\id GAL \h Galeisiya \toc1 Galeisiya Lenji Leta Pol Le Rorori \toc2 Galeisiya \toc3 Gal \mt1 Galeisiya \mt2 Lenji Leta \mt2 Pol Le Rorori \imt1 Utu iviva \ip Raloŋweloŋweghathɨ va i viva moli vara mbe thiye eŋge Jiu. E ghereiye amba thiye ma Jiu gharɨgharɨniyeva lemoyo thɨ loŋweghathɨgha Jisas. Jiu raloŋweloŋweghathɨ vavana va thɨŋava thiye ma Jiu, ko iyemaeŋge kaero thɨ loŋweghathɨ, iviva wo thɨ ghambugha Mosese le Mbaro, amba muyai thɨ tabo Kristiyan moli. Jiu lenji kururu ghambaro regha iyake — ghɨmoghɨmoru thɨ kitenɨyathu riwanji mbothiye. Vakathake iyake nono regha na i woraŋgiya thiye Loi le tututhi gharɨgharɨniye. (Rɨghenda 17:10-12) Iya kaiwae Jiu raloŋweloŋweghathɨ vavana thɨŋa thiye ma Jiu raloŋweloŋweghathɨ, tembe thɨ wova kitenɨyathu thanavuniye. Ko iyemaeŋge Pol i botewoyathu renuwaŋako iyako. Amalaghɨniye va iŋa mbe lenji loŋweghathɨ eŋge vara weya Jisas iya ne kaiwae Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgi na thɨ tabo Kristiyan moli. \ip Galeisiya iye vanautuma regha Rom ele ghamba mbaro tɨne. Pol va i variya letake iyake weŋgiya ekelesiya e ghembaghemba vavana Galeisiya ele valɨvaŋgako tɨne. Ma ra ghareghare wagiyawe, ko iyemaeŋge gharɨgharɨ lemoyo lenji renuwaŋa ghembaghembako iyako thiyake: Antiyok, Ikoniyam, Listra na Deb. Pol le vaghɨliya iviva moli va i wa e ghembaghembako thiyako, na i woraweya ekelesiya rɨghe weŋgi (Vakatha 13:14–14:23). Pol le vaghɨliya vivako iyako e ghereiye, ko amba i njogha Antiyok Siriya ele valɨvaŋga. \ip Ghayamoyamo ŋgoreiye Pol vamba ina Antiyok Siriya ele valɨvaŋga, kaero i loŋweya utuutu vavana ekelesiya Galeisiya kaiwanji. Va thɨŋava gharɨgharɨ vavana thɨ vavaghareŋa mbe vavaghare vavana weŋgi. Ravavaghareko thiyako thɨŋava Pol iye ma ghalɨŋae gharaghambɨ moli ŋgoreiye, iya kaiwae thava thɨ loŋweya ghalɨŋaeko. Na tembe thɨŋava raloŋweloŋweghathɨ mbe thɨ ghambugha Mosese le Mbaro. \ip Iya kaiwae Pol i roriya letake iyake na i varumwara renuwaŋako iya ravavaghareko thɨ vavaghareŋa. Renuwaŋa momouniye vambe i utuŋava iyake: Mbaŋa Krais i rakayathuinda Nyao Boboma i viva weinda na ra vakavakatha thanavu thovuye weŋgiya ghandaune. \c 1 \p \v 1 Ghino Pol, Jisas ghalɨŋae gharaghambɨ regha, wo tututhi mava i mena weŋgiya gharɨgharɨ, na ma lolo regha i kulaweŋgo ya tabo ghalɨŋae gharaghambɨ. Ko iyemaeŋge Jisas Krais na Loi Ramanda, iyava i vakatha na i thuweiruva mare e tɨne, thiye va thɨ variyeŋgo. \v 2 Weiŋguyaŋgiya la valɨraloŋweloŋweghathɨ wo yayaku gheke, ya roriya letake iyake na ya variye i ghaona e ghemi, ghemi ekelesiya weŋga inami Galeisiya ele valɨvaŋgana tɨne. \p \v 3 Wo naŋgo weya Loi Ramanda na ghanda Giya Jisas Krais gharenji weŋga, na lenji gharemalɨlɨ i riyevanjara gharemina. \v 4 Krais mbe ghamberegha vara i vatomweya yawaliye la tharɨ kaiwae na i rakayathuinda e yambaneke thanavuniye raraitharɨ e mbaŋake thiyake tɨnenji. Va i vakatha ŋgoreiya Loi Ramanda le renuwaŋa. \v 5 Valɨkaiwae ra wovavwenyevwenye mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako. Mbwana. Ŋgoreiye. \s1 Toto Thovuye mbe reghaeŋge ma tembe reghava \p \v 6 Krais le mwaewo bwagabwaga e tɨne Loi kaero i kula weŋga hu tabo le gharɨgharɨ. Ko iyemaeŋge ghareŋgu i yo mbe ŋgoraeŋge huŋama kaero hu roiteteva, na lemi renuwaŋana ma i ghaŋgoweva toto thovuye ma reghaova. \v 7 Ma tembe toto thovuye reghava, mbe reghaeŋge. Ko iyemaeŋge gharɨgharɨ vavana thɨ vakatha nuwami i unouno na thɨ munjeva thɨ vɨva Krais totoniye thovuye na ma reghaova. \v 8 Ko iyemaeŋge othembe thoŋgo ghime regha, o nyao thovuye i mena e buruburu, i vavaghareŋa toto thovuye mbe regha na ma ŋgoreiya va wo vavaghareŋana e ghemi, Loi mbala i mukuwo loloko iyako Gehena. \v 9 Utuutuke iyake kaerova wo utuŋa e ghemi, na e mbaŋake iyake mbowo ya utuŋava weŋga: kaerova hu loŋweya toto thovuye na hu wovatha, iya kaiwae thoŋgo lolo regha i utuŋa toto thovuye ma reghava e ghemi, valɨkaiwae Loi i mukuwo loloko iyako Gehena. \p \v 10 Ŋgoroŋga! Hu renuwaŋa ya utu ŋgoreiyako na mbala ya vakatha gharɨgharɨ thɨ wovathovuthovuyeŋaŋgo? Nandere moli! Mbe nuwaŋguiya eŋge Loi i wovathovuthovuyeŋaŋgo. O ya mando na ya utu valogheloghaŋa gharɨgharɨ nuwanji? Nandere moli! Thoŋgo nuwaŋguiya ya utu valoghelogha gharɨgharɨ nuwanji, ko ghino ma Krais le rakakaiwo ŋgoreiye. \s1 Pol i vavaghare Toto Thovuye iye i emunjoru \p \v 11 Lo bodaboda, nuwaŋguiya hu ghareghare totoko thovuye va ya vavaghareŋako e ghemi ma i mena gharɨgharɨ e lenji renuwaŋa tɨne. \v 12 Mava ya wo weya lolo regha, na ma lolo regha i vavaghareŋgo, ko iyemaeŋge Jisas Krais va i vatomwe e ghino. \p \v 13 Kaero hu ghareghareya yawaliŋgu utuutuniye, mbaŋaniye vamba ya ghambugha Jiu lenji kururu ghakamwathɨ. Va ya vakatha vɨrɨ laghɨye moli weya Loi le ekelesiya, na ya mando ya munje mbema ya mukuwo vara. \v 14 Jiu iya thiye lo valɨtha, ghino ya kivwalaŋgi. Ya ghambu na ya vakatha Jiu lenji kururu thanavuniye, na ya rovurɨghegheŋa vavaghareko iya i mena weŋgiya orumburumbumeko. \v 15-16 Ko iyemaeŋge Loi va i tuthiŋgo amba muyai thɨ ghambɨŋgo na ele mwaewo bwagabwaga i kula e ghino. Amba mbaŋa va i woraweya le renuwaŋa na i woraŋgiya nariye e ghino mbala ya vavaghareŋa Toto Thovuye Jisas kaiwae weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye ŋgoreiye. Mbaŋa va i vakatha iyake, mava ya wa weya lolo regha na ve varumwaru nuwaŋgu. \v 17 Mava ya wa Jerusalem na va thuweŋgiya thavala kaerova thɨ tabo ghalɨŋae gharaghambɨ amba muyai ghino, iyemaeŋge ya vamayaŋa ya wakai Areibiya na muyai ya njogha Damasiko. \p \v 18 Theghathagha umboto e ghereiye amba ya wa Jerusalem na va thuweya Pita, va yaku weiŋgu wik umboiwo. \v 19 Mava te ya thuweva ghalɨŋae gharaghambɨ regha, mbe Jemes eŋge, iye Giya ghaghae. \v 20 Loi i ghareghare budakaiya ya rorinjoŋake e ghemi i emunjoru, ma ya kwan. \v 21 Iyako e ghereiye ko amba ya wa Siriya na Silisiya e lenji valɨvaŋga. \v 22 Va e mbaŋako iyako Krais le ekelesiya Judiya laghɨyeko mava thɨ thuwe mun wo yamoyamo. \v 23 Va mbema thɨ loŋwe eŋge utuniŋgu, iya iŋake, “Loloko iyava i vakavakatha vɨrɨma weinda, e mbaŋake iyake kaero i vavaghareŋa toto emunjoruko iyako, iya ghinda ra loŋweghathɨko, ko iyemaeŋge va i munjeva i mukuwo iya loŋweghathɨko iyako.” \v 24 Iya kaiwae va thɨ tarataraweŋa Loi ghino kaiwaŋgu. \c 2 \s1 Randeviva Jerusalem thɨ wovathovuthovuyeŋa Pol le vavaghare \p \v 1 Theghathagha hoyaworo na umbovarɨ e ghereiye, amba ya njoghava Jerusalem weiŋgu Banabas. Vambe ya vaŋguva Taitus na weime wo wa gheko. \v 2 Va ya wa gheko kaiwae Loi le vatomwe e ghino ŋgoreiye. Weimaŋgiya ekelesiya gharandeviva, vambe ghime eŋge wo mevathavatha, amba ya utuŋa totoko thovuye iya ya vavaghareŋako weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniyeko. Ya vakatha ŋgoreiyako kaiwae va ya renuwaŋa na thava lo kaiwoko i vivako na mbaŋake ya vakavakatha thɨ tabo bigi bwagabwaga. \v 3 Na ko othembe Taitus, othembe iye Grik na va weiŋgu, ko iyemaeŋge mava thɨ dagewe na i wo kitenɨyathu thanavuniye. \v 4 Va wo utuŋa kitenɨyathu thanavuniyeke iyake utuniye kaiwae gharɨgharɨ vavana va thɨ ru thuwele e lama wabwike tɨne na thɨŋava thiye lama valɨraloŋweloŋweghathɨ, ko vambema thɨ kwan eŋge. Va nuwanjiya thɨ thuwe ghandarakarakayathuko iya ra vaidiko weya Krais Jisas. Na nuwanjiya thɨ vaŋguraweime Jiu e lenji mbaro tɨne mbala wo tabo rakakaiwobwaga. \v 5 Ko iyemaeŋge ma wo giya mun lughawoghawo nasiye weŋgi na wo varaeŋna lenji renuwaŋako, kaiwae nuwameiya totoko thovuye ghaemunjoru mbe i yaku weŋga. \p \v 6 Randeviva Jerusalem, thiye raŋa idanji i laghɨye, mava thɨ vɨva iya totoko ghino ya vavaghareŋako. E ghino ma e ghatomethi othembe thiye idanji i laghɨye o nandere. Loi e marae gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ mboromboro. \v 7 Ko iyemaeŋge randevivake thiyake thɨ thuweya Loi kaerova i wogiya wokaiwo na ya vavaghareŋa toto thovuye weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, tembe ŋgoreiyeva i wogiya weya Pita na i vavaghareŋa weŋgiya Jiu. \v 8 Loi i giya vurɨgheghe weya Pita i tabo ghalɨŋae gharaghambɨ na i kaiwo weŋgiya Jiu, na iye tembe i giyava vurɨgheghe e ghino ya tabo ghalɨŋae gharaghambɨ na ya kaiwo weŋgiya thiye ma Jiu. \v 9 Jemes, Pita na Jon thiye e idaidanji na ekelesiya gharandeviva, thɨ ghareghare wagiyaweya Loi i giya wo bebe ŋgoreiyako, e nɨmanɨmame weiŋgu Banabas wo vemwaewo weime weimaŋgi, na iyake e tɨne thɨ vaemunjoruŋa ghime lenji valɨrakakaiwo. Iya kaiwae thɨ warariŋaime wo wa weŋgiya thiye ma Jiu, na thiye thɨ wa weŋgiya Jiu. \v 10 Va thɨ naŋgo eŋge weime na wo renuwaŋakikiŋgiya mbinyembinyeŋgu ghanjithalavu kaiwae, ko ghino nuwaŋguke nuwaiya moliya ya vakatha iyako. \s1 Pol i goviya Pita ghamwae le tharɨ kaiwae \p \v 11 Mbaŋa regha Pita i mena Antiyok na ya goviyaviya ghamwae, kaiwae thanavuko va i vakathako mava i rumwaru. \v 12 Amba muyai gharɨgharɨko Jemes va i variyeŋgiko thɨ rakavutha, Pita vambe ve ghanɨŋga weiyaŋgiya thiye ma Jiu. Ko iyemaeŋge mbaŋa thɨ vutha Antiyok e tɨne kaero i roiteteŋgiva na ma tembe weiyaŋgiya thɨ wabwi na regha, kaiwae va i mararuŋgi thiye Jiu iya thɨŋake thavala ma Jiu na kaero thɨ loŋweghathɨ mbala thɨ wo kitenɨyathu thanavuniye. \v 13 Jiu raloŋweloŋweghathɨ inanji Antiyok e tɨne thɨ varevare Pita le kwanɨko thanavuniye mbala Banabas i tubwe weŋgi ghanjithanavu kwanɨko iyako e tɨne. \p \v 14 Mbaŋa ya thuweya lenji vakathako ma ŋgoreiya toto thovuye ghaemunjoru, iwaeŋge ya dage weya Pita taulaghɨko e maranji, yaŋa, “Othembe ghen Jiu regha, ghanɨthanavu ma ŋgoreiya Jiu ghanjithanavu ko iyemaeŋge ŋgoreiya thiye ma Jiu. Ŋgoroŋga eŋge na u vakatha thiye ma Jiu thɨ wo Jiu ghanjithanavu? \s1 Vamoru ghakamwathɨ mbe reghaeŋge loŋweghathɨ \p \v 15 “Ghinda va thɨ ghambɨinda Jiu gharɨgharɨniye, ma ŋgoraindaŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, thiye ra uno thiye ‘tharɨ gharavakatha.’\f + \fr 2:15 \ft Jiu va thɨ renuwaŋa thiye ma Jiu gharɨgharɨniye ŋgoranjiŋgiya “tharɨ gharavakatha” kaiwae thɨ yaku Mosese le mbaro e ghereiye.\f* \v 16 Ko iyemaeŋge ra ghareghare ma valɨkaiwae lolo regha i ghambugha mbaro na Loi i wovarumwarumwaruŋa, ko iyemaeŋge lolo mbe i loŋweghathɨgha Jisas Krais iye Loi ne i wovarumwarumwaruŋa. Na ghinda tembe ŋgoreiyeva, ra loŋweghathɨgha Krais Jisas, mbala la loŋweghathɨko iyako kaiwae Loi i wovarumwarumwaruŋainda, na ma mbaro ghaghambu kaiwae. Kaiwae ma valɨkaiwae lolo regha i ghambugha mbaro na iyako e tɨne i rumwaru Loi e marae. \v 17 Kaiwae Loi i wovarumwarumwaruŋainda kaiwae ra loŋweghathɨ Krais na ma kaiwae ra ghambugha le mbaro, Jiu vavana lenji rerenuwaŋa ghinda tharɨ gharavakatha kaiwae ma ra ghambugha Mosese le mbaroko wolaghɨye. Na ŋgoroŋgako? Ana Krais kaiwae kaero ra tabo gharɨgharɨ raraitharɨ? Nandere moli! Ma tharɨ ŋgoreiye, othembe ma ra ghambugha Mosese le Mbaro. \p \v 18 “Ko iyemaeŋge thoŋgo ya njogha na ya ghambugha Mbaroko iyako, na ya renuwaŋa ne i wovarumwarumwaruŋaŋgo, ya vakatha tharɨ moli iyako, \v 19 kaiwae mbaro yakuyakuniye kaero ya kowe. Mbaro va i vakathaŋgo na ya mare, na kaiwae mbaro e tɨne ya mare na mbaŋake e yawayawaliŋgu Loi kaiwae. \v 20 Mbaŋa thɨ rokrosa Krais, weiŋgu wo mare na regha. Iya kaiwae yawalɨke iya inake e ghino mbaŋake, Krais yawaliye, ma wombereghake yawaliŋgu ŋgoreiye. Loi Nariye, iye i gharethovuŋgo na bwagabwaga i vatomweya yawaliye kaiwaŋgu, ya vareminje, na e tɨne e mbaŋake iyake ya loŋgaloŋgawe. \v 21 Loi le mwaewo e ghino ma ya woghaghathɨ na ŋgoreiya gharerenuwaŋa ma i laghɨye. Thoŋgo ra ghambugha Mosese le Mbaro na e tɨne Loi i wovarumwarumwaruŋainda, ko ana Krais vambema i mare bwagabwaga eŋge moli?” \c 3 \s1 Ra yakuŋa loŋweghathɨ \p \v 1 O Galeisiya, unouna ghemi! Thela i yaroŋga na i vɨva nuwami na hu vakatha ŋgoreiya le renuwaŋako? Mbwana kaerova wo utuŋa Krais e ghemi, na iyako ŋgoreiya mbe ghamimberegha vara e maramina hu thuweya thɨ ŋge Jisas Krais e kros vwatae. \v 2 Nuwaŋguiya wo ya vaito bigi regha e ghemi: Va hu reŋa e the kamwathɨ na hu wo Nyao Boboma i yaku e ghemi? Kaiwae va hu ghambugha Mbaro, o kaiwae va hu loŋweya toto thovuye na kaero hu loŋweghathɨ? \v 3 Mbema unouno vara ghemi! Nyao Boboma le vurɨgheghe e tɨne hu woraweya yawalɨko togha iyako rɨghe, na mendama ŋgoroŋgava na hu munjeva ne ghamimbereghana e lemi vurɨgheghe tɨne hu vakathambela yawalɨko togha iyako ghavakatha? \v 4 Toto Thovuye kaiwae kaerova hu ghataŋa vɨrɨniye. Nuwamiya moli hu vatomwe na i tabona bigi bwagabwaga? Ma ya renuwaŋa iye bigi bwagabwaga. \v 5 Ŋgoroŋga, Loi i giya Nyao Boboma e ghemi rɨghe kaiwae hu ghambugha Mbaro? Nandere! Ŋgoroŋga, Loi i vakatha vakatha ghamba rotaele e ghemi rɨghe kaiwae hu ghambugha Mbaro? Nandere! Loi i giya Une Boboma e ghemi na i vakatha vakatha ghamba rotaele lemoyo e ghemi rɨghe kaiwae hu loŋweya Toto Thovuye na hu wovatha weiye lemi loŋweghathɨ. \s1 Eibraham ghavarumwarumwaru \p \v 6 Wo hu renuwaŋa eŋge Eibraham kaiwae. Buk Boboma iŋa, “Eibraham va i loŋweghathɨgha Loi, na le loŋweghathɨko kaiwae Loi i wovatha na i wovarumwarumwaruŋa.”\x - \xo 3:6 \xt Rɨgh 15:6\x* \v 7 Iya kaiwae ya dage vurɨgheghe weŋga hu wo gharumwara iyake, thavala thɨ loŋweghathɨ, thiye Eibraham orumburumbuye moliŋgi. \v 8 Vamba ŋgaŋgagha Loi kaero i worawe le renuwaŋa, ne i wovarumwarumwaruŋaŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye lenji loŋweghathɨ kaiwae. Iya kaiwae Buk Boboma e tɨne Toto Thovuye vamba ghamba kaero i woraŋgiya weya Eibraham, iŋa, “E ghen ne ya mwaewo weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye e yambane.”\x - \xo 3:8 \xt Rɨgh 12:3; 18:18; 22:18\x* \v 9 Eibraham va i loŋweghathɨ na Loi i mwaewowe. Na tembe ŋgoreiyeva, thavala thɨ loŋweghathɨ taulaghɨko Loi ne i mwaewo weŋgi. \p \v 10 Thavala thɨ vareminje mbaro na thɨŋava ne thɨ rumwaru Loi e marae, taulaghɨko Loi ne i lithɨ weŋgi. Ŋgoreiye, kaiwae ma valɨkaiwanda ra ghambugha Mbaroko wolaghɨye, na Buk Boboma iŋa, “Thela thoŋgo ma i ghambugha Mbaro ghabuku le utuutuko wolaghɨye mbaŋake wolaghɨye, loloko iyako ne i vaidi ghalithɨ.”\x - \xo 3:10 \xt Mba 27:26\x* \v 11 Emunjoru, ma valɨkaiwae lolo regha i ghambugha mbaro na iyako e tɨne Loi i wovarumwarumwaruŋa loloko iyako. Ma dage ŋgorako kaiwae Buk Boboma iŋa, “Thela thoŋgo le loŋweghathɨ kaiwae na Loi i wovarumwarumwaruŋa, iye e yawaliye memeghabananiye!”\x - \xo 3:11 \xt Hab 2:4\x* \v 12 Mbaro ghaghambu ma i reŋa loŋweghathɨ e ghakamwathɨ. Thoŋgo lolo regha i yaku Mbaro e tɨne iye ma i vareminja Loi. Iyemaeŋge mbene i renuwaŋavara budakai Mbaro i woraŋgiya, ŋgoreiya Buk Boboma le utuutu, iŋa, “Gharɨgharɨko iya thɨ ghambuvao mbaroko thiyako, thiye ne e yawayawalinji.”\x - \xo 3:12 \xt Liv 18:5\x* \p \v 13 Mbaro i woraweya ghandalithɨ laghɨye moli, ko iyemaeŋge Krais kaerova i wo lithɨko iyako. Va i rothɨinda i wo lithɨko iyako na i worawe ghamberegha e vwatae, ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya, iŋa, “Thela thoŋgo hu wovakwata riwae e umbwa, loloko iyako i yaku Loi le lithɨ tɨne na ne i mukuwo.”\x - \xo 3:13 \xt Mba 21:23\x* \v 14 Krais va i vakatha iyako na mbala Loi le dagerawe mwaewoko weya Eibraham i wa weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye. Mwaewoko iyako i mena weya Jisas Krais. Jisas va i mare ghinda kaiwanda na mbala loŋweghathɨ e tɨne valɨkaiwanda ra wo Loi Une iyava le dageraweko weinda. \s1 Mbaro na Loi le dagerawe \p \v 15 Lo bodaboda, nuwaŋguiya ya wo ghamba thuwathuwa regha gharɨgharɨ ghinda e ghandathanavu. Thoŋgo gharɨgharɨ theghewo thɨ vakatha dagerawe regha bigi regha kaiwae, na dageraweko iyako e ghereiye thɨ roriya idanjiwe, ne e ghereiye ma valɨkaiwae lolo ma reghava i rake dageraweko iyako o ma i woraweva renuwaŋa regha e vwatae. Iyake i mboromboro weiye Loi le dagerawe. \v 16 Ŋgoreiya Loi va i dagerawe weya Eibraham na rumbuye. Buk Boboma e tɨne Loi mava iŋa, “weŋgiya orumburumbu”, ghaghareghare lemoyo. Ko iyemaeŋge va iŋa ne i giya “weya rumbu,” gharumwaru mbe lolo reghaeŋge, loloniye Krais.\x - \xo 3:16 \xt Rɨgh 12:7; 13:15; 17:7; 24:7\x* \v 17 Lo utuutuke gharumwaru ŋgoreiyake: Loi va i vakatha dagerawe weiye Eibraham na i dagerawe ne i renuwaŋakiki. Theghathagha hoseriyevarɨ na ghweto (430) e ghereiye amba Mosese le mbaro i yomara. Iya kaiwae ma valɨkaiwae Mbaro, va muyai amba i yomara, ne i rakayathu dageraweko iyako. \v 18 Thare valɨkaiwae mbaro ghaghambu kaiwae Loi i giya le mwaewo weinda? Nandere! Ko iyemaeŋge ne i giya weinda kaiwae va i dagerawe weinda. Tembe ŋgoreiyeva Loi i giya le mwaewo bwagabwaga weya Eibraham kaiwae va i dagerawewe ne i vamboromboro. \p \v 19 Ko va budakai kaiwae vara na Loi i giya mbaro? Loi va i giya mbaro weinda kaiwae gharɨgharɨ vambe thɨ vakavakathaŋgiya tharɨ. Mbaroko iyako va i tubwembele ghaghada Eibraham rumbuyeko iya Loi va i dagerawekowe, i mena. Mosese va i ndeghathɨ Loi na gharɨgharɨ e ghanjilughawoghawo, i vilambo mbaroko weŋgiya nyao thovuthovuye na i giya weŋgiya gharɨgharɨ. \v 20 Randendeghathɨ e ghanjilughawoghawo ma ina gheko regha kaiwae, iyemaeŋge wo i vawarariŋaŋgi thenjighewoko. Ko iyemaeŋge Loi va i dagerawe Eibraham na ma lolo regha i ndeghathɨ e ghanjilughawoghawo. Iya kaiwae Loi le dageraweko weya Eibraham i laghɨye kivwala Mbaroko. \p \v 21 Ko iya ŋgoroŋga? Ana Mbaro i thɨghɨyawana Loi le dagerawe? Nandere, nandere moli! Kaiwae thoŋgo mbaro regha inawe na i giya lolo yawaliye, mbala ra ghambugha mbaro kaero ra rumwaru Loi e marae. \v 22 Ko iyake ma ŋgoreiye, kaiwae Buk Boboma kaero i govambwara gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke tharɨ kaero i ŋgarɨŋgi na ma valɨkaiwanji thɨ ghambugha mbaroko. Iyake va Loi le renuwaŋa mbala budakaiya va i dagerawe, iya i ndeghathɨ lolo regha le loŋweghathɨ Jisas Krais kaiwae, ne i giya weŋgiyaeŋge thiya thɨ loŋweghathɨ. \p \v 23 Amba muyai loŋweghathɨ ghambaŋa i mena, ghinda mbaro va i ŋgarɨinda na ŋgora inanda e thiyo tɨne ghaghad Loi va i govambwara loŋweghathɨ ghakamwathɨ. \v 24 Iya kaiwae mbaro va ŋgoreiya ghandaranjimbunjimbu, ghaghad Krais ghaloŋweghathɨ i yomara na valɨkaiwae Loi ne i wovarumwarumwaruŋainda kaiwae ra loŋweghathɨ Krais. \v 25 Ko iyemaeŋge mbaŋake kaiwae loŋweghathɨ ghakamwathɨ kaerova i mena, ma ra yaku ranjimbunjimbu e raberabe. \s1 Kaero ra tabo Loi le ŋgamaŋgama \p \v 26-27 Weya Krais Jesus taulaghɨna ghemi Loi le ŋgamaŋgama loŋweghathɨ kaiwae. Kaiwae mbaŋa hu bapɨtaiso kaero hu tubwe weya Krais, ŋgoreiya kaero hu wo Krais na hu njimbo. Iyake i woraŋgiya taulaghɨna ghemi Loi le ŋgamaŋgama, kaiwae hu loŋweghathɨgha Krais Jisas. \v 28 Weya Krais kaero ma totomethi weŋgiya Jiu o thiye ma Jiu. Ma totomethi weŋgiya rakakaiwobwaga o rakarakayathu. Na ma totomethi weŋgiya ghɨmoghɨmoru o wanakau. Kaiwae weya Krais Jisas taulaghɨna ghemi hu mboromboro. \v 29 Thoŋgo Krais le gharɨghara ghemi, ko ghemi Eibraham orumburumbuye. Na budakai iyava Loi i dageraweko weya Eibraham ghemi ne hu vaidi. \c 4 \p \v 1 Wo ya utuŋa ghamba thuwathuwa regha. Ravwenyevwenye regha i mare. Amalako nariye regha, othembe nevole i rombana ramae le bigibigiko, ko mbaŋa amalaghɨniye amba ŋgama, i tabo amba ŋgoreiya rakakaiwobwaga. \v 2 Kaiwae mbaŋako thiyako mbe i ghambu vara gharanjimbunjimbu na le bigibigiko gharanjimbunjimbu lenji mbaro ghaghada i vaidiya ghatheghatheghako iya ramae i woraweko. \v 3 Ghinda ŋgoranda iyako. Va ŋgoreiya gamagaima ghinda yambaneke ghanjirerenuwaŋa thɨ mbaroŋainda na ghinda ghanjirakakaiwobwaga. \v 4 Ko iyemaeŋge e ghambaŋa moli tɨne iya Loi va i tuthiko, amba i variya Nariye i mena. Va wevo i ghambɨ na i yaku Jiu e lenji Mbaro raberabe. \v 5 Na va i vamodo njoghainda ghinda ra yayaku mbaro e raberabe na valɨkaiwae Loi i muninda na mbala ra tabo le ŋgamaŋgama moli ghinda. \p \v 6 Mbala i vaemunjoruŋa le ŋgamaŋgama ghemi, Loi i variya Nariye Une i mena e gharendake. Uneko iyako i kulakula weya Loi iŋa, “Bwebwe! Bwebwe!” \v 7 Iya kaiwae, ghemi mbaŋake ma rakakaiwobwaga, ghemi Loi le ŋgamaŋgama. Na kaiwae ghemi Loi le ŋgamaŋgama, thovuyeko iyava i vivatharaweko le ŋgamaŋgama kaiwanji, ne hu vaidi. \s1 Pol i rerenuwaŋa Galeisiya kaiwanji \p \v 8 Me vivako, mbaŋa mava hu ghareghareya Loi, ghemi va rakakaiwobwaga weŋgiya loi kwanɨkwan. \v 9 Ko iyemaeŋge mbaŋake kaero hu ghareghareya Loi, o mbala yaŋa Loi i ghareghareŋga. Na ŋgoroŋgaeŋge na tembe hu njogha weŋgiya mbaroko ma e lenji vurɨghegheko? Ko ana nuwamiya hu tabo na rakakaiwobwaga weŋgi? \v 10 Va ya loŋwe mbe hu ghambuŋgi vara mbaŋa kururu ghanjimbaro, manjala togha ghanjimbaro, thaga ghanjimbaro na theghathegha togha ghanjimbaro. \v 11 Ya gharelaghɨlaghɨ kaiwami, ne i waeŋge lo kaiwoko e ghemi thava i tabo na bigi bwagabwaga. \p \v 12 Lo bodaboda, ya naŋgo vurɨgheghe e ghemi na hu rakayathuŋga mbaro e tɨne ŋgoreiya va ya vakatha kaiwae va ya tabo rakarakayathu ŋgoreiya ghemi mbaro ma i mbaroŋaŋga amba muyai hu tabona raloŋweloŋweghathɨ. E mbaŋako iyako ghamithanavu e ghino mava i tharɨ. \v 13 Kaero hu ghareghare, wo ghambwera kaiwae iyava iviva ya ghaona e ghemi na ya vavaghareŋa toto thovuye e ghemi. \v 14 Othembe wo ghambwerako va i vakatha vuyowo e ghemi na i mandoŋga, ma hu yaŋgiwanaŋgo na hu botewoyathuŋgo. Ko iyemaeŋge hu vaŋguvathaŋgo ŋgoreiya ghino Loi le nyao thovuye regha, ŋgoreiya ghino mbe Krais Jisas ghamberegha. \v 15 Va e mbaŋako iyako hu warari laghɨye kaiwaŋgu, ko iyemaeŋge e mbaŋake iyake warariko iyako aŋga inae? Ya dage emunjoru, e mbaŋako iyako lemi wararina le laghɨlaghɨye kaiwae valɨkaiwami hu giya bigibigike wolaghɨye e ghino. \v 16 Na ŋgoroŋga? Ana ghino ghamithɨghɨya kaiwae ya utuŋa utu emunjoru e ghemi? \p \v 17 Gharɨgharɨ vavana thɨ rovurɨgheghe na nuwanjiya thɨ vɨva nuwami. Ko iyemaeŋge lenji renuwaŋako ma e ghathovuye e ghemi. Mbema nuwanjiya eŋge thɨ vakathaŋga hu meghaghathɨ weime na hu rovurɨgheghe thiye kaiwanji. \v 18 Ne i thovuye moli thoŋgo mbaŋake wolaghɨye hu rovurɨgheghe ghino kaiwaŋgu. Mbala hu vakavakatha ŋgoreiyako mbaŋa ra yaku na regha, na thava hu viyathu mbaŋa inaŋgu bwagabwaga weŋga. \v 19 Lo ŋgamaŋgama valɨghareghareŋgu, ghino tembe ya ghataŋava vɨrɨ ŋgoreiya ghambɨ vɨrɨniye. Ne ya ghataŋa vɨrɨko ghaghad hu matuwo weya Krais. \v 20 Elo renuwaŋake nuwaŋguiya moli mbaŋake ya thuweŋga na weiŋguyaŋgiya ghemi ra utu na thovuye. Thoŋgo inaŋgu weŋga ya ghareghare ne budakai ya dage weŋga, kaiwae budakai hu vakavakatha i vakathaŋgo nuwaŋgu i unouno. \s1 Ghamba thuwathuwa Heiga na Sera \p \v 21 Thavala ghemi nuwamiya hu yaku Mbaro e raberabe, wo ya vaitoŋga, thare hu ghareghare mbaro ŋgoroŋga iŋa? \v 22 Mbaro e ghabuk tɨne iŋa Eibraham le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru theghewo, regha wevo rakakaiwobwaga Heiga nariye, na theghewoniye wevo rakarakayathu Sera nariye. \v 23 Nariye Ishmael va i virɨ weya wevo rakakaiwobwaga, na le virɨko va ŋgoreiya gharɨgharɨ lenji renuwaŋa. Ko iyemaeŋge Aisake va i virɨ weya wevo rakarakayathu ŋgoreiya Loi le dagerawe. \p \v 24 Bigibigike thiyake ŋgoreiye goghaimbaŋgi. Wanakauke theunyiwo thiyake thiye ŋgoranjiya dagerawe theghewo Loi na gharɨgharɨ thɨ dagerawe. Dagerawe regha iya mbaroko Loi va i wogiyako weya Mosese e Ou Sainai, na dageraweko iyako le ŋgamaŋgama thavala thɨ tabo rakakaiwobwaga mbaro e raberabe. Heiga iye ŋgoreiya dagerawe i mena e Ou Sainai. \v 25 Heiga iye ŋgoreiya Ou Sainai ina Areibiya e tɨne, na iye ŋgoreiya ghamba thuwathuwa ghemba Jerusalem e mbaŋake iyake, iye weiyaŋgiya gharɨgharɨ thɨ tabo rakakaiwobwaga mbaro e raberabe. \v 26 Ko iyemaeŋge Sera iye ŋgoreiya dagerawe togha, na tembe ŋgoreiyeva ghamba thuwathuwa Jerusalem e buruburu. Le ŋgamaŋgama ma rakakaiwobwaga, na iye ghinda raloŋweloŋweghathɨ tɨnanda. \v 27 Aiseya va iŋa Jerusalem togha le ŋgamaŋgama lemoyo, ma ŋgoreiya Jerusalem teuye. Va i utu na ŋgoreiyake: \q1 Ghen ŋgorana wevoma iya i kwamama ma mbaŋa regha i ghambɨ, \q2 ko iyemaeŋge ya dage vurɨgheghe na wo u warari. \q1 Ghen ŋgorana wevoma iya ma mbaŋa regha ghambɨma vɨrɨniye i yomarawe, \q2 ko iyemaeŋge ya dage vurɨgheghe na u kula na ghalɨŋae laghɨye. \q1 Kaiwae othembe ghen ranuwanuwatharɨ laghɨye moli, len ŋgamaŋgama ne lemoyo moli, \q2 ko iyemaeŋge wevona iya le ghɨmoruna mbe i rokighalona vara le ŋgaŋga mane lemoyo.\x - \xo 4:27 \xt Ais 54:1\x* \p \v 28 Lo bodaboda, Loi le dagerawe kaiwae Aisake i yomara, na tembe ŋgoreiyeva Loi le dagerawe kaiwae ghemi hu tabo iye le ŋgamaŋgama. \v 29 Eibraham nariye iyava i virɨ ŋgoranda ghinda ra virɨ, i vakatha vɨrɨ laghɨye weya reghako, iyava i virɨ Une le vurɨgheghe e tɨne. Tembe ŋgoreiyeva mbaŋake noroke. Thavala thɨ yaku Mbaro e raberabe thɨ vakavakatha vɨrɨ weŋga ghemi hu virɨ Loi ele dagerawe tɨne. \v 30 Ko iyemaeŋge ŋgoroŋga Buk Boboma iŋa? “U variyeyathuŋgiya wevona rakakaiwobwagana na nariyena. Kaiwae wevona rakakaiwobwagana nariye mane i mbana ramae le vwenyevwenyena, mbe wevo rakarakayathu eŋge nariye ne i mban.”\x - \xo 4:30 \xt Rɨgh 21:10\x* \p \v 31 Iya kaiwae lo bodaboda, ghinda ma wevo rakakaiwobwaga le ŋgamaŋgama ŋgoreiye, ghinda wevo rakarakayathu le ŋgamaŋgama ghinda. \c 5 \s1 Rakarakayathu weya Krais \p \v 1 Krais kaerova i rakayathuinda mbala ghinda rakarakayathu gharɨgharɨniye. Iya kaiwae wo hu ndeghathɨ vurɨgheghe na thava tembe bigi regha i vakathaŋga hu tabo na le rakakaiwobwagava. \p \v 2 Wo hu vandeŋe iyake! Ghino Pol ya dage e ghemi thoŋgo hu njogha Mbaro e thanavuniye na hu wo kitenɨyathu thanavuniye, na budakaiya Krais kaerova i vakatha kaiwanda ma e ghathovuyemun e ghemi. \v 3 Mbowo ya utuŋava mbaŋaiwoniye e ghemi. Thoŋgo hu vatomweŋga na hu wo kitenɨyathu thanavuniye, wo hu ghambuva Mbaroko le woraŋgiya wolaghɨye. \v 4 Thoŋgo hu ghambugha Mbaro na hu munjeva Loi ne i wovarumwarumwaruŋaŋga, kaero hu kitenɨyathuŋga weya Krais na hu yaku Loi ele mwaewo bwagabwaga ghereiye. \v 5 Ko iyemaeŋge ghime iya wo yakuyaku Loi Une e tɨne, wo roroghagha weiye ghareme i matuwo ghaghad Loi i wovarumwarumwaruŋaime kaiwae wo loŋweghathɨ Krais. \v 6 Kaiwae thoŋgo ra tubwe weya Krais Jisas, othembe ra wo kitenɨyathu thanavuniye o ma ra wo, ma bigi ŋgoreiye. Ko iyemaeŋge bigi laghɨye iyake: la loŋweghathɨko e tɨne mbala gharɨgharɨ thɨ thuwe la gharethovu weya Loi na weya gharɨgharɨ. \p \v 7 Lemi rukuna va i thovuye moli. Ko thelaeŋge i dagetenɨŋga na ma hu ghambugha utuko iya emunjoruko? \v 8 Renuwaŋana iya hu ghambuna mbaŋake ma i mena weya Loi, iye iyava i kulana e ghemi. \v 9 Ŋgoreiya isɨt seiwo valɨkaiwae i vakatha pwalawako na i roro laghɨye, lolo regha le vavaghare vatharɨ i lawa e ghemi na i vakowana lemi wabwina. \v 10 Weiŋgu lo gharematuwo Loi iye i thalavuŋga na ma valɨkaiwae tembe hu ghambuva renuwaŋa ma reghava. Lolona iya i vakatha numounounona e ghemi, othembe thela amalaghɨniye, Loi ne i lithɨwe. \p \v 11 Lo bodaboda, ghino ma ya vavaghareŋa kitenɨyathu thanavuniye. Thoŋgo ya vavaghareŋa iyako, buda kaiwae eŋge na Jiu mbe thɨ vakavakatha vara vuyowo e ghino? Thoŋgo mbe ya vavaghare vara kitenɨyathu thanavuniye, lo vavaghare Jisas le mare e kros vwatae mbala ma e ghavuyowo Jiu weŋgi. \v 12 Gharɨgharɨna iya thɨ vakatha numounounona e ghemi nuwaŋguiya moli ghanjimberegha thɨ kitenɨyathuŋgi moli. \s1 Nyao Boboma na riwandake utuninji \p \v 13 Ghemi, lo bodaboda, Loi kaerova i kula e ghemi na i rakayathuŋga. Ko iyemaeŋge thava ghamirakarakayathuko iyako kaiwae na huŋa, “Thoŋgo nuwameiya, valɨkaiwame eŋge wo reŋa ŋgora riwameke yawaliye le renuwaŋa.” Thava lemi renuwaŋa ŋgoreiyako, ko mbema weimi eŋge lemi gharethovu hu vekaiwo weŋga. \v 14 Mbaroke wolaghɨye ghanjirerenuwaŋa utuutuke iyake i ŋgarɨŋgi na regha, iŋa, “U gharethovu weya ghanu ŋgoreiya u gharethovu e ghen.”\x - \xo 5:14 \xt Liv 19:18\x* \v 15 Ko thoŋgo hu vethɨghɨyawanaŋga na hu vegaithɨweŋga, hu njimbukikiŋga ne iwaeŋge hu vemukuwoŋga. \p \v 16 Iya kaiwae ya dage e ghemi ŋgoreiyake: Hu vatomweŋga na Nyao Boboma i mbaroŋa yawalimina, na mbala ma valɨkaiwami hu goru weya the bigiya raitharɨ riwamina nuwaiya. \v 17 Kaiwae the bigiya riwandake nuwaiya, Nyao Boboma ma nuwaiya. Na the bigiya Nyao Boboma nuwaiya, riwandake ma nuwaiya. Nyao Boboma na riwandake yawaliye thɨ vemomodɨŋgi, iya kaiwae budakaiya iya hu munjeko hu vakatha ma hu vakatha. \v 18 Ko iyemaeŋge thoŋgo Nyao Boboma i viva e ghemi, ma valɨkaiwami hu yaku mbaro e raberabe na i mbaroŋa yawalimina. \p \v 19 Riwandake yawaliye le vakatha i manjamanjala moli: yathima thanavuniye, negenege thanavuniye na monjina thanavuniye raraitharɨ, \v 20 kururu weŋgiya loi kwanɨkwan na thɨ wadewade na thɨ rɨmbɨre, rokiwodowodo, wowogaithɨ, yamwakabu thanavuniye, gagaithɨ, votha, vakatha wabwi totomethi, \v 21 na maralogheloghe, tagavamare, munumu, warari raitharɨ na vakatha ŋgoranjiyako. Kaerova ya utuŋa na mbaŋake mbowo ya utuŋava: thavala thɨ vakavakatha thanavuŋgiko thiyako, ma thɨ ru Loi le ghamba mbaro iya ne i giya weŋgiya le ŋgaŋga. \p \v 22 Ko iyemaeŋge Nyao Boboma une thiyake: gharethovu, warari, gharemalɨlɨ, ghataŋaghathɨ, gharevɨrɨ, thanavu thovuye, e ghandavareminje, \v 23 gharenja na tembe ghandamberegha ra dageteninda e thanavu raraitharɨ. Ma tembe mbaro regha inaweva ne i dagetenɨŋgiya thanavuke thiyake. \v 24 Thavala kaero thɨ tubwe weya Krais Jisas, riwanjiko yawaliye weiya thanavuŋgiko iya riwanjiko i naŋgo kaerova thɨ rokros na i mare. \p \v 25 Nyao Boboma kaero i giya yawalɨ togha weinda, iya kaiwae wo ra vatomweinda weya Nyao Boboma na iye i mbaroŋainda. \v 26 Thava ra vakatha sirari thanavuniye, thava ra thɨthɨkaka weŋgiya ghandaune, na thava ra yamwayamwakabu ghandaune lenji bigibigi kaiwanji. \c 6 \s1 Ra vewo lolo regha na regha ghavuyowo \p \v 1 Lo bodaboda, thoŋgo lolo regha e lemi wabwina tɨne i vakatha tharɨ, thavala ghemi kaero Nyao Boboma i mbaroŋaŋga, weimi lemi gharenja na ghamithanavu udauda, hu thalavugha loloko iyako na hu vanamwe ghathanavuko. Ko iyemaeŋge mbe hu njimbukikiŋgava, ne iwaeŋge tembe hu vaidiva tanathetha na tembe hu dobuva. \v 2 Hu thalavuŋgiya ghamune na hu vewovaghaŋgi e ghanjivuyowo. Hu vakatha ŋgoreiyako, na e tɨne hu vamboromboro Krais le mbaro. \v 3 Thoŋgo lolo regha i wovoreŋa ghamberegha na iŋa iye idae i laghɨye, ko iyemaeŋge ma idae i laghɨye, tembe i yarova ghamberegha. \v 4 Lolo regha na regha tembe ghamberegha i thuwe na i tuthiya ghathanavu. Thoŋgo le vakatha i thovuye, valɨkaiwae i warari. Ko iyemaeŋge thava i vavanogha iye le vakathako weya gheu regha le vakatha, \v 5 kaiwae lolo regha na regha tembe i wo ghamberegha ghathanavuko vuyowae. \p \v 6 Thoŋgo len ravavaghare i vavaghareŋa Loi ghalɨŋae e ghen, valɨkaiwae u giya len bigibigi vavana weya len ravavagharena. \p \v 7 Wo hu renuwaŋa wagiyawe na nuwamina i rumwaru, ma valɨkaiwae lolo regha i yarogha Loi. Budakaiya ne ra kabu ne vara tɨgha une tembe ŋgoreiyeva. \v 8 Thoŋgo ra kabukabu e riwandake yawaliye, ne vara tɨgha uneya mare. Ko iyemaeŋge thoŋgo ra kabukabu e Une, ne vara tɨgha une yawalɨ memeghabananiye. \v 9 Thava ra banewana thanavu thovuye ghavakavakatha, kaiwae thoŋgo ma ra baneyathu, ne Loi le tuthi mbaŋaniye e tɨne ra vaidiya une. \v 10 Iya kaiwae thembaŋa valɨkaiwae ra vakatha thanavu thovuye weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye, wo ra vakatha. Ko ra rovurɨgheghe eŋge vara thanavu thovuye weŋgiya la valɨraloŋweloŋweghathɨ inanji weya Krais. \s1 Utu ghagovun \p \v 11 E mbaŋake iyake tembe wombereghake vara e nɨmaŋgu ya rorori. Ne hu thuweya nɨmaŋguke muiye ya rori na laghɨlaghɨye. \v 12 Gharɨgharɨ vavana nuwanjiya thɨ warariŋaŋgi ghanjiuneko iya kaiwae thɨ vavurɨghegheŋga na hu wo kitenɨyathu thanavuniye. Na thɨ vakatha iyako kaiwae thɨ mararu na mbala thava thɨ vaidiya vuyowo kaiwae thɨ loŋweghathɨ na thɨ ghambugha Krais le mare. \v 13 Hu thuwe, othembe va thɨ wo kitenɨyathu thanavuniye, thiye ma thɨ ghambugha mbaro. Ko mbema nuwanjiya eŋge thɨ kitenɨyathu riwamina mbothiye njimwae na mbala thɨ wovorevoreŋaŋgi ghanjimberegha kaiwae hu ghambuŋgi lenji renuwaŋako. \v 14 E ghino ma mbaŋa regha nuwaŋguiya na ne ya wovorevoreŋa bigi regha, mbe Jisas le mare eŋge e kros vwatae. Kaiwae Jisas le mare yambaneke bigibiginiye thiye ma e ghamɨghamɨna e ghino, na ghino ŋgoreiye bigi bwagabwaga yambaneke kaiwae. \v 15 Ma bigi regha ŋgoreiye othembe ra wo kitenɨyathu thanavuniye o ma ra wo kitenɨyathu thanavuniye. Bigi laghɨye eŋge vara ghinda kaero ra tabona gharɨgharɨ totogha. \v 16 Thiye thavala kaero thɨ ghambu renuwaŋako iyako, ya naŋgo weya Loi na i vakatha gharemalɨlɨ e gharenji na ghare weŋgi. Thiye emunjoru Israel, Loi le gharɨgharɨ. \p \v 17 E mbaŋake iyake na i ghaoko thava tembe ghemi regha i giyava vuyowo e ghino, kaiwae bolake iya kaero ina e riwaŋguke, wo nono, thɨ woraŋgiya ghino Jisas le rakakaiwobwaga, iya kaiwae gharɨgharɨna ghemi valɨkaiwae hu ghambu lo renuwaŋake. \p \v 18 Lo bodaboda, ghanda Giya Jisas Krais ghare weŋga. Mbwana. Ŋgoreiye.