\id MRK Tagin: Bible Translation 1st Edition \ide UTF-8 \ide Unicode (UTF8) \h Mark \toc1 MARK gv Gamlv milambv \toc2 Mark \toc3 Mk \mt1 MARK \mt2 gv Gamlv Milambv \imt Mintamchonam \ip \bk Mark gv Gamlv milambv\bk* vbv minrapdu “Si Pwknvyarnv gv Kuunyilo akin, Jisu Kristo gv Alvnv Yunying ngv.” \ip Jisunyi Pwknvyarnv gv tojupkunam a okv rinamvngnama gvla rinv vngnv nyi gubv kaatamdo. Ninyia Pwknvyarnv gv tolwk nama ninyigv tamsarnam lokv kaatamdo, ninyigv jwkrw v uyuvram vdwa doolv yakunam, okv nyi vdwgv rimur vdwa mvngnga jikunam. Jisu atubongv nyi Kuunyilo gobv minsuto, Nw aalaku atugv svngtung ham mvngnga tokula okv nyi vdwa rimur lokam naalin jikunv. \ip Mark, Jisu gv higu sum mindakala rungbv, rilagvnv gobv minjito, Jisu ninyigv gamchar lokv tamsarnam mumse nga, ninyigv rinamvngnam alvyanv gubv kaatamdo. \ip Jon Baptist gv lvkwng nga, okv Jisu gv baptisma naanam okv Jisunyi pokayarka kunam, um achukgo kaatamro kochingbv, sum lvknv si Jisu gv mvpuripu nam okv tamsarkinu nama baapubv kaatamyado. Aluayuv vngya yayaku Jisu gv rigvnam vdwv ninyigv lvkwng nga alvyabv chinya toku. Vbvritola Jisunyi nyirunv vdwv abuyabv haak yayato. Minya nvbv mvrwmvpa vdw so Jisu gv nyia mooku so rinyadw alu am, ninyia daapo lo takki kunam a pwbwng alvbv, okv turkurkunama minpa jido. \ip Gamlv sokv lvknyanam lvga so mirinyi, mvrwnam gv arwng soka doonv gaam vdw sum Mark lvknya yaku mabv, kvvbi gunv lwknya pvku nvgo vla kam mindu. \iot Arwng lokv darlinnam \io1 Gamlv nga mintumingke bv minrap kunam \ior (1:1-13)\ior* \io1 Galili lo Jisu nyi apumlo gamlv mingo karnam \ior (1:14—9:50)\ior* \io1 Galili lokv Jerusalem lo \ior (10:1-52)\ior* \io1 Ataranya lo okv Jerusalem gv nvchilo \ior (11:1—15:47)\ior* \io1 Jisu gv turkurkunam \ior (16:1-8)\ior* \io1 Turkurkunv Ahtu gv kaatamsikunam okv ao bv chaakunam \ior (16:9-20)\ior* \c 1 \s Jon baptist gv japgo karnam \r (Mt 3:1-12; Lk 3:1-18; Jn 1:19-28) \p \v 1 Si Pwknvyarnv\f + \fr 1:1 \fr*\ft Megonv kitaplo domado \ft*\fqa Pwnvyarnvgv kuunyilo. \fqa*\f* gv kuunyilo, Jisu Kristo gv Alvnv Yunying ngv \v 2 \x - \xo 1:2 \xo*\xt Mal 3:1 \xt*\x* Si nyijwk Aijaya gv lvkpv kunam aingbv rirap toku: \q1 “Pwknvyarnv minto, ‘Ngo ngoogv gindungpingko nga nonu gvlo vngcho more \q2 nw nonugv lvgabv lamtv nga mvko jire.’ \q1 \v 3 \x - \xo 1:3 \xo*\xt Aij 40:3\xt*\x*Chukrimooku lo nyi go gokdungdo, \q2 ‘Ahtu gv vngku lvgabv lamtv nga sorchi dvbv pacho laka!’” \p \v 4 Vkvlvgabv Jon chukrimooku lo aalwkto, baptisma jitoku okv Japkar\f + \fr 1:4 \fr*\fqa Jon chukrimooku lo aawkto baptisma jito okv japkarto; \fqa*\ft Megonv kitap lo \ft*\fqa Jon Baptist chukrimooku lo aalwkto okv japkarto\fqa*\f* toku. “Nonu rimur lokv lintokuka okv baptisma naalakuka,” Nw mintoku nyi vdwa, “Okv Pwknvyarnv nonugv rimur a mvngnga jiriku.” \v 5 Judia mooku lokv okv Jerusalem pamtv lokv nyi achialvgo Jon gv minam a tvvbv linlaku bunu atubogv rimur a mintam jilaku Jon gvlo Jordan svko lo baptisma jiku toku. \p \v 6 \x - \xo 1:6 \xo*\xt 2Dv 1:8\xt*\x* Jon Kemel\f + \fr 1:6 \fr*\ft Kemel si chukrimooku lo rinv kainv svnwng\ft*\f* gv amw lokv chumnam vji a kooto okv ninyigv kipo lo apin hook go hokto okv ninyigv dvnam v takamyarup okv mootum gv tangu-ngula. \v 7 Nw nyi vdwa minpa jito, “Ngoogv kochinglo ngam kaiyanvgo aare ngo ninyigv lvsup a choobap la taasok yadubvka alvka yama. \v 8 Ngo nonua isi lokv mwng baptisma jidu, vbvritola nw nonua Darwknv Dow lokv baptisma jireku.” \s Jisu baptisma naanam okv pokayarkanam \r (Mt 3:13—4:11; Lk 3:21-22; 4:1-13) \p \v 9 Ayungjvma nga Jisu Galili mookugv Najaret lokv aalaku, Jordan svko lo Jon gvlokv baptisma jiku toku. \v 10 Jisu isi lokv daklin sopikda, nw kaapato nyidomooku v kokok dubv okv Dow v taakw jvbv nw gvlo holwk dubv kaato. \v 11 \x - \xo 1:11 \xo*\xt Atk 22:2; Miri 2:7; Aij 42:1; Mt 3:17; 12:18; Mk 9:7; Lk 3:22 \xt*\x* Okv ho nyidomooku lokv gaamgo gokto “No ngoogv pakyachoknam kuunyilo akin v, nam lvkobv ngo mvngpu dukunv.” \p \v 12 Vjakgobv Darwknv Dow hv ninyia chukrimooku lo vngdubv mvto, \v 13 hoka nw alu champigo dookunamv, mootum lo Uyu ngv ninyia pookayarka toku. Hoka svnwngsvmin vka dooto, vbvrikunamv nyidogindung vdwv aatoku okv ninyia ridur toku. \s Jisu ngui naanv nyi api go goklin toku \r (Mt 4:12-24; Lk 4:14-15; 5:1-11) \p \v 14 Jonnyi patwk tumlwkro kochinglo, Jisu Galili mookulo vngla okv Pwknvyarnv lokv Alvnv Yunying nga japkar toku. \v 15 \x - \xo 1:15 \xo*\xt Mt 3:2 \xt*\x* “Alvnv alu v aadukukv,” nw minto, “Okv Pwknvyarnv gv Karv ngv nvchi dukukv rimur lokv lintokuka okv Alvnv Yunying nga mvngjwng tvka!” \p \v 16 Jisu Galili gv svparsvlv lvgumlo vngkar rikulo, ngui naanv nyi anyigo nw kaapato, Saimon okv ninyigv boru Andriu, vsap lokv ngui naadungto. \v 17 Jisu bunua mintoku, “Ngam lvkobv aato, okv ngo nonua nyi naadubv tamsarre.” \v 18 Vjakgobv bunu vsap a topu pikula okv ninyia lvkobv vngtoku. \p \v 19 Nw achukgo vnglindvda hoka boru anyi godv kaapa toku, Jebedi gv kuunyilo Jems okv Jon bunyia. Bunu bunugv svpw arwnglo vsap a mvdinla dootoku. \v 20 Jisu bunua kaapa namgola nw bunua gokto; ho bunu bunugv abu Jebedi okv riria jinv bunua svpw lo doomupila okv Jisunyi lvkobv vngtoku. \s Nyi akolo alvmanv dow go dootoku \r (Lk 4:31-37) \p \v 21 Jisu okv ninyigv lvbwlaksu vdwv Kaparnaum banggu lo aatoku, okv akonvgv Jius Doonualu lo Jisu Jius kumkunaam lo vngtoku okv tamsar rapto. \v 22 \x - \xo 1:22 \xo*\xt Mt 7:28,29 \xt*\x* Nyi vdwv ninyigv tamsar nama tvvla lamrwpanyato, oglvgavbolo nw pvbv tamsarnvbv mimabv tojupkunam jvbv tamsar yato. \p \v 23 Vjakgobv bunugv Jius kumkunaamlo ho alvmanv dow v nyi ako gvlo aakunamv nw gamtv rungbv segokto, \v 24 “Najaret gv Jisu No ngonu gvlo ogugo naadubv? No ngonua soka mvyakmvchak dvbvri? Ngo chindu no yvvdw—No Pwknvyarnv gv darwknv gindungpingko ngv!” \p \v 25 Jisu gamki la dow a minto “Mimabvk, no nyi lokv liro tokuk!” \v 26 alvmanv dow v ho nyi ham achirungbv hwkdin moto okv gamtv rungbv segok moto, okv nyi lokv lintoku. \v 27 Nyi mvnwngngv achialvbv lamrwpanya lakula akin-akin v mirwk minsu raptoku, “Si ogu goda? Si re jvjvbv ogu gonyi anw bv tamsarnamv? So nyi angv si tojupkunam go nw alvmanv dow vdwaka kaanam namla do okv bunuka ninyia tvvjidu!” \p \v 28 Okv vkvlvgabv Jisu gv lvkwng yunying ngv Galili gv mooku mvnwnglo baapu bv dupwng toku. \s Jisu nyi achialvgo mvpu toku \r (Mt 8:14-17; Lk 4:38-41) \p \v 29 Jisu okv ninyigv lvbwlaksu vdwv Jems okv Jon bunyia mintala, Jius kumkunaam ha kayupila okv vngdavngrala Saimon okv Andriu gv naamlo vnglwkto. \v 30 Saimon gv ayu gadw lo ramla lvvmala dooto, Jisu aachi sopikda, bunu ninyia hvkvgv lvgabv minjito. \v 31 Jisu ninyigvlo aato, laak lokv gakbwngto, okv ninyia ridurla dakrap dubv svyinto. Ramnam hv nw lokv ngetoku, okv nw bunua jiraphorap toku. \p \v 32 Doonyi v poklwkro kochingbv ariumrikulo hoka nyi vdwv lvvmanv mvnwngnga okv vram naanam nyi vdwa Jisu gvlo aagvjito. \v 33 Banggu hokv nyi mvnwngngv aakumla naam agi lo dakpamto. \v 34 Jisu awgo nvgwngnv lvvma nvnga mvpujito okv awgo uyuvram haka chara jito. Nw uyuvram vdwa gaam milin momato, ogulvgavbolo bunu chinsuto nw yvvdw. \s Jisu Galili lo japgo kartoku \r (Lk 4:42-44) \p \v 35 Aru gonvgv arukamchi bv puaharing madvbv kanv dvdubv, Jisu gudungla okv naam lokv vngtoku. Nw banggu ha vngboto jimiku mooku golo, hoka nw kumto. \v 36 Vbvritola Saimon la ninyigv ajin vdwv vnglinto Jisunyi makarbv, \v 37 okv vdwlo bunu nw a kaapa tokudw bunu minto, “Mvnwng hv nam kaakardu.” \p \v 38 Vbvrinamv Jisu mirwksito, “Ngonu vngrung laju kvvbi dokardovr nampum vdw soka. Ngo bunugv lvgabv japtam jidubv, ogulvgavbolo ngo hvkv lvgabv aapvnv.” \p \v 39 \x - \xo 1:39 \xo*\xt Mt 4:23; 9:35 \xt*\x* Vkvlvgabv nw Galili mookulo mvnwngnga vnggola okv ho vdwgv Jius vdwgv kumkunaamlo mingojito okv uyuvram vdwa charkak jito. \s Jisu nyi ako mvpu toku \r (Mt 8:1-4; Lk 5:12-16) \p \v 40 Apin hv yaarikla arwnam lvvmanv nyi go Jisu gvlo aato, lvbwng ngv kumpvto, okv mvdur lvgabv ninyia dinchi rungbv koto. “No mvnggilo,” nw minto, “No nga darwk\f + \fr 1:40 \fr*\fk darwk dubv mvto \fk*\ft So lvvma si nyi a darwk madubv mvnvgo. \ft*\f* dubv mvlare.” \p \v 41 Jisu aya\f + \fr 1:41 \fr*\fqa aya \fqa*\ft Megonv kitap lo doodu\ft*\fqa haachi\fqa*\f* mvngpato, okv ninyigv laak v ilindola nyi ham mambwngto. “Ngo mvnggidu,” nw mirwk toku. “Darwk tokuka!” \v 42 Vjakgobv nyi agv lvvma ngv ngetoku, okv nw darwk toku. \v 43 Vbvrinamv Jisu ninyia kadwk rungbv minto okv ninyia vjakgobv vngmu toku \v 44 \x - \xo 1:44 \xo*\xt Leb 14:1-32 \xt*\x* ninyia “Tvvtoka, so gv rinam sum yvvnyika mintam mabvka,” vla mingv rikula. “Vbvritola nyibu gvlo vngdavngra laka okv ninyia no jwngkadaka kolaka; hvbv rigvrila nyichar mvnwngnga no poorung pvku vla chimu laka, Moses gv ortojinam lokv erinpeelwk a rinto laka.” \p \v 45 Vbvritola nyi angv vngtoku okv minrap toku Yunying nga mooku mvnwnglo dupwng motoku. Nw vbv achialvbv minkunamv Jisu ka banggu lo nyi ha kaapa kodubv vngnyu kumato. Vmabvya, nw agumlo jemataiku mookulo dootoku, okv mooku mvnwng gv nyi vdwv nw gvlo aakumto. \c 2 \s Jisu digwngnv nyi ako mvpu toku \r (Mt 9:1-8; Lk 5:17-26) \p \v 1 Alu lonyi loom gv kochinglo Jisu kaparnaum lo vngkur toku, okv ho nw naam lo doopvkv vla yunying ngv dusik toku. \v 2 Vkvlvgabv hoka nyi vdwv achialvbv aakum kunamv aronv karchung goka dooku mato, okv agi gv agum loka dooku kaamato. Jisu bunua doin japjito. \v 3 Vdwlo nyi api v aalwk tokudw, digwngnv nyi go Jisu gvlo joolwk toku. \v 4 Nyi twngtv kunam lvgabv, ogubvrijeka, bunu nyi um ninyi gvlo aagv nyumato. Vkvlvgabv Jisu ogolo doopvdw ho tintwbv bunu namwng aolo ungko go mvko toku. Vdwlo bunu mvko tokudw bunu nyi a ninyigv joko lo karmu tvla soolu jitoku. \v 5 Bunugv achialvbv mvngjwng kunam a kaagv rikula, Jisu digwngnv nyi anga minto, “Ngoogv kuunyilo, noogv rimur vdwa mvngnga jipvkun.” \p \v 6 Pvbv tamsarnv megonv ho vdwv doodum tvla bunu mvngsu nyato, \v 7 “Ogubv so nyi si svbv gaam minladunv? Si Pwknvyarnvnyi nyarjitari namgo! Pwknvyarnv akin mwng yvvdw rimur ham mvngnga ladunv!” \p \v 8 Vjakpi gobv Jisu chintoku ho vdwgv ogugo mvngnam am, vkvlvgabv nw bunua minto, “Ogubv nonu vbv mvngdunv? \v 9 Vbvri minpubv minla, so digwngnv nyi sum, ‘No gv rimur vdwa mvngnga pvkunv,’ vmalo mindubai, ‘Gudunglak, naaraplak noogv karpunvnv nga, okv vngkarto’? \v 10 Vbvrijvka Nyia Kuunyilo ngv nyiamooku so rimur ham anyubv kayu jidubv tojupkunamv doodu hum ngo kaatam dubv rinam go.” Vkvlvgabv nw digwngnv nyi a minto. \v 11 “Ngo nam mindu, dakrap tvkuka, naaraplak noogv karpunvnv nga, okv naam lo vngnyikuka!” \p \v 12 Vbvririlo ho mvnwngngv kaadumto, nyi angv dakrap laku, ninyigv karpunvnv nga naarap toku, okv baapubv vngtoku. Bunu mvnwngngv lamngaknyato okv Pwknvyarnvnyi hartvla, minto, “Ngonu vdwloka svkvnvgo ogugoka kaakw mapvnv!” \s Jisu Lebinyi goktoku \r (Mt 9:9-13; Lk 5:27-32) \p \v 13 Jisu Galili svparsvlv adarlo lvkodv aakur toku. Nyitwng go nw gvlo aakumto, okv nw bunua tamsar rapto. \v 14 Nw vbv vngrilo, nw kaapato lampu naakumyanv, Lebi Alpius gv kuunyilo, ninyigv opislo dooto. Jisu ninyia minto, “Nga vngming gvto.” Lebi gudungto okv nw a vngming gvtoku. \p \v 15 Kochinglo Jisu Lebi gv naamlo\f + \fr 2:15\fr*\fqa Lebi gv naam lo; \fqa*\ft Vmalo \ft*\fqa ninyigv \fqa*\ft (Hv Jisu gv) naam.\ft*\f* dvnam dvla dooto. Twngtv rungnv lampu naakumyanv okv toa kunam nyi vdwvka Jisunyi vngming gvto, okv ninyi gvlo megonv aapwngto okv ninyigv lvbwlaksu vdwv tvbul adarlo dooto. \v 16 Pvbv tamsarnv nyi mego, Parisis nyi vdwv, Jisunyi lampu naakumyanv vdwa okv toa kunam nyi vdwa lvkobv dvdubv kaapato, vkvlvgabv bunu ninyigv lvbwlaksu vdwa tvuto, “Ogubv nw vkvnv nyi vdwa lvkobv dvdunv?” \p \v 17 Jisu bunuam tvvpato okv mirwkto, “Nyi ngv yvvbunudw chvrv nvngv Daktor a dinchima, vbvritola yvvbunudw lvvmanvngv mwng. Ngo mvngdvnv nyi vdwa gokbv aamato, vbvritola rimurnv vdwa.” \s Yiknam lvkwng nga tvunam \r (Mt 9:14-17; Lk 5:33-39) \p \v 18 Doopam gulo Jon gv rigvnam vdwv la okv Parisis vdwv bunu yikla doonyato. Nyi megonv Jisu gvlo aato okv ninyia tvuto, “Si ogu vdw Jon gv lvbwlaksu vdwv la okv Pharisis gv lvbwlaksu vdwv yikla doogvre, vbvritola no gvngv dooma dunv?” \p \v 19 Jisu mirwkto, “Nonuno nyidalo doonv vdwa dvmatvngma bv vngmu dukubv dvmin dunvre? Hvbv rirung mare! Makbu v doodv dvbv bunuam, bunu hvbv rimare. \v 20 Vbvritola alu go aariku makbu a bunugv loka vnggv roriku, okv vbvrikubolo bunu ho yigrap reku. \p \v 21 “Yvvka vji jenw ariap ham vji jikulo hamtak lwknv kaama; Vbvrikubolo ninyigv jenw hamlwk namv takche rikunyi takgv riku okv ungko ngv kootv yayare. \v 22 Yvvka anggor ala anw ham pumchup akulo pwlwknv kaamare; vbvribolo anggor ala anw ngv pumchup aku lo hupokre, okv anggor ala ngvla pumchup v alv mariku. Vmabvya anggor ala anw a pumchup anw lo pwlwk yadunv.” \s Jius doonualu lvkwngbv tvunam \r (Mt 12:1-8; Lk 6:1-5) \p \v 23 \x - \xo 2:23 \xo*\xt Det 23:25 \xt*\x* Jius Doonualu golo Jisu radv rongo apum gulo vngpitla vngto. Nw gv lvbwlaksu vdwa lvkobv vngming gvto, bunu radv damw dooku ham gakbwngla pikrap nyatoku. \v 24 Vkvlvgabv Parisi vdwv Jisunyi minto, “Kaato laka, noogv lvbwlaksu vdwv jius Doonualu lo vbvrinam si ngonugv Pvbv nga rinyingdu!” \p \v 25 Jisu mirwkto, “Nonu Dabid vdwlo dvnam go dvnwng rilo ogugo ribvdw um nonuno lvkoka puri rikw mai? Nw la okv ninyigv nyi vdwv kano toku, \v 26 \x - \xo 2:26 \xo*\xt Leb 24:9 \xt*\x* hoka nw vngtoku Pwknvyarnv gv naamlo okv dvtoku Pwknvyarnv gvlo kumlwknam vtwng nga. Svbvrito vdwlo Abiatar nyibu butvyachok bv ririlo. Ngonugv Pvbv ara lokv nyibu vmwng vtwng nga dvnyu nvngv—vbvritola Dabid um dvtoku okv ninyigv nyi vdwaka jita toku.” \p \v 27 Okv Jisu minya toku, “Nyi si Doonualu lvgabv mvvma; Doonualuv nyi gv alvnam lvgabv mvpvnv; \v 28 Vkvlvgabv Nyia Kuunyilo ngv Doonualu gvka Ahtu hv.” \c 3 \s Nyi ako laak gonv lakpik nvgo \r (Mt 12:9-14; Lk 6:6-11) \p \v 1 Vbvritola Jisu lvkodv Jius kumkunaamlo aato kuring, ho hoka nyi go dooto hv laak v lakpik nvgo. \v 2 Hoka Jisunyi rimur nvgobv vla minjinv nyi mego toyala dooto; Vbv bunu Jisunyi nyi anga Jius Doonualu lo mvpu ridw vla kaagapla doyato. \v 3 Jisu nyi anga minto, “Aatoka kaagia so.” \v 4 Vbvritola nw tvuto nyi vdwa, “Ogugo ngonugv Pvbv ngv rimudunv Jius Doonualulo? Ridur dubvri vmalo ridur madubvri? Nyi gv singdung nga ringdubvri vmalo ngoomu dubvri?” \p Vbvritola bunu oguka minkuma. \v 5 Jisu haachila bunuam kaitto, vbvritola vjakgobv nw bunua aya mvngpa toku, ogulvgavbolo bunuv achialvbv vlwnghapok bv gvvnyadu okv rimur nyadu. Vbvrikunamv nw minto nyi anga, “Noogv laak v laklinto.” Nw laklinjito, okv hv lvkodv alvtoku. \v 6 Vkvlvgabv Parisis vdwv Jius kumkunaam lokv lintoku okv Herod gv nyi vkv lvkobv kaarwksuto, okv bunu Jisunyi mvkidubv rungrap toku. \s Svpar lo nyitwng go \p \v 7 Jisu okv ninyigv lvbwlaksu vdwv Galili gv svparsvlv lo vngtoku, okv kairungnv nyitwng go ninyia vngming gvto. Ho vdwv Galili lokv aatoku, Judia lokv, \v 8 Jerusalem lokv, Idumia mooku lokv, Jordan svko chaagu takdv lokv, okv mooku dokarku Taire okv Sidon Pamtv lokv. So nyi mvnwngngv Jisu gvlo aato ogulvgavbolo bunuv ninyigv rinam a tvvpato. \v 9 \x - \xo 3:9 \xo*\xt Mk 4:1; Lk 5:1-3\xt*\x* Nyitwng v achialvbv twngtvto ho Jisu minto ninyigv lvbwlaksu vdwa svpw ako ninyigv lvgabv naapv jidubv, vkvlvgabv ho nyi vdwv ninyia chapma dubv. \v 10 Nyi achialvgo nw mvpu kunamv, okv lvvmanv mvnwngngv nw gvlo aala mvsit dubv vla nvngpin nvngyin minsula aanyato. \v 11 Okv vdwlo alvmanv dow gvnv nyi vdwv ninyia kaapa tokudw, bunu ninyigv kaagialo guplwkla okv goklinto, “No rung Pwknvyarnv gv Kuunyilo ngv!” \p \v 12 Jisu alvmanv dow vdwa nw yvvdw um yvvnyika minpa mabvkv vla kadwk rungbv mintoku. \s Jisu vring gola anyia Apostol gubv darlin toku \r (Mt 10:1-4; Lk 6:12-16) \p \v 13 Vbvrikunamv Jisu yvvnyi vnggvnvpv mvngpvdw goklaila moodw putung golo chaato. Bunu hoka nw gvlo aato, \v 14 Okv nw darlinto vring gola anyigo, yvvnyi nw Apostol vla amin minpvdw. “Ngo nonua darlin pvnv nga lvkobv ridubv,” Nw bunua minto. “Ngo ka nonua agumlo japdubv vngmure, \v 15 okv nonu gvlo uyuvram vdwa charkak nvnv jwkrw v doore.” \p \v 16 So vring gola anyi si ninyigv darlinnam: Saimon (Jisu Pitar vla ninyia amin minto); \v 17 Jebedi gv kuunyilo Jems okv ninyigv boru Jon (Bunuam Jisu Boanarjes vla amin minto, vnam si “Doogumbv rinv nyi v”); \v 18 Andriu, Pilip, Bartolomiu, Metiu, Tomas, Alpius gv kuunyilo Jems, Tadius, Saimon Ringrianv \v 19 Okv Judas Iskeriot, yvvdw Jisunyi koanv. \s Jisu okv Biljebul \r (Mt 12:22-32; Lk 11:14-23; 12:10) \m \v 20 Vbvrikunamv Jisu naam vngtoku. Lvkodv nyi twngtv rungnvgo aakumto ho Jisu okv ninyigv lvbwlaksu vdwv dvdw doomato. \v 21 Vdwlo ninyigv lvga nga vpin v hum tvvpapvdw, bunu ninyia naatung dubv rito, ogulvgavbolo nyi vdwv minto, “Nw suru duku!” \p \v 22 \x - \xo 3:22 \xo*\xt Mt 9:34; 10:25\xt*\x* Pvbv tamsarnv mego Jerusalem lokv aala minto, nw gv arwnglo Biljebul doopv! So si uyuvram vdwgv dvbv ngv yvvdw nw a gwlwk jigvrila bunuam agumlo chara dubv jwkrw jipv nvgo. \p \v 23 Vkvlvgabv Jisu bunuam nw gvlo goklwkto okv bunuam minchisinam go minto: “Oguaingbv Uyu ngv atubonga chara nyudubv? \v 24 Mooku gonv yakpin sisula v pami sikubolo hv yagiak reku. \v 25 Vpin gonv yakpin sisula vpin akonyi pami sikubolo, v vpin v yagiak reku. \v 26 Vkvlvgabv uyu gv karv ngv apumbv yakpin sikubolo, v vdwloka hvngdwng mare, vbvrikubolo yagiak reku okv ala ngeriku.” \p \v 27 “Gwlwknv nyi a leepv choma bolo yvvka hvkvgv naam a mvkola aala oguogua naanyu mare; leepv chobo lomwng naam loka naala vnggv nyure.” \p \v 28 “Ngo nonua jvjvbv mindu, nyi vdwgv rimur mimur rinam mvnwng okv Pwknvyarnv nyika ogu minyingminchu milin\f + \fr 3:28 \fr*\fqa bunugv alvmanv bv minam; \fqa*\ft Vmalo \ft*\fqa bunugv Pwknvyarnvnyi minyingminsu minam.\fqa*\f* nama mvngnga nyudunv; \v 29 \x - \xo 3:29 \xo*\xt Lk 12:10\xt*\x* Vbvritola yvvnyiv Darwknv Dow a minyingminchu nvnga vdwloka mvngnga nyumare, oglvgavbolo nw doobwngnv rimur a ripv.” \v 30 (Jisu gv sum minam si ogulvgavbolo nyi twnggonv, “Nw gvlo darwkmanv dow v doodu” vnam lvgabv.) \s Jisu gv anv okv boru vdwv \r (Mt 12:46-50; Lk 8:19-21) \p \v 31 Vbvrinamv Jisu gv, anv la okv boru vdwv vngchito. Bunu naam gv agumlo dakto okv ninyia tvvkarla gaam gamgo milwkto. \v 32 Hoka nyitwng go Jisunyi dookarto, okv bunu ninyia minto, “kaalak, noogv anv okv noogv boru vdwv okv noogv bormv vdwv agum v bunu nam dinchipv.” \p \v 33 Jisu mirwk suto, “Yvv bunula ngoogv anv ngv? Yvv bunula ngoogv boruv?” \v 34 Ninyia dokarnv nyi mvnwngnga nw kaitkarto okv minto, “Kaato! Si bunu ngoogv anv okv boru vdwv! \v 35 Yvvbunudw Pwknvyarnv gv mvnglwkbv ridunv hv bunu ngoogv anv, ngoogv bormv, boruv.” \c 4 \s Amw chinv lo minchisinam \r (Mt 13:1-9; Lk 8:4-8) \p \v 1 \x - \xo 4:1 \xo*\xt Lk 5:1-3 \xt*\x* Lvkodv Jisu Galili Svparsvlv adarlo tamsar rapto. Nw a ho dokarnv nyitwng v achialvbv twngtvto vkvlvgabv nw svpw arwnglo chaala dooto. Svpw v arwng kiambv vnglinto, okv nyitwng v dakto isi sidar biyagilo. \v 2 Nw bunua awgo tamsar dvla minchisinam vkv minvla minjito: \p \v 3 “Tvvto! Kvvlo nyi ako dooto nw radv chibv vnglinto. \v 4 Vdwlo nw amw vdwa rongolo chiak rapto kudw, kvgonv lamtvlo olinpvto, okv pvta vdwv aala okv hum dvtoku. \v 5 Kvgonv lvngtak lo holula hopvto, hoka kvdw achakgo dooto. Amw v ainbv boklin toku ogulvgavbolo kvdw v rungrwng mato. \v 6 Agar miami v rungrwngbv harlwkku kaama laila vbvrinamv, vdwlo doonyi v chaalin tokudw agar a kaayok toku; okv ogulvgavbolo miami v rungrwngbv kvdwlo aamato, agar v baapubv sintoku. \v 7 Kvgonv tvv apumlo holwkto, v singtoku okv agar a yuptoku, okv bunu oguka dape peelin mato. \v 8 Kvgonv hooluto kvdw alvyaung kolo, okv agar v baapubv garlinto, singto, okv dape peelin toku: kvgonv dasum chaam go kvgonv chamkv, okv kvgonv lwngbv.” \p \v 9 Okv Jisu minya toku, “Vbvrinamv, nonuno nyarung doodu nvlo, tvvtoka!” \s Minchisinam gv lvkwng ngv \r (Mt 13:10-17; Lk 8:9-10) \p \v 10 Vdwlo Jisu akin tokudw ninyigv minam a tvvnv nyi kvgonv bunu lvbwlaksu vring gola anyi gv lvkobv aala ninyia minchisinama minbwk jilabvkv vtoku. \v 11 Jisu mirwksito, “Pwknvyarnv gv rungrwng rungnv Karv gv lvkwng nga nonua jiroku. Vbvritola kvvbinyi vdwv, ogumvnwng nga minchisinam lokv tvvdunv, \v 12 \x - \xo 4:12 \xo*\xt Aij 6:9,10\xt*\x* vkvlvgavbolo, \q1 ‘Bunu kaadv-kaadv la kaare, \q2 vbvrijvka kaapa mare; \q1 okv tvvdv-tvvdv la tvvre, \q2 vbvrijvka tvvchin mare. \q1 Vkvlvgavbolo bunu chinv guilo bunu Pwknvyarnvnyi dakrwk dukunvpv, \q2 okv nw bunua mvngnga jidu kunvpv.’” \s Jisu amw chinv minchisinama minbwk jito \r (Mt 13:18-23; Lk 8:11-15) \p \v 13 Vbvrinamv Jisu bunuam tvvkato, “Nonu minchisinam sum chimadunvri? Vbvrikubolo nonu oguaingbv kvvbi minchisinam go chindubv? \v 14 Amw paknv Pwknvyarnv gv doin a pakje jito. \v 15 Kvgonv nyi v ho lamtvlo amw hosoknam jvbv; bunuv baapubv doin a tvvdasopitda, Uyu ngv aareku okv hung naala vnggvreku. \v 16 Kvgonv nyi v amw v lvngtak aolo hopvnam jvbv. Bunuv baapubv doin tvvdasopitda bunu himpula hum tvvrwksito. \v 17 Vbvritola bunulo rungrwngbv aalwk manam lvgalo, okv bunu vdwloka hvngdwng mare vkvlvgabv vdwlo adwkaku v vmalo mvdwkmvku v aarikudw doin lvga lokv, bunu vjakgobv kayudariku. \v 18 Kvgunv nyi v tvv hvdwnglo amw holwk nam jvbv rido. So vdw sinv yvv doin ham tvvdunv, \v 19 vbvritola mvngrudu so singse lvgabv, nyitv lvgabv pakyado, okv nvgwng a mvngbiula nyitwng arwnglo okv doin a ngemu duku, okv bunu asi svlin kumanv. \v 20 Vbvritola kvgonv nyi v alvnv kvdw lo amw paknam jvbv rito. Bunu doin a tvvgapto, hung tvvrwksito, okv asi svlinto: kvgonv chaam bv, kvgonv chamkvbv, okv kvgonv lwngbv.” \s Mvdurupum ako bati kyampwk lo \r (Lk 8:16-18) \p \v 21 \x - \xo 4:21 \xo*\xt Mt 5:15; Lk 11:33\xt*\x*Jisu minbwngto, “Nyi akonv mvdurrupum ako naalwkla okv hum bati kyampwk takmamla vmalo gadw gv kyampwk lo vvpv dvnvri? Hum tunggingnvnv gv aolo nw vvpv madunvri? \v 22 \x - \xo 4:22 \xo*\xt Mt 10:26; Lk 12:2\xt*\x* Ogugo vvsi pvdw hum agumlo bvnglinla mvko riku, okv ogugo takmam pvkudw v takmam kumare. \v 23 Vbvrinamv, tvvto nonuno nyarung doodu nvlo!” \p \v 24 \x - \xo 4:24 \xo*\xt Mt 7:2; Lk 6:38\xt*\x* Nw bunua lvkodv mindvto, “Alvbv tvvgapto ogugo no tvvpvdw! Ogu kiinvnv lokv no nyi ham jwngkadaka dvdw vbv kiinvnv lokv Pwknvyarnv ka nam jwngkadaka—vbvritola humka kaiyanvgo rire. \v 25 \x - \xo 4:25 \xo*\xt Mt 13:12; 25:9; Lk 19:26\xt*\x* Nyi v yvvdw ogugo doodudw hum kaiyago jire okv nyi v yvv ogugoka domapvdw vkvgvlo achukgo doonam haka naarit reku.” \s Amw garnvlo minchisinam \p \v 26 Jisu minbwngto, “Pwknvyarnv gv karv ngv svbv rido. Nyi akonv ninyigv rongolo amw paklwkkto. \v 27 Nw ayulo yuptoku, alu dukubv v gudung toku, okv vbvririlo amw mvnwngngv boksula okv garrap toku. Vjvka um nw oguaingbv ridu nvdw um chinkuma. \v 28 Kvdw v atubongv singnv a singmusido okv asi a svlin mosudo. Atukchochukbv radvdada ngv, okv danv ngv, okv ataranyabv dape mvnwng a kaapado. \v 29 \x - \xo 4:29 \xo*\xt Jol 3:13\xt*\x* Vdwlo radv ngv kamkubolo, nyi v parap toku hum ninyigv rioktung lokv, ogulvgavbolo rongo mvdw dw v aatoku. \s Yingmw lo minchisinam \r (Mt 13:31-32,34; Lk 13:18-19) \p \v 30 “Pwknvyarnv gv Karv ngv svbv rido vla ngonu oguaingbv minsedw?” Jisu tvuto. “Ngonu hum ogugonyi minchisinvla minbwk jidubv? \v 31 So si svbv ridu. Nyi akonv yingmw go naato, nyiamooku gv amw charching yachoknv, okv um kvdwlo lvvlwk toku. \v 32 Ayungjvma nga v singcha toku okv singnv mvnwngnga kaiyachok nvgobv ritoku. Hv hakbv ngv vbv kairungbv harlin toku ho pvta ngv aala bunugv asup vdwa ho gv doonyum lo suplwk toku.” \p \v 33 Jisu ninyigv doina nyi vdwlo japjito, mintaknvto awgo kvvbi minchisinam sibe minvla; nw mintamto bunua vkamgo bunu tvvchin nyodudw. \v 34 Nw ogugoka mimato bunua minchisinam mintak mabv, vbvritola vdwlo nw akinpvdw lvbwlaksu vdwa lvkobv, nw ogumvnwng nga bunua minbwk jitoku. \s Jisu dooridoogum a mvtor toku \r (Mt 8:23-27; Lk 8:22-25) \p \v 35 Ho alu akin gv arium hoka, Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa minto, “Klai svparsvlv takdv gonv durap linlaju.” \v 36 Vkvlvgabv bunu nyitwng nga vngyu toku; lvbwlaksu vdwv Jisu gv doolwkku svpw lo aalwk mingvto, okv bunu ninyia bunugv lvkobv vnggv toku. Kvvbi svpw vdwvka hoka dooto. \v 37 Dvminmabv kairungbv doori v rirapto, okv sikiok v svpw arwnglo kioklwkto, vkvlvgabv isi v hoka yarbing tvvtoku. \v 38 Jisunyi svpw arwng gv koching kiambv dooto, nw domtom golo dumpo ngv dumpv tola yupminto. Lvbwlaksu vdwv ninyia muuto okv minto, “Tamsarnv, no ngonua mvngpa kumare ngonu sida jiku nvlaka?” \p \v 39 Jisu dakrapto okv dooria mintoku, “Choibv dooto!” Okv nw minto sikiok aka, “Doochingbv dooto!” Doori v ringin toku, hoka kairungbv jematai toku. \v 40 Vbvrikunamv Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa minto, “Ogubv nonu busu nyadunv? Vjaklodvbv nonu nga mvngjwng malare?” \p \v 41 Vbvritola bunu achialvbv busuto okv akonv akonyi mimisito, “Yvvla so nyi si? Doori vla sikiok hvka ninyia tvvdu!” \c 5 \s Alvmanv dow vdwgv naanam nyi go Jisu mvpu toku \r (Mt 8:28-34; Lk 8:26-39) \p \v 1 Jisu okv ninyigv lvbwlaksu vdwv vngchi toku Gerasa mookugv Galili svparsvlv takdvlo, \v 2 Vdwlo Jisu svpw lokv korlin sopikda nw kaapato nyigo hv nyibung bungpam hoka lvngpwk lokv linvgo. So nyi si alvmanv dow gvnvgo. \v 3 Okv nyibung bungpam lo doonvgo yvvka ninyia rwngja ngv vdwloka leepv nyumato; \v 4 Vdwnvgo ninyigv lvpa okv laak a leepv kwtoku, vbvritola leeri gv dwkibv nw rvngja nga dokpwkla mvmwkmvmakto ninyigv lvpa gv riokdar haka. Nw achialvbv gwlwkrongto yvvka ninyia naatung nyumato. \v 5 Alu okv ayubv nw nyibung bungpam lo vngkarto okv moodw lokv, segok karto okv vlwng ngv atua tupsuto. \p \v 6 Nw mego aduto vdwlo Jisunyi kaapa tokudw; vkvlvgabv nw joklwk toku, ninyigv kaagialo lvbwng ngv kumpvla, \v 7 Okv gamtvrongbv segokto, “Jisu, Kaiyachoknv Pwknvyarnv gv kuunyilo! No ngoogvlo ogugo mvngdu? Pwknvyarnv gv amin bv, nam ngo koodunv, nga mvrit mabvka!” ( \v 8 Nw svbv minto ogulvgavbolo Jisu mintoku, “Alvmanv dow, so nyi sokv liro tokuka!”) \p \v 9 Vkvlvgabv Jisu ninyia tvvkato, “No gv aminv ogu vla?” Nyi angv mirwkto, “Ngoogv aminv ‘(Mob)’ nyitwng—ho ngonu twngtv nvgo!” \v 10 Okv nw Jisunyi alvmanv dow vdwa ho mooku loka adu lo vngmu mabvka vla kodwkkrwkla koola minto. \p \v 11 Hoka kairungbv vrik riktwng go moodw nvchi hoka dvla reto. \v 12 Vkvlvgabv dow v Jisunyi kooto, “Ngonua riktwng alo vngmulabvka, okv ngonua bunu gvlo aalwk molabvka.” \v 13 Jisu bunua vngmuto, okv alvmanv dow v ho nyi lokv lintoku okv riktwnglo aalwk toku. Riktwng mvnwngngv lvngring anyi dvsegobv vrik v rito-chapchar minsula svparsvlv kiambv taraklo holula okv svparsvlv arwngbv holwk toku. \p \v 14 Vrik ka kaayanv vdwv joklakula banggu lo okv rongolo minggo kartoku. Hv ogubv ripv nvdw vla nyi mvnwngngv vnglinla kaatoku, \v 15 okv vdwlo bunu Jisu gvlo aatokudw, bunu alvmanv dow atwng go gvvkinv nyi um kaapa toku. Nw hoka dooto, vjikotoku okv mvngnam rinam v alvtokula; okv bunu mvnwng v busu nyatoku. \v 16 Alvmanv dow vdwgv lvkobv nyi angv um ogubv ripvnvdw okv vrik vdwgv lvkwng bvka kaanv vdwv nyi vdwa mintam nyatoku. \p \v 17 Vkvlvgabv bunu Jisunyi bunugv mooku lokv vngro tokukv vtoku. \p \v 18 Jisu gv svpwlo aalwkrilo, nyi alvmanv dow vdwa gvvnv nyi angv ninyia kooto, “Ngamka noogv lvkobv vngmulabvka!” \p \v 19 Vbvritola Jisu ninyia vngmumato. Vbvmabvdv, nw ninyia minto, “Ahtu noogv lvgabv vdwgo ripv kudw okv vdwgo aya pvkudw no noogv naam lo vnglakula nyi vdwa mintam jilakuka.” \p \v 20 Vbvrinamv ho nyi v vnglaku Jisu gv ninyia ogugo ripvdw hum Banggu Vring nyi lo minggojitoku, hoka nyi mvnwngngv tvvtokula lamngak nyatoku. \s Jairas gv kuunyijar okv Jisu gv vji a mvsitnv nyimv \r (Mt 9:18-26; Lk 8:40-56) \p \v 21 Jisu vngkorla vngrap toku svparsvlv takdv gonvlo. Ho svparsvlv hoka kairungbv nyitwng go ninyia vngkumla dooyumto. \v 22 Jairus, Jius kumkunaam gv nyigam gobv rinv aalwkto, okv vdwlo nw Jisunyi kaapa pvdw, nw atubongv Jisu gv lvpa lvkwnglo gilwk toku \v 23 Okv dinchi rungbv ninyia kooto, “Ngoogv kuunyijar angv achialvbv lvvmapv. Ayala aagvrila noogv laak v ninyia mampo jilabv, vbvribolo nw poyariku okv turreku!” \p \v 24 Vbvrinamv Jisu ninyia lvkobv vngrap mingv toku. Twngtv rungnv nyi go Jisunyi lvkobv vngming gvto hoka vngku dvdvlo ninyia nyitwng ngv kaiyaya bv vngyumto. \p \v 25 Hoka mvvga ako nyingring gola nyingnyi achialvbv oyi sarla silvmanv go dooto, \v 26 Daktor achialvgo ninyia vdwnv dw go mvkwrikw toku. Nw atugv morko mvnwngnga mva tvku, vbvritola alvyaku svnga nw alvmabvya riayaya toku. \v 27 Nw Jisu gv lvkwng a tvvpato, vkvlvgabv nw ninyigv adar ayi nyitwng gv arwnglo aato, \v 28 Atu v minsuto, “Ngo ninyigv vji a mvsit bolo, ngo poyariku.” \p \v 29 Nw Jisu gv vji a mvsit toku, okv ninyigv oyi sarnam v ho vjakgobv nyedatoku; okv nw atu v arwnglo himpa sitoku nw adwkaku lokv poya kunam a. \v 30 Vjakgobv Jisu ninyigv lokv mvpunvnv go linyi bv vla himpa sito, hoka nw dakyitkarla kaakarto nyitwng a okv tvuto, “Yvvla ngoogv vji a mvsit nvngv?” \p \v 31 Ninyigv lvbwlaksu vdwv mirwkto, “No kaatoka vkamgo nyi nyitwng ngv nam lvvbum nama; ogubv no tvvka doonv yvvla nam mvsit nvngv vla?” \p \v 32 Vbvritola Jisu kai tacha karla kaakarto yvvbvri rinvsi vla. \v 33 Mvvga angv dwdw toku ogugo ninyia ripvkudw, vkvlvgabv nw busu v jinjinrumrumla aato, Jisu gv lvpalo guplwkto, okv ogumvnwng nga jvjvkvlv bv ninyia minpa toku. \v 34 Jisu ninyia mintoku, “Ngoogv kuunyijar, noogv mvngjwng ngv nam mvpu pvku. Sarsopoyo bv vngnyi kulaka, okv noogv hindwkhingku lokv poya lakuka.” \p \v 35 Jisu gv svbv minri hoka, Jairas gv naam lokv nyitampingko mego ho aalwkla okv Jairasnyi minpa toku, “Noogv kuunyijar v siro. Ogujego tamsar nvnyi mindwkminku dunv?” \p \v 36 Bunu ogugo minpvdw Jisu tvvriamato,\f + \fr 5:36\fr*\fqa tvvria matoku; \fqa*\ft Vmalo\ft*\fqa tvvbotvlikto.\fqa*\f* vbvritola ninyia minto, “Busu mabvka, mvngjwng mvnglaka.” \v 37 Vbvrikunamv nw Pitar, Jems okv ninyigv boru Jon nyimwng ninyigv lvkobv vngmuto, yvvnyika vnggv mato. \v 38 Bunu Jairas gv naamlo vngchi toku, hoka achialvbv kapku nama siinyimar rinam a okv ogu kaagartapa madubv rinam vdwa Jisu kaatoku. \v 39 Nw arwnglo aala bunua minto, “Ogubv svbv kaagartapa madubv rinya dunv? Ogubv nonu kapdunv? Vmi si sima laka—nw yumwng dvlaka!” \p \v 40 Bunu ninyia nyarji nyato, vkvlvgabv nw bunu mvnwngnga agumlo nvnglintokula, vmi gv anvabua okv ninyigv lvbwlaksu aom a aagvla, vmi gv karku karchung arwngbv aatoku. \v 41 Nw vmi nyijar a laak lokv gakbwngto okv ninyia minto, “Talita koum,” So minamsi, “Vmi nyijar, ngo nam mindunv gudung tokuka!” \p \v 42 Nw vjakgobv gudung toku okv vngcharvngyar raptoku. (Nw nyingring gola nyingnyi kunvgo.) Vbvriri hoka, bunu mvnwngngv lamngaknyato. \v 43 Vbvritola Jisu kadwk rungbv bunua minto yvvnyika minpa mabvka, okv nw minto, “Ninyia dvnam ogugo jigvrila dvmuto.” \c 6 \s Jisunyi Najaret lo toa toku \r (Mt 13:53-58; Lk 4:16-30) \p \v 1 Jisu ho mooku a kayupila okv atugv banggu naamlo aakur toku, ninyigv lvbwlaksu vdwv vngming gvto. \v 2 Jius Doonualu lo kumkunaamlo nw tamsar raptoku. Ho nyi v achialvbv dooto; okv vdwlo bunu ninyigv lokv tvvtokudw, bunu mvnwngngv lamtoku. “So mvnwng sum nw ogolokv paapv nvdw?” Bunu tvvkato. “Ninyia si ogunv mvngkimvnglak go jipvkunvdw? Ogu ayimbv nw lamrwpanam vdwa rila kaatam dunvdw? \v 3 Nw yikungyira mvnv, Meri gv kuunyilo, okv Jems, Josep, Judas, okv Saimon gv abwng mangvri? Nw gv bormv vdwv soka dooma dunvri?” Okv vkvlvgabv bunu ninyia toa toku. \p \v 4 \x - \xo 6:4 \xo*\xt Jn 4:44\xt*\x* Jisu bunua minto, “Nyijwk a mooku mvnwnglo mvngdvdo, mvngdv makuv nw atugv dooku banggu lo okv amiasa lo okv ninyigv ugunyi mvngchiklo.” \p \v 5 Nw hoka lamrwpanam go rila kaatam nyumato, hoka nw lvvmanv nyi mego gv ao lo laak lakpvto okv bunua mvpu jimwng toku. \v 6 Nw kairungbv lamtoku, ogulvgavbolo nyi vdwv mvngjwng nyamato. \s Jisu lvbwlaksu vring gola anyia vnglin motoku \r (Mt 10:5-15; Lk 9:1-6) \p Vbvrikunamv Jisu hoka nampum dvdvlo vnggokarla nyi vdwa tamsar toku. \v 7 Nw lvbwlaksu vring gola anyia lvkobv goklwkto okv bunua anyi-anyibv vnglin motoku. Nw bunua alvmanv dow vdwa yaanvnv jwkrw a jitoku \v 8 \x - \xo 6:8-11 \xo*\xt Lk 10:4-11\xt*\x* okv bunua minto, “Nonugv mooying vngkulo bangngi mvngchik a bvnglaka ogugoka gvyoka—vtwng guka gvyo, giagonv kochak a gvyo, noogv jvkap lo morko guka gvyoka. \v 9 Lvkiam gvlaka, vbvritola kvvbi jekok lvvyago gvyoka.” \v 10 Nw mindvto, “Ogolo nonua alvbv aamudvdw, ho naam lo nonu dooto laka, ho mooku lokv vnglinma dvdwbv. \v 11 \x - \xo 6:11 \xo*\xt Nyim 13:51 \xt*\x* Nonu banggu lo aabolo hoka nyi vdwv nonua alvbv aamu mabolo vmalo minam a tvvria mabolo, um kayulaka okv lvpa gv amukayuk a pakak jilaka v bunua gamrw rwkjinam gubv rire!” \p \v 12 Vkvlvgabv bunu vnglin nyatoku okv nyi vdwa rimur lokv lirung tokukv vla japji toku. \v 13 \x - \xo 6:13 \xo*\xt Jem 5:14 \xt*\x* Bunu uyuvram achialvgo charkak toku, okv lvvmanv nyi achialvgo olib tvli piaktoku okv bunua mvpu toku. \s Jon baptist gv sikunam \r (Mt 14:1-12; Lk 9:7-9) \p \v 14 \x - \xo 6:14 \xo*\xt Mt 16:14; Mk 8:28; Lk 9:19\xt*\x* So mvnwng gv lvkwng nga vjak Herod Dvbv\f + \fr 6:14 \fr*\fk Dvbv Herod: Herod Antipas, Galili ham rigvdakgvnv\fk*\f* tvvpa toku, ogulvgavbolo Jisu gv singnamrinam mv mvnwnglo dupwng toku. Nyi kvgonv minto, “Jon Baptist gvlo turnam v aakurpvku! Vkvlvgabv nw so jwkrw lokv lamrwpanam kaatamdo.” \p \v 15 Kvgonv vbv minyato, “Nw Elija.” \p Kvvbigonv minto “Nw nyikrwkaanv go, Kvlokvcho gv nyikrwkaanv vdwlokv akonv jvbv kaanam go.” \p \v 16 Vdwlo Herod um tvvpapvdw, nw minto, “Nw Jon Baptist bri! Ngo ninyigv dumpo nga paa-pvkunv, vbvritola nw turkur pvkui!” \v 17 \x - \xo 6:17 \xo*\xt Lk 3:19,20 \xt*\x* Herod nw atu v mingap gvrila Jonnyi naatung moto, okv nw ninyia jaako lvktola okv patwk arwnglo tumto. Herod gv svbvrinam si Herodias gv lvkwnglo, yvvnyi nw nywngbv mvpvdw, ninyigv boru Pilip gv nywngbv rijeka. \v 18 Jon Baptist minbwngto Herodnyi, “Si no alvrima noogv boru gv nywng nga atu nywngbv mvsunam si!” \p \v 19 Vkvlvgabv Herodias Jonnyi maatarbv tanyum gvto okv ninyia mvkidubv mvngto, vbvritola Herod gv lvkwnglo nw milin nyumato. \v 20 Herod Jonnyi busuto ogulvgavbolo nw chinto Jon alvnvgo okv darwknv nyi go vla, okv vkvlvgabv ninyia ogu mvmabv alvbv doomuto. Nw dw mvnwnglo ninyi gvlokv tvvla kairungnv adwkaku nvgobv rijeka, ninyi gvlokv tvvnwng dvto. \p \v 21 Anyungnga Herodias alvnv dw go paatoku. Hv vbv rito Herodnyi kuubvngdw alulo, nw sorkari nyigam kainv mvnwngnga, sipai nyigam gamtvlvbwng vdwa okv Galili lo nyi rigvdakgvla kairungnv vdwa nvlum dvpam pamgvrilo. \v 22 Herodias gv\f + \fr 6:22\fr*\fqa Herodias gvkuunyijar \fqa*\ft Megonv kitap lo doodu\ft*\fqa ninyigv kuunyijar Herodias.\fqa*\f* kuunyijar aato okv naasi rijito, okv Herod nyila ninyigv nyen vdwa mvngpu dubv mvtoku. Vkvlvgabv dvbv ninyia minto, “No ogugo mvngdu? No ogugo koodudw nam ngo jirungre.” \v 23 Hoka nw awgo milvnam go mintakla ninyia minto, “Ngo milvla mindunv no ogugo koopvdw ngo jirungre, minbinla ngoogv karv patung gunyi minjeka!” \p \v 24 Vkvlvgabv nyijar v vnglintoku okv ninyigv anv nga tvvkato, “Ngo ogugo koose ngvdw?” \p “Jon Baptist gv dumpo ngakv,” Anv ngv mirwkto. \p \v 25 Nyijar angv dvbv gvlo baapubv vngkur toku okv koorap toku, “Ngo nam vjak svka Jon Baptist gv dumpo nga taali gulo jilabvkv vla mvngdunv!” \p \v 26 Si dvbvnyi achialvbv mvngru motoku vbvritola nw maakv vlakumato ogulvgavbolo ninyia nw nyen vdwgv dookulo milv kunam lvkwngbv. \v 27 Vkvlvgabv nw dakyakaya nvnga Jon Baptist gv dumpo nga baapubv bvnglwk tvka vla orto jigvrila vngmu toku. Dakyakaya nvngv vngla, Patwklo aalwk laku, okv Jon gv dumpo nga palin toku; \v 28 Vbvrikunamv nw taali gulo bvnglwk toku okv um nyijar a jitoku, nyijar angv um atugv anv gvlo bvnglwk jitoku. \v 29 Vdwlo Jon gv lvbwlaksu vdwv um tvvpa tokudw, bunu aatoku okv ninyigv svma ngam gvvlaku okv um nyibung riitoku. \s Jisu hejar angu nyi vdwa dvnam dvmu toku \r (Mt 14:13-21; Lk 9:10-17; Jn 6:1-14) \p \v 30 Apostol vdwv aakum toku okv Jisunyi lvkobv kaarwksuto, okv bunu ogugo ripvkudw okv tamsar pvkudw ninyia minpa toku. \v 31 Hoka nyi v achialvgo aanv aadu okv vngnv vngdu mvkunamv Jisu la ninyigv lvbwlaksu vdwv dvnam dvdubvka dw kaaku mato. Vkvlvgabv nw bunua minto, “Klai mvnwngngv vnglaju ngonu mvngwngbv mooku golo hoka ngonu mvngchikre okv nonuno achakgo doonu ladubv.” \v 32 Vkvlvgabv bunu atuv jemataiku mooku lo vngdubv vla svpw gulo vngrap nyatoku. \p \v 33 Bunugv vngnam a okv bunu yvvdw um nyi achialvgo kaapato okv chinyato, vkvlvgabv nyi vdwv bunu banggu mvnwng lokv kvdw bv vngla Jisu gvla ninyigv lvbwlaksu vdwgv vnglwk jikulo aachi choyato. \v 34 \x - \xo 6:34 \xo*\xt Num 27:17; 1Dv 22:17; 2Kri 18:16; Eje 34:5; Mt 9:36 \xt*\x* Vdwlo Jisu svpw lokv lintokudw, nw so nyi nyitwng nga kaapa toku, okv nw gv haapok v bunua aya mvngpato, ogulvgavbolo bunu svlar a rigvnv kaamanv aingbv rinyato. Vkvlvgabv nw bunua achialvgo tamsar raptoku. \v 35 Vdwlo achialvnv dw gubv ritokudw, ninyigv lvbwlaksu vdwv ninyi gvlo aala minto, “Si jemataiku mooku go, okv so ngonu achialvgo dootokubv. \v 36 Nyi vdwa vngmu tokuka, okv bunua vngmula nvchi gv rongo vdwlo okv nampum vdwlo bunu atu v dvnam rvvla dvsu dubv,” \p \v 37 “Nonu atu v bunua dvse go jitoka” Jisu mirwksito. \p Bunu tvuto, “No ngonua vngla okv ain lokdwng\f + \fr 6:37\fr*\fqa raai okdwng\fqa*\ft Raaji lokdwng ngv nampum lo alu mnyilap gubv rito (kaato Mt 20:2) \ft*\f* lvngnyi lokv vtwng rvvla bunua dvmu svgo mvngduri?” \p \v 38 Vkvlvgabv Jisu bunua tvuto, “Nonuno vtwng vkamgo doopv? Vngla kaateka.” \p Vdwlo bunu paato kudw, bunu ninyia, “Vtwng tangu gula okv ngui nvvnyi guka paapv,” vla mintam toku. \p \v 39 Jisu vbvrikunamv ninyigv lvbwlaksu vdwa minto nyi mvnwngnga nvmwng yajinv aolo apum-apum bv dopindoin motoka. \v 40 Vkvlvgabv nyi vdwv apum-apum bv doonyala pamkin lo nyi lvnggobv okv chamngu gubv doonyato. \v 41 Vbvrinamv Jisu vtwng tangu hala ngui nvvnyi a naatoku, nyidomooku bv kaadungto, okv Pwknvyarnvnyi umbonyikv vtoku. Nw vtwngnga pimwk toku okv nyi vdwa ortokv vla ninyigv lvbwlaksu vdwa jitoku. Nw ngui nvvnyi haka nyi mvnwngnga ortoku. \v 42 Nyi mvnwng v dvgudubv dvtoku. \v 43 Vbvrikunamv lvbwlaksu vdwv vtwng okv ngui dvlv nga paapi vring gola anyigo naakum toku. \v 44 Dvnv dvdv ngv nyiga ngv hejar angu gobv ritoku. \s Jisu isi aolo vngkar toku \r (Mt 14:22-33; Jn 6:15-21) \p \v 45 Jisu nw nyipam a vngmu rikulo, lvbwlaksu vdwa svparsvlv gv takdv gonv Betsaida lo vngcho moodubv vla svpw gulo baapubv aamu toku. \v 46 Nyi vdwa alvbv vnglakukv vla minro kochingbv nw moodw lo kumdubv chaatoku. \v 47 Vdwlo arium tvkudw, svpw v svparsvlv gv aralo dooto, vbvritola Jisu dvpwlo akin bv rito. \v 48 Nw ninyigv lvbwlaksu vdwa svpw a pullo ngv tormisidu bv kaapato, ogulvgavbolo doori v bunu gvlo rilwkto; vkvlvgabv aru gv aom gvla akv baji gv pingkolo, nw isi ao bv vngla bunu gvlo aatoku. Nw bunua vngbo yatvto,\f + \fr 6:48\fr*\fqa vngbo yatvto\fqa*\ft Vmalo\ft*\fqa bunu gvlo aapwngto. \fqa*\f* \v 49 vbvritola bunu ninyia isi ao lo vngkar dubv kaatoku. Bunu mvngtoku, “Si vram go!” okv svgok toku. \v 50 Bunu vdwlo ninyia kaapa tokudw bunu achialvbv busu nyatoku. \p Jisu vjakgobv bunua mintoku, “Mvngrw tvka!” “Si ngo sumabv, busu mabvka!” \v 51 Vbvrinamv nw bunua lvkobv svpwlo aatoku, okv doori v ringin toku. Lvbwlaksu vdwv achialvbv lamngak nyatoku, \v 52 ogulvgavbolo hejar angu a dvnam dvmunam gv arwng gv jvjv nga bunu chimato; bunugv mongrumara ngv um chindubv kamchi madvto. \s Gennesaret lo Jisu lvvmanv vdwa mvpu jitoku \r (Mt 14:34-36) \p \v 53 Bunu svparsvlv nga rapbo toku okv Gennesaret kvdw hoka aatoku, hoka bunu svpwa takpvtoku. \v 54 Vbv bunu svpw a vngyurilo, nyi vdwv Jisunyi vjakgobv kachindato. \v 55 Vkvlvgabv bunu ho mooku mvnwnglo joklakula; okv ogolo nw doopv vla tvvpa pvkudw, bunu lvvmanv nyi vdwa bunugv kargianvnv lo karmutvla ninyi gvlo aagv toku. \v 56 Okv Jisu gv vngku dvdvlo nampum vdwlo, banggu vdwlo, vmalo rongo vdwlo, nyi vdwv nw bunugv lvvmanv nyi vdwa piokpamdorpamlo aagvla ninyia kodwkkrwkla kooto mamavjeka lvvmanv vdwa ninyigv vji jelap a mvsit moobvkv vla. Okv yvv bunu um mvsit pvkudw bunu pooya nyatoku. \c 7 \s Abuapa vdwgv tamsarnam \r (Mt 15:1-9) \p \v 1 Jerusalem lokv aanv Parisis okv Pvbv tamsarnv mego aadum sila Jisunyi dooyumto. \v 2 Bunu ninyigv lvbwlaksu megonyi lasok mabv dvnam ham dvdubv kaapa toku, vbvrinam v ribu mato—ho v, bunu Parisis vdwgv nyi v vbvritoka vnam aingbv bunu lasok mato. \p \v 3 (Parisis vdwv, Jius kvgonv vdwvkam, abuapa gv tamsarnam lokv rimingvto: bunu alvyaungbv lasok mabo loka dvnam dvmato; \v 4 vmalo bunu bajar lokv aanv ogu-ogu a harkak chomalo\f + \fr 7:4\fr*\fqa hogugo bajar lokv anvnga bunu harkak chomalo; \fqa*\ft Vmalo\ft*\fqa hogugo bajar lokv arukochingbv bunu vdwv atuv harkak chomadvdvlo.\fqa*\f* dvmato. Okv bunu bunugv chinam achialvbv kvvbi ribu vkv riming gvtato vbv rito, koobu vdwa, pvchwng vdwa, talu vdwa, okv gadw vdwa alvyaungbv harkaknam.\f + \fr 7:4 \fr*\ft Megonv kitaplo doomado\ft*\fqa okv gadw haka.\fqa*\f*) \p \v 5 Vkvlvgabv Parisis vdwv okv Pvbv tamsarnv vdwv Jisunyi tvvkato, “Noogv lvbwlaksu vdwv ngonugv abuapa vdwgv tamsarla jilu nama riming gvmabv, vbvritoa lasok mabv dvnam a dvnam si ogubv ridunv?” \p \v 6 \x - \xo 7:6 \xo*\xt Aij 29:13\xt*\x*Jisu bunua mirwkto, “Aijaya nonugv lvkwngbv nyikrw kaapv namv vdwgo jvjv rungpvku! Nonuno kaakudubvrinv, vbv ninyigv lvknam aingbv: \q1 ‘Pwknvyarnv mindu, so nyi vdw si, ngam gamchar lokv mwng mvngdvdu, \q2 vbvritola jvjvbv bunugv haapok v ngam adudo. \q1 \v 7 Bunugv ngam kunamjonam v bunugv lvgabv ogu anyung kaamanvgobv rinyadu, \q2 ogulvgavbolo bunu nyi gv mvnam pvbv nga \q2 ngoogv pvbv aing gubv tamsardo!’ \p \v 8 “Nonu Pwknvyarnv gv gamki nam a gakye pvvtola okv nyi gv tamsar kolo vngyadu.” \p \v 9 Okv Jisu minbwngto, “Nonuno nyebabala Pwknvyarnv gv Pvbv nga tua yatola, bununo atugv tamsar nama bvngya dubv vla ridu. \v 10 Moses gamkito, ‘Nonugv Anv okv nonugv Abua mvngdv laka,’ okv, ‘yvvbunudw atugv Anv vmalo atugv Abua alvmabv beedunv hum sidubv mvreku.’\x - \xo 7:10 \xo*\xt Mog 20:12; 21:17; Leb 20:9; Det 5:16\xt*\x* \v 11 Vbvritola nonu tamsardo ho nyi v ninyigv anv okv abua ridur nvdubv ogugo doopv tvla, vbvritola minam v, ‘So si Korban’ (hv minam v, si Pwknvyarnv gv rise ngv ngokv yama), \v 12 nw ninyigv anv vmalo abua ridur svngv lokv mvngnga suduku. \v 13 So apiabv nonugv nyi vdwa tamsar sarlwknamv Pwknvyarnv gv gamchar a milamia yadu. Okv ho apiabv kvvbi rinam vka achialvbv nonu ridu.” \s Nyi a darwk momanv oguogu \r (Mt 15:10-20) \p \v 14 Vbvrinamv Jisu lvkodv nyitwng go goklwk tvla okv bunua minto, “Nonu mvnwngngv, ngoogv minam a tvvria tvka, okv chinlaka. \v 15 Agum lokv ogu-ogu v nyi gv arwnglo aanv hv ninyia darwk madubv mvla madunv. Vmabvyadv, so si nyi gv lokv ogu-ogu linv hv nyi a darwk madubv mvya dunv.” Tvvto laka, hvbvrikunmv, nonuno nyarung doodu nvlo. \v 16 Vbvrikunamv, tvvtoka, nonu nyarung gvdubolo. \p \v 17 Vdwlo nw nyitwng ham kayu pikula okv naamlo vngtoku, nw gv lvbwlaksu vdwv so gv minam sum minbwk jilabv vla ninyia tvuto. \v 18 Jisu mintoku bunua, “Nonuno yvv kvvbinyi aka chilvyama,” “Nonu chima? Nyi a agum lokv arwnglo aanv ogu-ogu hv jvjvbv ninyia ogugoka darwk madubv mvlama, \v 19 ogulvgavbolo si ninyigv haapok lo aamadu vbvritola ninyigv leit arwnglo okv vbvrinamv ayak lokv agum liyadoku.” (Svbv mindula, Jisu minbwk jito dvnam dvdv ngv alvdu dvdubv.) \p \v 20 Okv nw minbwngla minto, “So si ogugo nyi arwnglokv agum linv hv yadv ninyia darwk madubv mvdu. \v 21 Arwng lokv, nyi gv haapok lokv, alvmanv nga mvnglindu hv ninyia gwngmursingmur ridung nga rimudu, chorit modu, mvki modu, \v 22 kvvbi gv nywngnyilu nga kaabiu modu, dvgum mola, okv alvmanv dvdv nga rila; dvkupdvritla, konurvnvla, Tanyumtakitla, mvngyakayala, kaimvngsula, okv riporiola \v 23 So mvnwng si alvmanv ngv nyi gv arwng lokv lindu okv ninyia darwk momadu.” \s Nyimvmvvga akogv mvngjwng \r (Mt 15:21-28) \p \v 24 Vbvrinamv Jisu vngyula vnglintoku Taire gv pamtv mooku adarlo. Nw naam gulo aatoku okv ninyia hoka doopv vla yvvnyika chingku nwngmagvri, vbvritola nw doosi nyumatoku. \v 25 Nyimvmvvga go, ninyigv kuunyijar a alvmanv dow naanamgo, Jisunyi tvvpato okv vjakgobv ninyi gvlo aato okv ninyigv lvpalo gilwkto. \v 26 Nyimvmvvga angv Jentail go, Sairia gv Poenesia mooku lo bvngnam go. Nw Jisunyi koodwkkrwkla kooto ninyigv kuunyijar lo alvmanv dow a charkak jilabv vla minto. \v 27 Vbvritola Jisu mirwksito, “Klai ngonu vmi vdwa dvmu cholaju. So si alvbv rima vmi gv dvnam a dvritla okv iki vdwa orjinamv.” \p \v 28 “Tamsarnv,” Nw mirwksito, “iki vkadv vmi gv dvgianvnv Tebul lvkwnglo dootola dva nama dvriadu!” \p \v 29 Vkvlvgabv ninyia Jisu minto, “Ho mirwk sinam lokv, no naambv vngkur nyiku laka, hoka no kaapare uyu gv dow v noogv kuunyijar lokv liro kunam a!” \p \v 30 Nw naambv vngtoku okv kaapato ninyigv kuunyijar a gadw lo kardubv; alvmanv dow v jvjvrungbv ninyia kayupila vngrotoku. \s Jisu rungji-gangkak nvnga mvpu toku \p \v 31 Vbvrikunamv Jisu Taire gv namrwk a vngyula okv Sidon gv Galili svparsvlv nga vngpitla, pamtv vring gv lamtvlo vngdungrilo. \v 32 Nyi megonv nw gvlo nyi ako aagvjito hv rungji okv milin nyumabv minvgo, okv bunu Jisunyi kodwkkrwkla kooto ninyigv laak v nyi agv aolo lakpv jilabv vla. \v 33 Vkvlvgabv Jisu nyi hum nyitwng lokv serwlaila ninyigv lakching ngv nyi agv nyarung nga chilwkto, okv nw atubogv lakchinglo chorbiak gvrila ninyigv riu ha mvsit to. \v 34 Vbvrikunamv Jisu nyidomooku tolo kaadung tvla, achialvbv sagwngto, okv nyi anga minto, “Ephphatha,” So minamsi, “Tvvpa tokukv!” \p \v 35 Vjakgobv nyi angv tvvpa nyula toku, vkvgv gangkakla minam v nyetoku, okv nw miraptoku ogu mintupminchi kaakumabv. \v 36 Vbvrikunamv Jisu nyi vdwa orto jitoku so sung yvvnyika minpa mabvka; Vbvritola nw bunua mimabvkv vla vdwgo orto jikubvdw, bunu kaiyayabv minbv toku. \v 37 Okv hum tvvpanv mvnwngngv lamrwpabv tvvto. “Oguaingbv nw alvrungbv ogumvnwng nga ridapvnv gubvri!” Bunu mvngpula gokto. “Nw rungji nvnga tvvpa dubv okv gangkak nvnga japdubv, mvrungdu!” \c 8 \s Jisu hejar api nyi vdwa dvnam jila dvmu toku \r (Mt 15:32-39) \p \v 1 Achakgo ayungjvma nga kainv nyitwng kvvbigo aadumsito. Vdwlo nyi vdwv oguka dvse kaaku mato kudw, Jisu lvbwlaksu vdwa ninyigvlo goklwkto okv minto, \v 2 “Ngo aya mvngpadu so nyi vdwgv lvgabv, ogulvgavbolo bunu nga lvkobv remin gvkunamv alu loum pvku okv vjak oguka dvse kaakuma. \v 3 Ngo bunua dvnam dvmumabv bunua naam lo vngmu kubolo, bunu vngkulo bunu anyu kumare, ogulvgavbolo bunu megonv adu lamtv lokv aato.” \p \v 4 Nw gv lvbwlaksu vdwv ninyia tvvkato, “Vbvritola nyi vdwsum chukrimooku arwng soka yvvla dvnam dvgubv dvmu svgo paanyujinv?” \p \v 5 “Nonugvlo vdwgo vtwng doopv?” Jisu tvvkato. \p “Vtwng takkanw go,” bunu mirwkto. \p \v 6 Nw nyitwng a kvdw aolo doodubv minto. Vbvrikunamv nw vtwng kanw a naatoku, Pwknvyarnvnyi umbonyika hvto, vtwng nga pinpinpiinto, okv nyitwng nga orpinoryin dubv ninyigv lvbwlaksu vdwa jitoku; okv lvbwlaksu vdwv vbv rijito. \v 7 Bunu gvlo achokgo ngui miyangnv vkv dootato. Jisu umbonyika hvto ho hung okv lvbwlaksu vdwa bunua ortadubv mintoku. \v 8-9 Mvnwngngv dvtoku okv dvguto—hoka nyi v nyigagaatv dvdv ngv hejar api gobv rito. Vbvrikunamv lvbwlaksu vdwv pintungpiung dvlv nga paapi kanw go yarpok dubv naapv toku. Jisu nyi vdwa vngmutoku \v 10 okv vjakpi gobv ninyigv lvbwlaksu vdwa lvkobv svpw akolo aatoku okv Dalmanutha mookulo vngtoku. \s Parisis vdwv lamrwpanam go kootoku \r (Mt 16:1-4) \p \v 11 \x - \xo 8:11 \xo*\xt Mt 12:38; Lk 11:16\xt*\x* Parisis kvgonv Jisu gvlo aato okv ninyia lvkobv larmi surapto. Bunu ninyia naatung dubv, vkvlvgabv bunu ninyia tvvkato lamrwpanam go kaatam labvkv ho kaapadubv Pwknvyarnv ngv ninyia yarlwknama. \v 12 \x - \xo 8:12 \xo*\xt Mt 12:39; Lk 11:29 \xt*\x* Vbvritola Jisu haang arwng lokv sakwla okv minto, “Ogulvgabv silugv nyi vdwsi lamrwpanam go rito vla tvvka dunv gubvre? Maa, ngo nonua mindunv! Svkvnv kaachin nvnvgo jimare so nyi vdwa!” \p \v 13 Nw bunua vngyula, svpw arwnglo aakur lakula, okv vngrap toku svparsvlv gv takdv gonvlo raptoku. \s Herod gvla okv Parisis vdwgv vpap \r (Mt 16:5-12) \p \v 14 Lvbwlaksu vdwv vtwng dvgudvbv bvnglwk svnga mvngpa kuma toku okv vtwng takin gomwng bunugv lvkobv svpw hoka gvlwkto. \v 15 \x - \xo 8:15 \xo*\xt Lk 12:1\xt*\x*“Hintolaka,” Jisu bunuam gamrwto, “Okv nonuno atu v Himasulaka Parisis vdw gvla okv Herod gv vpap am.” \p \v 16 Bunugv arwnglo bunu atubongv japrap minsuto: “Nw sum mindo ogulvgavbolo ngonu gvlo vtwng kvvbigoka kaakuma.” \p \v 17 Jisu chinto bunugv ogu gunyi minpvkudw, vkvlvgabv nw bunuam tvvkato, “Ogulvgavbolo nonuno ogu dvnam gvma vla raamisidunv? Nonuno chima vmalo vjakka chimare? Nonuno haang ngv achialvbv pvchapvnv ai? \v 18 \x - \xo 8:18 \xo*\xt Jer 5:21; Eje 12:2; Mk 4:12 \xt*\x* Nonuno nyik doodu—nonu kaapamadu nvri? Nonuno nyarung gvdu—nonu tvvpa madonvre? Nonu mvngpa madunvri \v 19 vdwlo ngo hejar angu nyi vdw lvgabv vtwng tangu a pintak piyak ika? Vdw paapi akomaring nvgo pintungpiung dvlv nga nonuno naakumpv?” \p “Vring gola anyi,” bunu mirwkto. \p \v 20 “Okv vdwlo ngo hejar api nyi vdw lvgabv vtwng takkanwa pintak piyak ika,” Jisu tvvkato, “Vdw paapi akomaring nvgo Pintungpiung dvlv nga nonuno naakumpvnv?” \p “Kanw go,” bunu mirwkto. \p \v 21 “Okv vjaklodvbv nonuno chimadunvri?” Nw bunuam tvvkato. \s Jisu nyikchingnv nyi go Betsaida lo mvpu toku \p \v 22 Bunu Betsaida lo aatoku, ho hoka nyi twnggonv nyi nyikchingnv ako Jisu gvlo aagvjito okv ninyia gaksit jibvkv vla kodwkkrwkla kooto. \v 23 Jisu nyikchingnv nyi hum laak lokv svla ila okv ninyia nampum agum bv vnggvto. Nw nyi vkvgv nyik a chorbiakro kochingbv, Jisu ninyigv laak v nyigvlo lakpvto okv nw a tvvkato, “No ogugo kaapa lado kure?” \p \v 24 Nyi angv moorapla kaato okv minto, “Vvm ngo nyi vdwa kaapa ladoku, vbvritola bunu singnv aingbv vngyit kardu.” \p \v 25 Lvkodv Jisu ninyigv laak v nyi vkvgv nyiklo mampvto. So dw lo nyi angv kaanwngla kaarapto, ninyigv nyik kaapa nvnv ngv aatoku, okv nw ogumvnwng nga kaabwk toku. \v 26 Vbvrikunamv Jisu nyi hum, “Nampum arwng bv vngkur kuyoka” vla minggap gvrila naam bv vngmu toku. \s Jisu yvvdw um Pitar gv milin kunam \r (Mt 16:13-20; Lk 9:18-21) \p \v 27 Vbvrikunamv Jisu okv ninyigv lvbwlaksu vdwv Kaisaria Pilippi nampum adarlo vnglintoku. Lamtv vngtunglo nw bunua tvvkato “Nga minpato, nyi vdwv nga yvv vla mindu?” \p \v 28 \x - \xo 8:28 \xo*\xt Mk 6:14,15; Lk 9:7,8 \xt*\x* Megonv mindu no Jon Baptist kv, bunu mirwkto; “Kvvbi v mindu no Elija kv, kvgonv mintadu no nyijwk vdwlokv akonv noo kv.” \p \v 29 \x - \xo 8:29 \xo*\xt Jn 6:68,69 \xt*\x* “Nonu ogubvla?” Nw bunua tvvkato. \p “Ngam nonu yvv vla mindunv?” \p Pitar mirwksito, “No Kristo rung.” \p \v 30 Vbvrikunamv Jisu bunua gamrwto, “Ngoogv lvkwng nga yvvnyika minpa mabvka.” \s Jisu ninyigv hinchingchingla sise nga mintoku \r (Mt 16:21-28; Lk 9:22-27) \p \v 31 Vbvrikunamv Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa tamsar rapto: “Nyia Kuunyilo ngv hinchingre okv nyigagaatv vdwgv, nyibu butv vdwgv, okv Pvbv tamsarnv vdw bunugv toa kunam gobv rire. Ninyia sidubv mvre, vbvritola alu loum kochinglo nw turkur riku.” \v 32 Nw hum bunua chinbwkdubv ritoku. Vkvlvgabv Pitar ninyia gaklaila vngsum gvto okv ninyia yamrapto. \v 33 Vbvritola Jisu dakkur dakrwkla, kaato ninyigv lvbwlaksu vdwa, okv Pitarnyi yamtoku. “Uyu no, ngoogv lokv vngroto,” nw minto “Noogv mvngnam v Pwknvyarnv gv lokv aama vbvritola nyi gvlokv!” \p \v 34 \x - \xo 8:34 \xo*\xt Mt 10:38; Lk 14:27 \xt*\x*Vbvrikunamv Jisu nyitwng nga okv ninyigv lvbwlaksu vdwa ninyi gvlo goklwkto. “Yvvdw ngoogvlo aanvpv mvngdunv,” nw bunua minto “Hv atu v mvngnga sutola, ninyigv daapo nga gvtola okv ngam vngming gvlaka. \v 35 \x - \xo 8:35 \xo*\xt Mt 10:39; Lk 17:33; Jn 12:25\xt*\x* Yvv atubongv gv singdung nga singdubv mvngnv ngv hv ngoore; vbvritola yvvdw atugv singdung nga ngogvbv ngoobolo okv Alvnv Yunying lvgabv mvngbu v singyare. \v 36 No nyiamooku mvnwng sum no gvbv mvtola, no atubogv yalu a nyemu namv, hv no ogu anyung go doopvla? Anyung kaama! \v 37 Nw gv singdung nga lvkodv singdukubv ninyia jinyunv oguguka kaama. \v 38 Yvvnyi hv pwknvyarnv chimanv okv alvmanv alu so ngam la ngoogv tamsar nama hinying dunv, humka nyia kuunyilo ngv vdwlo nyidogindung gv lvkobv ninyigv Abu gv yunglit lo aarikudw ninyia hinying ngurv riku.” \c 9 \p \v 1 Okv nw minbwngla minto, “Ngo nonua mindunv, ho mego si doodu hv vdwloka simare Pwknvyarnv gv Karv nga jwkrw nga lvkobv aaku nama bunu kaama dvdvlo.” \s Jisu ayak akuavnam \r (Mt 17:1-13; Lk 9:28-36) \p \v 2 \x - \xo 9:2 \xo*\xt 2Pit 1:17,18 \xt*\x* Alu lokv kochingbv Jisu, Pitar, Jems, okv Jon, bunua aonv moodw golo chaagvto, ho kvvbinyi kaama bunu mwng. Ho Jisu bunugv kaakulo akusubv ritoku, \v 3 Okv ninyigv vjiv Yapung toji toku—nyia mooku so yvvgv vji a nukakjeka hung yapung yanv kaamare. \v 4 Vbvrikunamv lvbwlaksu aom v kaapato Elija okv Moses Jisunyi lvkobv raami sidubv. \v 5 Pitar milinla Jisunyi minto, “Tamsarnv, ngonugv soka doonam si achialvbv alvnamgo! Ngonu so taabio aomgo mvre akonyi noogv lvgabv, akonyi Moses gvbv okv akonyi Elija gvbv.” \v 6 Pitar la kvgonv achialv busuto ho nw ogugo minsedw chingkumato. \p \v 7 \x - \xo 9:7 \xo*\xt Mt 3:17; Mk 1:11; Lk 3:22 \xt*\x* Vbvrikunamv haapum ako kaklwkla okv bunua doonyum lokv nyumrumto, okv haapum lokv gaam gamgo milinto, “Si ngo atugv paknam Kuunyilo ngv—ninyia tvvyato!” \v 8 Bunu baapu alvbv kaitkarto vbvritola yvvnyika kaapamato; Jisu mwng bunugv lvkobv dooto. \p \v 9 Bunu moodw lokv iku nvngv, Jisu bunua minto, “Yvvnyika minpa mabvka nonu ogugo kaapvdw, nyia kuunyilo ngv sinam lokv turkurma dvdvlo.” \p \v 10 Bunu ninyigv minamtvto, vbvritola bunugv arwnglo bunu rarap minsuto ho gaam am, “Sinam lokv turkurkunam’ si ogu a mindu nvgubvre?” \v 11 \x - \xo 9:11 \xo*\xt Mal 4:5; Mt 11:14\xt*\x*Okv bunu Jisunyi tvvkato, “Ogubv Pvbv tamsar nvngv mindu ho Elija aacho yinvpv?” \p \v 12 Nw gv mirwknamv, “Elija jvjvklvbv aachoreku ogumvnwng nga alvbv ripv reku. Vbvritola Darwknv Kitaplo ogubv mindu ho Nyia Kuunyilo ngv achialvbv hinching reku okv toanam gobv rireku? \v 13 Ngo nonua mindunv, ogubvrijeka, Elija aapvku okv ho nyi vdwv Darwknv Kitaplo ninyigv lvkwng nga minam jvbv ninyia bunugv mvngkubv rinyato.” \s Jisu vmiyapa alvmanv dow gvnvgo mvpu toku \r (Mt 17:14-21; Lk 9:37-43) \p \v 14 Vdwlo bunu lvbwlaksu kvgonyi vngdum sitokudw, bunu nyitwng go bunua vngyum dubv kaapato Pvbv tamsarnv megonv lvkobv larkwng minsuto bunuam. \v 15 Vdwlo nyi vdwv Jisunyi kaatodw, bunu maatar alvbv lamkato, ho ninyia jokrwkto okv naarwk sila luurwkto. \v 16 Jisu lvbwlaksu vdwa tvvkato, “Ogugola nonugv bonuam larmisinam hv?” \p \v 17 Nyitwng lokv nyi akonv mirwkto, “Tamsarnv, ngo ngoogv kuunyilo nga no gvlo aagv jipvnv, ogulvgavbolo ninyigvlo alvmanv dow v dootola okv milin nyumado. \v 18 Vdwlo ninyia dow v aalwk ridw, hv ninyia dookulo taba modu, okv ninyigv gaam lokv sipiktait v lindu, ninyigv hijung ngv hitwkkrwkdu, okv mvnwnglo kamdaramda lwkdu. Ngo noogv lvbwlaksu vdwa darwkmanv dowa charlin jilabvkv vkwto, vbvritola bunu rila nyumato.” \p \v 19 Jisu bunuam minto, “Vdwgo mvngjwng manv nyi vla nonu! Vdwgo ngo nonua lvkobv doobamre? Vdwgo ngo nonua lvkobv mindin minbiayare? Vminyilo nga ngo dookuso bvnglwkto!” \v 20 Ninyia bunu Jisu gvlo bvnglwkto. \p Vjakgobv dow v Jisunyi kaapa sopikda, ung vminyilo nga dvato, vkvlvgabv nw kvdw lo hopvto okv gaam lokv svpiktait linla, gwchargwyarto. \v 21 Jisu abua tvvkato, “Vdwlokv nyi si svbv ripvnv?” \p Abu v mirwkto, “Nw gv vmi anga lokv.” \v 22 “Achialvgo darwkmanv dow v ninyia mvkidubv gwngkwto vmvlo nw joklwkla okv isi loka. Ngonua aya labvka okv ringlabvka, no riso mvngbolo rilare!” \p \v 23 “Vm,” Jisu minto, “No ogubv mindunv, no rilabolo vla! Ogumvnwng a riladu nyi v yvv mvngjwng pvdw.” \p \v 24 Abu v vjakgobv kapkok linto, “Ngo mvngjwngdu, vbvritola mvngchima. Awgo doodubv ngam ridur labvka!” \p \v 25 Jisu chintoku nyitwng gv bunua nvchilo jokkum kunam a, vkvlvgabv nw alvmanv dowa gamkito. “Rungji okv gangkaknv dow,” nw minto, “Ngo nam mindunv so vminyilo sokv linro tokuka okv lvkodv nw gvlo aakur kuyoka!” \p \v 26 Dow v svgok toku, vminyilo anga alvmabv jinjin mola gipv motokula, okv lintoku. Vminyilo angv sipvkunv aingbv kaato, okv mvnwngngv mintoku, “Nw sipvku!” \v 27 Vbvritola Jisu vminyilo anga laakbv gagbwng toku okv ninyia godung dubv ridurto, okv nw godung toku. \p \v 28 Jisu arwnglo aaro kochingbv, ninyigv lvbwlaksu vdwv ninyia tvvrwsula tvvkato, “Ogulvgabv ngonu dowa charlin nyuma dunv?” \p \v 29 Jisu mirwkto, “Kumnam mvngchik lokv vkv nvnga charlin nyure; ogu gunvka rinyu mare.” \s Jisu ninyigv sise lvkwng nga lvkodv mintoku \r (Mt 17:22-23; Lk 9:43-45) \p \v 30 Jisu okv ninyigv lvbwlaksu vdwv ho mooku a kayupikula okv Galili nga vngpikla vngtoku. Jisu nw atu hv ogolodw um yvvnyika chimmuso mvngmato, \v 31 vkvlvgabv ninyigv lvbwlaksu vdwa nw tamsarto: “Nyia Kuunyilo nga nyi gv laaklo laklwk reku bunu ninyia mvki riku. Alu loum kochinglo, ogubvrijeka, nw turkur reku.” \p \v 32 Vbvritola bunu tvvchin mato so tamsarnam si ogu vdw, okv bunu busu nyato ninyia tvvka svnga. \s Yvvla kaiyachoknv? \r (Mt 18:1-5; Lk 9:46-48) \p \v 33 Bunu Kaparnaum lo aatoku, okv arwnglo aachinam kochingbv Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa tvvkato, “Nonuno lamtv vngtunglo ogubv lardung minsupvnv?” \p \v 34 \x - \xo 9:34 \xo*\xt Lk 22:24 \xt*\x* Vbvritola bunu ninyia mirwkmato, ogulvgavbolo bunugv pingkolo yvvbvri kaiyachok jinv ngv vla lamtv vngtunglo lardung minsu kunam lvgabv. \v 35 \x - \xo 9:35 \xo*\xt Mt 20:26,27; 23:11; Mk 10:43,44; Lk 22:26 \xt*\x* Jisu dootokula, lvbwlaksu vring gola anyia goklwkto, okv bunuam minto, “Yvvdw vngcho nvpv mvngdunv v atubongv mvnwng gv kochinglo vngtoka okv mvnwng gv pakbu bv ritoka.” \v 36 Vbvrikunamv nw vmi ako gakbwng toku okv ninyia mvnwng gv atuklo dakmu toku. Nw gv laak hv vmi anga chegapto okv bunuam minto, \v 37 \x - \xo 9:37 \xo*\xt Mt 10:40; Lk 10:16; Jn 13:20\xt*\x* “Yvvdw so vmi vdw sokv ako gonyika ngoogv amin bv naarwk bongv, hv ngaaka naarwk sidunv; okv yvvdw ngam naarwk sidunv, hv ngam mvngma vbvritola ngam so jilwkbu angaka naarwk dunv.” \s Yvvdw ngonua rinying madunv hv ngonu gvngv \r (Lk 9:49-50) \p \v 38 Jon Jisunyi minto, “Tamsarnv, ngonu nyi ako noogv amin bv uyuvram vdwa charkak dubv kaato, okv ngonu ninyia rima bvkv vla minto, ogulvgavbolo nw ngonugv apum lokvma.” \p \v 39 “Ninyia mintor dubv rikw mabvka,” Jisu bunuam minto, “Ogulvgavbolo yvvdw ngoogv amin bv lamrwpadubv rinv ngv hv koching nga baapubv ngoogv amina minyingminsu mimare. \v 40 \x - \xo 9:40 \xo*\xt Mt 12:30; Lk 11:23 \xt*\x* Yvvdw ngonua rinik madunv v ngonu gvbvku. \v 41 \x - \xo 9:41 \xo*\xt Mt 10:42\xt*\x*Ngo nonua jvjvbv mindunv yvvdw nonua isi tvngse go jidunv hv ninyigv jijo amina paarungre ogulvgavbolo nonu ngo gvngv. \s Pokayarka la rimur monv \r (Mt 18:6-9; Lk 17:1-2) \p \v 42 “Yvvdw akonvnga mvngjwng doonv vmi sum gwngka riadunv, v alvyare ho nyi angv vlwng pwktv nvlo atugv lvngpolo yiklwk sutola okv svmasa lo poklwk sunam v.” \v 43 \x - \xo 9:43 \xo*\xt Mt 5:30\xt*\x*Vkvlvgabv nogv laak gonv noogv mvngjwng nga ngoomu dvbolo, ung paato! Si alvyare laak gonv kamabv singkulo aalwknamv okv laak laknyia gvgvrila uyumooku bolo vmv ngapma\f + \fr 9:43 \fr*\ft Megonv kitaplo bars 44 sum lvktamdo: \ft*\fqa Hoka bunuam Tapum v chedu v vdwloka simare, okv vmv ngv bunuam gudu hv vdwloka ngapmare’ \fqa*\ft (Bars 48 sum kaato).\ft*\f* kolo vngmam svnga. \v 44 Hoka bunuam tapum vdwv chedu v vdwloka simare, okv vmv ngv bunuam gudu v vdwloka ngapmare. \v 45 Okv noogv lvpa gonv noogv mvngjwng nga ngoomu dvbolo, ung paato! Si alvyare lvpa gonv kamabv singkulo aalwknamv okv lvpa lvnyia gvvgvrila uyumooku bolo japlwk kosenga.\f + \fr 9:45 \fr*\ft Megonv kitaplo bars 46 sum lvktamdo: \ft*\fqa Hoka bunuam Tapum v chedu v vdwloka simare, okv vmv ngv bunuam gudu hv vdwloka ngapmare’ \fqa*\ft (Bars 48 sum kaato)\ft*\f* \v 46 Hoka bunuam Tapum v chedu v vdwloka simare, okv vmv ngv bunuam gudu v vdwloka ngapmare. \v 47 \x - \xo 9:47 \xo*\xt Mt 5:29 \xt*\x* Okv noogv nyik gonv noogv mvngjwng nga ngoomu dvbolo, hung kolinto! Si alvyare noogv lvgabv nyik nyikin tvla Pwknvyarnv gv karvlo aalwknamv okv nyiknyi ha gvgvrila uyumooku bolo japlwk kosenga. \v 48 \x - \xo 9:48 \xo*\xt Aij 66:24 \xt*\x* Hoka bunuam Tapum v chedu v vdwloka simare, okv vmv ngv bunuam gudu hv vdwloka ngapmare. \p \v 49 “Mvnwngnga vmv lokv ramdarre oguaingbv erinpeelwk nama alu lokv piakdar dvdw. \p \v 50 \x - \xo 9:50 \xo*\xt Mt 5:13; Lk 14:34,35 \xt*\x*“Alu v alvnvgo; vbvritola ho gv tinam v ngeku bolo, oguaingbv lvkodv ung tidukubv mvnyure? \p “Alu jvbv nonugv pinkolo ajin jinla, okv sarsopoyo bv ribam dakbam laka.” \c 10 \s Jisu burmisinam lvkwng nga tamsar toku \r (Mt 19:1-12; Lk 16:18) \p \v 1 Vbvrikunamv Jisu ho mooku a vngyula, Judia mookubv vngtoku, okv jordan svko nga raptoku. Nyitwng v lvkodv ninyia vngyum toku, okv ninyigv ribwngnam aingbv, bunuam nw tamsar toku. \p \v 2 Parisis kvgonv ninyigvlo aato okv ninyia kupdubv gwngto. Bunu tvvkato, “Ngonua minpa labv, ngonugv Pvbv lo nyiga ngv atugv nywng nga apak dubv dopvnvre?” \p \v 3 Jisu mirwk siyingla tvvkato, “Moses nonua ogu Pvbv go minpvpi?” \p \v 4 Bunugv mirwknamv, “Moses gv minpv namv nyiga ngv atugv nywng nga apak dubv vnglin nvnv pota go lvktola vngmulaka hvpv.”\x - \xo 10:4 \xo*\xt Det 24:1-4; Mt 5:31\xt*\x* \p \v 5 Jisu bunuam minto, “Moses nonugv lvgabv so Pvbv nga lvkto ogulvgavbolo nonua tamsar sarnyu manam lvgabv. \v 6 \x - \xo 10:6 \xo*\xt Atk 1:27; 5:2 \xt*\x*Vbvritola atuake ho, Pwklinyarlin rilo, ‘Pwknvyarnv bunua nyimv okv nyilo bv,’ darwknv Kitaplo vbv mindu. \v 7 \x - \xo 10:7,8: \xo*\xt Atk 2:24\xt*\x*‘Okv vkvlvgalo nyiga ngv atugv anv okv abua kayupila okv atugv nywng nga lvkobv ririku,\f + \fr 10:7 \fr*\ft Megonv kitaplo domado \ft*\fqa okv nwgv nywng nga lvkobv doodu.\fqa*\f* \v 8 okv anyiv akin gubv ririku.’ Vkvlvgabv bunyi anyikuma, vbvritola akinhvku. \v 9 Vbvrikunamv, Pwknvyarnv gv naadumsiku nama nyia nyi gunv yvvjvka um naapin sirung mabvka.” \p \v 10 Vdwlo bunu naamlo vngkur tokudw, lvbwlaksu vdwv so gv lvkwng nga Jisunyi tvvkato. \v 11 \x - \xo 10:11,12: \xo*\xt Mt 5:32; 1Kor 7:10,11 \xt*\x* Nw bunuam minto, “Nyi v yvv atugv nywng nga apak tvla okv kvvbi nyimvmvvga nga nywng mvbolo atugv nywng nga rinyingdu. \v 12 Vkv aingbv, nyimvmvvga ngv yvv atugv nyilu nga apak tvla okv kvvbinyi go nyilu naakubolo hv jwkjwkvrwk manv.” \s Jisu vmi vdwa boktalwkji toku \r (Mt 19:13-15; Lk 18:15-17) \p \v 13 Nyi megonv vmi vdwa Jisu gvlo aagvto ninyigv laak lokv bunuam mampv modubv vla, vbvritola lvbwlaksu vdwv nyi vdwa yamtumto. \v 14 Vdwlo Jisu um kaapa kunamv, nw haachito okv ninyigv lvbwlaksu vdwa minto, “Vmi vdwa ngoogvlo aamuto, okv bunua mintor mabv, ogulvgavbolo Pwknvyarnv gv Karv ngv bunu aingnv gvngv. \v 15 \x - \xo 10:15 \xo*\xt Mt 18:3 \xt*\x*Ngo nonua jvjvbv mindunv. Yvv vmi aingbv Pwknvyarnv gv Karv nga naarwk madudw nw hoka vdwloka aanyumare.” \v 16 Vbvrikunamv nw vmi vdwa nw gvlo laachumtoku, ninyigv laak v bunuam akin-akinbv mampvto, okv bunuam boktalwkji toku. \s Nyitvnv nyi go \r (Mt 19:16-30; Lk 18:18-30) \p \v 17 Jisu ninyigv vngkubv lvkodv vngrap tvvdubv, nyi ako joklwk toku, ninyigv lvgaplo gublwkto, okv ninyia tvvkato, “Alvbv Tamsarbo, ngo turbwng nama paadubv ogugo rise vdw?” \p \v 18 Jisu ninyia tvvkato, “No ngam ogubv alvnvgo vla mindunv?” “Yvvka alvnvgo kaama Pwknvyarnv akin mwng. \v 19 \x - \xo 10:19 \xo*\xt Mog 20:13; Det 5:17; Mog 20:14; Det 5:18; Mog 20:15; Det 5:19; Mog 20:16; Det 5:20; Mog 20:12; Det 5:16 \xt*\x*No gamkinam vdwa chinsudo: ‘Gwngrw gwmabvka; nywngnyilu ribo minsu mabvka; dvcho mabvka; yvvnyika mvvla mimur mabvka; dvkup mabvka; noogv anv okv noogv abua mvngdv laka.’” \p \v 20 “Tamsarnv,” nyi angv minto, “Ngoogv yaapa singsa yilokv rila, ngo gamkinam vdwa tvvla ripvkunv.” \p \v 21 Jisu ninyia paknambv kaagap jinjinla minto, “No rise ako doodu. Vngnyika okv noogvlo ogugo doopvdw mvnwngnga pyoktoka okv morko nga heema vdwa ortoka, okv no nyidomooku tvlo nyitvyachok reku; vbvritokula aalakula okv ngam vngming gvlaka.” \v 22 Vdwlo nyi angv so tvvpa kunamv, ninyigv nyukmu v motvkrv tokula, okv mvngdwkla vngtoku, ogulvgavbolo nw achibv nyitv nvgo. \p \v 23 Jisu hoka ninyigv lvbwlaksu vdwa kaitkarla kaato okv bunuam minto, “Nyitvnv nyi vdwgv lvgabv Pwknvyarnv gv Karv lo aatv rinyi achialvbv aanyu manam gubv ridu!” \p \v 24 Lvbwlaksu vdwv ho gv gaam minam vdwa lamtoku, vbvritola Jisu minbwng jito, “Ngoogv vmi vdwa, Pwknvyarnv gv Karv lo aadu bv so si achialvbv aanyu manam gubv ridu! \v 25 Nyitvnv nyi gv Pwknvyarnv gv Karv lo aatv rinyi kemel\f + \fr 10:25 \fr*\ft Kemel: Si chukrilo rinv kainv svnwngsvmin\ft*\f* gv pwsi ungko lo vngpit tvvnam um svnga, si achialvbv aanyu manam gubv riya dunv.” \p \v 26 Hokaku lvbwlaksu vdwv achialvbv lamngak nyatoku okv akonv-akonyi tvvka minsu toku, “Vbvribolo, yvvkula ringnam a paala jinv?” \p \v 27 Jisu hoka bunuam kaadichinchinla kaato okv mirwkto, “So si nyi gvbv rikanyuma nvgo, vbvritola Pwknvyarnv gvbvma; Pwknvyarnv lvgabv ogumvnwng ngv rinyu dunv.” \p \v 28 Vbvrinamv Pitar milin toku, “Kaato, ngonu ogumvnwng nga topu tokula okv nam lvkobv vngming gvdunv.” \p \v 29 “Vm,” Jisu bunuam minto, “Okv ngo nonua mindunv ho yvv akonv naam vmalo boru vdwa vmalo bormv vdwa vmalo anv nga vmalo abua vmalo kuu vdwa vmalo rongo nga ngoogv okv gamlv gv lvgabv topu kubolo, \v 30 sogv singnam sum kaiyachok yago paariku. Nw paariku lwnggo lvvya naamgo, boru go, bormv go, anv go, kuu go okv rongo go—okv ngam mvngjwngnam lokv mvdwkmvku haka; okv singnam gonv aaku bolo nw turbwngnv singnam a paariku. \v 31 \x - \xo 10:31 \xo*\xt Mt 20:16; Lk 13:30\xt*\x* Vbvritola, awgonv vjak yvv kainvgobv singpvdw, hv miang nvgobv singreku, okv awgonv yvv vjak, miang nvgobv singpvdw, hv kainvgobv singreku.” \s Jisu ninyigv sise lvkwng nga lvom nvbv mintoku \r (Mt 20:17-19; Lk 18:31-34) \p \v 32 Jisu okv ninyigv lvbwlaksu vdwv Jerusalem lo chaadubv lamtvlo vngdungto. Jisu lvbwlaksu vdwa vngchoyala vngto, kvgonv lamnyato; adarlo vngming gvnv nyi vdwv busunyato. Lvkodv Jisu vring gola anyi lvbwlaksu vdwa adargolo lingvto okv hoka ninyia ogugo rijinvnga ung mintoku. \v 33 “Tvvyato,” Nw bunua minto “Ngonu Jerusalem bv vngdungdunv hoka Nyia Kuunyilo nga nyibu butvnv vdwgvlo okv Pvbv tamsarnv vdwgvlo laklwk reku. Bunu ninyia simu dukubv miyakaya reku okv vbvritola ninyia Jentail haalung gvlo laklwk reku, \v 34 Ho bunu ninyia nyarjikau reku, tachor chorbiakre, svnyakpare, okv ninyia mvkire; vbvritola nw alu loum nvnga turkur reku.” \s Jems la Jon bunyi gv dinchibv koonam \r (Mt 20:20-28) \p \v 35 Vbvrikunamv Jebedi gv kuunyilo, Jems la Jon, Jisu gvlo aato. Bunu minto, “Tamsarnv, ngonugv mvngnam akonv ngonugv lvgabv rijilabv vla mvngdunv.” \p \v 36 Jisu bunua tvvkato, “Hv ogugola?” \p \v 37 Bunu mirwkto, “Vdwlo no noogv yunglit rungnv Karv lo doori kudw, ngonu mvngdu no ngonua noogv lakchilo akonyi okv lakbiklo akonyi, noogv dookulo lvkobv doogv labv vla mvngdunv.” \p \v 38 \x - \xo 10:38 \xo*\xt Lk 12:50 \xt*\x* Jisu bunua minto, “Nonuno chima nonu ogu gonyi koodudw, Ngoogv hinching koobu lo tvngjinam sum um nonu tvnglare? Ngoogv Baptisma\f + \fr 10:38 \fr*\ft Baptisma vnam si Jisu gv hinching chinla sise nga mindunv\ft*\f* naajinam um nonuno naalare?” \p \v 39 Bunu mirwkto, “Ngonu rilare.” \p Jisu bunua minto, “Rinam gvbv nonu ngoogv tvngjikunam hinching koobulo tvnglare okv ngoogv baptisma naajinam apiabv naamwng gvlare. \v 40 Vbvritola ngoogv lakchilo okv lakbiklo yvv dooridw um dardubv ngoogvlo kaama. So dooku sam Pwknvyarnv yvvgv lvgabv mvpvjila vvpvnv nw jire.” \p \v 41 Vdwlo lvbwlaksu vring ngv um tvvpa tokudw, bunu Jems nyila okv Jonnyi haachi toku. \v 42 \x - \xo 10:42,43\xo*\xt Lk 22:25,26\xt*\x*Vkvlvgabv Jisu bunu mvnwngnga lvkobv ninyigvlo goklwkto okv minto, “Nonu chindu yvvnyiv Jiusmanv nyi vdwgv dvbv bv ridunv bunu vdwv bunuam rigvdu, okv rigvnv vdwv achialvbv tojupkunamv doodu. \v 43 \x - \xo 10:43,44: \xo*\xt Mt 23:11; Mk 9:35; Lk 22:26 \xt*\x* Si, ogubvrijeka, nonugv pingkolo rima svngv. Nonuno gvlo akonv kai yanvpv mvngdulo, nw mvnwng gv pakbubv rirunglaka; \v 44 Okv nonuno gvlo akonv vngcho nvpv mvngdudw, nw mvnwng gv nyirabv rirunglaka. \v 45 Nyia kuunyilo jesing ngv rijikodubv aama; Nw rijitebv aato okv ninyigv singtung nga mvngnga yala achialv nyi go ringlin dukubv.” \s Jisu nyikchingnv Bartimasnyi mvpu toku \r (Mt 20:29-34; Lk 18:35-43) \p \v 46 Bunu Jeriko lo aalwkto, okv Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwala okv nyitwng nga lvkobv vnggvla vngrilo, Timias gv kuunyilo Bartimas vnam nyikching tola giago nvgu lamtv adar lo dooto. \v 47 Vdwlo nw Najaret lokv Jisu kunyi vla tvvpapvdw, nw gokrapto, “Dabid gv kuunyilo, Jisu, ngam aya mvngpa labv!” \p \v 48 Achialvnv nyi v ninyia yamto, okv ninyia bunu choibvkv vla minto. Vbvritola nw gamtvyayabv gokto, “Dabid gv kuunyilo, nga aya labvka!” \p \v 49 Jisu daktungto okv minto, “Ninyia goklwkto.” Vkvlvgabv bunu nyikchingnv nyi um goklwk jitoku. “Mvngpu laka!” Bunu minto. “Gudunglak nam Jisu gokdu.” \p \v 50 Vkvlvgabv nw atubogv vji laklwk ka ora toku, pogin pokrapto, okv Jisu gvlo aatoku. \p \v 51 “No ngam ogugo rijikoso mvngdu?” Jisu nyi um tvuto. \p “Tamsarnv,” Nyikchingnv nyi v mirwksito, “Ngo lvkodv kaapa nwngdo.” \p \v 52 “Vngnyika,” Jisu ninyia minto, “Noogv mvngjwng ngv nam alvdvbv mvpvku.” Vjakgobv nw kaapatoku okv lamtv ho Jisunyi vngming gvtoku. \c 11 \s Jisu Jerusalem lo Dvbv bv aatoku \r (Mt 21:1-11; Lk 19:28-40; Jn 12:12-19) \p \v 1 Bunu Jerusalem vngchi dase rilo, Betpej gv okv Betani gv banggu nvchilo, bunu Olib Moodwlo aatoku. Jisu ninyigv lvbwlaksu anyigo kanamla vngcho moto \v 2 Svkvnv gaam milwkto: “Nonugv vnglwkjiku nampum alo vngnyilaka. Nonu alo vngchi sopikda, siak ako takpvla lvkoka riokw manamgo nonu kaapare. Um paksoklaila okv um soka aagv teka. \v 3 Okv nyi gonv nonua ogubv vbv ridunv vla tvvka bolo, so gv Ahtuv\f + \fr 11:3 \fr*\fqa Ahtu; \fqa*\ft Vmalo\ft*\fqa soogv atu. \fqa*\f* sum naanwngdu okv sum baapubv jikur reku vla ninyia minpa laka.” \p \v 4 Vkvlvgabv bunu vngto okv lamtv vngtunglo siak ako naam ako gv agi lo rvngpv dubv kaapa toku. Bunu um taasok rilo, \v 5 nyi mego hoka daknv vdwv bunua tvvkato, “Nonu ogubv rila, siak a taasok dunv?” \p \v 6 Bunu Jisu gv milwknam jvbv mirwkto, okv nyi vdwv bunua boomu toku. \v 7 Bunu siak a Jisu gvlo boolwk jito bunugv vji laklwk a siak aolo pujito, okv Jisu aolo gecha toku. \v 8 Nyi mvnwngngv bunugv vji laklwk a lamtvlo pupvjito, kvgonv rongo lokv svngming pala okv um bunu lamtvlo pipv jito. \v 9 \x - \xo 11:9 \xo*\xt Miri 118:25,26\xt*\x* Koching okv habobv vngming gvnv nyi vdwv gokrap nyato, “Pwknvyarnvnyi hartvto! Pwknvyarnv boktalwkji laka Atugv amin bv aanvnga! \v 10 Pwknvyarnv boktalwkji laka aainv ngonugv Dvbv Dabid gv Karv nga! Pwknvyarnvnyi hartvdu!” \p \v 11 Jisu Jerusalem lo aalwk toku, kumkunaam arwnglo aatoku, okv ogumvnwng nga kaitkarto. Vbvritola alu v loodwng kunam lvgabv, nw lvbwlaksu vring gola anyi lvkobv vnglingvla Betani bv vngtoku. \s Jisu koksitkokrik singnv go beekito \r (Mt 21:18-19) \p \v 12 Logo nvnga, bunu Betani lokv vngkurla vngrilo, Jisu kano toku. \v 13 Nw adu bv koksitkokrik singnv go anv ngv harbum dubv kaapato, vkvlvgabv nw koksitkokrik apw doopv bvri vla aala kaato. Vbvritola vdwlo nw aatokudw, nw anv mvngchik a kaapa toku, ogulvgavbolo hoka koksitkokrik apw svvdw madvto. \v 14 Jisu hoka koksitkokrik singnv nga mintoku, “Yvvka lvkodv noogvlo koksitkokrik dvlwk kumare!” \p Okv ninyigv lvbwlaksu vdwv um tvvpato. \s Jisu Pwknvyarnvnaam lo vngtoku \r (Mt 21:12-17; Lk 19:45-48; Jn 2:13-22) \p \v 15 Vdwlo bunu Jerusalem lo vngchi tokudw, Jisu Pwknvyarnvnaam lo vngtoku okv pyoknv okv rvvnv mvnwngnga mvyakmvchak rirap toku. Nw morko lwkkolwkpik nvgv tvbul okv taakw pyoknv dooging okv pyokgingnvnv nga duyakduchak toku, \v 16 Okv nw yvvnyika Pwknvyarnvnaam agum bv ogugoka gvvpik momato. \v 17 \x - \xo 11:17 \xo*\xt Aij 56:7; Jer 7:11 \xt*\x*Vbvrikunamv nw nyi vdwa tamsarto: “So si Darwknv Kitaplo lvkpvdu\x - \xo 11:17 \xo*\xt Aij 56:7; Jer 7:11 \xt*\x* ho Pwknvyarnv minto, mooku mvnwng gv nyi mvnwng lvgabv ‘Ngoogv Pwknvyarnvnaam hv diringmooku nyi mvnwng gv kumgingjoging naam vla mindunv.’ Vbvritola um dvchochonv vdwgvbv tosi siging kobv nonuno kokda pvjiduku!” \p \v 18 So sum nyibu butvnv vdwv okv Pvbv tamsarnv vdwv tvvpato, vkvlvgabv bunu Jisunyi ogolo mvki sogobvri vla agi kaarap toku. Bunu ninyia busu toku, ogulvgavbolo ninyigv tamsar nama nyitwng mvnwngngv lamngak nyatoku. \p \v 19 Vdwlo arium tukudw, Jisu okv ninyigv lvbwlaksu vdwv pamtv nga vngyu toku. \s Koksitkokrik singnv lokv kaachin sinam \r (Mt 21:20-22) \p \v 20 Logonvgv arukamchi lo, bunu lamtvlo vngying dula, bunu koksitkokrik singnv go kaato. Hv singmwng lokv miami mvnwng lobv sintoku. \v 21 Pitar mvngpa toku ogugo ripvdw okv Jisunyi minto, “Kaato, Tamsarnv, noogv beenam koksitkokrik singnv ngv sinpvku!” \p \v 22 Jisu bunua mirwk toku, “Pwknvyarnvnyi mvngjwngtvka. \v 23 \x - \xo 11:23 \xo*\xt Mt 17:20; 1Kor 13:2 \xt*\x* Ngo nonua jvjvklv bv mindunv ho yvvdw so moodw sum gudungla okv atu v svmasa bolo orlwksuto vla okv ninyigv haapoklo mvngngvm manam kamabv, vbvritola ogugo ninyigv minam v rirungre vla, mvngjwng bolo v nw gvbv rijire. \v 24 Svkv lvgabv ngo nonua mindunv: vdwlo nonu kumredw okv ogugonyi kooridw, mvngjwngtvka ung nonu paapvku, okv ogugonyi nonu koobolo nonua jirung reku. \v 25 \x - \xo 11:25,26 \xo*\xt Mt 6:14,15\xt*\x* Okv vdwlo nonu dakla okv kumbolo, mvngnga laka yvvdw nam rinying pvdw, vkvlvgabv ho nyidomooku aogv doonv Abu noogv rimur a mvngnga jireku.\f + \fr 11:25 \fr*\ft Megonvkitap lo bars 26 sum lvktamdo\ft*\fqa Vbvritola no kvvbi ham mvngnga mabolo, aotolo doonv noogv Abu ka, noogv rimur rinam a mvngnga jimare. \fqa*\ft (Kaato Mt 6:15). \ft*\f* \v 26 No kvvbi haka mvngnga mabolo, noogv Abu nyidomooku aogv doonv tvka noogv rimur rinam vdwa mvngnga mare.” \s Jisu gv tujupkunam gv lvkwng nga tvunam \r (Mt 21:23-27; Lk 20:1-8) \p \v 27 Bunu lvkodv Jerusalem lo aachitoku. Jisu Pwknvyarnvnaam lo vngkarto, nyibu butvnv vdwv, Pvbv tamsarnv vdwv, okv nyiga vdwv ninyigvlo aato \v 28 okv nw ha tvvkato, “No so vdwsum ridubv ogu rilanvnv go doopv? Yvv nam so rilanvnv nga jipvnv?” \p \v 29 Jisu bunua mirwkto, “Ngo nonua vjak gamgo tvkare, okv nonuno nga mirwksito, ngo nonua minpare ogu rilanvnv go ngo doopvdw so vdwa ridubv. \v 30 Ngam minpalabv, ogolokv Jon gv Baptisma jilanvnv ngv aapvnv: v Pwknvyarnv gvlore vmalo nyi gvlore?” \p \v 31 Bunugv pinkolo bunu larrap minsuto: “Ngonu ogugo mindubv? Ngonu Pwknvyarnv gvlokv vla mirwk sibolo, nw minre, ‘Ogulvgabv, vbvrinamv, nonu Jonnyi mvngjwng mapvnv?’ \v 32 Vbvritola ngonu ‘Nyi lokv vla minbolo...’” (Bunu nyi vdwa busunyato, ogulvgavbolo nyi mvnwngngv Jonnyi nyijwk akobv mvngjwng nyato.) \v 33 Vkvlvgabv Jisunyi bunugv mirwknamv, “Ngonu chimado.” \p Vbvrikunamv Jisu bunua minto, “Ngooka nonua minjimare, ogu rilanvnv lokv ngo so vdw sum ridunvdw.” \c 12 \s Anggor rongo rwktin vdwa minchisinam \r (Mt 21:33-46; Lk 20:9-19) \p \v 1 \x - \xo 12:1 \xo*\xt Aij 5:1,2\xt*\x* Vbvrikunamv Jisu bunuam minchisinam lokv mintoku: “Kvvlo nyi ako dooto hv anggor rongo ako mvtoku, hum svlung rakyum toku, anggor nyumjit kobv ungrung ako dutoku okv kaaya koku taabio akochin bioto. Vbvrigvrila nw rwktinnam nyi lo tinlwk toku okv naam a mooying vngyu toku. \v 2 Vdwlo anggor a naakumdw hv aato kudw, nw pakbua rwktin gvlo vngmu toku ninyigv paase nga bunu gvlo naarwk simudubv vla. \v 3 Rwktin tinam vdwv pakbu nga naatungto, ninyia jvngto, okv arochoko bv vngkur motoku. \v 4 Vbvrikunamv atu v pakbu gonvnyi vngmuto; rwktin tinam vdwv ninyia dumpo lokv jvngrap toku okv ninyia achialvbv nyarjikaola mvtungmvre toku. \v 5 Atu hv pakbu ako godv vngmuto, okv ninyia bunu mvki toku; okv bunu achialvbv kvvgo nyika vbvdvdvbv mvto, kvgonyi jvngto kvgonyi mvkito. \v 6 Akin mvngchik go doomwng toku vngjikunv hv rongo atugv paknam kuunyilo ngv. Vbvrikunamv, atar anyabv, nw ninyigv kuunyilo nga rwktin vdwgvlo vngmu toku. Nw minto ‘Ngo jvjvbv mvngdunv bunu ngoogv kuunyilo nga mvngdvri.’ \v 7 Vbvritola rwktin vdwv bunugv arwnglo raamisito, ‘So si rongo atu gv kuunyilo ngv. Klai, aakumto ninyia mvki laju, okv ninyigv yikungyira ngv ngonu gvbv rireku!’ \v 8 Vkvlvgabv bunu kuunyilo anga naatungto okv ninyia mvki toku okv ninyigv svma nga rongo agumlo joa toku.” \p \v 9 “Vbvrikubolo, rongo atu v ogu rirekudw?” Jisu Tvvkato. “Nw aareku okv ho nyi vdwa mvkire okv rongo nga kvvbi rwktin lo tinriku. \v 10 Darwknv Kitaplo nonu sum puri rirung pvnvri? \q1 ‘Naam mvnv vdwgv anyung kaama vla daranam \q2 vlwng ngv mvnwng a alvyachok nvgobv rito.\x - \xo 12:10 \xo*\xt Miri 118:22-23 \xt*\x* \q1 \v 11 Si Ahtu lokv ritoku; \q2 Si ogu kaasartabobv kaanam go!’” \p \v 12 Jius rigvnv vdwv Jisunyi naatung tvvtoku, ogulvgavbolo ninyigv minchisinam minam v bunuam minikla mindu vla bunu ho tvchinto, vbvritola bunu nyitwng nga busunyato, vkvlvgabv bunu ninyia kayula okv vngyutoku. \s Lampu dorse lvkwng nga tvunam \r (Mt 22:15-22; Lk 20:20-26) \p \v 13 Parisis nyi megola okv Herod gv nyi megola Jisu gvlo vngmuto ninyia tvu svgo tvka gvrila naatung dubv vla. \v 14 Bunu nw gvlo aala minto, “Tamsarnv, ngonu chindu no jvjv a mindunv, nyi vdwv ogugo mvngdu ho lvkwngbv mvngdwk mabv. No nyi vdwgv mvngnam lokv vngma, vbvritola nyi lvgabv Pwknvyarnv gv ogugo mvngnam jvjv nga tamsaryado. Ngonua minpalabv, Roman Dvbvyachok ka lampu dornam si ngonugv Pvbv nga rinying dunvri? Ngonu dordu bri vmalo dorma dubvri?” \p \v 15 Vbvritola Jisu bunugv gwngsi nama kaapatvla mirwksito, “Nonu ogubv nga naatung dubv gwngdunv? Ain lokdwng lo chargo bvnglwkjilabv, okv um nga kaamulabv.” \p \v 16 Bunu charkin go ninyigvlo bvnglwk jito, okv Jisu tvvkato, “Si yvvgv nyukmu vla okv aminv?” \p Bunu mirwkto “Dvbvyachok gv.” \p \v 17 Vkvlvgabv Jisu minto, “Alvdo, vbvrinamv, Dvbvyachok gvnga Dvbvyachoknyi jitoka, okv Pwknvyarnv gvnga Pwknvyarnvnyi jilaka.” \p Hoka bunu Jisunyi lamngak panyatoku. \s Sinam lokv turkurkunam lvkwng nga tvunam \r (Mt 22:23-33; Lk 20:27-40) \p \v 18 \x - \xo 12:18 \xo*\xt Nyim 23:8\xt*\x* Vbvrikunamv nyi sinv, turkur madunv vnv Sadusis mego, Jisu gvlo aato okv minto. \v 19 \x - \xo 12:19 \xo*\xt Det 25:5\xt*\x* “Tamsarnv, ngonugv lvgabv Moses so Pvbv nga lvkpv jito: ‘Nyi gunv atugv nywng nga kuu bvngma dwbv siyu bolo ho nyi gv boruv hvngmi nga nywng mvla doogv gvrila siyunv nyi ho gvbv kuu bvngji motoka’ \v 20 Lvko nvnga achiboru kanw go dooto; Achi yachokkv nywng naatoku okv kuu dooma dwbv siyuto. \v 21 Vbvrikunamv boru yangv nywng nga doogv toku, okv nw ka kuu bvngma dwbv siyutoku. Boru aom nvnv vka vbvdvdvbv ritoku, \v 22 okv vbvrikunamv boru dvdv ngv: boru kanw mvnwngngv nyimvmvvga anga nywng mvto okv kuu bvngma dwbv siyu nyatoku. Atar anyabv nyimvmvvga angv sitoku. \v 23 Vjak, bunu kanw mvnwngngv ninyia nywng mvto, turkurdw alu lo vdwlo sinv mvnwngngv turkur rikunyi, nyimvmvvga angv yvvgv nywngbv rirekudw?” \p \v 24 Jisu bunua mirwk toku, “Vdwgo nonu mvngmur nyadunv! Okv nonu chindure ogulvgabv? So si ogulvgavbolo nonu Darwknv Kitap a vmalo Pwknvyarnv gv jwkrw nga chima namv. \v 25 Vdwlo sinv vdwv turkur rikudw, bunu nyidogindung jvbv ririku okv nywngnyilu naami sikumare. \v 26 Vjak, sinv ngv turkur nama: nonu lvkoka Moses gv Kitaplo singnv amwng nga vmv gunam lvkwng nga puri rika mapv nvri? Hoka svbv lvkdu Pwknvyarnv Mosesnyi minto, ‘Ngo kuna Abraham gv, Isaak gv okv Jakob gv Pwknvyarnv ngv,’ \v 27 Pwknvyarnv turnv vdwgv Pwknvyarnv ngv, sinv gvngvma. Nonu achialvbv mvngmordu!” Pwknvyarnv turnv nyi vdwgv Pwknvyarnv ngv, bunu siro kujvka, turdunv. Nonu achialvbv mvngmordu!” \s Kaiyachoknv Gamki \r (Mt 22:34-40; Lk 10:25-28) \p \v 28 Vbv raami sirilo Pvbv tamsarnv ako hoka tvvla dakto. Nw kaatoku Jisu sadusis vdwa alvrungbv mirwk gvnyibv vla, vkvlvgabv nw Jisu gvlo tvusvgo mvngla aatoku: “Gamkinam mvnwng lokv kaiyachoknv gamlo yachokkv ogolo angv?” \p \v 29 \x - \xo 12:29 \xo*\xt Det 6:4,5\xt*\x* Jisu mirwkto, “Gamlo yachoknv sinv ‘Tvvgap tvka, Israel! Ahtu ngonugv Pwknvyarnv mvngchik Ahtuv.\f + \fr 12:29\fr*\fqa Ahtu ngonugv Pwknvyarnv mwngchik Ahuv \fqa*\ft Vmalo\ft*\fqa Ahtu ngonugv Pwknvyarnv, Ahtu mwngchikv.\fqa*\f* \v 30 Ahtunyi paklaka noogv Pwknvyarnvnyi noogv haapok mvnwnglo, noogv dow mvnwnglo, noogv mongrumara mvnwnglo, okv noogv gwlwk mvnwnglo.’ \v 31 \x - \xo 12:31 \xo*\xt Leb 19:18\xt*\x* Gamnyi nvnv gamlo yachokkv si, ‘No kvvbinyi haka paktoka oguaingbv no atu nvnga paksudvdw.’ So gv gamlo gamnyi so lvvyabv ho kaiyanv gamkinam yagu kaama.” \p \v 32 \x - \xo 12:32 \xo*\xt Det 4:35\xt*\x* Pvbv tamsarnv Jisunyi minto, “Tamsarnv, Alvbv ripv, so si jvjv ngvrung no mingvnyibv, ho Ahtu mwng Pwknvyarnv ngv okv ho hokaka kvvbi Pwknvyarnv yago kaama vbvritola nw mwng. \v 33 \x - \xo 12:33 \xo*\xt Hos 6:6\xt*\x* Okv nyi v Pwknvyarnvnyi haapok mvnwnglo pakrung laka, okv mongrumara mvnwng loka okv ninyigv gwlwk mvnwng loka; okv kvvbinyi haka no atu v oguaingbv paksudvdw vbv pakmin sirung laka. Svnwngsvmin okv kvvbi go Pwknvyarnvnyi erin rinji mamsenga so gv gamkinam gaam anyi sum achialv bvya tvvgap mvnggapla rise gorung.” \p \v 34 \x - \xo 12:34 \xo*\xt Lk 10:25-28\xt*\x* Jisu kaapa toku vdwgo alvrungdo ninyigv mirwknamv, okv vkvlvgabv Jisu ninyia minpa toku, “No Pwknvyarnv gv Karv lokv adu ma.” \p So kochingbv yvvka Jisunyi tvu svnga choopu nyuma toku. \s Kristo lvkwngbv tvunam \r (Mt 22:41-46; Lk 20:41-44) \p \v 35 Pwknvyarnvnaam lo Jisu tamsar sardungla ririlo, nw tvunam go tvvkato, “Pvbv tamsarnv vdwv Kristonyi Dabid gv husi gubv rire vla oguaingbv mindu nvdw? \v 36 \x - \xo 12:36 \xo*\xt Miri 110:1\xt*\x* Dabidnyi Darwknv Dow lokv mimuto: \q1 ‘Ahtu ngoogv Ahtunyi minto: \q2 Ngo noogv nyimak vdwa noogv lvpa lvkwnglo \q2 domuma dvdvlo ngoogv lakbiklo dootoka.’ \m \v 37 Dabid atubongv ninyia ‘Ahtu’ vla gokto; vkvlvgabv Kristo oguaingbv Dabid gv husi bv ridubv?” \s Jisu Pvbv Tamsarnv vdwa Gamrw toku \r (Mt 23:1-36; Lk 20:45-47) \p Nyitwng kairungnv go Jisu gv minam a tvvpubv tvvria nyato. \v 38 Nw gv bunuam tamsar rilo, nw minto, “Pvbv tamsarnv vdwv jvtvlaklwk asudubv gvtola vngnwng nyanv okv piokpamdorpamlo mvngdv konwng nyanv vdwa himasuto laka, \v 39 Yvv jius kumkunaam vdwlo alvnv dooging nga okv dvpam dvkulo alvyachoknv dooku haka gaknv. \v 40 Bunu hvngmi vdwa rinvnvmindu okv bunugv naam a dvritpapidu, okv vbvrikunamv kaatamdu kumnam a asudvbv kumdu. Bunugv hiru rusengv sinama lvyabv rire!” \s Hvngmi gv daan jinam \r (Lk 21:1-4) \p \v 41 Jisu Pwknvyarnvnaam lo morko lwkku jampa nvchilo dooto, nyi vdwgv morko paalwk nama nw kaayato. Nyitvnv nyi vdwv achialv kaibv morko nga paalwk nyato; \v 42 vbvrikunamv nyima harianv hvngmi go aalwk toku okv lokdwng charchingnv charnyi go hikki arv go paalwk ngurvto. \v 43 Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa goklwkla bunuam minto, “Ngo nonua minpa dunv so nyima harianv hvngmi angv mvnwngnga kaiyabv Daan jampa so paalwk gvnyibv. \v 44 Kvvbbi vdwv bunugv nyitvla lvvlin kunam a paalwk nyato; vbvritola hvngmi v, nyimaharia bv rirung dvlachin, nw vdwgo doopvdw hum lwknya chekato—nw ninyigv turgv nvvse ngaaka lwktar jito.” \c 13 \s Pwknvyarnvnaam gv yakgse nga Jisu mintoku \r (Mt 24:1-2; Lk 21:5-6) \p \v 1 Jisu Pwknvyarnvnaam lokv vnglin rikulo, ninyigv lvbwlaksu akonv ninyia minto, “Tamsarnv, kaatoka! Si achialv kaapu rungnv vlwng okv naam go!” \p \v 2 Jisu mirwkto, “Nonu kaadure kainv naam vdwsum? Vlwng pwkin goka dookulo doobwng kumare; mvnwng sum ngorlula ngora reku.” \s Adwkaku okv mvdwkmvku \r (Mt 23:3-14; Lk 21:7-19) \p \v 3 Jisu ninyigv Pwknvyarnvnaam kaatok gonvgv Olib Moodw lo doorilo Pitar, Jems, Jon okv Andriu bunu ninyi gvlo aasila aatoku. \v 4 Bunu minto, “Vdwnyi si ritv rinvdw ngonuam minpalabv, okv so gv mvnwng sokv ridw v aaduku vla ogu go kaaring sinv namgo richo tvdunvdw hum sin ngonua minjilabv.” \p \v 5 Jisu bunua minto, “Yvvka nonua mvvkup madubv himasito laka. \v 6 Achialvgo nyi v ngoogv amina gakka minsure, aagvrila minre, ‘Ngo kunv Jisu!’ okv bunu awgo nyi vdwa mvvkupre. \v 7 Okv vdwlo nonu nyimak gv sidupvbin a nvchibv tvvla okv nyimak gv yunying nga adu lo tvvpala adwkaku mabvka. Vkv nvnga rirungjinv, vbvritola v rinya alu v aapvku vnam kaama. \v 8 Diringmooku mvnwngngv padar minsi reku; Karv vdwv mvmisureku. Mooku mvnwnglo moobi hwkriku, okv ho dvmayarwng aariku. So vdw si kuu bvngtv rinyi huchi chichonam jvbv rire.” \p \v 9 \x - \xo 13:9-11\xo*\xt Mt 10:17-20; Lk 12:11,12\xt*\x* “Nonuno atubongv himasito laka. Nonuam naatung reku okv kvbanaam lo boolwk reku. Nonuam Jius kumkunaam vdwlo mvrit riku; Ngoogv lvkwng lokv bunua Gamlv a minpa dubv nonuam rigvnv vdw okv kvvbi vdwgv kaagialo dakmure. \v 10 Vbvritola rinya alu v aama dwbv, Gamlv nga chinggodogo haalung mvnwnglo japcho jirungre. \v 11 Okv vdwlo nonuam naatung rekudw okv kvbanaam lo vnggv rekudw, nonu ogugo minsedw vla mvngchola mvngdwk mabvka; vdwlo mindw v aarikudw, minlaka vbvribolo ogugo nonua minpv jipvdw. Nonugv gaam minam vdwv nonu gvngvma; v vdwv Darwknv Dow lokv aareku. \v 12 Nyiga vdwv bunu atugv achiboru a mvki modubv laklwk reku, okv abu vdwvka bunugv kuu a vbvdvdvbv rire. Kuu vdwvka bunugv anvabu vdwaka rirwk sire okv bunuam mvkisure. \v 13 \x - \xo 13:13 \xo*\xt Mt 10:22\xt*\x* Nyi mvnwngngv nonua ngoogv lvgalokv kaanwng mare. Vbvritola yvvdw rinya alu lobv gakbwngla rilin redw v ringnam a paareku. \s Achialvbv busu \r (Mt 24:15-18; Lk 21:20-24) \p \v 14 \x - \xo 13:14 \xo*\xt Dan 9:27; 11:31; 12:11 \xt*\x* “Nonuno ‘Achialv busu namgo hv mvyakmvchak jinv go.’ Hoka ninyigv dakma svngvlo dakdubv kaapare.” (Purinv vdwa mindu: Si ogu gonyi mindunvdw chirung laka!) “Vbvrikubolo yvv bunu Judia lo doodunv moodw bv kicha laka. \v 15 \x - \xo 13:15 \xo*\xt Dan 9:27; 11:31; 12:11 \xt*\x* Yvvnyi angv nw gv naam namwng mwnglo aolo ridunv naam arwngbv yikungyira naadubv irung mabvka. \v 16 Yvvnyi angv rongolo ridunv ninyigv vji laklwk lvgabv naamlo vngkur kuyoka. \v 17 Hv alu v nyimvmvvga vdwv kuu gvdunv okv anv vdwv yvv anga ajingnv doodunv ho vdwgvbv achialvbv alvmanv gobv rire! \v 18 Svkv nvngv kamching poolu lo rima dubv Pwknvyarnvnyi kumtoka! \v 19 \x - \xo 13:19 \xo*\xt Dan 9:27; 11:31; 12:11 \xt*\x* Ho alu gv hirukaya ngv Pwknvyarnv gv nyiamooku a pwklinyarlin rilokv vjak lobv nyia nyi vdwgv hingkw kunam um svnga si achialvbv alvmanv gubv riyare. Vbvdvdvbv kokwloka vkvnvgo lvko ridv kumare. \v 20 Vbvritola Ahtu ho alua loodwng modu; nw vbv rimabolo, yvvka turla renyu mare. Nw gv darkunam nyi vdwgv lvgabv, nw ho alu vdwa loodwng mopvnv. \p \v 21 “Vbvrikunamv, ‘Kaatoka, Kristo si doodukv!’ Vmalo, ‘Kaatoka, nw alo hv!’ Vla nyi gonv nonua minbolo—ninyia tvjing mabvka. \v 22 Mvvnvrunv Kristo ngv okv mvvnvrunv nyikrwkaanv aare. Rilabolo bunu Pwknvyarnv gv nyi vdwa mvvkup dubv lamrwpadubv okv kaapunv rila kaatamre. \v 23 Nonuno atugv lvgabv hima silaka! Ridw hv aamadwbv ngo nonua ogumvnwng nga mincho jipvkunv.” \s Nyia Kuunyilo gv aakunam \r (Mt 24:29-31; Lk 21:25-28) \p \v 24 \x - \xo 13:24 \xo*\xt Aij 13:10; Jol 2:10,31; 3:5; Nyikrw 6:12; Aij 13:10; Eje 32:7 \xt*\x*“Hirukaya alu vdwv vngro kochingbv, Doonyi hv kanv riku okv Poolu vka loung kumare, \v 25 \x - \xo 13:25 \xo*\xt Aij 34:4; Nyikrw 6:13; Jol 2:10 \xt*\x*takar vdwv nyidomooku lokv holu re, okv nyidomooku tolo jargvnv gwlwk hv bunugv lokv ngeyu reku. \v 26 \x - \xo 13:26 \xo*\xt Dan 7:13; Nyikrw 1:7\xt*\x* Vbvrikubolo nyia kuunyilo ngv daklwk riku, jwkrw kairungnv okv yunglit nvgobv rila doomwk lo aareku. \v 27 Nw ninyigv nyidogindung vdwa nyia mookugv chenyung api lo vnglin more okv nyido dootar gonv lokv dootar gonv lobv Pwknvyarnv gv darnam nyi vdwa makum more. \s Koksitkokrik singnv lokv kaachin sinam \r (Mt 24:32-35; Lk 21:29-33) \p \v 28 “Koksitkokrik singnv lokv nonu kachin sutoka. Vdwlo so gv hakbv ngv jijibv okv kaapubv riri kudw okv anv harlin rapku bolo dwrw hv nvchi duku vla nonu chindu. \v 29 Ho apiabv, vdwlo nonu svkv nvnga ridubv kaapa rikudw, rirap dukubv, dwv nvchi duku vla nonu chinreku.\f + \fr 13:29\fr*\fqa dw hv nvchi duku, rirap tvduku; \fqa*\ft Vmalo \ft*\fqa nw nvchi duku, aatvduku \fqa*\f* \v 30 Nonu mvnggap laka so ogu mvnwng vdw si rire vjakgv nyi singnv mvnwng vdwsi sima dwbv. \v 31 Siching nyido hv ngelare, vbvritola ngoogv gaam minam hv vdwloka ngemare. \s Yvvka ho alu vmalo dwa chinv kaama \r (Mt 24:36-44) \p \v 32 \x - \xo 13:32 \xo*\xt Lk 12:36-38 \xt*\x* “Ho alu, vmalo dwv, vdwlo aarikudw hum chinv kaama-aomooku gv nyidogindung vdwvka, kuunyilo vka um chima; Abu mvngchik chindu. \v 33 Kaaya laka, hula doolaka, vdwlo dwv aarikunvdw nonu chima. \v 34 So si nyi gunv atugv naam ha nyira vdwgvlo akin-akin gv rise nga parlwkla okv agi kaaya nvngaka kaaya dubv parlwk pela adu lo mooying vngyu nyonam aingbv rire. \v 35 Himasuto laka vbvrikunamv, ogulvgavbolo nonuno chimado vdwlo naam gv atu hv aarikudw—si arium nyika vmalo yupra nyika vmalo arumadv bv vmalo doonyie poklin madvbv. \v 36 Nw dvminmabv aaku bolo, nonua yupla doodubv ninyia kaamu rungyoka. \v 37 Ogugo ngo nonua mindudw, vbvrikunamv, ngo mindunv mvnwng ha: Hima silaka!” \c 14 \s Nyirunv vdwv Jisunyi rinying toku \r (Mt 26:1-5; Lk 22:1-2; Jn 11:45-53) \p \v 1 \x - \xo 14:1 \xo*\xt Mog 12:1-27 \xt*\x*Vngbodvnam okv Vpap lwkmabv vtwng dvnam pumja alu vdwgv aase ngv loonyi go doodubv, nyibu butv vdwv la Pvbv tamsarnv vdwv Jisunyi nyi chimpa madubv naatungla mvkidubv vla kaakarnyato. \v 2 Bunu minto, “Nyi vdwv yalungyachung bv rijila, ngonu pumja alulo sum riyojuka.” \s Jisunyi Betani lo tvli piaktoku \r (Mt 26:6-13; Jn 12:1-8) \p \v 3 \x - \xo 14:3 \xo*\xt Lk 7:37,38\xt*\x*Jisu Betani lo Saimon gv naam lo dooto, nw apin yaritla lvvma kunvgo. Jisu gv dvnam dvla doorilo, nyimvmvvga ako daaching pumchup\f + \fr 14:3 \fr*\ft Daaching pumchup vnam si Alabastar vla Baibel lo lvkpvdo\ft*\f* gulo achialv arvdoonv nampunv piaknam ala darwk dubv mvlinnam vkv akudubv bvngla hila aato. Nw pumchup a mvkok gvrila nampunv ala um Jisu gv dumpo lo piakto. \v 4 Hoka nyi kvgunv haachirapto okv akonv akonyi raamisito. “Ogu rinvla nampu nvnga pwgga mindunv? \v 5 Sum lwngngom lvnv raaji lokdwng\f + \fr 14:5 \fr*\ft Silbar lokdwng kaatoka 6:37. Ain lokdwng lwngngom si nyi akin gv anying nywng go nyilap lapkwng nama kaaring sidu.\ft*\f* gubv piokgv rila okv um morko nga heemanv vdwa jiya bolo alvnamv!” Okv bunu nyimvmvvga nga achialvbv darminto. \p \v 6 Vbvritola Jisu minto, “Ninyia akinbv kayu tvka! Ogubv nonu ninyia mindwkminku yadunv? Nw ngam alvnvgo okv kaapu rungnvgo rijipv. \v 7 Nonu aludwkia heemanv nyi vdwa lvkobv ribam tvdu, okv vdw dw lo mvngridw, nonu ho bunua ridurladu. Vbvritola nonu nga aludwkia lvkobv doobam paamare. \v 8 Nw ogugo rila pvdw nw rigvnyibv; Nw nampunvnga ngoogv ayaklo piaknam si ngam nyibung riidwlo rise nga riicho dunv. \v 9 Vjak, ngo nonua jvjvbv mindu, ogoloka ho Gamlv nga nyiamooku mvnwng so japgo redw, ninyigv rinamsum, ninyia mvngpala minpa nvnv gobv ribwngre.” \s Jisunyi Judas koa dukubv tolwk toku \r (Mt 26:14-16; Lk 22:3-6) \p \v 10 Vbvrikunamv Judas Iskeriot, lvbwlaksu vring gola anyi lokv akonv, nyibu butv vdwgvlo Jisunyi bunu gvlo koa lwkdubv vla vngtoku. \v 11 Bunu ninyigv minam ha tvvla mvngpu nyatoku, okv ninyia morko jidubv milv nyato. Vkvlvgabv Judas Jisunyi bunu gvlo laklwkdubv alvnv dw makarto. \s Jisu lvbwlaksu vdwa lvkobv vngbo dvmin dvbam toku \r (Mt 26:17-25; Lk 22:7-14,21-23; Jn 13:21-30) \p \v 12 Vpap lwkmabv vtwng dvdw pumja gv loocho alulo, ho alu vngbodvnam lvgabv svlarkuu nga mvki toku, Jisu gv lvbwlaksu vdwv ninyia tvvkato, “Ogulo no ngonua vngbodvnam dvmin nama noogv lvgabv richola ripv tebv vngnyika mvngdunv?” \p \v 13 Vbvrikunamv Jisu bunugv lokv anyi gonyi svbv milwk gvrila vngmuto: “Banggu alo aaika, okv nyi go isi pvchwng joonv go nonua vngrwksire. Ninyia vngming gvla \v 14 ninyia naam arwng aaming gvlaka, okv naam atua minlaka: ‘Tamsarnv mindu, ngo la okv ngoogv lvbwlaksu vdwv vngbodvnam dvjiku karchung ngv ogolola?’ \v 15 Vbvrikunamv nw nonua aolo kairungnv karchung go kaapubv okv mvdum ridumla pvvnamgo kaatamre, hoka nonu ngonu gvbv ogumvnwng nga mvpvripv nama paare.” \p \v 16 Lvbwlaksu vdwv vngrapla, okv banggu lo vngtoku, okv Jisu gv bunua mingkunam aingbv ogumvnwng nga paatoku; okv bunu vngbodvnam ha mvpvripv toku. \p \v 17 Vdwlo arium tokudw, Jisu lvbwlaksu vring gola anyia lvkobv aatoku. \v 18 Bunu tvbul lo dvbamla doorilo, Jisu minto, “Ngo nonua mindu, nonu lokv akonv ngam koare—ho angv nga lvkobv dvbamdu.” \p \v 19 Lvbwlaksu vdwv mvngru toku okv ninyia tvvka rapto akonv kochingbv akonv, “Jvjvbv no nga mima dvbvre, no midunvre?” \p \v 20 Jisu mirwkto, “Hv nonu vring gola anyi lokv akonv yvv ngam lvkobv pwrw lo ninyigv vtwng nga nwkbok minggvnv. \v 21 Nyia kuunyilo ngv Darwknv Kitaplo nw vbvrire vnam aingbv rila sire; Vbvritola nyia kuunyilo nga koanv nyi hv vdwgo mvnglv manam mvngru hiru gobv rirekudw! So nyi so gv lvgabv alvyajibvnyi ninyia bvnglin manv guilo.” \s Ahtu gv Dvtardvnya dvgvnam \r (Mt 26:26-30; Lk 22:14-20; 1Kor 11:23-25) \p \v 22 Bunugv dvla doorilo, Jisu vtwng alap go naato, umbonyikv vla kumto, um pimwkto, okv um ninyigv lvbwlaksu vdwa jitoku. Nw minto, “Sum naatoka si ngoogv ayak hv,” \p \v 23 Vbvrikunamv nw koobu a naata toku Pwknvyarnvnyi umbonyikv vto, okv um bunua laklwk toku; okv um bunu mvnwngngv tvngbam toku. \v 24 Jisu minto, “Si ngoogv oyi hv, mvnwng gv lvgabv sarlin pvnv, ngoogv oyi hv Pwknvyarnv gv mingkimiyak nama miu pvvnam hv. \v 25 Ngo nonua mindu, ngo so gv anggor ala sum vdwloka tvngku mare vdwlo Pwknvyarnv gv Karv lo sum anw bv tvngma dvdvlo.” \p \v 26 Vbvrikunamv bunu miriminpak go minto kula okv Olib moodw bv vnglin nyatoku. \s Jisu Pitar gv mvvse nga mincho jitoku \r (Mt 26:31-35; Lk 22:31-34; Jn 13:36-38) \p \v 27 Jisu bunuam minto, “Nonu mvnwngngv ngam kayupila kireku, Darwknv Kitap hv mindu, Pwknvyarnv mvkire svlar kaaya nvnga, okv svlar mvnwng hv kiyak karriku. \v 28 Vbvritola ngoogv turkurro kochingbv, ngo Galili lo nonua vngchoyare.” \p \v 29 Pitar mirwkto, “Mvnwngngv vbv risujeka, ngo nam vdwloka kiyumare!” \p \v 30 Jisu Pitarnyi minto, “Ngo nam mindunv, siyu gv ayulo rokpu hv lvnyi go kokma dwbv ho no ngam chimapvnv vla lvom go minre.” \p \v 31 Pitar abuyabv atorla mirwkto, “Ngo nam lvkobv sidajeka, vdwloka ngo vbv mimare!” Okv kvvbi lvbwlaksu mvnwng vka lvkobv vbv mintoku. \s Jisu Getsemane lo kumtoku \r (Mt 26:36-46; Lk 22:39-46) \p \v 32 Bunu Getsemane vnam mooku lo aalwkto, okv Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa minto, “Ngoogv kumrinyi soka dooyato.” \v 33 Jisu Pitar, jems, okv Jonnyi lvkobv vnggv linto. Achialvbv mvngdwk okv sakdwk kv ninyi gvlo aalwk toku, \v 34 okv nw bunuam minto, “Ngoogv haapok so gv mvngdwk v achialvbv kaiyajvla v nga cheloyanga mvdup duku. So dooyato okv kaayato.” \p \v 35 Jisu achuk gobv adu vngto, nw atubongv kvdwlo gipvto, okv vbv kumto, rinyubolo, nw hindarkasu hinkulo vngmadubv vla. \v 36 Nw kumto “Abua” “Ngoogv Abua! No gvbv ogumvnwng nga rinyudo. Mvngdwk gv koobu sam ngoogv lokv naapak labv. Vbvjvka ngoogv mvngnam bvma, vbvritola noogv mvngnam bvka.” \p \v 37 Vbvrikunamv nw linkurto okv lvbwlaksu aoma yupngakla doodubv kaapato. Nw Pitarnyi minto, “Saimon, no yupdu nvri? Nonu gunta akin gv lvgabvka hula doonyu mai?” \v 38 Okv nw bunua minto, “Hula doobwngto, okv nonu v ho pookayarka lo gilu madubv kumtoka. Dow hv alvnvnga rinwngdu vbvritola adwn hv nyakriadu.” \p \v 39 Nw lvkodv vngdvla okv kumtoku, minam akin gaam a minbwngto. \v 40 Vbvrikunamv nw lvbwlaksu vdwlo aakur toku okv bunuam yupdubv kaapato; bunugv nyik hv nyiktarla bunu doonyu mato. Okv bunu chima toku ninyia ogugo mirwk svngvdw. \p \v 41 Nw vdwlo lvom nvnv bv aakur dvto, nw bunua mintoku. “Nonu vjak gudvbv yupdvla okv doomin nyaduai? Hv kubvcho! Kaatoka Nyia Kuunyilo a rimurnv nyi vdwgv laak lo laklwkdw v aadukunv! \v 42 Godung to, klai ngonu vnglaju. Kaatoka, siinv yvvdw nga koanv nyi angv!” \s Jisunyi naatung kunam \r (Mt 26:47-56; Lk 22:47-53; Jn 18:3-12) \p \v 43 Vdwlo Jisu gv gaam mindung dvdubv vring gola anyi lvbwlaksu lokv akonv Judas, aachitoku. Nw gv aakulo lvkobv nyibu butv vdwgv, Pvbv tamsarnv vdwgv okv nyiga vdwgv kanamla vngmunam vkv riokse, okv daadwng bvngnv nyitwng go aaming gvto. \v 44 Koanv nyitwng nga riring rima go mirwjito. “Ngo yvvnyi mopup redw hv nonugv naajinam nyi angvla. Nw ha naatung laka okv ninyia kaaria kolo boolwkla vnggvlaka.” \p \v 45 Judas aachi sopikda, nw Jisu gvlo aato okv minto, “Tamsarnv!” Okv ninyia moopupto. \v 46 Vkvlvgabv bunu Jisunyi naatung toku okv ninyia laak ha achialvbv gakbwng toku. \v 47 Vbvritola hoka daknv nyi akonv atugv riokse nga svlin gvrila okv Nyibu Butvyachok gv pakbua nvnglinla nyarung ha paluto. \v 48 Vbvrikunamv Jisu minrap lakula okv bunua minto, “Nonu riokse okv daadwng gv lvkobv aala nga naatung dubv ripv ai, ngam Pvbv agumlo rinv aingbv? \v 49 Ngo alu gv dwkibv Pwknvyarnvnaam lo nonuam tamsarla rito, okv nonuno nga naatung mato. Vbvritola Darwknv Kitap gv minam hv jvjvbv aarungre.” \p \v 50 Vbvrikunamv lvbwlaksu mvnwngngv ninyia kayupila okv adubv kitoku. \p \v 51 Nyi yaapa rungnvgo, vji pakria gvnvgo, Jisu gv kochinglo vngming gvto. Nw ha bunu naatung tvvto, \v 52 vbvritola nw vji ha adarlo kayupila ayak abinbv kiyu toku. \s Jisu kvbadopam lo daklin toku \r (Mt 26:57-68; Lk 22:54-55,63-71; Jn 18:13-14,19-24) \p \v 53 Vbvrikunamv Jisunyi Nyibu Butvyachok gv naam lo aagv toku, hoka nyibu butvnv vdwv, nyiga vdwv, okv Pvbv tamsarnv vdwv doopam nyato. \v 54 Pitar adu bv vngming gvto okv nyibu Butvyachok gv naam gv pvrvlo aaming gvto. Nw atu v hoka agi dakrianv vdwa lvkobv, vmv yigu mingvla dooto. \v 55 Nyibu butv vdwv okv dookumnv mvnwng hv rikw nyato Jisunyi mingging nvnv malinla ninyia mvkinvdubv, vbvritola bunu ogugoka malin nyumato. \v 56 Achialvnv mvvnam vkv Jisunyi minv nyato. Vbvritola bunugv minam hv lvin akin mato. \p \v 57 Vbvrikunamv nyi kvgonv dakrapla okv so mvvnam gaam sum Jisu gvlo milwkto: \v 58 “Ngonu ninyia vbv mindubv tvvto ‘Ngo nyi gv mvnam Pwknvyarnvnaam sum mvyakre, okv alu loum kochinglo ngo ho nyi gv mvmanam ako mvre.’” \v 59 Bunu mvngchikma, vbvrijvka, bunugv minam ha lvin akin dubv minyu mato. \p \v 60 Nyibu Butvyachoknv mvnwng gv kaagialo dakrapla okv Jisunyi tvuto, “Bunu mvnwng gv nam gungnying lwknam ha no ogu mirwk sise kaama lare?” \p \v 61 Vbvritola Jisu sudu mato okv gamgoka milin mato. Lvkodv nyibu Butvyachoknv Jisunyi tvuto, “No Kristo rungre, Ngonugv kumnamjonam Pwknvyarnv gv kuunyilo vrungre?” \p \v 62 \x - \xo 14:62 \xo*\xt Dan 7:13 \xt*\x*“Vm Ngo mabv,” Jisu mirwkto “Okv Nyia Kuunyilo ngam kainv Pwknvyarnv gv lakbiklo doodubv okv nyidomooku tolokv doomwk lo aadu bv nonu mvnwngngv kaapare!” \p \v 63 Nyibu Butvyachoknv atugv vji ha putak\f + \fr 14:63 \fr*\ft Vji putakpuyak nam si achialvbv sakchala mvngrunam Jius ridung vngdung lo.\ft*\f* puyak sito okv minto, “Ngonu so gv aolo kvvbi tvvlakaala minjinv yago dinchi kuma! \v 64 Nonu ninyigv Pwknvyarnvnyi nyarjitari nama tvvgvnyibv. Nonugv minbwk svngv ogugola?” \p Bunu mvnwngngv ninyia tokum lwktoku: nw rimur rungpv sirung dubv ripv. \p \v 65 Bunu kvgonv Jisunyi tachor chorbiak rapto, okv bunu Jisu gv nyik a putumto okv ninyia nwkto. “Minjwk kaato yvvla nam nwkbu hv!” Bunu minto. Okv dakrianv vdwv ninyia svbiak svriakto okv ninyia vnggv toku. \s Pitar Jisunyi chimakv vkunam \r (Mt 26:69-75; Lk 22:56-62; Jn 18:15-18,25-27) \p \v 66 Vdwlo Nyibu Butvyachok gv nyijar paknv vdwlokv akonv aalwkrilo Pitar vjaklodvbv pvrvlo doodvto. \v 67 Vdwlo hv Pitarnyi vmvlo atubongv yigula doodubv kaapa pvdw, hv ninyia kadichinchila kaato okv minto, “No kai Najareth Jisu gv lvkobv rinvgo ai.” \v 68 Vbvritola nw um mvvtoku. “Ngo chima... No ogugo mindunv ngo tvvchinma,” nw mirwksito, okv nw aagia gv agi dookubv vngyi toku. Vbvrikunamv vjakpi gubv rokpu ako koktoku.\f + \fr 14:68 \fr*\ft Megonv kitap lo doomado\ft*\fqa vjakpi gobv rokpu ako kokto. \fqa*\f* \v 69 Paknv nyijar angv ninyia hoka kaatola okv kaala daknv vdwa mindvjito, “Nw bunugv lokv akonv!” \v 70 Vbvritola Pitar lvkodv um mvvdvto. Achakgu ayungjvma nga dakbam vdwv Pitarnyi gungnying milwkto, “No mvvnyu mare ho bunugv lokv ako nvngvma vla, ogulvgavbolo no ka, Galili lokv mabv.” \p \v 71 Vbvrikunamv Pitar minto, “Ngo atubongv jvjvbv ho milv sidunv! Ngo jvjvbv minma dvnvlo Pwknvyarnv ngam mvrit laka! Nonu yvvnyi mindunv ho nyi anga ngo chima!” \p \v 72 Vbv minam gola rokpu hv lvnyi nvbv kokto, okv Pitar Jisu ogugo ninyia minpvkudw mvngpa toku, “Rokpu hv lvnyi go kokma dwbv ho no lvom go nga chima vla minre.” Okv nw mvngdwk hv mvngtung sinyu kumabv rila kaptoku. \c 15 \s Jisunyi Pilot gvlo boolwk kunam \r (Mt 27:1-2,11-14; Lk 23:1-5; Jn 18:28-38) \p \v 1 Arukamchi bv nyibu butvnv vdwv, baapubv nyiga vdwa, Pvbv tamsarnv vdwa, okv dookum mvnwngnga lvkobv kaarwksuto. Okv bunugv rungnam vdwa mvtoku. Bunu Jisunyi jaako lvktola, ninyia vnglin gvto, okv Pilot gvlo ninyia laklwk toku. \v 2 Pilot ninyia tvuto, “No Jius vdwgv Dvbv ngvri?” \p Jisu mirwkto “No gv minam v mabv.” \p \v 3 Nyibu butvnv vdwv Jisu gvlo gungnying awgo milwkto, \v 4 vkvlvgabv Pilot Jisunyi tvvdidvto “No mirwk dubv mvngmare? Tvvtoka vdwgo bunu mvnwngngv nam gungnying lwkdunv!” \p \v 5 Lvkodv Jisu gamgoka mirwk sumato, okv Pilot mvngngak pala mvngtoku. \s Jisunyi simu dukubv minkunam \r (Mt 27:15-26; Lk 23:13-25; Jn 18:39—19:16) \p \v 6 Vngbodvnam Pumja ngv rirap dwkibv Pilot gvlo vkvnv ribwng namgo dooto patwklo tumnam nyi vdwlokv akonyi nyi vdwgv koonam anga anyubv limu dukubv. \v 7 Vbvriri ho nyi ako aminv Barabas vnam gonyi vdwa yalung dula gwngrw gwnv go patwk arwnglo dooto. \v 8 Vdwlo nyitwng ngv vngkum tokudw okv bunu Pilot ninyigv ribu ha rijilabv vla kooto. \v 9 Nw bunua tvvkato, “Nonu ngam jius gv Dvbv nga nonugv lvgabv anyubv topu jilabv vla mvngdure?” \v 10 Bunugv tanyum gvnam lokv nyibu butv vdwv Jisunyi ninyi gvlo laklwk dunv vla Pilot alvrungbv chinto. \p \v 11 Vbvritola nyibu butvnv vdwv nyitwng nga bunugv lvgabv Barabasnyi anyubv tulin jilabv vla Pilotnyi mintokv vla miarto. \v 12 Pilot nyitwng nga lvkodv tvvkato, “Vbvrikunamv, nonugv Jius vdwgv dvbv ngv, vnam nyi sum ngam ogu ritokv vla mvngdu?” \p \v 13 Bunu rumla gokorto, “Ninyia Daapolo takki toka!” \p \v 14 Pilot tvvka tokuda, “Vbvritola ogunv rimur gula nw ripvnv?” Bunu abuyabv rumla gokto “Ninyia Daapolo takki toka.” \p \v 15 Pilot nyitwng nga rinyok dubv mvngto, vkvlvgabv nw bunu gvbv Barabasnyi anyubv tulin jitoku. Vbvrikunamv Pilot Jisunyi svnyak pamutoku, okv bunugv laaklo ninyia daapo lo takki dukubv jilwk toku. \s Sipai vdwv Jisunyi nyarjikau toku \r (Mt 27:27-31; Jn 19:2-3) \p \v 16 Sipai vdwv bunugv ajin vdwa gokkum silaila Jisunyi Pilot nyigam gv kvba baaku pvrvlo vnggvtoku. \v 17 Bunu lvngching lwngbonv vji vkv jvtvlaklwk gubv Jisunyi pilwkto, tvv doonv hakbv lokv dunggar bv mvto, okv um ninyigv dumpo lo pilwkto. \v 18 Vbvrikunamv bunu salaam mvminto: “Jius vdwgv Dvbv ngv turbwng laka!” \v 19 Bunu ninyigv dumpo nga daadwng lokv dvngto, ninyia tachor chorke toku. Ninyia bunu lvbwng ngv kumpvto, okv guplwkto. \v 20 Vdwlo bunu ninyia rijirio svngam rinya tokudw, bunu ninyigv ayak lokv lvngching lwngbonv vji pilwk nama pilintoku okv ninyigv vji gvbwng nama pikkur lwktoku. Vbvrikunamv bunu ninyia daapolo takki dubv linggv toku. \s Jisunyi Daapo lo takki kunam \r (Mt 27:32-44; Lk 23:26-43; Jn 19:17-27) \p \v 21 \x - \xo 15:21 \xo*\xt Rom 16:13\xt*\x* Lamtvlo bunu nyi go aminv Saimon vnamgo vngrwk suto nw mooku lokv pamtv bv aanvgo, okv ninyia sipai vdwv Jisu gv Daapo ngam joodu bv mililalato. (Saimon nw Sairene lokv okv Alekjandar gvla Rupus gv abuv.) \v 22 Bunu Jisunyi Golgota vnam mooku lo aalwk gvto. “Golgota vnam si dumku gv mooku.” \v 23 Hoka bunu ninyia anggor ala lo nvnv mvyomvchinam miir vnam, vkv jitv tvvto, vbvritola Jisu um tvngmato. \v 24 \x - \xo 15:24 \xo*\xt Miri 22:18\xt*\x*Vbvrikunamv bunu ninyia hoka daapolo takki toku okv ninyigv vji ha bunu mvnwng hv ormi sitoku, vji arip ha yvv paaridw vla kaakanvbv vlwng lika suto. \v 25 Vdwlo ninyia bunu Daapolo takki rilo ho aru gv gunta kiya baji bv ritoku. \v 26 Ninyia gungnying lwgvnvnv nga “Jius vdwgv Dvbv” vla lvktola kaapadubv timpvto. \v 27 Bunu dvritnaaritnv nyi anyi goka Jisunyi lvkobv akonyi lakbik kyambv okv akonyi lakchi kyambv takkito.\f + \fr 15:27 \fr*\ft Megonv kitap lo bars 28 sum lvktamdo: \ft*\fqa Ngo nonua mindunv Darwknv Kitaplo mindu, ‘Nw rimur nvgv gungnying nga gvvria jito,’ vnam ngoogv lvga ngv jvjvbv aarung reku”\fqa*\ft (Kaato Lk 22.37). \ft*\f* [ \v 28 \x - \xo 15:28 \xo*\xt Aij 53:12\xt*\x*Vkv aingbv Darwknv Kitap hv jvjvbv ritoku ho mindu “Nw alvmanv nyi vdwgv aje ha naapin sipv”] \x - \xo 15:28 \xo*\xt Aij 53:12\xt*\x* \p \v 29 \x - \xo 15:29 \xo*\xt Miri 22:7; 109:25; Mk 14:58; Jn 2:19\xt*\x*Lamtv lokv vngpiknv nyi vdwv dumpo ngv dumpv panyula riying dvla Jisunyi minjimiobv svbv minto, “Ah ha! No Pwknvyarnvnaam ha mvyak gvrila alu loum lo mvrung tvdukui! \v 30 Vjak Daapo hokv itokuka okv no atu hv mvtursito kuka!” \p \v 31 Vbvdvdvbv nyibu butvnv vdwv okv Pvbv tamsarnv vdwv, Jisunyi nyarji minto, bunu mimisito, “Nw kvvbi vdwa ringlato, vbvritola nw atu hv ringsu-nyuma! \v 32 Klai kaalaju Kristonyi, Israel gv Dvbvnyi, vjak Daapo lokv idu kubv, ho ngonu ninyia mvngjwng rikunv!” \p Okv ninyia takulo taktanam nyi anyi vka Jisunyi minjimiola mindvto. \s Jisu gv sikunam \r (Mt 27:45-56; Lk 23:44-49; Jn 19:28-30) \p \v 33 Vdwlo alu lopo tokudw, mooku mvnwnglo kanv toku, v gunta aom gubv doobwngto. \v 34 \x - \xo 15:34 \xo*\xt Miri 22:1\xt*\x*Gunta aom baji bv Jisu gamtv rungbv gokla minto “Eloi, Eloi, lama Sabakthani?” So vnam si “Ngoogv Pwknvyarnv, ngoogv Pwknvyarnv no ogu bv ngam topak duku nvla?” \p \v 35 Nyi mego hoka doonv vdwv ninyigv minam um tvgvrila minto, “Tvvtoka nw Elijanyi gokdu!” \v 36 Bunugv lokv akonv riolwkto tachak pupam go bvngla, um kungsoknv opolo nwkbokto, okv um singda nyiktoklo pubwngto. Vbvritola nw um Jisugv naptwng naborlo tungsala tungpvto okv minto, “Dooyato! Klai kaalaju lvkonyika Elija aala ninyia Daapo loka naalu ridw!” \p \v 37 Gamtv rungbv gokto kula Jisu sitoku. \p \v 38 Pwknvyarnv gv naam arwnglo darwk yachoknv karchung lo vji torchik nvnv ngv mvngring lokv lvtwng lobv taknyi gubv takpinsito. \v 39 Sipai nyigam daapo kaagia gv nvchilo daktola, Jisu oguaingbv sipvdw um\f + \fr 15:39 \fr*\ft Megonv kitaplo doodu\ft*\fqa kapkok toku okv sitoku.\fqa*\f* vdwlo kaatodw nw svbv minto, “Si Nyi si jvjvbv Pwknvyarnv gv kuunyilo gurung!” \p \v 40 \x - \xo 15:40,41 \xo*\xt Lk 8:2,3 \xt*\x* Hoka nyimvmvvga vkv mego, adu lokv kaatinla dakto. Hv bunu Meri Magdalene, boruya Jems gvla Josep gv anv Meri okv Salom. \v 41 Bunu Jisu gv Galili lo rerilo remin gvnv ngv okv ninyia ridur nvngv. Okv ninyia vngming gvla Jerusalem lo vngming gvnv nyimvmvvga vkvsin awgo rito. \s Jisunyi nyibung riikunam \r (Mt 27:57-61; Lk 23:50-56; Jn 19:38-42) \p \v 42-43 Arium dindin bv ritoku, vdwlo Arimatia lokv Josep aalwk todw. Nw Jius kvba vdwgv mvngdvnam nyi gubv rito, nw Pwknvyarnv gv Karv gv aase nga dooya nvgo. Ho alu hv Richo minchola ridw alu bv rito (Vnamsi Jius Doonualu ham loochoyanv), vkvlvgabv Josep mvngrwla Pilot gv dookulo aala Jisu gv svma nga kooto. \v 44 Jisu sipvku vnam ha tvvtola Pilot achialvbv lamtoku. Nw sipai nyigamnyi gokla okv Jisu kajo sirokuri vla tvvkato. \v 45 Sipai nyigam gvlo tvgapro kochingbv, Pilot Josepnyi svma nga naala duku vla minto. \v 46 Josep vji jebor go rvvgv rila, svma nga naalu laku, vji jebor hv tumgv rikula, okv nyibung arwnglo vvpv toku, nyibung ngv vlwng lvngtak golo dulwknam go. Vbv mvgvrila nw agi a vlwng pwktv rungnvgo ngortum to. \v 47 Meri Magdalene okv Josep gv anv Meri bunu kaariala okv Jisu gv svma nga vvpv konga kaatoku. \c 16 \s Turkurkunam \r (Mt 28:1-8; Lk 24:1-12; Jn 20:1-10) \p \v 1 Jius Doonualuv vngro kochingbv, Meri Magdalene, Jemsgv anv Meri, okv Salom bunu Jisu gv svma lo piakdubv vla amok nampunv vkv rvvtoku. \v 2 Vjwng alu gv achialv arukamchi bv, doonyi chaalin dukubv, bunu nyibung lo vngto. \v 3-4 Bunu lamtvlo akin akin v raami sila vngto, “Yvvkudw ngonugv lvgabv nyibung agi gv vlwng a ngorkok jijinv?” (Ho vlwng angv maatarbv pwktv nvgo.) Vbvrikunamv bunu kaadung namv vlwng ngv ngorkokla doodubv kaapato. \v 5 Vkvlvgabv bunu nyibung arwnglo aato, hoka bunu nyi yaapa go yapungnv vji gvnvgo lakbik kyambv doodubv kaapato, ho bunu lamla busuto. \p \v 6 Nw minto, “Lamla busu mabv” “Ngo chindu nonu Najaret lokv Jisunyi makardu, yvvnyi daapo lo takki nama. Nw so dooma—nw turkur roku! Kaatoka bunugv ninyia vvpv konga. \v 7 \x - \xo 16:7 \xo*\xt Mt 26:32; Mk 14:28 \xt*\x* Vjak vngyikula okv ninyigv lvbwlaksu vdwam, Pitarnyi mintala bunua so doin sam minji tekuka: ‘Nw Galili lo nonua vngchoyare; ninyigv nonuam mintam kunam aingbv, nonu ninyia alo kaarwk sire.’” \p \v 8 Vkvlvgabv bunu achialvbv mvngdwkla okv lamla nyibung lokv jokla kula vnglintoku. Bunu yvvnyika ogugo mimato, ogulvgavbolo bunu busu nyato. \s GAMLV NGA AKU BV LVKNYA NAMGO\f + \fr 16:8 \fr*\ft Mgonv kitap lo krim gv lvknam lo Galv lo so lvktarlvknya namv (bars 9-20 vdw si) doomado\ft*\f* \s Jisu Meri Magdalenenyi kaatam sutoku \r (Mt 28:9-10; Jn 20:11-18) \p [ \v 9 Jisu gv sitokula turkurro kochingbv Vjwng alu gv arukamchi bv, nw Meri Magdalenenyi kaatam sichoto, ninyigv uyuvram kanw go charlin kunam anga. \v 10 Nw vngtoku okv mvngdwkla kapla rila doonv Jisu ninyigv lvkobv rigvnam bunu vdwa mintam jitoku. \v 11 Bunu Jisu turpvku okv nw Jisunyi kaarwksuto vnam um tvvtolaka, bunu hum jvjvbv mvngma nyato. \s Jisu lvbwlaksu anyia kaatam sutoku \r (Lk 24:13-35) \p \v 12 So kochingbv, Jisu nyidum anyi gonyi akusubv kaatam sutoku vdwlo bunu bunugv diringmooku lamtvlo vngrilo. \v 13 Bunu vngkur toku okv kvvbi vdwa minpa toku vbvrijvka bunu hum tvvjing mato. \s Jisu vring gula akin a kaatam sutoku \r (Mt 28:9-10; Jn 20:11-12) \p \v 14 Ataranya bvku, Jisu lvbwlaksu vring gola akin gonyi kaatam sutoku bunugv dvnam dvla doorilo. Nw bunua yamtoku ogulvgavbolo bunu gvlo mvngjwng doomato okv ogulvgavbolo bunu achialvbv tvvjing nyuma nvgobv rito yvv bunu ninyia turpv vla kaatola mintam namaka tvvjing mato. \v 15 \x - \xo 16:15 \xo*\xt Nyim 1:8 \xt*\x* Nw bunua mintoku, “Vngnyika nonu nyiamooku mvnwnglo okv Gamlv nga nyi mvnwnglo japji teka. \v 16 Yvv bunu mvngjwngla Baptisma naaredw v bunu ringnam a paareku; Okv Yvv bunu mvngjwng maredw bunu ngooriku. \v 17 Mvngjwngnv vdwgvlo svkvnv lamrwpabv rigvnvnv jwkrw ngv lvkobv dooming gvriku: Bunu ngoogv amin lokv uyuvram vdwa charpakre; Bunu akusunv gaam japlare; \v 18 Bunu tabw vdwa naarapjeka vmalo chumdwk haka tvngjeka, bunua ogu rimare; bunu nyi lvvmanv aolo laak lakpvbolo lvvmanv poyariku.” \s Jisunyi nyidomooku bv naacha kunam \r (Lk 24:50-53; Nyim 1:9-11) \p \v 19 \x - \xo 16:19 \xo*\xt Nyim 1:9-11 \xt*\x*Ahtu Jisu gv bunua mintamro kochingbv, ninyia nyidomooku bv naacha toku, okv ninyia Pwknvyarnv gv lakbik kyamlo doomu toku. \v 20 Lvbwlaksu vdwv vnglintoku okv mooku mvnwnglo japgo jitoku, okv Ahtu bunua lvkobv reming gvto okv bunugv japji namv jvjv gorung mvngdubv lamrwpadubv rila kaatam jitoku.]