\id 2TI - Sudest 2 Timothy \h 2 Timoti \toc1 Timoti Le Leta Theghewoniye Pol Le Rorori \toc2 2 Timoti \toc3 2Tim \h 2 Timoti \mt1 Timoti \mt2 Le Leta Theghewoniye \mt2 Pol Le Rorori \imt1 Utu iviva \ip Vakatha Vaŋgothiye 28 i govambwara mbaŋa Pol mbe ina Rom i roroghagha le kot kaiwae, na e ghereiye rambarombaro thɨ rakayathu, ko amba i vakatha le vaghɨliya ghevarɨniye na tembe i njoghava Rom. E mbaŋako iyako Kiŋ Nero, iye Rom lenji Kiŋ, mbowo iŋa na Pol i ru njoghava e thiyo. Vambe ina Rom e thiyo tɨne iyava i roriya Timoti le letake iyake. Timoti vambe ina Epesas i njimbukikiya ekelesiya e ghembako iyako tɨne. \ip Rɨgha regha na Pol i roriya letake iyake kaiwae va nuwaiya Timoti i wawe na i yobigiya le bigibigi vavanawe (4:9 na 13). Na rɨghe reghava, Pol vama i ghareghare mbaŋa nasiye i mare, iya kaiwae i vavurɨgheghe na i renuwaŋakikiya Buk Boboma le utuutu na i vavaghareŋa Toto Thovuye. Pol i vavurɨgheghe othembe thoŋgo gharɨgharɨ thɨ vakatha vɨrɨwe, i ghataŋaghathɨ na i vakatha wagiyaweya Loi le kaiwoko iyako. \c 1 \p \v 1 Ghino Pol, Loi le renuwaŋa e tɨne na ya tabo Krais Jisas ghalɨŋae gharaghambɨ, na yawalɨko iya Loi va i dageraweko kaiwanda weya Krais Jisas ya utuŋa. \p \v 2 Ya roriya letake iyake na ya variye e ghen, Timoti, ghen ŋgorana naruŋgu mbe ghareghareŋguwe vara. \p Ya naŋgo Loi Ramanda na Krais Jisas ghanda Giya thɨ mwaewo na thɨ gharevɨrɨ kaiwan, na lenji gharemalɨlɨ i riyevanjara gharena. \s1 Pol i vavurɨghegha Timoti na i kaiwo wagiyawe \p \v 3 Ya vata ago weya Loi, iye orumburumbuŋgu lenji Loi, na ghino tembe ŋgoreiyeva ya kururuwe emunjoru moli. Mbaŋake wolaghɨye ya renuwaŋakikiŋge, gougou na ghararaghɨye ya naŋgonaŋgo weya Loi kaiwan, na ya vata agowe kaiwan. \v 4 Ya renuwaŋakikiya mbaŋa va ya iteteŋge na maralumun thɨ dobudobu, iya kaiwae nuwaŋguiya moli mbowo ya thuweŋgeva na warari i riyevanjara ghareŋguke. \v 5 Ya renuwaŋakikiya len loŋweghathɨna moli. Rumbu wevo Lois iye raloŋweloŋweghathɨ moli, na tɨna Yunis tembe ŋgoreiyeva, na ya ghareghare wagiyawe loŋweghathɨko iyako tembe inava e ghen. \v 6 Iya kaiwae na e mbaŋake iyake ya vanuwovɨrɨŋge ghanɨbebena iya Loi va i woveŋgena u vakaiwoŋa na mbe i vurɨvurɨgheghe vara. Bebeko iyako Loi va i woveŋge mbaŋaniye va ya liraweya nɨmaŋgu e umbalɨn na ya naŋgo kaiwan. Ghanɨbebena u vakaiwoŋa na mbe i vurɨgheghe vara, \v 7 kaiwae Nyao Boboma iya Loi va i woveindake, ma nyao monjimonjinaniye ŋgoreiye, i thalavuinda na ra vurɨgheghe, ra gharethovu, na tembe i thalavuindava ra njimbukikiya ghandathanavu. \p \v 8 Iya kaiwae u ndethɨna Toto Thovuye na thava weiye len monjina. Na tembe ŋgoreiyeva, lo ru e thiyo Jisas kaiwae, thava kaiwae na u monjina wanaŋgo. Ko iyemaeŋge u vatomweŋge na u vaidiya vuyowo Toto Thovuye kaiwae, ŋgoreiya ghino ya vaidiya vuyowo, na Loi iye i vavurɨghegheŋaŋge. \v 9 Loi kaero i vamoruinda na i kula weinda ra tabo na le gharɨgharɨ. Ma ghinda la vakatha thovuye kaiwae na i vamoruinda, ko kaiwae le renuwaŋa ŋgoreiye na le mwaewo bwagabwaga kaiwae. Loi amba mava i vakatha yambaneke kaero i renuwaŋa weya Krais Jisas ne i giya le mwaewo weinda, \v 10 ko amba mendake ghanda Ravamoru Krais Jisas i mena, na mwaewo bwagabwagako iyako i yomara e manjamanjala na ra thuwe. Mbwana, Jisas i mena na i kivwala mare le vurɨgheghe, na i vatomwe e ghinda ne ra vaidiya yawalɨ memeghabananiye, thoŋgo ra loŋweya Toto Thovuye na ra loŋweghathɨ. \v 11 Loi kaerova i tuthiŋgo ya tabo na ghalɨŋae gharaghambɨ na ya ndethɨna Totoko Thovuye iyako na ya vavaghareŋa, \v 12 iya kaiwae na mbaŋake iyake ya vaidiya vuyowo. Ko iyemaeŋge ma ghareŋgu i laghɨlaghɨye, kaiwae Giyako iya ya vareminjeko, ya ghareghare wagiyawe, na iye valɨkaiwae i njimbukikiya kaiwoke iyava i woveŋgoke, gheghad mbaŋa le ghambako. \p \v 13 U vavaghareŋa vavaghare thovuye ŋgoreiya va ya vavaghareŋgena, na u yaku e loŋweghathɨ na gharethovu thanavuniye e tɨnenji weya Krais Jisas. \v 14 Na Nyao Boboma iya i yakuke weinda le vurɨgheghe e tɨne, na mbala Toto Thovuye ghakaiwo iya Loi va i woveŋgena u njimbukiki wagiyawe. \p \v 15 Kaero u ghareghare Pigelas na Hemojins weinjiyaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ lemoyo Eisiya e tɨne, thɨ rakaiteteŋgo na ghereinji i ghembeŋgo. \v 16 Ko iyemaeŋge Onesipolas mbaŋa i ghanagha i vawarariŋaŋgo, na ya naŋgo weiya Giya na ghare weŋgiya le ŋgoloko gharayakuyaku. Othembe inaŋgu e thiyo tɨne ma i monjina wanaŋgo, \v 17 ko iyemaeŋge mbaŋa va i vutha Rom e tɨne i rovurɨgheghe i tamweŋgo gheghad i vaidiŋgo. \v 18 Kaero u ghareghare wagiyawe, mbaŋa va inaŋgu ghena, Epesas e tɨne i thalavu wagiyaweŋgo. Ya naŋgo weya Giya nevole mbaŋa ele ghambako i gharevɨrɨ kaiwae. \c 2 \s1 Timoti i ghataŋaghathɨ \p \v 1 Ghen naruŋgu, len ghamba vurɨgheghe u wo Loi ele giya bwagabwaga tɨne, na mwaewoko iyako ina weinda kaiwae ra yaku weya Krais Jisas. \v 2 Na vavaghareko iyava u loŋweya ya vavaghareŋa gharɨgharɨ lemoyo e maranji, vavaghareko iyako u valawe weŋgiya gharɨgharɨ vavana, iya thavala valɨkaiwae ra vareminjeŋgi na thiye valɨkaiwanji thɨ vavaghareŋgiva gharɨgharɨ vavana. \p \v 3 U vatomweŋge na u vaidiya vuyowo ŋgoreiya Krais Jisas le ragagaithɨ thovuye. \v 4 U renuwaŋakiki ragagaithɨ nuwaiya i vamboromboroŋa le randevivako le renuwaŋa, iya kaiwae mane i vakowana ghambaŋa bigibigi gharerenuwaŋa kaiwae. \v 5 Na ghen ŋgorana rarukuruku, iye i ghambugha rukuruku kivwalako ghe mbaro, kaiwae thoŋgo mane i vakatha ŋgoreiye, ma valɨkaiwae ne i wo modae. \v 6 Na ghen ŋgorana rakakaiwo e uma, i rovurɨgheghe e kaiwo. Mbaŋa umako une i tara, amalaghɨniyeko i wokaiya ghabebe. \v 7 Loi le utuutuke thiyake kaiwanji u rerenuwaŋa, ambane Giya i vugha le rerenuwaŋake wolaghɨye e ghen. \p \v 8 U renuwaŋakiki, Jisas Krais iye Deivid rumbuye, iye va i thuweiru e mare na tembe e yawayawaliyeva. Totoko Thovuye iyava ya vavaghareŋako i utuŋa ŋgoreiyako. \v 9 Ya vavaghareŋa Toto Thovuye iya kaiwae ya vaidiya vuyowo na thɨ ŋgarɨŋgo ŋgoreiya ghino lolo raitharɨ. Ko iyemaeŋge Loi ghalɨŋae mane thɨ ŋgarɨ, kaero i yala. \v 10 Iya kaiwae ya ghataŋaghathɨŋgiya wovuyowoke wolaghɨye na ya kaiwo thavala kaerova Loi i tuthiŋgi kaiwanji, kaiwae nuwaŋguiya thiye tembe ŋgoreiyeva, thɨ vaidiya Krais Jisas le vamoru, na vamoruko iyako e tɨne nevole weinji Loi vethɨ meghabana ele ghamba vwenyevwenye tɨne. \p \v 11 Utuutuke iyake i emunjoru: \q1 Mbaŋa Jisas va i mare, ghinda weinda ra mare, na nevole tembe weindava ra yaku. \q1 \v 12 Thoŋgo ra ghataŋaghathɨ, ambane nevole weinda ra mbaro. \q1 Thoŋgo raŋa ma ra ghareghare, amalaghɨniye nevole tembe iŋava ma i ghareghareinda. \q1 \v 13 Thoŋgo ma ra emunjoruwe, amalaghɨniye mbe inawe, mbe i emunjoru vara weinda kaiwae ma mbaŋa regha i kwanɨyarogha ghamberegha. \s1 Loi le rakakaiwo thovuye \p \v 14 Bigibigiko thiyako kaiwanji u vanuwovɨrɨŋgiya len gharɨgharɨna. Loi e marae u dagetenɨŋgi thava utuutu tomethi na tomethi kaiwanji na thɨ wogaithɨ, kaiwae thavala thɨ vandevandeŋa mane i thalavuŋgi, ko mbe i vakowana eŋge lenji loŋweghathɨ. \v 15 U rovurɨgheghe Loi e marae na thava u monjina, iye tene iŋa, “Ghen rakakaiwo thovuye.” Loi le utu emunjoruniye u ghareghare wagiyawe, na valɨkaiwae u vavaghareŋa wagiyawe weŋgiya gharɨgharɨ. \v 16 Rakwan lenji utu bwagabwaga u botewoyathu, kaiwae thoŋgo gharɨgharɨ thɨ mbela vavaghareko iyako, ghanjilughawoghawo ne i laghɨye weya Loi. \v 17 Lenji vavaghareko ŋgoreiya thighathigha mbema i ten na i ru eŋge. Gharɨgharɨko thiyako e tɨnenji ghɨmoghɨmoru thenjighewo, Haimeniyas na Pailitas. \v 18 Thiye toto emunjoru ghakamwathɨ kaero thɨ laerewe, na thɨŋa ghinda raloŋweloŋweghathɨ Loi kaerova i vakatha na ra thuweiru. Thɨ utu ŋgoreiyako na ghandaune vavana lenji loŋweghathɨ kaero i njighɨnjighɨ. \v 19 Ko toto emunjoru i mena weya Loi ma i nyivɨnyivɨ, i vurɨgheghe ŋgoreiya varɨ e rɨgherɨghe na i vurɨgheghe, na e vwatae rororike iyake inawe, iŋa, “Giya i ghareghare thavala iye le gharɨgharɨŋgi,”\x - \xo 2:19 \xt Legha 16:5\x* na mbowo iŋava, “Thavala thɨŋava thiye Giya le gharɨgharɨŋgi, wo thɨ ndeghereiyewana thanavu raitharɨ.” \p \v 20 Gaeba inanji giya vwenyevwenye ele ŋgolo tɨne ma mbene ra thuweŋgi eŋge thɨ vakathaŋgi e gol na silva, vavana thɨ kanjiŋgiya umbwa na thɨ monjeŋgi e thelau. Gaeba thovuthovuye bobwari kaiwanji, na iyaŋganiya ma thɨ thovuye nja ghambanji. \v 21 Thela ma i vambɨghɨya yawaliye rakwan e lenji vavaghare, iye ŋgoreiya gaeba thovuye iya thɨ vakaiwoŋama bobwari kaiwanji. Iye i boboma weya Loi, na Giya valɨkaiwae ne i wo na i vakaiwoŋa e tomethi kaiwo thovuye.\fig Uye vavana thɨ vakathaŋgi e gol na silva, vavana thɨ kanjiŋgiya umbwa na thɨ monjeŋgi e thelau|alt="different pots" src="hk00143c.tif" size="span" copy="BFBS (Knowles)" ref="2:20" \fig* \p \v 22 Thegha ghanjithanavu raraitharɨ iya thɨ vakavakathana, u roiteteŋgi, na u rovurɨgheghe len vakatha i thovuye, len loŋweghathɨ i vurɨgheghe, u gharethovuŋaŋgiya gharɨgharɨ, na u yaku na thovuye weinaŋgi. Weinaŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye thavala thɨ naŋgo weya Giya na gharenji ma i mbighɨ, thanavuko thiyako kaiwanji u rovurɨgheghe. \v 23 Ne u ndegoru weya rakwan lenji utu bwagabwaga na lenji wogaithɨ, kaiwae u ghareghare gaithɨ le ghambako iyako. \v 24 Giya le rakakaiwo thava i gagaithɨ, ghathanavu i thovuye weŋgiya ghauneko wolaghɨye, iye ŋgoreiya ravavaghare thovuye, na iye raghataŋaghathɨ. \v 25 Mbaŋa thoŋgo gharɨgharɨ thɨ wovatharɨtharɨŋa the utuutu, ghathanavu i ghenenja na i vanamwe weŋgi. Mbwatane Loi i kaiwo e gharenji, i vɨvɨ na thɨ ghareghareya toto emunjoru moli na \v 26 lenji renuwaŋa i rumwaru na thɨ voiteta Seitan le ghina, iyava i kosiŋgikowe na i vakathaŋgi thɨ ghambugha ghathanavu. \c 3 \s1 Gharɨgharɨ ghanjithanavu mbaŋa ele ghambako \p \v 1 U renuwaŋakiki mbaŋa ele ghambako, vuyowo i ghanagha nevole thɨ yomara. \v 2 Gharɨgharɨ mbene ghanjimberegha vara kaiwanji thɨ rerenuwaŋa, ne nuwanjiko i ghaŋgowa mani, tembe ghanjimberegha thɨ wovoreŋaŋgi, ne thɨ nemo, ne thɨ wovatharɨtharɨ, mane thɨ loŋweya otatanji na oramanji lenji utu, ghanjiune lenji thalavu ma mbaŋa regha ne thɨ vakathathɨ, na mane thɨ kururu weya Loi. \v 3 Gharɨgharɨ mane gharethovu na gharevɨrɨ ina weŋgi, ne thɨ wo wonjowe, ma ghanjimberegha thɨ njimbukikiŋgi, tagaithɨŋgi, na thɨ botewoyathu thanavu thovuye. \v 4 Gharɨgharɨke thiyake ma e ghanjivareminje, mbema thɨ vakavakatha bwagaeŋge, nemo i utuŋgi, yambaneke warariniye i riyevanjaraŋgi, na Loi ghagharethovu ma ina e gharenji. \v 5 Ghanji yamoyamo ŋgoreiya thɨ kururu emunjoru, ko iyemaeŋge thɨ wovanjovanjo Loi le vurɨgheghe valɨkaiwae i vɨva ghanjithanavu raraitharɨ. Thava u goru weŋgiya gharɨgharɨ ŋgoranjiyako. \p \v 6 Gharɨgharɨko thiyako vavana thɨ wa weya gharɨgharɨ e lenji ŋgoloŋgolo na vethɨ utuyaroŋgiya wanakau numounounoŋgi. Wanakauko thiyako lenji tharɨ i laghɨye moli, na lenji renuwaŋa tomethiŋgi, thɨ ghambuŋgi, \v 7 na othembe thɨ vandeŋe vavaghare tomethiŋgi, toto emunjoru ghaghareghare ma ina weŋgi. \v 8 Gharɨgharɨko thiyako thɨ botewoyathu utu emunjoru, ŋgoreiya Janis na Jambris, thɨ botewoyathu Mosese le utuutu. Ravavaghare kwanɨkwan lenji renuwaŋa i momouwo moli, na lenji loŋweghathɨ ma loŋweghathɨ moli ŋgoreiye. \v 9 Othembe mbaŋake iyake kaero thɨ yaroŋgiya gharɨgharɨ vavana na thɨ vaŋguŋgi, na mbaŋa nasiye kaero ma valɨkaiwanjiva thɨ vakatha ŋgoreiye. Lenji kwanɨko i raŋgi e manjamanjala na gharɨgharɨ thɨ thuwe na thɨ wovatharɨtharɨŋaŋgi, ŋgoreiya va Janis na Jambris, lenji kwanɨko va i raŋgi e manjamanjala na gharɨgharɨko wolaghɨye thɨ thuweŋgi. \s1 Timoti ghambaro \p \v 10 Ko ghen Timoti, thava ŋgoranɨŋgiya thiyako. Ghen kaero u thuweya lo vavaghare na u ghareghare, tembe ŋgoreiyeva yawaliŋgu na lo kaiwo, lo loŋweghathɨ, lo gharethovu, lo ghataŋaghathɨ, na lo ghamba ndeghathɨ. \v 11 Kaero u ghareghare gharɨgharɨ thɨ vakatha vɨrɨ e ghino na vuyowo i ghanagha ya vaidiŋgi. U ghareghare vɨrɨko iyava thɨ yomarako e ghino Antiyok, Ikoniyam na Listra e tɨnenji. Ko iyemaeŋge Giya i vamoruŋgo tharɨŋgiko wolaghɨye thiyako e tɨnenji. \v 12 Gharɨgharɨke wolaghɨye thiya yaku weya Krais Jisas na nuwanjiya ghanjithanavu i thovuye ŋgoreiya Loi le renuwaŋa, ne thɨ vaidiya vuyowo. \v 13 Tembe ŋgoreiyeva, gharɨgharɨ raraitharɨ na rakwanɨŋgi lenji tharɨ mbene i laghɨlaghɨye vara, thɨ yaroyaroŋaŋgiya gharɨgharɨ na tembe thɨ yaroŋgiva ghanjimberegha. \v 14 Ko ghen kaero u wo vavaghare emunjoru na kaero u loŋweghathɨ, iya kaiwae vavaghareko iyako e tɨne u vurɨgheghewe u loŋgaloŋgawe, kaiwae len ravavaghareke ghime, kaero u ghareghareime. \v 15 Na tembe ŋgoreiyeva, i ri va ghanɨmbaŋa ŋgama, Buk Boboma le utu kaero u ghareghare, na iye valɨkaiwae i vaghareŋge vamoru kaiwae, na vamoruko iyako ra vaidi kaiwae ra loŋweghathɨgha Krais Jisas. \v 16 Buk Boboma le utuko wolaghɨye i raŋgima Loi e yawaliye, iya kaiwae valɨkaiwae ra vakaiwoŋa na ra vavaghareŋa emunjoruko moli, ra wovanjovanjo budakaiya thɨ loŋweghathɨ na thɨ vakatha ma i emunjoru, ra vanamwe tharɨ, na ra vavaghareŋa thanavu thovuye ghakamwathɨ. \v 17 Mbala Loi le rakakaiwo valɨkaiwanji thɨ vakatha tomethi kaiwo thovuthovuye. \c 4 \s1 Timoti i vakatha kaiwoko wolaghɨye Loi va i giyakowe \p \v 1 Loi e marae na Krais Jisas iya nevole i vanivaŋaŋgiya thavala e yawayawalinji na ramaremare e marae, ya giya ghanɨmbaro. Kaiwae Jisas ne i mena i woraweya le ghamba mbaro, iya kaiwae ya vavurɨghegheŋge ŋgoreiyake: \v 2 U utuŋa Toto Thovuye, othembe ma thɨ warariŋa, o thɨ warariŋa. U varumwara tharɨ, u wovanjovanjo tharɨ, na u vavurɨghegheŋgiya gharɨgharɨ, ko u vavaghare weŋgi wein len ghataŋaghathɨ. \v 3 Kaiwae nevole gharɨgharɨ thɨ botewoyathu vavaghare rumwarumwaruniye, na nuwanjiko i ghaŋgo weŋgiya vavaghare totogha, iya kaiwae thɨ kula voreŋaŋgiya ravavaghare thavala lenji vavaghareko i njouŋawoŋawo e nuwanji. \v 4 Thɨ botewoyathu Toto emunjoru na ma nuwanjiya thɨ vandeŋe, na yanawanjiko i ghaŋgowa utu bwagabwaga ghavandeŋe. \v 5 Ko ghen, u njimbukiki wagiyaweŋge, u ghataŋaghathɨgha vuyowo, u vavaghare Toto Thovuye kaiwae, na kaiwoko thovuye iya Loi va i woveŋgena u vamboromboro. \p \v 6 Wo mbaŋa ya iteta yawalɨke iyake kaero i ghenevatha. Mbaŋa nasiye kaero gharɨgharɨ thɨ unɨghɨŋgo na madɨbaŋgu i voru, ŋgoreiya ravowovowo thɨ liŋgiya waen e ghamba vowo, lenji mwaewo weya Loi. \v 7 Kaerova ya rogaithɨ wagiyawe Loi kaiwae, lo ghamba ruku kaero ya rukuvao, na loŋweghathɨ ghakamwathɨ kaero ya ghambu wagiyawe. \v 8 Iya kaiwae modaŋgu mbe ina weya Loi i vivatharawe kaiwaŋgu, modoko iyako, thovuthovuye e maranji, na Jisas, iye raghathaghatha thovuye, ne i giya weŋgo mbaŋa ne i njoghama. Ko ma mbe ghino wombereghake eŋge modaŋgu, ko taulaghɨko iya thɨ roroghagha na nuwanjiya moli i njoghama, thiye tembene i giyava modanji. \s1 Pol nuwaiya Timoti ve thuwe \p \v 9 U rovurɨgheghe na u mena u thuweŋgo. \v 10 Dimas iye yambaneke ghawarari i wo nuwae na kaero i roiteteŋgo na i wa Tesalonaika. Keresens kaero ina Galeisiya na Taitus i wa Dalamatiya, \v 11 na Luk ma ghambereghaeŋge iya weiŋguke. U vaŋguma Mak na wein hu mena, kaiwae iye valɨkaiwae i thalavuŋgo elo kaiwoke tɨne. \v 12 Taikikas kaero mendava ya variye na i wa Epesas. \v 13 Mbaŋa ne u mena u lalima wo kwamana ghayaboyabo, va ya roitete weya Kapas Treos e tɨne. Na tembe ŋgoreiyeva lo buk, iya thɨ vakathaŋgi e thetheghanɨma njimwanji, mbema wolaghɨyena vara u bigima. \p \v 14 Aleksanda iya aiyanɨma gharakakaiwo va i vakatha tharɨ laghɨye e ghino. Tene ve vaidiya vuyowae weya Giya. \v 15 Loloke iyake kaiwae u njimbukikiŋge, kaiwae weiye le gaithɨ, kaiwae totoko iya ra utuutuŋako iye i wovatharɨtharɨŋa. \p \v 16 Mendava ya kotɨkai ma lolo regha i thalavuŋgo, taulaghɨko thɨ voiteteŋgo. Ya naŋgo weya Loi na thava ne i lithɨ weŋgi tharɨko iyako kaiwae. \v 17 Ko iyemaeŋge Giya mbe inavara weŋgo na i vavurɨghegheŋgo, na ya vavaghareŋa Totoke Thovuye wolaghɨye weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, na i vamoruŋgo ŋgoreiya ra vamora lolo regha weŋgiya laiyon. \v 18 Na ya ghareghare Giya ne i vamoruŋgo weya gharɨgharɨ e lenji vakathako raraitharɨ wolaghɨye, na i vaŋguŋgo na va ru ele ghamba mbaro tɨne e buruburu. Iye ra wovavwenyevwenyeŋa mbaŋake wolaghɨye, na ma ele ghambako. Mbwana. Ŋgoreiye. \s1 Pol i mwaewoŋgiya ghanune \p \v 19 U giya lo mwaewoke weŋgiya Prisila weiye Akwila, na Onesipolas na le ŋgoloko gharayakuyaku. \p \v 20 Erastas mbe ina i yaku Korinita na Tropimas va ya roitete Mailitas, kaiwae va i ghambwera. \v 21 U rovurɨgheghe na u mena e ghino amba muyai njighɨnjighɨ ghambaŋa. \p Yubulas i mwaewo e ghen, na tembe ŋgoreiyeva Pudenis, Linas, Klodiyas na oghaghandama wolaghɨye. \v 22 Giya i yaku e unena. Loi ghare i yaku taulaghɨna weŋga.