\id 1JN \h 1 Jon \toc1 Leta Iviva Jon Le Rorori \toc2 1 Jon \toc3 1Jon \mt2 Leta Iviva \mt1 Jon \mt2 Le Rorori \imt1 Utu iviva \ip Buk Boboma gharaghareghare thɨ renuwaŋa letake iyake ghararorori iye Jon, Sebedi nariye. Iye Jisas ghalɨŋae gharaghambɨ regha na amalaghɨniye vambe i roriva buk Jon. Jon va i roriya letake iyake kaiwae ravavaghare kwanɨkwan vavana va inanji ekelesiya wabwiko e tɨnenji. Thiye va thɨŋava yambaneke bigibiginiye iya valɨkaiwae ra vɨghathɨŋgi thiye tharɨ le valɨvaŋga, ko iyemaeŋge nyao lenji valɨvaŋga, iya ma valɨkaiwae ra vɨghathɨŋgi, thiye thovuye le valɨvaŋga. Iya kaiwae thɨŋava Jisas mbe regha, na Krais mbe regha. Thɨŋa Jisas iye lolo — yambaneke biginiye iyako, tharɨ le valɨvaŋga. Na thɨŋa Krais iye nyao, nyao biginiye iyako, thovuye le valɨvaŋga. Thɨŋava Krais va i mena weya Loi na i ru weya loloko Jisas na i yakuwe. Kaero thɨŋava Jisas iye ma Loi Nariye ŋgoreiye, ma Krais e raŋa ma Mesaiya ŋgoreiye. Renuwaŋa vatharɨke iyake kaiwae, Jon i roriya letake iyake na i vavurɨghegheŋgiya ekelesiya vavaghareko iyava thɨ rikowe na thɨ loŋwe, thɨ njimbukiki (ŋgoreiya 2:24). Na tembe iŋava Jisas iye Mesaiya, Loi Nariye, iyava i mena e yambaneke na i tabo na lolo (2:22; 4:2, 14-15; 5:1,6). \ip Ravavaghare kwanɨkwan vavana thɨŋava Jisas le bapɨtaiso e tɨne nyao Krais i mena na i ru weya lolo Jisas na i yakuwe, na nyao Krais i roiteta lolo Jisas amba muyai i mare. Vaŋgothiye 5 rɨghe 6 e tɨne Jon i govawoya nuwanji iŋa, “Jisas Krais iye lolo moli, i bapɨtaiso na i vakatha le kaiwo i wa ghaghad ve mare. Iye mbe ghamberegha vara e riwaeko moli i mare.” \ip Ravavaghare kwanɨkwan tevambe thɨŋava iya the vakatha ra vakavakatha ma gharerenuwaŋa i reŋa unendake e ghavamoru, kaiwae vakatha ra vakatha mbe yambaneke biginiye, ko iyemaeŋge vamoru mbe nyao biginiye. Ko iyemaeŋge Jon i vavurɨghegheŋgiya ekelesiya na thava thɨ vakatha tharɨ thanavuniye (ŋgoreiya 2:1; 3:7-8), ko iyemaeŋge thɨ ghambugha Loi le mbaro (2:3-4). \ip Reghava ravavaghare kwanɨkwanɨko thɨŋava lenji ghareghare thuwele regha mbe inawe na iyako i ghatha vakathaŋgi weŋgiya lenji valɨ Kristiyanɨko wolaghɨye weŋgi. Na thiye thɨ yaku na ma namoghamwanji weŋgiya ghanjiuneko. Renuwaŋa laghɨye regha Jon i rori e letake iyake tɨne iyake: raloŋweloŋweghathɨ mbe thɨ gharethovu weŋgiya oghaghanji na olounji (ŋgoreiya 3:14; 4:20-21). \c 1 \s1 Utuke iya i giya yawalindake \p \v 1 Utuke iya i giya yawalindake kaiwae wo rorori e ghemi. Amba muyai bigibigike wolaghɨye thɨ yomara amalaghɨniye kaero inawe. Ghime va wo loŋweya ghalɨŋae, wo thuwe e marame, wo ghewoŋa na wo vɨghathɨ e nɨmame. \v 2 Yawalɨke rɨghe iyake va i yomara, wo thuwe, iya kaiwae wo utuuta utuniye na wo vavaghareŋa e ghemi iya yawalɨke memeghabananiyeke iyake. Va mbowo weiye Ramae thɨ yaku, ko Loi te vambe i vakatha na i yomara weime. \v 3 Loloke iyake va wo thuwe na wo loŋweya ghalɨŋae iya wo utuuta utuniyeke e ghemi, kaiwae nuwameiya ra tubweinda na regha weindaŋgiya Ramanda na Nariye Jisas Krais. \v 4 Lama rɨghe na wo roriya letake iyake e ghemi kaiwae nuwameiya weimaŋgiya ghemi warari i riyevanjarainda. \s1 Ra loŋgaloŋga e manjamanjala \p \v 5 Ko iyemaeŋge totoke iyava wo loŋwe weya Jisas Krais na wo utuŋa e ghemi ŋgoreiyake: Loi iye manjamanjala na ma momouwo regha inawe. \v 6 Iya kaiwae thoŋgo raŋa ra tubwe na regha weinda, ko mbe inanda ra loŋgaloŋga e momouwo, ela utuutu na e la vakatha ra kwana ghinda. \v 7 Ko thoŋgo ra loŋga e manjamanjala ŋgoreiya amalaghɨniye ina e manjamanjala, amba ra tubweinda na regha, na Nariye Jisas madɨbae i thavwiyathu la tharɨke wolaghɨye na ra kakaleva. \p \v 8 Thoŋgo ghandamberegha ra utuŋainda na raŋa ma e la tharɨ, tembe ghandambereghava ra yaroinda, na utu emunjoru ma ina weinda. \v 9 Ko thoŋgo ra woraŋgiya la tharɨ weya Loi, iye ghathanavu i thovuye na i utuutu emunjoru na valɨkaiwae ra vareminje, ne i numoteninda na i thavwiyathu ghandathanavuke raraitharɨ wolaghɨye na ra kakaleva. \v 10 Thoŋgo ra utu na raŋa, “Ghino ma ya vakatha mun tharɨ,” kaero ra wovakwanɨkwanɨŋa Loi, na ma ra wovatha le utu na i yaku weinda. \c 2 \s1 Jisas iye ghandarathalavu \p \v 1 Lo ŋgaŋga, ya roriya letake iyake na i ghaona e ghemi kaiwae ma nuwaŋguiya hu vakatha tharɨ regha. Ko thoŋgo ghinda regha i vakatha tharɨ, ghanda Rathalavu regha mbe inawe, iye lolo thovuye moli Jisas Krais. Iye i utuutu ghinda kaiwanda weya Loi Ramanda. \v 2 Iye la tharɨ vowoniye. Mava i mare mbe ghinda eŋge la tharɨ kaiwae, ko iyemaeŋge va i mare gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke laghɨye la tharɨ kaiwae. \p \v 3 Thoŋgo ra ghambugha Loi le mbaro, ne ra ghareghare emunjoru mbema ra ghareghare amalaghɨniye. \v 4 Thoŋgo lolo regha iŋa, “Ya ghareghareya Loi,” ko iyemaeŋge ma i ghambugha le mbaro, iye rakwan na utu emunjoru moli ma inawe. \v 5 Ko thoŋgo thela i ghambugha Loi le utu, le gharethovuko weya amalaghɨniye kaero i vamboromboroŋa. Ra ghareghare thoŋgo emunjoru ra tubwe weya Loi: \v 6 thoŋgo raŋa ra yaku weya Loi la vakatha nasiye na laghɨye mbala ŋgoreiya Jisas le vakatha. \s1 Gharethovu na manjamanjala \p \v 7 Wouna na valɨghareghareŋgu, mbaroke iya ya rororike e ghemi ma mbaro togha ŋgoreiye. Iye mbaro teuye, i ri mbaŋa va hu loŋweghathɨgha Krais na thɨ utuŋa e ghemi. Iye iya vavaghareniye vama thɨ utuŋa na hu loŋwena. \v 8 Ko iyemaeŋge mbaroke iya ya rororike e ghemi iye togha. Ghavaemunjoruŋa ra thuwe weya Krais na ra thuwe e ghemi. I togha kaiwae gougou ghambaŋa kaero ikoko na manjamanjala emunjoruniye i mbɨle. \p \v 9 Thela thoŋgo iŋa, “Ghino kaero ya yaku e manjamanjala,” na thoŋgo i thɨghɨyawana ghaghae, amalaghɨniye amba ina e momouwo tɨne. \v 10 Thela thoŋgo i gharethovu weya ghaghae, iye i yaku e manjamanjala, na ma tharɨ regha inawe, mane i vakatha gheu regha na i vakatha tharɨ. \v 11 Ko thela thoŋgo i thɨghɨyawana ghaghae, iye kaero i yaku e momouwo tɨne. I loŋgaloŋga mbe e momouwo tɨne eŋge na ma i ghareghare aŋga i reŋa, kaiwae momouwoko i vakatha marae thɨ kwaghe. \s1 Tha hu gharethovu weŋgiya yambaneke bigibiginiye \q1 \v 12 Lo ŋgaŋga, ya rorori e ghemi, \q2 kaiwae Jisas Krais e idae Loi kaero i numotena lemi tharɨ. \q1 \v 13 Amaamala, ya roriya utuutuke iyake e ghemi, \q2 kaiwae Krais, vama inawe ŋgorava i rikowe, \q2 kaero hu ghareghare amalaghɨniye. \q1 Thegha, ya roriya utuutuke iyake e ghemi, \q2 kaiwae loloma raitharɨ Seitan kaero hu kivwala. \q1 \v 14 Gamagai, ya roriya utuutuke iyake e ghemi, \q2 kaiwae Ramami e buruburu kaero hu ghareghare wagiyawe. \q1 Amaamala, ya roriya utuutuke iyake e ghemi, \q2 kaiwae Krais, vama inawe ŋgorava i rikowe, \q2 kaero hu ghareghare amalaghɨniye. \q1 Thegha, ya roriya utuutuke iyake e ghemi, \q2 kaiwae hu vurɨgheghe. Loi le utu i yaku e ghemi \q2 na loloke raitharɨ Seitan kaero hu kivwala. \p \v 15 Tha hu gharethovuŋa yambaneke na bigibiginiye. Thoŋgo hu gharethovuŋaŋgi, Ramami e buruburu mane ghagharethovu ina e ghemi. \v 16 Yambaneke bigibiginiyeke thiyake; thanavuko iya nuwandaiyako; maralogheloghe, bigibigi na vwenyevwenye ghanjinemo. Bigibigike wolaghɨye thiyake ma thɨ mena weya Ramanda Loi, mbe thɨ rakamena eŋge vara e yambaneke. \v 17 Yambaneke thanavuniye na bigibiginiyeke wolaghɨye iya gharɨgharɨke nuwanjiya thiye ne thɨko, ko thela i vakatha ŋgoreiya Loi le renuwaŋa, iye i roghabana na ma mbaŋa regha ne iko. \s1 Krais ghathɨghɨyaŋgi \p \v 18 Lo ŋgaŋga, mbaŋa le ghambako maiyavara! Kaerova wo utuveŋga Krais ghathɨghɨya maiya i menamenake, na othembe mbaŋake Krais ghathɨghɨya lemoyo kaerova thɨ yomara. Iya kaiwae ra ghareghare mbaŋa le ghambako kaero i gheneghenetha. \v 19 Thiye va inanji e la wabwike tɨne, na kaero thɨ rakaiteteinda, ko kaiwae thiye ma la wabwike gharɨgharɨniyeŋgi moli; mbala amba inanji weinda, ko kaero thɨ rakaraŋgi na lenji raŋgi e la wabwike tɨne i woraŋgiya weinda thiye ma la wabwike gharɨgharɨniye. \p \v 20 Ko iyemaeŋge ghemi, Krais kaerova i liŋgiya Nyao Boboma e ghemi, iya kaiwae taulaghɨna ghemi hu ghareghareya utu emunjoru moli. \v 21 Lo rorori e ghemi ma rɨghe kaiwae ma hu ghareghareya utu emunjoru moli, nandere. Ko lo rɨghe na ya rorori e ghemi kaiwae kaero hu ghareghare utu emunjoru moli, na hu ghareghare utu kwanɨkwan ma i mena utu emunjoru e tɨne. \v 22 Thela rakwan? Rakwan iya loloniye iŋa, “Jisas iye ma Krais ŋgoreiye.” The lolo i utu ŋgoreiyako, iye i botewoŋgiya Loi Ramanda na Nariye, na iye Krais ghathɨghɨya. \v 23 The lolo thoŋgo i botewoyathu Loi Nariye, Ramae ma inawe. Thela thoŋgo i vaŋguvatha Loi Nariye e ghare, tembe i vaŋguvathava Loi Ramae. \p \v 24 Hu njimbukiki na hu worawe e gharemina utuutuko emunjoruko, iyava i ri mbaŋaniye va hu loŋweghathɨ na thɨ utuŋa na hu loŋwe. Thoŋgo i yaku e gharemina, ghemi ne hu tubwe weŋgiya Loi Nariye Jisas na Ramae. \v 25 Na Jisas kaerova i dagerawe weinda, ne i giya yawalɨ memeghabananiye weinda. \p \v 26 Ya rorinjoŋa utuutuke iyake e ghemi na ya utuveŋga thiyena nuwanjiya thɨ yaroŋgana kaiwanji. \v 27 Ko iyemaeŋge ghemi Krais kaerova i liŋgiya Nyao Boboma e ghemi na mbaŋake mbe ina e ghemi. Iya kaiwae ma valɨkaiwae tembe hu tamweva ravavaghare reghava na i vavaghare e ghemi. Kaiwae Nyao Boboma i vavaghare bigibigike wolaghɨye e ghemi, na le vavaghare mbema emunjoru eŋge, ma i kwan mun. Iya kaiwae hu yaku weya Krais ŋgoreiya Nyao Boboma i vaghareŋgana. \s1 Loi le ŋgaŋga ghinda \p \v 28 Lo ŋgaŋga, hu yaku weya Krais, na mbala ghambaŋa i njoghama, gharenda mbe i matuwo eŋge na thava ne weinda la monjina ra ndeghathɨ e marae. \p \v 29 Thoŋgo hu ghareghare Krais iye lolo thovuye moli, kaero hu ghareghare thela i vakavakatha thanavu thovuye, iye Loi nariye. \c 3 \p \v 1 Wo hu thuwe, Loi le gharethovu weinda, i laghɨye yo! Le gharethovuko iyako kaiwae weinda, iŋa, “Ghemi lo ŋgaŋga.” Mbwana ghinda ŋgoranda iyako. Ko kaiwae yambaneke gharɨgharɨniye ma thɨ ghareghareya Loi, ma thɨ ghareghareya ghinda Loi le ŋgaŋga. \v 2 Wouna na valɨghareghareŋgu, mbaŋake iyake Loi le ŋgaŋga ghinda, ko iyemaeŋge amba ma ra ghareghare ŋgoroŋga vole ghandayamoyamo. Ko ra ghareghare eŋge mbaŋa Krais ne i njoghama, ne ra thuwe e ghayamoyamo moli, na ghinda ne ŋgoranda amalaghɨniye. \v 3 Thela i ghamaraghaoko e ghamwaeko weiye gharematuwo na i thuweya Krais, iye i njimbukikiya ghathanavu, thava tharɨ inawe, ŋgoreiya Krais ma ele tharɨ mun. \p \v 4 Thavala thɨ vakavakatha tharɨ thanavuniye thiye thɨ rakaraka Loi le mbaro. Tharɨ thanavuniye iye ra botewoyathu Loi na le mbaro. \v 5 Kaero hu ghareghare wagiyawe Krais va i mena rɨghe moli i rakayathuinda tharɨ e tɨne, na hu ghareghare ma mbaŋa regha i vakatha tharɨ. \v 6 Iya kaiwae thavala thɨ yaku weya Krais ma thɨ vakavakatha tharɨ. Ko thavala thiye ravakavakathaŋgi, ma mbaŋa regha thɨ thuwe na thɨ ghareghare amalaghɨniye. \p \v 7 Lo ŋgaŋga, tha lolo regha i utuutu vagaghala nuwami. Thela thoŋgo i vakavakatha thanavu thovuye, iye lolo thovuye; iye ŋgoreiya Krais iye lolo thovuye. \v 8 Ko thela i rombeleya tharɨ thanavuniye, iye Seitan nariye, kaiwae va i rikowe na ghaghad noroke Seitan mbe i vakavakatha vara tharɨ. Loi Nariye le yomara rɨghe nuwaiya i mukuwa Seitan le kaiwo. \p \v 9 Thela thoŋgo kaero i tabo na Loi nariye ma tembene i vakavakathava tharɨ, kaiwae yawalɨko iya i menako weya Loi inawe. Ma valɨkaiwae mbe i vakavakatha vara tharɨ kaiwae Ramaya Loi. \v 10 E kamwathɨke iyake ne i vatomwe emunjoru weinda, thavala Loi le ŋgaŋgaŋgi na thavala Seitan le ŋgaŋgaŋgi. Thavala ma thɨ vakatha thanavu thovuye, thiye ma Loi le ŋgaŋgaŋgi, na thavala ma thɨ gharethovu weŋgiya oghaghanji, thiye ma Loi le ŋgaŋgaŋgi. \s1 Ra vegharethovu weinda \p \v 11 I ri va mbaŋaniye hu loŋweghathɨ, vavaghareke iyake va hu wo, i utu ŋgoreiyake: hu vegharethovu weŋga. \v 12 Ghamithanavu thava ŋgoreiya Kein, iye lolo raitharɨ, Seitan nariye. Va i tagavamara ghaghae moli. Na buda kaiwae va i tagavamara ghaghae? Kaiwae amalaghɨniye le vakatha va i tharɨ na ghaghaeko le vakatha i thovuye Loi e marae. \v 13 Lo bodaboda, gharemi tha i yo, thoŋgo yambaneke gharɨgharɨniye thɨ botewoyathuŋga. \v 14 Thoŋgo ra gharethovu weŋgiya oghaghanda kaero ra ghareghare mare le valɨvaŋga kaero ra itete na ra lawa yawalɨ memeghabananiye ele valɨvaŋga. Ko thela thoŋgo ma i gharethovu weya ghaghae iye mbe ina vara mare ele valɨvaŋga. \v 15 Thela i botewoyathu ghaghae iye ratagavamare, na kaero ra ghareghare ratagavamare ma yawalɨ memeghabananiye inawe. \p \v 16 Krais va i vatomweya yawaliye kaiwanda, na le vakathako iyako e tɨne ra ghareghare gharethovu thanavuniye. Na ghinda tembe ŋgoreiyeva, ra vatomweya yawalinda la valɨraloŋweloŋweghathɨ kaiwanji. \v 17 Thela thoŋgo iye bigibigike wolaghɨye i mboromborowe na i thuweya ghaghae bigibigi vavana i ghenethavwiwe, ko iyemaeŋge ma ghare i njawe na i thalavu, iye Loi le gharethovu ma inawe. \v 18 Lo ŋgaŋga, thava mbe e ghaendake njimwa eŋge ra gharethovu, mbe ra gharethovu emunjoru weiye la vakatha. \p \v 19 Thoŋgo emunjoru ra vegharethovu weinda ŋgoreiyako, ne ra ghareghare emunjoru ghinda inanda weya Loi kaiwae iye i vatomwe iyaŋganiya i thovuye na emunjoru. Na thoŋgo emunjoru moli ra vegharethovu weinda, mane ra numoghegheiwo e la ghamba ndeghathɨ weya Loi, \v 20 othembe renuwaŋa e gharendake ne i woraŋgiya weinda ghinda tharɨ gharavakatha, ne weinda la gharemalɨlɨ kaiwae ra ghareghare wagiyawe Loi iye i ghareghareinda moli i kivwala ghinda la ghareghare gharendake le renuwaŋa, na kaiwae iye i ghareghareya la vakathake wolaghɨye. \v 21 Iya kaiwae, wouna na valɨghareghareŋgu, mbaŋa ra ghareghare la renuwaŋa e gharendake ghinda ma tharɨ gharavakatha, na ma ra mararu mbaŋa ne ra naŋgo weya Loi, \v 22 na ne i vamboromboroŋa weinda budakaiya ne ra naŋgowe kaiwae ra ghambugha le mbaro na ra vakatha thanavuko iya amalaghɨniye i warari kaiwaeko. \v 23 Le mbaro ŋgoreiyake: Ra loŋweghathɨgha Nariye Jisas Krais na ra vegharethovu weinda ŋgoreiya mbaroko va i utuŋako weinda. \v 24 Thavala thɨ ghambugha Loi le mbaro, thɨ yakuwe na iye i yaku weŋgi. Na i giya Une na i yaku weinda, iya kaiwae ra ghareghare iye i yaku weinda. \c 4 \s1 Ra tuthiya Loi ghalɨŋae gharautu lenji utu \p \v 1 Wouna na valɨghareghareŋgu, tha hu loŋweghathɨgha lolo regha thoŋgo iŋa Loi Une inawe, iyemaeŋge wo hu ghatha vakatha budakaiya i utuŋana, amba ne hu ghareghare thoŋgo mbema emunjoru Loi Une inawe, kaiwae e valɨvaŋgake wolaghɨye ghalɨŋae gharautu kwanɨkwan lemoyo kaero thɨ rakaraŋgi, na thiye thɨŋava thɨ utuŋa toto thɨ wo weya Loi. \v 2 Loi Une ghaghareghare ne hu ghareghare ŋgoreiyake. Thoŋgo lolo regha iŋa Jisas Krais va i tabo na lolo na i njama e yambaneke, iye Loi Une inawe. \v 3 Ko thela thoŋgo iŋa Jisas mava i tabo na lolo na i nja e yambaneke, iye Loi Une ma inawe, iye Krais ghathɨghɨya na une ma inawe. Kaerova hu loŋwe iye iya i menamenake, kaerova i menake na e mbaŋake iyake ina e yambaneke. \p \v 4 Ko iyemaeŋge lo ŋgaŋga, ghemi Loi le gharɨgharɨ, Loi ghalɨŋae gharautu kwanɨkwanɨŋgi kaero hu vurɨgheghe kivwalaŋgi, kaiwae Nyaona iya inana e ghemi i vurɨgheghe moli i kivwala nyaona ina weŋgiya gharɨgharɨ e yambaneke. \v 5 Ghalɨŋae gharautu kwanɨkwan thiye yambaneke gharɨgharɨniyeŋgi, iya kaiwae lenji utuko mbe yambaneke renuwaŋaniye eŋge na yambaneke gharɨgharɨniye thɨ loŋweghathɨgha lenji utuko. \v 6 Ko ghinda Loi le gharɨgharɨ, na le renuwaŋa e tɨne ra utuutu na thavala thɨ ghareghareya Loi thɨ loŋweya ghalɨŋanda, ko thavala ma Loi le gharɨgharɨŋgi ma thɨ loŋweya ghalɨŋanda. Na iyake e tɨne valɨkaiwae ra ghatha iyaŋganiya utu emunjoru une na iyaŋganiya utu kwanɨkwan une. \s1 Loi iye ragharethovu moli \p \v 7 Wouna na valɨghareghareŋgu, mbe ra vegharethovu weinda, kaiwae gharethovu thanavuniye i mena weya Loi. Thela thoŋgo i gharethovu iye Loi nariye na i ghareghareya Loi. \v 8 Thela thoŋgo ma i gharethovu, iye ma i ghareghareya Loi iye ragharethovu. \v 9 Loi le gharethovu weinda i vaghareinda ŋgoreiyake: I variya Nariye ghamberegha moli na i nja e yambaneke na amalaghɨniyewe ghinda ra vaidiya yawalinda memeghabananiye. \v 10 Ma raŋa gharethovu moli thanavuniye ra thuwe e ghinda la gharethovu weya Loi, ko iyemaeŋge ra thuweya iye le gharethovu weinda na i variya Nariye la tharɨ vowoniye. \v 11 Wouna na valɨghareghareŋgu, Loi le gharethovu laghɨye weinda ŋgoreiye varako, na valɨkaiwae ghinda tembe ra vegharethovuva weindava. \v 12 Ma mbaŋa regha lolo regha i thuwathuwa weya Loi, ko iyemaeŋge thoŋgo ra vegharethovu weinda, Loi i yaku weinda na la gharethovu weya amalaghɨniye kaero i vamboromboro. \p \v 13 Kaero ra ghareghare ghinda ra yaku weya Loi na amalaghɨniye i yaku weinda, kaiwae i giya Une weinda. \v 14 Tembe ŋgoreiyeva, va wo thuweya Loi i variya Nariye e yambaneke na i vamoruŋgiya gharɨgharɨ lenji tharɨ e tɨne, na iyake wo vaemunjoruŋa moli weŋgiya gharɨgharɨ. \v 15 Thoŋgo lolo regha iŋa, “Jisas iye Loi Nariye,” iye kaero i tubwe weiye Loi na Loi iye tembe i tubweweva. \v 16 Na tembe ŋgoreiyeva kaero ra ghareghare Loi iye i gharethovu kaiwanda na ra vareminje iye i gharethovuŋainda mbaŋake wolaghɨye. Loi iye ragharethovu, thela thoŋgo i yaku e gharethovu na iye ragharethovu, iye i tubwe weya Loi na Loi i tubwe weya amalaghɨniye. \p \v 17 Ne ra ghareghare Loi le gharethovu kaero i vakathavao kaiwoke wolaghɨye nuwaiya i vakatha weinda, mbala ma ra mararu Loi mbaŋaniye ne i ghathaŋgiya gharɨgharɨ, kaiwae la yakuyaku e yambaneke ŋgoreiya Krais ghathanavu. \v 18 Thoŋgo ra gharethovu weya Loi na iye i gharethovu weinda, mane ra mararu amalaghɨniye. Thoŋgo ghinda la gharethovu i laghɨye na kaero i mboromboro, gharethovuko thanavuniye iyako i wokiyathu mararu ghamɨnae, kaiwae mararu i raŋgiwe thoŋgo ra renuwaŋa Loi le lithɨ weinda. Ko the lolo thoŋgo i mararu ra ghareghare le gharethovu amba ma i laghɨye na i mboromboro. \p \v 19 Ghinda ra gharethovu weŋgiya Loi na gharɨgharɨ, kaiwae iviva Loi i gharethovu weinda. \v 20 Thoŋgo lolo regha iŋa, “Ya gharethovu weya Loi,” ko iyemaeŋge i botewoyathu ghaghae, iye rakwan. Kaiwae thoŋgo ma i gharethovu weya ghaghaeko iya i thuwe e maraeko, ma valɨkaiwae i gharethovu weya Loi iya ma i thuwe e maraeko. \v 21 Na mbaroko iya Loi va i giyako weinda iŋa, “Thela thoŋgo i gharethovu weya Loi, tembe i gharethovu weva ghaghae.” \c 5 \s1 La loŋweghathɨ weya Loi Nariye \p \v 1 Thavala thɨ loŋweghathɨ Jisas iye Krais, thiye Loi le ŋgaŋgaŋgi. Thoŋgo ra gharethovu weya ramanda tembe ra gharethovu weŋgiva oghaghandana olounda. \v 2 Kaero ra ghareghare thoŋgo ra gharethovu weya Loi na ra ghambugha le mbaro, tembe ra gharethovu weŋgiva le ŋgaŋga. \v 3 Thoŋgo emunjoru moli Loi ghagharethovu ina weinda, ne ra vakatha ŋgoreiya budakai i utugiya weinda na ra vakatha. Ma tembe i vuyowova weinda budakai i utuŋa na ra vakatha, \v 4 kaiwae Loi le ŋgaŋga ghinda valɨkaiwanda ra kivwala yambaneke. La rɨghe na valɨkaiwanda ra kivwala yambaneke kaiwae ra loŋweghathɨgha Jisas. \v 5 Thavala valɨkaiwanji thɨ kivwala yambaneke le vurɨgheghe? Mbe iyaeŋge vara thavala thɨ loŋweghathɨgha Jisas iye Loi Nariye. \p \v 6 Mbema Jisas Krais iya amalaghɨniye va i njama e yambane, i bapɨtaiso e mbwa, amba i mare na madɨbae i voru. Ma vambe i mena eŋge i bapɨtaiso e mbwa, ko va i mena i bapɨtaiso e mbwa na tembe i mareva na madɨbae i voru. Nyao Boboma i utuŋa iyako na utuko iyako emunjoru kaiwae amalaghɨniye rautu emunjoru moli. \v 7 Rautuutu Jisas kaiwae thegheto: \v 8 Nyao Boboma, le bapɨtaiso na le mare na madɨbae i voru. Theghetoke iyake lenji utuke i mboromboro. \v 9 Ghinda ra loŋweghathɨgha gharɨgharɨ thoŋgo thɨ utuŋa bigi regha utuniye, ko iyemaeŋge Loi le utuutu i kivwala gharɨgharɨ lenji utuutu, iya kaiwae mbala ra loŋweghathɨ. Na iye kaero i utuŋa Nariye utuniye. \v 10 Thela thoŋgo i loŋweghathɨgha Loi Nariye, kaero i ghareghare Loi le utuutuko iyako i emunjoru moli. Ko thela ma i loŋweghathɨgha Loi le utuutuko, iye kaero i wovakwanɨkwanɨŋa Loi kaiwae Loi le uturaŋgiya Nariye kaiwae ma i loŋweghathɨ. \v 11 Loi le uturaŋgiyako iyako ŋgoreiyake: Loi kaero i giya yawalɨ memeghabananiye weinda, na yawalɨko iyako rɨghe iye Nariye. \v 12 Thela i wovatha Loi Nariye, iye yawalɨke iyake kaero inawe; thela ma i wovatha Nariye, yawalɨke iyake ma inawe. \s1 Utuutuke ghagovun \p \v 13 Ya roriya letake iyake e ghemi kaiwae nuwaŋguiya hu ghareghare thavala ghemi kaero hu loŋweghathɨgha Loi Nariye kaero hu wo yawalɨ memeghabananiye. \v 14 Weinda la gharematuwa ra mena weya Loi e naŋgo, kaiwae ra ghareghare emunjoru ne i wovatha la renuwaŋa thoŋgo thebigiya nuwandaiya ra naŋgowe na mbe ŋgoreiye vara amalaghɨniye le renuwaŋa. \v 15 Kaero ra ghareghare ma mbaŋa regha i goriwoyathuinda, mbaŋa ra naŋgowe ra ghareghare kaero i giya thebigiya ra naŋgowe. \p \v 16 Thoŋgo ghemi regha i thuweya ghaghae i vakatha tharɨ, tharɨko iya mane i vakatha na i meghaghathɨ moli weya Loi, mbala i naŋgo weya Loi tharɨko gharavakatha kaiwae na Loi i vamoru. Iyake ya utuutu thavala thɨ vakatha tharɨ na mane i vakatha na thɨ meghaghathɨ moli weya Loi. Emunjoru tharɨ vavana mbe inanjiwe, i vakatha lolo i meghaghathɨ moli weya Loi. Ma yaŋa i naŋgo tharɨ ŋgoranjiyako kaiwanji. \v 17 Vakathake raraitharɨ wolaghɨye idanji tharɨ. Ko iyemaeŋge tharɨ vavana mbe inanjiwe mane i vakatha lolo i meghaghathɨ moli weya Loi. \p \v 18 Ra ghareghare thela kaero i tabo na Loi nariye, mane i vakatha valaŋa tharɨ, kaiwae Loi Nariye i njimbukiki, na Seitan, iye tharɨ gharavakatha mane i vɨghathɨ. \p \v 19 Kaero ra ghareghare Loi le ŋgaŋga ghinda, na yambaneke laghɨye tharɨ gharavakatha Seitan i mbaroŋa. \p \v 20 Kaero ra ghareghare Loi Nariye va i mena e yambaneke na i giya ghareghare weinda, iya kaiwae ra ghareghareya Loi emunjoru moli. Ra tubwe weya Loi emunjoru moli na tembe ra tubwe weva Nariye Jisas Krais. Iye Loi emunjoru moli na yawalɨ memeghabananiye rɨghe. \p \v 21 Lo ŋgaŋga, thava hu kururu weŋgiya loi kwanɨkwan, hu botewoyathuŋgi.