\id 1CO \h 1 Korinita \toc1 Korinita Lenji Leta Iviva Pol Le Rorori \toc2 1 Korinita \toc3 1Kor \mt1 Korinita \mt2 Lenji Leta Iviva \mt2 Pol Le Rorori \imt1 Utu iviva \ip Pol le vaghɨliya theghewoniye e tɨne va i wa e ghemba idae Korinita, Akaiya ele valɨvaŋga Grik e tɨne. Le kaiwo Korinita e tɨne utuniye ina Vakatha 18:1-16. Korinita iye ghemba laghɨye na lenji bisines lemoyo. Tembe ŋgoreiyeva Loi kwanɨkwan lenji ghamba kururu lemoyo e ghembako iyako e tɨne na utuniye i laghɨye yathima thanavuniye kaiwae. \ip Pol le vaghɨliya theghetoniye e tɨne i wa Epesas na ve kaiwowe theghathegha umboto. Mbaŋaniye ina Epesas e tɨne, gharɨgharɨ vavana thɨ menawe thɨ ri ekelesiya Korinita e tɨne na thɨ giya Pol yanawae vuyowo na mevatharɨ vavana thɨ yomara ekelesiya e tɨne. Vuyowoko iyava thɨ utuŋaŋgiko vavana ŋgoranjiyake: thɨ vakatha wabwi ekelesiya e tɨne (1:10–4:21), yathima thanavuniye i yomara ekelesiyako e tɨne (5:1-13), thɨ vakatha Giya le ghanɨŋga ma i mboromboro (11:17-34), na vavana thɨŋava ramaremare ma tene thɨ thuweiruva (15:12-33). Na tembe ŋgoreiyeva leta yaŋgara i mena Korinita e tɨne na e letako iyako thɨ vaito Pol bigibigi vavana kaiwanji (7:1; 8:1; 12:1 na 16:1). Iya kaiwae Pol i roriya lenji leta na i vavurɨghegheŋgi bigibigiko thiyako kaiwanji na i thombeya lenji vaitoŋgiko. Na tembe i giyava yanawanji ne i wa weŋgi na ve thuweŋgi (16:5-7). \c 1 \p \v 1 Ghino Pol, Loi le renuwaŋa va i kula e ghino na ya tabo Krais Jisas ghalɨŋae gharaghambɨ. Weiŋgu ghaghanda Sostins wo roriya letake iyake \v 2 na wo variye i ghaona e ghemi, ghemi Loi le ekelesiya Korinita weŋga. Ghemi Loi kaerova i ghatha raŋgiyaŋga amalaghɨniye kaiwae, kaiwae kaero i tubweŋga weya Krais Jisas na iye le wabwi, na i tuthiŋga ghemi hu tabona amalaghɨniye le gharɨgharɨ. Ko ma mbe ghemi eŋge, weimiyaŋgiya valɨvaŋgake wolaghɨye gharɨgharɨniye, thavala thɨ kururu weya ghanda Giya Jisas Krais, iye thiye na ghinda ghanda Giya. \v 3 Wo naŋgo weya Ramanda Loi na ghanda Giya Jisas Krais gharenji weŋga na lenji gharemalɨlɨ i riyevanjara gharemina. \p \v 4 Mbaŋake wolaghɨye ya vata ago weya Loi, kaiwae le mwaewoko iyako kaero i tubweŋga weya Krais Jisas. \v 5 Iyake kaiwae Loi kaero i giya bigibigike thovuthovuye wolaghɨye e ghemi, valɨkaiwami lemi utuutu i thovuye na lemi ghareghare i laghɨye. \v 6 Lama vavaghare e ghemi Krais kaiwae kaero e ghawokithɨnja na i laweghathɨŋga, \v 7 iya kaiwae Nyao Boboma le giya bwagabwaga ma regha i ghenethavwi e ghemi. Mbaŋake mbema hu roroghagha eŋge ghanda Giya Jisas Krais le njoghama kaiwae. \v 8 Iye ne i njimbukikiŋga na mbe hu vurɨgheghe vara ghaghada mbaŋa le ghambako, na mbaŋa mbala Giya Jisas Krais le njoghama ma e ghamiwonjowe mun. \v 9 Emunjoru, valɨkaiwa ra vareminja Loi, iye i kula vathaŋga na weimi Nariye, Jisas Krais ghanda Giya, hu yaku na ghamwami vanaora. \p \v 10 Lo bodaboda, ghanda Giya Jisas Krais e idae ya utu vavurɨgheghe e ghemi, weimiyaŋgiya ghamunena lemi renuwaŋa regha, mbala ma hu vakatha wabwi e tɨnemina, ko lemi renuwaŋa hu vamboromboro e gharemina na hu wabwi na regha. \v 11 Lo bodaboda, gharɨgharɨ vavana thɨ mena Kloe ele ŋgoloko tɨne, thɨ giya yanawaŋgu, thɨŋa, mbe ghemi eŋge hu vegaithɨ wanaŋga. \v 12 Vavana ghemi huŋa, “Ghime wo ghambugha Pol”; na vavana huŋa, “Ghime wo ghambugha Apolos”; na vavana huŋa, “Ghime wo ghambugha Pita”; na vavana tembe huŋava, “Ghime wo ghambugha Krais.” \p \v 13 Lemi vakatha ŋgoreiyako, ŋgoreiya hu goviyaviya Krais. Ŋgoroŋga, Pol va i mare kaiwami? Va hu bapɨtaiso Pol e idae? \v 14 Ya vata ago weya Loi kaiwae mava ya bapɨtaisoŋga mun, mbe Krisɨpas na Gaiyus eŋge; \v 15 iya kaiwae ma valɨkaiwae lolo regha e tɨnemina ne iŋa, “Ghino va ya bapɨtaiso Pol e idae.” \v 16 Aa, ŋgoreiye te vambe ya bapɨtaisoŋgiva Setepano le wabwi, ko ma te elo ghareghare reghava na va ya bapɨtaiso lolo reghava. \v 17 Kaiwae Krais mava i variyeŋgo na ya bapɨtaisoŋgiya gharɨgharɨ, ko iyemaeŋge va i variyeŋgo na ya vavaghareŋa Toto Thovuye. Ma yaŋa ya vavaghare ghino lo thimba e tɨne, nandere, iyemaeŋge nuwaŋguiya gharɨgharɨ thɨ ghamɨno Jisas ghakros utuniye le vurɨgheghe na thava kros utuniye le vurɨgheghe i tabo na bigi bwagabwaga. \s1 Krais iye thimba na vurɨgheghe i mena weya Loi \p \v 18 Kaiwae Krais le mare e kros vwatae utuniye weŋgiya thavala e gharenji ma thɨ ghareghare Loi, ŋgoreiya bigi bwagabwaga weŋgi, ko iyemaeŋge ghinda kaero ra vaidiya vamoru, Jisas le mare e kros vwatae utuniye weinda ra ghamɨnogha Loi le vurɨgheghe. \v 19 Ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya, Loi iŋa, \q1 “Ne ya rakayathu raghareghare lenji thimba, \q1 thavala nuwanji i goi ne ya kitena lenji renuwaŋa.”\x - \xo 1:19 \xt Ais 29:14\x* \p \v 20 Ŋgoroŋga thiye rathimbathimba? Ŋgoroŋga thiye nuwanji i goi? Ŋgoroŋga thiye thɨ thimba e utuutu e yambaneke? Loi kaerova i vɨva gharɨgharɨ lenji thimba i tabo na bigi bwagabwaga. \p \v 21 Gharɨgharɨ ghinda la thimba e tɨne ma valɨkaiwanda na ne ra ghareghareya Loi, kaiwae Loi weiye le thimba va i renuwaŋa ŋgoreiyako. Ko iyemaeŋge Totoko iyava wo utuŋako na gharɨgharɨ thɨŋava utu bwagabwaga, Loi i vakaiwoŋa na i vamoruŋgiya thavala thɨ loŋweghathɨ. \v 22 Jiu nuwanjiya thɨ thuweya vakatha ghamba rotaele e maranji, na Grik nuwanjiya thɨ loŋweya gothimbathimba, \v 23 ko ghime wo vavaghareŋa Krais le mare e kros vwatae. Totoko iyako Jiu gharɨgharɨniye lenji ghamba thalatɨva, na thiye ma Jiu weŋgi ŋgoreiya kabaleya lenji utuutu. \v 24 Ko thavala kaerova Loi i kula weŋgi, Jiu na thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, Krais iye Loi le vurɨgheghe na le thimba. \v 25 Gharɨgharɨ vavana lenji renuwaŋa thɨŋava Loi le vakathako iye bigi bwagabwaga, ko iyemaeŋge amalaghɨniye le vakathako i kivwalaŋgiya gharɨgharɨ lenji thimbako ghavakavakatha. Tembe ŋgoreiyeva, vavana lenji renuwaŋa thɨŋava Loi le vakatha ma ele vurɨgheghe, ko iyemaeŋge le vakathako iyako i vurɨgheghe kivwala gharɨgharɨ lenji vakatha. \p \v 26 Lo bodaboda, wo hu renuwaŋa mbaŋa Loi va i kula weŋga na kaero hu tabo raloŋweloŋweghathɨ. Ghemi va e lemi ghareghare gharɨgharɨ e maranji, ma hu ghanagha, ghemi va ravurɨvurɨgheghe, ma hu ghanagha, na ghemi e idaidami laghɨye, ma hu ghanagha. \v 27 Ko iyemaeŋge ra numovuvura, gharɨgharɨ e yambaneke e maranji, thiye Loi va i tuthiŋgi, na iyake kaiwae i vakathaŋgiya raghareghare thɨ monjina. Na thavala thɨ njavovo gharɨgharɨ e yambaneke e maranji, thiye Loi va i tuthiŋgi, na iyake kaiwae i vakathaŋgiya thiye e lenji vurɨgheghe, thɨ monjina. \v 28 Na Loi va i tuthiŋgiya gharɨgharɨ ma e idaidanji, na gharɨgharɨ thiye gharɨgharɨ wolaghɨye thɨ botewo, na gharɨgharɨ thiye gharɨgharɨ wolaghɨye lenji renuwaŋa thiye ma bigi moli ŋgoreiye. Va i vakatha ŋgoreiyako mbala iya bigibigiko gharɨgharɨ lenji renuwaŋa iŋava e ghanjithovuye laghɨye, ne thɨ tabo na bigi bwagabwaga. \v 29 Loi va i vakatha ŋgoreiye, na mbala ma valɨkaiwae lolo regha tembe i taraweŋava ghamberegha Loi e marae. \v 30 Amalaghɨniye kaiwae hu yaku weya Krais Jisas, iye kaero i tabo na Loi le thimba kaiwanda. Ŋgoreiyake, Krais i wovarumwarumwaruŋainda, i vabobomaŋainda, na i rakayathuinda tharɨ e tɨne. \v 31 Ŋgoreiya Buk Boboma le utu: “Thela nuwaiya i wovorovoroŋa, valɨkaiwae i wovorovoroŋa Giya Loi.”\x - \xo 1:31 \xt Jer 9:24\x* \c 2 \s1 Pol i vavaghareŋa Krais le mare \p \v 1 Lo bodaboda, mbaŋa va ya ghaona na ya vavaghareŋa Loi utuniye e ghemi, lo utuutu mava ŋgoreiya rautuutu laghɨye na rathimbathimba lenji utuutu. \v 2 Lo yakuyaku e ghemi, mava lo renuwaŋava regha, ko mbema Jisas eŋge na le mare e kros vwatae utuutuniye. \v 3 Mbaŋa vambe inaŋgu e ghemi, ya njavovo weiŋgu lo mararu na riwaŋgu i tage. \v 4 Mbaŋa ya utuŋa na ya vavaghareŋa Toto Thovuye e ghemi, lo vavaghare ma ŋgoreiya rathimbathimba lenji utuutu na ya utuwo nuwami, ko lo vavaghareko Loi i vaemunjoruŋa Nyao Boboma le vurɨgheghe e tɨne, \v 5 mbala lemi loŋweghathɨna thava i ndeghathɨ gharɨgharɨ lenji thimba e tɨne, ko i ndeghathɨ eŋge Loi le vurɨgheghe e tɨne. \s1 Loi le thimba i mena weya Nyao Boboma \p \v 6 Emunjoru ma ya utu ŋgoreiya rathimbathimba lenji utuutu, ko iyemaeŋge thimba regha iya ya utuŋa weŋgiya thavala kaero thɨ gharematuwa. Iya thimbake iyake ma i mena e yambaneke, na yambaneke gharambarombaro ma thɨ ghareghare, thiye lenji vurɨgheghe tene iko. \v 7 Ko thimbake iya ya utuŋake, i mena weya Loi, na vambowo i wothuwele. Amba muyai i vakatha yambaneke, thimbake iyake vama inawe. E tɨne ghinda ra vaidiya bigibigike thovuthovuye wolaghɨye va i vivatharawe ghinda kaiwanda. Mbaŋa va i vivako Loi mava i woraŋgiya thimbake iyake weŋgiya gharɨgharɨ. \v 8 Yambaneke gharambarombaro mava thɨ ghareghareya thimbake iyake. Kaiwae thoŋgova e lenji ghareghare, mbala mava thɨ rokros vwenyevwenye gha Giya. \v 9 Ko iyemaeŋge, Buk Boboma i woraŋgiya ŋgoreiyake, iŋa, \q1 “Budakaiya ma mbaŋa regha gharɨgharɨ thɨ thuwe o thɨ loŋweya, \q1 na ma mbaŋa regha thɨ rerenuwaŋa kaiwae, \q1 bigibiginiye Loi kaerova i vivatharawe thavala thɨ gharethovuwe kaiwanji.”\x - \xo 2:9 \xt Ais 64:4\x* \m \v 10 Ko Nyao Boboma le kaiwo e tɨne, Loi i woraŋgiya weinda bigibiginiyeko iyava i rothuweleko moli. \p Nyao Boboma i ghareghareya bigibigike wolaghɨye, othembe Loi le renuwaŋako iya i dumwagako moli i ghareghare. \v 11 Ma lolo regha i ghareghare lolo reghava le renuwaŋa, mbe ghambereghako vara une i ghareghare. Tembe ŋgoreiyeva, ma lolo regha i ghareghareya Loi le renuwaŋa, Loi ghamberegha Une i ghareghare. \v 12 Ghinda ma ra wo yambaneke ririwoniye une, ko Nyaoko iya i mena weya Loi kaero ra wo na ina weinda. Iyake kaiwae, la renuwaŋa ma mboromboro weiye yambaneke gharɨgharɨniye lenji renuwaŋa. Iya kaiwae valɨkaiwanda ra ghareghareya Loi le mwaewo bwagabwagake iya i giyake weinda. \v 13 Iya kaiwae wo vavaghareŋa Loi le mwaewo na ma lama utuutu ma wo weya lenji thimba e tɨne, ko iyemaeŋge i mena Nyao Boboma le vavaghare e tɨne. Na wo vamanjamanjalaŋa Loi Une le renuwaŋa weŋgiya thavala Nyao Boboma ina weŋgi. \v 14 Ko thavala Nyao Boboma ma ina weŋgi, thiye ma nuwanjiya thɨ wovatha thebigiya i mena Loi e Une, kaiwae thɨ renuwaŋa thiye bigi bwagabwaga. Ma valɨkaiwanji thɨ wo ghanjirumwaru kaiwae mbe Nyao Boboma eŋge valɨkaiwae i woraŋgiya ghanjirumwaru. \v 15 Ghinda iya Nyao Boboma inake weinda valɨkaiwanda ra wo bigibigike wolaghɨye ghanjirumwaru. Ko thavala ma Nyao Boboma ina weŋgi, ma regha valɨkaiwae i ghareghareinda na ne i tuthi la ghareghare i rumwaru o nandere. \v 16 Ŋgoreiya Buk le utu, iŋa, \q1 “Thela i ghareghareya Giya le renuwaŋa na valɨkaiwae i vavagharewe?”\x - \xo 2:16 \xt Ais 40:13\x* \m Ko ghinda iya ra wo Nyao Boboma, la renuwaŋa ŋgoreiye Giya Krais le renuwaŋa. \c 3 \p \v 1 Lo bodaboda, mbaŋa va ya yaku weiŋguyaŋgiya ghemi, ma valɨkaiwaŋgu ya utu e ghemi ŋgoreiya ya utu weŋgiya gharɨgharɨ thiye Nyao Boboma ina weŋgi. Ko lo utuutu e ghemi ŋgoreiya gharɨgharɨ thiye yambaneke gharerenuwaŋa ina weŋgi, ŋgoreiya ghemi amba gamagai nanasiye Krais ghaghareghare kaiwae. \v 2 Vambe ya ligiya eŋge thu e ghemi. Mava ya giya ghanɨŋga vurɨgheghe e ghemi, kaiwae ma valɨkaiwami. Na othembe mbaŋake, ma valɨkaiwami ya giya ghanɨŋga vurɨgheghe e ghemi na hu ghan, \v 3 kaiwae ghemi amba hu ghambugha yambaneke thanavuniye na gharɨgharɨ yambaneke ghanjithanavu, kaiwae yamwakabu na ghatemuru mbe ina e ghemi. Thare thiyake thɨ vaemunjoruŋa yambaneke gharerenuwaŋa ina e gharemina na iye i mbaroŋaŋga? \v 4 Kaiwae ghemi vavana huŋa, “Ghime Pol le wabwi,” na vavana huŋa, “Ghime Apolos le wabwi.” Iyake ŋgoreiya hu ghambugha yambaneke gharɨgharɨniye ghanjithanavu iyako, ae? \p \v 5 Ŋgoroŋga? Thela Apolos na thela Pol? Ghime mbema rakakaiwo eŋge. Tomethi ghamakaiwo Giya va i giya weime, na e lama kaiwoke iyake tɨne ghemi e lemi loŋweghathɨ. \v 6 Ghino ya kabughathɨgha weiwo, Apolos i vavanjighɨnjighɨ e mbwa, ko Loi iye i vakatha na i mbuthu. \v 7 Thela i kabu na thela i vavanjighɨnjighɨ, thiye ma bigi ŋgoreiye, ko iyemaeŋge Loi iye i laghɨye, kaiwae iye i vakatha na i mbuthu. \v 8 Rakabukabu na ravavanjighɨnjighɨ, theghewoko thɨ yaku e kaiwo regha, ko tembene regha na regha ve vaidiya le kaiwoko modae ŋgoreiya le vakathako. \v 9 Ghime thamaghewoke wo kaiwo na regha Loi kaiwae, na ghemi Loi le uma. \p Na tembe ŋgoreiyeva, ghemi Loi le ŋgolo. \v 10 Ghino ŋgoraŋgwa ŋgolo gharavatavatad iye ele ghareghare. Loi i giya wo mwaewo na ya vanamwe ŋgoloko ghayayao na ya woraweya ghambaghɨmbaghɨ, na ne gheko woune vavana thɨ vatavatadɨwe. Ko iyemaeŋge regha na regha tembene i njimbukikiya le vatavatadɨko. \v 11 Loi kaerova i woraweya ŋgoloko ghambaghɨmbaghɨ iye Jisas Krais, na thava te lolo reghava i woraweya mbaghɨmbaghɨ togha. \v 12 Gharɨgharɨ vavana ne thɨ vatavatad e mbaghɨmbaghɨke iyake, ne thɨ bigiya gol, silva na varɨ ghayamoyamo thovuye, ko iyemaeŋge vavana thɨ bigiya umbwaumbwa, winjiwinji na nana. \v 13 Ko iyemaeŋge regha na regha le kaiwo ghathovuye na ghatharɨ ne ve yomara na ra thuwe mbaŋa Krais ne ghambaŋa i njoghama ghatha kaiwae. Kaiwae e mbaŋako iyako ne ŋgoreiya ndɨghema, na ndɨgheko iyako ne i mandowa lolo regha na regha le kaiwo, i thovuye o i tharɨ. \v 14 Thoŋgo lolo regha le vatavatad mane i nda, na ne i wo le kaiwoko modae. \v 15 Ko thoŋgo lolo regha le vatavatad i nda e ndɨghe kaero i thɨvaiya le kaiwoko une. Iye ne i vamoru ghamberegha yawaliye ŋgoreiya lolo i voraŋgima e ndɨghe une na nɨmae ma e uneune. \p \v 16 Kaero hu ghareghare ghemi Loi le Ŋgolo Boboma, na Nyao Boboma i yaku e ghemi. \v 17 Iya kaiwae thoŋgo lolo regha i vakowana Loi le ŋgolo boboma, Loi tembene i vakowanava loloko iyako, kaiwae Loi le ŋgolo i boboma na ŋgolo bobomako iyako iya ghemina. \p \v 18 Thava ghemi regha i mando na tembe i yarova ghamberegha. Thoŋgo lolo regha e tɨnemina i renuwaŋa na iŋava iye yambaneke thimbaniye inawe, thimbako iyako mbala i botewo na gharɨgharɨ thɨ wovakabakabaleyaŋa, ambane iye i tabo na rathimbathimba moli. \v 19 Kaiwae budakaiya yambaneke gharɨgharɨniye thɨ renuwaŋa iye thimba, Loi e marae iye thimba bwagabwaga; ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya, iŋa, “Loi i vakathaŋgiya rathimbathimba na tembe thiye ghanjimberegha thɨ wona e lenji thimbako tɨne,”\x - \xo 3:19 \xt Job 5:13\x* \v 20 na tembe iŋava, “Loi i ghareghare rathimbathimba lenji renuwaŋa ma e uneune.”\x - \xo 3:20 \xt Sam 94:11\x* \v 21 Iya kaiwae lolo regha na regha tha i utu weiye le sirari lemi randeviva kaiwanji. Kaiwae bigibigike wolaghɨye ghemi kaiwami. \v 22 Randeviva ŋgoreiya Pol, o Apolos, o Pita, bigibigi ŋgoreiye yambaneke, yawalɨ na mare, renuwaŋa ŋgoreiya noroke na mbaŋa i menamenako; thiyake ghemi kaiwami, \v 23 na ghemi Krais kaiwae, na Krais Loi kaiwae. \c 4 \s1 Giya ghamberegha valɨkaiwae i tuthiya rakakaiwo le kaiwo ghathovuye na ghatharɨ \p \v 1 Lemi rerenuwaŋa ghime kaiwame mbala ŋgoreiya ghime Krais le rakakaiwo, iyava i bigiraweŋgi na bigiko iya simosimoko rɨghe gharautu. \v 2 Bigi laghɨye moli rakakaiwo ŋgoranjiyako weŋgi, thiye thɨ mando na thɨ vamboromboroŋa ghanjigiyako le renuwaŋa. \v 3 Ko thoŋgo ghemi o rambarombaro regha hu tuthiya lo kaiwoke ghathovuye na ghatharɨ, mane ya rerenuwaŋa kaiwae. Othembe ghino wombereghake ma valɨkaiwaŋgu ya wovathovuthovuyeŋa o ya wovatharɨtharɨŋa lo kaiwo. \v 4 Ma te ya renuwaŋava bigi regha va ya vakatha vatharɨ, ko iyemaeŋge ma valɨkaiwae iyake kaiwae na raŋava rakakaiwo thovuye ghino. Giya ghamberegha tembe i tuthi lo kaiwo i thovuye o i tharɨ. \v 5 Iya kaiwae tha hu wovathovuthovuyeŋa o hu wovatharɨtharɨŋa ghamune lenji kaiwo, kaiwae amba ma kot ghambaŋa. Giya wo i mena, amba iye tembe ghamberegha i woraŋgiya e manjamanjala bigibigiko wolaghɨye iya simosimoko rɨghe weiye gharɨgharɨ lenji renuwaŋa thuwele e gharenji. Ko amba ghinda regha na regha ghandatarawa i mena weya Loi ŋgoreiya la kaiwoko. \p \v 6 Lo bodaboda, wo ya utuŋa ghino na Apolos. Nuwaŋguiya ghamba thuwathuwa ghime na hu ghareghare le utuutu gharumwaru, ŋgoreiya ghalɨŋanda regha iŋa, “Thava hu vakatha o huŋa iya mava thɨ rorori Buk Boboma e tɨne.” Mbala ma hu sirari na hu wovoreŋa lemi randeviva regha na hu wonjoŋanjoŋa randeviva reghava. \v 7 Thela i wovorevoreŋa idan na i kivwalaŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye? The bigi ina e ghen ma u wo weya Loi? Thoŋgo len thovuye i mena weya Loi ghamberegha, buda kaiwae u wovoreŋaŋge ghanɨmberegha ŋgoreiye len thovuye i mena e ghen? \p \v 8 Ko ana bigibigike wolaghɨye kaero i mboromboro weŋga? Ko ana thovuyeke wolaghɨye kaero i riyevanjaraŋga? Ko ana kaero hu tabo na rambarombaro laghɨlaghɨye? Ko iyemaeŋge ma emunjoru. Na ghime tembe ŋgoreiyeva mbala wo tabona rambarombaro laghɨlaghɨye na wo mbaro weimaŋgiya ghemi? \v 9 Ko iyemaeŋge ma ŋgoreiyako. Ghayamoyamo e ghino ŋgoreiya ghime ghalɨŋae gharaghambɨ, Loi va i bigiraweime muyai moli. Ghime ŋgorameŋgiya gharɨgharɨ thiye mbaro iŋana thɨ mare gharɨgharɨ e maranji. Ghime wo tabo na bigi regha gharɨgharɨke thɨ ghewoime, na tembe ŋgoreiyeva nyao thovuthovuye na yambaneke gharɨgharɨniye. \v 10 Krais kaiwae gharɨgharɨ thɨ wova kabakabaleyaŋaime, ko iyemaeŋge weya Krais, ghemi lemi renuwaŋa huŋava hu thimba moli! Ghime wo njavovo, ko iyemaeŋge ghemi lemi renuwaŋa huŋava hu vurɨgheghe! Ghime ma ghamayavwatata i laghɨye, ko iyemaeŋge ghemi lemi renuwaŋa huŋava ghamiyavwatata i laghɨye! \v 11 Va i menakowe na ghaghada noroke, bada i gharɨime, mbwa i gharɨime, lama njimbonjimbo i tharɨ, thɨ tagavotagamena weime, wo rakaraka loloŋga, \v 12 na tembe ghime e nɨmanɨmame wo kaiwo vurɨgheghe. Mbaŋa gharɨgharɨ thɨ utuvatharɨ weime, wo varemoliyaŋgi, na mbaŋa thɨ giya vuyowo weime, wo ghataŋaghathɨ. \v 13 Mbaŋa gharɨgharɨ thɨ utukwan ghime kaiwame, ghime wo gonjogha weŋgi e utu thovuye. Ghime ŋgorameya ghembako ghadidiye, thɨ njoŋgoyathuime, na ŋgorameya bigi bwagabwaga rameyambaneke e maranji. Mbe ŋgorame varako ghaghad noroke. \p \v 14 Ya rorori e ghemi na ya utu ŋgoreiyako, ma nuwaŋguiya lemi renuwaŋa huŋava ya vakathaŋga na hu monjina, ko iyemaeŋge nuwaŋguiya ya vavurɨghegheŋaŋga ŋgoreiya ghemi lo ŋgaŋga moli na valɨghareghareŋgu. \v 15 Valɨkaiwae ya vakatha ŋgoreiyako kaiwae ghino mbe womberegha eŋge ramami. Othembe Krais e idae ghamiranjimbunjimbu thɨ ghanagha moli, ghino Krais e idae ya tabo na ramami, kaiwae ghino iyava ya womena Totona Thovuye e ghemi. \v 16 Iya kaiwae ya naŋgo vurɨgheghe e ghemi na hu ghambugha wothanavuke. \v 17 Iyake kaiwae, na ya variya Timoti i ghaona e ghemi. Iye ŋgoreiya naruŋgu moli valɨghareghareŋgu, na iye Giya le rakakaiwo thovuye. Iye ne i vavanuwovɨrɨŋga wothanavu Krais e yawaliye, na thanavuŋgiko thiyako ya vavaghareŋa weŋgiya ekelesiya e valɨvaŋgake wolaghɨye. \p \v 18 Vavana ghemi lemi renuwaŋa hu munjeva mane ya ghaona ya thuweŋga, iya kaiwae weimi lemi sirari. \v 19 Thoŋgo Giya le renuwaŋa ŋgoreiye, mbaŋa nasiye ya ghaona, na ya thuweŋgi thavala weinji lenji sirari na ne ya loŋweya lenji utuutu na lenji renuwaŋa, ko tembe ya thuweva lenji vurɨgheghe i emunjoru o nandere. \v 20 Kaiwae Loi le ghamba mbaro mane ra thuwe gharɨgharɨ e lenji utuutu, ko ne ra thuwe Loi le vurɨgheghe e tɨne. \v 21 Nuwamiya budakai? Ya wo ghaona umbwa ghe yabɨyabɨbɨ e ghemi, o valɨkaiwae ya ghaona weiŋgu lo gharethovu na lo gharenja? \c 5 \s1 Yathima thanavuniye ekelesiya e tɨne \p \v 1 Ya loŋweya utuutu i mena e valɨvaŋgana iyana, thɨŋava yathima thanavuniye regha i yoyomara e ghemi. Yathimake thanavuniye iyake, othembe thiye ma thɨ ghareghareya Loi ma ghanjithanavu ŋgoreiye. Thɨŋava ghɨmoru i ghena weiye ramae levo. \v 2 Ŋgoroŋga na weiye lemi sirari? Valɨkaiwami hu monjina na hu nuwatharɨ laghɨye moli, na hu variyeyathu loloko iya i vakatha thanavuko iyako e lemi wabwina tɨne. \p \v 3 Othembe inaŋgu bwagabwaga e ghemi, e ghareŋguke ghino mbe inaŋgu vara ghena weiŋguyaŋgiya ghemi. Na thoŋgo raŋa ghino ŋgoreiya weiŋguyaŋgiya ghemi, na ghanda Giya Jisas e idae kaero ya vakathavao loloko iyako ghambaro. \v 4 Hu vakatha ghambaro ŋgoreiyake: mbaŋa regha hu mevathavatha, na e ghareŋguke ghino mbe inaŋgu vara ghena weiŋguyaŋgiya ghemi, na ghanda Giya Jisas le vurɨgheghe mbe inava weinda, \v 5 amba raŋa na loloko iyako i raŋgi e lemi wabwina tɨne, hu viyathu na i wa Seitan ele mbaro tɨne. Mbala ve vakowana riwae, na mbwatane i uturaŋgiya na i roiteta ghathanavu raraitharɨ na mbala mbaŋa ghanda Giya le njoghama, une i vaidiya vamoru. \p \v 6 Ghemi weimi lemi sirari, ko iyemaeŋge ma i thovuya iyako! Kaero hu ghareghare, thoŋgo isɨt seiwo ra worawe e pwalawa ne i ruwo pwalawako tɨne laghɨye na i vakatha na i roro. Iyake ŋgoreiya lolo regha le tharɨ thanavuniye valɨkaiwae i valawe e ghemi, na i vakowana lemi wabwina. \v 7 Hu wokiyathu tharɨ thanavuniye, iya ŋgoreiya isɨt e ghemi, na ghemi ŋgoramiya gharɨgharɨ totogha. Emunjoru ghemi kaero gharɨgharɨ totogha ghemi, kaiwae Krais kaerova i mare kaiwanda. Iye va ŋgoreiya sip nariye Jiu thɨ unɨghɨ Thaga Valaŋani kaiwae. \v 8 Iyake kaiwae na yaŋa ghandathanavu valɨkaiwae ŋgoreiye Loi le gharɨgharɨ boboma. Iya kaiwae ra vakatha thagake iyake, thava weiye bred thɨ basi weiye isɨt teuye, iye tharɨ na tharɨ thanavuniye, ko weiye eŋge bred ma weiye isɨt thɨ basi, kaiwae iye thanavu i rumwaru na utu emunjoru. \p \v 9 Letama iyava ya rori na ya variyema e ghemi, va yaŋa thava te weimiyaŋgiyava rayathiyathima hu yayaku na regha. \v 10 Ya utu ŋgoreiyako, ko rayathiyathima thiye ma thɨ loŋweghathɨ ma utuninji ŋgoreiye. Thoŋgo ma hu yayaku na regha weimiyaŋgiya rayathiyathima thiye ma thɨ loŋweghathɨ, aŋga ne hu rakareŋa eŋge? Ne hu rakaiteta yambaneke! Tembe ŋgoreiyeva thavala thɨ vothaŋa, rakaivɨŋgi, o thiye thɨ kururu weŋgiya loi kwanɨkwan, thiyake ma valɨkaiwae hu botewoyathuŋgi. \v 11 Ko lo utuko iyava ya rorinjoŋako gharumwaru ŋgoreiyake: thavala thɨŋa thiye raloŋweghathɨ ko iyemaeŋge thiye rayathiyathimaŋgi, thava hu yayaku na regha weimiyaŋgi. Tembe ŋgoreiyeva, thoŋgo lolo regha iŋa iye i loŋweghathɨ, ko iyemaeŋge iye i vothaŋa, o iye i kururu weya loi kwanɨkwan, o thoŋgo iye rautu basibasi, o ramunumu, o rakaivɨ, ee iyake thava weimi hu yayaku na regha. Lolo ŋgorako thava hu ghanɨŋga na regha weimi. \p \v 12-13 Thavala ma thɨ loŋweghathɨ emunjoru weya Loi, ma lo mbaro regha ina weŋgi na ya tuthiya ghanjithanavu ghathovuye na ghatharɨ. Loi tembene i tuthiya ghanjithanavuko ghathovuye na ghatharɨ. Ko iyemaeŋge ghemi valɨkaiwami moli hu tuthiya lemi valɨraloŋweloŋweghathɨ ghanjithanavu na hu vakatha ghanjimbaro. Buk Boboma iŋa, “Hu vaŋguraŋgiya tharɨ gharavakatha e lemi wabwina tɨne.”\x - \xo 5:12-13 \xt Mba 17:7; 19:19; 21:21; 22:21,24; 24:7\x* \c 6 \s1 Raloŋweloŋweghathɨ thɨ vakot lenji valɨraloŋweloŋweghathɨ \p \v 1 Thoŋgo ghemina regha i wogaithɨ weiye gheu regha, na i vaŋgu na ve vaŋgugiya weŋgiya kot gharavakatha, thiye ma thɨ loŋweghathɨ e maranji, ŋgoroŋga ghathovuyako? Ma methɨ wa weŋgi eŋge lenji valɨraloŋweloŋweghathɨ na thɨ vanamwe lenji wogaithɨko iyako? \v 2 Ko thare hu ghareghare, ghinda raloŋweloŋweghathɨ nevole ra vanivaŋaŋgiya yambaneke gharɨgharɨniye thavala ma thɨ loŋweghathɨ? Thoŋgo nevole ra vakatha ŋgoreiyako, ŋgoroŋga eŋge na ma valɨkaiwami hu vanamwe tharɨ nasiye e tɨnemina? \v 3 Ko ma hu ghareghareva ghinda nevole ra vanivaŋaŋgiya nyao thovuthovuye na raraitharɨ? Thoŋgo nevole valɨkaiwanda iyako, valɨkaiwami moli mbaŋake hu vanamwe lemi yakuyaku e yambaneke bigibiginiye utuutuniye. \v 4 Iya kaiwae thoŋgo bigibigi ŋgoranjiyako thɨ yoyomara e ghemi, mbala hu wa weya raloŋweloŋweghathɨ regha na valɨkaiwae i vanamwe, othembe iye ma e idaida. \v 5 Maŋa iyake kaiwae valɨkaiwae hu monjina: ko ma lolo regha ina e tɨnemina, iye nuwae i goi na valɨkaiwae i vanamwe raloŋweloŋweghathɨ theghewo lenji wogaithɨ? \v 6 Ko iyemaeŋge raloŋweloŋweghathɨ regha i vaŋgwa le valɨraloŋweloŋweghathɨ na ve vaŋgurawe e kot, na kot gharavakatha, thiye ma thɨ loŋweghathɨgha Jisas thɨ vanivaŋa! \p \v 7 Ghemi, kaiwae hu vaŋguŋgiya lemi valɨraloŋweloŋweghathɨ na hu vaŋguraweŋgi e kot, iyake ghaghareghare ghemi kaero hu dobu moli. Mbala mbema hu vatomweŋga eŋge na ghamune thɨ vakatha vatharɨ e ghemi. Mbala mbema hu vatomweŋga eŋge na thɨ kwanɨyaroŋga. \v 8 Iyemaeŋge ghemi hu vakatha vatharɨ weŋgiya ghamune, na hu kwanɨyaroŋgi! Mbwana. Hu vakatha ŋgoreiyako weŋgiya lemi valɨraloŋweloŋweghathɨ. \p \v 9 Ko ana ma hu ghareghare thavala ghanjithanavu i tharɨ mane vethɨ ru Loi ele ghamba mbaro tɨne? Thava hu vatomwe na lolo regha i kwanɨyaroŋga: rayathiyathima, thavala thɨ kururu weŋgiya loi kwanɨkwan, ragheghe thiye rayathiyathima, amaamala na theghathegha thiye ghɨmoghɨmoru thɨ vamodo na thɨ vakaiwoŋa riwanji yathima kaiwae, thavala weinjiyaŋgi lenji valɨghɨmoghɨmoru thɨ vavaghena, \v 10 rakaivɨ, ranumo bigibigi, ramunumu, raliutu na rautukwanɨkwan, thiye mane vethɨ rakaru Loi ele ghamba mbaro tɨne. \v 11 Ghemi vavana ghamithanavu va ŋgoreiyako. Ko iyemaeŋge Giya Jisas Krais e idae na la Loi Une le vurɨgheghe e tɨne, Loi kaerova i thavwiŋga na i vabobomaŋa, na kaero i wovarumwarumwaruŋaŋga. \s1 Hu vakaiwoŋa riwamina Loi le vwenyevwenye kaiwae \p \v 12 Vavana huŋa, “Ma e wodageten, bigibigike wolaghɨye valɨkaiwaŋgu ya vakatha.” Ŋgoreiye, ko iyemaeŋge ma bigibigike wolaghɨye ne thɨ thalavuinda na e ghandathovuye. Vavana huŋa, “Ma e wodageten, bigibigike wolaghɨye valɨkaiwaŋgu ya vakavakatha,” ko iyemaeŋge thava bigi regha i mbaroŋaŋgo. \v 13 Vavana huŋa, “Ghanɨŋga ŋgamoinda kaiwae, na ŋgamoinda ghanɨŋga kaiwae.” Ŋgoreiye, ko iyemaeŋge Loi ne iŋa na mbe theghewoko vara nandereŋgi. Riwandake ma yathima kaiwae ŋgoreiye. Ra vakaiwoŋa eŋge riwandake Giya kaiwae, Giya iye i njimbukikiya riwandake. \v 14 Loi le vurɨgheghe e tɨne ne i vaŋguthuweiru riwandake mare e tɨne ŋgoreiya va i vaŋguthuweiruya ghanda Giya Jisas mare e tɨne. \p \v 15 Kaero hu ghareghare riwamina iye Krais riwae ŋginauye. Thare valɨkaiwae lolo regha ne i wo Krais riwae ŋginauye na i wovatad weiye wevo i vakuneŋa riwae yathima thanavuniye? Nandere moli! \v 16 Ko thare hu ghareghare, thoŋgo ghɨmoru regha weiye wevo i vakuneŋa riwae yathima thanavuniye, e riwanjiko iye weiye wevoko kaero ŋgoreiye riwanjiko regha. Kaiwae Buk Boboma iŋa, “Theghewoko ŋgoreiya riwanjiko regha.”\x - \xo 6:16 \xt Rɨgh 2:24\x* \v 17 Ko thoŋgo thela weiye Giya i tubwe na regha, e une iye ŋgoreiya kaero weiye Giya thɨ yaku na regha. \p \v 18 Hu voiteta yathima thanavuniye. Tharɨke wolaghɨye ra vakavakatha thɨ mena eto e riwandake, ko thoŋgo ra yathima, kaero ra vakatha tharɨ e riwandake, na ra vakowana. \v 19 Ko ana ma hu ghareghare riwamina ŋgoreiya ŋgolo boboma Nyao Boboma kaiwae, iye Loi i wogiya e ghemi na i yaku e ghemi. Ghemi ma ghamimbereghawe, ghemi Loi we, \v 20 kaiwae kaerova i vamodo njoghaŋga na modami laghɨye moli. Iya kaiwae hu vakaiwoŋa riwamina Loi le vwenyevwenye kaiwae. \c 7 \s1 Ghe utuniye \p \v 1 E mbaŋake iyake nuwaŋguiya ya thombeya lemi leta va hu rori na i mena e ghino, na ya varumwaruŋgiya utuutu vavana va hu vaitoŋgi. \p Thoŋgo ghɨmoru regha i yaku na ŋgoreiya ghɨbɨghɨbɨ, i thovuye iyako. \v 2 Ko kaiwae yathima thanavuniye i laghɨye, iya kaiwae ghɨmoru regha na regha mbe ele levo na tembe ŋgoreiyeva wevo regha na regha mbe ele ghɨmoru. \v 3 Ghɨmoru mbe i vatomweya riwae weya levo na wevoko tembe i vakatha ŋgoreiyeva iyako weya le ghɨmoru na thɨ vamboromboroŋa lenji renuwaŋa. \v 4 Wevo ghamberegha ma i mbaroŋa riwae, ko le ghɨmoruko iya i mbaroŋava. Na tembe ŋgoreiyeva ghɨmoruko ghamberegha ma i mbaroŋa riwae, levoko iye i mbaroŋava. \v 5 Iya kaiwae ghemi ragheghe tha hu vevaghareghareŋga, thoŋgo mbe themighewona vara lemi renuwaŋa regha na hu vevaghareghareŋga mbaŋa ubotu, na mbala hu giya ghamimbaŋa naŋgo kaiwae, ko iyemaeŋge tene hu ghena na reghava. Thoŋgo ne hu vakatha ŋgoreiyako, vakathako iyako ghamɨnae mane i vurɨgheghe e ghemi, mbala Seitan ma i mandoŋga. \v 6 Ma ya wogiya ghamimbaro, ko thoŋgo nuwamiya hu vakatha ŋgoreiye, ya vatomwe e ghemi. \v 7 Lo renuwaŋako nuwaŋguiya mbala taulaghɨna ghemi hu ghɨbɨghɨbɨ ŋgoramiya ghino. Ko iyemaeŋge regha na regha Loi kaerova i giya ghandabebe. Vavana ghandabebe mbe regha na vavana ghanjibebe mbe regha. \p \v 8 Thavala ma thɨ ghe na wambwiwambwi ya dage e ghemi valɨkaiwae thava hu ghe, na ŋgoramiya ghino. \v 9 Ko thoŋgo yathima gharerenuwaŋa i vurɨgheghe moli e ghemi na ma valɨkaiwami tembe hu ravaghaŋga ghamimberegha, mbema hu ghe eŋge. I tharɨ eŋge thanavuko iyako ghamɨnae i vurɨgheghe e ghemi. \p \v 10 Ragheghe ghanjimbaro ŋgoreiyake. Iyake ma ghino lo mbaro ŋgoreiye, Giya le mbaro. Ragheghe wevo thava i botewoyathu le ghɨmoru. \v 11 Ko thoŋgo i roitete, thava te i gheva, o thoŋgo nandere, i wa weya le ghɨmoru na thɨ vanamwe na ghamwanji kaero vanaorava. Na tembe ŋgoreiyeva, ragheghe ghɨmoru thava i botewoyathu levo. \p \v 12 Ghemi raloŋweloŋweghathɨ na lemi ovo ma thɨ loŋweghathɨgha ghamivavurɨgheghe ŋgoreiyake. Iyake ma Giya ghalɨŋae, ghino ghalɨŋaŋgu. Thoŋgo ghɨmoru i loŋweghathɨ na levo ma i loŋweghathɨ, na thoŋgo wevoko nuwaiya mbe i yaku weiye ghɨmoruko, ghɨmoruko thava i botewo wevoko. \v 13 Tembe ŋgoreiyeva, thoŋgo wevoko raloŋweloŋweghathɨ na ghɨmoruko nuwaiya i yaku weiye wevoko, wevoko thava i botewo ghɨmoruko. \v 14 Ya utu ŋgoreiyako kaiwae ghɨmoruko iya ma i loŋweghathɨko levoko le loŋweghathɨ kaiwae iye kaero i thɨna Loi e marae. Na tembe ŋgoreiyeva, wevoko iya ma i loŋweghathɨko, thoŋgo le ghɨmoru i loŋweghathɨ, iye kaero i thina Loi e marae. Thoŋgo ma ŋgoreiya lo utuke, lemi ŋgaŋgana mbala ŋgoranjiya thavala ma thɨ ghareghareya Loi lenji ŋgaŋga. Ko iyemaeŋge kaero ŋgoreiye, thiye kaero thɨ thɨna Loi e marae. \v 15 Ko iyemaeŋge, thoŋgo thela ma i loŋweghathɨ nuwaiya iteta levo o le ghɨmoru raloŋweloŋweghathɨ, hu viyathu na i vakatha ŋgoreiye. Thoŋgo kaero ŋgoreiyako, raloŋweloŋweghathɨ ghɨmoru o wevo, ma mbaro vurɨgheghe regha inawe na thava i vatomweya levo o le ghɨmoru na i roitete, kaiwae Loi le kula ŋgoreiye na nuwaiya ra yayaku na bubuyamo. \v 16 Ghen raloŋweloŋweghathɨ wevo, valɨkaiwan u vamoru len ghɨmoru na i tabo na raloŋweloŋweghathɨ o nandere, ma valɨkaiwae u ghareghare. Ghen raloŋweloŋweghathɨ ghɨmoru, valɨkaiwan u vamoru len wevo i tabo na raloŋweloŋweghathɨ o nandere, ma valɨkaiwae u ghareghare. \s1 La yakuyaku ŋgoreiya va ra menakowe mbaŋa Loi i kula weinda \p \v 17 Regha na regha mbala le yakuyaku ŋgoreiya Giya Jisas le wogiyawe, na e yawaliye mbala ŋgoreiya mbaŋa Loi va i kulawe. Ya vavaghareŋa iya mbaroke iyake ekelesiya wabwi weŋgi e valɨvaŋgake wolaghɨye. \v 18 Thoŋgo ghɨmoru regha kaero thɨ kitena riwae mbothiye njimwae ŋgoreiya Mosese le mbaro ko amba muyai Loi i kulawe, thava i munjeva i ravunyivunyiya tenɨtoko iyako. Thoŋgo ghɨmoru regha ma i vakatha kamwathɨko iyako na Loi kaero i kulawe, thava te thɨ vakathaweva. \v 19 Iya kaiwae ma bigi ŋgoreiya ghɨmoghɨmoru thɨ wo tenɨto thanavuniye o nandere. Bigi laghɨye eŋge vara na gharerenuwaŋa i laghɨye, ra ghambugha Loi le mbaro. \v 20 Regha na regha mbala ra yaku ŋgoreiya va la yakuyakuko amba muyai Loi i kula weinda. \v 21 Thoŋgo ghen lolo regha va le rakakaiwobwaga ghen na Loi i kula e ghen, tha i vakathaŋge na u rerenuwaŋa kaiwae, ko thoŋgo u vaidiya ghanɨmbaŋa thovuye regha na valɨkaiwan u tabona ŋgoreiya rakarakayathu loloniye, u vakatha ŋgoreiye. \v 22 Thela iye va rakakaiwobwaga mbaŋa Giya i kulawe na i tabo raloŋweloŋweghathɨ, iye ŋgoreiye rakarakayathu loloniye. Tembe ŋgoreiyeva, the lolo rakarakayathu loloniye, na Giya i kulawe, iye kaero i tabona Krais le rakakaiwobwaga na i mbaroŋa. \v 23 Loi kaerova i vamodo njoghaŋga na modami laghɨye moli, iya kaiwae thava hu tabo na lolo regha le rakaiwobwagava. \v 24 Lo bodaboda, regha na regha mbala hu yaku ŋgoreiya mbaŋa va lemi yakuyaku na Loi i kula e ghemi na hu tabo raloŋweloŋweghathɨ. \s1 Gagamaina na wambwiwambwi utuninji \p \v 25 E mbaŋake iyake lemi vaito gagamaina kaiwanji, ya giya ghathombe. Giya ma i utuŋa e ghino mbaro regha gagamaina kaiwanji na valɨkaiwae ya utuŋa e ghemi. Ko Giya i gharevɨrɨŋaŋgo na ya tabo le rakakaiwo emunjoru, iya kaiwae lo utuutu valɨkaiwae hu vareminje, na ya woraŋgiya lo renuwaŋa. \p \v 26 E mbaŋake iyake vuyowo i ghanagha thɨ rakarakaraŋgi, iyake kaiwae lo renuwaŋa ŋgoreiyake: thoŋgo lolo regha ma i ghe, i thovuye eŋge i yaku ŋgoreiyako. \v 27 Ghɨmora ghen, thoŋgo e len wevo, thava u tamweya kamwathɨ na u botewo len wevona. Thoŋgo ma u ghe, thava u rovurɨgheghe ghe kaiwae. \v 28 Thoŋgo u vaŋgwa wevo eunda, ma tharɨ ŋgoreiya iyako. Na thoŋgo gamaina eunda i vaŋgwa ghɨmoru regha, ma i vakatha tharɨ iyako. Ko thavala thɨ ghe ne thɨ vaidiya vuyowo i ghanagha moli. Iya kaiwae ma nuwaŋguiya vuyowaŋgiko thiyako thɨ yomara e ghemi. \p \v 29 Lo bodaboda, lo utuke gharumwaru ŋgoreiyake. Mbaŋa ma i molao, iya kaiwae e mbaŋake iyake na i ghaoko thavala e lenji ovo mbema thɨ vatomweŋgi eŋge weya Loi, ŋgoreiya ma thɨ ghe, \v 30 thavala thɨ randa ŋgoreiya ma thɨ gharevɨrɨ, thavala thɨ vavɨrɨ ŋgoreiya ma thɨ warari, na thavala thɨ vamodo lenji bigibigi, ŋgoreiya bigibigiko iyako ma thiye weŋgi, \v 31 na thavala thɨ vavakaiwoŋaŋgiya yambaneke bigibiginiye, ŋgoreiya ma thɨ vavakaiwoŋaŋgi. Kaiwae yambaneke ghathuwathuwa kaero iya vara ne ikoke. \p \v 32 Ma nuwaŋguiya lemi rerenuwaŋa thɨ vuyowo. Ghɨmoruko iya ma i gheko valɨkaiwae i rerenuwaŋa Giya le kaiwo kaiwae, nuwaiya i vamboromboroŋa Giya le renuwaŋa. \v 33 Ko ghɨmoruko iya i gheko, i rerenuwaŋa yambaneke bigibiginiye kaiwae, kaiwae nuwaiya i vamboromboroŋa levoko le renuwaŋa, \v 34 iya kaiwae i ndendeghathɨ renuwaŋa theghewo e tɨne. Wevo i thamatuwa na amba ma i ghe na gamaina mbala thɨ rerenuwaŋa laghɨye Giya le kaiwo kaiwae, nuwanjiya thɨ vabobomaŋa riwanji na gharenji weya Giya. Ko wevoko iya i gheko i rerenuwaŋa laghɨye yambaneke bigibiginiye kaiwae, kaiwae nuwaiya i vamboromboroŋa le ghɨmoruko le renuwaŋa. \v 35 Ghami thalavu kaiwae iya ya utu na ŋgoreiyake, ma nuwaŋguiya lo utuutu ŋgoreiya bigi regha na i wo na i mbaroŋaŋga. Ko iyake nuwaŋguiya hu ghambugha thanavu thovuye ghakamwathɨ na nuwaŋguiya thava bigi regha i kitenɨŋga lemi renuwaŋa Giya le kaiwo kaiwae. \p \v 36 Gagamaina utuninji lo renuwaŋa ŋgoreiyake. Thoŋgo amala regha i dage tena yawarumbuye gamaina na thava i ghe, ko muyai i renuwaŋa le dagetenɨko iyako ma i thovuye, na yawarumbuyeko kaero i thamatuwa moli na valɨkaiwae moli i ghe, i vakatha ŋgoreiya le renuwaŋako na i vatomweya yawarumbuyeko i ghe. Iyake ma tharɨ ŋgoreiye. \v 37 Thoŋgo amala regha yawarumbuye gamaina na i vakatha ghambaro na thava i ghe, na thoŋgo kaero le renuwaŋako ŋgoreiye na ma i numoghegheiwo, amalako iyako le renuwaŋako i thovuya iyako. \v 38 Iya kaiwae amalako i vakatha yawarumbuye na i ghe, i vakatha wagiyawe iyako, na amalako iya ma iŋana yawarumbuye i ghe i vakatha wagiyawe moli. \p \v 39 Thoŋgo wevo eunda le ghɨmoru mbe e laghalagha, ma te valɨkaiwaeva i roitete. Ko iyemaeŋge thoŋgo le ghɨmoru i mare, valɨkaiwae the ghɨmoru nuwaeko nuwaiya i vaŋgu, ko ghɨmoruko iyako eŋge thoŋgo iye raloŋweloŋweghathɨ. \v 40 Ko ghino lo renuwaŋa thava te i gheva na le warari ne i laghɨye. Na ya renuwaŋa Nyao Boboma ina e ghino iya ya utuŋaŋgiya utuutuke thiyake. \c 8 \s1 Ghanɨŋga thɨ vabobomaŋa loi kwanɨkwan weŋgi utuniye \p \v 1 E mbaŋake iyake nuwaŋguiya ya thombeya lemi govaito ghanɨŋga thɨ vabobomaŋa weŋgiya loi kwanɨkwan kaiwae. \p Taulaghɨke ghinda ra ghareghare utuutuke thiyake, iya iŋake, “Taulaghɨke ghinda e la ghareghare.” Emunjoru, ko iyemaeŋge la ghareghareko iyako i wovoreŋainda na weinda la sirari, ko gharethovu i vatadɨinda la loŋweghathɨ na valɨkaiwanda ra thalavuŋgiya gharɨgharɨ vavana. \v 2 Thela thoŋgo iŋa iye i gharegharevao bigi regha, amba ma i ghareghare ŋgoreiye valɨkaiwae i ghareghare. Ko iyemaeŋge le ghareghareko iyako amba ma i vamboromboroŋa ŋgoreiya iye ele ghareghare. \v 3 Ko thela i gharethovwa Loi, Loi i ghareghare loloko iyako iye le lolo. \p \v 4 Iya kaiwae, ghanɨŋga thɨ vowo weŋgiya loi kwanɨkwan gharerenuwaŋa ŋgoreiyake. Kaero ra ghareghare loi kwanɨkwan thiye ma loi emunjoruŋgi. Ra ghareghare Loi emunjoru mbe ghamberegha eŋge na ma te reghava. \v 5 Gharɨgharɨ vavana lenji renuwaŋa thɨŋava loi lemoyo inanji e buruburu na e yambaneke, na loiŋgiko na giyagiyako thiyako lemoyo. \v 6 Iyemaeŋge othembe thɨŋa ŋgoreiyako, ghinda weinda Loi mbe ghamberegha eŋge, iye Ramanda, iye bigibigike wolaghɨye ghanjiravakatha, na iye le gharɨghara ghinda. Na Giya mbe ghamberegha eŋge, Jisas Krais, weya amalaghɨniye bigibigike wolaghɨye thɨ yomara, na weya amalaghɨniye ghinda e yawayawalinda. \p \v 7 Ko iyemaeŋge raloŋweloŋweghathɨ vavana ma thɨ ghareghare wagiyawe loi kwanɨkwanɨma bigi ŋgoreiyeŋgi. Vavana va thɨ kurukururu weŋgi, na e mbaŋake iyake, thoŋgo thɨ ghana ghanɨŋga ŋgoranjiyako, thiye mbe inanjiwe thɨ renuwaŋakikiya ghanɨŋgako iyako kaero thɨ vowo weŋgiya loi kwanɨkwan. Lenji ghareghareko i tubo na ma nuwanji i rumwaru loi kwanɨkwan kaiwanji, na e ghaminanjiko laghɨye ŋgoreiya ghanɨŋgako iyako kaero i vambɨghɨyaŋgi. \v 8 Ko iyemaeŋge ghanɨŋgake iya ra ghanɨke o ma ra ghan ma i vakathainda na ra thovuye Loi e marae. Mane ra vakowana la vɨghathɨ weinda Loi, thoŋgo ma ra ghana ghanɨŋga vavana, na tembe ŋgoreiyeva, thoŋgo ra ghana ghanɨŋga vavana, ma i vakatha la vɨghathɨ i vurɨgheghe weinda Loi. \p \v 9 Hu njimbukikiŋga. Kaiwae hu ghareghare wagiyawe ma e ghamidageten na thava hu vakatha bigi regha na lemi vakathako iyako kaiwae na raloŋweloŋweghathɨ thiye lenji ghareghare ma i laghɨye thɨ dobu. \v 10 Iya kaiwae, ghen e len ghareghare, thoŋgo u wa vo ru loi kwanɨkwan ele ŋgolo kururu tɨne, vo yaku e ghamba ghanɨŋga na u ghanɨŋga, na thoŋgo raloŋweloŋweghathɨ iye le ghareghare ma i laghɨye i thuweŋge, nuwae ne i ghaŋgo e ghen na i ghana ghanɨŋgana iya kaero thɨ vowo weŋgiya loi kwanɨkwan; ŋgoreiya iyako ae? \v 11 Ghanɨvaŋgavaŋgana, iye le ghareghare ma i laghɨye na iye Krais va i marewe, len gharegharena i vakatha na i mukuwo. \v 12 Mbaŋa hu vakatha tharɨ weŋgiya ghamivaŋgavaŋga thiye lenji ghareghare ma i laghɨye na thɨ dobu, weya Krais kaero hu vakatha tharɨ. \v 13 Iya kaiwae, thoŋgo ya ghana ghanɨŋga na ya vakatha wovaŋgavaŋga i dobu ele loŋweghathɨ, ma tene mbaŋa reghava ya ghana thetheghan mbunɨmaniye, mbala ma ya vakatha wo vaŋgavaŋga regha na i dobu ele loŋweghathɨ. \c 9 \s1 Pol iye ghalɨŋae gharaghambɨ na ghakaiwo budakai \p \v 1 Emunjoru ma bigi regha i ganatenɨŋgo! Emunjoru ghino ghalɨŋae gharaghambɨ regha! Ghino kaero ya thuwe ghanda Giya Jisas! Lo kaiwo Giya kaiwae uneya ghemi. Hu varaeŋna thiyako, ŋgoreiye? \v 2 Othembe gharɨgharɨ vavana thɨŋa ma ghalɨŋae gharaghamba ghino, ko ghemi valɨkaiwami moli huŋa ghalɨŋae gharaghamba ghino. Kaiwae ghemi lemi loŋweghathɨna i woraŋgiya weŋgiya gharɨgharɨ, emunjoru ghino Giya ghalɨŋae gharaghambɨ. \p \v 3 Mbaŋa gharɨgharɨ thɨ ghathaŋgo ya thombeya ghalɨŋanjiko ŋgoreiyake: \v 4 Ko ana ghime ma valɨkaiwae ghemi hu giya ghanɨŋga na mbwa weime e lama kaiwoke tɨne? \v 5 Thavala e tɨnemeke thɨ ghe, valɨkaiwae weinjiyaŋgiya lenji ovo thɨ loŋweghathɨ thɨ vaghɨliya, ŋgoreiye? Ŋgoreiya ghalɨŋae gharaghambɨko wolaghɨye weinjiyaŋgiya Giya Jisas oghaghae na tembe ŋgoreiyeva Pita, thɨ vakavakatha. \v 6 O tembe ghino na Banabas wo rovurɨgheghe e nɨmame riwameke ghathalavu kaiwae? \v 7 The ragagaithɨ tembe ghamberegha i njimbukikiya le njimbonjimbo na ghae? The lolo mbema i kakaiworawe eŋge umauma na ma i ghanɨmun une? The lolo mbema i njimbunjimbukiki eŋge le sip na ma i ndevaidi mun le sipɨko ghathovuye? \p \v 8 Lo renuwaŋa ma mbe i mena eŋge gharɨgharɨ weŋgi na ya utuŋa utuutuke thiyake. Mbaroko Loi va i wogiya Mosese mbe i utuŋava ŋgoreiya iyako. \v 9 Mosese le mbaro i utuŋa ŋgoreiyake, “Mbaŋa ne hu vakaiwoŋa burumwaka na thɨ vurɨvwaravwara wit na mbombouye thɨ dobudobu, thava hu ŋgarɨmbiya ghae, mbe i ghana le kaiwona modae.”\x - \xo 9:9 \xt Mba 25:4\x* U renuwaŋa Loi va i rerenuwaŋa thetheghanɨko kaiwae iyava i utu na ŋgoreiyako? Nandere. \v 10 Ghime gharɨgharɨke utunime iyava Loi i utu na ŋgoreiyako. Mbwana, ghime kaiwame iya utuko iyako i woraŋgiya. I woraŋgiya weinda, mbaŋa rariyoriyo thɨ riyo na ravathevathe thɨ vathe, valɨkaiwanji thɨ vareminje ghanjithalavu ne i mena e lenji kaiwoko. \v 11 Ghime kaerova wo kabu Loi le utu e gharemina, na ma i tomethi thoŋgo lama kaiwoke une, mbunɨma na madibe ghathalavu i mena e ghemi. \v 12 Thoŋgo rakakaiwo vavana valɨkaiwanji thɨ vaidiya thalavuke iyake e ghemi, thare valɨkaiwae ghime wo vaidiya ghamathalavu laghɨye moli e ghemi? \p Ko ma mbaŋa regha wo vakatha na valɨkaiwame woŋa na hu thalavuime ŋgoreiyako. Vuyowoke wolaghɨye wo ghataŋaghathɨŋgi, kaiwae ma nuwameiya wo woraweya ghamba thalatɨva regha Toto Thovuye kaiwae na gharɨgharɨ lenji loŋweghathɨ i vuyowo. \v 13 Ko thare hu ghareghare, thavala thɨ kaiwo e Ŋgolo Boboma tɨne, ghanji i mena gheko, na thavala ghanjikaiwo vowo thɨ mbana ghanjivowo e tɨne. \v 14 Tembe ŋgoreiyeva, Giya i dage vurɨgheghe Toto Thovuye gharautu ghanjithalavu i mena weŋgiya thavala thɨ loŋweya Totoko Thovuye iyako. \p \v 15 Valɨkaiwaŋgu eŋge yaŋa na hu thalavuŋgo, ko iyemaeŋge ma mbaŋa regha ya utuŋa na hu vakatha. Ma ya rori mbaŋake na mbala hu vakatha ŋgoreiye. Thava! Mbala wo ya marekai eŋge amba ya vaidi thalavu i mena e ghemi. Ma nuwaŋguiya lolo regha i dageten lo vorevoreŋaŋgo. \v 16 Loi kaerova i tuthiŋgo na ya utuŋa Toto Thovuye, na thoŋgo ya vakatha ŋgoreiye, ma valɨkaiwae iyako kaiwae na ya wovorevoreŋaŋgo. Aleu! Thoŋgo ma ya vavaghareŋa toto thovuye, nevole va vaidiya vuyowae laghɨye! \v 17 Thoŋgo lo renuwaŋa na ya vakatha kaiwoke iyake, valɨkaiwaŋgu eŋge e modamodaŋgu. Ko iyake ma wombereghake lo renuwaŋa ŋgoreiye, Loi i woveŋgo kaiwoke iyake na ya njimbukiki, \v 18 iya kaiwae ne ya wo the modo? Modaŋgu ŋgoreiyake. Ya warari kaiwae ya yathu Toto Thovuye weŋgiya gharɨgharɨ, na ma mbaŋa regha yaŋa na thɨ giya thalavu e ghino lo kaiwoke modae. Mbema modaŋgu eŋge warari. \p \v 19 Ghino ma lolo regha le rakakaiwobwaga, ko ya vatomweŋgo ya tabo gharɨgharɨke wolaghɨye lenji rakakaiwobwaga, kaiwae nuwaŋguiya ya vɨva gharɨgharɨ lemoyo nuwanji. \v 20 Mbaŋa ya kaiwo weŋgiya Jiu, wothanavu ŋgoreiya Jiu, kaiwae nuwaŋguiya ya vɨva Jiu nuwanji. Mbaŋa thoŋgo ya kaiwo weŋgiya gharɨgharɨ thɨ yaku Mosese ele mbaro tɨne, wothanavu ŋgoreiya thiye thɨ yaku e mbaroko iyako tɨne, kaiwae nuwaŋguiya ya vɨva nuwanji, na othembe ghino ma ya yaku Mosese ele mbaro tɨne. \v 21 Thavala ma Jiu na ma thɨ yaku Mosese ele mbaro tɨne, mbaŋa inaŋgu e tɨnenji, wothanavu ŋgoreiya thiyeko iya thɨ yaku e mbaroko iyako ghereiye, kaiwae nuwaŋguiya ya vɨva nuwanji. Ma yaŋa ya yaku Loi ele mbaro ghereiye, ko emunjoru eŋge ya ghambugha Krais le mbaro. \v 22 Mbaŋa inaŋgu thavala lenji loŋweghathɨ i njavovo, wothanavu ŋgoreiya thiyako lenji loŋweghathɨko i njavovo, kaiwae nuwaŋguiya ya vɨva thiye lenji loŋweghathɨko i njavovo nuwanji. Ya mbanɨvathavatha gharɨgharɨ tomethi ghanjithanavu, kaiwae nuwaŋguiya ya vakaiwoŋa kamwathɨ tomethi, na e kamwathɨŋgiko thiyako ya vamoruŋgiya vavana. \v 23 Ya vakathaŋgiya bigibigike wolaghɨye thiyake Toto Thovuye le mbuthu kaiwae, mbala weiŋguyaŋgiya thavala thɨ loŋweghathɨgha Totoko Thovuye wo vaidiya Loi le mwaewo. \p \v 24 Kaero hu ghareghare rukuruku kivwala e tɨne rarukuruku lemoyo, ko iyemaeŋge e tɨnenji mbe reghaeŋge ne i wo modae. Ghemi hu ruku ŋgoreiyako mbala hu wo modami. \v 25 Rarukurukuko wolaghɨye thɨ yamwaliya riwanjiko. Thiye thɨ rovurɨgheghe modoko iya ma i meghabanako kaiwae na mbala thɨ wo, ko iyemaeŋge ghinda ra rovurɨgheghe na rowo modoko iya i meghabanako. \v 26 Iya kaiwae ghino ya ruku na mbe i ghako vara moli. Ma ya rukuruku matavɨ. Ma ŋgoraŋgwa ragagaithɨ, iye i mbumbu bwaga nɨmanɨmae. \v 27 Iya kaiwae ya yamwaliya riwaŋgu na ma ya vatomwe renuwaŋa bwagabwaga kaiwae, na thava mbe ya giya eŋge ghandauneko yanawanji na thiye thɨ ruku, na ghino ya dobu na ma ya wo modoko. \c 10 \s1 La ghamba thuwathuwa Isirel riuriuninji \p \v 1 Lo bodaboda, hu renuwaŋakikiya orumburumbunda me vivako taulaghɨko inanji ŋgalɨlɨko e raberabe na taulaghɨko thɨ rakalawa e njighɨ. \v 2 E ŋgalɨlɨko na e njighɨko taulaghɨko thɨ bapɨtaiso na thɨ tabo Mosese le wabwi. \v 3 Tembe ŋgoreiyeva, taulaghɨko thɨ ghana ghanɨŋgako iya Loi Une i giyako weŋgi \v 4 na taulaghɨko thɨ muna mbwa iya Loi Une i giyako weŋgi kaiwae i mena e varɨko Loi Une va i vakatha na weinji e lenji loŋgaloŋga tɨne, na varɨko iyako iye Krais. \v 5 Othembe taulaghɨko va ŋgoranjiyako, ko iyemaeŋge thɨ ghanagha moli Loi mava i warari kaiwanji, thiye amalaghɨniye i tagavamare na i bigirawe takwa riwanji ŋgoreiya va thɨme rereyako vurɨvurɨ vwatavwata. \p \v 6 Bigibigike thiyake thɨ yomara weŋgi na ghinda la ghamba thuwathuwa, na thɨ vanuwovɨrɨinda thava te ra rerenuwaŋava tharɨ thanavuniye ŋgoreiya thiye. \v 7 Ghinda thava ra kururu weŋgiya bigibigi vavana na ŋgorandaŋgiya thiye vavana lenji vakatha. Ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya, iŋa, “Thiya yaku na thiya ghanɨŋga, thɨ munumu na thɨ rakavirɨ na thiya thariŋa yathima ghathari.”\x - \xo 10:7 \xt Raŋ 32:6\x* \v 8 Thava ra vakatha yathima thanavuniye ŋgoreiya thiye vavana va lenji vakatha, na mbaŋa regha e tɨne tuwanti tɨri tausan (23,000) thiya mare. \v 9 Thava ra mando Krais ŋgoreiya thiye vavana lenji vakatha, mwatamwata thɨ gharɨŋgi na thiya mare. \v 10 Na tha ra liyautu na ŋgorandaŋgiya thiye vavana, amba Loi i variya nyao thovuye na i gabovaoŋgi. \p \v 11 Bigibigike wolaghɨye thiyake va thɨ yomara weŋgi na ghinda la ghamba thuwathuwa. Na va thɨ rorinjoŋa Buk Boboma e tɨne, thɨ vanuwovɨrɨinda, kaiwae ghinda e mbaŋake vara iyake ra yakuyaku mbaŋa ele ghambako. \v 12 Iya kaiwae, thoŋgo ghemina regha i renuwaŋa i ndeghathɨ ele ghamba ndeghathɨ na i vurɨgheghe, mbala i njimbukiki na thava te i dobuva. \v 13 Tanathethako iya hu vavaidiko mbema ŋgoreiya gharɨgharɨ thɨ vavaidi mbaŋake wolaghɨye. Valɨkaiwae moli hu vareminja Loi, kaiwae iye ma mbaŋa regha i vatomwe na ghamitanathetha i kivwalaŋga. Kaiwae mbaŋa ne hu vaidiya tanathetha, Loi ne i thalavuŋga na i vatomweya vo kamwathɨniye regha, na mbala hu ghataŋaghathɨ ghamitanathethanawe. \s1 Thava hu kururu weŋgiya bigibigi vavanava \p \v 14 Iya kaiwae, wouna na valɨghareghareŋgu, thava hu kururu weŋgiya bigibigi vavanava.\f + \fr 10:14 \ft E ghalɨghalɨŋa iya va thɨ rorikai Buk Boboma, rɨghethoruke iyake iŋa, “Thava hu kururu weŋgiya loi kwanɨkwan.”\f* Hu ndeghereiye wanaŋgi. \v 15 Ghemi nuwamina i sonuga iya ya utuutuke e ghemi, na mbowo hu tuthiya lo utuke. \v 16 Mbaŋa ra mun waen e ghakom ra vakaiwoŋa Giya le ghanɨŋga e tɨne, iya ra vata ago weya Loi kaiwae, emunjoru ra mun na regha Krais madɨbae. Na mbaŋa ra njiviyaviya bredɨko na ra ghan, emunjoru ra ghanɨŋga na regha Krais riwae. \v 17 Kaiwae bred mbumbura, iyake i vatomwe taulaghɨke ghinda ririwo regha, kaiwae taulaghɨke ghinda ra ghan bredɨko mbumbura. \p \v 18 Wo hu rerenuwaŋa Isirel gharɨgharɨniye ghanjithanavu kaiwae. Mbaŋa thɨ vowo weya Loi, thiye tembe thɨ ghanɨŋga na regha iya vowo ghanɨŋganiye vavana. \v 19 Ma yaŋa loi kwanɨkwanɨŋgiko thiye bigi laghɨye. Na ma yaŋa ghanɨŋgako iya thɨ vowo weŋgiya loi kwanɨkwan i tomethi weŋgiya ghanɨŋgake wolaghɨye. \v 20 Lo utuke gharumwaru ŋgoreiyake: mbaŋa thavala ma thɨ ghareghareya Loi thɨ vowo, thɨ vowo weŋgiya nyao raraitharɨ; ma thɨ vowo weya Loi. Ma nuwaŋguiya ghemi ghamwami vanaora weimiyaŋgiya nyao raraitharɨ. \v 21 Ma valɨkaiwami hu muna waen Giya e ghakom, na tembe hu munɨva nyao raraitharɨ e ghanjikom. Tembe ŋgoreiyeva, ma valɨkaiwami hu ghana bred Giya ele ghamba ghanɨŋga, na tembe hu ghanɨŋgava nyao raraitharɨ e lenji ghamba ghanɨŋga. \v 22 Ko ana nuwamiya hu vakatha Giya i yamwanja? O hu renuwaŋa lemi vurɨgheghena i kivwala amalaghɨniye? \s1 Hu vakathaŋgiya bigibigike wolaghɨye Loi le vwenyevwenye kaiwae \p \v 23 Vavana huŋa, “Ma e ghandadageten, valɨkaiwanda mbema ra vakavakatha eŋge bigibigike wolaghɨye.” Ŋgoreiye, ko iyemaeŋge bigibigike wolaghɨye mane i thalavuinda. O huŋa, “Ma e ghandadageten, valɨkaiwanda mbema ra vakavakatha eŋge bigibigike wolaghɨye.” Ŋgoreiye, ko iyemaeŋge bigibigiko wolaghɨye mane i vatadɨinda. \v 24 Tha lolo regha i rerenuwaŋa ghamberegha ghathovuye kaiwae, ko i rerenuwaŋaeŋge gharɨgharɨ vavanava ghanjithovuye kaiwae. \p \v 25 I thovuye eŋge thoŋgo vohu vamoda thetheghan mbunɨmaniye e ghamba maket na hu ghan. Thava i vakatha gharelaghɨlaghɨ e ghemi, na hu vavaito kaiwae. \v 26 Mbema hu ghanɨŋgaeŋge, kaiwae Buk Boboma iŋa, “Yambane na yambaneke bigibiginiye wolaghɨye Giya le bigibigi.”\x - \xo 10:26 \xt Sam 24:1\x* \p \v 27 Tembe ŋgoreiyeva, thoŋgo lolo ma raloŋweloŋweghathɨ i kula vathaŋga na vohu ghanɨŋga ele ŋgolo, na thoŋgo lemi renuwaŋa ŋgoreiye, thava hu gharelaghɨlaghɨ na hu vavaito ghanɨŋgako kaiwae, ko iyemaeŋge ma hu ghanɨŋgaeŋge iya i giya weŋgana. \v 28 Ko thoŋgo lolo regha i dage e ghemi na iŋa, “Ghanɨŋgake iyake kaero thɨ vowo weŋgiya loi kwanɨkwan,” thava hu ghan, kaiwae loloko iya i giya yanawamiko i renuwaŋa thoŋgo hu ghana ghanɨŋga ŋgoranjiyako kaero hu tharɨ Loi e marae. \v 29 Ghemi ma lemi renuwaŋa ŋgoreiya, ko kaiwae lolo regha le renuwaŋa ŋgoreiya, iya kaiwae thava hu ghan. \p Ko thoŋgo ma lolo regha i utu na ŋgoreiyako mbala thava ra rerenuwaŋa kaiwae, mbema ra ghanɨŋga eŋge. Kaiwae ra ghareghare ma ghandadageten, buda kaiwae lolo regha ele renuwaŋa valɨkaiwae i mbaroŋainda? \v 30 Thoŋgo kaero ra vata ago weya Loi ghanɨŋgako iyako kaiwae, buda kaiwae lolo regha i wovatharɨtharɨŋainda? \p \v 31 Iya kaiwae, the ghanɨŋga hu ghan o budakaiya hu mun na budakaiya hu vakatha, hu vakathaŋgiya bigibigike wolaghɨye Loi le vwenyevwenye kaiwae. \v 32 Thava lemi vakatha ŋgoreiya ghambatɨva regha weŋgiya Jiu, o thiye ma Jiu, o thavala inanji Loi ele ekelesiya tɨne weŋgi. \v 33 Hu vakatha ŋgoreiya ghino lo vakatha; ya mando na elo vakathake wolaghɨye tɨne gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ warari kaiwae. Ma ya rerenuwaŋa wombereghake wo thovuye kaiwae, ko ya rerenuwaŋa eŋge gharɨgharɨke wolaghɨye ghanjithovuye kaiwae, mbala thɨ vaidiya vamoru. \c 11 \nb \v 1 Hu wo wothanavuke, ŋgoreiya ghino ya wo Krais ghathanavu. \p \v 2 Ya taraweŋga kaiwae mbaŋake wolaghɨye hu renuwaŋakikiŋgo na vavaghareko iyava ya wo na ya vaghareŋga hu ghambu wagiyawe. \v 3 Ko nuwaŋguiya hu ghareghareya iyake: ghɨmoghɨmoruke wolaghɨye umbalinjiya Krais, wanakau umbalinjiya lenji ghɨmoghɨmoru, na Krais umbaliya Loi. \v 4 Iya kaiwae thoŋgo ghɨmoru regha i yabo umbaliye na i naŋgo na i utuŋa Loi ghalɨŋae, kaero i vakatha umbaliye, iye Krais, i monjina. \v 5 Ko thoŋgo wevo eunda ma i liyabo umbaliye na i naŋgo na i utuŋa Loi ghalɨŋae ekelesiya e maranji, i vakatha umbaliye, iye le ghɨmoru, i monjina. Thoŋgo ma i yabo umbaliye iye ŋgoreiya wevo i koru yathuvao umbaliye vulivuliye. \v 6 Kaiwae thoŋgo wevo eunda ma nuwaiya i yabo umbaliye, mbema i tenɨyathu vara. Ko iyemaeŋge ghathuwathuwa i monjimonjina thoŋgo i tenɨyathu o i koruyathu moli, iya kaiwae i thovuye eŋge thoŋgo i yabo. \p \v 7 Ghɨmoru ma valɨkaiwae i yabo umbaliye, kaiwae Loi va i vakatha ghɨmoru mbe amalaghɨniye vara ŋgaliŋgaliya, na i woraŋgiya Loi le vwenyevwenye. Ko wevo iye ghɨmoruko le vwenyevwenye. \v 8 Ya utu ŋgoreiyake, kaiwae Loi mava i wo wevo ŋginauye na i vakatha weya ghɨmoru, va i wowe eŋge ghɨmoru na i vakatha wevo. \v 9 Tembe ŋgoreiyeva, Loi mava i vakatha ghɨmoru wevo kaiwae, ko va i vakathaeŋge wevo ghɨmoru kaiwae. \v 10 Iyake kaiwae wevo i yabo umbaliye, na mbala i vaghareinda iye mbe ina le ghɨmoru ele mbaro tɨne, na tembe ŋgoreiyeva, nyao thovuthovuye kaiwanji. \v 11 Ko iyemaeŋge Loi le gharɨgharɨ e tɨnenji, wevoko iye le ghɨmoruwe na ghɨmoruko iye levowe. \v 12 Kaiwae wevo i menawe ghɨmoru, tembe ŋgoreiyeva ghɨmoru i menawe wevo. Ko iyemaeŋge bigibigi wolaghɨye thɨ mena weya Loi. \p \v 13 Ghemi mbowo hu renuwaŋa. I thovuye eŋge thoŋgo wevo ma i yabo umbaliye na i naŋgo weya Loi ekelesiya e maranji? \v 14 Ghinda gharɨgharɨ ghandathanavu i vaghareinda, thoŋgo ghɨmoru umbaliye vulivuliye molamolao monjimonjinae. \v 15 Ko thoŋgo wevo umbaliye vulivuliye molamolao iye le vwenyevwenye, kaiwae Loi va i wogiyawe umbaliye ghayaboyabo. \v 16 Thoŋgo lolo regha nuwaiya i wogaithɨŋa renuwaŋake iyake kaiwae, ne ya thombeya ghalɨŋaeko na yaŋa, “Ghime weimaŋgiya Loi le ekelesiya e valɨvaŋga regha na regha lama kururu kamwathɨniye mbe ŋgoreiye vara iyako.” \s1 Giya le ghanɨŋga boboma \r (Mat 26:26-29; Mak 14:22-25; Luk 22:14-20) \p \v 17 E mbaŋake iyake nuwaŋguiya ya vavaghare e ghemi bigi regha kaiwae. Bigike iyake kaiwae ma valɨkaiwae ya taraweŋga, kaiwae mbaŋa hu mevathavatha lemi kururu e ghathovuye nasiye, mbema e ghatharɨ laghɨye eŋge. \v 18 I viva ya loŋweya utunimi, mbaŋa hu mevathavatha, kaero hu tagaviyaviya wabwi e lemi ekelesiyana tɨne. Totoko iyako seiwo ya loŋweghathɨ. \v 19 Emunjoru mbe e ghamitomethi e tɨnemina, na e tɨne mbala valɨkaiwae ra ghareghare, thavala nanji e tɨnemina thɨ ghambugha thanavuko iya Loi iŋa i rumwaru. \v 20 Mbaŋa hu mevathavatha na hu ghanɨŋga na regha, hu munjeva hu vakatha Giya le ghanɨŋga boboma. Ko iyemaeŋge, iya ghemi hu vakavakathako ma ŋgoreiya Giya le ghanɨŋga boboma thanavuniye, \v 21 kaiwae ghemi regha na regha hu maya na hu ghana ghamina, ma hu roroghagha ghamune kaiwanji. Iya kaiwae vavana hu ghanɨthigha, vavana bada mbe i gharɨgharɨ weŋga, na vavana hu munumu laghɨye moli. \v 22 Ko ma e lemi ŋgolo na valɨkaiwae hu ghanɨŋga na hu munumuwe? Ma e lemi yavwatata Loi le ekelesiya kaiwae! Ghamune ma e lenji bigibigi hu vakavakatha ghanjimonjina! Nuwamiya ŋgoroŋga yaŋa weŋga? Valɨkaiwae ya taraweŋga iyake kaiwae? Nandere moli! \p \v 23 Va ya wo weya Giya Jisas va ya utuŋa weŋga, ŋgoreiyake: Giya Jisas va e gougouniye ghaliliva, amalaghɨniye i wo bred mbumbura, \v 24 i vata ago weya Loi, i njiviyaviya, na iŋa, “Iyake riwaŋgu, ghemi kaiwami. Hu vakatha valaŋa iyake wo renuwaŋakiki kaiwae.” \v 25 Tembe ŋgoreiyeva, ghanɨŋgako e ghereiye, i thɨna waen ghakom na iŋa, “Waenɨke iyake, iye dagerawe togha kaiwae, dageraweko iyako ne i yomara e madɨbaŋgu. Thembaŋa ne hu mun, hu vakatha worenuwaŋakiki kaiwae.” \v 26 Iya kaiwae thembaŋa ne hu ghana bredɨke iyake na hu muna waenɨke iyake, iyake ŋgoreiya hu utuŋa Giya le mare utuniye ghaghada mbaŋa ne i njoghama.\fig Bredɨko iye Jisas riwae na waenɨko iye Jisas madɨbae|alt="cup and bread" src="Cup with flat bread.tif" size="col" copy="SIL-PNG" ref="11:23-26" \fig* \p \v 27 Iya kaiwae, thela thoŋgo i ghan na i mun bwagabwaga Giya ghabred na waen, na ma i vakatha ŋgoreiya thanavuniyeko, iye kaero i wovatharɨtharɨŋa Giya mbunɨmaniye na madɨbae na ne i vaidiya vuyowae. \v 28 Iyake kaiwae iviva moli lolo regha na regha tembe ghamberegha wo i thuwe wagiyawe, amba muyai i ghana bred na i muna waen. \v 29 Kaiwae thoŋgo i ghana bred na i muna waen na ma i rerenuwaŋa Giya mbunɨmaniye na le mare ghanjirumwaru, tembe ghamberegha i vakatha ghavuyowo. \v 30 Iyake kaiwae e tɨnemina thɨ ghanagha thɨ ghambwera na riwanji i njavovo na vavana kaero thɨ mare. \v 31 Ko thoŋgo tembe ghandamberegha ra thuwe wagiyaweinda, mane ra vaidiya Loi le ghatha weinda. \v 32 Ko mbaŋa i ghathainda, iyako i vanamweinda, na mbala thava ne vara vaidiya Loi le wovatharɨtharɨŋa iya weindaŋgiya thiye ma thɨ loŋweghathɨ. \p \v 33 Iya kaiwae, lo bodaboda, mbaŋa thoŋgo hu mevathavatha Giya le ghanɨŋga boboma kaiwae na huya ghanɨŋga na regha, mbe hu veroghagha weŋga. \v 34 Thoŋgo thela bada i gharɨ, mbowo i ghanɨŋga mbe ele ŋgolo amba muyai i mena, na mbaŋa hu mevathavatha na regha, thava ne hu vaidiya Loi le lithɨ. Mbaŋa ne ya ghaona, amba te ya varumwaruva bigibigi vavanava kaiwanji e ghemi. \c 12 \s1 Nyao Boboma i giya raloŋweloŋweghathɨ ghanjibebe \p \v 1 Lo bodaboda, va hu roriya lo leta na hu vaitoŋgo Nyao Boboma le giya kaiwanji, na e mbaŋake iyake nuwaŋguiya ya thombe e ghemi na ya varumwaru nuwami kaiwanji. \v 2 Hu ghareghare wagiyawe, mbaŋa vamba ma hu ghareghare Loi, bigibigi vavana va thɨ vaŋguŋga na i vagaghala nuwamina na hu kururu weŋgiya vatavatad na ma e ghalɨghalɨŋanji. \v 3 Iya kaiwae nuwaŋguiya hu ghareghare, thoŋgo Loi Une Boboma ina weya lolo regha ma valɨkaiwae ne i gura Jisas. Na thoŋgo lolo regha iŋa, “Jisas iye Giya,” Nyao Boboma le vakatha e tɨne iya i utuutunawe. \p \v 4 Nyao Boboma le giya regha na regha i tomethi, ko Nyao Boboma mbe reghaeŋge. \v 5 Tomethi kaiwo ra vakathaŋgi gharɨgharɨ vavana kaiwanji, ko mbe ra kaiwo eŋge weya Giya ghamberegha. \v 6 Regha na regha tomethi la vurɨgheghe kaiwo kaiwae, ko Loi mbe ghambereghaeŋge, iye i giya taulaghɨke la vurɨgheghe kaiwoke wolaghɨye kaiwanji. \v 7 Loi iye i woraŋgiya Nyao Boboma le vurɨgheghe weinda regha na regha gharɨgharɨke wolaghɨye ghanjithalavu kaiwae. \v 8 Nyao Boboma i giya lolo regha ghabebe thimba ghautuutu na i utuutuwe, na Nyao Boboma iyako i giya lolo reghava ghabebe na i utuutu weiye le ghareghare. \v 9 Nyao Bobomako iyako i giya weya lolo regha loŋweghathɨ na le loŋweghathɨ i laghɨye moli valɨkaiwae Loi i vakatha bigi laghɨye regha ŋgoreiya le naŋgoko, na weya lolo reghava i giya ghabebe na i vamoruŋgiya ghambweghambwera. \v 10 Nyao Boboma i giya vurɨgheghe weya lolo reghava na i vakathaŋgiya vakatha ghamba rotaele i ghanagha, na weya reghava i giya ghabebe na i utuŋa toto thɨ menawe Loi. Weya lolo reghava i giya ghabebe na valɨkaiwae totoko iya i mena weya Nyao Boboma na totoko iya i mena weŋgiya nyao raraitharɨ, ne i ghareghare ghanjitomethi. Weya lolo reghava i giya ghabebe na i utuutu e ghalɨghalɨŋa mbe regha, na weya mbowo reghava i giya ghabebe na valɨkaiwae i vɨva ghalɨghalɨŋako iyako na i manjamanjala. \v 11 Nyao Boboma mbe ghambereghaeŋge vara iya i vakathaŋgiya vakathake wolaghɨye thiyake na i giya weŋgiya gharɨgharɨ tomethi ŋgoreiya le renuwaŋa. \s1 Riwanda regha, ko tomethi ŋginau \p \v 12 Gharɨgharɨ ghinda riwanda regha, ko ŋginauye lemoyo. Othembe ŋginauke e riwandake lemoyo, thɨ tubwe na regha na thɨ tabo ririwo regha. Na Krais riwae ŋgoreiyako. \v 13 Iyake ŋgoreiya taulaghɨke ghinda, thiye Jiu na thiye ma Jiu ŋgoreiye, rakakaiwobwaga na rakarakayathu gharɨgharɨniye, Loi kaerova i bapɨtaiso Une Boboma na ra tabo na ririwo regha, na Nyao Bobomako iyako i mena na i yaku taulaghɨke ghinda weinda. \p \v 14 Kaiwae riwandake ma mbe regha eŋge, ko ŋginauye lemoyo. \v 15 Thoŋgo ghegha iŋa, “Kaiwae ghino ma nɨmanɨma ŋgoreiye, iya kaiwae ghino ma ririwo ŋginauye regha.” Othembe i utu na ŋgoreiyako, ko emunjoru iye riwandake ŋginauye regha. \v 16 Na thoŋgo yanawanda iŋa, “Kaiwae ghino ma maramara ŋgoreiye, iya kaiwae ghino ma ririwo ŋginauye regha.” Othembe i utu na ŋgoreiyako, emunjoru iye riwandake ŋginauye regha. \v 17 Thoŋgo riwandake laghɨye mbema maramara eŋge, ŋgoroŋga ne iŋa eŋge na i loŋweya? Thoŋgo riwandake laghɨye mbema yanawanda eŋge, ŋgoroŋga ne iŋa eŋge na inae? \v 18 Ko iyemaeŋge Loi vama i bigiraweya riwandake ŋginauye regha na regha ŋgoreiya le renuwaŋako. \v 19 Thoŋgo riwandake ŋginauye wolaghɨye vambema ŋginau regha eŋge, riwandake mbala nandere. \v 20 Emunjoru riwandake ŋginauye ŋginau wolaghɨye, ko riwandake mbe regha eŋge. \p \v 21 Iya kaiwae maramara mane i dage weya nɨmanɨma na iŋa, “Ma nuwaŋguiyaŋge. Ghino valɨkaiwaŋgu.” Tembe ŋgoreiyeva, ma valɨkaiwae umbalɨnda i dage weya ghegha na iŋa, “Ma nuwaŋguiyaŋge. Ghino valɨkaiwaŋgu.” \v 22 Ma ŋgoreiyako, kaiwae riwandake ŋginauye iya ra renuwaŋa na raŋava thiye ma bigi regha, thiye bigibigi laghɨye e riwandake. \v 23 Tembe ŋgoreiyeva, riwandake ŋginauye iya ra renuwaŋa monjimonjinae ra vaghavathaŋa wagiyawe, na riwandake ŋginauye iya monjinandaŋgi ra njimbukiki wagiyawe. \v 24 Iya kaiwae riwandake ŋginauye thiye ma e ghanjitarawa, Loi mbowo i wovorovoroŋaŋgiva. Loi va i vakatha riwandake ŋgoreiyako, \v 25 na mbala thava riwandake ŋginauye tomethi lenji yaku, ko mbe thɨ venjimbunjimukikiŋgi eŋge vara. \v 26 Mbala the ŋginau i vɨrɨ, ŋginauko wolaghɨye thɨ vɨrɨ. Na thoŋgo ŋginau regha ghatarawa, ŋginauko wolaghɨye ghanjitarawa. \p \v 27 Ghemi Krais riwae, na regha na regha ghemi riwae ŋginauye regha. \v 28 Ekelesiya e tɨne Loi kaerova i bigiraweŋgiya ŋginau regha na regha tomethi ghabebe. I viva i bigiraweŋgiya gharɨgharɨ vavana na ghalɨŋae gharaghambɨ, theghewoniye vavana thɨ tabo ghalɨŋae gharautu na thɨ vathivathiya ghalɨŋae, theghetoniye vavana thɨ tabo ravavaghare, vavana thɨ vakavakathaŋgiya vakatha ghamba rotaele, na amba vavanava ghanjibebe thɨ vamoruŋgiya ghambweghambwera; vavana thɨ thalavuŋgiya gharɨgharɨ, vavana thiye ekelesiya gharandevivaŋgi, na vavana thɨ utu e ghalɨghalɨŋa mbe regha. \v 29 Ŋgoroŋga, taulaghɨko ghalɨŋae gharaghambɨŋgi? Taulaghɨko ghalɨŋae gharautuŋgi? Taulaghɨko ravavaghareŋgi? Ŋgoroŋga taulaghɨko valɨkaiwanji vakatha ghamba rotaele i ghanagha gharavakavakathaŋgi? \v 30 Ŋgoroŋga, taulaghɨko ghanjibebe thɨ vamoruŋgiya ghambweghambwera? Taulaghɨko thɨ utuutu e ghalɨghalɨŋa mbe regha? Ŋgoroŋga taulaghɨko valɨkaiwanji thɨ vɨva ghalɨghalɨŋa ma thɨ ghareghare na gharumwaru i raŋgi? \v 31 Ko iyemaeŋge nuwaŋguiya hu rovurɨgheghe na hu wo Nyao Boboma le giya ghanjirerenuwaŋa laghɨlaghɨye. \s1 Gharethovu utuniye \p E mbaŋake iyake nuwaŋguiya ya vaghareŋga kamwathɨ thovuye moli regha na iyake i kivwalaŋgiya renuwaŋake wolaghɨye. \c 13 \p \v 1 Othembe ne ya guŋgiya ghalɨghalɨŋa tomethi na nyao thovuthovuye ghalɨŋanji, ko thoŋgo ma ya gharethovu, ghino ŋgoraŋgwa umbwa i goi na laiye laghɨye, o bigi i ravwaravwa thɨ ŋge na laiye. \v 2 Othembe thoŋgo wo bebe Loi i giya na ya utuŋa ghalɨŋae, othembe thoŋgo ya ghareghareya le renuwaŋa thuweleko, o thoŋgo ya ghareghareŋgiya bigibigike wolaghɨye, othembe thoŋgo lo loŋweghathɨ i laghɨye na valɨkaiwaŋgu yaŋa na ou i roiteta ghambae, ko othembe valɨkaiwaŋgu na ya vakatha bigibigiko thiyako, thoŋgo ma ya gharethovu, ghino lolo bwagabwaga moli. \v 3 Na tembe ŋgoreiyeva, othembe thoŋgo ya giyavao lo bigibigike wolaghɨye weŋgiya mbinyembinyeŋgu, othembe thoŋgo ya vatomweya riwaŋguke na vowo vavanava kaiwanji, ko thoŋgo ma ya gharethovu, mane ya ndevaidi mun ghathovuye. \p \v 4 Thoŋgo ra gharethovu, ra ghataŋaghathɨ na ra gharemwaewo ghandaune kaiwanji. Thoŋgo gharethovu na weinda, ma ra yamwanja weŋgiya ghandaune, ma ra wovorovoroŋainda, ma ra sirari, \v 5 ela yavwatata, ma ghandamberegha kaiwanda ra rerenuwaŋa, ma ra maya e gaithɨ, na ghandaune lenji vakatha vatharɨ weinda ma ra renuwaŋakiki. \v 6 Thoŋgo gharethovu ina e gharenda, mbaŋa ghandau regha i vakatha tharɨ, nuwanda i tharɨŋa, na mbaŋa ghandau regha i vakatha thovuye, ra warariŋa. \v 7 Thoŋgo gharethovu ina e gharenda, mbaŋa ghandau i vakatha vatharɨ weinda kaero ra ghataŋaghathɨ, mbaŋake wolaghɨye ra vareminje ghandau, mbaŋake wolaghɨye ra gharematuwa ghandau ghathanavu tene i thovuyeva, na mbaŋake wolaghɨye ra ghataŋaghathɨ. \p \v 8 Gharethovu thanavuniye ma ele ghambako. Ko bebeŋgike thiyake: ra utuŋa Loi ghalɨŋae, ra utuutu e ghalɨghalɨŋa vavanava, o ra utuutu weiye la ghareghare; thiyake mane thɨ roghabana, nevole thɨko. \v 9 Kaiwae Loi ma i woraŋgiya bigibigike wolaghɨye e ghinda, na ma valɨkaiwanda ra ghareghare bigibigike wolaghɨye ŋgoreiye i ghareghare, mbe seiwo eŋge, na Loi ghalɨŋae ghautuutu tembe ŋgoreiyeva, \v 10 ko mbaŋa nevole Loi i vamboromboroŋa bigibigike wolaghɨye nevole e mbaŋako iyako, the bigiya vambe seiwo eŋge nevole iko. \v 11 Mbaŋa va ŋgama ghino, ya vaŋa gamagai, na lo vakatha na lo renuwaŋa mbe ŋgama thanavuniye vara. E mbaŋake iyake kaero ya thaghamala, na ŋgama thanavuniye kaero iko e ghino. Na ghemi, tembe ŋgoreiyeva. \v 12 E mbaŋake iyake ra ghɨmara vavaghawe bigibigi. Ghanji thuwathuwa ŋgoreiya ra thuweya ŋgalɨŋgalɨyanda e kanukanu na ra ghɨmara vavaghawe, ko ne e mbaŋako iyako amba ra thuweŋgiya bigibigi na ghanjithuwathuwa ne ŋgoreiya weinda lolo regha namoghamwanda na ra vethuweinda. E mbaŋake iyake lo ghareghare ma mboromboro, ko nevole e mbaŋako iyako amba ya ghareghare wagiyawe, ŋgoreiya Loi kaero i ghareghare wagiyaweŋgo. \v 13 Ŋgoreiyake. Bigibigi laghɨlaghɨye thegheto mbene thɨ yaku, loŋweghathɨ, gharematuwa na gharethovu, ko theghetoko iyako e tɨnenji, gharethovu i laghɨye kivwalaŋgi. \c 14 \s1 Nyao Boboma le bebe vavanava utuninji \p \v 1 Mbala nuwamina nuwaiya lemi gharethovu gharɨgharɨ kaiwanji na iye i kivwala bigibigike wolaghɨye. Na tembe ŋgoreiyeva valɨkaiwae nuwamiya Nyao Boboma le giya kaiwami. Na le giya e tɨne nuwamiya moli hu utuŋa totoko i menawe Loi ghalɨŋae. \v 2-3 Kaiwae thiye thɨ utuŋa totoko i menawe Loi thɨ utuutu ghalɨghalɨŋa iya gharɨgharɨ thɨ ghareghare, na iyake ghanjimwaewo. Ko iyemaeŋge iye i utuŋa ghalɨghalɨŋa mbe regha, ma i utuutuwe gharɨgharɨ, ko iyemaeŋge i utuutuwe Loi. Ma lolo regha i ghareghare le utuutu, i utuutu simosimo rɨghe Nyao Boboma le vurɨgheghe e tɨne. Ko iyemaeŋge thavala thɨ utuŋa toto i menawe Loi ghalɨŋae, iyake i vavurɨghegheŋaŋgi, i dage vavurɨghegheŋaŋgi, na i vagharemalɨlɨ gharɨgharɨ gharenji. \v 4 Thela i utuutu e ghalɨghalɨŋa mbe regha, mbe i vavurɨghegheŋa eŋge ghamberegha le loŋweghathɨ, ko thela i utuŋa Loi ghalɨŋae, i thalavugha ekelesiya. \v 5 Nuwaŋguiya taulaghɨna ghemi hu utu e ghalɨghalɨŋa mbe tomethi, ko iyemaeŋge nuwaŋguiya moli valɨkaiwami taulaghɨna ghemi hu utuŋa Loi ghalɨŋae. Kaiwae the lolo thoŋgo i utuŋa Loi ghalɨŋae, iye le thalavu i laghɨye, i kivwala thela i utuutu e ghalɨghalɨŋa mbe regha le thalavu, thoŋgo mbe lolo regha vara i vɨva ghalɨghalɨŋako iyako mbala valɨkaiwae i thalavugha ekelesiya. \p \v 6 Lo bodaboda, thoŋgo ya ghaona e ghemi na ya utuutu e ghalɨghalɨŋa mbe regha, ŋgoroŋga ghathovuyako e ghemi? Nandere moli. Ghaghadɨ bigi regha eŋge Loi i woraŋgiya e ghino na ya utuŋa e ghemi, o ghaghadɨ ya vaghareŋga bigi regha, o ghaghadɨ ya utuŋa Loi ghalɨŋae, o ya vavaghare e ghemi, ee e kamwathɨŋgike thiyake valɨkaiwami hu vaidiya ghamithalavuwe. \v 7 Wo hu renuwaŋa ghemwadimwadiwoŋgi ŋgoreiya gita na igo ghalɨŋanji kaiwae. Thoŋgo ramwadimwadiwo regha ma i mwadiwoŋa wagiyawe ma valɨkaiwae ra ghareghare the wothu i mwadiwoŋa. \v 8 Tembe ŋgoreiyeva, thoŋgo gaithɨ gharandeviva i wi vathara mema, ma lolo regha ne i vivatha gaithɨ kaiwae. \v 9 Iyake i mboromboro e ghemi. Ŋgoroŋga ne lolo regha iŋa na i wo le ghareghare thovuye, thoŋgo lemi utuna ma i manjamanjalawe? Lemi utuna ŋgoreiya ndewendewema. \v 10 Ghalɨghalɨŋa tomethi e yambaneke laghɨye, iyemaeŋge mbe e ghanjirumwaru eŋge. \v 11 Ko thoŋgo ghalɨghalɨŋako iyako ma i rumwaru e ghino, loloko iya i utuutuko e ghino wo yamoyamo ŋgoreiya lolo i mena yaraŋgi, na amalaghɨniye ghayamoyamo e ghino ŋgoreiya ya mena yaraŋgi. \v 12 Iyake emunjoru e ghemi thoŋgo kaero hu utuutu e ghalɨghalɨŋa mbe regha. Ghemi nuwamiya moli hu wo Nyao Boboma le giya, iya kaiwae mbala hu vakaiwoŋa giya iya valɨkaiwae i thalavugha ekelesiya. \p \v 13 Iya kaiwae, thela i utuutu e ghalɨghalɨŋa mbe regha, mbala i naŋgo weya Loi na valɨkaiwae i vɨva ghalɨghalɨŋako iyako. \v 14 Thoŋgo ya naŋgo weya Loi mbe e ghalɨghalɨŋa regha, uneŋguke i naŋgo, ko lo utuko gharumwaru ma ya ghareghare na lo renuwaŋa ma ina weya iyako. \v 15 Ne ya vakatha eŋge budakai? Ne ya naŋgo e uneŋgu, na tembe ŋgoreiyeva ya naŋgo weiye lo renuwaŋa. Ne ya wothu tarawa e uneŋgu, na tembe ŋgoreiyeva ya wothu tarawa weiye lo renuwaŋa. \v 16 Ko thoŋgo unena e tɨne na u tarawe Loi, mbaŋa ghanuna i loŋwe iyake iya nuwaena i unouno ma valɨkaiwae ne iŋa weiŋgughen, “Mbwana. Ŋgoreiye,” kaiwae ma i wo len utuna gharumwaru. \v 17 Len dage mwaewona weya Loi iye bigi i thovuye, ko iyemaeŋge ma i vavurɨghegheŋaŋgi thiye thɨ loŋweŋge. \p \v 18 Ya vata ago weya Loi, kaiwae ya kivwalaŋga e ghalɨghalɨŋa mbe regha ghanjiutuutu. \v 19 Ko iyemaeŋge ekelesiya e lenji mevathavatha tɨne, nuwaŋguiya utu mbe e ghanjirumwaru vara ya guŋgi, othembe thoŋgo mbe vuvulima eŋge na ya vavaghare weŋgi wouneko. Ma nuwaŋguiya utu ten tausan gheviye ya guŋgi e ghalɨghalɨŋa mbe regha. \p \v 20 Lo bodaboda, thava lemi renuwaŋa ŋgoreiya ŋgama renuwaŋaniye. Gamagai nanasiye lenji ghareghare tharɨ ele valɨvaŋga ma i laghɨye iya kaiwae ghemi mbala hu reŋawe iyako. Ko e lemi renuwaŋana ŋgoramiya gharɨgharɨ kaero thɨ thamatuwa. \v 21 Buk Boboma e tɨne, va thɨ rorinjoŋa, \q1 Ne ya utu weŋgiya gharɨgharɨke thiyake gharɨgharɨ e ghalɨghalɨŋanji tomethi \q1 na tembe ŋgoreiyeva bobwari e ghalɨŋanji, \q1 ko othembe ne ya vakatha ŋgoreiyako, \q2 mane thɨ wovatha lo utuutuke.\x - \xo 14:21 \xt Ais 28:11,12\x* \p \v 22 Thoŋgo ra utuutu e ghalɨghalɨŋa mbe regha, nono regha iyako, thavala ma thɨ loŋweghathɨ kaiwanji. Ma nono regha raloŋweloŋweghathɨ kaiwanji. Ko iyemaeŋge thoŋgo ra utuŋa Loi ghalɨŋae, iyako emunjoru raloŋweloŋweghathɨ kaiwanji. Ma thiye, iya ma thɨ loŋweghathɨ kaiwanji. \v 23 Iya kaiwae, thoŋgo lemi mevathavatha e tɨne na ekelesiyana wolaghɨye ghemi hu utuutu mbe e ghalɨghalɨŋa regha, na thoŋgo ranumounouno vavana, o thoŋgo thiye ma thɨ loŋweghathɨ thɨ ru na thɨ vaidiŋga, ne thɨ wovakabakabaleyaŋaŋga. \v 24-25 Ko thoŋgo taulaghɨna ghemi hu utuŋa Loi ghalɨŋae, na thoŋgo ranumounouno o thoŋgo lolo regha ma i loŋweghathɨ i ru na i vaidiŋga, lemi utuna ne i vweya ghare, na le renuwaŋa thuweleko i raŋgi e manjamanjala, na kaero ne i ghareghare iye tharɨ gharavakatha, amba ne i numonjogha weya Loi, i dipoumu e thelauko vwatae, na i kururu weya Loi, na iŋa, “Emunjoru Loi ina e lemi wabwike iyake tɨne.” \s1 Kururu ghakamwathɨ thovuye \p \v 26 Lo bodaboda, lo utuke gharumwaru ŋgoreiyake. Mbaŋa hu mevathavatha kururu kaiwae, lolo regha i wothuŋa wothu tarawa, regha i vavaghare, reghava i utuŋa budakaiya Loi le vatomwewe, regha i utu mbe e ghalɨghalɨŋa regha, na regha i vɨva gheuko le utu gharumwaru. Iyake ekelesiya yawaliye ghavatavatad kaiwae iya hu vakathaŋgiya wolaghɨyeke thiyake. \v 27 Thoŋgo gharɨgharɨ vavana nuwanjiya thɨ utu e ghalɨghalɨŋa mbe regha, mbe theghewo eŋge o thegheto, mbema iyaeŋgeko na thava te i vorova. Regha na regha mbe ghambaŋa utu na thava thɨ utu na regha. Lolo reghava mbala i vɨva gharɨgharɨko lenji utu na i manjamanjala. \v 28 Ko thoŋgo ma ravavaghɨle regha ina ghena, thela i utuutu e ghalɨghalɨŋa reghava e lemi kururuna tɨne i rokubaro na mbe i utu eŋge vara weya ghamberegha na tembe ŋgoreiyeva weya Loi. \p \v 29 Thavala Loi ghalɨŋae gharautu, theghewo o thegheto thɨ utu, na ravandavandaŋako wolaghɨye thɨ tuthiya lenji utuko. \v 30 Thoŋgo Nyao Boboma i woraŋgiya utuutu reghava weya lolo regha e mevathavathako tɨne, thela i utuutu e mbaŋako iyako, wo i rokubaro na i giya reghava ghambaŋa i utu, \v 31 kaiwae valɨkaiwae ghemi regha na regha tomethi mbe ghamimbaŋa hu utuŋa Loi ghalɨŋae, na mbala taulaghɨna ghemi hu wo ghareghare na ghamidage vavurɨgheghe. \v 32 Gharɨgharɨ thɨ vaidiya Nyao Boboma le giya na thɨ utuŋa Loi ghalɨŋae, mbe thɨ mbaroŋa iya lenji utuko ghambaŋa, \v 33 kaiwae Loi iye ma numounouno gha Loi, ko iyemaeŋge iye numomanjamanjala gha Loi. \p Iyake thɨ yoyomara ŋgoreiyako ekelesiya wabwi e tɨne e ghembaghembake wolaghɨye. \v 34 Kururu ghamevathavatha e tɨne, wanakau thɨ rokubaro. Ma ghandathanavu ŋgoreiye na ra vatomwe weŋgiya wanakau na thɨ utu, ko ŋgoreiya le mbaro ghautuutu, thɨ yayaku lenji ghɨmoghɨmoru e lenji mbaro raberabe. \v 35 Thoŋgo nuwanjiya thɨ vaito bigi regha, wo thɨ njogha e lenji ŋgolo amba thɨ vaitoŋgiya lenji ghɨmoghɨmoru, kaiwae i monjimonjina thoŋgo wevo i utu kururu ghambaŋa e tɨne. \p \v 36 Ŋgoroŋga! Hu rerenuwaŋa eŋge Loi le utu ghemi va hu utuŋakai vara? Hu rerenuwanaŋa eŋge mbe ghemi eŋge va hu loŋweya utuniye? Nandere! \v 37 Thoŋgo lolo regha iŋa iye Loi ghalɨŋae gharautu, o iŋa Nyao Boboma le giya i riyevanjara, valɨkaiwae iŋa, “Emunjoru, renuwaŋako iya Pol i rori na i utuŋako, Loi iye le mbaro.” \v 38 Ko thoŋgo loloko iyako i botewo renuwaŋako iyako, ghemi tembe ŋgoreiyeva, hu botewoyathu loloko iyako, na thava hu loŋwe le utuko. \p \v 39 Iya kaiwae, lo bodaboda, hu vatomweŋga e giya iya hu utuŋa Loi ghalɨŋaeko, nuwamiya moli na hu wo, ko iyemaeŋge thava hu dagetenɨŋgiya gharɨgharɨ nuwanjiya thɨ utu e ghalɨghalɨŋa reghava. \v 40 Hu vakatha wagiyaweya lemi kururuna kamwathɨniye na thava ne i marakaraka. \c 15 \s1 Emunjoru Jisas kaero i thuweiruva \p \v 1 Lo bodaboda, e mbaŋake iyake nuwaŋguiya ya vanuwovɨrɨŋga totoko thovuye iyava ya vavaghareŋana weŋga kaiwae. Totoko thovuye iyako va hu wovatha, na e mbaŋake iyake lemi loŋweghathɨna i ndeghathɨwe. \v 2 Thoŋgo hu loŋweghathɨgha totoko thovuye iyava ya vavaghareŋako weŋga na hu vikikighathɨ, ne i vamoruŋga. Ko thoŋgo ma hu loŋweghathɨmbele totoko iyako, lemi loŋweghathɨ i tabona bigi bwagabwaga. \p \v 3 Totoko iyava ya woko na ya utuŋa e ghemi, gharerenuwaŋa laghɨlaghɨye ŋgoreiyake: Krais va i mare la tharɨ kaiwae ŋgoreiya Buk Boboma le utu, \v 4 thɨ worawe e ghabubu, na mbaŋa theghetoniye e tɨne kaero i thuweiruva mare e tɨne ŋgoreiya Buk Boboma le utu, \v 5 na i yomara weya Pita na amba i yomara weŋgiva Theyaworo na Theghewo. \v 6 Iyako e ghereiye na mbema mbaŋaniye eŋge e tɨne, i yomara weŋgiya gharaghambu lenji ghanaghanagha paeb handred na e vwatae. Vavana kaerova thiya mare na lemoyo moli amba e laghalaghanji. \v 7 Iyako e ghereiye i yomara weya Jemes na tembe i yomara weŋgiva ghalɨŋae gharaghambɨko wolaghɨye. \v 8 Muyai moli vara i yomara e ghino. Othembe raŋama ghino va ŋgoroŋgwa ŋgama regha le virɨ na ŋgamako iyako mava i virɨ e ghambaŋa moli. \p \v 9 Kaiwae ghino ghalɨŋae gharaghambɨko wolaghɨye nasiyeninji moli. Ghino ma elo thovuye na valɨkaiwae gharɨgharɨ thɨŋa ghalɨŋae gharaghamba ghino, kaiwae va ya giya vuyowo weŋgiya Loi le ekelesiya. \v 10 Ko iyemaeŋge Loi le mwaewo bwagabwaga e tɨne ya tabo na ghalɨŋae gharaghambɨ. Le mwaewoko iyako e ghino e uneune, kaiwae ya rovurɨgheghe elo kaiwoke iyake i kivwalaŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨko wolaghɨye. Ko iyake ma wombereghake lo vurɨgheghe e tɨne na ya vakatha kaiwoke iyake, Loi le mwaewo e tɨne i giya vurɨgheghe e ghino iya ya vakatha kaiwoke iyake. \v 11 Iyake kaiwae ghino o thiye, taulaghɨke ghime wo vavaghareŋa Jisas le mare na le thuweiruva mare e tɨne, na totoko iyako iyava hu loŋweghathɨna. \s1 Ramaremare tembene thɨ thuweiruva \p \v 12 Ghime lama vavaghare e tɨne woŋa, “Krais kaero i thuweiruva mare e tɨne,” ko ŋgoroŋgaeŋge na ghemi vavana huŋava ramaremare ma tene thɨ thuweiruva? \v 13 Thoŋgo ramaremare ma valɨkaiwae thɨ thuweiruva, Jisas tembe ŋgoreiyeva mava i thuweiru mare e tɨne. \v 14 Thoŋgo Krais mava te i thuweiru mare e tɨne, lama vavaghareke iye bigi bwagabwaga na lemi loŋweghathɨna iye bigi bwagabwaga. \v 15 Na reghava, thoŋgo ŋgoreiyako, ghime wo utuŋa kwan Loi kaiwae, kaiwae wo utu na woŋa, “Loi kaerova i vakatha Krais na tembe i thuweiruva mare e tɨne.” Wo utu ŋgoreiyako, ko thoŋgo ramaremare ma thɨ thuweiruva mare e tɨne, Loi mava i vakatha Krais na tembe i thuweiruva mare e tɨne. \v 16 Kaiwae thoŋgo Loi ma i vakathaŋgiya ramaremare na thɨ thuweiruva, Krais tembe ŋgoreiyeva ma i thuweiruva mare e tɨne. \v 17 Na thoŋgo Loi mava i vakatha Krais na i thuweiruva mare e tɨne, lemi loŋweghathɨna ma valɨkaiwae i thalavuŋga mun. Mbe hu yakuyaku vara e lemi tharɨ tɨne. \v 18 Mbala tembe gharerenuwaŋa ŋgoreiyevake, thavala va thɨ loŋweghathɨgha Krais na kaero thiya mare, thiya marevaowe moli. \v 19 Thoŋgo la loŋweghathɨ weya Krais mbe ra vaidi eŋge vara e mbaŋake iyake na mbaŋa muyai ma tene i thalavuindava, gharɨgharɨ lenji gharevɨrɨ kaiwanda valɨkaiwae i kivwala lenji gharevɨrɨ gharɨgharɨko wolaghɨye kaiwanji. \p \v 20 Ko mbema emunjoru Loi kaerova i vakatha Krais na i thuweiruva mare e tɨne, na kaiwae i viva na i thuweiruva mare e tɨne, iye i vugha thuweiru weŋgiya ramaremareke wolaghɨye. \v 21 Ghɨmoru regha le vakatha kaiwae, gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ vaidiya mare, na tembe ŋgoreiyeva ghɨmoru mbe reghava le vakatha kaiwae ramaremare tembe e lenji thuweiruva. \v 22 Kaiwae weya Adam gharɨgharɨke wolaghɨye thiya mare, na tembe ŋgoreiyeva, weya Krais gharɨgharɨke wolaghɨye valɨkaiwanji thɨ vaidiya yawalinji memeghabananiye. \v 23 Ko iyemaeŋge thuweiruva tomethi mbe ghanjimbaŋa: iviva Krais va i vugha thuweiru, amba muyai thavala amalaghɨniye le gharɨgharɨ mbaŋa ne i njoghama. \v 24 Na ne e mbaŋako iyako mbaŋa le ghambako ne i mena. Amba Krais i mukuwoŋgiya rambarombaro wolaghɨye, ghamba mbaro wolaghɨye, na vurɨghegheke wolaghɨye na i valawe ghamba mbaro weya Ramae Loi. \v 25 Krais tene i kivwalaŋgiya vurɨghegheke wolaghɨye, kaiwae Loi kaerova i renuwaŋavao na iŋa Krais ne i mbaro ghaghada ne i biginjoŋavaoŋgiya ghathɨghɨyako wolaghɨye e gheghe raberabe. \v 26 Thɨghɨya momouniye na ne i mukuwo moli mare. \v 27 Buk Boboma iŋa, “Loi kaerova i bigiraweya bigibigike wolaghɨye Krais e gheghe raberabe.”\x - \xo 15:27 \xt Sam 8:6\x* Buk iŋa, “bigibigi wolaghɨye” Krais ne i mbaroŋaŋgi, ko ma ŋgoreiyeva Krais ne i mbaroŋa Loi, kaiwae Loi iye i woraweya Krais na i mbaroŋaŋgiya bigibigike wolaghɨye. \v 28 Ko mbaŋa Krais ne i mbaroŋaŋgiya bigibigike wolaghɨye, iye Loi Nariye, mbene iye vara ghamberegha i bigirawe e nɨmae Ramae ele ghamba mbaro raberabe na mbe Loi vara iye ghamberegha rambarombaro laghɨye na i mevoro moli. \p \v 29 Thoŋgo ramaremare ma tene thɨ thuweiruva, ŋgoroŋga ghathovuyako weŋgiya thiye thɨ bapɨtaiso ramaremare kaiwanji? Buda kaiwae na thɨ bapɨtaiso ŋgoreiyako? \v 30 Na thoŋgo ramaremare ma tene thɨ thuweiruva, buda kaiwae na ghime mbaŋake wolaghɨye wo bigiraweime e vɨrɨ, tharɨ na mare e tɨnenji toto thovuye kaiwae? \v 31 Lo bodaboda, ya dage emunjoru, weya Krais Jisas ghanda Giya, ghemi lo ghamba sirari. Na ŋgoreiyake i emunjoru, ya dage emunjoruva e ghemi, mbaŋa regha na regha mbe weiŋgu vara mare. \v 32 Gharɨgharɨ vavana mbe inanji gheke, Epesas tɨne, ghanjithanavu ŋgoreiya thetheghan tagaithɨ na thɨ wowogaithɨ e ghino. Ko thoŋgo mbe ya wowogaithɨ eŋge yambaneke renuwaŋaniye kaiwae, ŋgoroŋga ghathovuyako e ghino? Thoŋgo ramaremare ma tene thɨ thuweiruva, “mbema ra ghanɨŋgaeŋge na ra munumu, kaiwae evole raya mare.”\x - \xo 15:32 \xt Ais 22:13\x* \v 33 Thava hu loŋweghathɨ kwanɨkwan, “kaiwae vɨghathɨ raitharɨ i vakowana thanavu thovuye.” \v 34 Wo lemi renuwaŋana i rumwaru na wo hu viyathu tharɨ thanavuniye. Ghemi vavana Loi ghaghareghare i ghenethavwi e ghemi. Ya utu ŋgoreiyako na i vakatha monjina e ghemi. \s1 Thuweiruva yamoyamoniye utuniye \p \v 35 Ko lolo regha ne i vaito, ne iŋa, “Ne ŋgoroŋga na ramaremare tembe thɨ thuweiru na e yawayawalinjiva? Mene thɨ wova the ririwo?” \v 36 Unouna ghen! Mbaŋa ne u wokabu bigi regha weiwa, iviva mbowo ne i mare eŋge ko amba muyai i mbuthu na e yawayawaliye. \v 37 Bigiko u wokabuko u wokabu mbouye, ŋgoreiya raŋa kon o bigi reghava mbouye, mane ririwoko iya ra wokabuko iya i mbuthu. \v 38 Ghinda ra kabu mbouye, ko Loi i wogiya ghaririwo ŋgoreiya le renuwaŋa. Weiwo mbouye regha na regha thɨ mbuthu na ghamberegha e ghaririwo. \v 39 Bigibigi e yawayawalinji e yambaneke tomethi mbunɨmaninji ghayamoyamo. Mbunɨmaninjiko ma i mboromboro. Gharɨgharɨ mbunɨmaninji mbe regha, thetheghan mbe regha, ma mbe regha na borogi mbe regha. \v 40 Bigibigi e yambaneke mbe e riwariwanji na riwanjiko mbe e ghavwenyevwenye, ko bigibigiko iya inanjiko e buruburu riwanji mbe regha na riwanjiko ghavwenyevwenye mbe regha na i tomethi weŋgiya bigibigi inanji e yambaneke. \v 41 Ŋgoreiya varae ghayamoyamo ghavwenyevwenye mbe regha, manjala ghayamoyamo ghavwenyevwenye mbe regha, na ghɨtara ghanjiyamoyamo ghavwenyevwenye mbe regha. Na othembe ghɨtara ghanjiyamoyamo ghavwenyevwenye mbe thɨ tomethiva. \p \v 42 Iyake nevole ŋgoreiyako, mbaŋa ramaremare ne thɨ thuweiru na tembe e yawayawalinjiva. Mbaŋa ra beku ririwo ma meghabana biginiye, ko mbaŋa Loi ne iŋana i thuweiruva iye meghabana biginiye. \v 43 Mbaŋa ra beku ririwo ma e ghayavwatata, ko mbaŋa Loi i vaŋguthuweiruva, ririwoko i vwenyevwenye. Mbaŋa ra beku ririwo njavonjavovoniye, ko mbaŋa Loi i vaŋguthuweiruva, ririwo vurɨvurɨghegheniye. \v 44 Mbaŋa ra beku, yambaneke ririwoniye, ko mbaŋa Loi i vaŋguthuweiruva, iye buruburu ririwoniye. \p Thoŋgo yambaneke ririwoniye inawe, tembe ŋgoreiyeva buruburu ririwoniye mbe inaweva. \v 45 Buk Boboma iŋa, “Loi va i vakatha ghɨmoru iviva idae Adam na i giya yawaliye.”\x - \xo 15:45 \xt Rɨgh 2:7\x* Ko iyemaeŋge Adam muyai moli i tabona nyao iya i giya yawalɨ. \v 46 Ko Loi mava i giyakaiya buruburu ririwoniye weya Adam. Va i giyakai eŋge yambane ririwoniye, amba muyai i giya buruburu ririwoniye. \v 47 Adam iviva, Loi va i wo yambaneke thelauniye na i vakathawe, ko Adam muyai moli i mena e buruburu. \v 48 Yambaneke gharɨgharɨniye riwanji ŋgoreiya ghɨmoruko iyava i vwara e yambaneke riwae. Na gharɨgharɨ thiya yaku e buruburu riwanji ŋgoreiya ghɨmoruko iya i menako e buruburu riwae. \v 49 E mbaŋake iyake ghinda ŋgoranda ghɨmoruko iyava i vakatha yambane thelauniye, iyake ŋgoreiya ghinda nevole ŋgoranda ghɨmoruko iyava i menako e buruburu. \p \v 50 Lo bodaboda, lo utuke gharumwaru ŋgoreiyake: mbunɨma na madibe ririwoniye, ma valɨkaiwae ne ve ru Loi ele ghamba mbaro tɨne, na ririwoko iya mane i meghabanako ma valɨkaiwae ne ve ru e ghembako iya i meghabanako tɨne. \p \v 51 Wo hu vandeŋe! Wo ya woraŋgiya simosimo regha e ghemi. Ghinda raloŋweloŋweghathɨ mane taulaghɨke ghinda raya mare, ko iyemaeŋge taulaghɨke ghinda nevole Loi i giya ririwo togha weinda. \v 52 Iyake Loi ne i vakatha, mbe mbaŋara eŋge vara, ne ŋgoreiya ra rɨrɨyavunɨya marandama, na mbaŋa ne thɨ wiya memako muyaiko moli vara iye ghambaŋa. Mbaŋa mema ne i wa, ramaremare thɨ rakathuweiru na mane te thɨ mareva na ghinda iya amba ma raya mareko, Loi ne i giya ririwo togha weinda. \v 53 Kaiwae ririwoke iya ma i meghabanake wone i vɨvɨ na ririwo memeghabananiye, na ririwoke iya e mbaŋake valɨkaiwae i mare, wone i vɨvɨ na ririwoko iya ma valɨkaiwae i mare. \v 54 Na mbaŋa thoŋgo i vɨva riwandake na ririwo memeghabananiye, na ririwoko iya ma valɨkaiwae i mareko, ne i vaemunjoruŋa Buk Boboma le utu, iya iŋako, “Loi kaero i mukuwo vara mare.”\x - \xo 15:54 \xt Ais 25:8\x* \q1 \v 55 “Mare, iyava uŋake na u kivwalaime? \q1 Mare len vurɨgheghe ghamɨnae iyaŋganiye?”\x - \xo 15:55 \xt Hos 13:14\x* \m \v 56 Mare le vurɨgheghe ghamɨnae i mena tharɨ thanavuniye e tɨne, na tharɨ thanavuniye i mena mbaŋa ra kivwala Loi le mbaro. \v 57 Ko ra vata ago weya Loi, kaiwae ra tubwewe ghanda Giya Jisas Krais, ghinda tharɨ thanavuniye na mare ra vurɨgheghe kivwalaŋgi. \p \v 58 Iya kaiwae, lo bodaboda na valɨghareghareŋgu, wo hu ghataŋaghathɨ na hu ndeghathɨ weimi lemi vurɨgheghe. Mbaŋake wolaghɨye weiye lemi gharevatomwe wo hu kakaiwo Giya le kaiwo, kaiwae hu ghareghare lemi kakaiwo Giya kaiwae mane i tabona bigi bwagabwaga. \c 16 \s1 Mwaewo ghamban utuniye \p \v 1 E mbaŋake iyake nuwaŋguiya ya vamanjamanjalaŋa e ghemi, va lemi vaito e ghino mani ghamban kaiwae, Loi le gharɨgharɨ inanji Jerusalem kaiwanji. Hu vakatha ŋgoreiya va ya dage weŋgiya ekelesiya Galeisiya ele valɨvaŋga na thɨ vakatha. \v 2 Sande regha na regha ghemi regha na regha i bigiraweya mani vavana na mbe ghawabwi. Thela modae i laghɨye i bigiraweya laghɨye, thela modae nasiye seiwo i bigirawe. Maniko iyako hu bigirawe vakatha, na mbala mbaŋa ya ghaona, ma te ra rerenuwaŋava mani ghamban kaiwae. \v 3 Hu tuthiŋgiya ghɨmoghɨmoru vavana maniko iyako gharamban, na mbaŋa ne ya vutha e ghemi, amba ya roriya randeviva Jerusalem lenji letaŋgi na ya giya yanawanji ghɨmoghɨmoruko thiyako kaiwanji. Ko amba weinji letako iyako ya variyeŋgi na thɨ yombana lemi mwaewona Jerusalem. \v 4 Thoŋgo ne i thalavuŋgi, amba weiŋguyaŋgi wo raka gheko. \s1 Pol le kaiwo loŋgaloŋga utuniye \p \v 5 Mbowo ne ya wakai Masedoniya ele valɨvaŋga. Iyako ne e ghereiye amba ya ghaona e ghemi. \v 6 Mbwatane seiwo mbaŋa molao ya yaku weiŋguyaŋgiya ghemi, o weiŋguyaŋgiya ghemi ghaghada ndewendewe ghambaŋa ne iko; ko amba ne hu thalavuŋgo na maya wava e thevalɨvaŋga reghava. \v 7 Ma nuwaŋguiya mbema ya lathuweŋga eŋge na kaero ya iteteŋgava. Ko iyemaeŋge nuwaŋguiya mbowo ya yaku weiŋguyaŋgiya ghemi mbaŋa seiwo molao, thoŋgo Loi le renuwaŋa ŋgoreiye. \v 8 Ko iyake mbowo ya yaku gheke, Epesas e tɨne ghaghad Pentikos gha Thaga ghambaŋa. \v 9 Othembe wothɨghɨya lemoyo inanji gheke, mbowo ya yaku, kaiwae kaiwo ghathɨnɨmba kaero i mavu moli e ghino. \p \v 10 Thoŋgo Timoti i ghaona e ghemi, hu kulavatha na iye ŋgoreiya ghemi regha na thava weiye le mararu, kaiwae i vakavakatha Giya le kaiwo ŋgoreiya ghino. \v 11 Tha lolo regha i ghɨmara njoŋanjoŋa, ko iyemaeŋge hu variyenjogha na weiye le gharemalɨlɨ e ghino. Ghino mbe iyake ya roroghaghawe weiyaŋgiya la bodaboda vavana. \p \v 12 Ghaghanda Apolos utuniye, ya giya vavurɨgheghe laghɨyewe na ya munjeva weiyaŋgiya la bodaboda vavana thɨ ghaona thɨ thuweŋga. Ko iyemaeŋge ma i warariŋa mbaŋake iyake i ghaona. Tene mbaŋa thovuye regha i warariŋa amba i ghaona. \p \v 13 Hu njimbukikiŋga, hu ndeghathɨ vurɨgheghe e lemi loŋweghathɨna, hu gharematuwa na hu vurɨgheghe. \v 14 Hu vakathaŋgiya bigibigike wolaghɨye weiye lemi gharethovu. \p \v 15 Kaero hu ghareghareya Setepano weiyaŋgiya le wabwi, thiye va i viva moli thɨ tabo raloŋweloŋweghathɨ e lemi valɨvaŋgana iyana, Akaiya e tɨne, na thiye thɨ vatomweŋgi na thɨ kakaiwo Loi le gharɨgharɨ kaiwanji. Lo bodaboda, ya giya vavurɨgheghe e ghemi \v 16 na hu yayaku gharɨgharɨ ŋgoranjiyako lenji mbaro e raberabe, na tembe ŋgoreiyeva gharɨgharɨke wolaghɨye thavala thɨ rovurɨgheghe lenji kaiwo Giya kaiwae. \v 17 Ya warari laghɨye Setepano, Potunetas na Akaikas lenji mena kaiwae. Kaiwae hu mebwagabwaga moli e ghino, thiye thɨ methɨŋga na thɨ mena thɨ thuweŋgo. \v 18 Thiye thɨ vavurɨghegheŋaŋgo na ghemi tembe ŋgoreiyeva thɨ vavurɨghegheŋaŋga. Gharɨgharɨ ŋgoranjiyako valɨkaiwae hu yavwatata wanaŋgi. \s1 Dage mwaewo \p \v 19 Ekelesiya Eisiya ele valɨvaŋga thɨ mwaewo e ghemi. Akwila na levo Prisila, weinjiyaŋgiya ekelesiya thiye thɨ memevathavatha e lenji ŋgolo, Giya e idae, thɨ mwaewo laghɨye e ghemi. \v 20 Na tembe ŋgoreiyeva labodabodake wolaghɨye e valɨvaŋgake iyake thɨ mwaewo e ghemi. \p Hu tagavamomoya nɨmami weŋgiya ghamune na hu vemwaewo weŋga, kaiwae ghemi Loi le gharɨgharɨ. \p \v 21 Wombereghake e nɨmaŋgu ya roriya utuutuke thiyake: “Ghino Pol ya mwaewo e ghemi.” \p \v 22 Thela thoŋgo ma i gharethovu weya ghanda Giya, nuwaŋguiya Loi i gurawe! Giya, u mena! \p \v 23 Giya Jisas le mwaewo i yaku e ghemi. \p \v 24 Lo gharethovu i yaku e ghemi weya Krais Jisas.