\id ACT \h Vakatha \toc1 Kristiyan Lenji Vakatha Va I Vivako Utuniye Luk Le Rorori \toc2 Vakatha \toc3 Vak \mt2 Kristiyan Lenji \mt1 Vakatha \mt2 Va I Vivako Utuniye \mt2 Luk Le Rorori \imt1 Utu iviva \ip Bukuke iyake Luk va i rori. Va i viva wo i rorikaiya “Toto Thovuye Jisas Utuniye — Luk Le Rorori.” Bukuko iyako (Toto Thovuye) ghaghegotubwa iya bukuke iyake. Bukuke mbambaiwoke thiyake va i variye weya lolo regha, idae Tiyopilos. E bukuke iyake tɨne i utuŋa Jisas i njogha e buruburu, na ekelesiya me vivako lenji kaiwo utuniye. I woraŋgiya Nyao Boboma le vurɨgheghe e tɨne na Jisas ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ utuŋa amalaghɨniye utuutuniye, i ri Jerusalem ko amba i raŋgi Judiya ele valɨvaŋgako laghɨye, Sameriya na e yambaneke laghɨye, ŋgoreiya Vak 1:8 le woraŋgiya. \ip E bukuke iyake tɨne ne ra thuwe gharɨgharɨ lemoyo utuninji. Ko iyemaeŋge Pol ghamberegha vara utuniye i laghɨye. I ri Vaŋgothiye 13 ne ra vaona Pol le vaghɨliya thegheto na le wa Rom utuninji. Mbaŋa vavana Luk weiye Pol, iya kaiwae e utuutu vavana Luk i rori na iŋa, “Ghime” (16:10-17 na 20:5–21:18 na 27:1–28:16). Luk i govuna le utuutukewe — Pol ina Rom i roroghagha le kot kaiwae. \ip Na e bukuke iyake tɨne ra thuwe Nyao Boboma le vurɨgheghe na le viva weŋgiya ekelesiya me vivako. Na tembe ra thuweva gharaghambu ghanjithanavu na ra vaona lenji vavaghare vavana. \c 1 \s1 Luk le leta i viva weya Tiyopilos \p \v 1 Ago laghɨye e ghen, Tiyopilos. Bukuko iyava ya rorikaiko e tɨne, vama ya utuŋa bigibigiko wolaghɨye Jisas va i vakathakaiŋgi, le kaiwo na le vavaghare va i rikowe \v 2 na ghaghada mbaŋa Loi i vakatha na i voro e buruburu. Amba muyai i voro, i vavaghareŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ iyava i tuthiŋgiko ŋgoreiya Nyao Boboma i utugiyakowe. \s1 Loi le dagerawe Nyao Boboma kaiwae \p \v 3 Jisas le vɨrɨ na le mare e ghereiye, mbaŋa mbaŋayevarɨ e tɨne, i ghanagha i yomara weŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ e kamwathɨ i ghanagha, i vaemunjoruŋa weŋgi kaero i thuweiru na e yawayawaliyeva. Mbaŋako thiyako e tɨne i utuŋa Loi le mbaro weŋgiya gharɨgharɨ utuniye. \v 4 Mbaŋa regha i ghanɨŋga weiyaŋgi, i dage vurɨgheghe weŋgi iŋa, “Ne hu ndeiteta Jerusalem, wo hu roghagha ghaghad Bwebwe i variye Nyao Boboma weŋga, ŋgoreiya va le dagerawe. Wo hu renuwaŋakiki, vama ya utugiya weŋga. \v 5 Jon va i bapɨtaiso e mbwa, ko ma mbaŋa gheviye eŋge Loi i bapɨtaisoŋga e Nyao Boboma.” \s1 Jisas i njogha e buruburu \r (Mak 16:19-20; Luk 24:50-53) \p \v 6 Mbaŋa ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ mevathavatha weinji amba thɨ vaito, thɨŋa, “Amalana, ne mbaŋake iyake u rakayathu weŋgiya Isirel gharɨgharɨniye na u mbaroŋaŋgi ŋgoreiya va Kiŋ Deivid ghambaŋa?” \p \v 7 Jisas i gonjogha weŋgi, iŋa, “Ma bigi laghɨye na hu ghareghare. Bwebwe ghamberegha i tuthi thembaŋa bigibigike thiyake ne thɨ yomara. Ma e lemi rɨghe na valɨkaiwami hu ghareghare. \v 8 Ko Nyao Boboma mbaŋa ne i nja weŋga na i riyevanjaraŋga ne i vakathaŋga na hu vurɨgheghe. Amba hu utuŋa utuutuniŋgu weŋgiya gharɨgharɨ inanji Jerusalem, Judiya na Sameriya na e yambaneke laghɨye.” \v 9 I utuvao iyake amba Loi i vakatha na i njogha e buruburu. Thɨ njimbukiki ghaghad ŋgalɨlɨ i rogana e maranji. \p \v 10 Vama i iteteŋgi na gharaghambuko vambe thɨ njimbukiki vara buruburuko, mbaŋako vara iyako amaamala theghewo ghanjikwama kakaleva thɨ ndeghathɨ e vasiwanji. \v 11 Thɨ dage weŋgi, thɨŋa, “Galili amaamalaniye, buda kaiwae hu ndeghathɨ ghena na hu njimbukikiya buruburuko? Iya loloke Jisas, Loi me vakatha na i iteteŋga na i voro e buruburu, tembene i njoghama weva iya mohu thuwe me reŋakowe na i wa e buruburu.” \s1 Thɨ tuthiya Judas ghathɨthɨ \p \v 12 Ghalɨŋae gharaghambɨ, thɨ ri Olivɨ e ghanji Ou na thɨ rakanjoghama Jerusalem, le bwagabwaga ŋgoreiya kilomita regha. \v 13 Mbaŋa thɨ rakavutha Jerusalem, thɨ rakamwandɨ e ŋgoloko va thɨ yakukowe e woluwolu tɨne yavoro. Thavala va inanji gheko thiyake, Pita, Jon, Jemes na Endru, Pilip na Tomas, Batolomiu na Matiu, Jemes Alipiyos nariye na Saimon iye i mena Jilot e lenji wabwi,\f + \fr 1:13 \ft Jiu lenji wabwi regha iyava amalaghɨniye inawe. Va thɨ rovurɨgheghe na nuwanjiya Judiya i meghaghathɨ weŋgiya Rom. Wabwi Jilot va i yomara Judiya ele valɨvaŋga tɨne ŋgoreiya theghathegha A.D. 6 e tɨne. Thiye va thɨ botewo thɨ vamodo takis weya Sisa. Va thɨ renuwaŋa iyako ma Loi i warari kaiwae. Rom thɨ kivwalaŋgi A.D. 66. Jilot mbowo thɨ vivatha nuwanjiya thɨ gaithɨ weŋgiya Rom na une thɨ tagarakaraka Jerusalem A.D. 70 e tɨne.\f* na Judas Jemes nariye. \v 14 Mbaŋa i ghanagha taulaghɨko thiya yaku na bubuyamo na thɨ naŋgonaŋgo weinjiyaŋgiya wanakau vavana, Meri Jisas tɨnae na Jisas oghaghae.\fig Thɨ rakamwandɨ e ŋgoloko va thɨ yakuwe e woluwolu tɨne yavoro|alt="house where they stay in Jerus" src="hk00232c.tif" size="span" copy="BFBS (Knowles)" ref="1:12-13" \fig* \p \v 15 Va mbaŋa regha e mbaŋako thiyako e tɨnenji, Pita i yondovirɨ raloŋweloŋweghathɨko e tɨnenji, lenji ghanaghanagha ŋgoreiya munɨthaŋarɨ na theiwo (120), \v 16 na iŋa, “Lo bodaboda, Buk Boboma le utu kaero i tabo na emunjoru, iyava Nyao Boboma i woraŋgiyawa Deivid na i rori Judas kaiwae. Amalaghɨniye iyava i ramba weŋgiya gharɨgharɨma na vethɨ yalaweya Jisas. \v 17 Iye ghamau regha. Jisas va i tuthi na ghime weime wo kaiwo na regha.” \p \v 18 (Kaero hu ghareghare, le vakathako raitharɨ kaiwae thɨ giya modae na i mban eŋge maniko iyako i vamodo thelau regha; i dobuwe na i divamare, i diviya ŋgamoiye na une thɨ rakaraŋgi. \v 19 Jerusalem gharɨgharɨniye thɨ loŋwe utuniye, iya kaiwae thiye e ghalɨŋanji thɨ rena thelauko iyako idae Akeldama, gharumwaru Thelau Madibe.) \p \v 20 Pita i gotubwe iŋa, “Ŋgoreiyake kaiwae Deivid ele buk Sam tɨne iŋa, \q1 ‘Le ŋgoloko ne ŋgoreiya garaitete ŋgoloniye, thava lolo regha te i yakuweva.’”\x - \xo 1:20 \xt Sam 69:25; Sam 109:8\x* \p “Na tembe iŋava, \q1 ‘Valɨkaiwae lolo regha i rothɨ na i wo ghakaiwoko.’” \p \v 21-22 “Iya kaiwae valɨkaiwae ra tuthiya lolo regha ghɨmoghɨmoruke thiyake e tɨnenji na i rothɨgha Judas. Iye ne ghamau regha wo vaemunjoruŋa Jisas le thuweiru na wo utuŋa utuutuniye. Loloko iyako ra tuthi gharɨgharɨke iyava mbaŋake wolaghɨye weimaŋgi e tɨnenji, mbaŋa Giya Jisas va i loŋga reŋawe na weime; i ri mbaŋa Jon va i bapɨtaisoŋgiya gharɨgharɨ, i mena ghaghada mbaŋaniye Jisas i iteteinda na i njogha e buruburu.” \p \v 23 Amba thɨ tuthiŋgiya ghɨmoghɨmoru theghewo: Josep iya idaya thɨŋake Basabas (na tembe thɨŋava Jastas) na Mataiyas. \v 24 Amba thɨ naŋgo thɨŋa, “Giya, ghen u ghareghare gharɨgharɨke wolaghɨye lenji renuwaŋa. U vatomwe weime, gharɨgharɨke theghewoke iyake e tɨnenji thela kaero mo tuthi \v 25 na i rothɨgha Judas i tabo ghalɨŋae gharaghambɨ na i vakatha len kaiwo, kaiwae Judas kaerova i iteta kaiwoke iyake na i garalawa e ghambae iyava i rovurɨghegheŋako.” \v 26 Amba thɨ roriya idaidanji e varɨvarɨ nanasiye varɨiwo na thɨ tuthiwe. Thɨ woraŋgiya varɨ Mataiyas idae inawe na i vataboŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ theyaworo na regha. \c 2 \s1 Nyao Boboma i nja weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ \p \v 1 Mbaŋa Pentikos gha Thaga ghambaŋa, raloŋweloŋweghathɨko wolaghɨye thɨ mevathavatha e ŋgolo regha. \v 2 E mbaŋako vara iyako, thɨ loŋwe bigi regha laiye ŋgoreiya ndewendewe vurɨvurɨghegheniye regha i njama e buruburuko na i riyevanjara ŋgoloko tɨne laghɨye, iyava thiya yakukowe. \v 3 Amba thɨ thuwe bigi regha ŋgoreiya ndɨghe mamiye, i vivitenɨyathu na i uvaro regha na regha e vwatanji. \v 4 Taulaghɨko, Nyao Boboma i riyevanjaraŋgi na i vakatha valɨkaiwae thɨ utu ma e ghalɨghalɨŋa vavanava.\fig Thɨ thuwe bigi regha ŋgoreiye ndɨghe mamiye, i vivitenɨyathu na i uvaro regha na regha e vwatanji|alt="HS on believers" src="CN01890B.TIF" size="col" copy="Cook" ref="2:1-4" \fig* \p \v 5 E mbaŋako iyako, Jiu vavana thiye thɨ kururu weya Loi va inanji Jerusalem thɨ rakamena e vanautuma lemoyo e yambaneke laghɨye. \v 6 Mbaŋa va thɨ loŋwe laiye, wabwi laghɨye thɨ mevathavatha. Gharenji i yo na nuwanji i unouno kaiwae va thɨ loŋwe raloŋweloŋweghathɨ thɨ utu wabwiko regha na regha e ghalɨŋanji. \v 7 Gharenji i yo laghɨye moli iya kaiwae thɨ veutu weŋgi thɨŋa, “Gharɨgharɨke thiyake Galili gharɨgharɨniye, ae? \v 8 Ko ŋgoroŋgaeŋge na ghinda regha na regha ra loŋwe thɨ utu mbe tomethi e ghalɨŋanda? \v 9 Ghinda ra rakamena Patiya, Midiya na Elam; Mesopoteimiya, Judiya na Kapadosiya, Pontas na Eisiya, \v 10 Prigiya na Pampiliya, Ijipt na Libiya e lenji valɨvaŋga Sairin ghadidiye, na vavana ghinda ra rakamena Rom. \v 11 Vavana ghinda Jiu na vavana ma Jiu ko kaero ra rakaru Jiu lenji kururu e tɨne na vavana ghinda ra rakamena Krit na Areibiya; ko iyemaeŋge taulaghɨke ghinda ra loŋwe thɨ utuŋa Loi le vakatha laghɨlaghɨye regha na regha e ghalɨŋanda.” \v 12 Taulaghɨko gharenji i yo na thɨ numounouno thɨ vevaitoŋgi, thɨŋa, “Ŋgoroŋga gharumwaruko?” \p \v 13 Ko vavana ma thɨ vavɨrɨŋgi eŋge thɨŋa, “Me thiya muna waen i laghɨye moli.” \s1 Pita i vavaghare weŋgiya wabwi laghɨye \p \v 14 Amba Pita i yondovirɨ ghauneko theyaworo na reghako e tɨnenji, i utu na ghalɨŋae laghɨye weŋgiya wabwiko iŋa, “Lo bodaboda, ghemi Jiu na Jerusalem gharayakuyaku taulaghɨna ghemi wo hu vandeŋe lo utuke na ya vamanjamanjalaŋa weŋga ŋgoroŋga iyake gharumwaru. \v 15 Vavana lemi renuwaŋa huŋava gharɨgharɨke thiyake thiya mun kabaleya, ko iyemaeŋge nandere. Amba naen klok mbaŋambaŋa vara iyake! \v 16 Iyake gharumwaru moli iyava Loi ghalɨŋae gharautu Jowel i utuŋa, va iŋa, \q1 \v 17 Loi iŋa, ‘Mbaŋako thiyako e tɨnenji amba muyai yambaneke ne iko, ne ya liŋgiya Uneŋgu gharɨgharɨke wolaghɨye weŋgi. \q1 Lemi ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru na wanakau ne thɨ utuŋa wombereghake ghalɨŋaŋgu weŋgiya gharɨgharɨ, \q1 tembe ŋgoreiyeva ghamithegha ne thɨ thuwe vavaghare emunjoru i mena weya Loi, \q1 na amaamala ne thɨ ghareghare emunjoru i mena weya Loi ghenelolo e tɨnenji. \q1 \v 18 Ŋgoreiye, nevole mbaŋako iyako ya liŋgiya Uneŋgu weŋgiya lo rakakaiwo ghɨmoghɨmoru na wanakau, na ne thɨ utuŋa wombereghake ghalɨŋaŋgu weŋgiya gharɨgharɨ. \q1 \v 19-20 Ne ya vakathaŋgiya vakatha vavana e buruburu, varae ne i momouwo na manjala i soro ŋgoreiya madibe; na ya vakathaŋgiya nono e yambaneke, madibe, ndɨghe na mundu laghɨye moli ne thɨ yomara. Gaithɨ laghɨye moli kaiwae bigibigike thiyake thɨ yomara. Thɨ yomara amba muyai Giya ghambaŋa laghɨye moli i vutha. \q1 \v 21 Na thela ne i naŋgo weya Giya vamoru kaiwae ne i vamoru.’”\x - \xo 2:21 \xt Jow 2:28-32\x*\fig Pita i utuŋa Toto Thovuye weŋgiya gharɨgharɨ|alt="Peter speaks to crowd" src="IB04186bw.tif" size="col" copy="Faadil" ref="2:14-41" \fig* \p \v 22 Pita i gotubwe, iŋa, “Isirel gharɨgharɨniye, hu vandeŋe na ya utu weŋga: Jisas rara Nasaret, iye Loi le tututhi loloniye i vaemunjoruŋa moli weŋga ele vakathaŋgi ghamba rotaele tɨne. Vakathake ghamba rotaele thiyake Loi va i vakaiwoŋa weya amalaghɨniye. Ghemi hu ghareghare thiyako kaiwae i yomara e tɨnemi. \v 23 Loi ghamberegha moli le renuwaŋa na Jisas i vaidiya kamwathɨko iyako. Va le renuwaŋa ŋgoreiye iya kaiwae ghemi weimiyaŋgiya gharɨgharɨ raraitharɨ lenji thalavu hu ŋge e kros vwatae. \v 24 Ko iyemaeŋge Loi va i vaŋguthuweiru mare e tɨne na i vamoru mare vuyowoniye e tɨne, kaiwae mare ma valɨkaiwae na ne i yalaweghathɨ. \v 25 Utuutuke thiyake kaiwae Deivid i utuŋa Loi ghalɨŋae iŋa, \q1 ‘Ya thuwe Giya na iye weiŋgu mbaŋake wolaghɨye, mane bigi regha i vandindiŋgo kaiwae amalaghɨniye ina e ghino. \q1 \v 26 Iya kaiwae ghareŋgu i warari laghɨye na mamiŋgu i tarawe. Othembe ne ya mare, ya renuwaŋakikiya Loi e ghareŋguke, \q1 \v 27 kaiwae mane u roiteta vara uneŋguke ramaremare e ghambanji tɨne; ma u vatomwe len lolo boboma na riwae i vwatha. \q1 \v 28 Kaerova u vatomwe yawalɨ ghakamwathɨ e ghino. Iyake lo mare e ghereiye u vakatha na ya thuweiru. Len wararina kaero i riyevaŋaraŋgo kaiwae ne weiŋgu ghen.’”\x - \xo 2:28 \xt Sam 16:8-11\x* \p \v 29 “Lo bodaboda, ya ghareghare wagiyawe budakai ya utuŋake! Rumbunda Kiŋ Deivid kaerova i mare na thɨ beku, ghabubuye ina gheke e mbaŋake noroke. \v 30 Iya kaiwae ra ghareghare Deivid ma i utuŋa amalaghɨniye utuniye. Ko iyemaeŋge, iye Loi ghalɨŋae gharautu. Loi va i tholo na iŋa Deivid orumburumbuye e tɨnenji regha ne i tabo na kiŋ ŋgoreiya amalaghɨniye.\x - \xo 2:30 \xt Sam 132:11\x* Iye Mesaiya. \v 31 Deivid va i ghareghare budakaiya Loi tene i vakatha iya kaiwae i utuŋa Mesaiya le thuweiruva utuutuniye, iyava iŋake, \q1 ‘Kaiwae mane i roitete vara une ramaremare e ghambanji tɨne; ma i vatomwe le lolo boboma na riwae i vwatha.’”\x - \xo 2:31 \xt Sam 16:10\x* \p \v 32 “Loloke iyake iye Jisas. Loi va i vaŋguthuweiru na tembe e yawayawaliyeva. Va wo thuwe e marame na ghime wo ndethɨna utuutuke iyake. \v 33 Kaerova i voro e buruburu na i yaku Loi e une e ghamba yavwatata amba i wo Nyao Boboma weya Ramae ŋgoreiya le dagerawe, ko amba i liŋgi weime, iya noroke budakaiya hu thuwe na hu loŋwe thɨ yomara. \v 34 Kaiwae Deivid mava i utu ghamberegha ko iyemaeŋge i utuŋa Mesaiya mbaŋa iŋa, \q1 ‘Giya Loi i dage weya wo Giya: \q1 “U yaku gheke e uneŋguke e ghamba yavwatata \q1 \v 35 ghaghada ne ya biginjoŋa ghanɨthɨghɨya e gheghen raberabe.” ’”\x - \xo 2:35 \xt Sam 110:1\x* \p \v 36 “Iya kaiwae Isirel gharɨgharɨniye taulaghɨna ghemi, hu ghareghare wagiyaweya iyake: Jisas, iye iyava hu unɨghɨ e kros vwata, Loi i vakatha na iye Giya na Mesaiya.” \p \v 37 Mbaŋa gharɨgharɨko thɨ loŋwe utuutuko iyako, i vweya gharenji iya kaiwae thɨ dage weŋgiya Pita na Jisas ghalɨŋae gharaghambɨko thɨŋa, “Lama bodaboda, ne wo vakatha budakai?” \p \v 38 Pita i gonjogha weŋgi iŋa, “Regha na regha hu uturaŋgiya lemi tharɨ na hu roitete na hu bapɨtaiso Jisas Krais e idae mbala gharɨgharɨ thɨ ghareghare hu vakathavao iyake, ambane Loi i numotena lemi tharɨna na hu wo Nyao Boboma iye Loi le mwaewo. \v 39 Nyao Bobomake iyake iye va i dagerawe, ghemi kaiwami, na lemi ŋgaŋga kaiwanji na gharɨgharɨke taulaghɨ thavala Loi Giya i kula weŋgi na thɨ menawe kaiwanji.” \p \v 40 Utuutu i ghanagha Pita i vanuwovɨrɨŋgiwe na i giya vavurɨgheghe weŋgi iŋa, “Hu vatomwe Loi i vamoruŋga, na thava hu vaidiya vuyowoke iya thake raraitharɨ ne thɨ vaidi.” \v 41 Thavala thɨ loŋweghathɨgha Pita le utuko, thɨ bapɨtaisoŋgi na e mbaŋako iyako gharɨgharɨ lenji ghanaghanagha i wo tɨri tausan thɨ vatabo lenji wabwiko. \s1 Raloŋweloŋweghathɨ totogha ghanjithanavu \p \v 42 Thiye va e mbaŋake wolaghɨye thɨ vatomweŋgi ghanjimberegha na thɨ vandeŋe ghalɨŋae gharaghambɨ lenji vavaghare na thɨ rabi na regha weinjiyaŋgiya lenji valɨraloŋweloŋweghathɨko, thiya ghanɨŋga na regha Jisas le mare gharenuwaŋakiki kaiwae na thɨ naŋgonaŋgo weya Loi. \v 43 Ghalɨŋae gharaghambɨ lenji vakatha ghamba rotaele kaiwae i vakatha gharɨgharɨ weinji lenji mararu na lenji yavwatata Loi kaiwae. \v 44 Raloŋweghathɨko wolaghɨye thiya yaku na bubuyamo na lenji bigibigi vwelawavwelawa. \v 45 Thɨ vakuneŋaŋgiya lenji bigibigi na lenji ghamba yakuyaku na thɨ mbana modae mani na thɨ giya weya thela thoŋgo i vuyowowe. \v 46 Mbaŋa regha na regha thɨ mevathavatha e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne. E lenji ŋgoloŋgolo thiya ghanɨŋga na thɨ renuwaŋakikiya Jisas le mare, thɨ vegiya weŋgi ghanɨŋga weinji lenji warari na lenji gharenja. \v 47 Thɨ tataraweŋa Loi na gharɨgharɨko wolaghɨye thɨ yavwatata wanaŋgi. Mbaŋa regha na regha Giya i vatavatabo e lenji wabwiko thavala i vamoruŋgi. \c 3 \s1 Pita i thawariya amala i kuvokuvo \p \v 1 Mbaŋa regha, vama tɨri klok na naŋgo kaero ghambaŋa, Pita na Jon thɨ wa e Ŋgolo Boboma naŋgo kaiwae. \v 2 E ghamba ru, idae thɨŋa “Ghamba Ru Thovuye,” gharɨgharɨ va thɨ woworaweya amala reghawe, gheghe vambe thɨ tharɨ vara tɨnae e ŋgamoiye. Mbaŋa regha na regha thɨ vakavakatha ŋgoreiyako na i naŋgonaŋgwa mani weŋgiya gharɨgharɨ thɨ rakarakaru e Ŋgolo Boboma tɨne. \v 3 Mbaŋa i thuwe Pita na Jon thɨ ruru amba i naŋgo weya mani weŋgi. \v 4 Pita na Jon mbe thɨ vonjimbughathɨ vara na Pita iŋa, “Maran i mena weime!” \v 5 Amalako i vonjimbuŋgi na le renuwaŋa i munjeva ne i vaidiya bigi regha weŋgi. \p \v 6 Ko iyemaeŋge Pita iŋa, “Silva o gol ma ina e ghino, ko budakai ina e ghino noroke ya woveŋge: Jisas Krais rara Nasaret e idae, u yondovirɨ na u loŋga.” \v 7 I yalawe e nɨmae e uneke, na i mwanavairɨ. E mbaŋako iyako gheghe daŋavwa vuvuye kaero thɨ vurɨgheghe. \v 8 I yopito na i ndeghathɨ e gheghe, na i loŋga. Amba i ru weiyaŋgiya Pita na Jon e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne, i loŋgaloŋga, i pitopito na i tataraweŋa Loi. \v 9 Mbaŋa gharɨgharɨko wolaghɨye thɨ thuwe i loŋgaloŋga na i tataraweŋa Loi, \v 10 na kaero thɨ ghareghare amalaghɨniye iya mbema i yakuyaku e ghamba ruruma, idae “Ghamba Ru Thovuye,” na i naŋgonaŋgo mani, kaiwae, gharenji i yo na thiya rotaele, riwaeko le thovuye kaiwae.\fig Pita i thawariya amala i kuvokuvo|alt="Peter heals the lame man" src="Acts3.1.tif" size="col" copy="UBS (GNR)" ref="3:1-6" \fig* \s1 Pita i vavaghare e Ŋgolo Boboma tɨne \p \v 11 Mbaŋa amalako vambe weiyaŋgi vara Pita na Jon na mbe i vɨghathɨŋgi vara e Ŋgolo Boboma valɨvaŋga regha idae thɨ uno, “Solomon le Nakanaka,” gharɨgharɨ thɨ rukumena weŋgi kaiwae riwaeko le thovuye va i wo nuwanji. \v 12 Mbaŋa Pita i thuweŋgi amba i dage weŋgi iŋa, “Isirel gharɨgharɨniye, buda kaiwae iyake i wo nuwami? Buda kaiwae hu ghewaŋaime? Ko huŋa eŋge ghime ghamamberegha e lama thovuye Loi e marae na lama vurɨgheghe kaiwae mo vakatha amalake iyake na kaero i loŋgaloŋga? \v 13-14 Nandere, iyake i yomara kaiwae Eibraham, Aisake na Jeikob lenji Loi, na iye orumburumbunda lenji Loi,\x - \xo 3:13-14 \xt Raŋ 3:15\x* kaerova i yavwatatawana laghɨye le rakakaiwo Jisas. Ghemi va hu vaŋgugiya weŋgiya rambarombaro, na Pailat e mara hu botewo lolo bobomake na ghathanavu i rumwaru na hu naŋgo weya Pailat i rakayathu ragabo kaiwami, othembe va nuwaiya i rakayathu Jisas. \v 15 Iya kaiwae hu unɨgha loloko iya i vakatha gharɨgharɨ valɨkaiwae thɨ wo yawalɨ memeghabananiye, ko iyemaeŋge Loi i vaŋguthuweiru na tembe e yawayawaliyeva. Ghime va wo thuwe e marame! \v 16 Loŋweghathɨ Jisas na idae le vurɨgheghe kaiwae i vakatha kuvokuvoke iyake riwae i thovuye. Amalaghɨniye hu ghareghare wagiyawe na mbaŋake hu thuwe i ndendeghathɨ. Mbe loŋweghathɨ eŋge weya Jisas iya kaero hu thuwe e marami na hu ghareghare riwae i thovuye.” \p \v 17 “Lo bodaboda, kaero ya ghareghare ghemi weimiyaŋgiya ghamigiyagiyako hu unɨgha Jisas kaiwae ma hu ghareghare iye thela. \v 18 Va hu vakatha iyake na i vaemunjoruŋa Loi va i utugiya weŋgiya ghalɨŋae gharautuko wolaghɨye. Va iŋa, ‘Lo Mesaiya tene i vaidiya vuyowo.’ \v 19 Iya kaiwae hu uturaŋgiya lemi tharɨna na hu roiteteŋgi, amba Loi i numotena lemi tharɨ. \v 20 Mbala mbaŋa i ghanagha Giya Loi i vavurɨghegheŋa yawalimina na mbowo i variya Mesaiya va i tuthi kaiwami, iye Jisas. \v 21 Loloke iyake wo i yaku e buruburu ghaghada thembaŋa ne bigibigike wolaghɨye thɨ tabo na togha ŋgoreiya va i utuŋa weŋgiya ghalɨŋae gharautu mbaŋa i vivako. \v 22 I utuŋa Mesaiya utuniye Mosese iŋa, ‘Giya lemi Loi tene i variya ghalɨŋae gharautu regha ŋgoreiya ghino. Iye ne i mena e tɨnemina na budakaiya ne i utuŋa weŋga hu vandeŋe wagiyawe.\x - \xo 3:22 \xt Mba 18:15-16\x* \v 23 Thela thoŋgo ma i vandeŋe wagiyaweya Loi ghalɨŋae gharautuke iyake, Loi ne i kitenɨyathu weiŋgi na i vakowana moli le gharɨgharɨ.’”\x - \xo 3:23 \xt Mba 18:19; Liv 23:29\x* \p \v 24 “Na tembe ŋgoreiyeva, Loi ghalɨŋae gharautuko wolaghɨye, i ri weya Samuwel na i mena, va thɨ utuŋa budakaiya tene thɨ yomara e mbaŋake iyake. \v 25 Ghemi Loi ghalɨŋae gharautu orumburumbunji, na dageraweko iyava Loi i vakathako weiyaŋgiya orumburumbunda ghemi tembe kaiwamiva. Va i dage weya Eibraham, iŋa, ‘Weya rumbu, ne ghareŋgu weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye.’\x - \xo 3:25 \xt Rɨgh 22:18; 26:4\x* \v 26 Mbaŋa Loi va i variya le rakakaiwo, iviva moli i variyekai weŋga na i dage mwaewo e ghemi na i vakatha valɨkaiwae hu roiteta ghamithanavu raraitharɨ.” \c 4 \s1 Pita na Jon thɨ ndeghathɨ Jiu e lenji kot laghɨye \p \v 1 Pita na Jon vamba thɨ utuutu weŋgiya gharɨgharɨ, kaero ravowovowo, Ŋgolo Boboma gharagatɨgat lenji randeviva na Sadusi vavana thɨ rakamena weŋgi. \v 2 Gharenji i gaithɨ kaiwae Pita na Jon va thɨ vavaghare weŋgiya gharɨgharɨ na thɨ vavaghareŋa Jisas iye thuweiru ghagamau. Jisas le thuweiru i vaemunjoruŋa ramaremare ne thɨ thuweiru. \v 3 Thɨ yalaweŋgi na thɨ vaŋguraweŋgi e thiyo tɨne ghaghad ne ighɨviyava, kaiwae vama yeghɨyeghɨye moli. \v 4 Ko iyemaeŋge gharɨgharɨ lemoyo va thɨ loŋwe utuutuko iyako thɨ loŋweghathɨ na raloŋweloŋweghathɨ ghɨmoghɨmoru lenji ghanaghanagha mbalama i wo paeb tausan. \p \v 5 Mbaŋambaŋa vena Jiu lenji randeviva, ghanjigiyagiya na mbaro gharavavaghare thɨ mevathavatha Jerusalem e tɨne Jiu lenji kot laghɨye kaiwae \v 6 weinji Anas, iye ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva na Kaiyapas, Jon, Aleksanda na ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva gheu vavanava. \v 7 Thɨ vakatha Pita na Jon thɨ ru gheko thɨ ndeghathɨ e maranji na thɨ vaitoŋgi, thɨŋa, “Thela le vurɨgheghe e tɨne na thela e idae hu vakatha bigiko iyako?” \p \v 8 Amba Pita, Nyao Boboma i riyevanjara, iya kaiwae i gonjogha weŋgi, iŋa, “Ghemi gharɨgharɨ lama randeviva na ghamagiyagiya! \v 9 Thoŋgo hu vaitoime noroke lama thalavu weya kuvokuvoko na huŋa, ‘Ŋgoroŋga na riwaeko kaero i thovuye?’ \v 10 Iya kaiwae nuwaŋguiya hu ghareghare iyake, ghemi na Isirel gharɨgharɨniye! Jisas Krais iye rara Nasaret, iye va hu tagavamare e kros vwatae ko iyemaeŋge kaero Loi i vakatha na i thuweiruva mare e tɨne, amalaghɨniye e idae na le vurɨgheghe amalake iyake i ndeghathɨ e marami riwae kaero i thovuye. \v 11 Jisas utuniye iya Buk Boboma iŋake, \q1 ‘Varɨke iyava ŋgoloke gharavatavatad thɨ botewo, kaero i tabo na mbaghɨmbaghɨ.’\x - \xo 4:11 \xt Sam 118:22\x* \m \v 12 Vamoru mbe i menawe eŋge vara amalaghɨniye ghamberegha. Kaiwae ma lolo reghava Loi va i variye weinda na i vamoruinda.” \p \v 13 Jiu lenji kot laghɨye thɨ thuweya Pita na Jon lenji gharematuwa na thɨ ghareghare thiye mbema gharɨgharɨ eŋge na ma lenji ghareghare i laghɨye; iyako i wo nuwanji na thɨ ghareghare thiye va weinji Jisas. \v 14 Mbaŋa thɨ thuwe amalako riwae kaero i thovuye weiyaŋgiya Pita na Jon thɨ ndendeghathɨ, ma te thɨ golambova Pita le utuko. \v 15 Thɨ dage weŋgi thɨ raŋgi eto na mbe thiye eŋge thɨ routu, \v 16 thɨŋa, “Ne ra vakatha budakai weŋgiya ghɨmoghɨmoruke thiyake? Gharɨgharɨke wolaghɨye Jerusalem e tɨne thɨ ghareghare wagiyawe vakathake ghamba rotaele laghɨye iya menda thɨ vakathake ma valɨkaiwanda raŋa ma menda i yomara. \v 17 Ko thoŋgo nuwandaiya bigike iyake utuniye thava te i yalava weŋgiya gharɨgharɨ, mbema ra dageten weŋgi eŋge na thava tene mbaŋa reghava thɨ vavaghare e idake iyake.” \p \v 18 Amba thɨ kula ruwoŋgi na thɨ dage weŋgi, thɨŋa, “Thava te mbaŋa reghava ne hu utuŋa o hu vavaghareŋava Jisas idae.” \p \v 19 Ko iyemaeŋge Pita na Jon thɨ gonjogha weŋgi thɨŋa, “Wo hu renuwaŋa wagiyawe iyaŋganiya i rumwaru Loi e marae, wo ghambugha lemi renuwaŋana o wo ghambugha Loi le renuwaŋa? \v 20 Kaiwae budakaiya wo thuwe e marame na wo loŋwe e yanawame, kaiwanji ma valɨkaiwame ne wo viyathu utuniye.” \p \v 21 Amba Jiu lenji kot laghɨye thɨ vurɨgheghe na thɨ dageten, na thɨŋa, “Thoŋgo te hu vavaghareva Jisas, ne wo giya vuyowo weŋga.” Iya kaiwae thɨ rakayathuŋgi kaiwae mava te thɨ renuwaŋava kamwathɨ regha na ne thɨ giya vuyowo weŋgi. Thɨ ghareghare thoŋgo thɨ giya vuyowo weŋgi, gharɨgharɨko wolaghɨye ne thɨ gaithɨ laghɨye, kaiwae thɨ taraweŋa Loi Pita na Jon lenji vakathako ghamba rotaele kaiwae. \v 22 Amalako iya menda thɨ thawariko ghatheghathegha kaero i lareŋawe ghwevarɨ. \s1 Raloŋweloŋweghathɨ thɨ naŋgo ghare matuwo kaiwae \p \v 23 Mbaŋa thɨ rakayathuŋgiya Pita na Jon kaero thɨ njoghava weŋgiya ghanjiuneko na vethɨ utugiya weŋgiya budakai ravowovowo laghɨlaghɨye na Jiu ghanjigiyagiya methɨ utuŋa weŋgi. \v 24 Mbaŋa thɨ loŋwe iyako, taulaghɨko lenji renuwaŋa regha, thɨ naŋgo weya Loi, thɨŋa, “O Loi Giya laghɨye, buruburu, yambane na njighɨ, na bigibigiko wolaghɨye e tɨnenji ghanjiravakatha. \v 25 Weya Nyao Boboma u giya utuutu weya rumbume Deivid len rakakaiwo i utuŋa na iŋa: \q1 ‘Buda kaiwae gharɨgharɨ ma Jiu thɨ ghatemuru weya Loi? Lenji renuwaŋa thɨ munjeva thɨ worawe na regha na thɨ gaithɨ weya Loi ko iyemaeŋge ma valɨkaiwanji thɨ vakatha. \q1 \v 26 Yambaneke ghakiŋ thɨ vivatha gaithɨ kaiwae, na rambarombaro thɨ wabwi na regha na thɨ thɨghɨya wanaŋgi Giya Loi na Loi le Mesaiya.’”\x - \xo 4:26 \xt Sam 2:1-2\x* \p \v 27 “Deivid le utuutuko kaero i tabo na emunjoru, kaiwae e ghembake iyake tɨne Herod na Pontiyas Pailat, weinjiyaŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, na tembe weinjiyaŋgiva Isirel gharɨgharɨniye, thɨ wabwi na regha na thɨ thɨghɨya wanaŋgiya len rakakaiwo boboma na ghanɨmberegha len Mesaiya, iye Jisas. \v 28 Thɨ wabwi na regha na thɨ vakatha bigibigiko wolaghɨye ghanɨmberegha len renuwaŋa e tɨne va uŋa tene thɨ yomara, thiye kaero thɨ vakatha. \v 29 E mbaŋake iyake Giya Loi, wo u thuwe lenji vamararu na lenji dagetenɨke weime. U vatomwe weime len rakakaiwo ghime, na wo utuŋa len utu thovuye weime lama gharematuwa. \v 30 U livamomoya nɨmanɨna vurɨvurɨghegheniye na valɨkaiwame wo thawariŋgiya ghambweghambwera na wo vakathaŋgiya vakatha laghɨlaghɨye len rakakaiwo boboma, Jisas e idae.” \p \v 31 Mbaŋa thɨ naŋgovao, ŋgoloko iyava thɨ mevathavathakowe i mbarimbariri. Taulaghɨko Nyao Boboma i riyevanjaraŋgi, na i vakathaŋgi weinji lenji gharematuwa thɨ utuŋa Loi le utu. \s1 Raloŋweloŋweghathɨ lenji bigibigi vwelawavwelawa \p \v 32 Raloŋweloŋweghathɨko wolaghɨye lenji renuwaŋa regha na lenji bigibigi vwelawavwelawa na ma regha iŋa, “Ghino mbe lo bigibigi.” \v 33 Ghalɨŋae gharaghambɨ weinji Loi e lenji gharematuwa thɨ utuŋa Giya Jisas le thuweiruva utuutuniye na Loi i mwaewo laghɨye moli weŋgi. \v 34 E tɨnenjiko ma lolo regha iye mbinyembinyeŋgu. Thavala e lenji thelau na e lenji ŋgoloŋgolo, thɨ vakuneŋaŋgi na thɨ mbana mani \v 35 thɨ giya weŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ, na thiye amba thɨ giya weŋgiya thavala i vuyowo weŋgi. \p \v 36 Ŋgoreiya amala regha idae Josep, ghauu Livai, i mena Saipras. Idae regha ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ uno Banabas, gharumwaru “Ravavurɨgheghe.” \v 37 Amalaghɨniye i vakuneŋa le thelau regha, i bigiya mani na i giya weŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ. \c 5 \s1 Ananaiyas na Sapaira utuninji \p \v 1 Ko iyemaeŋge amala regha idae Ananaiyas weiye levo Sapaira thɨ vakuneŋa lenji thelau na thɨ mbana modae. \v 2 Weiye levo lenji renuwaŋa regha, Ananaiyas i mbana manima valɨvagagae thiye kaiwanji na valɨvagagae i mban na ve mbanɨgiya weŋgiya Jisas ghalɨŋae gharaghambɨ. Ma i utu weŋgi mbe valɨvagagae eŋge iyako. \p \v 3 Amba Pita i dagewe iŋa, “Ananaiyas, buda kaiwae mo vatomwe Seitan i ru e gharena i vakatha i vɨva len renuwaŋa na u yaroa Nyao Boboma? Wo u thuwe, len thelauna modae valɨvagagae kaero mo mban ghen kaiwan. \v 4 Mbaŋa thelauko iyako mbe ina vara e ghen, ghen len bigi, na mbaŋa mo vakuneŋa na modaeko mbe ghen len maniva. Buda kaiwae mo renuwaŋa e gharena na u munjeva u vakatha kwan? Ma u yaroime, u yaroa Loi.” \p \v 5 Mbaŋa Ananaiyas i loŋwe utuko iyako, i dobu na i mare. Gharɨgharɨko wolaghɨye va thɨ loŋwe utuko iyako thɨ mararu laghɨye. \v 6 Amba thegha thɨ rakamena thɨ ghavwa riwae na thɨ woraŋgiya vethɨ beku. \p \v 7 Mbaŋa ghalughawoghawo seiwo vama molao amba levo Sapaira ve ru, ko iyemaeŋge mava i ghareghare budakai me yomara weya le ghɨmoru. \v 8 Pita i vaito, iŋa, “Wo u utu e ghino, wein len ghɨmoru Ananaiyas lemi thelauko modae mbe iyaeŋgeke?” \p I gonjoghawe, iŋa, “Mbwana, mbema le ghanaghanagha vara iyana.” \p \v 9 Amba Pita i dagewe, iŋa, “Ŋgoroŋga eŋge lemi renuwaŋa na regha na hu mando Giya Une na ma hu vaidiya vuyowae? Wo u thuwe, ghɨmoghɨmoruma e vethɨ beku len ghɨmoruma ma inanji vara gheke. Noroke thɨ woraŋgiyaŋgeva.” \p \v 10 E mbaŋako vara iyako i dobu Pita e ghamwae na i mare. Mbaŋa theghako thɨ rakaruma na thɨ thuwe kaero i mare, thɨ wo na tembe vethɨ bekuva le ghɨmoru evasiwae. \v 11 Iyake kaiwae raloŋweloŋweghathɨko wolaghɨye na thavala va thɨ loŋwe utuutuniye thɨ mararu laghɨye. \s1 Ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ vamoruŋgiya gharɨgharɨ lemoyo \p \v 12 Amba ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ vakatha vakatha ghamba rotaele i ghanagha, gharɨgharɨ e maranji. Mbaŋake wolaghɨye raloŋweloŋweghathɨ thɨ mevathavatha e Ŋgolo Boboma e valɨvaŋga regha idae “Solomon le Nakanaka.” \v 13 Thiye mava thɨ loŋweghathɨ ma regha te i mevathavatha weiyaŋgi raloŋweloŋweghathɨ, othembe iyako gharɨgharɨ thɨ yavwatata wanaŋgi. \v 14 Ko iyemaeŋge raloŋweloŋweghathɨ lenji wabwiko vama i didivoro eŋge, kaiwae ghɨmoghɨmoru na wanakau thɨ ghanagha thɨ loŋweghathɨgha Giya. \v 15 Lenji vakathako iyako kaiwae, gharɨgharɨ thɨ bigimenaŋgiya ghambweghambwera e kamwathɨko maramaranji na thɨ bigivaghenaŋgi e ghambanji, na Pita mbala i loŋga reŋa e vasiwanji na ŋgaliŋgaliya i mena weŋgi, riwanji i thovuye. \v 16 Na wabwi laghɨye thɨ rakamena e ghembaghemba nanasiye Jerusalem ghadidiye, thɨ bigimenaŋgiya ghambweghambwera na nyao raitharɨ na weŋgi thɨ vakatha vɨrɨ laghɨye, na ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ thawariŋgi. \s1 Jiu lenji randeviva thɨ vanivaŋaŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ \p \v 17 Ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva, weiyaŋgiya ghereiye ghambiyembiye, Sadusi lenji wabwi, thɨ yamwanja laghɨye moli kaiwae gharɨgharɨ lemoyo thɨ rakarakamena weŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ. \v 18 Iya kaiwae thɨ yalaweŋgi na thɨ bigiraweŋgi e thiyo. \v 19 Ko iyemaeŋge gougou Giya le nyao thovuye regha i vu ghathɨnɨmbako ghathiyo, i vaŋgu raŋgiyaŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ na i dage weŋgi, iŋa, \v 20 “Hu wa na vou ndeghathɨ e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne na hu utuŋa weŋgiya gharɨgharɨ ŋgoroŋga ne thɨŋa na thɨ wo yawalɨ memeghabananiye.” \p \v 21 Ighɨviya rakaraka thɨ vakatha ŋgoreiya nyaoma thovuye le utu weŋgi. Vethɨ rakaru e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne na thɨ vavaghare weŋgiya gharɨgharɨ. \p Mbaŋa ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva weiyaŋgiya ghereiye ghambiyembiye thɨ kula vathavathaŋgiya Jiu ghanjigiyagiya Jiu lenji kot laghɨye kaiwae, amba thɨ variyeŋgiya gharɨgharɨ vavana thɨ wa e thiyoko tɨne na thɨ vaŋguŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ. \v 22 Ko iyemaeŋge mbaŋa vethɨ vutha gheko, ma thɨ vaidiŋgi, kaero thɨ njoghava na thɨ utuŋa weŋgiya Jiu lenji kot laghɨye, thɨŋa, \v 23 “Mbaŋa e vo vutha e thiyoko, wo vaidiya thɨnɨmba thɨ ki wagiyawe na ragatɨgatɨ thɨ ndeghathɨ evasiwae; ko iyemaeŋge mbaŋa wo vughɨ na wo rakaru, ma wo vaidiya lolo regha.” \v 24 Mbaŋa ravowovowo laghɨlaghɨye na Ŋgolo Boboma gharagatɨgatɨ lenji randeviva thɨ loŋwe utuko iyako, nuwanji i unouno na thɨ rerenuwaŋa me ŋgoroŋgako ghalɨŋae gharaghambɨ kaiwanji. \p \v 25 Amba lolo regha i ruma na i dage weŋgi iŋa, “Wo hu vandeŋeŋgo! Gharɨgharɨma iya menda hu bigiraweŋgima e thiyo, e mbaŋake iyake inanji e Ŋgolo Boboma tɨne thɨ vavaghare weŋgiya gharɨgharɨ.” \v 26 E mbaŋako iyako Ŋgolo Boboma gharagatɨgatɨ lenji randeviva weiyaŋgiya le gharɨgharɨ vethɨ yalaweŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ. Mava thɨ woraŋa mun weŋgi kaiwae va thɨ mararuŋgiya gharɨgharɨ, ne iwaeŋge thɨ biriŋgi e varɨvarɨ. \p \v 27 Mbaŋa thɨ vaŋgumena ghalɨŋae gharaghambɨ weŋgiya Jiu lenji kot laghɨye thɨ vakatha na thɨ ndeghathɨ e maranji amba ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva i dage weŋgi, iŋa, \v 28 “Kaero mendava wo dageten vurɨgheghe weŋga na thava te hu vavaghareva amalake iyake e idae. Ko iyemaeŋge ghemi kaero hu ndethɨna lemi vavaghareke iyake na kaero i lalo Jerusalem laghɨyeke. Nuwamiya hu wonjoweime amalake iyake le mare kaiwae.” \p \v 29 Pita na ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ gonjoghawe, thɨŋa, “Wo wo ghambugha Loi le renuwaŋa amba muyai gharɨgharɨ lenji renuwaŋa. \v 30 Orumburumbunda lenji Loi va i vakatha Jisas na tembe i thuweiruva e mare, iyava hu tagavamare krosɨma e vwatae. \v 31 Amba Loi kaerova i wovoreŋa Jisas na i yaku valɨvaŋga e une e ghamba yavwatata, iye Randeviva na Ravamoru. Va i vakatha iyake mbala Isirel gharɨgharɨniye, thoŋgo thɨ uturaŋgiya lenji tharɨ na thɨ roiteteŋgi, Loi ne i numotenɨŋgi. \v 32 Ghime wo thuwe bigibigike thiyake na wo ndethɨna utuutuke iyake na Nyao Boboma tembe i vaemunjoruŋava bigibigike thiyake weŋgiya gharɨgharɨ. Iye Loi i giya weŋgiya thavala thɨ ghambu amalaghɨniye.” \p \v 33 Mbaŋa Jiu lenji kot laghɨye thɨ loŋwe utuutuko iyako, gharenji i muru laghɨye moli na nuwanjiya mbema thɨ mare vara. \v 34 Ko iyemaeŋge thiye regha idae Gameliyel, iya Parisi regha na mbaro gharavavaghare na iye gharɨgharɨke wolaghɨye vambe thɨ yavwatatawanava, i yondo e tɨnenji na i utu vurɨgheghe weŋgi thɨ vaŋgu raŋgiyaŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ eto mbaŋa ubotu. \v 35 Amba i dage weŋgiya Jiu lenji kot laghɨye iŋa, “Isirel giyagiyaniye, wo hu renuwaŋa wagiyawe, amba muyai hu vakatha gharɨgharɨke thiyake ghanjimbaro. \v 36 Va mbaŋa regha Teudiyas i yomara i thɨghɨyawana Rom le ghamba mbaro na iŋava iye lolo laghɨye regha. I vakatha le wabwi regha lenji ghanaghanagha munɨseriyevarɨ (400), ko iyemaeŋge va Rom thɨ unɨghɨ na i mare, gharaghambuko thɨ rakavo rakamena na le wabwima iko moli. \v 37 E ghereiye amba Judas rara Galili i yomara, mbaŋa vavaona va ghambaŋa. Amalaghɨniye vambe i vakathaŋgiva gharɨgharɨ lemoyo thɨ rakamenawe na thɨ ghambu. Vambe thɨ unɨghɨva na i mare na gharaghambu thɨ rakavo rakamena. \v 38 Iya kaiwae ya dage e ghemi, mbaŋake ne hu ndevakatha bigi regha weŋgiya gharɨgharɨke thiyake! Mbema hu rakayathuŋgi eŋge na thɨ raka, kaiwae thoŋgo renuwaŋako iya thɨ vakavakathako i mena weya lolo regha tene iko. \v 39 Ko thoŋgo i mena weya Loi, ma valɨkaiwami na ne hu dageten, tembe ne ghemi hu vaidiŋgava hu thɨghɨyawana Loi.” \p \v 40 Jiu lenji kot laghɨye thɨ wovatha Gameliyel le renuwaŋako iya kaiwae thɨ kula ruwoŋgi na amba thɨŋa na thɨ yabɨbɨŋgi. Thɨ dageten weŋgi thava te thɨ utuutuva Jisas e idae, ko amba thɨ rakayathuŋgi. \v 41 Thɨ rakaiteteŋgiya Jiu lenji kot laghɨye weinji lenji warari laghɨye kaiwae Loi le renuwaŋa ŋgoreiye thiye valɨkaiwanji moli thɨ vaidiya vuyowo Jisas idae kaiwae. \v 42 Mbaŋa regha na regha, e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne na tembe ŋgoreiyeva gharɨgharɨ e lenji ŋgoloŋgolo, thɨ vavaghare na thɨ utuŋa Toto Thovuye, thɨŋa, “Jisas iye Mesaiya Loi va i dagerawe weinda.” \c 6 \s1 Thɨ tuthiŋgiya theghepirɨ na thɨ thalavuŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ \p \v 1 Raloŋweloŋweghathɨ lenji wabwi ma i vorovorowo eŋge e mbaŋako iyako, iwaeŋge thiye Jiu gharɨgharɨniye na thɨ vavaŋa Grik thɨ wogaithɨ weŋgiya thiye thɨ vavaŋa Hibru thɨŋa, “Mbaŋa regha na regha hu giyagiya ghanɨŋga weŋgiya wambwiwambwi, ghime lama wambwiwambwi hu renuwaŋa vaghalaweŋgi.” \v 2 Iya kaiwae ghalɨŋae gharaghambɨ theyaworo na theghewoko thɨ kulavathavatha gharaghambuko wolaghɨye na thɨŋa, “Ma i rumwaru weime na wo viyathu Loi ghalɨŋae ghavavaghare na wo kaiwo ghanɨŋga kaiwae. \v 3 Ghamauna, hu tuthiŋgiya ghɨmoghɨmoru theghepirɨ, thavala e ghanjiyavwatata na thavala Nyao Boboma na thimba i riyevanjaraŋgi, na wo wogiya kaiwoke iyake weŋgi thɨ njimbukiki. \v 4 Mbala ghime mbe wo wogiya vara ghamambaŋake wolaghɨye naŋgo na Loi ghalɨŋae ghavavaghare kaiwae.” \p \v 5 Taulaghɨko thɨ warariŋa renuwaŋako iyako. Thɨ tuthiya Sitiven, iye le loŋweghathɨ laghɨye na Nyao Boboma i riyevanjara, Pilip, Prokoras, Nikano, Timon, Pamenas na Nikolas, iye rara Antiyok, ko iyemaeŋge vama i lawa Jiu e lenji kururu na kaero iye Kristiyan. \v 6 Thɨ vandeghathɨŋgi ghalɨŋae gharaghambɨ e maranji na thiye thɨ naŋgo kaiwanji na mbe thɨ bigiraweva nɨmanɨmanji e umbaumbalinji na thɨ vabobomaŋgi kaiwo kaiwae. \p \v 7 Gharɨgharɨ lemoyo thɨ loŋwe Loi le utu na thɨ loŋweghathɨ. Raloŋweloŋweghathɨ lenji ghanaghanagha ma i laghɨye moli eŋge Jerusalem e tɨne, na ravowovowo lemoyo mbowo thɨ loŋwe Toto Thovuye na thɨ loŋweghathɨ. \s1 Thɨ yalawe Sitiven \p \v 8 Sitiven, iye Loi i vakatha valɨkaiwae i vakathaŋgiya vakatha ghamba rotaele laghɨlaghɨye vavana gharɨgharɨ e maranji. \v 9 Ko iyemaeŋge ghɨmoghɨmoru vavana va thɨ thɨghɨyawana. Va ŋgoreiyake: Thiye thɨ mena Jiu e lenji ŋgolo kururu regha ghaida unouna, “Ŋgolo Kururu Rakarakayathu.” Thiye Jiu thɨ rakamena Sairin na Aleksandariya na vavanava thɨ rakamena Silisiya na Eisiya. Mbaŋa regha thɨ wogaithɨ weinji Sitiven. \v 10 Ko mava valɨkaiwanji thɨ utu kivwala Sitiven kaiwae Nyao Boboma va i vakatha na i thimba e utuutu. \v 11 Iya kaiwae thɨ valoghe thuwele gharɨgharɨ vavana nuwanji, thɨŋa, “Vou utuŋa ŋgoreiyake weŋgiya gharɨgharɨ huŋa, ‘Ghime wo loŋwe i utuvatharɨ weŋgiya Mosese na Loi.’” \p \v 12 Utuutuke iyake kaiwae i vakatha ghatemuru weŋgiya gharɨgharɨ, na tembe ŋgoreiyeva ghanjigiyagiya na mbaro gharavavaghare. Thɨ yalaweya Sitiven na thɨ yovaŋgu weŋgiya Jiu lenji kot laghɨye. \v 13 Amba thɨ vaŋguruwoŋgiya gharɨgharɨ vavana na thɨ vakatha utu kwanɨkwan vavana Sitiven kaiwae, thɨŋa, “Amalake iyake mbaŋake wolaghɨye i utuvatharɨ la Ŋgolo Bobomake na Mosese le mbaro kaiwanji. \v 14 Va wo loŋwe i utuŋa Jisas rara Nasaret utuniye. Va iŋava loloke iyake ne i tagarakaraka la Ŋgolo Boboma na i vɨva ghandathanavu Mosese va i valawe weŋgiya orumburumbunda.” \p \v 15 Taulaghɨko Jiu e lenji kot laghɨye thɨ vonjimbughathɨgha Sitiven na thɨ vaidiya ghamwaeko, ghayamoyamo ŋgoreiya nyao thovuye ghamwae. \c 7 \s1 Sitiven i utu Jiu e lenji kot laghɨye \p \v 1 Amba ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva i vaito Sitiven iŋa, “Mbema emunjoru iya wonjoweke iyake i voreŋaŋge?” \p \v 2 Sitiven i gonjoghawe iŋa, “Oghaghaŋgu na oramaŋgu, wo hu vandeŋeŋgo. Loi Vwenyevwenye va i yomara weya rumbunda Eibraham, mbaŋa vamba ina Mesopoteimiya, amba muyai i wa na ve yaku Haran. \v 3 Loi va i dagewe iŋa, ‘U iteta ghambana na ghanuu gharɨgharɨniye u wa e valɨvaŋga regha ne ya vatomwe e ghen.’”\x - \xo 7:3 \xt Rɨgh 12:1\x* \p \v 4 “Iya kaiwae Eibraham i iteta Saldiya le valɨvaŋga na i wa ve yaku e ghemba regha idae Haran. Ramae i mare na e ghereiye, amba Loi i variye na i mena e valɨvaŋgake iyake iya mbaŋake raya yakukewe. \v 5 Loi mava i vatomwe mun thelau regha amalaghɨniye ghamberegha kaiwae, othembe raŋama nasiye regha, ko iyemaeŋge Loi va i dagerawe, amalaghɨniye na orumburumbuye, tha muyaiko thiye ne lenji thelau, othembe va e mbaŋako iyako Eibraham ma vamba e nanariye. \v 6 Loi i dagewe iŋa, ‘Orumburumbu nevole vethɨ mebobwari e vanautuma regha na gharɨgharɨ e vanautumako iyako ne thɨ giya kaiwo vuyowo weŋgi na ma e modamodanji na thɨ vakatha vuyowo weŋgi theghathegha hoseriyevarɨ (400) e tɨne. \v 7 Ko iyemaeŋge gharɨgharɨko iya ne thɨ vakathaŋgi rakakaiwobwaga, ne ya giya vuyowo weŋgi. Ko e ghereiye ne thɨ rakaraŋgi na thɨ rakanjoghamake thɨ kururu e ghino e ghembake iyava ya dageraweke.’\x - \xo 7:7 \xt Rɨgh 15:13-14; Raŋ 3:12\x* \v 8 Mbaŋa Loi i vakatha dageraweko iyako weya Eibraham na tembe i dage weva thɨ kitena ghɨmoghɨmoru riwanji mbothiye njimwae na dageraweko\f + \fr 7:8 \ft Nonoko iyako i vatomwe thiye Loi le gharɨgharɨŋgi.\f* iyako ghanono. Iyake kaiwae Eibraham nariya Aisake, mbaŋa va i virɨ na mbaŋa theghewa e ghereiye i kitena riwae njimwa mbothiye. Aisake nariya Jeikob na Jeikob le ŋgaŋgaya ghinda orumburumbunda theyaworo na theghewo.” \p \v 9 “Mbaŋa reghava e ghereiye theyaworo na theghewoko regha, idae Josep, ghaghanji moli, ko iyemaeŋge va thɨ yamwanja laghɨye kaiwae na thɨ vakuneŋa weŋgiya gharɨgharɨ vavana na thɨ yovaŋgu Ijipt. Ko iyemaeŋge kaiwae Loi vambe weiye vara, \v 10 i vamoru e ghavuyowoko wolaghɨye tɨne. I giya thimba thovuyewe na i vakatha i wo Pero nuwae, iye Ijipt lenji kiŋ. Iya kaiwae Kiŋ Pero i vakatha na i mbaroŋa Ijipt laghɨyeko na tembe ŋgoreiyeva amalaghɨniye ghayayaoko.” \p \v 11 “Amba vunuvu laghɨye regha i wo Ijipt laghɨyeko na tembe ŋgoreiyeva Kenani, i vakatha me vatharɨ laghɨye na orumburumbunda e mbaŋako iyako mava e ghanji. \v 12 Jeikob i loŋwevaidiya ghanɨŋga utuniye, thɨŋa ina Ijipt, amba i variyeŋgiya le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru, ghinda orumburumbunda, i variyekaiŋgi na thɨ wa Ijipt. \v 13 Lenji njogha Ijipt mbaŋaiwoniye e tɨne, amba Josep tembe ghamberegha i woraŋgiya oghaghaeko weŋgi thela amalaghɨniye. E mbaŋako iyako i utugiya weya Pero thiye amalaghɨniye oghaghae. \v 14 Amba Josep i variya utu ramae Jeikob na le bodaboda kaiwanji thɨ rakamena Ijipt, lenji ghanaghanagha iyepirɨ na theghelima (75). \v 15 Iya kaiwae Jeikob i wa Ijipt na gheko amalaghɨniye na le ŋgaŋga ghinda orumburumbunda, vethɨ marewe. \v 16 Ko iyemaeŋge riwanji te vambe thɨ biginjoghava Sekem na vethɨ beku e maŋgavarɨ. Maŋgavarɨko iyako Eibraham va i vamodo Heimo le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru weŋgi.” \p \v 17 “Loi le dagerawe weya Eibraham ghambaŋa vama i gheneghenetha, orumburumbunda Isirel gharɨgharɨniye vama thɨ ghambɨ i ghanagha Ijipt e tɨne na kaero wabwi laghɨye moli. \v 18 Ko iyemaeŋge e mbaŋako iyako amba kiŋ reghava, iye ma i ghareghare Josep, ghambaŋa i mbaro Ijipt.\x - \xo 7:18 \xt Raŋ 1:8\x* \v 19 I yaroŋgiya orumburumbunda na i vakatha vuyowo laghɨye weŋgi. I vakatha na thɨ bigiraweŋgiya lenji ŋgaŋga nanasiye eto na mbala thiya mare.” \p \v 20 “E mbaŋako iyako Mosese i virɨ. Ghayamoyamo va i thovuye moli. Manjala umboto ramae na tɨnae thɨ njimbukiki e lenji ŋgolo tɨne. \v 21 Mbaŋa thɨ woraŋgiya eto, Pero yawarumbuye i vaidi i wo na i mun ŋgoreiya nariye. \v 22 Ijipt lenji thimbako wolaghɨye va thɨ vavagharevaowe, na i tabona lolo vurɨvurɨghegheniye regha e utuutu na e vakatha.” \p \v 23 “Mbaŋa Mosese ghatheghathegha vama i wo ghwevarɨ, le renuwaŋako nuwaiya i wa na ve thuweŋgiya ghambae Isirel gharɨgharɨniye. \v 24 Mosese i thuwe rara Ijipt regha i tagavotagamenawa ghambae loloniye regha, amba i wa na ve thalavu na i tagavamara rara Ijiptɨko. \v 25 Mosese le renuwaŋa iŋa eŋge ghambaeko gharɨgharɨniye mbe thɨ ghareghareŋge Loi i vakaiwoŋa amalaghɨniye na i thalavuŋgi, ko iyemaeŋge mava thɨ ghareghare. \v 26 Va ighɨviyava Mosese i mena na i vaidiŋgiya Isirel gharɨgharɨniye theghewo, thɨ vegabogaboŋgi. I munje i vanamweŋgi iŋa, ‘Ghewo, mbe wabwi reghaeŋge ghemi. Buda kaiwae hu vegabogaboŋga?’” \p \v 27 “Ko iyemaeŋge amalako iyava i vakatha tharɨko i mwanavewa Mosese na iŋa, ‘Ko ghen thela me tuthiŋge na u munjeva u mena u mbaroŋaime na u ghatha lama tharɨke? \v 28 Nuwaniya u tagavamareŋgo ŋgoreiya menda u tagavamara rara Ijiptɨma?’\x - \xo 7:28 \xt Raŋ 2:14\x* \v 29 Mbaŋa Mosese i loŋwe utuutuko iyako, i vo na i wa ve yaku Midiyan. Ve me bobwari na ve ghewe. Ve ghambɨŋgiya gamagai ghɨmoghɨmoru theghewo.” \p \v 30 “Theghathagha ghwevarɨ e ghereiye, amba nyao thovuye regha i yomara weya Mosese e njamnjam, e ou Sainai ghadidiye ŋgoreiya ndɨghe i rara e umbwaumbwako ndamwandamwanji.\x - \xo 7:30 \xt Raŋ 3:2\x* \v 31 Mbaŋa i thuwe iyako, ghare i yo laghɨye. I wa na nuwaiya ve thuwe wagiyawe, amba i loŋwe Loi ghalɨŋae i kulawe iŋa, \v 32 ‘Ghino orumburumbu lenji Loi, Eibraham, Aisake na Jeikob lenji Loi.’\x - \xo 7:32 \xt Raŋ 3:6\x* Mararu laghɨye moli kaiwae Mosese riwae i tage na mava valɨkaiwae tembe marae i waweva.” \p \v 33 “Loi i dagewe iŋa, ‘U rakayathu gheghenɨna ghae, kaiwae thelauna iya u ndeghathɨnawe, thelau boboma.\x - \xo 7:33 \xt Raŋ 3:5\x* \v 34 Emunjoru kaero ya thuweŋgiya Ijipt thɨ vakatha lo gharɨgharɨ thɨ vaidiya vuyowo laghɨye moli na kaero ya loŋwe lenji randa. Iya kaiwae ya nja amba ya vamoruŋgi. U vivatha na ya variye njoghaŋge Ijipt.’”\x - \xo 7:34 \xt Raŋ 3:7,8,10\x* \p \v 35 “Mosese iyava Isirel gharɨgharɨniye thɨ botewona na thɨŋa, ‘Ko ghen thela me dage e ghen na u munjeva u mena u mbaroŋaime na u ghatha lama tharɨke?’ Ko iyemaeŋge Loi va i variya Mosese nyao thovuye e ghalɨŋaewe, iyava i yomaramawe e umbwaumbwama ndamwandamwa thɨ ra, na iye i tabo Isirel lenji rambarombaro na lenji ravamoru.\x - \xo 7:35 \xt Raŋ 2:14\x* \v 36 I viva weŋgiya gharɨgharɨ na thɨ rakaraŋgi Ijipt, na i vakathaŋgiya vakatha ghamba rotaele vavana Ijipt e tɨne, e Njighɨ Sosoro tɨne na tembe ŋgoreiyeva e njamnjam theghathegha ghwevarɨ (40) e tɨne.” \p \v 37 “Iye iyava i dage weŋgiya Isirel gharɨgharɨniye, va iŋa, ‘Loi tene i variya ghalɨŋae gharautu regha ŋgoreiya ghino, ne i mena mbe ghemi vara e tɨnemina.’\x - \xo 7:37 \xt Mba 18:15\x* \v 38 Mosese iyava weiyaŋgiya orumburumbunda thɨ mevathavatha e njamnjam, na iye te vambe weiyeva nyao thovuye thɨ utu e ou Sainai vwatae, na iye va i wo Loi le utu e yawayawaliye na i valawe weinda.” \p \v 39 “Ko iyemaeŋge orumburumbunda mava thɨ loŋwe Mosese ghalɨŋae. Va thɨ botewoyathu na nuwanjiya e gharenjiko thɨ rakanjogha Ijipt. \v 40 Thɨ dage weya Eron thɨŋa, ‘U vakathaŋgiya la loi na thiye thɨ viva weinda, kaiwae leke Mosese, iyava i vivake weinda na ra rakaraŋgi Ijipt, ma ra ghareghare buda i gharɨ.’\x - \xo 7:40 \xt Raŋ 32:1,23\x* \v 41 Iya kaiwae e mbaŋako iyako thɨ vakatha loi kwanɨkwan regha. Ghayamoyamo ŋgoreiya burumwaka nariye. Thɨ bigimena lenji vowo na thɨ vowowe na thɨ vakatha thaga kaiwae thɨ yavwatatawana bigiko iyava thɨ vakatha e nɨmanjiko. \v 42 Ko iyemaeŋge Loi i roghereiye wanaŋgi na i viyathuŋgi thɨ kururu weŋgiya varae, manjala, na ghɨtara, ŋgoreiya va thɨ rori Loi ghalɨŋae gharautu e lenji buk, iya iŋake: \q1 ‘Isirel gharɨgharɨniye! Ma kaiwaŋgu ŋgoreiye na hu vowo e ghino e njamnjam theghathegha ghwevarɨ (40) e tɨne. \q1 \v 43 Ko iyemaeŋge mbe Molok le ghamba kururu na loi ghɨtara Lepan ŋgaliŋgaliya iya hu bigibigi loloŋgana. Thiye loi kwanɨkwan iyava hu vakathana na hu kururu weŋgi. Iya kaiwae ne ya variyeyathuŋga e ghambami na hu raka Babilon.’”\x - \xo 7:43 \xt Emos 5:25-27\x* \p \v 44 “Orumburumbunda vambe thɨ thɨnɨthɨn loloŋga vara weinji Mevathavatha Ŋgoloniye\f + \fr 7:44 \ft Loi va i roriya Mbaro Theyaworo e varɨ varɨiwo na i giya weya Mosese, Isirel gharɨgharɨniye kaiwanji na thɨ ghambu. Iya varɨko varɨiwoko thɨŋa, “i govambwara” (hu thuwe Raŋ 25:16,21). Va thɨ bigiraweŋgi e bogis tɨne na va ina e ŋgolo idae “Mevathavatha Ŋgoloniye”.\f* e njamnjam. Va thɨ vatad na ŋgoreiya Loi le woraŋgiya weya Mosese na ghayamoyamo ŋgoreiya va i vatomwewe. \v 45 Ŋgoloke iyake vambe i rorolawa weŋgi eŋge orumburumbunda tha na tha ghaghada Josuwa ghambaŋa amba thɨ thɨnɨmena na thɨ thɨnɨraŋgi, mbaŋa Loi va i vagege raŋgiyaŋgiya Kenani gharɨgharɨniye e ghamwanji na thiye thɨ wo ghembake iyake na ghambanji. Ŋgoloko iyako thɨ vakaiwoŋa ghaghada Deivid ghambaŋa. \v 46 Amba Loi i warari Deivid kaiwae iya kaiwae Deivid i naŋgowe na i munjeva i vatada Ŋgolo Boboma Jeikob le Loi kaiwae. \v 47 Ko iyemaeŋge Solomon iye va i vatada Loi le ŋgolo.” \p \v 48 “Iyemaeŋge ra ghareghare Loi Ramevoro Moli ma i yaku e ŋgolo gharɨgharɨ thɨ vatad e nɨmanji: ŋgoreiya Loi ghalɨŋae gharautu le utu, iŋa: \q1 \v 49 ‘Loi iŋa, \q1 “Ya mbaroŋa buruburu na yambane iya kaiwae ŋgoroŋgana ne u vatada lo ŋgolo valɨkaiwae ya yakuwe? Lo ghamba towo aŋga ina? \q1 \v 50 Kaiwae ghino ya vakatha bigibigike wolaghɨye thiyake e nɨmaŋguke.” ’”\x - \xo 7:50 \xt Ais 66:1-2\x* \p \v 51 Sitiven mbowo i dage weŋgiya Jiu lenji randeviva iŋa, “Ghemi gharemi i vurɨgheghe! Ghemi lemi goriwoyathu i laghɨye moli! Hu vakatha tharɨ ŋgoreiya orumburumbumi va thɨ vakatha. Yanawamina i kuleŋa Loi le utu! Ghemi mbaŋake wolaghɨye hu thɨghɨyawana Nyao Boboma! \v 52 Thare Loi ghalɨŋae gharautu regha mava orumburumbumi thɨ vakatha vuyowo weŋgi? Va thɨ gaboŋgiya Loi ghalɨŋae gharautu, thiye va thɨ utuŋa Lolo Thovuye. Iye Mesaiya, iyava hu vatomwe na hu tagavamare. \v 53 Ghemi va hu wo Loi le mbaro, na mbaroko iyako nyao thovuthovuye thɨ giya weŋgiya orumburumbumi, ko iyemaeŋge ma hu ghambu.” \s1 Thɨ unɨgha Sitiven e varɨ \p \v 54 Mbaŋa Jiu lenji randeviva thɨ loŋwe utuutuko iyako i vakatha ghatemuru weŋgi na thɨ rɨghɨmbiya ŋiŋinji. \v 55 Ko iyemaeŋge, Sitiven Nyao Boboma i riyevanjara, marae i voro e buruburu, i thuwe Loi le vwenyevwenye, na i thuwe Jisas i ndeghathɨ Loi e une e ghamba yavwatata. \v 56 Sitiven iŋa, “Wo hu thuwe! Ya thuwe buruburu i mavu na Lolo Nariye i ndeghathɨ Loi e une e ghamba yavwatata.” \p \v 57 Amba Jiu lenji kot laghɨye thɨ yabo yanayanawanji na thɨ kula ghalɨŋanji laghɨye. Taulaghɨko thɨ rukughembe na thɨ yalawe, \v 58 thɨ liraŋgiya e ghembako ghagana ghereiye na thɨ tagavamare e varɨvarɨ. Thiye rabiribiriko thɨ bigiraŋgiya ghanjikwama ghayaboyabo na thɨ bigirawe thegha regha idae Sol e gheghe, na i njimbukiki. \p \v 59 Vambe inanji e biri mborowa Sitiven kaero i naŋgo iŋa, “Giya Jisas u wo uneŋguke.” \v 60 Amba i dobu e gheghe vuvuye na i kula na ghalɨŋae laghɨye iŋa, “Giya Loi, tharɨke iya thɨ vakavakathake e ghino, thava u lithɨ weŋgi.” Mbaŋa i utuvao utuutuke iyake yawaliye iko.\fig Jiu lenji kot laghɨye thɨ vakatha na thɨ tagavamare Sitiven e varɨvarɨ|alt="stoning of steven" src="cn02154b.tif" size="col" copy="Cook" ref="7:54-60" \fig* \c 8 \p \v 1 Na Sol va ina gheko, iŋa i thovuye moli kaiwae Sitiven kaero i mare. \s1 Sol i vakatha vuyowo weŋgiya ekelesiya \p Iya kaiwae e mbaŋako vara iyako vɨrɨ laghɨye i wora rɨghe ekelesiya weŋgi Jerusalem e tɨne. Raloŋweloŋweghathɨko wolaghɨye thɨ rakavo na thɨ raŋgi Judiya na Sameriya e lenji valɨvaŋgako laghɨye tɨne na mbema ghalɨŋae gharaghambɨ eŋge inanji Jerusalem. \v 2 Loi gharakurukururu vavana thɨ wo Sitiven riwae na thɨ beku, na thɨ randa laghɨye kaiwae. \v 3 Ko iyemaeŋge Sol nuwaiya i mukuwa ekelesiya. I nja na i vana e ŋgoloŋgolo regha na regha, i yalaweŋgiya raloŋweloŋweghathɨ ghɨmoghɨmoru na wanakau na ve bigiraweŋgi e thiyo tɨne. \s1 Pilip i vavaghare Sameriya \p \v 4 Raloŋweloŋweghathɨ iyava tomethi lenji rakama, theghemba va vethɨ vuthawe thɨ vavaghareŋa Toto Thovuye, Jisas iye Mesaiya. \v 5 Regha idae Pilip i wa e ghemba laghɨye regha Sameriya e tɨne, na i utuŋa Mesaiya utuutuniye gheko. \v 6 Gharɨgharɨko wolaghɨye weinji lenji renuwaŋa regha thɨ vandeŋe Pilip le utuko, kaiwae thɨ thuwe vakatha ghamba rotaele vavana i vakathaŋgi. \v 7 Ŋgoreiya nyao raraitharɨ thɨ kula na ghalɨŋanji laghɨye na thɨ rakaraŋgi weŋgiya gharɨgharɨ vavana, na thavala riwanji ŋginauye regha i kuvokuvo, na thavala lenji loŋga i tharɨ, i vakathaŋgi na riwanji i thovuye. \v 8 Iya kaiwae gharɨgharɨ e ghembako iyako tɨne thɨ warari laghɨye moli. \s1 Saimon iye manɨyeto \p \v 9 Sameriya e tɨne amala regha idae Saimon iye manɨyeto. Mbaŋa molao i vakavakatha ghathanavuko iyako na le thimbako i wo ghembako gharayakuyaku nuwanji, na iŋava iye lolo laghɨye regha. \v 10 Gharɨgharɨko wolaghɨye, e idaidanji na ma e idaidanji, thɨ yavwatatawana. Thɨŋa, “Mbema emunjoru Saimon iye Loi le vurɨgheghe,” na thɨ rena idae “Laghɨye.” \v 11 Gharɨgharɨko wolaghɨye thɨ ghambu kaiwae mbaŋa molao le vakathako kaero i wo nuwanji. \v 12 Ko iyemaeŋge mbaŋa thɨ loŋwe Pilip i utuŋa Toto Thovuye Loi nuwaiya i mbaro, gharɨgharɨko thɨ loŋweghathɨ na thɨ vavaghareŋa Jisas iye Mesaiya, ghɨmoghɨmoru na wanakau thɨ loŋweghathɨ na thɨ bapɨtaiso. \v 13 Saimon vambe i loŋweghathɨva na i bapɨtaiso, na i ghambugha Pilip, thevalɨvaŋga i reŋawe Saimon mbe weiye vara, kaiwae Pilip va i vakathaŋgiya vakatha ghamba rotaele vavana na thɨ wo nuwae. \p \v 14 Mbaŋa ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ loŋwe Sameriya gharɨgharɨniye kaero thɨ loŋwe Loi le utu na thɨ worawe e gharenji, thɨ variyeŋgiya Pita na Jon na thɨ wa weŋgi. \v 15 Mbaŋa thɨ vutha weŋgi thɨ naŋgo raloŋweloŋweghathɨ totogha kaiwanji mbala Nyao Boboma i ru e gharenji, \v 16 kaiwae Nyao Boboma mamba i ru mun weya raloŋweloŋweghathɨ regha, mbema thɨ bapɨtaiso eŋge Giya Jisas e idae. \v 17 Mbaŋa Pita na Jon thɨ bigiraweya nɨmanɨmanji e umbalinji ko amba thɨ wo Nyao Boboma. \p \v 18 Mbaŋa Saimon i thuwe raloŋweloŋweghathɨ thɨ wo Nyao Boboma mbaŋa ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ bigiraweya nɨmanɨmanji e umbalinji, i munjeva i mbana mani na i giya weŋgiya Pita na Jon, \v 19 na iŋa, “Hu giyama vurɨgheghena iyana e ghino, na ghino mbala tembe ŋgoreiyeva; mbala ya liraweya nɨmaŋguke lolo regha e umbaliye na i wo Nyao Boboma.” \p \v 20 Ko iyemaeŋge Pita i gonjoghawe iŋa, “Wein len manina u mare moli, kaiwae u munjeva u vamodo Loi le mwaewo e mani! \v 21 Ghen ma idan ina e kaiwoke iyake, kaiwae Loi i ghareghare len renuwaŋana i tharɨ moli. \v 22 Iya kaiwae u uturaŋgiya len tharɨna na u roiteteŋgi. U naŋgo weya Loi. Mbwata ne i numotenɨŋgiya len renuwaŋana raraitharɨ e gharena. \v 23 Kaero ya thuwe yamwanja laghɨye gharerenuwaŋa i riyevanjara gharena na tharɨ thanavuniye i yalaweghathɨŋge.” \p \v 24 Lenji utuutuko kaiwae Saimon i dage weŋgi iŋa, “Hu naŋgo weya Loi kaiwaŋgu, na mbala budakaiya mohu utuŋana, mane regha i yomara e ghino.” \p \v 25 Pita na Jon thɨ utuŋa lenji ghareghare Jisas kaiwae na thɨ vavaghareŋa Loi le utu, amba thɨ njogha Jerusalem. Lenji njogha e tɨne thɨ vavaghareŋa Toto Thovuye Sameriya e ghembaghembaniye vavana. \s1 Pilip na amala rara Itiyopiya \p \v 26 Mbaŋa regha Giya le nyao thovuye i dage weya Pilip iŋa, “U thuweiru! U raŋgiwoko, valɨvaŋga e yaghalako. Kamwathɨke iyake i ri Jerusalem na i reŋa vurɨvurɨ vwatavwata na venja Gaja.” \v 27 Iya kaiwae Pilip i wareri, na e kamwathɨ mborowa i lavolevoleya amala regha rara Itiyopiya. Iye vanautumako iyako ghakwin le rakakaiwo laghɨye regha na le bigibigi gharanjimbukiki. Amalake va i wa Jerusalem na ve kururu, \v 28 na vama i njoghanjogha ghambae kaiwae, i yaku ele waŋga momodɨ na i vavaona Loi ghalɨŋae gharautu Aiseya le buk. \v 29 Nyao Boboma i dage weya Pilip iŋa, “U wa na vo loŋga ele waŋga momodɨko ghadidiye.”\fig Pilip i vavaghare amala rara Itiyopiya|alt="Philip and the Ethiopian" src="CN01932B.TIF" size="span" copy="Cook" ref="8:26-40" \fig* \p \v 30 Pilip i yoruku na i wa e waŋgako vasiwae na i loŋweya amalako i vavaona Loi ghalɨŋae gharautu Aiseya le buk. Amba i vaito iŋa, “Bukuna iya u vavaonana, thare u ghareghare gharumwaru?” \p \v 31 Amalako iŋa, “Ŋgoroŋga ne yaŋa na ya ghareghare thoŋgo ma lolo regha i vamanjamanjalaŋa e ghino?” Amba i kulavoreŋa Pilip na i voro i yaku weiye. \v 32 Buk Bobomako le utuutu iyava i vavaonako iŋa ŋgoreiyake: \q1 Iye ŋgoreiya sip thɨ yovaŋgu tagavamare kaiwae. Mava i ndeutu mun, ŋgoreiya sip nariye mbaŋa thɨ tenɨto vulivuliye, na ma e ghalɨghalɨŋae. \q1 \v 33 Thɨ vakatha na i monjina laghɨye na e ghakot tɨne ma thɨ vatomwe lolo regha i utu emunjoru kaiwae. Ma regha valɨkaiwae na ne i utuŋa orumburumbuye thako muyaiko utuninji, kaiwae yawaliye e yambaneke kaero iko.\x - \xo 8:33 \xt Ais 53:7-8\x* \p \v 34 Rara Itiyopiyako i dage weya Pilip iŋa, “U utugiyama weŋgo, thela utuniya Loi ghalɨŋae gharautuke i utuutu, amalaghɨniye utuniye o mbe lolo regha utuniye?” \v 35 Amba Pilip i woraweya le utuko rɨghe, i utuwe e utuutuko iya Aiseya le woraŋgiyako na i utuŋa Toto Thovuye Jisas kaiwae. \p \v 36 Thɨ loŋgaloŋga e kamwathɨ mborowae, e valɨvaŋga ŋgoreiya mbwa inawe, amba rara Itiyopiyako i dage weya Pilip iŋa, “Wo u thuwe, mbwa iya. Thare bigi regha i kitenɨŋgo na ma valɨkaiwae u bapɨtaisoŋgo?” \p \v 37 Pilip i dagewe iŋa, “Valɨkaiwan moli ya bapɨtaisoŋge thoŋgo u loŋweghathɨ e gharena laghɨye.” \p I gonjogha weya Pilip iŋa, “Ŋgoreiye, ya loŋweghathɨ Jisas iye Krais, Loi Nariye.” \p \v 38 Rara Itiyopiyako i vandeghathɨ le waŋga momodɨko, amba Pilip weiye amalako thɨ nja, vethɨ ghaenja e mbwako tɨne na Pilip i bapɨtaiso amalako. \v 39 Mbaŋa thɨ ghae voro, amba Giya Une i yovaŋguya Pilip. Rara Itiyopiyako ma te i ndethuweva mun, ko iyemaeŋge amalako weiye le warari laghɨye i njogha e ghambae. \v 40 Pilip ghamberegha i ghareghare ve yomara e ghemba regha idae Ajotas. Na e ghemba regha na regha i ru weŋgi i vavaghareŋa Toto Thovuye ghaghad ve vutha Sisariya. \c 9 \s1 Sol i loŋweghathɨgha Jisas \r (Vak 22:6-16; 26:12-18) \p \v 1 E mbaŋako thiyako e tɨne Sol vamba ina Jerusalem i thɨghɨya weŋgiya Giya gharaghambu na iŋa, “Ya gaboŋgiya raloŋweloŋweghathɨ.” Iya kaiwae i wa weya ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva, \v 2 na i naŋgowe i roriya leta weŋgiya Jiu lenji ŋgolo kururu gharandeviva Damasiko e tɨne amalaghɨniye kaiwae. Letako thiyako e tɨnenji iŋa thoŋgo Sol ne i vaidiya Jisas le kamwathɨ gharaghambu e ghembako iyako tɨne, ghɨmoghɨmoru o wanakau, valɨkaiwae ne i yalaweŋgi na i vaŋgumenaŋgi Jerusalem.\fig Mbaŋa Pol i loŋgaloŋga Damasiko kaiwae i lavolevole Jisas|alt="Paul meets Jisas" src="Act9.1.tif" size="col" copy="UBS (GNR)" ref="9:1-9" \fig* \p \v 3 Mbaŋa i loŋgaloŋga Damasiko kaiwae, na vama i vurɨthaiya ghemba ghadidiye, amba manjamanjala regha i njama e buruburu, i vakake vaghɨliya. \v 4 I dobu e thelauko vwatae, na i loŋwe ghalɨghalɨŋa regha i dagewe iŋa, “Sol, Sol! Buda kaiwae u giyagiya vuyowo e ghino?” \p \v 5 Sol i vaito iŋa, “Giyana, thela ghen?” \p I gonjoghawe iŋa, “Ghino Jisas, iya u vakavakatha vuyowonawe. \v 6 E mbaŋake iyake u yondo na u wa vo ru e ghembana tɨne. Ne gheko amba thɨ utugiya e ghen ne u vakatha budakai.” \p \v 7 Ghɨmoghɨmoruma va weinjima Sol thɨ ndeghathɨ, ma e ghalɨghalɨŋanji kaiwae methɨ loŋwe ghalɨghalɨŋama ko iyemaeŋge ma methɨ thuwe lolo regha. \v 8 Mbaŋa Sol i thuweiru e thelauko vwatae na i yathɨndale, ma i thuwe bigi regha, mbema thɨ vɨghathɨ eŋge e nɨmae na vethɨ vaŋguru Damasiko. \v 9 Mbaŋa thegheto e tɨne maramarae thɨ momouwo, na ma i ghanɨŋga o i muna mbwa. \p \v 10 Mbaŋako iyako Damasiko e tɨne raloŋweloŋweghathɨ regha inawe idae Ananaiyas. Vavaghare regha i yomarawe. Iyako e tɨne Giya i dagewe iŋa, “Ananaiyas!” \p I gonjoghawe iŋa, “Giyana, mbe ghinoke.” \p \v 11 Amba Giya i dagewe iŋa, “U wa e kamwathɨ idae Kamwathɨ Rumwarumwaruniye, Judas ele ŋgolo. Mbaŋa u vutha gheko, u vaito lolo regha idae Sol i mena Tasis. Kaiwae iye mbe inawe i naŋgonaŋgo. \v 12 Ya giya vavagharewe, na vavaghareko e tɨne i thuwe amala regha idae Ananaiyas, i mena i bigirawe nɨmanɨmae e riwae, i naŋgo kaiwae na kaero i thuweva.” \p \v 13 Ko iyemaeŋge Ananaiyas i gonjoghawe iŋa, “Giyana, ya loŋwe utuutu i ghanagha amalana iyana utuniye. Amalaghɨniyena iya i giya vɨrɨ laghɨye weŋgiya len gharɨgharɨ, thiye thɨ loŋweghathɨŋge inanji Jerusalem e tɨne. \v 14 Na ravowovowo laghɨlaghɨye e idanji i mena Damasiko na i munjeva i yalaweŋgiya thavala thɨ loŋweghathɨŋge.” \p \v 15 Ko iyemaeŋge Giya i dage weya Ananaiyas iŋa, “U wa, kaiwae amalana iyana kaero va ya tuthina ya vakaiwoŋa. Iye ne i utuŋa utuniŋgu weŋgiya thiye ma Jiu na lenji kiŋ weŋgi na tembe ŋgoreiyeva lo gharɨgharɨ Isirel weŋgi. \v 16 Ghino tene ya vatomwewe mbaŋa i ghanagha ne i vaidiya vuyowo kaiwae i utuŋa utuniŋgu.” \p \v 17 Iya kaiwae Ananaiyas i wa, ve ru e ŋgolo tɨne, i bigiraweya nɨmanɨmae e riwae na iŋa, “Ghaghaŋgu Sol, Giya Jisas iya menda i yomarana e ghen mbaŋa u menamena e kamwathɨ ghembake iyake kaiwae me variyeŋgo e ghen, mbala kaero u thuweva na Nyao Boboma i riyevanjaraŋge.” \v 18 E mbaŋako iyako, bigi ŋgoreiye borogi kunauye thɨ dobu Sol e maramarae na kaero i thuweva. I yondo na i bapɨtaiso, \v 19 na i ghanɨŋga ko ambama riwaeko i vurɨghegheva. \s1 Sol i vavaghare Damasiko e tɨne \p Mbaŋa gheviye e tɨne Sol mbowo i yaku Damasiko weiyaŋgiya Jisas gharaghambu. \v 20 E mbaŋako iyako i ru Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨnenji na i vavagharewe, iŋa, “Emunjoru Jisas iye Loi Nariye!” \v 21 Gharɨgharɨko wolaghɨye iyava thɨ vandeŋeko weinji lenji numounouno, na thɨ vaito thɨŋa, “Amalake iyake mbema iya amalaghɨniye iyava i vakatha vuyowoma weŋgiya thavala thɨ ghambugha Jisas Jerusalem e tɨne? Na thare menda mbe i menava gheke na i yalaweŋgiva vavana i yovaŋguŋgi weŋgiya ravowovowo laghɨlaghɨye?” \v 22 Ko iyemaeŋge Sol le vavaghare i vurɨgheghe moli na i vaemunjoruŋa weŋgiya Jiu, thiye thiya yaku Damasiko, Jisas iye Mesaiya, iya kaiwae ma valɨkaiwanji thɨ wogaithɨwe ghalɨŋaeko kaiwae. \p \v 23 Mbaŋa seiwo molao e ghereiye amba Jiu lenji randeviva thɨ woraweya lenji renuwaŋa regha kaiwae nuwanjiya thɨ unɨgha Sol. \v 24 Ko iyemaeŋge Sol kaero i loŋwevaidiya lenji renuwaŋako. Gougou na ghararaghɨye, thɨ njimbukikiŋgiya ghembako ghaghamba raŋgi regha na regha, nuwanjiya vethɨ unɨghɨwe. \v 25 Ko iyemaeŋge gougou regha, amalaghɨniye gharaghambu thɨ liya nambo. Sol i rombanɨwe, amba thɨ vakuki njoŋa e doda regha va ina e ghembako ghagana.\fig Thɨ vakukunjoŋa Pol e doda regha va ina e ghembako ghagana|alt="Paul lowered through wall" src="lb00333c.tif" size="col" copy="BFBS (Bass)" ref="9:23-25" \fig* \s1 Sol i wa Jerusalem \p \v 26 Mbaŋa Sol i vutha Jerusalem, nuwaiya ve ru weŋgiya Jisas gharaghambu lenji wabwi, ko iyemaeŋge thiye thɨ mararu, kaiwae mava thɨ loŋweghathɨ mbema emunjoru iye Jisas gharaghambu. \v 27 Amba Banabas i vaŋgu na i yovaŋgu weŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ, na i varumwara nuwanji ŋgoroŋga Sol va le loŋgaloŋga Damasiko kaiwae na Giya i yomarawe na i utuwe, na Damasiko e tɨne i vavaghareŋa Jisas weiye le gharematuwa. \v 28 Iya kaiwae ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ kulavatha Sol, amba i yaku weiyaŋgi gheko na i vaghɨliya Jerusalem laghɨyeko i vavaghareŋa Jisas weiye le gharematuwa. \v 29 Te vambe i utuva weiyaŋgiya Jiu, thiye thɨ vavaŋa Grik, na thɨ wogaithɨ weiyaŋgi, ko thiye thɨ rovurɨgheghe thɨ tamwe kamwathɨ na thɨ munjeva thɨ tagavamare. \v 30 Mbaŋa raloŋweloŋweghathɨko thɨ loŋwevaidiya iyake, thɨ yovaŋgu Sisariya na thɨ variye i wa Tasis. \p \v 31 Amba ekelesiya Judiya, Galili na Sameriya e lenji valɨvaŋgako wolaghɨye thɨ yaku e vanevane, na Nyao Boboma i vavurɨghegheŋgi na i vakatha lenji loŋweghathɨ i vurɨgheghe, lenji wabwi thɨ mbuthu na weinji lenji yavwatata laghɨye weya Giya. \s1 Pita le kaiwo Lida na Jopa e tɨnenji \p \v 32 Mbaŋa Pita i wa e ghembaghemba regha na regha na i thuweŋgiya ekelesiya na mbaŋa regha amba i mena weŋgiya Giya le gharɨgharɨ thiya yaku e ghemba regha idae Lida. \v 33 E ghembako iyako tɨne i vaidiya amala regha idae Ainiyas. Gheghe thɨ mare na theghathegha umbowa ma i thuthuweiru e ghambae. \v 34 Pita i dagewe iŋa, “Ainiyas, Jisas Krais i thawariŋge. U thuweiru na u vakatha wagiyaweya ghambana.” E mbaŋako iyako Ainiyas i thuweiru. \v 35 Mbaŋa gharɨgharɨko wolaghɨye thiya yaku Lida na Saron thɨ thuwe Ainiyas thɨ loŋweghathɨgha Giya. \p \v 36 Jopa e tɨne wevo eunda idae Tabitha, elaghɨniye raloŋweloŋweghathɨ. Idae vaŋa Grik thɨŋa Dokas. Iye mbaŋake wolaghɨye i vakavakatha kaiwo thovuye na i thalavuŋgiya mbinyembinyeŋgu. \v 37 E mbaŋako iyako i ghambwera na i mare. Thɨ vathiŋgu na thɨ worawe e ŋgolo tɨne e toutou. \v 38 Jopa mava i bwagabwaga weiye Lida na mbaŋa gharaghambu thɨ loŋwe Pita vama ina Lida thɨ variyeŋgiya ghɨmoghɨmoru theghewo na vethɨ naŋgo vurɨgheghe weya Pita thɨŋa, “U laŋgama na ra wa e ghambameko.” \p \v 39 Iya kaiwae Pita i yondovirɨ na i wa weiyaŋgi. Mbaŋa i vutha thɨ vaŋguvoreŋa e toutou ndamwa. Wambwiwambwiko wolaghɨye thɨ raŋi ghɨliŋa Pita na thɨ bigivatomwe kwamakwama Dokas va i ŋgiyaŋgi mbaŋa vamba e yawayawaliye. \p \v 40 Pita i variye raŋgiyaŋgi eto, amba i ronja e gheghe vuvuye na i naŋgo. I naŋgovao na ghamwae i ghemba elako riwae na iŋa, “Tabitha, u thuweiru.” Kaero i tateya maramarae, na mbaŋa i thuwe Pita, i thuweiru na i yaku. \v 41 Pita i vɨghathɨ e nɨmae i thalavu na i yondo virɨ. Amba i kula ruwoŋgiya raloŋweloŋweghathɨko e tɨnenji wambwiwambwiko na i vatomwe weŋgi e yawayawaliye. \v 42 Totoke iyake i lalo Jopa laghɨyeko na gharɨgharɨ lemoyo thɨ loŋweghathɨgha Giya. \v 43 Mbaŋa i ghanagha Pita i yaku Jopa. I yaku weya amala regha idae Saimon. Amalake iyake ghakaiwo i vakavakatha bigibigi vavana thetheghan e njimwanjimwanji. \c 10 \s1 Pita i wa weya Koniliyos \p \v 1 Amala regha idae Koniliyos, va i yaku Sisariya. Iye Rom ragagaithɨ wabwi laghɨye regha lenji randeviva thɨ rakamena Itali. \v 2 Mbaŋake wolaghɨye i mando na i vakatha budakai i vawarariŋa Loi na i kururuwe. Le ŋgoloko gharayakuyaku tembe ŋgoreiyeva. Na vambe i thalavu wagiyaweŋgiva mbinyembinyeŋgu na i naŋgo valaŋa weya Loi. \v 3 Mbaŋa regha tɨri klok yeghɨyeghɨye, vavaghare regha i yomarawe. Va i thuwe wagiyaweya Loi le nyao thovuye regha, i mena na i dagewe iŋa, “Koniliyos.” \p \v 4 Koniliyos i vonjimbughathɨ weiye le mararu laghɨye na iŋa, “Ŋgoroŋga Giyana?” \p Nyaoko thovuye i gonjoghawe iŋa, “Len naŋgona na len thalavu weŋgiya mbinyembinyeŋgu, thiyake ŋgoreiya vowo thovuye na Loi i warari kaiwae. \v 5 E mbaŋake iyake u variyeŋgiya ghɨmoghɨmoru vavana na vethɨ vaŋgwa amala regha idae Saimon ina Jopa, idae regha thɨ uno Pita. \v 6 Mbe ina i yaku weiye le ghaida Saimon, iye i vakavakatha bigibigi vavana thetheghan e njimwanji, na i yaku e njighɨ ghadidiye.” \p \v 7 Mbaŋa nyaoma thovuye me utuutukowe kaero i wa, amba Koniliyos i kula vathaŋgiya le ŋgoloko gharakakaiwo theghewo na gharathalavu thovuye regha ragagaithɨko e tɨnenji. Iye i kururu weya Loi. \v 8 I utugiyavao weŋgi budakai me yomarawe amba i variyeŋgi na thɨ wa Jopa. \p \v 9 Mbaŋa theghewoniye e tɨne kaero thɨ vurɨthaiya ghemba, na mbala vama i wo ghararaghɨye mboro, Pita i voro e ŋgolo vwatae naŋgo kaiwae. \v 10 Ghare i basi na nuwaiya i ghanɨŋga, na mbaŋa vamba thɨ vakavakatha ghanɨŋga amba vavaghare regha i yomarawe. \v 11 I thuwe buruburu i mavu na bigi regha ŋgoreiya kwama laghɨye yaŋgara i kwate njama, ŋgoreiye thɨ yalawe e mbothiye theghevarɨ. \v 12 Thetheghan gheghenji gɨgɨvarɨ, thetheghan thɨ liya gharenji vwatae e thelau na ma thɨ yoyo e buruburu na yambaneke ghanjilughawoghawo vavana va inanji e tɨne. \v 13 Amba ghalɨghalɨŋa regha i dagewe iŋa, “Pita, u thuweiru, u gaboŋgiya thetheghanɨke thiyake na u ghanɨŋgi.”\fig Vavaghare regha i yomara weya Pita|alt="Peter's vision" src="Acts10.9.tif" size="col" copy="UBS (GNR)" ref="10:9-13" \fig* \p \v 14 Pita i gonjogha iŋa, “Ma valɨkaiwae, Giyana! Ma mbaŋa regha ya ghanɨŋgiya thetheghan ŋgoranjiyako kaiwae Mosese le mbaro i dageten weime.” \p \v 15 Ghalɨghalɨŋama mbowo i dageweva mbaŋaiwoniye iŋa, “The bigiya Loi va iŋa i thɨna, thava uŋa ma i thɨna.” \p \v 16 Ghalɨghalɨŋa mbaŋato i njama weya Pita, amba kwamako i kwate njogha e buruburu. \p \v 17 Pita vamba i rerenuwaŋa ŋgoroŋga vavaghareko gharumwaru, gharɨgharɨma Koniliyos menda i variyeŋgima na thɨ tamwetamweya Saimon le ŋgolo, kaero thɨ ndendeghathɨ e ghamba ru. \v 18 Thɨ kula ru thɨŋa, “Saimon, idae regha Pita ina ghena?” \p \v 19 Pita vamba i rerenuwaŋa vara vavaghareko kaiwae, kaero Nyao Boboma i dagewe iŋa, “Pita, ghɨmoghɨmoru thegheto thɨ tamwetamwe e ghen. \v 20 U yondovirɨ na u nja bode, na thava u numoghegheiwo, ma u wa eŋge weinaŋgi, kaiwae ghino menda ya variyeŋgi.” \p \v 21 Pita i nja na i dage weŋgi iŋa, “Ghino iya hu tamweŋgona. Buda kaiwae mohu mena weŋgo?” \p \v 22 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Koniliyos menda i variyeime, iye ragagaithɨ wabwi laghɨye regha lenji randeviva. Iye lolo rumwarumwaruniye na i kururu weya Loi, na Jiu gharɨgharɨniye thɨ yavwatatawana. Loi le nyao thovuye regha menda i dagewe na valɨkaiwae i kula e ghen na vo ru ele ŋgolo mbala i vandeŋe budakaiya ne u utuwe.” \v 23 Amba Pita i kula ruwoŋgi na thɨ ghena weinji gougou regha. \p Mbaŋambaŋava Pita na ghauneko me ghenako weiyaŋgi thɨ wareri weinjiyaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ vavana Jopa e tɨne. \v 24 Mbaŋambaŋa vena amba vethɨ vutha Sisariya. Koniliyos vama i roroghagha weŋgi na ma i kula vathaŋgiya le bodaboda na le vɨghathɨ moli vavana na mbema vethɨ yaku vara ele ŋgolo thɨ roroghagha weŋgi. \v 25 Mbaŋa Pita i vutha na mbalama i ru vara, Koniliyos i lavolevole, i ronja e gheghe vuvuye na i kururuwe. \v 26 Ko iyemaeŋge Pita i mwanavairɨ njogha na i dagewe iŋa, “Wo u yondovirɨ! Ghino mbema lolokeni, ŋgoraŋgwa ghen!” \p \v 27 Pita weiye Koniliyos thɨ layo utuutu na thɨ ru e ŋgoloko tɨne i vaidiŋgiya gharɨgharɨ lemoyo kaero thɨ mevathavatha e ŋgoloko tɨne. \v 28 Amba i dage weŋgi iŋa, “Kaero hu ghareghare, ghime Jiu lama kururu ghambaro i dageten weime na ma valɨkaiwame weimaŋgiya ghemi ma Jiu gharɨgharɨniye ra wabwi na regha. Iyemaeŋge Loi kaero mendava i vatomwe e ghino ma valɨkaiwae yaŋa lolo regha ma i thɨna. \v 29 Iya kaiwae mbaŋa mendava u variya utu kaiwaŋgu ma ya botewo, mbema ya mena eŋge. Wo u utugiyama e ghino len rɨghe budakai na u variya utu kaiwaŋgu?” \p \v 30 Koniliyos i gonjoghawe iŋa, “Mbaŋa theghevarɨ kaero iko, va ya naŋgonaŋgo elo ŋgoloke, mbaŋa ghalughawoghawo ŋgoreiya mbaŋake iyake, tɨri klok yeghɨyeghɨye. Mbaŋako vara iyako amala regha, ghakwama marambwelambwelawae, i ndeghathɨ e ghamwaŋgu. \v 31 I dage e ghino iŋa, ‘Koniliyos, len naŋgona Loi kaero i loŋwe na i warari len thalavu weŋgiya mbinyembinyeŋgu kaiwae. \v 32 Iya kaiwae mbaŋake iyake u variyeŋgiya gharɨgharɨ vavana Jopa na vethɨ vaŋgwa Saimon, idae regha thɨŋa Pita. Iye bobwari, ina le ghaida Saimon ele ŋgolo, iye i vakavakatha bigibigi thetheghan e njimwanji. Le ŋgolo ina e njighɨ ghadidiye.’ \v 33 E mbaŋako iyako ya variyeŋgiya lo rakakaiwo na thɨ ghaona kaiwan. Ago laghɨye kaiwae ghen maiyake. E mbaŋake iyake taulaghɨke ghime wo mevathavatha Loi e marae mbala wo vandeŋe budakaiya Giya le wogiya e ghen u utuŋa weime.” \s1 Pita i vavaghare Koniliyos ele ŋgolo tɨne \p \v 34 Amba Pita i woraweya le utuutu rɨghe iŋa, “Ya ghareghare emunjoru gharɨgharɨke wolaghɨye mboromboroŋgi Loi e marae. \v 35 Iya kaiwae i wovatha gharɨgharɨ e vanautumake wolaghɨye, thavala thɨ yavwatatawana na ghanjithanavu i rumwaru Loi e marae. \v 36 Kaero hu ghareghare Totoke Thovuye Loi va i variyeke weŋgiya Isirel gharɨgharɨniye. I vatomwe weinda valɨkaiwae ra vaidiya vanevane weya Loi mbaŋa ra loŋweghathɨgha Jisas Krais. Na iye gharɨgharɨke wolaghɨye ghanji Giya. \v 37 Kaero hu ghareghare Jisas le vakatha Judiya laghɨyeko e tɨne, va i woraweya rɨghe Galili mbaŋa Jon Rabapɨtaiso i wora le vavaghare rɨghe e ghereiye. \v 38 Kaero hu ghareghare Loi va i liŋgiya Nyao Boboma weya Jisas Krais rara Nasaret na i wo vurɨgheghe, amba i vaghɨliya na i vakathaŋgiya vakatha thovuthovuye, na i thawariŋgiya thiye thɨ ghataŋa vɨrɨ Seitan le vurɨgheghe i laweghathɨŋgi, kaiwae Loi va inawe.” \p \v 39 “Bigibigike wolaghɨye va i vakathaŋgi Judiya laghɨyeko e tɨne na tembe ŋgoreiyeva Jerusalem, ghime va wo thuwe e marame na wo utuŋa. Va thɨ wovakwate e kros vwatae na thɨ tagavamarawe, \v 40 ko iyemaeŋge mbaŋa theghetoniye e tɨne Loi kaero i vaŋguthuweiruva mare e tɨne na i vakatha i raŋgiraŋgi weŋgiya gharɨgharɨ na thɨ thuwe kaero i yawayawaliyeva. \v 41 Ko mava i raŋgiraŋgi weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye, mbe ghime eŋge iyava Loi i tuthimeke na wo ndethɨna utuniye, na le thuweiru e ghereiye wo ghanɨŋga na wo munumu weime. \v 42 Va i dage weime na wo vavaghareŋa Totoke Thovuye iyake weŋgiya gharɨgharɨ e valɨvaŋgake wolaghɨye na wo utugiya weŋgi iye Jisas Loi va i tuthi na iye i ghathaŋgiya thavala mbe e yawayawalinji na thiye ramaremare. \v 43 Loi ghalɨŋae gharautu tevambe thɨ utuŋava Jisas utuniye, iyava thɨŋako thavala thɨ loŋweghathɨ Loi ne i numotena lenji tharɨ amalaghɨniye e idae.” \s1 Nyao Boboma i nja weŋgiya thiye ma Jiu \p \v 44 Pita vamba i utuutu kaero Nyao Boboma i nja weŋgiya gharɨgharɨko wolaghɨye iyava thɨ vandeŋe le vavaghareko. \v 45 Thiye Jiu raloŋweloŋweghathɨ iya menda weinjima Pita thɨ ri Jopa gharenji i yo kaiwae Loi tembe i liŋgiva le mwaewo Nyao Boboma weŋgiya thiye ma Jiu. \v 46 Iyake kaiwae thɨ loŋwe thiya utu e ghalɨghalɨŋa vavanava ma thɨ ghareghare na thɨ taraweŋa Loi. Amba Pita iŋa, \v 47 “Gharɨgharɨke thiyake kaero thɨ wo Nyao Boboma ŋgoreiyeva ghinda. Iya kaiwae ma valɨkaiwae lolo regha i dagetenɨŋgi na thava thɨ bapɨtaiso e mbwa.” \v 48 Pita iŋa na thɨ bapɨtaiso Jisas Krais e idae. E ghereiye thɨ naŋgowe na wo thɨ yaku weinji mbaŋa vavana e tɨne. \c 11 \s1 Pita i utuŋa le vakatha utuniye weŋgiya ekelesiya Jerusalem \p \v 1 Ghalɨŋae gharaghambɨ na raloŋweloŋweghathɨ inanji Judiya e tɨne thɨ loŋwe thiye ma Jiu gharɨgharɨniye kaero thɨ loŋwe Loi le utu na thɨ worawe e gharenji. \v 2 Mbaŋa Pita i wa Jerusalem, Jiu raloŋweloŋweghathɨ vavana thɨ dagewe kaero i vakatha tharɨ, \v 3 na thɨŋa, “Buda kaiwae u wa na vo ru weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye e lenji ŋgolo na u ghanɨŋga weinaŋgi?” \p \v 4 Amba Pita i utugiya weŋgi iya bigibigiko wolaghɨye va thɨ yomarakowe iŋa, \v 5 “Mbaŋa va inaŋgu Jopa e tɨne na ya naŋgonaŋgo amba ya thuwe vavaghare regha i yomara e ghino. Ya thuwe bigi regha ŋgoreiya kwama laghɨye yaŋgara, ŋgoreiya thɨ vɨghathɨ e mbothimbothiye theghevarɨ na thɨ vakuki njoŋa i njama e buruburu, na i njama ŋgora vara ghino inaŋguwe. \v 6 Ya thuweŋgi e tɨne thetheghan gheghenji gɨgɨvarɨ na thetheghan thɨ liya gharenji vwatae e thelau, na tembe ŋgoreiyeva thetheghan raraŋgi e njamnjam na ma thɨ yoyo e buruburu na yambaneke na yamwae. \v 7 Amba ya loŋwe ghalɨghalɨŋa regha i dage e ghino iŋa, ‘U thuweiru, Pita. U gaboŋgiya thetheghana thiyena na u ghanɨŋgi.’” \p \v 8 “Ya gonjoghawe yaŋa, ‘Ma valɨkaiwae, Giyana! Ma mbaŋa regha ya ghanɨŋgiya thetheghan ma thɨ thɨna ŋgoranjiya thiyake Mbaro i dageten e ghino.’” \p \v 9 “Ghalɨghalɨŋako mbaŋaiwoniye i mena e buruburu, i dage e ghino iŋa, ‘Thebigiya Loi iŋa i thɨna, thava uŋa ma i thɨna.’ \v 10 Mbaŋato vara ghalɨghalɨŋako i mena e ghino ko amba muyai thɨ momodɨ njoghava bigibigiko wolaghɨye e buruburu.” \p \v 11 “E mbaŋako iyako ghɨmoghɨmoru thegheto, thɨ mena Sisariya, va thɨ variyeŋgi kaiwaŋgu na thɨ mena e ŋgoloko iyava ya yakukowe. \v 12 Nyao Boboma i dage e ghino iŋa, ‘Thava nuwan i ghegheiwo, ma u wa eŋge weinaŋgi.’ Oghaghanda theghewona weiŋguyaŋgi wo raka Sisariya na vo rakaru Koniliyos ele ŋgolo tɨne. \v 13 I utugiya weime va ŋgoroŋga na i thuwe nyao thovuye i ndeghathɨ ele ŋgoloko tɨne na i dagewe iŋa, ‘U variyeŋgiya ghɨmoghɨmoru vavana thɨ wa Jopa, na vethɨ vaŋgwa amala regha idae Saimon iya idaema regha thɨŋa Pita. \v 14 Ne i utugiya toto regha e ghen, i woraŋgiya Loi ne i vamoruŋga ghen na len ŋgoloko gharayakuyaku wolaghɨye.’” \p \v 15 “Mbaŋa ya woraweya lo utuutu rɨghe, Nyao Boboma i nja weŋgi ŋgoreiya va i nja weime va i rikowe. \v 16 Amba ya renuwaŋakikiya Giya le utu va iŋa, ‘Jon i bapɨtaisoŋga e mbwa ko iyemaeŋge ghemi ne hu bapɨtaiso e Nyao Boboma.’ \v 17 Iya kaiwae, thoŋgo Loi i mwaewo weŋgi na i giya Nyao Boboma weŋgi ŋgoreiya va i mwaewo weinda mbaŋa va ra loŋweghathɨgha Giya Jisas Krais, thela ghino na ne ya goriwoyathu Loi le renuwaŋa?” \p \v 18 Mbaŋa thɨ loŋwe Pita le utuke ma te thɨ wovanjovanjova, mbema thɨ taraweŋa eŋge Loi thɨŋa, “Mbema emunjoru thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, thiye tembe ŋgoreiyeva, Loi i kaiwo e gharenji na thɨ uturaŋgiya lenji tharɨ na thɨ roiteteŋgi na mbala thɨ vaidiya yawalɨ memeghabananiye.” \s1 Ekelesiya Antiyok e tɨne \p \v 19 Mbaŋa thɨ unɨgha Sitiven na e ghereiye, raloŋweloŋweghathɨ inanji Jerusalem thɨ rakavo kaiwae ghanjithɨghɨya thɨ vakatha vuyowo weŋgi. Vavana va thɨ raka Poenisiya, vavana thɨ raka Saipras na vavana Antiyok; na Toto Thovuye mbe thɨ utuŋa eŋge weŋgiya Jiu. \v 20 Raloŋweloŋweghathɨ vavana e tɨnenji, thɨ rakamena Saipras na Sairin, thɨ raka Antiyok na vethɨ utu weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, na thɨ utuŋa Giya Jisas Totoniye Thovuye weŋgi. \v 21 Giya le vurɨgheghe va ina weŋgi, iya kaiwae gharɨgharɨ lemoyo thɨ loŋweghathɨ, thɨ ndevɨ na thɨ ghambugha Giya. \p \v 22 Mbaŋa ekelesiya Jerusalem e tɨne thɨ loŋwe budakaiya i yomara weŋgi, amba thɨ variya Banabas na i wa Antiyok. \v 23 Mbaŋa i vutha na i thuwe Loi le mwaewo weŋgi, ghare i warari na i giya vavurɨgheghe weŋgi na e gharenjiko laghɨye thɨ vatomweŋgi emunjoru weya Giya. \v 24 Banabas iye lolo thovuye Nyao Boboma i riyevanjara na le loŋweghathɨ i laghɨye, iya kaiwae le thalavu kaiwae gharɨgharɨ lemoyo thɨ loŋweghathɨgha Giya. \p \v 25 Amba Banabas i wa na ve tamweya Sol Tasis, \v 26 na mbaŋa ve vaidi amba i vaŋgumena Antiyok. Banabas na Sol thɨ yaku gheko theghathegha umbwara thɨ mevathavatha weinjiyaŋgiya ekelesiya; thɨ vavaghare weŋgiya gharɨgharɨ lemoyo. Antiyok e tɨne gharɨgharɨ thɨ wogiyakai vara ida Kristiyan\f + \fr 11:26 \ft Kristiyan gharumwaru ŋgoraiyake: “lolo regha iye i ghambugha Jisas Krais.”\f* weŋgiya Jisas gharaghambu. \p \v 27 E mbaŋako iyako e tɨne Loi ghalɨŋae gharautu vavana thɨ ri Jerusalem na thɨ ruwoko Antiyok. \v 28 Regha idae Agabas. Loi Une i woraŋgiyawe, iya kaiwae i yondovirɨ na iŋa “Vunuvu laghɨye ne i yomara na ne i wo Rom le ghamba mbaroke laghɨye.” (Vunuvuko iyako va i yomara mbaŋa Klodiyas ghambaŋa kiŋ.) \v 29 Iya kaiwae raloŋweloŋweghathɨ inanji Antiyok e tɨne thɨ woraweya lenji renuwaŋa regha thɨ variya thalavu weŋgiya lenji valɨraloŋweloŋweghathɨ inanji Judiya e tɨne. Regha na regha va i woraweya budakaiya i renuwaŋa valɨkaiwae ne i worawe. \v 30 Thɨ vakatha ŋgoreiyako na thɨ giya thalavuko weŋgiya Banabas na Sol, na thɨ yobigi Jerusalem, weŋgiya ekelesiya gharandeviva. \c 12 \s1 Nyao thovuye i vaŋguraŋgiya Pita e thiyo tɨne \p \v 1 E mbaŋako iyako tɨne Kiŋ Herod iŋa na le ragagaithɨ thɨ yalaweŋgiya ekelesiya vavana kaiwae nuwaiya i giya vuyowo weŋgi. \v 2 Va iŋa na thɨ govamara Jemes Jon ghaghae e gaithɨ ghaghalithɨ. \v 3-4 Mbaŋa i thuwe kamwathɨko iyako i vakathaŋgiya Jiu thɨ warari, iŋa na le ragagaithɨ mbowo thɨ yalaweva Pita na thɨ vaŋgurawe e thiyo. Herod iŋa na ragagaithɨ thɨ wabwi na wabwivarɨ na theghevarɨ iya tomethi ghanjimbaŋa thɨ gatɨtena Pita. Herod le renuwaŋa va iŋa Thaga Valaŋaniko ghawik e ghereiye thɨ vaŋguraŋgiya na i vaŋgurawe taulaghɨko e maranji, i kot na thɨŋa na thɨ tagavamare. \v 5 Iya kaiwae thɨ vaŋguraweya Pita e thiyo, ko iyemaeŋge ekelesiya thɨ naŋgo vurɨgheghe weya Loi amalaghɨniye kaiwae. \p \v 6 Vama gheneraeŋge i ghena kaero Herod i vaŋguraŋgiya na i vanivaŋa gharɨgharɨ e maranji Pita va i ghena ragagaithɨ theghewo e ghanjilughawoghawo, na ghasenɨko mbothimbothiye tembe thɨ ŋgarɨva ragagaithɨko e nɨmanɨmanji e sen yaŋgaiwo, na ragagaithɨ vavana thɨ njimbukikiya ghamba ruko. \v 7 E mbaŋako vara iyako Loi le nyao thovuye regha i yomara na manjamanjala i vakeke ŋgoloko tɨne. I ŋge Pita e njawanjawae iŋa, “Pita, u yoruku u thuweiru!” Senɨko thɨ dobudobu e nɨmanɨmae. \p \v 8 Amba nyaoko thovuye i dagewe iŋa, “U ŋgara ghanɨvana na u bigiraweya gheghenɨna ghae.” Pita i vakatha ŋgoreiye. Nyaoko thovuye mbowo i dageweva iŋa, “U njimbo ghanɨkwamana ghayaboyabo na mbe u rereghamba vara e ghino.” \v 9 Pita mbe i rereghambawe vara na vethɨ raŋgi eto, ko iyemaeŋge mava i ghareghare emunjoru nyaoko thovuye i vaŋguraŋgiya e thiyoko tɨne o i gheneghenelolo. \v 10 Thɨ lareŋa weŋgi ragatɨgatɨko vavana na mbowo thɨ lareŋa weŋgiva vavanako amba thɨ mena thɨ vutha ŋgora thɨnɨmbako iya ŋginauya aiyanɨko, i raŋgi na i wa e ghemba. Thɨnɨmbako vambe ghamberegha i mavu na mbema vethɨ loŋga raŋgi eŋge. Vama vethɨ loŋgaloŋga e kamwathɨko, e mbaŋako vara iyako nyaoko thovuye i iteta Pita.\fig Pita ina e thiyo tɨne|alt="Peter in prison" src="IB04197bw.tif" size="col" copy="Faadil" ref="12:6-10" \fig* \p \v 11 Pita ambama nuwae i rumwaru na i ghareghare emunjoru kaero me raŋgi e thiyo, amba iŋa, “Mbaŋake iyake kaero ya ghareghare, mbema emunjoru Giya me variya le nyao thovuye na i vamoruŋgo Herod e nɨmae na Jiu lenji renuwaŋako wolaghɨye, thɨ munjeko ne thɨ vakatha e ghino.” \p \v 12 Kaero i ghareghare budakai me yomarawe, i wa Meri, Jon Mak tɨnae ele ŋgolo. Gharɨgharɨ lemoyo thɨ mevathavatha e ŋgoloko iyako na thɨ naŋgonaŋgowe. \v 13 Pita i dɨghɨdɨghɨ e ghamba ruko ghathɨnɨmba, na gamaina eunda, idae Roda, ŋgoloko gharakakaiwo, i wa na ve thuwe thela i dɨghɨdɨghɨko. \v 14 I loŋwevatad na i ghareghare emunjoru Pita ghalɨŋae. Ghare le warari kaiwae ma i vugha thɨnɨmbako, i rukunjogha na i giya ghauneko yanawanji, iŋa, “Pita iya i ndeghathɨgha etoke!” \p \v 15 Thɨ dagewe thɨŋa, “Ko mbwata u kabaleya.” Ko iyemaeŋge i rovurɨgheghe moli iŋa, “Emunjoru amalaghɨniye.” Thɨ dagewe thɨŋa, “Ko mbwata le nyao thovuye iyena!” \p \v 16 Ko Pita mbe i dɨghɨdɨghɨ vara. Mbaŋa thɨ vugha thɨnɨmbako na thɨ thuwe mbema emunjoru Pita gharenji i yo laghɨye. \v 17 Pita i vakatha nono weŋgi e nɨmae na thiya rokubaro, na i vamanjamanjalaŋa weŋgi meŋgoroŋga na Giya i vaŋguraŋgiya e thiyo tɨne. Na iŋa na thɨ utugiya weŋgi Jemes na lenji valɨraloŋweloŋweghathɨko wolaghɨye kaiwae. Amba i iteteŋgi na i wa e valɨvaŋga regha. \p \v 18 Ighɨviya ragagaithɨ thɨ numounouno na thɨ gharelaghɨlaghɨ laghɨye moli, thɨŋa, “Budakai me ghara Pita?” \v 19 Herod i dage weŋgiya ragagaithɨko na thɨ tamweya Pita, ko iyemaeŋge ma thɨ vaidi. Amba i vaŋguŋgiya ragatɨgatɨko na i vaitoŋgi, na iŋa na thɨ tagavavamareŋgi. \p Iyake e ghereiye Herod i iteta Judiya na ma ve yakuva Sisariya mbaŋa ubotu. \s1 Kiŋ Herod i mare \p \v 20 Mbaŋako iyako Herod ghare i gaithɨ laghɨye weŋgiya Taiya na Saidon gharɨgharɨniye. Iya kaiwae ghembaiwoko gharɨgharɨniye thɨ vakatha wabwi regha na thɨ raka vethɨ thuwe Herod. I viva thɨ valogha Blastas nuwae na i thalavuŋgi. Blastas iye kiŋɨko le ŋgolo gharanjimbunjimbu laghɨye. Vethɨ naŋgo weya Kiŋ Herod na wo thɨ vanamwe lenji yakuyakuko weinji, kaiwae ghanji le ghamba mena iya kiŋɨko le ghamba mbaro. \p \v 21 Herod i woraweya lenji mevathavatha ghambaŋa, na va e mbaŋako iyako Herod i njimbo vwenyevwenye kwamaniye na i yaku ele ghamba mbaro i utu weŋgiya gharɨgharɨko. \v 22 Gharɨgharɨko thɨ warari le utuutuko kaiwae na thɨ kula thɨŋa, “Loi regha ghalɨŋaya iyake, ma lolo moli regha ghalɨŋae ŋgoreiye.” \v 23 E mbaŋako vara iyako Giya le nyao thovuye i vakatha Herod na i ghambwera, kaiwae mava i dage weŋgiya gharɨgharɨko na thɨ taraweŋa Loi na thava thɨ taraweŋa amalaghɨniye. Iya kaiwae mwatamwata thɨ ghana ŋgamwatae na i mare. \p \v 24 Ko iyemaeŋge Loi le utu vama i mbuthu eŋge na thɨ ndethɨn e valɨvaŋgako wolaghɨye na gharɨgharɨ lemoyo thɨ loŋweghathɨ. \p \v 25 Mbaŋa Banabas na Sol thɨ giya ekelesiya Jerusalem ghanjithalavu, ma thɨ vaŋguva Jon Mak weinji, thɨ njogha Antiyok. \c 13 \s1 Nyao Boboma i variyeŋgiya Banabas na Sol \p \v 1 Ekelesiya Antiyok e tɨne Loi ghalɨŋae gharautu na ravavaghare vavana inanjiwe, thiyake, Banabas, Simiyon idae regha thɨ uno Riwae Bwedibwedi, Lusiyas rara Sairin, Manaen iye munumu ŋgamaniye na va thɨ tabo na regha weiye Kiŋ Herod, na Sol. \v 2 Mbaŋa regha thɨ kurukururu weya Loi na thɨ mbeya ghanɨŋga, amba Nyao Boboma i dage weŋgi iŋa, “Hu ghatha raŋgiyaŋgiya Banabas na Sol na vethɨ vakatha kaiwoko iyava ya kulako weŋgi na thɨ vakatha.” \p \v 3 Iya kaiwae thɨ mbeya ghanɨŋga na thɨ naŋgonaŋgo na e ghereiye, thɨ bigiraweya nɨmanɨmanji e umbalinji ko amba thɨ variyeŋgi. \s1 Banabas na Sol inanji Saipras \p \v 4 Nyao Boboma i variyeŋgiya Sol na Banabas na thɨ wa vethɨ nja Selusiya thɨ tha e waŋga na thɨ wa Saipras.\fig |alt="Map of Paul's first journey" src="Paul1-BW SUDU.tif" size="span" loc="Acts 13:1–14:28" copy="SIL" ref="Vak 13:4" \fig* \v 5 Mbaŋa thɨ womavutha Salamis thɨ ru Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨnenji na thɨ vavaghareŋa Loi le utu weinji Jon Mak na i thalavuŋgi e kaiwoko. \p \v 6 Va thɨ ri e raurauko iyako valɨmbothiye na vethɨ vutha valɨmbothiye e ghemba regha idae Papos. Thɨ lavolevole amala regha iye manɨyeto. Amalake iyake iye Jiu na Loi ghalɨŋae gharautu kwanɨkwan, idae Ba-Jisas. \v 7 Iye gawana Segiyas Polos gheu regha. Gawanako iye rathimbathimba regha. I kula vathaŋgiya Banabas na Sol kaiwae nuwaiya thɨ vavaghareŋa Loi le utu na i loŋwe. \v 8 Ko iyemaeŋge amalako iya manɨyetoko, idae regha vaŋa Grik Elimas, i thɨghɨya wanaŋgi, kaiwae nuwaiya i vɨva gawanako nuwae na thava i loŋweghathɨ Jisas. \v 9 Amba Sol, tembe thɨ ghareghareva Pol, Nyao Boboma i riyevanjara, i vonjimbughathɨgha Elimas na \v 10 iŋa, “Seitan nariya ghen, na bigibigike thovuthovuye wolaghɨye ghanjithɨghɨya ghen. Kwanɨkwanɨko wolaghɨye i riyevanjaraŋge. Na u mandomando mbaŋake wolaghɨye u vɨva Giya le renuwaŋa emunjoru na i tabona kwan. \v 11 E mbaŋake iyake Loi i giya vuyowo weŋge na maranɨna ne i kwaghe na ma valɨkaiwan u thuwe varae manjamanjalawae ko iyemaeŋge mbene mbaŋa gheviye.” \p E mbaŋako vara iyako maramarae thɨ momouwo ŋgoreiye bigi regha i rogana na ma i yavɨyavɨvɨ eŋge, na i naŋgonaŋgo lolo regha i vɨghathɨgha nɨmae na i vaŋgu. \v 12 Mbaŋa gawana i thuwe budakai i yomara weya amalako manɨyetoko, i loŋweghathɨ, kaiwae Pol na Banabas lenji vavaghare Giya kaiwae i wo nuwae. \s1 Pol i vavaghare Antiyok Pisidiya ele valɨvaŋga \p \v 13 Pol na ghauneko thɨ kuki Papos na vethɨ tan Pega Pampiliya ele valɨvaŋga, na gheko amba Jon Mak i iteteŋgi na i njogha Jerusalem. \p \v 14 Ko iyemaeŋge Pol na Banabas thɨ iteta Pega na thɨ wa vethɨ vutha Antiyok Pisidiya ele valɨvaŋga. Sabat e tɨne thɨ wa vethɨ yaku Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨne. \v 15 Vavaona Mosese le Mbaro ghabuk na Loi ghalɨŋae gharautu lenji buk e tɨnenji iko, amba ŋgolo kururu gharambarombaro thɨ variya lolo regha na i wa ve dage weŋgiya Pol na Banabas iŋa, “Oghaghame, thoŋgo gharɨgharɨ ghanjiutu vavurɨgheghe ina weŋga, nuwameiya hu utuŋa.” \p \v 16 Amba Pol i yondovirɨ, i livaira nɨmae na iŋa, “Lo bodaboda Isirel gharɨgharɨniye na ghemi ma Jiu ŋgoreiye ko iyemaeŋge kaero hu kururu weya Loi, wo hu vandeŋe! \v 17 Isirel gharɨgharɨniye lenji Loi va i tuthiŋgiya orumburumbunda na mbaŋa thɨ mebobwari Ijipt e tɨne na i vakathaŋgi thɨ mbuthu na thɨ ghanagha moli. Loi le vurɨgheghe e tɨne i vaŋgu raŋgiyaŋgi Ijipt e tɨne. \v 18 Theghathagha ghwevarɨ e tɨne, lenji loŋgaloŋga e njamnjam i ghataŋaghathɨŋgi. \v 19 Ghamba mbaro theghepirɨ gharɨgharɨniye i vakatha na valɨkaiwae thɨ kivwalaŋgi Kenani e tɨne, ko amba i wogiya thelauko iyako weŋgiya le gharɨgharɨ Isirel na ghambanji. \v 20 Iyako va i wo ŋgoreiya theghathegha hoseriyevarɨ na ghwelima (450).” \p “Iyako e ghereiye amba raghathaghatha thɨ mbaro na thɨ viva weŋgi ghaghada Samuwel, iye Loi ghalɨŋae gharautu, ghambaŋa. \v 21 Amba gharɨgharɨ thɨ naŋgo vurɨgheghe weya Loi na i tuthiya lenji kiŋ. Loi i vatomwe Sol Kis nariye, i mena uu Benjamin e tɨne. Iye va i mbaro theghathegha ghwevarɨ e tɨne. \v 22 Mbaŋa Loi kaero i botewoyathu Sol na lenji kiŋ, i tuthiya Deivid na lenji kiŋ, i rothɨgha Sol. Deivid iye iyava utuniya Loi iŋake, ‘Kaero ya thuwe Deivid Jese nariye, ghareŋgu mboro.’\x - \xo 13:22 \xt Sam 89:20; 1Samu 13:14\x* \v 23 Deivid orumburumbuye e tɨnenji, Loi i giya Isirel lenji ravamoru, iye Jisas, ŋgoreiya va le dagerawe. \v 24 Amba muyai Jisas i woraweya le kaiwo rɨghe, Jon vambowo i vavagharekai weŋgiya Isirel gharɨgharɨniyeko na iŋa na thɨ uturaŋgiya lenji tharɨ na thɨ roiteteŋgi na thɨ bapɨtaiso. \v 25 Mbaŋa Jon i kaiwovun ghakaiwo, amba i dage weŋgiya gharɨgharɨ iŋa, ‘Hu renuwaŋa thela ghino? Ghino ma ravamoruna iya hu roroghaghana kaiwae ŋgoreiye. Iye ne i mena e ghereiŋgu na ghino ma elo thovuyena valɨkaiwaŋgu ya rakayathu gheghe ghae.’” \p \v 26 “Lo bodaboda, Eibraham orumburumbuye na ghemi ma Jiu gharɨgharɨniye na kaero hu kururu weya Loi, ghinda kaiwanda iya Loi i variya vamoru totoniyeke thovuye. \v 27 Jerusalem gharɨgharɨniye na ghanjigiyagiya mava thɨ ghareghare Jisas iye ravamoru, iyemaeŋge va thɨŋa na i mare na i vaemunjoruŋa Loi ghalɨŋae gharautu lenji utu Jisas kaiwae thɨ vaona Sabat regha na regha e tɨne. \v 28 Othembe mava thɨ vaidi mun tharɨ regha va i vakatha, thɨ naŋgo weya Pailat na iŋa na thɨ tagavamare. \v 29 Mbaŋa vama thɨ vakathavao bigibigiko wolaghɨyewe ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya amalaghɨniye kaiwae, amba thɨ wonjoŋa e kros vwatae na vethɨ worawe e maŋgavarɨ tɨne. \v 30 Ko iyemaeŋge Loi i vaŋguthuweiru mare e tɨne, \v 31 na mbaŋa i ghanagha i yoyomara weŋgiya thavala va weinji Galili na ve wo Jerusalem. Thiye mbaŋake utuniye gharautuŋgi Isirel gharɨgharɨniye weŋgi.” \p \v 32 “Mbaŋake iyake ghime wo womena Totoke Thovuye iyake na wo utuŋa weŋga. Ŋgoreiye Loi va i dagerawe weŋgiya orumburumbunda, \v 33 kaero i vakatha ŋgoreiye orumburumbunjike ghinda kaiwanda, na iŋa Jisas i thuweiru na tembe e yawayawaliyeva, ŋgoreiye Sam Theghewoniye le woraŋgiya iŋa, \q1 ‘Ghen naruŋgu. Noroke ya tabona ramanɨna ghino.’”\x - \xo 13:33 \xt Sam 2:7\x* \p \v 34 “Emunjoru Loi i vaŋguthuweiru Jisas mare e tɨne na mane tembe i mareva na riwae i vwatha, iya Buk Boboma utuniya iŋake weŋgiya orumburumbunda, \q1 ‘Emunjoru moli ne ya giya mwaewo boboma weŋga lo gharɨgharɨ ŋgoreiye va ya dagerawe weya Deivid.’\x - \xo 13:34 \xt Ais 55:3\x* \m \v 35 Tembe ŋgoreiyeva, Buk Boboma rɨghe reghava le woraŋgi tembe iŋava, \q1 ‘Mane u vatomwe len lolo boboma riwae i vwatha.’”\x - \xo 13:35 \xt Sam 16:10\x* \p \v 36 “Utuutuke thiyake ma thɨ utuutu Deivid kaiwae, kaiwae Deivid va ghambaŋa i vakatha ŋgoreiya Loi le renuwaŋa amba i mare na vethɨ worawe weiyaŋgiya orumburumbuye. Amalaghɨniye riwae va i vwatha. \v 37 Ko iyemaeŋge loloko iyava Loi i vaŋguthuweiru mareko e tɨne riwae mava i vwatha.” \p \v 38 “Iya kaiwae, lo bodaboda, nuwaŋguiya hu ghareghare wagiyawe, Jisas le vakatha kaiwae iya valɨkaiwae Loi i numotenɨŋgiya lemi tharɨ na wo utuŋa e ghemi ŋgoreiyako. \v 39 Ghambugha Mosese le Mbaro ma valɨkaiwae ne i rakayathuŋga lemi tharɨna e tɨne na i vakathaŋga hu rumwaru Loi e marae, ko iyemaeŋge thela i loŋweghathɨgha Jisas, iye Loi ne i rakayathu le tharɨ e tɨne na iye i rumwaru Loi e marae. \v 40 Hu njimbukiki wagiyaweŋga na budakaiya Loi ghalɨŋae gharautu va thɨ utuŋaŋgi thava ne i yomara weŋga, iya iŋake, \q1 \v 41 ‘Ghemi iya hu vavɨrɨ budakaiya Loi va i utuŋa, ne hu thuwe lo vakatha na i wo nuwami, ko iyemaeŋge tene hu mare. Kaiwae vakatha vavana ya vakavakathaŋgi mbaŋa e yawayawalimi ma hu loŋweghathɨ othembe lolo regha i vamanjamanjalaŋa e ghemi.’”\x - \xo 13:41 \xt Hab 1:5\x* \p \v 42 Mbaŋa Pol na Banabas thɨ iteta Jiu lenji ŋgolo kururu, gharɨgharɨ mbowo thɨ naŋgo vurɨghegheva weŋgi na nuwanjiya Sabatako e ghamwanjiko tembe thɨ njoghava na thɨ vavaghare weŋgiya utuko methɨ utuŋako. \v 43 Mevathavathako iyako e ghereiye, Jiu na thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, thiye kaero thɨ kururu weya Loi, thɨ rakareghamba weŋgiya Pol na Banabas. Thɨ giya utu vavurɨgheghe weŋgi na mbaŋake wolaghɨye thɨ yakuŋa Loi le gharevatomweko e tɨne. \p \v 44 Sabatako iyako e tɨne, mbala vama ghembako gharɨgharɨniye wolaghɨye thɨ mevathavatha na thɨ loŋwe Giya le utu. \v 45 Ko iyemaeŋge mbaŋa Jiu gharɨgharɨniye ghanjigiyagiya thɨ thuwe wabwiko laghɨye, thɨ yamwanja laghɨye iya kaiwae thɨ wovakwanɨkwanɨŋa Pol na thɨ wovanjovanjo le utuko. \p \v 46 Pol na Banabas, weinji lenji gharematuwo thɨ dage weŋgi thɨŋa, “Wo utuŋakaiya Loi le utu weŋga. Ko kaiwae ghemi hu botewoyathu Loi le utu na hu ghathaŋga ghamimberegha ma lemi thovuye na hu wo yawalɨ memeghabananiye. Iya kaiwae kaero ne wo iteteŋga wo wa weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye. \v 47 Iyake Giya i vakathaime wo vakatha na i giya mbaro weime iŋa ŋgorake: \q1 ‘Ya bigiraweŋga na ghemi hu tabona manjamanjala weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, mbala hu womena vamoru utuniye thovuye Jisas Krais kaiwae weŋgiya gharɨgharɨ e valɨvaŋgake wolaghɨye.’”\x - \xo 13:47 \xt Ais 49:6\x* \p \v 48 Mbaŋa thiye ma Jiu gharɨgharɨniye thɨ loŋwe utuko iyako thɨ warari na thɨ taraweŋa Giya le utu. Na thavala Loi i tuthiŋgi yawalɨ memeghabananiye kaiwae, taulaghɨko thɨ loŋweghathɨ. \v 49 Raloŋweloŋweghathɨ thɨ ndethɨna Loi le utu e valɨvaŋgako laghɨye iyako e tɨne. \v 50 Ko iyemaeŋge Jiu thɨ vamurumuruŋgiya ghembako gharandeviva gharenji na wanakau e idaidanji thɨ kururu weya Loi, thɨ giya vɨrɨ weŋgiya Pol na Banabas na thɨ vagege raŋgiyaŋgi e valɨvaŋgako iyako tɨne. \v 51 Iya kaiwae Pol na Banabas thɨ tagavughethu ghenji vughavughauye, na nono weŋgi i vanuwovɨrɨŋgi Loi i botewoyathuŋgi kaiwae ma thɨ loŋwe lenji utu, ko amba thɨ wa Ikoniyam. \v 52 Ko iyemaeŋge raloŋweloŋweghathɨ Antiyok e tɨne warari na Nyao Boboma i riyevanjaraŋgi. \c 14 \s1 Ikoniyam e tɨne \p \v 1 Ikoniyam e tɨne Pol na Banabas tembe vethɨ ruva Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨne na thɨ vavagharewe ŋgoreiya thɨ vakavakatha e ghembaghembako wolaghɨye thɨ menako weŋgi. Lenji vavaghareko e tɨne weinji lenji vurɨgheghe na i vakatha gharɨgharɨ lemoyo thɨ loŋweghathɨ, vavana Jiu na vavana ma Jiu gharɨgharɨniye ŋgoreiye. \v 2 Ko iyemaeŋge Jiu iya thavala ma thɨ loŋweghathɨ thɨ vamurumura thiye ma Jiu gharɨgharɨniye gharenji, i vakathaŋgi na thiye tembe gharenji i gaithɨ wanaŋgiva raloŋweloŋweghathɨ. \v 3 Pol na Banabas vambowo thɨ yaku gheko mbaŋa seiwo molao weinji lenji gharematuwo thɨ vavaghare Giya le gharevatomwe kaiwae. Giya ghamberegha i vakatha valɨkaiwae thiye weinji le vurɨgheghe thɨ vakathaŋgiya vakatha ghamba rotaele vavana. E kamwathɨke iyake i vaemunjoruŋa lenji vavaghare. \v 4 Ko iyemaeŋge gharɨgharɨ e ghembako iyako tɨne thɨ mwanaviya lenji wabwi, vavana thɨ raka weŋgiya Jiu na vavana weŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ. \p \v 5 Amba thiye ma Jiu na thiye Jiu gharɨgharɨniye weinjiyaŋgiya lenji randeviva, thɨ woraweya lenji renuwaŋa na regha thɨ munjeva thɨ yalaweŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ na thɨ gaboŋgi e varɨ. \v 6 Ko iyemaeŋge mbaŋa ghalɨŋae gharaghambɨ thɨ loŋwevaidiya iyako, thɨ vo na thɨ wa Listra na Deb, Laikoniya ele valɨvaŋga, na ghembaghemba vavanava, \v 7 na thɨ vavaghareŋa Toto Thovuye weŋgi. \s1 Pol na Banabas inanji Listra na Deb \p \v 8 Listra e tɨne amala regha gheghe vambe i kuvokuvo vara tɨnae e ŋgamoiye na ma mbaŋa regha i loŋga. \v 9 Mbaŋa regha i vandeŋe Pol le vavaghareko. Pol i vonjimbughathɨgha amalako, na i thuwe ŋgoreiya i loŋweghathɨ na valɨkaiwae riwaeko i thovuye. \v 10 Iya kaiwae Pol i kulawe iŋa, “U yondovirɨ na u vamomoya gheghenɨna.” E mbaŋako iyako i pitovirɨ na i loŋga. \p \v 11 Mbaŋa gharɨgharɨko wolaghɨye thɨ thuwe Pol le vakathako, amba thɨ kula ghalɨŋanji laghɨye e ghalɨŋanji, vaŋa Laikoniya, thɨŋa, “Ghɨmoghɨmoruke thiyake ŋgoranjiya loiŋgi thɨ rakanjama weinda.” \v 12 Thɨŋa Banabas iye loi Jeus na Pol iye loi Hemes\f + \fr 14:12 \ft Jeus va loi kwanɨkwan laghɨlaghɨye lenji randeviva idae. Grik gharɨgharɨniye va thɨ kururuwe. Hemes iye loi kwanɨkwan regha Grik tembe thɨ kururuweva. Grik thɨŋa iye va utu gharawo weya Jeus na loi kwanɨkwanko vavana.\f*, kaiwae iye rautuutu laghɨye. \v 13 Jeus le ŋgolo kururu ina e ghembako ghagana ghereiye eto. Le ravowovowo i bigiya burumwaka ghɨmoghɨmoru na jin, i bigimena e ghamba ru, kaiwae amalaghɨniye na wabwiko nuwanjiya thɨ vowo weŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ. \p \v 14 Ko iyemaeŋge mbaŋa Banabas na Pol thɨ loŋwe vakathako iyako utuutuniye, thɨ mwanathetheŋgiya ghanjikwama thɨ vo na vethɨ ru e wabwiko tɨnenji na thɨ kulakula thɨŋa, \v 15 “Ghamauna! Buda kaiwae hu vakavakathake? Ghime gharɨgharɨ moli, ŋgorameya ghemina. Wo mena wo utuŋa Toto Thovuye weŋga na mbala hu roiteteŋgiya loi vatavatadɨna thiyena, na hu loŋweghathɨgha Loi e yawayawaliye, iye va i vakathaŋgiya buruburu, yambaneke, njighɨ na bigibiginiŋgiko wolaghɨye. \v 16 Iye mbaŋa va i vivako gharɨgharɨniye va i vatomweŋgi na tembe thiye thɨ vakatha ghanjithanavu. \v 17 Othembe va i vatomwe iyako weŋga, iyemaeŋge iye mbaŋake wolaghɨye ghaghareghare ina weŋga kaiwae i vakathaŋgiya bigibigi thovuthovuye kaiwami: i giya uye i njama e buruburu, i vakatha ghami thɨ mbuthu wagiyawe na i giya ghami lemoyo na warari i riyevanjara gharemina.” \v 18 Othembe wabwiko kaero thɨ loŋwe utuutuko thiyako, ma thɨ goruwe, mbe nuwanjiya vara thɨ vowoŋgiya thetheghanɨko weŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ. \p \v 19 Mbaŋa seiwova e ghereiye Jiu vavana thɨ rakamena Antiyok na Ikoniyam na thɨ utu vɨva wabwiko nuwanji na weinjiyaŋgi. Thɨ bigiya varɨvarɨ na thɨ ŋge Pol, thɨ momodɨraŋgiya e ghembako ghagana ghereiye, thɨ munjeva kaero i mare. \v 20 Ko iyemaeŋge mbaŋa raloŋweloŋweghathɨko thɨ meghɨliŋa, kaero i yondovirɨva na i njogha e ghembako tɨne. Mbaŋambaŋava, weiye Banabas thɨ wareri thɨ wa Deb. \s1 Pol na Banabas thɨ njogha Antiyok Siriya ele valɨvaŋga \p \v 21 Pol na Banabas thɨ vavaghareŋa Toto Thovuye Deb e tɨne na gharɨgharɨ lemoyo thɨ loŋweghathɨ na thɨ tabo Jisas gharaghambu. Ko amba thɨ njoghava Listra, Ikoniyam, na Antiyok Pisidiya ele valɨvaŋga. \v 22 Thɨ giya vavurɨgheghe weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ e ghemba regha na regha na thɨ vavurɨghegheŋaŋgi na lenji loŋweghathɨ kaiwae thava thɨ ndenjogha, na thɨ dage weŋgi thɨŋa, “Ne ra vaidiŋgiya vuyowo thɨ ghanagha ko amba muyai ra ru Loi ele ghamba mbaro tɨne.” \v 23 E ghemba regha na regha Pol na Banabas thɨ tuthiŋgiya ekelesiya ghanjigiyagiya. Tembe ŋgoreiyeva thɨ mbeya ghanɨŋga na thɨ naŋgonaŋgo kaiwanji na thɨ vatomweŋgi weya Giya, iye kaero thɨ vareminje, na i njimbukikiŋgi. \p \v 24 Amba thɨ ghathara Pisidiya ele valɨvaŋga na vethɨ vutha Pampiliya ele valɨvaŋga, \v 25 na mbaŋa thɨ vavaghareŋa Toto Thovuye weŋgiya Pega gharɨgharɨniye ko amba thɨ raŋgiwoko thɨ wa Ataliya. \v 26 Thɨ iteta Ataliya, thɨ tha e waŋga na thɨ woma njogha Antiyok, Siriya ele valɨvaŋga. Ekelesiya Antiyok e tɨne iyava thɨ naŋgo Pol na Banabas kaiwanji, thɨ vatomweŋgi weya Loi i njimbukikiŋgi na i vakatha valɨkaiwae thɨ vakatha kaiwoko iya mendama thɨ vakathavaoko. \p \v 27 Mbaŋa thɨ vutha Antiyok thɨ kula vathavathaŋgiya ekelesiya na thɨ utuŋaŋgiya bigibigiko wolaghɨye weinji Loi thɨ vakathaŋgi, na tembe thɨ utugiyava weŋgi thɨŋa, “Emunjoru Loi kaero i vugha loŋweghathɨ ghakamwathɨ weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye.” \v 28 Pol na Banabas thɨ yaku Antiyok e tɨne mbaŋa molao, weinjiyaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ. \c 15 \s1 Ghalɨŋae gharaghambɨ na randeviva thɨ mevathavatha Jerusalem e tɨne \p \v 1 Mbaŋa regha Pol na Banabas vamba inanji Antiyok, ghɨmoghɨmoru vavana thɨ mena Judiya na thɨ ruwoko gheko thɨ vavaghare weŋgiya ekelesiya thɨŋa, “Mane valɨkaiwami hu vaidiya vamoru ghaghada ne ghɨmoghɨmoru thɨ tena riwanji mbothiye njimwae, ŋgoreiya Mosese le mbaro.” \v 2 Utuutuke iyake kaiwae Pol na Banabas thɨ wogaithɨ laghɨye na thɨ rovurɨgheghe laghɨye moli weinjiyaŋgi. Iya kaiwae ekelesiya i tuthiŋgiya Pol na Banabas weinjiyaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ vavana na thɨ variyeŋgi Jerusalem, vethɨ thuweŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ na ekelesiya ghanjigiyagiya renuwaŋako iyako kaiwae. \p \v 3 Kaero ekelesiya i variyeŋgi na thɨ raka, na mbaŋa lenji loŋgaloŋga Poenisiya na Sameriya e tɨnenji, Pol na Banabas thɨ utuŋa weŋgiya raloŋweloŋweghathɨko ŋgoroŋga thiye ma Jiu gharɨgharɨniye thɨ iteta lenji loŋweghathɨ teuye na thɨ tabo raloŋweloŋweghathɨ. Totoke iyake i vakathaŋgiya ekelesiya thɨ warari laghɨye. \v 4 Mbaŋa thɨ vutha Jerusalem, ekelesiya weinjiyaŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ na giyagiya thɨ kula vathaŋgiya Pol na Banabas, amba thɨ utugiya weŋgiya bigibigiko wolaghɨye Loi va i vakatha weŋgi. \v 5 Amba raloŋweloŋweghathɨ vavana, thiye thɨ mena Parisi e lenji wabwi tɨne, thɨ yondovirɨ na thɨŋa, “Thavala ma Jiu gharɨgharɨniye ŋgoreiye, iviva wo thɨ tena riwanji mbothiye na thɨ ghambugha Mosese le Mbaro ko amba muyai thɨ tabo na raloŋweloŋweghathɨ.” \p \v 6 Ghalɨŋae gharaghambɨ weinjiyaŋgiya giyagiya thɨ mevathavatha na thɨ rerenuwaŋa utuutuko iyako kaiwae. \v 7 Mbaŋa molao moli thɨ utu renuwaŋako iyako kaiwae, na e ghereiye amba Pita i yondovirɨ na i dage weŋgi iŋa, “Lo bodaboda, kaero hu ghareghare, ela wabwike tɨne Loi va i tuthiŋgo na ya vavaghareŋa Toto Thovuye weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, mbala thɨ loŋwe utuutuko iyako na thɨ loŋweghathɨ. \v 8 Loi, iye i ghareghareya gharɨgharɨke wolaghɨye lenji renuwaŋa, kaero i giya Nyao Boboma weŋgi ŋgoreiya i giya weinda, iyake kaiwae i vatomwe weinda i kula vathaŋgi. \v 9 Loi le renuwaŋa e tɨne, thiye na ghinda mboromboro ghinda, iya kaiwae thiye lenji loŋweghathɨ kaiwae i numotenɨŋgiya lenji tharɨ. \v 10 Buda kaiwae hu mando Loi na hu giya vuyowo weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ thiye ma Jiu gharɨgharɨniye na wo thɨ ghambugha Mosese le Mbaro? Vuyowoke iyake orumburumbunda mava valɨkaiwanji thɨ wo na ghinda tembe ŋgoreiyeva. \v 11 Emunjoru ra loŋweghathɨ ŋgoreiyake. Giya Jisas le gharevatomwe kaiwanda ra vaidiya vamoru, thiye na ghinda ŋgoreiye.” \p \v 12 Taulaghɨko inanji mevathavathako iyako e tɨne thiya rokubaro na thɨ vandeŋeŋgiya Banabas na Pol, thɨ utuŋa lenji kaiwo e tɨne, Loi i vakaiwoŋaŋgi na thɨ vakathaŋgiya vakatha ghamba rotaele weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨ e tɨnenji. \p \v 13 Mbaŋa thɨ utuvao amba Jemes i mbwara ghalɨŋae iŋa, “Lo bodaboda, wo hu vandeŋeŋgo, \v 14 Saimon kaero me utu wagiyawe weinda ŋgoroŋga na Loi kaero i mena weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye na i vaŋguŋgiya vavana na iye le gharɨgharɨ. \v 15 Mbaŋa thiye thɨ tabona raloŋweloŋweghathɨ, iyake i vamboromboro ghalɨŋae gharautu lenji utu Buk Boboma e tɨne thɨŋa: \q1 \v 16 ‘Loi iŋa, tene ya njoghama na ya vatadɨvaira Deivid le ghamba mbaro iyava i mambunɨma. \q1 I marakaraka, ko iyemaeŋge ya vakatha wagiyawe kaero ya vatadɨva. \q1 \v 17 Mbala gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ tamweŋgo na thiye ma Jiu gharɨgharɨniye iya kaerova ya tuthiŋgi na lo gharɨgharɨ.\x - \xo 15:17 \xt Emos 9:11-12\x* \m Loi ghalɨŋae iyake, \v 18 vambe i utuŋava bigibigike thiyake mbaŋa i vivako.’” \p \v 19 “Lo renuwaŋa ŋgoreiyake. Thiye ma Jiu gharɨgharɨniye kaero thɨ wa weya Loi, thava te ra giyava vuyowo regha weŋgi na ra munjeva tembe thɨ ghambuva Mosese le mbaroko wolaghɨye. \v 20 Mbema ra rori eŋge lenji leta na ra giya yanawanji thava thɨ ghanɨŋgiya ghanɨŋga thɨŋa vowo kaiwae loi kwanɨkwan weŋgi. Na tembe ŋgoreiyeva yathima thanavuniye raraitharɨ thava thɨ vakatha, na thava thɨ ghana thetheghan thɨ ŋgarɨ tena yawaliye na i mare, kaiwae madɨbae ma i voruyathu na tembe ŋgoreiyeva madibe. \v 21 Mbaroke thiyake wo thɨ ghambuŋgi mbala lenji ru raloŋweloŋweghathɨ e lenji wabwi tɨne ma i roronja weŋgiya Jiu raloŋweloŋweghathɨ. Kaiwae Mosese le mbaro gharavavaghare mbe menanjiwe e ghemba regha na regha tɨne, na Sabat regha na regha thɨ vavaona Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨne.” \s1 Ekelesiya Jerusalem thɨ variya leta yaŋgara \p \v 22 Amba ghalɨŋae gharaghambɨ weinjiyaŋgiya ekelesiya ghanjigiyagiya na ekelesiya laghɨyeko Jerusalem e tɨne thɨ woraweya lenji renuwaŋa na regha, thɨ tuthiŋgiya ghɨmoghɨmoru vavana e lenji wabwiko tɨne na thɨ variyeŋgi, weinjiyaŋgiya Pol na Banabas thɨ raka Antiyok. Thɨ tuthiŋgiya ghɨmoghɨmoru theghewo randevivako e tɨnenji, Judas vambe thɨ renɨva idae Basabas na Sailas. \v 23 Thɨ ligiya letake iyake weŋgi, iŋa ŋgoreiyake: \pmo “Ghime, lemi valɨraloŋweloŋweghathɨ, wo vata ago laghɨye e ghemi.” \pm “Ghime ghalɨŋae gharaghambɨ na ekelesiya ghanjigiyagiya wo roriya letake iyake na wo variye weŋga ghemi ma Jiu ko raloŋweloŋweghathɨ eŋge inami Antiyok e tɨne na Siriya na Silisiya e lenji valɨvaŋga tɨne.” \pm \v 24 “Kaero mendava wo loŋwe utuutu vavana. Gharɨgharɨ vavana va thɨ raŋgi e lama wabwike tɨne na thɨ ghaona e ghemi, na lenji utu e ghemi i vakowana gharemi na hu rerenuwaŋa kaiwae. Va thɨ vavaghareŋa wo hu wo kitenɨyathu thanavuniye na hu ghambugha Mosese le Mbaro amba muyai valɨkaiwae hu tabona raloŋweloŋweghathɨ. Ko iyemaeŋge ghime mava wo variyeŋgi na thɨ ghaona thɨ vakatha ŋgoreiyako e ghemi. \v 25 Iya kaiwae kaero mendava wo woraweya lama renuwaŋa na regha, na wo tuthiŋgiya ghɨmoghɨmoru vavana thɨ ghaona e ghemi weinjiyaŋgiya ghandaune thovuthovuye theghewo, Pol na Banabas, \v 26 thiye kaero thɨ vatomweyathu yawalinji Giya Jisas Krais le kaiwo kaiwae. \v 27 Iyake kaiwae wo variyeŋgiya Judas na Sailas e ghemi na mbe thiye vara e ghalɨŋanji thɨ utuŋa weŋga utuutuke iya wo rori e letake iyake tɨne. \v 28 Nyao Boboma i vatomwe weime na thava wo giya vuyowo regha weŋga, ko iyemaeŋge mbema hu ghambu eŋge vara mbaroŋgike thiyake: \v 29 Tha hu ghanɨŋgiya ghanɨŋga kaero thɨŋa vowo kaiwae loi kwanɨkwan weŋgi, madibe na thetheghan thoŋgo thɨ ŋgarɨtena yawaliye e thiyo na i mare, thava hu ghana mbunɨmaniye, kaiwae madɨbae ma i voruyathu, na tembe ŋgoreiyeva yathima thanavuniye raraitharɨ thava hu vakatha. Thoŋgo ma hu vakathaŋgiya bigibigike thiyake ne hu thovuye.” \pmc “Ago.” \p \v 30 Thɨ variyeŋgiya ghɨmoghɨmoruko thiyako na thɨ wa Antiyok. Mbaŋa vethɨ vutha thɨ kula vathavathaŋgiya ekelesiya na thɨ ligiya letako weŋgi. \v 31 Mbaŋa gharɨgharɨ thɨ vaona letako iyako thɨ warari laghɨye moli utu vavurɨghegheko kaiwae. \v 32 Judas na Sailas, thiye Loi ghalɨŋae gharautuŋgi, thɨ utu weinjiyaŋgiya ekelesiya mbaŋa molao, thɨ vamatuwoŋa gharenji na thɨ vavurɨghegheŋaŋgi. \v 33-34 Va mbowo thɨ yaku gheko mbaŋa seiwo molao, ko amba ekelesiya thɨ naŋgo weya Loi na le gharemalɨlɨ i riyevanjaraŋgi na thɨ variyeŋgi thɨ njogha Jerusalem weŋgiya thiyema va thɨ variyeŋgima. \p \v 35 Ko iyemaeŋge Pol na Banabas vambowo thɨ yaku Antiyok e tɨne. Weinjiyaŋgiya gharɨgharɨ vavana thɨ vavaghare na thɨ vavaghareŋa Giya le utu. \s1 Pol na Banabas thɨ wogaithɨ Mak kaiwae \p \v 36 Mbaŋa vavana e ghereiye Pol i dage weya Banabas iŋa, “Wo ra njogha e ghembaghembama iyava ra vavaghareŋa Giya utuutuniyema weŋgi na ra thuweŋgi ŋgoroŋga lenji yakuyaku.” \v 37 Banabas nuwaiya weinji Jon, idae regha Mak, \v 38 ko iyemaeŋge Pol ma va le renuwaŋa mun ŋgoreiye, kaiwae Jon Mak va i iteteŋgi Pampiliya ele valɨvaŋga tɨne na mava te thɨ kaiwova weinji. \v 39 Theghewoko thɨ wogaithɨ laghɨye moli Mak kaiwae na thɨ vemeghaghathɨ weŋgi. Banabas i vaŋgwa Mak na weiye, thɨ kuki na thɨ wa Saipras, \v 40 ko iyemaeŋge Pol i tuthiya Sailas na weiye. Ekelesiya thɨ naŋgo kaiwanji na thɨ vatomweŋgi weya Loi weiye le mwaewo ne i njimbukikiŋgi, na thɨ variyeŋgi. \v 41 Thɨ wa Siriya na Silisiya na vethɨ vavurɨghegheŋaŋgiya ekelesiya gheko.\fig |alt="Map of Paul's Second Journey" src="Paul2-BW SUDU.tif" size="span" loc="Acts 15:36–18:22" copy="SIL" ref="Vak 15:41" \fig* \c 16 \s1 Timoti weiyaŋgiya Pol na Sailas \p \v 1 Pol na Sailas thɨ wa Deb na thɨ vamwandɨ vethɨ vutha Listra. Raloŋweloŋweghathɨ regha va ina gheko, idae Timoti. Tɨnae tɨnan Judiya, iye tembe raloŋweloŋweghathɨ reghava, ko ramae rara Grik. \v 2 Raloŋweloŋweghathɨ inanji Listra na Ikoniyam thɨ wovathovuthovuyeŋa Timoti. \v 3 Pol nuwaiya thɨ vaŋgu na weinji, iya kaiwae i vakatha na thɨ kitena riwae mbothiye njimwae. Va i vakatha iyako kaiwae Jiu e valɨvaŋgako thiyako thɨ ghareghare Timoti ramae rara Grik.\f + \fr 16:3 \ft Kaiwae Timoti tɨnae na rumbuye wevo thiye Jiu, Timoti iye tembe Jiuva, iya kaiwae valɨkaiwae i wo tenɨto thanavuniye. Kaiwae Timoti e mbaŋake iyake ina weiye Pol, na kaiwae Pol va i vavaghare Jiu lenji ŋgolo kururu, iya kaiwae Timoti wo i wo tenɨto thanavuniye. Ne iwaeŋge le valɨ Jiu thɨ botewoyathu.\f* \v 4 Mbaŋa vethɨ vutha e ghembaghemba regha na regha, thɨ utugiya weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ ŋgoroŋga ghalɨŋae gharaghambɨ na randeviva inanji Jerusalem lenji mbaro mbala thɨ vakatha ŋgoreiye. \v 5 E kamwathɨke iyake ekelesiya lenji loŋweghathɨ i vurɨgheghe na lenji wabwi i vorovoro mbaŋa regha na regha e tɨne. \s1 Vavaghare regha i mena weya Pol na i thuwe Masedoniya \p \v 6 Kaiwae Nyao Boboma i dage weŋgiya Pol na ghauneko thava vethɨ utuŋa Toto Thovuye Eisiya ele valɨvaŋga, iya kaiwae vama thɨ ghatharaeŋge Prigiya na Galeisiya e lenji valɨvaŋga. \v 7 Mbaŋa thɨ vutha Misiya ele valɨvaŋga, thɨ mando na thɨ munje thɨ wa Bitiniya ele valɨvaŋga, ko iyemaeŋge Jisas Une mava i vatomwe weŋgi, \v 8 iya kaiwae mbema thɨ ghatharaeŋge Misiya ele valɨvaŋga na kaero vethɨ vutha Treos. \p \v 9 Gougouko iyako Pol i thuwe vavaghare regha, i thuwe amala regha rara Masedoniya i ndeghathɨ na i naŋgo vurɨgheghe weya Pol iŋa, “U mena Masedoniya na u thalavuime.” \v 10 Vavaghareko iyako e ghereiye kaero wo\f + \fr 16:10 \ft E rɨghethoruke iyake ambama iyavara iŋake “ghime”. Iyake i govambwara Luk, bukuke iyake ghararorori kaero weiye Pol inanji e ghemba laghɨye regha idae Treos.\f* vivatha na wo wareri wo wa Masedoniya, kaiwae kaero wo ghareghare Loi i kula weime na wo utuŋa Toto Thovuye gharɨgharɨko thiyako weŋgi.\fig Vavaghare i tɨne Pol i thuwa amala regha rara Masedoniye|alt="Paul's vision of Macedonian" src="Acts16.6.tif" size="col" copy="UBS (GNR)" ref="16:6-10" \fig* \s1 Pilipai e tɨne Lidiya i loŋweghathɨ \p \v 11 Wo tha e waŋga na wo iteta Treos, wo wa vo womaru Samotres. Mbaŋambaŋa vena wo wareri na vo womaru Niyopolis. \v 12 Gheko amba wo loŋga na i ru vanatɨna na vo vutha Pilipai, iye ghemba laghɨye Masedoniya e tɨne na ghembako iyako Rom gharɨgharɨniye va thɨ vatad. Wo yaku gheko mbaŋa vavana e tɨne. \p \v 13 Sabat e tɨne vo rakaraŋgi e ghembako ghagana ghereiye e walaghɨta regha ghadidiye kaiwae wo renuwaŋa Jiu e ghembako iyako lenji ghamba naŋgo na gheko na woya yaku na wo utu weŋgiya wanakau vavana inanji gheko. \v 14 Va thɨ vandeŋeimeko eunda idae Lidiya, iye tɨnan Tayataira, na iye kwama thovuthovuye na maranji pepol ghanjirakunekune, iye i kururu moli weya Loi. Giya i vugha ghare mbaŋako iyako, i vandeŋe Pol le utuko na i loŋweghathɨ. \v 15 Elaghɨniye na le ŋgoloko gharayakuyaku thɨ bapɨtaiso, amba i naŋgo vurɨgheghe weime iŋa, “Thoŋgo kaero hu ghareghare emunjoru ya loŋweghathɨgha Jisas, hu mena hu yaku elo ŋgoloko.” I rovurɨgheghe kaiwame ghaghad i valogha nuwame na wo rakawe. \s1 Thɨ bigiruwoŋgiya Pol na Sailas e thiyo \p \v 16 Mbaŋa regha wo loŋgaloŋga ghamba naŋgo kaiwae amba wo vaidiya wevo eunda, iye ghɨmoghɨmoru vavana lenji rakakaiwobwaga. Nyao raitharɨ va inawe na i vakatha i gogovambwara budakai tene i yomara mbaŋa thɨ menamenako. Le vakathako kaiwae i mbanɨmba mani laghɨye ghagiyagiyako kaiwanji. \v 17 Wevoniyeke i rereghamba weime, weime Pol na i kulakula ghalɨŋae laghɨye iŋa, “Ghɨmoghɨmoruke thiyake Loi Ramevoro Moli le rakakaiwoŋgi. Thɨ mena thɨ utuŋa ŋgoroŋga na hu vaidiya vamoru.” \v 18 Mbaŋa regha na regha mbema le kula eŋge ghaghad i vakaravoya Pol riwae amba i ndevaghɨle na i dage weya nyaoko raitharɨ iŋa, “Jisas Krais e idae ya dage e ghen na u raŋgi weya wevona.” E mbaŋako vara iyako nyaoma raitharɨ i iteta wevoko. \p \v 19 Mbaŋa ghagiyagiyako thɨ thuwe iyako na thɨ ghareghare ma te valɨkaiwanjiva thɨ vakatha mani weya wevoko iyako, iwaeŋge thɨ yalaweŋgiya Pol na Sailas na thɨ yovaŋgu weŋgiya rambarombaro e ghamba maket. \v 20 Thɨ vaŋguraweŋgi kot gharavakatha e maranji na thɨ kula ghalɨŋanji laghɨye weŋgi thɨŋa, “Ghɨmoghɨmoruke thiyake thiye Jiu, thɨ vamurumuruŋgiya gharɨgharɨ gharenji, \v 21 Kaiwae thɨ vavaghareŋa mbe thanavu vavana, na thanavuko thiyako ghinda Rom la mbaro ma i vatomwe na ra vakatha.” \p \v 22 Wabwiko laghɨye thɨ thɨna lainji, thɨ rakavirɨ na thɨ gaithɨ wanaŋgiya Pol na Sailas, amba kot gharavakatha thɨŋa na thɨ thethe ghanjikwama na thɨ yabɨbɨŋgi. \v 23 Mbaŋa thɨ yabɨbɨŋgi laghɨye moli na e ghereiye thɨ vaŋguruwoŋgi e thiyo tɨne na kot gharavakatha thɨ giya ranjimbunjimbuko ghambaro na thɨ njimbukiki wagiyaweŋgi, thava ne thɨ vo. \v 24 Ranjimbunjimbuko i wo wagiyaweya ghambaroko amba i vaŋguruwoŋgi e thiyoko tɨne maya moli, na e umbwaumbwa vuyowo moli e ghanjilughawoghawo i mbiyeghathɨgha gheghenjiwe.\fig Pol na Sailas thɨ naŋgonaŋgo na thɨ wothuwothu tarawa weya Loi|alt="Paul and Silas in prison" src="IB04207bw.tif" size="span" copy="Faadil" ref="16:22-25" \fig* \s1 Pol na Sailas thɨ raŋgi e thiyo na ragatɨgatɨ lenji randeviva i loŋweghathɨ \p \v 25 Vama i wo gougou mboro, amba Pol na Sailas thɨ naŋgonaŋgo na thɨ wothuwothu tarawa weya Loi, na ghanjiuneko vavana e thiyoko tɨne thɨ vandeŋeŋgi. \v 26 Amba mbarimbariri laghɨye regha i yomara na thiyoko ŋgoloniye laghɨye i nyivɨ ŋgolouya. E mbaŋako iyako thɨnɨmbaŋgiko wolaghɨye thiya mavuvao na thavala va inanji e thiyoko tɨne ghanjisen thiya mavuvao. \v 27 Thiyoko gharanjimbunjimbu i ghenethuweiru, na mbaŋa i thuwe thɨnɨmbako wolaghɨye thiya mavu, i mwanagita le gaithɨ ghaghalithɨ e ghambae i munje ma i unɨghɨ vara ghamberegha, kaiwae va i munje eŋge thiyoko gharayakuyaku kaero methɨ rakavo. \v 28 Ko iyemaeŋge Pol i ghɨmaralambo, amba i kula na ghalɨŋae laghɨyewe iŋa, “Amalana! Thava u vakowana ghanɨmberegha. Taulaghɨke ghime mbe iyavarake.” \p \v 29 Thiyoko gharanjimbunjimbu i naŋgowe yathɨmarae na thɨ thɨnɨgiyawe. I thɨn weiye le ruku i ru e thiyoko tɨne. Weiye le gharelaghɨlaghɨ na le mbarimbariri i mena i ronja e gheghe vuvuye Pol na Sailas e ghamwanji. \v 30 Amba i vaŋgu raŋgiyaŋgi eto na i dage weŋgi iŋa, “Giyagiyana, ne ya vakatha budakai na ya vaidiya vamoru?” \p \v 31 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “U loŋweghathɨgha Giya Jisas amba ne u vaidiya vamoru, ghen na tembe ŋgoreiyeva len ŋgolona gharayakuyaku.” \v 32 Amba thɨ vavaghareŋa Loi le utu weŋgi, amalaghɨniye na le ŋgoloko gharayakuyaku. \v 33 Gougouko iyako thiyoko gharanjimbunjimbu i vaŋguŋgiya Pol na Sailas na i thavwiya menda thɨ gaboŋgikowe, na e mbaŋako iyako amalaghɨniye na le ŋgoloko gharayakuyaku thɨ bapɨtaiso. \v 34 Amba i vaŋguŋgi na thɨ wa ele ŋgolo, i vaŋamweŋgi. Weiyaŋgiya le ŋgoloko gharayakuyakuko wolaghɨye warari i riyevanjaraŋgi, kaiwae thɨ loŋweghathɨgha Loi. \p \v 35 Ighɨviyana Rom lenji kot gharavakatha thɨ variyeŋgiya polisiman na vethɨ dage weya thiyoko gharanjimbunjimbu thɨŋa, “U rakayathuŋgiya ghɨmoghɨmoruke thiyake.” \v 36 Thiyoko gharanjimbunjimbu i dage weya Pol iŋa, “Kot gharavakatha kaero methɨ variya ghamiutuutu, ghen na Sailas, kaero ya rakayathuŋga. Ko hu wa weimi lemi gharemalɨlɨ.” \p \v 37 Ko iyemaeŋge Pol i gonjogha weŋgi iŋa, “Ghime Rom le ghamba mbaro gharɨgharɨniye. Thoŋgo menda wo thɨ vanivaŋaime ko iyake nandere. Mendama thɨŋaeŋge na thɨ yabɨbɨime bwagabwaga gharɨgharɨ e maranji na thɨ vaŋguruwoime e thiyo. Iya kaiwae ma valɨkaiwae mbema thɨŋaeŋge kaero wo wa, mbe thiye vara thɨ mena thɨ vaŋguraŋgiyaime.” \p \v 38 Polisimanɨko thɨ njogha na vethɨ utugiya Pol ghalɨŋaeko weŋgiya kot gharavakatha, na mbaŋa thɨ loŋwe Pol na Sailas, thiye Rom le ghamba mbaro gharɨgharɨniye, i vakatha gharenji i laghɨlaghɨye, \v 39 amba thɨ wa na vethɨ vata sori weŋgi. Thɨ vaŋgu raŋgiyaŋgi iyena, amba thɨ naŋgo vurɨgheghe weŋgi na thɨ iteta ghembako iyako. \v 40 Mbaŋa Pol na Sailas thɨ iteta thiyoko, thɨ wa Lidiya ele ŋgolo, na gheko thɨ thuweŋgiya raloŋweloŋweghathɨ thɨ mevathavatha, thɨ giya utu vavurɨgheghe weŋgi amba thɨ wareri. \c 17 \s1 Pol na Sailas thɨ wa Tesalonaika \p \v 1 Pol na Sailas thɨ wa Ampipolis na Apoloniya, na vethɨ vutha Tesalonaika. E ghembako iyako Jiu lenji ŋgolo kururu inawe. \v 2 Ŋgoreiya i vakavakathama, Pol i wa ve ru e ŋgolo kururuko tɨne. Sabat thegheto e tɨne Pol i vavaona Buk Boboma e tɨne na weiyaŋgiya gharɨgharɨ thɨ veutu weŋgi bukuko le utuutu kaiwae. \v 3 Na i vamanjamanjalaŋa Buk Boboma le utuutu weŋgi na i vaemunjoruŋa Mesaiya i vaidiya vuyowo na i mare, na tembe i thuweiruva mare e tɨne. Na tembe iŋava, “Jisas, iya utuniya ya utuŋake weŋga, iye Mesaiya.” \v 4 Jiu vavana thɨ wovaemuemunjoruŋa Pol le utuko na thɨ tabona raloŋweloŋweghathɨ, na tembe ŋgoreiyeva thiye Grik ghɨmoghɨmoru lemoyo iya thavala thɨ kururu weya Loi, weinjiyaŋgiya wanakau lemoyo idanji laghɨye. \p \v 5 Ko iyemaeŋge Jiu ghanjigiyagiya thɨ yamwanja iya kaiwae thɨ raka e kamwathɨko maramaranji, vethɨ vaŋguŋgiya randebwagabwaga na ghanjithanavu raraitharɨ vavana, thɨ wabwi na regha weinjiyaŋgi na thɨ vakatha returetu e ghembako tɨne. Thiya ruku na vethɨ tagaraka Jeison le ŋgolo ghathɨnɨmba, thɨ munjeva Pol na Sailas inanji e ŋgolo tɨne. Thɨ munje vethɨ yalaweŋgi na thɨ vaŋgu raŋgiyaŋgi wabwiko laghɨye e maranji. \v 6 Ko iyemaeŋge mbaŋa thɨ ghao Pol na Sailas ma inanji gheko, iwaeŋge thɨ laweŋgiya Jeison na raloŋweloŋweghathɨ vavana thɨ yovaŋguŋgi weŋgiya ghembako gharambarombaro. Amba thɨ layo kulakula thɨŋa, “Gharɨgharɨke thiyake thɨ varetuŋa ghembaghembake wolaghɨye ma thiyavake!” \p \v 7 “Na Jeison i kula ruwoŋgi ele ŋgolo tɨne. Thiye thɨ kivwala Sisa le mbaro, kaiwae thɨŋava kiŋ regha mbe inaweva, idae Jisas.” \v 8 Mbaŋa wabwi laghɨye na ghembako gharambarombaro thɨ loŋwe utuutuko iyako i vakatha gharenji i gaithɨ laghɨye moli weŋgi. \v 9 Ghembako gharambarombaro thɨŋa na Jeison na ghauneko thɨ vamodo lenji vakathako iyako kaiwae na thɨ dagerawe e maranji ma tene thɨ vakathava thanavuko iyako, ko thoŋgo nandere maniko iyako mane te thɨ mban njoghava. Iya kaiwae thɨ giya weŋgiya maniko iyako amba thɨ rakayathuŋgi na thɨ wa. \s1 Pol na Sailas thɨ wa Bereya \p \v 10 Gougou eŋgena, raloŋweloŋweghathɨ thɨ vavoŋaŋgiya Pol na Sailas thɨ wa Bereya. Mbaŋa vethɨ vutha gheko, thɨ wa vethɨ ru Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨne. \v 11 Jiu inanji Bereya e tɨne ghanjithanavu ma ŋgoreiya thiye inanji Tesalonaika e tɨne. Thiyeke iyake thɨ vugha gharenji na thɨ vandeŋe wagiyawe, nuwanjiya moli thɨ loŋwe Toto Thovuye utuutuniye. Mbaŋa regha na regha thɨ vaonavatad e Buk Boboma tɨne, kaiwae nuwanjiya thɨ ghareghare thoŋgo Pol le utuutuko thiyako emunjoru. \v 12 Iya kaiwae thiye Jiu thɨ ghanagha thɨ loŋweghathɨ. Tembe ŋgoreiyeva Grik elaela e idaidanji na giyagiya vavanava. \p \v 13 Ko iyemaeŋge mbaŋa Jiu inanji Tesalonaika e tɨne thɨ loŋwevaidiya Pol i vavaghareŋa Loi ghalɨŋae Bereya e tɨne, kaero thɨ rakamena gheko na thɨ vakatha returetu na ghatemuru weŋgiya gharɨgharɨ e ghembako tɨne. \v 14 E mbaŋako iyako raloŋweloŋweghathɨ thɨ variya Pol na i wa e njighɨ ghadidiye, ko iyemaeŋge Sailas na Timoti vambowo thɨ reyaku Bereya. \v 15 Gharɨgharɨko iyava weinjiko Pol vethɨ vaŋgurawe Atens, amba thɨ wonjogha utuutu i mena weya Pol, Sailas na Timoti kaiwanji, kaiwae va nuwaiya thɨ vamayaŋa vethɨ vuthawe na weinji. \s1 Pol le yakuyaku Atens e tɨne \p \v 16 Mbaŋa Pol ina Atens i roroghagha weŋgiya Sailas na Timoti, nuwae i mamuru laghɨye moli kaiwae va i thuweŋgiya bigibigi vatavatad lemoyo inanji gheko na gharɨgharɨ thɨ kururu weŋgi e ghembako iyako tɨne. \v 17 Iya kaiwae i wogaithɨ weiyaŋgiya Jiu na thiye ma Jiu gharɨgharɨniye ko thɨ kururu weya Loi, e lenji ŋgolo kururu tɨne. Na tembe ŋgoreiyeva mbaŋa regha na regha i wa e ghamba maket, thavala i vaidiŋgi gheko i wogaithɨ weiyaŋgi. \v 18 Rathimbathimba, lenji wabwi idanji Epikuriyan na Stoik\f + \fr 17:18 \ft Grik vavaona ghawabwi laghɨlaghɨye theghewo: Epikuriyan na Stoik. Wabwike theghewoke iyake raghareghare lenji wabwi (lenji vavaona gharerenuwaŋa yawalɨ yakuyakuniye). Pol ghambaŋa e tɨne wabwike theghewoke thɨ vavaghareŋa renuwaŋaŋgi ma thɨ mena Loi ele valɨvaŋga. Wabwi Epikuriyan thɨ ghambugha amala regha idae Epikuras le vavaghare (342–260 B.C.). Amalaghɨniye va i vavaghareŋa yawalɨ le ghamba ndeghathɨ warari. Iya uneya ve yomara mbe bigibigi eŋge ghanjirerenuwaŋa — thɨ rombeleya the bigi i vakatha riwandake ŋginauye na le renuwaŋa i warari na i mando thava bigi regha i vakatha vɨrɨwe o mararuwe. Lenji loŋweghathɨko ŋgoreiye — loiŋgi ma thɨ rerenuwaŋa lolo le thovuye kaiwae. \fp Stoik thɨ ghambugha amala regha idae Jino (332–260 B.C.) le vavaghare. Amalaghɨniye va i vavaghareŋa gharɨgharɨ mbala thɨ yaku na bubuyamo weinji vakavakathake wolaghɨye na tembe ghamberegha i mbaroŋa, i vambuthuŋa le ghareghare na valɨkaiwae i renuwaŋa na valɨkaiwae ghamberegha i ndeghathɨ o i yaku. The kamwathɨ ne i womena warari vakavakathako tembe ghamberegha i vakatha ŋgoroŋga na ne i yomara. Stoik va weinji lenji sirari laghɨye. Ŋgoroŋga Stoik na Epikuriyan gharɨgharɨke wolaghɨye e yawalinji na yawalɨ mbema i ghambu eŋge Loi le renuwaŋa.\f* tembe thɨ wogaithɨva weinji Pol. Vavana thɨŋa, “Ŋgamake ne i utuŋa budakai?” Na vavana tembe thɨŋava, “O, nuwaiya i utuŋa valɨvaŋga vavana lenji loiŋgi utuninji?” Va thɨ utu ŋgoreiyako kaiwae Pol i vavaghareŋa Jisas na ramaremare lenji thuweiruva utuniye. \p \v 19 Amba thɨ yovaŋguya Pol Atens lenji kot laghɨye ghamba niva idae Ariyopagas, na thɨ dagewe thɨŋa, “Nuwameiya wo u vamanjamanjalaŋa weime iya vavaghareke togha u vavaghareŋake. \v 20 Kaiwae renuwaŋana iyana ghaloŋwaloŋwa amba i thona weime na nuwameiya wo wo gharumwaru.” \v 21 (Atens gharayakuyaku weinjiyaŋgiya ghemba vavana gharɨgharɨniye, ko kaero thiya yaku gheko, mbaŋa i ghanagha nuwanjiya thɨ vandevandeŋe na thɨ utuutu renuwaŋa totogha kaiwanji.) \p \v 22 Amba Pol i yondovirɨ lenji kot laghɨye e maranji na i dage weŋgiya giyagiyako iŋa, “Ago laghɨye Atens ghɨmoghɨmoruniye. Kaero ya thuweŋga ghemi hu kururu valaŋa weŋgiya lemi loiŋgike. \v 23 Kaiwae mbaŋa ya loŋga e ghambamike tɨne na ya ghewoŋgiya lemi ghamba vowoko, amba ya thuwe ghamba vowo regha, gharorori ŋgoreiyake: ‘Ghamba vowo weya loi ma ra ghareghare.’ Loike iya hu kururukowe na ma hu ghareghareko iya ghino ya vavaghareŋake e ghemi.” \p \v 24 “Loi iyava i vakatha yambaneke na bigibiginiyeke wolaghɨye, iye buruburu na yambaneke ghanji Giya, na iye ma i yaku e ŋgolo gharɨgharɨ thɨ vatad. \v 25 Iye ma bigi regha i kwarawe na raŋava valɨkaiwae gharɨgharɨ ghinda ra giya thalavuwe, kaiwae iye gharɨgharɨke wolaghɨye ghinda yawalinda, unenda na bigibigike wolaghɨye i giya weinda. \v 26 Va i vakatha lolo regha na weya amalaghɨniye wabwi na wabwi thɨ rakamenawe na thiya yaku e yambaneke laghɨye, na amba muyai va i vakathaŋgi vama i woraweya ghanjimbaŋa mbaro na thevalɨvaŋga vethɨ yakuwe. \v 27 Va i vakatha iyako kaiwae nuwaiya gharɨgharɨ thɨ tamwe Loi, na e lenji tavɨtavɨvɨ e tɨne thare ne thɨ vaidi. Ko iyemaeŋge ma ina bwagabwaga moli weya lolo regha na regha weinda \v 28 kaiwae ‘yawalinda rɨgheya amalaghɨniye, weinda ra loŋgaloŋga na weinda ra yakuyaku.’ \m Ŋgoreiya lemi rarorori regha va iŋa, ‘Le ŋgaŋga ghinda.’” \p \v 29 “Mbwana, Loi le ŋgaŋga ghinda, iya kaiwae ma valɨkaiwae ra renuwaŋa na raŋava Loi iye ghayamoyamo ŋgoreiya thimba vatavatad regha, ŋgoreiya gol o silva o varɨ, gharɨgharɨ lenji ghareghare na lenji thimba e tɨne thɨ vatadɨŋgi. \v 30 Mbaŋa me vivako gharɨgharɨ mava e lenji ghareghare Loi kaiwae, i ghɨmarareŋa weŋgi. Ko mbaŋake noroke iŋa gharɨgharɨke wolaghɨye e valɨvaŋgake wolaghɨye thɨ uturaŋgiya lenji tharɨ na thɨ roiteteŋgi, \v 31 kaiwae mbaŋa regha kaerova i tuthi na ne i ghatha wagiyaweŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke laghɨye na kaerova i tuthiya ghalolo na ne i vakatha ghathako iyako. Kaerova i vaemunjoruŋa iyake taulaghɨke weinda na kaiwae tembe i vaŋguthuweiruva loloko iyako mare e tɨne.” \p \v 32 Mbaŋa thɨ loŋwe Pol i utuutu thuweiruva kaiwae, vavana thɨ vavɨrɨ, ko iyemaeŋge vavana thɨŋa, “Nuwameiya mbowo u utuŋava utuutuke iyake weime na wo loŋwe.” \v 33 Iyako e ghereiye Pol i iteteŋgi. \v 34 Gharɨgharɨ vavana thɨ loŋweghathɨgha Pol le utuko, na thɨ tabo raloŋweloŋweghathɨ. E tɨnenji Diyoniyas, iye lenji kot laghɨye ghagiya regha na wevo eunda idae Damaris na mbe vavanava. \c 18 \s1 Pol le yakuyaku Korinita e tɨne \p \v 1 Amba Pol i iteta Atens na i wa Korinita, \v 2 na gheko i vaidiya amala regha idae Akwila, iye Jiu na va ve virɨ Pontas. Amalako iyako vamba i mena eŋge Rom Itali e tɨne, weiye levo Prisila, kaiwae Rom lenji kiŋ idae Klodiyas, va iŋa Jiu taulaghɨko thɨ rakaiteta Rom. Pol i wa na ve thuweŋgi, \v 3 na mbowo ve yaku na i kaiwo weiyaŋgi, kaiwae thiye na amalaghɨniye ghanjikaiwo regha, thɨ ŋgiyaŋgiya ŋgolo ŋgoreiya pɨlai na thɨ vakuneŋa. \v 4 Sabat regha na regha Pol i wogaithɨ Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨne weiyaŋgiya Jiu na Grik gharɨgharɨniye, i mando na i valogha nuwanji na thɨ loŋweghathɨ. \p \v 5 Mbaŋa Sailas na Timoti thɨ ri Masedoniya na thɨ vutha weya Pol e ghereiye, amalaghɨniye mbema i vatomwe vara ghambaŋako laghɨye e vavaghare, i vavurɨghegheŋa weŋgiya Jiu iŋa, “Jisas iye Mesaiya.” \v 6 Ko iyemaeŋge mbaŋa Jiu thɨ ŋgiwoyathu Pol na thɨ utuvatharɨwe, amba i tagavughayathu ghakwamako vughauye, kaiwae thɨ botewo Toto Thovuye. I vanuwovɨrɨŋgi iŋa, “Thoŋgo huya ghawe moli, tembe hu wonjoweŋga ghamimberegha, thava wonjowe i mena e ghino. E mbaŋake iyake na i ghaoko, ya wa weŋgiya thiya ma Jiu gharɨgharɨniye ŋgoreiye na ya vavaghareŋa Toto Thovuye weŋgi.” \p \v 7 E ghereiye Pol i iteta Jiu lenji ŋgolo kururu i wa Taitiyas Jastas ele ŋgolo ina e ŋgolo kururu ghadidiye na mbowo i vavagharewe. Amalake iyake ma Jiu loloniye, ko iyemaeŋge i kururu weya Loi. \v 8 Krisɨpas, iye Jiu lenji ŋgolo kururu gharandeviva, amalaghɨniye na le ŋgoloko gharayakuyaku thɨ loŋweghathɨgha Giya, na tembe ŋgoreiyeva Korinita gharɨgharɨniye lemoyo, thavala va thɨ loŋwe Pol le utu, thɨ ghanagha thɨ loŋweghathɨ na thɨ bapɨtaiso. \p \v 9 Gougou regha Pol i thuwe vavaghare regha Loi i utuwe iŋa, “Tha u mararu! U ndethɨna Totona Thovuye iyana! Thava u viyathu utuutuna iyana! \v 10 Kaiwae ghino weiŋgu ghen. Ma lolo regha ne i vakowanaŋge, kaiwae gharɨgharɨ lemoyo e ghembake iyake ghino lo gharɨgharɨ.” \v 11 Iya kaiwae Pol i yaku gheko theghathegha umbwara na vaŋgothiye, i vavaghareŋa Loi le utu weŋgiya gharɨgharɨ. \p \v 12 Ko iyemaeŋge mbaŋa Galiyo ghambaŋa gawana Akaiya e tɨne, amba Jiu thɨ wabwi na regha thɨ yalaweya Pol na thɨ yovaŋgu weya rambarombaroko na thɨ munjeva vethɨ kot. \v 13 Thɨ wonjowe Pol thɨŋa, “Amalake iyake i govɨva gharɨgharɨ nuwanji na thɨ kururu weya Loi, na kamwathɨko iyako ghamambaro ma i vatomwe weime.” \p \v 14 Pol va i munje ma i utu vara, kaero Galiyo i gowe e ghae na i dage weŋgiya Jiu iŋa, “Thoŋgo methɨ wonjowe amalake iyake i vakatha vatharɨ laghɨye moli o i kivwala Rom lenji mbaro, ambane valɨkaiwaŋgu ya vandeŋe lemi utuna. \v 15 Ko ghemi, utuutu, idaŋgi na mbe ghemi lemi mbaro kaiwae hu wogaithɨ, tembe ghamimberegha hu vanamwe. Ghino mane ya vanamwe bigibigi ŋgoranjiyako utuninji.” \v 16 Amba i vagege raŋgiyaŋgi e ghamba kotɨko tɨne. \v 17 Thiye ma Jiu taulaghɨko vethɨ yalawe Sostins, iye Jiu lenji ŋgolo kururu gharandeviva, na thɨ tagavotagamenawe e ghamba kotɨko e marae. Ko iyemaeŋge Galiyo mava i goruwe iya lenji vakathako iyako. \s1 Pol i njogha Antiyok na amba te i vaghɨliyava \p \v 18 Pol vambowo i yaku Korinita e tɨne mbaŋa seiwo molao, amba i iteteŋgiya raloŋweloŋweghathɨ, i tha e waŋga na i woma njogha Siriya weiyaŋgiya Prisila na Akwila. E garowo idae Sinkreya e tɨne Pol iŋa na thɨ tena umbaliye amba muyai thɨ kuki, kaiwae va i dagerawe weya Loi umbaliyeko kaiwae ghambaŋa kaero iko.\f + \fr 18:18 \ft Pol mbwatava i mbela tholo vurɨgheghe na i rombeleya i vavaghareŋa Jisas kaiwae Korinita e tɨne ŋgoreiya Loi le renuwaŋa. Mbaŋa va i vavagharevao, thɨ tena umbaliyeko.\f* \v 19 Thɨ ghɨnagha ghaghad vethɨ womaru Epesas. Pol i iteteŋgiya Prisila na Akwila Epesas e tɨne na amalaghɨniye i wa na ve ru Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨne na i wogaithɨ weiyaŋgiya Jiu. \v 20 Thɨ naŋgowe na thɨ munjeva mbowo thɨ yaku weinji mbaŋa molao, ko iyemaeŋge ma le renuwaŋa ŋgoreiye. \v 21 Ko amba muyai i wareri, i dagerawe weŋgi iŋa, “Thoŋgo Loi le renuwaŋa ŋgoreiye, tene ya njoghamava.” Kaero thɨ kuki na thɨ iteta Epesas. \p \v 22 I ghɨnagha na ve tan vara Sisariya, amba i wa Jerusalem na ve lavare moliyaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ ko amba i ruwoko i wa Antiyok. \p \v 23 Va mbowo i yaku gheko mbaŋa seiwo molao, ko amba i wareriva na mbowo ve vaghɨliyava Galeisiya na Prigiya e lenji valɨvaŋga, na i vavurɨghegheŋgiya raloŋweloŋweghathɨ.\fig |alt="Map of Paul's Third Journey" src="Paul3-BWSUDU.tif" size="span" loc="Acts 18:23–21:17" copy="SIL" ref="Vak 18:23" \fig* \s1 Apolos i vavaghare Epesas na Korinita e tɨnenji \p \v 24 Jiu loloniye regha idae Apolos, va i virɨ Aleksandariya, i wa ve vutha Epesas. Amalako iyako nuwae i sonuga e utu na Buk Boboma ghathimba i riyevanjara. \v 25 Gharɨgharɨ vavana va thɨ vavaghare Giya le kamwathɨwe, na weiye le gharematuwo i vavaghare na budakaiya i utuŋa Jisas kaiwae emunjoru moli, ko iyemaeŋge mbe i ghareghare eŋge Jon le bapɨtaiso utuutuniye. \v 26 Va i ru Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨne na i vavaghare weiye le gharematuwo. Mbaŋa Prisila na Akwila thɨ loŋwe le utuko thɨ yovaŋgu e lenji ŋgolo na vethɨ vamanjamanjalaŋa budakaiya ma vamba i ghareghare Loi le kamwathɨko kaiwae. \p \v 27 Iyake e ghereiye Apolos nuwaiya i wa Akaiya, amba raloŋweloŋweghathɨ Epesas thɨ vavurɨghegheŋa na thɨ roriya leta yaŋgara i wa weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ inanji Akaiya e tɨne, thɨŋa, “Mbaŋa Apolos ne i ghaona e ghemi hu kulavatha weimi lemi warari.” Mbaŋa i wareri na ve vutha Grik, amba gharɨgharɨko iya Loi le gharevɨrɨ weŋgi kaiwae na thɨ loŋweghathɨgha Jisas i thalavu wagiyaweŋgi. \v 28 Ŋgoreiye, kaiwae gharɨgharɨ e maranji i wogaithɨ weiyaŋgiya Jiu na i utu kivwalaŋgi. I vaemunjoruŋa weŋgi Buk Boboma e tɨne na iŋa mbema emunjoru Jisas iye Mesaiya. \c 19 \s1 Pol le kaiwo Epesas e tɨne \p \v 1 Mbaŋa Apolos vambe ina Korinita, Pol mbe i reŋa eŋge vanatɨna na i wa ve raŋgi Epesas. I vaidiŋgiya raloŋweloŋweghathɨ vavana gheko, \v 2 amba i vaitoŋgi iŋa, “Mbaŋa hu loŋweghathɨ, thare hu wo Nyao Boboma?” \p Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Nandere, kaiwae ma e lama ghareghare Nyao Boboma mbe inawe.” \p \v 3 Amba Pol i vaitoŋgi iŋa, “The vavaghare va hu ghambu mbaŋa hu bapɨtaiso?” \p Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Jon le bapɨtaiso.” \p \v 4 Pol iŋa, “Jon le bapɨtaiso le rɨghe i vatomwe gharɨgharɨ thɨ vɨva nuwanji, thɨ uturaŋgiya lenji tharɨ na thɨ roitete. Na i utu weŋgiya gharɨgharɨ thɨ loŋweghathɨgha thela i rereghamba e ghereiye, iye Jisas.” \v 5 Mbaŋa thɨ loŋwe utuutuko iyako, amba thɨ bapɨtaiso Giya Jisas e idae. \v 6 Mbaŋa Pol i bigirawe nɨmanɨma e umbalinji, amba Nyao Boboma i nja weŋgi na thɨ utu e ghalɨghalɨŋa vavanava na thɨ utuŋa toto i mena weya Loi. \v 7 Ghɨmoghɨmoru lenji ghanaghanagha i wo theyaworo na theghewo. \p \v 8 Pol i wa ve ru e ŋgolo kururu tɨne na manjala umboto e tɨne weiye le gharematuwa i utu weiyaŋgiya gharɨgharɨ gheko. I wogaithɨ weiyaŋgi Loi le ghamba mbaro kaiwae, na i mando i valogha nuwanji na thɨ loŋweghathɨ. \v 9 Ko iyemaeŋge vavana gharenji i vurɨgheghe na ma nuwanjiya thɨ loŋweghathɨ. Thiye thɨ utuvatharɨ Kristiyan le kamwathɨ kaiwae wabwiko iyako e maranji, iya kaiwae Pol i iteteŋgi na i vaŋguŋgiya raloŋweloŋweghathɨ weiyaŋgi. Mbaŋa regha na regha i utu weiyaŋgi Tairanas ele ŋgolo vavaona tɨne. \v 10 Va i vakavakatha ŋgoreiyako theghathegha umboiwo e tɨne, na Jiu na Grik inanji Eisiya tɨne, taulaghɨko thɨ loŋwe Giya le utu. \p \v 11 Loi va i vakatha Pol valɨkaiwae i vakatha vakatha ghamba rotaele i ghanagha ele kaiwoko tɨne. \v 12 Ŋgoreiye ghaghairo ghaghethavwi kwama nasiye na kaiwoko ghavathaniye yaŋgara, gharɨgharɨ vambema thɨ bigi eŋge na thɨ yobigi weŋgiya ghambweghambwera kaero ghanjighambwera iko na nyao raraitharɨ thɨ rakaraŋgi weŋgi. \v 13 Jiu vavana thiye manɨyeto vambe thɨ vakavakathava kamwathɨke iyake. E lenji loŋgaloŋga tɨne thɨ variye raŋgiyaŋgiya nyao raraitharɨ. Thɨ munjeva thɨ vakaiwoŋa Giya Jisas idae na ŋgoreiya thɨ vakatha lenji vakathako. Thɨ dage weŋgiya nyao raraitharɨ thɨŋa, “Jisas iya Pol i vavaghareŋako e idae woŋa hu raŋgi.” \v 14 Vakathake iyake Skiva le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru theghepirɨ va thɨ vakavakatha. Amalake iyake Jiu lenji ravowovowo laghɨye regha. \v 15 Ko iyemaeŋge mbaŋa regha nyaoko raitharɨ i dage weŋgi iŋa, “Ya ghareghare Jisas na tembe ya ghareghareva Pol, ko thavala eŋge ghemi?” \v 16 Amba amalako nyaoko raitharɨ inawe i pitovirɨ weŋgiya Skiva le ŋgaŋga le vurɨgheghe i kivwalaŋgi, i tagavotagamena weŋgi, thɨ rakavo bukabukaŋgi na thɨ voiteta ŋgolo riwanji mbe madibe eŋge. \p \v 17 Mbaŋa Jiu na Grik inanji Epesas tɨne thɨ loŋwe iyako utuniye, taulaghɨko thɨ mararu, na i vakathaŋgi thɨ yavwatatawana laghɨye moli Giya Jisas idae. \v 18 Thavala thɨ loŋweghathɨ lemoyo thɨ rakamena na thɨ woraŋgiya lenji kukurako ghavakavakatha e maranji. \v 19 Thavala va thɨ vakaiwoŋaŋgiya kukura tembe lemoyova thɨ rakamena gharɨgharɨ e maranji na thɨ ŋambuŋgiya lenji kukura ghabuk. Thoŋgo thɨ vakuneŋaŋgiya bukuko thiyako modanji le laghɨlaghɨye ne i wo silva le ghanaghanagha pipɨti tausan. \v 20 Bigibigike wolaghɨye va thɨ yomara na i vakatha Giya le utu i yala na i vurɨgheghe weŋgiya gharɨgharɨ. \p \v 21 Vakathako thiyako e ghereiye, amba Pol nuwaiya moli wo i wa Jerusalem. Ne i ghathara Masedoniya na Grik e lenji valɨvaŋga. Iŋa, “Wo ne va vuthakai Jerusalem, ko amba muyai tembene ya wava Rom.” \v 22 I variyeŋgiya gharathalavu theghewo, Timoti na Erastas, na thɨ wa Masedoniya na amalaghɨniye mbowo i reyakuva Eisiya mbaŋa ubotu. \s1 Gaithɨ i yomara Epesas e tɨne \p \v 23 E mbaŋako iyako, gaithɨ laghɨye regha i yomara Epesas e tɨne Jisas le Kamwathɨ kaiwae. \v 24 Silva gharavakatha regha idae Dimitriyas, iye ghakaiwo i vatadɨŋgiya vatavatad vavana e silva ŋgoreiye loi wevo Atemis le ŋgolo kururu nasiye moli na i vakuneŋa weŋgiya gharɨgharɨ weiyaŋgiya le rakakaiwo thɨ vavaidiya mani laghɨyewe. \v 25 I kula vathaŋgiya le rakakaiwo na ghaune vavanava thiye tembe thɨ vakavakatha ŋgoreiya amalaghɨniye, na i dage weŋgi iŋa, “Giyagiyana, kaero hu ghareghare la kaiwoke iyake e tɨne ra vaidiya mani laghɨyewe. \v 26 Kaero tembe ghamimberegha hu thuwe na hu loŋwe budakaiya leke Pol i vakavakatha. I valogha gharɨgharɨ nuwanji loiŋgike iya thɨ vakavakatha e nɨmanɨmanjike ma loi emunjoru. Gharɨgharɨke wolaghɨye Epesas e tɨne na mbalama i wo Eisiya laghɨyeke, kaero i govɨva nuwanji. \v 27 Iyake i vakathaŋgo kaero ya rerenuwaŋa laghɨye, ne iwaeŋge gharɨgharɨ thɨ wovatharɨtharɨŋa la manike le ghamba mena idae. Na tembe ŋgoreiyeva, ghareŋgu i laghɨlaghɨye, ne iwaeŋge la loi wevoke laghɨye Atemis le ŋgolo boboma, gharɨgharɨ ne thɨŋa ma bigi ŋgoreiye, na thɨ vakowana Atemis idaeko laghɨye. Atemis iye Eisiya le valɨvaŋgake laghɨye na yambaneke laghɨye thɨ kururuwe.” \p \v 28 Mbaŋa thɨ loŋwe utuutuko iyako, i vakatha ghatemuru laghɨye weŋgi na thɨ kulakula ghalɨŋanji laghɨye thɨŋa, “Ghinda ra kururu weya la loi wevoke Atemis, idae i laghɨye moli.” \v 29 Kaero gaithɨ laghɨye moli e ghambako tɨne. Wabwi laghɨye vethɨ rukuru e wabwiko tɨne thɨ laweŋgiya Pol ghaune theghewo, Gaiyus na Aristakas, thiye thɨ mena Masedoniya na va weinji Pol thɨ vaghɨliya. Taulaghɨko thɨ yovaŋguŋgi na vethɨ rakaru e ghamba mevathavatha regha tɨne. \v 30 Pol nuwaiya ve ru wabwiko e maranji, ko iyemaeŋge raloŋweloŋweghathɨ thɨ dageten. \v 31 Valɨvaŋgako iyako gharambarombaro vavana, Pol ghauneŋgi, te vambe thɨ variyeva utu na thɨ naŋgo vurɨgheghewe thava ve raŋgi e ghamba mevathavathako tɨne. \v 32 Wabwiko laghɨye thɨ vakatha utuutu i ghanagha e mevathavathako tɨne. Vavana thɨ kula bigi regha kaiwae na vavana kaero vethɨ kulava mbe bigi regha kaiwae. Na gharɨgharɨ thɨ ghanagha mava thɨ ghareghare budakai kaiwae methɨ rakaru gheko. \v 33 Jiu thɨ ndevevewo Aleksanda na ve ndeviva wabwiko e maranji na vavana thɨ vakatha nonowe na wo i vakatha bigi regha. I livaira nɨmae na nuwaiya gharɨgharɨ wo thɨ rokubaro ko amba i varumwara nuwanji, amalaghɨniye na le valɨ Jiu ma thɨ vakatha vathara bigi regha Atemis kaiwae. \v 34 Ko mbaŋa thɨ ghareghare amalaghɨniye Jiu, taulaghɨko mbaŋa molao thɨ kula ghalɨŋanji regha na laghɨye thɨŋa, “Ghinda ra kururu weya la loi wevo Atemis, idae i laghɨye moli.” \p \v 35 Amba ghembako gharambarombaro lenji randeviva iŋa na thɨ rokubaro na i dage weŋgi iŋa, “Epesas gharɨgharɨniye, gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ ghareghare Atemis iye ida laghɨye, le ŋgolo boboma na ghanono, varɨko iyava i dobunjamako e buruburu, ra kururuwe, gharanjimbukikiya ghinda Epesas. \v 36 Ma lolo regha ne i tholoŋaŋgiya bigibigike thiyake, iya kaiwae yaŋa huya rokubaro na ne hu ndevakatha thanavu unouno kamwathɨniye. \v 37 Kaero mohu vaŋgumenaŋgiya gharɨgharɨke thiyake, ko iyemaeŋge ma thɨ wokavɨ bigi regha e ŋgolo bobomako tɨne na ma thɨ utuvatharɨ la loiko kaiwae. \v 38 Thoŋgo Dimitriyas na le valɨrakakaiwo nuwanjiya thɨ wonjowe lolo regha, ghamba kot mbe inawe na kot gharaghatha mbe inanjiwe. Valɨkaiwae thɨ wo renuwaŋako iyako na vethɨ wogiya weŋgi. \v 39 Ko thoŋgo lemi renuwaŋa vavanava mbe inawe na nuwamiya hu woraŋgiya, tembene ra varumwaru e la mevathavatha tɨne ŋgoreiya la mbaro le woraŋgiya. \v 40 Kaero ya mararu mbaŋake vakathaniye kaiwae. Ne thɨ wonjoweinda na thɨ munjeva mara gaithɨ. Thoŋgo thɨŋa ŋgoreiyako weinda ma valɨkaiwanda ne ra varumwaru kaiwae vwatubweke ma e rɨgherɨghe.” \v 41 I utuvao iyako i dage weŋgi na thɨ rakawa. \c 20 \s1 Pol i vaghɨliya Masedoniya na Grik e lenji valɨvaŋga \p \v 1 Mbaŋa vama gaithɨ laghɨye e ghembako tɨne iko, Pol i kula vathavathaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ, i giya vavurɨgheghe weŋgi na i ghaoloŋaŋgi, amba i iteteŋgi na i wa Masedoniya. \v 2 I vaghɨliya e valɨvaŋgako iyako tɨne na i giya vavurɨgheghe i ghanagha weŋgiya gharɨgharɨ, ko amba ve vutha Grik ele valɨvaŋga, \v 3 na manjala umboto i yaku gheko. I munje ma i kuki na i wa Siriya, ko iyemaeŋge i loŋwevaidiya Jiu thɨ vona ghae na thɨ munjeva ne thɨ unɨghɨ. I vɨva le renuwaŋa na tembe i ghatharava Masedoniya. \v 4 Gharɨgharɨke thiyake va weinji Pol: Sopeta, Pilas nariye, iye rara Bereya; Tesalonaika gharɨgharɨniye theghewo, Aristakas na Sekandas; Gaiyus rara Deb; Timoti; na gharɨgharɨ theghewova Taikikas na Tropimas thɨ mena Eisiya ele valɨvaŋga. \v 5 Gharɨgharɨke thiyake thɨ rakaviva Treos na thɨ roroghagha weime. \v 6 Weime Pol vambowo wo yaku Pilipai ghaghad Bred Ma Weiye Isɨt gha Thaga iko na e ghereiye amba wo kuki, na mbaŋa theghelima e ghereiye ko amba wo vutha weŋgiya ghamauneko Treos e tɨne na mbowo wo yakuva wik umbwara. \s1 Pol i vamora thegha me ghenedobu le vavaghare e tɨne \p \v 7 Wik ghambaŋa i viva e tɨne wo mevathavatha na woya ghanɨŋga na regha, wo renuwaŋakikiya Jisas le mare. Pol i vavaghare weŋgiya gharɨgharɨ, na mbe i utuutu vara ghaghad gougou mborowa, kaiwae ne ighɨviya kaero i iteteŋgi. \v 8 Ŋgoloko iyava wo mevathavathakowe vama thɨ verowoŋgi eŋge. Ghime va wo yaku e bwanatoninji yavoro na kadɨŋeŋe lemoyo thiya ra. \v 9 Thegha regha idae Yutiko, va i yaku e dedele. Pol vambe ina e vavaghare tɨne na Yutiko marae kaero i ŋge moli na i ghenetena nuwae, i dobu e ŋgoloko bwanatoninji ghadedele yavoro na ve unja e bwadebwade ghare. Thɨ nja thɨ mwanavairɨ kaero yawaliye meko. \v 10 Pol i njareghamba, i dipoumu e vwatae, i thombumbu na iŋa, “Tha hu rerenuwaŋa kaiwae, kaero e yawayawaliyeva.” \v 11 Pol i njogha e ŋgolo ndamwa, amba weiyaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ thiya ghanɨŋga na thɨ renuwaŋakikiya Jisas le mare. Mbowo i tubweva le utuutuma ghaghad varae i yovoro amba i wareri. \v 12 Gharɨgharɨ thɨ yovaŋguya theghama, mbe e yawayawaliye, na weinji lenji warari laghɨye. \s1 Wo kuki Treos na wo wa Mailitas \p \v 13 Ghime va wo viva e waŋga na wo kuki Asos kaiwae, na teva vo doweva Pol e ghembako iyako. Va i vakatha ŋgoreiyake kaiwae amalaghɨniye va nuwaiya i reŋa bode. \v 14 Mbaŋa wo vevaidime Asos, kaero wo thava weime e waŋga, wo kuki na wo wa Mitilin. \v 15 Ighɨviya wo kuki e ghembako iyako wo wa vo womavutha e raurau regha idae Kaiyos, ko mava wo ru maya moli. Mbaŋa theghewoniye wo vutha Samos, na ighɨviya vena vo womaru Mailitas. \v 16 Pol va le renuwaŋa ŋgoreiye na wo womareŋawa Epesas na thava i vakowana ghambaŋa Eisiya ele valɨvaŋga, kaiwae vama riwae i sirari. Va nuwaiya ve vuthakai Jerusalem amba muyai Pentikos gha Thaga, thoŋgo valɨkaiwae. \s1 Pol i lavolevoleŋgiya Epesas giyagiyaniye \p \v 17 Ko iyemaeŋge mbaŋa Pol vamba ina Mailitas kaero i variya toto weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ ghanjigiyagiya Epesas e tɨne na thɨ mena amalaghɨniyewe. \v 18 Mbaŋa thɨ vutha kaero i dage weŋgi iŋa, “Kaero hu ghareghareŋgo mbaŋa va ya yaku weiŋguyaŋgiya ghemi, i ri mbaŋaniye va ya vuthakai weŋga Eisiya ele valɨvaŋgake tɨne. \v 19 Weiye lo gharenja na lo randa ya vakatha Giya le kaiwo, na mbe ya ghataŋaghathɨ vuyowo thɨ ghanagha thɨ rakarakaraŋgi weŋgiya Jiu kaiwae mbaŋa lemoyo va thɨ vona ghaŋgu. \v 20 Hu ghareghare mava ya ravunyivunyiya bigi regha weŋga iya valɨkaiwae i thalavuŋga, ko iyemaeŋge ya vavaghareŋa weŋga gharɨgharɨ e maranji na mbe ghemi e lemi ŋgoloŋgolo tɨnenji. \v 21 Wabwi theghewo weŋgi, Jiu na Grik, ya giya utu vurɨgheghe weŋgi na mbala thɨ roitete na thɨ ndeghereiye wanaŋgiya lenji tharɨ na ghamwanji i ghemba Loi na thɨ loŋweghathɨgha ghanda Giya Jisas.” \p \v 22 “E mbaŋake iyake Nyao Boboma i mbaroŋaŋgo na ya wa Jerusalem, ko ma ya ghareghare budakai ne ve yomara e ghino gheko. \v 23 Mbe ya ghareghare eŋge vara e ghembaghembako wolaghɨye Nyao Boboma i vatomwe thiyo na vuyowo thɨ roroghagha e ghino. \v 24 Ko iyemaeŋge ma ya rerenuwaŋa yawaliŋgu kaiwae na yaŋa iye bigi laghɨye e maraŋgu. Mbema nuwaŋguiya eŋge vara ya vakatha kaiwoke iya Giya Jisas va i wogiyake e ghino na ya vakathavao. Kaiwoniye ya utuŋa Toto Thovuye Loi le mwaewo utuutuniye.” \p \v 25 “E mbaŋake iyake kaero ya ghareghare e ghino, ghemi iyava ya ghaona ya utuutu e ghemi Loi le ghamba mbaro utuutuniye, ma tene mbaŋa reghava hu thuweŋgo. \v 26-27 Iya kaiwae ya dage e ghemi noroke, Loi le renuwaŋako wolaghɨye kaero ya utuŋavao e ghemi, ma te ya ravunyivunyiva regha e ghemi, na thoŋgo ghemi regha i ghawe moli, ma ghino lo tharɨ, mbe amalaghɨniye le tharɨ. \v 28 Ghemi randeviva hu njimbukikiŋga ghamimberegha, na tembe hu njimbukikiŋgiva sip, iya Nyao Boboma va i bigirawe e nɨmamina na hu njimbukiki. Ŋgoramiya sip gharanjimbunjimbu, hu njimbukikiŋgiya Loi le ekelesiya, kaiwae nariye ghamberegha va i mare kaiwanji, na iye le gharɨgharɨ. \v 29 Ya ghareghare ne lo wareri e ghereiye ravavaghare kwanɨkwan, ŋgoreiya mbugha lavalavarɨ, tene thɨ rakamena na thɨ rakaru e tɨnemina na thɨ vakowanaŋgiya sip. \v 30 Tembe ŋgoreiyeva, gharɨgharɨ vavana tene thɨ rakavirɨ e tɨnemina na thɨ utuŋa utu kwanɨkwan vavana na thɨ yaroŋgiya raloŋweloŋweghathɨ na thɨ vaŋguruwoŋgi e lenji wabwi tɨne. \v 31 Iya kaiwae hu njimbukikiŋga na hu renuwaŋakikiya theghathegha umboto e tɨne, gougou na ghararaghɨye mbaŋa regha na regha e tɨne, ya vavanuwovɨrɨŋga weiye lo randa.” \p \v 32 “Ya bigiraweŋga Loi e nɨmae ghare na le mwaewo bwagabwaga utuutuniye i njimbukikiŋga. Iye valɨkaiwae i vavurɨghegheŋaŋga na le mwaewo va i vivatharawe le gharɨgharɨke wolaghɨye kaiwanji, tene i vanjoŋa e ghemi. \v 33 Ma ya maraloghelogheŋa lolo regha le mani o ghakwama. \v 34 Kaero hu ghareghare ghamimberegha, mbe ghino vara wombereghake ya vakaiwoŋa nɨmanɨmaŋguke na thebigiya ghino na wouneke nuwameiya wo vaidiŋgi. \v 35 Na mbaŋake wolaghɨye ya vatomwe kamwathɨ weŋga, thoŋgo ra kaiwo weiye la vurɨgheghe, ŋgoreiya ghino lo vakathake, na valɨkaiwae ra thalavuŋgiya thavala kaero thɨ rovala, na ra renuwaŋakikiya Giya Jisas le utuma iya iŋama, ‘Thoŋgo mbema ra mbanɨmba eŋge ghawarari seiwo, ko thoŋgo ra giyagiyayathu ghawarari i laghɨye moli.’” \p \v 36 Pol i utuvao le utuko, amba i ronja e gheghe vuvuye weiyaŋgi na thɨ naŋgo. \v 37 Taulaghɨko thɨ thombumbwa Pol na thiya randa laghɨye. \v 38 Lenji nuwatharɨ rɨghethoru moli iya Pol le utuke iŋake, “Ma tene mbaŋa reghava hu thuweŋgo.” Amba weinji na vethɨ vaŋgurawe e waŋga. \c 21 \s1 Pol i wa Jerusalem \p \v 1 Wo mwaewo weŋgiya ekelesiya Epesas ghanjigiyagiya, kaero wo kuki na wo womamwandɨ e raurau regha idae Kos. Mbaŋa theghewoniye e tɨne wo kuki na vo tan Rodɨs na mbaŋa reghava iko amba wo kukiva gheko na vo tan Patara. \v 2 E ghembako iyako wo vaidiya waŋga reghava i wareriŋa Poenisiya, wo thawe na wo kuki. \v 3 E lama ghɨnagha tɨne wo thuwe raurau regha idae Saipras, na wo womareŋa e yaghalaniyeko vo womavutha Siriya ele valɨvaŋga vo womaru Taiya na thɨ vanja waŋgako ghaghadowe. \v 4 E ghembako iyako tɨne wo vaidiŋgiya raloŋweloŋweghathɨ vavana gheko na wo yaku weimaŋgi wik umbwara. Nyao Boboma le woraŋgiya weŋgi thɨ dage weya Pol na thava i wa Jerusalem. \v 5 Ghamambaŋa weimaŋgi kaero iko, weimaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ, lenji ovo na lenji ŋgaŋga, wo iteta ghembako na vethɨ iyathuime e garowo. Woya ronja e ghegheme vuvuye e njighɨko ghadidiye na woya naŋgo, \v 6 amba wo mwaewo weimaŋgi na thiye na ghime wo veiteteŋaime, ghime wo tha e waŋgama na thiye thɨ rakanjogha e ghemba. \p \v 7 E lama ghɨnaghake tɨne wo kuki Taiya na wo wa vo tan Tolomeis. E ghembako iyako tɨne, weimaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ woya mwaewo na wo yaku weŋgi mbaŋa regha. \v 8 Mbaŋambaŋa vena wo kuki na vo tan Sisariya. Wo wa Pilip ele ŋgolo na vo yakuwe. Amalake iyake Toto Thovuye gharautu, na amalaghɨniye iyava thɨ tuthiŋgiya ghɨmoghɨmoruma theghepirɨma iyava thɨ njimbukikiya ghanɨŋga ghagiya regha Jerusalem e tɨne. \v 9 Le ŋgaŋga gagamaina theuvarɨ. Thiye Loi ghalɨŋae gharautuŋgi, na thɨ utuuta Loi ghamberegha ghalɨŋae weŋgiya gharɨgharɨ. \p \v 10 Mbaŋa gheviye vama wo yaku gheko, amba Loi ghalɨŋae gharautu regha i vutha, i mena Judiya, idae Agabas. \v 11 I mena weime, i liya Pol gheva, i ŋgarɨ ghamberegha gheghe na nɨmanɨmae, na iŋa, “Nyao Boboma iŋa ŋgoreiyake: ‘Vaake iyake tanuwagae, ne Jiu ghanjigiyagiya inanji Jerusalem thɨ ŋgarɨghathɨ ŋgoreiya iyake, na thɨ vaŋgugiya weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye.’” \p \v 12 Mbaŋa wo loŋwe utuutuko iyako, weimaŋgiya ghembako gharɨgharɨniye wo naŋgo vurɨgheghe weya Pol na thava i wa Jerusalem. \v 13 Amba Pol i dage weime iŋa, “Buda kaiwae hu randaranda na hu vakatha gharevɨrɨ laghɨye e ghino? Kaerova ya vatomweŋgo, na ma mbene thiya ŋgarɨŋgo eŋge, ko iyemaeŋge Giya Jisas idae kaiwae tene va mare Jerusalem e tɨne.” \v 14 Ma valɨkaiwame wo vɨva le renuwaŋa, iya kaiwae mbema wo viyathu eŋge na woŋa, “Loi le renuwaŋa ŋgoreiye ne i yomara.” \p \v 15 Iyake e ghereiye, wo vivatha lama bigibigi na wo raka Jerusalem. \v 16 Weimaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ vavana Sisariya e tɨne vethɨ iyathuime Nason ele ŋgolo na wo ghena gheko. Amalake iyake raloŋweloŋweghathɨ teuye regha na iye i mena Saipras. \s1 Pol i vutha Jerusalem \p \v 17 Mbaŋa wo vutha Jerusalem, raloŋweloŋweghathɨ thɨ vaŋguvathaime weiye lenji warari. \v 18 Mbaŋambaŋa vena weime Pol wo raka na vo thuwe Jemes, na ekelesiya ghanjigiyagiya va inanji gheko weiyaŋgi. \v 19 Pol i gomwaewo weŋgi, ko amba i utugiya weŋgiya bigibigiko wolaghɨye le kaiwoko e tɨne na Loi i vakatha weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye. \p \v 20 Mbaŋa thɨ loŋwe utuutuko iyako, thɨ taraweŋa Loi, amba thɨ dage weya Pol thɨŋa, “Wo u thuwe, ghaghame, Jiu gheviye tausan kaero thɨ loŋweghathɨ na taulaghɨko mbe gharenjiwe vara Mosese le Mbaro. \v 21 Thiye thɨ loŋwe Jiu inanji e vanautuma vavana, taulaghɨko u vavaghareŋgi na thava thɨ ghambugha Mosese le Mbaro, ŋgoreiye thava thɨ vakatha tenɨto thanavuniye weŋgiya lenji ŋgaŋga, na thava thɨ ghambugha ghandathanavuke. \v 22 Ne ra vakatha budakai? Ne thɨ loŋwevaidiya iya kaero inanɨke gheke. \v 23 Iya kaiwae u vakatha ŋgoreiya budakai wo utugiya e ghen. Ghamaune ghɨmoghɨmoru theghevarɨ va thɨ dagerawe Loi e marae, ne e mbaŋake iyake nuwanjiya thɨ tena umbaumbalinji, kaiwae dageraweko iyako ghambaŋa kaero iko, ŋgoreiya ghamathanavu. \v 24 U wa weinaŋgiya ghɨmoghɨmoruke thiyake, na riwamina ghavanamwe kaiwae vohu vakatha; amba vo vamodo ma kaiwanji na thɨ vowo na thɨ tenɨyathu umbalinji vulivuliye na i vatomwe lenji dagerawe i mboromboro. Thoŋgo u vakatha ŋgoreiyako gharɨgharɨke wolaghɨye ne thɨ ghareghare utuninɨma i vivama ma emunjoru ŋgoreiye, ko mbema emunjoru tembe u ghambuva Mosese le Mbaro. \v 25 Ko raloŋweloŋweghathɨ, thavala ma Jiu gharɨgharɨniye ŋgoreiye, kaero va wo roriya lenji leta na wo variye weŋgi. Wo utuŋa lama mbaro weŋgi woŋa, ‘Ghanɨŋga thɨ vabobomaŋa loi kwanɨkwan kaiwanji thava hu ghan. Na tembe ŋgoreiyeva madibe. Thetheghan thɨ ŋgarɨmbiya yawaliye na i mare, mbunɨmaniye thava hu ghan, kaiwae madɨbae ma i voruyathu; na tembe ŋgoreiyeva, yathima thanavuniye raraitharɨ thava hu vakatha.’” \p \v 26 Mbaŋambaŋa vena, Pol weiyaŋgiya ghɨmoghɨmoruko theghevarɨko na ghanjivanamwe kaiwae i vakatha weiyaŋgi. Amba i wa e Ŋgolo Boboma tɨne na i giya ravowovowo yanawae na ne thembaŋa vara ghanjivanamweko iyako iko, na ravowovowoko i wo thetheghan na i vowo regha na regha kaiwanji. \s1 Thɨ yalawe Pol Jerusalem e tɨne \p \v 27 Ghanji vanamwe ghambaŋa (mbaŋapirɨ) mbalavama iko, amba Jiu vavana thɨ rakamena Eisiya ele valɨvaŋga thɨ vaidiya Pol e Ŋgolo Boboma tɨne. Thɨ vamurumura wabwiko laghɨye gharenji na thɨ yalawe Pol, \v 28 thɨ kula ghalɨŋanji laghɨye na thɨŋa, “Isirel ghɨmoghɨmoruniye, hu mena hu thalavuime! Amalake iyake i wa weŋgiya gharɨgharɨ e valɨvaŋgake wolaghɨye na le vavaghare i thɨghɨya wanaŋgiya la gharɨgharɨ, Mosese le Mbaro na la Ŋgolo Boboma. Wo hu thuwe! I vambɨghɨya la Ŋgolo Boboma kaiwae i vaŋguruwoŋgiya thiye ma Jiu e tɨne.” \v 29 Thɨ utu ŋgoreiyako kaiwae methɨ thuwe rara Epesas regha idae Tropimas weiye Pol Jerusalem e tɨne, na thɨ munjeva Pol i vaŋguruwo e Ŋgolo Boboma tɨne. \p \v 30 Jerusalem gharayakuyakuko wolaghɨye gharenji i gaithɨ laghɨye, gharɨgharɨ thiya ruku na regha, vethɨ yalawe Pol thɨ momodɨraŋgiya e Ŋgolo Bobomako tɨne na thɨ kiŋgiya ghathɨnɨmba. \v 31 Wabwiko vamba thɨ rorovurɨgheghe nuwanjiya thɨ tagavamara Pol, utuutu kaero ve dimban Rom lenji ragagaithɨ ghambarombaro e yanawae. Thɨŋava Jerusalem gharayakuyakuko wolaghɨye thiya gaithɨ laghɨye. \v 32 E mbaŋako vara iyako, i vaŋguŋgiya ragagaithɨ vavana weinjiyaŋgiya lenji randeviva vavana na thɨ yoruku weŋgiya wabwiko. Mbaŋa thɨ thuweŋgiya ragagaithɨ ghanjirambarombaro weiyaŋgiya le ragagaithɨ, thɨ viyathu Pol ghaŋge. \p \v 33 Ragagaithɨko ghanjirambarombaro i mena i yalawe Pol na iŋa na thɨ ŋgarɨ e sen yaŋgaiwo. Amba i vaitoŋgiya wabwiko iŋa, “Thela amalake iyake, na me vakatha budakai?” \v 34 E wabwiko tɨne vavana thɨ kula bigi regha kaiwae na vavana thɨ kula mbe bigi regha kaiwae. Vwatubweko kaiwae rambarombaroko ma valɨkaiwae i wo gharumwaru, iya kaiwae iŋa na ragagaithɨ thɨ vaŋgwa Pol na thɨ yovaŋgu e lenji barek. \v 35 Mbaŋa thɨ mena e ŋende, ragagaithɨko thɨ wo Pol kaiwae wabwiko gharenji va i gaithɨ laghɨye. \v 36 Wabwiko va thɨ rakareghamba ko thɨ kulakula ghalɨŋanji laghɨye thɨŋa, “Hu tagavamare!” \s1 Pol i utu weŋgiya wabwiko \p \v 37 Ragagaithɨ mbalavama thɨ vaŋguruwo vara Pol e barek tɨne, amba i dage weya lenji rambarombaroko iŋa, “Thare valɨkaiwae ya utuŋa bigi regha e ghen?” \p Rambarombaroko ghare i yo i gonjogha weya Pol iŋa, “Ko ana u ghareghare vaŋa Grik? \v 38 Ko ana ghen ma rara Ijipt ghen, iyava i ndeviva weŋgiya ragabo lenji ghanaghanagha po tausanɨma na thɨ thɨghɨyawana rambarombaro na vethiya yakuma e njamnjam?” \p \v 39 Pol iŋa, “Nandere! Ghino Jiu loloniya ghino. Ya mena Tasis Silisiya e tɨne na ghambaŋguko idae i laghɨye. Ya naŋgo e ghen na thare valɨkaiwae ya utu weŋgiya gharɨgharɨke.” \p \v 40 Ragagaithɨko lenji rambarombaro i vatomwewe na i ndeghathɨ e ŋendeko, amba i livaira nɨmae weŋgiya wabwiko. Mbaŋa taulaghɨko thiya rokubaro, amba i vaŋa Arameyik na i veŋgi iŋa: \c 22 \p \v 1 “Lo bodaboda na giyagiya moli, wo hu vandeŋeŋgo na ya utuŋa budakaiya va i yomara.” \v 2 Mbaŋa thɨ loŋwe i vaŋa Arameyik mbema thiya rokubaro vara. \p Amba Pol iŋa, \v 3 “Ghino Jiu regha, va ya virɨ Tasis Silisiya e tɨne na te va ya tabo gheke. Va ya vavaona weya Gameliyel na i vavaghareŋgo orumburumbunda lenji mbaroko wolaghɨye thanavuniye, na ya vatomweŋgo moli weya Loi, ŋgoreiya ghemi hu vatomweŋgawe noroke. \v 4 Ya vakatha vuyowo weŋgiya thavala thɨ ghambugha Jisas le kamwathɨ na vavana yaŋa na thɨ mare. Ya ŋgarɨŋgiya ghɨmoghɨmoru na wanakau na ya vaŋguruwoŋgi e thiyo. \v 5 Ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva na Jiu lenji kot laghɨye valɨkaiwanji thɨ vaemunjoruŋa iya lo utuke. Va ya bigiya leta vavana weŋgi na ya yobigi weŋgiya valɨ Jiu vavana inanji Damasiko, na ya munje va yalaweŋgiya Jisas gharaghambu ya vaŋgumenaŋgi Jerusalem na thɨ giya vuyowo weŋgi.” \s1 Pol i utuŋa ŋgoroŋga va i vaidiya Jisas e kamwathɨ mborowa \r (Vak 9:1-19; 26:12-18) \p \v 6 “Ghararaghɨye mboro ele valɨvaŋga na vama ya vurɨthaiya Damasiko, amba manjamanjala marambwelambwelawae laghɨye i njama e buruburu na i vawayaŋgo. \v 7 Ya dobu e thelauko vwatae na ya loŋwe ghalɨghalɨŋa regha i dage e ghino iŋa, ‘Sol! Sol! Buda kaiwae u giyagiya vuyowo e ghino?’” \p \v 8 “Ya vaito yaŋa, ‘Giyana, thela ghen?’” \p “I gonjogha e ghino iŋa, ‘Ghino Jisas rara Nasaret, iya u giyagiya vuyowonawe.’ \v 9 Wouneko va thɨ thuwe iya manjamanjalako, ko iyemaeŋge ghalɨghalɨŋako mava thɨ loŋwe.” \p \v 10 “Ya vaito yaŋa, ‘Ko ne ya vakatha budakai, Giyana?’” \p “Giyako iŋa, ‘U thuweiru na u wa voru Damasiko, ko amba thɨ utugiya e ghen bigibigiko wolaghɨye iya ya tuthi ne u vakathaŋgiko.’ \v 11 Manjamanjalako le vurɨgheghe kaiwae maramaraŋgu thɨ kwaghe, iya kaiwae wouneko thɨ vaŋguŋgo e nɨmaŋgu na vo ru Damasiko.” \p \v 12 “Amala regha idae Ananaiyas. Iye va i kururu moli weya Loi na i ghambugha la mbaroke wolaghɨye, na Jiu inanji Damasiko e tɨne thɨ wovathovuthovuyeŋa. \v 13 I mena i ndeghathɨ e ghadidiŋgu na i dage e ghino iŋa, ‘Ghaghaŋgu Sol, u yathɨndale!’ E mbaŋako iyako ya yathɨndale na ya thuwe. \v 14 Amba iŋa, ‘Orumburumbunda lenji Loi kaerova i tuthiŋge u ghareghare le renuwaŋa, u thuwe le Lolo rumwarumwaruniye na u loŋwe i utu ghamberegha e ghalɨŋae. \v 15 Ne u tabona utuniye gharautu weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye, budakaiya va u thuweŋgi na u loŋwe ne u utuŋaŋgi. \v 16 Na e mbaŋake iyake u roroghaghaŋa buda? U yondovirɨ, u kula e idae na i numoten len tharɨ, u bapɨtaiso.’” \p \v 17 “Mbaŋa ya njogha Jerusalem na ya naŋgonaŋgo e Ŋgolo Boboma tɨne, amba vavaghare regha i yomara e ghino, \v 18 na e tɨne ya thuwe Giya i dage e ghino iŋa, ‘U yoruku! U iteta Jerusalem e mbaŋake iyake, kaiwae len utuutuna ghino kaiwaŋgu gharɨgharɨ mane thɨ loŋweghathɨ.’” \p \v 19 “Ya gonjoghawe yaŋa, ‘Giyana, thɨ ghareghare wagiyawe va ya wa e ŋgolo kururu regha na regha tɨne, ya yalaweŋgi na ya gaboŋgiya thavala thɨ loŋweghathɨŋge. \v 20 E mbaŋaniye va thɨ tagavamare ghanɨrautu Sitiven, ghino vambe inaŋgu gheko ya ndeghathɨ na ya wovathovuthovuyeŋa le mareko, ya njimbukikiya ratagatagavamareko ghanjikwamakwama.’” \p \v 21 “Amba Giya i dage e ghino iŋa, ‘U wa; ya variyeŋge na u wa e valɨvaŋga bwagabwaga weŋgiya thavala ma Jiu gharɨgharɨniye.’” \s1 Thɨ munjeva thɨ yabɨba Pol \p \v 22 Wabwiko laghɨye thɨ vandeŋe Pol ghaghad i utuŋa thiye ma Jiu gharɨgharɨniye kaiwanji. Amba thɨ kula na ghalɨŋanji laghɨye thɨŋa, “Hu tagavamare! Ma valɨkaiwae te i yakuyakuva e yambaneke, mbema i mare eŋge.” \p \v 23 Taulaghɨko thɨ kula yaroyaro, thɨ yawatiŋgiya ghanjikwamakwama na thɨ yathuvoreŋa vugha. \v 24 Ragagaithɨ lenji rambarombaro iŋa na thɨ vaŋguruwo Pol e barekɨko tɨne na i dage vurɨgheghe weŋgi thɨ yabɨyabɨbɨŋa na i utu emunjoru, buda kaiwae gharɨgharɨko methɨ gaithɨwana na thɨ kulakula ŋgoreiyako. \v 25 Ko mbaŋa thɨ ŋgarɨ na thɨ munje thɨ yabɨbɨ, amba Pol i dagewe ragagaithɨko lenji randeviva va i ndeghathɨ gheko iŋa, “Ŋgoroŋga, mbaro i vatomwe Rom le ghamba mbaro loloniye na hu yabɨbɨ thoŋgo mamba hu vakatha ghakot?” \p \v 26 Mbaŋa randevivako i loŋwe utuutuko iyako, kaero i wa weya ragagaithɨko lenji rambarombaro, na i giya yanawae iŋa, “Ne u vakatha budakai? Amalake iyake iye Rom le ghamba mbaro loloniye.” \p \v 27 Ragagaithɨko lenji rambarombaro i wa weya Pol na ve vaito iŋa, “Wo u varumwara nuwaŋgu, mbema emunjoru ghen Rom le ghamba mbaro loloniye?” \p I gonjoghawe iŋa, “Ko mbwana.” \p \v 28 Amba rambarombaroko iŋa, “Ghino va ya yathu mani laghɨye amba ya tabo na Rom loloniye.” \p Pol iŋa, “Ko ghino va thɨ ghambɨŋgo na Rom le ghamba mbaro loloniye, kaiwae bwebwe va thɨ ghambɨ na iye Rom le ghamba mbaro loloniye.” \p \v 29 Vavana va thɨ munjeva thɨ yabɨbɨ, e mbaŋako vara iyako thɨ ndenjogha, na rambarombaroko ghamberegha i mararu mbaŋa i loŋwe Pol iye Rom le ghamba mbaro loloniye, iya meŋake na thɨ ŋgarɨ e senɨko. \s1 Pol i ndeghathɨ Jiu lenji mbaro laghɨye e maranji \p \v 30 Mbaŋambaŋava ragagaithɨko lenji rambarombaro nuwaiya i ghareghare wagiyawe budakai vara kaiwae na Jiu thɨ wonjowe Pol, iya kaiwae i rakayathu na iŋana ravowovowo laghɨlaghɨye na randevivaŋgi thɨ mevathavatha Jiu lenji kot laghɨye, amba i yovaŋguya Pol na ve ndeghathɨ e maranji. \c 23 \p \v 1 Pol mbe i vonjimbughathɨŋgi vara Jiu lenji kot laghɨye, na iŋa, “Giyagiyana, bigibigike wolaghɨye va ya vakathaŋgi na ghaghada noroke Loi kaero i thuwevaoŋgi, iya kaiwae ma ya monjina na budakaiya ya utuŋa i raŋgima e ghareŋguke kaiwae ya ghambugha le mbaro.” \v 2 Mbaŋako vara iyako ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva idae Ananaiyas, iŋa na thavala thɨ ndeghathɨ Pol e ghadidiye thɨ tagathegha thegheniye. \v 3 Pol i dagewe iŋa, “Loi tembene i vakathava ŋgoreiye e ghen, na ghen ghanyamoyamona i thovuye ko gharena eŋge! Ghen u yaku e ghambana na u munjeva Mosese le mbaro e tɨne na u vanivaŋaŋgo, ko tembe ghanɨmbereghanava u raka mbaroko iyako kaiwae uŋa na thɨ tagathegha thegheniŋgu.” \p \v 4 Thavala va thɨ ndeghathɨ e ghadidiye thɨŋa, “Me ŋgoroŋga na u utuvatharɨ weya Loi le ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva?” \p \v 5 Pol i gonjogha weŋgi iŋa, “Lo bodaboda, ma me elo ghareghare amalaghɨniye ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva. Emunjoru Buk Boboma iŋa, ‘Tha u utuvatharɨ weya lemi randeviva.’”\x - \xo 23:5 \xt Raŋ 22:28\x* \p \v 6 Pol kaero i ghareghare thiye vavana Sadusi na vavana Parisi, iwaeŋge i kula ghalɨŋae laghɨye e lenji mevathavathako tɨne iŋa, “Oghaghaŋgu, ghino Parisi regha na Parisi narinjiya ghino. Ya ndeghathɨ kotɨke iyake e marae kaiwae ya loŋweghathɨgha ramaremare tembene thɨ thuweiru na e yawayawalinjiva.” \p \v 7 Mbaŋa i utu ŋgoreiyako, Parisi na Sadusi mbe thiye eŋge thɨ wogaithɨ na thɨ mwanaviya lenji wabwiko, \v 8 kaiwae Sadusi thɨŋa ma tene thuweiruva, na ma nyao thovuthovuye, nyao ma inanjiwe, ko Parisi e lenji loŋweghathɨ tɨne bigibigike thiyake inanjiwe. \v 9 Kaero thiya vwatubwe tharɨtharɨ laghɨye, iwaeŋge mbaro gharavavaghare iya inanji Parisi e lenji wabwiko tɨne vavana thɨ rakavirɨ na thɨ utu na ghalɨŋanji e larɨmbɨya thɨŋa, “Amalake iyake ma wo vaidi mun va i vakatha tharɨ regha. Mbwata mbema emunjoru nyao regha o nyao thovuye regha i utuutuwe.”\fig Pol i vaktha Parisi na Sadusi thɨ vewogaithɨ weŋgi|alt="Pol causes Phar and Sad to argue" src="IB04210bw.tif" size="col" copy="Faadil" ref="23:6-9" \fig* \p \v 10 Vwatubweko kaero i laghɨye moli, iwaeŋge ragagaithɨko lenji rambarombaro ghare i laghɨlaghɨye Pol kaiwae, iŋa ne iwaeŋge thɨ momodɨ na thɨ mwanatenɨten. Iŋa na le ragagaithɨ thɨ rakanja na vethɨ vaŋguraŋgiya wabwiko e tɨnenji na thɨ yovaŋgu e lenji barekɨko. \p \v 11 Gougouniye Loi i ndeghathɨ Pol e ghadidiye na iŋa, “U gharematuwa eŋge Pol! Kaero mo utu kaiwaŋgu Jerusalem e tɨne, na tembene vo vakatha ŋgoreiyavako Rom e tɨne.” \s1 Jiu thɨ vona Pol ghae \p \v 12 Mbaŋambaŋa vena Jiu vavana thɨ mevathavatha na thɨ vonɨthuwola Pol ghae. Thɨ tholo Loi e marae, na mane amba thɨ ghanɨŋga o thɨ muna bigi regha ghaghada thɨ unɨgha Pol. \v 13 Wabwiko iya thɨ vona Pol ghaeko lenji ghanaghanagha iyevarɨ (40) na e vwatae. \v 14 Thɨ wa weŋgiya ravowovowo laghɨlaghɨye na giyagiyako, na thɨŋa, “Kaero mo tholo Loi e marae, na ma ne amba woya ghanɨŋga ghaghada wo tagavamare Pol. \v 15 E mbaŋake iyake weimiyaŋgiya Jiu lenji kot laghɨye hu variya utu weya Rom lenji ragagaithɨ gharambarombaro. Huŋana i vaŋgumena e ghemi kaiwae nuwamiya wo hu vaito wagiyawe na i varumwara nuwami ghawonjoweko kaiwae. Ghime kaero ne wo vivatha na mane amba i vutha gheke kaero wo tagavamare.” \p \v 16 Ko mbaŋa Pol ghabodo, louye nariye i loŋwe utuko iyako kaero i wa weya Pol e barekɨko na ve giya yanawae. \p \v 17 Amba Pol i kula weya ragagaithɨko lenji randeviva regha na i dagewe iŋa, “U yovaŋguya theghake iyake weya lemi rambarombarona na i woraŋgiya le renuwaŋana laghɨyewe.” \v 18 Kaero randevivako i yovaŋguya theghako weya rambarombaroma na iŋa, “Amalako ina e thiyoko, Pol me kula e ghino na i dage e ghino ya vaŋgumena theghake iyake e ghen, kaiwae nuwaiya i woraŋgiya utuutu regha e ghen.” \p \v 19 Rambarombaroko i vaŋgwa theghako e nɨmae na thɨ wa mbe thiye eŋge vethɨ yaku, amba i vaito iŋa, “Nuwaniya u utuŋa budakai e ghino?” \p \v 20 Theghako iŋa, “Jiu thɨ woraweya lenji renuwaŋa na regha na thɨ munjeva evole thɨ naŋgo e ghen na u yovaŋguya Pol weŋgiya Jiu lenji kot laghɨye. Lenji varɨvoru thɨ woraweya nuwanjiya wo thɨ vaito na thɨ wo gharumwaru ghawonjoweko kaiwae. \v 21 Ne u ndeloŋwe lenji utuko, kaiwae ghɨmoghɨmoru i wo iyevarɨ (40) na e vwatae thɨ munjeva ne thɨ kubaro na thɨ roroghagha Pol kaiwae. Kaero menda thɨ vakatha tholo regha na mane thɨ ghanɨŋga na thɨ mun ghaghada thɨ tagavamare Pol. Kaero thɨ vivathavao mbema thɨ roroghagha eŋge e ghen.” \p \v 22 Ragagaithɨko lenji rambarombaro i dagewe theghako iŋa, “Tene u ndeutugiyaweva lolo regha iya renuwaŋana kaero mo mena u utugiyana e ghino.” I variye na i wa. \s1 Thɨ yovaŋguya Pol weya Gawana Pilikesa ina Sisariya e tɨne \p \v 23 Amba ragagaithɨko lenji rambarombaro i kula weŋgiya lenji randeviva theghewo iŋa, “Hu vivathaŋgiya ragagaithɨ munɨseriyeiwo (200) na thiye thɨ gaithɨ e hos munɨyepirɨ (70) na thiye thɨ gaithɨ e kin tembe munɨseriyeiwova (200). Noroke gougou, naen klok ele valɨvaŋga, hu raka Sisariya. \v 24 Hu vaŋgugiya hos regha weya Pol na i thawe, na hu yovaŋgu weya Gawana Pilikesa na thava i vaidiya vuyowo regha.” \v 25 Amba i roriya leta yaŋgara, iŋa ŋgoreiyake: \pmo \v 26 Ago laghɨye e ghen Gawana Pilikesa, ghen giyanduŋenduŋe ghen, na ghino Klodiyas iya ya roriya letake iyake na ya variye e ghen. \pm \v 27 Loloke iyake Jiu mendava thɨ yalawe na thɨ munjeva thɨ tagavamare, ko iyemaeŋge ghino weiŋguyaŋgiya ragagaithɨ wo raka na vo thalavu na wo vamoru, kaiwae ya loŋwevaidi iye Rom le ghamba mbaro loloniye. \v 28 Nuwaŋguiya ya ghareghare buda kaiwae na thɨ wonjowe, iya kaiwae ya yovaŋgu Jiu lenji kot laghɨye weŋgi. \v 29 Ko gheko amba ya vaidi, ghawonjoweko mbe i reŋa e lenji kururuko ghambaro, ko mava i vakatha vathara bigi regha na valɨkaiwae i mare o i ru e thiyo. \v 30 Mbaŋa ya loŋwevaidiya utuniye Jiu lenji wabwi regha thɨ vona ghae na thɨ munjeva thɨ tagavamare, iya kaiwae nɨmaŋgu i maya na ya variye e ghen. Ya dage weŋgiya gharawonjoweko na tembe thɨ ghaonava, thɨ utugiya ghawonjoweko e ghen. \p \v 31 Ragagaithɨko thɨ vakatha ŋgoreiya ghanjimbaro, gougouko iyako thɨ vaŋgwa Pol ghaghada Antipatris. \v 32 Mbaŋambaŋa iyana, ragagaithɨma menda thɨ loŋga e gheghenjima thɨ rakanjogha e lenji barekɨma na thɨ iteteŋgiya menda thɨ rakatha e hosɨma thɨ rakamwandɨ Sisariya weinji Pol. \v 33 Mbaŋa thɨ rakavutha Sisariya weinji Pol, thɨ vaŋgumwandɨ weya Gawana Pilikesa weiye ghaletama. \v 34 Gawanako i vaona letako na i vaito Pol thevalɨvaŋga i menawe. Mbaŋa i ghareghare Pol i mena Silisiya, \v 35 amba i dagewe iŋa, “Iya thɨ wonjoweŋgena wo thɨ vutha amba ya vandeŋe len utuutu.” Amba iŋa na thɨ vaŋgurawe Pol Herod ele ŋgoloko laghɨye tɨne na ragagaithɨ thɨ gatɨwe.\fig Rom gharagagaithɨ i ghanagha thɨ tha hos na thɨ yovaŋgu Pol weya Gawana Pilikesa|alt="romans horse soldiers take paul to felix" src="IB04214bw.tif" size="span" copy="Faadil" ref="23:23-35" \fig* \c 24 \s1 Jiu na Pol thɨ kot Gawana Pilikesa e marae \p \v 1 Mbaŋa theghelima e ghereiye ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva Ananaiyas weiyaŋgiya giyagiya vavana weinji lenji rautuutu regha idae Tetaliyas, thɨ raka Sisariya na vethɨ utugiya Pol ghawonjowe weya Gawana Pilikesa. \v 2 Mbaŋa thɨ kula ruwo Pol, amba Tetaliyas i worawe le utuutu rɨghe weya Gawana Pilikesa Pol ghawonjoweko kaiwae, iŋa, “Oo Pilikesa, giya thovuye ghen. Len mbaro thovuye kaiwae mbaŋa molao wo yaku e vanevane, na bigibigi lemoyo kaero u varumwaru e vanautumake iyake tɨne. \v 3 Len vakathaŋgiko thiyako e valɨvaŋgake wolaghɨye kaiwae, taulaghɨke ghime wo mwaewo laghɨye e ghen. \v 4 Iyemaeŋge ma nuwaŋguiya ya vamolaoŋa lo utu ne iwaeŋge ya wo ghanɨmbaŋa, iya kaiwae ya naŋgo e ghen na u vandeŋe lama utuke ubotu iyake.” \p \v 5 “Kaero wo vaidiya loloke iyake, iye tharɨ gharavakatha, na iye iyava mbaŋathaŋarɨke i vamurumuru Jiu gharenji e valɨvaŋgake wolaghɨye. Na iye rara Nasaret le wabwi gharandeviva regha. \v 6 Na tembe ŋgoreiyeva, i mando na i munjeva i vambɨghɨya lama Ŋgolo Boboma. Wo vaidiya iyako kaiwae na wo yalawe, na wo munjeva wo vanivaŋa lama mbaro e tɨne. \v 7 Ko iyemaeŋge ragagaithɨ lenji rambarombaro, Laisiyas, i mena weiye le vurɨgheghe i vaŋgu weime, \v 8 amba iŋa na wo mena e ghen na wo utugiya lama wonjoweko rɨghe e ghen. Thoŋgo ghen ghanɨmbereghana ne u vaito, ko amba ne u vaidiya lama wonjoweko rɨghe weya loloke iyake i emunjoru.” \v 9 Amba Jiu gharɨgharɨniye vavanava thɨ golambwa wonjoweko iyako na thɨŋa emunjoru. \p \v 10 Amba gawanako i livaira nɨmae na i vatomwe Pol ghambaŋa i utu. Pol iŋa, “Ya ghareghare theghathegha kaero i ghanagha u ghatha na u mbaroŋa vanautumake iyake, ya warari ya giya ghathombe na u vandeŋe. \v 11 Thoŋgo u vaitoŋgiya gharɨgharɨ ne thɨ wogiya gharumwaru e ghen, mbaŋa theyaworo na theghewo kaero iko, va ya wa Jerusalem kururu kaiwae. \v 12 Thiye iya thɨ wonjoweŋgoke mava thɨ thuweŋgo mun ya wogaithɨ weiŋgu lolo regha e Ŋgolo Boboma tɨne o ya vakatha returetu weŋgiya wabwi e lenji ŋgolo kururu tɨnenji o e ghembako laghɨye tɨne. \v 13 Lenji wonjoweko e ghino ma valɨkaiwanji thɨ vaemunjoruŋa e ghen. \v 14 Ko iyemaeŋge ya dage emunjoru ya ghambugha Jisas le Kamwathɨ iya thɨŋa na wabwi kwanɨkwan. E tɨne ya kururu weya orumburumbume lenji Loi, na ya loŋweghathɨgha Mosese le mbaro na Loi ghalɨŋae gharautu lenji rororiko wolaghɨye. \v 15 Ya woraweya Loi ghamidi na thiye tembe ŋgoreiyeva, iya ne Loi i vakatha gharɨgharɨ thɨ rumwaru na raraitharɨ tembene thɨ thuweiru na e yawayawalinjiva. \v 16 Iya kaiwae mbaŋake wolaghɨye ya mando na wothanavu i rumwaru Loi e marae na gharɨgharɨ e maranji na thava e wowonjowe regha.” \p \v 17 “Theghathagha umboviye e ghereiye amba ya njogha Jerusalem, ya mbana mwaewo vavana, ya bigimena weŋgiya lo valɨ Jiu na va nuwaŋguiya ya mena ya vowo weya Loi. \v 18 E mbaŋako iyako thɨ thuweŋgo e Ŋgolo Boboma tɨne. Mbaŋako iyako vama ya vakathavao vanamwe ghakamwathɨ, na mava wabwi regha na gheko na mbalava ya vakatha returetu weŋgi. \v 19 Ko Jiu vavana thɨ rakamena Eisiya va inanji gheko. Thiye eŋge mbala menda thɨ rakamena na tembe thiye vara thɨ ndeghathɨ e maran, na thebigiya va thɨ thuwe vatharɨ e ghino valɨkaiwanji thɨ utuŋa wonjoweniye e ghen. \v 20 O thoŋgo thiye iya kaero inanjike gheke thɨ utuŋa e ghen the tharɨ va ya vakatha mbaŋa va ya ndeghathɨ Jiu lenji kot laghɨye e maranji na thɨ vanivaŋaŋgo. \v 21 Ko bigi regha eŋge va ya vakatha e mbaŋako iyako e maranji, va ya kula ghalɨŋaŋgu laghɨye na yaŋa, ‘Ya ndeghathɨ e marami noroke e kotɨke iyake tɨne kaiwae ya loŋweghathɨgha ramaremare tembene thɨ thuweiru na e yawayawalinjiva.’” \p \v 22 Pilikesa vama i ghareghare wagiyawe Jisas le Kamwathɨ utuutuniye, iya kaiwae i kiya kotɨko e mbaŋako iyako na iŋa, “Mbaŋa Laisiyas ragagaithɨko lenji rambarombaro, ne i mena, ko amba ya worawe lo renuwaŋa lemi kotɨke kaiwae.” \v 23 Pilikesa i dage weya ragagaithɨko lenji randeviva iŋa, “U vaŋgwa loloke iyake na mbema u njimbughathɨ eŋge, ko thava u vakatha ghambaro na i vurɨgheghe, na thoŋgo ghauneko thɨ bigi mena ghathalavu, thava u dageten.” \s1 Pilikesa na Drusila thɨ vandeŋe Pol i utu \p \v 24 Mbaŋa vavana thɨko na e ghereiye, amba Pilikesa weiye levo Drusila, iye tɨnan Jiu, thɨ mena thɨŋa na thɨ vaŋgumena Pol weŋgi i utuŋa Jisas Krais ghaloŋweghathɨ kaiwae na thɨ vandeŋe. \v 25 Amba Pol i utuŋa ghandathanavu i rumwaru Loi e marae, tembe ghandamberegha ra dageteninda na thava ra vakatha tharɨ na ghatha ghambaŋa i mena. Mbaŋa i utuŋa bigibigiko thiyako kaiwanji Pilikesa i mararu na iŋa, “Mowo iyana! Wo u wa. Thoŋgo mbaŋa regha i thovuye e ghino amba ya kulava e ghen.” \v 26 E mbaŋako iyako Pilikesa le renuwaŋa iŋa eŋge Pol ne i giya mani vavanawe gharakayathu kaiwae. Renuwaŋako iyako kaiwae nuwaiya Pol i menamenawe mbaŋa i ghanagha na i utuutu weiye. \p \v 27 Theghathagha umboiwo e ghereiye Posiyas Pestas kaero i rothɨva Pilikesa. Kaiwae va nuwaiya i valogha Jiu nuwanji iya kaiwae i iteta Pol mbe ina vara e thiyo tɨne. \c 25 \s1 Pol i naŋgo na nuwaiya ve kot Sisa e marae \p \v 1 Pestas vamba i vutha eŋge Sisariya na mbaŋa thegheto e ghereiye kaero i wava Jerusalem. \v 2 Na gheko ravowovowo laghɨlaghɨye na Jiu lenji randeviva thɨ rakamenawe na thɨ utuŋa Pol ghawonjowekowe. \v 3 Thɨ naŋgo vurɨgheghe weya Pestas na nuwanjiya i wovatha lenji renuwaŋako i variya Pol i mena Jerusalem, kaiwae Jiu vama thɨ vakatha thuwele lenji renuwaŋa na thɨ munjeva ne thɨ kubaro e kamwathɨ mborowae na mbala thɨ tagavamare Pol. \v 4 Pestas i gonjogha weŋgi iŋa, “Pol mbe ina e thiyo tɨne Sisariya, na ghino mbaŋa ubotu kaero ya njoghava gheko. \v 5 Iya kaiwae lemi randevivana vavana thɨ mena weiŋguyaŋgi wo raka Sisariya, na thoŋgo le tharɨ regha inawe, thɨ utuŋa ghawonjoweko e ghino.” \p \v 6 Pestas vambowo i yaku Jerusalem mbwata ghenewa o gheneyaworo amba muyai i njogha Sisariya. Mbaŋa i njogha na ighɨviya vena i wa e ghamba kot na ve yaku ele ghamba yaku amba iŋa na thɨ vaŋgumena Pol. \v 7 Mbaŋa Pol i vutha Jiu va thɨ rakamena Jerusalem thɨ ndeghɨliŋa na thɨ utuŋaŋgiya ghawonjowe vuyowaeŋgi, ko iyemaeŋge ma valɨkaiwanji thɨ vaemunjoruŋa. \p \v 8 Amba Pol i utu ghamberegha kaiwae i thombe lenji utuko iŋa, “Ma ya vakatha vatharɨ mun bigi regha Jiu lenji mbaro e tɨne, o Ŋgolo Boboma, o weya Sisa.” \p \v 9 Amba Pestas nuwaiya i valogha Jiu nuwanji, iya kaiwae i dage weya Pol iŋa, “Thare nuwaniya u wa Jerusalem, ko amba va vandeŋe len kotɨna gheko?” \p \v 10 Pol i gonjoghawe iŋa, “Nandere! Kotɨke iyake Rom le ghamba mbaro ghakot moli, na valɨkaiwae lo kot ina gheke. Ghanɨmbereghana kaero u ghareghare wagiyawe, ghino ma ya ndevakatha vatharɨ mun bigi regha weŋgiya Jiu. \v 11 Ko iyemaeŋge thoŋgo ya vakatha vathara bigi regha na valɨkaiwae ya mare ma ya naŋgo na hu rakayathuŋgo. Ko iyemaeŋge thoŋgo wowonjoweko iya Jiu menda thɨ womenako ma emunjoru ŋgoreiye ma valɨkaiwae u vaŋguraweŋgo e nɨmanji ghare. Ya naŋgo nuwaŋguiya ya wa Rom na Sisa ve vandeŋe lo kotɨke.” \p \v 12 Pestas weiyaŋgiya valɨghareghare thɨ utu, amba iŋa, “Ŋgoreiye! Kaero mo naŋgo na u wa vo kot Sisa e marae, ko mbaŋake yaŋa u wa weya Sisa.” \s1 Pestas weiye Kiŋ Agripa thɨ utu Pol kaiwae \p \v 13 Mbaŋa vavana e ghereiye Kiŋ Agripa weiye louye Benis thɨ wa Sisariya, vethɨ thuwe Pestas na thɨ mwaewo weinji. \v 14 Mbaŋa i ghanagha vethɨ yaku Sisariya, na Pestas weiye kiŋɨko thɨ utu Pol kaiwae. Pestas iŋa, “Lolo regha ina gheke, Pilikesa mendava i itete, ina e thiyo tɨne. \v 15 Mbaŋa va ya wa Jerusalem, Jiu lenji ravowovowo laghɨlaghɨye na ghagiyagiya thɨ rakamena thɨ utugiya ghawonjowe e ghino, na va thɨ naŋgo e ghino thɨ munjeva ya vakatha ghambaro na i mare.” \p \v 16 “Ko iyemaeŋge ya dage weŋgi yaŋa, ‘Ghime Rom ma ghamathanavu ŋgoreiye, na wo munjeva wo vatomwe lolo regha na i vaidiya vuyowo, thoŋgo ma i ndeghathɨ gharawonjoweko e maranji na i utu ghamberegha kaiwae.’ \v 17 Va weiŋguyaŋgi wo rakamena gheke, na va mbaŋambaŋa vena ma te ya roroghaghava, ya wa va yaku e ghamba kot kaero yaŋa na thɨ vaŋgumena Pol. \v 18 Mbaŋa gharawonjoweko thɨ yondo na thɨ utu, tharɨko va ya renuwaŋaŋgiko na ya munjeva ne thɨ utuŋaŋgi, mava thɨ ndeutuŋa mun. \v 19 Ko iyemaeŋge lenji wogaithɨko weinji mbe i reŋa eŋge e lenji kururuko thanavuniye na lolo regha idae Jisas, iye kaerova i mare, ko Pol i vurɨgheghe na iŋa kaerova i thuweiru na e yawayawaliyeva. \v 20 I vakathaŋgo nuwaŋgu i unouno, ŋgoroŋga ne yaŋa na ya wo bigibigiko thiyako ghanjirumwaru, iya kaiwae ya vaito Pol thoŋgo nuwaiya i wa Jerusalem na va vandeŋe le kotɨko gheko. \v 21 Ko Pol i naŋgo e ghino na nuwaiya i wa ve kot Sisa e marae. Iyake kaiwae yaŋa na mbowo thɨ njimbughathɨva ghaghada thoŋgo ya vaidiya kamwathɨ regha, ko amba ya variye na i wa weya Sisa.” \p \v 22 Amba Agripa i dage weya Pestas iŋa, “Nuwaŋguiya wombereghake wo ya vandeŋe lolona iyana le utu.” \p Pestas iŋa, “Evole amba yaŋa na i mena, na wo u vandeŋe le utu.” \s1 Pol i utu weŋgiya Agripa na ghaune \p \v 23 Mbaŋambaŋa vena Agripa na Benis thɨ njimbo vwenyevwenye kwamaniye thɨ mena thɨ ru e ghamba kot tɨne, weinjiyaŋgiya ragagaithɨ lenji rambarombaro na ghembako giyagiyaniye. Pestas iŋa na thɨ vaŋgumena Pol. \v 24 Amba Pestas iŋa, “Kiŋ Agripa, na gharɨgharɨke wolaghɨye iya noroke mo hu rakamenake gheke. Kaero hu thuwe loloke iyake, amalaghɨniye kaiwae iya Jiu inanji Jerusalem na e ghembake iyake tɨne thɨ naŋgo vurɨgheghe e ghino e ghalɨŋanji laghɨye thɨŋa, ‘Loloke iyake thava te i yakuyakuva e yambaneke.’ \v 25 Ko iyemaeŋge ya tamwe, na ya vaidiwe, ma i vakatha mun tharɨ regha na valɨkaiwae i mare. Ko kaiwae mbe amalaghɨniye vara ghamberegha mendava i naŋgo na nuwaiya i wa ve kot Sisa e marae, iya kaiwae mendava ya vakatha ghambaro na ne ya variye i wa Rom. \v 26 Ko iyemaeŋge ma ya vaidi mun utuutu regha emunjoru amalaghɨniye kaiwae na ya rorinjoŋa Sisa kaiwae. Iya kaiwae ma vaŋgumena na i ndeghathɨ e maran, Kiŋ Agripa, na tembe ŋgoreiyeva taulaghɨna ghemi e marami. Nuwaŋguiya ra tamweya ghawonjoweko rɨghe na budakaiya ra vaidi, ko amba ya rorinjoŋa Sisa kaiwae. \v 27 E ghino ma valɨkaiwae ya variye rayakuyaku e thiyo i wa weiye Sisa na ma ya woraŋgiya ghawonjoweko rɨghe weya giyako iyako.” \c 26 \p \v 1 Amba Agripa i dage weya Pol iŋa, “Mbaŋake kaero i mavu e ghen na u utu ghanɨmbereghana kaiwan.” \p Pol i livaira nɨmae, ko amba i worawe le utuutu rɨghe; i utu na ŋgoreiyake: \v 2 “Kiŋ Agripa, ya warari laghɨye noroke na ya ndeghathɨ e maran ya utuŋa bigibigiko iya kaiwanji na Jiu thɨ wonjoweŋgowe. \v 3 Ya warari rɨghethoru kaiwae ghen u ghareghare wagiyaweya Jiu ghamathanavu na budakai kaiwae na tomethi lama renuwaŋa. Iya kaiwae ya naŋgo e ghen na u ghataŋaghathɨ u vandeŋe lo utuutuke.” \p \v 4 “Jiu taulaghɨko thɨ ghareghare yawaliŋgu na wothanavu, mbaŋa va wo mbaŋa ŋgama e ghambaŋgu na lo yakuyaku Jerusalem e tɨne. \v 5 Mbaŋa molao moli thɨ ghareghareŋgo na valɨkaiwanji thɨ utuŋa utuutuniŋgu, thoŋgo nuwanjiya; ghino ya ru Parisi e lenji wabwi tɨne na ya ghambugha ghamathanavu na wabwike iyake lenji mbaro e lama kururuko tɨne, i kivwala wabwike wolaghɨye lenji mbaro. \v 6 Na noroke thɨ vanivaŋaŋgo, wo kotɨke rɨghe kaiwae weiŋgu lo gharematuwa ya woraweya Loi ghamidi ne i vakatha ŋgoreiya va le dagerawe weŋgiya orumburumbume. \v 7 Dageraweke iyake ghamauu theyaworo na theghewo tembe thɨ woraweva Loi ghamidi iyake kaiwae gougou na ghararaghɨye thɨ kurukururu weya Loi. Oo Kiŋ, Jiu thɨ wonjoweŋgo na thɨŋa i tharɨ iya ya loŋweghathɨgha dageraweke iyake.” \v 8 Amba Pol i dage weŋgiya Jiu, iŋa, “Ŋgoroŋga eŋge na lemi renuwaŋa hu munjeva Loi ma valɨkaiwae ne iŋa na ramaremare tembe thɨ thuweiruva?” \p \v 9 “Ghino wombereghake ya renuwaŋa, vambowo ya vakatha bigibigiko wolaghɨye na ya munjeva ya thɨghɨya wanaŋgiya Jisas rara Nasaret gharaghambu. \v 10 Vakathako iyako va ya vakatha Jerusalem e tɨne. Ravowovowo laghɨlaghɨye va thɨ giya mbaro e ghino na ya vaŋguruwoŋgiya Loi le gharɨgharɨ e thiyo tɨne, na ghanjimbaŋa thɨ tagavamareŋgi ghino te vambe ya wovairɨva ghamwaŋgu lenji mare kaiwae. \v 11 Mbaŋa i ghanagha ya wa e ŋgolo kururu weŋgi, na ya giya vuyowo weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ na ya vavurɨghegheŋaŋgi thɨ tholoŋa Jisas idae na thɨ wovatharɨtharɨŋa. Ghareŋgu i gaithɨ wanaŋgi laghɨye moli, iya kaiwae va ya wa e ghembaghemba vavana eto na va giya vuyowo weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ gheko.” \s1 Ŋgoroŋga Pol i tabona raloŋweloŋweghathɨ \r (Vak 9:1-19; 22:6-16) \p \v 12 “Renuwaŋako iyako kaiwae iyava ya wo vurɨgheghe na mbaro weŋgiya ravowovowo laghɨlaghɨye na ya loŋgaŋa Damasiko. \v 13 O kiŋ, vamba inaŋgu e kamwathɨ mborowa, ghararaghɨye mboro, iyava manjamanjala regha i njama e buruburu, manjalawae i kivwala varae mara mbouye, i yavakekeime weiŋguyaŋgiya wouneko. \v 14 Taulaghɨko ghime wo dobu e thelauko vwatae, amba ya loŋwe ghalɨghalɨŋa regha, vaŋa Arameyik, i dage e ghino iŋa, ‘Sol! Sol! Buda kaiwae u giyagiya vuyowo e ghino? Thoŋgo u thɨghɨyawanaŋgo, tembene ghanɨmbereghana u vakatha ghanɨvuyowo.’” \p \v 15 “Amba ya vaito yaŋa, ‘Thela ghen, Giyana?’” \p “I gonjogha e ghino iŋa, ‘Ghino Jisas, iya u vakavakatha vuyowonawe. \v 16 E mbaŋake iyake u yondovirɨ na u ndeghathɨ. Ya yomara e ghen na ya tuthiŋge u tabo na lo rakakaiwo. Na budakaiya kaero mo thuwe e ghino na budakaiya ne ya vaghareŋge mbaŋa ne ya yomarava e ghen ne u utuŋa weŋgi gharɨgharɨ vavana. \v 17 Ne ya vamoruŋge weŋgiya Jiu na thiye ma Jiu iya ya variyeŋgena weŋgi. \v 18 Vo tateya maranji na valɨkaiwae thɨ ghareghare na mbala thɨ ndeghereiyewana tharɨ na thɨ mena e manjamanjala, thɨ raŋgi Seitan ele vurɨgheghe tɨne na thɨ mena weya Loi, mbala Loi i numotenɨŋgiya lenji tharɨ, na le mwaewo va i vivatharawe le gharɨgharɨke wolaghɨye kaiwanji, tene i vanjoŋa weŋgi.’” \p \v 19 “Iya kaiwae, Kiŋ Agripa, o vavaghareko iya i menako e buruburu va ya ghambu wagiyawe. \v 20 I viva moli ya vavaghare Damasiko e tɨne, ko amba ya wa Jerusalem e tɨne na Judiya laghɨyeko na tembe ya wa weŋgiva thiye ma Jiu gharɨgharɨniye. Ya vavaghare weŋgi na valɨkaiwae thɨ roiteta lenji tharɨ na thɨ ndeghereiyewana, ghamwanji i ghembe Loi, na thɨ vakatha thanavu i rumwaru, gharɨgharɨ mbala thɨ ghareghare kaero thɨ vɨva yawalinji. \v 21 Iyake kaiwae Jiu thɨ yalaweŋgo e Ŋgolo Boboma tɨne na thɨ munjeva thɨ tagavamareŋgo. \v 22 Ko ya vaidiya Loi le thalavu va e mbaŋaŋgiko thiyako ghaghada noroke, iya kaiwae noroke ya ndeghathɨ na ya utuŋa emunjoru weŋga rambarombaro na gharɨgharɨke wolaghɨye. Bigibigike iya ya utuŋaŋgike mboromboro weiye budakaiya Loi ghalɨŋae gharautu na Mosese va thɨŋa tene i yomara. \v 23 Iye Mesaiya ne i vaidiya vuyowo, na iye ne i thuweirukai vara mare e tɨne na ŋgoreiye manjamanjala i vatomwe vamoru ghakamwathɨ weŋgiya Jiu na thiye ma Jiu gharɨgharɨniye.” \s1 Pestas i wovakabakabaleyaŋa Pol \p \v 24 Pol vamba i utuutu bigibigiko thiyako kaiwanji, kaero Pestas i kula na ghalɨŋae laghɨyewe iŋa, “Pol, kabaleya ghen! Len vavaonana laghɨye i vakathaŋge u kabaleya.” \p \v 25 Kaero Pol i gonjoghawe iŋa, “Pestas giya laghɨye, ghino ma ya kabaleya. Utuutuko ma utuŋaŋgiko utu emunjoru na thɨ rumwaru. \v 26 Kiŋ Agripa ina gheke i ghareghare iya bigibigiko wolaghɨye thiyako. Na valɨkaiwaŋgu weiŋgu lo gharematuwo ya utuwe. Ya ghareghare bigibigiko thiyako utuutuninji kaero i gharegharevao, kaiwae ma regha i rothuwele.” \v 27 I dage weya Kiŋ Agripa iŋa, “Kiŋ Agripa, thare u loŋweghathɨŋgiya Loi ghalɨŋae gharautu? Ya ghareghare u loŋweghathɨ.” \p \v 28 Amba Agripa i gowe Pol e ghae iŋa, “U renuwaŋa valɨkaiwan eŋge u valogha nuwaŋgu na ya loŋweghathɨ mbaŋa ubotu ŋgoreiyake na ya tabo Kristiyan?\f + \fr 26:28 \ft Kristiyan gharumwaru ŋgoraiyake: “lolo regha iye i ghambugha Jisas Krais.”\f*” \p \v 29 Pol i gonjoghawe iŋa, “Othembe mbaŋa ubotu o molao, ya naŋgo weya Loi, nuwaŋguiya weinɨyaŋgiya gharɨgharɨke iya methɨ vandeŋe lo utuke noroke, taulaghɨna ghemi ŋgoramiya ghino, ko iyemaeŋge thava thɨ ŋgarɨŋga na ŋgoramiya ghino.” \p \v 30 Amba kiŋɨko weiyaŋgiya gawanako, Benis na gharɨgharɨko wolaghɨye iya me weinjiyaŋgiko thɨ rakayondo, \v 31 thɨ rakaraŋgi eto na thɨ veutu weŋgi thɨŋa, “Loloke iyake ma i vakatha vathara bigi regha na kaiwae i mare o i ru e thiyo.” \p \v 32 Agripa i dage weya Pestas iŋa, “Loloke iyake thoŋgo ma mendava i naŋgo na nuwaiya i wa Rom ve kot Sisa e marae, valɨkaiwae ra rakayathu.” \c 27 \s1 Pol i tha e waŋga na i wa Rom \p \v 1 Mbaŋa gawana iŋa na wo wareri Itali kaiwae, thɨ vaŋguŋgiya Pol na raruru e thiyo vavanava, weinji ragagaithɨ lenji randeviva regha idae Juliyas na i njimbukikiŋgi. Juliyas i yaku ragagaithɨ e lenji wabwi laghɨye regha, idae thɨŋa, “Sisa le ragagaithɨ.” \v 2 Wo rakatha e waŋga regha i mena Adramitiyam. Waŋgako iyako va i wareriŋaŋgiya ghembaghemba vavana inanji Eisiya e tɨne. Wo rakatha e waŋgako iyako weime Aristakas rara Tesalonaika, Masedoniya ele valɨvaŋga.\fig |alt="Map of Paul's Journey to Rome" src="Paul4-BW SUDU.tif" size="span" loc="Acts 27:1–28:14" copy="SIL" ref="Vak 27:2" \fig* \p \v 3 Wo womaruwoko, na veghɨviya weime, amba vo womaru Saidon, na gheko Juliyas i mwaewo weya Pol iya kaiwae i vatomwe na i wa ve thuweŋgiya ghaune ghathalavu kaiwae. \v 4 Wo kuki vena, ndewendewe i uviya ghamwame, iya kaiwae wo womareŋa Saipras e vwarɨvwarɨrɨniye. \v 5 Wo womalawa Silisiya na Pampiliya e njighɨniye na vo womaru Maira, Laisiya ele valɨvaŋga. \v 6 Ragagaithɨ lenji randeviva ve vaidiya waŋga regha e ghembako i mena Aleksandariya na i wareriŋa Itali, iŋa na wo thavalawewe. \p \v 7 Lama ghɨnagha seiwo i vuyowo na mbaŋa i ghanagha seiwo seiwo wo woma njaoko, ghaghad vo womaru e ghemba regha idae Naidas ghadidiye. Ndewendeweko va i ndevatharɨ na i vakatha ma valɨkaiwame wo woma na i ghembe ghamwameko. Wo woma na i ghembe Krit mbothiye, idae Salmone, na wo womareŋa e wawanɨniyeko. \v 8 Lama ghɨnagha i vuyowo, iya kaiwae vambe wo womareŋa vara e raurauko ghadidiye ghaghada vo womaru e ghemba regha idae Garowo Ghamba Thowa, ina Lasi ghadidiye. \p \v 9 Kaero mbaŋa i ghanagha wo vakowana, na Mbemba gha Mbaŋa\f + \fr 27:9 \ft Va mbaŋara theghathegha regha na regha e tɨne ravowovowo laghɨye ne i ru Ŋgolo Boboma tɨne moli na i vowo ghamberegha le tharɨ na gharɨgharɨke wolaghɨye lenji tharɨ kaiwae. Amba Loi ne i numotenɨŋgi lenji tharɨ. Mbaŋako iyako e tɨne gharɨgharɨ wo thɨ mbemba ghanɨŋga. Iya kaiwae mbaŋa thɨ utuŋa mbaŋako iyako thɨ uno Mbemba gha Mbaŋa. (Hu thuwe Liv 16; 23:26-32, Legha 29:7-11 na tembe hu thuweva Hibru 9:7) \fp Theghathagha regha na regha iyake i yomara Septemba o Oktemba e tɨnenji. Mbaŋako iyako ndewendewe vurɨgheghe ghambaŋa i rowo laghɨye. Iya kaiwae ghɨnagha ma valɨkaiwae e mbaŋako iyako tɨne.\f* kaero iko. Ma te valɨkaiwaeva ghɨnagha thovuye (kaiwae mbaŋako iyako ndewendewe vurɨgheghe ghambaŋa), iya kaiwae Pol i dage weŋgi iŋa, \v 10 “Giyagiyana, kaero ya thuwe, thoŋgo ra woma iteta ghembake iyake, la ghɨnaghake mane i thovuye, ne ra vakowana waŋgake na ghaghadoweke, na tembe ŋgoreiyeva yawalinda.” \v 11 Ko iyemaeŋge ragagaithɨ lenji randeviva mava i goru weya Pol le utuko, vambe i goruwe vara waŋgako ghakapɨtan na waŋgako tanuwagae lenji utu. \v 12 Garowoko iyako ma i thovuye na mbowo wo yakuwe ndewendewe ghambaŋa, iya kaiwae gharɨgharɨ lemoyo nuwanjiya wo kuki na wo wa Poenikis na vo roroghaghawe. Poenikis iye Krit ghagarowo regha, yabuyamwa theghewo, dabadaba yaghala na malaghaiwabu. \s1 Thɨ vaidiya ndewendewe laghɨye \p \v 13 I viva mbowo i worawe na yaghala, raŋa demo kunauye. Lenji renuwaŋa thɨŋa eŋge ne i vakatha ŋgoreiya lenji renuwaŋa, iya kaiwae thɨ momodɨvoreŋa yaŋge na mbe wo woma ŋgalai vara Krit ghadidiye. \v 14 Ko mava mbaŋa molao kaero ndewendewe vurɨgheghe laghɨye moli regha i rowo, idae thɨŋa, “Malaghaiwabu,” i u na i njama e raurauko. \v 15 Mbaŋa i ŋge waŋgako, ma te valɨkaiwameva wo woma na i ghemba ndewendeweko, mbema wo viyathu eŋge i mbaroŋaime. \v 16 Mbaŋa wo mena e raurau nasiye regha, idae Koda, seiwo wo vaidiya vwaruvwaruru, amba wo rovurɨgheghe wo momodɨvoreŋa ndiŋgi na wo ŋgarɨghathɨ wagiyawe. \v 17 Thɨ wovoreŋa ndiŋgiko na thɨ ŋgarɨ wagiyawe, amba thɨ momoda thiyo na i vaghɨliya waŋgako, thɨ ŋgarɨŋgi na i vikikiya waŋgako. Va thɨ mararu ne iwaeŋge ndewendeweko i yambivala e ragha vwatae Libiya ele valɨvaŋga, iya kaiwae thɨ vakuki njoŋa mweŋa na mbema ndewendeweko vara i mbaroŋa waŋgako. \v 18 Mbaŋa theghewoniye e tɨne ndewendeweko mbe i vurɨvurɨgheghe vara, kaero thɨ bigiyathu waŋgako ghadowe vavana. \v 19 Mbaŋa theghetoninji e tɨne, mbe thiye vara e nɨmanɨmanji thɨ yathu waŋgako kaiwoniye bigibiginiye vavana. \v 20 Mbaŋa vama i ghanagha mava wo thuwe varae o ghɨtara na ndewendeweko mbe i vurɨvurɨgheghe vara, iya kaiwae wo renuwaŋa, ma tene wo vaidiva ghamba thovuye regha. \p \v 21 Mbaŋa gheviya vama thɨ ghɨnagha voreŋa, ma thɨ ndeghanɨŋga mun, kaero Pol i ndeghathɨ e maranji na iŋa, “Giyagiyana, thoŋgo mendava hu loŋweghathɨgha lo renuwaŋama na thawo ra iteta Krit, mbala ma ra vaidiya tharɨke iyake na mbala ma ra yathu bigibigi. \v 22 Ko iyemaeŋge e mbaŋake iyake ya dage e ghemi, tha hu gharelaghɨlaghɨ! Mane lolo regha i thɨvaiya yawaliye, waŋgake vara ne i tharɨ. \v 23 Me gougou, Loike iya ghino ya vareminjeke na ya kururuwe me variya le nyao thovuye regha na i mena i ndeghathɨ evasiwaŋgu, \v 24 amba iŋa, ‘Pol, tha u mararu! Ghen ne vo ndeghathɨ Sisa e marae na u kot, na Loi le thovuyeko kaiwae, gharɨgharɨna u ghɨnaghana weinaŋgi, mane thɨ thɨvaiya yawalinji.’ \v 25 Iya kaiwae, tha huya mararu, giyagiyana, kaiwae ya vareminja Loi ne i vakatha ŋgoreiya me le utuko e ghino. \v 26 Ko iyemaeŋge ne ra dune e raurau regha.” \s1 Waŋgako i dune \p \v 27 Mbaŋayaworo na ghevarɨ gougouniye, ghime amba iname wo yanɨyan loloŋga e njighɨ Meditareiniyan tɨne. Vama ŋgoreiya gougou mborowa raghɨnaghɨnagha thɨ renuwaŋa ŋgoreiya kaero iname e ghemba ghadidiye. \v 28 Amba thɨ liya thiyo, njighɨko le dinja na le divoro ghanono, thɨ liyathu e njighɨko tɨne na thɨ vaidi le didinja teti saven mitas. Mbaŋa ubotu na mbowo thɨ liyathuva na le didinja tuwanti saven mitas. \v 29 Lenji mararu kaiwae, thɨŋa ne iwaeŋge i yambivoreŋaime e ragha vwata, iya kaiwae thɨ duŋgiya yaŋge yaŋgavarɨ e gharɨgheko na nuwanjiko nuwaiya gɨdana ighɨviya. \v 30 Raghɨnaghɨnaghako thɨ munjeva thɨ voiteta waŋgako, thɨ vakuki njoŋa ndiŋgi, na lenji varɨvoru thɨŋava thɨ raka e ghandamwako na vethɨ duŋgiya yaŋge vavanava. \v 31 Amba Pol i dage weŋgiya ragagaithɨ weinji lenji randeviva iŋa, “Thoŋgo raghɨnaghɨnagha mane thiya yaku e waŋgake, ma valɨkaiwanda ne hu vamora yawalinda.” \v 32 Iya kaiwae ragagaithɨ thɨ tenɨŋgiya thiyothiyo iya thɨ vakwata ndiŋgikowe na ndiŋgiko i dobu. \p \v 33 Mbaŋa nasiye ighɨviya rakaraka, Pol i dage vavurɨgheghe weŋgiya gharɨgharɨko e waŋgako na wo thiya ghanɨŋga. Iŋa, “Mbaŋa yaworo na ghevarɨ kaero thɨko na hu rerenuwaŋa laghɨye ma hu ndeghanɨŋga mun. \v 34 E mbaŋake iyake ya naŋgo vurɨgheghe e ghemi na wo hu rukuvɨghathɨ na riwamina i vurɨgheghe amba ne e yawayawalimi. Emunjoru mane lolo regha yawaliye i ghawe.” \v 35 Utuutuke iyake e ghereiye, i mbana bred vavana, e maranji i vata ago weya Loi, i njiviya kaero i ghan. \v 36 Taulaghɨko thɨ gharematuwa, thɨ mbana ghanɨŋga vavana na thɨ ghan. \v 37 Taulaghɨko ghime va wo rakatha e waŋgako iyako lama ghanaghanagha munɨseriyeiwo na iyepirɨ na thamaghewona (276). \v 38 Woya ghanɨŋga ghaghad ŋgamoime i thigha, amba wo yathu wit iyava wo dowe e waŋgako na i vakatha waŋgako i maya. \p \v 39 Ighɨviya na thovuye, raghɨnaghɨnaghako thɨ thuwe vanatɨna ko mava thɨ ghareghare na thovuye thevalɨvaŋgako. Thɨ thuwe garowo regha kerakera inawe, na thɨ munjeva mbala valɨkaiwanji thɨ vakatha waŋgako ve rukuvorowe. \v 40 Thɨ tenɨyathuŋgiya yaŋge na tembe thɨ rakayathuŋgiva eghaulu ghanjithiyothiyo, thɨ viyathuŋgi e njighɨko tɨne. Amba thɨ kukiya mweŋako e ghandamwako na ndewendeweko i umbanɨwe na waŋgako i woma ghemba garowoko. \v 41 Ko iyemaeŋge waŋgako i rukuvoro e ragha regha vwatae na i rovala. Ghandamwa i dune wagiyawe, ma i nyivɨnyivɨ ko iyemaeŋge bagodu i tagarakaraka gharɨghe. \p \v 42 Ragagaithɨ lenji renuwaŋa thɨ munjeva thɨ gaboŋgiya raruru e thiyoko, na mbala thava regha i gaeru e ghemba na i vo. \v 43 Ko iyemaeŋge lenji randevivako i dagetenɨŋgi, kaiwae nuwaiya i vamoru Pol yawaliye. I dage weŋgiya thavala thɨ ghareghare gae thɨ pitokai na thɨ gaeru vanatɨna \v 44 na vavanava thɨ bigiya waŋgako ŋginauye, thɨ vakathaŋgiya kebwarabwara, na e kamwathɨko iyako taulaghɨke ghime woya gaeru vanatɨna.\fig Waŋgako i rukuvoro e ragha vwatae na i rovala na bagodu i tagarakaraka gharɨghe|alt="shipwreck on reef" src="IB04218bw.tif" size="span" copy="Faadil" ref="27:39-44" \fig* \c 28 \s1 E raurau Malɨta e tɨne \p \v 1 Mbaŋa vama iname vanatɨna, ko amba wo loŋwe raurauko iyako idae Malɨta. \v 2 Rɨmba e ghembako ghanjithanavu i thovuye moli weime. Thɨ rumbwa ndɨghe laghɨye regha kaiwae uye va i nja na ghembako i njighɨnjighɨ, taulaghɨko ghime thɨ vaŋguime na wo mwa. \v 3 Pol i wa ve thɨna ndɨghe mbambara, mbaŋa i bigibigi ruwo e ndɨgheko une, na dayaghaeko kaiwae, mwata raitharɨ yaŋgara i raŋgima e ndɨgheko mbambara tɨne amba i rɨghɨmbiya Pol nɨmae. \v 4 Mbaŋa rɨmbako thɨ thuwe mwatako i kwatekwate Pol e nɨmae kaero thɨ veutu weŋgi thɨŋa, “Amalake iyake tagaithɨ regha. Othembe tharɨ i voitete e njighɨko tɨne, na loi wevoko Raghatha Thovuye\f + \fr 28:4 \ft “Raghatha” iye Grik lenji loi wevo.\f* ghamberegha mane i vatomwe na mbe e yawayawaliye.” \v 5 Ko iyemaeŋge Pol i yaweyathu mwatako e nɨmae na ve unja e ndɨgheko une amalaghɨniye riwaeko ma i wora mun. \v 6 Gharɨgharɨko vambe thɨ roroghagha vara kaiwae lenji renuwaŋa thɨŋaeŋge riwaeko ne i roro o i dobu na i mare. Ko iyemaeŋge thɨ roroghagha kaero mbaŋa molao na ma bigi regha i yomara weya Pol, iwaeŋge thɨ vɨva lenji renuwaŋa na thɨŋa, “Amalake iyake iye loi regha.” \p \v 7 Raurauko iyako ghanjigiya laghɨye idae Pabiliyas, iye ghambae na le thelau vavana inanji e valɨvaŋgako iya wo yakuyaku ghadidiyeko. I vaŋguvathaime vo yaku ele ŋgolo na i njimbukiki wagiyaweime mbaŋa thegheto e tɨne. \v 8 Pabiliyas ramae i ghambwera, riwae i dayagha na i tatawoi. Vambe ina vara e ghambae i ghenaghena. Pol i wa ve ruwe na i thuwe, i naŋgo kaiwae, i liraweya nɨmae e vwatae, na i thawari. \v 9 Iyake e ghereiye thɨ bigimenaŋgiya ghambweghambwerako wolaghɨye e raurauko iyako tɨne na i thawariŋgi. \v 10 Thɨ mwaewo laghɨye weime, na mbaŋa ghamambaŋa kuki, thebigiya nuwameiya lama ghɨnaghako kaiwae, thɨ dowe e waŋgako. \s1 Thɨ wareri Malɨta na thɨ wa Rom \p \v 11 Manjala umboto e ghereiye, wo kuki e waŋga regha, va i thowa e raurauko iyako ndewendeweko e tɨne. Waŋgako iyako i mena Aleksandariya na mbothiyeko, thimba va thɨ vakatha loi kwanɨkwan, idae Jeus le ŋgaŋga gamwaruworuwo ŋgalɨŋgalɨyanjiwe. Kaero wo kuki \v 12 na wo wa vo womaru Sairakus na mbaŋa thegheto wo yaku gheko. \v 13 Wo kuki vena wo wa vo womalawa Reinjiyam na wo ghena gheko. Mbaŋambaŋa yaghala i rowo, na mbowo wo kukiva, na mbaŋa theghewoniye e tɨne vo womaru Puteoli. \v 14 Wo vaidiŋgiya raloŋweloŋweghathɨ vavana gheko. Thɨ naŋgo weime na mbowo wo yaku weimaŋgi wik umbwara, ko amba wo loŋga na wo wa Rom. \p \v 15 Mbaŋa raloŋweloŋweghathɨ Rom e tɨne thɨ loŋwe utuutunime, kaero wo ghembeghemba Rom, amba vavana thɨ rakamena e ghemba regha idae Apaiyas Maket na vavana thɨ rakamena e ghemba regha idae Ŋgolo Bwabwari Ŋgoloto na wo vevaidime gheko. Mbaŋa Pol i thuweŋgiya gharɨgharɨko thiyako i vamatuwoŋa ghare na i taraweŋa Loi. \v 16 Mbaŋa wo vutha Rom, kaero rambarombaro thɨ vatomweya ŋgolo regha weya Pol na i yakuwe weiye gharanjimbunjimbu ragagaithɨ regha. \s1 Pol i vavaghare weŋgiya Jiu Rom e tɨne \p \v 17 Mbaŋa thegheto e ghereiye amba Pol i kula vathaŋgiya Jiu lenji randeviva. Mbaŋa thɨ mevathavatha amba Pol i dage weŋgi iŋa, “Lo bodaboda, othembe mava ya vakatha vathara bigi regha weŋgiya la gharɨgharɨ, na ghandathanavuko iya i mena weŋgiya orumburumbunda mava ya wovatharɨtharɨŋa, ko iyemaeŋge Jerusalem e tɨne thɨ yalaweŋgo na thɨ vaŋguraweŋgo Rom e nɨmanji ghare. \v 18 Gharɨgharɨko thiyako thɨ tamweya wowonjoweko rɨghe na nuwanjiya thɨ rakayathuŋgo, kaiwae thɨ vaidiya mava ya vakatha mun tharɨ regha na valɨkaiwae ya mare. \v 19 Ko mbaŋa Jiu thɨ botewoyathu Rom lenji renuwaŋa, ma te ya renuwaŋava kamwathɨ regha, lo renuwaŋa mbema ya naŋgo eŋge nuwaŋguiya ya mena weya Sisa na ya kot e marae. Ko iyemaeŋge ma ya renuwaŋa na yaŋava ya wonjoweŋgi lo valɨ Jiuko. \v 20 Lo rɨghe moli na ma kula e ghemi na ra utu iyavarake. Mesaiya iya kaiwae ghinda Jiu weinda la gharematuwo ra roroghagha, kaiwae ya loŋweghathɨ kaerova i mena, iya kaiwae thɨ ŋgarɨŋgo e sen.” \p \v 21 Thɨ gonjogha weya Pol thɨŋa, “Ma wo vaidi mun leta i mena Judiya ghen kaiwan, na tembe ŋgoreiyeva la bodaboda thɨ rakamena gheko ma thɨ utuŋa mun utunin raitharɨ. \v 22 Ko iyemaeŋge nuwameiya wo vandeŋe len loŋweghathɨna, kaiwae wo ghareghare kururu ghawabwina iyana gharɨgharɨ e ghemba thaŋarɨke thɨ thɨghɨyawana.” \p \v 23 Thɨ tuthiya mbaŋa regha weinji Pol, na e mbaŋako iyako Jiu lemoyo thɨ rakamena e ŋgoloko iya Pol i yakukowe. Va mbaŋambaŋa ghaghad gougou, Pol i utu na i vamanjamanjalaŋa Loi le ghamba mbaro utuutuniye weŋgi. I mando na i valogha nuwanji na thɨ loŋweghathɨgha budakaiya va i utuŋa emunjoru Jisas kaiwae, iya kaiwae va i vavaona Mosese le mbaro na Loi ghalɨŋae gharautu lenji rorori. \v 24 Vavana i utuvɨva nuwanji na thɨ loŋweghathɨ, ko vavana mava thɨ loŋweghathɨ. \v 25 Tomethi lenji renuwaŋa, na thɨ munjeva thiya wareri amba Pol i lagovuna le utu e utuutuke iyake, iŋa, “Nyao Boboma va i utuŋa emunjoru weŋgiya orumburumbunda mbaŋa i utu Aiseya e ghae, iŋa ŋgoreiyake: \q1 \v 26 U wa vo utu weŋgiya gharɨgharɨke thiyake na uŋa: \q1 Ne hu vandeŋe valaŋa, ko iyemaeŋge mane hu ghareghare, \q1 ne hu thuwe valaŋa, ko iyemaeŋge mane hu ghareghare. \q1 \v 27 Kaiwae gharɨgharɨke thiyake gharenjiko i vurɨgheghe, thɨ vowiya yanawanji, na thɨ kɨkɨmare, \q1 mbala ma thɨ thuwe e maranji, ma thɨ loŋwe e yanawanji, na ma thɨ ghareghare e gharenji, na thɨ numonjogha e ghino na ya thawariŋgi.”\x - \xo 28:27 \xt Ais 6:9-10\x* \p \v 28 “Iya kaiwae nuwaŋguiya hu ghareghare Loi le vamoru utuutuniye, kaerova i variye weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨ na ne thɨ vandeŋe.” \v 29 Pol i utuvao utuutuke iyake, amba Jiu thiya wareri na mbe thiye eŋge thɨ vewogaithɨ laghɨye weŋgi. \p \v 30 Theghathagha umboiwo e tɨne Pol i yaku e ŋgoloko iyako tɨne na te i vavamodo weya ŋgoloko tanuwagae. Gharɨgharɨko wolaghɨye iyava nuwanjiya thɨ rakamenakowe i kulavoreŋaŋgi, \v 31 na i utuŋa weŋgiya Loi le ghamba mbaro utuutuniye, na i vavaghare weŋgi Giya Jisas Krais kaiwae. I utu weiye le gharematuwa na mava lolo regha i mando na i dagetenɨwe.