\id MAT Tagin: Bible Translation 1st Edition \ide UTF-8 \ide Unicode (UTF8) \h Metiu \toc1 METIU gv Gamlv milambv \toc2 Metiu \toc3 Mt \mt1 METIU \mt2 gv Gamlv Milambv \imt Mintamchonam \ip \bk Metiu gv Gamlv milambv\bk* milinjinam si Jisunyi milvkunam Ringnvbaanv gubv mintoku, Pwknvyarnv gv Aku Pvbv lo ninyigv nyi vdwgvlo milvkunam ha rilinjikunv akobv mintoku, so alvnv yunying si Jisunyi bvnglwkku, Jius nyi vdw gvngv mwngma, vbvritola nyiamooku nyi mvnwng gvngv vla minpadu. Metiu sum alvrungbv lvkpv jipv. Si Jisunyi kuubvnglin nama minrapla, ninyigv baptisma naanam okv pokayarka nama minpa jila, okv vbvrikunamv ninyigv ridungripa rirapla doin japgola tamsar kunam ha, okv Galili lo mvpuripunam lobv lvkpv jidu. Ho kochingbv Gamlv lo Jisu gv Galili lokv Jerusalem bv vngnam ha okv ninyigv ataranya bvku alu kanw go ninyigv rinam dvdv nga minla, ninyia daapo lo takkinam ha minla okv ninyigv turkurkunam lobv lvkgapla vvpvdu. \ip So Gamlv so Jisunyi kainv tamsar nvgobv, Pwknvyarnv gv Pvbv nga japlarila nvgobv, okv Pwknvyarnv gv Karv gv lvkwng ngaka tamsar lanv gubv kaatamdu. Ninyigv kairungbv tamsar nama vvkumla baangu gubv vvpamdu: (1) Moodw putunglo Doin minam, Nyidomooku Karv lo doojinv vdwgv rikordokor ha, ridung ripa rise, pwsepaase okv Pwknvyarnv gv Karv lo vngse lvga nga minjipv (Mvrwmvpa 5-7); (2) lvbwlaksu nyidum vring gola anyia bunugv rise minse lvga nga minam (Mvrwmvpa 10); (3) Pwknvyarnv gv Karv gv lvga nga minchisinam (Mvrwmvpa 13); (4) lvbwlaksu gv lvkwng nga tamsarnam (Mvrwmvpa 18); (5) nyiamooku gv ngoose nga okv Nyidomooku Karv gv aase nga tamsarnam (Mvrwmvpa 24-25). \iot Arwng lokv darlinnam \io1 Nwdw kinam okv Jisu Kristonyi dwrwboklinnam \ior (1:1—2:23)\ior* \io1 Yalu gv lvgabv Jon Baptist gv ridungripa rinam \ior (3:1-12)\ior* \io1 Jisu gv baptisma naanam okv pokayarkanam \ior (3:13—4:11)\ior* \io1 Jisu gv Galili lo yalu gv ridungripa rinam \ior (4:12—18:35)\ior* \io1 Galili lokv Jerusalem lo \ior (19:1—20:34)\ior* \io1 Ataranya hupta lo okv Jerusalem gv nvchilo \ior (21:1—27:66)\ior* \io1 Jisu turkurkunam okv nyi vdwa kaatamsikunam \ior (28:1-20)\ior* \c 1 \s Jisu Kristo gv abuapa \r (Lk 3:23-38) \p \v 1 Si Abraham gvlo linv Dabid gv husi Jisu Kristo gv nwdwv. \p \v 2-6a Abraham lokv naalaila Dvbv Dabid lobv soogv nwdw ha lvkpvpv: Abraham Isaak gv abuv, Isaak Jakob gv abuv, Jakob Juda gvla ninyigv boru vdwgv abuv. Okv Tamar gvlokv bvngnam Perej gvla Jera gv abuv Juda. Okv Perej Hejron gv abuv, okv Hejron Ram gv abuv. Ram Amminadab gv abuv, Amminadab Naason gv abuv, Naason Salmon gv abuv. Salmon gv kuunyilo hv Boaj, hv Rahab gvlokv bvngnam v, okv Boaj gv kuunyilo ngv Obed, hv Rut gvlokv, okv Obed gv kuunyilo ngv Jesse okv Jesse gv kuunyilo ngv Dvbv Dabid. \p \v 6b-11 Dabid\x - \xo 1:6b-11 \xo*\xt 2Dv 24:14,15; 2Kri 36:10; Jer 27:2\xt*\x* lokv naalaila Israel nyi vdwa Bebilon lo nyirabv naakunam lobv soogv nwdw vdwa lvkpvpv: Okv Jesse Dvbv Dabid gv abuv, Dvbv Dabid gv kuunyilo ngv Solomon (Ninyigv anv ngv Uriah gv nywng ngv), Solomon Rehoboam gv abuv, Rehoboam Abija gv abuv, Abija Asa gv abuv. Asa Jehosapat gv abuv, Jehosapat Jehoram gv abuv, Jehoram Ujjiah gv abuv. Ujjiah Jotam gv abuv, Jotam Ahaj gv abuv, Ahaj Hejekiah gv abuv. Hejekiah Mannasse gv abuv, Mannasse Amon gv abuv, Amon Josia gv abuv. Okv Josia Jehoiachin gvla ninyigv boru vdwgv abuv, so si Bebilon lo nyirabv rila doodw ngvku. \p \v 12-16 Bebilon lo nyirabv rila dooro koching lokv naalaikula Jisunyi bvngdw lobv soogv nwdw ha lvkpvpv: Jehoiachin Sealtiel gv abuv, Sealtiel Jerubbabel gv abuv. Jerubbabel Abiud gv abuv, Abiud Eliakim gv abuv, Eliakim Ajor gv abuv. Ajor, Jadok gv abuv, Jadok Akim gv abuv, Akim Eliud gv abuv. Eliud Eliajar gv abuv, Eliajar Matan gv abuv, Matan Jakob gv abuv. Okv Jakob, Kristo vla minam Jisunyi bvngnv Meri gv nyilu Josep gv abuv. \p \v 17 Vbvrikunamv Abraham lokv Dabid lobv singtam vring gola api go, okv Dabid lokv Bebilon lo nyirabv rila doonam lobv vring gola api singtam go okv hokv naalaikula Jisu Kristonyi bvngnam lobv singtam vring gola api gobv ritoku. \s Jisu Kristonyi dwrwboklin kunam \r (Lk 2:1-7) \p \v 18 \x - \xo 1:18 \xo*\xt Lk 1:27 \xt*\x* Jisu Kristonyi svbvching mooku so dwrwboklin toku. Ninyigv anv Merinyi Josep gvlo minggag jitoku, vbvritola bunyiv nywng nyilubv rila dooba sutv madvbv hv Darwknv Dow lokv anga go dootvdu vla chinsu toku. \v 19 Josep tarwkbaknv nyi go, vkvlvgabv Merinyi nyi vdwgv kaagialo hinying momare mvngla, mingak minsu nama atubongv kayu dukubv rungtoku. \v 20 Ho lvkwngbv ninyigv vbv mvngdung rilo, Ahtu gv nyidogindung ako yumalo aala ninyia mintoku, “Josep, Dabid gv husi, Merinyi no gv nywngbv naase nga busu mabvka. Ninyigv kuugvnam v Darwknv Dow lokv gvdunv. \v 21 \x - \xo 1:21 \xo*\xt Lk 1:31\xt*\x* Nw kuunyilo ako bvngri, okv no hum Jisu vla amin minre—ogulvgavbolo hv ninyigv nyi vdwa bunugv rimur loka ringlin reku.” \p \v 22 Vjak so mvnwng si ridu Pwknvyarnv gv kvvlo nyijwk vdwlo minam dvdv nga jvjv bv rilin modubv. \v 23 \x - \xo 1:23 \xo*\xt Aij 7:14\xt*\x* “Darwknv nyijar gunv kuu gvla, okv kuunyilo gubv bvngre, okv ninyia Immanuel vla minre” (So minam si, “Pwknvyarnv ngonugv rikulo reming gvduku,” vnam v). \p \v 24 Vkvlvgabv vdwlo Josep gudung tokudw nw nyidogindung gv ninyia ritokv vla mingkubv nw Merinyi nywngbv naatoku. \v 25 \x - \xo 1:25 \xo*\xt Lk 2:21\xt*\x* Vbvritola nw Meri gv kuunyilo nga bvngtv madv yika nw Merinyi doogvkargv matoku. Okv Josep ninyia Jisu vla amin mintoku. \c 2 \s Doonyi chagia lokv kaalwknv vdwv \p \v 1 Judia mookugv Betlehem banggu lo Jisunyi bvngtoku, Herod gv Dvbv bv rila doori hoka. Vbvridanam gula doonyi chaagu mooku lokv nyido takar a chinv nyi mego Jerusalem lo aatoku \v 2 okv tvvkato, “Jius vdwgv Dvbv bv rijinv vmi anga nga ogolo bvngpv? Ngonu ninyigv takar a chaagu kiambv chaalin nama kaala ninyia kumdujodubv aapvnv.” \p \v 3 Vdwlo Dvbv Herod sum tvvpa tokudw, hv achialvbv mvngru toku, okv Jerusalem gv nyi mvnwng ngvka. \v 4 Nw Nyibu Butvnv mvnwngnga okv pvbv tamsarnv vdwa gokkum tola bunua tvvkato, “Ogolodw Kristonyi dwrwboklin jikuv?” \p \v 5 “Judia mookugv Betlehem lo,” bunu mirwkto. “Vkvlvgavbolo nyijwk vdwv svbv lvkpvpv: \q1 \v 6 \x - \xo 2:6 \xo*\xt Mai 5:2\xt*\x* ‘Judah mookugv kvdw Betlehem a, \q2 no Judah mookugv pamtv mvnwng lokv miang nvgobv ribwng kumare; \q1 noogv lokv rigv nvgo linre, \q2 hv ngoogv Israel nyi vdwa rigvre.’” \p \v 7 Vkvlvgabv Herod chaagu lokv kaalwknv nyi vdwa kvba doosi kolo goklwk toku okv bunugv lokv chintoku takar v dw tvrwk lo boklin pvnvnyi vla. \v 8 Vbvrikunamv nw bunua svbv gaam mingv rikula Betlehem lo vngmu toku: “Vngnyika okv anga nga alvbv makar laka, okv vdwlo nonu mapa ridw, ngaaka chimu labv, ngo ka vngla ninyia kumdujodubv.” \p \v 9-10 Okv vkvlvgabv bunu vngrap toku, okv bunugv lamtvlo bunu doonyi chaagu kiamgv takar kaanam anga lvkodv kaapa toku. Vdwlo bunu um kaapa tokudw, bunu achialvbv mvngpu laku, bunu achialv himpu punya toku! Hv bunua vngcho-vngcho gvla anga gv dooku lo vnglwk gvtoku. \v 11 Bunu naam arwnglo aatoku, okv vdwlo bunu vmi anga nga anv Meri nga lvkobv doodubv kaato kudw, bunu lvbwng ngv kumpvla gublwk dvla ninyia kumtojotoku. Bunugv amin gvnamv ain go, nampunv tvli go, okv nampunv amokayok jungnv guka naalinla ninyia jitoku. \p \v 12 Vbvrikunamv bunu akusunv lamtvbv vngla bunugv mooku lo vngkurla vngtoku, ogulvgavbolo Pwknvyarnv bunua yumalo gamrwto Herod gv dookubv vngpit kumabvkv vla mintoku. \s Ijipt lo kiring kunam \p \v 13 Bunugv vngyuro kochingbv, yuma goloka Ahtu gv nyidogindung gonv Josep gvlo aala mintoku, “Herod vmi anga nga mvkidubv vla ninyia makar kardu. Vkvlvgabv gudung tvka, okv vmi anga hala anv nga vnggv laila Ijipt lo kisum gvtoka, okv vdwlo ngo vnglakukv vla mima redw hoka doobwng laka.” \p \v 14 Josep dokrap toku, vmi anga hala anv nga vnggv laila ayu Ijipt lo kisum toku, \v 15 \x - \xo 2:15 \xo*\xt Hos 11:1\xt*\x* Nw hoka Herod gv sima dvdvlobv dobwngto. So si Ahtu gv nyijwk vdwlo, minpvnam gaam “Ijipt lokv ngoogv Kuunyilo nga gokpv kunv,” vnam a jvjvbv rilin modukubv si ripvnv. \s Umvuu vdwa pakipamar kunam \p \v 16 Vdwlo Herod chaagu kiamgv kaalwknv nyi vdwv ninyia mvvpv kunvnyi vla chinto kudw, nw achialvbv dokcha toku. Nw Betlehem okv doosindoin gv vminyilo nyingnyinv okv miangnv mvnwngnga mvkidubv orto go jitoku—so si vbv ritoku vdwlo chaagu kiamgv nyi kaalwknv vdwa takar gv unglin jirilokv nw sum chintoku. \p \v 17 Svbvrila nyijwk Jeremia gv minam v jvjv bv rilin toku: \q1 \v 18 \x - \xo 2:18 \xo*\xt Jer 31:15\xt*\x* “Rama lo dutv rungnv adu go tvvpadu, \q2 hidwkla kapnam adu go. \q1 Rakel gv kuu vdwv siro kunam lvkwngbv: \q2 nw maaku jimakv vla, \q2 siinyimar mvla kapdu.” \s Ijipt lokv aakur kunam \p \v 19 Herod gv siro kochingbv, Ahtu gv nyidogindung ako Ijipt lo Josep gv yumalo aalwk toku \v 20 okv minto, “Gudungto, vmi anga hala okv ninyigv anv nga naalaila, Israel mookubv vngkur tokuka, ogulvgavbolo vmia mvkidubv rungnv vdwv siroku.” \v 21 Vkvlvgabv Josep gudung toku, vmi hala okv anv ha naalaila, Israel mookubv vngkur gvtoku. \p \v 22 Vbvritola vdwlo Josep Arkelaus Judia lo ninyigv abu Herod gv Dvbv svngtung nga svngsit pvkv vla tvvpa pvkudw, nw hoka vngdubv busuto. Ninyia yumalo abuyabv mintamto, vkvlvgabv hv Galili gv mooku lo vngtoku \v 23 \x - \xo 2:23 \xo*\xt Mk 1:24; Lk 2:39; Jn 1:45\xt*\x* okv Najaret vnam banggu lo ninyigv naam a mvtoku. Okv vkvlvgabv nyijwk vdwgv “Ninyia Najarene vla minre” vnammv jvjvbv rilin toku. \c 3 \s Jon Baptist gv japgo karnam \r (Mk 1:1-8; Lk 3:1-18; Jn 1:19-28) \p \v 1 Vbvrire hoka Jon Baptist Judia gv chukrimooku lo aala japgo raptoku. \v 2 \x - \xo 3:2 \xo*\xt Mt 4:17; Mk 1:15\xt*\x* Nw minto, “Nonu rimur lokv mvngdin tokuka, ogulvgavbolo Nyidomooku Karv ngv nvchi dooku!” \v 3 \x - \xo 3:3 \xo*\xt Aij 40:3\xt*\x*Jon vkvnv nyi ako nyijwk Aijaya gv minam angv, Aijaya minto, \q1 “Chukrimooku v nyi go gokdungdo, \q2 ‘Ahtu gv lvgabv lamtv nga mvkimvak jilakv; \q2 ninyia vngmu dubv lamtv nga sorchi dubv mvtokv!’” \p \v 4 \x - \xo 3:4 \xo*\xt 2Dv 1:8 \xt*\x*Jon gv vjiv kemel amw lokv mvnam go; hv apin hukpia go hukto, okv ninyigv dvnam v takamyarup okv tangungula go. \v 5 Jerusalem lokv Judia mooku mvnwng lokv okv Jordan svko nvchi gv mooku lokv nyi vdwv ninyi gvlo aanyato. \v 6 Bunu bunugv rimur lokv mvngdin nyatoku okv nw bunua Jordan svko lo baptisma jitoku. \p \v 7 \x - \xo 3:7 \xo*\xt Mt 12:34; 23:33 \xt*\x* Vdwlo Jon Parisis okv Sadusis vdwa ninyi gvlo baptisma jikudubv aadu bv kaato kudw, nw bunua minto, “Tabw vdw nonu—yvvla nonua Pwknvyarnv gv mvritririt jikulo nonu aamare vla minv? \v 8 Nonu rimur lokv lirung pvku vla kaachin dukubv rinam go rito kuka. \v 9 \x - \xo 3:9 \xo*\xt Jn 8:33\xt*\x*Okv nonuno Abraham nonugv abu v vla Pwknvyarnv gv mvritririt mvji kolo aamare vla mvngma bvka. Ngo nonua mindunv Pwknvyarnv so vlwng vdw sum naala Abraham gv husi bv mvlare! \v 10 \x - \xo 3:10 \xo*\xt Mt 7:19\xt*\x* Yagwng ngv singnv nga miami laalubv palin dubv dooriado; singnv alvnv apwasi svvmanv dvdv nga palinla okv vmvlo orlwk dunv. \v 11 Nonu mvngdin pvku vla kaatambv ngo nonua isi lokv baptisma jidunv, vbvritola ngoogv kochinglo aarinv angv nonua Darwknv Dow lokv okv vmv lokv nonua baptisma jireku. Nw nga achialvbv kaiyadunv; okv ngo ninyigv lvkiam haka dvbwng yadubvka riyin yakuma. \v 12 Nw ninyigv aamtami kapkak nvnv upua doogv sudu. Nw ninyigv amkarmikar a nesunglo gvvlwk reku, vbvritola amsokmisok a nyimanv vmvlo ramyok reku.” \s Jisunyi baptisma jikunam \r (Mk 1:9-11; Lk 3:21,22) \p \v 13 Vbvrire hoka Jisu Galili lokv aalwk la okv Jon gvlo Jordan Svko lo aatoku, nw gvlokv baptisma naadubv vla. \v 14 Vbvritola Jon ninyigv mvngnama mvngkurmvngrwk modubv gwngkwto, Jon minto, “Ngo ya no gvlo baptisma naaya svnga, no ngoogvlo ayapvi!” \p \v 15 Vbvritola Jisu ninyia mirwkto, “Vjakgv lvgabv vbv doomu lajuka. Svbv rila Pwknvyarnv gv mvngnam mvnwngnga rilajuka.” Vkvlvgabv Jon mvnglwk minggv toku. \p \v 16 Jisu baapubv baptisma naanam gula, nw isi lokv agum lo daklin toku. Vbvrikunamv Ninyi gvbv nyidomooku ngv kokok jito, okv Nw Pwknvyarnv gv Dow v taakw jvbv ritola ninyi gvlo jarlwk loodubv kaatoku. \v 17 \x - \xo 3:17 \xo*\xt Atk 22:2; Miri 2:7; Aij 42:1; Mt 12:18; 17:5; Mk 1:11; Lk 9:35 \xt*\x* Vbvrikunamv nyidomooku tolokv gaamgo minto, “Si ngo atubogv paknam Kuunyilo ngv, ngoogv mvngyum namv.” \c 4 \s Jisunyi pokayarka kunam \r (Mk 1:12-13; Lk 4:1-13) \p \v 1 \x - \xo 4:1 \xo*\xt Heb 2:18; 4:15 \xt*\x* Vbvrikunamv Dowv Jisunyi chukrimooku lo okv ninyia Uyu am pokayarka modukubv vnggvto. \v 2 Alu champi gula okv ayu champigo dvmabv dooro koching so, Jisu kano toku. \v 3 Vbvrikunamv Uyu ninyi gvlo aala minto, “No Pwknvyarnv gv Kuunyilo ngvbolo, so vlwng vdw sum vtwngbv ridubv mintoka.” \p \v 4 \x - \xo 4:4 \xo*\xt Det 8:3 \xt*\x* Vbvritola Jisu mirwksito, “Darwknv Kitaplo mindu, ‘Nyi si vtwng lokv mwng turma dunv, vbvritola Pwknvyarnv gv minam gaam mvnwngnga dinchi dunv.’” \p \v 5 Vbvrikunamv Uyu ngv Jisunyi Jerusalem bv vnggv toku, Darwknv Pamtv lo, ninyia Pwknvyarnvnaam aoyachoknv mwnglo aolo dakmuto, \v 6 \x - \xo 4:6 \xo*\xt Miri 91:11,12\xt*\x* okv ninyia minto, “No Pwknvyarnv gv Kuunyilo ngvbolo, atubongv sokv poklu kaatoka, vkvlvgavbolo Darwknv Kitaplo mindu, \q1 ‘Pwknvyarnv no gvbv ninyigv nyidogindung nga orto jire; \q2 bunu nam bunugv laak lo dvvbwngre, \q2 vkvlvgavbolo noogv lvchu nga achidubv vlwng aolo mvmu madubv.’” \p \v 7 \x - \xo 4:7 \xo*\xt Det 6:16 \xt*\x* Jisu mirwksito, “Vbvritola Darwknv Kitaplo vbv mintadu, ‘Noogv Pwknvyarnvnyi no rikwripak mabvka.’” \p \v 8 Vbvrikunamv Uyu hv Jisunyi vnggv laila moodw aoyachok kolo chaagv toku okv ninyia nyiamooku gv achialvbv kainv karv vdwa kaatam toku. \v 9 Uyu v minto, “No nga gublwk dvla kumbojobo lo, nam ngo so gv kaagv dvnam mvnwng sum jire.” \p \v 10 \x - \xo 4:10 \xo*\xt Det 6:13 \xt*\x* Vbvrikunamv Jisu mirwk toku, “Uyu! No vngroto, Darwknv Kitaplo mindu, “Noogv Pwknvyarnv nyimwng kumlajolaka okv Ninyigv lvgabv rimwng laka!’” \p \v 11 Vbvrikunamv Uyu ngv Jisunyi vngyu toku; okv nyidogindung ngv aala Jisunyi ridur toku. \s Jisu Galili lo ninyigv kudungkua nga rirap toku \r (Mk 1:14-15; Lk 4:14-15) \p \v 12 \x - \xo 4:12 \xo*\xt Mt 14:3; Mk 6:17; Lk 3:19,20 \xt*\x* Jonnyi patwk lwknama vdwlo Jisu tvvpa pvkudw, nw Galili bv vngyu toku. \v 13 \x - \xo 4:13 \xo*\xt Jn 2:12 \xt*\x* Nw Najaret lo dooku mato, vbvritola Jibulun gvla Naptali mooku gv Svpar adar lo doonv banggu, Kaparnaum lo doodubv vngtoku. \v 14 Svbvrinam si nyijwk Aijaya gv minpv nama jvjvbv rilin modukubv ritoku, \q1 \v 15 \x - \xo 4:15,16 \xo*\xt Aij 9:1,2 \xt*\x* “Jebulun gv Kvdw okv Naptali gv kvdw, \q2 lamtv ngv svmasa lo inv, Jordan Svko gv takdv gonvlo, \q2 Galili, Jentail vdwgv kvdw! \q1 \v 16 Kanv arwnglo doonv nyi vdwv, \q2 kairungnv Loung go kaapare. \q1 Sinv vdwgv kanv mooku lo doonv vdwgvlo \q2 loung ngv ungjire.” \p \v 17 \x - \xo 4:17 \xo*\xt Mt 3:2 \xt*\x* Vbvriri lokv Jisu ninyigv doina japrap toku: “Nonuno rimur lokv mvngdin tokuka ogulvgavbolo Nyidomooku gv Karv ngv nvchi duku!” \s Jisu ngui naanv nyi api go goklin toku \r (Mk 1:16-20; Lk 5:1-11) \p \v 18 Jisu Galili gv Svpar gv adar lo vngkar rilo, achiboru sinyi go aminv Saimon (Pitar vnam) okv ninyigv boru Andriu vsap lokv svpar lo ngui naadung dubv kaapato. \v 19 Jisu bunua minto, “Nga vngming gvlaka, okv ngo nonua nyi naadubv tamsarre.” \v 20 Vjakgobv bunu vsap a kayupila ninyia lvkobv vngming gvtoku. \p \v 21 Nw vngdavngra la kvvbi achiboru sigodv kaapato, Jibedi gv kuunyilo Jon nyila Jemsnyi. Bunu svpw lo vsap a mvgemvrap sila doonyato. Jisu bunua gokto, \v 22 okv bunu vjakgobv svpwa okv bunugv abua kayupila ninyia lvkobv vngming gvtoku. \s Jisu tamsarla, japkarla, okv mvpuripu toku \p \v 23 \x - \xo 4:23 \xo*\xt Mt 9:35; Mk 1:39 \xt*\x* Jisu Galili gv mooku mvnwng lo vnggo karto, Jius kumku-naam lo tamsarla, Nyidomooku gv Karv gv lvkwng nga japgola, nvgwngnv achiapikla lvvmanv nyi vdwa mvpujila ritoku. \v 24 Jisu gv vbvrinam gv yunying ngv Sairia gv mooku mvnwnglo dusik kartoku, vkvlvgabv nyi vdwv nyi nvgwngnv achiapik nvnga, okv suru nvnga, nyi uyuvram gvnv nga, okv svmik tabnv nga, okv digwng nvnga, ninyi gvlo aagv nyatoku, okv nw bunu mvnwngnga mvpu jitoku. \v 25 Nyi nyipam twngtv nvgo ninyia vngming gvto, hv bunu Galili lokv, okv Dekapolis lokv, Jerusalem, Judia, Jordan Svko gv takdv gonv lokv. \c 5 \s Moodw putunglo doin minam \p \v 1 Jisu nyipam vdwa kaatokula okv moodw putungbv chaato, hoka nw dootungto, \v 2 okv ninyigv lvbwlaksu vdwv ninyia dooyumto, okv bunua tamsar raptoku: \s Jvjvbv mvngpu ngv \r (Lk 6:20-23) \q1 \v 3 “Yvvbunudw yalu lo heema do vla chindunv; bunu mvngpuv, \q2 Nyidomooku gv Karv ngv bunu gvngv! \q1 \v 4 \x - \xo 5:4 \xo*\xt Aij 61:2\xt*\x* “Yvvbunudw tinggw dunv, bunu mvngpuv; \q2 Pwknvyarnv bunua maare! \q1 \v 5 \x - \xo 5:5 \xo*\xt Miri 7:11\xt*\x* “Yvvbunudw nyanyak dunv, bunu mvngpuv; \q2 bunu Pwknvyarnv ogugo milv pvdw um naarwk sireku! \q1 \v 6 \x - \xo 5:6 \xo*\xt Aij 55:1,2\xt*\x* “Yvvbunudw Pwknvyarnv gv mvngnam a kaiyachokbv rinwng dunv bunu mvngpuv; \q2 Pwknvyarnv bunua mvngnam mvnwngnga nyumchi more! \q1 \v 7 “Yvvbunudw kvvbi ajina aya mvngpa dunv bunu mvngpuv; \q2 Pwknvyarnv bunua aya mvngpare! \q1 \v 8 \x - \xo 5:8 \xo*\xt Miri 24:3,4\xt*\x* “Haapok darwknv vdwv mvngpuv; \q2 bunu Pwknvyarnvnyi kaapare! \q1 \v 9 “Yvvbunudw sarsopoyo gv lvgabv ridunv, bunu mvngpuv; \q2 Pwknvyarnv bunua ninyigv umvuu bv minre! \q1 \v 10 \x - \xo 5:10 \xo*\xt 1Pit 3:14\xt*\x* “Yvvbunudw Pwknvyarnv gv mvngnama rigv rila mvdwkmvku nama paadunv hv bunu mvngpuv; \q2 Nyidomooku gv Karv ngv bunu gvngvku! \p \v 11 \x - \xo 5:11 \xo*\xt 1Pit 4:14\xt*\x*“Nonuno mvngpuv vdwlo nyi vdwv nonua nyarjikaula okv mvdwkmvku la okv nonuno gvlo mvvnamrunam a mvvlwk rulwk la mvrekudw, ogulvgavbolo nonuno ngoogv nyi bv rinam lvkwngbv. \v 12 \x - \xo 5:12 \xo*\xt 2Kri 36:16 \xt*\x*Mvngpula okv sakpu yalaka, nonugv lvgabv kairungnv rijo lakmu kaanam go nyidomooku aotv vvpv jipvnv. Nonua richo dakcho yanv krim gv nyijwk vdwaka mvdwkmvku nyatoku. \s Alu okv loung \r (Mk 9:50; Lk 14:34-35) \p \v 13 \x - \xo 5:13 \xo*\xt 2Kri 36:16; Nyim 7:52 \xt*\x*“Nonuno nyia opi mvnwng gv lvgabv alu jvbv ridunv. Vbvritola aluv vdwlo tinama nyemu kubolo, um lvkodv tidukubv mvnyu kuma. Hv anyung kaamanvgobv ridu kunv, vkvlvgabv um ora dukunv okv nyi vdwv um chaajap chariap mvdukunv. \p \v 14 \x - \xo 5:14 \xo*\xt Jn 8:12; 9:5\xt*\x* “Nonuno nyiamooku mvnwng gv lvgabv loung jvbv ridunv. Moodw putunglo pamtv mvnama vvsi nyuma dunv. \v 15 \x - \xo 5:15 \xo*\xt Mk 4:21; Lk 8:16; 11:33\xt*\x* Yvvka mvdurupuma vmv baanu gvrila bati akonv takmam madunv; vbvmabvya hv um ungka kolo vvdin gvrila naam gv nyi mvnwngnga loung ungka modunv. \v 16 \x - \xo 5:16 \xo*\xt 1Pit 2:12\xt*\x* Hvkv aingbv nonuno nyi vdwgv kaagialo loung bv unglaka, vkvlvgabv nyi vdwv nonugv alvbv rinama kaapa gvrila, nyidomooku lo doonv nonugv Abunyi hartv reku. \s Pvbv lvkwngbv tamsarnam \p \v 17 “Ngam Moses gv Pvbv ngala nyijwk vdwgv tamsar nama rila ria dubv aapvnvgo vla mvngma bvka. Ngo bunu gvnga ria dubv aama, vbvritola bunugv tamsar nama jvjvbv rilin modubv aapvnv. \v 18 \x - \xo 5:18 \xo*\xt Lk 16:17\xt*\x*Mvngpa laka nyido ngvla kvdwv vdwlo nyemabv doobwng redw, Pvbv gv gaam akor chargoka rilaria nyumare—ogumvnwng gv nyeri loka nyemare.\f + \fr 5:18 \fr*\fqa ogumvnwng gv ngeri lo; \fqa*\ft Vmalo \ft*\fqa so gv tamsarnam dvdv ngv jvjvbv rilinre.\fqa*\f* \v 19 Vkvlvgabv so Pvbv gv gaam minam akin guka yvvdw tvvma gvrila ajin haka vbv rigv bolo hv Pwknvyarnv gv Karv lo miangyachok nvgobv rire. Kvvbi gaam gunvlo, yvvdw Pvbv gaama tvvgvrila ridula ajin haka vbv rimu bolo, hv Pwknvyarnv gv Karv lo kainvgobv rireku. \v 20 Ngo nonua mindunv, nonu Pvbv tamsarnv vdwa okv Parisis vdwa alvyala Pwknvyarnv gv mvnglwkbv ribolo Pwknvyarnv gv Karv lo aalare. \s Haachihaak namgv lvkwnglo tamsarnam \p \v 21 \x - \xo 5:21 \xo*\xt Mog 20:13; Det 5:17\xt*\x* “Nonuno tvvdu krim nyi vdwa minto, ‘Gwngrw gwma bvka; yvvdw gwngrw gwrinv um hinching chingmure.’ \v 22 Vbvritola vjak ngo nonua mindunv: yvvdw ninyigv achiboru a haachi\f + \fr 5:22 \fr*\fqa no haahi bolo; \fqa*\ft Pota kvvbi lo doodu \ft*\fqa ogurinv kaamabv no haachila. \fqa*\f* dunv um hinching chingmure, yvvdw ninyigv achiborua ‘Noogv alvnamv ogu anyung kaama!’ Vla mindunv um kvba lo boolwkre, okv yvvdw ninyigv achiborua anyung kaamanv pvchanvno vla minv ngv vmv maatarbv guku uyumooku lo vngyare. \v 23 Vkvlvgabv no vdwlo noogv Pwknvyarnvnyi amin jise nga yugwnglo jitv rinyi hoka no achiboru gv nam rinying nama mvngpa bolo, \v 24 noogv amina hoka yugwng hoka kayupila baapubv noogv achiboru gvlo vngla alvbv sarsopoyo dukubv rimisipikula aakur lakula noogv amina Pwknvyarnvnyi jilaka. \p \v 25 “Nam akonv rinyingla kort lo kvba japdubv vnggv rinyi, no kort lo vngtv madvbv baapubv yalung nga japdarjapa minsu laka. No hoka aaku bolo hv nam jwngkadakanv gvlo jilwk reku, hv nam pulis lo laklwkre okv nam patwk tumlwk reku. \v 26 Ngo nonua mindunv, no hoka noogv aje nga dornyama dvdvlo doobwng reku. \s Nyimv nyilo rimurnam lvkwng nga tamsarnam \p \v 27 \x - \xo 5:27 \xo*\xt Mog 20:14; Det 5:18\xt*\x*“Nonuno tvvtoku, ‘Nyimv nyilo bv rimur minsu mabvkv’ vla minam a. \v 28 Vbvritola vjak ngo nonua mindunv: yvv akonv mvvga anga doogvkargv daloka vla kaabiu dunv hv ninyigv haapok lo ninyia lvkobv rimur roku. \v 29 \x - \xo 5:29 \xo*\xt Mt 18:9; Mk 9:47 \xt*\x* Vkvlvgabv noogv nyikbik nyikkv naam kaamur moduboloka, um koolinla ora tvka! Hv alvyare noogv ayak aba gonv kaama namv, ayak mvnwngnga uyumooku bolo orlwk komam svnga. \v 30 \x - \xo 5:30 \xo*\xt Mt 18:8; Mk 9:43\xt*\x*Noogv laak lakbik angv nam rimur gvdubolo, um palin gvrila ora tvka! Hv achialvbv alvyare noogv laak gunv kaama namv, ayak mvnwngnga uyumooku bolo vngmam svnga. \s Burmi sinam gv lvkwng nga tamsarnam \r (Mt 19:9; Mk 10:11-12; Lk 16:18) \p \v 31 \x - \xo 5:31 \xo*\xt Det 24:1-4; Mt 19:7; Mk 10:4\xt*\x* “Sika vbvka minto, ‘Yvv akonv atubogv nywng nga burbolo burdukunv vla mvnwngnga chimpa modubv siti go ninyia jirung laka.’ \v 32 \x - \xo 5:32 \xo*\xt Mt 19:9; Mk 1:11,12; Lk 16:18; 1Kor 7:10,11 \xt*\x* Vbvritola vjak ngo nonua mindunv: nyi akonv ninyigv nywng nga nyilo rinying koma gvrila kvvbi rimur lokv burdunv, okv nywng ngv kvvbi nyilu go naakubolo nyilu naachonam angv ninyia rimur modukunv; okv yvv ho nyimv anga nywngbv naaya dunv hvvka rimurlo aata dunv. \s Milv nama tamsarnam \p \v 33 \x - \xo 5:33 \xo*\xt Leb 19:12; Num 30:2; Det 23:21 \xt*\x* “Nonuno krim gv svbv minam haka tvvnyato, ‘Noogv milv nama topu mabvka, vbvritola noogv ridubv vla Ahtu gvlo milv nama rito laka.’ \v 34 \x - \xo 5:34 \xo*\xt Jem 5:12; Aij 66:1; Mt 23:22 \xt*\x* Vbvritola ngo vjak nonua mindunv: vdwlo nonu milvnam go minredw, ogugo mintak nvyoka. Nyidomooku a mintak nvyoka, tv Pwknvyarnv gv dogingngv; \v 35 \x - \xo 5:35 \xo*\xt Aij 66:1; Miri 4:2 \xt*\x* sichingmooku haka mintak nvyoka si ninyigv lvpa gv lvnu kongv, Jerusalem haka mintak mabvka so si kainv Dvbv gv pamtv ngv. \v 36 Noogv dumpo haka mintakla milv yoka, ogulvgavbolo no dwmw sogo nyika yapung yakia dubv mvnyu mare. \v 37 ‘Vkv vmalo maakv’ vse nga minda tvka-um lvvbo yadubv noogv minammv Alvmanv Angv gvlokv aadunv. \s Mvrwkrirwk sinam gv lvkwng nga tamsarnam \r (Lk 6:29-30) \p \v 38 \x - \xo 5:38 \xo*\xt Mog 21:24; Leb 24:20; Det 19:21\xt*\x* “Okv nonuno tvvpado svbv minam a, ‘Nyik kvlwk v nyik ngurv go, okv hijung kvlwk v hijung ngurv go.’ \v 39 Vbvritola ngo vjak nonua mindunv: nonua rimur nvnga mvrwkrirwk siyoka. Nyi gonv nam moobik tanga svbiak bolo, ninyia noogv moochi tangaka svbiak dvmu laka. \v 40 Okv nyi gonv noogv jvkoklaklwk ka dvrit laila kort lo nam kvba mintv bolo, ninyia noogv jvkoklaklwk haka jitam yalaka. \v 41 Okv sipai akonv nam yikungyira nga lvtw akin go gvji labvkv vla minbolo, no lvtw anyigo gvji laka. \v 42 Vdwlo nam nyi gunv ogugo kooridw, ninyia jirung laka; vdwlo nyi gonv nam ogugo narlabvkv vrinyi, um no ninyia narrwk silaka. \s Nyirunv vdwa pakto laka \r (Lk 6:27-28,32-36) \p \v 43 “Nonuno tvvpa nyado svbv minam a, ‘Ajin a paklaka, nyiru nvnga kaanwng mabv rilaka.’ \v 44 Vbvritola vjak ngo nonua mindunv: nam nyirunv vdwa paklaka okv nam mvdwkmvkunv vdwgv lvgabv kumlaka \v 45 vbv rigvrikula nonuno nyidomooku lo doonv nonugv Pwknvyarnv Abu gv umvuu bv ridu kubv. Nw tarwkbaknv nyi majeka okv tarwkbaknv nyi jeka ninyigv doonyi a bunu gvlo nyika jimudu. Okv alvbv rinv haka okv alvmabv rinv jeka doochar a sarlu jimudu. \v 46 Nonuno nonua paknv nga pakmwng bolo, ogulvgabv Pwknvyarnv nam aya nga jidubv? Lampu naaria nvngvka um risu gvrila! \v 47 Okv nonu noogv ajin vdwa gaam raamwng bolo, um no alvnvgo ripv mvngsu duai? Mvngjwng manv vdwvka um rinyadu! \v 48 \x - \xo 5:48 \xo*\xt Leb 19:2; Det 1:13\xt*\x*No rilakriku runglaka—noogv Abu nyido tolo doonv gv rilak rikunam aingbv! \c 6 \s Jinamrumnam gv lvkwng nga tamsarnam \p \v 1 \x - \xo 6:1 \xo*\xt Mt 23:5 \xt*\x* “Nonuno hima sulaka, nonugv dormo kumla ridungripa rinama nyi vdwa kaadubv vla nyi kaapam lo rima bvka, hvbv nyi kaapam lo riku bolo, no noogv Pwknvyarnv Abu gvlokv rijo paamare. \p \v 2 “Vkvlvgabv vdwlo no heemanv nyi ha ogugo jitv rinyi, um no nyi vdwa kaibv kaatam mabvka, kaakudubvrinv nyi vdwgv kumkunaam vdwlo okv lamtv sugulo ripia aingbv riyoka. Bunu vkvlvgabv rinyadu nyi vdwv kaagvrila bunuam hartv dubv vla. Ngo nonua jvjvbv mindunv, bunuam jise mvnwngnga jiropvkunv. \v 3 Vbvritola vdwlo nonu dvmaheemanv nyi vdwa ogugo ridur tvinyi vbv rilaka noogv dooku lo doonv ajin haka um chimpa madubv. \v 4 Vbvrikubolo hv no atugv risunam bv rire. Okv noogv Abu no ogugo ridudw um kaayanv nam rijo nga jire. \s Kumnam lvkwng nga Tamsarnam \r (Lk 11:2-4) \p \v 5 \x - \xo 6:5 \xo*\xt Lk 18:10-14\xt*\x* “Vdwlo nonu kumredw, kaadubv rinam aingbv rima bvka! Bunu kumkujoku naam lo okv lamtv sugulo daktola kumnwng nyadunv, nyi mvnwngnga kaakudubv vla. Ngo nonua jvjvbv mindunv bunu ogumvnwng nga paaro pvkunv. \v 6 Vbvritola vdwlo no kumdubv mvngridw, noogv karchung arwng lo aalaka, agi a koktum laka, okv noogv kaapa manam Abunyi, kumlaka. Okv noogv Abu no ogugo risududw um kaayanv, nam rijo nga jire. \p \v 7 “Vdwlo no kumredw, arin-kamanv gaam mimabvka, Pwknvyarnvnyi chimanv vdwgv ripiabv rima bvka, bunu mvngdu bunugv Pwknvyarnv ngv tvvdunv ogulvgavbolo bunugv kumnam v asunam lvgabv. \v 8 Bunugv aingbv rima bvka. Noogv Abu chinchodu, noogv dinchi nama ninyia no kootv madvbv. \v 9 Vbvrikunamv so sibv nonuno kumlaka: \q1 ‘Nyidomooku lo doonv ngonugv Abu: \q2 Noogv darwknv aminv kairungnv; \q1 \v 10 noogv Karv bv rimu laka; \q2 nyidomooku hv oguaingbv ridudw vkv aingbv sichingmooku so noogv mvngnambv rimu laka. \q1 \v 11 Ngonugv dvsetvngse dinchi nama\f + \fr 6:11\fr*\fqa dinchi nama \fqa*\ft Vmalo\ft*\fqa silu, \fqa*\ft Vmalo\ft*\fqa aru gv lvgabv \fqa*\f* silu ngonua jilaka. \q1 \v 12 Ngonua rimur nvnga ngonu oguaingbv mvngnga pvdw, \q2 vkv aingbv ngonugv rimur a mvngnga jilabv. \q1 \v 13 Ngonua hila manv pokayarka go rikw moma bvka, \q2 vbvritola ngonua Alvmanv Angv\f + \fr 6:13 \fr*\ft Megonv kitap lo lktamdo \ft*\fqa Ogulvgavbolo noogv mooku hv okv jwkrw hv, okv yunglit hv krim lokv doobwng rungnv. Amen. \fqa*\f* loka ringya labvka.’ [Ogulvgavbolo noogv mooku hv okv jwkrw hv, okv yunglit hv krim lokv doobwng rungnv.’] Amen. \p \v 14 \x - \xo 6:14 \xo*\xt Mk 11:25\xt*\x* Kvvbi gv nam rimur rinam a no mvngnga bolo, aotolo doonv noogv Abu ka nam mvngnga jire. \v 15 Vbvritola no kvvbi ham mvngnga mabolo, aotolo doonv noogv Abu ka, noogv rimur rinam a mvngnga jimare. \s Yiknam lvkwng nga tamsarnam \p \v 16 “Okv vdwlo nonu yikrinyi, kaadubv rinam aingbv nyukmua mvngrubv kaatamla rimabvka. Bunu ayakka mvngru nvgobv mvsudo ogulvgavbolo nyi mvnwngngv bunu yikla doodu nvnyi vla kaare. Ngo nonua jvjvbv mindunv, bunua achialvbv jijinamha jiro pvkunv. \v 17 Vdwlo nonu dvmabv vngrinyi, nonugv nyukmua monyupla okv nonugv dwmw a tai toksu laka, \v 18 vbvribolo kvvbiv nonua yikdunv vla chimare—nonugv kaapa manam Abu mwngchik chinre. Okv nonugv Abu nonu ogugo risududw um kaayanv nonua rijo nga jire. \s Nyidomooku tolo nyitvyachoknam \r (Lk 12:33-34) \p \v 19 \x - \xo 6:19 \xo*\xt Jem 5:2,3\xt*\x* “Bununo atubongv nyiamooku so nyitv nga tvvpv mabvka, soka tapin pungla okv chwnglwng dokla ramla okv dvchonv mvkola chojiku so vvpvyoka. \v 20 Vmabvya, noogv nyitv nga nyidomooku lo tvvpv yalaka, tolo tapin pungla ramla mare, okv dvcho nvngv mvkola chola mare. \v 21 Okv ogolo noogv nyitv nga tvvpv pvdw haapok hvka hoka doore. \s Ayak gv loung \r (Lk 11:34-36) \p \v 22 “Nyik si ayak gv lvgabv mvdurrupum gubv ridunv. Noogv nyik hv alvbolo noogv ayak mvnwngngv loung bv ridunv; \v 23 vbvritola noogv nyik hv alv mabolo noogv ayak hv kanv arwng lo doodunv. Vkvlvgabv noogv loung ngv kanv arwng lo dooku bolo hv achialvbv mvngru gubv ridu kunv! \s Pwknvyarnv okv Ayi \r (Lk 16:13; 12:22-31) \p \v 24 “Yvvka atu anyi gv nyirabv rinyu mare; nw akonyi pakri okv akonyi kaanwng mare; nw akonvgv minam a tvvre okv akonyi miakayare. No Pwknvyarnv nyila morko nga lvkobv anyia lvinbv riji-vngji nyulamare. \p \v 25 “Vkvlvgabv nonua ngo mindu, nonu hv turla singnam lvgabv dvkor tvngkor ham mvngdwk mabvka, okv ayak lokv vji vbee lvga ngaaka, ogulvgavbolo turnam hv dvnam mamsenga kaiyama nvri? Okv ayak si vji gvnam mamsenga arv doya madunvre? \v 26 Pvta vdwa kaatoka: Bunu aliamu pakma, aamtami nvla, nesunglo gvlwkma; vbvritola noogv Abu nyidomooku lo doonv ngv bunua kaaya tayadu! No pvta vdwa achialvbv arv doya nvngv mai? \v 27 Nonu gv lokv akonv vbv mvngrula achuk kaiyago\f + \fr 6:27\fr*\fqa achukkaiyago singnyure; \fqa*\ft Vmalo \ft*\fqa achuk kaigo aore.\fqa*\f* svngnyu re? \p \v 28 “Okv ogubv vji lvgabv mvngdwk dunv? Mootum gv apung agar vdwgv singnam a kaatoka: bunu atu v vji vbee lvgabv mvsu risuma. \v 29 \x - \xo 6:29 \xo*\xt 1Dv 10:4-7; 2Kri 9:3-6 \xt*\x* Vbvritola ngo nonua minjidunv Dvbv Solomon ka ninyigv nyitv mvnwng lokvka so gv apung agar so gv kaapu aingbv vji gvnam go kaamato. \v 30 So si Pwknvyarnv yvvdw mootum gv nvmwng nga vji koomunv-nvmwng ngv silu doodu okv aarunyi dooku majinv, vmvlo ramyok jinamv. Nw jvjv rungbv nonua vji vbee koomu mabv kayure? Nonugv mvngjwng ngv miang dulaka! \p \v 31 “Vkvlvgabv mvngru rungrap kuyoka: ngoogv dvse ngv tvngse ngv okv vji hv ogolo aatv rinvdw vla?’ \v 32 (So mvngru runam dvdv si Pwknvyarnvnyi chimanv nyi vdwgv lokia mvngnam v.) So mvnwng sum nonu dinchi dvnv vla nonugv Abu nyidomooku doonv ngv chindu. \v 33 Vmabvya ogumvnwngnga sv-nga kaiyabv Pwknvyarnv gv Karv nga okv Pwknvyarnv nam ogugo mvngpvdw um dinchi yalaka, vbvribolo Nw nam so ogu kvvbi mvnwng haka jitare. \v 34 Vkvlvgabv aaru gv lvgabv mvngdwk mabvka: aaru gv mvngdwk hv dwkgu namgo doosure. Alu gv lokulo adwkaku logv nama, hoka lwktam svgo kaama. \c 7 \s Kvvbia Jwngkadakanam \r (Lk 6:37,38,41,42) \p \v 1 “Kvvbia jwngkadaka mabvka, Pwknvyarnv ka nonua jwngkadaka madubv. \v 2 \x - \xo 7:2 \xo*\xt Mk 4:24\xt*\x* Nonu nyi kvvbia oguaingbv jwngkadaka dudw, vbvdvdvbv Pwknvyarnv ka nonua jwngkadakare, okv nonu nyi kvvbia oguaingbv kiika dudw vbvching Pwknvyarnv ka nonua kiikare. \v 3 Ogulvgavbolo nonu atugv nyik nywkrw chartvyanv nga kaama yabv, nonuno achiboru gv nyik nywkrw charching yanv yanga kaadunv? \v 4 Nonu oguaingbv nonugv nyik lo nyikrw chartvyanv go doomu gvrila, achiboru gv nyikgv nyikrw charching nvnga naalin laju vla minyu dubv? \v 5 Kaakudubvrinv no! Nonu atubogv nyikgv nyikrwa naalin chotoka, vbvribolo nonugv achiboru vdwgv nyikgv nyikrwa naalin dubv nonu kaapa nyulare. \p \v 6 “Darwknv ogu ogua iki vdwa jimabvka-hv bunu tapkur danv nam chvyare. Tasing laktv nga vrikbv orji mabvka—hv bunu lvpa lvkwnglo chaajap chariapre. \s Kolaka, malaka okv takdin laka \r (Lk 11:9-13) \p \v 7 “Kolaka, okv nonu koopare; malaka, okv nonu mapare; takdin laka, okv nonu gvbv agi a kokda pvjire. \v 8 Ogulvgavbolo mvnwngngv yvv koodunv koopare, okv yvvdw madunv mapare, okv yvvdw takdin dunv ninyigv lvgabv agi a kokda pvji dunv. \v 9 Yvvgv abu ngvla kuunyilo nga vtwng go koomu gvrila vlwng pwgo jinv ngv? \v 10 Vmalo ninyia ngui nvgo koomu gvrila nonu tabw sogo jiya dubvre? \v 11 No vdwgo alvmanv gubv rida jvka, no gv umvuu vdwa alvbv jisv nga chindu, vkv aingbv, nonugv nyido Abu ka, ninyia konv nga, alvbv jisv nga, achialvbv chindunv. \p \v 12 \x - \xo 7:12 \xo*\xt Lk 6:31\xt*\x* “No kvvbi nyi a no gv lvgabv kainvgo riji svgo vla mvngnam aingbv, no kvvbi nyi gv lvgabvka riji laka: so si Moses gv Pvbv gvla okv nyijwk vdwgv tamsar namgv arin jvngv. \s Agi Gichingnv \r (Lk 13:24) \p \v 13 “Lamtv takching kolo vnglaka, ogulvgavbolo uyumooku bv vngnv lamtv ngv geetv koyodo okv ho vngku lamtv ngv vngyin dunv, okv ho nyi vdwv achialvbv vngyadu. \v 14 Vbvritola turku lo vngnv lamtv ngv takching dunv okv ho gv vngku lamtv ngv vngru vngya dunv, okv hoka nyi vdwv miang go vngmwngdu. \s Singnv okv ho gv apwasi \r (Lk 6:43-44) \p \v 15 “Nonu mvvnvrunv nyijwk vdwa hima sulaka; bunu nonugv kaagialo agum mv svlar jvbv ridu, vbvritola bunugv arwng ngv mootum svcha jvbv ridunv. \v 16 Bunugv gwngnam rinam lokv nonu chinreku. Hvngnv vrintv lokv anggor svma dunv, tanyum singnv lokv koksitkokrik svvlin madunv. \v 17 Bakboknv singnv ngv alvnv apw asi svvdunv, vbvritola yaagampolonv singnv ngv alvmanv apw asi svvdu. \v 18 Bakboknv singnv ngv alvmanv apw asi svvnyu madunv, okv yaagampolonv singnv ngv alvnv apw asi svvnyu madunv. \v 19 \x - \xo 7:19 \xo*\xt Mt 3:10; Lk 3:9\xt*\x* Okv singnv apw asi alvnv svvma nvnga patap gvrila vmvlo orlwk dunv. \v 20 \x - \xo 7:20 \xo*\xt Mt 12:33\xt*\x* Vkvlvgabv, mvvlarula nyijwk vdwa nonu bunugv gwngnam rinam lokv chinreku. \s Ngo nonua vdwloka chima \r (Lk 13:25-27) \p \v 21 “Nga Ahtu, Ahtu vla goknv mvnwngngv Pwknvyarnv gv Karv lo aala mare, vbvritola yvvdw ngoogv nyido Abu gv mvngkubv ridu vngdunv, hv mvngchik aanyure. \v 22 Vdwlo jwngkadaka aluv lori kudw, nyi achialvgo nga minreku, ‘Ahtu, Ahtu! No gv amin lokv ngonu Pwknvyarnv gv doin a japgo pvnv, no gv amin lokv ngonu uyuvram vdwa chara pvnv, okv achialvgo lamrwpanam vkv rila kaatam pvnv! \v 23 \x - \xo 7:23 \xo*\xt Miri 6:8\xt*\x*Vbvrikunamv ngo bunua minreku, ‘Ngo vdwloka nonua chimapvnv. Alvmanv nyi vdwv nonu, ngo gvlokv adu roto!’ \s Naam mvnv nyi anyigo \r (Lk 6:47-49) \p \v 24 “Vkvlvgabv, yvvdw ngoogv gamchar vdwa, tvgvrila um ridu vngdunv, hv mvnglak rilaknv nyi go, ninyigv naam a vlwng aolo mvlwknv aingbv ridunv. \v 25 Nyido doochar hv sarluto, svko isi hv tvvluto, okv ritv doori hv rila ho naam ha tvging rigingto. Vbvritola ho naam anga mvyakmvchak nyumato, ogulvgavbolo hv vlwng aolo mvlwknam lvgabv. \p \v 26 “Vbvritola yvvdw ngoogv gamchar vdwa tvgvrila okv um rima vngma dunv, hv pvchanv nyi go ninyigv naam a chukrilo mvlwknv aingbv ridunv. \v 27 Nyido doochar hv sarluto, svko isi hv tvvluto, ritv doori rila ho naam a tvging rigingto, okv naam angv taba toku. Okv ho hv achialvbv mvngru runam gubv ritoku. \s Jisu gv tujupkunam \p \v 28 \x - \xo 7:28,29 \xo*\xt Mk 1:22; Lk 4:32\xt*\x* Vdwlo Jisu gv vbv minya robv, nyipam hv ninyigv tamsar sarku nama tvvla lamrwpanya toku. \v 29 Nw Pvbv tamsarnv vdwgv aingbv rima; vmabvya nw kaiyachokbv jwkrw doonv gubvrila tamsar yatoku. \c 8 \s Jisu nyi ako mvpu toku \r (Mk 1:40-45; Lk 5:12-16) \p \v 1 Vdwlo Jisu moodw lokv lvkwngbv ito kudw, nyipam tvngtv nvgo ninyia vngming gvto. \v 2 Vbvrikunamv taik rila silvmanv nyi ako ninyi gvlo aatoku, ninyigv kaagia lo lvbwng ngv kumpvla, okv ninyia minto, “Tamsarnv, no mvnggelo nga no darwk\f + \fr 8:2 \fr*\fk nga darwk dubv mvnyure: \fk*\ft Si vvma si nyi nga ayumasi moonv.\ft*\f* dubv mvnyure. \p \v 3 Jisu nw gv lak v laklin daanv okv ninyia mvsit toku. Nw mirwkto, “Ngo mvngdunv,” “Darwk tokuka!” Vto, vbv minam gula vjakgobv nyi angv gv lvvma ngv poya toku. \v 4 \x - \xo 8:4 \xo*\xt Leb 14:1-32\xt*\x* Vbvrikunamv, Jisu ninyia mintoku, “Tvvriato! Yvvnyika minpa mabvka, vbvritola nyibu gvlo vngdavngra yika okv ninyia no jwngkadaka kolaka; vbvrila no poorung pvku vla nyi mvnwngnga chimu laka, Moses gv ortojinam lokv erinpeelwk svnga rinlaka.” \s Jisu Roman nyigam gv pakbua mvpu toku \r (Lk 7:1-10) \p \v 5 Vdwlo Jisu Kaparnaum lo aalwk tokudw, Roman nyigam gunv ninyia kaarwksuto okv ridur labv vla kooto: \v 6 “Tamsarnv, ngoogv pakbu hv achialvbv lvvmala, naam gadw lo binyu tapnyu mabv, karpvkv.” \p \v 7 Jisu minto, “Ngo vngla ninyia alvdubv mvreku.” \p \v 8 “Oo, Tamsarnv, ma,” vla nyigam angv mirwk toku. “Ngo nam ngoogv naam lo aaji labv vla mvngma. Vjak so orto jimwng tvka, okv ngoogv pakbu ngv poyariku. \v 9 Ngo ka kainv nyigam vdwgv arwng lo doonv nyi akonv, okv ngoogv arwng loka sipai hv doodunv. Ngo so doonv anga ‘vngto’ vla orto jibolo hv vngdunv; okv ngo olo doonv anga ‘so aato’ vla orto jibolo, hv aadunv; okv ngo ngoogv pakbu nga, ‘Sum rito’ vla orto jibolo okv hv um ridunv.” \p \v 10 Vdwlo Jisu hum tvvtokudw, nw lamrwpatoku okv ninyia vngming gvnv nyi vdwa minto, “Ngo nonua minpa dunv, Israel mooku lo ngo svbv mvngjwng nvgo vdwloka kaapama. \v 11 \x - \xo 8:11 \xo*\xt Lk 13:2\xt*\x* Ngo nonua jvjvbv mindunv nyi achialvgo doonyi chagia okv doonyi aagia lokv aakumla Abrahamnyi, Isaaknyi okv Jakobnyi lvkobv Nyidomooku gv Karv dvpam dvmin lo dooming gvvre. \v 12 \x - \xo 8:12 \xo*\xt Mt 22:13; 25:30; Lk 13:28\xt*\x* Vbvritola yvvdw Karv lo doorung jinv nga kanv jiriak kolo orlwkreku, hoka bunu achiapik v hila kumabv hijung nga hitwk kwrwk sila dooreku.” \v 13 Vbvrikunamv Jisu nyigam anga mintoku, “Naam bv vngyi kuka, no ogugo mvngjwng pvdw hv nam riji reku.” \p Okv nyigam gv pakbu angv ho pooya datoku. \s Jisu nyi achialvgo mvpu toku \r (Mk 1:29-34; Lk 4:38-41) \p \v 14 Jisu Pitar gv naam lo vngtoku, okv hoka Pitar gv ayuv ramla gadw lo doodubv nw kaapa toku. \v 15 Jisu hvkvgv laak ha mvsetto; ramnamv ninyia vngyu toku, okv hv gudung laku, Jisunyi dvnamtvngnam jirap toku. \p \v 16 Vdwlo arium tokudw, nyi vdwv uyuvram naanam nyi vkv achialvgo Jisu gvlo aagv jito. Jisu Gamchar lokv uyuvram vdwa chara toku, okv lvvmanv mvnwngnga mvpu jitoku. \v 17 \x - \xo 8:17 \xo*\xt Aij 5:4\xt*\x* Ninyigv svbvrinam si nyijwk Aijaya gv “Nw atubongv ngonugv achiapit mvnwngnga naasuto okv ngonugv lvvma mvnwngnga gvaa jipvku,” vla minam a jvjv modukubv ritoku. \s Jisunyi reming gvnam gv arv \r (Lk 9:57-62) \p \v 18 Vdwlo Jisu nyipam v ninyia dakyum pvbo vla chinto kudw. Nw ninyigv lvbwlaksu vdwa svparsvlv gv takdv gonvlo vngyi laka vla minto. \v 19 Pvbv tamsarnv nyi ako ninyi gvlo aato. Hv minto, “Tamsarnv, no ogolo vngjeka ngo vngming gvdubv vla doodu kunv.” \p \v 20 Jisu ninyia mirwkto, “Svlwng ngv arung doodunv, okv pvta vdwv taasup doodunv, vbvritola Nyia Kuunyilo ngv ogoloka doonudaknu kogoka kaama.” \p \v 21 Lvbwlaksu kvvbinyi gunv minto, “Tamsarnv, ngam vngla ngoogv abunyi svma riicho molabvka.” \p \v 22 Jisu mirwkto, “Ngam vngming gvlaka, okv bunugv svma nga bunua riisu motoka.” \s Jisu dooridoogum a mvtor toku \r (Mk 4:35-41; Lk 8:22-25) \p \v 23 Jisu svpw gulo chaala dooto, okv ninyigv lvbwlaksu vdwv ninyia vngming gvto. \p \v 24 Dvminmabv kairungnv dooridoogum ako rilwkla svparsvlv nga rigingto, okv svpw ngv maatarbv isi holwk tvvto. Vbvritola Jisu yuptoku. \v 25 Lvbwlaksu vdwv ninyi gvlo aala ninyia mvuto. Bunu minto, “Ahtu, ngonu sida jiku nvlaka, ngonua ringla bvkv.” \p \v 26 Jisu mirwkto, “Nonuno ogulvgabv busu nyadunv, nonugv mvngjwng ngv achok gomwng hai!” Vbvrikunamv nw gudungdanv dooridogum okv svkiok ka choibvkv vla mintorto, okv ho jematai bv ritoku. \p \v 27 Nyichar mvnwngngv tvnga-rvnga nyatoku. “Ogu aingnv nyi gubvri si, doori vla svkiok kv ninyigv minam a tvvdu!” vla bunu mintoku. \s Jisu uyuvram vdwgv naanam nyi anyigo mvpu toku \r (Mk 5:1-20; Lk 8:26-39) \p \v 28 Vdwlo Jisu svparsvlv gv takdv gonvgv Gadara mooku lo chaalin tokudw, ninyia hoka nyibung lo doonv nyi anyigo vngrwk sito. So nyi anyi lo uyuvrammv dooto okv ho lamtv hoka achialvbv busu nyala yvvka vngnv kaamato. \v 29 Vjakgobv bunu svgokto, “Pwknvyarnv gv Kuunyilo, no ngonu gvlo ogugo mvngpv? No ngonua dw v aatv madvbv mvrit dubvre?” \p \v 30 Aduyoma lo vrik riktwng go hoka dvla rikar nyato. \v 31 Vkvlvgabv uyuvram vdwv Jisunyi koodwkkrwkla kooto, “No ngonua charlin dubv mvngdu nvlo, ngonua vlo gv vrik riktwng alo vngmulabv.” \p \v 32 Jisu bunua minto, “Vnglaak” vkvlvgabv bunu kiyu laku okv riktwnglo kilwk nyatoku. Riktwng mvnwngngv svparsvlv gv raktam lo chapchar minsula okv isi chaplwkla sinya toku. \p \v 33 Riktwng nga kaayanv nyi vdwv kilaku, okv banggulo vngtoku, hoka bunu ogugo ripvdw hum mvnwngnga okv uyuvram doonv nyi anyi aka ogugo ripv kudw hum minji nyatoku. \v 34 Vkvlvgabv banggu gv nyi mvnwngngv Jisunyi kaarwk sudubv vnglin nyatoku; okv vdwlo bunu ninyia kaapa tokudw, bunu ninyia bunugv mooku lokv vngro jilabv vla kodwkkrwkla koola minto. \c 9 \s Jisu digwngnv nyi ako mvpu toku \r (Mk 2:1-12; Lk 5:17-26) \p \v 1 Jisu svpw lo aalwk toku okv svparsvlv a rapkur la ninyigv banggubv vngtoku,\f + \fr 9:1\fr*\fk ninyi atugv banggu: \fk*\ft Kaparnaum (kaato 4.13).\ft*\f* \v 2 hoka nyi megonv digwngnv nyi ako gadw lo karmu tvla nw gvlo joolwk jito. Jisu bunugv kaibv mvngjwng nama kaagv rikula digwngnv nyi anga minto, “Ngo gv kuunyilo nga, ator bvkv! Noogv rimur vdwa mvngnga jipvkunv.” \p \v 3 Vbvrikunamv Pvbv tamsarnv megonv bunu minsunyato, “So nyi si Pwknvyarnvnyi nyarjitaridu!” \p \v 4 Jisu chinto bunugv mvngnam a, vkvlvgabv nw minto, “Nonuno ogulvgabv svkvnv alvmanv go mvngdunv?” \v 5 “Noogv rimur ham mvngnga jipvkunv vla minam mvre, vmalo gudungto okv vnglaku vla minam mvre, ogolo angv minpu yapv? \v 6 Nyia Kuunyilo ngv nyiamooku so rimur a mvngnga nvnv doodunv vla ngo nonua kaachin modukubv ritam reku.” Vkvlvgabv nw digwngnv nyi anga minto, “Gudungto, noogv gadw nga naarap tvka okv naambv vngnyikuka!” \p \v 7 Nyi angv gudung toku okv naambv vngtoku. \v 8 Vdwlo nyi vdwv um kaapa tokudw, bunu busu nyatoku, okv Pwknvyarnvnyi hartv nyato hvkvnv jwkrw aya nga nyi vdwlo jilwk jinam lvkwnglo. \s Jisu Metiunyi goklin toku \r (Mk 2:13-17; Lk 5:27-32) \p \v 9 Jisu ho mooku a vngyu toku, okv ninyigv vngdungrilo, nw lampu naaya nvgo kaapato, aminv Metiu, nw ninyigv opislo dooto. Jisu ninyia minto, “Nga vngming gvlaka.” \p Metiu gudungdanv ninyia vngming gvtoku. \p \v 10 \x - \xo 9:10,11 \xo*\xt Lk 15:12 \xt*\x* Vdwlo Jisu Metiu gv naam\f + \fr 9:10\fr*\fqa Metiu gv naa lo; \fqa*\ft Vmalo \ft*\fqa ninyigv (hv Jisu gv naam).\fqa*\f* lo dvnam dvla doorilo, lampu naayanv okv toa kunam nyi achialvgo Jisu gvla ninyigv lvbwlaksu vdwgv dvku tvbul lo aapwng mingvla dvmin gvto. \v 11 Parisis megonv hum kaapato okv ninyigv lvbwlaksu vdwa tvvkato, “Ogulvgabv nonugv Tamsarbo vkvnv nyi vdwa lvkobv dvbam tvngbam dunvdw?” \p \v 12 Jisu tvvpala bunua mirwksito, “Nyi chvrv nvngv daktor dinchi madunv, vbvritola yvvdw lvvma dvnv hv bunu dinchi dunv. \v 13 \x - \xo 9:13 \xo*\xt Mt 12:7; Hos 6:6\xt*\x* Darwknv Kitaplo ogu vla minpvdw vngla kaabwk tvka: ‘ngoogv mvngnam v aya kaapa minsunam si, svnwngsvmin erin-peelwknam hum yama.’ Ngo mvngdvnam nyi vdwa gokbv aama, vbvritola toa kunam nyi vdwam yabv.” \s Yiknam lvkwng nga tvunam \r (Mk 2:18-22; Lk 5:33-39) \p \v 14 Vbvrikunamv Jon baptist gv lvbwlaksu vdwv Jisu gvlo aala tvvkato, “Ogulvgabv ngonu la Parisis vdwv yiknama ridarira gvre, vbvritola noogv lvbwlaksu vdwv lvkoka yiknam go rikw madunv?” \p \v 15 Jisu mirwksito, “Nonuno vbv dvmin dunvri nyidalo nyi vdwv mvngrula paapumgvjinvgv lvkobv doodubv? Vbvrirung mare! Vbvritola alu go looreku paapum gvji bonga bunugv loka naaro dukubv, okv vbvrikubolo bunu yiknam a rirap rekunv. \p \v 16 “Yvvka jvtvlaklwk ainapin lo anwnvgo hamtak lwknv kaama dunv, ogulvgavbolo anw hamtak lwknam angv takgv la okv jvtvlaklwk ka abuyayabv ungko nga kotv moyare. \v 17 Okv yvvka anggor ala anw nga anggor ala aku gvnvnv pumchup lo pwlwknv kaama, pwlwk kubolo pumchup v boktakre, okv anggor ala ngv sarlinre, okv pumchup v alvkumare. Vmabvya anggor ala ngvla pumchup v anyiv alvdubv, anggor ala anw nga pumchup anw lo pwlwk yadunv.” \s Nyigam gv kuunyijar okv Jisu gv vji a mvsitnv mvvga \r (Mk 5:21-43; Lk 8:40-56) \p \v 18 Vdwlo Jisu vbv mindung rilo, rigvdogvnv Jius nyi ako ninyi gvlo aala, ninyigv kaagialo lvbwng kumpvla, okv minto, “Ngoogv kuunyijar v vjak dadi siyibv; vbvritola no aala noogv laak v lakpv jibolo nw turri kunvpv.” \p \v 19 Vkvlvgabv Jisu gudungla okv ninyia vngming gvtoku, okv ninyigv lvbwlaksu vdwv ninyia lvkobv vngming gvtato. \p \v 20 Mvvga ako nyingring gola nyingnyi go oyi sarla silvkumanv, Jisu gv adar lo aatoku okv ninyigv vji a mvsit to. \v 21 Hv atubongv minsuto, “Ngo ninyigv vji a mvsit mwngbolo, ngo poyariku.” \p \v 22 Jisu kaitkarla ninyia kaapato, okv minto, “Ngoogv kuunyijar a mvngrw laka! Noogv mvngjwng ngv nam poya mopvku. \p \v 23 Vbvrikunamv Jisu ho rigvdogvnv nyi agv naam lo vngtoku. Vdwlo nw siku gv siinyimar gv adua okv nyi vdwgv adupvbin a kaiyayabv tvvpa tokudw, \v 24 Nw minto, “Nyichar mvnwngngv, agumbv linroto! Vmi nyijar angv simakv—nw yupdung mwngdunv!” Vbvrikunamv bunu mvnwngngv ninyia nyarji nyato. \v 25 Vbvritola baapubv nyi vdwv agum linro sopikda, Jisu nyijar angv gv karchung lo aatoku okv ninyigv laakka gakbwngto, okv nyijar angv gudung toku. \v 26 Svbvrinam gv yunying ngv ho mooku mvnwng hoka dupwng toku. \s Jisu nyikchingnv nyi anyigo mvpu toku \p \v 27 Jisu ho mooku a vngyu toku, okv nw gv vngdungrilo, nyikchingnv nyi anyigo ninyia vngming gvrapto. Bunu gokto, “Dabid gv Kuunyilo, ngonua aya mvngpa labv!” \p \v 28 Vdwlo Jisu naam agi arwngbv aatokudw, nyikchingnv nyi anyi vka aaming gvto okv bunua tvvkato, “Ngo nonyia mvpu nyure vla, nonyiv mvngjwng dunvri?” \p “Tamsarbo, vkv!” vla bunyiv mirwkto. \p \v 29 Vbvrikunamv Jisu bunugv nyik a mvsit toku okv minto, “Nonyi gv mvngjwngnam lokv vbvrirung jilaka!”— \v 30 okv bunyi gv nyik v nyiktarla kaapa toku. Jisu bunyia kaagapla minto, “Sum yvvnyika minji mabvka!” \p \v 31 Vbvritola bunyiv vnglaku okv Jisu gv lvkwnglo yunying nga, ho mooku mvnwnglo dusik motoku. \s Jisu gangkaknv nyi ako mvpu toku \p \v 32 Nyi vdwgv vngyu rikulo, nyi mego uyuvram naanam nyi ako gaam milin nyuma nvgo Jisu gvlo aagv jito. \v 33 Vbvritola uyuvram a chara ronam gula, nyi angv gaam rarap toku, okv nyichar mvnwngngv tvngarvnga nyatoku. Bunu hartvla minto, “Ngonu Israel mooku so vdwloka svkvnvgo kaakw mapvnv!” \p \v 34 \x - \xo 9:34 \xo*\xt Mt 10:25; 12:4; Mk 3:22; Lk 11:15\xt*\x* Vbvritola Parisis vdwv minto, “So si uyuvram vdwa rigvdogvnv hvkvgv jwkrw a ninyia jipv nvgo, uyuvram vdwa chara dubv.” \s Jisu nyi vdwa aya mvngpa toku \p \v 35 \x - \xo 9:35 \xo*\xt Mt 4:23; Mk 13:9; Lk 4:44\xt*\x* Jisu banggu vdwlo okv nampum vdwlo vnggo karto. Nw Jius kumkunaamlo tamsarto, Tvvpunv Yunying nga Karv gv lvkwng nga japgo jito, okv nyi vdwa nvgwngnv achiayakla, lvvma nvnga mvpujito. \v 36 \x - \xo 9:36 \xo*\xt Num 27:17; 1Dv 22:17; 2Kri 18:16; Eje 34:5; Mk 6:34 \xt*\x* Nw nyipam vdwa kaadung dula ninyigv haapok v bunua aya mvngpato. Ogulvgavbolo bunua ridur nvgo kaamabv mvngru nyato, svlar lartwng go kaayanv kaamanv jvbv. \v 37 \x - \xo 9:37 \xo*\xt Lk 10:2\xt*\x* Vkvlvgabv nw ninyigv lvbwlaksu vdwa minto, “Aam nvvse ngv awgo doodu, vbvritola nvvkum yaji nvngv miang go. \v 38 Rongo atua kumto ho nw aam nvvjinv vngmu gvrila ninyigv aam a nvvkum modukubv.” \c 10 \s Apostol vring gola anyiv \r (Mk 3:13-19; Lk 6:12-16) \p \v 1 Jisu ninyigv lvbwlaksu vring gola anyia gokkumto okv bunua alvmanv dow a charanvnv okv lvvma nvgwngnv okv achiayak nvgwng nvnga mvpuripu dubv jwkrw a jitoku. \v 2 So si Apostol vring gola anyi gv aminv: mintubv Saimon (Pitar vnam) okv ninyigv boru Andriu; Jems okv ninyigv boru Jon, bunyi gv abu v Jibedi; \v 3 Pilip okv Bartolomiu; Tomas okv Metiu lampu naakumyanv; Jems Alpius gv kuunyilo, okv Tadius; \v 4 Saimon ringrianv, okv Judas Iskariot, Jisunyi kupnv. \s Vring gola anyi gv ridungripa \r (Mk 6:7-13; Lk 9:1-6) \p \v 5 So nyi vring gola anyia Jisu svbv mingvrila vnglin moto: Nonuno Jentail mooku lo vmalo Samaritan banggu vdwlo vngma bvka. \v 6 Vmabvya nonuno Israel gv svlar nyekunv nyi vdwgvlo vnglaka. \v 7 \x - \xo 10:7-15 \xo*\xt Lk 10:4-12 \xt*\x* Vngnyika okv japgo laka, ‘Nyidomooku gv Karv ngv nvchi duku!’ \v 8 Lvvma nvnga mvpu laka, sinv nga turkur molaka, yvvdw taik ridunv mvpu jilaka, okv uyuvram vdwa chara laka. Nonuno arv jimabv naapvnv, vkvlvgabv jinyubv jilaka. \v 9 Nonugv jekap lo ain, raaji, okv morko go gvma bvka; \v 10 \x - \xo 10:10 \xo*\xt 1Kor 9:14; 1Tim 5:18\xt*\x* moing vngkulo giagonv kochak vmalo jvkoklaklwk bornyi vmalo lvsup anyi vmalo bangngi guka gvyoka. Rinv anga ogugo dinchi pvdw jirung dunv. \p \v 11 Vdwlo nonu Banggu lo vmalo napumlo aalwk redw, aagv rila nonua alvbv aamu jinv go kaaying laka, okv ninyia lvkobv dooming gvlaka nonugv ho mooku lokv vnglinma dvdvlo. \v 12 Vdwlo nonuno naam gulo aaridw, ‘mvngpuv nonua lvkobv doi laka’ vla minlaka.” \v 13 Ho gv naam nyi v nonua alvbv naarwk siredw, nonugv kumrwklvtak nga ho doolwk molaka; vbvritola bunu nonua alvbv naarwk sima bolo, vbvribolo nonugv kumrwklvtak nga naakur lakuka. \v 14 \x - \xo 10:14 \xo*\xt Nyim 13:51\xt*\x* Okv vdwlo banggu gunv vmalo nampum gunv nonua alvbv naarwk sima boloka vmalo tvria maboloka vbvrikunamv ho mooku a kayulaka okv lvchu gv pvmar haka moolu laka. \v 15 \x - \xo 10:15 \xo*\xt Lk 10:4-12 \xt*\x* \x - \xo 10:15 \xo*\xt Mt 11:24; Atk 24:28\xt*\x* Ngo nonua jvjv nga minjidunv jwngkadaka alu lo Pwknvyarnv ho banggu gv nyi vdwa svnga Sodom okv Gomora banggu gv nyi vdwa aya yari nvpv! \s Mvdwkmvku vdwv aare \r (Mk 13:9-13; Lk 21:12-17) \p \v 16 \x - \xo 10:16 \xo*\xt Lk 10:3\xt*\x* “Tvvriato! Ngo nonua vnglin mogv rinvla svlar a svcha chatwng lo vngmunam aingbv. Nonuno tabw gv apiabv hima sunvbv rilaka okv taakw jvbv angam nvgobv rilaka. \v 17 \x - \xo 10:17-20 \xo*\xt Mk 13:9-11; Lk 12:11,12; 21:12-15\xt*\x* Himasulaka nonua naatungla tumjinv okv kvbanaam lo boolwk jinv doodu nvla, okv bunu nonua Jius kumkunaamlo dvngri nvla. \v 18 Ngoogv lvgabv nonua dvbv vdwgv okv rigvdogvnv vdwgv kaagialo mvrit rinvla okv Jentail vdwa okv bunua Alvnv Yunying nga minjinam lvgabv. \v 19 Vdwlo bunu nonua mvrit kolo aagv rikudw, nonu ogu gonyi minse ngvdw vmalo oguaingbv mindu bvdw vla mvngru mabvka. Vdwlo mindubv riri kudw nonua minse nga jiri kunv. \v 20 Nonugv gamchar dvdv ngv nonu gvngvma, hv nonugv Abu gv Dow v nonu gvlokv japdunv. \p \v 21 \x - \xo 10:21 \xo*\xt Mk 13:12; Lk 21:16\xt*\x* “Nyi vdwv atugv achiboru vdwa mvki modubv laklwk reku, okv abu vdwv vbvdvdvbv bunugv umvuu vdwa rire; umvuu vdwv anvabua rinying reku okv bunua mvki moreku. \v 22 \x - \xo 10:22 \xo*\xt Mt 24:9; Mk 13:13; Lk 21:17; Mt 24:13; Mk 13:13\xt*\x* Ngoogv lvgabv nyichar mvnwngngv nonua kaanwng mareku. Vbvritola yvvdw ataranya lobv gakbwngla rilin doolin rinv hv turnama paariku. \v 23 Vdwlo bunu nonua banggu ako lo mvdwkmvku rikudw, banggu ako gunvlo joklwk laka. Ngo nonua jvjvbv mindunv nonu Nyia Kuunyilo gv aatv madvbv Israel gv banggu mvnwnglo rise gwngse nga rinya nyumare. \p \v 24 \x - \xo 10:24 \xo*\xt Lk 6:40; Jn 13:16; 15:20\xt*\x* “Purinv vmiv Tamsar nvnga kaiyama dunv; nyira ngv ninyigv atua kaiyama dunv. \v 25 \x - \xo 10:25 \xo*\xt Mt 9:34; 12:24; Mk 3:22; Lk 11:15\xt*\x* Vkvlvgabv purinv vmiv ninyigv tamsarbo aingbv rirung dubv mvngdum laka, okv nyira ngvka vbvdvdv bv ninyigv atu aingbv. Vpin ara gv nyiloyachok ka Biljebul vla minbolo, vpin gv nyi vdwa hum tvrukaya yadubv bunua minre! \s Yvvnyila busu svngv \r (Lk 12:2-7) \p \v 26 \x - \xo 10:26 \xo*\xt Mk 4:22; Lk 8:17\xt*\x* “Vkvlvgabv nyi vdwa busu mabvka, ogugonyi vjak takmamla vvpv pvdw mvkok reku, okv arwnglo vvsinam ma chimpa morikunv. \v 27 Ngo kanv lo nonua ogugo minpa pvdw nonuno um pua tota lo ridv laka, okv nonuno ogugo tvsi pvdw nonu hum naam mwnglo ao lokv gokpa jilaka. \v 28 Ayakka mvki jinv nga busu mabvka, vbvritola yaji yalu ha mvki nyumare; vmabvya ayak hala yaji yalu ha uyumooku lo mvyak jinv Pwknvyarnvnyi busu yalaka. \v 29 Morko abar mvngchik lokv nonu pvdwng nvvnyi go rvvla madunvre vbvritola nonugv Abu mvngma rinyi pvdwng nvgoka kolv lo hoolu madunv. \v 30 Nonu gvbv dumpo dwmw haka kiro pvkunv. \v 31 Vkvlvgabv busu mabvka; Nonu pvdwng mvnwng haka arv doya nvngv! \s Kristonyi turwknam okv toanam \r (Lk 12:8-9) \p \v 32 “Yvvdw nyi vdwgv tvvpam kaapam lo rvbwngvrwngbv Jisu ngo gv-ngv vla minre kudw, ngooka ninyia nyido mooku tolo doonv ngo Abu gv kaagia lo vbvrire. \v 33 \x - \xo 10:33 \xo*\xt 2Tim 2:12\xt*\x* Vbvritola yvvdw nga nyi vdwgv tvvpam kaapam lo mia siredw, ngooka ninyia nyido tolo doonv ngo Abu gv kaagialo mia siitv ngurure. \s Sarsopoyo lokvma vbvritola riokse lokv \r (Lk 12:51-53; 14:26-27) \p \v 34 “Nyia mooku so nga himpukain a aagvla aapvnv vla mvngma bvka. Ma, ngo sarsopoyo nga aagvdubv aama, vbvritola riokse nga aagv yapvnv. \v 35 \x - \xo 10:35,36\xo*\xt Mai 7:6\xt*\x* Ngo aapvnv kuunyilo vdwv bunugv abu vdwa rinying modubv, kuunyijar vdwv bunugv anv vdwa rinying modubv, nyang vdwv bunugv ayu vdwa rinying modubv; \v 36 Nyi gunv gv kairungbv nyiru minsu namv ninyigv ogu naam gv nyi gubv rire. \p \v 37 “Yvvdw nga lvyabv ninyigv anv okv abua pakdunv, hv ngoogv lvbwlaksu vla mindubv riyoma; yvvdw nga lvyabv ninyigv kuunyilo okv kuunyimv ha pakdunv, hv ngoogv lvbwlaksu vla mindubv riyoma. \v 38 \x - \xo 10:38 \xo*\xt Mt 16:24; Mk 8:34; Lk 9:23\xt*\x* Yvvdw ninyigv daapo nga joorapla ngoogv kochinglo vngming gvma dunv hv ngoogv lvbwlaksu vla mindubv riyoma. \v 39 \x - \xo 10:39 \xo*\xt Mt 16:25; Mk 8:35; Lk 9:24; 17:33; Jn 12:25\xt*\x* Yvvdw ninyigv singdung nga kai modubv mvngdunv, hv ngooyare, okv yvvdw ninyigv singdung nga ngoogv lvgabv ngoomu dunv hv singya re. \s Amin vdwv \r (Mk 9:41) \p \v 40 \x - \xo 10:40 \xo*\xt Lk 10:16; Jn 13:20; Mk 9:37; Lk 9:48\xt*\x* “Yvvdw nonua alvbv naarwk sidunv, hv nga alvbv naarwksinam mv; okv yvvdw nga alvbv naarwk sidudw, hv nga vngmunv nw nyika alvbv naarwk sita dunv. \v 41 Yvvdw Pwknvyarnv gv gindungpingko nga naarwk sidunv, ogulvgavbolo hv Pwknvyarnv gv gindungpingko ngv, hv nw gvlo rijo nga paare. Okv yvvdw alvnv nyi ha alvbv naarwk sidunv, ogulvgavbolo hv alvnv nyi hv, hv nw gvlo rijo nga paare. \v 42 Nonu jvjvbv mvngrung laka yvvdw nga reming gvnv miangyachok nvgonyi isi koobu go jidunv ogulvgavbolo hv nga reming gvnv ngv, hv jvjv rungbv rijo nga paarungre.” \c 11 \s Jon baptist gvlokv gindungpingko vdwv \r (Lk 7:18-35) \p \v 1 Vdwlo Jisu ninyigv lvbwlaksu vring gola anyi vdwa soogv minam vdwa minro koching so, nw ho mooku ha vngyula nvchilo doonv banggu vdwlo tamsar okv japgo dubv vla vngtoku. \p \v 2 Vdwlo Jon baptist patwklo doopv tvvla Kristo gv rinamvngnama tvvpa pvkudw, nw ninyigv lvbwlaksu mego Jisu gvlo vngmuto. \v 3 Bunu minto, “Ngonu ham minpalabv, no Jon gv ako aarinvkv vla minam angvri, vmalo ngonu kvbi ako gunyi kariadu yadu bri?” \p \v 4 Jisu mirwkto, “Vngkur lakula Jonnyi minji tvka nonu ogugo tvvdu okv kaadu: \v 5 \x - \xo 11:5 \xo*\xt 11:5; Aij 35:5,6; Aij 61:1 \xt*\x* nyikching nvngv nyikpo duku, lvpik nvngv vngkar nyuduku, yvvbunudw apin hv yala doonv vdw hv darwk\f + \fr 11:5 \fr*\fk darwk pvku: \fk*\ft Kaato 8.2.\ft*\f* nyapvku, rungji nvngv tvvpa duku, sinv vdwa turkur mopvku, okv Alvnv Yunying nga heema opin vdwa japji pvku. \v 6 Vdwgo mvngpu ngv yvvdw nga tintinroru bv mvngma dunv!” \p \v 7 Vdwlo Jon gv lvbwlaksu vdwgv vngyurilo, Jisu nyipam ha ninyigv lvga nga japji toku: “Vdwlo nonu Jon gvlo chukrimooku lo vnglin rinyi, nonu ogugo kaapare vla dvmin dunv? Nvmwng anv ngv doorilo yapchar dunvri? \v 8 Nonu ogugo kaadubv vnglin pvnv? Nyi ako vji kaapubv gvnv gore? Vkvnv vji gvnv nyi vdwv Dvbv gv karvlo doodunv! \v 9 Nga minpalabv, nonuno ogu kaadubv vla agum vnglin pvnv? Nyijwk ako-nyiri? Hv rung, vbvritola nonuno nyijwk ka kaiyanv go kaagv nyibv. \v 10 \x - \xo 11:10 \xo*\xt Mal 3:1\xt*\x* Jon Darwknv Kitaplo minam angv: ‘Pwknvyarnv minto, ngo ngoogv gindungpingko nga no gv lvgabv lamtv nga mvko modubv nam vngcho yamure.’ \v 11 Ngo nonua jvjvbv mindunv Jon Baptist kvvlo gv richo dakchonv nyi dvdv nga kaiyanv. Vbvritola yvvdw Nyidomooku gv Karv lo miangyachok nvngv hv Jonnyi kaiyanv. \v 12 \x - \xo 11:12,13 \xo*\xt Lk 16:16\xt*\x* Jon gv doin japri lokv rila vjak lobv Nyidomooku gv Karv ngv achialv alvmanv hirukaya\f + \fr 11:12\fr*\fqa achialvalmnv hirukaya indu; \fqa*\ft Vmalo \ft*\fqa aadungdu achialv alvmanv.\fqa*\f* hindu, okv alvmanv nyi vdwv hum mvtum dubv rikwto. \v 13 Moses gv Pvbv ngvla nyijwk mvnwngngv Jon gvlobv Pwknvyarnv gv Karv lvga nga minyato; \v 14 \x - \xo 11:14 \xo*\xt Mal 4:5; Mt 17:10-13; Mk 9:11-13\xt*\x* okv nonuno bunu vdwgv doin ha tvjing dunvlo, Jon Elija kv, ninyigv aanama mincho jipvnv. \v 15 Vbvrikunamv tvvtoka, nonuno nyarung gvdu nvlo! \p \v 16 “Vjak ngo ogu gonyi mintakla mindubv silugv nyi vdw sum? Bunu piokpamdorpamlo vmi metwng go doonv aingdo. Vmi apum gunv ngv apum gunv nga gokdu, \v 17 ‘Ngonu nonugv lvgabv nyida gungrigungga mvdunv, vbvritola nonuno naas rima! Ngonu nonu gvbv siinyimar rijito vbvritola nonuno kapma!’ \v 18 Vdwlo Jon aatokudw, nw yigto okv opo tvngmato, okv nyichar mvnwngngv, ‘Nw gvlo uyuvram hv doolwkdu!’ vla minto. \v 19 Vdwlo Nyia Kuunyilo ngv aato kudw, nw dvtoku okv tvngtoku, nyichar mvnwngngv, ‘So nyi sum kaatoka! Nw dvki tvngki rianv go, lampu nayanv vdwgv okv kvvbi nyi toa kunam vdwgv ajin go!’ Pwknvyarnv gv mvngkimvnglak v ninyigv rinamvngnam lokv jvjv gubv kaadar modu.” \s Mvngjwng manv banggu vdwv \r (Lk 10:13-15) \p \v 20 Jisu ogolo ninyigv lamrwpadubv mvnam rinam ma kaiyabv kaatam pvkudw ho banggu gv nyi vdwv bunugv rimur lokv mvngdin manya toku, vkvlvgabv nw ho banggu vdwa haachito. \v 21 \x - \xo 11:21 \xo*\xt Aij 23:1-18; Ej 2:1-28; Jol 3:4-8; Amo 1:9,10; Jek 9:2-4\xt*\x* “Vdwnvgo mvngru runam gubv rire ‘Chorajin’ no! Okv vdwgo mvngru runam gubv ritare, ‘Betsaida’ no! Nonu gvlo lamrwpanam kaatam nama Taire okv Sidon lo rinv guilo krim ho gv nyi vdwv bunu krim rimur lokv mvngdin dukunv vla kaatam nvbv tagiam vji ha kopv kunvpv, okv bunu atu hv mvchu tayu nga taabum sipv kunvpv! \v 22 Ngo nonua jvjvbv minjidunv jwngka daka alu lo Pwknvyarnv nonua sv-nga Taire okv Sidon gv nyi vdwa kaiyago aya kaatam yariku! \v 23 \x - \xo 11:23 \xo*\xt Aij 14:13-15; Atk 19:24-28\xt*\x* Okv Kaparnaum no gvbv, no atubongv nyidomooku tolo naacha sidubv mvngpv ai? Nam uyumooku bolo orlu tainv! Nonu gvlo lamrwpanam kaatamnam vdwa Sodom lo kaatam nvgo yilo, hv vjaklodvbv doobwng pvnvpv! \v 24 \x - \xo 11:24 \xo*\xt Mt 10:15; Lk 10:12\xt*\x* No hum mvngjv lvlaka, jwngkadaka alu lo Pwknvyarnv nonua svnga Sodom ha kaiyago aya kaatam riku!” \s Ngoogvlo aala doonu laka \r (Lk 10:21-22) \p \v 25 Ho dw hoka Jisu minto, “Abu, nyidomooku gvla kvdw mookugv Ahtu! Nam ngo umbonyikv vla mindunv ogulvgavbolo no gv chinvpanv nyi vdwa vvsi nama silu no chimapamunv vdwa kaatam kunam lvgabv. \v 26 Vkv Abu so si no gv rimu dvbv vla mvngnam mv. \p \v 27 \x - \xo 11:27 \xo*\xt Jn 1:18; 3:35; 10:15 \xt*\x* “Ngo gv Abu nga ogumvnwngnga jipv. Yvvka Kuunyilo nga chima Abu mvngchik, okv yvvka Abunyi chima Kuunyilo ngv mvngchik okv Kuunyilo gv nw atu v kaatam dubv vla darnam nyi vdwv. \p \v 28 “Mvnwngngv ngoogvlo aalaka, yvvdw ainv yikungyira baktola anyu kumabv ridunv, okv ngo nonua doonu modubv jire. \v 29 \x - \xo 11:29 \xo*\xt Jer 6:16\xt*\x* Ngo gv rvngko nga no naala mvlwk sila gvtola ngoogv kochingbv vngming gvtoka, ogulvgavbolo ngo dow lo alvnv okv nyaknyaknv; okv nonuno doonu nama paare. \v 30 Ngoogv nonua rvngko jinam angv gvpu dunv okv ngoogv nonua vge bakmu namv haajup dunv.” \c 12 \s Jius doonualu lvkwngbv tvunam \r (Mk 2:23-28; Lk 6:1-5) \p \v 1 \x - \xo 12:1 \xo*\xt Det 23:25\xt*\x* Achukgo ayungjvma nga Jius Doonualu golo Jisu radv rongolo vngkarto. Nwgv lvbwlaksu vdwv kano nyato, vkvlvgabv bunu radv dape pikla dvrap nyato. \v 2 Vdwlo Parisis vdwv hum kaapa tokudw bunu Jisunyi minto, “Kaatoka, no gv lvbwlaksu vdwv Jius Doonualu so vbvrinamv ngonugv Pvbv nga rinyingdu!” \p \v 3 Jisu mirwksito, “Dabid la ninyigv nyi vdwv vdwlo bunu kano tokudw ogugo ripv hum no vdwloka puri rika mapv nvri? \v 4 \x - \xo 12:4 \xo*\xt Leb 24:9\xt*\x* Nw Pwknvyarnv gv naam arwngbv aato, okv nw la ninyigv nyi vdwv Pwknvyarnv gvlo kumlwk joolwk nam vtwng nga dvto, hum bunu dvbolo Pvbv nga rinying nam gubv riku jvka-ho gv hum nyibu vdwv mvngchik dvmwng dunv. \v 5 \x - \xo 12:5 \xo*\xt Num 28:9,10\xt*\x* Okv nonu Moses gv Pvbv ngaaka puri rika mapv nvri Jius Doonualu gv dwkia nyibu dvdv ngv Jius Doonu alu gv pvbv nga mvvkmvrwk ropv, vbvritola bunuv rigakpama duai? \v 6 Ngo nonua minjidunv Pwknvyarnvnaam a kaiyanv go sika si doodu. \v 7 \x - \xo 12:7 \xo*\xt Mt 9:13; Hos 6:6\xt*\x* Darwknv Kitaplo mindu ‘aya kaapa minsunam si ngoogv mvngnam mv, svnwngsvmin rinji nama makv.’ Soogv minam sum no jvjv bv chirung bolo, nonu mia kumare nyi rimur manv vdwa; \v 8 Nyia Kuunyilo ngv Jius Doonualu gv Ahtu hv.” \s Nyi ako laak gonv lakpik nvgo \r (Mk 3:1-6; Lk 6:6-11) \p \v 9 Jisu ho mooku ham vngyula Jius kumkunaam bv vngtoku, \v 10 hoka nyi ako laak hv lakpik nvgo dooto. Nyi mego hoka Jisunyi rimur rimu gvrila gungnying lwkdubv vla dooria nyato, vkvlvgabv bunu ninyia tvvkato, “Jius Doonualu lo mvpu jinam si ngonugv Pvbv nga rinying nambv ridu nvri?” \p \v 11 \x - \xo 12:11 \xo*\xt Lk 14:5\xt*\x* Jisu mirwksito, “Nonugv lokv akonv svlar go doore okv hv Jius Doonualu lo ungrung arwng gulo holwk rinyi? Hum nw gakbwng gvrila agum joolin maredw? \v 12 Okv nyi si svlar ham achialvbv kaiyanv gukv! Vkvlvgabv ngonugv Pvbv ngv ngonua Jius Doonualu lo kaadurridur minsu dubv jilin dunv.” \v 13 Vbvrikunamv nw nyi lakpiknv hum minto, “Noogv laak hv lakda tvka.” \p Nw hum lakdakvra jito, okv hv lvkodv alv toku, laak lakgonv aing toku. \v 14 Vbvrikunamv Parisis vdwv vngyu toku okv Jisunyi mvkidubv rungrap toku. \s Pwknvyarnv gv darnam pakbu \p \v 15 Vdwlo Jisu nyi vdwgv ninyia mvki dubv gwngnam a tvvpa tvkudw, nw ho mooku ha vngyu toku; okv nyipam twngtv nvgo ninyia vngming gvto. Nw nyi lvvmanv mvnwngnga mvpu jitoku \v 16 okv bunua nw gv lvga nga yvvnyika minji mabvka vla mingap to. \v 17 Nw gv svbvrinam si Pwknvyarnv gv nyijwk Aijaya gvlo minam ma jvjv bv rilin modubv rito: \q1 \v 18 \x - \xo 12:18-21 \xo*\xt Aij 42:1-4\xt*\x* “Ngoogv darnam, pakbu hv si doopv, \q2 ngoogv paknam, yvvnyi ngo alvbv mvngpvdw. \q1 Ngo ninyigv aolo ngoogv Dow nga jilwkre, \q2 okv nw ngoogv jwngkadaka nama diringmooku mvnwnglo gokgo jire. \q1 \v 19 Nw vdwloka larmare vmalo achialvbv gokmare \q2 vmalo banggu lamtv loka sudu pvbin rimare. \q1 \v 20 Nw vdwloka nvmwng yapchar nvgoka mvrik mare, \q2 vmalo mvru gudor manv ngaaka mvngit mare. \q1 Nw jvjv nga riya yamuma dvdvlo nw ribwngdvdvre, \q2 \v 21 okv nw gvlo nyi vdw mvnwngngv mvngging reku.” \s Jisu okv Biljebul \r (Mk 3:20-30; Lk 11:14-23) \p \v 22 Vbvrikunamv nyi vdwv nyikching okv uyuvram gvtola gaam milin nyumanv nyi ako Jisu gvlo aagv jito. Jisu nyi anga mvpu jitoku, vkvlvgabv nyi angv nyiktar laku okv gaam milin nyutoku. \v 23 Nyipam nyi mvnwngngv lamngak nyatoku, Jisu gv rinam a kaagv rikula. Bunu tvvkato, “Si nyi si Dabid gv Kuunyilo ngvdw?”. \p \v 24 \x - \xo 12:24 \xo*\xt Mt 9:34; 10:25\xt*\x* Vdwlo Parisis vdwv hum tvvpa pvkudw, bunu mvrwkto, “Hv uyuuvram vdwa chara nyudo ogulvgavbolo bunua rigvdogvnv Biljebul ninyia vbv rinyu dubv jwkrw a jipv nvgo.” \p \v 25 Jisu chintoku, bunugv ogugo mvngnam a, vkvlvgabv nw bunua mintoku, “Diringmooku gunv ngv atuv apinain sula akonv ako nvnga mvdar minsu nvngv ayungbv dooma dunv. Okv banggu okv vpin gunv apinain sula akonv ako nvnga mvdar minsu nvngv hv ngoodunv. \v 26 Vkvlvgabv Uyu gv karv lo akonv ako nvnga mvdar minsu bolo, hvbv rinam hv manv bunu apinain suro pvku okv baapubv ngoonam bv rireku! \v 27 Nonuno nga mindu Biljebul nga jwkrw jinam lvgabv ngo vbv uyuuvram vdwa chara nyudunv vla, Alvdo, vbvrinamv nonua reming gvnv vdwa yvvla bunua chara nyudubv jwkrw jinv ngv? Nonua reming gvnvgv ogugo rinam lokv nonu mimor rungdo vla kaalin modu! \v 28 Ma, si Biljebul makv, vbvritola Pwknvyarnv gv Dow v, nw nga uyuuvram vdwa chara nyudubv jwkrw jinv ngv, so si Pwknvyarnv gv Karv ngv nonu gvlo aapvku vla ho kaalin modu. \p \v 29 “Yvvka gwlwknv nyi gv naam lo mvko mvro la aala yikungyira nga naanyu mare, vdwlo nw gwlwknv nyi anga leepv choma bolo; leepv chobolo hv yikungyira nga dvrit nyulare. \p \v 30 \x - \xo 12:30 \xo*\xt Mk 9:40\xt*\x* “Akonv yvvdw ngogvbv rima dunv hv nga rinying rungdunv; akonv yvvdw nga ridur madunv naakum namvka ayak apak rungdunv. \v 31 Okv vkvlvgabv ngo nonua minji dunv nyi vdwgv rimur a okv bunugv alvmanv mimur minam\f + \fr 12:31 \fr*\fqa bunugv alvmanv mimur minam; \fqa*\ft Vmalo \ft*\fqa Pwknvyarnvnyi bunugv minying minsu minam.\fqa*\f* a mvngnga nyure; vbvritola yvvdw Darwknv Dow a alvmabv mimur redw hum vdwloka mvngnga nyulamare. \v 32 \x - \xo 12:32 \xo*\xt Lk 12:10\xt*\x* Yvvdw Nyia Kuunyilo nga alvmabv minyingmiru go minjeka hum mvngnga nyulare; vbvritola yvvdw Darwknv Dow a alvmanv minyingmiru go minredw hum vdwloka mvngnga nyulamare-vjakka okv kokwng nyika. \s Singnv okv ho gv apwasi \r (Lk 6:43-45) \p \v 33 \x - \xo 12:33 \xo*\xt Mt 7:20; Lk 4:4\xt*\x* “Alvnv apwasi paanam lvgabv, no bakboknv singnv sorung laka; no singnv yaagampolonv sobolo apwasi alvmanv paare. Singnv nga apwasi svvlin kolokv kaachin dunv. \v 34 Kaakudubvrinv nonu-oguaingbv nonu atubongv alv mapv tvvla, alv nvnga minyu dubv? Haapok gv karukaya nga gaam lokv milin dunv. \v 35 Alvnv nyi v ninyigv alvkolokv alvnvnga naalwk dunv; alvmanv nyi v ninyigv alvmaku lokv alvmanv nga naalwk dunv. \p \v 36 “Nonuno mvngjelvlaka jwngkadaka alu lo mvnwngngv alvmanv gaam raanam dvdv nga kikala jidubv rireku. \v 37 Nonuno rimur pvdw ma rimur mapvdw, nonugv gamchar dvdv lokv nonua kaadar nvnv reku.” \s Lamrwpanam go koonam \r (Mk 8:11-12; Lk 11:29-32) \p \v 38 \x - \xo 12:38 \xo*\xt Mt 16:1; Mk 8:11; Lk 11:16 \xt*\x* Vbvrikunamv Pvbv tamsarnv nyi mego okv Parisis nyi mego milin nyato. Bunu minto, “Tamsarnv, ngonu nam lamrwpanam go ridubv kaanwngdo.” \p \v 39 \x - \xo 12:39 \xo*\xt Mt 16:4; Mk 8:12\xt*\x* “Silu meru gv nyi vdwsi achialvbv alvmanyado okv pwknvyarnv kaama nyado!” vla Jisu minto. “Nonu ngam lamrwpanam rinam go koodu ai? Ma! Nonua lamrwpanam go kaatam svngv hv nyijwk Jona gv lamrwpanam nga kaatamre. \v 40 \x - \xo 12:40 \xo*\xt Jon 1:17 \xt*\x* Jona gv kainv ngui arwnglo alu loum gola ayu yubom go doonam apiabv Nyia Kuunyilo ngvka kvdw arwng bolo alu loum gula okv ayu yubom go doore. \v 41 \x - \xo 12:41 \xo*\xt Jon 3:5\xt*\x* Jwngkadaka alu lo Ninebe gv nyi vdwv dakrap la nonua yamre, ogulvgavbolo bunu vdwlo Jona gv japji nama tvvtokudw mvngdin nyatoku; okv ngo nonua minjidunv Jonanyi kaiyanv go si doopv! \v 42 \x - \xo 12:42 \xo*\xt 1Dv 10:1-10; 2Kri 9:1-12 \xt*\x* Jwngkadaka alu lo Seba gv Dvnv ngv dakrapla nonua yamre, ogulvgavbolo nw adubv moing vngla ninyigv mooku lokv ngv Solomon gv chinampaanam bv tamsar nama tvbv vngto; okv ngo nonua jvjvbv mindu Solomonnyi kaiyanv go si doopv! \s Alvmanv dow gv aakur kunam \r (Lk 11:24-26) \p \v 43 “Vdwlo alvmanv dow v nyi gvlokv linri kudw, hv mooku mvnwnglo dooku makarla vnggo kardunv. Hv vdwlo dooku ako mapa kuma bolo, \v 44 hv atubongv minsu dunv, ‘Ngo ngoogv naam lo vngkur reku.’ Vkvlvgabv hv naam aakur laku naam a arochoko dubv, kakakbvrak dubv, okv mvnwngngv alvla doin dubv paadu kunv. \v 45 Vbvrikunamv hv vngkur dvla kuring ninyia kaiyabv alvmanv dow kanw go naalwk dukunv, okv bunu aala ho doolwk dukunv. Vkvlvgabv so si vbv rinya vngnya kubolo, ho nyi angv kvvlo gvnga kaiyago alvmayabv ridu kunv. So si vbvku silu meru gv alvmanv nyi vdwa rirekunv.” \s Jisu gv Anv okv boru vdwv \r (Mk 3:31-35; Lk 8:19-21) \p \v 46 Jisu nyi vdwa gaam raadungla doorilo, ninyigv Anv okv boru vdwv aalwkla ninyia gaam mindubv vla agumlo tvkala daknyato. \v 47 Vkvlvgabv hoka nyi akonv minto, “Kaatoka, noogv anv okv boru vdwv, nam gaam mindubv vla agum v daknya pv.” \f + \fr 12:47 \fr*\ft Bars 47 si kvvbi lvkchonam pota lo dooma\ft*\f* \p \v 48 Jisu mirwkto, “Yvvla ngoogv anv ngv? Yvvla ngoogv boru vdwv?” \v 49 Vbvrikunamv nw ninyigv lvbwlaksu vdwa chigap dvla minto, “Kaatoka! So vdw si ngoogv anv okv boru vdwv! \v 50 Yvvbunudw ngo Abu nyidomooku tolo doonv gv mvnglwk kaalwk bv ridunv hv bunu ngoogv boruv, ngoogv bormv ngv, okv ngoogv anv ngv.” \c 13 \s Amw chinv lo minchisinam \r (Mk 4:1-9; Lk 8:4-8) \p \v 1 Ho alu akin hoka Jisu naam ha vngyula svparsvlv kiambv itoku, hoka nw dootung tvla tamsarto. \v 2 \x - \xo 13:2 \xo*\xt Lk 5:1-3 \xt*\x* Ninyia doyumdochinv nyi vdwv achialvbv twngtv kunam lvgabv nw svpw gulo aala dooto, nyipam gv agum lo dakrilo. \v 3 Nw minchisinam minv nvla bunua ogumvnwngnga minjito. \p “Alu gulo nyi ako rongolo radv chibv vnglinto. \v 4 Nw rongolo radv ha chirilo, megonv lamtvlo hopvto, okv pvta vdwv aala hum dvtoku. \v 5 Kvgonv lvngtak aolo hopvto, hoka kvdw miang go dooto. Amw v Vjakgobv boksu dato, ogulvgavbolo kvdw v rungrwng mato. \v 6 Vbvritola vdwlo doonyi v chaalin tokudw, agar anga kaayok toku; ogulvgavbolo miamiv rungrwngbv harlwk madvto, agar angv baapubv sinyok toku. \v 7 Amw kvgonv mootum tv pvdwng lo hopvto, hv singlin toku, singnv vdwv hum yuptwngpatoku. \v 8 Vbvritola amw kvgonv alvnv kvdw lo holwk toku, okv radv vdwv svngla dape pelin lakula; kvgonv chaam bv, kvgonv chamkvbv okv kvgonv lwnggobv lintoku.” \p \v 9 Okv Jisu minyabv minto, “Tvvtoka, nonuno nyarung doodu bolo!” \s Minchisinam gv lvkwng ngv \r (Mk 4:10-12; Lk 8:9-10) \p \v 10 Vbvrikunamv lvbwlaksu vdwv Jisu gvlo aala tvvkato, “No nyi vdwa gaam minrinyi ogubv minchisinam minvla mindunv?” \p \v 11 Jisu mirwkto, “Nyidomooku gv Karv gv lvga nga nonua minji ropvkunv, vbvritola bunua minji madv. \v 12 \x - \xo 13:12 \xo*\xt Mt 25:29; Mk 4:25; Lk 8:18; 19:26\xt*\x*Yvvnyi hv ogugo doodunv hum jitamre, ninyia kaiyayabv doomu kunam lvgabv; vbvritola yvvdw oguka kaama dunv ninyigv achukgo doonam haka dvrit reku. \v 13 Ngoogv bunua minchisinam minvla minam gv lvga ngv bunu kaagapdo, vbvritola kaapama, okv bunu tvvdu, vbvritola tvvpama okv chima. \v 14 \x - \xo 13:14 \xo*\xt Aij 6:9,10\xt*\x*Vkvlvgabv Aijaya gv nyikrw kaanam hv bunua mindu: \p ‘So nyi vdw si tvvdu okv tvvdu vbvritola tvchinma; \q2 bunu kaadi kaadidu, vbvritola kaapa ma, \q1 \v 15 ogulvgavbolo bunugv haapok vdwv pvcha nyapv, \q2 okv bunugv nyarung nga mvtum sinyapv \q2 okv bunugv nyik a nyikching sinyapv. \q1 Vbv mvmabolo bunugv nyikkv kaapare, \q2 bunugv nyarung ngv tvvpare, \q2 bunugv haapok v chiri kunvpv, \q1 okv bunu nga dakrwk reku, Pwknvyarnv mindu, \q2 okv bunua ngo mvpu pvku nvpv.’ \p \v 16 \x - \xo 13:16 \xo*\xt Lk 10:23,24 \xt*\x*“Nonu gvbvdv vdwgo gamdakpv! Nonugv nyik v kaapadu, nonugv nyarung ngv tvvpadu. \v 17 Ngo nonua jvjvbv mindunv, nyijwk achialvgo okv Pwknvyarnv gv pakbu achialvgo, nonugv kaagv dvnam a kaadubv mvngyato, vbvritola bunu kaapama, okv nonugv tvvgv dvnam a tvvdubv mvngnyato, vbvritola bunu tvvpa riakuma. \s Jisu amw chinv minchisinama minbwk jito \r (Mk 4:13-20; Lk 8:11-15) \p \v 18 “Vbvrikunamv, tvvria nyato, okv chinlaka amw chinam minchisinam si ogu vdw. \v 19 Yvvdw Pwknvyarnv gv Karv gv doin a tvvgv rila hum tvvchin madunv hv lamtvlo amw hoolunv jvbv ridunv. Bunu gvlo amw chilwk nama uyu vrammv aala dvrit dunv. \v 20 Amw v lvngtak aolo hopvnv nvngv hobunua mindunv doin a tvdanam gula himpula torwk sinv vdwa. \v 21 Vbvritola bunu ho rungrwngbv miami hv harlwk madu, okv bunu doobwng jinv gubv rikuma. Vkvlvgabv vdwlo doin gv lvkwngbv adwkaku vmalo mvdwkmvkuv aari kudw, bunu vjakpi gubv topu riku. \v 22 Amw v tvv pvdwng gulo holwknvngv hobunua mindunv doin a tvgvrila; vbvritola ninyigv singdung lvgabv mvngrula, okv nyitvnyigam lvgabv mvngbiu namv doin ha yuptoku, okv bunu apw asi svvlin kuma. \v 23 Okv amw hv alvnv kvdw lo chilwk kunam hv ho bunua mindunv yvvdw doin ha tvvgvrila hum tvchin dunv; apw asi svvlin dunv, megonv chaam bv, kvgonv chamkvbv, okv kvgonv lwngbv bv.” \s Vvng vdwa minchisinam \p \v 24 Jisu bunua kvvbi minchisinam go minjito: “Nyidomooku gv Karv ngv svbv ridunv. Nyi ako ninyigv rongolo alvnv amw a chilwkto. \v 25 Ayu yupgolo, mvnwngnga yupmu tvla, nyimak ako aala vvng amw mego ampu apumlo paklwk pila vngyu toku. \v 26 Vdwlo agar hv garlin tokudw anw hv paalin raptoku vbvrikunamv vvng nga kaapa raptoku. \v 27 Nyi hvkvgv pakbuv aala ninyia tvvkato, ‘Atu, no gv rongolo no amw alvnv vkv paklwk pvnv; vvng ngv ogolo lokv aapvnvdw?’ \v 28 Nw mirwksito, ‘Nyiru nvgonv hum ripv.’ Bunu ninyia tvvkato, ‘No ngonua vngla vvng nga bulin svgo vla mvngdure?’ \v 29 Nw mirwksito, “Ma, nonuno vvng nga bulin rinyi ampu ngaaka butak linjila. \v 30 Vvng hala ampu nga bunyia lvkobv svngba rimutvka Nvvkumdw lobv. Vbvrikunamv ngo nvvkum jinv vdwa vvng nga naakum chotokv, puching tvkv, ramyok tvkv vla minre, okv ampu nga nvvkumla ngoogv nesunglo baglwk laka vla minreku.’” \s Yingmw lo minchisinam \r (Mk 4:30-32; Lk 13:18-19) \p \v 31 Jisu bunua kvvbi minchisinam akodv mindvto; “Nyidomooku gv Karv ngv svbv ridunv. Nyi ako yingmw chargo naalaila ninyigv rongolo hum paklwk to. \v 32 So si amw mvnwngnga charching yachoknv, vbvritola vdwlo hv svngrap tokudw, hv tamitasa mvnwngnga kaiyachok nvgobv ritoku, hv singnv gubv ritoku, vbvrikunamv pvta mvnwngngv aala ho gv hakbv dvdvlo asup mvlwkla doonya toku.” \s Vpap a minchisinam \r (Lk 13:20-21) \p \v 33 Jisu bunua vjaklodvbv minchisinam go minji jidvto: “Nyidomooku gv Karv ngv vbv ridunv. Mvvga ako vpap naala okv hum moida ata keji champigo naala pvchwng lo mvyomvchidu goochama dvdvlobv.” \s Jisu minchisinam lokv minvnvto \r (Mk 4:33-34) \p \v 34 Jisu minchisinama minv nvla ogumvnwngnga nyipam a minjito; Nw minchisinama mintak mabv bunua ogugoka mimato. \v 35 \x - \xo 13:35 \xo*\xt Miri 78:2\xt*\x* Nw gv svbvrinam si nyijwk gv minpv nama jvjvbv rilin modukubv rito, \q1 Vdwlo ngo bunua gaam minridw ngo minchisinam minv nvla minre; \q2 Ngo bunua krim Sichingmooku sam pwklinyarlin rilokv naala vjak lobv chima nama minjire.” \s Jisu vvng vdwa minchisila minam a minbwk jitoku \p \v 36 Vdwlo Jisu nyipam a vngyula naam lo aato kudw, ninyigv lvbwlaksu vdwv nw gvlo aala tvvkato, “Tamsarnv, noogv rongo vng nga minchisila minammv ogu hvdw ngonua minjilabv.” \p \v 37 Jisu mirwksito, “Alvnv amw chilwkkunv nyi angv si Nyia Kuunyilo ngv; \v 38 rongo ngv nyiamooku si, alvnv amw v Karv gv nyi vdwv; vvng ngv Alvmanv Angv gv nyi vdwv; \v 39 okv vvng amw a chilwknv angv Uyudvbv. Nvvkumdw aluv nyiamooku gv ataranya ngv, okv nvvkum rianv vdwv nyidogindung ngv. \v 40 Vvng nga oguaingbv nvvkumla vmvlo ramyok dvdw, vkv aingbv rire nyiamooku gv ataranya alulo; \v 41 Nyia Kuunyilo ngv ninyigv nyidogindung vdwa vnglin more ninyigv Karv lokv, yvvbunudw nyi vdwa rimur modunv, okv kvvbi alvmanv ridunv, ho vdwa naakum more, \v 42 okv bunu vdwa achialvbv vmv gukulo bunu orlwk reku, hoka bunu kapriku okv bunugv hijung nga kotwkkrwk sila dooreku. \v 43 Vbvrikunamv Pwknvyarnv gv nyi vdwv bunugv Abu gv Karv lo doonyi ungnam aingbv rireku. Vbvrikunamv nonuno nyarung gvdu nvlo tvvria laka! \s Yikungyira vvsi nama minchisinam \p \v 44 “Nyidomooku gv Karv ngv svbv ridunv. Nyi akonv rongo gulo yikungyira vvsi namgo kaapa toku, hum nw lvkodv mvtum toku okv himpu puyingla vnglaku ninyigv ogumvnwngnga piokla kula okv vngkur laku ho gv rongo nga rvvtoku. \s Svngtor singku nga minchisinam \p \v 45 “Nyidomooku gv Karv ngv svbv rita dunv. Nyi akonv svngtor singku kaapunv makar dubv rito, \v 46 okv vdwlo nw kaapuyaung nvgo kaapa tukudw, nw vnglaku ogugo svnggvrigv pvkudw mvnwngnga piokla kula ho gv svngtor singku nga rvvtoku. \s Vsap a minchisinam \p \v 47 “Nyidomooku gv Karv ngv svbvka rita dunv. Ngui naanv nyi megonv bunugv vsap a svparsvlv lo orlwk nyala nvgwngnv ngui vkv naanyato. \v 48 Vdwlo vsaplo yarbing tokudw, bunu hum agum lo svvlin toku okv dootung nyatola ngui a darpin sidula: alv nvnga bunugv pvtak lo lwkto okv alvmanv vdwa ora nyatoku. \v 49 Ataranya alu lo vbvching rireku: nyidogindung ngv vnglin nyala alvnv nyi vdwgv apum lo alvmanv nyi vdwa naakum riku \v 50 okv bunua achialvbv vmv guku lo orlwk reku, hoka bunu hijung nga kotwkkrwk sila dooreku. \s Jvjvnv anw okv akuaram \p \v 51 Jisu bunua tvvkato, “Nonuno so vdw sum tvvchinpvri?” \p Bunu “vkv” vla mirwksito. \p \v 52 Vkvlvgabv nw bunua mirwkto, “Vbvrikunamv so gv minam si Pvbv tamsarnv mvnwngngv Nyidomooku gv Karv lo lvbwlaksu bv rikubolo, hv bunu naam atuv ninyigv karchung gv yikungyira nga aku jeka anw jeka lvkobv naalinnv atu jvbv ridu.” \s Jisunyi Najaret lo toa toku \r (Mk 6:1-6; Lk 4:16-30) \p \v 53 Vdwlo Jisu so gv minchisinam sum bunua minjila minya tokudw, nw ho mooku a vngyu toku \v 54 okv ninyigv banggu lo vngkur toku. Nw jius kumkunaamlo tamsar toku, okv nw gvlo tvvnv vdwv tvngarvnga nyatoku. Bunu tvvkato, “Nw svkvnv mvngkimvnglak kv ogolo paapv nvyu? Okv ninyigv lamrwpanam rinam v oguvkudw? \v 55 Nw yikungyira mvnv gv kuunyilo mangvri? Meri ninyigv anv mangvri? Okv Jems, Josep, Saimon, okv Judas bunu ninyigv boru mangvri? \v 56 Ninyigv bormv vdwv so dooma dvnvdw? Nw so mvnwng sum ogolokv paapv nvyu?” \v 57 \x - \xo 13:57 \xo*\xt Jn 4:44\xt*\x*Okv vbv bunu ninyia toa nyatoku. \p Jisu bunua minto, “Nyijwk ka ninyigv banggu naam lo okv nw atugv vpin nyi ngv mvngdv madunv, vbvritola mooku mvnwnglo mvngdv nama paayadunv.” \v 58 Ogulvgavbolo bunu mvngjwng namgo kaama, okv nw hoka achialvgo lamrwpanam goka riji mato. \c 14 \s Jon baptist gv sikunam \r (Mk 6:14-29; Lk 9:7-9) \p \v 1 Hvbv riri hoka Galili nga rigvdogvnv Herod, Jisu gv lvkwng nga tvvpa toku. \v 2 “Nw jvjvbv Jon Baptist turkur pvku nvgo vla ninyigv nyigam vdwa minto. “Vkvlvgabv nw lamrwpanam ridubv jwkrw doopvnv.” \p \v 3 \x - \xo 14:3 \xo*\xt Lk 3:19,20 \xt*\x* Kvlokvcho Herod Jonnyi naatungla leetola patwk tumdubv orto jitoku. Nw gv svbvrinam si ogulvgavbolo ninyigv boru Pilip gv nywng Herodias gv lvgalo. \v 4 \x - \xo 14:4 \xo*\xt Leb 18:16; 20:21\xt*\x*Lvkogulo Jon Baptist Herodnyi minto, “Noogv Herodiasnyi nywng mvnam si mvyin madunv!” \v 5 Herod ninyia mvkidubv mvngto, vbvritola Herod Jius nyi vdwa busuto, ogulvgavbolo bunu Jonnyi nyijwk akobv mvngnyato. \p \v 6 Herod gv nvlum dvdw alulo Herodias gv kuunyijar angv nyi mvnwng gv kaagialo kaapu alvbv naasi rijito. Herod achialvbv himpula \v 7 nw ninyia milv jito, “Ngo jvjvbv milv jidunv no ogugo koopvdw hum jirungre!” \p \v 8 Hv ninyigv anv gv minkulo, vbv minto, “Ngam so vjak Jon Baptist gv dumpo nga kumpok gulo jilabv!” \p \v 9 Dvbv ngv mvngruto, vbvritola ninyigv nyi mvnwng gv tvvgia kaagialo milvkunam lvgabv nw nyijar gv mvngnam ma jidukubv orto jilin toku. \v 10 Vkvlvgabv nw Jon gv dumpo nga patwklo paalin toku. \v 11 Dumpo nga kumpok gulo bvnglwk toku okv nyijar anga jitoku, hv ninyigv anv gvlo bvnglwk jitoku. \v 12 Jon gv lvbwlaksu vdwv aatoku, ninyigv svma nga bakro toku okv hum nyibung ritoku; vbvrikunamv bunu vnglaku Jisunyi minpa jitoku. \s Jisu hejar angu nyi vdwa dvnam dvmu toku \r (Mk 6:30-44; Lk 9:10-17; Jn 6:1-14) \p \v 13 Vdwlo Jisu Jon gv lvga yunying nga tvvpa tokudw, nw atuv hoka kongv vngyula jvmataiku mooku lo vngtoku. Nyi vdwv hum tvvpa tvku, vkvlvgabv bunu banggu a kayu pikula lvpabv kvdw lo ninyigv kochingbv vngming gvtoku. \v 14 Jisu svpw lokv lintoku, okv vdwlo nw nyipam pamtv nga kaato kudw, ninyigv haapok v bunua aya mvngpa toku, okv nw lvvmanv vdwa mvpu jitoku. \p \v 15 Ho arium hoka ninyigv lvbwlaksu vdwv nw gvlo aala minto, “So si achialvgo ayung pvku, okv so si jvmataiku mooku go. Nyi vdwa vngmu tvkuka okv bunua atuv nampum lo vngla dvnamtvngnam rvvsu motoka.” \p \v 16 Jisu mirwkto, “Bunu vngsv kaama, nonuno atu v bunua dvnamtvngnam jirung svgo!” \p \v 17 Bunu mirwksito, “Ngonu mvnwng gv aralo vtwng tangu gula ngui nvvnyi gomwng kv.” \p \v 18 Jisu minto, “Vbvrikunamv hum soka ngoogvlo bvnglwkto.” \v 19 Nw nyi vdwa vvng aolo dootung dubv minto; vbvrikunamv nw vtwng tangu hala ngui nvvnyi ha naatoku, nyidomooku aobv kaadungto okv Pwknvyarnvnyi umbonyikv hvto. Nw vtwng nga pintungpiungto okv hum lvbwlaksu vdwa jitoku, okv lvbwlaksu vdwv hum nyi vdwa jitoku. \v 20 Mvnwngngv dvgudvbv dvtoku. Vbvrikunamv lvbwlaksu vdwv dvlv nga paapi vring gola anyigo yarpok dubv naakum toku. \v 21 Hum dvnv ngv mvvga vmi ha kiya mabv nyiga dvdv ngv hejar angu to. \s Jisu isi aolo vngkar toku \r (Mk 6:45-52; Jn 6:15-21) \p \v 22 Vbvrikunamv vdwlo ninyigv nyi vdwa vngmu rikulo Jisu lvbwlaksu vdwa svpw lo aamu toku okv svparsvlv gv taggo nvbv lincho modubv ritoku. \v 23 Nyi vdwa vngmuro kochingbv nw atu hv kumdubv vla moodw gulo chaatoku. Vdwlo arium pvkudw, hoka Jisu akin mwngto; \v 24 okv hvbv riri hoka svpw v svparsvlv lo mego adubv vngtoku, doori v rikorla hum achialvbv riging kunam lvgabv, svpw v svkiok kioknam lokv kublwk tvvtoku. \p \v 25 Aru gv gunta aom gvla akv gv pingkolo Jisu isi aobv vngla lvbwlaksu vdwgvlo aatoku. \v 26 Vdwlo bunu ninyia isi aobv vngdubv kaapa tokudw, bunu achialvbv busu nyatoku. Bunu busu nyala svgokla minto, “Si vram gumabv.” \p \v 27 Jisu vjakgobv bunua minto, “Mvngrw lakv!” si ngookv. Nonuno busu mabvka!” vla nw minto. \p \v 28 Vbvrikunamv Pitar minto. “Ahtu, hv jvjv bv no vrungbolo, ngam isi aobv no gvlo vngdubv orto jikato.” \p \v 29 Jisu mirwkto, “So aato!”. Vkvlvgabv Pitar svpw agumbv linto okv Jisu gv kiambv isi aobv vngrap toku. \v 30 Vbvritola vdwlo kainv doori v ritokudw nw hum himpala busuto okv isi arwngbv holwk tvvto. “Ahtu ringla bvkv!” vla nw kapto. \p \v 31 Vbvrikunamv Jisu vjakgobv aachilaku ninyia gagbwng toku okv minto, “Noogv mvngjwng ngv miang mvngpv no ogubv tintinrorubv mvngdunv?” \p \v 32 Bunyi anyiv svpw lo aaba sutoku, okv vbvrikunamv doori v ringin toku. \v 33 Vbvrikunamv svpw lo doonv lvbwlaksu vdwv Jisunyi kumtojotoku. Bunu hartvla minto, “No Pwknvyarnv gv Kuunyilo jvjv gurung.” \s Gennesaret lo Jisu lvvmanv vdwa mvpu jitoku \r (Mk 6:53-56) \p \v 34 Bunu svparsvlv nga vngbola Gennesaret vnam mooku lo aalwk toku, \v 35 hoka nyi vdwv Jisunyi kaachin toku. Vkvlvgabv bunu lvvmanv nyi vdwa mingo jinv vngmuto dokardovr mooku lo lvvmanv vdwa Jisu gvlo aagv modubv. \v 36 Bunu ninyia koodwkkrwkla koola minto, lvvmanv vdwa ninyigv vji jvlap a mvsit modubv; okv yvvbunudw mvsit pvkudw mvnwngngv pooya nyatoku. \c 15 \s Abuapa vdwgv tamsarnam \p \v 1 Vbvrikunamv Parisis mego okv Pvbv tamsarnv mego Jerusalem lokv Jisu gvlo aala okv ninyia tvvkato, \v 2 “Noogv lvbwlaksu vdwv ogulvgabv ngonugv abuapa vdwgv Pvbv jilu nama tvvmarima dunv? Bunu dvnam dvtv madvbv laakka alvbv lasoklakak madu!” \p \v 3 Jisu mirwk suto, “Okv nonuno ogulvgabv Pwknvyarnv gv gamrw nama tvvmarima gvrila nonunogv mvnggwngbv tamsarrisar kolo vngya dunv? \v 4 \x - \xo 15:4 \xo*\xt Mog 20:12; Det 5:16; Mog 21:17; Leb 20:9\xt*\x*Ogu lvga Pwknvyarnv mindu, ‘Noogv anv okv abunyi mvngdv laka,’ okv ‘Yvvdw ninyigv anv okv ninyigv abua beedunv hum mvkidubv riduku.’ \v 5 Vbvritola nonuno tamsardo nyi gunv ninyigv anv okv abua ridurdubv ogugo doopv tvlaka, vbvritola minre, ‘Si Pwknvyarnv gvbv ripvkunv,’ \v 6 hv ninyigv abua\f + \fr 15:6 \fr*\fqa bunugv abu; \fqa*\ft Lvkchonam lo si doma \ft*\fqa bunugv abu vmalo anv \fqa*\f* mvngdv dubv dinchi kumadu. Svbvrila nonu Pwknvyarnv gv gamrw nama pakma dunv, nonugv mvngkubv tamsar kolokv riming gvnam lvgabv. \v 7 Kaakudubvrinv nonu, Aijaya gv nonunogv lvgabv nyikrw kaapv namv jvjv rungpv! \q1 \v 8 \x - \xo 15:8 \xo*\xt Aij 29:13\xt*\x*“Pwknvyarnv mindu, “So nyi vdw si nga gamchar lokv mwng hartv mvngdo, \q2 vbvritola bunugv haapok v jvjvbv nga adu nyado. \q1 \v 9 Bunugv nga vbv kumnamjonam v ogu arin go kaama, \q2 ogulvgavbolo bunu nyi gv mvnam pvbv nga ngoogv Pvbv aingbv tamsar nyadu!’” \s Nyi a darwk momanv oguogu \r (Mk 7:14-23) \p \v 10 Vbvrikunamv Jisu nyipam ma nw gvlo goklwkto okv minto, “Tvvgv rila okv chintoka! \v 11 Nyi gv gaam lo aanv ngv ninyia darwk madubv mvvma dunv; vbvmabvya, ninyigv gaam arwng lokv linnv ngv ninyia darwk madubv mvya dunv.” \p \v 12 Vbvrikunamv lvbwlaksu vdwv nw gvlo aala minto, “Noogv minamv Parisis vdwa tvvnying modu vla no chindure?” \p \v 13 “Ngoogv Abu nyidomoku tolo doonv gv lvvlwk manam singnv mvnwngnga bua rikunv,” vla Jisu minto. \v 14 \x - \xo 15:14 \xo*\xt Lk 6:39\xt*\x*Bunugv lvgabv mvngru yama bvka! Bunu nyikching tola nyikchingnv nyi vdwa rigv nvngv; okv vdwlo nyikchingnv akonv kvvbi nyikching nvnga vnggv rinyi, anyiv ungrung golo holwk dunv.” \p \v 15 Pitar milinto, “So minam sum ngonua minbwk jilabv.” \p \v 16 Jisu bunua minto, “Nonuno vjaklodvbv kvvbi vdwa chilv yanv gubv rima pvnvre. \v 17 Nonuno tvchinma hai? Nyi gv gaam lo aanv ngv leit arwnglo aadunv okv vbvritokula ayak lokv agum lo lindu kunv. \v 18 \x - \xo 15:18 \xo*\xt Mt 12:34 \xt*\x* Vbvritola gaam lokv linnv ngv haapok lokv lindunv, okv si nyi nga darwk madubv mvdunv. \v 19 Nyi gv haapok lokv alvmanv ngv linla ninyia mvki mvmar modunv, yoogio modunv, okv kvvbi rimur haka rimu dvnv; dvrit mola, mvvmula, okv kvvbia minsingmia mola. So vdw si nyi a darwk madubv mvdunv. \v 20 Vbvritola nonugv laak lasok mabv dvnam, bunugv nonua rirung svgo vla minam-si nyi nga darwk madubv mvvma dvnv. “Vbvritola bunugv rirung sego vla mvngnam—Lasok mabv dvku lokv nyi si darwkmanv gubv rima dunv.” \s Mvvga akogv mvngjwng \r (Mk 7:24-30) \p \v 21 Jisu ho gv mooku a vngyu toku okv Taire okv Sidon gv nvchi mooku lo vngtoku. \v 22 Kananait mvvga ako ho mooku hoka doonvgo nw gvlo aato. Mvvga nvngv kapla minto, “Dabid gv Kuunyilo! Ngam aya mvngpa labv, tamsarnv! Ngo gv kuunyijar v uyuvram gvpv okv nw achialvbv hiru kaayala doopv.” \p \v 23 Vbvritola Jisu nyimv nvnga gamgo ka mimato. Ninyigv lvbwlaksu vdwv nw gvlo aala kodwkkrwkla koola minto, “Ninyi vngmu tvkuka! Nw ngonua vngming gvla tvvsupkayap dubv minkidu!” \p \v 24 Vbvrikunamv Jisu mirwk suto, “Ngam Israel gv svlar nyekunv vdwgv lvgabv vngmupvnv.” \p \v 25 Hvbv rinam gula mvvga nvngv Jisu gv lvpa lo gublwk dvla minto, Tamsarnv, nga ridur labv!” \p \v 26 Jisu mirwkto, “Vmi gv dvtung nga naaritla iki bv orji nam si alv rungma.” \p \v 27 “Tamsarnv, hv jvjv ngv” vla nyimv nvngv mirwksito; vbvritola iki vdwv atu gv dvkulo dva nama tvbul lvkwng loka dvria dunv.” \p \v 28 Vkvlvgabv Jisu mvvga nvnga mirwkto, “No kaibv mvngjwngnv nyimv go! No ogugo rijilabv vla mvngdudw hum noogv lvgabv riji reku.” Okv hvbv mimisiri hoka ninyigv kuunyijar hv poya toku. \s Jisu nyi lvvmanv achialvgo mvpu jitoku \p \v 29 Jisu ho gvngv vnglaku Galili gv svparsvlv kiambv vngtoku. Nw moodw gulo chaala dootung toku. \v 30 Kairungnv nyipam go nw gvlo aato, bunugv lvkobv lvpiknv vdwa, nyikchingnv vdwa, digwngnv vdwa, pvchanv vdwa, okv kvvbi lvvmanv nyi vdwa aagv nyato, ho bunua Jisu gv lvpa lvkwnglo vvpv nyato; okv nw bunua mvpu jinya toku. \v 31 Nyi vdwv lamrwpanya toku pvcha nvngv milin nama, digwngnvgv alvkunam a, lvpik nvngv vnglak kunama, okv nyikching nvngv kaapa kunama, kaagv rikula bunu Israel gv Pwknvyarnv nga hartv nyatoku. \s Jisu hejar api nyi vdwa dvnam jila dvmu toku \r (Mk 8:1-10) \p \v 32 Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa goklwk toku okv minto, “Ngo so gv nyi vdw sum aya mvngpa do, ogulvgavbolo bunu nga reming gvkunamv alu loom pvku okv vjak bunu ogu dvsv guka kaakuma. Ngo bunua dvnam dvmu mabv vngmu nwngmado, bunu nampum lo vngtvrikunyi lamtvlo anyukumare.” \p \v 33 Lvbwlaksu vdwv ninyia tvvkato, “Ngonu ogulo dvnam naala so gv nyipamma dvgudvbv jinyure?” \p \v 34 Jisu tvvkato, “Nonuno hvkamgo vtwng gvpv?” \p Bunu mirwksito, “Vtwng takkanw go okv ngui charchingnv mego.” \p \v 35 Vkvlvgabv Jisu nyipamma kvdw lo dootung dubv mintoku. \v 36 Vbvrikunamv nw vtwng kanw hala ngui a naatoku, Pwknvyarnvnyi umbonyikv vto, pintung piyung toku, okv hum lvbwlaksu vdwa jitoku; okv lvbwlaksu vdwv hum nyi vdwa hortoku. \v 37 Bunu mvnwngngv dvgudvbv dvnya toku. Vbvrikunamv lvbwlaksu vdwv dvlv dvkv lvlin kunamma paapi kanw go yarpok dukubv naakum toku. \v 38 Hum dvnv dvdv ngv mvvga vmia kiya mabv nyiga dvdv ngv hejar api gubv ritoku. \p \v 39 Vbvrikunamv Jisu nyi vdwa vngmu toku, svpw gulo nw aatoku, okv Magadan mooku lo vngtoku. \c 16 \s Lamrwpanam go koonam \r (Mk 8:11-13; Lk 12:54-56) \p \v 1 \x - \xo 16:1 \xo*\xt Mt 12:38; Lk 11:16 \xt*\x*Parisis megola Sadusis mego bunu Jisu gvlo gwngkup dubv vla aanyato, vkvlvgabv bunu Jisunyi Pwknvyarnv gv kiinam gurung vla kaadubv lamrwpanam go ritokv vla tvvkato. \v 2 Vbvritola Jisu mirwkto, “Vdwlo doonyi v poklwk tvi kunyi, nonu mindu, ‘Ngonu alvnv doonyi a paato kuji, ogulvgavbolo nyidokolo ngv yalwng dooku.’ \v 3 Okv arukamchinyi nonu mindu, ‘Silu nyido hoi jinvgo, ogulvgavbolo nyidokolo ngv yalwng yakia bv ridu.’ Nonu nyidokolo nga kaagvrila minbwk jichodu, vbvritola nonu vdwloka vjakgv lamrwpanam gv lvkwng nga minbwk jinyu ma!\f + \fr 16:3 \fr*\ft Meegonv kvvbi kitap lo Jisu gv gamchar vdwv so bars 2-3 lo domado \ft*\f* \v 4 \x - \xo 16:4 \xo*\xt Mt 12:39; Lk 11:29 \xt*\x*Vdwgo alvmabv okv Pwknvyarnv chimanv nyi bv ridu silugv nyi vdw si! Nonu nga lamrwpanam go koodu nvre? Ma! Nonua lamrwpanam go jijinam si Jona gv lamrwpanam rijinam vmwng.” \p Vkvlvgabv nw bunua kayu pikula vngyu toku. \s Parisis vdw gvla okv Sadusis vdwgv vpap \r (Mk 8:14-21) \p \v 5 Vdwlo lvbwlaksu vdwv svparsvlv gv takdv gonvlo rapto kudw, bunu vtwng gvse nga mvngpa mato. \v 6 \x - \xo 16:6 \xo*\xt Lk 12:1\xt*\x*Jisu bunua minto, “Hinsu laka; Parisis gvla Sadusis gv vpap am hima kaaya sulaka.” \p \v 7 Bunu bunugv aralo raami surap nyato, “Ngonu vtwng gvmanam lvkwngbv nw vbv mindu.” \p \v 8 Jisu chinto bunu ogugo minpvdw, vkvlvgabv nw bunua tvvkato, “Nonu vtwng gvmanam lvkwngbv ogubv raami sikwng dunv? Nonunogv mvngjwng ngv achok gomwng! \v 9 \x - \xo 16:9 \xo*\xt Mt 14:17-21 \xt*\x* Nonuno vjvlodvbv chima dunvre? Nonu ngoogv vtwng tangu ham nyi hejar angu lvgabv pintung piyung nama mvngpama ai? Paapi hvkamgo nonu darbingpvnv? \v 10 \x - \xo 16:10 \xo*\xt Mt 15:34-38\xt*\x*Okv nyi hejar api gv lvgabv vtwng takkanw gv lvkwng ngv oguv? Paapi hvkamgo nonuno darbingpvnv? \v 11 Ngoogv vtwng gv lvkwng nga nonua gaam raami suma nama nonugv chima namv hv ogubv ripvnv? Hima kaaya sulaka Parisis gvla Sadusis gv vpap ham!” \p \v 12 Vbvrikunamv lvbwlaksu vdwv Jisu bunua, Parisis gvla Sadusis gv vtwng lo lwknam vpap ham hima sulakv vla gamrw kumanyi, vbvritola bunugv tamsar nama mindukunvnyi vla chintoku. \s Jisu yvvdw um Pitar gv milin kunam \r (Mk 8:27-30; Lk 9:18-21) \p \v 13 Jisu Pilippi gv Sijari banggu gv nvchi mooku lo vngtoku, hoka nw ninyigv lvbwlaksu vdwa tvvkato, “Nyia Kuunyilo nga, nyi vdwv yvv vla minya do?” \p \v 14 \x - \xo 16:14 \xo*\xt Mt 14:1,2; Mk 6:14,15; Lk 9:7,8\xt*\x* “Nyi megonv Jon Baptist kv vla minya do,” vla bunu mirwkto. “Kvvbiv Elija kv, okv kvgonv Jeremia kv vmalo kvvbi nyijwk go vla minya do.” \p \v 15 Nw bunua tvvkato, “Nonu gvbv oguv? Okv nonu ngam yvv vla mindunv?” \p \v 16 \x - \xo 16:16 \xo*\xt Jn 6:68,69\xt*\x*Saimon Pitar mirwksito, “No Kristo, turla doobwngnv Pwknvyarnv gv Kuunyilo ngv.” \p \v 17 Jisu mirwkto, “Jon gv kuunyilo Saimon, no alvrungnv go! no gvlo so gv jvjv si nyi gvlokv aama, vbvritola naam sum ngoogv Abu nyido tolo doonv ngv jipv. \v 18 Okv Pitar, vkvlvgabv ngo naam mindunv: No vlwng go, okv so gv vlwng aolo ngo, ngoogv Gvrja nga mvlwkre, okv sinam ngenam v sum vdwloka rigumriya yala mare. \v 19 \x - \xo 16:19 \xo*\xt Mt 18:18; Jn 20:23\xt*\x*Ngo naam Nyidomooku Karv gv chabi nga jidunv; noogv nyiamooku so maakv vnam a nyido mooku tolo maakv vreku, okv no ogugo nyiamooku so umkv vnam a nyido mooku toloka umkv vreku.” \p \v 20 Vbvrikunamv Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa mintoku nw Kristo kv vla yvvnyika minji mabvka. \s Jisu ninyigv hinchingchingla sise nga mintoku \r (Mk 8:31—9:1; Lk 9:22-27) \p \v 21 Ho gv alu lokv Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa mindamirala minpa jirap toku, “Ngo Jerusalem bv vngrungre okv nyigagaatv, nyibu butvnv, okv Pvbv tamsarnv vdw gvlokv hinching chingnam ma paarungre. Nga mvki nyareku, vbvritola alu loom kochinglo ngo turkur reku.” \p \v 22 Pitar ninyia sesum laila yamla minto, “Ahtu, Pwknvyarnv sum noogv lokv adu motoka, no gvlo si vdwloka rimare!” \p \v 23 Jisu dakkur dakrwk dukula Pitarnyi minto, “Uyu no, ngo gvlokv vngroto! No ngoogv lamtvlo atup asi yanv gubv rido, ogulvgavbolo no gv svbv mvngnam si Pwknvyarnv gvlokv aama vbvritola nyi gvlokv aanv go.” \p \v 24 \x - \xo 16:24 \xo*\xt Mt 10:38; Lk 14:27 \xt*\x*Vbvrikunamv Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa mintoku, “Yvvdw nga lvkobv vngming gvso mvngnv ngv, hv atubongv mvngnga sirung laka, ninyigv rvngko nga bagtola, nga vngming gvlaka. \v 25 \x - \xo 16:25 \xo*\xt Mt 10:39; Lk 17:33; Jn 12:25 \xt*\x*Yvvdw atubogv singdung lvgabv mvngdunv, hv ngooriku; vbvritola yvvdw ngoogv lvgabv ninyigv singdung nga ngoomu dunv hv singnam ma paaya reku. \v 26 Nyi gunv nyiamooku mvnwngnga paalv yagvre vbvritola nw atubogv yajiyalua ngoomu bolo, hv ogugo paabin yapv? Hvbv ma! Nw vdwloka ninyigv turnamam paakor kunam lvgabv oguguka nw jinyu kumare. \v 27 \x - \xo 16:27 \xo*\xt Mt 25:31; Miri 62:12; Rom 2:6\xt*\x*Nyia Kuunyilo ngv ninyigv Abu gv jwkrw lokv nyidogindung nga lvkobv aagvla aareku, okv vbvrikunamv nw akin-akin a kaigo ripvdw ma miang go ripvdw hum kaala amina jireku. \v 28 Ngo nonua jvjvbv mindunv ho-hoka mego si doopv bunu Nyia Kuunyilo gv Dvbv bv rila aanama kaama dvdvlo simare.” \c 17 \s Jisu ayak akuavnam \r (Mk 9:2-13; Lk 9:28-36) \p \v 1 Alu lokv gv kochinglo Jisu Pitar nyila achiboru Jems okv Jon bunua moodw aolo chaagvla hoka bunu mwngchik doobam nyato. \v 2 Bunugv vbv kaadung rilo, Jisu gvlo akusubv rilwkto: Ninyigv nyukmuv doonyi loung jvbv ungtoku okv ninyigv vjiv yapung toji toku. \v 3 Vbvrikunamv lvbwlaksu aom v Moses nyila Elija bunyia Jisunyi lvkobv gaam raami sidubv kaatoku. \v 4 Vkvlvgabv Pitar Jisunyi mintoku, “Ahtu, ngonugv soka doonam si alv rungnvgo! No mvnggelo, ngo soka taabio aom go mvre, akonyi no gvbv, akonyi Moses gvbv okv akonyi Elija gvbv.” \p \v 5 \x - \xo 17:5 \xo*\xt Atk 22:2; Miri 2:7; Aij 42:1; Mt 3:17; 12:18; Mk 1:11; Lk 3:22; Det 18:15\xt*\x*\x - \xo 17:5 \xo*\xt 2Pit 1:17,18 \xt*\x*Ninyigv vbv mindung rilo, haapum ungnv go bunu gvlo aalwkto, okv haapum lokv gaamgo milinto, “Si ngoogv pakyachoknam Kuunyilo ngv, nw gvlokv ngo mvngpu dunv-Ninyi tvvria laka!” \p \v 6 Vdwlo Lvbwlaksu vdwv vlv nga tvvtokudw, bunu achialvbv busula kvdw lo gipv nyatoku. \v 7 Jisu bunu gvlo aala bunua mvsit toku. Nw minto, “Gudungto, busu mabvkv!” \v 8 Vkvlvgabv bunu kaarap toku nyi kaapa kuma vbvritola Jisu akin mvngku. \p \v 9 Vbv bunugv moodw lokv idung rilo, Jisu bunua orto jitoku, “Nyia Kuunyilo ngv sipi kula turkur kuma dvdvlo, nonunogv nyikrw kaanam sum yvvnyika minji mabvka.” \p \v 10 \x - \xo 17:10 \xo*\xt Mal 4:5\xt*\x*Vbvrikunamv lvbwlaksu vdwv Jisunyi tvvkato, “Ogulvgabv Pvbv tamsarnv vdwv hoka Elija aacho yinv pvkv vla mindunv?” \p \v 11 “Elija aanam gvbv aachore, okv nw ogumvnwng nga mvpvripv jireku,” vla Jisu mirwk toku. \v 12 \x - \xo 17:12 \xo*\xt Mt 11:14 \xt*\x*Vbvritola ngo nonua jvjvbv mindu, Elija aaro pvkunv, okv nyi vdwv ninyia kaachin mato, vbvritola bunugv mvnggwng bv mvmin nyatoku. Ho mvpia bv bunu Nyia Kuunyilo ngaaka vbv alvmabv mvreku.” \p \v 13 Vbvrikunamv lvbwlaksu vdwv tvchin toku nw Jon Baptistnyi mindu kunvgo vla. \s Jisu vmiyapa uyuvram gvnvgo mvpu toku \r (Mk 9:14-29; Lk 9:37-43a) \p \v 14 Vdwlo bunu nyipam vdwgvlo aalwk tokudw, nyi ako Jisu gvlo aala, lvbwng kumpvla, \v 15 okv minto, “Tamsarbo, ngoogv kuunyilo nga aya mvngpa jilabv! Nw svmik tapdu, okv vbv alvmabv kamdaramda bv rila vmvlo okv isi lo poklwk kidu. \v 16 Ngo ninyia noogv lvbwlaksu vdwgvlo aagv jito, vbvritola bunu ninyia mvpu nyuma.” \p \v 17 Jisu mirwk toku, “Nonu achialvbv mvngjwngmanv nyi gonya laka! Vdwgo ngo nonua lvkobv doodubv? Vdwgo ngo nonua mindinmimbia dvdvdubv? Vminyilo nga ngoogvlo aagvto!” \v 18 Jisu uyuvram a orto jitoku, okv hv vminyilo gv lokv kelin toku, okv vjakpi gubv vmi angv ho poya datoku. \p \v 19 Vbvrikunamv lvbwlaksu vdwv vngsila Jisu gvlo aala tvvka toku, “Ogubv rila ngonu uyuuvram a charlin nyuma pvnv gubvri?” \p \v 20 \x - \xo 17:20 \xo*\xt Mt 21:21; Mk 11:23; 1Kor 13:2\xt*\x*Jisu mirwkto, “Hv nonuno mvngjwng doomanam lvkwngbv, ngo nonua milv jidunv, nonuno yingmw aing goka mvngjwng dubolo, nonu so moodw sum minlado sokv kongv alo vlo vngroto vbolo, hv tvvla vngjire. Nonu ogumvnwng nga rinyure!” \f + \fr 17:20 \fr*\ft Mego kvvbi kitap lo bars 21 sum lvktam do: \ft*\fqa Vbvritola kumnam mvngchik lokv vkv nvnga charlin nyure; ogu gunvka rinyu mare\fqa*\ft (Mk 9:29)\ft*\f* \v 21 Okv kvvbi lokv rinyu mare kumnam lokvla okv yiknam lokv svkv nvnga charlin nyure.” \s Jisu ninyigv sise lvkwng nga lvkodv mintoku \r (Mk 9:30-32; Lk 9:43-45) \p \v 22 Vdwlo lvbwlaksu mvnwngngv Galili lo aakum tokudw, Jisu bunua mintoku, “Nyia Kuunyilo nga nyiga vdwgvlo laklwk tvduku \v 23 bunu ninyia mvki reku; vbvritola alu loom kochinglo nw turkur reku.” \p Lvbwlaksu vdwv achialvbv mvngru nyatoku. \s Pwknvyarnvnaam lvgabv lampu jinam \p \v 24 \x - \xo 17:24 \xo*\xt Mog 30:13; 38:26 \xt*\x*Vdwlo Jisu la okv ninyigv lvbwlaksu vdwv Kaparnaum lo aato kudw, Pwknvyarnvnaam lvgabv lampu narianv Pitar gvlo aato okv tvvkato, “No gv Tamsarbo, Pwknvyarnvnaam lvgabv lampu a jidu nvri?” \p \v 25 “Jidu nvpv,” vla Pitar mirwkto. \p Vdwlo Pitar naam lo aatokudw, Jisu mincho yato, “Saimon, no gv mvngnam v ogubv? Nyia mooku so gv dvbv vdwa yvvla rijo naanv vmalo lampu jinv ngv? Diringmooku so gv nyi vdwv re vmalo nyebunyi vdwv re?” \p \v 26 Pitar mirwk suto, “Kvvbi mooku lokv aanv nyi vdwv. Jisu minto, “Alvpv, vbvrikunamv, vnam hv mannv nyidung nyi vdwv jikur kaama. \v 27 Vbvritola ngonu so naarianv vdwa adwkaku molama. Vkvlvgabv svparsvlv lo vngnyika, okv noogv karpak a soolwk ngurv tvka. Naachonam ngui a svvlin tvka, okv ho gv gaam lo noogvla ngoogv lvgabv Pwknvyarnvnaam lampu jisv lokdwng chargo kaapare. Hum naala ngonu gvbv lampu jiji laka.” \c 18 \s Yvvla kaiyachoknv? \r (Mk 9:33-37; Lk 9:46-48) \p \v 1 \x - \xo 18:1 \xo*\xt Lk 22:24 \xt*\x*Ho alu lo lvbwlaksu vdwv Jisu gvlo aala, tvvkato, “Nyidomooku gv Karv tolo yvvla kaiyachok jinv ngv?” \p \v 2 Vkvlvgabv Jisu vmi go gokla bunugv kaagialo dakmuto, \v 3 \x - \xo 18:3 \xo*\xt Mk 10:15; Lk 18:17 \xt*\x*okv minto, “Ngo nonua milv jidunv vdwlo nonu mvngdinla so vmi so aingbv rima redw, nonu vdwloka Nyidomooku Karv tolo aala mare. \v 4 Yvvdw so vmi aingbv rila nyanyak dunv hv Nyidomooku gv Karv tolo kaiyachok nvgobv rireku. \v 5 Okv yvvdw svkvnv vmia ngoogv amin bv alvbv naarwk sidunv, hv ngamka naarwk sidunv.” \s Pokayarka la rimur monv \r (Mk 9:43-48; Lk 17:1-2) \p \v 6 “Yvv akonv so miangnv vdw sokv akonyi nga mvngjing nvnga mva riadunv, ho nyi angv vbvribolo alvyare ninyigv lvngpo lo vlwng pwktv nvgo paklwk sutola svmasa bolo poklwk sunam mv. \v 7 Achialvbv mvngru runam gubv rire nyiamooku gv nyi vdwa ogulvgavbolo bunugv mvngjwng nga ngoomu jinv ngv achialvdu! Vkv nvngv lokia ribwngre-vbvritola yvvdw um bunua rimudunv hv achialvbv mvngru runam gubv rire! \p \v 8 \x - \xo 18:8 \xo*\xt Mt 5:30\xt*\x*“Noogv laak gunv vmalo lvpa gunv noogv mvngjwng nga mvlamva riadu bolo, hum palin gvrila ora tvka! noogv lvgabv hv alvyare turnamlo laak vmalo lvpa gunv kaamabv vngnam mv, vbvmayabv laak laknyia okv lvpa lvnyia gvtola vmv doobwngnv gula dookulo orlwk komam svnga. \v 9 \x - \xo 18:9 \xo*\xt Mt 5:29\xt*\x* Okv noogv nyik gunv noogv mvngjwng nga nyemu bolo, hum koolin gvrila ora tvka! Noogv lvgabv si alvyare no nyik nyikin tvvla singkulo vngnam mv, vmabvya nyik nyiknyia gvtola uyumooku bolo orlwk komam svnga. \s Svlar ngenam a minchisinam \r (Lk 15:3-7) \p \v 10 “Kaatoka nonuno miangnv vdw so gv akonyika mvngnyekalo mabvka. Ngo nonua mindu, bunugv nyidogindung ngv lokia nyidomooku lo doonv ngo Abu gvlo dooming gvnya dunv.\f + \fr 18:10 \fr*\ft Megonv kitap lo bars 11 sum lvktamdo: \ft*\fqa Nyia Kuunyilo ngv nyekunv vdwa makarla ringdukubv aapvnv\fqa*\ft (Lk 19:10) \ft*\f* \v 11 \x - \xo 18:11 \xo*\xt Lk 19:10 \xt*\x* Nyia Kuunyilo ngv nyekunv vdwa ringlin tvkubv aapv kunv. \p \v 12 “Nonuno ogugo mvngdu nyi ako svlar lvnggo dooto okv akonv nyetoku? Nw kvvbi chamkia gula kia nga moodw lo nvmwng dvla rimu pila, nw vngla nyenv anga makardu. \v 13 Vdwlo nw hum kaapa rekudw, ngo nonua mindu, nw nyenv akin ho lvgabv nyemanv chamkia gula akkia ngam svnga achialv kaiyago mvngpu yareku. \v 14 So gv apiabv noogv\f + \fr 18:14 \fr*\ft Megonv kitap lo \ft*\fqa nonugv\fqa*\ft Vmam sum \ft*\fqa ngoogv vdu\fqa*\f* Abu nyidomooku tolo doonv so gv miangnv vdw so akonyika ngoomu dubv mvngma dunv. \s Achiboru rimurnv \p \v 15 \x - \xo 18:15 \xo*\xt Lk 17:3 \xt*\x*“Noogv achiboru ngv nam rinyingla rimur dubolo, vngla ninyigv rimur a kaatam laka. Vbvritola um nonyi anyi gv pingkolo risila rila ka. Nw noogv minam a tvvdu boloka, no noogv achiboru a ria yaala paakor pvku. \f + \fr 18:15 \fr*\ft Megonv kitaplo nonua \ft*\fqa rinyingrirudu\fqa*\f* \v 16 \x - \xo 18:16 \xo*\xt Det 19:15\xt*\x*Vbvritola nw noogv minam a tvvma dubolo, no nyi lo ako vmalo anyigo noogv lvkobv vnggv laka, ogulvgavbolo Darwknv Kitaplo minam aingbv ‘Rimur mvnwngnga tvyakaayanv anyi aom lokv tvbwkkalo dukubv.’ \v 17 Okv nw bunua tvvmabolo, ogumvnwng nga Gvrja lo minpa laka. Ataranyabv nw Gvrja gv minam haka tvvma kubolo, ninyia mvngjwng manv gubv vmalo rimurnv nyi gubv toa lakuka. \s Tulwk kunam okv toa kunam \p \v 18 \x - \xo 18:18 \xo*\xt Mt 16:19; Jn 20:23\xt*\x* “Okv vkvlvgabv ngo nonua mindunv: nonu sichingmooku so ogugo maakv vrikudw hum nyido mooku toloka maakv vrikunv, okv nonu sichingmooku so ogu gonyi vkv vrikudw hum nyido mooku toloka vkv vriku. \p \v 19 “Okv ngo nonua minta jidunv: Vdwlo nonu sichingmooku so anyi gunv tolwk minsula ogugonyi kumridw, hum nonugv lvgabv ngoogv nyidomooku gv Abu ngv rijireku. \v 20 Ogo lo anyi gunv vmalo aom gunv ngoogv amin bv dookum redw, ngo hoka bunua lvkobv dooming gvdunv. \s Pakbu gv rimur a mvngnga nyumanam \p \v 21 \x - \xo 18:21,22 \xo*\xt Lk 17:3,4\xt*\x*Vbvrikunamv Pitar Jisu gvlo aatoku okv tvvkato, “Ahtu nga ngoogv boruv rinyingla rimur morbwng bolo, ngo ninyia vdwgo mvngnga jidubv? Kanw guri?” \p \v 22 \x - \xo 18:22 \xo*\xt Atk 4:24\xt*\x*Jisu mirwkto, “Ma, kanw mwngma, kanw hv chaamkanw lo gubv,\f + \fr 18:22 \fr*\fqa chamkanw go; \fqa*\ft Vmalo \ft*\fqa chamkanw gula kanw go\fqa*\f* \v 23 ogulvgavbolo Nyidomooku gv Karv ngv svbv ridunv. Kvlokvcho dvbv ako dooto, nw ninyigv pakbu vdwgv narnamha kaaka dukubv mintoku. \v 24 Nw vbv rirap kunam gula bunugv lokv pakbu ako, nw gvlo morko kororgo narnv anga aagv toku. \v 25 Pakbu angv morko dvdu nga dorla kuma toku, vkvlvgabv dvbv ngv morko dvdua dordu kubv nw nyila ninyigv nywng umvuu vdwa nyirabv okv ninyigv yikungyira dvdv nga piokdu kubv orto jitoku. \v 26 Pakbu angv lvbwng kumpvla dvbv gv habolo gipvto. Nw kodwkkrwkla koola minto, ‘Nga achukgo dooria jilabvkv, okv ngo nam ogumvnwng nga dorku nvpv!’ \v 27 Dvbv ngv ninyia aya mvngpa toku, vkvlvgabv dvbv ninyia morko dvdu nga mvngnga jitoku okv ninyia vngmu toku. \p \v 28 Vbvrikunamv nyi angv vnglintoku okv ninyigv pakbu ajin gonyi vngrwk suto hv kvvlo nw gvlo morko achukgo narnv go. Nw hum gakbwng gvrila dvngrapto okv minto, “Ngoogvlo narnam a baapubv jikur lakubv.” \v 29 Ninyigv pakbu ajin angv ninyigv lvpa lvkwnglo gipv la ninyia koodwkkrwkla koola minto, ‘Nga ayala achukgo dooya jilabv, ngo nam dvdua dorku nvpv!’ \v 30 Vbvritola nw um tvvmato; vmabvya nw nyi anga dvdua dorma dvdvlo doomure vla patwk tumlwk yatoku. \v 31 Vdwlo dvbv pakbu gunv vbvrinam a kaapa tokudw, dvbvnyi ogumvnwng nga minpa toku. \v 32 Vkvlvgabv nw pakbu anga goklwk toku. Nw minto, ‘Arin kaamanv nyira noo! Noogv ngoogvlo morko narnam mvnwngnga ngo nam mvngnga jitoku, noogv nga vbv koonam lvkwngbv. \v 33 Ngoogv nam aya mvngpanam aingbv, no pakbu ajin a aya mvngpa rungse gui.’ \v 34 Dvbv ngv achialvbv haachi toku, vkvlvgabv nw pakbu anga dvdu nga gvma dvdvlo mvrit modubv vla patwklo vngmu toku.” \p \v 35 Okv Jisu minyabv mintoku, “Vkv aingbv ngoogv Abu nyidomooku tolo doonv, mvnwngnga mvre, vdwlo nonuno haapok raying lokv achiboru gv rimur a mvngnga maridw.” \c 19 \s Jisu burmisinam lvkwng nga tamsar toku \p \v 1 Jisu vdwlo so ogumvnwngnga minya tokudw, nw Galili nga vngyu toku okv Jordan Svko gv tagonv Judia mookubv vngtoku. \v 2 Nyitwng go ninyia vngming gvto okv nw bunua hoka mvpu jitoku. \p \v 3 Parisis nyi mego nw gvlo aala, ninyia mimur modubv vla svbv tvvkato, “Ngonugv Pvbv ngv nyi hv atugv nywng nga ninyigv mvngnambv gungnying lwknam lwksubv lwktola burmisidubv jipv ai?” \p \v 4 \x - \xo 19:4 \xo*\xt Atk 1:27; 5:2 \xt*\x*Jisu mirwkto, “Darwknv Kitaplo mindu krim atuakelo Pwknvyarnv nyi vdwa pwklin rilo, nyimv bvla nyilo bv pwkto, vla minam a nonuno puri rikw mai? \v 5 \x - \xo 19:5 \xo*\xt Atk 2:24\xt*\x* Okv Pwknvyarnv minto, ‘Svkv lvkwngbv nyi hv ninyigv anv okv abua kayupila vngyula atugv nywng nga lvkobv ribam yalaku, okv anyiv akin gubv ridu kunv.’ \v 6 Vkvlvgabv bunu anyibv ribwng kumare vbvritola akin vku. Vbvrikunamv Pwknvyarnv gv ogugo naadum sunamma nyi v mvpin sirung mabvka.” \p \v 7 \x - \xo 19:7 \xo*\xt Det 24:1-4; Mt 5:31\xt*\x*Parisis vdwv ninyia tvvkato, “Vbvrikunamv, ogubv Moses Pvbv lo nyiga ngv nywng nga mvnwngnga chimpa modubv vnggvnvnv siti go mvlinla ninyigv laak lo jilwk gvrikula vngmu dukubv minpvnv?” \p \v 8 Jisu mirwkto, “Moses nonua nywng vdwa burmi sudubv jito ogulvgavbolo nonua tamsar sarnyu manam lvkwngbv. Vbvritola krim pwklinyarlin rilokv vbvma. \v 9 \x - \xo 19:9 \xo*\xt Mt 5:32; 1Kor 7:10,11 \xt*\x*Ngo nonua minjidunv, vbvrikunamv nyi gunv atugv nywng nga nyi kvvbi gulo karbamla rimur moma gvrila kvvbi rimur lokv burmisulaku nw kvvbi nywng go naaku bolo hv rimur dukunv.” \p \v 10 Ninyigv lvbwlaksu vdwv ninyia minto, “So si nywng gvla nyilu gv pingkolo vbvridu bolo, nywng nyilubv naami summa nammv alvyari.” \p \v 11 Jisu mirwkto, “So tamsar sarnam si nyichar mvnwng loma, vbvritola Pwknvyarnv gv um jinam vdwa mwng. \v 12 Nyi ngv ogulvgabv nyimv naala madunv ho gv lvkwng ngv akuaku sidunv: kvvgo nvnga nywngnyilu rinyu madubv bvnglinto; kvvbi gonv, nyi vdwv bunua vbv rimu rungdubv vla mvnammv; okv mvgonv nyidomooku Karv gv lvgabv nyimv naama nyadunv. Yvvdw so gv tamsar nama torwk sidunv ninyia vbv rimutvka. \s Jisu vmi vdwa boktalwkji toku \r (Mk 10:13-16; Lk 18:15-17) \p \v 13 Nyi mvgo vmi vdwa Jisu gvlo ninyigv laak v bunua mampo gvrila bunugv lvgabv kumji modubv vla aagv jito, vbvritola lvbwlaksu vdwv nyi vdwa yamtoku. \v 14 Jisu minto, “Vmi vdwa ngoogvlo aamuto okv bunua mintor mabv, ogulvgavbolo nyidomooku gv Karv ngv svbv rinv vdw gvngv.” \p \v 15 Vbvrikunamv nw ninyigv laak v bunu gvlo mampv jitoku okv vbvripikula vngyu toku. \s Nyitvnv nyi go \r (Mk 10:17-31; Lk 18:18-30) \p \v 16 Lvko nvnga nyi go Jisu gvlo aala tvvkato, “Tamsarnv, turbwngnv singnam a paanam lvgabv, ngo ogualvnv ridung go rirung svgobvri?” \p \v 17 Jisu mirwkto, “Alvnam gv lvkwngbv no nga ogubv tvvka dunv? Akin gomwng alv nvngv. No turnamlo aanvpv mvngdu nvlo Pwknvyarnv gv gamkinam gaam vdwa alvbv pvvlaka.” \p \v 18 \x - \xo 19:18 \xo*\xt Mog 20:13; Det 5:17; Mog 20:14; Det 5:18; Mog 20:15; Det 5:19; Mog 20:16; Det 5:20 \xt*\x*Nyi angv tvvkato, “Ogu gamkinam?” \p Jisu mirwkto, “Gwngrw gwma bvka; nyimv rimur mabvka; dvcho mabvka; mvvlarula yvvnyika gungnying milwk mabvka; \v 19 \x - \xo 19:19 \xo*\xt Mog 20:12; Det 5:16; Leb 19:18 \xt*\x*noogv anvabua mvngdv laka; okv no atubongv oguaingbv paksu dudw vbv namrwk ajin a paklaka.” \p \v 20 Nyi angv mirwksito, “Ngo so gv gamkinam mvnwng sum ripvkunv, ngo ogugo rita svgo doopv?” \p \v 21 Jisu ninyia minto, “No abwkalo nvgobv riso mvngbolo, vngla noogv ogumvnwng nga piokla morko nga heemanv vdwa ortoka vbvribolo no nyidomooku tolo nyitvyachok nvgobv rireku, vbvripikula aala nga vngming gvlakuka.” \p \v 22 Nyitvnv nyi angv vdwlo hum tvvtokudw nw mvngrula vngyu toku ogulvgavbolo nw achialvbv nyitvto. \p \v 23 Vbvrikunamv Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa mintoku, “Ngo nonua milv jidunv: nyitvnv nyi v nyidomooku gv Karv tolo aanam lvgabv achialvbv aanyu manam gubv ridunv. \v 24 Ngo mintin jidunv: nyitvnv nyi v Pwknvyarnv gv nyidomooku gv Karv lo aapvnam lvgabv aanyu manam gv hiru kaaya ngv kemel gv pwsi ungko lo ngwngpik tvvnam gv hirukaya nga kaiyadunv.” \p \v 25 Lvbwlaksu vdwv vdwlo um tvvtokudw, bunu achialvbv tvngarvnga nyatoku, “Vbvrikunamv, yvvkula ringnam a paajikunv,” vla bunu tvvka nyato. \p \v 26 Jisu bunua kaagap jinjinla kaala mirwkto, “So si nyi gvbv choopu manam gubv ridunv, vbvritola Pwknvyarnv gvbv ogumvnwng ngv choopu dunv.” \p \v 27 Vbvrikunamv Pitar mintoku, “Kaatoka” nw minto, “Ngonu ogumvnwng nga topu pikula nam vngming gvdu. Ngonu ogugo paari kudw?” \p \v 28 \x - \xo 19:28 \xo*\xt Mt 25:31; Lk 22:30\xt*\x*Jisu bunua minto, “Nonuno paarung jinv ngv, vdwlo Nyia Kuunyilo ngv anw bv singtam gunv tolo ninyigv kairungnv Dvbv dooging lo doolwk rikudw, vbvrikunamv nonu ngoogv vring gola anyigo rigvnam vdwvkam dootare Israel gv haalung vring gola anyia rigvdogv dukubv. \v 29 Okv yvvdw naam a achiboru vdwa, anyibormv vdwa, anvabua, umvuu vdwa, rongo vdwa ngoogv lvgabv kayu pikula vngyu dukunv, hv lwnggo lvvyago paatv dukunv okv turbwngnv singnam a jirung rikunv. \v 30 \x - \xo 19:30 \xo*\xt Mt 20:16; Lk 13:30 \xt*\x*Vbvritola megonv vjak yvv atukchobv ridunv, hv kochingreku okv megonv vjak yvv kochinglo ridunv, hv atokchoreku. \c 20 \s Anggor rongo mvnv vdwv \p \v 1 “Nyidomooku Karv ngv svbv ridunv. Kvvlo nyi ako ninyigv anggor rongo nga ridubv vla rwklap lapnv nyi makarla arukamchi bv vnglinto. \v 2 Nw bunua alu nyilap bv joobwngnam, raaji lokdwng chargo jidubv tolwk gvrila bunua rongolo vngmu toku. \v 3 Nw lvkodv aru gv kia baji lo vngkur toku piokpamdorpam kolo, ho nw nyi mego ogurimabv doonv vkv kaapa toku, \v 4 vkvlvgabv nw bunua mintoku, ‘Nonu ka anggor rongo vlo vngla riteka, okv ngo nonua alu rwklap lapjoa jire.’ \v 5 Vkvlvgabv bunu vngtoku. Vbvrikunamv nw alu gv gunta vring gola anyi lola okv arium gv gunta aom lola vbvdvdvbv minla nyi vdwa vngmuto. \v 6 Arium gv gunta angu baji tvvtoku vdwlo nw piokpam dorpamlo vngla kvvbi nyi vkv vjaklodvbv hoka dakbwng nvgo kaapa toku. Nw bunua tvvkato, ‘Nonuno ogubv alu longa soka ogu rimabv anyubv doomin dunv?’ \v 7 Bunu mirwksito, ‘Ngonua yvvka minnv kaama,’ Vbvrikunamv, alvpv, nonuka anggor rongo vlo vngla riteka,’ vla nw bunua mintoku. \p \v 8 \x - \xo 20:8 \xo*\xt Leb 19:13; Det 24:15 \xt*\x* “Vdwlo arium tokudw, rongo atuv rongo rigv nvnga mintoku, ‘Rwklap lapnv vdwa goklwkla bunugv alu nyilap lapjo nga jooto kuka, goknyung yanam lokv jirap laila gokcho yanam lobv jila jime tokuka.’ \v 9 Gunta angu baji lo aalwk mwngla rinv vdwa raaji lokdwng charsak go jitoku. \v 10 Vkvlvgabv gokcho yachoknam nyi vdwa aamu gvrila jootv tvri ho, bunu mvngtoku bunu kaiyago paari nvpv vla; vbvritola bunuaka raaji lokdwng charkin sakgo jimwng toku. \v 11 Bunu bunugv morko nga naatokula rongo atua bvdur-bvdurbv japria nyatoku. \v 12 ‘So nyi vdw si goknyung yanammv gunta akin gomwng rongo rinam v,’ vla bunu minto, ‘ngonu doonyi v hila madubv rila rekwng gvvre—vbvritola no bunua ngonua jinam apiabv jigvre!’ \v 13 ‘Tvvriato, ajin,’ rongo atuv mirwksito, bunugv lokv akonyi, ‘Ngo nonua rikup mapvnv. Minjvjvbolo, nonu alu nyilap a raaji lokdwng chargobv tolwk minsupvnv. \v 14 Nonu vjak nonugv alu nyilap a naalaikula naambv vngnyikuka. Ngo koching yachokbv ngoogv goklwk kunam nyi so, nonua jinam apiabv jirung tvdunv. \v 15 Ngo atubogv morko nga mvnggwngbv mvnyu madu nvlare? Vmalo ngo jipu nvgobv rinam lvgabv nonuno tanyum gvvria doi?’” \p \v 16 \x - \xo 20:16 \xo*\xt Mt 19:30; Mk 10:31; Lk 13:30 \xt*\x* Okv Jisu minyabv mintoku, “Vkvlvgabv yvvdw atokchochuk yabv ridunv hv koching yabv rireku, okv yvvdw koching yabv ridunv, hv atokchochuk yabv rireku.” \s Jisu ninyigv sise lvkwng nga lvom nvbv mintoku \r (Mk 10:32-34; Lk 18:31-34) \p \v 17 Vbv Jisu Jerusalem bv chaadungla charilo, nw lvbwlaksu vring gola anyia akusubv naarwsito okv bunu lamtvlo vngdung dula nw bunua minsila minto. \v 18 “Tvvriato,” vla nw bunua minto, “Ngonu Jerusalem bv chaadungdo hoka Nyia Kuunyilo nga Nyibu butvnv vdwgv okv Pvbv tamsarnv vdwgv laak lo ninyia laklwk riku. Bunu ninyia miyakaayala mvkidubv minreku. \v 19 Okv vbvrikunamv ninyia Jentail vdwgvlo laklwk reku, bunu ninyia nyarjikau riku, svnyak pareku, okv daapo lo ninyia takki reku; vbvritola alu loom kochinglo nw turkur reku.” \s Anv ako gv dinchibv koonam \r (Mk 10:35-45) \p \v 20 Vbvrikunamv Jibedi gv nywng ngv kuunyilo anyia aagvla Jisu gvlo aato, ninyigv kaagialo gubwngla ninyia akusubv mvngkiamnam go kooto. \p \v 21 Jisu ninyia tvvkato, “No ogugo mvngpvla?” \p Nw mirwkto, “No vdwlo Dvbv bv riku bolo ngoogv kuunyilo anyi sum noogv lakbik tangvlo akonyi okv lakchi tangvlo akonyi doomure vla, no ngam milv jilabvka.” \p \v 22 Jisu kuunyilo anyia mirwkto, “Nonu ogugonyi koodunvbvre ho lvga nga nonu chima.” “Nonuno ngoogv hinching koobu tvngji nama, tvngla redw?” \p Bunu mirwkto, “Um, ngonu tvnglare.” \p \v 23 Jisu bunua mintoku, “Nonuno tvngnam gvbv ngoogv koobu lokv tvnglare, vbvritola ngoogv lakbik okv lakchilo dooji nvnga dardubv ngoogvlo kaama. So dooku vdwsi ngo Abu gv mvpvripv jikunam bunu vdw gvngv.” \p \v 24 Vdwlo kvvbi lvbwlaksu vdwv hum tvvpa pvkudw bunu achiboru anyia haachi nyatoku. \v 25 \x - \xo 20:25,26 \xo*\xt Lk 22:25,26 \xt*\x*Vkvlvgabv Jisu bunu mvnwngnga goklwk toku okv mintoku, “Nonu chindu Jentail vdwa rigvdogvnv vdwv bunua rigvdogvnv lanv jwkrw doodunv, okv rigvdogvnv vdwv tujupkunam gubv rinya dukunv. \v 26 \x - \xo 20:26 \xo*\xt Mt 23:11; Mk 9:35; Lk 22:26\xt*\x*Svbvrinam aingbv nonu gvlo doorung moyoka. Nonu gvlokv akonv kainvgobv riso mvngbolo, hv mvnwng gv pakbu bv rirunglaka; \v 27 okv nonu gvlokv akonv atokcho yaso mvngbolo, hv kvvbi vdwgv nyirabv rirunglaka— \v 28 Nyia Kuunyilogv jvbv, nw rijikodubv aama vbvritola nw riji yagv rila okv nyi achialvgo ringlin kunam lvgabv nw atubogv gv svngtung nga mvngnga siyadunv.” \s Jisu nyikchingnv nyi anyigo mvpu toku \r (Mk 10:46-52; Lk 18:35-43) \p \v 29 Jisu la ninyigv lvbwlaksu vdwv Jeriko nga vngyu rikulo nyitwng go bunua vngming gvto. \v 30 Nyikchingnv nyi anyigo lamtv hoka doonv Jisu vngpit rikv vla tvvpato, vkvlvgabv bunu gokrap toku, “Dabid gv Kuunyilo nga! Tamsarnv, ngonua aya mvngpa labvka!” \p \v 31 Nyitwng ngv bunua choibvkv vla mintoku. Vbvritola bunu kaiyayabv gokto, “Dabid gv Kuunyilo nga! Tamsarnv, ngonua aya mvngpa labv!” \p \v 32 Jisu daktung toku okv bunua goklwk toku. Nw bunua tvkatoku “Nonu nga nonugv lvgabv ogugo rijilabv vla mvngpv?” \p \v 33 Bunu mirwksutoku, “Tamsarnv, Ngonu nam ngonugv kaapa nvnv nvnga jilabvkv vla mvngdunv!” \p \v 34 Jisu bunua aya mvngpa toku okv bunugv nyik a mvsit jitoku; Vjakgobv bunugv nyikkv kaapa nyutoku, okv bunu ninyia vngming gvtoku. \c 21 \s Jisu Jerusalem lo Dvbv bv aatoku \r (Mk 11:1-11; Lk 19:28-40; Jn 12:12-19) \p \v 1 Jisu la ninyigv lvbwlaksu vdwv Jerusalem vngchi dvlvbv rito, bunu Betpej gv Olib Moodw lo aatoku. Hoka Jisu lvbwlaksu anyi gonyi vngcho moto \v 2 svbv mingvrila: “nonugv vnglwkjiku nampum vlo vngnyika, okv Vjakgobv nonu hoka siak go kuu nga lvkobv takpv namgo kaapare. Um nonu paksoklaila ngoogv dookuso boolwk tvka. \v 3 \f + \fr 21:3 \fr*\fqa Ahtu; \fqa*\ft Vmalo \ft*\fqa Bunugv Ahtu.\fqa*\f* Okv nyi gunv ogugo minbolo, ninyia ‘Ahtu sum dinchidu,’ vla minlaka; okv vbvminku bolo hv vjakgobv bunua boomu reku.” \p \v 4 Svbvrinam si nyijwk gv ogugo minpv nama jvjv modukubv ritoku: \q1 \v 5 \x - \xo 21:5 \xo*\xt Jek 9:9 \xt*\x* “Jayon gv pamtv nga minji teka, \q2 Kaatoka, nonugv Dvbv ngv nonu gvlo aarikunv! \q1 Nw nyanyak nvgo okv nw siak kuu nyi riokw \q2 manv gv aolo dootola.” \p \v 6 Vkvlvgabv lvbwlaksu vdwv vngla Jisu gv bunua ritokv vnam a riji toku: \v 7 bunu siak hala okv hvkvgv kuu nga boolwk jitoku, bunugv jekok ka ho pipv jitoku okv Jisu gecha toku. \v 8 Twngtv rungnv nyipam go bunugv jvkok ka lamtvlo pipv jinya toku, okv kvvbi vdwv singnv vdwlokv hakbv paalin nyala lamtvlo pipv jinya toku. \v 9 \x - \xo 21:9 \xo*\xt Miri 118:25,26 \xt*\x*Nyipam v Jisu gv kokwng habobv vngkar nyato ho vngkarnv vdwv gokrap nyato, “Dabid gv Kuunyilo nga hartv nyato! Ahtu gv amin bv aanv sum Pwknvyarnv ninyia aya jirung laka! Pwknvyarnvnyi hartvdu!” \p \v 10 Vdwlo Jisu Jerusalem lo aalwk tokudw, pamtv gv nyi mvnwngngv chikchakyayak bv ritoku. Nyi vdwv tvvkato, “Si yvvla?” \p \v 11 Nyipam v mirwkto, “Si Galili gv Najaret lokv nyijwk Jisu kv,” \s Jisu Pwknvyarnvnaam lo aatoku \r (Mk 11:15-19; Lk 19:45-48; Jn 2:13-22) \p \v 12 Jisu Pwknvyarnvnaam lo aatoku okv hoka pioknv rvvnv vdwa mvyakmvchak jitoku. Nw morko lwkko lwkpiknv tvbul am, okv taakw pioknv gv dooging ngaaka dutap durap mvji toku, \v 13 \x - \xo 21:13 \xo*\xt Aij 56:7; Jer 7:11\xt*\x*okv bunua mintoku, “So si Darwknv Kitaplo lvkpvdo hoka Pwknvyarnv mindu, ‘Ngoogv Pwknvyarnvnaam a kumkunaam bv vdunv.’ Vbvritola nonuno sum dvcho nvgv tosi siging kobv mvpv!” \p \v 14 Nyikchingnv okv lvpiknv ho Pwknvyarnvnaam arwng hoka nw gvlo aanya toku, okv nw bunua mvpu toku. \v 15 Nyibu butvnv vdwv la okv Pvbv tamsarnv vdwv Jisu gv lamrwpadubv mvnam rinam a kaala okv vmi vdwgv “Dabid gv Kuunyilo nga hartvdu” vla goknam a tvvla haachi nyatoku. \v 16 \x - \xo 21:16 \xo*\xt Miri 8:2\xt*\x* Vkvlvgabv bunu Jisunyi tvvkato, “Bunugv ogugo minam a no tvvpa dunvre?” \p “Tvvnam gvbv ngo tvvpadu,” vla Jisu mirwkto. “Nonuno Darwknv Kitap so vdwloka puri rikw mapvi? ‘Nonu vmi vdwala okv anga vdwa risarrima la alvyaungbv hartv modubv ripv.’” \p \v 17 Jisu bunua vngyula okv Betani pamtv lo vnglinlaku, hoka nw ayu yuplwk toku. \s Jisu koksitkokrik singnv go beeki toku \r (Mk 11:12-14,20-24) \p \v 18 Nw gv pamtv bv vngkur rikulo, logo nvgv arukamchi lamtv hoka Jisu kano toku. \v 19 Nw lamtv adar hoka koksitkokrik singnv nvgo kaapala ho aalwk toku, vbvritola ogu guka kaapama anvv vmwng. Vkvlvgabv nw singnv nga minto, “No vdwlo lvkoka asi svvlin kumare!” singnv nvngv vjakgobv sinyuk toku. \p \v 20 Lvbwlaksu vdwv hum kaatokula tvngarvnga nyatoku. Bunu tvkato, koksitkokrik singnv ngv vjakgobv oguaingbv sinda yinv gubvri?” \p \v 21 \x - \xo 21:21 \xo*\xt Mt 17:20; 1Kor 13:2 \xt*\x* Jisu mirwkto, “Ngo nonua jvjvbv midunv, vdwlo nonu mvngsarmanam go kamabv mvngjwng bolo, nonu ka rilare ngoogv so koksitkokrik singnv nga rinam aingbv. Okv svbv mwngchikma, vbvritola nonu vbvka so gv moodw a minyure, ‘Gudungla no atuv svmasa bolo orlwksuto vbolo,’ hv vbv rijire. \v 22 Nonuno mvngjwng bolo, nonu ogugo kumla koopvdw um paare.” \s Jisu gv tujupkunam gv lvkwng nga tvunam \r (Mk 11:27-33; Lk 20:1-8) \p \v 23 Jisu Pwknvyarnvnaam lo aakur toku; okv ninyigv tamsar rilo, nyibu butvnv vdwv, nyigagaatv vdwv nw gvlo aala tvvkato, “No ogubv mvngla so vdw sum rimin dunv? Nam svbv rila dubv yvvla tujupkunam a jinv ngv?” \p \v 24 Jisu bunua mirwkto, “Ngo nonua gaamgo tvvkare, okv nonuno nga mirwk bolo, ngo ka so vdw sum ogubv rila dunvdw um ngo nonua minjire. \v 25 Jon gv baptisma jinammv ogolokv aapvnv: hv Pwknvyarnv gvlokv aapv nvri vmalo nyi gvlo kri?” \p Bunugv aralo larrap minsuto, “Ngonu ogugo mirwksidubv? Ngonu Pwknvyarnv gvlokv, vla mirwk bolo, nw ngonua minre, vbvrinamv, ogulvgabv nonu Jonnyi mvngjwng mapvnv?” \v 26 Vbvritola ngonu ‘Nyi gvlokv’ vla minse ngaaka busudo, ogulvgavbolo mvnwngngv Jonnyi nyijwk akobv mvngnya dukunv.” \v 27 Vkvlvgabv bunu Jisunyi “Ngonu chimakv” vla mirwk toku. \p Okv nw bunua mintoku, “Ngooka nonua minjimare ngo so vdwsum ogubv rila pvnvdw.” \s Kuunyilo anyia minchisinam \p \v 28 “Vjak, nonuno ogugo mvngdu? Ho hoka nyi ako dooto, hv kuunyilo anyigo dooto. Nw achiyagv dookulo aala okv minto, ‘Kuunyilo, silu no anggor rongo vlo vngla riteka.’ \v 29 ‘Ngo vngnwng ma,’ vla hv mirwkto, vbvritola koching so hv mvngdin lakula vngtoku. \v 30 Vbvrikunamv abu angv kuunyilo gunvlo vngla vbvdvdvbv mintoku. ‘Tamsarbo, vkv vla mirwkto, vbvritola nw vngmato. \v 31 Yvvla anyi lokv abu gv mvnglwkbv rinv angv?” \p “Achi ya angv,” vla bunu mirwkto. \p Vkvlvgabv Jisu bunua mintoku, “Ngo nonua minjidunv: Lampu naayanv okv yookar nvngv nonua Pwknvyarnv gv Karv tolo vngchoyare. \v 32 \x - \xo 21:32 \xo*\xt Lk 3:12; 7:29,30\xt*\x* Jon nonu gvlo aala alvnv lamtv nga naamu dubv kaatam jitoku, okv nonuno ninyia mvngjwng mato; vbvritola lampu naayanv vdwv okv yookarnv vdwv ninyia mvngjwng toku. Okv um nonu kaagv rilaka, nonu koching so ka mvngdin nyama okv ninyia mvngjwng kuma. \s Anggor rongo rwktin vdwa minchisinam \r (Mk 12:1-12; Lk 20:9-19) \p \v 33 \x - \xo 21:33 \xo*\xt Aij 5:1,2\xt*\x* Jisu minto, “Kvvbi minchisinam godv tvvrianyato. “Kvvlo gwngda mooku atu go dooto, nw anggor rongo go mvlwkto, hum svlung rakyumto, anggor nyumjik dubv ungrung ako dupv toku, okv kaaria nvdubv aokoloknv taabio go mvtoku. Vbvrikunamv nw anggor rongo nga rwktin tinlwk pikula adubv moing vngyu toku. \v 34 Vdwlo anggor naakumdwv aato kudw, nw ninyigv nyira vdwa rwktin vdwgvlo anggor naakum kunamha ninyigv baak am naarwk modubv vla vngmuto. \v 35 Rwktin vdwv ninyigv nyira nga naatung toku, akonyi dvngto, kvvbia mvkito, okv kvvbi gunyi vlwng orkito. \v 36 Lvkodv nyi angv nyira vngmuto, vngcho monam vdwa kaiyanv go, okv rwktin vdwv ho vdwaka vbvdvdvbv mvritto. \v 37 Ataranya ngaku nw ninyigv kuunyilo nga bunu gvlo vngmu toku. Nw mintoku, “Bunu ngoogv kuunyilo nga jvjvbv mvngdv yiku nvpv.” \v 38 Vbvritola rwktin vdwv vdwlo kuunyilo nga kaapa tokudw, bunu mimi sunyato, ‘Si atu gv kuunyilo ngv, klai mvki laju ninyia, okv ngonu ninyigv yikungyira nga paadu kubv!’ \v 39 Vkvlvgabv bunu ninyia naatungla anggor rongo agum bv dvlin la okv mvki toku. \p \v 40 Jisu tvvkato, “Vjak, vdwlo anggor rongo atuv aarikunyi ho rongo rwktin vdwa ogubv mvri kudw?” \p \v 41 Bunu mirwksito, “Nw jvjvbv ho nyi alvmanv vdwa mvki reku, okv anggor rongo nga naala kula ninyigv paasv nga jidw lo jilwk jikunv kvvbi rwktin lo tinlwk reku.” \p \v 42 \x - \xo 21:42 \xo*\xt Miri 118:22,23\xt*\x*Jisu bunua minto, “Darwknv Kitaplo ogugo minpvdw um nonu vdwloka puri rikw mapv nvri? \q1 ‘Naam mvnv vdwgv arin kaama vla toa kunam vlwng ngv \q2 mvnwngnga arin doyachoknv gubv ritoku. \q1 So si Ahtu gv riku namv; \q2 si achialvbv kaasartabo rungnv goku!’ \p \v 43 “Okv vkvlvgabv ngo nonua minjidunv,” Jisu mindvjito, “Pwknvyarnv gv Karv nga nonu gvlo konga naalakula okv alvbv apwasi\f + \fr 21:43 \fr*\ft Megonv kitap lo bars 44 sum lvktamdo: \ft*\fqa Nyi mvnwngnga ho vlwng hoka hopv nvnga patungpayung mvre; okv ho vlwng angv nyi akonv aolo hopv bolo, v ninyia amwkbv ridubv mvre.” \fqa*\ft (Kaato Lk 20.18). \ft*\f* svvlin jikunv nyi vdwlo jireku.” \v 44 Yvvdw so vlwng aolo lo hopv rinv hv atung ayung reku; okv vlwng angv akonvgv aolo hopv ridw hum amwkamak dubv mvreku. \p \v 45 Nyibu butvnv vdwv la okv parisis vdwv Jisu gv minchisila minam a tvvtokula nw bunugv lvkwng nga mindu nvgo vla tvvchin nyatoku, \v 46 vkvlvgabv bunu ninyia naatung dubv rikwto. Vbvritola bunu nyitwng nga busu nyato, ogulvgavbolo nyitwng ngv Jisunyi nyijwk gubv mvngnyato. \c 22 \s Nyida nga minchisinam \r (Lk 14:15-24) \p \v 1 Jisu minchisinam lokv minvla nyi vdwa minto. \v 2 Nyidomooku gv Karv ngv svbv ridunv. Kvvlo dvbv ako dooto, nw ninyigv kuunyilo gv lvgabv nyida dvpam go pamgvto. \v 3 Nw ninyigv pakbu vdwa nyi goknam vdwa dvpam lo aalwk tokukv vla minpa modubv vngmu toku, vbvritola nyi goknam vdwv bunu aalwk nwngma toku. \v 4 Vkvlvgabv nw kvvbi pakbu gunyi nyi goknam vdwgv lvgabv svbv gaam milwk gvrila vngmu toku: ‘Ngo dvpam gv dvnamtvngnama vjak mvpvripv pvkunv; ngoogv svbv svv ngaaka dintwkbv twkpv pvkunv, okv ogumvnwng nga mvpvripv pvkunv. Nyida dvpam lo aalwk nyala kukv!’ \v 5 Vbvritola nyi goknam vdwv um tvjvkamv nyato okv bunugv pwsepaase lvkwnglo vngnya toku: akonv nw gv rongolo vngtoku, kvvbiv ninyigv dukan lo, \v 6 kvvbi gunv pakbu vdwa twkbwng gvrila dvngla, okv bunua mvki nyatoku. \v 7 Dvbv ngv achialvbv haachi toku; vkvlvgabv nw ninyigv sipai vdwa vngmutoku, bunu vngla gwngrw gwnv vdwa mvki toku okv bunugv pamtv nga ramyok jitoku. \v 8 Vbvrikunamv nw ninyigv pakbu vdwa goklwkla bunua mintoku, ‘Ngoogv nyida dvpam a vjak mvpvripv pvku, vbvritola ngoogv nyi goknam vdwv sum aala dvyin nvbv rima. \v 9 Nonu vjak namrwk pinkobv vngnyila nyi kaapanv dvdv nga goktv kuka.’ \v 10 Vkvlvgabv pakbu vdwv namrwk vdwgv pingkobv vngla bunugv nyi kaapanam mvnwngnga alv jvka alv majvka gokkumto; okv nyida naam lo nyi vdwv yarbing toku. \p \v 11 “Dvbv ngv nyi goknam vdwa kaabv vngtoku, nw nyi ako nyida vji kooma nvgo kaapa toku. \v 12 ‘Ajin, no nyida vji koomabv oguaingbv so aapvnv?’ Vla dvbv ngv ninyia tvkatoku. Vbvritola nyi angv oguka mirwk simato. \v 13 \x - \xo 22:13 \xo*\xt Mt 8:12; 25:30; Lk 13:28\xt*\x* Vbvrikunamv dvbv ngv pakbu vdwa mintoku, ‘Ninyia lvpa okv laakka leetoka, okv agum gv kanv kolo orlwk tvkuka. Hoka nw ninyigv hijung nga kotwkkrwkla kapla dooreku.’” \p \v 14 Okv Jisu minyabv mintoku, “Mvnwngnga gokpv, vbvritola darnamv miang gomwng.” \s Lampu dorse lvkwng nga tvunam \r (Mk 12:13-17; Lk 20:20-26) \p \v 15 Vbvrikunamv Parisis vdwv vngyu laku okv Jisunyi tvunam lokv tvgvrikula kupdubv vla rungtoku. \v 16 Vbvrikunamv bunu nw-bunugv lvbwlaksu mego okv Herod gv nyi vkv Jisu gvlo vngmu toku. Bunu vngla minto, “Tamsarnv, ngonu chindu no jvjv nga mindu. No nyi gv lvgabv Pwknvyarnv gv jvjvnv mvngnam lvkwng nga tamsardu, nyi vdwv ogugo mvngdudw hum chigamrai madu, ogulvgavbolo no nyi gv kai miang nga kimado. \v 17 Vbvrikunamv, no ogubv mvngdu, ngonugv Roman Dvbvyachoknyi lampu jinam si ngonugv Pvbv nga rinying dunvri ma rinying madunvre? \p \v 18 Jisu, ogubv rijvka bunugv alvmabv rungnam a chintoku, okv vkvlvgabv nw minto, “Kaakudvbv rinv nonu! Nonu ogulvgabv nga kupdubv rikw nyadunv? \v 19 Lampu jise lokdwng nga kaatam labv!” \p Bunu lokdwng chargo nw gvlo bvnglwk jito, \v 20 okv nw bunua tvvkato, “Si yvvgv nyukmu ngvla aminv?” \p \v 21 Bunu mirwk suto, “Dvbvyachok gv.” \p Vkvlvgabv Jisu bunua minto, “Alvdo, vbvrinamv, Dvbvyachok gvnga Dvbvyachoknyi jilaka, okv Pwknvyarnv gv-nga Pwknvyarnvbv jilaka.” \p \v 22 Vdwlo bunu sum tvvtokudw, bunu lamngak toku; okv bunu ninyia kayu pikula vngtoku. \s Sinam lokv turkurkunam lvkwng nga tvunam \r (Mk 12:18-27; Lk 20:27-40) \p \v 23 \x - \xo 22:23 \xo*\xt Nyim 23:8\xt*\x* Nyi si sitokula lvko turkur kumadunv vla minv Sadusis mego ho alu Jisu gvlo aato. \v 24 \x - \xo 22:24 \xo*\xt Det 25:5\xt*\x* Bunu minto, “Tamsarnv, Moses minto, nyi gunv umvuu doomabv sikubolo, ninyigv boruv hvngmi nga doogv gvrila sinv hvkv gvbv umvuu bvngji molaka hvto. \v 25 Vjak, achiboru kanw go soka doodung nvgo. Achi yachok angv nyimv naatoku okv umvuu dooma dwbv sitoku, vkvlvgabv ninyigv hvngmi nga hvkvgv boru hv nywng mvtoku. \v 26 Vbvdvdvbv boru anyi nvnv loka ritoku, aom nvnv loka, okv Anyungnga achiboru kanw mvnwnglo. \v 27 Ataranya ngaku mvvga nvngv sitoku. \v 28 Vjak, sinv vdwv turkur alulo, nyimv nvngv yvvgv nywngbv rireku? Mvnwngngv ninyia nywngbv mvpvkunv.” \p \v 29 Jisu bunuam mirwkto, “Nonu achialvbv mvngmurdu! so si ogulvgavbolo nonuno Darwknv Kitap a vmalo Pwknvyarnv gv jwkrw nga chimanam lvgalo. \v 30 Sinv ngv vdwlo turkur rikunyi, bunu nyidogindung jvbv ridunv nyimv nyilo bv naami siku madunv. \v 31 Vjak, sinv ngv turkurkunam sum: Pwknvyarnv gv nonua minpv jinam a nonuno lvkoka puri rikw mai? Nw minto, \v 32 \x - \xo 22:32 \xo*\xt Mog 3:6\xt*\x* ‘Ngo Abraham gv Pwknvyarnv ngv, Isaak gv Pwknvyarnv ngv, okv Jakop gv Pwknvyarnv ngv.’ Nw turnv vdwgv Pwknvyarnv ngv, sinv gvngvma.” \p \v 33 Vdwlo nyipam v sum tvvtokudw, bunu ninyigv tamsar nama tvvla lamngak nyatoku. \s Kaiyachoknv Gamki \r (Mk 12:28-34; Lk 10:25-28) \p \v 34 Vdwlo Parisis vdwv Jisu Sadusis vdwa choi dubv mingvnyibv vnam a tvvpa tokudw, bunu aakum nyatoku, \v 35 okv bunugv lokv akonv, Pvbv tamsarnv ako Jisunyi tvunam go tvvgv rila mingkup dubv vla rikwto. \v 36 Hv Jisunyi tvvkato, “Tamsarnv, Gamkinam gv aralo ogolo angv gamlo yachokkv?” \p \v 37 \x - \xo 22:37 \xo*\xt Det 6:5\xt*\x* Jisu mirwkto, “‘Pwknvyarnvnyi paklaka, noogv Pwknvyarnvnyi, no gv haapok raying lokv, no gv yalu mvnwng lokv, okv no gv mongrumara mvnwng lokv.’ \v 38 So si kaiyachoknv okv dinchi yachoknv Gamki namv. \v 39 \x - \xo 22:39 \xo*\xt Leb 19:18 \xt*\x* Anyinvbv gamlo yachokkv si: No atubongv oguaingbv paksu dudw vbv namrwk ajin a paklaka.’ \v 40 \x - \xo 22:40 \xo*\xt Lk 10:25-28 \xt*\x* Moses gv Pvbv mvnwng ngvla okv nyijwk mvnwng gv minam v so gv Gamkinam anyi gv arwnglo doodunv.” \s Kristo lvkwngbv tvunam \r (Mk 12:35-37; Lk 20:41-44) \p \v 41 Vdwlo Parisis mego aakum nyato kudw, Jisu bunua tvvkato, \v 42 “Nonuno Kristo gv lvkwng nga ogubv mvngdu? Nw yvvgv husi bv ridunv?” \p “Nw Dabid gv husi bv ridunv,” vla bunu mirwkto. \p \v 43 Jisu tvvkato, “Vbvrinamv, ogulvgabv Dabidnyi Dow hv ninyia Ahtu vla mimu pvnv? Dabid mintoku, \q1 \v 44 \x - \xo 22:44 \xo*\xt Miri 110:1 \xt*\x* ‘Ahtu ngoogv Ahtunyi minto: \q2 Ngo no gv nyimak vdwa \q2 no gv lvpa lvkwnglo pvma dvdvlo ngoogv lakbik tangv so dootoka.’ \m \v 45 Vbvrinamv Dabid ninyia ‘Ahtu’ vla minpv bolo, oguaingbv Kristo Dabid gv husi bv ridubv?” \p \v 46 Jisunyi yvvka gaam gamgo ka mirwk nyuma toku, okv ho alu lokv yvvka Jisunyi tvu dubv choopu nyuma toku. \c 23 \s Jisu pvbv tamsarnv vdwala parisis vdwa gamrw toku \r (Mk 12:38,39; Lk 11:43,46; 20:45,46) \p \v 1 Vbvrikunamv Jisu nyitwng ngala okv ninyigv lvbwlaksu vdwa mintoku. \v 2 “Pvbv tamsarnv vdwv la okv Parisis vdwv Moses gv Pvbv nga miriadubv tolwkkunam vdwvku. \v 3 Vkvlvgabv nonuno bunugv ritokv vla minam a tvvrung tvka; vbvrijvka, bunugv rinam a rimwng gvyoka, ogulvgavbolo bunu oguaingbv japdudw vbv bunu rima. \v 4 Bunu nyi vdwgv nangkulo ai ngv baknyu madubv baknam go mvlwk jido, ho gv bakjinama baknam lvgabv bunu ridur dubvka lakching ngvka chikka madu. \v 5 \x - \xo 23:5 \xo*\xt Mt 6:1; Det 6:8; Num 15:38 \xt*\x* Bunugv rinam minam mvnwngngv nyi vdwa kaakudubv vla rinam gomwng. Kaatoka bunu darwknv Kitap lokv akor a chartv dubv lvktola atubogv toktam lo lvngbwnglo gvnam a, okv kaadvtvka vji jenyam a asukoyo dubv gvnam a.” \v 6 Bunu dvpam tvngpam lo alvyachoknv dooku a doonwng nyadu okv Jius kumkunaamlo dooku a atu tola gakchodu; \v 7 Bunu bajar lo mvngdvla salaam mvrwk konwng do okv “Tamsarnv” vla mingku nwngdo. \v 8 Nonuv “Tamsarnv” vla mirung mase ngv, ogulvgavbolo nonuv tamsarnv akin gomwng doodu okv nonu mvnwngngv achiboru hvku. \v 9 Okv nonuno sichingmooku so yvvnyika ‘Abu’ vla miyoka, ogulvgavbolo nonugv abuv akin gomwng nyidomooku tv doodunv. \v 10 Vmaloka nonuno ‘Rigvdakgvnv’ vlaka minse mangngv ogulvgavbolo nonugv rigvdakgvnv Kristo akin mwng. \v 11 \x - \xo 23:11 \xo*\xt Mt 20:26,27; Mk 9:35; 10:43,44; Lk 22:26 \xt*\x*Nonu mvnwng lokv yvv kaiyachokbv ridunv, hv miang nvgobv rirunglaka. \v 12 \x - \xo 23:12 \xo*\xt Lk 14:11; 18:14\xt*\x*Yvvdw atubongv kainvgobv mvsu dunv, hv miang nvgobv rire, okv yvvdw atubongv miangbv mvngsudunv, hv kainvgobv rireku. \s Jisu bunugv kaakudubv rinam a miakaya toku \r (Mk 12:38-39; Lk 11:43,46; 20:45-46) \p \v 13 “Vdwnvgo achialvbv mvngru runam gubv rirekunv, Pvbv tamsarnv okv Parisis kaakudubvrinv nonu lo! Nonu nyi vdwgv kaagialo nyidomooku gv Karv nga mvtum nvngv, okv nonu atuv aama gvri okv nyi v aadu bv vla rikw nvnga ka aamu magvri!\f + \fr 23:13 \fr*\ft Megonv kitaplo bars 14 sum lvktamdu: \ft*\fqa Bunu hvngmi vdwa rinvnvmindu okv bunugv naam a dvritpapidu, okv vbvrikunamv kaatamdu kumnam a asudvbv kumdu. Bunugv hiru rusengv sinama lvyabv rire! \fqa*\ft (Kaato Mk 12.40).\ft*\f* \v 14 Pvbv tamsarnv okv Parisis kaakudubvrinv nonu achialvbv mvngru runam gubv rire! Nonu hvngmi vdwa riging nvminla okv bunugv naam nesung nga dvritpaapi jila, okv kumrinyi tvvpa modubv vla asu dubv kumla! vbvrinam lvkwngbv nonugv hirukaya hinse ngv achialvbv alvmanv gubv rireku! \p \v 15 “Pvbv tamsarnv okv Parisis kaakudubvrinv nonu achialvbv mvngru runam gubv rire! Nonu nyi ako naalwkkunam lvgabv svmasa vdwa durapla okv mooku mvnwngnga vngbo nyala; okv vdwlo hum rijik rikudw, nonu bunua lvnyi yago uyumooku bolo vngmu dubv mvyadu, nonu atubongv bolo vngrung jinv aingbv! \p \v 16 Kanvpvram lo vnggvnv nonu, achialvbv mvngru runam gubv rire! nonu tamsardo, ‘Yvv akonv Pwknvyarnvnaam lo milv mvngdunv, hv ogu arin kaama, okv yvvdw ain nam Pwknvyarnvnaam lo bvnglwkla milv dunv, hv milvnam lo doorung dunv’ vla. \v 17 Nyikchingnv nonu! ogulo angv dinchiyanv, ain vri vmalo ain nam darwk dubv mvnv yugwng yangvri? \v 18 Nonu vbvka tamsardu, ‘Yvvnyi gonv Pwknvyarnvnaam lo amin bvnglwkla milv dunv, hv milvvnam gv anyung kaama; vbvritola nw amin go bvnglwkla milv dubolo hv milv namgv anyung doodunv.’ \v 19 Achialvbv nyikchingnv nonu! ogulo angv alvyanv, amin vri vmalo amen nam darwk monv yugwng vri? \v 20 Vkvlvgabv vdwlo akonv Pwknvyarnvnaam lo milv rikudw, nw hum okv ho gv doonv amin mvnwng ngaaka milv dukunv; \v 21 okv vdwlo nw Pwknvyarnvnaam lo milv rikudw, nw Naam haka okv hoka doonv Pwknvyarnv nyika milv dukunv; \v 22 \x - \xo 23:22 \xo*\xt Aij 66:1; Mt 5:34\xt*\x* okv vdwlo yvv nyidomooku a milv nvbolo, nw Pwknvyarnv gv dooging nga okv ho doonv nw nyika milv dukunv. \p \v 23 \x - \xo 23:23 \xo*\xt Leb 27:30 \xt*\x* Pvbv tamsarnv okv Parisis kaakudubv rinv vdw nonu achialvbv mvngru runam gubv rire! nonuno pwnampaanam lokv miangjeka vring lokv akin jinam a jibwng gvri, nonunogv nayam lokv ujiuu miang nvnga ka, vbvritola nonu pvbv lokv dinchi nvnga rimadu hv minkiam miriam manam, aya minsunam, okv alv minsunam, sum nonu rirung svngv, akonyika kayu mabv. \v 24 Kanvpvram lo vnggvnv nonu! Nonu nonugv tvngku lokv tanyik jarlwk nvnga naala naa gvri, vbvritola kemel go dvmit gvri! \p \v 25 Pvbv tamsarnv okv Parisis kaakudubvrinv vdw nonu achialvbv mvngru runam gubv rire! Nonu nonugv taali koobu gv agum a harkak do, vbvritola arwng ngv mvvnamrunam mv okv atu mvngwngbv rimin kunam mv awyaje duku. \v 26 Nyikchingnv Parisi nonu! Koobu arwng nga kakcho tvka, okv vbvrikubolo agum hvka darwk minggv riku! \p \v 27 \x - \xo 23:27 \xo*\xt Nyim 23:3\xt*\x* Pvbv tamsarnv okv Parisis kaadubv rinv, nonu achialvbv mvngru runam gubv rire! nyibung nga tanu piaknam jvbv ridu, hv agum hv kaarinyi kaapudo vbvritola arwng ngv svma alo ako ngvku yaaku nvngv doodu. \v 28 Hvkv aingbv, nonu agum lo mvnwngnga alv nvgubv kaatamdo, vbvritola arwnglo nonuno tanyumtaa ngv rimur doomur v awyaje duku. \s Jisu mincho jitoku bunugv hirukaya nga \r (Lk 11:47-51) \p \v 29 Pvbv tamsarnv okv Parisis, kaakudubv rinv nonu achialvgo hirukaya hinre! Nonu nyijwk vdwgv lvgabv alvnv nyibung mvdu okv nyi alvbv svngto kula sinv vdwgv nyibung ngaaka kaapu alvbv kaau pvvnamgo mvdu. \v 30 Okv nonuno mindu, nonu nonugv abuapa vdwgv doori ho doonv guilo, bunugv rinam aingbv nyijwk vdwa gwngrw gwma dunvpv. \v 31 Vkvlvgabv nonuno nyijwk vdwa gwngrw gwnv gv husi gubv minduku. \v 32 Vbvrikunamv, vngnyila nonugv abuapa gv rirap kunam a rime tvkuka! \v 33 \x - \xo 23:33 \xo*\xt Mt 3:7; 12:34; Lk 3:7 \xt*\x* Tabw nonu okv tabw vdwgv umvuu vdw nonu! Nonuno oguaingbv miyakaya nama paala uyumooku bolo ima rinvpv vla dvmin dunv? \v 34 Okv vkvlvgabv ngo nonua hum minpa jidunv, ngo nonu gvlo nyijwk vdwa vngmure okv chinv mvngnv vdwa okv tamsarnv vdwaka; nonu bunua kvgonyi mvkire, kvgonyi daapo lo takire, okv kvgonyi Jius kumkunaamlo svnyakpare, okv bunua banggu lokv banggu gunvlo charare. \v 35 \x - \xo 23:35 \xo*\xt Atk 4:8; 2Kri 24:20,21\xt*\x*Vbvrikunamv, alvnv nyi mvnwngnga gwngrw gwnv vdwa mvritririt svngv nonu gvlo doolwkre, alvnv Abelnyi gwngrw gwnam lokv naalayila Berukia gv kuunyilo Jakarianyi nonugv Pwknvyarnvnaam gvla yugwng gv pingko lo gwngrw gwkunamv. \v 36 Ngo minam gvbv nonua jvjvbv minpa jidunv: So gwngrw gwnv mvnwngnga mvritririt svngv vjakgv nyi vdwlo doolwk rikunv! \s Jisu gv Jerusalem a paknam \r (Lk 13:34-35) \p \v 37 “Jerusalem, Jerusalem! Nonu nyijwk vdwa mvkito okv Pwknvyarnv gv nonu gvlo gindungpingko vngmunam vdwa nonu vlwng orkito! Vdwnvgo ngo noogv nyi mvnwngnga laakhv laakyum dubv ridukubv, poruk roknv gv ruu vdwa ninyigv laap lokv lapyumnam aingbv, vbvritola nonu ngam vbv rimuma! \v 38 \x - \xo 23:38 \xo*\xt Jer 22:5\xt*\x*Okv vkvlvgabv nonugv Pwknvyarnvnaam ma toapagga laku oguka dooku mare. \v 39 \x - \xo 23:39 \xo*\xt Miri 118:26\xt*\x* Vjakgv lokv rila, ngo nonua mindunv, vdwlo nonu, “Ahtu gv amin lokv aanv nga Pwknvyarnv boktalwkji laka” vla mima dvdvlo, nonu nga vdwloka lvkodv kaapa kumare. \c 24 \s Pwknvyarnvnaam gv yakse nga Jisu mintoku \r (Mk 13:1,2; Lk 21:5,6) \p \v 1 Jisu Pwknvyarnvnaam ma vngyula vngrilo ho ninyigv lvbwlaksu vdwv aala ho gv naam vdwa kaakw tvkv vla ninyia mintoku. \v 2 “Umkv” vla nw minto, “Nonu so mvnwng sum kaanammv alv rungpv. Ngo so nonua minpa dunv: So gv vlwng pwgoka dooku lo doobwng kumare; bunu mvnwngnga ngorlula ngorra rikunv.” \s Adwkaku okv mvdwkmvku \r (Mk 13:1-2; Lk 21:7-19) \p \v 3 Jisu gv Olib moodw lo dootung rilo, lvbwlaksu vdwv aasila nw gvlo aatoku. Bunu ninyia minto, “Ngonua minpalabv, vdwlo so minam vdw si ritv tvdunv, okv noogv aadw hvku okv so si sichingmooku gv ataranya aluv vla kaachin dubv ogugo ritv tvdunv.” \p \v 4 Jisu bunua mirwkto, “Nonuno hima kaaya sutoka, yvvnyika mvvkup rikup koyoka. \v 5 Nyi achialvgo, ngam mingingnv vdwv, aare okv minre, ‘Ngoonv Kristo!’ okv bunu nyi achialvgo mvvkupre. \v 6 Nonuno nyimak gv sudu pvbinna, adubv okv nvchibv tvvpa tvdu kunv; vbvritola adwkaku mabvka. Hvkvnvngv rirungjinv, vbvritola hv bunu ataranya alu hv aarikunv vnam kaama. \v 7 Diringmooku vdwv mvmi sireku, Karv vdwv pami sireku. Hoka dvmayarwng ngv okv moobi hv mooku mvnwnglo rireku. \v 8 So ogumvnwng si kuu bvngtubvngke bv bvngrinyi, achichinam apiabv rire. \p \v 9 \x - \xo 24:9 \xo*\xt Mt 10:22\xt*\x* “Vbvrikunamv nonua mvritririt dukubv okv mvki mvmar dukubv laklwk reku. Nyi vdw mvnwngngv ngoogv lvkwnglo nonua kaanwng kumare. \v 10 Hvbv ririlo achialv nyi go bunugv mvngjwng nga ngoomu reku; bunu koa minsureku okv kaanwng kumabv rimi sireku. \v 11 Vbvrikunamv mvvnvrunv nyijwk vdwv aalwk reku okv achialv nyi go mvvkup rikup reku. \v 12 Hvkvnv vdwv alvmanv nga dupwng monv gubv rireku, hoka nyi mvnwnggv pakmi sunam mv, ngeya yaya reku. \v 13 \x - \xo 24:13 \xo*\xt Mt 10:22 \xt*\x* Vbvritola yvvdw gakbwngla ataranya lobv doolin redw, hv bunu ringnam a paare. \v 14 Okv so gv Alvnv Yunying Karv gv lvkwng nga nyi vdw mvnwngnga tvvmu dubv nyiamooku mvnwnglo japgo karreku; vbvrigvrikula ataranya aluv aariku. \s Achialvbv busu \r (Mk 13:14-23; Lk 21:20-24) \p \v 15 \x - \xo 24:15 \xo*\xt Dan 9:27; 11:31; 12:11\xt*\x* “Nonuno nyijwk Daniel gv minam, ‘Achialvbv Alvmanv Busu Namgo’ kaapare. Hv darwknv mooku lo dakdung reku.” (Puririnv vdwa minpa jidu: Si ogugonyi mindunv chinlaka!) \v 16 “Vbvrikunamv yvvbunudw Judia lo ridunv, hv bunu moodw vdwlo kicha runglaka. \v 17 \x - \xo 24:17,18 \xo*\xt Lk 17:31\xt*\x*Nyi gunv ninyigv namwng aolo doonv, vdwloka naam arwngbv aala ninyigv yikungyira nga naadubv rirung mabvka. \v 18 Nyi gunv rongolo rinv vngkur la ninyigv vji laklwk a naadubv rirung mabvka. \v 19 Ho aluv mvvga kuu gvnv gvbv okv anv kuu anga doonv gvbv achialvbv mvngru runam gubv rire. \v 20 Pwknvyarnvnyi kumtoka, ho no kamching poolu lo okv Jius Doonu alu lo jokyu la jokkwng madubv! \v 21 \x - \xo 24:21 \xo*\xt Dan 12:1; Nyikrw 7:14 \xt*\x*Ho gv hirukaya ngv maatarbv hinchi manam alvkuma nvgobv rila, ho gv mooku hoka lvkoka rikw manam gubv rire, nyiamooku gv rirap lokv vjakgv alu lobv. Okv vbvdvdvbv hoka lvkoka rikw kumare. \v 22 Vbvritola Pwknvyarnv ho gv alua loodwng mopvkunv; Nw vbv mvma nvgo yilo, yvvka svngnyu mapvnvpv. Ninyigv darnam nyi vdwgv lvgabv, ogubvrijvka, Pwknvyarnv ho alu vdwa loodwng mopvkunv. \p \v 23 “Vbvrikunamv, nyi gunv nonua, ‘Kaatoka, Kristo si doopvku!’ vmalo ‘V nw doopv!’ vla minbolo—ninyia mvngjwng mabvka. \v 24 Mvvnvrunv Kristo vdwv okv mvvnvrunv nyijwk vdwv aalwk reku; bunu kairungbv lamrwpanam rila okv kaasartabobv rire, okv rilabolo Pwknvyarnv gv darnam nyi vdwa kupdubv mvre. \v 25 Tvvriato! ngo nonua hv ritv madvbv mincho jidunv. \p \v 26 \x - \xo 24:26,27 \xo*\xt Lk 17:23,24\xt*\x* “Vmalo rinyu bolo nonua vbv mintamre, ‘Kaatoka, nw chukrimooku v redu!’—hoka vngma bvka; vmalo bunu ‘Kaatoka, nw si tosila doopv!’ vla minbolo, um mvngjwng mabvka. \v 27 Nyia Kuunyilo ngv dooriak jvbv nyidomooku mvnwngnga doonyi chaagu kiamngv lokv aagia kiamngv lobv loung ngv ungpola aariku. \p \v 28 \x - \xo 24:28 \xo*\xt Lk 17:37\xt*\x*“Ogolo svma ngv dooridw, adwn dvnv pvta ngv dookumre. \s Nyia Kuunyilo gv aakunam \r (Mk 13:24-27; Lk 21:25-28) \p \v 29 \x - \xo 24:29 \xo*\xt Aij 13:10; Jol 2:10,31; 3:15; Nyikrw 6:12,13; Aij 13:10; Eje 32:7; Jol 2:10; 3:15; Aij 34:4; Nyikrw 6:13 \xt*\x* “Hirukaya alu vdwv vngro danam gula, doonyi v kanv riku, pooluv ungku mare, nyido tologv takar vdwv holu reku, okv nyidokolo tologv jarkarnv jwkrw gvnv vdwvka bunugv lamtv lokv ngeriku. \v 30 \x - \xo 24:30 \xo*\xt Dan 7:13; Jek 12:10-14; Nyikrw 1:7\xt*\x*Vbvrikubolo Nyia Kuunyilo ngv nyidomooku tolo kaachin dubv rilwk reku; okv sichingmooku so gv nyi mvnwngngv Nyia Kuunyilo gv jwkrw gvla okv kairungbv yunglit nvgobv rila doomwk lo aaku nama kaala kapnya riku. \v 31 Kairungnv tapung ngv mire, okv ninyigv nyidogindung vdwa sichingmooku gv chvnyung api lo vngmure, okv vbvrikunamv bunu vngla ninyigv darnam nyi vdwa Siching gv kvdw dootar gunv lokv dootar gunv lobv naakum reku. \s Koksitkokrik singnv lokv kaachin sinam \r (Mk 13:28-31; Lk 21:29-33) \p \v 32 “Nonuno kaachin sinam lvgabv koksitkokrik singnv nga tamsar ako sarku laka. Vdwlo so gv hakbv vdwv jejila kaapu laku okv anv harlin laku riku bolo, nonuno dwrw hv nvchi duku vla chindu. \v 33 Hvkv aingbv, vdwlo nonu so mvnwng sum kaaku bolo, nonuno dw ngv nvchi duku, rirap tvduku vla chinreku.\f + \fr 24:33 \fr*\ft Megonv kitaplo domado \ft*\fqa kuunyilo ngvma\fqa*\f* \v 34 Mvnggap laka so mvnwng si richore vjakgv nyi singnv mvnwng si sitv madvbv. \v 35 Siching nyido ngv ngelare, vbvritola ngoogv gamchar vdwv vdwloka ngemare. \s Yvvka ho alu okv dwa chinv kaama \r (Mk 13:32-37; Lk 17:26-30,34-36) \p \v 36 “Ogubvrijvka, yvvka ho alu okv dw v vdwlo aatv rinvdw chinv kaama—nyido tologv nyidogindung ngvre vmalo Nyia Kuunyilo ngvre; Abu mvngchik chindu. \v 37 \x - \xo 24:37 \xo*\xt Atk 6:5-8 \xt*\x* Nyia Kuunyilo gv aanam hv Noah gv dw lo ogugo ripv kudw ho apiabv rireku. \v 38 Ho alu svcharmoyar gv aatv madvbv nyi vdwv dvdikdvyik nyato, nyimv nyilo vdwv nywng nyilubv naami sinya toku Noah gv svpw lo aalwkri alu hoka; \v 39 \x - \xo 24:39 \xo*\xt Atk 7:6-24\xt*\x* vbvritola bunu mvngdin kuma, Anyungnga bunua svcharmoyar isihv tvvlula nungla vnggv toku. Nyia Kuunyilo gv aari kunyi vbvdvdvbv rireku. \v 40 Ho gv dw lo nyi anyi gunv rongo ribamre: akonyi naareku okv akonyi hoka kayu reku. \v 41 Mvvga anyi gunv chvngpar lo daa hwgba sure, akonyi naareku okv akonyi hoka kayu reku. \v 42 Vbvrikunamv, nonuno hima sulaka, ogulvgavbolo nonu chima ogunv alulo nonugv Ahtu aarikudw. \v 43 \x - \xo 24:43 \xo*\xt Lk 12:39,40 \xt*\x* Naam atuv dvcho nvgv aadw a chinku bolo, nonu jvjvbv chinsudo nw yupma bv hula doogv rila, ninyigv naam a dvcho nvnga cholwk momare. \v 44 Vkvlvgabv nonuka lokia agearap sula doolaka, ogulvgavbolo Nyia Kuunyilo ngv nonugv ninyia dvminmabv dooridw gunyi aariku. \s Jwkjwkvrwknv okv jwkjwkvrwk manv Pakbu \r (Lk 12:41-48) \p \v 45 “Vbvrinamv, yvvla alvnv okv mvnglaknv pakbu hv? Ho angv hvkv nvgo ninyigv atu hv ninyia kvvbi pakbu vdwa kaayataya mola dvdw tvngdw lo dvmu tvngmunv akobv pvvnam angv. \v 46 Vdwnvgo mvngpu gubv rire vdwlo ninyigv atuv naam aari kunyi ninyia vbvridubv kaaku bolo. \v 47 Rinam gvbv vbvriri nvpv ngo nonua minpa jidu, ninyigv atuv ninyia ninyigv yikungyira mvnwngnga kaayataya nvgobv jire. \v 48 Vbvritola nw alvmanv pakbu gubolo, nw atubongv minsu dunvpv nw gv atuv baapubv aakur kumare. \v 49 Okv nw ninyigv pakbu ajin vdwa dvngrap dunvpv okv dvkium tvngkium dubv dvdu tvngdu nvpv. \v 50 Vbvrikunamv ho pakbu gv atuv alu gunyi ninyigv dvminmabv doori gulo okv ninyigv chima dw alulo aakur riku. \v 51 Atuv ninyia patungpayung \f + \fr 24:51 \fr*\ft Ninyia patung payung mvto; \ft*\ft Vmalo\ft*\fqa ninyia agum orlinto\fqa*\f*mvreku, okv ninyigv kaakudubv rinam aje nga naaria nvbv mvre. Hoka nw kapreku, okv hijung nga kotwkkrwk sireku. \c 25 \s Nyijar vring nga minchisinam \p \v 1 \x - \xo 25:1 \xo*\xt Lk 12:35\xt*\x* “Ho alu lo Nyidomooku gv Karv ngv vbvrire. Lvkogulo nyijar vring go dooto, bunu bunugv mvdurupum a naalayila makbu rijibonga kaarwk sibv vnglin nyatoku. \v 2 Angu gunv pvcha nyato okv kvvbi angu gunv mvnglak nyato. \v 3 Pvchanv vdwv bunugv mvdurupum a bvngla vngnyato vbvritola bunu tvli gvpwng mato. \v 4 Mvnglaknv angu hv bvngia nvnvlo bunugv mvdurupum lvgabv tvli vkv yarbing dubv bvngtoku. \v 5 Makbu rijibongv aadu bv tapv toku, vkvlvgabv nyijar vdwv yumi mirapla yupngak nyatoku. \p \v 6 “Ayuyupra bv ritoku, ho sudu go dulinto, ‘Siinv makbu rijibongv! Aala okv ninyia kaarwk sulakuka!’ \v 7 Nyijar vring ngv hurap nyala bunugv mvdurupum baanu nyatoku. \v 8 Vbvrikunamv pvchanv vdwv nyebanv vdwa minto, ‘Klai, ngonua nonugv tvli lokv jilabv, ogulvgavbolo ngonugv mvdurupum hv ngejiku.’ \v 9 Nyebanv vdwv mirwkto, ‘Ma,’ ‘Nonu gvbv la ngonu gvbv tvli hv chimare. Dukan lo vngnyika okv nonuno lvgabv rvvti laka.’ \v 10 Vkvlvgabv pvchanv nyijar vdwv tvli mego rvvdubv vngnya toku; okv bunugv vngro kochingbv makbu rijibongv aatoku. Nyijar angu kaayanv vdwv makbu rijibonga lvkobv nyida dvpam lo vngming gvtoku, okv agi a koktum toku. \p \v 11 \x - \xo 25:11,12 \xo*\xt Lk 13:5\xt*\x*“Ayungjvma nga kvvbi vdwv aalwk nyatoku. Bunu, ‘Tamsarnv, tamsarnv! Ngonua arwng aamu labv!’ vla kapla goknya toku. \v 12 ‘Ma rung! Ngo nonua chima,’ vla makburijibongv mirwk toku.” \p \v 13 Okv Jisu minyabv mintoku, “Vbvrikunamv nonuno hinsu laka, ogulvgavbolo nonu alu vmalo dw nga chima. \s Pakbu aom a minchisinam \r (Lk 19:11-27) \p \v 14 \x - \xo 25:14-30 \xo*\xt Lk 19:11-27\xt*\x* “Ho alu lo Nyidomooku gv Karv ngv svbv rire. Alu gulo nyi ako dooto, nw adu lo moing vngtv tvvto; nw ninyigv pakbu vdwa goklwk gvrila ninyigv yikungyira nga kaaya dubv tinglwk toku. \v 15 Nw nyi vdwa rilajinv nga kaala akin—akin a kaagvrila jito: Akonyi nw ain lokdwng hejar angu go jito, akonyi hejar anyigo okv akonyi nw hejar akin go jito. Vbvrikunamv nw moing vngyu toku. \v 16 Hejar angu lokdwng go naarwknv pakbu angv vjakgobv vngda bongv ninyigv morko nga mvjinmvta toku okv hejar angu godv mvlin jitoku. \v 17 Ho apiabv ain lokdwng hejar anyigo naarwk sinv pakbu angv hejar anyi godv mvlin jitoku. \v 18 Vbvritola lokdwng hejar go naarwk sinv pakbu angv vngla, kvdw lo ungrung go dutola ninyigv Ahtu gv morko nga hoka vvsi toku. \p \v 19 “Achialvgo ayungjvma nga ho pakbu vdwgv atu angv aakur toku okv bunua lvkobv morko nga sapka toku. \v 20 Lokdwng hejar angu go naarwksinv pakbu angv aatoku okv hejar angu go paatam nam hum laklwk toku, okv minto, ‘Atu, no ngam lokdwng hejar angu go jito, okv kaatoka! siinv ngo kvvbi hejar angu gudv ngo paalwk pvkunv.’ \v 21 ‘Alvbv ripv, no alvnvgo okv jwkjwkvrwknv pakbu go!’ ninyigv atuv minto, ‘No miangnv morko nga alvbv mvjinmvtapv, vkvlvgabv ngo nam kainv morko nga kaaya modubv jire. Aatoka, soka okv ngoogv himpua pumin gvlaka.! \p \v 22 Vbvrikunamv pakbu morko lokdwng hejar anyigo jinam angv aala okv minto, ‘Atu, no nga lokdwng hejar anyigo jito. Kaatoka, vjak ngo hejar anyi godv paalwk pvkunv.’ \v 23 ‘Alvbv ripv, no alvnvgo okv jwkjwkvrwknv pakbu go!’ ninyigv atuv minto. ‘No miangnv morko nga alvbv mvjinmvtapv, vkvlvgabv ngo nam kainv morko nga rigv modubv jire. Aatoka, okv ngoogv himpu lo pumin gvlaka!’ \p \v 24 Vbvrikunamv lokdwng hejar akin go naarwk sinv angv aala okv minto, ‘Tamsarbo, ngo chindu no raainv nyi go; no noogv rongo mvma kolo aam gvdu, okv no noogv aam chima kolo aam nvvdu. \v 25 Vkvlvgabv ngo busula vngla noogv morko nga kvdw lo vvsi pvkunv. Kaatoka, siinv no gvngvku.’ \p \v 26 Ninyigv atuv ninyia mintoku, ‘No alvmanv okv svpenv pakbu go!’ ‘No nga rongo mvma kolo aam gvdubv okv aam chima kolo aam nvvdubv chindu ai? \v 27 Vbvriku nvgo yilo, alv rinvpv, no ngoogv morko nga morko benk lo lvktola ngoogv aakur rikulo kuu naatak la ngo naaku nvgo yilo. \v 28 Vjak morko nga nw gvlokv dvrit gvri kula nyi morko lokdwng hejar vring go doonv lo jitoka. \v 29 Yvvdw ogugo doodudw, um jitam yayare, okv nw kaiyayabv dooreku; vbvritola yvvnyiv ogu guka dooma dunv, ninyigv achukgo doonam haka nw gvlokv dvrit jireku. \v 30 \x - \xo 25:30 \xo*\xt Mt 8:12; 22:13; Lk 13:28\xt*\x* Svbv alvmabv rinv pakbua—agum kanv kolo ninyia ora tvka; hoka nw kapla hijung nga hitwkkrwk sireku.’ \s Ataranyabv jwngkadaka kunam \p \v 31 \x - \xo 25:31 \xo*\xt Mt 16:27; 19:28\xt*\x* “Vdwlo Nyia Kuunyilo ngv Dvbv bv rila aarikudw okv nyidogindung mvnwngngv ninyia lvkobv aariku, nw ninyigv Dvbv dooging lo dootung reku, \v 32 okv diringmooku mvnwng gv nyi vdw mvnwngngv ninyigv kaagialo dookum reku. Vbvrikunamv nw bunua anyi gubv mvpin sureku, svlar kaaya nvgv svlar hala yabin a mvpin sunam apiabv. \v 33 Nw alvnv nyi vdwa ninyigv lakbik kiamlo vvpv reku okv kvvbi vdwa ninyigv lakchi tangvlo vvpv reku. \v 34 Vbvrikunamv Dvbv ngv ninyigv lakbik tangvlo nyi daknv vdwa minreku, ‘Aatoka, nonuno ngo Abu gv aya jinam vdwv! Nyia mooku a pwkri lokv nonugv lvgabv pwklin jikunam Karv nga aala kaato kuka. \v 35 Ngo kano toku okv nonu nga dvmu toku, tvngnwngto nonu nga tvngse go jitoku; ngo nyen bv rito nonu nga nonugv naam lo naarwk sutoku, \v 36 vji gvvpa mabv abinto nonu nga vji gvmutoku; ngo lvvmato okv nonu nga ringchum yato, patwklo dooto okv nonu nga kaalwk toku.’ \v 37 Alvnv nyi vdwv ninyia mirwk reku, ‘Ahtu, vdwlola, ngonu nam kano kvvbi kaapa namv okv nam dvmu kunamv vmalo tvngnwng kunam a tvngse go jinamv? \v 38 Vdwlola ngonu nam nyen bv kaala ngonugv naam lo nam aamu namv, vmalo abin dubv kaapala nam vji gvmunamv? \v 39 Vdwlola ngonu nam lvvma dubv okv patwk doodubv kaala nam kaalwk namv?’ \v 40 Dvbv ngv mirwk reku, ‘Ngo nonua minpa jidunv, vdwlo nonu ngoogv nyi miang nvgo nyika so vdw sum riku bolo, hv ngo lvgabv rinam vku!’ \p \v 41 Vbvrikunamv nw ninyigv lakchikiam gv nyi vdwa minre, “Ngo gv lokv vngroto, Pwknvyarnv gv beenam arwng lo doonv vdw nonu! Uyudvbv okv ninyigv nyidogindung vdwgv lvgabv mvpv kunam doobwngnv vmvlo vngroto kulaka! \v 42 Ngo kano toku vbvritola nonu nga dvnam jima, tvngnwngto vbvritola nonu nga tvngse go jima; \v 43 Ngo nyen bv rito vbvritola nonu ngam nonugv naam vdwlo aamuma, vji koopa mato vbvritola nonu ngam vji jima; ngo lvvmato okv patwklo dooto vbvritola nonu ngam ringchumriaima.’ \v 44 Vbvrikunamv bunu ninyia mirwk sireku, ‘Ahtu, vdwlola ngonu nam kano dubv, vmalo tvngnwng dubv, vmalo nyenbv ridubv, vmalo vji gvvpa madubv, vmalo lvvma dubv, vmalo patwk doodubv kaagvrila ridur maanammv?’ \v 45 Dvbv ngv mirwk reku, ‘Ngo nonua minpa jidu, vdwlo nonu ngoogv nyi miang nvnga ridur maanammv hv nga ridur kuma namv.’ \v 46 \x - \xo 25:46 \xo*\xt Dan 12:2\xt*\x*Vbvrikunamv, so vdwa hirukaya nyema kolo vngmu reku, okv alvnv nyi vdwa turbwngla dookulo vngmu reku.” \c 26 \s Nyirunv vdwv Jisunyi rinying toku \r (Mk 14:1,2; Lk 22:1,2; Jn 11:45-53) \p \v 1 Vdwlo Jisu so mvnwngnga tamsar sarro kochingbv nw ninyigv lvbwlaksu vdwa mintoku, \v 2 \x - \xo 26:2 \xo*\xt Mog 12:1-27\xt*\x*“Nonuno chindu, alu lonyi kochingbv Vngbo Dvmin Pumja ngv, okv Nyia Kuunyilo nga daapo lo takki dubv laklwk reku.” \p \v 3 Vbvrikunamv nyibu butvnv vdwv okv nyigagaatv vdwv nyibu Butvyachok Kaipas gv Naam lo kaarwk minsu toku, \v 4 okv Jisunyi naasila naatung gvrila mvkidubv rungnyato. \v 5 Bunu minto, “Ngonu Pumja riri soka rima bvjuka, vbvribolo nyi vdwv yalungyachung bv rire.” \s Jisunyi Betani lo tvli piaktoku \r (Mk 14:3-9; Jn 12:1-8) \p \v 6 Jisu Betani lo Saimon vnam kvvlo taik rila silvmanv gv naam lo dooto. \v 7 \x - \xo 26:7 \xo*\xt Lk 7:37,38 \xt*\x*Jisu gv dvla doorilo, mvvga nvgo takam pvchwng gulo achialv arv doonv nampunv tvli vkv bvla yila, nw gvlo aala dumpo nga pwke to. \v 8 Lvbwlaksu vdwv sum kaatola haachi nyato, “Sum mvnwng sum ogubv mva dunvdw?” Vla bunu tvvka nyato. \v 9 “So nampunv tvli sum kainvgobv piokgv rila morko nga heemanv vdwlo jibolo alvyare!” \p \v 10 Jisu bunugv minam a chintoku, vkvlvgabv nw bunua minto, “Nonuno ogubv so mvvga nvnga dwkya dunv? So si alvnvgo rigvnyibv okv ngam kaapu nvgo riji gvibv. \v 11 \x - \xo 26:11 \xo*\xt Det 15:11\xt*\x*Nonuno alu gv dwkia heemanv nyi vdwa lvkobv ribam dakbam tvdu, vbvritola nonuno ngam alu gv dwkia lvkobv ribam dakbam tvvma. \v 12 Nw gv ngam ogugo rinam si tvli nga ngoogv ayak lo pwke do ngam svma rijinama richo dunv. \v 13 Vjak ngo, nonua milv jila mindunv, so Gamlv sum ogolo mooku mvnwnglo japji rikudw, nwgv svbvrinam sum ninyia mvngpanam gubv minbwng jila minreku.” \s Jisunyi Judas koa dukubv tolwk toku \r (Mk 14:10-11; Lk 22:3-6) \p \v 14 Vbvrikunamv lvbwlaksu vring gula anyi lokv akonv—Judas Iskeriot vnam angv—nyibu butv gvlo vngtoku \v 15 \x - \xo 26:15 \xo*\xt Jek 11:12 \xt*\x*okv tvvkato, “Ngo Jisunyi nonu gvlo koa lwkji kubolo, nonu ngam ogugo jire?” Bunu raaji lokdwng chaam go saplinla ninyia jitoku. \v 16 Hokv kongv Judas Iskeriot Jisunyi bunu gvlo laklwk jidukubv vla age kaarap toku. \s Jisu lvbwlaksu vdwa lvkobv vngbo dvmin dvbam toku \r (Mk 14:12-21; Lk 22:7-13,21-23; Jn 13:21-30) \p \v 17 Vpap lwkmabv Vtwng dvdw Pumja gv lotuloke alu lo lvbwlaksu vdwv Jisu gvlo aala tvvkato, “No ngonua ogolo noogv lvgabv Vngbokunam dvmin a mvpvripv svgo vla mvngdu?” \p \v 18 Nw bunua minto, “Pamtv lo nyi ako gulo vnggv rila minpa tvka: Tamsarbo mindu, ngoogv dw ngv aapvku; ngo la ngoogv lvbwlaksu vdwv vngbo dvmin a noogv naam lo rigingre.’” \p \v 19 Jisu gv minkubv lvbwlaksu vdwv vngbo dvmin a mvpvripvla riji toku. \p \v 20 Vdwlo arium tokudw Jisu la lvbwlaksu vdwv dvbam dvkubv vla dootung nyatoku. \v 21 Dvnam dvbam rilo Jisu minto, “Ngo nonua minpa jidunv, nonugv lokv akonv ngam koa reku.” \p \v 22 Lvbwlaksu vdwv achialvbv mvngru nyala okv akonvgv kochingbv akonv ninyia tvvka raptoku, “Ahtu, jvjvbv no ngam mindu nvgo bri?” \p \v 23 \x - \xo 26:23 \xo*\xt Miri 41:9\xt*\x* Jisu mirwkto, “Yvvdw ngam lvkobv vtwng nga taali lo nwkbok mingv dunv hv ngam koa reku. \v 24 Nyia Kuunyilo ngv Darwknv Kitaplo oguaingbv minpvdw vbvrila nw sire, vbvritola yvvdw Nyia Kuunyilo nga kupnv hv maatarbv mvngru runam gubv rire! ho nyi anga hv alvyayijinyi ninyia dwrwboklin manv guilo!” \p \v 25 Judas Iskeriot koanv angv minto, “Tamsarnv, jvjvbvbv no ngam mindu nvgo bri?” Jisu mirwk toku, “No minggv nyibv.” \s Ahtu gv Dvtardvnya dvgvnam \r (Mk 14:22-26; Lk 22:14-20; 1Kor 11:23-25) \p \v 26 Bunugv lvkobv dvdung rilo, Jisu vtwng ariap go naagvrila, umbonyikv vla kumto, pintung piyung toku, okv um ninyigv lvbwlaksu vdwa jitoku. Nw minto, “Sum nonu naato, okv dvtoka, si ngoogv ayak kv.” \p \v 27 Vbvrikunamv nw koobu a naatoku, Pwknvyarnvnyi umbonyikv vtoku, okv um bunua jitoku, “Sum nonu mvnwngngv tvngtoka,” nw minto; \v 28 \x - \xo 26:28 \xo*\xt Mog 24:8; Jer 31:31-34 \xt*\x*“Si ngoogv oyi hv, si Pwknvyarnv gv umkvpakv vnamha mvu pvvnamv, ngoogv oyi hv mvnwng gv rimur vdwa mvngnganam lvgabv sarlin jipvnv. \v 29 Ngo nonua minpa jidunv, vdwlo ngo nonua lvkobv ngo Abu gv Karv lo anw bv aala tvngbam ma dvdvlo ngo sum aala sum vdwloka tvngdv kumare.” \p \v 30 Vbvrikunamv bunu miriminpak go minbam pikula Olib Moodw bv vnglin nyatoku. \s Jisu Pitar gv mvvse nga mincho jitoku \r (Mk 14:27-31; Lk 22:31-34; Jn 13:36-38) \p \v 31 \x - \xo 26:31 \xo*\xt Jek 13:7\xt*\x* Vbvrikunamv Jisu bunua mintoku, “Siyu gv ayu ching-ching nonu mvnwngngv nga kayupila kiyakkipak nyareku, Darwknv Kitaplo mindu, ‘Pwknvyarnv svlar kaaya nvnga mvkire, okv svlar vdwv kiyakkipak rekunv.’ \v 32 \x - \xo 26:32 \xo*\xt Mt 28:16 \xt*\x*Vbvritola ngoogv turkurro kochingbv ngo nonua Galili bv vngchoyare.” \p \v 33 Pitar minda minrala Jisunyi minto, “Mvnwngngv nam vngyu dajvka, ngo nam vdwloka vngyu mare!” \p \v 34 Jisu Pitarnyi minto, “Ngo nam minpa dunv, siyu gv ayu lo rokpuv kokma dwbv no lvom go ngam chimakv vla minre.” \p \v 35 Pitar mirwk suto, “Ngo noogv lvkobv siitv dajvka, ngo vdwloka um mimare!” \p Okv lvbwlaksu kvvbi vdwvka vbvdvdvbv minya toku. \s Jisu Getsemane lo kumtoku \r (Mk 14:32-42; Lk 22:39-46) \p \v 36 Vbvrikunamv Jisu lvbwlaksu vdwa lvkobv Getsemane vnam mooku lo vngtoku, okv nw bunua minto, “Ngoogv alo vngla kumrilo, nonu soka doolaka.” \v 37 Nw Pitar nyila Jibedi gv kuunyilo anyia nw gv lvkobv vnggv toku. Nw gvlo achialvbv mvngdwk okv mvngruv aatoku, \v 38 okv nw bunua minto, “Ngo haapok gv mvngruv achialvbv kaiyajvla boktak tvduku, soka dootola ngam lvkobv hula doolaka.” \p \v 39 Nw achukgo adubv vngla, kvdw lo gublwk dvla okv kumto, “Ngoogv Abua, so si rila pvbolo, so ngoogv hinching koobu tvngtv dunam sum naa jilabv! Vbvritola ngoogv mvngnam bvma, noogv mvngnam bvyaka.” \p \v 40 Vbvrikunamv nw lvbwlaksu aom gvlo aalwk toku bunua yupngakla doodubv kaapa toku; okv nw Pitarnyi minto, “Si ogubv ridu kunvla, nonu ngam lvkobv gunta akin goka hula doonyu madunv? \v 41 Huladarla kumla dooto laka, nonuno pokayarka lo holwk madubv. Dow v mvnglwk yadu vbvritola ayak amar v mvngkam yama.” \p \v 42 Lvkodv Jisu vngla okv kumto, “Ngo gv Abua, so gv hinching koobu sum ngo tvngma dvdvlo naa nyula manam gubv ridu bolo, noogv mvngnambv riya tukuka.” \v 43 Nw lvkodv aakur kunamv okv lvbwlaksu vdwa yupngakla doodubv kaapa toku; bunu nyikkv nyiktarla doonyu kuma toku. \p \v 44 Jisu lvkodv bunua kayupila okv vngla, okv lvom nvbv gamchar minam akin a minla kumto. \v 45 Vbvrikunamv nw lvbwlaksu vdwgvlo aala kula minto, “Nonuno vjaklodvbv doomin yupmin doi? Kaatoka, Nyia Kuunyilo nga rimurnv nyi vdwgv laak lo laklwkdw gv aadu kunv. \v 46 Gudungto, klai vnglaju. Kaatoka, siinv ngam koa kunv nyi angv!” \s Jisunyi naatung kunam \r (Mk 14:43-50; Lk 22:47-53; Jn 18:3-12) \p \v 47 Jisu gv minbwng rilo, Judas, lvbwlaksu vring gola anyi lokv akonv aalwk toku. Ninyigv lvkobv Nyibu butv okv nyigagaatv vdwgv vngmukunam nyitwng go riokse okv daadwng bvngnv vkv aagv toku. \v 48 Koanv nyi angv nyipam nyi vdwa kaachin modubv mvringmvma go mvrwjito: “Nonu gv naajinam anga ngo mopup nvpvla hum nonu naatung laka!” \p \v 49 Judas Jisu gvlo vngdavngrala minto, “Tamsarnv, mvngpuv nam dooming gvlaka,” okv ninyia mopup toku. \p \v 50 Jisu mirwkto, “Ajinha, \f + \fr 26:50 \fr*\fqa ho lvkwngnga bapubv, ajen; \fqa*\ft Vmalo\ft*\fqa noo soka ogubv dopvnv, ajen?\fqa*\f*um baapu bvkv!” \p Vbvrikunamv bunu aalaku, Jisunyi naatungla, okv ninyia achialvbv letwkkrwk toku. \v 51 Jisunyi lvkobv rinv vdwlokv akonv ninyigv riokse nga svvlin dabuv Nyibu Butvyachok gv nyira gv nyarung nga paalu jito. \v 52 Jisu ninyia minto, “No gv riokse nga svlwk tokuka, yvv mvnwngngv riokse nga naadunv, hv riokse lokv sire. \v 53 Nonuno chima lare ngo Abunyi ridur lvgabv goklado, okv nw ngoogv lvgabv vjakgobv nyidogindung sipai hejar awgo vngmure? \v 54 Vbvritola vbvrinam gubv riku bolo, Darwknv Kitaplo so si vbvrirung svngv vnam gaam vdwv jvjv kumare?” \p \v 55 \x - \xo 26:55 \xo*\xt Lk 19:47; 21:37\xt*\x* Vbvrikunamv Jisu nyitwng nga minto, “Nonuno ngam toa kunam nyi aingbv mvngnya la naatung dubv riokse okv daadwng bvngla yila aanyapvi? Alu gv dwkia ngo Pwknvyarnvnaam lo dootung tvla tamsarto, okv nonuno ngam naatung ma. \v 56 Vbvritola so mvnwng si ripvnv nyijwk vdwgv Darwknv Kitaplo lvknam vdwa jvjv modukubv.” \p Vbvrikunamv ninyigv lvbwlaksu mvnwngngv ninyia kayupila kiyu nyatoku. \s Jisu kvbadopam lo daklin toku \r (Mk 14:53-67; Lk 22:54,55,63-71; Jn 18:13,14,19-24) \p \v 57 Jisunyi naatung kunv nyi vdwv ninyia Nyibu Butvyachok Kaipas gv naam lo boolwk nyatoku, hoka Pvbv tamsarnv vdwvla okv nyigagaatv vdwv dookum nyatoku. \v 58 Pitar adu-adubv vngming gvtoku, Nyibu Butvyachok gv kvba baaku naam pvrv adu aingbv. Nw kvba baaku naam arwngbv aatoku, okv kaayanv vdwa lvkobv dootung mingv tvla mvnwngngv oguaingbv linri kudw vla kaaria toku. \v 59 Nyibu butvnv vdwvla okv kvba nyi vdwv Jisunyi mvkidubv vla mvvnam gungnying go mapadubv rikw nyatoku; \v 60 vbvritola bunu ogugoka mapa matoku, mvnwngngv aala ninyia mvvnamrunam vkv minkwng kubvka. Atar anyabv nyi anyigo aalwk toku \v 61 \x - \xo 26:61 \xo*\xt Jn 2:19\xt*\x*okv minto, “So nyi si minto, ‘Ngo Pwknvyarnvnaam sum mvyakmvchak gvrila okv alu loom kochinglo um ngo mvkor ladoku.’” \p \v 62 Nyibu Butvyachoknv dakrap la okv Jisunyi minto, “Nam gungnying lwknam vdw so no ogu mirwk sise domai?” \v 63 Vbvritola Jisu choibv doobwngto. Nyibu Butvyachoknv lvkodv ninyia tvvkato, “Vjak ngo Pwknvyarnv gv amin bv nam tvvka dunv: minpalabv no Kristo okv Pwknvyarnv gv Kuunyilo ngvbolo.” \p \v 64 \x - \xo 26:64 \xo*\xt Dan 7:13\xt*\x*Jisu ninyia mirwk sitoku, “No mingvnyibv. Vbvritola ngo mvnwngnga minpa jidunv: nonu Nyia Kuunyilo nga vjak lokv naalayila Pwknvyarnv gv lakbiklo doodubv okv mokpu haapam lo dootola nyidomooku tolokv aadu bv kaapare!” \p \v 65 \x - \xo 26:65,66 \xo*\xt Leb 24:16\xt*\x*Vbv minam gula Nyibu Butvyachoknv atugv vji a putakpuyak mvgvrila mintoku, “Si Pwknvyarnvnyi nyarjitari namgo! So lvvya lo ngonu gungnying minji nvgo mvngkuma! Nonuno vjak ninyigv Pwknvyarnvnyi nyarjitari nama tvvsu gvibv! \v 66 Nonuno ogubv mvngpv?” \p Bunu mirwk suto, “Nw siyin dubv rimur rungpv.” \p \v 67 \x - \xo 26:67 \xo*\xt Aij 50:6\xt*\x*Vbvrikunamv bunu ninyigv nyukmu lo tachor chorbiak nyatoku okv dvngtoku; okv ninyia svbiaknv vdwv \v 68 minto, “Kristo no ngonugv lvgabv nyikrw kaakato! Chinkato yvvla nam dvngnv!” \s Pitar Jisunyi chimakv vkunam \r (Mk 14:66-72; Lk 22:56-62; Jn 18:15-18,25-27) \p \v 69 Pitar kvba baaku naam agum lo dominto ho Nyibu Butvyachok gv paknv akonv aato, okv ninyia minto, “Nooka Galilian go Jisunyi lvkobv rinv golaka.” \p \v 70 Nw mirwk suto, “Noo ogu gonyi mindu nvbvre, ngo hum chima,” vla nw mvnwng gv kaagialo chimakv vla mintoku, \v 71 okv kvba japku aajiku agi lo vnglintoku. Kvvbi paknv akonv ninyia kaatola hoka nyi doonv vdwa minto, “Nw ka Najaret lokv Jisunyi lvkobv rinv go.” \p \v 72 Lvkodv Pitar chimakv vla mvvdvto okv mirwkto, “Ngo jvjvbv milv jidunv ngo ho nyi anga chima!” \p \v 73 Achukgo ayungjvma nga hoka nyi daknv vdwv Pitar gvlo aala minto. “Vmabv nooka bunugv lokv akonv, noogv minam mvnwng lokv no atubongv miring sidu!” \p \v 74 Vbvrikunamv Pitar minto, “Ngo milvla jvjvbv mindunv! Pwknvyarnv nga mvrit laka, ngo jvjv bv mima dunvlo! ngo ho nyi anga chimarung!” \p Vbvrikunamv, vjakgobv rokpuv koktoku, \v 75 okv Pitar Jisu gv ninyia minam a mvngpa toku: “Rokpuv koktv madvbv no nga chimakv vla lvom go mvvla minre.” Nw agumbv gwlin dukula achialvbv mvngrula kaptoku. \c 27 \s Jisunyi Pilot gvlo boolwk kunam \r (Mk 15:1; Lk 23:1,2; Jn 18:28-32) \p \v 1 Arukamchi bv Nyibu butv mvnwng ngvla okv nyigagaatv vdwv Jisunyi rinyingla mvki dukubv rungtoku. \v 2 Bunu ninyia rvngja mvlwk toku, linggv toku, okv Roman gobunor Pilot gvlo laklwk toku. \s Judas gv sikunam \r (Nyim 1:18,19) \p \v 3 \x - \xo 27:3-8 \xo*\xt Nyim 1:18,19\xt*\x*Judas koanv angv vdwlo Jisunyi miakaya pvkukv vla chinto kudw, nw mvngdin toku okv raaji lokdwng chaam a naatokula Nyibu butvnv vdwgvlo okv nyigagaatv vdwgvlo bvngkur jitoku. \v 4 Nw minto, “Alvnv nyi nga koa la mvki monam si ngo rimur tokubv!” \p Bunu mintoku, “Hum ngonu oguriya dubv, hv noogv pwkor paakor gv ridung ngv!” \p \v 5 Judas lokdwng nga Pwknvyarnvnaam lo orlwk pikula vngtoku; vbvrikunamv vnglaku okv nw atubongv hoksar sila sitoku. \p \v 6 Nyibu butvnv vdwv lokdwng nga naarapla mintoku, “Si oyi morko ngv, okv sum pwknvyarnvnaam gv morko vvpvkolo lwkbolo Pvbv nga rinying jire.” \v 7 Vbv minla koching so bunu ho lvkwng nga minjupminsi toku, ho morko nga bunu pvchwng pwknv nyi gv kvdw a rvvnv nvto okv hum kvdw a kvvbi mooku lokv aala sinv vdwa svma riikubv mvtoku. \v 8 Hvkv lvkwngbv ho rongo nga ho alu lokv “Oyi rongo” vla mintoku. \p \v 9 \x - \xo 27:9,10 \xo*\xt Jek 11:12,13 \xt*\x*Vbvrikunamv nyijwk Jeremia gv minamv jvjvbv rilin toku: “Bunu raaji lokdwng chaam a naatoku, Israel nyi vdwgv ninyia jidubv vla tolwkkunam morko nga, \v 10 okv morko nga pvchwng pwknv nyi gv kvdw a rvvnv nvtoku, Ahtu gv nga minpia aingbv.” \s Pilot Jisunyi tvukapak toku \r (Mk 15:2-5; Lk 23:3-5; Jn 18:33-38) \p \v 11 Jisu Roman gobunor gv kaagialo daktoku, hv ninyia “Noo Jius vdwgv Dvbv ngvre?” vla tvuto. \p Jisu mirwkto, “No minam hv kv.” \v 12 Vbvritola nw minto, Nyibu butvnv vdwgv, okv nyigagaatv vdwgv gungnying milwknam lo oguka mirwk simato. \p \v 13 Vkvlvgabv Pilot ninyia mintoku, “Nam so ogumvnwng gungnying milwk nama no tvvpa madunvre?” \p \v 14 Vbvritola Jisu gamgoka mirwk sumato, hum kaala gobunor angv achialvbv lamtoku. \s Jisunyi simu dukubv minkunam \r (Mk 15:6-15; Lk 23:13-25; Jn 18:39—19:16) \p \v 15 Vngbokunam Pumja rirap dwkibv Roman gobunor hv nyitwng gv koonam patwklo tumnam nyi akonyi tulin dukubv ribwng ako dooto. \v 16 Ho gv dw lo mvnwng gv chimbwng kunam nyi ako aminv Jisu Barabas vnamgo patwklo dooto. \v 17 Vkvlvgabv vdwlo nyitwng ngv aakum tokudw, Pilot bunua tvvkato, “Nonuno nga nonugv lvgabv yvvnyi tulin svgo vla mvngdu? Jisu Barabas vnam sumre, vmalo Jisu Kristo vnam sumre?” \v 18 Jius nyi kainv vdwv Jisunyi kavtarv laila ninyia nw gvlo laklwk pvnv vla Pilot alvrungbv chintoku. \p \v 19 Pilot gv jwngkadakaku dooging lo dootungla doorilo ninyigv nyimv ngv gaamgo milwkla mimuto: “Ho nyi alvnvnga oguka rima bvka, ogulvgavbolo siyu ngo yuma mala, ho nyi angv gv lvkwngbv achialvbv hirukaya himpvnv.” \p \v 20 Nyibu Butvnv vdwv okv nyigagaatv vdwv nyitwng nga Barabasnyi anyubv tulin tvkv okv Jisunyi mvki tvkv vla Pilotnyi mintokv vla miarto. \v 21 Vbvritola Pilot nyitwng nga tvvkato, “So nyi anyi sokv yvvnyi ngam nonugv lvgabv tulin jilabv vla mvngdu?” \p “Barabasnyi” vla bunu mirwkto. \p \v 22 Pilot bunua tvvkato, “Vbvrikunamv Jisu Kristo vla minam sum ngo ogu mvdubv?” \p Bunu mirwkto, “Nyinyi daapo lo takkito!” \p \v 23 Vbvritola Pilot tvkato, “Nw ogurimur go ripv?” \p Vbvrikunamv bunu gamtvyayabv gokla minto: “Nyinyi daapo lo takkito!” \p \v 24 \x - \xo 27:24 \xo*\xt Det 21:6-9\xt*\x* Vdwlo Pilot so ribwng minbwng tvbolo oguanyung kaamare, yalungyachung yabvya riya jinv go vla kaapa tokudw, nw isi koobu goya naagv rikula, si nonugv rinam mv, ngogvbv so nyi gv sinamv ogu aje doyama vla nyitwng gv kaagialo lasok toku. \p \v 25 Nyitwng lokv nyi mvnwngngv mirwkto, “So nyi gv sinam gv aje nga ngonu gvlo okv ngonugv umvuu vdwgvlo doolwk molaka!” \p \v 26 Vbvrikunamv Pilot Barabasnyi bunugv lvgabv anyubv tulin jitoku; okv Jisunyi svnyak pamuro kochingbv nw Jisunyi bunu gvlo daapo lo takki modukubv laklwk jitoku. \s Sipai vdwv Jisunyi nyarjikau toku \r (Mk 15:16-20; Jn 19:2-3) \p \v 27 Vbvrikunamv Pilot gv sipai vdwv Jisunyi boola yila gobunor gv naam lo aagv toku, okv nyi mvnwngngv ninyia doyumdochi nyatoku. \v 28 Bunu ninyigv vji a pilin toku okv vji lwngching lwngbo nvgo pilwk toku. \v 29 Vbvrikunamv bunu tvv doonv hakbv ako naala um biotung bv mvtola ninyigv dumpo lo pilwk toku, okv bangngi daago ninyigv lakbik laak lo laklwk gvrila; vbvrikunamv bunu ninyigv haabo lo gublwk gvrila nyarjikau nyatoku. Bunu minto, “Jius gv dvbv, turbwng laka!” \v 30 Bunu ninyia tachor chorbiak nyatoku, okv laak gv bangngi nga naaritla ninyia dumpo nga dvngto. \v 31 Vdwlo bunu ninyia nyarjikau rise nga rinya tokudw, bunu ninyigv jvkoklaklwk ka naalin toku okv ninyigv vji gvvbwng nga pikur lwktoku. Vbvrikunamv bunu ninyia daapo lo takki dubv vla vnglin gvtoku. \s Jisunyi Daapo lo takki kunam \r (Mk 15:21-32; Lk 23:26-43; Jn 19:17-27) \p \v 32 Vbv bunugv vnglinla vngdungrilo, bunu Sairene lokv nyi aminv Saimon vnam a vngrwk suto, okv sipai vdwv ninyia Jisu gv daapo nga baktokv vla mintap minrap to. \v 33 Bunu Golgota vnam kvdw lo aalwk toku, so gv minam si, “Dumpo pakumku.” \v 34 \x - \xo 27:34 \xo*\xt Miri 69:21\xt*\x*Hoka bunu Jisunyi kvchaknv mvyomvchinam opo vkv jito; vbvritola um Jisu riakka gvrila tvngku mato. \p \v 35 \x - \xo 27:35 \xo*\xt Miri 22:18 \xt*\x*Bunu ninyia daapo lo takki toku okv vbvrikunamv ninyigv vji a vlwng likw sila orpin oryin minsu toku. \v 36 Vbv mvro kochingbv bunu hoka dootung tokula ninyia kaaria nyatoku. \v 37 Nyinyia gungnying lwknam hum bunu: “Si Jisu, Jius vdwgv Dvbv ngv” vla lvktokula, nyi mvnwngnga kaamu dubv vla ninyigv dumpo aolo timpv jitoku.” \v 38 Vbvrikunamv bunu Jisu gv lvkobv rimurnv nyi anyi guka, akonyi ninyigv lakbik tangvlo okv akonyi ninyigv lakchi tangvlo daapo lo paggin pvvtoku. \p \v 39 \x - \xo 27:39 \xo*\xt Miri 27:7; 109:25\xt*\x* Hoka vngpiknv nyi vdwv Jisunyi kaagvrila dumpo ngv dumpv-dumpvla nyarjikau nyatoku: \v 40 \x - \xo 27:40 \xo*\xt Mt 26:61; Jn 2:19\xt*\x*“No, Pwknvyarnvnaam a mvyak gvrila okv hum alu loom lo mvdi tvkunv! No Pwknvyarnv gv Kuunyilo ngvbolo atubongv ringsu tvkuka! Daapo lokv itokuka!” \p \v 41 Ho apiabv Nyibu butvnv vdwv okv Pvbv tamsarnv vdwv okv nyigagaatv vdwv ninyia nyarjikau nyatoku: \v 42 “Nw kvvbi vdwa ringdu, vbvritola nw atubongv ringsu nyumado! nw Israel gv dvbv mangvri? Vjak nw daapo lokv ikubolo, ngonu ninyia mvngjwng riku! \v 43 \x - \xo 27:43 \xo*\xt Miri 22:8\xt*\x* Nw Pwknvyarnvnyi mvngjwng nvgo, okv Pwknvyarnv gv Kuunyilo bv minsudo. Vbvrikunamv alvpv, kaaria laju, vjak Pwknvyarnv ila ninyia ringri kudw!” \p \v 44 Nvnyia lvkobv daapo lo pakpvnam rimurnv nyi anyi hvka, ninyia ho apiabv nyarjikau toku. \s Jisu gv sikunam \r (Mk 15:33-41; Lk 23:44-49; Jn 19:28-30) \p \v 45 Alu lopo lo mooku mvnwnglo kanvjeriak toku, hv gunta aom gobv doobwngto. \v 46 \x - \xo 27:46 \xo*\xt Miri 22:1 \xt*\x* Alu gv aom baji nvnvlo Jisu achialvbv svgokla gokto, “Eli, Eli lema Sabakthani?” So gv minam si, “Ngoogv Pwknvyarnv, ngoogv Pwknvyarnv, no nga ogubv topu duku nvla?” \p \v 47 Hoka nyi mego daknv vdwv tvvpa gvrila minyato, “Nw Elijanyi gokdu!” \v 48 \x - \xo 27:48 \xo*\xt Miri 69:21\xt*\x* Bunugv lokv akonv vjakgobv joklwkla, svngchak alum a naala, kungsoknv opolo svbok gvrila, okv um singda nyiktoklo putin tvla, okv ninyia tvngmu dubv rikw toku. \p \v 49 Vbvritola kvvbi vdwv minto, “Dooyato, lvkonyika Elija aala ninyia ringji nvgobvre, kaaria laju!” \p \v 50 Jisu lvkodv achialvbv svgokla, okv saknamma saknya toku. \p \v 51 \x - \xo 27:51 \xo*\xt Mog 26:31-33\xt*\x* Vbvrikunamv Pwknvyarnvnaam lo vji torchik nvnv ngv adum lokv ako lobv anyi gubv takpin sutoku. Sichingmooku si moobi hwktoku, lvngtak kv takpin takyin sutoku, \v 52 nyibung ngv detakla kokdariaka patoku, okv Pwknvyarnv gv nyi sikunv vdwv turkurla svngnya toku. \v 53 Bunu nyibung nga vngyu nyatoku, okv Jisu gv sitokula turkurro kochingbvku, bunu Darwknv Pamtv lo vngnya toku hoka nyi achialvgo bunua kaatoku. \p \v 54 Armi nyigam angvla okv sipai ninyia lvkobv rila Jisunyi kaadungnv vdwv moobi hwknam a okv nvgwng nvbv rinam a kaatokudw bunu achialvbv lamngak nyato okv minto, “Jvjv rungbv nw Pwknvyarnv gv Kuunyilo gurung!” \p \v 55 \x - \xo 27:55,56 \xo*\xt Lk 8:2,3\xt*\x* Hoka mvvga achialvgo doonyato, bunu adu lokv kaanyala doonyato, bunu Jisunyi Galili lo vngming gvnv, okv ridurnv vdwv. \v 56 Bunu vdwv, akonv Meri Magdalene, Jems gvla Josep gv anv Meri, okv Jibedi gv nywng. \s Jisunyi nyibung riikunam \r (Mk 15:42-47; Lk 23:50-56; Jn 19:38-42) \p \v 57 Vdwlo ho arium tokudw, Arimatia lokv nyitv nyi go aachi toku, ninyigv aminv Josep, okv nw ka Jisu gv lvbwlaksu go. \v 58 Nw Pilot gv dookulo aala okv Jisu gv svma nga kootoku. Pilot svma nga Josepnyi jidubv milin jitoku. \v 59 Vkvlvgabv Josep svma nga naatoku, vji pakria anwnv lokv puching toku, \v 60 okv um nw atubogv nyibung lo joolwk toku, hv ninyigv vlwng lvngtak ka ungrungbv kodak sopik namgo. Vbvrikunamv nw vlwng pwktv nvgo nyibung agi a ngortum pikula vngyu toku. \v 61 Meri Magdalene okv kvvbi Meri gunv nyibung nga doorwk tvla dootung nyato. \s Nyibung nga sipai dakya motoku \p \v 62 Alu logo nvnga, hv Jius Doonu alu bv rito, Nyibu Butvnv vdwvla Parisis vdwv Pilotnyi lvkobv kaarwk sutoku \v 63 \x - \xo 27:63 \xo*\xt Mt 16:21; 17:23; 20:19; Mk 8:31; 9:31; 10:33,34; Lk 9:22; 18:31-33 \xt*\x*okv minto, “Tamsarnv, ngonu mvngpadu ho nyi mvvnv angv gv turla rire hoka nw minto, ‘Ngo alu loom kochinglo turkur reku.’ \v 64 Vbvrikunamv, no ninyigv nyibung nga alu loom nvnv tolo lobv sipai vdwa mingvrila dakria motoka, ogulvgavbolo ninyigv lvbwlaksu vdwv aala nw gv svma nga chola madubv, okv vbvrikunamv nyi vdwa nw sinam lokv turpv kunv vla mima dubv. So gv ataranyabv mvvnam angv si mvvcho kunam vdwa kaiyabv alvmanv gubv riyi nvpvla.” \p \v 65 Pilot bunua mintoku, “Dakria moto laka, okv nyibung nga nonugv lvgvlvma lokv haatinklin dubv mvto laka.” \p \v 66 Vkvlvgabv bunu vnglaku nyibung nga achialvbv haatinklin dubv mvgvrikula kaachin dubv vlwnglo mvu lwktoku okv sipai vdwa dakria nyadubv vngyu nyatoku. \x - \xo 27:66 \xo*\xt Mog 26:31-33 \xt*\x* \c 28 \s Turkurkunam \r (Mk 16:1-10; Lk 24:1-12; Jn 20:1-10) \p \v 1 Jius vdwgv Doonualu kochinglo, Vjwng alugv aru doonyi nyilin rilo, Meri Magdalene okv dvbv Meri akonv nyibung nga kaalwkbv vngtoku. \v 2 Lamdokpada dubv hoka moobi go achialvbv hwkto; nyidomooku tolokv Ahtu gv nyidogindung ngv itoku, vlwng nga ngora jitola okv hoka dootung toku. \v 3 Hv dooriak jvbv kaanam go, okv ninyigv vjiv tapam aingbv yapung toji toku. \v 4 Dakyanv sipai vdwv bunu achialvbv busu sungak laku jinjinpaparla nyi sinv aingbv rinya toku. \p \v 5 Nyidogindung ngv mvvga vdwa mintoku. “Nonuno busu rungma bvka, ngo chindu nonu daapo lo takkinam Jisunyi makar dunvgo. \v 6 Nw si domakv; nw turrapla gudung ropvkunv, ninyigv minam aingbv. Soka aala kaatoka ninyigv karku a. \v 7 Vjak baapubv vngnyika, okv ninyigv lvbwlaksu vdwa minpa jilaka, ‘Nw sinam lokv turkur pvkunv, okv vjak nonua vngchoyala Galili bv vngdungdo; hoka nonu ninyia kaapa reku!’ Ngo nonua ogugo minpvdw mvngpa laka.” \p \v 8 Vkvlvgabv bunu baapubv nyibung nga vngyu toku, busu bvla okv mvngpu bvla ritola, ninyigv lvbwlaksu vdwa minpa dubv joktoku. \p \v 9 Lamdokpada dubv Jisu bunua kaarwksula okv minto, “Mvngpuv nonugv lvkobv dooming gvlaka.” Bunu nw gvlo aatoku okv ninyigv lvpa nga jarbwng nyatola ninyia kumnyajonya toku. \v 10 Jisu bunua minto, “Busu mabvka, vngnyila ngoogv boru vdwa Galili lo vngdubv minpa jiteka, okv hoka bunu ngam kaapa reku.” \s Nyibung nga dakyanv vdwgv minpakunam \p \v 11 Mvvga vdwgv lamtvlo vngdungrilo, nyibung nga dakrianv sipai megonv pamtv bv vngkur lakula ogugo ripvkudw ho mvnwngnga Nyibu butvnv vdwa minpa jitoku. \v 12 Nyibu Butvnv vdwv nyigagaatv vdwa kaarwksula bunugv mvngnam a rungtoku; bunu sipai vdwa morko achialvbv jitola \v 13 okv minto, “Nonu vbv minlaka, nonugv yupla doorilo, ninyigv lvbwlaksu vdwv ayu bv aala ninyigv svma nga dvchoola baggv yinv vlaka. \v 14 Okv so yunying sum gobunor tvvpa bolo, ngonu ninyia tvvlwk dubv minre, ho vdwv chimapvnv vla, ho lvgabv nonu mvngdwk mabvka.” \p \v 15 Nyibung nga Kaayanv sipai vdwv morko nga naagvrikula, bunugv minkubv riji toku. Okv vkvlvgabv so yunying sum Jius nyi vdwv vjaklodvbv dugola dupwng modu. \s Jisu ninyigv lvbwlaksu vdwa kaarwk sitoku \r (Mk 16:14-18; Lk 24:36-49; Jn 20:19-23; Nyim 1:6-8) \p \v 16 \x - \xo 28:16 \xo*\xt Mt 26:32; Mk 14:28 \xt*\x*Lvbwlaksu vring gula akin vdwv Jisu gv vnglakv vku Galili gv moodw lo vngtoku. \v 17 Vdwlo bunu ninyia kaapa tokudw, kvgonv mvngjwng matolaka, bunu nvnyia kumtojotoku. \v 18 Jisu bunugv nvchilo aala minto, “Ngam nyidomooku okv sichingmooku mvnwngnga rigvdogv nvgobv jipvkunv. \v 19 \x - \xo 28:19 \xo*\xt Nyim 1:8 \xt*\x*Vbvrikunamv, nyi vdw mvnwng gvlo vngnyika okv bunua ngoogv lvbwlaksubv mvteritekuka: bunua Abu gvla, Kuunyilo gvla, okv Darwknv Dow gv amin bv baptisma jilaka, \v 20 okv ngoogv nonua gamki nama bunua tamsar gvrila tvvmurimu laka. Okv ngo alu gv dwkibv nonua lvkobv reming gvvre, ataranya alu lobv.”