\id JAS \h Jemes \toc1 Letake Iyake Jemes Le Rorori \toc2 Jemes \toc3 Jem \mt2 Letake Iyake \mt1 Jemes \mt2 Le Rorori \imt1 Utu iviva \ip Letake iyake ghararorori iye Jemes. Jemes iyava i roriya letake iyake ma amalaghɨniye ghalɨŋaema gharaghambɨ. Jemesɨke iyake Jisas ghaghae regha na amalaghɨniye ekelesiya Jerusalem va gharandeviva. (Hu thuweya Vakatha 15:13 na 21:17-18). Ma ra ghareghare wagiyawe, ko mbwatava Jisas le mare e ghereiye, theghathegha hoiwo o ghweto vama iko amba Jemes i roriya letake iyake. \ip Jemes va i roriya letake iyake na i variye weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ Jiu gharɨgharɨniye. Thiye Jiu gharɨgharɨniye lemoyo mava thiya yaku Jiu e lenji valɨvaŋga. Mbaŋa me vivako orumburumbunji thɨ raka iteta lenji valɨvaŋgako gaithɨ kaiwae, iya kaiwae Jiu lemoyo va vethɨya tabo e vanautuma na vanautuma e tɨnenji. Na tembe ŋgoreiyeva, Sitiven le mare e ghereiye, raloŋweloŋweghathɨ va inanji Jerusalem thɨ raka iteta Jerusalem, kaiwae Jiu lenji kururu lenji randeviva thɨ vakatha vɨrɨ weŋgi (Vakatha 8:1). Jiu gharɨgharɨniye ŋgoranjiyako iyava Jemes i variya letake iyake weŋgi. \c 1 \p \v 1 Ghino Jemes, Loi le rakakaiwo na tembe ŋgoreiyeva Giya Jisas Krais, ya roriya letake iyake na ya variye weŋga, ghemi Jiu thavala hu ghambugha Loi ghathanavu na hu mebobwari e vanautuma regha na regha e yambaneke laghɨye. \p Ya mwaewo weŋga. \s1 Vuyowo na mando utuninji \p \v 2 Lo bodaboda, mbaŋa ne hu vaidiya tomethi vuyowo, mbema weimi eŋge lemi warari. \v 3 Wo hu renuwaŋakiki mbaŋa ne hu vaidiya vuyowo na lemi loŋweghathɨ i vurɨgheghe kivwalaŋgiya mandoko thiyoko ne i vatada ghataŋaghathɨ e yawalimina. \v 4 Lemi ghataŋaghathɨ mbe i vurɨgheghe vara mbaŋake wolaghɨye e yawalimina na i vakatha ghamithanavu i rumwaru moli, mbala ma thanavu rumwaru regha i ghenethavwi weŋga. \v 5 Ko thoŋgo ghemina regha le thimba i kwarawe, valɨkaiwae i naŋgo weya Loi na i giyawe, kaiwae Loi iye ragiyabwagabwaga gharɨgharɨke taulaghɨke weinda. Na mane i giya weiye ghamimonjina. \v 6 Ko iyemaeŋge loloko iyako wo i naŋgo weiye le loŋweghathɨ na thava i numoghegheiwo, kaiwae thela weiye le numoghegheiwo iye ŋgoreiya bagodu e njighɨko, ndewendeweko i u na i reŋawe na bagoduko tembe i reŋawe. \v 7 Lolo ŋgorako thava i renuwaŋa ne i vaidiya bigi regha weya Giya, \v 8 kaiwae le renuwaŋa ghavwalaiwo na le vakathako ma i ghareghare gharumwaru. \p \v 9 Thela i loŋweghathɨ na ma ele bigibigi, nuwae i loghe, kaiwae iye idae i laghɨye Loi e marae. \v 10 Thela le bigibigi i ghanagha valɨkaiwae nuwae i loghe mbaŋa Loi ne i wonjoŋa idae. Kaiwae ravwenyevwenye tene i mare i iteta le vwenyevwenyeko ŋgoreiya nana vunyenyeuye ma ghambaŋa molao kaero i mareva. \v 11 Varae i yovoro na i mbɨle, dayaghawae le vurɨgheghe kaiwae i vakatha nanako i mare na vunyenyeuye i dobu na ghayamoyamoma thovuye iko. Iyake ŋgoreiya thela i vwenyevwenye, mbaŋa ambane e yawayawaliye na mbe i vakavakatha le kaiwoniye vwenyevwenyeko kaero i mare. \p \v 12 Thela i vaidiŋgiya vuyowo na i ghataŋaghathɨ, Loi ne gharewe. Kaiwae mbaŋa ne i ghataŋaghathɨ na i kivwalaŋgiya ghamandoko, iya modae ne i vaidiya yawalɨ memeghabananiye. Yawalɨke iyake Loi va i dagerawe weŋgiya thavala thɨ gharethovuwe. \p \v 13 Thoŋgo lolo regha i vaidiya tanathetha, thava iŋa ghatanathethako iyako i mena weya Loi. Kaiwae mane tanathetha gharavakatha i vatanathethaŋa Loi na i vakatha tharɨ, na Loi mane i vatanathethaŋa lolo regha. \v 14 Ko lolo i vaidiya ghatanathetha mbaŋa le renuwaŋako raitharɨ nuwaiya moli, i vaŋgu na i wonawe. \v 15 Mbaŋa i ghambu ghatharɨko iyako, une i yomara kaero i vakatha tharɨ. Na thoŋgo mbe i vakavakatha vara tharɨko iyako yawaliye kaero i mare moli. \p \v 16 Lo bodaboda valɨghareghareŋgu, tha bigi regha i wo nuwami. \v 17 Bigibigike wolaghɨye thovuthovuye na ma e ghanjitharɨ, thɨ mena e buruburu. Mwaewoŋgike thiyake thɨ mena weya Loi. Amalaghɨniye buruburu manjamanjalawae e lughawoghawoko ghanjiravakatha. Iye ma mbaŋa regha ne i vɨva ghathanavu, ma ŋgoreiye bigi regha ŋgaliŋgaliya, mbaŋa regha molao na mbaŋa regha ubotu. \p \v 18 Loi va i woraweya le renuwaŋa na i vakathainda ra wo yawalɨ togha kaiwae ra ghambugha toto emunjoru. Va i vakatha iyake mbala bigibigiko wolaghɨye va i vakathako e tɨnenji ghinda ŋgoranda wabwi iviva thɨ mban ghauloulo kaiwae na thɨ vabobomaŋa weya Loi. \s1 Ra loŋweya Loi ghalɨŋae na ra vakatha ŋgoreiye \p \v 19 Lo bodaboda valɨghareghareŋgu, hu renuwaŋakikiya iyake: ghemi regha na regha wo hu maya e vandeŋe, ko tha hu maya na hu utuutu viva. Tha hu maya e gharegaithɨ, \v 20 kaiwae lolo le gharegaithɨ ma i vakatha thanavu i rumwaru ŋgoreiya Loi le renuwaŋa. \v 21 Iya kaiwae hu viyathuŋgiya thanavu raraitharɨ na tharɨŋgi iya thɨ rakarakaraŋgina, na weiye lemi gharenja hu wo Loi le utu. Utuke iyake Loi kaerova i kabu e gharemina na valɨkaiwae i vamoruŋga. \p \v 22 Ko thava huŋa mbema hu vandeŋe eŋge Loi ghalɨŋae, mbe hu vakatha ŋgoreiye. Thoŋgo ma hu vakatha ŋgoreiye tembe hu yaroŋgava ghamimberegha. \v 23 Kaiwae thoŋgo lolo regha mbema i loŋwe eŋge Loi le utu na ma i vakatha ŋgoreiye, iye ŋgoreiya i wo kanukanu na i thuweya ghamwae; \v 24 mbaŋa i iteta kanukanuko na i wa kaero i renuwaŋa vaghalaweva ŋgoroŋga me ghayamoyamoma. \v 25 Ko iyemaeŋge loloko iya i vaona Loi le utuutu iya i rumwaru na i unurakayathu gharɨgharɨ, na i rerenuwaŋa kaiwae, na thava i loŋwe eŋge utuutuko iyako na i renuwaŋa vaghalawe, ko iye i tabona le utuutuko gharavakatha — ne i vaidi ghathovuye le vakavakathako kaiwae. \p \v 26 Thoŋgo lolo regha iŋa iye i kururu emunjoru ko ma i njimbukiki wagiyaweya mamiye, tembe i yarova ghamberegha na le kururu i tabo bigi bwagabwaga. \v 27 Kururu thovuye moli na ma e ghatharɨ Loi Ramanda e marae ŋgoreiya iyake: i njimbukikiŋgiya ŋgama theghetheghe na wambwiwambwi e ghanjivuyowo tɨne na i njimbukikiya ghamberegha yawaliye na thava yambaneke thanavuniye raraitharɨ thɨ vambɨghɨya. \c 2 \s1 Ravwenyevwenye na mbinyembinyeŋgu utuninji \p \v 1 Lo bodaboda, ghemi kaero hu loŋweghathɨgha Giya Jisas Krais, iye vwenyevwenye gha Giya, na thava hu munjeva hu yavwatata wanaŋgiya thavala e idaidanji na ma hu yavwatata wanaŋgi thavala ma e idaidanji. \v 2 Thoŋgo amala regha nɨmae ghavathevathe gol na i njimbo kwama thovuye weiye mbinyembinyeŋgu regha ghakwama mamathethe, thɨ ru e lemi niva tɨne, \v 3 na hu yavwatatawana amalako iya ghaghavathako thovuye na hu dagewe huŋa, “U mena u yaku e ghamba yakuke thovuye,” ko hu dage weya mbinyembinyeŋguko huŋa, “U ndeghathɨ ghena,” o “U yaku e vwarana elo ghamba yakuke ghadidiye.” \v 4 Thoŋgo hu vakatha ŋgoreiyako, kaero hu vakatha wabwi i ghanagha e tɨnemina, na lemi mbarona iya hu reŋanawe na hu ghatha lolowe kamwathɨ raitharɨ. \p \v 5 Lo bodaboda valɨghareghareŋgu, wo hu vandeŋe: Loi kaerova i tuthiŋgiya mbinyembinyeŋgu e yambaneke na thɨ vwenyevwenye e loŋweghathɨ na ne thɨ ru ele ghamba mbaro tɨne, iyava i dagerawe weŋgiya thavala thɨ gharethovuwe. \v 6 Ko iyemaeŋge ghemi hu vakatha mbinyembinyeŋgu na i monjina. Ko ravwenyevwwenyeko mbe thiye eŋge iya thɨ giya vuyowo e ghemi na thɨ vaŋguŋga na thɨ vaŋguraweŋga e kot? \p \v 7 Ko mbe thiye eŋge iya thɨ utuvatharɨ Krais idaeke thovuye? Idake iyake Loi vama i ren na i worawe weŋga, kaiwae ghemi inami weya Krais. \p \v 8 Thoŋgo emunjoru hu ghambugha Loi le mbaro ŋgoreiya Buk Boboma i woraŋgiya, iŋa, “U gharethovu weya ghanu ŋgoreiya u gharethovu weŋge ghanɨmbereghana,”\x - \xo 2:8 \xt Liv 19:18\x* iyake hu vakatha kamwathɨ thovuye. \v 9 Ko thoŋgo u yavwatata wanaŋgiya gharɨgharɨ ŋgoreiya ghanjiyamoyamo na lenji laghɨlaghɨye kaero hu vakatha tharɨ na mbaro kaero i vaidiŋga ghemi mbaro ghararaka. \v 10 Kaiwae thoŋgo lolo regha i ghambuŋgiya mbaroke wolaghɨye na i raka regha, iye ŋgoreiya lolo i raka mbaroke wolaghɨye. \v 11 Loi iŋa, “Tha u yathima,”\x - \xo 2:11 \xt Raŋ 20:14; Mba 5:18; Raŋ 20:13; Mba 5:17\x* na tembe iŋava, “Tha u gabo.” Thoŋgo ma u yathima ko iyemaeŋge u gabo, ghen kaero u tabona mbaro ghararaka. \p \v 12 Toto thovuye iya mbaroniye ne i rakayathuinda. Mbaroke iyake e tɨne Loi ne i tuthindawe, ra ghambu o nandere. Iya kaiwae ghalɨŋanda na la vakatha ra njimbukikiŋgi. \v 13 Kaiwae thelolo ma i gharevɨrɨ wanaŋgi ghaune, Loi mane i gharevɨrɨwe mbaŋa ne ve kotɨwe na i tuthiya ghathanavu. Ko thelolo i gharevɨrɨ weŋgiya ghaune le kot ne vethovuye weya Loi. \s1 Loŋweghathɨ weiye vakatha thovuye utuniye \p \v 14 Ŋgoroŋga ghathovuye, lo bodaboda, thoŋgo lolo regha iŋa i loŋweghathɨgha Jisas Krais, ko iyemaeŋge le vakathako ma i vamboromboro le loŋweghathɨko? Loŋweghathɨ ŋgoreiyako valɨkaiwae ne i vamora yawaliye? \v 15 Thoŋgo ghaghanda o lounda regha ma e ghakwama na ma e ghae, \v 16 na ghemi regha i dagewe iŋa, “E-eu! Weimi Loi! U njimbo kwama na riwana i dayagha, na u ghanɨŋga na ŋgamoina i riyevanjara.” Ŋgoroŋga ghathovuyako, thoŋgo ma u ndegiyawe mun riwaeko ghathalavu kaiwae? \v 17 Iyake ŋgoreiya thoŋgo lolo regha i loŋweghathɨ na ma weiye le vakatha thovuye, kaiwae mbe ghamberegha eŋge le loŋweghathɨko iyako maremareniye. \p \v 18 Ko mbwata lolo regha ne i dage weŋgo iŋa, “Ghen, mbe e len loŋweghathɨ, na ghino mbe elo vakatha thovuye.” Ne ya gonjoghawe na yaŋa, “U vatomwe e ghino len loŋweghathɨ ma weiye len vakatha thovuye. Ma valɨkaiwae u vaemunjoruŋa len loŋweghathɨna. Ko ghino, lo loŋweghathɨ ya vaemunjoruŋa e ghen weiye lo vakatha thovuye.” \v 19 Ŋgoreiye, u loŋweghathɨ Loi iye ghamberegha moli. I thovuye! Ko u renuwaŋakiki, othembe nyao raraitharɨ tembe thɨ loŋweghathɨva — i vakathaŋgi thɨ gharelaghɨlaghɨ na thɨ mararu na riwanji i vindo. \p \v 20 Unouna ghen. Thare nuwaniya ya vaemunjoruŋa e ghen, loŋweghathɨ ma weiye ghavakatha ma e ghathovuye? \v 21 Buda kaiwae Loi va i wovarumwarumwaruŋa rumbunda Eibraham? Le vakatha kaiwae! Mbaŋa va i wo nariye Aisake na i worawe e ghamba vowo na i munje i vowo weya Loi. \v 22 Kaero hu ghareghare! Le loŋweghathɨ weiye le vakatha thɨ kaiwo na regha na le vakathako i vaemunjoruŋa le loŋweghathɨko. \v 23 Iyake i vamboromboroŋa Buk Boboma le utu, iŋa, “Eibraham i loŋweghathɨgha Loi na le loŋweghathɨko kaiwae Loi i wovarumwarumwaruŋa na iŋa ghavaŋgavaŋga.”\x - \xo 2:23 \xt Rɨgh 15:6\x* \v 24 Kaero hu ghareghare, Loi i wovarumwarumwaruŋa lolo ma mbe le loŋweghathɨ eŋge kaiwae, nandere, ko kaiwae i vakaiwoŋa le loŋweghathɨko. \p \v 25 Vambe ŋgoreiyeva Reihab, elaghɨniye rayathiyathima. Loi va i wovarumwarumwaruŋa le vakatha kaiwae, kaiwae Josuwa va i variyeŋgiya rakelakela na elaghɨniye i vaŋguthuweleŋgi ele ŋgolo. Vama i variyeŋgi na thɨ reŋava e kamwathɨ regha. \v 26 Kaero ra ghareghare thoŋgo riwandake ma yawalɨ inawe i mare. Iyake ŋgoreiya, thoŋgo mbema loŋweghathɨ eŋge na ma weiye vakatha thovuye, iyake maremareniye. \c 3 \s1 Maminda le kaiwo \p \v 1 Lo bodaboda, thava hu ghanagha hu tabo na ravavaghare wo ekelesiya e tɨne kaiwae kaero hu ghareghare, mbaŋa Loi ne i ghatha taulaghɨke ghinda ghandathanavu, ghinda ravavaghare ghandathanavu ne i ghathavakathainda. \v 2 Taulaghɨke ghinda kamwathɨ i ghanagha moli ra gothavwi. Ko thoŋgo lolo regha ma mbaŋa regha i gothavwi ele utu iye lolo thovuye moli, na valɨkaiwae i mbaroŋa wagiyaweya riwaeko laghɨye.\fig Ra liraweya thiyo nasiye hos e ghae na ra mbaroŋa na i ghambugha la renuwaŋa|alt="horse with bit in mouth" src="WA04016b.tif" size="col" copy="UBS (Wade)" ref="3:3" \fig* \p \v 3 Mbaŋa nuwandaiya ra vakatha hos na i ghambugha la renuwaŋa, ra liraweya thiyo nasiye e ghae. Iyake ne i vakatha hosɨko othembe thetheghan laghɨye na ra mbaroŋa na i ghambugha la renuwaŋa. \v 4 Wo hu renuwaŋava waŋga kaiwanji. Thiye bigibigi laghɨlaghɨye moli na ndewendewe vurɨgheghe i uvewoŋgi. Othembe ghaeghaulu nasiye moli rauluulu i uluŋawe na i reŋa ŋgoreiye le renuwaŋako nuwaiya i reŋawe. \v 5 Tembe ŋgoreiyeva maminda. Riwandake ŋginauye nasiyeniye regha. Valɨkaiwae tembene i wovorevoreŋa ghamberegha na iŋa valɨkaiwae i vakathaŋgiya bigibigi laghɨlaghɨye. Ma hu renuwaŋa eŋge ndɨghe une nasiye moli, valɨkaiwae i ra valaweya njamnjam vuvura na i ndavao. \v 6 Maminda iye ŋgoreiya ndɨghe. Riwandake ŋginauye regha na iye ŋgoreiya yambaneke, tharɨ i riyevanjara. I yaku e riwandake na i vambɨghɨya riwandake laghɨye. Mamindake i rumbwa ghandandɨghe na ndɨgheniye i mena Gehena iya i vakowana yawalindake. \v 7 Thetheghanɨke wolaghɨye e njamnjam na ma thɨ yoyo, thetheghan thɨ li e gharenji vwatae na borogi nanji e njighɨko, gharɨgharɨ valɨkaiwanji thɨ vaudaŋgi na kaerova thɨ vakatha ŋgoreiye. \v 8 Ko ma lolo regha valɨkaiwae i vauda mamiye. Maminda iye tharɨ gharavakatha na mane ra dagetenɨwe na mamateke wolaghɨye thɨ riyevanjara. \p \v 9 E mamindake ra taraweŋa Loi, ghanda Giya na Ramanda, na e mamindake tembe ra utuvatharɨ weŋgiya ghandaune vavana, thiye Loi le vakavakatha na ghanjiyamoyamo ŋgoreiya amalaghɨniye. \v 10 Dage tarawa na utu raraitharɨ lenji ghamba raŋgi mbe regha eŋge ghaenda. Lo bodaboda, tha mbala ra vakatha ŋgoreiyako. \v 11 Thare mbaŋa regha mbwa ghamɨnae thovuye na mbwa ghamɨnae raitharɨ thɨ voruraŋgi e mborowou regha? \v 12 Lo bodaboda, tembe ŋgoreiyeva, mbathɨ mane i rau na une ŋgoreiya mbele, na kopi i rau na une ŋgoreiya mbathɨ. Na tembe ŋgoreiyeva mbwamunumu mane vo gudu e njighɨ. \s1 Thimba i mena e buruburu \p \v 13 Thela i thimba na le ghareghare i laghɨye ina e tɨnemina? Valɨkaiwae e ghathanavu thovuye i vaemunjoruŋa weiye le vakatha thovuye na le yakuyaku ghayamoyamo ŋgoreiya lolo i gharenja na i thimba le yakuyaku. \m \v 14 Ko thoŋgo yamwakabu na kurakura ina e gharemina, tha hu wovorevoreŋa na hu roro emunjoruko. \v 15 Renuwaŋake ŋgorake ma i mena e buruburu. I mena e yambaneke, i menawe thiye ma Loi Une ina weŋgi, na i menawe Seitan. \v 16 Kaiwae thoŋgo yamwakabu na kurakura i yaku weinda, tagaviyaviya ne i yomara na tharɨke wolaghɨye thɨ rakarakaraŋgi. \p \v 17 Ko thoŋgo ra wo thimba i mena e buruburu iviva moli gharenda i kakaleva. Thanavuke thiyake ina weinda; ra yaku na ghamwanda vanaora weindaŋgiya ghandauna, ra rouda weŋgiya ghandaune, ra wovatha ghandaune ghalɨŋanji; na gharevɨrɨ na vakatha thovuye i riyevanjara yawalinda; ma mbe ra gharethovu weŋgi eŋge wabwi vavana na wabwi vavana ra botewoŋgi, na ma ra utu bigi regha na ra vakatha bigi reghava. \v 18 Thoŋgo ra yaku na ghamwanda vanaora weindaŋgiya ghandaune, iyake une la vakatha thovuye. \c 4 \s1 Tha ra vatomweinda weya yambaneke yawaliye \p \v 1 Buda kaiwae gaithɨ na dageghatuthi thɨ yoyomara e lemi wabwina tɨne? Lemi rerenuwaŋana raraitharɨ inanji e tɨnemina, thɨ gaithɨwana e ghemi, na thɨ rovurɨgheghe e tɨnemina na thɨ vakathaŋa hu vakatha bigibigi raraitharɨ iya nuwamina nuwaiya. \v 2 Nuwamina nuwaiya bigi regha, ko ma valɨkaiwami hu wo. Hu tagavamare na hu maraloghelogheŋa bigi regha, ko ma valɨkaiwami hu wo. Hu dageghatuthi na hu gaithɨ. Bigibigina iya nuwamiyana ma nanji weŋga kaiwae ma hu naŋgo weya Loi. \v 3 Mbema hu naŋgo weya Loi kaiwanji, ko iyemaeŋge ma i giya weŋga kaiwae lemi renuwaŋana ma i rumwaru. E nuwamina mbe nuwamiya eŋge hu vakaiwoŋaŋgiya bigibigiko thiyako mbe ghemi ghamithovuye kaiwae. \p \v 4 Ghemi ŋgoramiya wevo rayathiyathima! Thare hu ghareghare thela thoŋgo nuwae i ghaŋgo weya yambaneke kamwathɨniye kaero i thɨghɨyawana Loi. Iya kaiwae thela nuwae kaero i ghaŋgo weya yambaneke kamwathɨniye iye kaero i tabo Loi ghathɨghɨya. \v 5 Thare hu rerenuwaŋa Buk Boboma le utuutu ma ele rɨghe, iya iŋake, “Loi nuwaeko nuwaiya moli uneke va i vakatha na i yaku e tɨnendake.” \v 6 Ko iyemaeŋge kaiwae Loi ghare i laghɨye moli weinda, iya kaiwae Buk Boboma iŋa, “Thavala thɨ nemo Loi ma i warari kaiwanji, ko ghare weŋgi eŋge thavala ghanjithanavu i ghenenja.”\x - \xo 4:6 \xt Vav 3:34\x* \p \v 7 Iya kaiwae hu vatomweŋga ghamimberegha weya Loi. Hu vurɨgheghe na hu gaithɨwana Seitan ambane i vo iteteŋaŋga. \v 8 Hu raka mena Loi e vasiwae na amalaghɨniye i ghaona e vasiwami. Ghemi tharɨ gharavakatha hu thavwiyathuŋgiya mbɨghɨna e nɨmamina. Ghemi iya nuwamina ghavwalaiwo hu uturaŋgiya lemi renuwaŋa raraitharɨ e gharemina. \v 9 Valɨkaiwae gharemi i vɨrɨ, hu nuwatharɨ na hu randa. Hu vɨva lemi vavɨrɨna i wa e nuwatharɨ na lemi wararina i wa e nuwatharɨ laghɨye moli. \v 10 Hu gharenja e gharemina weya Giya Loi na iye tene i wovoreŋaŋga. \p \v 11 Lo bodaboda, tha hu veutuvatharɨ weŋga. Thoŋgo thela i utuvatharɨ weya le valɨraloŋweloŋweghathɨ o i wovatharɨtharɨŋa, iye kaero i utuvatharɨ weya Loi le mbaro na i wovatharɨtharɨŋa. Thoŋgo u wovatharɨtharɨŋa Loi le mbaro, ma u ghambu mbaroko iyako ko iyemaeŋge hu renuwaŋa hu yaku mbaroko e ghereiye. \v 12 Loi mbe ghamberegha eŋge mbaro gharagiya na kot gharavakatha. Iye ghamberegha valɨkaiwae i vamora lolo na i vakowana. Ko thela ghena iya u wovatharɨtharɨŋa ghanuna? \s1 Tha hu wovorevoreŋaŋga \p \v 13 Wo hu vandeŋeŋgo, ghemi iya huŋake, “Noroke o evole ne wo raka e ghembathan na wo voya yakuwe theghathegha umbwara na vokune na wo vavakuneŋaŋgiya lama bigibigi na wo vakatha lama mani laghɨye.” \v 14 Huŋa ŋgoreiyako, ko iyemaeŋge ma hu ghareghare budakai ne i yomara evole. Kaiwae yawalimina ŋgoreiya ŋgoŋgama, mbaŋa nasiye ra vaidi na ma mbaŋa molao kaero nandereva. \v 15 Mbala huŋaeŋge ŋgorake, “Thoŋgo Giya le renuwaŋa ŋgoreiye na mbe e yawayawalime ne wo vakatha iyake o iyako.” \v 16 Iyemaeŋge weimi lemi nemo hu wovorevoreŋaŋga lemi vakavakathana kaiwanji. Wovorevoreŋa ŋgoranjiyako i tharɨ moli. \v 17 Iyemaeŋge, thela i ghareghare thanavu thovuye ghavakatha ko iyemaeŋge ma i vakatha, loloko iyako kaero i vakatha tharɨ. \c 5 \s1 Ravwenyevwenye na ghanjivuyowo utuniye \p \v 1 Ghemi ravwenyevwenye, wo hu vandeŋeŋgo! Valɨkaiwae hu randa na ghalɨŋami laghɨye kaiwae ne hu vaidiŋgiya vuyowo laghɨye. \v 2 Lemi bigibigina thiyena ne thɨ tharɨ, na ghamikwamaŋgina i vwatha na i matenɨten. \v 3 Lemi gol na silva iyava hu bigivathavathaŋa thɨ vwatha na mbaŋa ne kot amba vwathako iyako i govambwara lemi tharɨŋgina, na iyake ne i ndaŋga ŋgoreiye ndɨghema i nda umbwa. Mbaŋa le ghambako kaero ma bwagabwaga na ghemi amba hu bigibigivatha lemi bigibigi. \v 4 Mava hu vamodo lemi rakakaiwo. Thiye va thɨ uloulo na thɨ vathe e lemi umauma. Wo hu vandeŋe lenji raŋivethoko. Thɨ kula na ghalɨŋanji laghɨye moli na Loi Ramevoro Moli kaero i loŋwe. \v 5 Lemi yakuyaku e yambaneke bigibigike thovuthovuye wolaghɨye i riyevanjaraŋga, na hu warari. Hu ghan tabotabo, ko iyemaeŋge ghamimbaŋa gabo kaero i vutha. \v 6 Va hu wovatharɨtharɨŋa na hu vona gharɨgharɨ rumwarumwaruniye ghanji na huŋa na thɨ mare. Ko iyemaeŋge mava thɨ thɨghɨyawana e ghemi. \s1 Vuyowo ghaghataŋaghathɨ \p \v 7 Lo bodaboda, hu rouda na hu roroghagha ghaghada Giya le njoghama. Ŋgoreiya rakakaiwo e uma i rouda na i roghagha kabu na uloulo ghanjiuye na ghanɨŋga thovuye i mbuthu, le umako une. \v 8 Ghemi tembe ŋgoreiyeva. Hu rouda na hu roroghagha weimi lemi gharematuwa, kaiwae Giya le njoghama maiyavara. \v 9 Lo bodaboda, tha hu veghathambothambo weŋga, kaiwae thoŋgo hu vakatha ŋgoreiyako, Giya ne i vanivaŋaŋga. Kot gharavakatha kaero i vurɨthainda, mbaŋa nasiye i vutha. \v 10 Ghamba thuwathuwa, lo bodaboda, Loi ghalɨŋae gharautu me vivako. Thiye va thɨ rouda mbaŋa thɨ ghataŋaghathɨgha vuyowo na thɨ utu Giya Loi e idae. \v 11 Kaero hu ghareghare gharɨgharɨ va thɨ ghataŋaghathɨgha vuyowo ra rerenuwaŋa thiye e ghanjithovuye kaiwae. Kaero hu loŋweya Job le ghataŋaghathɨ utuutuniye na hu ghareghare le ghataŋaghathɨ ele ghambako Loi i mwaewowe, kaiwae Loi iye gharevɨrɨ na mwaewo i riyevanjara. \p \v 12 Ko iyemaeŋge, lo bodaboda, bigi laghɨye moli regha iyake. Mbaŋa ne hu vakatha lemi dagerawe, tha mbaŋa regha hu tholo na huŋa buruburu, “Ya tholo leke yavoroke,” o huŋa yambaneke “Ya tholo leke bodeke,” o hu unova bigi regha idae. Ma huŋa eŋge, “O ŋgoreiye,” thoŋgo emunjoru, o “Aa nandere,” thoŋgo nandere, mbala Loi ma i lithɨ e ghemi. \s1 Naŋgo ghambweghambwera kaiwanji \p \v 13 Thare regha e tɨnemina e ghavuyowo? Valɨkaiwae i naŋgo weya Loi thalavu kaiwae. Thare regha i warari? Valɨkaiwae i wothu tarawa. \v 14 Thare regha e tɨnemina i ghambwera? Valɨkaiwae i kula weŋgiya ekelesiya ghagiyagiya thɨ mena thɨ naŋgo kaiwae, na Giya e idae thɨ vaghana bunama e riwae. \v 15 Thoŋgo lenji naŋgo weiye lenji loŋweghathɨ, Giya ne i vamoru na i vaŋguthuweiru. Na thoŋgo ele tharɨ Loi ne i numoten. \v 16 Iya kaiwae hu veworaŋgiya lemi tharɨ weŋga na hu venaŋgo kaiwami mbala riwami i thovuye. Lolo ghathanavu thovuye le naŋgo e ghamɨghamɨnae. \v 17 Ilaija va lolo, ŋgora ma ghindakeni. Va i naŋgo vurɨgheghe weya Loi na mbala thava i uye, na le naŋgoko kaiwae theghathegha umboto na vaŋgothiye mava i ndeuye mun e yambaneke. \v 18 Va mbaŋa reghava i naŋgo amba uye i nja na ghanɨŋga thiya mbuthu e umauma tɨnetɨnenji. \p \v 19 Lo bodaboda, thoŋgo lolo regha e tɨnemina i roiteta toto emunjoru, na ghamuna regha e tɨnemina i vaŋgunjogha na i vatomwe weya yawalɨ ghakamwathɨ emunjoruwe, \v 20 hu renuwaŋakikiya iyake: thelolothan thoŋgo i vaŋgunjogha tharɨ gharavakatha regha ele tharɨ tɨne, kaero i vamora loloko iyako yawaliye mare moli e tɨne, na tharɨko gharavakatha iyako le tharɨko wolaghɨye Loi i numotenɨŋgi.