\id HEB \h Hibru \toc1 Leta I Wa Weŋgiya Hibru Jisas Gha Ghambu Utuniye \toc2 Hibru \toc3 Hib \mt2 Leta I Wa Weŋgiya \mt1 Hibru \mt2 Jisas Gha Ghambu \mt2 Utuniye \imt1 Utu iviva \ip Letake iyake Jiu, iya thavala kaero thɨ loŋweghathɨgha Jisas, lenji leta. Jiu ghalɨŋanji vaŋa Hibru, iya kaiwae valɨkaiwae tembe raŋava thiye Hibru gharɨgharɨniye. Iyemaeŋge ma ra ghareghare thela va i roriya letake iyake na i variye weŋgi, na tembe ŋgoreiyeva ma ra ghareghare wagiyawe raloŋweloŋweghathɨko thiyako va inanji e the valɨvaŋga. Ghayamoyamo ŋgoreiya rarorori letake iyake va i rori theghathegha 60 na 70 A.D. e ghanjilughawoghawo, amba muyai Rom thɨ tagarakaraka Ŋgolo Boboma Jerusalem e tɨne. Mbaŋako iyako Rom i mbaroŋa yambaneko wolaghɨye. \ip Thiye Jiu raloŋweloŋweghathɨ thɨ vaidiya vɨrɨ lenji loŋweghathɨko kaiwae na vavana mbalama thɨ rakanjogha Jiu e lenji kururu na lenji vowo e Ŋgolo Boboma. Iya kaiwae rarorori i vaghareŋgi Jisas iye i laghɨye kivwalaŋgiya nyao thovuthovuye na amalaghɨniye Loi Nariye (Vaŋgothiye 1), ko iyemaeŋge amalaghɨniye i tabo na lolo ghinda kaiwanda (Vaŋgothiye 2). Na tembe ŋgoreiyeva, i laghɨye kivwalaŋgiya Mosese na Josuwa (3:1–4:13). I utuŋa na iŋa Jisas iye ravowovowo ŋgoreiya Melkisedek na le kaiwoko i thovuye kivwalaŋgiya ravowovowo me vivako lenji kaiwo. Jisas iye va i vamidiya dagerawe togha. Dagerawe teuye ma valɨkaiwae i vanamweŋgiya gharɨgharɨ na thɨ rumwaru Loi e marae, ko iyemaeŋge Jisas mbe ghamberegha vara e madɨbae i vanamweinda (4:14–5:10 na 7:1–10:18). Iya kaiwae renuwaŋake thiyake kaiwanji i vavurɨghegheŋgi na thava thɨ njogha e ghereinji, ko iyemaeŋge mbema thɨ ghataŋaghathɨ eŋge weinji lenji ghare matuwo thɨ roroghagha iya thovuyeko Loi va i dageraweko kaiwanji (6:11-12 na 10:35-36, 39). I dage weŋgi na valɨkaiwae ra vikikighathɨ na valɨkaiwae ra vareminja Loi (10:23), na e marandake mbe ra vonjimbughathɨ vara Jisas na ra ruku wagiyawe (12:1-3). \c 1 \s1 Jisas, Loi Nariye, i Laghɨye kivwalaŋgiya Nyao Thovuthovuye \p \v 1 Mevivako me mbaŋa tomethi na e kamwathɨ tomethi tɨnenji, orumburumbunda thɨ loŋweya Loi le utu weŋgiya ghalɨŋae gharautu, \v 2 ko iyemaeŋge e mbaŋake iyake, iye mbaŋa momouniye, ra loŋweya Loi le utu weya Nariye. Weya amalaghɨniye Loi va i vakathaŋgiya yambaneke na buruburu, na iye Loi kaerova i tuthi na bigibigike wolaghɨye inawe ne i mbaroŋa. \v 3 Iye Loi le vwenyevwenye manjamanjalawae na iye ŋgoreiye moliya Loi. Iye le utuutuko ele vurɨgheghe na i vakatha bigibigike wolaghɨye mbe inanjiwe vara. Amalaghɨniye i mare na i thavwiyathu gharɨgharɨ lenji tharɨ ko mbaŋa i vakathavao iyako, i voro e buruburu na i yaku Loi Vurɨvurɨghegheniye Moli valɨvaŋga e uneko. \v 4 Loi va i vakatha Nariye na i laghɨye kivwalaŋgiya nyao thovuthovuye, ŋgoreiya idako iya Loi va i unogiyakowe i laghɨye kivwala nyao thovuthovuye idanji. \p \v 5 Ŋgoreiyako kaiwae Loi mava mbaŋa regha i dage weya le nyaoko thovuthovuye regha na iŋa, \q1 “Ghen Naruŋgwa ghen; na noroke ya tabona Ramanɨna ghino.”\x - \xo 1:5 \xt Sam 2:7; 2Samu 7:14\x* \m Na amalaghɨniye utuniye Loi tembe iŋava: \q1 “Ghino ne ya tabo Ramae na amalaghɨniye Naruŋgu.” \m \v 6 Tembe ŋgoreiyeva mbaŋa Loi i variya Nariye ghagamau e yambaneke, amba iŋa, “Lo nyaoko thovuthovuye wolaghɨye ne thɨ kururuwe.”\x - \xo 1:6 \xt Mba 32:43\x* \m \v 7 Le nyao thovuthovuye kaiwanji Loi iŋa: \q1 “Ya vakathaŋgiya lo nyao thovuthovuye rakakaiwo ŋgoranjiya ndewendewe na ndɨghe mamiye.”\x - \xo 1:7 \xt Sam 104:4\x* \m \v 8 Ko iyemaeŋge Nariye utuniye iŋa: \q1 “Mbema Loiya ghen, len ghamba mbarona i meghabana ma ele ghambako; \q1 wein ghanɨthanavu rumwaru u mbaroŋaŋgi na thovuye len gharɨgharɨ. \q1 \v 9 U warariŋa thanavu i rumwaru na u botewoyathu thanavu raitharɨ, \q2 iya kaiwae wein len warari laghɨye, ghino len Loi ya liŋgiya bunama e umbalɨna na ya vaŋguraweŋge u mbaroŋaŋgiya ghanunena.”\x - \xo 1:9 \xt Sam 45:6,7\x* \m \v 10 Loi tembe i dageweva Nariye iŋa: \q1 “Giya, va i rikowe ghen u vakatha yambaneke, na buruburuko ghen nɨman muiye. \q1 \v 11 Yambaneke na buruburu ne thɨko, ko iyemaeŋge ghen u meghabana. \q2 Thiye ne thɨ tharɨ ŋgoreiya kwama ghambɨghambɨ i ghambɨ na i vwatha. \q1 \v 12 Tene u vaghɨleŋgi ŋgoreiya thɨ senisiya ghanjikwama. \q1 Ko ghen ma u totomethi, na yawalina ma ele ghambako.”\x - \xo 1:12 \xt Sam 102:25-27\x* \m \v 13 Loi ma mbaŋa regha i dage weya le nyao thovuthovuye regha na iŋa: \q1 “U yaku gheke, valɨvaŋga e uneŋguke ghaghada ne ya biginjoŋaŋgiya ghanɨthɨghɨya e gheghenɨna raberabe.”\x - \xo 1:13 \xt Sam 110:1\x* \m \v 14 Ko nyao thovuthovuye thavalaŋgi? Thiye nyaoŋgi thɨ kaiwo weya Loi na i varivariye weŋgiya gharɨgharɨ kaero thɨ vaidiya vamoru na thɨ thalavuŋgi. \c 2 \s1 Wo hu goruwe Loi ghalɨŋae \p \v 1 Kaiwae Jisas i laghɨye kivwalaŋgiya nyao thovuthovuye, wo ra vikikighathɨgha iya emunjoruko kaerova ra loŋweko, mbala ma ra ghagha itete na ra bwagabwaga moliwe. \v 2 Ra ghareghare mevivako nyao thovuthovuye methɨ utugiya Loi ghalɨŋae weya Mosese. Utuutuko iyako emunjoru na the gharɨgharɨ thɨ valaŋaniya na ma thɨ ghambu ne thɨ vaidiya ghalithɨ i mboromboro weiye lenji vakathako. \v 3 Ne ŋgoroŋga raŋa na ra voiteta lithɨko iyako thoŋgo ma ra goru weya vamoruko utuniye? Giya mbe ghamberegha vara i govambwara weinda, thavala va thɨ loŋwe weya amalaghɨniye, thɨ utuŋa ghaemunjoru weinda. \v 4 Na Loi mbowo i vaemunjoruŋava totoke iyake weinda ele vakatha e vakatha ghamba rotaele tomethi tɨnenji na i giya Nyao Boboma ghabebe weŋgiya gharɨgharɨ ŋgoreiya le renuwaŋa. \s1 Jisas iye lolo, kin mara mbouye na ravowovowo laghɨye \p \v 5 Loi mava i tuthiŋgiya nyao thovuthovuye na mbala thɨ mbaroŋa yambane togha, iya ambane i vakathako na kaiwae wo rorori e ghemi. \v 6 Iyemaeŋge Buk Boboma e tɨne Sam ghararorori i woraŋgiya lolo utuninda i dage weya Loi iŋa: \q1 “Lolo iye thela na Loi i rerenuwaŋa kaiwae? Ŋgoroŋga eŋge na i thathalavu weŋgiya gharɨgharɨ? \q1 \v 7 Kaero u worawe na seiwo i yaku nyao thovuthovuye e raberabenji, kaero u vavwenyevwenye na u wovoreŋa idae, \q1 \v 8 na kaero u worawe ne i mbaroŋaŋgiya bigibigike wolaghɨye.”\x - \xo 2:8 \xt Sam 8:4-6\x* \m Bukuke iyake iŋa Loi kaerova i bigiraweŋgiya gharɨgharɨ na thɨ mbaroŋaŋgiya bigibigike wolaghɨye, na gharumwaru ŋgoreiye ma tembe bigi reghava inawe na mane gharɨgharɨ thɨ mbaroŋa. E mbaŋake iyake ma ra thuwe gharɨgharɨ thɨ mbaroŋa bigibigike wolaghɨye. \v 9 Ko iyemaeŋge Jisas, iye va i tabo na lolo na seiwo i yaku nyao thovuthovuye e raberabenji, ra thuwe i mbaroŋaŋgiya bigibigike wolaghɨye. I tabo na lolo amba Loi le mwaewo bwagabwaga e tɨne iye i mare gharɨgharɨke wolaghɨye kaiwanji. Va i ghataŋa vɨrɨ na i mare amba Loi i vavwenyevwenye na i wovoreŋa idae. \p \v 10 Loi va i vakatha bigibigike wolaghɨye na bigibigike wolaghɨye amalaghɨniye kaiwae. Amalaghɨniye nuwaiya i vaŋguŋgiya le ŋgaŋga lemoyo na i vavwenyevwenyeŋgi, iyava i vakatha Jisas i tabona lolo na i vaidiya vɨrɨ na e tɨne valɨkaiwae i tabo lenji vamoruko rɨghe na i ndeviva weŋgiya gharɨgharɨ thɨ vaidiya vamoru. Valɨkaiwae moli Loi va i vakatha ŋgoreiyako. \v 11 Kaiwae iye Ravaboboma na weiyaŋgiya thavala i vabobomaŋgi Ramanji regha. Iya kaiwae ma i monjinaŋa ne iŋa oghaghaeŋgi, \v 12 na ne i dage weya Loi na iŋa: \q1 “Ne ya utuŋa ghanɨthanavuna weŋgiya oghaghaŋgu, na ya taraweŋge e lenji mevathavatha tɨne.”\x - \xo 2:12 \xt Sam 22:22\x* \m \v 13 Na tembe iŋava: “Ghino ya vareminja Loi,”\x - \xo 2:13 \xt Ais 8:17; 8:18\x* na mbowo iŋava, “Ghinoke iya weiŋguyaŋgiya Loi le ŋgamaŋgama iyava i giyake e ghino.” \p \v 14 Loi le ŋgamaŋgamako thiye mbunɨma na madibe, na amalaghɨniye tembe ŋgoreiyeva i tabo mbunɨma na madibe ŋgoreiya thiye. Va i vakatha ŋgoreiyako mbala le mareko e tɨne i mukuwo Seitan, kaiwae Seitan iye i mbaro mare ele valɨvaŋga. \v 15 Na e kamwathɨke iyake Jisas i rakayathuŋgiya thavala mbaŋa molao e yawalinjiko mare mararuniye i mbaroŋaŋgi. \v 16 Emunjoru Jisas iye ma nyao thovuthovuye ghanjirathalavu ŋgoreiye, ko iyemaeŋge amalaghɨniye Eibraham orumburumbuye ghanjirathalavu. \v 17 Iya kaiwae e bigibigike wolaghɨye iye ŋgoreiya oghaghaeŋgi na valɨkaiwae ŋgoreiya ravowovowo laghɨye. Iye i tabo ravowovowo laghɨye e ghavareminje na ghare weŋgiya gharɨgharɨko na i vakatha na i vamboromboro Loi le kaiwo, na iye i rakayathu gharɨgharɨ lenji tharɨ. \v 18 Kaiwae amalaghɨniye va i vaidiya tanathetha na i ghataŋa vɨrɨ, valɨkaiwae i thalavuŋgiya gharɨgharɨ thɨ vavaidiya tanathetha. \c 3 \s1 Jisas i laghɨye kivwala Mosese \p \v 1 Iya kaiwae, lo bodaboda, ghemi Loi le gharɨgharɨ na weiŋguyaŋgiya ghemi Loi i kula weinda ra rakawe, wo hu renuwaŋa Jisas kaiwae. Amalaghɨniye Loi ghalɨŋae gharaghambɨ na ravowovowo laghɨye iya raŋama na ra loŋweghathɨ. \v 2 Amalaghɨniye va i vakatha na i vamboromboro Loi le kaiwo ŋgoreiya Mosese va i vamboromboro Loi le renuwaŋa na i kaiwo Loi ele ŋgolo, iya Loi le gharɨgharɨ. \v 3 Ra ghareghare loloko iya i vatada ŋgoloko iye e ghatarawa na ŋgoloko ma e ghatarawa. Tembe ŋgoreiyeva iyake, valɨkaiwae moli ra tarawe Jisas na raŋa iye idae i laghɨye kivwala Mosese idae. \v 4 Ŋgolo regha na regha mbe gharavakatha, na Loi iye bigibigike wolaghɨye ghanjiravakatha. \v 5 Mosese iye Loi le rakakaiwo, va i emunjoru ele kaiwoko tɨne, i vamboromboro Loi le renuwaŋa na i kaiwo le gharɨgharɨ kaiwanji. Ghakaiwo i utuŋa bigibigi tene thɨ yomara e manjamanjala utuninji. \v 6 Ko iyemaeŋge Krais iye Loi Nariye, kaero i vamboromboro Loi le renuwaŋa na iye Loi le ŋgolo gharɨgharɨniye umbalinji. Ghinda Loi le ŋgolo gharɨgharɨniye, thoŋgo weinda la gharematuwo ra vareminje na weinda la warari ra roroghagha thovuyeko iyava i vivatharaweko kaiwanda. \s1 Raloŋweloŋweghathɨ ne thɨ Towo \p \v 7 Iya kaiwae, hu loŋwe Nyao Boboma ghalɨŋae ŋgoreiyake iŋa: \q1 Noroke, thoŋgo hu loŋwe Loi ghalɨŋae, \q1 \v 8 thava gharemina i vurɨgheghe ŋgoreiya orumburumbumi gharenji va i vurɨgheghe na thɨ thɨghɨya wanaŋgo. \q1 Mbaŋa lenji loŋgaloŋga e njamnjamɨbwaga, thɨ wovanjovanjoŋgo na lo ghataŋaghathɨ kaiwanji thɨ mando. \q1 \v 9 Othembe va thɨ thuweya lo vakatha theghathegha ghwevarɨ e tɨne ko iyemaeŋge thɨ wovanjovanjoŋgo na thɨ mandoŋgo. \q1 \v 10 Thako iyako lenji vakathako kaiwae ya gaithɨ wanaŋgi, na ya utuutu kaiwanji yaŋa, “Mbaŋake wolaghɨye thɨ botewoyathuŋgo, na ma thɨ ghambugha lo mbaro.” \q1 \v 11 Iya kaiwae weiŋgu lo gharegaithɨ ya utuŋa dagerawe vurɨvurɨghegheniye regha kaiwanji yaŋa, “Mane thɨ ru lo towoko e tɨne.”\x - \xo 3:11 \xt Sam 95:7-11\x* \p \v 12 Iya kaiwae, lo bodaboda, hu njimbukikiŋga na thava regha e tɨnemina renuwaŋa raitharɨ ina e ghare na i vakatha ma i loŋweghathɨ, ne iwaeŋge i roghereiyewana Loi e yawayawaliye. \v 13 Ko iyemaeŋge ghemi thava hu vakatha ŋgoreiyako, ŋgoreiya Buku le utuutu iŋa: “Mbaŋake noroke,” e mbaŋake iyake ghamimbaŋa thovuye. Na mbaŋa regha na regha mbala hu veutu vavurɨgheghe weŋga na thava tharɨ thanavuniye i yarogha ghamu regha na ghare i vurɨgheghe. \v 14 Ghinda Krais ghaune valɨghareghare moli, thoŋgo la loŋweghathɨ i vurɨgheghe ŋgoreiya va i viva la loŋweghathɨma na ra vikikighathɨ ghaghada mare ghambaŋa. \v 15 Buku le utuutu iŋa ŋgoreiyake: \q1 Thoŋgo hu loŋweya ghalɨŋaŋgu noroke thava gharemina i vurɨgheghe ŋgoreiya orumburumbumi gharenji va i vurɨgheghe na thɨ thɨghɨya wanaŋgo.\x - \xo 3:15 \xt Sam 95:7,8\x* \p \v 16 Thavala va thɨ loŋweya Loi ghalɨŋae ko iyemaeŋge thɨ goriwoyathu? Ko ana gharɨgharɨko wolaghɨye iyava Mosese i vivako weŋgi na thɨ rakaraŋgiko Ijipt e tɨne? \v 17 Thavala Loi va i gaithɨwanaŋgi theghathegha ghwevarɨ e tɨne? Ko ana gharɨgharɨko iyava thɨ vakatha tharɨko, na lenji tharɨko kaiwae thɨ mare bwagabwaga e njamnjamɨko? \v 18 Thavala Loi va i vakatha ghanjidagerawe vurɨvurɨghegheniye na iŋa, “Mane vethɨ ru elo towoko tɨne?” Va i utuutu thavala mava thɨ ghambugha ghalɨŋaeko kaiwanji. \v 19 Ko ambama ra thuwe ma valɨkaiwanji thɨ raka ru ele towoko tɨne kaiwae mava thɨ loŋweghathɨ. \c 4 \p \v 1 Loi le dagerawema mbe inawe vara i yakuyaku, iya iŋama valɨkaiwae ra ruwe na ra vaidiya towo weya amalaghɨniye. Iya kaiwae ra njimbukiki na thava ghemina regha Loi ne i tuthi itete na ma ve ru. \v 2 Ra njimbukikinda kaiwae Toto Thovuye kaerova thɨ utuŋa weinda na ra loŋwe, ŋgoreiya thiye va i vivako thɨ loŋweya Loi ghalɨŋae, ko iyemaeŋge utuutuko iyako mava i thalavuŋgi; kaiwae vambema thɨ loŋweŋge, ko mava thɨ loŋweghathɨ. \v 3 Ghinda, thavala kaero ra loŋweghathɨ, ra ru na ra vaidiya towo. Towo utuniye iyava Loi iŋake: \q1 Weiŋgu lo gaithɨ ya utuŋa dagerawe vurɨvurɨghegheniye kaiwanji na yaŋa, “Mane thɨ raka ru lo towoko e tɨne.”\x - \xo 4:3 \xt Sam 95:11\x* \m Loi va iŋa ŋgoreiyako othembe budakaiya le renuwaŋa va iŋa ne i vakatha na kaerova i vakathavao mbaŋaniye va i vakatha yambaneke. \v 4 Kaiwae Buk Boboma e tɨne rorori regha i utuuta mbaŋa ghepirɨniye kaiwae, iŋa, “Mbaŋa ghepirɨniye e tɨne Loi i towowe ele vakathako wolaghɨye.”\x - \xo 4:4 \xt Rɨgh 2:2\x* \v 5 Na Loi ghalɨŋae mbowo ra loŋweva mbaŋaiwoniye iya iŋake, “Mane thɨ ru elo towoko tɨne.”\x - \xo 4:5 \xt Sam 95:11\x* \p \v 6 Emunjoru gharɨgharɨ vavana ne thɨ raka ru Loi le towo e tɨne, na emunjoru me vivako me thɨ loŋweya Loi le utu mava thɨ raka ru, lenji goriwoyathu kaiwae. \v 7 Iyake kaiwae Loi mbowo i woraweva mbaŋa regha, iya kaiwae iŋa, “Mbaŋake noroke.” Theghathegha lemoyo e ghereiye amba Loi tembe i ravairɨva utuutuke iyake weya Deivid, ŋgoreiya mbema ma utuŋama, iŋa: \q1 Mbaŋake noroke, thoŋgo ghino Loi ghalɨŋaŋgu i raŋgi weŋga, thava gharemina i vurɨgheghe.\x - \xo 4:7 \xt Sam 95:7,8\x* \m \v 8 Thoŋgo Josuwa va i giya towo weŋgiya gharɨgharɨ ŋgoreiya Loi le dageraweko weŋgi, mbala ma tembe i utuutuva mbaŋa regha kaiwae. \v 9 Iya kaiwae ra ghareghare towo mbe inawe vara Loi le gharɨgharɨ kaiwanji ŋgoreiya Loi le towo ghambaŋa, mbaŋa ghepirɨniye. \v 10 Kaiwae thoŋgo lolo regha i ru e towoko iya Loi va i dageraweko e tɨne, iye kaero i towo ele kaiwo tɨne, ŋgoreiya va i rikowe Loi va i towo ele kaiwo tɨne. \p \v 11 Iya kaiwae wo ra rovurɨgheghe laghɨye na ra ru varathuwe towoko iyako, na thava ghindake regha i dobu kaiwae ma i ghambugha Loi le utu, ŋgoreiya thiye mevivako mava thɨ ghambu. \v 12 Loi ghalɨŋae iye e yawayawaliye na ele vurɨgheghe, i lawe moli, na i lawe kivwala gaithɨ ghaghalithɨ marae vaŋga na vaŋga. Utuutuko iyako i ru maya moli, na i vothewo gharenda na unenda ŋgoreiya kaina i lawe moli i vothewo riwandake ŋginauye na vuvuye. Iye i ghatha gharendake ghamɨnae na le renuwaŋa. \v 13 Loi i ghareghareya bigibigiko wolaghɨye gharɨgharɨ wolaghɨye kaiwanji na ma bigi regha i rothuwele Loi e marae. Weya amalaghɨniye bigibigike wolaghɨye i mavu na i manjalawe, na nevole ra ndeghathɨ e marae na i vanivaŋainda la vakatha kaiwae. \s1 Jisas iye la ravowovowo laghɨye \p \v 14 Wo ra vikikighathɨ la loŋweghathɨko iya ra uturaŋgiyako kaiwae la ravowovowo laghɨye kaero inawe, na iye kaerova ve ru e buruburu, iye Jisas, Loi Nariye. \v 15 La ravowovowo laghɨye amalaghɨniye valɨkaiwae moli e la njavovoke ne ghare i njaweinda, kaiwae va i vaidivao tanathethako wolaghɨye ŋgoreiya ghinda, ko iyemaeŋge mava i vakatha tharɨ. \v 16 Mbema weindaeŋge la gharematuwo ra wa weya Loi vurɨvurɨghegheniye, iye ragharemwaewo. Na thoŋgo e ghandavuyowo, iye ghare ne i njaweinda na weiye le mwaewo bwagabwaga i thalavuinda. \c 5 \p \v 1 Ravowovowo laghɨlaghɨye regha na regha ghatututhi i mena weŋgiya le valɨravowovowo, na i kaiwo Loi le gharɨgharɨ kaiwanji. Iye i mbana gharɨgharɨ lenji mwaewo na i vakatha vowo lenji tharɨ kaiwae. \v 2 Iye valɨkaiwae ghathanavu i udauda weŋgiya ranumounouno na thavala ma thɨ ghareghare iyaŋganiya thovuye, kaiwae amalaghɨniye tembe ele njavovova. \v 3 Iyake kaiwae mbaŋa i vowo tembe i vowova amalaghɨniye na gharɨgharɨ lenji tharɨ kaiwae. \p \v 4 Bigi reghava, ma valɨkaiwae lolo regha tembe ghamberegha i wovoreŋa na i tabo ravowovowo laghɨye. Loi ghamberegha i kula weya loloko iyako na i tabo ravowovowo laghɨye, ŋgoreiya va i kula weya Eron.\f + \fr 5:4 \ft Eron iye iviva moli i tabo na ravowovowo laghɨye.\f* \v 5 Tembe ŋgoreiyeva Krais. Mava i wovoreŋa ghamberegha na mbala i tabo na ravowovowo laghɨye. Ko iyemaeŋge Loi va i wovoreŋa e ghamba yakuko iyako. Loi kaerova i dagevaowe iŋa: \q1 “Ghen naruŋgwa ghen, noroke ya tabo na Ramanɨna ghino.”\x - \xo 5:5 \xt Sam 2:7\x* \m \v 6 Na tembe inava e Buk Boboma regha tɨne i dagewe iŋa: “Ghen mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako ne u tabo ravowovowo ŋgoreiya Melkisedek iye va ravowovowo.”\x - \xo 5:6 \xt Sam 110:4\x* \p \v 7 Mbaŋa Jisas vamba ina e yambaneke le naŋgo e tɨne e ghareko laghɨye i kula voro weya Loi weiye le randa na valɨkaiwae i vamoru e mare. Loi va i loŋweya le naŋgoko, kaiwae i gharenja na i vareminja Loi. \v 8 Ko iyemaeŋge othembe va i naŋgo na ŋgoreiyako na othembe iye Loi Nariye, va i ghataŋa vɨrɨ na i mare, na e tɨne valɨkaiwae i ghareghareya Loi ghalɨŋae ghaghambu. \v 9 Kaiwae i vakatha ŋgoreiyako, i vaemunjoruŋa moli iye valɨkaiwae moli i giya vamoru memeghabananiye weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye iya thavala thɨ ghambu ghalɨŋae. \v 10 Na iyako e vwatae, Loi kaerova i vaemunjoruŋa na i tabo ravowovowo laghɨye ŋgoreiya Melkisedek iye va ravowovowo laghɨye. \s1 Lemi loŋweghathɨ weya Krais ne hu ndeviyathu \p \v 11 Bigibigi lemoyo mbe inanjiwe nuwameiya wo utuŋa Krais kaiwae, iye ravowovowo laghɨye ŋgoreiya Melkisedek, ko iyemaeŋge i vuyowo ne wo vamanjamanjalaŋa weŋga kaiwae lemi gharegharena i vuyowo. \v 12 Vambe teuye valɨkaiwami hu tabo ravavaghare na hu vavaghare weŋgiya ghamune, iyemaeŋge lemi ghareghare amba ma i laghɨye, na renuwaŋa iviva moli Loi le utuutu kaiwae lolo regha wo i vaghareŋga. Ghemi ŋgoramiya ŋgama gunagunagha, amba thu vara i ndewoŋga, na amba ma valɨkaiwami hu ghana ghanɨŋga vurɨgheghe. \p \v 13 Thavala amba thɨ thuthu, thiye gamagai gunagunagha na amba ma e lenji ghareghare iyaŋganiya i rumwaru na iyaŋganiya i tharɨ. \v 14 Ko iyemaeŋge ghanɨŋga vurɨgheghe gharɨgharɨ matuwo kaiwanji, na thiye kaiwae tembe ghanjimberegha kaero thɨ vaghareŋgi valɨkaiwanji thɨ tuthiya thovuye na tharɨ. \c 6 \p \v 1 Iya kaiwae wo ra ghao eŋge e ghamwandako na ra wo vavaghareko iya valɨkaiwae i vaghare matuwoŋaindako na wo ra viyathu budakaiya vama thɨ vaghareinda Krais kaiwae. Thava tembe ra vairɨva utuutuko iya ra ndeghereiyewana vakathako i womena mareko na mbema ra loŋweghathɨ eŋge Loi. \v 2 Kaerova thɨ vaghareinda bapɨtaiso kaiwae na ekelesiya gharandeviva thɨ bigiraweya nɨmanji e umbalɨnda. Kaero ra ghareghareya ramaremare tembene thɨ thuweiruva mare e tɨne na ghatha ghambaŋa e mbaŋa momouniye. Bigibigike thiyake ma valɨkaiwae ra vairɨva. \v 3 Mbema ra ghawoeŋge e ghamwandako thoŋgo Loi le renuwaŋa ŋgoreiye. \p \v 4 Thoŋgo gharɨgharɨ kaerova Loi manjamanjalawae i woya weŋgi, na kaerova thɨ ghamɨnogha Loi le mwaewo ghamɨnae na weinjiyaŋgiya raloŋweloŋweghathɨke wolaghɨye kaero thɨ wo Nyao Boboma, \v 5 na Loi le utuutu weŋgi kaerova thɨ ghamɨnogha ghamɨnae, na kaerova thɨ ghamɨno ghavurɨghegheko iya Loi ne i vakaiwoŋako mbaŋa muyaiko, \v 6 na thoŋgo kaero thɨ roiteta lenji loŋweghathɨ weya Krais na thɨ botewoyathu, kaero ma valɨkaiwae tembe ra vaŋgunjoghaŋgiva na thɨ ndeghereiyewana lenji tharɨko, iyako ŋgoreiya tembe thɨ rokrosɨva Loi Nariye na thɨ vamonjinaŋa gharɨgharɨ e maranji. \p \v 7 Nuwaŋguiya hu thuwe raloŋweloŋweghathɨ ŋgoreiya uma. Thoŋgo uye i nja valaŋa ele thelauko na une i thovuye, Loi ne i mwaewowe. \v 8 Ko iyemaeŋge thoŋgo kavwala na nana raraitharɨ thɨ mbuthuwe ma e ghathovuye na kaero Loi i gura na le ghambako venda e ndɨghe une. \p \v 9 Ko iyemaeŋge, ghamaune valɨghareghareme, othembe thoŋgo wo utuŋaŋgiya utuutu e ghamɨnanji e ghemi, ghareme mbe i matuwo eŋge e ghemi. Wo ghareghare wagiyawe kaero hu vurɨmban e kamwathɨko iya valɨkaiwae thavala Loi kaero i vamoru. \v 10 Loi iye i rumwaru, na mane i renuwaŋa vaghalawa iya kaiwona hu vakathana o iya lemi gharethovu amalaghɨniye kaiwaena ve raŋgi e lemi thalavuna na mbe hu thalathalavuna weŋgiya lemi valɨraloŋweloŋweghathɨ. \v 11 Nuwameiya moli ghemi regha na regha mbe hu vikikighathɨ vara iya vakathako iyako ghaghad yawalimi ele ghambako, mbala lemi gharematuwona i vurɨgheghe na hu roroghagha thovuyeko iya Loi va i dageraweko kaiwanda. \v 12 Ma nuwameiya hu njavovo, ko iyemaeŋge ghamithanavuna ŋgoreiya thavala thɨ loŋweghathɨ na thɨ ghataŋaghathɨ kaiwae lenji vakathako une thɨ wo budakaiya Loi va i dagerawe kaiwanji. \s1 Loi le dagerawe ne i emunjoru \p \v 13 Ghamba thuwathuwa regha iyake: Mbaŋa Loi i utuŋa le dagerawe weya Eibraham, mava tembe lolo reghava iye idae i laghɨye kivwala amalaghɨniye na valɨkaiwae i tholo e idae, vambema i wo amalaghɨniyeko idae na i tholowe. \v 14 Iŋa, “Ya dagerawe emunjoru ne ya mwaewo e ghen na orumburumbu nevole lemoyo.”\x - \xo 6:14 \xt Rɨgh 22:17\x* \v 15 Eibraham vambe i ghataŋaghathɨ vara na i roroghagha tevambema i woeŋge Loi le dageraweko une. \p \v 16 Mbaŋa gharɨgharɨ ghinda nuwandaiya ra tholo, ra tholo lolo laghɨye regha e idae, na i vaemunjoruŋa la tholoko mbema emunjoru, na i kitena wogaithɨko. \v 17 Loi va nuwaiya i vaemunjoruŋa le dageraweko, iya kaiwae va nuwaiya ra ghareghare wagiyawe ma tene i vɨvɨva le renuwaŋa, thavala thɨ wo le dageraweko ne thɨ vaidi une. \v 18 Dageraweko na tholoko mbe thɨ yaku vara, thɨ roghabana na ma valɨkaiwae Loi ne i kwan kaiwanji. Iya kaiwae thavala ghinda kaerova ra voru Loi e ghadidiye, valɨkaiwae ra wo vurɨgheghewe weinda la gharematuwo na ra roroghagha thovuyeko iya e ghamwandako. \v 19 Thovuyeko iyako ghagharematuwo ŋgoreiya yawalindake ghayaŋge, i laweghathɨinda na ra yaku na thovuye la yaŋgeko le ghamba lawe iye Loi, iye ina i yaku Ghamba Yaku Bobomako Moli e tɨne, iya thɨ ligana e kwamako, ina maya mevathavatha ŋgoloniyeko e tɨne. \v 20 Jisas iye i viva e ghamwanda na ve ru e Ghamba Yaku Bobomako Moli tɨne, kaiwae i tabo ravowovowo laghɨye ŋgoreiya Melkisedek na iye ravowovowo mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako. \c 7 \s1 Ravowovowo Melkisedek utuniye \p \v 1 Melkisedek iye ghemba Salem ghakiŋ na iye Loi Ramevoro Moli le ravowovowo. Mbaŋa Eibraham weiyaŋgiya kiŋɨma theghevarɨma thɨ gaithɨ na i kivwalaŋgi, kaero i njoghanjogha e ghemba, Melkisedek i lavolevole na i dagewe iŋa, “Loi ghare e ghen.” \v 2 Amba Eibraham i tena bigibigiko wolaghɨye va ve mbanɨko na i vakatha wabwiyaworo na i giya wabwira weya Melkisedek. Idake Melkisedek gharumwaru “Thanavu Rumwarumwaruniye ghakiŋ,” na idae reghava “Salem lenji kiŋ,” gharumwaru “Vanevane gha Kiŋ.” \v 3 Melkisedek ramae na tɨnae mava thɨ rori mun ghanjiriuriu, na le virɨ na le mare ma tembe e utuutuniyeva. Amalaghɨniye ŋgoreiya Loi Nariye, i tabo ravowovowo mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako. \p \v 4 Wo hu thuwe Melkisedek idae i laghɨye moli. Ghinda rumbunda laghɨye Eibraham bigibigima va i mban e gaithɨko tɨne i ten na wabwiyaworo na i giya wabwira weya Melkisedek. \v 5 Thiye uu Livai thɨ tabo na ravowovowo, na mbaro va iŋa Isirel gharɨgharɨniyeko wolaghɨye tembe thɨ tenɨva lenji bigibigiko wabwiyaworo na thɨ giya wabwi regha weŋgiya uu Livai. Iyake i emunjoru othembe thiye oghaghanjiŋgiya uu Livai na ghanjiriuriu i mena weya Eibraham, va thɨ vakavakatha ŋgoreiyako. \v 6 Ko iyemaeŋge othembe Melkisedek iye ma Livai rumbuye ŋgoreiye va i mbana bigibigiko ghawabwi regha weya Eibraham, na Eibraham iye ghadagerawe i mena weya Loi, va i dage mwaewowe iŋa, “Loi i mwaewo e ghen.” \v 7 Ma ra numoghegheiwoŋa loloko i giya dagemwaewoko i laghɨye kivwala iya i wo dagemwaewoko. \p \v 8 Na bigi reghava, ravowovowo uu Livai e tɨne iya thɨ mbanɨmba wabwi regha weŋgiya Isirel gharɨgharɨniye, tenevole thɨ mare, ko iyemaeŋge Melkisedek, iye va i mbana wabwi regha weya Eibraham, ma e utuutuniye na i mare. \v 9 Na valɨkaiwae tembe raŋava ŋgoreiyake. Uu Livai thɨ mbanɨmba wabwi regha weŋgiya Isirel gharɨgharɨniye, ko mbaŋa Eibraham i giya wabwi regha weya Melkisedek, iyako ŋgoreiya uu Livai thɨ giya. \v 10 Valɨkaiwae ra utu ŋgoreiyako kaiwae mbaŋa Melkisedek i vaidiya Eibraham, Livai vama ina weya rumbuye Eibraham, vamba ina eŋge e madɨbae na vamba ma i yomara. \s1 Jisas ŋgoreiya Melkisedek na i kivwalaŋgiya ravowovowo mevivako \p \v 11 Mosese va i giya Mbaro weŋgiya Isirel gharɨgharɨniye na ravowovowo uu Livai e tɨne thɨ njimbukikiya Mbaroko iyako kaiwoniye. Gharɨgharɨ thɨ renuwaŋa Mbaro ne i varumwaruŋgi. Ko iyemaeŋge ma valɨkaiwanji thɨ vakathaŋgiya gharɨgharɨ na thɨ rumwaru, amba Loi iŋa na ravowovowo mbe tomethi regha i yomara, iye ma ŋgoreiya Eron, ko mbe ravowovowova ŋgoreiya Melkisedek iye ravowovowo. \v 12 Na thoŋgo ravowovowo ma reghaova i yomara, tembe ŋgoreiyeva mbaro ma reghaova i yomara. \v 13 Ghanda Giyake iya ra utuuta utuniyeke, iye mbe uu regha loloniye na ma mbaŋa regha uuko iyako loloniye i tabo na ravowovowo na ma i vakatha mun vowo kakaiwoniye e ghamba vowo. \v 14 Kaero ra ghareghare ghanda Giya va i yomara Juda e gheuu tɨne na Mosese mava i utuŋa mun uuko iyako loloniye regha ne i tabo ravowovowo. \p \v 15 Budakai ma utuuta utuniyema noroke kaero i wowoya, ravowovowo ma reghaova regha kaero i yomara, iye ŋgoreiya Melkisedek. \v 16 Ma kaiwae i vamboromboroŋa Loi le mbaro na i tabo ravowovowo, ko iyemaeŋge va i tabona ravowovowo kaiwae vurɨghegheko iya e yawaliyeko, mane mbaŋa regha ikoko. \v 17 Kaiwae Buku Boboma e tɨne iŋa, “Ghen ne u tabo ravowovowo mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako, ŋgorana Melkisedek iye ravowovowo.”\x - \xo 7:17 \xt Sam 110:4\x*\fig Ravowovowo ma reghaova regha kaero i yomara, iye ŋgoreiye Melkisedek|alt="priest at altar" src="hk00260c.tif" size="col" copy="BFBS (Knowles)" ref="7:15" \fig* \p \v 18 Iya kaiwae mbaro teuye kaero ma ele vurɨgheghe na ma valɨkaiwae i vakatha ŋgoreiya gharerenuwaŋako na ma e ghathovuye, \v 19 kaiwae Mosese le Mbaro ma i vakatha bigi regha na i rumwaru. Na Loi kaerova i giya la gharematuwo regha na iyako i thovuye kivwala Mbaro, na e la gharematuwoko iyako ra mena Loi evasiwae. \p \v 20 Na mbowo bigi reghava, mbaŋa Loi i tuthiya Jisas na i tabo ravowovowo, mava i worawe bwagabwaga, ko iyemaeŋge va weiye le tholo. Mbaŋa uu Livai ghɨmoghɨmoruniye thɨ tabo na ravowovowo mava e tholo, \v 21 ko iyemaeŋge mbaŋa Jisas va i tabona ravowovowo, Loi va i tholo. Buku Boboma iŋa ŋgoreiyake: \q1 “Giya kaerova i tholo na mane i vɨva le renuwaŋa, iŋa, \q1 ‘Mbaŋake wolaghɨye na ma ele ghambako ghen ne ŋgorana ravowovowo.’”\x - \xo 7:21 \xt Sam 110:4\x* \m \v 22 Loi le tholoko kaiwae Jisas i tabo ravowovowo, iya kaiwae ra ghareghare wagiyawe Jisas iye dagerawe thovuye i kivwala dagerawe teuye ghathovuye na iye i vaemunjoruŋa gharerenuwaŋa na ghinda ra vaidiya une. \p \v 23 Na reghava, mevivako ravowovowo thɨ mena uu Livai me lemoyo, kaiwae regha na regha mare va i kiten na ma valɨkaiwae i kaiwombela ghakaiwoko. \v 24 Ko iyemaeŋge Jisas ghambaŋa i tabo ravowovowo, i roghabana moli na ma e ghathɨthɨ. \v 25 Iya kaiwae valɨkaiwae moli noroke na mbaŋake wolaghɨye ne i vamoruŋgiya thavala thɨ mena weya Loi amalaghɨniye e idae kaiwae yawaliye ma ele ghambako na mbe i naŋgonaŋgo ghanjithalavu kaiwae. \p \v 26 Kaiwae ravowovowo laghɨye ŋgoreiyako i vamboromboro la renuwaŋa. Amalaghɨniye i boboma, ma e ghawonjowe, i kakaleva, i meghaghathɨ weŋgiya tharɨ gharavakatha, na Loi kaerova i vaŋguvoreŋa yavoro moli na ve yaku e buruburu. \v 27 Iye ma ŋgoreiya ravowovowo laghɨye mevivako. Mbaŋake wolaghɨye mane mbowo i vakathakai eŋge vowo amalaghɨniye le tharɨ kaiwae, ŋgoreiya ravowovowo iya thɨ mena uu Livai, ko amba muyai i vowo gharɨgharɨ lenji tharɨ kaiwae. Amalaghɨniye vambe ghamberegha vara i vatomwe gharɨgharɨ lenji tharɨ vowoniye, na vambe mbaŋara eŋge i vakatha mbaŋake wolaghɨye kaiwae. \v 28 Mosese le Mbaro va i bigiraweŋgiya gharɨgharɨ, thiye thɨ njavovo, thɨ tabo ravowovowo laghɨlaghɨye. Ko iyemaeŋge Mbaroko iyako e ghereiye Loi i tholo na iŋa Nariye i tabo na ravowovowo laghɨye; iye ghathanavu i rumwaru mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako. \c 8 \s1 Jisas iye la ravowovowo laghɨye \p \v 1 Lama renuwaŋa laghɨye moli na kaiwae wo utuutu ŋgoreiyake: la ravowovowo laghɨye ŋgoreiyako mbe inawe. Amalaghɨniye kaerova i voro e buruburu na i yaku Loi Ravwenyevwenye Moli ele ghamba yaku valɨvaŋga e uneko. \v 2 Iye ravowovowo laghɨye e ŋgolo boboma e buruburu, ŋgoloko iyako iye Mevathavatha Ŋgoloniye emunjoru moli Loi va i vatad, na mava gharɨgharɨ thɨ vatad. \p \v 3 Ravowovowo laghɨlaghɨye regha na regha ghakaiwo i mbanɨmba gharɨgharɨ lenji mwaewo na i vakatha lenji tharɨ vowoniye weya Loi. Na ghinda la ravowovowo laghɨye tembe ŋgoreiyeva, iye tembe i vowova bigi regha weya Loi. \v 4 Thoŋgo mbe ina e yambaneke, mbala ma i tabo ravowovowo, kaiwae ravowovowo vambe inanji gheke thɨ vakavakatha vowo ŋgoreiya Mbaro le woraŋgiya. \v 5 Ravowovowoke thiyake thɨ kaiwo e Mevathavatha Ŋgoloniye e yambaneke ŋgoreiya buruburu ŋgaliŋgaliya. Iyake kaiwae, mbaŋa Mosese nuwaiya i vatada Mevathavatha gha Ŋgolo, Loi i dage vurɨgheghewe iŋa, “U njimbukiki na thovuye na ghavatavatad ŋgoreiya va ya vaghareŋgema e ouko vwatae.”\x - \xo 8:5 \xt Raŋ 25:40\x*\fig Thɨ kaiwo e Mevathavatha Ŋgoloniye e yambaneke ŋgoreiya buruburu ŋgaliŋgaliya|alt="layout of tabernacle tents" src="lb00259c.tif" size="span" copy="BFBS (Bass)" ref="8:5" \fig* \v 6 Ko iyemaeŋge Loi kaerova i tuthiya Jisas na iye i tabo ravowovowo, na le kaiwoko iyako i kivwalaŋgiya ravowovowo laghɨlaghɨye me vivako lenji kaiwo. Dageraweko iya amalaghɨniye va i vamidiko gharɨgharɨ na Loi e ghanjilughawoghawo i thovuye kivwala dagerawe teuye, kaiwae Loi va i woraweya vaemunjoruko iyako na i dagerawe gharɨgharɨ ne thɨ vaidiya ghathovuye laghɨye moli. \p \v 7 Thoŋgova dageraweko teuye mava e ghatharɨ regha mun mbala dagerawe togha ma tembe e gharerenuwaŋava. \v 8 Ko iyemaeŋge Loi i thuwe vaidiya gharɨgharɨ lenji tharɨ amba i dageraweya dagerawe togha kaiwae, i dage ŋgoreiyake: \q1 Giya iŋa, “Mbaŋa i menamenako ne ya vakatha dagerawe togha wabwi Isirel na wabwi Judiya kaiwanji. \q1 \v 9 Dageraweke iyake ma ŋgoreiya iyava ya vakathako weŋgiya orumburumbunji mbaŋaniye ya vɨghathɨ e nɨmanji na ya vaŋgu raŋgiyaŋgi Ijipt e tɨne. \q1 Ko iyemaeŋge thiye mava thɨ ghambugha dageraweko iyava ya vakathako iyako le utuutu, iya kaiwae ghino Giya ya wogiya ghereiŋgu weŋgi. \q1 \v 10 Iya dageraweko ne ya rovakathako wabwi Isirel kaiwanji ne ŋgoreiyake: \q1 Ne ya woraweya lo mbaro e lenji renuwaŋako tɨne na thɨ ghareghare na ya rori e gharenji na thɨ ghambu. Ghino ne ya tabo lenji Loi na thiye thɨ tabo lo gharɨgharɨ. \q1 \v 11 Na mbala ma valɨkaiwae, lolo regha tembe i vavaghare weva gheu regha Giya kaiwae, o regha i dage weya ghaghae na iŋa, ‘Ghen mbala u ghareghareya Giya,’ kaiwae gharɨgharɨke wolaghɨye ne thɨ ghareghareŋgo, othembe thiye mbema gharɨgharɨ bwagaeŋge o thoŋgo e idaidanji. \q1 \v 12 Kaiwae lenji vakathako raraitharɨ ne ya numoten, na lenji tharɨko mane tembe ya renuwaŋakikiva.”\x - \xo 8:12 \xt Jer 31:31-34\x* \p \v 13 Mbaŋa Loi i utuŋa dageraweko togha kaiwae, e kamwathɨko dageraweko iyava i vakatha i vivako kaero i teuye. Na the bigiya kaero i teuye na i vwatha mbaŋa nasiye iko moli. \c 9 \s1 Loi ghakururu e yambaneke na e buruburu \p \v 1 Dagerawe teuye ghambaro vavana va inanjiwe kururu ghavakavakatha kaiwae, na ghaŋgolo boboma vambe thɨ vatadɨva e yambaneke. \v 2 Mbaŋa va thɨ vamidiya Mevathavatha Ŋgoloniye, thɨ livakwata kwama yaŋgara na ghathɨnɨmba. E tɨne woluwolu iviva idae Woluwolu Boboma. E tɨne kadɨŋeŋe weiye ghambanji na tebol weiye bred boboma kaero thɨ vowo weya Loi. \v 3 Kwama yaŋgaiwoniye thɨ livakwate e woluwolu reghava na woluwoluko iyako idae Woluwolu Boboma Moli. \v 4 E Woluwolu Bobomako Moli iyako e tɨne inisenɨs\f + \fr 9:4 \ft Inisenɨs iye umbwa thiye butiye thovuye na modanji laghɨye moli.\f* ghaghamba ŋambuŋambu va thɨ vakatha e gol na dagerawe ghabogis. Va thɨ monja gol iya e dageraweko ghabogis riwaeko laghɨye, na e tɨne thɨ bigimbana bigibigi theghetowe: ghanɨŋga manna ghauye thɨ vakatha e gol, Eron le umbwa kaero i mbuthuva na i rau, na varɨ debedebenai varɨiwo thovuthovuye iyava Loi i roriya dageraweko teuye ghautuutu e vwatanji. \v 5 E bogisiko vwatae nyao thovuthovuye theghewo thɨ wo Loi vwenyevwenyewaeko, vineinjiko i garubwa lughawoghawoko iya tharɨko ghaghamba raka. Ko iyemaeŋge mbaŋake ma ghambaŋa na wo uturaŋgiya nasiye na laghɨye.\fig Dagerawe gha Bogis ghayamoyamo ŋgoraiyake|alt="ark of covenant" src="Ark.tif" size="col" copy="SIL-PNG" ref="9:4-5" \fig* \p \v 6 Mevathavatha Ŋgoloniye na bigibiginiyeko ghanjivakatha va ŋgoreiyevarako. Na mbaŋa regha na regha ravowovowo thɨ ruru e woluwoluko iya i vivako na thɨ vakavakatha ghanjikaiwo kururu kaiwae. \v 7 Ko iyemaeŋge mbe ravowovowo laghɨye eŋge ghamberegha i ruru e woluwoluko iya theghewoniyeko tɨne. Theghathagha umbwara e tɨne mbe mbaŋara eŋge vara i ruwe. Na ma valɨkaiwae i ru bwagabwaga, ko mbe i thɨna madibe amalaghɨniye le tharɨ kaiwae na gharɨgharɨ tembe lenji tharɨva kaiwae, iyava thɨ vakathako na lenji renuwaŋa thɨŋaeŋge ma tharɨ ŋgoreiye. \v 8 Woluwolu i vivama mbe ina e ghambae iya kaiwae amba ma kamwathɨ i mavu na valɨkaiwae gharɨgharɨ thɨ ru na thɨ wa e Woluwolu Bobomako Moli tɨne. Iyake Nyao Boboma i vaghareinda iyako, mbaŋa dagerawe teuye mbe ina e ghambae ma tembe kamwathɨva na gharɨgharɨ thɨ reŋawe na vethɨ ru Loi e marae. \v 9 Iyako ŋgoreiya goghaimba mbaŋake iyake i yoyomara kaiwae. E mbaŋake iyake mbe thɨ vakavakatha rakurukururu lenji mwaewo na thɨ vowoŋaŋgiya thetheghan, ko iyemaeŋge vakathake iyake ma valɨkaiwae i vanamwe gharɨgharɨ gharenji na thɨ rumwaru, \v 10 kaiwae vakathake iyake weiye ghanɨŋga, munumu na thithu, ghanjimbaro na ghanjirerenuwaŋa mbe i reŋa eŋge e ririwo. Vakathako iyako mbe ghanjimbaŋa, na i mena ghaghad mbaŋake Loi kaerova i vugha kamwathɨ togha. \s1 Krais madɨbae \p \v 11 Krais kaerova i mena na iye ravowovowo laghɨye, na kaerova i womena thovuyeke iyake. I ghathara Mevathavathako gha Ŋgolo iya i laghɨye kivwala teuyeko na i thovuye moli; mava gharɨgharɨ thɨ vatad e nɨmanji na ma yambaneke ŋgoloniye ŋgoreiye. \v 12 Mbaŋara na mbaŋake wolaghɨye kaiwae amalaghɨniye kaerova i ru e Woluwolu Bobomako Moli tɨne. Ma raŋava va i thɨna burumwaka na gout madɨbanji na i ru, ko iyemaeŋge mbe amalaghɨniye vara ghamberegha e madɨbae i vamodo njoghainda tharɨ e tɨne mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako. \p \v 13 Thoŋgo gharɨgharɨ thɨ mbighɨ Loi e marae ŋgoreiya lenji kururu ghambaro, ravowovowo i thɨna gout na burumwaka ghɨmoru madɨbanji o i thɨna burumwaka wevo thɨ ŋambu na vughauye weiye mbwa na i tagaseura gharɨgharɨko thiyako riwanjiwe. I vakatha gharɨgharɨko riwanji i thɨna na mbighɨwanjiko iko. \v 14 Ko iyemaeŋge Krais madɨbae i thovuye kivwalaŋgiya thiyako. Nyao Memeghabananiye le vurɨgheghe e tɨne Krais tembe ghamberegha vara i vatomwe na i mare na vowo weya Loi. Amalaghɨniye madɨbaeko iya i thavwiyathu la vakatha vatharɨko mbighɨwae iya modaya mareko, i vanamwe gharenda na i kakaleva. I vakatha ŋgoreiyako na ra tabo rakakaiwo weya Loi e yawayawaliye. \p \v 15 Krais va i vanamwe dagerawe togha rɨghethoru kaiwae mbala thavala kaerova Loi i kula weŋgi thɨ vaidiya thovuyeko iya memeghabananiyeko iyava i dageraweko. Valɨkaiwae ra wo dageraweko iyako kaiwae le mare kaerova i yomara, na le mareko iyako i rakayathuŋgiya gharɨgharɨ lenji tharɨ, iyava thɨ vakathako mbaŋa vamba inanji dageraweko teuye e raberabe. \p \v 16 Thoŋgo amala regha i dagerawe weya nariye na ne i robigiya le bigibigiko vavana le mare e ghereiye, ma valɨkaiwae nariye i mbana dageraweko iyako bigibiginiyeko ghaghada amalako i mare. \v 17 Kaiwae thoŋgo amalako iyako amba e yawayawaliye, dageraweko iyako amba i yaku bwagabwaga. Wone mare i yomara ambane dagerawe ŋgoreiyako i tabo emunjoru. \v 18 Tembe ŋgoreiyeva iyake, dagerawe teuye mava thɨ vaemunjoru bwagabwaga, vambowo thetheghan i mare na e madibewaeko amba i vaemunjoruŋa. \v 19 Va thɨ vakatha ŋgoreiyake. Mosese va i utugiya Mbaroko utuutuniye wolaghɨye weŋgiya gharɨgharɨko wolaghɨye. Kaero i thɨna burumwaka madɨbanji weiye mbwa, tembe ŋgoreiyeva i liya thiyo sosoro thɨ vakatha sip vulivuliye na nana hisop yaŋgae, amba i vaŋguthiya e madibema na i variriya Mbaro ghabuk na gharɨgharɨko wolaghɨye. \v 20 Amba Mosese iŋa, “Madibeke iyake i vaemunjoruŋa dageraweko iyava Loi iŋake hu ghambu.”\x - \xo 9:20 \xt Raŋ 24:8\x* \v 21 Mosese vambe i vakathava ŋgoreiyako, va i thɨna madibe na i variriya Mevathavathako Ŋgoloniye na bigibigiko iyava thɨ vakaiwoŋaŋgiko kururu kaiwae. \v 22 Ŋgoreiye, Mbaro iŋa bigibigiko wolaghɨye thɨ vakatha na i thɨna e madibe na mbighɨko iko moli. Na Loi mane i numotena tharɨ thoŋgo madibe ma i voru. \p \v 23 Mevathavatha Ŋgoloniye iye bigiko iya emunjoruko moli ina e buruburu ŋgaliŋgaliya. Valɨkaiwae moli tembe thɨ vabobomaŋava bigibigiko ŋgoreiyako. Ko iyemaeŋge bigi emunjoruko iya inako e buruburu nuwaiya vowo thovuye moli iya i kivwala thetheghanɨko vowoniye. \v 24 Krais mava i ru e ŋgolo boboma gharɨgharɨ va thɨ vatad e nɨmanji, iya emunjoruko ŋgalɨŋgalɨya. Iye va veru e buruburu moli tɨne na e mbaŋake iyake i yomara Loi e marae ghinda kaiwanda. \p \v 25 Krais va ve ru e buruburu, ko iyemaeŋge ma vambe ve ravowovowo eŋge ghamberegha ŋgoreiya Jiu lenji ravowovowo laghɨye theghathegha regha na regha i thɨna thetheghan madɨbae na ve ru e Woluwolu Boboma Moliko tɨne. \v 26 Kaiwae thoŋgo mbe i rovowovowo eŋge ghamberegha, mbene i ghataghataŋa eŋge vɨrɨ, i ri mbaŋaniye Loi va i vakatha yambaneke. Iyemaeŋge ma ŋgoreiye. Mbaŋake iyake mbaŋa le ghambako i ghenetha, na amalaghɨniye va i yomara mbe mbaŋara eŋge mbaŋake wolaghɨye kaiwae, na mbe ghamberegha vara le mare e tɨne, i rakayathu tharɨ. \v 27 Na reghava, lolo regha na regha mbene mbaŋara eŋge i mare, na e ghereiye ve kot. \v 28 Tembe ŋgoreiyeva Krais vambe ghamberegha vara i vatomwe na i mare ŋgoreiya vowo gharɨgharɨ lemoyo lenji tharɨ. Na tembene i yomarava mbaŋaiwoniye, ma ŋgoreiya gharɨgharɨ lenji tharɨ ghavanamwe kaiwae, ko iyemaeŋge thavala thɨ roroghagha amalaghɨniye kaiwae ne i vamoruŋgi.\fig Woluwolu Boboma Moliko ina e Ŋgolo Boboma e tɨne|alt="most holy place" src="bk00278c.tif" size="span" copy="BFBS (Knowles-Bass)" ref="9:25" \fig* \c 10 \s1 Krais va i mare mbaŋara na mbaŋake wolaghɨye kaiwae \p \v 1 Kaiwae Mosese le Mbaro iye thovuyeko iya amba i menamenako mbema ŋgaliŋgaliya eŋge, na iye ghathuwathuwa amba ma ŋgoreiya thovuyeko moli. Iya kaiwae Mbaro ma valɨkaiwae i vanamweŋgiya gharɨgharɨ thɨ mena thɨ kurukururu na thɨ rumwaru, othembe theghathegha regha na regha thɨ vakavakatha vowo. \v 2 Thoŋgo mbema emunjoru gharɨgharɨko va thɨ kurukururu weya Loi thɨ vowo mbaŋarako na kaero i thavwiyathu lenji tharɨ, mbala tembe ma thɨ rerenuwaŋava e gharenjiko thiye thɨ tharɨ, iyako mbala i vakatha thɨ viyathu vowo ghavakatha. \v 3 Ko iyemaeŋge vowoko iya thɨ vakavakatha theghathegha regha na reghako i vavanuwovɨrɨ weŋgi thiye tharɨ gharavakathaŋgi. \v 4 Kaiwae burumwaka ghɨmoghɨmoru na gout madɨbanji ma valɨkaiwae i rakayathu gharɨgharɨ lenji tharɨ. \p \v 5 Iya kaiwae, mbaŋa Krais kaero ghambaŋa i njama e yambaneke, i dage weya Loi iŋa: \q1 Thetheghan ghanjivowovowo ma nuwana nuwaiya, ko iyemaeŋge va u vivatharaweya riwaŋguke u woveŋgo ya vakaiwoŋa kaiwan. \q1 \v 6 Thɨ ŋambwa vowo na tharɨ vowoniye ma u warariŋa. \q1 \v 7 Ko amba ghino yaŋa, “O Loi, ghinoke, ya mena na ya vakatha len renuwaŋana, ŋgoreiya kaerova thɨ rorinjoŋa Buk Boboma e tɨne.”\x - \xo 10:7 \xt Sam 40:6-8\x* \m \v 8 (Mbaro i woraŋgiya gharɨgharɨ thɨ vakathaŋgiya vowoko thiyako.) E rororiko iyako tɨne, iviva iŋa, “Thetheghan vowoniye, thɨ ŋambwa vowo, na tharɨ vowoniye ma nuwaniya na ma u warariŋa.” \v 9 Ko amba iŋa, “Ghinoke, ya mena na ya vakatha len renuwaŋana.” Iya kaiwae kamwathɨma i vivama kaero i rakayathu na kaero i vamidiya kamwathɨ theghewoniye. \v 10 Kaiwae Jisas Krais kaerova i mena na i vamboromboro Loi le renuwaŋa, i wogiya ghamberegha riwae na i vowo mbaŋara na mbaŋake wolaghɨye kaiwae, i vabobomainda. \p \v 11 Mbaŋake wolaghɨye ravowovowo regha na regha thɨ ndeghathɨ na thɨ vakavakatha kururu kaiwoniye na mbaŋathaŋarɨ thɨ vowo vovwatha mbe vowo regha eŋge, ko iyemaeŋge vowoko iyako ma valɨkaiwae i thavwiyathu tharɨ. \v 12 Iyemaeŋge Krais vambe i vakatha eŋge vowo regha gharɨgharɨ lenji tharɨ kaiwae, na vowoko iyako ele vurɨgheghe mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako, ko amba i yaku Loi ele valɨvaŋga e uneko. \v 13 Mbaŋake mbe inawe i roroghagha ghaghad Loi i biginjoŋaŋgiya ghathɨghɨya e gheghe raberabe. \v 14 Valɨkaiwae i roroghagha ŋgoreiyako kaiwae vowo vambe regha eŋge vara i vakatha, na ghinda thavala kaero i vabobomainda, kaero i vanamwe wagiyaweinda na ra rumwaru e marae mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako. \p \v 15 Nyao Boboma tembe i utuŋava weinda iya utuutuke iyake. I viva iŋa: \q1 \v 16 Giya iŋa, “Mbaŋa muyaiko ne ya vakatha dagerawe kaiwanji ŋgoreiyake. Ne ya woraweya lo mbaro e gharenji na thɨ ghareghare, na ya rori e lenji renuwaŋako na thɨ ghambu.”\x - \xo 10:16 \xt Jer 31:33\x* \q1 \v 17 Na mbowo i gotubweva iŋa, “Lenji tharɨ na lenji vakatha raraitharɨ mane tembe ya renuwaŋakikiva.”\x - \xo 10:17 \xt Jer 31:34\x* \m \v 18 Iya kaiwae, mbaŋa Loi kaero i numotena gharɨgharɨ lenji tharɨ, ma tembe valɨkaiwaeva ravowovowo i vakathava vowo tharɨ kaiwae. \s1 Utu vavurɨgheghe ghataŋaghathɨ kaiwae \p \v 19 Iya kaiwae, lo bodaboda, Jisas Krais madɨbae kaiwae valɨkaiwae weinda la gharematuwo ra ru e Woluwolu Bobomako Moli tɨne Loi e marae. \v 20 Jisas kaero i vughɨ weinda ghamba ruruko ghakamwathɨ togha. Iye yawalɨ ghakamwathɨ, na kwamako iyava thɨ livakwate na i gana Woluwolu Bobomako Moli ghaghamba ruwe mbaŋake kaero i mavu. Va i mavu Jisas e riwae na i mare kaiwanda. \v 21 La ravowovowo laghɨye kaero inawe, iye i njimbukikiya Loi le ŋgolo. \v 22 Wo ra wa weya Loi ghadidiye e gharendake thɨ emunjoru na wonjowe ma inawe na la loŋweghathɨ mbe i vurɨgheghe. Ra wawe kaiwae kaero i vanamwe gharenda na la tharɨ mbighɨwae iko, na kaero i thavwiya riwanda e mbwa thovuye. \v 23 Wo ra vatada la loŋweghathɨke laghɨye weya Loi na ra vikikighathɨ kaiwae ra ghareghare nevole i giya thovuye weinda kaero ra utuŋaŋgi, kaiwae ra vareminja Loi ne i vamboromboro ŋgoreiya le dageraweko. \v 24 Na wo ra rerenuwaŋa na ra vevavurɨghegheŋainda na ra vegharethovuinda na ra vakatha vakatha thovuye. \v 25 Thava ra viyathu mevathavatha thanavuniye, ŋgoreiya vavana thɨ vakavakatha. Iyemaeŋge ra veutu vavurɨgheghe weinda na ra vakatha mbela iyako kaiwae Giya le njoghama kaero i gheneghenetha. \p \v 26 Thoŋgo kaero ra ghareghareya totoko iya emunjoruko ko iyemaeŋge mbema nuwandake nuwaiya ra vakavakathava tharɨ, ma tembe vowo reghava inawe na ne i thavwiyathu la tharɨ. \v 27 Iyemaeŋge mbema weinda eŋge la mararu na ra roroghagha Loi ne i vanivaŋainda na i vaŋguraweinda e ndɨgheko dayaghawaeko laghɨye e tɨne, iya Loi ne i ŋambuŋgiya ghathɨghɨyakowe. \v 28 Thelolo regha i botewo Mosese le Mbaro na ragovambwara theghewo o thegheto, ghalithɨ mbe mare eŋge, mane gharenji i njawe. \v 29 Ko iyemaeŋge thoŋgo lolo regha i wonjoŋanjoŋa Jisas na iŋa, “Iye ma Loi Nariye ŋgoreiye,” o thoŋgo i wovanasinasiyeŋa madibeko iya i vaemunjoruŋa dageraweko togha na i thavwiyathu la tharɨko, o thoŋgo lolo regha i utuvatharɨ weya Nyao Gharegharethovuniye, loloko iyako ghalithɨ ne i laghɨye moli i kivwala loloko i botewo Mosese le Mbaroko ghalithɨ. \v 30 Kaiwae ra ghareghare Loi iŋa, “Ghino womberegha ya liya thoru na ya lithɨ weŋga lemi vakathana raitharɨ modae.”\x - \xo 10:30 \xt Mba 32:35; Mba 32:36; Sam 135:14\x* Na tembe iŋava, “Giya ne i ghathaŋgiya le gharɨgharɨ.” \v 31 Ghamba mararu laghɨye moli thoŋgo Loi e yawayawaliye i laweghathɨinda lithɨ kaiwae. \p \v 32 Wo hu renuwaŋanjogha mbaŋa me vivako, va ŋgoroŋga ghemi, mbaŋaniye Toto Thovuye manjamanjalaniye i woya weŋga. Vuyowo lemoyo va thɨ ghanɨnjoŋanjoŋaŋga na hu vaidiya vɨrɨniye, iyemaeŋge hu ghataŋaghathɨ na hu ndeghathɨ vurɨgheghe. \v 33 Mbaŋa vavana va thɨ vandeghathɨŋga wabwi e maranji amba thɨ utuvatharɨ e ghemi na thɨ vakatha vatharɨ weŋga. Na mbaŋa vavana hu ndevaŋga weŋgiya ghamune thɨ vakatha ŋgorake weŋgi na hu thalavuŋgi. \v 34 Mbaŋa thoŋgo va thɨ vaŋguruwoŋgiya ghamune vavana e thiyo, gharemi i njaweŋgi na hu vakatha ghanjithalavu. Mbaŋa rambarombaro va thɨ mban bwagabwaga lemi bigibigi, hu warari, kaiwae hu ghareghare vwenyevwenye moli mbe ina weŋga, iya i meghabanako. \p \v 35 Iya kaiwae thava hu ndeiteta lemi gharematuwona, kaiwae iyana ne i womena modami laghɨye, \v 36 na wo hu ghataŋaghathɨ na hu vakatha Loi le renuwaŋa na budakaiya le dagerawe hu wo e ghemi. \q1 \v 37 Kaiwae mbaŋa nasiye moli, iya thela i menamenako i vutha mane i vuyowo. \q1 \v 38 Ko iyemaeŋge lo gharɨgharɨko iya thɨ rumwaruko, ne e yawayawalinji kaiwae thɨ loŋweghathɨ, na thoŋgo regha i njogha e ghereiye, mane ya warari kaiwae.\x - \xo 10:38 \xt Hab 2:3,4\x* \m \v 39 Ko iyemaeŋge ghinda ma gharɨgharɨ thɨ ndendenjogha e ghereinji na thɨ mukuwoŋgi, iyemaeŋge ghinda kaero ra loŋweghathɨ na ra vaidiya vamoru. \c 11 \s1 Loŋweghathɨ utuutuniye \p \v 1 Loŋweghathɨ gharerenuwaŋa ŋgoreiyake. Ra ghareghare wagiyawe emunjoru thovuyeko iya ra roroghagha kaiwaeko ne ra vaidi. Othembe ma ra thuwe e marandake, iyemaeŋge ra ghareghare wagiyawe mbe inawe. \v 2 Gharɨgharɨ me vivako lenji loŋweghathɨ kaiwae Loi i wovathovuthovuyeŋaŋgi. \p \v 3 La loŋweghathɨ e tɨne ra ghareghare Loi va i vakatha yambaneke na buruburu e ghalɨŋae, iya kaiwae budakaiya ra thuwe e marandake Loi va i vakatha e thebigiya ma ra thuwe. \p \v 4 Loŋweghathɨ e tɨne Eibol i vakatha vowo thovuye i voro weya Loi na iyako i thovuye kivwala Kein le vowo. Le loŋweghathɨ kaiwae Loi i warariŋa na i wovarumwarumwaruŋa, kaiwae Loi mbe ghamberegha i wovarumwarumwaruŋa le vowoko. Le vareminjeko kaiwae othembe kaero i mare, iyemaeŋge le loŋweghathɨko i vavurɨghegheŋainda. \p \v 5 Inok le loŋweghathɨ kaiwae Loi mbe i vaŋgu vara bwanabwana, mava i mare. Mava thɨ vaidi muna riwae kaiwae Loi vama i yovaŋgu, na amba muyai i yovaŋgu. Buk Boboma iŋa Loi iŋa, “Ya warari Inok kaiwae.” \v 6 Thoŋgo ma e la loŋweghathɨ Loi mane i warari kaiwanda. Kaiwae thela thoŋgo nuwaiya i mena weya Loi, wo i loŋweghathɨ Loi inawe na Loi i giya modae thovuye weŋgiya thavala thɨ tamwe. \p \v 7 Loŋweghathɨ kaiwae Nowa i vandeŋe na i wovatha Loi ghalɨŋae, mbaŋa va i vanuwovɨrɨ bigibigiko ne thɨ yomara e ghamwaeko kaiwanji, iya amba ma valɨkaiwae i thuweko. Kaiwae Loi ghayavwatata i laghɨye weya Nowa, i ghambugha Loi le renuwaŋako na i vatada waŋga amalaghɨniye na le ŋgaŋga thɨ vaidiya vamoruwe. Nowa le vakathako i woraŋgiya gharɨgharɨ e mbaŋako iyako raraitharɨŋgi, na kaiwae amalaghɨniye i loŋweghathɨ Loi iŋa, “Nowa iye lolo rumwarumwaruniye.” \p \v 8 Eibraham le loŋweghathɨ kaiwae i vakatha i ghambugha Loi le renuwaŋa mbaŋa i kularaŋgiya e ghambae na i wa e vanautuma regha Loi i dagerawewe na i vatomwewe, othembe mava i ghareghare the valɨvaŋga i reŋakowe. \v 9 Le loŋweghathɨ kaiwae i mebobwari dagerawe ghembaniye e tɨne, i ghenaghena e yaŋavaŋgavaŋga tɨne. Aisake na Jeikob vambe thɨ yakuyakuva ŋgoreiyako na Loi tembe i dageraweva weŋgi na thɨ yakuŋa valɨvaŋgako iyako. \v 10 Eibraham i mebobwari gheko kaiwae va nuwaiya moli wone i yaku e ghemba ghambaghɨmbaghɨ memeghabananiye, iya Loi i renuwaŋako na i vatad. \p \v 11 Eibraham le loŋweghathɨ kaiwae i vakatha Loi le vurɨgheghe e tɨne thɨ vaidiya ŋgama othembe amalaghɨniye vama i amalaghɨsarɨ na levo Sera i kwama. Amalaghɨniye va i vareminja Loi valɨkaiwae i vamboromboro le dageraweko. \v 12 Othembe vama i amalaghɨsarɨ moli na kaero i rovala, amalaghɨniye ghamberegha e madɨbae, orumburumbuye lemoyo moli, lenji ghanaghanagha ŋgoreiya ghɨtara e buruburuko na kerakera e njighɨko ghadidiye ma valɨkaiwae ra vaona. \p \v 13 Gharɨgharɨko wolaghɨye thiyako vambe thɨ loŋgaloŋga vara loŋweghathɨ e tɨne ghaghad vethɨ mare. Bigibigiko Loi va i dageraweko kaiwanji mava regha mun i vaidi, ko iyemaeŋge thɨ ghɨmaraghaoko e ghamwanjiko i bwagabwaga moli weŋgi na thɨ warariŋa ne i yomara ŋgoreiye. Mava thɨ monjinaŋa na thɨŋa, “Ghime bobwari na ra loŋga bwagabwaga e yambaneke.” \v 14 Gharɨgharɨ iya thɨ utuŋa ŋgoreiyako i woraŋgiya thiye thɨ tamwetamweya vanautuma ne thɨ wo na ghambanji moli. \v 15 Thoŋgo va thɨ rerenuwaŋa vanautumako va thɨ iteteko kaiwae, mbala kaerova thɨ raka njogha. \v 16 Iyemaeŋge vanautuma thovuye moli gharerenuwaŋa mbe ina vara weŋgi, iye buruburu ghembaniye. Iya kaiwae Loi ma i monjina na thoŋgo thɨŋa iye lenji Loi, kaiwae kaero i vivatharaweya ghemba kaiwanji. \p \v 17-18 Loŋweghathɨ kaiwae Eibraham i vatomweya nariye Aisake vowo kaiwae, mbaŋa Loi i mando. Loi va i dagerawewe na iŋa, “Weya naru Aisake nevole orumburumbu thɨ yomara”,\x - \xo 11:17-18 \xt Rɨgh 21:12\x* iyemaeŋge va i vatomweyathu moliya nariye mbe reghaeŋge vowo kaiwae. \v 19 Eibraham va i ghareghare Loi valɨkaiwae i vakatha Aisake na i thuweiru mare e tɨne na tembe e yawayawaliyeva. Na valɨkaiwae raŋa mbaŋa Loi i dagetena Eibraham na thava i vakowana Aisake yawaliye, iyako ŋgoreiya Eibraham i vaŋgunjogha nariye mare e tɨne. \p \v 20 Loŋweghathɨ kaiwae Aisake i giya le ŋgaŋga, Jeikob na Iso ghanjidagemwaewo mbaŋa i menamenako kaiwae. \p \v 21 Loŋweghathɨ kaiwae, mbaŋa Jeikob le mare vama evasiwae, i giya Josep le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru theghewo ghanjidagemwaewo mbaŋa i menamenako kaiwae. Na vama i woeŋge le pwasike, i ndevadede ghamba vɨghathɨko kaero i kururu weya Loi. \p \v 22 Loŋweghathɨ kaiwae, mbaŋa Josep le mare vama i gheneghenetha, iŋa, “Nevole mbaŋa regha amba wabwi Isirel thɨ raka raŋgi Ijipt,” na i giya ghanjimbaro nevole e mbaŋako iyako thɨ mbana wokiwokiyeko na thɨ raka raŋgi. \p \v 23 Loŋweghathɨ kaiwae Mosese tɨnae na ramae weinji lenji gharematuwo thɨ raka kiŋɨko le mbaro na narinjiko le virɨ e ghereiye thɨ wothuwele e ŋgolo tɨne manjala umboto e tɨne, kaiwae ŋgamako ghayamoyamo va i thovuye moli. \p \v 24 Loŋweghathɨ kaiwae i vakatha Mosese, mbaŋa vama i laghɨye mava nuwaiya gharɨgharɨ thɨŋa amalaghɨniye kiŋɨko yawarumbuye nariye. \v 25 Va i renuwaŋa nuwaiya weiyaŋgiya Loi le gharɨgharɨ wo thɨ ghataŋa vɨrɨ, na thava i warariŋa tharɨ thanavuniye ghawarari, iya ma ghambaŋako molao i vawarariŋa. \v 26 I renuwaŋa na i dagewe ghamberegha, “I thovuye eŋge Mesaiya kaiwae na gharɨgharɨ thɨ utuvatharɨ weŋgo, na i tharɨ eŋge Ijipt vwenyevwenyeniye ya vwenyevwenyewe.” Va i renuwaŋa ŋgoreiyako kaiwae e marae vambe i vonjimbughathɨ vara modoko iya Loi ne i giyakowe. \p \v 27 Le loŋweghathɨ kaiwae Mosese i iteta Ijipt, mava weiye mun le mararu othembe kiŋɨko thoŋgo i gaithɨ. Raŋaeŋge vama i thuweya Loi iya ma ra thuwe e marandake iya kaiwae i rombeleŋge. \v 28 Loŋweghathɨ kaiwae i vakatha Thaga Valaŋani na i vauna sip madɨbae e mbwaŋaŋgilako vwatanji na ghaumbwaumbwa vaŋga na vaŋga, na mbala thava Mareko gha Nyao i gaboŋgiya Isirel lenji ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru virɨ vivaŋgi. \p \v 29 Loŋweghathɨ kaiwae Isirel thɨ rakalawa e Njighɨ Sosoro ŋgoreiye thɨ rakalawa e maŋgo; ko iyemaeŋge mbaŋa Ijipt thɨ mando na thɨ vakatha ŋgoreiya Isirel methɨ vakathako, njighɨko i wovululuŋgi na thiya munumare. \p \v 30 Loŋweghathɨ kaiwae Isirel thɨ vaghɨliya Jeriko ghagana mbaŋa regha na regha na ghepirɨninji e tɨne ganako i mavɨrɨ. \p \v 31 Loŋweghathɨ kaiwae i vakatha Reihab, iye wevo i mbana riwae modae, mava i mare weiyaŋgiya Jeriko gharɨgharɨniye thɨ goriwoyathu iya Loi va i mukuwoŋgiko, kaiwae va i vaŋguruwoŋgiya Isirel rakelakela theghewo ele ŋgolo na i thalavuŋgi. \p \v 32 Wone ya utuŋava the utuutu? Ma mbaŋa i vatomwe na valɨkaiwae ya utuŋa Gidiyon, Barak, Samson, Jepta,\f + \fr 11:32 \ft Va i vivako Barak iye va Jiu gharɨgharɨniye lenji randeviva regha. Iye i viva e lenji gaithɨ na thɨ vakatha ghanjithɨghɨya na thɨ dobu (Ragh 4 na 5). Jepta va ragagaithɨ laghɨye moli. Va mbaŋa regha iye Israel gharɨgharɨniye lenji randeviva.\f* Deivid, Samuwel na ghalɨŋae gharautu utuutuninji e ghemi. \v 33 Lenji loŋweghathɨ kaiwae vavana thɨ gaithɨ weŋgiya vanautuma vavana na thɨ kivwalaŋgi, vavana thɨ mbaroŋa na thovuyeŋgiya ghembaghemba, vavana thɨ vaidiya Loi le dagerawe une, vavana thɨ vigana laiyon ghae, \v 34 vavana ndɨghe le vurɨgheghe ma bolae ina e riwanji, vavana ghanjithɨghɨyako iya nuwanjiya thɨ gaboŋgi e gaithɨko ghaghalithɨ thɨ voiteteŋgi, vavana lenji njavovo e tɨne thɨ vaidiya vurɨgheghe, vavana gaithɨ e tɨne thɨ vurɨgheghe moli na thɨ kivwalaŋgiya valɨvaŋga regha lenji ragagaithɨ na thɨ vonjogha. \v 35 Wanakau vavana lenji bodaboda vavana thɨ thuweiru mare e tɨne na thɨ vaŋgunjoghaŋgi. Ko iyemaeŋge gharɨgharɨ vavana ghanjithɨghɨya thɨ tagavotagamena weŋgi na thɨ mare. Na othembe ghanjithɨghɨyako thɨŋa, “Thoŋgo hu ndeghereiyewana Loi ne wo rakayathuŋga,” iyemaeŋge thɨ botewoyathu, kaiwae nuwanjiya thuweiruva na thɨ wo yawalɨko memeghabananiyeko. \v 36 Vavana gharɨgharɨ thɨ vavɨrɨŋgi na thɨ liya thiyo vurɨgheghe thɨ yabɨbɨŋgiwe; vavana gharɨgharɨ thɨ ŋgarɨŋgi e sen na thɨ vaŋguruwoŋgi e thiyo. \v 37 Vavana gharɨgharɨ thɨ tagavavamareŋgi e varɨ; vavana thɨ sowo tenɨŋgi na vavana thɨ govamareŋgi e gaithɨ ghaghalithɨ. Vavana mbema thɨ rakaraka loloŋga eŋge, thɨ njimbo sip na gout njimwanji, thɨ tabo mbinyembinyeŋgu, thɨ vakavakatha vɨrɨ weŋgi na ma thɨ ghana ghanjigharɨ. \v 38 Va thɨ vovo loloŋga e vurɨvurɨ vwatavwata e valɨvaŋga ma mbwaniye, e ououko vwatavwatanji na thɨ ghenaghena e maŋgavarɨ na e therɨmbun. Yambaneke gharɨgharɨniye thɨ vakatha vatharɨ weŋgiya raloŋweloŋweghathɨko thiyako na thɨ woraŋgiya thiye ma e lenji thovuye na valɨkaiwae thɨ yaku na regha weinjiyaŋgi. \p \v 39 Gharɨgharɨke vara wolaghɨye thiyake lenji loŋweghathɨ kaiwae Loi i wovathovuthovuyeŋaŋgi. Iyemaeŋge thovuyeko iya Loi va i dageraweko mava thɨ vaidi, \v 40 kaiwae Loi va i renuwaŋa wo i woraweya thovuyeko moli kaiwanda. Mava nuwaiya thiye wo thɨ thovuyekai, ko iyemaeŋge nuwaiya thiya na ghinda ra rumwaru na regha. \c 12 \s1 Loi iye ramanda na ghandaravathanavu thovuye \p \v 1 Iya kaiwae raloŋweloŋweghathɨko thiyako thiye ŋgoranjiya wabwi laghɨye thɨ rovaghɨliyainda na thɨ ghewainda, valɨkaiwae weinda la ghataŋaghathɨ wo ra ruku loŋweghathɨ e ghakamwathɨ na i ghembeya ghamwandako. Bigibigiko wolaghɨye iya i ganeindake na ma valɨkaiwanda ra rukuna thovuye, weiye tharɨ thanavuniye i laweghathɨinda ra bigiyathu. \v 2 Na marandake mbe ra vonjimbughathɨ vara Jisas, iye la loŋweghathɨke rɨghethoru na gharavanamwe. Iye va i ghataŋaghathɨgha kros vɨrɨniye na mava i rerenuwaŋa monjinaniye, kaiwae i ghareghare warari laghɨye mbe ina e ghamwaeko tene ve vaidi. Na e mbaŋake iyake i yaku Loi ele ghamba yaku vwenyevwenye tɨne valɨvaŋga e uneko. \v 3 Wo hu renuwaŋa vuyowoko va i ruwoko, Jisas, amalaghɨniye va i ghataŋaghathɨ ghatharɨ gharavakatha lenji vakatha vatharɨwe, iya kaiwae ghemi thava hu gharelaghɨlaghɨ na hu viyathu lemi ghamba ndeghathɨna. \p \v 4 Kaiwae ghemi mbe inamiwe hu rorovurɨgheghe weimi tharɨ thanavuniye na gharɨgharɨ thɨ thɨghɨyawanaŋga, ko iyemaeŋge ghemina regha amba ma i mare. \v 5 Tha huya njavovo na kaero hu renuwaŋa vaghalawa ghamiutu vavurɨgheghe iyava thɨ rori e Buk Bobomako tɨne? I dage weŋgiya le ŋgaŋga ŋgoreiyake, \q1 Naruŋgu, thoŋgo Giya i vathanavuŋge, thava u utu na uŋa ma e uneune, na thoŋgo i govambwara len tharɨ, thava len rovurɨgheghena i thalatɨvawe. \q1 \v 6 Kaiwae Giya gharɨgharɨko iya i gharethovuko weŋgi i vathanavuŋgi, na gharɨgharɨko iya ghareko weŋgi ŋgoreiya le ŋgaŋga, i vatomweya kamwathɨ weŋgi.\x - \xo 12:6 \xt Vav 3:11,12\x* \p \v 7 Mbe hu ghataŋaghathɨgha vɨrɨna hu vavaidina, kaiwae e tɨne Loi i vathanavuŋga. I vakatha ŋgoreiyako weŋga kaiwae ghemi ŋgoreiya le ŋgaŋga. Thare ŋgama regha inawe na ramae mane i vathanavu? (Nandere.) \v 8 Loi le ŋgaŋgake wolaghɨye i vathanavuŋgi. Thoŋgo ma i vavathanavuŋga, gharerenuwaŋa ŋgoreiye ghemi ma le ŋgaŋga moli ŋgoreiye, ko iyemaeŋge ghemi ŋgoreiya kamwathɨ gamagainiye. \v 9 Na tembe ŋgoreiyeva, oramanda e yambaneke mbe thɨ vavathanavuindava na ra yavwatatawanaŋgi. Iya kaiwae mbala ra vatomweinda emunjoru weya Ramanda e buruburu le vavathanavuko iya i giya ko weinda na ra vaidiya yawalinda. \v 10 Oramanda mbe mbaŋa ubotu eŋge thɨ vathanavuinda; ko iyemaeŋge Loi i vathanavuinda la thovuye kaiwae, nuwaiya ra boboma ŋgoreiya amalaghɨniye i boboma. \v 11 Mbaŋa ra vavaidiya vathanavu, e mbaŋako iyako ghamɨnanda i tharɨ, ghamɨnanda ma i warawarari. Ko iyemaeŋge mbaŋa muyai amba ra thuweya une ve raŋgi thavala Loi i vavathanavu weŋgi i vanamweŋgi na ghanjithanavu i rumwaru na lenji yakuyaku tembe ŋgoreiyeva. \p \v 12 Thava hu njavovo. Iyemaeŋge hu vavurɨghegheva lemi loŋweghathɨ, \v 13 na mbe hu ghao e ghamwamina. Thoŋgo ne hu vakatha ŋgoreiyako, iya ghamunena iya lenji loŋweghathɨ i njavovo mane thɨ tharɨ moli, ko iyemaeŋge ne thɨ vaidiva lenji vurɨgheghe. \s1 Vavathanavu na vavurɨgheghe \p \v 14 Hu mando na lemi yakuyaku i thovuye weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye weiye gharemalɨlɨ. Na hu mando hu rovurɨghegheŋa thanavu thovuye moli ghavakatha. Kaiwae thoŋgo ghandathanavu ma i rumwaru mane valɨkaiwanda ra thuweya Giya. \v 15 Hu njimbukikiŋga na thava ghemina regha i ndeiteta Loi le mwaewo bwagabwaga. Na tembe ŋgoreiyeva thava ghemina regha i vakatha tharɨ weŋgiya ghaune, iwaeŋge ne ŋgoreiye watheliliye iya i mbuthu na laghɨye moli, na ele ghambako tembe raloŋweloŋweghathɨ i ghanagha ne thɨ vakathava tharɨ na thɨ mbighɨ Loi e marae. \v 16 Hu njimbukikiŋga na thava ghemina regha i vakavakatha yathima thanavuniye. Na thava ghemina regha i vakatha ŋgoreiya Iso, iye mava Loi gharerenuwaŋa inawe, va mbe ghanɨŋgama mbaŋara eŋge kaiwae i giyayathu virɨviva ghabebe mbalava i mena weya ramae. \v 17 Na kaero hu ghareghare va mbaŋa regha nuwaiya i wo dage mwaewo weya ramae mbaŋa i menamenako kaiwae, ko iyemaeŋge ramae i vaghareghareya dage mwaewoko iyako. Othembe Iso va i raŋi vwayata dageraweko iyako kaiwae, iyemaeŋge ramae mava valɨkaiwae i vɨva le renuwaŋa. \p \v 18 Hu njimbukikiŋga ŋgoreiyako, kaiwae iya ghinda ra vaidike ma ŋgoreiya thiye me vivako methɨ vaidi. Wabwi Isirel va thɨ mena thɨ vutha e yambaneke ouniye Sainai amba thɨ thuweya ndɨghe i rara, ŋgalɨlɨ i poku na i vakatha i momouwo na i rovirɨ, \v 19 na thɨ loŋweya mema ghalɨŋae laghɨye. Na tembe thɨ loŋweva Loi ghalɨŋae, i vakatha thɨ mararu laghɨye na thɨ dage weya Mosese thɨŋa, “Thava tembe i utuutuva weime na wo loŋweya ghalɨŋae.” \v 20 Kaiwae mava nuwanjiya ghalɨŋaeko iyava iŋako, “Thoŋgo lolo o thoŋgo thetheghan regha i vurɨghathɨgha ouke iyake ne thɨ tagavamare e varɨ.”\x - \xo 12:20 \xt Raŋ 19:12,13\x* \v 21 Bigiko iyava thɨ thuweko ghayamoyamo i maramararu moli iya kaiwae Mosese iŋa, “Mararu kaiwae ya tage.”\x - \xo 12:21 \xt Mba 9:19\x* \p \v 22 Iyemaeŋge ghinda kaero ra vutha e Ou Saiyon, iye Jerusalem, ina e buruburu, iye Loi e yawayawaliye ghambae. Kaero ra thuweŋgiya nyao thovuthovuye, mbunja alalamaŋgo thɨ mevathavatha na thɨ warawarari. \v 23 Kaero ra mena ra tubwe ekelesiya e tɨne na ŋgoranda Loi nariye gamau, na i rorinjoŋa idanda e buk tɨne e buruburu. Kaero ra mena weya Loi iye gharɨgharɨke wolaghɨye ghanjiragatha. Na ra mena ra tubwe weŋgiya gharɨgharɨ rumwarumwaru mevivako, thavala kaerova thɨ mare na Loi i vanamweŋgi na thɨ rumwaru. \v 24 Kaero ra mena weya Jisas, iye va i vamidiya dagerawe togha gharɨgharɨ na Loi e ghanjilughawoghawo, na madɨbae i voru i vaemunjoruŋa dageraweko togha iyako. Eibol madɨbae va i dobu e thelauko vwatae i woraŋgiya gharagagaithɨ ne e ghalithɨ, ko iyemaeŋge Jisas madɨbae va i voru i woraŋgiya Loi i numotena la tharɨ. \p \v 25 Hu njimbukikiŋga na thava hu botewotho Loi le utuutuko weŋga. Thavala mevivako methɨ botewo utu vurɨghegheniye, iya lolo va i dage weŋgi e yambaneke, mava thɨ voiteta ghanjilithɨko. E mbaŋake iyake Loi i giya utu vurɨghegheniye i njama e buruburu, na thoŋgo ra wogiya ghereindawe, ne ŋgoroŋga raŋa na ra voiteta lithɨko iyako? \v 26 Va e mbaŋako iyako i utu na le utuko i vakatha mbarimbariri e yambaneke ko iyemaeŋge e mbaŋake iyake kaerova i dagerawe iŋa, “Mbowone mbaŋarava ya vandindiŋgiya yambane na buruburu.”\x - \xo 12:26 \xt Hag 2:6\x* \v 27 Na mbowo iŋava, “Mbowo mbaŋarava” i woraŋgiya emunjoru bigibigike thiyake mbowone thɨ mbarimbaririva — thiye iyava Loi i vakathaŋgiko na ra thuwe e marandake — ne thɨko. Iyaŋganiya ma valɨkaiwae i mbarimbariri thɨ meghabana. \p \v 28 Ghinda kaero ra wo ghamba mbaroko iya ma valɨkaiwae i mbarimbaririko, iya kaiwae weinda la vata agowe ra kururu weya Loi ŋgoreiya amalaghɨniye i warariŋako. Ra kururu weinda la yavwatata na la mararu, \v 29 kaiwae la Loi iye ŋgoreiya ndɨghe valɨkaiwaya i ŋambuyathu bigibigike wolaghɨye.\x - \xo 12:29 \xt Mba 4:24\x* \c 13 \s1 Utu vavurɨgheghe vavana \p \v 1 Gharethovu thanavuniye hu vakatha valaŋa weŋgiya lemi valɨraloŋweloŋweghathɨ ŋgoreiya thiye lemi bodaboda. \v 2 Ne hu nderenuwaŋa valawe mbe hu kula vathaŋgiya bobwari e lemi ŋgoloŋgolona. Vavana va thɨ vakatha ŋgoreiyako na thɨ kula vathaŋgiya nyao thovuthovuye, ko iyemaeŋge mava thɨ ghareghare thela i wo nyao thovuthovuye iya thɨ kula vathaŋgina. \v 3 Hu renuwaŋakikiŋgiya ghamune inanji e thiyo hu vakatha thalavu weŋgi na ghayamoyamo ŋgoreiya ghemi inami e thiyo weimiyaŋgi. Na ŋgoreiya ghamune thɨ ghataŋa vɨrɨ, hu renuwaŋakikiŋgi na ghayamoyamo ŋgoreiya ghemi tembe hu vaidiva iya vɨrɨko iyako. \p \v 4 Ghe iye bigi laghɨye moli, iya kaiwae gharɨgharɨke wolaghɨye valɨkaiwae thɨ yavwatatawana. Ghemi ragheghe lemi ghe mbe i thɨna na thava yathima thanavuniye i vambighɨya. Thavala thɨ vakatha yathima thanavuniye Loi ne ve ghathaŋgi. \v 5 Mani ghagharethovu thava i ŋgara yawalimina ghaloŋgaloŋga, ko iyemaeŋge the bigiya inawe hu vaidi mbema hu warariŋa eŋge. Kaiwae Loi kaerova i utuvao weinda ghanjimbukikiŋga iŋa; \q1 Ma mbaŋa regha ya iteteŋga, ma mbaŋa regha ya ghene viyathuŋga.\x - \xo 13:5 \xt Mba 31:6\x* \m \v 6 Iya kaiwae valɨkaiwae weinda la gharematuwo raŋa; \q1 Giya iye wo Rathalavu, \q1 iya kaiwae mane ya mararu. \q1 Ma ya rerenuwaŋa budakaiya thoŋgo gharɨgharɨ thɨ vakatha e ghino.\x - \xo 13:6 \xt Sam 118:6,7\x* \p \v 7 Hu renuwaŋakikiŋgiya thavala va thɨ ndeviva ekelesiyana e tɨne, thiye va thɨ utuŋa Loi ghalɨŋae weŋga. Yawalinji ghaloŋgaloŋga na lenji loŋweghathɨ une wo hu renuwaŋaŋgi, na mbala ghemi lemi loŋweghathɨna ŋgoreiya thiye lenji loŋweghathɨ. \v 8 Jisas Krais mbe reghaeŋge vara, menda, noroke na mbaŋako wolaghɨye ma ele ghambako. \p \v 9 Thava vavaghare mbe tomethi na tomethi thɨ wo nuwami na hu roiteta emunjoruna. Ko iyemaeŋge hu vatomweŋga eŋge Loi ele mwaewo bwagabwagana iya ne i vavurɨghegha yawalimina. Thavala va thɨ ghambu ghanɨŋga ghambaro mava thɨ vaidiya yawalinji ghathalavuwe mun. \v 10 Mbe e la ghamba vowo, ko iyemaeŋge vowoniye thavala va thɨ kaiwo e Mevathavatha Ŋgoloniye ma valɨkaiwae thɨ ghana uneko. \v 11 Mbaŋa ravowovowo laghɨye i thɨnɨruwo thetheghan madɨbae e Woluwolu Bobomako Moli tɨne na i vowo gharɨgharɨ lenji tharɨ kaiwae, ko iyemaeŋge thetheghanɨko thɨ woraŋgiya eto ŋgoreiya ma gharɨgharɨ thɨ yakuwe na thɨ ŋambuwe. \v 12 Iyake kaiwae Jisas vambe i mareva e valɨvaŋga ma gharɨgharɨ thɨ yakuwe — e gana ghereiye na mbe ghamberegha vara e madɨbae i vanamweŋgiya le gharɨgharɨ na thɨ rumwaru Loi e marae. \v 13 Iya kaiwae ghinda ra raka iteta la ghamba yakuke na ra raka e gana ghereiyeko weya Jisas na thɨ vamonjinaŋainda ŋgoreiya amalaghɨniye va thɨ vamonjinaŋako. \v 14 Ra iteta ghamba yakuke iyake kaiwae ghinda ma ghambanda memeghabananiye ina e yambaneke, ko iyemaeŋge ra roroghagha ghembako iya amba i menamenako kaiwae. \p \v 15 Iya kaiwae mbaŋake wolaghɨye weya Jisas ra giya la vowo weya Loi na vowoko iyako iye tarawa, e ghaendake ra wovavwenyevwenyeŋa amalaghɨniye idae. \v 16 Tembe ŋgoreiyeva, thava hu renuwaŋa valawe hu vakatha thanavu thovuye weŋgiya ghamunena na lemi bigibigi vwelawavwelawa. Thanavu ŋgoranjiyako ŋgoreiya vowo Loi i warari kaiwanji. \p \v 17 Hu ghambugha lemi randevivana lenji utuutu na hu yaku e lenji mbarona raberabe, kaiwae unemina ele valɨvaŋga thɨ njimbukikiŋga na lenji kaiwoko iyako utuniye nevole thɨ utuŋa weya Loi. Thoŋgo hu ghambugha lenji utuutuko, ne weinji lenji warari thɨ kaiwo; ko thoŋgo nandere, gharenji ne i vuyowo na mane hu vaidiya thalavu thovuye lenji kaiwoko e tɨne. \p \v 18 Mbe hu naŋgonaŋgo kaiwame. E gharemeke tɨne moli wo ghareghare lama vakatha i rumwaru, kaiwae mbaŋake wolaghɨye nuwameiya yawalimeke ghaloŋgaloŋga mbe i thovuye vara. \v 19 E ghareŋguke laghɨye ya naŋgo vurɨgheghe e ghemi na hu naŋgo weya Loi kaiwaŋgu na i vugha kamwathɨ gɨda i vaŋgunjoghaŋgo e ghemi. \s1 Kɨghikɨghi ghanaŋgo \p \v 20 Ghanda Giya Jisas madɨbae i voru na i vaemunjoruŋa dagerawe togha memeghabananiye. Loi va i vakatha na tembe i thuweiruva mare e tɨne na i vaŋgurawe iye Sip gha Ranjimbukiki laghɨye. Iya kaiwae ya naŋgo weya Loi, iye gharemalɨlɨ gha Loi, \v 21 i vairɨŋgiya thanavu thovuthovuyeke wolaghɨye e ghemi na hu vakavakatha le renuwaŋa. Ya naŋgowe ne i kaiwo weinda na weya Jisas Krais thanavuko iya amalaghɨniye i warariŋako thɨ yomara weinda. Ra wovavwenyevwenye amalaghɨniye mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako. Mbwana. Ŋgoreiye. \p \v 22 Lo bodaboda, ya naŋgo e ghemi na wo hu vandeŋe wagiyawe lo utu vavurɨghegheke iyake e ghemi. Letake ghautuutu iyake mbe ubotu eŋge iya ya rorike weŋga. \p \v 23 Nuwaŋguiya wo ya giya yanawami na hu ghareghare, ghaghanda Timoti kaero mendava thɨ rakayathu na i raŋgi e thiyo tɨne. Thoŋgo i vamayaŋa na i vutha e ghino, tene mbaŋarava weiŋgu wo ghaona wo thuweŋga. \p \v 24 Hu giya lama dagemwaewoke weŋgiya lemi randevivana wolaghɨye na weŋgiya Loi le gharɨgharɨna wolaghɨye. Raloŋweloŋweghathɨ thɨ rakamena Itali ele valɨvaŋga thɨ mwaewo e ghemi. \p \v 25 Loi ghare weŋga taulaghɨna ghemi.