\id GEN \h Rɨghenda \toc1 Genesis \toc2 Rɨghenda \toc3 Rɨgh \mt1 Rɨghenda \c 1 \s1 Rɨghendako moli \p \v 1 E rɨghendako moli, mbaŋaniye Loi va i vakathaŋgiya buruburu na yambaneke; \v 2 yambaneke va kokowae moli na mava bigi regha inawe. Vambe njighɨ eŋge vara ghawoke laghɨye na ina e momouwo tɨne, na Loi Une vama ina e njighɨko vwatae, i rorololoŋga. \li1 \v 3 Amba Loi iŋa, “Manjamanjala u yomara e valɨvaŋgake iyake,” na e mbaŋako iyako manjamanjala i yomara. \v 4 Loi i thuwe manjamanjalako na i warari kaiwae; amba i vakatha manjamanjala na i meghaghathɨ weya momouwo. \v 5 Loi i rena manjamanjalako idae “ghararaghɨye” na momouwo “gougou.” I gou na kaero i ghɨviyava, na iyako mbaŋa regha. \li1 \v 6 Iyako e ghereiye Loi iŋa, “Lughawoghawo u yomara e mbaŋake iyake, na i yomara, na i lighale mbwa yavoro na mbwa bodeke.” \v 7 Me vakatha lughawoghawoko iyako na i mwanaghaghathɨ mbwake bodeke na mbwako yavoroko. Na i yomara ŋgoreiyeko. \v 8 Loi i rena lughawoghawoko idae “buruburu.” I gou na kaero i ghɨviyava, na iyako mbaŋa mbaŋaiwoniye. \li1 \v 9 Iyako e ghereiye Loi iŋa, “Mbwa bodeke u voruvavatha e valɨvaŋga regha, na bwadabwada u yomara.” Na i yomara ŋgoreiyeko. \v 10 Loi i rena thelau momoe “yambane,” na mbwa ve voruvavathama na reghama “njighɨ.” Loi i thuwe iyako na i warariŋa. \pi1 \v 11 Amba Loi iŋa, “Bigibigike wolaghɨye, hu mbuthu e thelauko.” Vavana thɨ rau na e mbombounji e tɨnenjiko. Nana na umbwaumbwa tomethi ghanjiyamoyamo, na kaero ŋgoreiye. \v 12 E yambaneke kaero nana na umbwaumbwa thɨ mbuthu na thɨ rau tomethi uneunenji na ghanjiyamoyamo. Loi i thuwe iyako na i warariŋa. \v 13 I gou na kaero i ghɨviyava, na iyako mbaŋa mbaŋatoniye. \li1 \v 14 Amba Loi iŋa, “Manjamanjala hu yomara e buruburuko na i lighale ghararaghɨye weya gougou, na thɨ giya thuwai na theghathegha ghanjinono thaga kaiwanji, na mbaŋa na theghathegha regha na regha. \v 15 Manjamanjalako thiyako thɨ yaku e buruburuko na thɨ giya manjamanjala e yambaneke.” Na i yomara ŋgoreiyeko. \v 16 Loi i vakathaŋgiya manjamanjala laghɨlaghɨye theghewo, regha varae i mbaroŋa ghararaghɨye na regha manjala i mbaroŋa gougou, na vambe i vakathaŋgiva ghɨtara. \v 17 I bigirawevaoŋgi e buruburuko na thɨ giya manjamanjala e yambaneke. \v 18 Thiye thɨ mbaroŋa ghararaghɨye na gougou na tembe thɨ lighaleva ghararaghɨye na gougou. Loi i thuwe iyako na i warariŋa. \v 19 I gou na kaero i ghɨviyava, na iyako mbaŋa mbaŋavarɨniye. \li1 \v 20 Amba Loi iŋa, “Njighɨ na mbwa matemateko wolaghɨye hu yomara e njighɨko tɨne na e mbwako tɨne, na maa hu yomara na hu yoyo e buruburuko na yambaneke ghanjilughawoghawo.” \v 21 Loi i vakathaŋgiya borogi laghɨlaghɨye na njighɨko matemate wolaghɨye e yawayawalinji na thɨ nyivɨnyivɨ, na maake wolaghɨye. Na budakaiya va i thuwe Loi i warariŋaŋgi. \v 22 Loi i giya ghanjimwaewo na i dage weŋgi na thɨ ghambɨ rake na thɨ riyevanjara njighɨko tɨne, na i dage weŋgiya maako na tembe thɨ vakathava ŋgoreiye. \v 23 I gou na kaero i ghɨviyava, na iyako mbaŋa mbaŋalimaniye. \fig Maaŋgi na borogi|src="CO00600B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="1:21" \fig* \li1 \v 24 Amba Loi iŋa, “E yambaneke thetheghanɨke wolaghɨye hu yomara. Thetheghan mbwaeva na thetheghan thɨ li e gharenji vwatae na mbe vavanava thɨ loŋgaloŋga e thelau vwatae; thetheghan thiye mbwanjamɨŋgi inanji e njamnjam, tomethi ghanjiyamoyamo.” Na i yomara ŋgoreiye. \v 25 Loi va i vakathaŋgiya thetheghanɨko thiyako na mbe tomethi ghanjiyamoyamo, thetheghan mbwaeva na mbwanjamɨŋgi na thiye thɨ loŋga e gharenji vwatae. Na Loi i thuwe iyako na i warariŋa. \pi1 \v 26 Amba Loi iŋa, “Ra vakatha lolo e ghandayamoyamoke na ŋgoreiya ghinda, na mbala i mbaroŋaŋgiya borogi e njighɨko na maa thɨ yoyo, ŋgoreiya thetheghanɨke wolaghɨye, mbwaeva na mbwanjam, na thetheghan thɨ loŋgaloŋga e gharenji vwatae inanji e yambaneke.” \q1 \v 27 Iya kaiwae Loi i vakatha lolo, \q2 na loloko iyako i vakatha ghamberegha e ŋgaliŋgaliya; \q2 i vakathaŋgiya ghɨmoru na wevo. \pi1 \v 28 Loi i giya ghanjimwaewo iŋa, “Hu ghambɨ rake na hu riyevanjara yambaneke na hu mbaroŋa. Hu mbaroŋaŋgiya borogi e njighɨko, maa thɨ yoyo na thetheghanɨko wolaghɨye thɨ loŋgaloŋga e thelauke vwatae.” \fig Loi i vakatha lolo, i vakathaŋgiya ghɨmoru na wevo|src="co00604b.TIF" size="col" copy="DCC" ref="1:27" \fig* \p \v 29 Amba Loi iŋa, “Wo hu vandeŋe! Kaero ya vatomwe e ghemi the nana i mbuthu na ghanɨŋga na manjemanje thɨ rau na e uneunenji e yambaneke ghemi kaiwami na lemi ghamba ghanɨŋga. \v 30 Thetheghan, maa, na thetheghan thɨ li e gharenji vwatae na the bigi e yawayawaliye kaero ya vatomwe weŋgiya nana na umbwaumbwa ndamwandamwanji na thiye ghanji.” Na i yomara ŋgoreiye. \pi1 \v 31 Loi i thuweŋgiya bigibigiko wolaghɨye va i vakathaŋgiko na i warariŋa. I gou na kaero i ghɨviyava, na iyako mbaŋa mbaŋawonaniye. \c 2 \p \v 1 E mbaŋako iyako Loi kaero i vakathavaoŋgiya buruburu na yambane na bigibigiko wolaghɨye e tɨnenjiko. \li1 \v 2 Mbaŋa mbaŋapirɨniye e tɨne Loi i towowe kaiwae kaero i vakathavaoŋgi vara le vakathako wolaghɨye. \v 3 Iya kaiwae Loi i vabobomaŋa mbaŋa mbaŋapirɨniye kaiwae e mbaŋako iyako tɨne va i towowe ele kaiwoko iyava ele vakathako va i vakathaŋgiko. \s1 Adam na Ive utuutuninji \p \v 4 Buruburu na yambaneke ghanjivakavakatha va ŋgoreiye vara iyako. \p Mbaŋaniye \nd Giya Loi\nd* i vakatha yambane na buruburu \v 5 ma vamba nana thɨ mbuthu na tembe ŋgoreiyeva karakarava, kaiwae \nd Giya Loi\nd* ma vamba i vakatha uye na i vatitiya thelauko, na mava lolo ina e yambaneke na i kaiwo e thelauko; \v 6 ko iyemaeŋge thelauko ghewo va i voroma e thelauko tɨne na i vatitiya thelauko vwatae. \v 7 Amba \nd Giya Loi\nd* i mbana thelauko na i monje lolo ghɨmoruwe, ko amba i worawa ghae e mbothiye na i valawe ghandewendewekowe na e mbaŋako iyako loloma kaero e yawayawaliye. \p \v 8 \nd Giya Loi\nd* vama i vakatharawa uma regha e boimako, idae Iden, na i vaŋgurawa loloma me vakathama e umako tɨne. \v 9 Amba \nd Giya Loi\nd* i vakatha umbwaumbwake wolaghɨye na thɨ mbuthuwe, vavana ghanjithuwathuwa i thovuye na vavana uneunenji i thovuye ghanɨŋga kaiwae. E umako tɨne yamoe moli, umbwaumbwa umboiwo thɨ ndeghathɨwe. Umbwara uneune i giya yawalɨ memeghabananiye na umbwara uneune i giya ghareghare thovuye na tharɨ kaiwanji. \p \v 10 Walaghɨta dura va i voru vaghɨliya na i vanjighɨnjighɨya umako iyako. I voruraŋgi na i voru ghavwala na duvarɨ. \v 11 Dura idae Pison, i vorureŋa na i ru vanautuma idae Havila. Gol inawe. \v 12 Gol e valɨvaŋgako iyako i thovuye na tembe ŋgoreiyeva bigi regha ŋgoreiye meŋghwi na butiye thovuye moli na varɨvarɨ ghanjiyamoyamo thovuye moli na modanji laghɨye. \v 13 Mbwako ghavwalarava idae Gihon, i voru na i ru e vanautuma idae Kus. \v 14 Walaghɨtake ghavwalatonji idae Taigris; i voru reŋa e vanautuma Asiriya valɨvaŋga i vorovoro. Na mbwako ghavwalavarɨniye idae Yupreitis. \p \v 15 Amba \nd Giya Loi\nd* i vaŋgwa amalama na i vaŋgurawe e uma Iden, i kaiwoŋa na i njimbukiki. \v 16 \nd Giya Loi\nd* i dage weya amalama iŋa, “Umbwaumbwake wolaghɨye e umake tɨne i vatomwe, uneunenji mbema u ghanɨŋga eŋge; \v 17 ko iyemaeŋge umbwana vara iya i giya ghareghare budakaiya i thovuye na budakaiya i tharɨ, ne u ndeghana une, kaiwae thembaŋa ne u ghan, e mbaŋako vara iyako ne u mare.” \p \v 18 Amba \nd Giya Loi\nd* iŋa, “Maa i thovuye amalake mbe ghamberegha eŋge i yaku. Mbema ya vakatha eŋge gharathalavu thovuye regha valɨkaiwae i thalavu.” \p \v 19 \nd Giya Loi\nd* kaero va i mbana thelau na i monjeŋgiya thetheghanɨke wolaghɨye na maa thɨ yoyo. I bigimenaŋgi weya amalama na mbala i rena idaidanji. The ida amalako va i ren iyako thetheghan na maako idaidanji. \v 20 Amalako kaero i rena thetheghanɨke wolaghɨye na maa idaidanji na tembe ŋgoreiyeva mbwanjam wolaghɨye, ko iyemaeŋge maa regha mun ina e tɨnenjiko gharathalavu thovuye inawe. \p \v 21 Amba \nd Giya Loi\nd* i vakatha amalako i ghenetena nuwa na e mbaŋako iyako i woraŋgiya amalako ŋgaŋgaiye regha na kaero i monjenjoghava e mbunɨmaniyeko. \v 22 Amba i monje wevo amalama e ŋgaŋgaiye iya me woraŋgiyama na i vaŋgumena weya amalama. \p \v 23 Amalama iŋa, \q1 “Ko ambama ghino woyamoyamo vara iyake \q2 Wokɨniye i mena e wakɨniŋgu na mbunɨmaniye i mena e mbunɨmaniŋgu. \q1 Ya rena idae ‘wevo’ \q2 kaiwae ŋginauye na mbunɨmaniye i mena weya ghɨmoru.” \m \v 24 Iya kaiwae ghɨmoru ne i iteteŋgiya tɨnae na ramae na i tubwe weiye levo na thɨ tabo na mbunɨma regha. \p \v 25 Mbe thenjighewoko vara thɨ bukabuka, ko iyemaeŋge mava thɨ vemonjina wanaŋgi. \c 3 \s1 Lolo le dobu utuniye \p \v 1 Thetheghanɨko wolaghɨye e tɨnenji, iya \nd Giya Loi\nd* va i vakathaŋgiko, mwata iye i thimba moli e kwan. I dage weya wevoma iŋa, “Emunjoru Loi mendava i dageten e ghemi na mane hu ndeghan mun umbwa regha une e umake iyake tɨne?” \p \v 2 Wevoma i gonjoghawe iŋa, “Mbema wo ghanɨŋga eŋge vara iya umbwaumbwake wolaghɨye e umake tɨne uneunenji, \v 3 ko iyemaeŋge Loi mendava iŋa, ‘Umbwako iya vara i ndeghathɨ yamoeko moli ne hu ndeghana une, o ne hu ndevɨghathɨ; ne iwaeŋge hu mare.’” \p \v 4 Mwatama i dagewe iŋa, “Ma emunjoru ŋgoreiye; maane hu mare. \v 5 Kaiwae Loi i ghareghare, mbaŋa ne hu ghana umbwako iyako une, marami ne i bowoutu na ne ŋgoramiya amalaghɨniye, ne hu ghareghare thovuye na tharɨ.” \p \v 6 Mbaŋa wevoma i thuwe umbwako ghayamoyamo i thovuye moli na maraeko i loghelogheŋa uneko na valɨkaiwae ghanɨŋga na tembe i wova nuwae na i renuwaŋa nuwaiya i thimba, iya kaiwae i mbana vavana na i ghan. Te vambe i giyava vavana weya le ghɨmoru na i ghan. \v 7 Mbaŋa kaero thɨ ghan mbe thenjighewoko vara maranji i manjamanjala na thɨ vemonjina wanaŋgi. Thɨ ŋgiya umbwa idae fig ndamwandamwa na thɨ yabo riwanjikowe. \p \v 8 Vama i ghanjighɨye amba amalama na levo thɨ loŋwa \nd Giya Loi\nd* i loŋga na laiye e umako tɨne, iwaeŋge thɨ kubaro e umbwaumbwako rɨgherɨghenji e umako tɨne. \v 9 Ko amba \nd Giya Loi\nd* i kula weya amalama, “Aŋga inan?” \p \v 10 I gonjoghawe iŋa, “Ma loŋwa lain e umana tɨne na ya mararuŋge, kaiwae ya bukabuka.” \p \v 11 Loi i dagewe iŋa, “Thela me dage e ghen na iŋa u bukabuka. Kaero mo ghana umbwama mendava ya dagetenɨma e ghen une?” \p \v 12 Amalama i gonjoghawe iŋa, “Wevoma mendava u vaŋgugiyama e ghino, me giya umbwako une vavana e ghino na ya ghan.” \p \v 13 Amba \nd Giya Loi\nd* i dage weya wevoma iŋa, “Buda kaiwae mo vakatha iyake?” \p Wevoma i gonjoghawe iŋa, “Mwata me utuyaroŋgo na ya ghan.” \s1 Loi i woraweya ghanjimbaro \p \v 14 Amba \nd Giya Loi\nd* i dage weya mwatama iŋa, “Kaiwae mo vakatha kamwathɨke iyake, vuyowae tembene i njava e ghen: \q1 Mbwaeva na mbwanjamɨke wolaghɨye e tɨnenji \q2 mbe ghanɨmbereghana eŋge vara ne u vaidiya vuyowoke iyake. \q1 E mbaŋake vara iyake na i ghaoko, \q2 ne u li e gharen vwata na \q2 ne u ghana thelau vughauye yawalin ghambaŋa i ri rogha. \q1 \v 15 Ne ya vakathaŋge wein wevona \q2 na hu veroghereiye wanaŋga, \q2 na tembe ŋgoreiyeva orumburumbu na elaghɨniye \q2 orumburumbuye weŋgi mbaŋa muyaiko. \q1 Nevole ghen u gharɨ orumburumbuye regha gheghe daŋavwa, \q2 ko iyemaeŋge iye i tagaviya umbalɨn.” \p \v 16 Weya wevoma, i dagewe iŋa, \q1 “Ne ya valaghɨyeŋa vɨrɨ e ghen mbaŋa ne u ghamba ŋgama, \q2 na ne u ghataŋa vɨrɨ mbaŋa ne u ghambɨŋgiya gamagai. \q1 Nuwanɨna mbene inawe vara len ghɨmoru \q2 ko iyemaeŋge iye ne i mbaroŋaŋge.” \p \v 17 I dage weya Adam iŋa, “Kaiwae mendava u loŋweghathɨgha len wevona ghalɨŋae, na u ghana umbwako une iya va ya dagetenɨko e ghen, va yaŋama, ‘Ne u ndeghana uneko.’ \q1 Ne ya gura thelauke na le rauko i vuyowo kaiwae len vakathako kaiwae. \q2 E mbaŋake iyake na i ghaoko tembene u rovurɨghegheva e kaiwo \q2 mbaŋake wolaghɨye ko amba hu ghanɨŋga. \q1 \v 18 E thelauke nana na nana e lenji kinkin ne thɨ mbuthu, \q2 na ne u ghanɨŋgiya umbwathaŋarɨke uneunenji. \q1 \v 19 Ghairo mbene i dobu eto i dobu e ghawo \q2 amba ne u ghan valawe, \q1 gheghada tene u njoghava e thelau, \q1 kaiwae iyako va hu menawe \q2 na tembene hu njogha na hu tabo na thelauva.” \p \v 20 Adam i rena levo idae Ive, kaiwae elaghɨniye gharɨgharɨke wolaghɨye e yawayawalinji tɨnanji.\f + \fr 3:20 \ft Idake Ive gharumwaru “e yawayawaliye”.\f* \p \v 21 Amba \nd Giya Loi\nd* i vakatha kwama thetheghan e njimwanji na i vanjimboŋgiya Adam na levowe. \v 22 Amba \nd Giya Loi\nd* mbe ghambereghaeŋge i renuwaŋa na iŋa, “Kaero ya ghareghare, mbaŋake thovuye na tharɨ ghaghareghare kaero inawe ŋgoreiya ghinda. Ne iwaeŋge i vilawalawa na tembe ve wova umbwako iya yawalɨko rɨghe une na i ghan, ko amba i roghabana na maa i mare.” \v 23 Iya kaiwae \nd Giya Loi\nd* i variyeraŋgiya e uma Iden tɨne, i raŋgi eto na i kaiwoŋa thelauko iyava i rikowe. \v 24 Mbaŋa i vakatha iyako na e ghereiye, amba \nd Giya Loi\nd* i worawa buruburu nyaoniye regha idae “serupim” na ghalithɨ maraeko i ravalaŋa na i vilama vaghɨliya valɨvaŋgako iyako na i njimbukikiya umbwako iya yawalɨko rɨghe. \c 4 \s1 Kein na Eibol utuninji \p \v 1 Adam i ghenethaiya levo Ive, kaero i marabo na i ghamba nariye. Ive iŋa, “\nd Giya Loi\nd* le thalavu e ghino na ya vaidiya ŋgama ghɨmoru.” Iya kaiwae i rena idae Kein.\f + \fr 4:1 \ft Idake Kein ghaloŋwaloŋwa ŋgoreiye Hibru utu regha gharumwaru “rawo”.\f* \v 2 Muyai amba te i ghambɨva Kein ghaghae, idae Eibol. \p Eibol iye va i mbanɨŋgiya sip na Kein i kaiwo e uma. \v 3 Mbaŋa umako i tara, Kein i mbana umako une vavana na i bigimena na le mwaewo weya \nd Giya Loi\nd*. \v 4 Ko iyemaeŋge Eibol i mbana le sip virɨviva vavana na ghanjitabo vondɨvondɨ, na i vakatha le mwaewo. \nd Giya Loi\nd* i worawa Eibol na le mwaewo e ghamwae, \v 5 ko Kein eŋge na le mwaewo mava i warari kaiwae. Iya kaiwae Kein ghare i gaithɨ laghɨye moli na ghamwae i undu. \p \v 6 Amba \nd Giya Loi\nd* i dagewe, iŋa, “Buda kaiwae gharen i gaithɨ? Buda kaiwae nuwan i tharɨ? \v 7 Thoŋgo u vakatha kamwathɨ thovuye uŋa eŋge maane ya wovatha len vakathana? Ko thoŋgo ma u vakatha kamwathɨ thovuye tharɨ maiya vara evasiwanɨna; nuwaiya i ru e ghen, ko mbe ghen vara u njimbukikiŋge.” \p \v 8 Amba Kein i dage weya ghaghae Eibol iŋa, “Wou, ra wa e njamnjam bwaga.” Mbaŋa inanji gheko, Kein i unɨgha ghaghae Eibol na i tagavamare. \fig Kein i unɨgha ghaghae Eibol na i tagavamare|src="CO00617B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="4:8" \fig* \p \v 9 Amba \nd Giya Loi\nd* i vaito Kein iŋa, “Ghagha Eibol aŋga inae?” \p I gonjoghawe iŋa, “Maa ya ghareghare. Ghino maa Eibol gharanjimbunjimbu.” \p \v 10 \nd Giya Loi\nd* i dagewe iŋa, “Mo vakatha budakai? Wo u vandeŋeŋgo! Ghagha Eibol madɨbae i yawaru e thelauko tɨne na ghalɨŋae kaero i voro e ghino. \v 11 E mbaŋake iyake vuyowo i vana e vwatan, na maa tene u kaiwova e thelauna iyana, kaiwae kaero i muna ghaghana madɨbae, na raŋaeŋgeva me yoghatho na i wovoŋgu mbaŋa mo unɨghɨ. Ne iwaeŋge ya vambeleyathuŋge e thivathivake iyake na ya vakatha ghanji ghakaiwo i vuyowo moli. \v 12 Mbaŋa ne u kaiwo e thelauna, maane ghanɨŋga i mbuthuwe. Ghen ma tene e ghambaghambanɨva. Yambaneke laghɨye gharandeloŋga ghen.” \p \v 13 Kein i dage weya \nd Giya Loi\nd* iŋa, “Vuyowoke iya u lithɨke e ghino i laghɨye moli na i kivwalaŋgo, maa valɨkaiwaŋgu ne ya ghataŋaghathɨ. \v 14 Noroke kaero u variyeyathuŋgo na ma valɨkaiwangu ya thuweŋge. Na tembe ŋgoreiyeva thelauke laghɨye gharaloŋgatakwe, na thela ne i loŋgavaidiŋgo ne i tagavamareŋgo.” \p \v 15 Ko iyemaeŋge \nd Giya Loi\nd* i gonjoghawe iŋa, “Ma valɨkaiwae. Thoŋgo lolo regha i tagavamareŋge ne modae i laghɨye kivwala mbaŋapirɨ na e vwataeova.” Amba \nd Giya Loi\nd* i vakatha nono regha Kein e riwae na i giya vanuwovɨrɨ weŋgiya thavala ne thɨ vaidi na thava thɨ unɨghɨ. \v 16 Kein i roiteta \nd Giya Loi\nd*, na i wa ve yaku e valɨvaŋga regha idae Nod, Iden valɨvaŋga i vorovoro. \s1 Kein orumburumbuye \p \v 17 Mbaŋa gheviyeva e ghereiye Kein i ghe na levo i marabo, i ghamba narinji regha idae Inok. Amba i vatada ghemba laghɨye regha na nariyeko le ghaida. \v 18 Inok i ghambɨ weiye levo na narinji idae Irad, na Irad nariye Mehujael, Mehujael nariye Metuisela, na Metuisela nariye Lemeki. \p \v 19 Lemeki le ovo theunyiwo, eunda idae Ada na eunda idae Jila. \v 20 Ada nariye Jabal. \v 21 Amalaghɨniye va i yakukai vara e ŋgolo thɨ vakatha e thetheghan njimwanji na thɨ njimbukikiŋgiya sip. Ghaghae nasiyeniye va idae Jubol, iye va i mwadiwokai vara hap na igo. \v 22 Jila va i ghambɨva ŋgama ghɨmoru idae, Tubal-Kein, iye va i ŋambuŋambu brons na aiyan na i vakathaŋgiya kaiwo bigibiginiye. Tubal-Kein louye Naama. \p \v 23 Lemeki i dage weŋgiya le ovo iŋa, \q1 “Ada na Jila, wo hu vandeŋeŋgo; \q2 Lemeki le ovo wo hu vandeŋe lo utuke. \q1 Kaero ma tagavamare amala regha kaiwae me vawonamboyaoŋa riwaŋgu, \q2 giya theghathegha kaiwae me vawonamboyoŋaŋgo. \q1 Thoŋgo Loi i lithɨ weya Kein gharatagavamare mbaŋapirɨ, \q2 \v 24 thoŋgo lolo regha i munje ne i tagavamareŋgo, ne ya lithɨwe mbaŋaepirɨ na mbaŋapirɨ na e vwataeva.” \p \v 25 Adam mbowo i ghenava weiye levo, i marabo na i ghamba ŋgama ghɨmoru na Ive i rena idae Set, iŋa, “Loi i vatomwe e ghino na mbowo ya vaidiva ŋgama regha Eibol ghathɨghɨthɨghɨ, kaiwae Kein kaero va i tagavamare.” \v 26 Set vambe e nanariyeva, na va i rena idae Inos. \p Va e mbaŋako iyako na i ghaoko, gharɨgharɨ thɨ kururukai vara weya \nd Giya Loi\nd* thɨŋa “Wo tarawe e ghen, Yawe.”\f + \fr 4:26 \ft Idake Yawe gharumwaru “Giya Loi”. Idake iyake Loi idae moli.\f* \c 5 \s1 Adam orumburumbuye \p \v 1 Iyake Adam orumburumbuye ghanjiriuriu. Mbaŋa Loi i vakatha lolo, va i vakatha tembe ŋgoreiyeva amalaghɨniyeko ghayamoyamo. \v 2 I vakathaŋgi, ghɨmoru na wevo, i mwaewo weŋgi na i giya idanji “Gharɨgharɨ.” \li1 \v 3 Mbaŋa Adam ghatheghathegha vama i wo hothaŋarɨ na hweto (130), na mbowo thɨ ghambɨva narinji regha. Ghayamoyamo mbe ŋgora vara amalaghɨniye, na i rena idae Set. \v 4 Mbaŋa Set i virɨ na e ghereiye, Adam yawaliye molao, i yaku theghathegha hoseriyewa (800). E lughawoghawoko iyako vambe thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \v 5 Adam va i yaku vara theghathegha hoseriyesiwo na hweto (930), ko amba i mare eŋge. \li1 \v 6 Mbaŋa Set ghatheghathegha vama i wo hothaŋarɨ na umbolima (105) amba thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru, idae Inos. \v 7 Mbaŋa Inos i virɨ na e ghereiye, Set yawaliye vambe molaova, i yaku theghathegha hoseriyewa na umbopirɨ (807). E lughawoghawoko iyako vambe thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \v 8 Set va i yaku vara theghathegha hoseriyesiwo na hoyaworo na umboiwo (912), ko amba i mare eŋge. \li1 \v 9 Mbaŋa Inos ghatheghathegha vama i wo hwesiwo (90) amba thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru, idae Kenan. \v 10 Mbaŋa Kenan i virɨ na e ghereiye, Inos yawaliye vambe molaova, i yaku theghathegha hoseriyewa na hoyaworo na umbolima (815). E lughawoghawoko iyako vambe thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \v 11 Inos va i yaku vara theghathegha hoseriyesiwo na umbolima (905) ko amba i mare eŋge. \li1 \v 12 Mbaŋa Kenan ghatheghathegha vama i wo hwepirɨ (70) amba thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru, idae Mahalalel. \v 13 Mbaŋa Mahalalel i virɨ na e ghereiye, Kenan yawaliye vambe molaova, i yaku theghathegha hweseriyewa na hwevarɨ (840). E lughawoghawoko iyako vambe thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \v 14 Kenan va i yaku vara theghathegha hweseriyesiwo na hoyaworo (910) ko amba i mare eŋge. \li1 \v 15 Mbaŋa Mahalalel ghatheghathegha vama i wo hwewona na umbolima (65) amba thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru, idae Jered. \v 16 Mbaŋa Jered i virɨ na e ghereiye, Mahalalel yawaliye vambe molaova, i yaku theghathegha hweseriyewa na hweto (830). E lughawoghawoko iyako vambe thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \v 17 Mahalalel va i yaku vara theghathegha hweseriyewa na hwesiwo na umbolima (895), ko amba i mare eŋge. \li1 \v 18 Mbaŋa Jered ghatheghathegha vama i wo hothaŋarɨ na hwewona na umboiwo (162) amba thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru, idae Inok. \v 19 Mbaŋa Inok i virɨ na e ghereiye, Jered yawaliye vambe molaova, i yaku theghathegha hweseriyewa (800). E lughawoghawoko iyako vambe thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \v 20 Jered va i yaku vara theghathegha hweseriyesiwo na hwewona na umboiwo (962), ko amba i mare eŋge. \li1 \v 21 Mbaŋa Inok ghatheghathegha vama i wo hwewona na umbolima (65) ambama thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru, idae Metuisela. \v 22 Mbaŋa Metuisela i virɨ na e ghereiye Inok i yaku na ghamwae vanaora weiye Loi theghathegha hweseriyeto (300) e tɨne na i ghambɨŋgiva gamagai vavana. \v 23 Va i yaku na yawaliye le molamolao ŋgoreiya theghathegha hweseriyeto hwewona na umbolima (365). \v 24 Inok i yaku na ghamwae vanaora weiye Loi ghaghadɨ vambema i roghawe eŋge kaiwae Loi vama i vaŋgu. \li1 \v 25 Mbaŋa Metuisela ghatheghathegha vama i wo hothaŋarɨ hwewa na umbopirɨ (187) ambama thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru, idae Lemeki. \v 26 Mbaŋa Lemeki i virɨ na e ghereiye Metuisela i yaku mbaŋa molao, theghathegha hweseriyepirɨ hwewa na umboiwo (782). E lughawoghawoko iyako vambe thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \v 27 Metuisela va i yaku vara theghathegha hweseriyesiwo hwewona na umbosiwo (969), ko amba i mare eŋge. \li1 \v 28 Mbaŋa Lemeki ghatheghathegha vama i wo hothaŋarɨ hwewa na umboiwo (182) thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru, \v 29 na iŋa, “E thelauke vara iya \nd Giya Loi\nd* va i gurake, ŋgamake iyake ne i vatowoŋainda e vuyowoke tɨne,” iya kaiwae i rena idae Nowa.\f + \fr 5:29 \ft Idake iyake Nowa ghaloŋwaloŋwa ŋgoreiye utu regha i mena Hibru ghalɨŋanji gharumwaru “vatowoŋa”.\f* \v 30 Lemeki vambowo i yakuva theghathegha hweseriyelima hwesiwo na umbolima (595). E lughawoghawo iyako vambe thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \v 31 Lemeki va i yaku vara theghathegha hweseriyepirɨ hwepirɨ na umbopirɨ (777), ko amba i mare eŋge. \li1 \v 32 Nowa vama ghatheghathegha hoseriyelima (500) iko, ko amba thɨ ghambɨŋgi le ŋgaŋga thenjigheto, mbe ghɨmoghɨmoruŋgi eŋge. Idaidanji Sem, Ham na Japet. \c 6 \s1 Gharɨgharɨ thɨ vakatha tharɨ laghɨye \p \v 1 Mbaŋa gharɨgharɨ kaero lemoyo e yambaneke na thɨ yala, thɨ ghambɨŋgiya wanakau lemoyo, \v 2 buruburu nyaoniyeŋgi thɨ thuwe ghanjiyamoyamoko thɨ thovuye moli, thɨ numweŋgi na thɨ tuthigiya vavana na thɨ vaŋguŋgi. \v 3 Amba \nd Giya Loi\nd* iŋa, “Yawaliŋguke iyava ya valaweke weŋgi mane ya vatomwe weŋgi na lenji yaku molao kaiwae thiye mbunɨma na madibe. E mbaŋake iyake na i ghaoko yawalinji le molamolao mane i kivwala theghathegha hothaŋarɨ na hoiwo (120).” \p \v 4 E mbaŋaŋgiko thiyako Nepilim gharɨgharɨniye (ŋgoreiye Tuu na Varɨ) va inanji e yambaneke. Yambaneke wanakauniye vambe thɨ ghambɨva weinjiyaŋgiya buruburu nyaoniyeŋgi na lenji gamagai thɨ tabo na ghɨmbaghɨmbalaŋgi, thiye Nepilim gharɨgharɨniye. Thiye va thɨ vurɨgheghe na gaithɨ mara mbouyeŋgi. \p \v 5 Mbaŋa \nd Giya Loi\nd* i thuwe gharɨgharɨ lenji vakatha na lenji renuwaŋa e yambaneke mbema tharɨ eŋge vara mbaŋake wolaghɨye, \v 6 i vakatha nuwae i tharɨ na i renuwaŋa njogha kaiwae va i vakathaŋgi na i bigiraweŋgi e yambaneke. \v 7 Iya kaiwae \nd Giya Loi\nd* iŋa, “Mbemane ya mukuwoŋgi vara gharɨgharɨke wolaghɨye iyava ya vakatha na ya bigiraweŋgi e yambaneke na tembe ŋgoreiyeva thetheghan na maaŋgi. Ne ya vakatha iyake kaiwae ya renuwaŋa njogha va ya vakathaŋgi.” \v 8 Ko iyemaeŋge \nd Giya Loi\nd* va i warari Nowa ghathanavu kaiwae na i worawe e ghamwae. \s1 Nowa na yambane i thotho \p \v 9-10 Riuriuke iyake Nowa utuutuniye. Nowa le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru mbe thenjigheto eŋge, Sem, Ham na Jepet. Nowa maava i vakatha mun tharɨ na iye maa e ghawonjowe mun weya lolo regha. Va i yaku na ghamwae vanaora weiye Loi. \p \v 11 Ko iyemaeŋge gharɨgharɨ lenji vakatha maava i thovuye Loi e marae. Vambema ghanjikaiwo eŋge gaithɨ na tharɨ ghavakatha. \v 12 Loi i thuwe yambaneke mbema tharɨ eŋge na gharɨgharɨ yawalinji na lenji vakatha mbe ŋgoreiye eŋge. \v 13 Iya kaiwae Loi i dage weya Nowa iŋa, “Ne ya vakowana yambaneke laghɨye. Ne ya mukuwo gharɨgharɨniye na matemate, kaiwae gharɨgharɨ ghanjithanavu na lenji vakatha raraitharɨ i riyevanjara. Emunjoru ne ya vakowana moli. \v 14 Iyake kaiwae u vatada waŋga regha kaiwan. U kanjiya umbwa thovuye na u vatadɨwe. U vakatha woluwoluŋgi e tɨne na u ghabadɨ e tɨne na eto. \v 15 Ne u vatad na ŋgoreiya iyake: Waŋgako le molamolao 150 mita, le magamagaga 25 mita na le yavoyavoro 15 mita. \v 16 U vakatha waŋgako vwatae ghaŋgolo le didivoro hap mita. U vakatha mbwaŋaŋgila e ghadidiye na u vakatha yavweto, bode yamoe na yavoro. \v 17 Wo u vandeŋe! Ne ya vakatha uye laghɨye i nja na yambane i thotho na i gaboŋgiya bigibigike wolaghɨye e yawayawalinji. Bigibigike wolaghɨye e yambane ne thiya marevao. \v 18 Ko ghino ne ya vakatha dagerawe regha weiŋgu ghen. Ghen na len wevo, le ŋgaŋga na lenji ovo ne weinaŋgi hu rakatha e waŋgana. \v 19 Ne u bigi ruwoŋgi e waŋgake thetheghanɨke wolaghɨye, theghewo iya, ghɨmoru na wevo; mbala thɨ yaku na mbe e yawayawalinji. \v 20 Maaŋgike wolaghɨye tomethi na tomethi, na thetheghanɨke wolaghɨye tomethi na tomethi, na thiye thɨ loŋgaloŋga na thɨ li e thelau vwatae tomethi na tomethi, theghewo iya ne thɨ rakamena e ghen na weinaŋgi e waŋgana e yawayawalinji. \v 21 Tembe ŋgoreiyeva u mbana ghanɨŋga thaŋarɨke, ghen na thiye kaiwanji.” \p \v 22 Nowa i vakathaŋgiya bigibigiko wolaghɨye ŋgoreiya Loi me dagekowe. \fig Nowa i vakatha waŋgako laghɨye ŋgoreiya Loi me dagekowe|src="CO00625B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="6:22" \fig* \c 7 \s1 Yambaneke i thotho \p \v 1 \nd Giya Loi\nd* i dage weya Nowa iŋa, “U tha e waŋga, ghen, len wevo na len ŋgaŋga na lenji ovo, kaiwae kaero ya thuwe ghen vara ghanɨmbereghana u thovuye moli thake iyake e tɨnenji. \v 2 U mbanɨŋgiya thetheghan wevo na ghɨmoru thenjighepirɨ iya, iya va ya dage weŋga ne ya wovatha vowo kaiwae. U mbanɨŋgiya thetheghan yamoyamo wevo na ghɨmoru, iya maa valɨkaiwae vowo, kaiwae thɨ mbighɨ. \v 3 Na tembe ŋgoreiyeva maaŋgi, wevo na ghɨmoru thenjighepirɨ iya. U vakatha ŋgoreiyake mbala thetheghan na maa yamoyamo regha na regha mbe e yawayawalinji na tembe thɨ rothirakava e yambaneke. \v 4 Mbaŋa mbaŋapirɨ e tɨne ne ya variye uye na i nja e yambaneke. Ne i uyevoreŋa mbaŋa mbaŋaevarɨ na gougouyevarɨ e tɨnenji. Iyake kaiwae lo renuwaŋa ŋgoreiye bigibigike wolaghɨye va ya vakathaŋgi ne ya mukuwoŋgi.” \p \v 5 Nowa i vakatha ŋgoreiya \nd Giya Loi\nd* i utugiyakowe. \p \v 6 Nowa ghatheghathegha vama i wo hweseriyewona (600) ambama iya yambaneke i thotho eŋge. \v 7 Nowa na levo na le ŋgaŋga na lenji ovo thɨ tha e waŋgako na mbala maa thothoko i gaboŋgi. \v 8 Thetheghanɨke wolaghɨye, thɨ mbighɨ na maa thɨ mbighɨ na tomethi yamoyamo, wevo na ghɨmoru, \v 9 thɨ rakatha e waŋgama weinji Nowa ŋgoreiya Loi va i dagemawe. \v 10 Mbaŋa theghepirɨ e ghereiye thothoma kaero i voro. \fig Thetheghanɨko wolaghɨye thɨ rakatha e waŋga|src="CO00622B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="7:8-9" \fig* \p \v 11 Mbaŋa Nowa ghatheghathegha hweseriyewona, manjala umboiwoniye ghambaŋa theyaworo na theghepirɨninji e tɨne, mbwake wolaghɨye rɨghenji e yambaneke raberabe thiya mavuvao na mbwa e buruburuko tembe ŋgoreiyeva, \v 12 ko amba uye i nja e yambaneke mbaŋa mbaŋaevarɨ na gougouyevarɨ. \v 13 E mbaŋako iyako vara e tɨne Nowa na levo weinjiyaŋgiya lenji ŋgaŋga, Sem, Ham na Jepet na lenji ovo thɨ tha e waŋgama. \v 14 Weinjiyaŋgi thɨ rakatha e waŋgama thetheghanɨke wolaghɨye, tomethi mbe ghanjiyamoyamo, mbwanjam na mbwaeva, thetheghan thɨ loŋga e gharenji vwata na maaŋgi mbe ŋgoreiyeva na bigibigi e vinevineinji. \v 15 Thetheghanɨko wolaghɨye e yawayawalinji thɨ rakamena weya Nowa, theghewo iya, wevo na ghɨmoru na thɨ rakatha e waŋgama. \v 16 Thetheghanɨke wolaghɨye e yawayawalinji, ghɨmoru na wevo Nowa va i vamboromboroŋa ŋgoreiya Loi le renuwaŋa, Nowa i rereghamba vara. Mbaŋa i ru e waŋgama amba Giya i kighɨ eŋge waŋgako ghambwaŋaŋgila. \p \v 17 Thothoma kaero i thothovoreŋa mbaŋa mbaŋaevarɨ na kaero i dumwaga na i vakatha waŋgako i ghagha. \v 18 Mbwako ma i vorovorowo eŋge na kaero i ghagha loloŋga e vwatae. \v 19 Mbwako kaero ina yavoro moli na kaero i wovululuŋgiya ououko wolaghɨye e yambaneke. \v 20 Vambema le didivoro eŋge tembema i wo eŋge mita theghepirɨ le ghenevoro e ououko molamolao vwatanji. \v 21 Bigibigike wolaghɨye e yawayawalinji na inanji e yambaneke thiya marevaoma, thetheghan na gharɨgharɨ. \v 22 Bigibigike wolaghɨye iya thɨ liliya yawalinji e yambaneke thiya marevao. \v 23 Bigibigike wolaghɨye e yawayawalinji \nd Giya Loi\nd* va i mukuwoŋgi — gharɨgharɨ, thetheghan thɨ loŋgaloŋga e yambaneke vwatae na ma thɨ yoyo, thiya marevao. Vama Nowa eŋge na thavala weiyaŋgi e waŋgako tɨne vambe nanjiwe. \p \v 24 Thothoko va i voro na ghaghadɨko va i wo vara mbaŋa mbaŋathaŋarɨ na mbaŋaelima (150). \fig Mbwako ma i vorovorowo eŋge na kaero i ghagha loloŋga e vwatae|src="CO00629B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="7:18" \fig* \c 8 \s1 Thotho gheghad \p \v 1 Loi vambe i renuwaŋakiki vara Nowa na thetheghanɨma wolaghɨye, mbwanjam na mbwaeva, weiyaŋgi e waŋgako tɨne. Iwaeŋge i variya ndewendewe na i rowa, ko ambama thothoma i njoghanjogha. \v 2 Mbwake wolaghɨye rɨghenji e yambaneke raberabe na mbwa e buruburu kaero thɨ vorutowo na uye tembe i uye towova \v 3 na thothoko kaero i njoghanjogha na tembe i wova mbaŋa mbaŋathaŋarɨ na mbaŋaelima, \v 4 na manjala umbopirɨ ghe mbaŋa mbaŋayaworo na mbaŋapirɨ e tɨne, waŋgama i rovala e ouou idanji Ararat regha vwatae. \v 5 Mbwama mbema le didinja eŋge gheghada manjala hoyaworoninji e tɨne. Mbaŋa i viva e tɨne ouou vwatavwatanji kaero thɨ yomara. \p \v 6 Mbaŋa mbaŋaevarɨ e ghereiye Nowa i vugha dedele va i vakatha e waŋgako \v 7 na i variye waluwo manda. Vambema i yoyololoŋga eŋge gheghada mbwama i ma moli. \v 8 Amba i variye bunebune manda na i wa ve thuwe thoŋgo kaero thelauko i mwa. \v 9 Ko kaiwae mbwa vamba i wovululu vara thelauko, bunebunema maava i ndevaidi mun le ghamba yovaro, iya kaiwae vama i yonjoghava weya Nowa e waŋgako. I tagavamomoya nɨmae, i wo bunebunema na i woruwo e waŋgako tɨne. \v 10 Nowa i roroghagha mbaŋa theghepirɨ e ghereiye na mbowo i variyeva bunebunema. \v 11 Mbaŋa kaero yeghɨyeghɨyenja bunebunema i livutha olivɨ ndamwae amba i tagavwara eŋge. Nowa i ghareghare thelau kaero i mwa. \v 12 Mbowo i roroghaghava mbaŋa theghepirɨ e ghereiye, na mbowo i variyeva bunebunema, ko iyemaeŋge ande vama i yonjogha weya Nowa. \p \v 13 Mbaŋa Nowa ghatheghathegha kaero i wo hweseriyewona na umbwara (601), mbaŋaniye manjala i viva ghe mbaŋako regha Nowa i rakayathu waŋgako vwatae, na i thuwe i mena i ghawoko, na iŋa, “Ko thelau kaero i mwa iyako!” \v 14 Va manjala umboiwoninji ghe mbaŋa theiwo na theghepirɨ e tɨne yambaneke vambema i mwavao vara. \p \v 15 Amba Loi i dage weya Nowa iŋa, \v 16 “Ko ghen na len wevo na le ŋgaŋga na lenji ovo, hu rakaraŋgima e waŋgana tɨne. \v 17 Hu bigi raŋgiyaŋgima thetheghanɨna wolaghɨye na maaŋgina, mbalama thɨ ghambɨva togha na thɨ riyevanjara yambaneke laghɨye.” \p \v 18 Kaero Nowa i raŋgi e waŋgama weiyaŋgiya levo, le ŋgaŋga na lenji ovo. \v 19 Thetheghaŋgima wolaghɨye na maaŋgima thɨ rakaraŋgi e waŋgama, thegheiwo iya na tomethi ghanjiyamoyamo. Thetheghanɨke wolaghɨye iya thɨ loŋgaloŋga e yambaneke vwatae na maake wolaghɨye — tomethi e lenji wabwi na e ghanjiyamoyamoko thɨ rakarakaraŋgi. \s1 Nowa le vowo \p \v 20 Amba Nowa i vatada ghamba vowo \nd Giya Loi\nd* kaiwae. I mbanɨŋgiya thetheghan na maa regha iya e wabwi regha na regha e tɨnenji, iya lenji kururu i vatomwe thɨ thovuye, na i ŋambuŋgi e ghamba vowoko. \v 21 \nd Giya Loi\nd* i warari butiyeko thovuye kaiwae na e ghareko iŋa, “Maa tene mbaŋa reghava ya vakowana yambaneke lolo le tharɨ kaiwae. Ya ghareghare lolo le renuwaŋa i tharɨ ghe mbaŋa ŋgama na i ghaoko. Ma tene mbaŋa reghava ya vakowanaŋgiya thetheghan e yawayawalinji ŋgoreiya mendava ya vakathako. \fig Nowa i vakatha ghamba vowo weya Giya Loi|src="CO00635B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="8:20" \fig* \q1 \v 22 Yambaneke mbene ŋgora vara iyake na i ghaoko, \q1 mbaŋake wolaghɨye ne ghanɨŋga ghakabu ghe mbaŋa na ghalolo ghe mbaŋa, \q1 ne njighɨnjighɨ ghe mbaŋa na meme ghe mbaŋa, \q1 ne varae i ndeghathɨ na uye ghe mbaŋa \q1 na ghararaghɨye na gougou. \q1 Thiyake mane mbaŋa regha thɨko.” \c 9 \s1 Loi le dagerawe weya Nowa \p \v 1 Loi i mwaewo weya Nowa na le ŋgaŋga na iŋa, “Hu ghambɨ na lemi ŋgaŋga na lenji ŋgaŋgaova na thɨ riyevanjara yambaneke. \v 2 Thetheghanɨke wolaghɨye, maa thɨ yoyo na borogi e njighɨko, na bigibigike wolaghɨye thɨ lili e gharenji e thelau vwatae ne thɨ mararuŋga. Kaero ya bigirawe e nɨmami ghare. \v 3 Bigibigike wolaghɨye thɨ nyivɨnyivɨ na e yawayawalinji ya vatomwe weŋga ghami, na tembe ŋgoreiyeva umbwaumbwa na nana ndamwanji vwivwivu, kaero ya vatomwevao weŋga na ghami. \p \v 4 “Ko iyemaeŋge ne hu ndeghana thetheghan mbunɨmaniye thoŋgo madɨbae mbe ina e tɨneko kaiwae madibe i giya yawalɨ. \v 5 Kaiwae madibe iye i vakatha bigi regha e yawayawaliye. Iya kaiwae thoŋgo thela i vakowana lolo yawaliye na i mare, vuyowae loloko iyako wone i mare, na tembe ŋgoreiyeva thetheghan i vakowana lolo yawaliye na i mare, thetheghanɨko iyako wone i mare. \q1 \v 6 Kaiwae va ya vakatha lolo mbe \q2 ghino vara e ŋgaliŋgaliyaŋgu, \q1 iya kaiwae thoŋgo lolo i unɨgha lolo regha \q2 loloko iyako tembene thɨ unɨghɨva. \m \v 7 Ko Nowa ghen na len ŋgaŋga, hu ghambɨraka mbala orumburumbumi thɨ yala na thɨ riyevanjara yambaneke.” \p \v 8 Loi i dage weŋgiya Nowa na le ŋgaŋga iŋa, \v 9 “E mbaŋake iyake ya vakatha lo dagerawe e ghemi na weŋgiya orumburumbu mbaŋa muyaiko, \v 10 na tembe ŋgoreiyeva bigibigike wolaghɨye e yawayawalinji, maake wolaghɨye na thetheghanɨke wolaghɨye — mbema bigibigike wolaghɨye vara va hu rakaraŋgi e waŋgana weinaŋgi. \v 11 E utuutuŋgike thiyake ya vakatha lo dagerawe e ghemi: Ya dagerawe maa tene mbaŋa reghava ya vakatha yambaneke i thotho na i vakowana yawal; maa tene mbaŋa reghava thotho i vakowana yambaneke.” \p \v 12 Loi iŋa, “Dageraweke iya ma vakatha e ghandalughawoghawoke na thetheghanɨke wolaghɨye e yawayawalinji, tha na tha kaiwanji ghanono iyake, \v 13 ya worawa bwawo e ŋgalɨlɨko na iyake i tabo na nono lo dageraweke ghino na yambaneke ghandalughawoghawo. \v 14 Mbaŋa ya vakatha uye ghaŋgalɨlɨ na thɨ yomara e buruburuko na bwawo i thowo, \v 15 ne i vanuwovɨrɨŋgo lo dageraweko weiŋgu ghemi na thetheghanɨke wolaghɨye e yawayawalinji na tomethi wabwi e ghandalughawoghawoke. Maa tene mbaŋa reghava mbwa thɨ thotho na thɨ vakowana yawal. \v 16 Nevole the mbaŋa ya thuwe bwawoko i thowo e ŋgalɨlɨko, ne ya renuwaŋakikiya dageraweko iya memeghabananiyeko ghino na bigibigike wolaghɨye e yawayawalinji na tomethi wabwi e yambaneke e ghandalughawoghawo.” \p \v 17 Loi i dage weya Nowa iŋa, “Dageraweke iya ma vakathake ghino na yawal e yambane ghandalughawoghawo iya ghanono iyake.” \s1 Nowa na le ŋgaŋga \p \v 18 Nowa na le ŋgaŋga va i raŋgi weiyaŋgi e waŋgako tɨne thiyake: Sem, Ham na Jepet. (Ham nariya Keinan.) \v 19 Nowa le ŋgaŋgake thenjighetoke thiyake iya orumburumbunji vara gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke. \p \v 20 Nowa, iye va rakakaiwo e uma, va i kabukai vara waen. \v 21 Mbaŋa i muna waen, i wovaghawa umbaliye, i bigiyatho ghakwama na i ghena bukabuka ele yoŋathowathowa tɨne. \v 22 Mbaŋa Ham, Keinan ramae, i thuwe ramae i ghena bukabuka, i njogha eto na ve utugiya weŋgiya oghaghaema thenjighewoma. \v 23 Amba Sem na Jepet thɨ liya kwama ghayaboyabo, thɨ lirawe e vwatanji, thɨ loŋgaloŋgaŋa ghereinji na thɨ ru, ko amba thɨ liyabo ramanji. Ghamwanji va i njogha e ghereinji na mbala thava thɨ thuwe i ghenebukako. \p \v 24 Mbaŋa Nowa i thuweiru na le renuwaŋa i rumwaru, i loŋwevaidiya budakai nariye me wo vala uyewe le vakathawe, \v 25 iŋa, \q1 “Vuyowo ne i mena weya Keinan! \q1 Iye nevole Sem na Jepet lenji rakakaiwobwagaŋgi.” \p \v 26 Mbowo i dageva, \q1 “Tarawa i voro weya \nd Giya Loi\nd*, iye Sem le Loi! \q2 Keinan nevole Sem le rakakaiwobwagaŋgi. \q1 \v 27 Loi nevole i vakatha Jepet na le ghamba mbaro i laghɨye! \q2 Orumburumbuye nevole thɨ yaku na regha weinji Sem le wabwi! \q2 Keinan iye nevole Jepet le rakakaiwobwagaŋgi.” \p \v 28 Thothoko e ghereiye Nowa mbowo i yakuva theghathegha hweseriyeto na hwelima (350). \v 29 Gha theghathegha vama i wo hweseriyesiwo na hwelima (950) amba i mare. \c 10 \s1 Nowa le ŋgamaŋgama na orumburumbunjiŋgi \p \v 1 Riuriuke iyake Nowa le ŋgaŋga — Sem, Ham na Jepet orumburumbunji utuutuninji. Thenjighetoke iyake va thɨ ghambɨ na lenji ŋgamaŋgama thothoko e ghereiye. \s1 Jepet orumburumbuyeŋgi \li1 \v 2 Jepet le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Goma, Magog, Madai, Javan, Tubal, Mesek na Tiras. \li1 \v 3 Goma le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Asɨkenas, Ripat na Togama. \li1 \v 4 Javan le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Ilaisa, Tasis, Kiti na Roda. \v 5 Gharɨgharɨke thiyake orumburumbunji thiya yaku e njighɨ ghadidiye na e raurauŋgi Meditareiniyan Njighɨ ele valɨvaŋga. (Thiyake Jepet orumburumbuyeŋgi.) Tomethi u na u na vanautumaŋgi thiya yaku, na wabwi na wabwi mbe ghalɨŋanji. \s1 Ham orumburumbuyeŋgi \li1 \v 6 Ham le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Kus, Ijipt, Put, na Keinan. \li1 \v 7 Kus le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Siba, Havila, Sabta, Rama na Sabteka. \li1 Rama le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Siba na Didan. \p \v 8 Ko Kus nariye regha Nimrod. Iye va lolo vurɨvurɨghegheniye na ragagaithɨ e yambaneke. \v 9 Kaiwae Loi va i thalavu, iye va rawowoidi laghɨye na thovuye moli, iya kaiwae gharɨgharɨ mbaŋa thɨ utuŋa lolo regha, thɨŋa, “Iye ŋgoreiya Nimrod rawowoidi laghɨye na thovuye moli iye Loi va i thalavu.” \v 10 Va i viva le ghamba mbaro Babilon, Uruk, Akad na Kalne inanji Babiloniya e tɨne. \v 11 I ri e valɨvaŋgako iyako amba i wa Asiriya na ve vatadɨŋgiya ghembaghembake thiyake: Ninive, Rehobot Irɨ, Kala \v 12 na Risen, ina Ninive na Kala e ghanjilughawoghawo, iye ghemba laghɨye regha. \li1 \v 13 Ijipt orumburumbuye iya gharɨgharɨniye thiya yaku e ghembaghembake thiyake: Lud, Anam, Lehab, Nepɨtu, \v 14 Patɨrus, Kaslu na Kurit. Pilistiya gharɨgharɨniye thiye thɨ rimbun Kaslu. \li1 \v 15 Keinan nariye virɨ viva Saidon na Hiti i virɨ reghamba. \v 16 Keinan vambe orumburumbuyeŋgiva gharɨgharɨŋgike thiyake: Jebusi, Amori, Gigasi, \v 17 Hivi, Aki, Saini, \v 18 Aved, Jemari na Hamati. \p Va muyai amba Keinan ghe u thɨ meila \v 19 na lenji valɨvaŋga, i ri Saidon ve wo Gera ele valɨvaŋga na ve wo Gaja, e boimako i wa Sodom, Gomora, Adma na Seboyim na gheghad Lasa. \p \v 20 Gharɨgharɨŋgike thiyake Ham orumburumbuyeŋgi. Uuŋgike thiyeke vambe e lenji ghambayaku na mbe tomethi ghalɨŋanji. \s1 Sem orumburumbuyeŋgi \p \v 21 Sem iye ghaghae laghɨyeninji Jepet. Sem orumburumbuyeŋgiya Eba gharɨgharɨniyeŋgi. \li1 \v 22 Sem le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Ilam, Asur, Apaksad, Lud na Aram. \li1 \v 23 Aram orumburumbuyeŋgiya: \li2 Us, Hul, Gethe na Mes. \li1 \v 24 Apaksad nariya Sila na Sila nariya Iba. \li1 \v 25 Iba le ŋgamaŋgama thenjighewo: \li2 Regha idae Peleg, kaiwae amalaghɨniye va ghe mbaŋa e tɨne yambaneke gharɨgharɨniye thɨ meghaghathɨ na thɨ yala; na nariye theghewoniye idae Joktan. \li1 \v 26 Joktan orumburumbuyeŋgiya: \li2 Almoded, Selep, Hesamavet, Jera, \v 27 Hadoram, Usal, Dikla, \v 28 Obal, Abimael, Siba, \v 29 Opi, Havila, na Jobab. Thiyake thɨ rimbun weya Joktan. \m \v 30 Gharɨgharɨŋgike thiyake va vethɨ yayaku Mesa na Sepa e ghanjilughawoghawo, inanji e boimako na valɨvaŋgako iyako mbe bobokulu eŋge. \p \v 31 Gharɨgharɨke thiyake Sem orumburumbuyeŋgi. Thɨ yaku tomethi wabwi na u, na tomethi mbe lenji valɨvaŋga na ghalɨŋanji. \p \v 32 Gharɨgharɨŋgike vara thiyake Nowa mbe orumburumbuyeŋgi eŋge, tomethi mbe ghambanji, tomethi mbe lenji wabwi na uu. Thothoko va e ghereiye vanautumake wolaghɨye e yambaneke va thɨ rimbun weŋgi vara Nowa le ŋgaŋga. \c 11 \s1 Ŋgoloko molao moli ina Babel \p \v 1 Va e mbaŋako iyako yambaneke laghɨye ghalɨghalɨŋaniye va regha na lenji utuutu ghe loŋwaloŋwa regha. \v 2 Mbaŋa thɨ raka na i vorowoko vethɨ vaidiya malamo regha Babiloniya e tɨne na thɨ vatada ghambanjiwe. \p \v 3 Kaero thɨ vedage weŋgi thɨŋa, “Wo hu rakamena! Ra vakathaŋgiya brik na ra ŋambuŋgi na thɨ vurɨgheghe.” Thɨ mbana brik (thelau) na thɨ vatavatadɨwe na thɨ monje valaweŋgi na i vurɨgheghe. \v 4 Amba thɨŋa, “E mbaŋake iyake ra vatada ghemba laghɨye na ŋgolo regha i loŋga na i voro na molao, mbala ve wo buruburuko, mbala idanda ne i laghɨye. Ŋgoloke iyake i vakathainda thava ra meila e yambaneke laghɨye.” \p \v 5 Amba \nd Giya Loi\nd* i njama na i thuwe ghembako laghɨye na ŋgoloko molao thɨ vatavatadɨko. \v 6 \nd Giya Loi\nd* iŋa, “Gharɨgharɨke thiyake kaero thiya mevathavatha na regha na ghalɨŋanji regha. Kaero thɨ worawa lenji vakathako iyako rɨghe. Nevole valɨkaiwanji budakaiya nuwanjiya thɨ vakatha. \v 7 Ra nja na vara vauneuneŋaŋgi na tomethi mbe ghalɨŋanji, mbala maa thɨ veloŋwa ghalɨŋanjiko gharumwaru.” \v 8 Iya kaiwae \nd Giya Loi\nd* i vakathaŋgi na thɨ meila e yambaneke laghɨye na thɨ viyatho ghembama laghɨye ghavatavatad. \v 9 Iya kaiwae ghembako laghɨye iyako idae Babel, kaiwae gheko \nd Giya Loi\nd* va i vauneuneŋa gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke na gheko i vakathaŋgi na thɨ meila e yambaneke laghɨye. \fig Giya Loi iŋa, “Ra nja na vara vauneuneŋaŋgi na tomethi mbe ghalɨŋanji gharumwaru.”|src="co00639b.tif" size="col" copy="DCC" ref="11:7" \fig* \s1 Sem orumburumbuye utuutuninji \p \v 10 Riuriuke iyake Sem orumburumbuye utuutuninji. \p Thothoko e ghereiye, theghathegha umboiwo vama iko na mbaŋaniye Sem ghatheghathegha vama i wo hwethaŋarɨ (100), i vaidiya nariye regha idae Apaksad. \v 11 Iyako e ghereiye Sem mbowo i yaku va theghathegha hweseriyelima (500) na e tɨne mbowo thɨ laghambɨŋgiva gamagai vavana. \p \v 12 Apaksad ghatheghathegha vama i wo hweto na umbolima (35) amba thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru regha idae Sila. \v 13 Iyako e ghereiye Apaksad i yaku theghathegha hweseriyevarɨ na umboto (403) na e tɨne mbowo thɨ laghambɨŋgiva gamagai vavana. \p \v 14 Mbaŋa Sila ghatheghathegha vama i wo hweto (30), thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru regha idae Eba. \v 15 Iyako e ghereiye Sila i yaku theghathegha hweseriyevarɨ na umboto (403), na e tɨnenji mbowo thɨ laghambɨŋgiva gamagai vavana. \p \v 16 Mbaŋa Eba ghatheghathegha hweto na umbovarɨ (34), thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru regha idae Peleg. \v 17 Iyako e ghereiye Eba i yaku theghathegha hweseriyevarɨ na hweto (430) na e tɨnenji mbowo thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \p \v 18 Mbaŋa Peleg ghatheghathegha hweto (30), thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru regha idae Riu. \v 19 Iyako e ghereiye Peleg i yaku theghathegha hweseriyeiwo na umbosiwo (209) na e tɨnenji mbowo thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \p \v 20 Mbaŋa Riu ghatheghathegha hweto na umboiwo (32), thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru regha idae Serug. \v 21 Iyako e ghereiye Riu i yaku theghathegha hweseriyeiwo na umbopirɨ (207) na e tɨnenji mbowo thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \p \v 22 Mbaŋa Serug ghatheghathegha hweto (30), thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru regha idae Naho. \v 23 Iyako e ghereiye Serug i yaku theghathegha hweseriyeiwo (200) na e tɨnenji mbowo thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \p \v 24 Mbaŋa Naho ghatheghathegha hoiwo na umbosiwo (29), thɨ ghamba ŋgama ghɨmoru regha idae Tira. \v 25 Iyako e ghereiye Naho i yaku theghathegha hwethaŋarɨ, hoyaworo na umbosiwo (119) na e tɨnenji mbowo thɨ ghambɨŋgiva gamagai vavana. \p \v 26 Mbaŋa Tira vama ghatheghathegha hwepirɨ (70) e ghereiye amba thɨ ghambɨŋgiya Eibram, Naho na Haran. \s1 Tira orumburumbuye utuutuninji \p \v 27 Iyake Tira orumburumbuye utuutuninji. \p Tira le ŋgaŋgaŋgiya Eibram, Naho na Haran. Haran nariya Lote. \v 28 Mbaŋa Tira vamba e laghalagha nariye Haran kaero i mare e ghambae moli, Ur Babiloniya e tɨne. \v 29 Eibram na ghaghae Naho va thɨ ghe. Eibram levo idae Serai na Naho levo idae Milika. Milika iye Haran yawarumbuye na ghaghae nasiyeniye Iska. \v 30 Serai mava i ghambɨ, va i kwama. \p \v 31 Tira i vaŋguŋgiya nariye Eibram na rumbuye Lote, iye Haran nariye, na ghendiyae Serai, Eibram levo, na weiyaŋgi thɨ iteta Ur Babiloniya e tɨne na thɨ raka e valɨvaŋga regha idae Kenan. Ko iyemaeŋge thɨ raka gheghad Haran na thɨ yayaku gheko. \v 32 Tira va i mare gheko. Ghatheghathegha le ghanaghanagha hweseriyeiwo na umbolima (205). \c 12 \s1 Giya Loi i kula weya Eibram \p \v 1 Amba \nd Giya Loi\nd* i dage weya Eibram iŋa, “U iteteya vanautumana iya u rinawe, rama na len bodaboda na u wa e valɨvaŋga regha ne ya vatomwe e ghen. \q1 \v 2 Ne ya vakathaŋge na vanautuma laghɨye regha ghen \q2 na ne ya mwaewo e ghen. \q1 Ne ya vakatha idan i laghɨye moli, \q2 na e ghen thovuyeke wolaghɨye ne i mena weŋgiya gharɨgharɨ. \q1 \v 3 Ne ya mwaewo weŋgiya thavala thɨ mwaewo e ghen, \q2 na ne ya gura thavala thɨ guraŋge, \q1 na yambaneke laghɨye gharɨgharɨniye \q2 ghanjimwaewoko ne i mena kaiwae ghen.” \p \v 4 Iya kaiwae Eibram i iteteya Haran ŋgoreiya \nd Giya Loi\nd* le utuwe, weiye Lote. E mbaŋako iyako Eibram ghatheghathegha vama i wo hwepirɨ na umbolima (75). \v 5 Eibram va i vaŋguŋgiya levo Serai, rumbuye Lote, na lenji bigibigi na thetheghanɨko wolaghɨye na tembe ŋgoreiyeva lenji rakakaiwoŋgiko wolaghɨye va thɨ vaŋguŋgi mbaŋa inanji Haran. Thɨ loŋga gheghad vethɨ vutha Kenan. \p Mbaŋa thɨ vutha Kenan, \v 6 Eibram i ru vanautumako tɨne gheghad ve vutha e umbwa laghɨye regha inawe. Valɨvaŋgako iyako idae More, ghemba Sekem e tɨne. E mbaŋako iyako Kenan gharɨgharɨniye vambe thɨ yaku gheko. \v 7 E valɨvaŋgako iyako \nd Giya Loi\nd* i yomara weya Eibram na i dagewe iŋa, “Vanautumake iyake iya ne ya wogiya weŋgiya orumburumbu.” Amba Eibram i vatada ghamba vowo \nd Giya Loi\nd* kaiwae, ŋgora va i yomaramawe. \fig Amba Eibram i vatada ghamba vowo Giya Loi kaiwae, ŋgora va i yomaramawe|src="co00640b.tif" size="col" copy="DCC" ref="12:7" \fig* \p \v 8 Iyako e ghereiye Eibram i loŋga na i wa bobokulu e lenji valɨvaŋga, Betel valɨvaŋga i vorovoro. I vatada le yoŋathowathowa gheko. Betel va ina valɨvaŋga i njanja na Ai ina valɨvaŋga i vorovoro. Gheko i vatada ghamba vowo na i kururu weya \nd Giya Loi\nd*. \p \v 9 Eibram mbowo i wareriva na i loŋga i ghemba Kenan valɨvaŋga yaghalako idae Negev. \s1 Eibram na Serai inanji Ijipt \p \v 10 Kenan e tɨne vunuvu laghɨye regha va i yomara. Iyako i vakatha Eibram i wa Ijipt na wo ve yaku gheko mbaŋa ubotu. \v 11 Amba inanji e loŋga mborowa, ko vama thɨ vurɨthai eŋge Ijipt, Eibram i dage weya levo Serai iŋa, “Ya ghareghare, kaiwae wevo manɨuneya ghen, \v 12 mbaŋa Ijipt gharɨgharɨniye ne thɨ thuweŋge amba thɨŋa, ‘Levo iyako.’ Amba bayanbayan thɨ unɨghɨŋgo na thɨ ghakuŋge. \v 13 Mbala u dage weŋgi na uŋa lounɨna ghino, na mbala ghen kaiwan na thava thɨ unɨghɨŋgo na thɨ njimbukiki wagiyaweŋgo.” \p \v 14 Mbaŋa thɨ vutha Ijipt, gharɨgharɨ e vanautumako thɨ thuwe Serai emunjora wevo manɨune eunda. \v 15 Mbaŋa Pero le rakakaiwo e raberabe thɨ thuwe elaghɨniye, thɨ mena Pero e marae na mbe thɨ taratarawa vara; iwaeŋge thɨ vaŋgumenawe ele ŋgoloko tɨne. \v 16 Serai kaiwae, Pero i njimbukiki wagiyaweya Eibram na i giya sip, gout, kau, doŋɨki, rakakaiwo na kamel we. \p \v 17 Ko kaiwae Pero va i vaŋguya Serai na i munjeva levo, iya kaiwae \nd Giya Loi\nd* i vakatha na ghambwera i yomara weya Pero na le ŋgoloko gharayakuyaku. \v 18 Amba Pero i wodu weya Eibram na wo i menawe. Mbaŋa i vuthawe kaero i vaito iŋa, “Mendava u vakatha budakai e ghino? Buda kaiwae mava u govambwara e ghino na uŋa len wevo? \v 19 Buda kaiwae mendava uŋa loun, iwaeŋge mendava ya vaŋgu na yaŋava lo wevo? E mbaŋake iyake u vaŋgunjoghao len wovoke na mbema hu wareri vara!” \v 20 Pero iŋa na ragagaithɨ vavana vethɨ i yathu e kamwathɨ mborowa weiye levo Serai na lenji bigibigiko wolaghɨye thɨ iteta vanautumako iyako. \c 13 \s1 Eibram na Lote thɨ vemeghaghathɨ weŋgi \p \v 1 Eibram na levo thɨ iteta Ijipt na thɨ njogha e ghereinji Negev e tɨne weinji Lote na lenji bigibigiko wolaghɨye. \v 2 E mbaŋaŋgiko thiyako Eibram iye va mbema giya vwenyavwenya moli vara. Le sip, gout na kau lemoyo na tembe ŋgoreiyeva silva na gol. \p \v 3 Weiyaŋgiya ghambandɨmbandɨ thɨ roiteta valɨvaŋgako iyako, thɨ mena thɨ yaku, thɨ ghao thɨ yaku, gheghad vethɨ vutha ŋgora va thɨ yakuma, Betel na Ai e ghanjilughawoghawo \v 4 ŋgorava i vatada ghamba vowoma. Na gheko i kururu weya \nd Giya Loi\nd*. \p \v 5 Lote vambe ŋgoreiyeva. Va ele sip, gout na kau. Vambe ele ŋgamaŋgamava na ele rakakaiwo. \v 6 Kaiwae lenji thetheghan va lemoyo moli na nana mava i poku e valɨvaŋgako iyako na valɨkaiwae thenjighewoko thɨ yaku na regha. \v 7 Iya kaiwae gaithɨ i yomara Eibram le thetheghan gharanjimbunjimbu na Lote le thetheghan gharanjimbunjimbu weŋgi. Eibram na Lote maava thɨ yaku na regha kaiwae nana maava i poku e valɨvaŋgako iyako lenji thetheghanɨko kaiwanji. (E mbaŋako iyako Kenan na Perisi gharɨgharɨniyeŋgi vambe thɨ yakuva gheko.) \p \v 8 Iya kaiwae Eibram i dage weya Lote iŋa, “Thava me vatharɨ regha ina e ghanda lughawoghawoke o la thetheghanɨko ghanjiranjimbunjimbu e ghanjilughawoghawoko kaiwae rumbuŋgu moliya ghen. \v 9 Wo ra vemeghaghathɨ weinda. U tuthiya the valɨvaŋga nuwaniya, u wa e valɨvaŋgana iyena na ghino ya wa e valɨvaŋga regha.” \p \v 10 Lote i ghɨmaratakwe na i thuwe malamo Jorɨdan ele valɨvaŋga na ve wo Sowa mbwa varɨve ŋgoreiya \nd Giya Loi\nd* le uma Iden e tɨne na ŋgoreiyeva Ijipt thivathivaniye. (\nd Giya Loi\nd* maa vamba i ŋambuŋgiya Sodoma na Gomora.) \v 11 Lote i tuthiya Jorɨdan malamoniyeko laghɨye. Kaero i wareri, i loŋga na i ghemba boimako. E mbaŋako iyako thɨ veiteteŋgi. \v 12 Eibram vambe i reyaku Kenan e tɨne na Lote i wa na i vatada le yoŋathowathowa Sodom evasiwae. \v 13 Sodom gharɨgharɨniye va thɨ tharɨ moli na thɨ vakatha tharɨ \nd Giya Loi\nd* e marae. \s1 Eibram i wa Hebron \p \v 14 Mbaŋa Lote kaero i wareri, \nd Giya Loi\nd* i dage weya Eibram iŋa, “Ŋgora vara iya inanɨnawe, u ghɨmara ruwoko, u ghɨmara raŋgiwoko, u ghɨmara vorowoko na u ghɨmara njaoko. \v 15 Iya vara valɨvaŋgana laghɨye iya u thuwena ne ya wogiya e ghen na orumburumbu, na nevole ghen len ghamba mbaro mbaŋake wolaghɨye. \v 16 Ne ya vakathaŋgiya orumburumbu thɨ mbuthu na lemoyo moli ŋgoranjiya yambaneke vughauye na maa valɨkaiwae lolo regha ne i vaona. \v 17 E mbaŋake iyake u loŋga vaghɨliya valɨvaŋgake laghɨye tɨne, kaiwae ne ya vatomwe e ghen.” \p \v 18 Eibram i rake le yoŋathowathowama na ve yakuva e umbwaumbwa laghɨlaghɨye evasiwanji Memri ghadidiye Hebron e tɨne, na gheko i vatada ghamba vowo \nd Giya Loi\nd* kaiwae. \c 14 \s1 Eibram i vamora Lote gaithɨ e tɨne \p \v 1 Kiŋ theghevarɨ, Babiloniya ghakiŋ Amrapel, Ilasa ghakiŋ Ariyok, Ilam ghakiŋ Kedolaoma, na Goyim ghakiŋ Taidol. \v 2 Thiyake vethɨ gaithɨ weinjiyaŋgiya Sodoma ghakiŋ Bera, Gomora ghakiŋ Besa, Adma ghakiŋ Saineb, Jeboyim ghakiŋ Simeba na Sowa (mbaŋake thɨ uno Bela) ghakiŋ. \v 3 Kiŋɨke theghelimake thiyake thɨ wabwi na regha e malamo regha idae Sidim (noroke idae Njighɨ Maremareniye Malamoniye). \v 4 Theghathegha hoyaworo na umboiwo e tɨne kiŋɨke theghelimake va thɨ yaku Kiŋ Kedolaoma ele mbaro tɨne, ko iyemaeŋge theghathegha hoyaworo na umbotoninji e tɨne kaero thɨ botewo na maa thɨ giya ghamwaewowe. \p \v 5 Theghathegha hoyaworo na umbovarɨ e tɨne Kedolaoma na le wabwiŋgi thɨ wabwi na regha, thɨ rakawa weinjiyaŋgiya lenji ragagaithɨ na thɨ kivwalaŋgiya Repa gharɨgharɨniye Asterot Kanaim e tɨne, Susa gharɨgharɨniye Ham e tɨne, Emi gharɨgharɨniye e malamo idae Kirayathaim, \v 6 na Hor gharɨgharɨniye e bobokulu inanji Seir ele valɨvaŋga. Va thɨ mbeleŋgi gheghad El Paran e vuruvuru vwatavwata ghadidiye. \v 7 Amba thɨ rakavaghɨle na thɨ rakamena Mispat (mbaŋake thɨ uno Kades). Thɨ kivwalaŋgiya Amalek gharɨgharɨniye na lenji ghamba mbaroko, na tembe ŋgoreiyeva Amori gharɨgharɨniye thɨ yayaku Heisason Tama. \p \v 8 Amba Sodom ghakiŋ Bera, Gomora ghakiŋ Besa, Adma ghakiŋ Saineb, Seboyim ghakiŋ Simeba na Sowa (o Bela) ghakiŋ thɨ rakaraŋgi na thɨ vivatha gaithɨ kaiwae e malamo idae Sidim, \v 9 weinjiyaŋgiya Ilam ghakiŋ, Goyim ghakiŋ, Sina ghakiŋ na Elasa ghakiŋ, kiŋ theghevarɨ weinjiyaŋgiya kiŋ theghelima. \v 10 E malamoko iyako tɨne gogoga va lemoyowe na va thɨ riyevanjara e kolɨta, na mbaŋa Sodom na Gomora ghanjikiŋ weinjiyaŋgiya lenji ragagaithɨ thɨ rakavo vavana thɨ dimban e gogogako tɨnenji, na ghanji uneko wolaghɨye thɨ rakavo na i ru e bobokuluko rɨgherɨghenji. \v 11 Amba kiŋɨŋgima theghevarɨma thɨ vurɨgheghema weinjiyaŋgiya lenji ragagaithɨ thɨ rakaru Sodoma na Gomora e tɨnenji na thɨ bigivao bigibigiko thovuthovuye wolaghɨye, ko amba thɨ rakanjogha e ghambaghambanji. \v 12 Vambe thɨ vaŋguva Eibram rumbuye Lote na le bigibigiko wolaghɨye, kaiwae e mbaŋako iyako va ina i yaku Sodoma e tɨne. \p \v 13 Amala regha, iyava thɨ rakavoma, i mena i vutha weya Eibram iye Hibru na i giya totowe budakai kaero me yomara. E mbaŋako iyako Eibram vambe i yaku e umbwaumbwa laghɨlaghɨye rɨgherɨghenji ghadidiye. Umbwaumbwake thiyake tanuwaganjiya Memri iya Amori loloniye regha, na weiyaŋgiya oghaghae Eskol na Ana va thɨ wabwi na regha weinji Eibram. Ko lenji renuwaŋa regha na thɨ vethalathalavuŋgi gaithɨ gha mbaŋa. \v 14 Mbaŋa Eibram i loŋwe rumbuye kaero methɨ vaŋguŋgi na vethɨ mbaroŋaŋgi e vanautuma regha, i kulavathaŋgiya ragagaithɨ e ghayayaoko tɨne, lenji ghanaghanagha hoseriyeto na theyaworo na theghewa (318), na Memri na oghaghae. Amba thɨ rakareghamba weŋgi gheghad vethɨ vuthavaleŋgi e ghemba regha idae Den ghadidiye. \v 15 Gougoueŋge iyena Eibram i bigiraweŋgiya le ragagaithɨko e wabwiŋgi na thɨ gaithɨ weinjiyaŋgiya ghanjithɨghɨyako na thɨ kivwalaŋgi. Thɨ mbeleŋgi na vethɨ mbeleyathuŋgi Hoba Damasiko e ghaiwabuniyeko. \v 16 Eibram i biginjoghavao bigibigiko wolaghɨye mendava thɨ kaivɨŋgi na i vaŋgunjogha rumbuye Lote na le bigibigiko wolaghɨye, na tembe ŋgoreiyeva wanakau vavana na mbe gharɨgharɨ vavanava. \s1 Melkisedek i mwaewo weya Eibram \p \v 17 Mbaŋa Eibram i kivwala kiŋ Kedolaoma na vavanako va weiyaŋggiko na i njogha, Sodom ghakiŋ i raŋgi na thɨ lavolevole e malamo idae Save (idae regha Kiŋ le Malamo). \p \v 18 Amba Melkisedek, iye Salem ghakiŋ, i bigimena bred na waen weya Eibram. Amalaghɨniye vambe Loi Ramevoro Moli le ravowovowova. \v 19 I mena na i mwaewo weya Eibram iŋa, \q1 “Eibram, Loi Ramevoro Moli ne i mwaewo e ghen. \q2 Iye buruburu na yambaneke ghanji ravakatha. \q1 \v 20 Na tarawa i voro weya Loi Ramevoro Moli, \q2 iye me vatomweŋgiya ghan thɨghɨyaŋgina e nɨmanɨna ghare.” \m Amba Eibram i mbanɨvathavathaŋgi vara bigibigiko wolaghɨye menda ve kivwalaŋgiya kiŋɨma theghevarɨma, i vakatha vara wabwi yaworo, ko amba i giya wabwi regha weya Melkisedek. \p \v 21 Mbaŋa Eibram i vakathavao iyako, amba Sodom ghakiŋ iŋa, “U vatomweŋgi eŋge gharɨgharɨna e ghino, ko bigibigina eŋge mbe len bigibigiwo.” \p \v 22 Ko iyemaeŋge Eibram i gonjoghawe iŋa, “Ya livaira nɨmaŋgu na ya dagerawe weya \nd Giya Loi\nd* Ramevoro Moli, iye buruburu na yambaneke ghanjiravakatha, na ya tholo, \v 23 maa tene ya wova bigi regha ghen kaiwan, othembe bigi nasi moli ŋgoreiya ghegha ghae ghathiyo, mbala maane u dage e ghino na uŋa, ‘Ghino menda ya vakatha Eibram na i vwenyavwenya.’ \v 24 Mane ya wo bigi regha ghino kaiwaŋgu, ko kaero ya wovatha eŋge budakaiya ragagaithɨ kaero menda thɨ ghan. Ko nuwaŋguiya eŋge wouneke mendava ya wabwike weiŋguyaŋgi, Ana, Eskol na Memri thɨ mbana budakai valɨkaiwanji.” \c 15 \s1 Loi le dagerawe weya Eibram \p \v 1 Vakathaŋgiko thiyako e ghereiye, \nd Giya Loi\nd* ghalɨŋae i mena weya Eibram e vavaghare ghenelolo e tɨne. \nd Giya Loi\nd* i dagewe iŋa, \q1 “Eibram, ne u ndemararu bigi regha, \q2 ghino len yagogha \q2 na ne ya giya modan laghɨye.” \p \v 2 Ko iyemaeŋge Eibram i gonjoghawe iŋa, “O Loi Giya Laghɨye, ne u wogiya budakai e ghino, e mbaŋake iyake amba ma e lo ŋgaŋga? Eliyesa rara Damasiko iye mbe ghambereghaeŋge ne i rombaro e woyayaoke. \v 3 Amba maa u vakathaime na e lama ŋgaŋga, iya kaiwae lo rakakaiwoke regha ne i rothɨŋgo.” \p \v 4 Amba \nd Giya Loi\nd* ghalɨŋae mbowo i menaweva iŋa, “Nandere! Iya len rakakaiwona Eliyesa mane i mbaroŋa ghan yayaona, mbe ghen vara madɨban iye ne ghan thɨghɨthɨghɨ.” \v 5 \nd Giya Loi\nd* i vaŋguraŋgiya eto na i dagewe iŋa, “Wo u ghɨmaravoro e buruburuko na u mando na u vaonaŋgiya ghɨtarako, thoŋgo valɨkaiwan; orumburumbu nevole lenji ghanaghanagha ŋgora thiyako.” \p \v 6 Eibram i worawa \nd Giya Loi\nd* ghamidi, na le vakathako iyako kaiwae \nd Giya Loi\nd* i warari laghɨye kaiwae na i wovarumwarumwaruŋa. \p \v 7 Na tembe i dageweva iŋa, “Ghino \nd Giya Loi\nd* iyava ya vaŋguraŋgiyaŋgena Ur Kalɨdiya thivathivaniye e tɨne, na ya vatomwe valɨvaŋgake iyake na ghamban.” \p \v 8 Ko Eibram i gonjoghawe iŋa, “O \nd Giya Loi\nd* Laghɨye, ŋgoroŋga ne yaŋa na ya ghareghare valɨvaŋgake iyake ghino ne ya mbaroŋa?” \p \v 9 \nd Giya Loi\nd* i dagewe iŋa, “Wo u bigimenaŋgiya thetheghanɨke thiyake: kau botuwo umbwara, gout umbwara na sip ghɨmoru umbwara, ghanjitheghathegha umboto na maa manyiwo, bunebune manda na mbo manda.” \p \v 10 Eibram i bigimenaŋgiya thetheghanɨma na maaŋgima, i bigimena weya Loi, i tagaviyaŋgi na gethɨwo iya, gethɨra valɨvaŋga, gethɨra valɨvaŋga, ko iyemaeŋge maaŋgima maa i tagaviyaŋgi. \v 11 Amba maa thetheghan gharaghanɨŋgi thɨ yonja weŋgiya borogima, ko iyemaeŋge Eibram i vagegeyathuŋgi. \p \v 12 Mbaŋa ŋgoreiya tauya wovoŋgu, \nd Giya Loi\nd* i vakatha Eibram i ghenetena nuwa, amba mouwo e maramararuwae regha i yomarawe. \v 13 Amba \nd Giya Loi\nd* i dagewe iŋa, “Emunjoru na valɨkaiwae u ghareghare iyake: orumburumbu nevole vethɨ mebwabwari e vanautuma regha. Nevole gharɨgharɨko gheko thɨ vakathaŋgi na thɨ kaiwo weŋgi na thɨ vaidiya vuyowo laghɨye moli theghathegha hweseriyevarɨ e tɨne. \v 14 Ko ghino tene ya lithɨgha iya vuyowoko iyako weŋgiya vanautumako iyako gharɨgharɨniye, iya thɨ giya vuyowoko weŋgi, na ne e ghereiye ko amba thɨ rakaraŋgi weiyaŋgiya madimadinjiko wolaghɨye. \v 15 Ko iyemaeŋge, ghen ne yawalin molao moli, amba u garalawa wein len vanevane. \v 16 Orumburumbu ne tha theghevarɨninji e tɨne amba thɨ rakanjoghamake gheke, kaiwae i viva wone ya thuwe vara Amori gharɨgharɨniye lenji tharɨko i laghɨye moli na ya giya vuyowo weŋgi.” \p \v 17 Mbaŋa varae vama ve ronja na kaero i momouwo na e mbaŋako iyako uye vwarara weiye ŋiŋi munduwae i voro na theŋgi i ra na thɨ yomara na thɨ reŋa thetheghanɨma e ghanjilughawoghawo. \v 18 E mbaŋako iyako \nd Giya Loi\nd* i vaemunjoruŋa le dagerawema weya Eibram na iŋa, “Weŋgiya orumburumbu ya vatomwa thivathivake iyake weŋgi. I ri Ijipt e walaghɨta i mena i wa ve wo walaghɨta Yupreitis. \v 19 Gharɨgharɨke thiya inanji e valɨvaŋgake iyake, Keni gharɨgharɨniye, Kenis gharɨgharɨniye, Kadmon gharɨgharɨniye, \v 20 Het gharɨgharɨniye, Perisi gharɨgharɨniye, Repa gharɨgharɨniye, \v 21 Amori gharɨgharɨniye, Keinan gharɨgharɨniye, Gigasi gharɨgharɨniye na Jebusi gharɨgharɨniye.” \c 16 \s1 Heiga na Ismel utuninji \p \v 1 Serai, Eibram levo, mava valɨkaiwae i ghambɨ gamagai le ghɨmoruko kaiwae. Ko iyemaeŋge le rakakaiwo eunda, tɨnan Ijipt, idae Heiga, \v 2 iwaeŋge i dagewe le ghɨmoru Eibram iŋa, “\nd Giya Loi\nd* i vakathaŋgo ma valɨkaiwaŋgu ya ghambɨ. Wo u ghena wein lo rakakaiwoko, mbwata ne i ghambɨ gamagai ghino kaiwaŋgu.” \p Eibram i varaeŋna levo Serai le renuwaŋako na i vakatha ŋgoreiye. \v 3 Lenji yakuyaku Kenan e tɨne vama i wo theghathegha hoyaworo, iwaeŋge Serai i vaŋgugiya le rakakaiwoma tɨnan Ijipt, Heiga, weya le ghɨmoru Eibram na levo eunda. \v 4 Mbaŋa Eibram i ghenethaiya Heiga kaero i vaidiya ŋgama. \p Mbaŋa i ghareghare kaero e tete i vakatha i wovoreŋa ghamberegha na maa i yavwatatawana tanuwagae Serai. \v 5 Amba Serai i dage weya le ghɨmoru Eibram iŋa, “Vuyowoke iya i voroke e ghino rɨghethora ghen. Mbaŋa mendava ya vaŋgugiya lo rakakaiwoko e ghen, na mbaŋake i ghareghare kaero e tete, i vakatha i wo vorevoreŋa na maa i yavwatata wanaŋgo. \nd Giya Loi\nd* ghamberegha tembe i tuthi thela le tharɨ yake.” \p \v 6 Amba Eibram i dage weya Serai iŋa, “Wo u thuwe, ghen u mbaroŋa iya len rakakaiwo wevona iyena. The renuwaŋa nuwaniya u vakathawe, ko u vakathawe.” Serai ghathanavu i tharɨwe moli, iya kaiwae Heiga i voitete. \p \v 7 \nd Giya Loi\nd* le nyao thovuye i vaidiya Heiga e mbwarowou regha ghadidiye ina e vuruvuru vwatavwata. Mbwarowouke iyake ina e kamwathɨ i wa Sur. \v 8 Nyaoma thovuye i dagewe iŋa, “Heiga, Serai le rakakaiwo ghen, ko aŋga mo ri na ghamwan aŋga i yere?” \p I gonjoghawe iŋa, “Nuwaŋguiya ya voiteta tanuwagaŋguko.” \p \v 9 Amba \nd Giya Loi\nd* le nyao thovuye i dagewe iŋa, “U njogha weya tanuwaga Serai, na u ghambugha le mbarona.” \v 10 Nyaoma thovuye mbowo i dageweva iŋa, “\nd Giya Loi\nd* nevole i vakathaŋge na orumburumbu lemoyo moli na mane valɨkaiwae lolo regha i vaonaŋgi.” \p \v 11 \nd Giya Loi\nd* le nyao thovuye tembe i dageweva iŋa, \q1 “Ŋgamana iya e ŋgamoinɨna ŋgama ghɨmoru. \q1 Mbaŋa ne i virɨ ne u rena idae Ismel, \q2 kaiwae \nd Giya Loi\nd* kaero i loŋwe iya len gharevɨrɨna. \q1 \v 12 Ko iyemaeŋge iya naruna iyena nevole le yakuyaku ŋgoreiya mbwanjam \q2 na maa valɨkaiwae ra thɨnɨra murumuru e ghamwa. \q2 Nevole thɨ vegaithɨ wanaŋgi weiyaŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye, \q2 i meghaghathɨ weŋgiya le bodaboda.” \p \v 13 Heiga i unogiya \nd Giya Loi\nd* iya me utuma weiye idae iŋa, “Ghen Loi u thuwathuwa e ghino,” iya kaiwae iŋa, “Kaero ma thuwe iya loloke i thuwathuwake e ghino.” \v 14 Iya kaiwae mbwarowouko iyako idae Beya Lahai Roi, gharumwaru mbwarowouke iyake tanawagaya lolo e yawayawaliye i thuwathuwa e ghino. Ina Kades na Bered e ghanjilughawoghawo. \p \v 15 Heiga i ghamba ŋgama ghɨmoru na Eibram i rena idae Ismel. \v 16 E mbaŋako iyako Eibram ghatheghathegha vama i wo hwewona. \c 17 \s1 Loi i utugiya weya Eibram le dageraweko ghanono \p \v 1 Mbaŋa Eibram vama ghatheghathegha i wo hwesiwo na umbosiwo, \nd Giya Loi\nd* mbowo i yomaraweva na i dagewe iŋa, “Ghino Loi Vurɨvurɨghegheniye. Len yakuyaku mbe i thovuye vara e maraŋgu na thava tharɨ regha i mwenja riwanɨna. \v 2 Amba ne ya vaemunjoruŋa lo dagerawema e ghen na nevole ya vakathaŋgiya orumburumbu lemoyo moli.” \p \v 3 Eibram i dipoumu e thelauko vwatae na Loi i dagewe iŋa, \v 4 “Ghino e lo valɨvaŋga lo dagerawe iyake e ghen, ghen vanautuma lemoyo rumbunjiya ghen. \v 5 Idanɨna mama ne mbaŋa regha thɨŋa, ‘Eibram’, mbema ne thɨŋa vara ‘Eibraham,’\f + \fr 17:5 \ft Eibraham gharumwaru, “vanautuma lemoya ramanji”.\f* kaiwae ne ya vakathaŋge na orumburumbuŋgiya vanautuma lemoyo. \v 6 Ne ya vakathaŋge na orumburumbu lemoyo moli. Nevole ya vakathaŋgi na thɨ vakatha vanautuma lemoyo na kiŋɨŋgi ne thɨ rimbun e ghen. \v 7 Ne ya renuwaŋakiki iya dageraweke iyake gha mbaŋa i ri rogha, ghino na ghen e ghanda lughawoghawoke, na tembe ŋgoreiyeva orumburumbu thako muyaiko na thiye orumburumbunjiva tha na tha mbaŋa muyaiko. Len Loi ghino mbe wombereghaeŋge na orumburumbu tembe ŋgoreiyeva. \v 8 Valɨvaŋgake iya u mebwabwarikewe, mbema Kenan laghɨyeke vara, kaero ya vatomwe e ghen na orumburumbu mbaŋa muyaiko na lenji ghamba mbaro memeghabananiye, na ghino ne lenji Loi.” \s1 Loi i dage weya Eibraham budakai wone thɨ vakatha \p \v 9 Loi mbowo i dageweva Eibraham iŋa, “Ko ghen e len valɨvaŋga, u njimbukiki wagiyawe iya lo dageraweke e ghen na orumburumbu tha na tha mbaŋa muyaiko nevole thɨ vakatha iya budakaiya noroke ya utugiya e ghen na u vakatha. \v 10 Ghen na orumburumbu tha na tha mbaŋa muyaiko ne hu ghambugha lo dageraweke, ne hu vakatha ŋgoreiye vara iyake: Ŋgama ghɨmoru regha na regha ne hu kitenɨyatho riwae mbothiye njimwae. \v 11 Ghɨmoghɨmoruna, mbema taulaghɨna vara ghemi, hu vakatha kamwathɨke iyake. Na iyake ne lo dageraweke, ghen na ghino e ghanda lughawoghawo, ghanono. \v 12 Tha na tha mbaŋa i menamenako, gamagai ghɨmoghɨmoru ne thɨ virɨ na kaero thɨ yaku mbaŋa theghewa, ne hu kitena riwanji mbothiye njimwae. Len rakakaiwo thɨ virɨ e ghan yayaona tɨne na len rakakaiwo u vamodaŋgi weŋgiya gharɨgharɨ vavana, na maa thɨ rimbun e ghen, tembe u vakathava ŋgoreiye weŋgi. \v 13 Thɨ virɨ e ghan yayaona tɨne o u vamodaŋgi e mani, ne u kitena riwanji mbothiye njimwae. Vakathake iya u vakatha e riwanɨna ne i vanuwovɨrɨŋge na u renuwaŋakikiya dageraweke iyake ghe mbaŋa i ri rogha. \v 14 The ghɨmoru regha thoŋgo ma thɨ kitena riwae mbothiye, loloko iyako ne i meraŋgi moli e wabwiko iyako tɨne, kaiwae kaero i rake dageraweko iyake ghe mbaro.” \p \v 15 Loi tembe i dageweva Eibraham iŋa, “Weya len wevo Serai, mane te u unova idae Serai, idae togha ne u uno Sera. \v 16 Mbene ghareŋguwe vara na ne i ghamba ŋgama ghɨmoru kaiwan. Ne ya vakatha elaghɨniye na orumburumbuye thɨ vakatha vanautuma lemoyo, na kiŋ vavana ne thɨ rimbun weŋgi.” \p \v 17 Eibraham i dipoumu e thelauko vwatae, i vavɨra utuko iyako na tembe i dagewe ghamberegha iŋa, “Ne valɨkaiwaeya amalaghɨsarɨ ghatheghathegha kaero i wo hothaŋarɨ? Ne valɨkaiwae Sera, kaero i thanja moli, na ghatheghathegha kaero hwesiwo na tembe i laghambɨva ŋgama?” \v 18 Iya kaiwae Eibraham i dage weya Loi iŋa, “Thoŋgo u worawe eŋge naruŋguko Ismel e ghamwan!” \p \v 19 Ko iyemaeŋge Loi i dagewe iŋa, “Ŋgoreiye, ko len wevo Sera ne i ghamba ŋgama ghɨmoru regha na ne u rena idae Aisake.\f + \fr 17:19 \ft Aisake ghaloŋwaloŋwa ŋgoreiye Hibru utu regha gharumwaru “i vavɨrɨ”.\f* Ne ya vaemunjoruŋa lo dagerawe weiŋgu. Dageraweke iyake ghe mbaŋa i ri rogha, amalaghɨniye na orumburumbuye mbaŋa muyaiko weŋgi. \v 20 Ko naruna Ismel kaiwae, kaero ma loŋwe iya len renuwaŋana. Tembene ya renuwaŋakikiva. Ne ya vakatha na i ghambɨ laghɨye, na ne ya mwaewowe na ya vakatha na orumburumbuye lemoyo. Le ŋgaŋga theyaworo na theghewo, thiye ne thɨ tabo na giyagiyaŋgi e lenji wabwiŋgi, na tembene ya vakathana orumburumbuye thɨ tabona vanautuma laghɨye reghava. \v 21 Ko iyemaeŋge lo vɨghathɨke weiŋgu Aisake, iya Sera ne i ghambɨna e mbaŋake iyake theghatheghako i menamenake, mbene ya vinjimbɨ vara.” \v 22 Mbaŋa i utuvao weiye Eibraham, kaero i njoghava. \p \v 23 E mbaŋako iyako tɨne, Eibraham i vaŋguya nariye Ismel na ghɨmoghɨmoruko wolaghɨye va thɨ virɨ e gheuko tɨne na tembe ŋgoreiyeva le rakakaiwo va i vamodaŋgi; ghɨmoghɨmoruko wolaghɨye na i kitena riwanji mbothiye njimwae, ŋgoreiya Loi me dagemawe. \v 24 Amalaghɨniye Eibraham ghatheghathegha vama i wo hwesiwo na umbosiwo ko amba thɨ kiten eŋge riwa mbothiye njimwae, \v 25 na nariye Ismel ghatheghathegha vama i wo hoyaworo na umboto amba thɨ kiten eŋge riwae mbothiye njimwae. \v 26 Eibraham na nariye Ismel mbe thenjighewo vara thɨ kitena riwanji mbothiye njimwae e mbaŋa iyako e tɨne. \v 27 Ghɨmoghɨmoruko wolaghɨye Eibraham e ghayayaoko tɨne na thavalava ŋgoreiya va i vamodo e mani e mbaŋako iyako tɨne thɨ tena riwanji mbothiye njimwae. \c 18 \s1 Bwabwari thegheto thɨ vutha weya Eibraham \p \v 1 Mbaŋa regha theghatheghako iyako e tɨne mbaŋa varae mbema i vurɨgheghewe vara, \nd Giya Loi\nd* i yomara weya Eibraham e umbwaumbwa laghɨlaghɨye rɨghenji Memri e tɨne; mbaŋaniye Eibraham i roraŋgi ele yoŋathowathowa ghathɨnɨmba thɨ taterawe. \v 2 Eibraham i tagathɨna marae na i vaidiŋgiya amaamala thenjigheto thɨ ndeghathɨ e ghamwae. Mbaŋa i vaidiŋgi i yondovirɨ ele yoŋathowathowama tɨne, i raŋgi na ve thuweŋgi. Ghanji yavwatata kaiwae i kururu e ghamwanji. \p \v 3 Amba iŋa, “Giyagiyana, thoŋgo u worawaweŋgo e ghamwami, thava hu iteta ghambaŋguke. \v 4 Wo hu ndeghathɨ vara gheke na wo vathɨna mbwa na hu thavwiya gheghemina ko amba hu ronja e umbwana riburibuwae. \v 5 Wo va bigimena ghanɨŋga seiwo na hu laghan na i thalavuŋga ko amba hu waova. Kaiwae mo hu yavwatata wanaŋgo na hu vutha e ghino iya kaiwae yala thalavuŋga.” \p Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “I thovuye moli, u vakatha ŋgoreiya len renuwaŋana.” \p \v 6 Eibraham mbema ghena nɨmaeŋge, i njogha ele yoŋathowathowa tɨne na i dage weya Sera iŋa, “Nɨman i maiya na u bigiya pwalawa ghayamoyamo thovuye mbambato, mbwata 20 kilo, na u vakatha bred.” \p \v 7 I yoruku weŋgiya le thetheghan na ve tuthiya kau nariye ghe tabo vondɨvondɨ, i vatomwe weya le rakakaiwo regha, i yoruku na ve vakatha ghanɨŋga kaiwae. \v 8 Eibraham i bigimena milɨk kaero i lad, milɨk na kauma nariye methɨ vivatharawema na i bigirawe bwabwarima e maranji. Mbaŋa thɨ ghanɨŋga Eibraham mbe i ndeghathɨ evasiwanji e umbwako rɨghe. \p \v 9 Thɨ vaito thɨŋa, “Len wevo Sera aŋga inae?” \p I gonjogha weŋgi iŋa, “Mbe ina e ŋgoloko tɨne.” \p \v 10 Amba ghanjiuma regha i dagewe iŋa, “E mbaŋake vara noroke theghatheghake i menamenake tembene ya njoghamava e ghen na ne e mbaŋako iyako Sera ne i ghamba ŋgama ghɨmoru.” \p E ŋgoloko ghaghambaru, Sera vambe i ndegathɨwe vara, e ghereinji na i vandeŋe thɨ utuko. \v 11 Eibraham na Sera vama thɨ thanja moli na Sera vama i kivwala ghatheghathegha valɨkaiwae i vaidiya ŋgama. \v 12 Utuutuko iyako kaiwae Sera tembe i vavɨrɨva ghamberegha kaiwae va i renuwaŋa na iŋa, “Mbaŋake kaero maa elo vurɨgheghe na amalako kaero i amalaghɨsarɨ. Maa valɨkaiwae wo vaidiva ghambɨ warawaraniye.” \p \v 13 Amba \nd Giya Loi\nd* i dage weya Eibraham iŋa, “Buda kaiwae Sera i vavɨrɨ na iŋa, ‘Ne valɨkaiwae ya vaidiya ŋgama mbaŋake iya kaero ya thanjake?’ \v 14 Thare bigi regha i vuyowo weya \nd Giya Loi\nd*? Mbaŋa ne ya njoghama e ghen e mbaŋake iyake theghatheghake i menamenake, Sera ne i ghamba ŋgama ghɨmoru.” \p \v 15 Ko kaiwae Sera va weiye le mararu i kwan na iŋava maa me vavɨrɨ. Ko \nd Giya Loi\nd* i dagewe iŋa, “Ko mbwana, mo vavɨrɨ.” \s1 Eibraham i naŋgo Sodom kaiwae \p \v 16 Mbaŋa giyagiyama thɨ yondovirɨ na thɨ wareri, thɨ loŋga na ghamwanji i ghemba Sodom. Eibraham weiyaŋgi na ve ndeiyathuŋgi. Thɨ mena e valɨvaŋga regha e kamwathɨ mborowa amba maranji i nja Sodom. \v 17 Amba \nd Giya Loi\nd* mbe ghamberegha iŋa, “Mane ya wothuwele weya Eibraham budakaiya lo renuwaŋa ne ya vakatha. \v 18 Kaiwae Eibraham orumburumbuye, nevole thɨ tabo na vanautuma laghɨye na vurɨvurɨghegheniye regha. Na weya amalaghɨniye ne ghareŋgu weya vanautumake wolaghɨye e yambaneke vwatae. \v 19 Kaiwae ghino va ya tuthiya Eibraham na amalaghɨniye mbala i vavaghare mbaro weŋgiya le ŋgaŋga na orumburumbuye, mbala thɨ ghambugha ghino lo renuwaŋa na thɨ reŋa e kamwathɨ thovuye na budakaiya ghino ya warari kaiwae. Thoŋgo thɨ vakatha ŋgoreiyako ne ya vakatha ŋgoreiya budakai va ya dagera weya Eibraham.” \p \v 20 Amba \nd Giya Loi\nd* i dage weya Eibraham iŋa, “Kaero ya loŋwe Sodom na Gomora gharɨgharɨniye lenji vakatha vatharɨ weŋgiya gharɨgharɨ vavana na lenji randa kaero i voro e ghino. \v 21 Mbowo ghino vara ya nja na va thuweŋgi na ya vaemunjoruŋa thoŋgo mbema emunjora lenji vakatha vatharɨko iyako, na mbala ya ghareghare mbema emunjora lenji vakathako i tharɨ moli.” \p \v 22 Amaamalama thenjighewo thɨ loŋga na ghamwanji i ghemba Sodoma, ko iyemaeŋge \nd Giya Loi\nd* vambe i rondeghathɨ vara weiye Eibraham. \v 23 Eibraham i ndemena evasiwae na i dagewe iŋa, “Emunjora ne u mukuwoŋgiya gharɨgharɨ thovuthovuye weinjiyaŋgiya gharɨgharɨ raraitharɨ? \v 24 Ŋgoroŋga, thoŋgo iyelima gharɨgharɨ thovuthovuye inanji e ghembako tɨne, mbema ne u mukuwoŋgi vara ghembarako? Ko maane gharen i njao weŋgi iyelimako iya thovuthovuyeŋgiko inanjiko gheko? \v 25 Mbwana maa valɨkaiwae ne u gaboŋgiya thovuthovuye weinjiyaŋgiya raraitharɨ. Maa valɨkaiwae moli! Maane u vakatha iyako. Thoŋgo u vakatha ŋgoreiye thovuthovuye ne thɨ vaidiya vuyowo weinjiyaŋgiya raraitharɨ. Mbema ma valɨkaiwae vara. Ghen ghanɨmbereghana yambaneke gharɨgharɨniyeke wolaghɨye ghanjiratuthi. Mbene u thuwe na i thovuye e maran amba u vakatha.” \p \v 26 \nd Giya Loi\nd* i gonjoghawe iŋa, “Thoŋgo ya vaidiŋgiya gharɨgharɨ thovuthovuye iyelima inanji gheko, thiye ne kaiwanji mane ya mukuwo ghembako iyako.” \p \v 27 Eibraham mbowo i naŋgoweva iŋa, “Kaiwae kaero ya ghamɨno lo vurɨghegheke valɨkaiwaŋgu ya utu e ghen renuwaŋako iyako kaiwae, nuwaŋguiya mbowo ya utuva e ghen, othembe ghino mbema lolo eŋge ya vwara e mbunɨma na madibe. \v 28 Naka thoŋgo mbe iyevarɨ na theghelima eŋge gharɨgharɨ thovuthovuye, ne u mukuwo ghembarako kaiwae thovuthovuye theghelima kaero thɨ roraŋgi?” \p \nd Giya Loi\nd* i gonjoghawe iŋa, “Othembe ne ya vaidiya thovuthovuye mbe iyevarɨ na theghelima eŋge, mane ya mukuwo ghembako iyako.” \p \v 29 Eibraham mbowo i dageweva iŋa, “Ne ŋgoroŋga thoŋgo mbe iyevarɨ eŋge thovuthovuye inanji e ghembako tɨne?” \p I dagewe iŋa, “Mane ya mukuwo ghembako iyako othembe ne ya vaidi mbe iyevarɨ eŋge thovuthovuye inanji gheko.” \p \v 30 Eibraham iŋa, “Aee, \nd Giya Loi\nd* thava u gaithɨ wanaŋgo, ko u vatomwe eŋge e ghino na mbowa ya vaitova. Ne u vakatha budakai thoŋgo mbe iyetoeŋge gharɨgharɨ thovuthovuye inanji gheko?” \p I gonjoghawe iŋa, “Mane ya vakatha bigi regha thoŋgo iyeto thovuthovuye inanji gheko.” \p \v 31 Eibraham iŋa, “Aee, giyana, u ghataŋaghathɨŋgo na mbowo ya utuva e ghen. Thoŋgo raŋama mbe theiwoko kaiwanji eŋge inanji gheko?” \p I gonjoghawe iŋa, “Theiwoko mane ya mukuwo ghembako iyako.” \p \v 32 Eibraham mbowo i naŋgoweva iŋa, “Aee, ne u ndegaithɨ wanaŋgo, ko ma u vatomwe eŋge na ya lavaito vara mbaŋara. Naka mbema theyaworo eŋge thovuthovuye inanji Sodom tɨne?” \p I gonjoghawe iŋa, “Theyaworoko e idanji mane ya mukuwo ghembako iyako.” \p \v 33 Mbaŋa \nd Giya Loi\nd* kaero i utuvao weiye Eibraham kaero i itete na iwa na Eibraham i njogha e ghambae. \c 19 \s1 Sodom gharɨgharɨniye lenji tharɨ i laghɨye moli \p \v 1 Vama yeghɨyeghɨye moli amba nyao thovuye theghewo vethɨ vutha Sodom. Lote va ina i yaku e ghembako ghamba ru. Mbaŋa i thuweŋgi, i yondovirɨ na i mena i kururu e thelauko vwatae e ghamwanji. \v 2 I dage weŋgi iŋa, “Giyagiyana, aee wo hu mena vara ru elo ŋgoloko na hu latowowe. Ne hu thavwiya gheghemi na wo ra laghena noroke gougou, na evole mbaŋambaŋa ko amba hu wava.” \p Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Maa valɨkaiwae, mbema wo ghena vara eto gheke ŋgora gharɨgharɨke lenji ghamba mevathavatha.” \p \v 3 Ko iyemaeŋge Lote mbe i rovurɨgheghe vara weŋgi gheghad thɨ varaeŋna le renuwaŋako na thɨ wa weinji ele ŋgolo. Mbaŋa vethɨ ru, Lote i vivatha ghanɨŋga, i ŋambu bred ma weiye isɨt na thɨ ghan. \v 4 Giyagiyama theghewo vamba e laghalaghanji kaero ghɨmoghɨmoruko wolaghɨye Sodom e ghembako laghɨye tɨne, tabwagha na amalaghɨsarɨ, thɨ rakamena thɨ ndeghɨliŋa ŋgoloko. \v 5 Kaero thɨ kularu weya Lote thɨŋa, “Ghɨmoghɨmoruma theghewo iya me yeghɨyeghɨyenja na thɨ menama e ghen aŋga inanji? U vaŋguraŋgiyaŋgima etoke na mbala wo vakatha yathima thanavuniye weimaŋgi.” \p \v 6 Lote i raŋgi eto na i thɨkiya thɨnɨmbama e ghereiye, \v 7 na iŋa, “Aee wouna, thava hu utuŋa thanavu raitharɨ ŋgoreiyena. \v 8 Ko thoŋgo lemi renuwaŋa ŋgoreiyena, lo ŋgaŋga theunyiwo, amba maa thɨ vavaghena. Wo ya vaŋguraŋgiyaŋgi e ghemi na the renuwaŋa nuwamiya hu vakatha weŋgi. Ko thava hu utuŋa tharɨ utuniye na i ghembeŋgiya giyagiyake thiyake, kaiwae kaero methɨ ru elo ŋgoloke na inanji elo gana tɨne.” \fig Lote iŋa, “Aee wouna, thava hu utuŋa thanavu raitharɨ ŋgoreiyena.”|src="CO00651b.tif" size="col" copy="DCC" ref="19:7" \fig* \p \v 9 Ko iyemaeŋge thɨ gonjogha weya Lote thɨŋa, “U roiteta thɨnɨmbana. Ghen bwabwariya ghen! Thela ghen u munjekeva ne u utuveime the thanavuya ne wo vakatha? Nuwaniya wo vakatha vuyowo laghɨye e ghen na i kivwala ne wo vakatha weŋgi?” Thɨ mwanavewo Lote na thɨ ndethaiya thɨnɨmbama na thɨ munjeva thɨ tagaraka. \p \v 10 Ko iyemaeŋge nyaoma thovuthovuye e ŋgoloko tɨnema thɨ lawe Lote, thɨ mwana vaŋguruwo e ŋgoloko tɨne na thɨ tagatumo thɨnɨmbama. \v 11 Amba thɨ vakathaŋgiya ghɨmoghɨmoruma, tabwagha na amalaghɨsarɨ, iya inanjima e mbwaŋaŋgilako na maramaranji thiya kwaghe, na mbala maa thɨ thuwe mbwaŋaŋgilako. \s1 Lote i roiteta Sodom \p \v 12 Nyaoma thovuye theghewoma thɨ vaito Lote thɨŋa, “Thare ghan mbandɨmbandɨ reghava ina e ghembake tɨne — ŋgoreiya len ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru na wanakau, oghendiya o thelava e ghanuke tɨne? Thoŋgo ŋgoreiye e mbaŋake vara iyake u vaŋguraŋgiyaŋgi, \v 13 kaiwae noroke wo mukuwo ghembake iyake. \nd Giya Loi\nd* kaero i loŋwe gharɨgharɨ gharenji le vɨrɨ, ghembake iyake gharɨgharɨniye lenji tharɨ i laghɨye moli, iya kaiwae menda i variyeime na wo mena wo mukuwo.” \p \v 14 Lote i wa na ve dage weŋgiya ghɨmoghɨmoruma, iya le ŋgaŋga theunyiwoma thɨ munje thɨ vaŋguŋgi iŋa, “Hu yoruku na ra iteta ghembake iyake, kaiwae \nd Giya Loi\nd* noroke i mukuwo ghembake iyake.” Ko iyemaeŋge oghendiyaya thɨŋava i vakatha goron. \p \v 15 Mbaŋa kaero i ghere buruburuko rɨghe, nyaoma thovuthovuye thenjighewo thɨ vavothaŋa Lote thɨŋa, “U yoruku! U vaŋguŋgiya len wevo na len ŋgaŋga theunyiwo iya inanjina gheke na hu vo, ne iwaeŋge hu vaidiya vuyowoke iya ghembake iyake ne thɨ vaidi.” \p \v 16 Lote va i roroghagha seiwo, ko iyemaeŋge kaiwae \nd Giya Loi\nd* va ghare i njaweŋgi, nyaoŋgima thovuthovuye thɨ vaŋgu Lote, levo na le ŋgamaŋgama theunyiwo e nɨmanɨmanji na thɨ vaŋguraŋgiyaŋgi e ghembako tɨne. \v 17 Mbaŋa kaero inanji eto, amalama regha i dage weŋgi iŋa, “Hu yoruku hu voiteta valɨvaŋgake iyake na hu vamora yawalɨmi. Ne hu ndeghɨmaranjogha e ghereimi na ne hu ndetowo e malamona tɨne. Hu ruku na i wa e ououko rɨgherɨghenji mbala maa hu vaidiya mukuwoko.” \p \v 18 Ko iyemaeŋge Lote i gonjogha weŋgi iŋa, “Aee wogiyagiya thovuthovuye, thava ŋgoreiyako. \v 19 Kaero ghemi gharemi i nja weŋgo na ya vaidiya lemi thalavu laghɨye mohu vamora yawaliŋgu. Ko maa valɨkaiwaŋgu eŋge ya vo na i ruwoko e ououko rɨgherɨghenji, mbwatane mukuwoko i lavaidiŋgo na ya mare. \v 20 Mbe u thuwe ghemba nasiye iyako? Maa i bwagabwaga, valɨkaiwae ya vowawe na ya vamora yawaliŋguwe.” \p \v 21 Nyaoma thovuye i dagewe iŋa, “I thovuye, ne ya vakatha ŋgoreiya len renuwaŋana. Mane ya mukuwo iya ghemba ne vorunawe. \v 22 Ko mbema u wa eŋge, nɨman i maiya, kaiwae amba mane ya vakatha bigi regha gheghad vo vutha gheko.” (Kaiwae Lote va iŋa nasiye iya kaiwae ghembako idae Jowa.) \s1 Giya Loi i mukuwoŋgiya Sodom na Gomora \p \v 23 Mbaŋa Lote ve vutha Jowa varae kaero i yovoro. \v 24 Amba \nd Giya Loi\nd* i vakatha varɨvarɨ ndaŋaŋanje na sulpa i rara ŋgoreiya uyema i nja Sodom na Gomora. \v 25 E kamwathɨko iyako mbema i mukuwoŋgi vara ghembaghemba e valɨvaŋgako iyako. Ma tembe lolo reghava e yawayawaliye na tembe ŋgoreiyeva nana na umbwaumbwa. \v 26 Ko iyemaeŋge Lote levo i ghɨmaranjogha e ghereiye na kaero i gharavɨ na varɨ ŋgoreiya njighɨ. \p \v 27 Eibraham i gheneiru yanɨmbaŋambaŋa na tembe i njoghava ŋgora menda i ndeghathɨ \nd Giya Loi\nd* e ghamwae. \v 28 I tagathɨna marae na i nja Sodom na Gomora na ghawoko laghɨye e malamoko tɨne. I thuwe mundu i ŋgothighevirɨ e valɨvaŋgako iyako, ŋgoreiya thɨ rɨmba njamɨra. \p \v 29 Ko mbaŋa Loi i mukuwoŋgiya ghembaghemba e malamoko iyako tɨne, i renuwaŋakikiya Eibraham na i vaŋguraŋgiya Lote vuyowoko e tɨne, na i mukuwoŋgiya ghembaghembako Lote va i yakuko weŋgi. \s1 Lote na le ŋgaŋgama theunyiwoma \p \v 30 Kaiwae Lote va weiye le mararu Jowa e tɨne, weiyaŋgiya oyawarumbuyeŋgima theunyiwo, thɨ wa e ououko rɨgherɨghenji na vethɨ yaku e maŋgavarɨ. \v 31 Mbaŋa regha yawarumbuye laghɨyeniye i dage weya nasiyeniyema iŋa, “Kaiwae ramanda kaero i thanja, na ma ghɨmoghɨmoru nanji gheke na valɨkaiwae ra vaŋguŋgi, kaiwae yambaneke thanavuniye iyako, na ra ghambɨ weindaŋgi. \v 32 Ra vakatha ramanda na i muna waen laghɨye moli na i vakatha numounounowe, ko amba ra ghena weinda mbala ra ghambɨ weinda na gheuke mbe i mbele vara amalaghɨniye.” \p \v 33 Gougouko iyako thɨ giya waen weya ramanji na i mun. Laghɨyeniye i ghena weiye. Kaiwae me muna waen laghɨye moli, maa ele ghareghare ŋgoroŋga yawarumbuye le vakathawe. \p \v 34 Mbaŋambaŋavena yawarumbuye laghɨyeniye i dage weya nasiyeniye iŋa, “Me gougou ma ghena weiŋgu ramanda. Noroke mbowo ra vakatha na i munɨva waen laghɨye, ko amba ghen vo ghena wein, mbala ra ghamba gamagai weinda na gheuko mbe i mbele vara amalaghɨniye.” \v 35 Na gougouko iyako thɨ vakatha ramanji tembe i munɨva waen laghɨye moli, ko amba nasiyeniye i wa na ve ghena weiye. Kaiwae me muna waen laghɨye moli, maa ele ghareghare ŋgoroŋga yawarumbuye le vakathawe. \p \v 36 Lenji vakathako iyako une mbe theunyiwo vara thɨ thɨn. \v 37 Yawarumbuye laghɨyeniye i ghamba ŋgama ghɨmoru, na i rena idae Mowab. Iye orumburumbuyeŋgiya Mowab gharɨgharɨniye \v 38 Yawarumbuye nasiyeniye vambe i ghambɨva ŋgama ghɨmoru, na i rena idae Ben-Ami.\f + \fr 19:38 \ft Ben-Ami gharumwaru ŋgoreiye “lo boda nariye” kaiwae rumbuye tembe i tabo na ramaeva.\f* Iye orumburumbuyeŋgiya Amon gharɨgharɨniye. \c 20 \s1 Eibraham na Abimelek utuninji \p \v 1 E mbaŋako iyako Eibraham i ri Memri na i loŋga na i wa Kenan e yaghalaniyeko, na ve yaku vara Kades na Sur e ghanjilughawoghawo, e ghemba regha idae Gera. \v 2 Mbaŋa va ina gheko i dage weŋgiya gharɨgharɨ iŋava louya iya levo Sera. Iwaeŋge Abimelek, Gera ghakiŋ iŋa na Sera i menawe na i munjeva levo. \p \v 3 Gougou regha Loi i yomara weya Abimelek ghenelolo e tɨne na i dagewe iŋa, “Emunjoru ne u mare kaiwae menda uŋa na thɨ vaŋgumena wevoke iyake e ghen. Elana iyana kaero i ghe.” \p \v 4 Ko iyemaeŋge Abimelek amba maa i ghenethaiya elako, iya kaiwae iŋa, “Loi, maa ya vakatha mun tharɨ. Ne uŋa na ya mare weiŋguyaŋgiya gharɨgharɨ ya mbaroŋaŋgike? \v 5 Mbe Eibraham ghamberegha mendava i dage weŋgo iŋa, ‘Louya elako’, na elaghɨniye tembe iŋava, ‘Louya amalako’. Menda ya vakatha iyako weiye lo renuwaŋa thovuye na menda yaŋaeŋge lo vakathako i thovuye moli.” \p \v 6 Amba Loi i dagewe ghenelolo e tɨne iŋa, “Ya ghareghare mo vakatha iyana weiye len renuwaŋa thovuye, iya kaiwae ma vakathaŋge ma valɨkaiwan u vakatha tharɨ e maraŋgu, na tembe ŋgoreiyeva ma vakathaŋge na ma mo ghena wein. \v 7 E mbaŋake iyake u vaŋgunjogha elana weya le ghɨmoru, kaiwae amalaghɨniye ghalɨŋaŋgu gharautu. Tene i naŋgo kaiwan mbala ma u mare. Ko iyemaeŋge thoŋgo maa u vaŋgu njogha weya le ghɨmoru, ghen na ghanɨyayaona ne huya mare.” \p \v 8 Vambe mbaŋambaŋa Abimelek kaero i thuweiru, i kulavathaŋgiya le rakakaiwo e raberabe, na i utu giya bigibigiko wolaghɨye methɨ yomarawe, na i vakathaŋgi thɨ mararu laghɨye. \v 9 Amba Abimelek i kularuwo Eibraham na i dagewe iŋa, “Mbala thava mo vakatha ŋgoreiyake weime. Ma vakatha vatharɨ the bigi e ghen, iya i vakathaŋge na u womena vuyowoke iyake e ghino na elo ghamba mbaroke tɨne? Budakaiya mo vakatha maa lolo regha ne i vakatha e ghino.” \v 10 Abimelek i vaito Eibraham iŋa, “Buda kaiwae mo vakatha ŋgoreiyake?” \p \v 11 Eibraham i gonjoghawe iŋa, “Menda lo renuwaŋa yaŋaeŋgeva maa lolo regha ina gheke i yavwatatawana Loi, na ne iwaeŋge thɨ unɨghɨŋgo lo wevoke bayae. \v 12 Emunjoru elaghɨniye louŋgu. Ramame regha weiŋgu, ko tɨnae eŋge mbe regha, na iyava ya vaŋguke. \v 13 Na mbaŋa Loi va i dage e ghino na ya iteta bwebwe ghambae na ya wa e valɨvaŋga regha, iwaeŋge ya dagewe yaŋa, ‘Thoŋgo gharen e ghino, mbaŋa regha na regha ra vaidiŋgiya gharɨgharɨ, mbala mbe uŋa vara, “Louŋgu.” ’” \p \v 14 Amba Abimeleki i vaŋgunjogha Sera weya Eibraham na tembe i giyava ghamwaewa sip, kau na rakakaiwoŋgi ghɨmoghɨmoru na wanakau. \v 15 Abimeleki i dagewe iŋa, “Kaero u thuwe lo ghamba mbaroke, the valɨvaŋga nuwaniya u wa na vo yakuwe.” \p \v 16 I dage weya Sera iŋa, “Ya giya weya lou Eibraham silva gethɨserithaŋarɨ na i vaemunjoruŋa weŋgiya thavala weiŋji, mbema emunjoru maa e len tharɨ na taulaghɨke mbala thɨ ghareghare ma menda u vakatha tharɨ.” \p \v 17 Amba Eibraham i naŋgo weya Loi na Loi i vamoruŋgiya Abimeleki levo na le rakakaiwo wanakau na mbala valɨkaiwae mbowo thɨ ghambɨva gamagai, \v 18 kaiwae Abimeleki mendava i vaŋgwa Sera Eibraham levo, na ve ghena ele ŋgolo iya kaiwae \nd Giya Loi\nd* i gokiŋgiya wanakau ele ŋgoloko tɨne, mbala maa valɨkaiwae thɨ ghambɨ. \c 21 \s1 Aisake ghembaŋa i virɨ \p \v 1 \nd Giya Loi\nd* i worawa Sera e ghamwae ŋgoreiya va le dagerawe, na i vamboromboroŋa ŋgoroŋga va le dagerakowe. \v 2 Sera i thɨn na kaero gha mbaŋa i ghambɨ. I ghamba ŋgama ghɨmoru weiye Eibraham, mbaŋa kaero i amalaghɨsarɨ moli, ŋgoreiya Loi va le dagerakowe. \v 3 Eibraham i rena ŋgamako Sera i ghambɨko idae Aisake. \v 4 Mbaŋa theghewa e tɨne Eibraham i kitena Aisake riwae njimwae mbothiye ŋgoreiya Loi va i utugiyawe. \v 5 Mbaŋa Aisake i virɨ Eibraham ghatheghathegha vama i wo hothaŋarɨ. \p \v 6 Sera iŋa, “Loi kaero i vakathaŋgo na ŋgoreiye, i woveŋgwa warari weiye lo vavɨrɨ na thavala ne thɨ loŋwa iyako ne thɨ vavɨrɨ budakai menda i yomara e ghino.” \v 7 Na mbowo iŋava, “Thela mbala va i dage weya Eibraham na iŋava Sera valɨkaiwae i vathu ŋgama? Iyemaeŋge kaero ya ghambɨ weiŋgu mbaŋa kaero i amalaghɨsarɨ moli.” \s1 Eibraham i variyeyathuŋgiya Heiga na Ismel \p \v 8 Mbaŋa Aisake kaero i laghɨye na i rɨtena thu, Eibraham i vakatha vawarari ghathaga laghɨye regha. \v 9 Ko iyemaeŋge e vawarariko tɨne Sera i thuwe Heiga, tɨnan Ijipt, nariye weiye Eibraham, i vakatha goron weya Aisake, \v 10 iwaeŋge i dage weya Eibraham iŋa, “U variyeyathuŋgiya rakakaiwoko iyako weiye nariyeko. Ghino yaŋa nariyeko mane te i wova bigi regha e ghen. Naruŋguke Aisake ghamberegha moli ne i mbaroŋa ghanɨyayaona.” \p \v 11 Renuwaŋako iyako i vakatha Eibraham i rerenuwaŋa laghɨye moli, kaiwae amalaghɨniye mbe nariyeva Ismel. \v 12 Ko amba Loi i dagewe iŋa, “Tha u rerenuwaŋa Sera le utuko e ghen kaiwae. U vakatha ŋgora iya le renuwaŋana, kaiwae orumburumbuma va ya dagerawema e ghen ne thɨ mena weya Aisake. \v 13 Ko iyemaeŋge iya Heiga nariyena ne ya vakathana orumburumbuye tembe lemoyova, kaiwae ghen mbe narun reghava.” \p \v 14 Vambe mbaŋambaŋa Eibraham kaero i thuweiru, i mbana ghanɨŋga na mbwa ina e begi thetheghan njeniye, i bigirawe Heiga e ŋgɨleŋgɨle na i variyeyathu weiye nariyema. Heiga na nariye Ismel mbema thɨ loŋga takwe eŋge vara Beyasiba vuruvuruko vwatavwata. \p \v 15 Mbaŋa kaero thɨ munɨvao mbwama e begima, Heiga kaero i worawa ŋgamama e riburibu nasiye \v 16 na ve yaku seiwo bwagabwaga weya ŋgamama, kaiwae va le renuwaŋa iŋa, “Maa valɨkaiwaŋgu ya thuwe naruŋguke i mare.” Mbaŋa ve yakuyaku gheko, kaero i randa. \p \v 17 Ko mbaŋa Loi i loŋwe ŋgamama i randaranda, amba le nyao thovuye regha i kula na i njama weya Heiga iŋa, “Heiga, buda i gharɨŋge? Tha u mararu. Loi kaero i loŋweya iya ŋgamana i randa. \v 18 U wa na vo mwanavaira ŋgamako e nɨmae, kaiwae nevole ya vakathaŋgiya orumburumbuye thɨ tabo na vanautuma laghɨye regha.” \p \v 19 Amba Loi i vakatha na i thuwe mbwarowou evasiwae. I wa iyana ve ghendɨvanjara mbwama ghabegi na i giya weya nariyema i mun. \p \v 20 Mbaŋa ŋgamako i tabo Loi vambe weiye vara. Lenji yakuyaku Paran e vuruvuru vwatavwata, Ismel i tabo na rawowoidi thovuye regha e mbwenara. \v 21 Lenji yakuyaku e valɨvaŋgako iyako e tɨne, tɨnae i vaŋguya tɨnan Ijipt eunda na levo. \s1 Eibraham na Abimeleki thɨ vakatha tubwe mbwarowou regha kaiwae \p \v 22 Va e mbaŋako iyako Abimeleki weiye le ragagaithɨ lenji randeviva idae Pikol, thɨ wa weya Eibraham na Abimeleki iŋa, “Wein Loi e len vakathake wolaghɨye e tɨne. \v 23 Iya kaiwae u tholo e maraŋgu Loi e marae, mane u vakatha tharɨ regha e ghino, lo ŋgaŋgake na orumburumbunji. Ŋgoreiye va ghino ya vakatha valaŋa vakatha thovuye weiye emunjoru e ghemi, ko ghen u dagerawe e ghino noroke tembene u vakatha ŋgoreiyeva e ghino na vanautumake iya u mebwabwarikewe.” \p \v 24 Eibraham i gonjoghawe iŋa, “Kaero ya dagerawe Loi e marae.” \p \v 25 Amba Eibraham i ghatiwogiya weya Abimeleki mbwarowou regha amalaghɨniye va i tɨghɨ, ko iyemaeŋge Abimeleki le rakakaiwo thɨ wogaithɨten. \v 26 Abimeleki i dagewe iŋa, “Maa ya ghareghare thela i vakatha thanavuna iyana. Ma mbaŋa regha u giya yanawaŋgu. Ambama iya vara noroke ma loŋwevaidike.” \p \v 27 Iyake kaiwae Eibraham i bigimena sip na kau na i giya weya Abimeleki na mbe thenjighewoko vara thɨ vaemunjoruŋa lenji tubweko. \v 28 Eibraham i ghethevakatha sip nanariye umbopirɨ wanakauŋgi, \v 29 na kaiwae Abimeleki i vaito Eibraham iŋa, “Buda kaiwae mo vakatha ŋgoreiyako?” \p \v 30 Eibraham i gonjoghawe iŋa, “U mbana sipɨke iya umbopirɨke weŋgo na i vaemunjoruŋa mbwarowouko iyako ghino va ya do.” \p \v 31 Iya kaiwae ghembako iyako idae Beyasiba, kaiwae va gheko giyagiya thenjighewo thɨ vakatha lenji tubwekowe. \p \v 32 Mbaŋa thɨ vakatha lenji tubweko iyako Beyasiba e tɨne na e ghereiye, Abimeleki weiye Pikol, iye le ragagaithɨ lenji randeviva, thɨ njogha Pilistiya gharɨgharɨniye e lenji ghamba mbaro tɨne. \v 33 E ghereinji Eibraham i kabwa umbwa regha idae isel Beyasiba. Na gheko i kururu weya \nd Giya Loi\nd*, iye Loi Memeghabananiye. \v 34 Eibraham i yaku Pilistiya e tɨne mbaŋa molao. \c 22 \s1 Loi i mandoya Eibraham \p \v 1 Theghathegha umboviye e ghereiye Loi i mandoya Eibraham. I dagewe iŋa, “Eibraham!” \p Eibraham i gonjoghawe iŋa, “Mbe ghinoke.” \p \v 2 Amba Loi iŋa, “U vaŋwa naruna, mbereghanaeŋge, Aisake, iya mbe gharenɨnawe vara, na wein hu wa e valɨvaŋga idae Moraiya. Vo vowoŋa gheko e ou regha ne ya vatomwe e ghen.” \p \v 3 Vambe mbaŋambaŋa Eibraham kaero i thuweiru, i getha ndɨghe vowoko kaiwae, i dowe e doŋɨki vwata, i vaŋwa Aisake na le rakakaiwo theghewo weiyaŋgi. Kaero thɨ wareriŋa ghembako iya Loi menda i govatomwekowe. \v 4 Mbaŋa theghetoninji e tɨne Eibraham i tagathɨna marae kaero i thuwe ouko amba bwagabwaga e ghamwanji. \v 5 Kaero i dage weŋgiya le rakakaiwoma iŋa, “Mbe hu yaku vara gheke weimi doŋɨkike na ghinoeŋge na Aisake vwo voro e ouko, na vwo kururuwe amba wo njoghama e ghemi.” \p \v 6 Eibraham i thɨna vowoma ghandɨghe na i thɨnɨrawe Aisake e ŋgɨleŋgɨle na amalaghɨniye i wo kaina na i yeŋge ndɨghe. E lenji loŋga tɨne \v 7 Aisake i vaitoya ramae Eibraham iŋa, “Bwebwe?” \p Ramae i gonjoghawe iŋa, “Ŋgoroŋga naruŋgu?” \p Aisake iŋa, “Ndɨghe undɨundɨye na ndɨghe une maiyake, ko naka sip nariye vowoko kaiwae?” \p \v 8 Eibraham i gonjoghawe iŋa, “Loi ghamberegha tene i wogiya regha weinda.” Kaero vethɨ loŋgaloŋgaova. \p \v 9 Mbaŋa vethɨ vutha e valɨvaŋgako iya Loi mendava i vatomwekowe, kaero i vatad ghamba vowoma na i ghara ndɨghe undɨundɨye e vwatae. I ŋgara nariye Aisake gheghe na nɨmanɨmae na i wo na i worawe e ndɨghema vwatae. \v 10 Eibraham i mwanavaira kainama na i munje i votena nariye nuwae. \v 11 Ko iyemaeŋge \nd Giya Loi\nd* le nyao thovuye i kulanjamawe e buruburu iŋa, “Eibraham! Eibraham!” \fig I ŋgara nariye Aisake na i munje i votena nariye nuwae|src="CO00663b.tif" size="col" copy="DCC" ref="22:9-10" \fig* \p I gonjoghawe iŋa, “Mbe ghinoke.” \p \v 12 Iŋa, “Ne u ndevakatha bigi reghawe. Mbaŋake kaero ya ghareghare u yavwatatawana Loi, kaiwae maa mo vaghareghare naruna iya gharenɨnawe e ghino.” \p \v 13 Eibraham i ghɨmara ghewo i thuwe sip ghɨmoru i wona e ghasokisoki. I wa ve wo na i rothɨgha nariye Aisake, i vowo weya Loi. \v 14 Iya kaiwae Eibraham i rena valɨvaŋgako iyako “\nd Giya Loi\nd* Ne i Wogiya.” Othembe mbaŋake noroke gharɨgharɨ thɨŋa, “\nd Giya Loi\nd* ele ou vwatae ne i wogiya.” \p \v 15 Mbaŋaiwoniye \nd Giya Loi\nd* le nyao thovuye mbowo i kulaweva Eibraham e buruburu \v 16 iŋa, “Ghino \nd Giya Loi\nd* ya tholo e idaŋgu na ya dagerawe e ghen, emunjora ne ghareŋgu e ghen kaiwae mo vakatha ŋgoreiyako na maa mo vaghareghare naruna ghamberegha moli. \v 17 Emunjoru mbene ghareŋgu vara e ghen, na ne ya vakathaŋgiya orumburumbu lemoyo moli ŋgoranjiya ghɨtara e buruburuko na kerakera e njighɨko ghadidiye. Orumburumbu ne thɨ kivwalaŋgiya ghanjithɨghɨyaŋgi na tembe ŋgoreiyeva ghambaghambanji laghɨlaghɨye. \v 18 Orumburumbu weŋgi ne ya mwaewo weŋgiya vanautumake wolaghɨye e yambaneke, kaiwae menda u ghambu lo renuwaŋake.” \p \v 19 Amba Eibraham na nariye thɨ njogha weŋgiya rakakaiwoma, na thɨ rakanjogha na regha Beyasiba na Eibraham mbowo i yaku vara gheko. \s1 Neiho orumburumbuye \p \v 20 Bigibigiko thiyako e ghereinji amba Eibraham i loŋwevaidiya ghaghae Neiho na levo Milika mbe thɨ ghambɨva. \v 21 Ujɨ iye virɨ viva, ghaghae Bajɨ, Kemuwel (nariya Aram), \v 22 Keised, Heijo, Pildas, Jidlap na Betuwel, \v 23 iye Rebeka ramae. Milika va i ghambɨŋgiya ghɨmoghɨmoruke iya theghewake weiya Neiho Eibraham ghaghae. \v 24 Neiho le rakakaiwo na levo vaŋgavaŋga idae Riyuma vambe i ghambɨva weiye. Le ŋgaŋgaŋgiya Teba, Gaham, Tahas na Maka. \c 23 \s1 Sera i garalawa utuniye \p \v 1 Sera yawaliye le molamolao theghathegha hothaŋarɨ hoiwo na umbopirɨ (127). \v 2 Va i mare Kiriyat Aba (mbaŋake thɨ uno idae Hebron) Kenan e tɨne, na Eibraham i nuwatharɨ laghɨye moli le mareko kaiwae. \p \v 3 Amba Eibraham i roiteta levo riwae na ve thuweŋgiya Het gharɨgharɨniye na iŋa, \v 4 “Bwabwariya ghino ya yaku e tɨnemike. Hu vakuneŋa thelauke vuvura e ghino na mbala ya beku lo wevokowe.” \p \v 5 Het gharɨgharɨniye thɨ gonjoghawe thɨŋa, \v 6 “Amalana, wo u vandeŋeime. Wo worawa ghan midi na ghen randeviva vurɨvurɨghegheniye regha. The ghabubu thovuye regha ina gheke u tuthi na u bekwa len wevowe. Maa lolo regha ina gheke ne i vaghareghara le ghabubu e ghen na u bekwa len wevowe.” \p \v 7 Amba Eibraham i yondovirɨ na i kururu e maranji, \v 8 na iŋa, “Thoŋgo hu warariŋa ya bekwa lo wevoke e lemi thelauke, ghino e idaŋgu wo hu utu weimi Eipron Soha nariye, ghino kaiwaŋgu \v 9 na mbala i vakuneŋa eŋge maŋgavarɨ regha e ghino ina Makpela. Maŋgavarɨko iyako amalaghɨniyewe ina ele umako mbothiye. Ŋgoroŋga modae, ne ya vamoda ŋgoreiye na lo ghamba beku kaka e tɨnemike.” \p \v 10 E mbaŋako iyako Eipron vambe ina gheko weiyaŋgiya ghauneko i vandeŋe Eibraham le utuko. Giyagiyako wolaghɨye methɨ rakamenako weiyaŋgi e ghamba mevathavatha ŋgora ghamba ruko, e maranji Eipron i thombeya Eibraham le renuwaŋako iŋa, \v 11 “Amalana, maa valɨkaiwae mbema ya vatomwe eŋge maŋgavarɨ, mbema weiye vara thelauna iya inanɨnawe. Wouneke wolaghɨye e maranji ya vatomwe e ghen na u bekwa len wevowe.” \p \v 12 Eibraham mbowo i kururuva Het gharɨgharɨniye e maranji, \v 13 na i dage weya Eipron gheuneko e maranji iŋa, “Wo u vandeŋeŋgo. Mbemane ya vamoda vara thelauko iyako. U wovatha lo renuwaŋake na mbala ya wo lo wevo na va wobeku gheko.” \p \v 14 Eipron i gonjoghawe iŋa, \v 15 “Wo u vandeŋeŋgo, wo giya laghɨye, thelauko modae le ghanaghanagha silva gethɨseriyevarɨ (400). Ko buda kaiwae ghen na ghino ra rerenuwaŋa modo kaiwae. U vamodo e ghino na mbema u wa eŋge na vo bekwa len wevona.” \p \v 16 Eibraham i warariŋa iya modoko Eipron me woraŋgiyako. I wa ve sikeliya silvama gethɨseriyevarɨ (400) ŋgoreiya Eipron me woraŋgiyama gharɨgharɨko wolaghɨye e maranji. Thɨ sikeli ŋgoreiya rakunekune na ra vavamodo lenji vakatha e maket. \p \v 17 Iyako ra thuwe va ŋgoroŋga na Eipron le thelau weiye maŋgavarɨ na umbwaumbwa nanji e tɨne ina Makpela, Memri valɨvaŋga i vorovoro, va i vakuneŋa \v 18 weya Eibraham na kaero le ghamba mbaro, le ghavalɨ Het e maranji iya vathɨ raka e ghamba mevathavathako. \p \v 19 Vamodoko e ghereiye, Eibraham i bekwa levo Sera e maŋgavarɨko. Maŋgavarɨko ina Hebron Kenan e tɨne Memri valɨvaŋga i vorovoro. \v 20 Iyako ra thuwe ŋgoroŋga na Eibraham va i wo thelauko iyako weiye maŋgavarɨko ina e tɨne na le ghabubu. Het loloniye i vakuneŋawe. \c 24 \s1 Aisake na Rebeka utuninji \p \v 1 Eibraham vama i amalaghɨsarɨ moli na \nd Giya Loi\nd* vambe weiye vara ele vakatha nasiye na laghɨye e tɨne. \v 2 Mbaŋa regha i dage weya le rakakaiwo, iye valɨghareghare, e ghayayaoko tɨne, iŋa, “U lirawa nɨman e vavaŋguke raberabe.\f + \fr 24:2 \ft “U lirawa nɨman e vavaŋguke e raberabe.” Mbaŋa vavana vakathake iyake thɨ vakatha mbaŋa thɨ vakatha tholo.\f* \v 3 Nuwaŋguiya u tholo na u dagera weya \nd Giya Loi\nd*, iye buruburu na yambane ghanji Loi, na mane u vaŋgwa tɨnan Kenan na naruŋguke levo. \v 4 Ko iyemaeŋge tembene u wa e ghambaŋgu moli weŋgiya lo bodaboda na vo vaŋgwa naruŋguke Aisake levo.” \p \v 5 Eibraham le rakakaiwo i vaito iŋa, “Ko thoŋgo wevoko maa nuwaiya i njoghama weiŋgu? Ne ŋgoroŋga? Ne ya njoghama na ya vaŋgwa naruna na ya yovaŋgu e vanautumako iya u menakowe?” \p \v 6 Eibraham i gonjoghawe iŋa, “U mando na thava u yovaŋgwa naruŋguke gheko. \v 7 \nd Giya Loi\nd* buruburu gha Loi, iye va i vaŋguraŋgiyaŋgo weŋgiya lo bodaboda na e vanarɨgheŋgu, amalaghɨniye va i dagerawe e ghino iŋa, ‘Weŋgiya orumburumbu ne ya vatomwe valɨvaŋgake iyake weŋgi.’ Amalaghɨniye tene i variye le nyao thovuye regha na i viva e ghen, amba ne valɨkaiwae u vaŋgwa naruŋguke levo gheko. \v 8 Thoŋgo wevoko maa le renuwaŋa ŋgoreiye na u njoghamake wein, amba ne len dageraweke weŋgo mane e gharerenuwaŋa e ghino. Ko iyemaeŋge ma tembe gharerenuwaŋa na ne u yovaŋgwa naruŋguke gheko.” \v 9 Ko e mbaŋako iyako rakakaiwoma i lirawa nɨmae e ghagiyama vavae raberabe, amba i dagerawe na i tholo renuwaŋako iyako kaiwae. \p \v 10 Kaero rakakaiwoma i vivathaŋgiya ghagiyama le kamel hoyaworo na i wareri. I mbanɨŋgiya tomethi bigibigi thovuthovuye weya ghagiyama. I wareriŋa ghembama Neiho i yakumawe, ina Mesopoteimiya e ghaiwabuko. \v 11 Mbaŋa i vutha e ghembama e ghanjimbwa marae, i vakathaŋgiya kamelɨko thɨ ronja e thelauko vwatae. Iyako vama yeghɨyeghɨye na wanakau kaero ghanjimbaŋa thɨ mena thɨ guda mbwa. \p \v 12 Amba i naŋgo iŋa, “Aee, \nd Giya Loi\nd*, wo giyama Eibraham le Loi, u thalavuŋgo na noroke ya vamboromboroŋa lo renuwaŋake na u worawa wo giyako e ghamwan. \v 13 Kaero u thuweŋgo ya ndeghathɨ e mbwake ghadidiye na gagamaina e ghembako ne thɨ mena thɨ guda mbwa. \v 14 Mbaŋa ne ya dage weya eunda na yaŋa, ‘Aee, wo u ronja na ya muna ghan mbwana mun,’ na iŋa, ‘U mena u mun na wo ya vamunɨŋgiva len kamelɨna’ — mbala ya ghareghare wevoko iyako kaero mendava u tuthi Aisake levo. Iyake ne i vaghareŋgo emunjoru u worawa wo giyako e ghamwan.” \p \v 15 Rakakaiwoma vamba i naŋgonaŋgo, Rebeka kaero i wovutha ghe mbwa variye. I worawe e ŋgɨleŋgɨle. Elaghɨniye Betuwel yawarumbuye. Amalake iyake Eibraham ghaghae Neiho nariye weiye Milika. \v 16 Rebeka iye wevo manɨune eunda na thɨnabwethubwethuru. Va i wa ve guda mbwa e mbwarowouko na kaero i njoghava. \fig Eibraham le rakakaiwo i thuwe Rebeka kaero i wovutha ghe mbwa variye|src="CO00667B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="24:15" \fig* \p \v 17 Eibraham le rakakaiwoma iwaeŋge i rukureghambawe na iŋa, “U giyama ghan mbwana mun ya mun e ghan mbwana variye.” \p \v 18 I gonjoghawe iŋa, “Amalana, u mun,” kaero nɨmae i maya na i thɨn njoŋa e ŋgɨleŋgɨle, i ndeghathɨ na i mun. \v 19 Mbaŋa i munɨvao kaero Rebeka iŋa, “Wo va guduva len kamelɨke ghanjimbwa na ya vamunɨŋgiwe na valɨkaiwanji.” \v 20 Mbema ghena na nɨmaeŋge kaero i liŋgimban vuna mbwama thetheghanɨma e ghanjimbwa ghambae, i rukunjogha e mbwarowouma na mbowo ve guduva kamelɨko kaiwanji. \v 21 Amalama mbe i vonjimbughathɨ vara le vakathako, na i rerenuwaŋa thoŋgo emunjora \nd Giya Loi\nd* i vamboromboroŋa le renuwaŋako. \p \v 22 Mbaŋa kamelɨko kaero thɨ munvao, rakakaiwoma kaero i woraŋgiya gol, mbothɨmbothɨ ghaghavatha, le vuyovuyowo grem ghewona, na nɨmae ghaghavatha tembe golɨva mbambaiwo thɨ laghɨye na i giyawe. \v 23 Amba i vaito iŋa, “Thela yawarumbuya ghen? Thare valɨkaiwae ne wo ghena rama e le ŋgolo gougouke?” \p \v 24 I gonjoghawe iŋa, “Bwebwe idae Betuwel. Ramaya Neiho na tɨnaya Milika.” \v 25 Na mbowo iŋava, “Ghamba ghena i laghɨye mbe inawe na thetheghan ghanji mbe inaweva.” \p \v 26 Amba rakakaiwoma i ronja e gheghe vuvuye na i kururu weya \nd Giya Loi\nd*, \v 27 iŋa, “Tarawa i voro weya \nd Giya Loi\nd*, wo giya Eibraham le Loi. Kaero u vamboromboroŋa len dagerawe na weiye len ghare vatomwe u vamboromboroŋa wo giyako le naŋgo. Ghino kaiwaŋgu \nd Giya Loi\nd* kaero mo viva e ghino elo loŋga na u vaŋgughɨdaghɨdaŋgo wo giyako le bodaboda weŋgi.” \s1 Rebeka le bodaboda thɨ warari Giya Loi le tuthi Rebeka iye Aisake levo \p \v 28 Wevoma i rukunjogha e ghemba na i giya tɨnae le ŋgoloko gharayakuyaku yanawanji budakai me yomarawe. \v 29 Rebeka louye idae Leiban. Mbaŋa i loŋwe totoma, i yoruku na ve thuweŋgiya gharɨgharɨma e mbwako ghadidiye. \v 30 Mbaŋa me thuwe mbothiye ghae na nɨmae ghae e nɨmae na me loŋwe budaiya louyeko me utuŋa amalako ghalɨŋae, i wa weya Eibraham le rakakaiwoko i ndeghathɨ kamelɨko evasiwanji e mbwako ghadidiye, \v 31 na i dagewe iŋa, “U mena ra wa e ghemba, amalana, ghen \nd Giya Loi\nd* i woraweŋge e ghamwae. Buda kaiwae mbe u ndendeghathɨ vara gheke? Kaero ma vivatharaweya ŋgolo kaiwami na thetheghanɨna ghambanji.” \p \v 32 Mbaŋa vethɨ vutha e ŋgolo amalama na ghaune thɨ rakamwandɨ e ŋgolo na Leiban le rakakaiwo thɨ biginjoŋa bigibigi kamelɨko e vwatanji. Thɨ giya kamelɨko ghanji na thɨ guda mbwa amaamalama thɨ thavwiya ghenjiwe. \v 33 Kaero thɨ bigirawa ghanɨŋga e marae, ko iyemaeŋge Eibraham le rakakaiwoma iŋa, “Amba maa valɨkaiwae ya ghanɨŋga. I viva wo ya utuŋa e ghemi budakai kaiwae menda ya menake.” \p Leiban i gonjoghawe iŋa, “Ko u utugiyama weime len rɨghena na menda u menakena.” \p \v 34 I dage weŋgi iŋa, “Eibraham le rakakaiwo ghino. \v 35 \nd Giya Loi\nd* i mwaewo laghɨye weya wo giyako Eibraham, na kaero i vwenyavwenya laghɨye moli. \nd Giya Loi\nd* i vakatha na e le sip, kau, silva na gol lemoyo moli na tembe ŋgoreiyeva le rakakaiwo ghɨmoghɨmoru na wanakau na le kamel na doŋɨki tembe lemoyova. \v 36 Wo giyako levo kaero va i elaghɨsarɨ ko amba i laghamba ŋgama ghɨmoru weiye na bigibigiko wolaghɨye kaero i valawayawe. \v 37 Menda wo giyako i vakathaŋgo na ya tholo ne ya dagerawe ne ya ghambugha le renuwaŋako. Iŋa, ‘Ne u ndetamwa naruŋguke levo gheko, Kenan wanakauniyeke e tɨnenji. \v 38 Ko iyemaeŋge u njogha weŋgiya bwebwe na mbe ghino lo bodaboda weŋgi, na vo vaŋgwa naruŋguke levowe.’ \p \v 39 “Amba ya govaito yaŋa, ‘Ŋgoroŋga ne yaŋa thoŋgo wevoko ne i botewa ya njoghamake weiŋgu?’ \p \v 40 “I gonjogha e ghino iŋa, ‘Ko iyemaeŋge \nd Giya Loi\nd* iya ghino mbaŋake wolaghɨye ya ghambugha le renuwaŋa, tene i variyeya le nyao thovuye na wein na i vakatha len loŋgana e uneune, na mbala valɨkaiwan u vaŋgwa wevo eunda e wo uu tɨne weŋgiya lo bodaboda. \v 41 Mbe bigi reghaeŋge vara ne i vakathaŋge na u meraŋgi e len dagerawena iyana e tɨne. Thoŋgo u wa weŋgiya lo bodaboda, na othembe maa thɨ vatomwa wevo e ghen na ne u njoghama nɨmanɨman wein len tholona ghen kaero u meraŋgi e gura.’ \p \v 42 “Mbaŋa ma vutha e mbwarowouko ghadidiye, ma naŋgo na yaŋa, ‘Aee, \nd Giya Loi\nd*, wo giyako Eibraham le Loi, thoŋgo len renuwaŋa ŋgoreiye, u vakatha lo loŋgake iyake emunjoru na e uneune. \v 43 Kaero u thuweŋgo ya ndeghathɨ e mbwake iyake ghadidiye, thoŋgo thɨnabwethubwethuru eunda i mena i guda mbwa na mbaŋa ne ya dagewe na yaŋa, “Aee, ya muna ghan mbwana mun,” \v 44 na thoŋgo iŋa, “U mena u mun na va guda mbwa na ya vamunɨŋgiva len kamelɨna,” u vatomwe e ghino menda va ya tutha elaghɨniye wo giyako Eibraham nariye levo.’ \p \v 45 “Amba muyai ya naŋgovao e ghareŋgu, Rebeka i vutha weiye mbwa variye e ŋgɨleŋgɨle. I wa ve nja e mbwarowouko na ve guda mbwa na ya dagewe yaŋa, ‘Aee, ghan mbwana mun ya mun.’ \p \v 46 “Nɨmae i maya i thɨnɨnjoŋa e ŋgɨleŋgɨle na iŋa, ‘U mun na va vamunɨŋgiva len kamelɨko.’ Kaero ya mun na tembe ve vamunɨŋgiva kamelɨko. \p \v 47 “Ya govaito yaŋa, ‘Thela yawarumbuye ghen?’ \p “Iŋa, ‘Betuwel yawarumbuya ghino, Neiho nariye weiye Milika.’ \p “Amba ya worawa mbothiye ghae na ya bigirawa nɨmae ghae e nɨmanɨmae, \v 48 amba ya ronja e ghegheŋgu vuvuye na ya kururu weya \nd Giya Loi\nd*. E mbaŋako iyako ya taraweŋa \nd Giya Loi\nd*, wo giya Eibraham le Loi, kaiwae menda i vaŋgughɨdaghɨdaŋgo weya wo giyako ghaghae ghambae, na e gheuu tɨne ya vaŋgwa nariyeko levowe. \v 49 E mbaŋake iyake thoŋgo emunjoru gharen i nja weya wo giyako, u utugiyama e ghino; thoŋgo nandere, tembe u utu giyamava e ghino mbala elo ghareghare na ya vakatha budakai na ya njogha.” \p \v 50 Leiban na Betuwel thɨ gonjoghawe thɨŋa, “\nd Giya Loi\nd* menda i vakatha renuwaŋa iyana e ghen. Ma valɨkaiwame tembe wo utuŋava bigi regha e ghen. \v 51 Rebeka mbe iya. U vaŋgu na wein hu wa, kaero wo vatomwe na ve vaŋgwa ghan giyana nariye, ŋgoreiya \nd Giya Loi\nd* le renuwaŋana.” \p \v 52 Mbaŋa Eibraham le rakakaiwo i loŋwe lenji renuwaŋako i ronja e thelau vwatae na i vata ago weya \nd Giya Loi\nd*. \v 53 Amba rakakaiwoma i bigiraŋgiya gol, silva, na kwamakwama na i giya weya Rebeka, na tembe i giyava bigibigi thovuthovuye weŋgiya Rebeka louye na tɨnae. \v 54 Ko amba Eibraham le rakakaiwoma na vavanava mendava weiyaŋgima, thiya ghanɨŋga na thɨ ghena gheko gougouko iyako. \p Mbaŋambaŋavena thɨ thuweiru, kaero i dage weŋgiya wevoko le bodaboda iŋa, “Hu variyeime ma wo njoghava wo giyamawe.” \p \v 55 Ko Rebeka louye na tɨnae thɨŋa, “Mbala wo layaku weime gheneyaworo na e ghereiye, ko amba wein hu wa.” \p \v 56 Ko iyemaeŋge i gonjogha weŋgi iŋa, “Thava tembe hu laweghathɨimeva. Kaero \nd Giya Loi\nd* menda i vamboromboroŋa lo loŋgake. Mbema hu viyathuŋgo eŋge na ya njogha weya wo giyako.” \p \v 57 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Wo ra kulawe na ra vaito ŋgoroŋga elaghɨniye le renuwaŋa.” \v 58 Iya kaiwae thɨ kulawe na thɨ vaito thɨŋa, “Thare nuwaniya wein amalake iyake?” \p I gonjogha weŋgi iŋa, “Lo renuwaŋa ŋgoreiye.” \p \v 59 Kaero le bodaboda thɨ variyeyathu Rebeka weiye gharanjimbunjimbu eunda weinji Eibraham le rakakaiwo na ghaune vavanava, thɨ rakanjogha Kenan. \v 60 Thɨ giya Rebeka ghadagemwaewo thɨŋa, \q1 “Ghen, loume, nevole gharɨgharɨ mbunja \q2 ghalaghalamaŋgo lenji elaghɨ ghen! \q1 Ghen orumburumbu nevole \q2 thɨ kivwalaŋgiya ghanjithɨghɨyaŋgi.” \p \v 61 Rebeka na le rakakaiwo wanakau thɨ tha e lenji kamel, kaero thɨ wareri weinji Eibraham le rakakaiwo. \p \v 62 Aisake va i ri Beya Lahai Roi\f + \fr 24:62 \ft Beya Lahai Roi gharumwaru “Mbwako iyava Loi Yawayawaliye i thuweŋgowe.”\f* na mbaŋako iyako i yaku Keinan e yaghalaniyeko e valɨvaŋga idae Negev. \v 63 Yeghɨyeghɨye regha i raŋgi na mbe i loŋga weiye le rerenuwaŋa, na mbaŋa i tagathɨna marae, i thuweŋgiya kamel, amba inanji bwagabwaga, thɨ loŋga ghɨdaghɨda. \v 64 Mbaŋa Rebeka i thuwe Aisake, mbema ghe na nɨmaeŋge, i nja ele kamelɨma, \v 65 na i vaitoya Eibraham le rakakaiwoma iŋa, “Thela iya amalake iya i loŋgaghɨdaghɨdaindake?” \p Rakakaiwoma i gonjoghawe iŋa, “Giyama ya kaiwomawe.” Rebeka i liya umbaliye ghayaboyabo na i yabo vulula ghamwae. \p \v 66 Rakakaiwoma kaero i utuŋa bigibigi wolaghɨye weya Aisake mendava thɨ yomarawe ele loŋgako tɨne. \v 67 Aisake i vaŋgwa Rebeka na i vaŋguruwo tɨnae Sera va ele yoŋathowathowa tɨne. Kaero i vaŋgu na levo na vambe i gharethovuwe vara, ko ambama Aisake ghare i dinja tɨnae le mare na ghanuwatharɨ kaiwae. \c 25 \s1 Eibraham i vaŋgwa Ketura \p \v 1 Eibraham mbowo i vaŋguva wevo eunda na levo, idae Ketura. \v 2 I ghambɨ weiye Eibraham na le ŋgaŋgaŋgiya Jimran, Joksan, Medan, Midiyan, Isɨbak na Sua. \v 3 Joksan le ŋgaŋgaŋgiya Siba na Didan. Didan orumburumbuyeŋgiya Asur gharɨgharɨniye, Letus gharɨgharɨniye na Leyum gharɨgharɨniye. \v 4 Midiyan le ŋgaŋgaŋgiya Epa, Ipa, Hanok, Abida na Elda. Gharɨgharɨke thiyake Ketura orumburumbuyeŋgi. \p \v 5 Eibraham i valawe ghayayaoko laghɨye weya nariye Aisake. \v 6 Eibraham vambe elaghalagha i giyava Sera ghaemaruwoŋgiko lenji ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru ghanjimwaewo, na i variyeyathuŋgi na thɨ wa e boimako vethɨ yakuwe na thava thɨ yaku na regha weinji nariye Aisake. \s1 Eibraham le mare utuutuniye \p \v 7 Eibraham yawaliye va i molao. Ghatheghathegha vama i wo hothaŋarɨ hwepirɨ na umbolima (175) amba i rumbo vuna ghandɨghe. \v 8 Vama i amalaghɨsarɨ moli, amba i garalawa, ŋgoreiye eŋge orumburumbuyeko. \v 9 Aisake na ghaghae Ismel thɨ bekwa ramanji Eibraham e maŋgavarɨma Makpela e tɨne, Memri ghadidiye. Maŋgavarɨko iyako ina e thelau regha Eibraham va i vamodo weya rara Het idae Eipron, Joha nariye. \v 10 Eibraham vambe i bekwa levo Sera iya e maŋgavarɨko iyako. \v 11 Eibraham le mare e ghereiye, Loi va i mwaewowe nariye Aisake. Na Aisake va i wa na ve yaku Beya Lahai Roi evasiwae. \s1 Ismel orumburumbuye \p \v 12 Iyake Eibraham nariye Ismel utuutuniye. Va i ghambɨ weiye Heiga tɨnan Ijipt, elaghɨniye Sera le rakakaiwobwaga. \b \p \v 13 Ismel le ŋgaŋga iya idaidanjiyake: Nebaiyot, iye virɨviva, Keda, Adɨbil, Mibɨsam, \v 14 Misɨma, Dama, Mesa, \v 15 Haded, Tema, Jeturɨ, Nepis na Kedema. \v 16 Wabwi theyaworo na theghewo orumburumbunjiŋgiya thiyake, na idaidanji te vambe thɨ renɨva ghambaghambanjiko na lenji kiyamuŋgi. \v 17 Ismel yawaliye le molamolao theghathegha hothaŋarɨ, hweto na umbopirɨ (137); ko amba i rumbo vuna ghandɨghe, ŋgoreiye eŋge orumburumbuyeko. \v 18 Orumburumbuye va thɨ yaku Havila na Sur e ghanjilughawoghawo, Ijipt valɨvaŋga i vorovoro e boimako, i ghembeghembe Asiriya. Mava thɨ yaku na ghamwanji vanaora weinjiyaŋgiya Eibraham orumburumbuye vavanava. \s1 Iso na Jeikob lenji virɨ utuniye \p \v 19 Utuutuke iyake Eibraham nariya Aisake utuniye. \b \p \v 20 Aisake ghatheghathegha vama i wo hwevarɨ amba i ghe weiye Rebeka wevoko iyako Betuwel (rara Aram, Mesopoteimiya e tɨne) yawarumbuye, na elaghɨniye Leiban louye. \p \v 21 Kaiwae Rebeka va i kwama, le ghɨmoru Aisake i naŋgo weya \nd Giya Loi\nd* kaiwae. \nd Giya Loi\nd* va i vamboromboro le naŋgoko na kaero i thɨn. \v 22 Kaiwae va gamwaruwoŋgi, gamagaiko thɨ vevovewoŋgi e ŋgamoiye, iya kaiwae iŋa, “Aee, buda kaiwae gamagaike thɨ vakatha kamwathɨke iyake e ghino?” Iwaeŋge ve tamweya gharumwaru weya \nd Giya Loi\nd*. \p \v 23 \nd Giya Loi\nd* i dagewe iŋa, \q1 “Vanautuma theghewo inanji e ŋgamoinɨna, \q2 gharɨgharɨna theghewona ne u ghambɨŋgi ne wabwi theghewoŋgi \q1 Nasiyeniyena le vurɨgheghe ne i kivwala laghɨyeniyena, \q2 Virɨvivana ne i kaiwo weya virɨ reghambana.” \p \v 24 Mbaŋa ŋgamoiye i njivun kaero i ghambɨŋgiya gamwaruworuwo ghɨmoghɨmoruŋgi. \v 25 Virɨviva va waranjaghanjagha na riwae vulivuliye ŋgoreiya kwama udauda, iya kaiwae thɨ rena idae Iso.\f + \fr 25:25 \ft Mbwata Iso gharumwaru “riwae vulivuliye”. Iso ida regha Idom, iya gharumwaru “sosoro”.\f* \v 26 Theghewoniye i virɨ, ko iyemaeŋge vambe i vinjimbɨ vara virɨ vivako ghe daŋavwa, iya kaiwae thɨ rena idae Jeikob.\f + \fr 25:26 \ft Idake Jeikob ghaloŋwaloŋwa ŋgoreiye “ghe daŋavwa” na tembe gharumwaruva “rakwan”.\f* Aisake ghatheghathegha vama i wo hwewona (60) na mbaŋa Rebeka i ghambɨŋgiya gamagaiko theghewoko. \p \v 27 Gamagaiko thɨ tabo na kaero bobomaŋgi, Iso iye ra wowoidi thovuye na masemburu na nuwanuwa woidi. Ko iyemaeŋge Jeikob iye va riwouda na vambe rara vara thotho. \v 28 Aisake va i gharethovu weya Iso, kaiwae nuwae va i ghaŋgo weya thetheghanɨko va ve gabogaboko, ko Rebeka va i gharethovu weya Jeikob. \p \v 29 Mbaŋa regha Jeikob vama i gaga ghileghilema na Iso ghe mbaŋa vara i vuthawe, i mena e njamnjam. Ghare vama i basi. \v 30 I dage weya Jeikob iŋa, “Nɨman i maya na u giyama bigina sosorona seiwo ya ghan.” (Iya kaiwae va thɨ rena idae Idom.) \fig “Nɨman i maya na u giyama bigina sosorona seiwo ya ghan.”|src="CO00674B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="25:30" \fig* \p \v 31 Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Ne ya giya e ghen, thoŋgo u vatomwa virɨvivana ghe mbaro e ghino.” \p \v 32 Iso iŋa, “Kaero u thuweŋgo? Mbaŋa nasiye ya marenjaŋgu. Virɨ viva ghe mbaro ne i woveŋgwa budakai?” \p \v 33 Jeikob i gonjoghawe iŋa, “I viva wo u tholo na u dagerawe emunjoru ne u vatomwe virɨvivana ghe mbaro e ghino.” \p Iso kaero i tholo na i vatomwa virɨ vivama ghe mbaro weya Jeikob. \v 34 Amba Jeikob i giya bred na ghileghilema weya Iso. I ghanɨŋga na i muna mbwa, ko amba i yondovirɨ na i wa. \p Iso mava i goru weya virɨ viva ghambaro. \c 26 \s1 Aisake i yaku Gera \p \v 1 Va e mbaŋako iyako vunuvu regha i yomarava e valɨvaŋgako iyako, tembe ŋgoreiyeva Eibraham va ghe mbaŋa. Aisake i wa weya Abimeleki, Pilistiya lenji kiŋ, Gera e tɨne. \v 2 \nd Giya Loi\nd* i yomara weya Aisake na i dagewe iŋa, “Ne u ndewa Ijipt; mbe u yaku vara e valɨvaŋgana iyana e tɨne ŋgoreiya ya dagena e ghen. \v 3 Mbe u yaku vara gheke na ghino mbene weiŋgu vara ghen na ne ya mwaewo e ghen. Iya thivathivake iyake ne ya wogiya e ghen na orumburumbu weŋgi. Ne ya vamboromboroŋa dagerawe va ya utura weya rama Eibraham. \v 4 Nevole ya giya e ghen orumburumbu lemoyo, lemoyo moli, ŋgoranjiya ghɨtara e buruburuko, na ne ya giya valɨvaŋgake laghɨye iyake weŋgi. Orumburumbu weŋgi vanautumake wolaghɨye ne thɨ naŋgo e ghino na ya mwaewo weŋgi. \v 5 Ne ya mwaewo e ghemi, kaiwae Eibraham va i ghambuŋgo na i njimbukikiya lo mbaro na budakaiya va ya utu giyawe.” \v 6 Iya kaiwae Aisake va i yaku Gera. \p \v 7 Mbaŋa ghɨmoghɨmoru e ghembako iyako thɨ vaito levoko kaiwae, i gonjogha weŋgi iŋa, “Elake iyake, iye louŋgu.” Ma valɨkaiwae va iŋa levo kaiwae va i mararu, ne iwaeŋge ghɨmoghɨmoru e ghembako iyako thɨ unɨgha amalaghɨniye na thɨ vaŋgwa Rebeka. Elaghɨniye va wevo manɨune eunda. \p \v 8 Aisake vama i yaku gheko mbaŋa molao, na mbaŋa regha Kiŋ Abimeleki i ghɨmaranja ele dedele amba i ghɨmaralambo Aisake na Rebeka thɨ vevanyamonaŋgi. \v 9 Iwaeŋge Abimeleki i kularuwo Aisake na iŋa, “Ko mbema len wevo iyana! Buda kaiwae moŋake loun?” \p I gonjoghawe iŋa, “Me lo renuwaŋa yaŋa mbwata hu unɨghɨŋgo, thoŋgo yaŋa lo wevo.” \p \v 10 Kiŋ Abimeleki i dagewe iŋa, “Mo vakatha budakai weime? Thoŋgo ghɨmoruke regha me ghena weiye len wevona, ghime mbala wo monjina laghɨye, ko lama vakatha vatharɨke mbe rɨghe vara ghen.” \p \v 11 Amba Abimeleki i thɨnɨvathaŋgiya gharɨgharɨko wolaghɨye iŋa, “The lolothan i vakatha vatharɨ weya amalake iyake o weya levoke, loloko iyako ne kaka.” \p \v 12 Aisake i kaiwo gheko na i kabu umauma, na e theghatheghako iyako i uloulo na i vatha ghanɨŋga lemoya, lemoya moli, kaiwae \nd Giya Loi\nd* va i mwaewowe. \v 13 Aisake i mbanɨvathavathaŋgiya bigibigiko wolaghɨye na e le vakathako iyako ma i vwenyevwenye laghɨye moli. \v 14 Kaiwae va e le sip, gout na kau lemoyo na le rakakaiwo lemoyo, Pilistiya gharɨgharɨniye thɨ yamwanja kaiwae. \v 15 Iya kaiwae thɨ tɨghɨ tomuŋgiya mbwako wolaghɨye ramae Eibraham vamba e yawayawaliye na le rakakaiwo thɨ doŋgi. \p \v 16 Iwaeŋge Abimeleki i dage weya Aisake iŋa, “U iteteime! Kaero len bigibigi na len rakakaiwo lemoyo moli, na kaero u laghɨye kivwalaime.” \p \v 17 Iya kaiwae Aisake i wareri na ve vakatha le ghamba yaku e malamo idae Gera, na mbowo i yaku gheko mbaŋa ubotu. \v 18 Le rakakaiwo mbowo thɨ tɨghɨ vairɨŋgiva, mbwaŋgima ramae va i tɨghɨŋgima vamba e yawayawaliyema na Pilistiya gharɨgharɨniye thɨ tɨghɨ tomuŋgima, mbaŋa Eibraham va i mare na e ghereiye. Aisake te vambe i renɨva idanjiko iya ramae va i renɨŋgiko. \p \v 19 Aisake le rakakaiwo thɨ tɨgha doda regha e malamoko iyako tɨne na thɨ tɨghɨ vaidiya mbwa. \v 20 Ko iyemaeŋge sip gharanjimbunjimbuŋgi Gera e tɨne thɨ wogaithɨ weinjiyaŋgiya Aisake le sip gharanjimbunjimbuŋgi na thɨŋa, “Mbwake iyake ghimewe.” Iya kaiwae Aisake i rena mbwako idae Esek, gharumwaru “Wogaithɨ”. \v 21 Aisake le rakakaiwo mbowo thɨ tɨghɨva regha, na mbowo thɨ wogaithɨva kaiwae, iya kaiwae i ren idae Sitna, gharumwaru “Thɨghɨya”. \v 22 I roiteta iyako na mbowo i dova regha. Iyako mava e utuutuniye, iya kaiwae i ren idae Rehobot, gharumwaru “Vanathero”. Iŋa, “Mbaŋake iyake, \nd Giya Loi\nd* le renuwaŋa ŋgoreiye na ne ra yaku e vanatheroke iyake, na ne ra madi moli.” \p \v 23 Mbaŋa gheviyeŋge e ghereiye Aisake i iteta valɨvaŋgako iyako na kaero i wa Beyasiba. \v 24 Gougouko iyako \nd Giya Loi\nd* i yomarawe na iŋa, “Ghino rama Eibraham le Loi, iya va i kururuwe. Tha u mararu bigi regha, ghino mbe weiŋgu vara ghen. Ne ya mwaewo e ghen na ya vakathaŋgi orumburumbu lemoyo moli kaiwae kaero va ya dagera weya lo rakakaiwo Eibraham.” \p \v 25 Iya kaiwae Aisake i vatada ghamba vowo gheko na i kururu weya \nd Giya Loi\nd*. Amba thɨ vatadaŋgi yoŋathowathowa gheko, na le rakakaiwo thɨ tɨgha mbwa regha gheko. \s1 Aisake na Abimeleki thɨ vetubwe weŋgi \p \v 26 Mbaŋa thɨ tɨgha mbwako, Abimeleki va i ri Gera weiye Ahusat, gharavanuwovɨrɨ na Pikol, iye ragagaithɨ lenji randeviva, thɨ mena weya Aisake. \v 27 Aisake i vaito iŋa, “Buda kaiwae mohu mena hu thuweŋgo, kaerova hu botewoŋgo, na hu vakathaŋgo ya iteta lemi vanautumana?” \p \v 28 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Mbaŋake kaero wo ghareghare ghen wein \nd Giya Loi\nd*, na wo renuwaŋa valɨkaiwae ra vatadɨ la renuwaŋa regha e ghanda lughawoghawoke. Nuwameiya u dagera weime, \v 29 maa valɨkaiwae ne hu gaithɨ wanaime. Ghime va ghareme e ghemi iya kaiwae va wo variyeyathuŋga na hu wareri e numomalɨlɨ tɨne. Noroke kaero i manjamanjala weime, \nd Giya Loi\nd* i mwaewo na ghare e ghen.” \p \v 30 Aisake i vakatha thaga laghɨye regha kaiwanji, na thiya ghanɨŋga na thɨ munumu. \v 31 Vambe mbaŋambaŋa kaero regha iya i vakatha le dagerawe na i tholo. Aisake i ghaoleŋgi na kaero thɨ tabo na le vɨghathɨŋgi. \p \v 32 E mbaŋako iyako Aisake le rakakaiwo, thɨ rakamena na thɨ utugiya mbwama methɨ doma utuniyewe. Thɨŋa, “Kaero mwo vaidiya mbwa.” \v 33 I rena mbwako iyako idae Siba, gharumwaru “Tholo”. Iya kaiwae ghaghadɨ noroke ghembako ina e mbwako ghadidiyeko idae Beyasiba.\f + \fr 26:33 \ft Beyasiba gharumwaru “mbwarowou iya va thɨ tholokowe”.\f* \s1 Iso le ovo thɨ mena mbe e vanautuma reghava \p \v 34 Mbaŋa Iso ghatheghathegha vama i wo ghwevarɨ, i vaŋguŋgi Het wanakauniye theunyiwo — Judit, elaghɨniye Biri yawarumbuye, na Basimata, Elon yawarumbuye. \v 35 Va thɨ vakathaŋgi Aisake na Rebeka maa thɨ ndewarariŋaŋgi mun. \c 27 \s1 Jeikob i wo Aisake le mwaewo kwan e tɨne \p \v 1 Mbaŋa Aisake vama i amalaghɨsarɨ na maramarae kaero thɨ tharɨ na maa valɨkaiwae i thuwe na thovuye, i variye utu weya nariye Iso we, iye virɨ viva, na i menawe, amba i vaito iŋa, “Naruŋgu?” \p I gonjoghawe iŋa, “Mbe ghinoke, bwebwe.” \p \v 2 Ramae Aisake i dagewe iŋa, “Wo u vandeŋeŋgo, kaero ya amalaghɨsarɨ na lo mare maa i bwagabwaga. \v 3 Iyake kaiwae, u wo len mbwenarana, u wa e njamnjam vo woidi na u unɨgha thetheghan regha kaiwaŋgu. \v 4 Mbaŋa ne u wovutha, u vakatha ghanɨŋga thovuye regha kaiwaŋgu, iya vara nuwaŋguke nuwaiya moli, u thɨnɨmena e ghino na ya ghan. Ghanɨŋga ne ghereiye amba ya giya ghanɨmwaewona, ko amba muyai ya mare.” \p \v 5 Mbaŋa Aisake i utuutu weya Iso, Rebeka mbe i ndevandeŋe eŋge. Mbaŋa Iso kaero i wareri kaiwae na e ghereiye, \v 6 amba Rebeka i dage weya nariye Jeikob iŋa, “Wo u vandeŋeŋgo! Ma loŋwevaidiya rama Aisake i utu weya ghagha Iso, \v 7 meŋa, ‘Vo unɨgha thetheghan regha e njamnjam, u vivatha ghanɨŋga thovuye regha kaiwaŋgu na ya ghan, na e ghereiye \nd Giya Loi\nd* e marae, amba ya giya ghanɨmwaewona, ko amba muyai ne ya mare.’ \v 8 Iya kaiwae, naruŋgu, u vandeŋe ghalɨŋaŋguke na u vakatha ŋgoreiya ya utuŋake e ghen. \v 9 U wa weŋgiya la thetheghanɨko na vo tuthiya gout tabwagha umboiwo, ghanjitabo vondɨvondɨ. U bigi mena na ya vivatha ghanɨŋga thovuye regha, iya vara rama nuwaiyako moli. \v 10 Mbala u yothɨn weya rama na ve ghan, na e ghereiye, amba i giya ghanɨmwaewo, ko amba muyai ne i mare.” \p \v 11 Ko iyemaeŋge Jeikob i dage weya tɨnae Rebeka iŋa, “Kaero u ghareghare Iso iye riwae vata vulivuliye na ghino njimwaŋguke i udauda. \v 12 Mbwata ne bwebwe i vinoya riwaŋguke na i ghareghare ya vakatha kwanɨwe, iwaeŋge tembe wombereghakeva ya womena wo gura na maa wo dagemwaewova.” \p \v 13 Tɨnae i gonjoghawe iŋa, “Naruŋgu, gurana iyana ne i nja e ghino, mbema u wa eŋge na vo vakatha ŋgoreiya maŋama na u bigimena goutɨko e ghino.” \p \v 14 Ko amba Jeikob i wa, ve gaboŋgiya goutɨma, i bigimena weya tɨnae na i vakatha ghanɨŋgama iya ramae Aisake nuwaiyama moli. \v 15 Amba Rebeka i mbana nariye laghɨyeniye, Iso, ghaghavatha kwamaniye thovuthovuye moli vambe i mbanɨrawe wagiyawe e ŋgoloko tɨne na i vanjimbo nariye nasiyeniye, Jeikob we. \v 16 I bigiya goutɨma njimwanji na i bigirawe Jeikob e nɨmanɨmae na e numwe rɨghe ŋgoreiya ma vulivuliye i mbuthuwe. \v 17 Kaero i thɨnɨgiya ghanɨŋgama ghamɨnaema thovuye weiye bred, iya me vakathama Jeikob we. \p \v 18 Jeikob kaero i wa ve ru weya ramae. I vutha iŋa, “Bwebwe.” \p I gonjoghawe iŋa, “Ŋgoroŋga, na thela ghen naruŋgu?” \p \v 19 Jeikob iŋa, “Ghino narun laghɨyeniye Iso. Kaero ma vakatha ŋgoreiya mo dagema e ghino. Ya naŋgo e ghen u thuweiru na u yaku na u ghanɨŋga. U ghana thetheghanɨma ma unɨghɨma mbunɨmaniye, na mbala u giya womwaewona e ghino.” \p \v 20 Ko iyemaeŋge Aisake i dagewe iŋa, “Naruŋgu, me ŋgoroŋga na mbema ghen na nɨman eŋge kaero u vaidiva thetheghanɨko?” \p Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Kaiwae \nd Giya Loi\nd* len Loi me thalavuŋgo na ma vaidi iya ma maya e njoghamake.” \p \v 21 Aisake i dage weya Jeikob iŋa, “Ya naŋgo e ghen na wo u romena evasiwaŋguke, na ya vɨghathɨgha riwanɨna na valɨkaiwae ya ghareghare mbema emunjora Iso ghen.” \v 22 Jeikob i rotha amba ramae i bigirawe nɨmanɨmae e riwae, i vino ŋgolouya na i dagewe iŋa, “Ghalɨŋanɨna ghaloŋwaloŋwa ŋgoreiya Jeikob, ko iyemaeŋge nɨmanɨmanɨke ghamɨnae ŋgoreiya Iso.” \v 23 Mava i ghareghare Jeikob iya amalaghɨniyeko, kaiwae nɨmanɨmaeko vata vulivuliye ŋgoreiya Iso. Vama i munje ma i giya vara ghamwaewo, \v 24 ko injana mbowo i vaitova iŋa, “Mbema emunjora Iso iya ghenake?” \p I gonjoghawe iŋa, “Ko mbwana!” \p \v 25 Aisake i dagewe iŋa, “Wo u thɨnɨma ghanɨŋgama na wo ya ghan, ko amba muyai ya giya ghan mwaewo.” \p Jeikob i thɨnɨgiyawe, na tembe i giyaweva waen na i mun. \v 26 Amba ramae iŋa, “Naruŋgu, u romena e ghadɨdɨŋguke moli na u vandamoŋgo.” \p \v 27 Mbaŋa i romena evasiwae na i vandamo, ramae Aisake i naeya ghakwamako butiye, amba i giya ghamwaewo iŋa, \q1 “Naruŋguke butiye thovuye ŋgoreiya thelau regha \q2 \nd Giya Loi\nd* i vakatha na veimaima na ndendewo. \q1 \v 28 Ya naŋgo weya Loi na ne i vakatha udubuya\f + \fr 27:28 \ft Idae reghava “wayao”.\f* \q2 i njama e buruburu na i vakatha len umauma \q2 thɨ rau e ghanɨŋga thaŋarɨke, thovuthovuye na lemoyo moli; \q2 na tembe ŋgoreiyeva lemoyo wit na waen. \q1 \v 29 Ya naŋgo weya Loi na ne i vakatha vanautuma \q2 vavana thɨ kaiwo e ghen \q2 na tembe ŋgoreiyeva weŋgiya orumburumbu ne muyaiko, \q2 na ya naŋgo gharɨgharɨ vavana nevole thɨ yavwatata wanaŋge. \q1 Ya naŋgo weya Loi na nevole \q2 u tabo na giya weŋgiya len bodaboda, \q1 na tɨna le bodaboda \q2 nevole thɨ yavwatata wanaŋge. \q1 Ya naŋgo weya Loi na thavala nevole \q2 thɨ guraŋge ne thɨ vaidiya guraniye, \q1 na thavala nevole thɨ varemoliyaŋge \q2 ne thɨ vaidiya ghanjithovuye.” \s1 Iso i naŋgo weya Aisake na i giya ghamwaewo \p \v 30 Aisake amba i giyavaoeŋge nariye Jeikob ghamwaewo, na mbaŋaniye amba i itete eŋge ramae, ghaghae Iso kaero ve rovuthaweva ramanji, i njoghama e woidi rɨghe. \v 31 Tembe me vivathava ghanɨŋga ghamɨnae thovuye moli na i thɨnɨmena weya ramae. I ronja evasiwae na i dagewe iŋa, “Ya naŋgo e ghen, bwebwe, u thuweiru na u ghana ghanɨŋgake iya ma vakathake na ya thɨnɨmenake e ghen, na mbala u giyama womwaewona.” \p \v 32 Aisake i vaito iŋa, “Ko thela ghen?” \p Iŋa, “Ghino Iso, narun virɨviva.” \p \v 33 Mbaŋa Aisake i loŋwetuthiya Iso ghalɨŋaeko, ghare i tagathɨn na riwaeko laghɨye i tage na i vaito iŋa, “Ko thelaeŋge iya me unɨgha thetheghanɨke na iya me thɨnɨmenake e ghino? Amba ma ghanɨvao eŋge ma iyava u yovuthake. Kaero ma giya mwaewo moumouniyewe, na maa valɨkaiwaŋgu ya wovɨvɨ. Emunjoru \nd Giya Loi\nd* ne i mwaewowe.” \p \v 34 Mbaŋa Iso i loŋwa utuutuko iyako weya ramae, i randa na ghalɨŋae laghɨye moli weiye le gharevɨrɨ laghɨye na i dage weya ramae iŋa, “Bwebwe, mbowo u giyamava iya mwaewona iyana e ghino!” \p \v 35 Aisake i gonjoghawe iŋa, “Ghagha Jeikob me mena na i yaroŋgo. Kaero me mbanɨvao ghan mwaewoma.” \p \v 36 Iso iŋa, “Kaero mbaŋaiwoniye vara iyake. Va i yaroŋgokai na i wo weŋgo virɨvivake ghino lo ghamba ndeghathɨ. I thovuye moli eŋge idako Jeikob\f + \fr 27:36 \ft Jeikob gharumwaru “rakwan”.\f* inawe. Wo u thuwe mbaŋake kaero me wo weŋgova wo mwaewoma. Thare mo goworawa mwaewo regha ghino kaiwaŋgu?” \p \v 37 Aisake i gonjoghawe iŋa, “Kaero ma vakatha na iye ne ghan giya, na le bodabodako wolaghɨye le rakakaiwo. Kaero maŋa le umauma wit na waen ne veimaima na ndendewo. Ko tene ya utuŋava budakai e ghen, naruŋgu?” \p \v 38 Iso mbe i rorovurɨgheghe vara weya ramae: “Thare mwaewo reghava mbe inawe kaiwaŋgu, bwebwe? Mbowo u giyamava wo mwaewo, bwebwe!” Injana mbowo i randava ghalɨŋae laghɨye. \p \v 39 Amba Aisake i dagewe iŋa, \q1 “Mane udubuya i njama e buruburu kaiwan. \q2 Mane thelau veimaima na ndendewo kaiwan. \q1 \v 40 Yawalin na len yakuyaku ghathovuye \q2 mbene inavara e len gaithɨna ghaghalithɨ. \q2 Nevole ghaghako le rakakaiwo ghen. \q1 Ko iyemaeŋge mbaŋa ne u goriwoyathu, \q2 kaero u goghale le mbaro ghaghambu.” \p \v 41 Iso i botewoyatho ghaghae Jeikob kaiwae ramanji kaerova i giya gha mwaewowe, iya kaiwae i renuwaŋa thuwole e ghare na iŋa, “Ramanda le mare na nuwotharɨniye gha mbaŋa e ghereiye amba ya unɨghɨ.” \p \v 42 Ko iyemaeŋge mbaŋa Rebeka i loŋwevaidiya Iso le renuwaŋako, i kulavatha Jeikob na iŋa, “Naruŋgu, u thɨna thegheniŋguke. Ghagha Iso i rerenuwaŋa kaiwan na i munjeva ne i liya thoru e ghen. \v 43 Iya kaiwae, naruŋgu, u loŋweghathɨgha ghalɨŋaŋguke, na e mbaŋake vara iyake u vogha na u wa weya louŋgu Leiban, len ghai, Haran e tɨne. \v 44 Mbowo vo yaku gheko gheghad ghagha le ghatemuruko i morurunja, \v 45 na i renuwaŋa vaghalaweya budakai va u vakathawe, ko amba ya variye lolo regha i ghaona i vaŋgunjoghaŋge. Ŋgoroŋga yawaliŋguke ne ghathovuye thoŋgo ya thɨvaiŋgiya lo ŋgaŋgake mbe thenjighewoke vara e mbaŋa regha?” \p \v 46 Rebeka i dage weya Aisake iŋa, “Riwaŋguke kaero i banewaŋgiya Iso le ovoŋgike. Thiye mbe vanautuma regha wanakauniyeŋgi. Thoŋgo Jeikob i vaŋgwa Het wevoniye eunda, yawaliŋguke ŋgoroŋga ne ghathovuye e ghino?” \c 28 \p \v 1 Aisake i kula weya Jeikob na i varemoliya na i dage vurɨgheghewe, iŋa, “Ne u ndevaŋgwa wevo eunda e valɨvaŋgake iyake, Kenan e tɨne. \v 2 Mbaŋake vara u wareri na u wa Padan Aram. U wa weya rumbu Betuwel, na vo vaŋgwa wevo eunda gheko, len ghai Leiban yawarumbuye eunda. \v 3 Ya naŋgo weya Loi Vurɨvurɨghegheniye na ne i mwaewowe len ghena, na i vakatha len ŋgaŋga lemoyo, na mbala u tabo na vanautuma lemoyo rumbunji. \v 4 Ya naŋgo weya Loi na ne i dage mwaewo e ghen na weŋgiya orumburumbu muyaiko ŋgoreiya va i vakatha weya Eibraham. Mbala u mbaroŋa valɨvaŋgake iyake, iya kaero u mebwabwarikewe. Loi kaerova i vatomwe weya Eibraham.” \v 5 Kaero Aisake i variye Jeikob na i wa Padan Aram, i wa weya Leiban, Betuwel nariye. Amalake iyake iye rara Aram na Rebeka louye, Jeikob na Iso tɨnanji. \s1 Iso mbowo i vaŋguva levo eunda \p \v 6 Iso i loŋwevaidiya Aisake kaerova i giya Jeikob ghamwaewo na i variye i wa Padan Aram na ve tamweya levowe. Na tembe i loŋwevaidiva, mbaŋa Aisake i giya ghamwaewo, i dagetenɨwe na thava ne i vaŋgwa tɨnan Kenan eunda na levo. \v 7 Tevambe i loŋwevaidiva, Jeikob i ghambugha tɨnae na ramae na kaerova i wareri, i wa Padan Aram. \v 8 Iso va i ghareghare ramae Aisake mava le renuwaŋa ŋgoreiye thɨ vaŋguŋgiya Kenan wanakauniye. \v 9 Iya kaiwae i wa weya Ismel, Eibraham nariye, na mbowo ve vaŋguva yawarumbuye idae Mahalat, Nebaiyot louye. \s1 Jeikob i ghenelolo Betel e tɨne \p \v 10 Jeikob i iteta Beyasiba na kaero i loŋgaloŋgava Haran kaiwae. \v 11 Vama i vutha e valɨvaŋga regha, na varae vama ve ronja, iya kaiwae wo i laghena gheko. I wo eŋge varɨ regha na umbaliye gha bubuthe kaero i ghena. \v 12 Gougouko iyako i ghenelolowa ŋende regha i ndeghathɨ e yambaneke, i tubwembele na ve wo buruburuko, na Loi le nyao thovuthovuye thɨ rakarakavoro na thɨ rakarakanjawe. \v 13 Amba i vaidiya \nd Giya Loi\nd* i ndeghathɨ e vwatae na i dagewe iŋa, “Ghino \nd Giya Loi\nd*, Eibraham na Aisake lenji Loi. Thelauke iya u ghenakewe ne ya wogiya e ghen na orumburumbu tha muyaiko. \v 14 Nevole lemoyo moliŋgi ŋgoranjiya yambaneke vughauye. Lenji ghamba mbaroke nevole thɨ valaghɨyeŋa, i njaoko, i vorowoko, e ghaiwabuko na e yaghalako. Weya ghen na orumburumbu weŋgi, ne ya mwaewo weŋgiya vanautumake wolaghɨye. \v 15 Na u renuwaŋakiki, ghino mbene weiŋgu vara ghen mbaŋake wolaghɨye. Ne ya njimbukikiŋge e the valɨvaŋga ne u wawe, tembene ya vaŋgunjoghaŋgeva e valɨvaŋgake iyake. Mane mbaŋa regha ya roiteteŋge na ne ya vakatha ŋgoreiye budakai va ya dagerawe e ghen.” \fig Loi le nyao thovuthovuye thɨ rakarakavoro na thɨ rakarakanjawe|src="CO00683b.tif" size="col" copy="DCC" ref="28:12" \fig* \p \v 16 Mbaŋa Jeikob i thuweiru, amba iŋa, “Mbema emunjoru \nd Giya Loi\nd* ina gheke. Ina e valɨvaŋgake iyake, ko iyemaeŋge ghino maa ma ghareghare!” \v 17 Va weiye le mararu na iŋa, “Mbema emunjoru valɨvaŋgake iyake maramararuwae! Valɨvaŋgake iyake Loi le ghamba yaku, na buruburu ghathɨnɨmba.” \p \v 18 Jeikob i thuweiru e mbaŋambaŋako iyako, i wo varɨma me umbaliyema ghabubuthe, i worawe na i ndevanavana na ghamba renuwaŋakiki kaiwae, na i woraŋgiya iyako valɨvaŋga boboma. Amba i liŋgiya bunama olivɨ e vwatae na i vabobomaŋa Loi kaiwae. \v 19 Jeikob i uno valɨvaŋgako iyako Betel.\f + \fr 28:19 \ft Betel gharumwaru “Loi le ŋgolo”.\f* (Ghemba va ina gheko idae Luji.) \p \v 20 Amba Jeikob i vakatha dagerawe regha weya \nd Giya Loi\nd* na iŋa, “Thoŋgo ghen, \nd Giya Loi\nd*, mbene weiŋgu vara ghen na u njimbukikiŋgo elo loŋgaloŋgake e tɨne, na u giya ghanɨŋga na kwama e ghino, \v 21 na u vaŋgunjoghaŋgo weya bwebwe weiŋgu lo vanevane, ko ghen emunjoru ne lo Loi. \v 22 Iya renuwaŋakikike gha varɨ ma vamidike e valɨvaŋgake iyake, nevole ghamba kururu e ghen. Bigibigike wolaghɨye ne u giya e ghino, ne ya wonjogha e ghen wan tenɨt\f + \fr 28:22 \ft Ne i vakatha wabwiyaworo na i giya wabura weya Loi.\f* lo vowo.” \c 29 \s1 Jeikob i vutha Padan Aram \p \v 1 Jeikob kaero i wareriva. I loŋga na i ghemba boimako, Keinan valɨvaŋga i vorovoroko. Ghemba regha e boimako gharɨgharɨ thɨ yaku gheko. \v 2 Mbaŋa regha mbe ele loŋga tɨne eŋge, i vutha e valɨvaŋga regha sip lenji ghamba ghan, mbwarowou regha inawe. I vutha vaidiŋgiya sip wabwito thɨ gheneghɨliŋa mbwarowouko. Thɨ roroghagha ghanjiranjimbunjimbu thɨ mena thɨ giya mbwa weŋgi. Mbwako va ina bode na ghagumogumo varɨ laghɨye regha. \v 3 Mbaŋa thetheghan ghanjiwabwiko wolaghɨye thɨ raka vuthavao, amba ranjimbunjimbuko thɨ vabulale vakatha varɨko e mbwarowouko ghae na thɨ giya mbwa weŋgiya thetheghanɨko. Mbaŋa thɨ vamunvaoŋgi kaero thɨ vabulale njoghava varɨko e mbwarowouko ghae. \p \v 4 Jeikob i vaitoŋgiya ranjimbunjimbu iŋa, “Wouna, ghemi aŋga hu rakamena?” \p Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Wo rakamena Haran.” \p \v 5 I dage weŋgi iŋa, “Thare hu ghareghare Leiban iye Neiho rumbuye?” \p Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Mbwana. Wo ghareghare.” \p \v 6 Amba Jeikob i vaitoŋgi iŋa, “Riwae i thovuye eŋge?” \p Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Mbwana. Wo u thuwe, yawarumbuye Reitiyel maiya vara, weiyaŋgiya sip.” \p \v 7 Jeikob i dage weŋgi iŋa, “Wo hu thuwe, amba raŋgela thɨ yo vara iyake.\f + \fr 29:7 \ft Ghararaghɨye mboro.\f* Buda kaiwae mo vaŋgumenaŋgiya sipɨna? Ma u lagiya eŋge mbwa weŋgi kaero u vaŋgu njoghaŋgiva na mbowo vethiya ghana ghanjinana.” \p \v 8 Ko iyemaeŋge thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Mbowo wo roghaghaŋgiya ranjimbunjimbuko vavana na wo thɨ raka vutha weinjiyaŋgiya lenji sipɨko, amba mbaŋara wo vabulale vakatha varɨko e mbwarowouko ghae na wo giya mbwa weŋgiya thetheghanɨko.” \p \v 9 Mbaŋa Jeikob amba i utuutu, Reitiyel kaero i vutha weiyaŋgiya ramae le sip, kaiwae elaghɨniye ghakaiwo i njimbukikiŋgiya ramae le thetheghanɨko. \v 10 Mbaŋa Jeikob i thuwe le ghɨna Reitiyel na le ghai Leiban le sipɨko, i wa e mbwarowouko ghadidiye, i vabulale vakatha varɨko e mbwarowouko ghae amba i giya mbwa weŋgiya thetheghanɨko. \v 11 I vakathavao i wa ve vandamo Reitiyel. Kaiwae va weiye le warari iwaeŋge i randa ghalɨŋae laghɨye. \v 12 I dage weya Reitiyel iŋa, “Rebeka nariya ghino, ramana louye.” Mbaŋa Reitiyel i loŋwe iyako i rukunjogha na ve dage weya ramae. \p \v 13 Mbaŋa Leiban i loŋwe ghabodo Jeikob utuniye me vutha gheko, i rukuwawe na ve thuwe. I vutha i thuwabo na i vandamo. I vaŋgu weiye thɨ wa e ŋgolo, na gheko amba Jeikob i utugiya bigibigiko wolaghɨyewe. \v 14 Leiban i dagewe iŋa, “Mbema emunjoru, mbunɨma na madibena iya e ghenɨna iya e ghinoke.” \s1 Jeikob i vaŋguŋgiya Leya na Reitiyel \p Jeikob i yaku weiye Leiban na i thalavu. Manjala umbwara e ghereiye \v 15 Leiban i dagewe iŋa, “Othembe raŋa lo boda ghen, thava u kaiwoke e ghino na maa e modamodan. U utu giyama e ghino, ne ŋgoroŋga na ya vamodoŋge?” \p \v 16 Leiban yawarumbuye theunyiwo, laghɨyeniye idae Leya na nasiyeniye idae Reitiyel. \v 17 Leya ghayamoyamo vambema wevo eŋge, ko iyemaeŋge Reitiyel, elaghɨniye wevo manɨune moli. \v 18 Reitiyel va i wo Jeikob nuwae na amalaghɨniye i gharethovuwe, iya kaiwae i dage weya Leiban iŋa, “Ne ya kaiwo theghathegha umbopirɨ kaiwan na ne u vaŋgu veŋgwa yawarumbuna nasiyeniye Reitiyel ya vaŋgu.” \p \v 19 Leiban i gonjoghawe iŋa, “I thovuye eŋge ne ya vaŋgu veŋge. Maa lo renuwaŋa na yaŋa ya vaŋguveya lolo reghava. I thovuye eŋge mbe ya yaku vara weiŋgu ghen.” \v 20 Iya kaiwae Jeikob va i kaiwo theghathegha umbopirɨ mbala valɨkaiwae i vaŋgwa Reitiyel. Ko iyemaeŋge mbaŋako molao iyako ghathuwathuwa weya Jeikob ŋgoreiya mbaŋa mbe gheviye eŋge kaiwae i gharethovu laghɨye moliwe. \p \v 21 Theghathegha umbopirɨna e ghereiye Jeikob i dagewe Leiban iŋa, “U vaŋgu giyama lo wevona. Kaero mendava ya kaiwo theghathegha umbopirɨ kaiwan, na kaero nuwaŋguiya ya ghena weiŋgu.” \p \v 22 Kaero Leiban i vivatha ghe ghathaga na i kula vathavathaŋgiya gharɨgharɨko wolaghɨye e ghembako tɨne. \v 23 Ko iyemaeŋge gougouko iyako Leiban i vaŋguruwo yawarumbuye Leya weya Jeikob na i ghena weiye (le renuwaŋa va iŋaeŋge Reitiyel). \v 24 Gougouniyeko iyako Leiban i vaŋgugiya le rakakaiwo eunda idae Silpa weya yawarumbuye na le rakakaiwo. \p \v 25 Va ighɨviya thewo na i manjala, Jeikob i thuweiru na i thuwe Leya, ghare i yo. Iwaeŋge i dage weya Leiban iŋa, “Budakaiya mo vakathake e ghino? Mendava ya kaiwo voreŋa theghathegha umbopirɨ e ghen Reitiyel kaiwae, ŋgoreiye? Budakai kaiwae na mo yaroŋgoke?” \p \v 26 Ko iyemaeŋge Leiban i dagewe iŋa, “Ghama thanavu e valɨvaŋgake iyake ma ŋgoreiye na wevo nasiyeniye i ghekai laghɨyeniye e ghamwae. \v 27 Iyemaeŋge, thoŋgo wo u vakathavao lemi gheke thaganiye wikike iyake, ko amba tembe wo vaŋgu veŋgeva yawarumbuŋguke eundake e ghen theghathegha umbopirɨva.” \p \v 28 Jeikob i vakatha ŋgoreiye. I vakathavao le gheko weiye Leya thaganiye e wikɨko umbwara tɨne, ko amba Leiban i vaŋgugiya yawarumbuye Reitiyel na levo. \v 29 Leiban i vaŋwa le rakakaiwo wevo eunda na i vaŋgugiya weya Reitiyel na le rakakaiwo. Wevoko idae Bilha. \v 30 E mbaŋako iyako Jeikob i ghena weiye Reitiyel. Le gharethovu weya Reitiyel i laghɨye kivwala le gharethovu weya Leya, na iyake kaiwae mbowo i kaiwova theghathegha umbopirɨ weya Leiban. \s1 Jeikob le ŋgaŋga \p \v 31 Mbaŋa \nd Giya Loi\nd* i thuwe Jeikob maa ghare weya Leya, i vakatha na i ghambɨ gamagai, iyemaeŋge Reitiyel va i kwama. \v 32 Leya va i marabo na i ghamba ŋgama ghɨmoru. I rena idae Rubin, na iŋa, “\nd Giya Loi\nd* i thuweŋgo ya gharevɨrɨ iya i woveŋgwa ŋgama ghɨmoruke. Mbwata ne mbaŋake amba ne lo ghɨmoruko i gharethovuŋgo.” \p \v 33 Mbaŋa gheviye eŋge e ghereiye, Leya kaero i marabova na mbowo i ghambɨva ŋgama ghɨmoru, na iŋa, “\nd Giya Loi\nd* kaero i loŋwa lo ghɨmoruke amba maa ghare weŋgo iya mbowo i woveŋgova ŋgama ghɨmoruke. Iya kaiwae ne ya rena idae Simiyon.” \p \v 34 Mbaŋa seiwo eŋge mbowo i marabova na i ghambɨva ŋgama ghɨmoru. Iwaeŋge Leya iŋa, “Ghɨmoghɨmoru kaero theghetoninji vara iyake ya ghambɨ weiŋgu lo ghɨmoruko. E mbaŋake iyake ambane ghare vara weŋgo. I rena idae Livai.” \p \v 35 Leya mbowo i marabova na mbaŋa i ghambɨ ŋgama ghɨmoruva, kaero iŋa, “E mbaŋake iyake ya tarawe \nd Giya Loi\nd*.” I rena idae Juda. Iyako e ghereiye maa tembe i ghambɨva. \c 30 \s1 Reitiyel na Leya lenji rakakaiwo thɨ ghambɨŋgiya ghɨmoghɨmoru \p \v 1 Mbaŋa Reitiyel i thuwe ghaghae Leya eŋge i ghambɨ gamagai weiye Jeikob na elaghɨniye nandere, iwaeŋge i yamwanja ghaghae kaiwae. I dage weya Jeikob iŋa, “U giyama gamagai weŋgo? Thoŋgo maa ra thiya gamagai, lo nuwatharɨke kaiwae ne ya mareke!” \p \v 2 Ko iyemaeŋge Jeikob weiye le ghatemuru i dage iŋa, “Ne ya vakatha budakai? Mbe Loi eŋge ghamberegha iya i vakathaeŋge na maa u ghambɨna, maa ghino.” \p \v 3 Amba i dagewe iŋa, “Ne ya vaŋgu veŋge lo rakakaiwoke Bilha. U ghambɨ wein na gamagaiko thiyako ghino kaiwaŋgu na weya elaghɨniye wo uuke ne i mbuthuwe.” \p \v 4 Kaero Reitiyel i vaŋgu giya le rakakaiwoko Bilha weya Jeikob na levo na i ghena weiye. \v 5 Wevoko i marabo na i ghamba ŋgama ghɨmoru, Jeikob nariye. \v 6 Amba Reitiyel iŋa, “Loi le vakathako i govambwara lo renuwaŋako i thovuye. I ghareghare budakai va nuwaŋguiya moli iya i wogiya ŋgama ghɨmoruke e ghino.” Iya kaiwae i rena idae Den. \p \v 7 Thɨ yakuyakuva na Reitiyel le rakakaiwoko Bilha kaero i marabova na mbowo i ghambɨva ŋgama ghɨmoru weiye Jeikob. \v 8 Amba Reitiyel iŋa, “Mbema lo rovurɨgheghe eŋge weiŋgu ghaghaŋguko Loi le mwaewoko kaiwae, na kaero ya vaidiya une.” Iya kaiwae i rena ŋgamako idae Napɨtalai (gha loŋwaloŋwa ŋgoreiye Hibru utuniye gharumwaru rovurɨgheghe). \p \v 9 Mbaŋa Leya i thuwe kaero maa i ghambɨva, iwaeŋge i vaŋgwa le rakakaiwoma, Silpa na i vaŋgu giya weya Jeikob na levo. \v 10 Mbaŋa ubotu Silpa i ghambɨ weiye Jeikob nariye ŋgama ghɨmoru. \v 11 Amba Leya iŋa, “Kaero ya mwaun.” Iya kaiwae i rena ŋgamako idae Gad. \p \v 12 Theghathegha gheviyeŋge e ghereiye Leya le rakakaiwoma Silpa mbowo i ghambɨva ghɨmoru regha weiye Jeikob. \v 13 Amba Leya iŋa, “Mbaŋake mbema ya warari vara. Wanakauke wolaghɨye ne thɨ utuŋaŋgo lo wararike kaiwae.” I rena ŋgamako idae Asa. \p \v 14 Va mbaŋa regha wit ghambaŋa uloulo, Rubin i wa witɨko e ghanjiuma tɨne. Iwaeŋge ve vaidiya nana tarira. Gharɨgharɨ va e mbaŋako iyako thɨ renuwaŋa valɨkaiwae i thalavugha wevo i kwama na kaero i ghambɨva. Rubin i mbanɨmena weya tɨnae Leya. Reitiyel i dage weya Leya iŋa, “Aee, thare valɨkaiwae u giya nanako iya naruko me mban vavana e ghino.” \p \v 15 Ko iyemaeŋge Leya i gonjoghawe na iŋa, “Ko ana amba maa valɨkaiwan iya mendava u vaŋgwa weŋgo lo ghɨmoruke? Na injana mbowo nuwaniyava naruŋguke le nanake.” \p Reitiyel i gonjoghawe iŋa, “I thovuye eŋge, naruna le nanana modae, ya dagerawe noroke gougou u ghena wein Jeikob.” \p \v 16 Vama yeghɨyeghɨye moli na Jeikob kaero i njoghanjoghamava, Leya ve lavolevole e witɨko e ghanjiuma. Kaero i dagewe iŋa, “Noroke gougou ya ghena weiŋgu ghen. Kaero ma vamodaŋge weya Leya. Ma mbana naruŋguko le nana na ya vamodaŋgewe.” Ko amba gougouko iyako Leya i ghena weiye. \p \v 17 Loi kaero i wovatha Leya le renuwaŋako na i vakatha kaero i marabova. Weiye Jeikob i ghambɨ ŋgama ghɨmoru, theghelimaninji. \v 18 Amba Leya iŋa, “Loi kaero i giya modaŋgu kaiwae va ya vaŋgugiya lo rakakaiwoko weya lo ghɨmoruko.” Iya kaiwae i rena nariyeko idae Isaka. \p \v 19 Leya mbowo i marabova na i ghamba nariye theghewonaniye weiye Jeikob. \v 20 Leya iŋa, “Loi mendava i wogiya wo ghevawarari thovuye moli. Mbaŋake lo ghɨmoruko ne i yavwatata wanaŋgo kaiwae gamagai ghɨmoghɨmoru kaero theghewona vara ya ghambɨŋgi weiŋgu.” I rena ŋgamako iyako idae Sebulon. \p \v 21 Mbaŋa reghavena mbowo i marabova na i ghambɨ ŋgama wevo. I rena idae Daina. \p \v 22 Amba Loi i renuwaŋakikiya Reitiyel. I loŋwe le naŋgoko na i vakatha valɨkaiwae i ghambɨ. \v 23 Amba i marabo na i ghambɨ ŋgama ghɨmoru. Na iŋa, “Loi kaero i thouyatho lo monjinake kaiwae mbaŋake valɨkaiwaŋgu valɨkaiwae ya ghambɨŋgiya gamagai.” \v 24 Reitiyel i rena nariyeko idae Josep, na iŋa, “Mbala Loi mbowo i lawogiyava ŋgama ghɨmoru regha e ghino.” \s1 Jeikob na Leiban thɨ utuŋa lenji thetheghan kaiwae \p \v 25 Mbaŋa Reitiyel i ghamba Josep na i ghereiye, Jeikob i wa weya Leiban na ve dagewe iŋa, “Thare valɨkaiwae u vatomweŋgo na ma ya njoghava e ghambaŋgu, va ya rikowe? \v 26 U vaŋgugiyama lo ovoke na lo ŋgaŋgake, iyava ya kaiwo kaiwanji e ghen theghathegha hoyawora na umbovarɨ e tɨnenji. Mbaŋake ma u vatomwe eŋge kaero ya vaŋguŋgiya lo ŋgaŋgake na wo raka e vanarɨgheŋgu.” \p \v 27 Leiban i dagewe iŋa, “Aee, amalana, thoŋgo va ya vawarariŋaŋge, mbowo ra yaku gheke weiŋgu ghen. Kaiwae kaero ya ghareghare kaiwae lo loiŋgike thɨ govwambwara e ghino, thovuye na mwaewo iya ya vaidike weya Loi, rɨghethoru moli kaiwae ghen inan gheke.” \v 28 Na mbowa i gotubweva iŋa, “Ko u utugiyama e ghino, mbala ŋgoroŋga modan le laghɨlaghɨye ya giya e ghen.” \p \v 29 Amba Jeikob i dagewe iŋa, “Kaero u ghareghare mbaŋa le molomolao lo kaiwo na ghathovuye e ghen. Len thetheghan thɨ yala na lemoyo moli ghino lo njimbukiki e tɨne. \v 30 Na amba muyai va ya vutha e ghen, len thetheghanɨke vambe gheviye eŋge. Mbaŋake len thetheghanɨke thɨ ghambɨ raka na ma wabwi lemoya eŋge, na elo vakathake wolaghɨye e tɨnenji Loi i mwaewo laghɨye e ghen. Ko ne the mbaŋa eŋge amba ya vakatha budakai lo ŋgamaŋgamake kaiwanji?” \p \v 31 Leiban i vaito iŋa, “Ne ya giya budakai e ghen?” \p Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Ne u ndegiya bigi regha e ghino. Ko mbe bigi reghaeŋge ne u vakatha. Thoŋgo u vatomwe, mbowo ya njimbunjimbukikiŋgi vara len thetheghanɨko. \v 32 Noroke wo u vatomwe e ghino na ya vaghetheŋgiya len thetheghanɨko. Ne ya vaghetheraŋgiyaŋgiya sip le ŋgaŋga bwedibwedi na sip na gout e ghanjithuwathuwa bwebwa. Thetheghanɨke thiyake ne ya mban, modaŋgu. \v 33 Mbaŋa muyaiko ne valɨkaiwan u ghethe vakatha thoŋgo lo vakatha e ghen i thovuye na emunjoru. Thoŋgo ne u thuwe gout ma e ghanjithuwathuwa na sip ma riwanji i bwedi, ne u ghareghare ma kaivɨ e ghen.” \p \v 34 Leiban i dagewe iŋa, “Lo renuwaŋa ŋgoreiye. U vakatha ŋgoreiya moŋana.” \v 35 Iyemaeŋge tembe e mbaŋaniyeva tɨne Leiban i wa weŋgiya thetheghanɨko na ve vaghetheraŋgiyaŋgiya gout takedi wolaghɨye e ghanjibwebwako, gout vavata wolaghɨye e ghanjibwebwa, thiya ghanjibwebwako kakaleva na sipɨko wolaghɨye iya riwanji i bwedi. I vaŋgugiya weŋgiya onanariye na thɨ njimbukikiŋgi. \v 36 Amba Leiban na onanariye thɨ takovaoŋgiya lenji thetheghanɨŋgima na thɨ wareriŋa valɨvaŋga regha, na i vakatha e ghalughawoghawo weya Jeikob. Le bwagabwaga ŋgoreiya mbaŋa thegheto loŋganiye. Na Jeikob vambe i ronjimbughathɨŋgiya Leiban le thetheghanɨko ghanji uneko wolaghɨye. \p \v 37 Iyemaeŋge Jeikob i wa ve mbana umbwaumbwa umboto idaidanji popula, almon, na plen, thɨ mbuthu e valɨvaŋgako iyako, yaŋgayaŋganji totogha. I thethe njimwanjimwanji vaŋga iya ghanjibwebwa kakalevako inanji e umbwako i raŋgi. \v 38 Amba Jeikob i bigirawe umbwaumbwako yaŋgayaŋganji, iya me thethe vaŋgako iya, e thetheghanɨko lenji ghamba mun mbwa tɨne. Jeikob va i ghareghare mbaŋa thetheghanɨko ne thɨ mena thɨ muna mbwako, gout takediko ne thɨ baba vavatako e vwatanji. \v 39 Mbaŋa thɨ vakatha ŋgoreiyako na umbwaumbwako yaŋgayaŋganji nanasiye ina e ghamwanji, goutɨko thɨ ghambɨŋgiya totogha e ghanjibwebwa, e ghanji ŋginiŋginitɨ, na e ghanji gagaeton. \v 40 Jeikob i ghethe vakatha goutɨma lenji ŋgaŋga e ghanjibwebwama, na i vakathaŋgiya sip takediko thɨ baba vavatako e vwataŋi na yamwanji i ghemba goutɨko lenji ŋgaŋga. I vakatha ŋgoreiyako na i mbana le thetheghan na mbe i wabwi vakatha weya Leiban le thetheghanɨko. \v 41 Mbaŋa thetheghanɨko vurɨgheghe ghɨmoghɨmoru thɨ baba vavatako e vwatavwatanji, kaero Jeikob i wa ve bigirawa umbwaumbwako yaŋgayaŋgae e ghanji mbwako ghamba ghadidiye e ghamwanji. Mbaŋa ghɨmoghɨmoru thɨ baba vavatako e vwatavwatanji, kaero thɨ thuwe umbwaumbwa yaŋgayaŋganji. \v 42 Ko iyemaeŋge Jeikob mava i bigirawa umbwaumbwako yaŋgayaŋganji thetheghanɨko thɨ njavovoko e yamwanji. E kamwathɨko iyako Jeikob i mbana thetheghan iya thɨ vurɨghegheko na Leiban i mbana iya thɨ njavovo. \v 43 Ele vakathako iyako i vakatha i vwenyevwenye laghɨye moli. Le sip na gout lemoyo moli, le kamel na le doŋɨki tembe lemoyova, na le rakakaiwo ghɨmoghɨmoru na wanakau tembe ŋgoreiyeva. \c 31 \s1 Jeikob i vo weya Leiban \p \v 1 Jeikob i loŋwevaidiya Leiban le ŋgaŋga thɨ liliya ghautu. Thɨŋa, “Jeikob kaero i mbanɨvao bigibigiko wolaghɨye weya ramanda Leiban. I mbana ramanda le bigibigiko na i vakaiwoŋa na i vakatha ghamberegha i vwenyevwenye.” \v 2 Na tembe ŋgoreiyeva, Jeikob i njimbuvaidi Leiban le vakathawe maa i mboromboro ŋgora le vakathawe va i vivako. \p \v 3 Amba Loi i dagewa Jeikob iŋa, “U njogha e ghamban moli, iyava u rimbunɨkowe, iya len bodaboda nanjikowe noroke, na ya dagerawe mbene weiŋgu vara ghen.” \p \v 4 Jeikob i variye toto weŋgiya Reitiyel na Leya na vethɨ thuwe e valɨvaŋga amalaghɨniye va inawe weiyaŋgiya thetheghan e lenji ghamba ghan nana. \v 5 Mbaŋa thɨ vuthawe, amba i dage weŋgi iŋa, “Kaero ya njimbuvaidiya ramami le vakatha e ghino, maa ŋgoreiya va le vakatha e ghino mbaŋa va i vivako. Ko iyemaeŋge maa ya mararu, kaiwae Loi, iye bwebwe i kururuwe, maa i roiteteŋgo. Iye mbaŋake wolaghɨye mbe weiŋgu vara. \v 6 Ghemi kaero hu ghareghare va ya rovurɨgheghe laghɨye moli ya kaiwo ramami kaiwae, \v 7 ko iyemaeŋge ramami le vakatha maa i emunjoru e ghino. I kwanɨyaroŋgo na ma i vamodo vakathaŋgo mbaŋa regha na regha. Iyemaeŋge Loi mava i vatomwewe na i vakatha vuyowo e ghino. \v 8 Thoŋgo Leiban va iŋa na ya mbanɨŋgiya thetheghanɨko e ghanjithuwathuwa na modaŋgu, mbala thetheghanɨko thɨ ghambɨ mbe e ghanjithuwathuwa eŋge. Ko iyemaeŋge thoŋgo va iŋa na ya mbanɨŋgiya e ghanjigagaeton na modaŋgu, thetheghanɨko mbene thɨ ghambɨŋgi eŋge e ghanjigagaeton na modaŋgu. \v 9 Kaero hu thuwe, Loi i mbana ramami le thetheghanɨko na i giya e ghino. \p \v 10 “Mbaŋa regha mbaŋa thetheghanɨko ghanjimbaŋa thɨ vakatha gamagai, ya ghenelolawa ghenelolo regha. Bigiko va ya thuweko iyake. Mbe goutɨko ghɨmoghɨmoru eŋge e ghanji gagaetonɨko na bwebwebwako eŋge thɨ bababa thetheghan wanakauko e vwatanji. \v 11 Gheneloloko e tɨne Loi le nyao thovuye i dage e ghino iŋa, ‘Jeikob.’ Ya gonjoghawe yaŋa, ‘Mbe ghinoke.’ \v 12 Kaero iŋa, ‘Wo u thuwe. Mbe goutɨna iya e ghanji gagaeton na e ghanjibwebwebwana eŋge iya thɨ bababa thetheghan wanakauna e vwatanji. Thɨ vakatha iyake kaiwae kaero ya thuwevao Leiban le vakathako wolaghɨye e ghen. \v 13 Ghino Loi iyava ya yomarana e ghen Betel e tɨne. Na gheko u liŋgiya bunama olivɨ e varɨ na u vamidi woyavwatata kaiwae. Na tembe u vakathava dagerawe na u kururu e ghino Loi womberegha. Mbaŋake u vivatha len bigibigina na u njogha e ghambanɨna iyava u rinawe.’” \p \v 14 Reitiyel na Leya thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Thare the bigithan reghava ina ramameko e ghayayao tɨne ghime kaiwame? \v 15 Thare le vakathako weinda ghamɨnae ŋgoreiya eto gharɨgharɨniye ghinda? Kaiwae maa mbe i vakuneŋainda eŋge, ko iyemaeŋge kaero i ghanɨvao mani iya len kaiwoko une. \v 16 Emunjoru bigibigike wolaghɨye thiyake, iya Loi va i mban weya ramameko, kaero ghindawe na la ŋgamaŋgama kaiwanji. U vakatha budakaiya Loi i utugiyana e ghen.” \p \v 17-18 Kaero Jeikob i vivatha na i wareri i njogha weya ramae Kenan e thivathivaniye. I takoŋgiya thetheghanɨko na le bigibigiko wolaghɨye va le yakuyaku Padan Aram e tɨne na i mban vathavatha. Le ovo na le ŋgamaŋgama thɨ rakatha e kamel vwatanji na amalaghɨniye i takoŋgiya thetheghanɨko na i viva e ghamwanji. \p \v 19 Mbaŋa Leiban kaero i wa na ve tena sip vulivuliye wul kaiwae, e ghereiye amba Reitiyel i kaiva ŋgoloko mbe ghaloi vatavatadɨ. Iyako mbe ramaewe. \v 20 Jeikob i ravunyivunyi weya Leiban rara Aram na mava i utugiyawe le wareriko utuniye. \v 21 Iya kaiwae weiyaŋgiya le ovo, i vo bigiya le bigibigiko wolaghɨye. I lawa e walaghɨta laghɨye Yupreitis na i loŋgaŋa bobokulu thivathivaniye idae Giliyad. \s1 Leiban i woreghamba weya Jeikob \p \v 22 Mbaŋa theghetoniye e tɨne Leiban amba i loŋwevaidi Jeikob kaero menda i vogha. \v 23 I vaŋguŋgiya le bodaboda ghɨmoghɨmoruko vavana na thɨ woreghamba weya Jeikob. Mbaŋa theghepirɨ e ghereiye i vuthavaleŋgi e bobokulu, Giliyad thivathivaniye ele valɨvaŋga. \v 24 Ko gougou eŋge ghenelolo e tɨne Loi i dage weya Leiban rara Aram iŋa, “Ya vanuwovɨrɨŋge. Thava ne u utu vatharɨ weya Jeikob.” \p \v 25 Jeikob i vatad le yoŋathowathowa e bobokulu vwatae Giliyad e tɨne. Na gheko Leiban i vuthavalewe. Weiyaŋgiya le wabwi thɨ vatad lenji yoŋathowathowa e valɨvaŋga regha evasiwanjiko. \v 26 Leiban i dage weya Jeikob iŋa, “Mendava u vakatha budakai? Mendava u ravunyivunyi e ghino na u vovaŋguŋgiya yawarumbuŋgu theunyiwo ŋgoreiya wanakau thɨ laweŋgi gaithɨ e tɨne. \v 27 Buda kaiwae mendava u ravunyivunyi e ghino na u vothuwole? Buda kaiwae maa mendava u dage e ghino, mbala valɨkaiwae ghino menda ya variyeŋga weiye warari, wothuwothu na thilo laiye? \v 28 Ma mendava u vatomwe e ghino na ya vandamo mwaewoŋgiya orumburumbuŋgu na otɨnatɨnanji. Emunjoru len vakathako maa weiye len renuwaŋa thovuye. \v 29 Elo vurɨgheghe na valɨkaiwae ma vakatha vuyowo e ghen, ko iyemaeŋge me gougou rama le Loi i vanuwovɨrɨŋgo, iŋa, ‘Ne u ndeutuŋa utu regha weiye len ghare gaithɨ Jeikob we.’ \v 30 I thovuye eŋge kaero menda nuwanɨna nuwaiya u njogha e ghamban. Ko iyemaeŋge buda kaiwae mendava u lakaiva lo loiŋgike?” \p \v 31 Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Va weiŋgu lo mararu kaiwae lo renuwaŋake va yaŋaeŋgeva mbwata ne u vothaŋaŋgo na u vaŋgu njoghaŋgiya oyawarumbuke e ghino. Iyake kaiwae va ya warerithuwole. \v 32 Ko iyemaeŋge thoŋgo u vaidiya the lolothan ina gheke mendava i mbana len loiŋgina, ne yaŋa na i mare. La bodaboda e maranji mbowo u tamwe ghanɨmbereghana. The bigi u vaidi ghenɨwe u mban.” Jeikob mava i ghareghare Reitiyel va i lakaiva Leiban le loiŋgiko. \p \v 33 Kaero Leiban ve tamwe Jeikob ele yoŋathowathowa na mbowo i wava we Leya le yoŋathowathowa na i wa weŋgiya le rakakaiwoma theunyiwoma, ko iyemaeŋge maa i vaidiya le loiŋgima. Amba i wava Reitiyel ele yoŋathowathowako. \v 34 Reitiyel kaero me mbanuwo ŋgoloko ghaloiŋgima na i bigimban e kamelɨko gharathatha lenji ghamba yaku, na mbe i yaku e vwatae mbaŋa ramae i ruwe. Mbaŋa Leiban i tamwe ghatharaŋa yoŋathowathowako tɨne, ma i vaidi bigi regha mun. \p \v 35 Reitiyel i dage weya ramae iŋa, “Wogiya laghɨye, thava gharen i gaithɨ wanaŋgo. Ma valɨkaiwaŋgu ya ndeghathɨ e maran; ya yaku e njamnjam.” Leiban me rovurɨgheghe e tamwe ko iyemaeŋge ma i vaidi mun le ŋgoloma ghaloiŋgi. \p \v 36 Jeikob ghare i gaithɨ iwaeŋge i dage weya Leiban iŋa, “Ko va ya vakatha vara the tharɨ? Va ya rake the mbaro na i vatomwe e ghen iya u tamwe ghatharaŋgoke? \v 37 Kaiwae kaero mo tamweghatharaŋa lo bigibigike wolaghɨye, na mo vaidiya the bigi i mena e len ŋgoloma tɨne? U woraŋgiya gheke e ghamwandake, na ghen na ghino la gharɨgharɨke thɨ thuwe na thɨ ghethe thaghewoke kaiwanda. \p \v 38 “Theghathegha hoiwo ya yaku weiŋgu ghen. Ya njimbukiki wagiyawe len sip na gout na lenji ghambɨ mbe i thovuye eŋge vara. Tembe ŋgoreiyeva ma mbaŋa regha ya unɨgha len gout ghɨmoruna regha wo thalavu kaiwae. \v 39 The mbaŋa thoŋgo thetheghan mbwanjam regha i mena thɨvatharɨ kaiwae, mbe womberegha vara ya vamboromboro iya thɨ vatharɨko iyako. Iyemaeŋge thoŋgo i yomara ŋgoreiyako, u vavothaŋaŋgo na ya vamodo budakaiya va i ghawe gougou o ghararaghɨye. \v 40 Yakuyakuke iyake va thɨ yomara e ghino elo njimbukiki weŋgiya len thetheghanɨko. Ghararaghɨye varae i tagavaŋaŋanyaŋgo na gougou njighɨnjighɨ kaiwae mbe ighɨviya iya eŋge e maraŋgu. \v 41 Theghathegha hoiwo e tɨne vambe inanŋgu vara elen ŋgolona ŋgoreiye narunɨna ghino. Theghathegha hoyaworo na umbovarɨ e tɨne ya kaiwo yawarumbuke theunyiwoke kaiwanji na theghathegha umbowona len thetheghanɨna weŋgi. Ko othembe lo kaiwo va ŋgoreiyako, u vɨvɨva modaŋgu mbaŋa lemoyo. \v 42 Thoŋgo rumbuŋgu Eibraham le Loi na Loiko iya bwebwe Aisake i kururukowe ma ina e ghino, emunjoru mbala menda u variye yathuŋgo kokowaŋgu. Ko iyemaeŋge Loi va i thuwe wovuyowoko na lo kaiwo vurɨghegheko kaiwan, iya kaiwae me gougou Loi i worawa ghan mbaro.” \s1 Jeikob na Leiban thɨ vakatha lenji dagerawe \p \v 43 Leiban i thombeya Jeikob le utuutuko iŋa, “Wanakauke thiyake ghino lo ŋgaŋgaŋgi na tembe ŋgoreiyeva gamagaike thiyake ghino orumburumbuŋguŋgi na thetheghanɨke thiyake ghino lo thetheghan. Iya vara wolaghɨyeke u thuweŋgike mbe ghinowe eŋge. Iyemaeŋge e mbaŋake noroke ne ya vakatha budakai weŋgiya oyawarumbuŋguŋgike na gamagaike iyava thɨ ghambɨŋgike? \v 44 Nuwaŋguiya e mbaŋake iyake ghen na ghino ra vakatha dagerawe regha na Loi iye ghanda raghaghayawo e ghanda lughawoghawo.” \p \v 45 Kaero Jeikob i wo varɨ laghɨye regha na i vamidi na i tabo na nono, na i vanuwovɨrɨŋgi lenji dageraweko kaiwae. \v 46 Amba Jeikob i dage weŋgiya le bodabodako iŋa, “Hu mbanɨvatha varɨvarɨ na hu wabwi na i voro.” Mbaŋa kaero thɨ vakathavao, amba Leiban na Jeikob thiya yaku na regha na thiya ghanɨŋga. \v 47 Leiban i rena wabwiko idae Jega Sahaduta (vaŋa Aram gharumwaru “vanuwovɨrɨ ghawabwi”), na Jeikob i rena idae Galid (vaŋa Kenan gharumwaru “vanuwovɨrɨ ghawabwi”). \p \v 48 Leiban i dage weya Jeikob iŋa, “Varɨvarɨke ghawabwi iyake ne i vanuwovɨrɨinda dageraweke mara vakathake noroke.” Iya kaiwae Jeikob i rena idae Galid. \v 49 Vambe thɨ renɨva idae Mijɨpa, kaiwae Leiban va iŋa, “Loi mbe ghamberegha vara i njimbukikinda na ra renuwaŋakikiya dageraweke iyake mbaŋa ne ra iteta valɨvaŋgake iyake. \v 50 Thoŋgo ma u goru weŋgiya lo ŋgaŋgana theunyiwona, o thoŋgo u vaŋguŋgiva wanakau vavana weinjiyaŋgiya lo ŋgaŋgana, othembe ma lolo regha i utugiya weŋgo, wo u renuwaŋakiki eŋge Loi iye ghanda raghaghayawo e ghanda lughawoghawo.” \p \v 51 Leiban tembe i dage weva Jeikob iŋa, “Wo u thuwe, varɨvarɨ wabwima iyake na varɨma i ndeghathɨma iyake. Kaero mara vakathaŋgi e ghandalughawoghaweke. \v 52 Iya varɨvarɨke wabwike na iya i ndeghathɨke thiye ghandaraghaghayawo. Mane ya valaŋaniya wabwike na varɨke i ndeghathɨke na ya ghaona e len valɨvaŋgana na ya vakowanaŋge, na ghen tembe mane u valaŋaniyava wabwike na varɨke iya i ndeghathɨke na u mena e lo valɨvaŋgake na u vakowanaŋgo. \v 53 Orumburumbunda lenji loiŋgi tembene thɨ ghethe thoŋgo ra renuwaŋakiki na ra vikikighathɨgha iya dageraweke iyake ghautuutuke wolaghɨye: thiye Eibraham le Loi na Neiho le loi.” \p Kaero Jeikob i tholo weya Loi iya ramae Aisake i mararuke e idae. \v 54 I vakatha vowo gheko e ouko vwatae amba i kula vathaŋgiya le bodabodako na thɨ ghana ghanɨŋgako iyako weinji. Ghanɨŋgako e ghereiye mbowo thɨ ghenava gheko. \p \v 55 Mbaŋambaŋa vena Leiban i thuweiru i vandamoŋgiya orumburumbuyeko na oyawarumbuyeŋgima na i mwaewo weŋgi. Amba i wareri na i njogha e ghambae. \c 32 \s1 Jeikob i vivatha na i lavolevola Iso \p \v 1 Mbaŋa Jeikob i loŋgaloŋga e kamwathɨ mborowae, Loi le nyao thovuthovuye vavana thɨ lavolevole. \v 2 Mbaŋa i thuweŋgi kaero iŋa, “Iyake Loi le ragagaithɨ lenji kiyamu.” Iya kaiwae Jeikob i rena ghembako idae Mahanaim.\f + \fr 32:2 \ft Mahanaim gharumwaru “kiyamu theghewo”. \f* \p \v 3 Jeikob i variyeŋgiya ghevarivariye thɨ raka viva e ghamwae na vethɨ thuwe ghaghae Iso. Iye va ina Seir e vanautuma Idom e tɨne. \v 4 Jeikob i dage weŋgi na ne vethɨ utu weya Iso ŋgoreiyake: “Weya wogiya Iso. Len rakakaiwo Jeikob i variye utuutuke iyake e ghen. Vambe va yaku weya la ghai Leiban, na vambe va yaku vara gheko ghaghad noroke. \v 5 Mbaŋa inaŋgu e valɨvaŋgako iyako ya mban vathavathaŋgiya thetheghanɨke thiyake: burumwaka, doŋɨki, sip na gout. Na tembe ŋgoreiyeva gharɨgharɨke thiyeke: rakakaiwo ghɨmoghɨmoru na rakakaiwo wanakau. Mbaŋake ya variye utuutuke iyake i ghaona e ghen, Iso, ghen giya laghɨye, ya woraweŋgo e ghamwanɨna, thoŋgo u warari kaiwaŋgu valɨkaiwae ne u vaŋguvathaŋgo mbaŋa ne ya vutha e ghen.” \p \v 6 Mbaŋa ravarivariye va thɨ raka njoghama weya Jeikob kaero thɨ dagewe thɨŋa, “Mendava wo raka weya ghagha Iso, na mbaŋake kaero ina e kamwathɨ mborowa i loŋgaloŋga, i mena na i lavolevoleŋge. Iye weiyaŋgiya ghɨmoghɨmoru hoseriyevarɨ.” \p \v 7 Mbaŋa Jeikob i loŋwe utuutuko iyako i vakatha na i mararu laghɨye. Le renuwaŋa iŋaeŋgeva mbwata ne i mena na i vakatha thɨgha va le vakathamawe. Iwaeŋge i wabwiya gharɨgharɨko weiyaŋgiko na wabwiwo, na le thetheghanɨko, sip, gout, burumwaka na kamel, tembe ŋgoreiyeva. \v 8 Le renuwaŋako iŋava, “Thoŋgo Iso i vutha weime na i gaithɨ, mbala i gaboŋgi eŋge wabwi regha na wabwi regha thɨ rakavo.” \p \v 9 Amba Jeikob i naŋgo iŋa, “Aee, \nd Giya Loi\nd*, ghen rumbuŋgu Eibraham le Loi, na bwebwe Aisake le Loi. O \nd Giya Loi\nd*, ghen va u dage e ghino na uŋa, ‘U njogha e ghamban moli weŋgiya len bodaboda,’ na u dagerawe na bigibigike thovuthovuye wolaghɨye ne thɨ yomara e ghino. \v 10 Mbe gharen vara e ghino. Mbaŋake wolaghɨye mbe inan vara evasiwaŋgu mbaŋa ne nuwaŋguiyaŋge. Othembe maa valɨkaiwaŋgu u vamboromboro bigibigike thovuthovuye wolaghɨye e ghino. Mbaŋa va ya ri gheke na ya gheoko na e Walaghɨta Jorɨdan vambe ya wo eŋge pwasike, ko iyemaeŋge mbaŋa ya njoghama, ya vwenyevwenye laghɨye moli na lo ŋgaŋga na thetheghan wabwi thegheiwo. \v 11 Wo u thalavuŋgo na u vaŋguraŋgiyaŋgo ghaghaŋgu Iso e nɨmae ghare! Kaiwae ya mararu ne i mena i tagavamareŋgo, na tembe ŋgoreiyeva lo ovoke na gamagaike. \v 12 Ko iyemaeŋge va u dagerawe e ghino na uŋa, ne i thovuye e ghino na orumburumbuŋgu lemoyo ŋgoreiya kerakera e njighɨko ghadidiye, iya maa valɨkaiwae lolo regha i vaonako.” \p \v 13 Gougou i ghena gheko. Mbaŋambaŋavena Jeikob i ghathe bigibigi vavana na ne i variye weya ghaghae Iso: \v 14 gout wanakau hoseriyeiwo (200) na hoiwo ghɨmoghɨmoru, hoseriyeiwo (200) sip wanakau na hoiwo ghɨmoghɨmoru, \v 15 ghweto kamel wanakau weinjiyaŋgiya lenji ŋgaŋga, ghwevarɨ burumwaka wanakau na hoyaworo ghɨmoghɨmoru, na hoiwo doŋɨki wanakau na hoyaworo ghɨmoghɨmoru. \v 16 Jeikob i vaŋguraweŋgiya thetheghanɨko e wabwi regha iya na le rakakaiwoko thɨ njimbukikiŋgi. Amba i dage weŋgi iŋa, “Hu raka viva e ghamwaŋgu. Wabwi regha iya mbe lemi loŋga na mbe e ghami lughawoghawo iya e lemi wabwina regha na regha.” \p \v 17 Kaero Jeikob i dage weya rakakaiwoko iya ne i vivako iŋa, “Mbaŋa ghaghaŋgu Iso i lavolevoleŋge na i vaitoŋge na iŋa, ‘Ko u mena weya the giyathan, aŋga ghamwan i reŋa, na thela le thetheghanɨŋgiya wolaghɨye thiyake?’ \v 18 na mbala u gonjoghawe na uŋa, ‘Ghen ghan mwaewo, wo giyana. Thɨ mena weya len rakakaiwo na valɨgharegharen ghagha Jeikob. Amalaghɨniye ghaamba. Mbe ina i rereghamba e ghereimeko.’” \p \v 19 Tembe i utugiyava utuutuma me utugiyama weya wabwima i vivama; i utugiya weŋgiya wabwi theghewoniye, theghetoniye na wabwiko wolaghɨye, iŋa, “Tembene hu utuŋa ŋgoreiyeva iya ma utuŋakaiko weya Iso mbaŋa ne hu lavolevole.” \v 20 Na Jeikob mbowo i dageva weŋgi iŋa, “Hu renuwaŋakiki na hu dagewe ‘len rakakaiwo valɨgharegharen Jeikob maiya i rereghamba e ghereimeko.’” Jeikob va i rerenuwaŋa na iŋa, “Mbala bigibigike thiyake thɨ wo nuwae na mbaŋa ne va vuthawe, mbwatane i numotena lo vakatha vatharɨmawe na i vaŋguvathaŋgo.” \v 21 Kaero Jeikob i variye mwaewoma e ghamwae, ko iyemaeŋge amalaghɨniye mbowo i roghenava e kiyamuko. \s1 Jeikob i lawelawe weiye Loi \p \v 22 Va gougouko iyako Jeikob i thuweiru na i vaŋguŋgiya le ovo theunyiwoma, le rakakaiwo wanakau theunyiwoma na le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru theyaworo na regha na i variyeŋgi na thɨ rakalawa e walaghɨta idae Jabok. \v 23 Le vakathako iyako e ghereiye, Jeikob me mbana le bigibigiko wolaghɨye e kiyamuko na i variye weiyaŋgiya le rakakaiwoko e walaghɨtako valɨvaŋga, \v 24 ko iyemaeŋge mbe ghamberegha i reyaku e kiyamuko. Amba lolo regha i yomarawe na i gaithɨ weiye. Thɨ velawelaweŋgi ghaghad i ghera buruburuko rɨghe. \v 25 Mbaŋa loloko i thuwe maa tembe valɨkaiwaeva i kivwala Jeikob, iwaeŋge i ŋge na i vovu lemwa. Ko iyemaeŋge Jeikob mbe i rovurɨgheghe vara na thɨ lawelawe weiye. \v 26 Amba loloma i dage weya Jeikob iŋa, “U viyathuŋgo na ya wa, kaiwae kaero iya vara i ghɨviyake.” \p Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Mane ya viyathuŋge ghaghad u giya wo mwaewo.” \p \v 27 Loloko i vaito iŋa, “Idan thela?” \p I gonjoghawe iŋa, “Jeikob.” \p \v 28 Loloko i dagewe iŋa, “Kaiwae mo rovurɨgheghe wein Loi na weinaŋgiya gharɨgharɨ, na mo ghataŋaghathɨ ghaghad le ghambako, mbaŋake ya vɨva idanɨna. Idan togha Isirel.”\f + \fr 32:28 \ft Isirel gharumwaru “I rovurɨgheghe weiye Loi.” \f* \p \v 29 Jeikob i dagewe iŋa, “Mbaŋake u unogiyama idanɨna e ghino.” \p Ko iyemaeŋge i gonjoghawe iŋa, “Buda kaiwae nuwaniya u ghareghare idaŋgu?” Amba i giya Jeikob ghamwaewa. \p \v 30 Iya kaiwae Jeikob i rena valɨvaŋgako iyako idae Peniyel iŋa, “Kaiwae ma thuwe Loi na namoghawame weiŋgu ko iyemaeŋge mbe e yawayawaliŋgu.” \p \v 31 Varae i yovoro Jeikob i iteta Peniyel, na i loŋga vaŋgeŋge kaiwae loloma menda i vovuya le mwa. \v 32 Iyake kaiwae, noroke Isirel orumburumbuye maa thɨ ghana thetheghan mamandiye i vɨghatha le mwako, kaiwae va e mamandiyeko iyako iyava loloko va i ŋge Jeikob kowe. \c 33 \s1 Jeikob i vutha weya Iso \p \v 1 E lenji loŋga e tɨne Jeikob i tagathɨna marae na i thuwe e ghamwanjiko, Iso, amba i menamenako weiyaŋgiya ghɨmoghɨmoru hoseriyevarɨ. Kaero i wabwiŋgiya le ŋgaŋga: Leya wabwira, Reitiyel wabwira na le rakakaiwo wanakau theunyiwoma wabwira. \v 2 Jeikob i vaghetheŋgiya wabwiko ŋgoreiyake: le rakakaiwo wanakauma na lenji ŋgaŋga thɨ raka viva, e ghereinji Leya na le ŋgaŋga, na muyai moli Reitiyel na nariye Josep. \v 3 Jeikob ghamberegha i viva moli vara e ghamwanji na wo vevuthakai weya Iso. Mbaŋa kaero i loŋga thaiya Iso, i ronja e gheghe vuvuye i kururu na ghamwae i nja e thelauko vwatae mbaŋapirɨ mbaŋa i loŋgaloŋga thaiya ghaghae Iso. \p \v 4 Ko iyemaeŋge Iso i ruku na i ghemba Jeikob, i thuwobod i bigiyatho nɨmanɨmae e numwe na i vandamo. Lenji warari kaiwae thɨ vethuweŋgi na mbe theghewoko vara thɨ randa kaiwae warari i riyevanjaraŋgi. \v 5 Iso i tagathɨna marae na i thuweŋgiya wanakau na gamagai, kaero i vaito iŋa, “Thavala iya gharɨgharɨke weinaŋgike?” \p Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Loi va i thovuye moli e ghino, iyava i giya gamagaike thiyake e ghino.” \p \v 6 Rakakaiwo wanakauma thɨ raka vutha weinjiyaŋgiya lenji ŋgamaŋgama na thɨ kururuwe, \v 7 evasiwae Leya na le ŋgaŋga thɨ raka mena na thɨ kururuwe. Moumouniye Josep na Reitiyel thɨ mena na thɨ kururu weya Iso. \p \v 8 Iso i vaito Jeikob iŋa, “Buda kaiwae menda u variyeŋgiya thetheghanɨko thɨ raka viva e ghamwan iya menda ya lavolevoleŋgiko?” \p Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Menda ya variyeŋgi e ghen, wogiya laghɨye, ghanɨmwaewo ne i vakatha na u warari kaiwaŋgu.” \p \v 9 Ko iyemaeŋge Iso i gonjoghawe iŋa, “Kaero valɨkaiwaŋgu, ghaghaŋgu. Budakai menda u mban, mbe ghenɨwe.” \p \v 10 Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Aee ghaghaŋgu, thava! Thoŋgo gharen ma gaithɨ wanaŋgo, ko u mbana mwaewona menda ya variyena e ghen. Mbala ya ghareghare gharen i nja weŋgo ŋgoreiye Loi va i wovatha na ghare i nja weŋgo. \v 11 Ago laghɨye e ghen, mbema u wovatha eŋge lo renuwaŋake na u mbana bigibigina mendava ya variyena e ghen. Na kaiwae Loi vambe ghare vara e ghino i vakathaŋgo lo bigibigi lemoyo na valɨkaiwaŋgu.” Jeikob i vavothaŋa ghaghae iya kaiwae Iso i wovatha na i mbana mwaewoko iyako. \p \v 12 Iso i dage weya ghaghae Jeikob iŋa, “Ko ra wareri eŋge mbaŋake, na ghino ya viva e ghamwan.” \p \v 13 Ko iyemaeŋge Jeikob i dagewe iŋa, “Amalana, u ghareghare gamagai maa valɨkaiwanji thɨ maya e loŋga ŋgoreiya ghen len loŋgana. Na tembe ya rerenuwaŋava thetheghan thɨ ghambɨ totogha kaiwanji. Thoŋgo ya vakathaŋgi thɨ loŋga vurɨgheghe, mbene mbaŋa reghaeŋge e tɨne, kaero thiya marevao. \v 14 Iya kaiwae ya naŋgo e ghen, amalana, u viva e ghamwaŋgu. Tembene seiwoseiwo ya rereghamba na gamagaike na thetheghanɨke ne thɨ loŋga lama loŋga, ghaghad ne va vutha e ghen Seir.” \p \v 15 Iso i gonjoghawe iŋa, “I thovuye, thare ne ya iteteŋgi eŋge lo gharɨgharɨke vavana na thɨ thalavuŋge.” \p Ko iyemaeŋge Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Ago laghɨye e ghen, wogiya laghɨye, kaero emunjoru mo vatomwe gharen e ghino na mo vaŋguvathaŋgo, na iyake mbe valɨkaiwaŋgu eŋge.” \p \v 16 Iya kaiwae e mbaŋako iyako Iso i wareri na i njogha Seir. \v 17 Ko iyemaeŋge Jeikob ve vutha e ghemba regha idae Sakot. Gheko i vatada ŋgolowe kaiwanji na yoŋathowathowa thetheghanɨko kaiwanji. Iya kaiwae ghembako iyako idae Sukot. \p \v 18 Jeikob va i ri Padan Aram na le loŋga e tɨne mbaŋa eŋge i ghaŋgoghaŋgo, na e mbaŋake iyake i vutha ghemba laghɨye Sekem Kenan e tɨne weiye le thovuye. Mbowo i lakiyamu eŋge Sekem ghadidiye. \v 19 Va i vamodo thelauko iyako weŋgiya amala regha idae Heimo le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru. Modae le laghɨlaghɨye silva gethɨthaŋarɨ. Heimo nariye regha idae Sekem. \v 20 Jeikob i vatad ghamba vowo gheko na i rena idae El Elohi Isirel.\f + \fr 33:20 \ft El Elohi Isirel gharumwaru “Loi iye Isirel le Loi”.\f* \c 34 \s1 Sekem i lawa Daina na i yathima weiye \p \v 1 Va mbaŋa regha Daina, Jeikob na Leya yawarumbunji, i raŋgi na i wa ve thuweŋgiya Kenan wanakauniye vavana. \v 2 Mbaŋa Sekem, Heimo nariye, iye rara Hivi na valɨvaŋgako iyako gharandeviva, i thuwe Daina na nuwaeko ma nuwaiya vara moli. Iwaeŋge i vaŋgu na i vavurɨgheghe na i yathima weiye. \v 3 Ko iyemaeŋge vakathako iyako e ghereiye Sekem vambe gharewe vara Daina na nuwaiya i vaŋgu, iya kaiwae i utuwe weiye le gharethovu. \v 4 Sekem i dage weya ramae Heimo iŋa, “Wo u vanamwe wevoko utuutuniye kaiwaŋgu na ya vaŋgu.” \p \v 5 Mbaŋa ubotu Jeikob i loŋwevaidiya yawarumbuye Daina utuniye, Sekem i vavurɨghegheŋa na i yathima weiye na i vakatha kaero i mbighɨ. Iyemaeŋge mbe i rokubaroŋa eŋge, kaiwae le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru vambe inanji e valɨvaŋga nana inawe thɨ njimbukikiŋgiya thetheghan. \p \v 6 Iwaeŋge Heimo, Sekem ramae, i wa weya Jeikob na ve utuŋa Daina utuniye weiye. \v 7 Jeikob le ŋgaŋga thɨ loŋwe vakathako iyako utuniye mbaŋa thɨ ri e valɨvaŋgako iyako na thɨ njogha weya ramanji. Gharenji i yo weinji ghatemuru na gaithɨ, kaiwae Sekem i vakatha monjina weya Jeikob na le bodaboda mbaŋa i yathima weiye Daina. Vakathako iyako i tharɨ na mbala thava i vakatha. \p \v 8 Mbaŋa Jeikob na le ŋgaŋga thɨ mevathavatha, Heimo i vamanjamanjalaŋa le menako rɨghe weŋgi iŋa, “Naruŋguko Sekem gharewe vara wevoko iya yawarumbunɨko, Daina. Aee, thare valɨkaiwae hu vatomwe na i vaŋgu. \v 9 Ghemi na ghime ra vanamwe ghe kaiwae noroke. Thoŋgo hu vatomwa oyawarumbumina weŋgiya ghama theghake na thɨ vaŋguŋgi, tembene wo vatomweva oyawarumbumeko weŋgiya ghami theghana thɨ vaŋguŋgi. \v 10 Valɨkaiwae hu yaku weime. The valɨvaŋga nuwamiya hu yakuwe vo hu yakuwe. Hu kunewe na hu vamodo lemi ghamba yakuyakuwe.” \p \v 11 Amba Sekem i dage weŋgiya Daina ramae na olouye iŋa, “Aee, thoŋgo hu wovatha lo renuwaŋake ne ya giya e ghemi the bigiya nuwamiya e ghino. \v 12 Valɨkaiwae hu worawa lemi vathavoko na ghami mwaewo, le laghɨlaghɨye ŋgoreiya lemi renuwaŋana na ya mbanɨmena. The bigithan hu naŋgo ne ya wo mena. Mbema hu vaŋgugiyama eŋge wevoko na lo wevo.” \p \v 13 Ko iyemaeŋge Jeikob le ŋgaŋga mava thɨ utu emunjoru weŋgiya Sekem na ramae. Va nuwanjiya thɨ lithɨ weya Sekem budakaiya va le vakathako weya lounji Daina. \v 14 Thɨ dage weŋgi thɨŋa, “Maa valɨkaiwae wo vakatha ŋgoreiyako. Mane wo vaŋgugiya loumeko weya ghɨmoru maa i wo kitenɨyathu thanavuniye. Iyako ne i vakatha ghamba monjina weime. \v 15 Mbe kamwathɨ regha eŋge na ne wo vatomwe e ghemi na ghɨmoghɨmoru e lemi valɨvaŋgana thɨ vaŋguŋgiya wanakau e lama valɨvaŋgake. Ghɨmoghɨmoru e lemi valɨvaŋgana wo thɨ wo kitenɨyathu thanavuniye na thɨ tabo ŋgoranjiya ghime. \v 16 Thoŋgo ne hu vakatha ŋgoreiyako amba ne wo vatomwe e ghemi na hu vaŋguŋgiya wanakau weime na lemi ovo, na ghime tembe wo vaŋguŋgiva wanakau e lemi valɨvaŋgana. Amba ne wo yaku weimaŋgiya ghemi na ra tabo wabwi regha gharɨgharɨniye. \v 17 Ko thoŋgo ghɨmoghɨmoruna maa thɨ warariŋa thɨ kitenɨyatho riwanji mbothiye njimwae, ne wo vaŋgwa loumeko na wo iteta lemi valɨvaŋgake.” \p \v 18 Heimo na nariye Sekem thɨ warariŋa lenji utu vanamweko kaiwae. \v 19 Na Sekem mbema ghe na nɨmae eŋge kaero ve vakatha budakaiya Jeikob le ŋgaŋga lenji woraŋgiya weŋgi, kaiwae va nuwaeko nuwaiya moli Jeikob yawarumbuye Daina. Amalaghɨniye vambe i viviva vara ramae Heimo ele renuwaŋako e ghayayaoko tɨne. \v 20 Iya kaiwae Heimo na nariye Sekem thɨ wa e lenji ghamba nivako, e ghembako ghaghambaru evasiwae na thɨ utu weŋgiya ghembako gharɨgharɨniye. \v 21 Thɨŋa, “Gharɨgharɨke thiyake thɨ thovuye moli na gharemalɨlɨ gharɨgharɨniyeŋgi. Valɨkaiwae ra vatomwe weŋgi ra yaku weindaŋgi e valɨvaŋgake iyake na ra kune weindaŋgi. Thelauko i laghɨye moli, valɨkaiwanda eŋge. Ghɨmoghɨmoru ela valɨvaŋgake thɨ vaŋguŋgiya wanakau weŋgi, na ghɨmoghɨmoru e lenji valɨvaŋgako thɨ vaŋguŋgiya wanakau ela valɨvaŋgake. \v 22 Iyemaeŋge, mbene thɨ warariŋa eŋge ra yaku weindaŋgi na ra tabo na wabwi regha gharɨgharɨniyeŋgi thoŋgo ghɨmoghɨmoru ela valɨvaŋgake thɨ wo kitenɨyathu thanavuniye ŋgoreiya thiye. \v 23 Thoŋgo ra varaeŋna, lenji bigibigiko wolaghɨye ne ghindawe; lenji thetheghanɨko wolaghɨye na the bigithanɨva ina weŋgi. Ko mbema ra vakatha eŋge lenji renuwaŋako na ne thɨ yaku e valɨvaŋgake iyake.” \p \v 24 Ghɨmoghɨmoruko wolaghɨye iyava thɨ raka iteta ghamba nivako thɨ wovathovuthovuyeŋa Heimo na nariye Sekem lenji utuko na ghɨmoghɨmoru wolaghɨye e ghembako tɨne thɨ wo kitenɨyathu thanavuniye. \p \v 25 Mbaŋa theghetoniye e tɨne, mbaŋa ghɨmoghɨmoru e ghembako tɨne riwanjiko mbothiye vamba thɨ thighathigha, kaero Jeikob le ŋgaŋga theghewo, Simiyon na Livai, Daina olouye, thɨ mbana lenji gaithɨ ghaghalithɨ, vethɨ ru e ghembako tɨne; mbaŋaniye ghembako maa e lenji ghareghare mun, na thɨ gabovaoŋgiya ghɨmoghɨmoruko wolaghɨye. \v 26 Tembe thɨ gaboŋgiva Heimo na nariye Sekem, na thɨ vaŋgwa Daina Sekem ele ŋgolo amba thɨ njogha. \v 27 Jeikob le ŋgaŋgama vavana thɨ raka ru e ghembako tɨne ŋgora ramaremareko riwanji, thɨ raka ru e ŋgoloŋgolo na thɨ mbana bigibigiko wolaghɨye. Lenji vakathako iyako thɨ lithɨgha budakai Sekem va le vakatha raitharɨ weya lounji Daina. \v 28 Thɨ takoŋgiya lenji sip, gout, burumwaka na doŋɨki va inanji e ghembako tɨne na tembe ŋgoreiyeva wolaghɨyeko inanji eto e lenji ghamba ghan. \v 29 Thɨ bigivao lenji vwenyevwenyeko bigibiginiye wolaghɨye, na tembe ŋgoreiyeva wanakau na gamagai, na the bigiva inanji e ŋgoloŋgolo thɨ bigivao na iko. \p \v 30 Jeikob i dage weŋgiya Simiyon na Livai iŋa, “Mbaŋake kaero u vaŋguraweŋgo e vuyowo tɨne. Kenan gharɨgharɨniye na Perisi gharɨgharɨniye na the gharɨgharɨva inanji gheke ne thɨ botewoyathuŋgo. Na i ghao maa ghɨmoghɨmoru lemoyo nanji e ghino. Thoŋgo thɨ loŋwevaidiinda na thɨ wabwi na regha, na thɨ gaithɨ weinda ne valɨkaiwanji thɨ mukuwoinda.” \p \v 31 Ko iyemaeŋge thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Ma tembe wo warariva Sekem le vakatha weya loumeko, ŋgoreiya wanakau thɨ vakuneŋa riwanji yathima e thanavuniye, iya kaiwae wo lithɨwe.” \c 35 \s1 Jeikob i njogha Betel \p \v 1 Amba Loi i dage weya Jeikob iŋa, “U yondo virɨ. U wa Betel na vo vatada len kiyamu gheko, ne tembe vo vatadɨva ghamba vowo weya Loi, iyava i yomarama e ghen mbaŋa va u vogha weya ghagha Iso.” \p \v 2 Jeikob i dage weŋgiya ghayayaoko gharɨgharɨniye na thavalava va weiyaŋgi iŋa, “Hu bigi raŋgiya loi kwanɨkwanɨna wolaghɨye iya hu kururuna weŋgi. Hu mban vathaŋgi na ra yathuŋgi. Hu njimboŋgiya kwama thɨ thɨna na hu vivathaŋga kururu kaiwae weya Loi. \v 3 Hu vamayaŋa na ra raka Betel. Ne va vatada ghamba vowo gheko na ra kururu weya Loi, iye va i thalavuŋgo e wo vuyowo tɨne. Na amalaghɨniye vambe weiŋgu vara the valɨvaŋga va ya reŋawe.” \v 4 Kaero thɨ giya lenji loi kwanɨkwanɨma weya Jeikob na yanayanawanji ghae. Amba Jeikob i bekuŋgi e umbwa ouk raberabe Sekem ghadidiye. \v 5 Mbaŋa Jeikob na le ŋgaŋga thiya wareri, mararu laghɨye i ru weŋgiya gharɨgharɨ e ghembaghemba evasiwanji na maa valɨkaiwanji thɨ woreghamba na thɨ gaithɨ weŋgi. \p \v 6 Jeikob na gharɨgharɨko wolaghɨye weiyaŋgiko thɨ raka vutha Luji (mbaŋake thɨ uno idako Betel) Kenan thivathivaniye e tɨne. \v 7 Gheko i vatada ghamba vowo, na i rena idae El Betel kaiwae va gheko Loi i vatomwe ghamberegha weya Jeikob mbaŋa i vogha weya ghaghae Iso. \p \v 8 Mbaŋa vambe thɨ yakuyaku Betel ghadidiye kaero Debora iye elaghɨsarɨ moli, i mare. Elaghɨniye va Rebeka gharanjimbunjimbu mbaŋa iye vamba ŋgama vara. Thɨ beku e umbwa Alon e rɨghe Betel na bode. Iya kaiwae thɨ uno idae “Umbwa Ouk Randarandaniye.”\f + \fr 35:8 \ft Umbwa Ouk Randarandaniye “Alon Bakut” vaŋa Hibru e tɨne. \f* \p \v 9 Mbaŋa Jeikob vama i iteta Padan Aram na i njogha Betel, Loi mbowo i yomaraweva na i giya ghamwaewo. \v 10 Loi i dagewe iŋa, “Idan Jeikob, ko iyemaeŋge ma tembene mbaŋa reghava thɨ una idan Jeikob; ne idan Isirel.” Ko amba thɨ rena Jeikob idae “Isirel”. \p \v 11 Amba Loi i dagewe iŋa, “Ghino Loi Vurɨghegheniye. U ghambɨrake na len ŋgaŋga lemoyo. Vanautuma ne thɨ rimbun e ghen, na orumburumbu e tɨnenji nevole kiŋ thɨ rakamenawe. \v 12 Thelauko iyava ya dagerawe weya Eibraham na Aisake, tembe ya wogiyava e ghen. Tembene ya giyava iya thelauke iyake weŋgiya orumburumbu tha muyaiko.” \v 13 Mbaŋa Loi kaero i utuvao i roitete e valɨvaŋgako iyako. \p \v 14 E valɨvaŋgako vara iyako iya Loi me utukowe, Jeikob i vamidiya varɨwe. I liŋgiya waen na bunama i mena e olivɨ e vwatae na i vabobomaŋa Loi kaiwae. \v 15 I rena ghembako idae Betel. \s1 Reitiyel i mare \p \v 16 Mbaŋa gheviye e ghereiye Jeikob na le wabwi thɨ roiteta Betel. Eprat maa vama i bwagabwaga moli weŋgi, kaero Reitiyel ŋgamoiye i njivun na i rovurɨgheghe. \v 17 Mbaŋa vɨrɨko vama i vwe na i vwe, wevoko i thathalavukowe i dagewe iŋa, “Tha u gharelaghɨlaghɨ, mbowo ne u ghambɨva ŋgama ghɨmoru regha.” \v 18 Reitiyel vama ghambaŋa i mare, ko iyemaeŋge amba muyai yawaliye iko i larena nariyeko idae Ben-Oni.\f + \fr 35:18 \ft Ben-Oni gharumwaru “wo vuyowo ŋgamaniye”.\f* Ko iyemaeŋge ramae Jeikob te vambe i rorenɨva idae Benjamin.\f + \fr 35:18 \ft Benjamin gharumwaru “nɨmaŋguke une ŋgamaniye”.\f* \p \v 19 Mbaŋa Reitiyel i mare thɨ beku e kamwathɨ i wa Eprat ghadidiye — noroke thɨ uno Betɨlehem. \v 20 Jeikob i vamidiya varɨ regha gheko na i tabo Reitiyel ghabubuyeko ghanono. Na varɨko iyako mbe inawe noroke. \p \v 21 Isirel (Jeikob idae togha Isirel) mbowo i loŋgaova Migɨdol Eda na seiwova, na gheko weiyaŋgiya le wabwi thɨ kiyamuwe. \s1 Jeikob le ŋgaŋga \p \v 22 Mbaŋa Isirel vamba ina e valɨvaŋgako iyako, amba Rubin i ru na i ghena weiye Bilha, ramae le rakakaiwo na levo eunda. Isirel i loŋwe vaidiya iyako na ghare i muru. \b \m Jeikob le ŋgaŋga lenji ghanaghanagha theyaworo na theghewo. \li1 \v 23 Leya le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Rubin, Jeikob nariye virɨviva, \li2 Simiyon, Livai, Juda, Isaka na Sebulon. \li1 \v 24 Reitiyel le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Josep na Benjamin. \li1 \v 25 Reitiyel le rakakaiwo wevo, Bilha, le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Den na Napɨtalai. \li1 \v 26 Leya le rakakaiwo wevo, Silpa, le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Gad na Asa. \p Jeikob le ŋgaŋgake thiyake va thɨ ghambɨŋgi mbaŋa vamba ina Padan Aram. \s1 Aisake i mare \p \v 27 Jeikob kaero i vutha weya ramae Aisake Memri e tɨne Kiriyat Aba ghadidiye. Mbaŋake iyake thɨ uno ghembako iyako idae Hebron. Eibraham na Aisake va thɨ yaku e valɨvaŋgako iyako. \v 28-29 Aisake vama i amalaghɨsarɨ moli ghatheghathegha va i wo hothaŋarɨ na ghwewa (180) amba i garalawa weŋgiya orumburumbuye va thɨ mare vivako. Le ŋgaŋga Iso na Jeikob va thɨ beku. \c 36 \s1 Iso orumburumbuye \p \v 1 Iso orumburumbuye tha na tha utuutuninjiya iyake. Tembe idaeva Idom. \pm \v 2 Iso le ovo thiye Kenan wanakauniye. Le ovo theuto: Ada, Oholibama na Basimata. Ada ramae iye Het loloniye regha idae Elon. Oholibama ramae idae Ana na rumbuye ghɨmoru idae Sibiyon, iye Hivi loloniye. \v 3 Basimata ramae idae Ismel na louye idae Nebaiyot. \pm \v 4 Iso na le ovo thɨ ghambɨŋgi ghɨmoghɨmoruke thiyake. Ada i ghamba Elipas, Basimata i ghamba Riyuwel, \v 5 na Oholibama i ghambɨŋgiya Jeus, Jalam na Kora. Gamagaike thiyake le ovo thɨ ghambɨŋgi mbaŋa mbe inanji vara Kenan e tɨne. \pm \v 6 Iso i vaŋguŋgiya le ovo, le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru na wanakau, na gharɨgharɨko wolaghɨye e ghayayaoko tɨne, tembe ŋgoreiyeva le sip na gout, burumwaka na doŋɨki na le bigibigiko wolaghɨye va i mbanɨvathavatha Kenan e tɨne. I iteta valɨvaŋgako iyako na i wa e valɨvaŋga regha seiwo i bwagabwaga weya ghaghae Jeikob. \v 7 Iso na Jeikob lenji bigibigiko vama lemoyo moli na maa tembe valɨkaiwanjiva thɨ yaku na regha. Lenji thetheghanɨko va thɨ ghanagha moli na thelauko va thɨ yakuŋako mava nana i pokuwe lenji thetheghanɨko kaiwanji. \v 8 Iya kaiwae Iso, mbowo va thɨ unova idae Idom, ve yaku e bobokulu thivathivaniye idae Seir. \s1 Iso orumburumbuye inanji Seir \p \v 9 Iyake Iso orumburumbuye tha na tha utuutuninji. Amalaghɨniye Idom gharɨgharɨniye rumbunji, thiya yaku Seir, bobokulu thivathivaniye e tɨne. \b \li1 \v 10 Iso le ŋgaŋga idanji thiyake: \li2 Elipas, Iso levo Ada nariye, na Riyuwel, Iso levo Basimata nariye. \li1 \v 11 Elipas le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Timan, Oma, Sepo, Gatam na Kenas. \li2 \v 12 Iso nariye Elipas vambe le rakakaiwo wevova idae Timna. Vambe i ghambɨva weiye na nariye idae Amalek. Theghewonake thiyake Iso levo Ada orumburumbuyeŋgi. \li1 \v 13 Iso nariye Riyuwel le ŋgaŋga theghevarɨ: \li2 Nahat, Sera, Sama na Misa. Thiyake Iso levo Basimata orumburumbuyeŋgi. \li1 \v 14 Iso levo Oholibama, iye Ana yawarumbuye na iye tembe Sibiyon rumbuyeva. Va i ghambɨ weiye Iso le ŋgaŋgaŋgiya thiyake: \li2 Jeus, Jalam na Kora. \p \v 15-16 Idom gharɨgharɨniye na lenji randeviva thiya rimbun weya Iso thiyake: \li1 E tɨnenji va Elipas, iye Iso nariye virɨviva, orumburumbuyeŋgi. \li2 Randevivaŋgike thiyake: Timan, Oma, Sepo, Kenas, Kora, Gatam na Amalek. Thiyake Iso levo Ada orumburumbuyeŋgi. \li1 \v 17 Wabwike thiyake thɨ rimbun weya Iso nariye Riyuwel: \li2 Nahat, Sera, Sama na Misa. Thiye Iso levo Basimata orumburumbuyeŋgi. Te vambe thɨ yakuva Idom e tɨne. \li1 \v 18 Wabwike thiyake, Jeus, Jalam na Kora, va thɨ rimbun weya Iso levo Oholibama, iya tɨnae idae Ana. \p \v 19 Thiyake va Iso onanariyeŋgi na wabwi regha na regha va thɨ rimbun weŋgi. \b \p \v 20 Thiyake Seir orumburumbuyeŋgi thɨ mena wabwi Hor e tɨne, thiya yakukai e valɨvaŋgake iyake: \li2 Lotan, Sobal, Sibiyon, Ana, \v 21 Dison, Esa, na Disan. Iya Seir orumburumbuyeke thiyake inanji Idom na thiye Hor gharɨgharɨniye lenji randevivaŋgi. \li1 \v 22 Lotan le ŋgaŋgaŋgiya ghɨmoghɨmoruke thiyake: \li2 Hori na Homam. Na Lotan louye idae Timna. \li1 \v 23 Sobal le ŋgaŋgaŋgiya ghɨmoghɨmoruke thiyake: \li2 Alvan, Manahat, Ibal, Sipo na Onam. \li1 \v 24 Sibiyon le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoruke thiyake: \li2 Aiya na Ana. Ana iye va i vaidiya mbwarowou i dayagha e vuruvuru vwatavwata e tɨne mbaŋaniye i njimbukikiŋgiya ramae Sibiyon le doŋɨki. \li1 \v 25 Ana le ŋgaŋga thiyake: \li2 Dison na Oholibama, elaghɨniye Ana yawarumbuye. \li1 \v 26 Dison le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoruke thiyake: \li2 Hemdan, Esban, Itɨran na Karan. \li1 \v 27 Esa le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoruke thiyake: \li2 Bilhan, Saavan na Akan. \li1 \v 28 Disan le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoruke thiyake: \li2 Us na Aran. \li1 \v 29-30 Thiyake randevivaŋgi Hor gharɨgharɨniye e tɨnenji: \li2 Lotan, Sobal, Sibiyon, Ana, Dison, Esa, na Disan. Thiye va thɨ mbaro weŋgiya Hor gharɨgharɨniye Seir e tɨne. \s1 Rambarombaro Idom e tɨne \p \v 31 Amba muyai Isirel gharɨgharɨniye va e lenji kiŋ, Idom e tɨne kiŋ vama inanjiwe thɨ mbaro. Iya idaidanjiyake: \li1 \v 32 Bela, iye Beor nariye. Va ina e ghemba Dinhaba na i mbaro Idom e tɨne. \li1 \v 33 Mbaŋa Bela i mare, Jobab iye Sera nariye i mena e ghemba idae Bosra kaero i rothɨghɨva. \li1 \v 34 Mbaŋa Jobab i mare, Husam iye i ri e valɨvaŋga regha idae Timan kaero i rothɨghɨva. \li1 \v 35 Mbaŋa Husam i mare, Haded, iye Beded nariye kaero i tabona kiŋɨva. Va i kivwalaŋgiya Midiyan gharɨgharɨniye Mowab e tɨne. Va i yaku e ghemba idae Avit na i mbarowe. \li1 \v 36 Mbaŋa Haded i mare, Samla kaero i rothɨghɨva. Iye i mena e ghemba regha idae Masreka. \li1 \v 37 Mbaŋa Samla i mare, Saul kaero i rothɨghɨva. Va i yaku e ghemba regha idae Rehobot ina e walaghɨta\f + \fr 36:37 \ft Walaghɨtake iyake mbwata idae Yupreitis.\f* ghadidiye. \li1 \v 38 Mbaŋa Saul i mare, Baal-Hanan kaero i rothɨghɨva. Iye Akba nariye. \li1 \v 39 Mbaŋa Baal-Hanan, Akba nariye, i mare, Haded kaero i rothɨghɨva na i tabo kiŋ. Va i yaku e ghemba regha idae Pau. Levo idae Mihitabel, Matred yawarumbuye na rumbuya Me-Saheb. \b \p \v 40-43 Wabwike thiyake ghanji riuriu rɨgheya Iso. Lenji randevivaŋgi Timna, Alva, Jetet, Oholibama, Ela, Pinon, Kenas, Timan, Mibɨsa, Magɨdiyel na Iram. Thiyako thɨ yaku Idom e tɨne. Na ghambanji thivathivaniye idaidanji thɨ mena weya lenji randeviva idaidanji. \p Gharɨgharɨke thiyake ghanjiwabwi rɨghe Iso, Idom gharɨgharɨniye orumburumbunji. \c 37 \s1 Josep le gheneloloŋgi \p \v 1 Jeikob vambe i yakuyaku vara Kenan e tɨne ŋgoreiye ramae va i yakukowe. \p \v 2 Utuutuke iyake Jeikob riuriuniye. \b \p Mbaŋa Josep ghatheghathegha vama i wo hoyaworo na umbopirɨ, i wa ve njimbukikiŋgiya sip na gout weiyaŋgiya oghaghae, Bilha na Silpa lenji ŋgaŋga weinji ramae Jeikob. Mbaŋa vavana Josep i utugiya weya ramanji, oghaghae lenji vakatha raitharɨ utuniye. \p \v 3 Isirel le gharethovu weya Josep i kivwala va le gharethovu weŋgiya le ŋgaŋgako vavana, kaiwae Josep va i virɨ mbaŋaniye amalaghɨniye kaero i amalaghɨsarɨ. Iya kaiwae ramanji va i vakatha ghakwama thovuye moli, molao na nɨmanɨma tembe molamolaova. \v 4 Mbaŋa oghaghaema thɨ thuwe ramanji mbe i gharethovuwe vara Josep na maa tembe reghava e tɨnenjiko, mbema thɨ botewoyathu vara na maa tembe ghalɨŋanji i thovuye weva. \p \v 5 Gougou regha Josep i ghenelolo, na mbaŋa i utugiya weŋgiya oghaghaeko i vakathaŋgi ma thɨ botewayathu vara moli. \v 6 I dage weŋgi iŋa, “Wo hu vandeŋe gheneloloke iya menda ya gheneloloŋake. \v 7 Mendava inanda wit e ghauma tɨne, ra yavayavatha wit mbambara iya. Iwaeŋge witɨma mbambara iya ghino va ya yavathama i yondo virɨ na i ndevanavana ghamberegha. Ghemi lemi yavathama thɨ rakaghɨliŋa ghinokowe na thɨ kururuwe.” \p \v 8 Oghaghaeko thɨ dagewe thɨŋa, “Ko uŋa eŋge ne u tabo na kiŋ na u mbaroŋainda?” I vakatha weiye lenji gharegaithɨ mbema thɨ botewoyathu vara le gheneloloko na le utuutuko kaiwanji. \p \v 9 Injana mbowa i gheneloloŋava ghenelolo regha na i utugiya weŋgiya oghaghaeko, iŋa, “Wo hu vandeŋeŋgo! Mbowa ma gheneloloŋava ghenelolo regha. E mbaŋako iyako varae, manjala na ghɨtara voghɨyaworo na voghɨra thɨ kururu e ghino.” \p \v 10 Josep tembe i utugiyava le gheneloloko weya ramae, ko iyemaeŋge ramae i govwara ghamwae na iŋa, “The ghenelola iya u gheneloloŋake? Uŋa eŋge tɨna, oghaghaeko na ghino ne wo kururu e ghen na wo vakatha ghan yavwatata?” \v 11 Josep oghaghae thɨ yamwanja kaiwae, ko iyemaeŋge ramae mbe i rerenuwaŋa vara gheneloloko kaiwae. \s1 Josep oghaghae thɨ vakuneŋa amalaghɨniye ŋgoreiya rakakaiwobwaga \p \v 12 Mbaŋa regha Josep oghaghae vama thɨ rakao thɨ njimbukikiŋgiya ramanji le sip na gout na vethiya ghan Sekem ghadidiye. \v 13 Amba ramae i dage weya Josep, iŋa, “Kaero u ghareghare, oghaghama thɨ njimbukikiŋgiya sip na gout na thiya ghan Sekem ghadidiye. Wo u vandeŋeŋgo, ya variyeŋge na u wa weŋgi.” \p I gonjoghawe iŋa, “I thovuye moli.” \p \v 14 Kaero ramae i dagewe, iŋa, “U wa na vo thuwe thoŋgo riwanji mbe thovuye eŋge na thoŋgo sip na goutɨko mbe thɨ thovuye eŋge. Amba u njoghama na u utugiya utuninji weŋgo.” Amba Josep i wareri Hebron malamoniye e tɨne. \p Mbaŋa Josep ve vutha Sekem ele valɨvaŋga, \v 15 amala regha i vaidi i tamwetamwe loloŋga oghaghae thetheghanɨko e lenji ghamba ghan na i vaito iŋa, “Ko u tamweya budakai?” \p \v 16 I gonjoghawe iŋa, “Ya tamwetamwe weŋgiya oghaghaŋguno. Thɨ njimbukikiŋgiya sip na gout thiya ghan. Thare u ghareghare aŋga inanji?” \p \v 17 Amalama i gonjoghawe iŋa, “Kaero mendava thɨ roiteta iya valɨvaŋgake iyake. Va ya loŋwe thɨŋa, ‘Ra raka Dotan.’” \p Josep i rereghamba weŋgi oghaghaema na ve vaidiŋgi Dotan ghadidiye. \v 18 Ko mbaŋa thɨ thuwe Josep i menamenako na amba e ghalughawoghawo weŋgi, kaero thɨ vona ghae na nuwanjiya thɨ tagavamare. \v 19 Kaero thɨ vedage weŋgi thɨŋa, “Ahaa! Ragheneloloma maiya vara i menana. \v 20 E mbaŋake iyake ra tagavamare, na ra wokiyathumban e gogake iya ma mbwake inawe. Tene va rakwan na raŋa, ‘Thetheghan mbwanjam menda i ghan.’ Na wo ra thuweno budakai ne thɨ yomara ele gheneloloŋgiko.” \p \v 21 Mbaŋa Rubin i loŋwe utuutuko iyako i mando na i vamoru oghaghaeko e nɨmanji ghare. I dage weŋgi iŋa, “Thava ra tagavamare.” \v 22 Mbowo i dageva weŋgi iŋa, “Thava madibe ina e nɨmamina. Mbema hu wokiyathunjoŋa eŋge e gogake iya maa mbwake inawe na mbe i yakuwe na thava tembe nɨmami i waweva.” Rubin i utu ŋgoreiyako kaiwae va le renuwaŋa nuwaiya i vamoru e nɨmanji na i vaŋgunjogha weya ramae. \p \v 23 Mbaŋa Josep i vutha weŋgi oghaghae thɨ ndelawelawe e nɨmanji, thɨ thethe ghakwamama ghayaboyabo iya molaoma ramae va i vakatha wagiyawema na i njimbo. \v 24 Kaero thɨ wo na thɨ dunjoŋa gogama iya maa mbwama inawe. \fig Kaero thɨ wo na thɨ dunjoŋa gogama iya maa mbwama inawe|src="CO00705B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="37:24" \fig* \p \v 25 Oghaghaema kaero thiya ghanɨŋga. E lenji ghanɨŋgako tɨne thɨ tagathɨna maranji kaero thɨ thuweŋgiya Ismel gharɨgharɨniye vavana amba thɨ menamenako e lenji kamel. Thɨ rakamena Giliyad ele valɨvaŋga. Kamelɨko va thɨ doweŋgiya bigibigi butinji thovuye e vwatanji ŋgoreiya gam, balɨm na mer. Va vethɨ vakuneŋaŋgi Ijipt e tɨne. \p \v 26 Amba Juda i dage weŋgiya oghaghaeko iŋa, “Ne ŋgoroŋga ghathovuyako weinda thoŋgo ra tagavamara ghaghandako, ra wothuwole riwaeko na ra ravunyivunyiya le mareko utuniye? \v 27 Ra vakuneŋa eŋge weŋgiya Ismel gharɨgharɨniye na thava tembe nɨmanda i waweva. Wo hu thuwe mbe ghindake vara ghaghanda na mbunɨma na madibeko iyako, iya weindake.” Amba thɨ varaeŋna na thɨ vakatha iyako. \p \v 28 Mbaŋa Midiya rakunekune vavana thɨ mena evasiwanji, kaero vethɨ momodɨ voreŋa ghaghanji Josep e gogama tɨne na thɨ vaŋgugiya weŋgiya Ismel gharɨgharɨniyema. Amaamalako thɨ giya modae le laghɨlaghɨye silva gethɨyeiwo. Amba thɨ vaŋgu na thɨ wa Ijipt. \p \v 29 Amba Rubin i njogha weŋgi na i wa ve kela e gogama. Marae i nja Josep maa ina gheko. Ghatemuru kaiwae i mwanathethe ghakwama. \v 30 I njogha weŋgiya oghaghaema na iŋa, “Ŋgamama maa ina gheko? Ne ŋgoroŋga wo ghaŋgoghaŋgo?” \p \v 31 Josep oghaghae thɨ unɨgha gout ghɨmoru umbwara, kaero thɨ liya ghakwamama ghayaboyabo na thɨ liutu goutɨko e madɨbae. \v 32 Thɨ liya kwamako ghayaboyabo na vethɨ livatomwe weya ramanji. Kaero thɨŋa, “Mo vaidiya kwamake iyake. Mbowo u thuwe. Mbwata naru lema Josep ghakwama ghayaboyabo o nandere?” \p \v 33 Mbaŋa Jeikob i thuwe wagiyawe kaero iŋa, “Naruŋguma Josep ghakwama ghayaboyabo iyake! Emunjora mbwanjam tagaithɨ mendava i tagavamare na i tenɨghan.” \p \v 34 Weiye le nuwatharɨ laghɨye i mwana thetheŋgiya ghakwama, i njimbo kwama bwedibwedi e mborowae na i nuwatharɨ laghɨye mbaŋa molao nariye Josep kaiwae. \v 35 Le ŋgaŋgako wolaghɨye thɨ raka menawe na thɨ munjeva thɨ vakatha gharemalɨlɨwe (thɨ thɨnɨnjoŋa ghare) na nuwatharɨko iko. Ko iyemaeŋge Jeikob i botewa na mbe i randaranda vara. I dage weŋgi iŋa, “Mbene weiŋgu vara lo nuwatharɨ na ya randaranda ghaghad ne ya mare na ya wa weŋgiya ramaremare, iya naruŋguko inawe.” \p \v 36 Mbaŋa Midiya rakunekune vethɨ raka vutha Ijipt, thɨ vakuneŋa weya Potipa. Amalake iyake iye Pero le rakakaiwo laghɨye regha. Amalaghɨniye iye gharagatɨgatɨ lenji randeviva. \c 38 \s1 Juda na Tama \p \v 1 Mbaŋa ubotu e ghereiye, Juda i iteteŋgiya ogaghae na i nja ve yaku weiye amala regha idae Hira e ghemba idae Adulam. \v 2 Gheko Juda i thuwe wevo eunda tɨnan Kenan ramae idae Sua. I vaŋgu na i ghena weiye. \v 3 Wevoko i marabo na i ghambɨ ŋgama ghɨmoru. I rena idae Er. \v 4 Muyai mbowo i ghambɨva, na tembe ŋgama ghɨmoruva. I rena idae Onan. \v 5 Injana mbowo i marabova na tembe i ghambɨva ŋgama ghɨmoru. I rena idae Sila. Ŋgamake iyake va ve virɨ e ghemba regha idae Kesib. \p \v 6 Mbaŋa Er kaero i thamatuwo, Juda nariye virɨviva, kaero ramae i tuthiya levo, idae Tama. \v 7 Ko iyemaeŋge Juda nariye virɨviva le vakatha mbema tharɨ eŋge vara Loi e marae. Iya kaiwae Loi i vakatha na i mare. \p \v 8 Iwaeŋge Juda i dage weya nariye Onan, Er ghaghae, iŋa, “U vaŋgwa ghaghako laghɨyeniye ghembwiye na u vamboromboro ghanda thanavu me mena orumburumbunda weŋgi. Kaiwae mbe ghagha levo, mbala u ghambɨ wein ghaghako kaiwae.” \v 9 Ko iyemaeŋge Onan va i ghareghare gamagaiko ne thɨ ghambɨko weiye maane amalaghɨniye idae ina weŋgi; iya kaiwae mbaŋa i ghena weiye wambwiko riwaeko dimithiye i liŋgiyathu eto mbala wambwiko maa i marabo na i ghambɨ gamagai ghaghaema kaiwae. \v 10 Le vakathako kaiwae Loi maa i warari iya kaiwae tembe i vakatha na i mareva. \p \v 11 Amba Juda i dage weya ghendiyae Tama iŋa, “U njogha weya rama na len bodaboda na wo vo yaku weinaŋgi, ko thava ne u ghe, na naruŋguke Sila wo i thamatuwo.” Kaiwae le renuwaŋako va iŋa, “Ne iwaeŋge mbowo i mareva ŋgoreiya oghaghaeko.” Tama i vakatha ŋgoreiya Juda le renuwaŋako. \p \v 12 Mbaŋa molao kaero iko na e ghereiye Juda levo iye Sua yawarumbuye, i mare. Mbaŋa le nuwatharɨko ghambaŋa kaero iko, amba i voro Timɨna weŋgiya ghɨmoghɨmoru thɨ tena le sipɨko vulivulinji wul kaiwae. Hira, rara Adulam, Juda le nɨma, vambe weiyeva. \p \v 13 Mbaŋa lolo regha i dage weya Tama iŋa, “Ghendiyae Juda i wareri i wa Timɨna ve tena le sipɨko vulivulinji wul kaiwae,” \v 14 iwaeŋge i biginjoŋa wambwima kwamaniye, i liyabo riwae e kwama ulu ghayaboyabo na i wothuwole ghayamoyamo. Ko amba ve yaku e kamwathɨ ruru Enain, e kamwathɨ i voro Timɨna. Kaiwae vama i thuwe Sila kaero i thamatuwo, ko iyemaeŋge ghendiyae maa i vaŋgugiyawe na le ghɨmoru. \p \v 15 Mbaŋa Juda i thuwe le renuwaŋa iŋaeŋge wevo i vavakuneŋa riwae, kaiwae i yabo ghamwae. \v 16 Kaiwae Juda mava ele ghareghare elako amalaghɨniye ghendiyae, iwaeŋge i loŋga ghembe e kamwathɨko ghadidiye na i dagewe iŋa, “U mena e mbaŋake iyake na ya ghena weiŋgu ghen.” \p Elako i gonjoghawe iŋa, “Ne u giya modaŋgu budakai?” \p \v 17 I dagewe iŋa, “Ne ya variya gout nariye elo sip na goutɨko tɨnenji.” \p Ko iyemaeŋge elako i gonjoghawe iŋa, “Thare valɨkaiwae u giyama bigi regha e ghino na ne i vaemunjoruŋa dagerawena ne u variya goutɨna nariye e ghino.” \p \v 18 Juda i dagewe iŋa, “Nuwaniya ya woveŋge budakai?” \p I gonjoghawe iŋa, “Nuwaŋguiya ghan nonona weiye ghathiyona na pwasikena iya e nɨmanɨna.” Kaero i giyawe na i vamboromboro Juda le renuwaŋako. E vakathako iyako Tama i marabo. \v 19 E ghereiye Tama i njogha, i biginjoŋa ulu ghayaboyabo na kaero i njimbova wambwima kwamaniye. \p \v 20 Mbaŋa Juda ve vutha weŋgiya rakakaiwoma, i tuthiya gout nariye tabwagha regha, kaero i variye weiye le nɨma Hira na mbala ve biginjogha me le dagerawema i giya le bigibigima weya elama. Ko iyemaeŋge le nima maa ve vaidi. \v 21 Iwaeŋge i vaitoŋgiya ghɨmoghɨmoru thiya yaku gheko iŋa, “Aŋga ina elama i vakuneŋa riwaema e yathima thanavuniye?” \p Thɨ thombenjoghawe, thɨŋa, “Ma wevo i vakuneŋa riwae ina gheke.” \p \v 22 Kaero i njoghava weya Juda na i dagewe iŋa, “Maa ma vaidi mun. Ghɨmoghɨmoru inanji e ghembako iyako methɨ dage e ghino thɨŋa, ‘Ma tembe wevo regha i vakuneŋa riwae iri gheke.’” \p \v 23 Juda i gonjoghawe iŋa, “U viyathu na i mbana budakai menda ya giyanawe. Thava tembe ra tamwe mbeleva, ne iwaeŋge gharɨgharɨ thɨ loŋwevaidi na thɨ vavɨrɨinda. Kaero ma mando na ya vamboromboro le renuwaŋa na ma variye goutɨma, ko iyemaeŋge maa mo vaidi.” \p \v 24 Manjala umboto e ghereiye lolo regha i utugiya weya Juda iŋa, “Ghendiyae Tama mendava i vakatha yathima thanavuniye, na mbaŋake kaero i marabo.” \p Juda iŋa, “Hu vaŋguraŋgiyama etoke na ra ŋambu vamare e ndɨghe.” \p \v 25 Ko iyemaeŋge mbaŋa vethɨ vaŋguraŋgiya kaero i variye totoke iyake weya ghendiyae iŋa, “Ghɨmoruke iya le bigibigiya thiyake iye va weiŋgu, iya maraboniyake.” Na i gotubweva iŋa, “Mbowo u thuwe bigibigike thiyake. Thela le bigibigi? Ghanono weiye ghathiyo na pwasike.” \p \v 26 Mbaŋa Juda i thuwe bigibigiko theghetoko na i ghareghare amalaghɨniyewe, iwaeŋge iŋa, “Tama le vakatha i emunjoru, ko iyemaeŋge ghino lo tharɨ, kaiwae mava ya vaŋgugiya naruŋguko Sila weya elaghɨniye na le ghɨmoru.” Na ande teva i ghenareva weiye Tama. \p \v 27 Mbaŋa kaero ghambaŋa ghambɨ, ghɨmoghɨmoru theghewo gamwaruwoŋgi va inanji e ŋgamoiye. \v 28 Tama ele ghambɨko tɨne ŋgamako regha i liraŋgiya nɨmae regha, ravavaghambɨko eunda i li thiyo sosoro nasiye na i ŋgarɨ e nɨmaeko amba iŋa, “Ŋgamake iyake ne i virɨkai.” \v 29 Ko iyemaeŋge mbaŋa i liruwo njogha nɨmae ghaghaeko i virɨkai, iwaeŋge ravavaghambɨ iŋa, “Ko ana ghen u virɨviva weva ghaghana!” Iya kaiwae thɨ rena idae Peres. \v 30 Amba ghaghaema thiyoma nasiye sosoro ina e nɨmae i virɨ, na thɨ rena idae Sera. \c 39 \s1 Josep na Potipa levo \p \v 1 Mbaŋaniye Ismel gharɨgharɨniye thɨ vamodo Josep kaero thɨ vaŋgu na vethɨ vaŋguvutha Ijipt e tɨne. Gheko kaero vethɨ vakuneŋava weya giya regha, Pero e raberabe, idae Potipa. Iye lolo laghɨye regha. Kiŋ Pero gharagatɨgatɨ lenji randeviva. \p \v 2 \nd Giya Loi\nd* vambe weiye vara Josep na i vakatha bigibigike wolaghɨye mbe i thovuye eŋge vara ele vakathako tɨne. Josep va i yaku na i kaiwo ghagiya Potipa e le ŋgolo tɨne. \v 3 Mbaŋa Josep ghagiyako kaero i njimbuvaidiya le vakathako wolaghɨye e tɨne mbe i thovuye eŋge vara, i ghareghare \nd Giya Loi\nd* va weiye na i vakatha le kaiwoko i thovuye moli; \v 4 i vakatha i warari laghɨye moli kaiwae na i worawe i tabo amalaghɨniye valɨnɨmae. Ghagiyako kaero i vatomwewe na i mbaroŋa bigibigiko wolaghɨye ele ŋgolo tɨne na bigibigiko wolaghɨye e ghayayaoko. \v 5 Mbaŋaniye vara Potipa i worawa Josep na i mbaroŋaŋgiya gharɨgharɨko wolaghɨye thiya kaiwo ele ŋgoloko na bigibigiko wolaghɨye e ghayayaoko tɨne, \nd Giya Loi\nd* i vakatha amalako le bigibigiko wolaghɨye thiya thovuye moli. \nd Giya Loi\nd* i mwaewo weŋgiya Potipa le bigibigiko wolaghɨye inanji ele ŋgoloko tɨne, na le umaumako thɨ madi. \v 6 Potipa i viyatho le bigibigiko wolaghɨye weya Josep i njimbukiki. Potipa maa tembe i rerenuwaŋava bigi regha kaiwae, mbema ghanɨŋgako eŋge vara iya i ghanɨko. \p Josep va thavɨndondo wamandondo na ghayamoyamo i thovuye na manɨune. \v 7 Iwaeŋge i tagawo Potipa levo nuwae. Ko maa mbaŋa bwagabwaga kaero i dage weya Josep iŋa, “U mena va ghena weiŋgu ghen.” \p \v 8 Ko iyemaeŋge Josep i botewa elako na i dagewe iŋa, “Wo giyako kaero menda i viyatho bigibigike wolaghɨye ele ŋgoloke tɨne na ghino ya mbaroŋa. Menda i vareminjeŋgo na ya njimbukikiya bigibigike wolaghɨye iya amalaghɨniyekewe. \v 9 Ma tembe lolo regha inava e ŋgoloke tɨne i laghɨye kivwalaŋgo. Amalako maa menda tembe i ravaghava bigi regha e ghino; mbe ghen eŋge vara, kaiwae levo ghen. Ne ŋgoroŋga na ya vakatha thanavu ŋgoreiyako na ya tharɨ Loi e marae?” \v 10 Elako mbe i vothaŋa vara Josep mbaŋa regha na regha e tɨne, ko iyemaeŋge i botewayatho le naŋgokowe na maa i ghena weiye. I mando na i vaghaghaiŋa ghamberegha weya Potipa levo. \p \v 11 Va mbaŋa regha Josep i ru e ŋgoloko tɨne na i vakatha ghakaiwowe. Le valɨrakakaiwo mava regha mun ina gheko. \v 12 Iwaeŋge elako i laweghathɨ e ghakwama na i dagewe iŋa, “U mena ya ghena weiŋgu ghen.” Ko iyemaeŋge Josep i vogha raŋgi eto na i vogha iteta elako, mbe i rondelili eŋge ghakwama ghayaboyabo. \fig I vogha iteta elako, mbe i rondelili eŋge ghakwama ghayaboyabo|src="CO00715B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="39:12" \fig* \p \v 13 Mbaŋa i thuwe me iteta ghakwama ghayaboyabo na i voraŋgi eto, \v 14 kaero i kula weŋgiya le ŋgoloko gharakakaiwo na i dage weŋgi iŋa, “Wo hu thuwe! Iya rara Hibruna iya lo ghɨmoruke va i vaŋgurawe e ŋgoloke i vakatha monjina laghɨye weinda. Me mena i ru elo woluwoluke tɨne na i munjeva i laweŋgo na i vakatha le renuwaŋa e ghino, ko iyemaeŋge ma mareŋwanji laghɨye moli. \v 15 Mbaŋa me loŋwe ma ŋwanjiko, i vogha raŋgi eto na i voiteta ghakwama ghayaboyabo evasiwaŋguke.” \p \v 16 Elako mbe i vikikighathɨ vara kwamako ghaghad Josep ghagiyako i njoghama e ŋgoloko. \v 17 Amba i utugiya utuutumawe iŋa, “Iya rara Hibru ŋgoloke gharakakaiwo mendava u vaŋgurawe e ŋgoloke me vakatha monjina e ghino. \v 18 Ko iyemaeŋge mbaŋa ma mareŋwanji i vogha raŋgi eto na i iteta ghakwama ghayaboyabo evasiwaŋgu.” \p \v 19 Mbaŋa amalako i loŋwe utuutuko iyako weya levo, ghare i gaithɨ laghɨye moli. \v 20 Josep ghagiyako iŋa na vethɨ vaŋguruwo e thiyoko ŋgora thavala thɨ vakatha vatharɨ weya kiŋɨko na vethɨ ruwe. \p Ko iyemaeŋge mbaŋa Josep ina e thiyo tɨne, \v 21 \nd Giya Loi\nd* i mwaewowe na i thalavu. Iyako i wo thiyoko gharambarombaro nuwae na i warari kaiwae. \v 22 Iya kaiwae thiyoko gharambarombaro i worawa Josep na i mbaroŋaŋgiya thavala inanji e thiyoko tɨne, na tembe ŋgoreiyeva e vakathako wolaghɨye gheko. \v 23 Thiyoko gharambarombaro mava tembe i rerenuwaŋava the bigiya vama i vatomwe weya Josep na i njimbukiki, kaiwae \nd Giya Loi\nd* vambe weiye vara na ele vakathako wolaghɨye \nd Giya Loi\nd* i vakatha na i emunjoru. \c 40 \s1 Josep i vaghɨle raruru e thiyo lenji ghenelolo \p \v 1 Mbaŋa vavana e ghereiye, Ijipt ghakiŋ le rakakaiwo theghewo, regha kiŋɨko ghawaen gharavivatha na regha bred gharaŋambuŋambu — thɨ vakatha vatharɨ bigi regha kiŋɨko e marae na i vakatha maa i warari. \v 2 Iwaeŋge ghare i gaithɨ wanaŋgi \v 3 na i dage weya gharagatɨgatɨko lenji randeviva i vaŋguruwoŋgi e thiyo. Thiyoko iyako iya Josep va inakowe. \v 4 Kiŋɨko gharagatɨgatɨ lenji randeviva i yovaŋguŋgi weya Josep na i dagewe i njimbukikiŋgi e bigibigiko wolaghɨye. \p Mbaŋa gheviye vama lenji yakuyaku gheko na e ghereiye, \v 5 mbe theghewoko vara — kiŋɨko ghawaen gharavivatha na ghabred gharaŋambuŋambu thɨ ghenelolo gougou mbe reghaeŋge. Lenji gheneloloko mbe tomethi ghanjirumwaru. \p \v 6 Mbaŋa Josep i mena weŋgi mbaŋambaŋako iyako i thuweŋgi thɨ yawowo. \v 7 I vaitoŋgi iŋa, “Buda kaiwae ghamiyamoyamo i yawowo noroke?” \p \v 8 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Mbe thamaghewoke vara mo ghenelolo gougou, ko iyemaeŋge maa lolo regha ina gheko na valɨkaiwae i vaghɨleŋgi.” \p Amba Josep i dage weŋgi iŋa, “Loi mbe ghambereghaeŋge valɨkaiwae i vaghaghɨleŋgiya ghenelolo. Wo hu utu giyama e ghino mo hu thuweŋgiya budakai.” \p \v 9 Kaero waenɨma gharavakatha i utugiya le gheneloloma weya Josep iŋa, “Lo gheneloloko e tɨne ma thuwe waen ghathiyo yaŋgara e ghamwaŋgu. \v 10 Na e umbwarako iyako yaŋgayaŋga yaŋgato. Mbaŋa ndamwandamwaeko thɨ voviya kaero thɨ vunyenye, kaero vunyevunyeuyeko thɨ dobu na uneune thɨ yomara. \v 11 Pero ghakomu mena e nɨmaŋgu. Ya mbana uneuneko kaero ya imbɨ mban e komuko tɨne na ya thɨnɨrawe Pero e nɨmae.” \p \v 12 Josep i dagewe iŋa, “Len ghenelolona gharumwaru ŋgoreiyake. Yaŋgayaŋgaena yaŋgatona gharumwaru mbaŋa thegheto. \v 13 Mbaŋa thegheto e tɨne kiŋɨko ne iŋa na u raŋgi na u wawe. Ne u njogha na tembe vo vakathava kaiwoma va u vakavakathama. Tembe ne u vivathava kiŋɨko ghawaen na u giyawe. \v 14 Aee, wou, ago laghɨye e ghen, mbaŋa bigibigike wolaghɨye ne ve thovuye e ghen, u renuwaŋakikiŋgo na gharen e ghino. Mbala vo govambwaraŋgo weya kiŋɨna na valɨkaiwae tembe ya raŋgiva e thiyoke tɨne. \v 15 Wo u thuwe, gharɨgharɨ va thɨ vaŋgu kavɨŋgo Hibru e lenji valɨvaŋga na othembe gheke maa ya vakatha vatharɨ mun bigi regha na valɨkaiwae thɨ vaŋgu ruwoŋgo e thiyoke tɨne.” \p \v 16 Mbaŋa bredɨma gharaŋambuŋambu i loŋwevaidi Josep le vaghɨle gheneloloko i thovuye, tembe i dageweva Josep iŋa, “Ghino tembe ŋgoreiyeva, menda ya ghenelolo. Elo gheneloloko tɨne, ya bigiya nambonambo ŋgamwato e umbalɨŋgu, bred inanjiwe. \v 17 E vwatako vara tomethi ghanɨŋga ŋambuŋambu kiŋɨko kaiwae inanjiwe. Ko iyemaeŋge maa thɨ yonja na thɨ ghan mbaŋa mbe ina e umbalɨŋgu.” \p \v 18 Josep i dagewe iŋa, “Ghenelolona iyana gharumwaru ŋgoreiyake. Nambonambo ŋgamwatona iye mbaŋa thegheto. \v 19 Mbaŋa thegheto e tɨne Pero ne iŋa na thɨ vaŋguraŋgiyaŋge na thɨ yovaŋguŋge weya amalaghɨniye. Amba ne iŋa na thɨ kitena numonɨna na thɨ wovakwata riwanɨna e umbwa, na maa thɨ mena thɨ ghana mbunɨmanina.” \p \v 20 Mbaŋa thegheto e ghereiye Pero le ghambɨ gharenuwaŋakiki. I vakatha thaganiye na i kula vathavathaŋgiya le rakakaiwoko wolaghɨye thɨ raka mena e thagako iyako tɨne. Kiŋɨko iŋa na thɨ vaŋgumena ghawaen gharavivatha na bred gharaŋambuŋambuma weya amalaghɨniye na le rakakaiwoko wolaghɨye e maranji. \v 21 I vaŋgunjogha ghawaenɨma gharavivatha ele ghamba kaiwoma na i njogha na tembe i vakathava kaiwoma va i vakavakathamawe, \v 22 ko iyemaeŋge iŋa na thɨ wovakwata raŋambuŋambuma. Iyako va i yomara ŋgoreiya Josep va le utuutu weŋgi mbaŋa va i vaghɨle lenji gheneloloma. \p \v 23 Ko iyemaeŋge kiŋɨma ghawaen gharavivatha i renuwaŋa vaghalawe Josep. Mbema i renuwaŋa valawe vara. \c 41 \s1 Pero le ghenelolo \p \v 1 Theghathegha umboiwo vama thɨko na e ghereiye amba Pero i ghenelolo ghenelolo regha. E gheneloloko tɨne va i ndeghathɨ e Walaghɨta Nael ghadidiye. \v 2 E mbaŋako iyako burumwaka umbopirɨ, ghanjitabo vondɨvondɨ na riwanji vunevune, thɨ raka voroma e walaghɨtako tɨne kaero thiya ghana nana gheko. \v 3 E ghereinji mbowo burumwaka umbopirɨva thɨ raka voro e walaghɨtako tɨne, ghanji tabo i nja na mbe ŋgaŋgainji eŋge. Thɨ raka mena na thɨ ndeghathɨ burumwakama vavanama evasiwanji e walaghɨtako ghadidiye. \v 4 Kaero burumwakama iya ŋgaŋgainjima eŋge thɨ ghanɨŋgiya burumwakama ghanjitaboma vondɨvondɨ. Amba Pero i thuweiru. \p \v 5 Injana mbowo i ghenava na tembe i ghenelolova. E tɨne i thuwe iyake: Wit siŋwepirɨ, ghanjiyamoyamo i thovuye moli na wokɨninji mbe regha eŋge. \v 6 Iyako e ghereiye wit siŋwepirɨ mbe thɨ thɨnɨ raŋgiyava — wakɨniye mbe nasiye na ndewendewe i mena e boimako i ŋambwa ndamwandamwaeko. \v 7 Witɨko wakɨniyeko nanasiye thɨ mbanɨvoŋguŋgiya witɨma ghanjitaboma i thovuye na siŋwe laghɨlaghɨye. Amba Pero i thuweiruva na e mbaŋako iyako i ghareghare me ghenelolo. \p \v 8 Ighɨviya Pero ghayamoyamo maa i warari mun. Kaero i variye utu weŋgiya thavala manɨyeto na rathimbathimba Ijipt e tɨne na thɨ raka menawe. Pero i utugiya le gheneloloma weŋgi, ko iyemaeŋge maa tembe reghava valɨkaiwae i vaghɨlewe. \p \v 9 Amba kiŋɨko ghawaenɨma gharavivatha i dage weya Pero iŋa, “Noroke ya renuwaŋakikiya lo tharɨ regha. \v 10 Va mbaŋa regha gharen i gaithɨ wanaime weiŋgu raŋambuŋambuma, iwaeŋge u bigi ruwoime e thiyo ghan ragatɨgatɨma lenji randeviva ele ŋgolo. \v 11 Gougou regha mbe thamaghewoko vara wo ghenelolo, na lama gheneloloko vambe tomethi ghanjirumwaru. \v 12 Amala regha tabwagha va ina gheko. Iye Hibru loloniye, ghanɨragatɨgatɨna lenji randeviva va le rakakaiwo. Va wo utugiyawa lama gheneloloko na i vaghɨla ghanjirumwaruko weime. \v 13 Bigibigiko wolaghɨye va i mboromboro ŋgoreiya va le varumwaruko weime. Ghino u vaŋgu njoghaŋgo e wo kaiwoko na wouko uŋa na thɨ kiten numwe na thɨ wovakwate riwae e umbwa.” \p \v 14 Pero i variya utu Josep kaiwae na mbema ghenji na nɨmanji eŋge vethɨ vaŋguraŋgiya e thiyoko tɨne. Ve kwe ghabathɨ na i njimbo kwama thovuye, kaero i wa ve ndeghathɨ Pero e marae. \p \v 15 Pero i dagewe iŋa, “Mendava ya ghenelola ghenelolo regha, na maa lolo regha i vaghɨle. Ko iyemaeŋge mendava ya loŋwevaidi ghen valɨkaiwan u vaghɨleŋgi ghenelolo ghanjirumwaru, iya kaiwae ma variye utu kaiwan.” \p \v 16 Josep i gonjoghawe iŋa, “Ghino maa valɨkaiwaŋgu ya vakatha, ko iyemaeŋge Loi ne i giya vaghɨle thovuye e ghen.” \p \v 17 Amba Pero i dagewe iŋa, “Elo gheneloloko tɨne va ya ndeghathɨ e walaghɨta Nael ghadidiye, \v 18 na e mbaŋako iyako burumwaka umbopirɨ, ghanjitabo vondɨvondɨ na riwanji vunevune, thɨ rakavoroma e walaghɨtako tɨne na thiya ghana nana gheko. \v 19 E ghereinji mbowo burumwaka umbopirɨva thɨ raka voroma e walaghɨtako tɨne, ghanjitabo i nja na mbe ŋgaŋgainji eŋge. Maa tembe mbaŋa reghava ya thuweŋgiya burumwaka ghanjiyamoyamo raitharɨ moli ŋgoreiyako Ijipt laghɨyeko e tɨne. \v 20 Burumwakama ŋgaŋgainjima eŋge thɨ ghanɨŋgiya burumwakama umbopirɨma iya ghanjitaboma vondɨvondɨ iya methɨ rakavorokaima. \v 21 Ko iyemaeŋge othembe thɨ ghanɨŋgiya vavanako ghanjitaboko mbe ŋgoreiye vara iyako. E ghereiye amba ya thuweiru.” \p \v 22 “Kaero ya gheneva. Na injana mbowo ya ghenelolova. E gheneloloko iyako ya thuwe wit siŋwepirɨ ghanjiyamoyamo i thovuye moli na wakɨninji mbe regha eŋge. \v 23 Iyako e ghereiye wit siŋwepirɨ mbowo thɨ thɨnɨ raŋgiyava — wakɨniye me nasiye na ndewendewe i mena e boimako i ŋambwa ndamwandamwaeko. \v 24 Witɨko wokɨninjiko nasiye thɨ mbanɨvoŋguŋgiya witɨma ghanjitaboma i thovuye na siŋwe laghɨlaghɨye. Ma utugiya weŋgiya thavala manɨyetoŋgi, ko iyemaeŋge maa tembe reghava valɨkaiwae i vamanjamanjalaŋa e ghino.” \p \v 25 Amba Josep i dage weya Pero iŋa, “Pero, len ghenelolona theghewona ghanjirumwaru mbe regha eŋge. Loi me vatomwe ghen budakai ne i vakatha. \v 26 Iya burumwakana umbopirɨna ghanjitabo vondɨvondɨ, iyana theghathegha umbopirɨ. Na iya witɨna siŋwe laghɨlaghɨyena na thɨ thovuyena tembe theghathegha umbopirɨva; na ghanjirumwaru mbe regha eŋge. \v 27 Iya burumwakana umbopirɨna na ŋgaŋgainjina eŋge na thɨ rakavoro muyaina na witɨna siŋwepirɨ wakɨninji mbe nasiye na uneune mbe nanasiye — iya ndewendewe i mena e boimako i ŋambu ndamwandamwaena — iyana theghathegha umbopirɨ ne vunuvu ghambaŋa.” \p \v 28 “Ŋgora kaero ma utuma e ghen. Loi kaero me vatomwe e ghen budakaiya ne i vakatha. \v 29 Theghathegha umbopirɨ e tɨne madi ne ghambaŋa Ijipt laghɨyeke e tɨne. \v 30 Ko iyemaeŋge ne e ghereiye theghathegha umbopirɨ vunuvu ghambaŋa. Madi ghatheghathegha nevole gharerenuwaŋa i ghawe gharɨgharɨ e nuwanji, kaiwae vunuvuko mbema ne i vakowana vara vanautumako laghɨye. \v 31 Madima ghambaŋa nevole thɨ renuwaŋa vaghalawe moli, kaiwae vunuvuko iya e ghereiyeko mbema ne i tharɨ moli vara. \v 32 Ghenelolona theghewo rɨghe kaiwae Loi nuwaiya hu ghareghare iyake ne i yomara, na ne i vakatha, maiya vara kenɨ.” \p \v 33 “Iya kaiwae e mbaŋake iyake, Kiŋ Pero, u tuthiya amala regha nuwae i goi na i thimba, na u vaŋgurawe i mbaroŋa Ijipt laghɨyeke. \v 34 Na tembe u tuthiŋgiva giyagiya vavanava na thɨ mbana wit weŋgiya gharɨgharɨ Ijipt laghɨyeke e tɨne mbaŋa madiko ghatheghathegha umbopirɨ e tɨnenji. Wone thɨ wabwi na wabwilima witɨko na thɨ mbana wabura weŋgiya gharɨgharɨko na thɨ mban ghaghathɨ. \v 35 Ne u giya giyagiyako ghanjimbaro na thɨ mbanɨ vatha ghanɨŋgako madiko e ghatheghathegha tɨnenji iya i menamenako. Ghen e idan thɨ vathe wit e ghanjiŋgoloŋgolo e ghembaghemba regha na regha tɨne na mbe maranjiwe vara. \v 36 Ghanɨŋgako iyako mbala i tabona thaŋwethaŋwe unmariye vanautumake kaiwae. Iyako ne ra vakaiwoŋa vunuvuko ghatheghathegha umbopirɨ e tɨne iya ne i ŋge Ijipt laghɨyeke. E kamwathɨke iyake amba ne ma bada i gaboŋgiya gharɨgharɨ.” \s1 Josep i tabo gawana Ijipt e tɨne \p \v 37 Renuwaŋako iyako ghathuwathuwa i thovuye weya Pero na le rakakaiwoko wolaghɨye. \v 38 Kaero Pero i vaitoŋgi iŋa, “Thare valɨkaiwae ne ra vaidiya lolo regha ŋgoreiya amalake iyake, iya Loi uneke inawe?” \p \v 39 Amba Pero i dage weya Josep iŋa, “Kaiwae Loi i vakathaŋge na u ghareghare iyake, maa tembe lolo reghava nuwae i goi na i thimba ŋgoreiya ghen. \v 40 Ne ya vaŋguraweŋge na u mbaroŋa lo vanautumake, na lo gharɨgharɨke wolaghɨye ne thɨ ghambugha len mbarona. Len mbarona le vurɨgheghe i mena mbe ghino eŋge e raberabeŋgu.” \p \v 41 Kaero Pero i dage weya Josep iŋa, “E mbaŋake iyake ya vaŋguraweŋge na u tabo gawana Ijipt laghɨyeke e tɨne.” \v 42 Pero i woraŋgiya nɨmae kikiye ghae ghamba mbaroko ghanono inawe, na i worawe Josep e nɨmae kikiye. I vanjimbo e kwama thovuye moli na i wokitho numwe ghae gol. \v 43 I yambigiya weya Josep le sariyot theghewoniye i thawe na kiŋɨko gharagatɨgatɨ thɨ raka viva e ghamwae na thɨ vakatha ghayavwatata na thɨŋa, “Hu kururuwe! Hu kururuwe!” Pero kaero i tuthiya Josep na iye i tabo gawana Ijipt laghɨyeko tɨne. \p \v 44 Amba Pero i dagewe iŋa, “Ghino Pero, Ijipt lenji kiŋ, ko iyemaeŋge maa lolo regha Ijipt e tɨne ne i vakatha bigi regha ma u vatomwewe.” \v 45 Pero i rena Ijipt idaniye, Sepanat Peniya, weya Josep na i vaŋgugiya Asenat weya amalaghɨniye na levo. Elako iyako Potipa yawarumbuye, iye ghemba On lenji ravowovowo. Josep i vaghɨliya Ijipt laghɨyeko. \p \v 46 Josep ghatheghathegha vama i wo ghweto mbaŋaniye i ru i kaiwo weya Pero, Ijipt lenji kiŋ. Kaiwo e tɨne i roiteta Pero na i vaghɨliya Ijipt laghɨyeko. \v 47 Madi ghatheghathegha umbopirɨ e tɨne thelauko ghanɨŋganiye i rau laghɨye moli. \v 48 Wolaghɨyeko iyako Josep i mbanɨ vathavatha na i vathe e ghembaghembako. E ghemba regha na regha tɨne i vathe ghanɨŋga e valɨvaŋgako iyako. \v 49 Witɨko va i laghɨye na i ghanagha moli maa valɨkaiwae Josep tembe i rɨghɨva ŋgoreiya kerakera e njighɨko ghadidiye. \p \v 50 Va e mbaŋako iyako na amba muyai vunuvuko ghatheghathegha thɨ mena, Josep le ŋgaŋga vama theghewo, thɨ ghambɨ weya Asenat, Potipa yawarumbuye iye On lenji ravowovowo. \v 51 Josep i rena nariye virɨviva idae Manase. Iŋa, “Kaiwae Loi i vakathaŋgo ya renuwaŋa vaghalawe wo vuyowoma wolaghɨye na bwebwe le bodaboda.” \v 52 Nariye theghewoniye i rena idae Ipɨreim, na iŋa, “Kaiwae Loi i vakathaŋgo ya ghambɨ e valɨvaŋga ya vaidiya vuyowowe.” \p \v 53 Madima ghatheghathegha umbopirɨma kaero iko vara iyake, \v 54 na vunuvuma ghatheghathegha umbopirɨ i worawe rɨghe, ŋgoreiya Josep va le utuutuma. Vunuvuko iyako vambe ve wova vanautuma vavana, ko iyemaeŋge Ijipt laghɨyeko e tɨne ghanɨŋga vambe inawe. \v 55 Mbaŋa Ijipt gharɨgharɨniye thɨ ghamɨnoa vunuvuko ghamɨna, vethɨ goyawaru weya Pero ghanɨŋga kaiwae. I variyeŋgi na thɨ raka weya Josep na vethɨ vakatha budakaiya ne i utuŋa weŋgi. \p \v 56 Mbaŋa vunuvuko kaero i laghɨye moli na i wo vanautumako laghɨye, Josep kaero i vughɨŋgiya ghanɨŋgama ghaŋgoloŋgolo na i vakuneŋa wit weŋgiya Ijipt gharɨgharɨniye, kaiwae vunuvuko vama i vurɨgheghe moli Ijipt laghɨyeko e tɨne. \v 57 Gharɨgharɨ vambe thɨ rakaraka menava e yambaneke laghɨye na thɨ vamodo wit weya Josep, kaiwae vunuvuko vambe i vurɨgheghe e valɨvaŋgake wolaghɨye. \c 42 \s1 Josep oghaghae thɨ raka Ijipt na vethɨ bayama wit \p \v 1 Mbaŋa Jeikob i loŋwe vaidiya wit ina Ijipt, kaero i dage weŋgiya le ŋgaŋga iŋa, “Buda kaiwae mane hu vakatha bigi regha? \v 2 Mendava ya loŋwevaidiya wit utuniye ina Ijipt. Hu raka gheko na vohu vamodo vavana kaiwanda, na valɨkaiwae i ndewoinda na thava raya mare.” \p \v 3 Iwaeŋge Josep oghaghae theyaworoma thiya wareri, thɨ raka Ijipt na vethɨ bayama wit. \v 4 Ko iyemaeŋge Jeikob mava i variye Benjamin, Josep ghaghae nasiyeniye, na weiyaŋgi kaiwae ghare va i laghɨlaghɨye ne iwaeŋge tharɨ regha i yomarawe. \v 5 Kaero Isirel le ŋgaŋgako thiya wareri weinjiyaŋgiya gharɨgharɨ vavana vethiya bayama wit, kaiwae vunuvuko vambe i wova Kenan. \p \v 6 E mbaŋako iyako Josep iye gawana Ijipt e tɨne na amalaghɨniye iyava i vavakuneŋa wit weŋgiya gharɨgharɨ e yambaneke laghɨye. Josep oghaghae thɨ rakavuthana iwaeŋge thɨ mena thɨ kururuwe na ghamwanji i nja e thelauko vwatae. \v 7 Mbaŋa Josep i thuweŋgiya oghaghaeko na kaero i tuthiŋgi, ko le vakathako eŋge ŋgoreiya mbe lolo regha. Le utuutuko va e ghamɨnae weŋgi. I vaitoŋgi iŋa, “Aŋga hu rakamena?” \fig Thɨ mena thɨ kururuwe na ghamwanji i nja e thelauko vwatae|src="CO00730B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="42:6" \fig* \p Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Wo rakamena Kenan na wo mena wo bayama ghanɨŋga.” \p \v 8 Josep eŋge kaero i tuthiŋgi na i ghareghare ghɨmoghɨmoruke thiyake amalaghɨniye oghaghae, ko thiye eŋge mava thɨ tuthi thela amalaghɨniye. \v 9 Amba i renuwaŋakikiya le gheneloloŋgima kaiwanji, na i dage weŋgi iŋa, “Ghemi rakelakela ghemi! Menda hu mena na nuwamiya hu thuwe lama vanautumake le ghamba njavovo.” \p \v 10 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Nandere moli, amalana. Len rakakaiwo, menda wo mena wo bayama ghanɨŋga. \v 11 Mbe amala regha eŋge vara le ŋgaŋga ghime. Len rakakaiwo, wo utu emunjoru, na maa rakelakela ŋgoreiye ghime.” \p \v 12 Josep mbowo i dageva weŋgi iŋa, “Nandere! Menda hu mena na nuwamiya hu thuwe lama vanautumake le ghamba njavovo.” \p \v 13 Ko iyemaeŋge thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Len rakakaiwo, lama ghanaghanagha theyawora theghewo, amala regha le ŋgaŋgaŋgi ghime, amalaghɨniye iyake e valɨvaŋga idae Kenan. Nasiyenime mbe ina weiye ramame na regha kaero va i mare.” \p \v 14 Josep i gonjogha weŋgi iŋa, “Mbema ŋgoreiye iya maŋama weŋga: Ghemi rakelakela! \v 15 Ne ya vakatha kamwathɨ regha e ghemi na i vaemunjoruŋa lemi utuutuke mbema emunjoru. Kiŋ Pero e idae ya dage e ghemi, maa tembe ne hu iteteva Ijipt ghaghad ghaghami nasiyenimina i mena gheke. \v 16 Ghemina regha i njogha na ve vaŋguma. Taulaghɨna ghemi iya hu ronjoghana ne vohu yaku e thiyo tɨne, na wo thuwe thoŋgo lemi utuko i emunjoru. Thoŋgo nandere, Kiŋ Pero e idae, ghemi rakelakela.” \v 17 Josep kaero ve vaŋguraweŋgi e thiyo na vethɨ yakuwe mbaŋa thegheto e tɨne. \p \v 18 Mbaŋa theghetoniyeko e tɨne Josep i dage weŋgi iŋa, “Kaiwae Loi ghamararu ina e ghino, hu vakatha renuwaŋake iyake ambane maa thɨ gaboŋga. \v 19 Thoŋgo mbema emunjoru lemi utuutuke, hu vatomwe ghaghamina regha i ronjogha. Mbe i yaku vara e thiyoke tɨne, na wolaghɨyena ghemi, hu raka njogha. Hu biginjogha witɨko weŋgiya lemi bodaboda iya badana ne i gaboŋgi. \v 20 Ko mbaŋa ne hu njoghama hu vaŋguma ghaghamina nasiyenimina e ghino. Iyake ne i vaemunjoruŋa lemi utuutuma i emunjoru amba ne maa valɨkaiwae hu mare.” Thɨ vamboromboro iya renuwaŋako iyako. \p \v 21 Kaero thɨ vedage weŋgi thɨŋa, “Emunjoru, ra vaidiya vuyowoke iyake rɨghe moliya ghaghandama. Va ra thuwe ghavuyowoko na le naŋgo weinda thalavu kaiwae, ko iyemaeŋge mava ra wovatha le utuutuko, iya kaiwae ra vaidiya vuyowae e mbaŋa iyake budakaiya va la vakathawe.” \p \v 22 Rubin i dage weŋgi iŋa, “Ŋgoroŋga va yaŋa e ghemi? Va yaŋa ne ra ndevakatha bigi reghawe, ko iyemaeŋge mava nuwamiya hu vandeŋeŋgo. Na mbaŋake budakaiya va la vakathawe ra vaidiya rereya.” \v 23 Mbaŋa Josep i utu weŋgi, lolo regha i vaghɨle iya kaiwae mava e lenji ghareghare mun Josep i loŋwe na i ghareghare iya lenji utuutuko. \p \v 24 I roiteteŋgi na wo ve randa. Mbaŋa i njogha kaero i tuthiya Simion, na iŋa na thɨ ŋgarɨ e maranji. \s1 Josep oghaghae thɨ rakanjogha Kenan \p \v 25 Josep kaero i dage weŋgiya le rakakaiwoko thɨ mbana wit e lenji begibegi na lenji manima tembe thɨ bigi mbanɨva regha na regha ele begi tɨne, e vwatae moli. Tembe thɨ giyava ghanji kamwathɨ kaiwae. Mbaŋa thɨ vakathavao, \v 26 kaero thɨ doweya witɨko e doŋɨkiko vwatanji na thiya wareri. \p \v 27 E valɨvaŋga regha va vethɨ laghenawe, iwaeŋge regha e tɨnenjiko i tateya le begi na i munje i mbana witɨko vavana na i ŋamweya le doŋɨkiko, iwaeŋge i vaidiya le manima ele begiko tɨne, e vwatae moli, \v 28 kaero i dage weŋgiya oghaghaema iŋa, “Lo manima tembe methɨ biginjoghava e ghino. Iyake, mbe iya elo begike tɨne.” \p Gharenji i tage weinji lenji gharelaghɨlaghɨ laghɨye na thɨ vevaitoŋgi thɨŋa, “Budakai iya Loi menda i vakathake weinda?” \p \v 29 Mbaŋa thɨ vutha weya ramanji Jeikob Kenan e tɨne, kaero thɨ utugiya weya bigibigiko wolaghɨye va thɨ yomara weŋgi. Thɨ dagewe thɨŋa, \v 30 “Gawanako iya i mbaroko Ijipt e tɨne, mbaŋa va i utuko weime ghalɨŋaeko e larɨmbɨya na i vakathaime raŋaeŋgeva ghime rakelakela e vanautumako tɨne.” \v 31 Ko iyemaeŋge wo dagewe woŋa, “Ghime emunjora iya wo utuŋake, ghime maa rakelakela. \v 32 Lama ghanaghanagha thamayaworo na thamaghewo, ramame mbe regha eŋge. Ghaghame regha kaerova i mare na nasiyenime ina Kenan weiye ramame.” \p \v 33 Giyako i dage weime iŋa, “E kamwathɨke iyake valɨkaiwae ne ya vaemunjoruŋa na ya ghareghare mbema emunjoru iya mohu utuŋana. Ne hu roiteta ghaghamina regha gheke na wolaghɨyena ghemi hu biginjogha wit e ghambami weŋgiya lemi bodabodana iya badana i gharɨŋgi. \v 34 Ko iyemaeŋge ne hunde renuwaŋa vaghalawe hu vaŋguma ghaghamina nasiyenimina, ne hu vaŋgumena e ghino. Ne e kamwathɨke iyake ya ghareghare ghemi maa rakelakela ŋgoreiye, emunjoru rautuutu emunjoru ghemi. Ambane ya vaŋgunjogha ghaghamike weŋga, na valɨkaiwami hu kune e valɨvaŋgake iyake.” \p \v 35 Mbaŋa thɨ tara raŋgiya lenji begibegiko uneunenji regha na regha thɨ vaidi le manima weiye ghambaema. Mbaŋa thɨ thuwe iyako weinji ramanji Jeikob gharenji i laghɨlaghɨye moli kaiwae. \v 36 Ramanji i dage weŋgi iŋa, “Thare nuwamiya ya thɨvaivao lo ŋgamaŋgamake wolaghɨye? Josep kaero nandere na Simiyon kaero nandere, na noroke kaero nuwamiyava hu vaŋgwa Benjamin. Bigibigike wolaghɨye kaero thɨ roghereiye wanaŋgo!” \p \v 37 Amba Rubin i dage weya ramae iŋa, “Thoŋgo maa ya vaŋgunjoghama Benjamin e ghen, valɨkaiwae u gaboŋgiya lo ŋgaŋga theghewona. U viyathu e nɨmaŋguke ghare, na tembene ya vaŋgunjoghamava e ghen.” \p \v 38 Ko iyemaeŋge Jeikob iŋa, “Naruŋguke mane hu wa weimi gheko, ghaghae kaero i mare na ma ghamberegha eŋge e yawayawaliye. Thoŋgo bigi regha i yomarawe e lemi loŋgaloŋgana tɨne na i mare, kaiwae kaero ya amalaghɨsarɨ moli, lemi vakathana ne i vakatha gharevɨrɨ e ghino na i tagavamareŋgo.” \c 43 \s1 Josep oghaghae thɨ raka njogha Ijipt weinji Benjamin \p \v 1 E mbaŋako iyako vunuvuko vamba i vurɨgheghe vara Kenan e le valɨvaŋga. \v 2 Iya kaiwae mbaŋa kaero thɨ ghanɨvao witɨma va vethɨ vamodoma Ijipt, ramanji kaero i dage weŋgiva iŋa, “Mbowo hu njoghava na vohu vamodo ghanda seiwova.” \p \v 3 Ko iyemaeŋge Juda i dagewe iŋa, “Amalako mendava i utu vurɨgheghe weime iŋa, ‘Mane tembe hu thuweva ghamwaŋgu, thoŋgo maa hu vaŋgwa ghaghamina na weimi.’ \v 4 Thoŋgo ne u variya Benjamin na weime, ne wo raka Ijipt na vo vamodo ghanɨŋga kaiwan. \v 5 Ko thoŋgo mane u variye na weime, mane wo raka kaiwae amalako va i dage weime na iŋa, ‘Maane tembe hu thuweva ghamwaŋgu, thoŋgo ma hu vaŋgwa ghaghamina na weimi.’” \p \v 6 Jeikob i dage weŋgi iŋa, “Buda kaiwae hu vakatha vuyowo laghɨye e ghino na mendava hu dage weya amalako ghaghami regha mbe ina weva?” \p \v 7 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Amalako vambe i vaito ghɨdaghɨda vara ghime kaiwame na lama bodaboda iŋa, ‘Ramami mbe e yawayawaliye? Thare ghaghami regha mbe inaweva?’ Mbema wo thombe eŋge iya le vaitoŋgiko. Ŋgoroŋga mbala mendava woŋa na wo ghareghare ne iŋa, ‘Hu vaŋgumena ghaghamina gheke’?” \p \v 8 Kaero Juda i dage weya ramae Isirel iŋa, “U variye ŋgama weiŋgu na wo wareri e mbaŋake iyake; ambane valɨkaiwae ghime, ghen na la ŋgamaŋgamake mbe e yawayawalinji na mane raya mare. \v 9 Ghino wombereghake ya dagerawe mane bigi regha mun i tharɨwe. U worawa vuyowoke wolaghɨye e ghino. Thoŋgo mane ya vaŋgunjoghama e ghen na ya vaŋgurawe e maran, ghawonjoweko ghino ne ya wo ghaghad yawaliŋgu. \v 10 Wo u thuwe, thoŋgo mava wo roroghagha, mbala kaero mendava wo raka na wo njoghamava mbaŋaiwoniye.” \p \v 11 Amba ramanji Isirel i dage weŋgi iŋa, “Thoŋgo mbema ŋgoreiya iyana, ko hu vakatha iyake: Hu bigiya thivathivake iyake une thovuthovuye vavana e lemi begibegiŋgina na hu yobigi weya amalana ŋgoreiya ghamwaewo — balɨm, ŋguyo, njambawo, mer, pistasiyo mbombouye, na almon. \v 12 Hu mbana manima va hu mbanɨnjoghama, va ina e lemi begibegima tɨne e vwatae na hu mbanɨva vavana tembe le ghanaghanagha ŋgoreiyeva iyako, kaiwae manima iyava thɨ bigimban e lemi begibegina tembe hu bigi njoghava. Iyana mbwatava lolo regha i mban njoghathavwi. \v 13 Hu vaŋgwa ghaghamina weimi na hu njogha weya amalana e mbaŋake iyake. \v 14 Ya naŋgo weya Loi vurɨghegheniye na i vakatha amalana ghare i nja weŋga na i vatomwe ghaghamina Benjamin na ne hu njoghama weimi. Ko e ghino, thoŋgo mbema emunjoru ya thɨvaiŋgiya lo ŋgaŋgake, mbema ya thɨvaiŋgi vara.” \p \v 15 Iwaeŋge amaamalako thɨ mbana lenji mwaewoko thiyako na thɨ bigiya manima va thɨ mban njoghama na tembe valɨvagagava e vwatae. Na weinji Benjamin thɨ raka Ijipt, na vethɨ raka vuthawe vara Josep. \v 16 Mbaŋa Josep i thuwe Benjamin kaero i dage weya rakakaiwoko iya i mbaro ele ŋgoloko iŋa, “U vaŋguŋgiya ghɨmoghɨmoruke thiyake na u yovaŋguŋgi elo ŋgoloko. Hu unɨgha thetheghan regha na hu vivatharawa ghanɨŋga. Ne ghararaghɨye mboro ya ghanɨŋga weiŋguyaŋgi.” \p \v 17 Amalama i vakatha ŋgoreiya Josep me dagemawe. I vaŋguŋgiya amaamalama na thɨ wa e ŋgolo. \v 18 Amaamalama gharenji i laghɨlaghɨye mbaŋa thɨ wa e ŋgoloko. Lenji renuwaŋa thɨŋa, “Thɨ vaŋguinda na ra mena gheke kaiwae va thɨ bigimbanjogha manima ela begibegima. Nuwanjiya lenji vurɨgheghe i ghathɨinda kaero thɨ laweinda na le rakakaiwo ghinda na i mbanɨŋgiya la doŋɨkike.” \p \v 19 Mbaŋa vethɨ vutha weya Josep le ŋgoloko e ghaghambaru, kaero thɨ dage weya ŋgoloko gha ranjimbunjimbu, thɨŋa, \v 20 “Wo vata ago e ghen amalana, mbaŋa va wo menakaima gheke na wo vamodo ghanɨŋga, \v 21 na wo raka njogha, e kamwathɨ mborowae i gou weime na wo laghena. Gougouko iyako wo tateŋgiya lama begibegi na wo vaidiya manima iya mendava wo vamodo witɨkowe. Mbe iya varake. Mbowo mo mbanɨnjoghamava, \v 22 weiya vavanava e vwatae na wo vamodo ghanɨŋgawe. Maa tembe e lama ghareghareva va ŋgoroŋga na maniko tembe inanjiva e begibegiko tɨnenji.” \p \v 23 Rakakaiwoma iya i mbaro Josep ele ŋgoloma i dage weŋgi iŋa, “Tha hu rerenuwaŋa kaiwae. Tha hu gharelaghɨlaghɨ. Lemi Loi, iye ramami le Loi mendava i giya manina iyana e ghemi, iya i bigimban e lemi begibegina. Lemi manima kaerova ya mban.” Amba i vaŋguraŋgiya Simiyon na i vaŋgugiya weŋgi. \p \v 24 Rakakaiwoma i vaŋguruwoŋgiya amaamalama Josep ele ŋgoloke tɨne, i giya mbwa na thɨ thavwiya gheghenji na i ŋamweŋgiya lenji doŋɨkiko. \v 25 Kaero thɨ vivatha lenji mwaewoma Josep kaiwaema na mbala thɨ giyawe mbaŋa ne i njoghama ghararaghɨye mboro kaiwae me giya yanawanji Josep ne i mena i ghanɨŋga weiyaŋgi e lughawoghawoko iyako gheko. \p \v 26 Mbaŋa Josep i vutha weŋgi e ŋgoloko, thɨ bigiya mwaewoma methɨ mban menama e ŋgoloko na thɨ kururu e thelauko vwatae e ghamwae. \v 27 I vaitoŋgi ghamɨnanji kaiwae na iŋa, “Ŋgoroŋga ramami, mendava huŋama kaero i amalaghɨsarɨ moli? Mbe inawe na amba e yawayawaliye?” \p \v 28 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Len rakakaiwo ramame, mbe e yawayawaliye na riwae mbe thovuye eŋge.” Na mbowo thɨ ronjava e ghenji vuvuye na thɨ kururu e ghamwae. \p \v 29 Mbaŋa i thuwe ghaghae Benjamin kaero i dage weŋgi iŋa, “Ghaghamike nasiyenimike iyava hu utuŋa utuniyeko weŋgo iya amalaghɨniyeke? Loi i dage mwaewo e ghen, naruŋgu.” \v 30 Josep weiye le ghare vɨrɨ laghɨye mbaŋa i thuwe ghaghaeko, i ruku iteteŋgi na i wa mbe amalaghɨniye vara ele woluwolu tɨne na ve randawe. \p \v 31 Mbaŋa kaero me thavwiya ghamwae, i raŋgi na mbe i mbaroŋa vara ghamɨnaeko, kaero iŋa, “Hu theya ghanɨŋgana.” \p \v 32 Ghanɨŋga ghambaŋa Josep mbe le ghamba ghanɨŋga, oghaghae mbe lenji ghamba ghanɨŋga na Ijipt gharɨgharɨniye mbe lenji ghamba ghanɨŋga, kaiwae Ijipt gharɨgharɨniye thɨ ghɨmara njoŋanjoŋaŋgiya Hibru gharɨgharɨniye iya kaiwae maa thɨ ghanɨŋga weinjiyaŋgi. \v 33 Amaamalako va thɨ yaku na ghamwanji i ghemba Josep. Va thɨ yaku na ŋgoreiya ghanjitheghatheghako, i ri laghɨyeninji ghaghad nasiyeninji. Lenji yakuyakuko kaiwae gharenji iyo na thɨ vethuwethuweŋgi. \v 34 Ghanjiko va thɨ the Josep ele ghamba ghanɨŋgako. Mbaŋa thɨ thembana ghanɨŋgako, Benjamin ghae i laghɨye moli — mbaŋalima vara thɨ themban na i laghɨye kivwalaŋgiya ghauneko. Thiya ghanɨŋga na thiya munumu weinji Josep ghaghadɨ thiya warari. \c 44 \s1 Josep i yaroŋgiya oghaghae \p \v 1 Josep i dage weya le rakakaiwoko iya i mbaro ele ŋgoloko iŋa, “U mbana ghanɨŋga amala regha na regha ele begi na valɨkaiwae ne i bigi. E begi regha na regha e tɨne e vwatae moli u bigirawa regha na regha le mani. \v 2 U wo wo komuna iya silvana na u womban iya nasiyeninjina ele begi e tɨne weiye witɨna ghamani.” Kaero i vakatha ŋgoreiya Josep me dagemawe. \p \v 3 Ighɨviya rakerake le rakakaiwoŋgi thɨ variyeŋgi amaamalama na thiya wareri weinjiyaŋgiya lenji doŋɨki. \v 4 Vama inanji e loŋga mborowae, ko maa vamba bwagabwaga e ghembako tɨne kaero Josep i dage weya le ŋgoloko gharanjimbunjimbu iŋa, “Hu rereghamba weŋgiya amaamalama. Mbaŋa ne vou vuthavaleŋgi, hu dage weŋgi, huŋa, ‘Buda kaiwae hu lithɨgha thovuye e tharɨ? \v 5 Buda kaiwae mohu wokavɨ wo giyako ghakomu? Komuko iyako i vakaiwoŋa na i vaidiya bigibigi iya maa lolo regha i ghareghare vaghɨle ghenelolowe. Mbema mohu vakatha vara thanavu raitharɨ moli.’” \p \v 6 Mbaŋa i vuthavaleŋgi, i vathigiya Josep ghalɨŋaema weŋgi. \v 7 Ko iyemaeŋge thɨ dagewe thɨŋa, “Amalana, len utuutuna ŋgoreiyana ŋgoroŋga gharumwaru? Wo tholo e maran maa tembe valɨkaiwaeva wo vakatha vakatha ŋgoreiyana. \v 8 U ghareghare mendava wo mban njogha mani e lama begibegi tɨnenji e vwatae moli. Mbala buda kaiwae na wo kavɨ silva o gol e ghanɨgiyana ele ŋgolo? \v 9 Amalana, thoŋgo ra vaidiya bigina iyana weya regha e tɨnemeke noroke i mare na taulaghɨke ghime wo tabo len rakakaiwobwaga.” \p \v 10 I dage weŋgi iŋa, “Ne ra vakatha ŋgoreiya moŋana. Ko iyemaeŋge mbe thela eŋge vara me wo komuko ne lo rakakaiwobwaga na taulaghɨna ghemi rakerakethu.” \p \v 11 Mbe ghenji na nɨmanji eŋge thɨ bigi njoŋa lenji begibegi bode na regha na regha tembe i tate le begi. \v 12 Amba rakakaiwoko i tamwe, i ri weya virɨvivako ghaghad nasiyeniyeko. Na komuko ve vaidi vara Benjamin ele begi tɨne. \v 13 Oghaghaeko wolaghɨye thɨ thetheŋgiya ghanjikwamakwama gharevɨrɨ kaiwae, kaero regha na regha i dowe njogha le doŋɨki na thɨ raka njogha Ijipt. \p \v 14 Mbaŋa Juda na oghaghae thɨ raka vutha Josep vamba ina ele ŋgoloko. Taulaghɨko thɨ kururu na ghamwanji i nja e thelauko vwatae Josep e ghamwae. \v 15 I dage weŋgi iŋa, “Budakai iya menda hu vakathake? Thare hu ghareghare lolo ŋgoreiya ghinoke valɨkaiwaŋgu ne ya vaidiya bigithan ma lolo reghava i ghareghare?” \p \v 16 Juda i gonjoghawe iŋa, “Ŋgoroŋga ne woŋa e ghen, giya laghɨye? Ŋgoroŋga ne woŋa na wo vaemunjoruŋa e ghen mava wo vakatha vatharɨ weŋge? Loi tembe ghamberegha i woraŋgiya lama tharɨke. Iya kaiwae, amalana, taulaghɨke ghime, na thela iya komuko mena ele begi tɨne, len rakakaiwobwaga ghime.” \p \v 17 Ko iyemaeŋge Josep iŋa, “Maa valɨkaiwae ya vakatha iyana! Mbe thela eŋge vara komuko menawe, iye lo rakakaiwobwaga. Taulaghɨna ghemi hu raka njogha weya ramami weimi lemi gharemalɨlɨ.” \s1 Juda i rovurɨgheghe Benjamin kaiwae \p \v 18 Amba Juda i wa weya Josep na ve dagewe iŋa, “Ago laghɨye e ghen, giyana. Wo u vatomwe e ghino na ya woraŋgiya lo renuwaŋake. Gharen ne i ndegaithɨ wanaŋgo. Ya ghareghare u mboromboro wein Pero. \v 19 Giya laghɨye, va u vaitoime na uŋa, ‘Thare e ramaramami o ghaghami reghava inawe?’ \v 20 Wo gonjogha e ghen na woŋa, ‘Mbe e ramaramame, kaero i amalaghɨsarɨ, na ghaghame nasiyenime, vama i amalaghɨsarɨ amba i laghambɨ. Ŋgamako ghaghae laghɨyeniye kaero va i mare, tɨnanji regha. Ramae ghare mboro.’ \p \v 21 “Injana mbowo u dageva weime na uŋa, ‘Wo vohu vaŋguma na hu mena e ghino na wo ya thuwe.’ \v 22 Na wo dage e ghen, giyana, woŋa, ‘Ŋgamako maa valɨkaiwaeva tene i roiteta ramae. Thoŋgo i vakatha ŋgoreiye ramae ne i mare.’ \v 23 Ko iyemaeŋge u dage weime uŋa, ‘Thoŋgo mane hu vaŋgu mena ghaghamina iya nasiyenimina, ko mane tembe hu mena hu ndeghathɨva e maraŋgu.’ \v 24 Mbaŋa va wo njogha weya ramame wo utu giyawe budakai va u utugiya weime. \p \v 25 “Mbaŋa regha wo yakuyaku kaero ramame i dage weime iŋa, ‘Hu raka njogha na mbowo vohu vamodova ghanɨŋga seiwo.’ \v 26 Ko iyemaeŋge wo dagewe woŋa, ‘Mane wo raka. Thoŋgo mbe weime vara ghaghameko iya nasiyenimeko. Mane wo thuwe giyako ghamwae thoŋgo maa weime.’ \p \v 27 “Amba bwebwe i dage weime iŋa, ‘Kaero u ghareghare lo wevoko Reitiyel va i ghambɨŋgiya gamagai theghewo e ghino. \v 28 Regha kaerova i roiteteŋga na ya renuwaŋa thetheghan mbwanjam kaerova i tenɨghan, kaiwae maa tembe ya ndevaidiva mun ghaghad noroke. \v 29 Na mbaŋake thoŋgo hu vaŋgwa ghaghaeke e ghino na vuyowo ve yomarawe, nuwatharɨniye ne i vakathaŋgo ya mare.’” \p \v 30-31 Juda i gotubwe iŋa, “Iya kaiwae, giyana, mbaŋa ne wo njogha weya ramame, thoŋgo ŋgamake maa weime, mbaŋa ne i thuwe ŋgamake maa weime ne i mare. Yawaliye mboro iya ŋgamake iyake. Na kaiwae kaero i amalaghɨsarɨ moli gharevɨrɨko ne wo vakathakowe ne i unɨghɨ emunjoru. \v 32 Wo u thuwe, ghino wombereghake mendava ya dagerawa yawaliŋguke weya bwebwe ŋgamake modae. Va ya dagewe na yaŋa, ‘Thoŋgo maa ya vaŋgu njoghama e ghen, vuyowoko wolaghɨye, bwebwe, e maran ya wo ghaghad yawaliŋgu.’ \p \v 33 “E mbaŋake iyake, giyana, ghino eŋge ya yaku na ya tabo len rakakaiwobwaga, ya rothɨgha ŋgamake; na u viyathu i njogha weiyaŋgiya oghaghae. \v 34 Ne ŋgoroŋga na ya njogha weya bwebwe thoŋgo maa weiŋgu ŋgamake? Maa tembe nuwaŋguiya va thuwe vuyowoko ne i nja weya bwebweko.” \c 45 \s1 Josep i govambwara ghamberegha \p \v 1 E mbaŋako iyako Josep maa tembe valɨkaiwaeva i ghataŋaghathɨgha ghamɨnaeko le rakakaiwoko wolaghɨye e maranji, iwaeŋge iŋa na thɨ raka iteta amalaghɨniye. Maa tembe lolo reghava va ina gheko, vambema amalaghɨniye eŋge na oghaghae, amba i govambwara thela amalaghɨniye weŋgi. \v 2 Amba i randa na ghalɨŋae laghɨye. Ijipt gharɨgharɨniyeko thɨ loŋwe ghalɨŋae na utuniye tembe va vuthava kiŋɨko e ghayayao tɨne. \p \v 3 Kaero Josep i dage weŋgiya oghaghaeko iŋa, “Josep ghino iyake. Bwebwe mbe e yawayawaliye?” Ko iyemaeŋge mbaŋa oghaghaeko thɨ loŋwe iyako maa valɨkaiwanji thɨ thombewe kaiwae gharenji va i tage laghɨye moli e marae. \p \v 4 Amba Josep i dage weŋgi iŋa, “Hu raka mena evasiwaŋguke.” Thɨ vakatha ŋgoreiye na mbowo i dageva weŋgi iŋa, “Ghino ghaghamima Josep iyava hu vakuneŋama na i mena Ijipt. \v 5 Mbaŋake thava hu gharelaghɨlaghɨ na thava hu vegaithɨ wanaŋga kaiwae va hu vakuneŋaŋgo gheke. Loi va le renuwaŋa e tɨne na ya viva e ghamwami gheke na valɨkaiwae ya vamoru gharɨgharɨ yawalinji. \v 6 Kaero theghathegha umboiwo vara iyake, maa ghanɨŋga i ndembuthu mun e valɨvaŋgake iyake. Theghathegha umbolima amba inawe na e tɨne mane ghanɨŋga ghakabu o uloulo. \v 7 Ko iyake kaiwae Loi va i variyeŋgo e ghamwami gheke na valɨkaiwae orumburumbumi vavana mbe e yawayawalinji e yambaneke. Na i vamoru yawalɨmi e kamwathɨke iya ghamba rotaeleke tɨne. \p \v 8 “Iya kaiwae, ghemi mava hu variyeŋgo gheke, ko iyemaeŋge Loi va i variyeŋgo. I vakathaŋgo ghino ŋgoreiye kiŋɨko ramae. I woraweŋgo ya mbaroŋa le vanautumake iyake, na ya mbaro Ijipt laghɨyeke. \v 9 Hu vamayaŋa na hu njogha weya bwebwe na hu dagewe huŋa, ‘Naru Josep ghalɨŋae ŋgoreiyake: Loi kaerova i vakathaŋgo giya laghɨye na ya mbaroŋa Ijipt laghɨyeke; hu vamayaŋa na hu mena. \v 10 Ne hu yaku e valɨvaŋga idae Gosen, na ne inami evasiwaŋgu, ghen, len ŋgaŋga, orumburumbu, len sip, len gout, len burumwaka, na len bigibigina wolaghɨye. \v 11 Mbaŋa ne inami gheko, mbene ya njimbukikiŋga vara. Kaiwae theghathegha umbolima amba inawe vunuvuke ne ve wo; na maa nuwaŋguiya ghen, le ŋgaŋga na len bigibigina wolaghɨye bada i gaboŋga.’” \p \v 12 Josep i gotubwe iŋa, “Kaero hu thuwe taulaghɨna ghemi, na Benjamin, ghen tembe ŋgoreiyeva, mbema emunjora ghino Josep. \v 13 Vohu utu giya weya bwebwe ŋgoroŋga wo yavwatata le laghɨlaghɨye Ijipt e tɨne, na tembe ŋgoreiyeva bigibigike wolaghɨye iya kaero hu thuweŋgike. Ko hu vamayaŋa eŋge hu vaŋgumena bwebwe gheke.” \p \v 14 Amba Josep i bigirawa nɨmanɨmae Benjamin e vwatae na i randa; na Benjamin i thovuvu na tembe i randava. \v 15 Josep tembe i vakathava ŋgoreiyako weŋgiya oghaghaeko regha na regha na i vandamoŋgi. Iyako e ghereiye amba thɨ utu weinji. \p \v 16 Mbaŋa Josep oghaghaeko lenji vutha Ijipt utuutuniye kaero ve wo kiŋɨko ghayayao, i vakatha kiŋɨko na ghambandɨmbandɨ thiya warari. \v 17 Pero i dage weya Josep iŋa, “U dage weŋgiya oghaghanɨna na thɨ raka njogha Kenan. \v 18 U dage weŋgi na vethɨ vaŋguma ramanji na lenji bodabodako wolaghɨye na thɨ raka njoghama gheke. Ne ya wogiya the thivathiva regha thovuye Ijipt e tɨneke, na the bigiya nuwanjiya ne i mboromboro weŋgi. \p \v 19 “U dage weŋgi na thɨ momodɨŋgiya waŋga momod vavana Ijipt e tɨneke lenji ovo na gamagai nanasiye kaiwanji; na tembe thɨ vaŋgu menava ramanji weinji. \v 20 U dage weŋgi ne thɨ ndererenuwaŋa the bigibigiva kaiwanji. The bigibigi thovuthovuye inanji Ijipt e tɨne ne ra giya weŋgi.” \p \v 21 Isirel le ŋgaŋga thɨ vakatha ŋgoreiya me dagema weŋgi. Josep i giya waŋga momod vavana ŋgoreiya kiŋɨko meŋama, na ghanɨŋga kamwathɨ kaiwae. \v 22 Tembe i giyava kwama togha regha iya weŋgi oghaghaeko, ko iyemaeŋge i giya silva gethɨseriyeto weya Benjamin na kwamakwama totogha yaŋgalima. \v 23 I variya doŋɨki hoyawora, thɨ dowa Ijipt bigibiginiye thovuthovuye na doŋɨki hoyaworo thɨ dowa wit na bred na ghanɨŋga lenji njoghamake kamwathɨ kaiwae. \v 24 Kaero i variye yathuŋgi oghaghaema na thɨ raka, na i thɨnɨmbuleŋgi iŋa, “Ne hu ndegaithɨ e kamwathɨ mborowa.” \p \v 25 Kaero thɨ raka iteta Ijipt na thɨ raka njogha weya ramanji Jeikob, Kenan e tɨne. \v 26 Thɨ raka vutha kaero thɨ dage weya ramanji thɨŋa, “Josep mbe e yawayawaliye. Iye i mbaro Ijipt laghɨyeko.” Ramanji Jeikob ghare i yo laghɨye moli na maa i loŋweghathɨŋgi. \v 27 Ko iyemaeŋge mbaŋa thɨ utugiya bigibigiko wolaghɨyewe, iya Josep mendava i utugiyama weŋgi, na mbaŋa i thuwe waŋga momodɨŋgiko iya Josep va i variyeko na thɨ dowewe, ko ambama ghare ve dinja. \v 28 Na iŋa, “Meiye! Ko ana naruŋguma Josep mbe e yawayawaliye! Wo ya wa na va thuwe amba muyai ya mare.” \c 46 \s1 Jeikob na le wabwi thɨ raka Ijipt \p \v 1 Jeikob kaero i wareriŋa Ijipt weiyaŋgiya ghambandɨmbandɨko wolaghɨye, na mbaŋa i vutha Beyasiba i lavakatha vowo weya ramae Aisake le Loi. \p \v 2 Gougouniye Loi i utuwe e ghavatomwe tɨne iŋa, “Jeikob! Jeikob!” \p Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Mbe ghinoke.” \p \v 3 I dagewe iŋa, “Ghino Loi, rama le Loi. Tha u mararu u wa Ijipt, ne ya vakathaŋgiya orumburumbu tha muyaiko thɨ tabo vanautuma laghɨye regha gheko. \v 4 Ghino ne weiŋgu ghen ra wa Ijipt, na tembene ya vaŋgu njoghaŋgiva orumburumbu tha muyaiko gheke. Josep ghamberegha e nɨmae ne i vuna maramaran mbaŋa ne u mare.” \p \v 5 Amba Jeikob i wareriva Beyasiba e tɨne. Le ŋgaŋga thɨ vaŋgu doweŋgi weiyaŋgiya lenji ŋgaŋga nanasiye na lenji ovo e waŋga momodɨŋgina Pero va i variyeŋgi Ijipt kaiwanji. \v 6 Tevambe thɨ vaŋguŋgiva lenji thetheghanɨko na bigibigiko wolaghɨye va thɨ mban vathavatha Kenan e tɨne na tembe orumburumbuyekova wolaghɨye thɨ raka Ijipt. \v 7 Jeikob va i vaŋguŋgiya le ŋgaŋga, orumburumbuye ghɨmoghɨmoru, le ŋgaŋga wanakau, na orumburumbuye wanakau. \b \p \v 8 Jeikob le ŋgaŋga na orumburumbuye va thɨ ri Kenan na thɨ raka Ijipt idaidanji thiyake: \li1 Rubin, Jeikob nariye virɨviva. \li1 \v 9 Rubin le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Hanok, Palu, Hesron na Kami. \li1 \v 10 Simiyon le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Jemuel, Jamin, Ohad, Jakin, Soha na Saul iye tɨnae tɨnan Kenan. \li1 \v 11 Livai le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Gereson, Kohat na Merari. \li1 \v 12 Juda le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Er, Onam, Sila, Peres na Sera. Ko iyemaeŋge Er na Onan vambe thɨ mare Kenan e tɨne. \li1 \v 13 Isaka le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Tola, Pua, Jasub na Simiron. \li1 \v 14 Sebulon le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Sered, Elon na Jalil. \p \v 15 Ghɨmoghɨmoruke thiyake Leya va i ghambɨŋgi weiye Jeikob Padan Aram e tɨne weinji lounji Daina. Le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru na wanakau lenji ghanaghanagha theto na thegheto. \li1 \v 16 Gad le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Sipon, Hagi, Suni, Esbon, Eri, Arodi na Areli. \li1 \v 17 Asa le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Imna, Isva, Isvi, na Beraiya. \li2 Lounji Sera. \li2 Beraiya le ŋgaŋgaŋgiya: \li3 Heba na Malɨkiyel. \p \v 18 Gamagaike thiyake Silpa va i ghambɨŋgi weiye Jeikob. Wevoke iyake Leiban va i vaŋgugiya weya yawarumbuye Leya na le rakakaiwo. Lenji ghanaghanagha theyaworo na theghewona. \b \li1 \v 19 Jeikob levo Reitiyel le ŋgaŋgaŋgiya thiyake: \li2 Josep na Benjamin. \v 20 Ijipt e tɨne Josep ve ghambɨŋgiya Manase na Epreim weiye Asenat, Potipa yawarumbuye. Amalake iyake ravowovowo On e tɨne. \li1 \v 21 Benjamin le ŋgaŋgaŋgiya: \li2 Bela, Beka, Asbel, Gera, Naaman, Ehi, Ros, Mapim, Hapim na Ad. \p \v 22 Ghɨmoghɨmoruke thiya Reitiyel va i ghambɨŋgi weiye Jeikob. Lenji ghanaghanagha theyaworo na theghevarɨ. \li1 \v 23 Den nariya iyake: \li2 Hasim. \li1 \v 24 Napɨtalai le ŋgaŋgaŋgiya thiyake: \li2 Jasiyel, Guni, Jesa, na Silem. \p \v 25 Ghɨmoghɨmoruke thiyake Bilha va i ghambɨ weiye Jeikob. Leiban va i vaŋgugiya wevoke iyake weya yawarumbuye Reitiyel. Lenji ghanaghanagha theghepirɨ. \b \p \v 26 Gharɨgharɨke vara wolaghɨye thiyake iyava thɨ rakake Ijipt weinji Jeikob mbe amalaghɨniye vara orumburumbuye moliŋgi. Lenji ghanaghanagha thewona na theghewona. Iyake ma i vaonaŋgiya le ŋgaŋga lenji ovo. \v 27 Josep va i ghambɨŋgiya gamagai theghewo Ijipt e tɨne, i vakatha Jeikob le bodaboda va inanji Ijipt lenji ghanaghanagha thepirɨ. \s1 Jeikob na le ŋgaŋga inanji Ijipt \p \v 28 Mbaŋa kaero thɨ vurɨthaiya Ijipt, Jeikob i variye Juda e ghamwae na ve thuwe Josep mbala ve lavolevoleŋgi Gosen. Mbaŋa thɨ rakavutha gheko, \v 29 Josep kaero i thava ele waŋga momod na i wa Gosen ve lavolevoleya ramaewe. Mbaŋa thɨ vethuwethuweŋgi, Josep i bigiyatho nɨmanɨmae ramae Isirel e ŋgɨleŋgɨle na i randa mbaŋa molao moli. \p \v 30 Amba Isirel i dage weya Josep iŋa, “Mbaŋake kaero valɨkaiwaŋgu ya mare. Kaero ya thuweŋge na ya ghareghare amba e yawayawalin.” \p \v 31 Josep i dage weŋgiya oghaghae na ramae ghauuko gharɨgharɨniye iŋa, “Wo ya wa Pero na va utuwe, vaŋa, ‘Oghaghaŋguma na bwebwe ghauuko gharɨgharɨniye, va thiya yakuma Kenan kaero methɨ raka vutha weŋgo. \v 32 Ne va utugiyawe ghemi sip gharanjimbunjimbu, na hu njimbukikiŋgiya thetheghan — burumwaka, sip na gout lemoyo moli. Na menda hu vaŋgu menaŋgi — lemoyo moli weiye lemi bigibigiko wolaghɨye.’ \v 33 Mbaŋa Pero ne i kula vathaŋga na i vaitoŋga na iŋa, ‘Ghemi ghamikaiwo budakai?’ \v 34 Mbala hu gonjoghawe na huŋa, ‘Len rakakaiwo, mbaŋake wolaghɨye wo njimbukikiŋgiya burumwaka, sip na gout ŋgoreiya va mbe orumburumbume tha na tha va thɨ vakavakatha.’ Ne e kamwathɨke iyake ambane i vatomwe Gosen le valɨvaŋga na hu yakuwe. Kaiwae Ijipt gharɨgharɨniye thɨ botewoŋgiya sip gharanjimbunjimbu.” \c 47 \p \v 1 Josep i wa weya Pero na ve dagewe iŋa, “Bwebwe na oghaghaŋgu weinjiyaŋgiya lenji burumwaka, sip na gout na lenji bigibigiko wolaghɨye kaero mendama thɨ raka vutha, thɨ ri Kenan na mbaŋake inanji Gosen.” \v 2 I tuthiŋgiya oghaghae theghelima na i vaŋgu vamara weŋgiya Pero. \p \v 3 Kaero i vaitoŋgi, “Ghamikaiwo budakai?” \p Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Amalana, ghime sip gharanjimbunjimbu, ŋgorameŋgiya orumburumbume tha na tha. \v 4 Mendava wo mena na wo wo layaku gheke, kaiwae vunuvuke kaero i vakatha dagabora Kenan e tɨne. Lama thetheghanɨko kaero maa e ghanjinana, iya kaiwae wo vata ago e ghen na wo wo layaku Gosen.” \p \v 5 Pero i dage weya Josep iŋa, “Rama na oghagha kaero methɨ vutha e ghen. \v 6 Ijipt thivathivaniyeke laghɨye ina e nɨman ghare. U vaŋguraweŋgi Gosen ele valɨvaŋga, thivathiva thovuye moli. Na thoŋgo sip gharanjimbunjimbu thovuthovuye vavana inanji e tɨnenjina, u vaŋguraweŋgi na thɨ njimbukikiya lo sip na lo burumwakana.” \p \v 7 Amba Josep i vaŋgu menava ramae Jeikob na i vaŋgurawe Pero e marae. Jeikob i giya Pero ghadagemwaewo \v 8 na Pero i vaito iŋa, “Ŋgoroŋga ghan theghathegha le laghɨlaghɨye?” \p \v 9 Jeikob i dagewe iŋa, “Yawaliŋguke ghayakuyaku mbe ya riye na ya nja eŋge e ghemba na ghemba theghathegha hothaŋarɨ na ghweto (130). Maa i ghanagha moli ko vuyowo eŋge va ina e tɨnenji. Maa ŋgoreiya orumburumbuŋgu ghanjitheghathegha me molao e lenji loŋgaloŋga tɨne.” \v 10 Amba Jeikob mbowo i giyava Pero ghadagemwaewo na i itete. \p \v 11 Ŋgoreiya Kiŋ Pero me dagemawe, Josep i vaŋguraweŋgiya ramae na oghaghaeko e thivathiva thovuye Ijipt e tɨne e ghemba laghɨye Rameses ghadidiye. \v 12 Josep i giya ghanɨŋga weŋgiya ramae, oghaghaeko na gharɨgharɨko wolaghɨye ŋgoreiye valɨkaiwanji. \s1 Josep na vunuvuko \p \v 13 Vunuvuko vama i wo mbaŋa molao moli na e valɨvaŋgake wolaghɨye kaero maa ghanɨŋga. Gharɨgharɨ Ijipt na Kenan e tɨnenji bada kaiwae kaero maa e lenji vurɨgheghe. \v 14 Mbaŋa gharɨgharɨ va thɨ vavamodo wit, Josep i mbana maniko wolaghɨye na i yomban Pero ele ŋgoloko. \v 15 Mbaŋa mani kaero iko weŋgiya gharɨgharɨ Ijipt na Kenan e tɨnenji, Ijipt gharɨgharɨniye thɨ raka mena weya Josep na thɨŋa, “U giya ghanɨŋga weime. Lama mani kaero iko. Buda kaiwae ne woya mare e maran?” \p \v 16 Josep i gonjogha weŋgi iŋa, “Hu bigima lemi thetheghanɨma. Ne ya giya ghanɨŋga e ghemi na modae, kaiwae lemi mani kaero iko.” \v 17 Kaero thɨ bigi menaŋgiya lenji thetheghan weya Josep na i giya ghanɨŋga weŋgi na modae. Thɨ bigi mena lenji hosɨ, sip, gout, burumwaka na doŋɨki. Theghatheghako iyako e tɨne i giya ghanɨŋga weŋgi lenji thetheghanɨko modae. \p \v 18 Theghatheghako iyako iko na umbwarava e ghamwanjiko mbowo thɨ mena weva na thɨ dagewe thɨŋa, “Amalana, mane valɨkaiwame wo wothuwola iya emunjoruke iyake e ghen. Lama mani kaero iko na lama thetheghanɨma wolaghɨye kaero ghenɨwe. Maa tembe bigi reghava inawe na wo woveŋge, ma riwameke eŋge na lama thelau. \v 19 Buda kaiwae ne woya mare e maranɨna, ghime na lama thelathelauke? U vamodoime na lama thelathelauko ghanɨŋga modae, na ghime weiye lama thelathelauko wo tabo rakakaiwobwaga weya Pero. U giya weiwo weime na wo kabu amba ne maa valɨkaiwae woya mare, na thelauko mbala maa i rorobwaga.” \p \v 20 Josep i vamodovao thelauko wolaghɨye Ijipt e tɨne Pero kaiwae. Kaiwae vunuvuko vama i vakatha dagabora laghɨye i vakatha Ijipt gharɨgharɨniyeko wolaghɨye thɨ vakuneŋa lenji thelau. Na thelauko wolaghɨye kaero i tabo Pero le bigi. \v 21 Josep i vakathaŋgiya gharɨgharɨ Ijipt e valɨvaŋga na valɨvaŋga thɨ tabo rakakaiwobwaga. \v 22 Iyemaeŋge ravowovowo lenji thelau mava i vamodoŋgi, kaiwae Pero va i vamodoŋgi lenji kaiwoko kaiwae, na lenji maniko valɨkaiwanji thɨ vamodo ghanjiwe. \p \v 23 Josep i dage weŋgiya gharɨgharɨko iŋa, “Wo hu thuwe, noroke kaero ya vamodoŋga — ghemi na lemi thelauna, Pero kaiwae. Noroke ya giya weiwo e ghemi na hu kabu e lemi umaumana. \v 24 Mbaŋa uloulo ghambaŋa, ne u wabwi na wabwilima. Wabwi regha i wa weya Pero na wabwi varɨ weiwo togha kaiwae, ghanɨŋga ghemi kaiwami, len ŋgolona gharɨgharɨniye kaiwanji na len ŋgamaŋgama kaiwanji.” \p \v 25 Gharɨgharɨko thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Kaero menda u vamora yawalɨme. Na mendava u thovuye vara weime, amalana. Kaero wo tabo Pero le rakakaiwobwaga.” \p \v 26 Josep i vakatha iyako kaero i tabo na i mbaro Ijipt e tɨne, va e mbaŋako iyako ghaghad noroke: Wabwilimako wabwi regha e bigibigiko wolaghɨye thɨ raka mena e thelauko Pero kaiwae. Ravowovowo lenji thelau vara mava i tabo Kiŋ Pero le bigi. \s1 Jeikob i naŋgorawe weŋgiya le ŋgaŋga riwae ghabeku kaiwae \p \v 27 Isirel gharɨgharɨniye thɨ yayaku Gosen ele valɨvaŋga Ijipt e tɨne. Kaero lenji bigibigi lemoyo moli na lenji ŋgamaŋgama lemoyo moli. \p \v 28 Theghathegha hoyaworo na umbopirɨ Jeikob i yaku Ijipt e tɨne na ghatheghathegha kaero i wo theghathegha hoseriyethaŋarɨ ghwevarɨ na umbopirɨ (147). \v 29 Mbaŋa Isirel ghambaŋa mare kaero i gheneghenetha, kaero i kula weya nariye Josep na i dagewe iŋa, “U lirawa nɨmanɨna e vavaŋguke e raberabe na u dagerawe mane u bekuŋgo Ijipt e tɨne. \v 30 Mbaŋa ne ya garalawa weŋgiya orumburumbuŋgu, u woraŋgiyaŋgo Ijipt e tɨne na vo bekuŋgo thiye evasiwanji.” \p Josep i gonjoghawe iŋa, “Ne ya vakatha ŋgoreiya moŋana.” \p \v 31 Jeikob i dagewe iŋa, “U dagerawe e ghino.” Josep i dagerawe e marae na ne i vakatha ŋgoreiye. Amba Isirel i ghenevadede le pwasike na i kururu weya Loi.\f + \fr 47:31 \ft Kaiwae utuutuke “ghamba ghena” na “pwasike” ghanji loŋwaloŋwa Hibru e tɨne mbalama i mboromboro. Hu thuwe Hibru 11:21.\f* \c 48 \s1 Jeikob i giya Manase na Ipɨreim ghanjimwaewo \p \v 1 Mbaŋa ubotu e ghereiye Josep i loŋwevaidiya ramae utuniye, i ghambwera. Iwaeŋge i vaŋguŋgiya le ŋgaŋgako theghewoko, Manase na Ipɨreim, weiyaŋgi thɨ wa weya ramae Jeikob. \v 2 Mbaŋa Josep i vutha, lolo regha ve dage weya Jeikob iŋa, “Naru Josep kaero me vutha, i mena i thuweŋge.” Kaiwae vama amalaghɨsarɨ i rovurɨgheghe i thuweiru na i yaku. \p \v 3 Jeikob i dage weya Josep iŋa, “Loi Vurɨvurɨghegheniye va i yomara e ghino Luji e tɨne Kenan ele valɨvaŋga na i mwaewo e ghino. \v 4 Na i dage e ghino iŋa, ‘Ne ya vakathaŋge na orumburumbu lemoyo na orumburumbuko thiyako nevole thɨ tabo vanautuma lemoyo. Na nevole ya giya thivathivake iyake na i meghabana weŋgi.’” \p \v 5 Jeikob i gotubwe iŋa, “Josep, iya len ŋgaŋgana theghewona va thɨ virɨna Ijipt e tɨne amba muyai ya menake, Ipɨreim na Manase, ne thɨ tabo lo ŋgaŋga. Thiye ne ŋgoronjiya Rubin na Simiyon lo ŋgaŋgaŋgi moli. \v 6 Ko thoŋgo len ŋgaŋga vavanava thɨ roghambɨ e ghereinji, ghen len ŋgaŋga. Ko the valɨvaŋga Ipɨreim na Manase ne vethɨ yakuwe thiye ne inanjiwe. \v 7 Mbaŋa vama ya njoghanjoghama, ya ri Padan Aram, kaero iname Kenan ele valɨvaŋga, iwaeŋge Reitiyel i mare. E mbaŋako iyako wo loŋga na ghamwame i ghemba Eprat. Reitiyel le mareko kaiwae ghareŋgu i vɨrɨ laghɨye moli. Eprat e ghakamwathɨ ghadidiye ya bekuwe.” (Noroke Eprat idae Betɨlehem.) \p \v 8 Mbaŋa Isirel i thuweŋgiya Josep le ŋgaŋgako kaero i vaito iŋa, “Thavalaŋgiya gamagaike thiyake?” \p \v 9 Josep i gonjogha weya ramae iŋa, “Ghino lo ŋgaŋgaŋgi. Loi va i giya e ghino gheke, Ijipt e tɨneke.” \p Amba Isirel i dagewe iŋa, “U vaŋgu menaŋgi e ghino na ya giya ghanjimwaewo.” \p \v 10 Va e mbaŋako iyako Isirel maramarae kaero thɨ tharɨ kaiwae vama i amalaghɨsarɨ. Iwaeŋge Josep i vaŋgu menaŋgiya le ŋgaŋgama theghewoma evasiwae. Isirel i vandamoŋgi na i livatharaŋgwa nɨmanɨmae e mborowanji. \v 11 Isirel i dage weya Josep iŋa, “Lo renuwaŋa va yaŋa eŋge mane te mbaŋa reghava ya thuweŋge, ko iyemaeŋge mbaŋake Loi menda i vatomwe e ghino na ya thuweŋgiya len ŋgaŋgake.” \p \v 12 Amba Josep i vaŋguraŋgiyaŋgi le ŋgaŋga ramae Isirel e gheghe na i kururu ghamwae i nja e thelauko vwatae weya ramae. \v 13 Josep i vaŋgurawa nariye Ipɨreim Isirel e moiyeko na Manase e uneko. \v 14 Ko iyemaeŋge Isirel i mban vagaghala nɨmanɨmae na nɨmae uneko i lirawe Ipɨreim e umbaliye, othembe raŋama iye virɨ reghamba na nɨmae moiyeko i lirawe Manase e umbaliye, amalaghɨniye virɨviva. \p \v 15 Amba i giya Josep le ŋgaŋgako ghanjimwaewo iŋa, \q1 “Rumbuŋgu Eibraham na ramaŋgu Aisake \q2 va thɨ loŋgaloŋga Loi e ghamwae ŋgoreiye le renuwaŋa, \q1 na ghaghada mbaŋake noroke vara Loi i viva e ghino \q2 ŋgoreiye sip gharanjimbunjimbu i vaŋguŋgiya le sip. \q1 \v 16 Nyaoko thovuye iya Loi va i variyeko, \q2 i njaŋanjaŋa e ghino na maava tharɨ regha i vakowanaŋgo. \q1 Ya naŋgo weya Loi na i giya \q2 gamagaike thiyake ghanji mwaewo. \q1 Ya naŋgo weya Loi gharɨgharɨ ne thɨ renuwaŋakikiŋgo kaiwae, \q2 Loi le vakathaŋgiko kaiwanji. \q1 Ya naŋgo weya Loi ne i vakatha lenji ŋgaŋga lemoyo \q2 na orumburumbunji lemoya e yambaneke laghɨye.” \p \v 17 Mbaŋa Josep i thuwe ramae i lirawa nɨmae uneko Ipɨreim e umbaliye ghare i muruwana, iwaeŋge i liya ramae nɨmaeko Ipɨreim e umbaliye na i lirawe Manase e umbaliye. \v 18 Josep i dage weya ramae iŋa, “Maa ŋgoreiyana, bwebwe. Manase iye virɨviva. U lira unenɨna e umbaliye.” \p \v 19 Ko iyemaeŋge ramae i botewo na iŋa, “Ya ghareghare, naruŋgu, ya ghareghare budakaiya ya vakavakatha. Manase orumburumbuye tha muyaiko nevole thɨ tabo vanautuma laghɨye regha. Ko iyemaeŋge ghaghae nasiyeniyeko nevole i laghɨye kivwala amalaghɨniye, na orumburumbuye tha muyaiko nevole thɨ tabo vanautuma laghɨlaghɨyeŋgi.” \v 20 Kaero i giya ghanjimwaewo e mbaŋako iyako, iŋa, \q1 “Mbaŋa Isirel gharɨgharɨniye ne thɨ vegiya ghanjimwaewo ne thɨŋa: \q2 ‘Loi valɨkaiwae i vakathaŋga ŋgoreiya Ipɨreim na Manase.’” \m E kamwathɨko iyako i vakatha Ipɨreim i laghɨye kivwala Manase. \p \v 21 Amba Isirel i dage weya Josep iŋa, “Mbaŋa ma nasiye eŋge kaero ya mare. Ko iyemaeŋge Loi ne weiye ghemi na ne i vaŋgu njoghaŋga e valɨvaŋgako iya orumburumbumi va thɨ rikowe. \v 22 E ghen eŋge, maa oghaghaŋgina, kaero ya vatomwe thivathiva i thovuye moli, idae Sekem. Thivathivako iyako va ya wo weŋgiya Amori gharɨgharɨniye elo gaithɨ ghaghalithɨ na mbwenara.” \c 49 \s1 Jeikob i giya le ŋgaŋga ghanjimwaewo \p \v 1 Amba Jeikob i kula vathavathaŋgiya le ŋgaŋga na i dage weŋgi iŋa, “Hu roghɨliŋaŋgo na wo ya utu e ghemi nevole the bigithan i yomara e ghemi mbaŋa muyaiko. \q1 \v 2 Wo hu rakamena na hu vandeŋe. \q2 Ghino ramami Isirel. \q1 \v 3 Rubin, ghen naruŋgu virɨviva, \q2 ghen lo vurɨgheghe. Na naruŋgwa ghen mbaŋa vamba tabwagha vara ghino. \q2 Ghen u mevoro moli lo ŋgaŋgake wolaghɨye e tɨnenji. \q2 Ghen u vurɨgheghe laghɨye moli. \q1 \v 4 Ghen ŋgorana ŋgonuŋgo vorughala. Ko iyemaeŋge maane vole lolo laghɨye moliya ghen. \q2 Kaiwae va u vanaŋa rama ghandiye na maa u yavwatatawana rama le ghamba ghena. \q2 Iyake ghamba monjina laghɨye e ghino. \q1 \v 5 Simiyon na ghaghae Livai, \q2 va thɨ vakaiwoŋa lenji gaithɨ ghaghalithɨ na thɨ gabowe. \q1 \v 6 Maane ya ru e lenji utu thuwoleko. \q2 Maane ya metha weiŋguyaŋgi e lenji nivako. \q1 Kaiwae lenji gatemuru e tɨne thɨ gaboŋgiya gharɨgharɨ \q2 na thɨ vuŋgi okɨs ghegheŋji vuvuye mwadiwo kaiwae. \q1 \v 7 Ya naŋgo weya Loi na i gura lenji gaithɨko, \q2 kaiwae lenji gaithɨko i maramararu moli. \q1 Ne ya rake orumburumbunjiko \q2 na vethɨ yayaku Jeikob orumburumbuyeŋgi e tɨnenji. \b \q1 \v 8 Juda, oghaghaeke nevole thɨ taraweŋge. \q2 Ne u laweŋgiya ghan thɨghɨya e numonji. \q2 Oghaghana nevole thɨ kururu e ghen. \q1 \v 9 Juda iye ŋgoreiya laiyon nariye. \q2 I unɨgha ghae na i njogha e ghambae. \q1 I vamomoya gheghe na i ghena. \q2 Maa lolo regha valɨkaiwae i vakaravoya riwae. \q1 \v 10 Juda ghauu ghɨmoghɨmoruniye ne thɨ tabo kiŋ. \q2 Na orumburumbuye tha na tha nevole mbe thɨ mbarombaro vara. \q1 Vanautuma na vanautuma ne thɨ mwaewowe \q2 na thɨ kururuwe na thɨ ghambu. \q1 \v 11 I ŋgara le doŋɨki e vaen \q2 Na e yaŋgaeko thovuye moli i ŋgara doŋɨkiko nariyewe. \q1 Ne i thavwiya ghakwamakwama e waen sosoro. \q1 \v 12 Maramarae thɨ bwedi kivwala waen, \q2 ŋiŋiye thɨ kaleva kivwala milɨk. \b \q1 \v 13 Sebulon ne i yakuŋa njighɨ ghadidiye \q2 na ne i tabo vwaruvwaruru thovuye waŋgawaŋga kaiwanji. \q2 Le ghamba mbaro ne ve wo Saidon. \q1 \v 14 Isaka iye i vurɨgheghe ŋgoreiya doŋɨki. \q2 Mbaŋa riwae i bane ne i ghenethɨna ghaghadoweko. \q1 \v 15 Mbaŋa i thuwe le ghamba towoko i thovuye, \q2 na thelauko le thovuthovuye, \q1 amba i vathawo wakɨyeko na i thɨna ghabigiko. \q2 Thɨ vavurɨghegheŋa na i kaiwo ŋgoreiya rakakaiwobwaga. \q1 \v 16 Den ne i mbaroŋaŋgiya le gharɨgharɨ \q2 ŋgoreiya iye wabwi regha Isirel e tɨne. \q1 \v 17 Den iye ŋgoreiye mwata mamate \q2 e kamwathɨ ghadidiye. \q1 Iya i ghara hosɨko gheghe, \q2 na hosɨko i wokiyatho rathathako e ghereiye. \q1 \v 18 O \nd Giya Loi\nd*, ya roroghagha len vamoru kaiwae. \b \q1 \v 19 Ramban bwagabwaga ne thɨ laweya Gad. \q2 Ko iyemaeŋge Gad ne i kivwalaŋgi na i vambeleyathuŋgi. \b \q1 \v 20 Asa le thelau ne i rau na une i thovuye. \q2 Ne i thovuye moli na valɨkaiwae i mban na kiŋ ghae. \q1 \v 21 Napɨtalai iye ŋgoreiya diya wevo rakerakethu i ruku. \q2 I ghambɨŋgiya le ŋgaŋga thovuthovuye na manɨune. \b \q1 \v 22 Josep iye ŋgoreiya vaen i rau wagiyawe. \q2 Iye ŋgoreiya vaen i ndeghathɨ e mbwarowou ghadidiye. \q2 Iye ŋgoreiya vaen yaŋgayaŋgae i mbuthu valaŋaniye baba. \q1 \v 23 Ghanji thɨghɨya thɨ gaithɨwana weinji lenji ghatemuru. \q2 Thɨ ighaighaŋa e mbwenara na kinkin. \q1 \v 24 Ko iyemaeŋge Josep i du wagiyawe le kinko na mbwenarako. \q2 Nɨmanɨmaeko thɨ vurɨgheghe. \q1 Le vurɨghegheko i wo weya Jeikob le Loi Vurɨvurɨghegheniye. \q2 Le vurɨghegheko i wo weya Sip gharanjimbunjimbu, \q2 iye Isirel Varɨniye. \q1 \v 25 Rama le Loi i thalavuŋge. \q2 Loi Vurɨvurɨghegheniye i mwaewo e ghen. \q1 I mwaewo e ghen e uye i njama e buruburu. \q2 I mwaewo e ghen e mbwa i voroma e thelauke tɨne. \q2 I mwaewo e ghen e thetheghan lemoyo na e gamagai. \q1 \v 26 Mwaewo i mena weya rama i kivwala \q2 mwaewo i mena e ouou teteuye. \q2 Thɨ kivwalaŋgiya bigibigi thovuthovuye thɨ mena e bobokulu thɨ meghabana. \q1 Valɨkaiwae mwaewoke thiyake thɨ yayaku Josep e umbaliye. \q2 Valɨkaiwae thɨ yaku loloko iya i meghaghathɨ \q2 weŋgiya oghaghaeko e ghamwae. \q1 \v 27 Benjamin ŋgoreiya mbugha njamnjam tagaithɨ. \q2 Mbaŋambaŋa i ghana budakai me unɨghɨ. \q2 Gougou i giya budakaiya me mban.” \p \v 28 Thiyake Isirel wabwiniyeŋgi. Lenji ghanaghanagha theyaworo na theghewo. Iyake ghalɨŋae weŋgi mbaŋa i giya le ŋgaŋga regha na regha ghanjigomwaewa ŋgoreiya regha iya valɨkaiwae. \s1 Jeikob le mare na ghabeku utuniye \p \v 29 Amba Jeikob i dage weŋgiya le ŋgaŋga iŋa, “Mbaŋa ne ya garalawa na ya wa weŋgiya lo bodaboda kaerova thiya mare, tembene vohu bekuŋgova ŋgora bwebwe na oramae thɨ ghenawe. Ina e maŋgavarɨ, Eipron, iye rara Het le valɨvaŋga, \v 30 ina Makpela, Memri e boimaniyeko, Kenan e tɨne. Eibraham va i vamodo maŋgavarɨko iyako weya Eipron na le ghabubu. \v 31 Va thɨ bekuŋgiya Eibraham na levo Sera, Aisake na levo Rebeka, na vambe ya bekuva Leya iya e valɨvaŋgako iyako. \v 32 Thelauko iyako na maŋgavarɨko, va thɨ vamodo weya rara Het. Ne vohu bekuŋgowe.” \p \v 33 Mbaŋa Jeikob i giyavao le ŋgaŋgako ghanjimbaro, kaero i ghenava na e mbaŋako iyako i liya le waŋga. \c 50 \p \v 1 Mbaŋa Jeikob i mare Josep i ghenevala ramae e ghare vwatae na i randa na i vandamo ramae. \v 2 I dage weŋgiya kaka riwae gharavivatha thɨ varuvwa kaka e bunama iya valɨkaiwae i vakatha na thava i vwatha mbaŋa molao. \v 3 Iya vakathako iyako va i wo mbaŋaevarɨ (40), mbe ghambaŋa le molamolao vara. Ijipt gharɨgharɨniye thɨ nuwatharɨ voreŋa mbaŋaepirɨ (70). \p \v 4 Mbaŋa nuwatharɨko ghambaŋa iko, Josep i dage weŋgiya Pero le rakakaiwo laghɨlaghɨye iŋa, “Ago laghɨye e ghemi, thoŋgo hu warariŋa lo renuwaŋake, vohu dage weya Pero kaiwaŋgu huŋa, \v 5 ‘Amba muyai Jeikob i mare, iŋa na Josep i dagerawe e marae na mbaŋa ramae ne i mare tembene i wova riwaeko na ve beku e maŋgavarɨ va i vivatharawe Kenan e tɨne. Ya vata ago laghɨye e ghemi hu vatomweŋgo ya wa va bekwa bwebwe amba ya njoghamava.’” \p \v 6 Pero iŋa, “U wa na vo vakatha ŋgoreiya va len dagerawenawe.” \p \v 7 Josep kaero i wa na ve bekwa ramae. Pero le rakakaiwoko laghɨlaghɨyeko wolaghɨye, giyagiya moli na randeviva vavanava Ijipt e tɨne thɨ ghambugha Josep. \v 8 Josep le ŋgoloko gharɨgharɨniyeko wolaghɨye na oghaghae vambe thɨ rakawava weinji. Ramae ghayayaoko gharɨgharɨniyeko wolaghɨye vambe thɨ rakawava. Va thɨ raka iteteŋgi mbe lenji ŋgaŋga eŋge, lenji sip, burumwaka na gout na thetheghan vavanava Gosen e tɨne. \v 9 Waŋga momodɨ na hosɨ vambe weinjiyaŋgiva. Wabwi va laghɨye moliŋgi. \p \v 10 Mbaŋa thɨ raka vutha ŋgora thɨ ghatheghathe witɨkowe idae Atad, Jorɨdan valɨvaŋga i vorovoro, thiya randa na ghalɨŋanji laghɨye mbaŋa molao. Na gheko Josep mbowo i wova mbaŋa mbaŋapirɨ i nuwatharɨ ramae Jeikob kaiwae. \v 11 Mbaŋa Kenan gharɨgharɨniye thɨ thuwe Ijipt gharɨgharɨniyeko thɨ nuwatharɨ Atad e tɨne, kaero thɨŋa, “Gharɨgharɨko thiyako mbema thɨ nuwatharɨ vara laghɨye moli.” Iya kaiwae valɨvaŋgako iyako thɨ rena idae Eibol Misraim (gha rumwaru Ijipt gharɨgharɨniye thɨ nuwatharɨ). \p \v 12 E kamwathɨko iyako Jeikob le ŋgaŋgako thɨ vakatha ŋgoreiya va le utuko weŋgi. \v 13 Kaero thɨ wo ramanji riwaeko na thɨ raka Kenan. Vethɨ beku e maŋgavarɨ regha ina Makpela, Memri valɨvaŋga i vorovoro. Thelauko iyako Eibraham va i vamodo weya Eipron, iye rara Het, na le ghabubu. \v 14 Mbaŋa Josep kaero i bekuvao ramae, kaero i njoghava Ijipt weiyaŋgiya oghaghae na gharɨgharɨko wolaghɨye iyava weiyaŋgiko ramae ghabekuko kaiwae. \s1 Josep i vanuwovɨrɨŋgiya oghaghae mane i lithɨgha lenji vakatha vatharɨkowe \p \v 15 Jeikob le mare e ghereiye, Josep oghaghae thɨ vatada renuwaŋa regha thɨŋa, “Ne ŋgoroŋga ra vakatha na raŋa thoŋgo Josep ne i botewoyathuinda na nuwaiya i lithɨ weinda tharɨko wolaghɨye va ra vakathakowe?” \v 16 Iwaeŋge thɨ variye utu weya Josep thɨŋa, “Rama va i lauturawa utuutuke thiyake weime amba muyai i mare: \v 17 Va i lautu weime, iya kaiwae wo naŋgo e ghen, thare valɨkaiwae u numoyatho lama tharɨ na vuyowoko wolaghɨye va wo vakatha e ghen. Mbaŋake u numotena rama le Loi le rakakaiwoŋgi.” Mbaŋa lenji utuutuko iyako ve vutha weya Josep, i randa. \p \v 18 Amba oghaghaeko thɨ raka menawe na thɨ kururu e ghamwae na thɨŋa, “Ghime len rakakaiwobwaga.” \p \v 19 Ko iyemaeŋge Josep i dage weŋgi iŋa, “Tha hu mararu. Valɨkaiwaŋgu ne ya vakatha budakai iya, mbe Loi eŋge valɨkaiwae i vakatha. \v 20 Lemi renuwaŋa va huŋa hu vakatha vatharɨ e ghino. Ko iyemaeŋge Loi i vɨvɨ e thovuye, na i vamboromboro budakaiya noroke i yomara. I vamoruŋgiya gharɨgharɨ lemoyo. \v 21 Iya kaiwae tha weiye lemi gharelaghɨlaghɨ. Ghino ne ya njimbukikiŋga na lemi ŋgaŋgana tembe ŋgoreiyeva.” Kaero i vagharematuwoŋgi na e ghalɨŋae udauda i utu weŋgi. \s1 Josep le mare \p \v 22 Josep va le yakuyaku Ijipt e tɨne weiyaŋgiya ramae ghayayaoko gharɨgharɨniye mbaŋa molao. Ghatheghathegha kaero i wo hothaŋarɨ na hoyaworo (110) amba i mare. \v 23 Josep va i thuweŋgiya Ipɨreim le ŋgaŋga na lenji ŋgaŋgava. Na tembe i thuweŋgiva Maki, Manase nariye, le ŋgaŋga thɨ tabo amalaghɨniye le bodaboda gamagainiye. \p \v 24 Josep i dage weŋgiya oghaghaeko iŋa, “Wo mbaŋa mare maiya vara. Ko iyemaeŋge Loi mbene i njimbukikiŋga vara. Amalaghɨniye ne i vaŋguraŋgiyaŋga e valɨvaŋgake iyake na hu raka njogha e valɨvaŋga va i dagerawe weŋgiya Eibraham, Aisake na Jeikob.” \v 25 Amba Josep i vakathaŋgiya oghaghae, Isirel le ŋgaŋga, na thɨ tholo. Iŋa, “Hu dagerawe e ghino, mbaŋa Loi ne i vaŋguraŋgiyaŋga na hu raka njogha e valɨvaŋgako iyako, ne hu bigiya wakɨwakɨniŋguke.” \p \v 26 Josep i mare Ijipt e tɨne na ghatheghathegha hothaŋarɨ na hoyaworo (110). Kaka riwae gharavivatha thɨ vivatha riwae beku kaiwae na thɨ woruwo kakako riwae e bogis tɨne gheko.