\id ACT \h Apostolu sira nia Istoria \toc1 Apostolu sira nia Istoria \toc2 Apostolu sira nia Istoria \toc3 Apos \mt2 Apostolu sira nia \mt1 Istoria \c 1 \s1 Nai Maromak promete atu haruka Espiritu Santu mai \p \v 1 Senhor Teófilo\f + \fr 1:1 \ft Naran Teófilo iha lian Gregu katak “ema nebee hadomi Maromak”. Nee Lucas nia livru segundu nebee nia hakerek ba Teófilo. Haree Evanjelhu Lucas 1:1-4.\f* mak hau respeita. \p Iha hau nia livru ida uluk, hau hakerek kona ba buat hotu-hotu nebee Jesus halo, ho buat hotu-hotu nebee Nia hanorin, \v 2-3 too loron nebee mak Nia sae fali ba lalehan. Jesus hetan terus too mate tiha, depois Nia moris fila fali hodi hatudu Nia Aan ba Nia apostolu sira fila-fila durante loron haat-nulu. Nunee Nia hatudu katak Nia moris fali duni husi mate. Nia mos koalia ho sira kona ba Maromak ukun nudar Liurai. Molok Nia sae ba lalehan, Nia foo tan lia menon hodi kbiit Espiritu Santu nian ba Nia apostolu sira nebee Nia hili tiha ona. \p \v 4 Iha loron ida, Jesus hamutuk ho Nia apostolu sira, Nia foo orden ba sira dehan, “Keta husik lai Jerusalém. Maibee hein iha nee too Hau nia Aman foo Espiritu Santu ba imi, tuir Nia promete ona, i tuir imi mos rona ona husi Hau. \v 5 Uluk João foo sarani ema hodi bee, maibee la kleur tan, Maromak sei foo sarani imi hodi Espiritu Santu.”\x + \xo 1:5 \xt Lucas 24:49; Mateus 3:11; Marcos 1:8; Lucas 3:16; João 1:33\x* \s1 Nai Jesus sae ba lalehan \p \v 6 Dala ida Jesus hasoru malu ho Nia apostolu sira, sira husu, “Nai, agora Ita Boot atu hasai Israel husi okupasaun Roma hodi halo ita ukun aan fali ka seidauk?” \p \v 7 Jesus hataan, “Kona ba tempu ho loron nee, so Hau nia Aman mak iha direitu hodi desidi, imi lalika buka hatene. \v 8 Maibee bainhira Espiritu Santu tuun iha imi, Nia sei foo kbiit ba imi. Depois mak imi baa foo sasin kona ba Hau iha sidade Jerusalém, iha provinsia Judeia ho Samaria tomak, too mundu tomak.”\x + \xo 1:8 \xt Mateus 28:19; Marcos 16:15; Lucas 24:47-48\x* \p \v 9 Jesus koalia tiha hotu, Maromak halo Nia sae ba lalehan iha apostolu sira nia oin. Depois kalohan taka tiha Nia, i sira la haree tan Nia ona.\x + \xo 1:9 \xt Marcos 16:19; Lucas 24:50-51\x* \p \v 10 Sira sei hateke nafatin ba lalehan, derepenti ema nain rua hatais hena mutin hamriik iha sira nia sorin \v 11 hodi dehan, “Galileia oan sira, nusaa mak imi hateke nafatin ba lalehan? Ohin imi haree Jesus sae ba lalehan. Nia sae oinsaa, aban-bainrua Nia fila fali mai husi lalehan mos hanesan nee.” \s1 Sarani sira hili Matias hodi troka Judas \p \v 12 Depois apostolu sira tuun husi foho Oliveira hodi fila fali ba sidade Jerusalém, lao maizoumenus kilometru ida.\f + \fr 1:12 \ft Iha tempu nebaa mestri relijiaun Judeu sira bandu, iha loron Sabadu ema Judeu sira la bele lao dook liu kilometru ida, tanba iha loron nee la bele kaer servisu. Iha versikulu nee Lucas hakerek “loron Sabadu nia dook”, nee dehan katak kilometru ida.\f* \p \v 13 Too iha sidade, sira baa tama iha uma ida hodi sae liu ba andar leten, fatin nee mak durante nee sira hela. Apostolu sira nia naran mak tuir mai nee: Pedro ho João, Tiago ho André, Filipe ho Tomé, Bartolomeu ho Mateus, Tiago (Alfeu nia oan) ho Simão (nia ema Patriota),\f + \fr 1:13 \ft Patriota sira luta para ema Judeu sira bele sai husi estadu Roma nia okos hodi ukun rasik aan. Ema mos bolu sira Zelote.\f* ho mos Judas (Tiago nia oan).\x + \xo 1:13 \xt Mateus 10:2-4; Marcos 3:16-19; Lucas 6:14-16\x* \v 14 Apostolu sira nee halibur malu beibeik hodi halo orasaun ho neon ida laran ida, hamutuk ho Jesus nia inan Maria, ho feto balu tan, ho mos Jesus nia alin sira. \p \v 15 Iha loron ida, sarani sira maizoumenus atus ida rua-nulu halibur hamutuk. Pedro hamriik iha sira nia klaran \v 16 hodi hatete, “Maun-alin sira, uluk kedas Espiritu Santu foo hatene liu husi liurai David kona ba Judas, i Nia liafuan hakerek iha Livru Sagradu. Buat nebee Nia foo sai nee tenki akontese duni. Judas mak lori ema baa kaer Jesus. \v 17 Afinal nia nee ita nia ema ida, i nia mos servisu hamutuk ho ita.” \p \v 18 Bainhira Judas faan Jesus, nia uza osan nebee nia hetan husi nia hahalok aat nee hodi sosa rai pedasuk ida. Iha fatin nee nia monu riba ba rai too nia kabun nakfera, i nia tee oan fakar sai tiha. \v 19 Ema hotu iha sidade Jerusalém rona kona ba nia mate. Tanba nee mak sira bolu fatin nee hodi sira nia lian dehan Akeldama, nee katak “rai raan nian”.\x + \xo 1:19 \xt Mateus 27:3-8\x* \p \v 20 Pedro hatutan tan, “Iha livru Salmus hakerek nanis ona kona ba Judas dehan, \q1 ‘Nia hela fatin sei sai fuik; \q2 la iha ema ida hela tan iha nebaa.’ \p I hakerek mos dehan, \q1 ‘Nia knaar nee sei foo ba ema seluk.’\x + \xo 1:20 \xt Salmus (Mazmur) 69:25, 109:8\x* \p \v 21 Nee duni ita tenki hili fali ema seluk hodi troka Judas. Ita tenki hili ema ida nebee sempre hamutuk ho ita hodi akompanha Nai Jesus ba nebee-nebee \v 22 komesa husi João foo sarani Nia too Nia sae ba lalehan. Ema nee sei hamutuk ho ita hodi foo sasin kona ba Jesus moris fali husi mate.”\x + \xo 1:22 \xt Mateus 3:16; Marcos 1:9, 16:19; Lucas 3:21, 24:51\x* \p \v 23 Pedro koalia hotu tiha, sarani sira hatudu ema nain rua. Ida naran José, baibain ema bolu Barsabás, nia naran ida tan mak Justo. Ema ida seluk naran Matias. \v 24 Tuir mai sira halo orasaun hamutuk nunee: “Nai Maromak, Ita Boot hatene ema hotu-hotu nia laran. Nee duni, hatudu mai ami husi ema nain rua nee, Ita Boot hili ida nebee \v 25 hodi troka Judas, para halao knaar nudar Jesus nia apostolu. Tanba Judas mate tiha ona husik nia knaar hodi baa iha fatin nebee mak nia merese atu hela.” \v 26 Harohan hotu tiha, sira dada rifa, i rifa monu kona Matias. Nunee sira foti nia sai apostolu hamutuk ho sira nain sanulu resin ida. \c 2 \s1 Espiritu Santu tuun mai hodi domina sarani sira \p \v 1-2 Too iha Loron Pentakosta,\f + \fr 2:1-2 \ft Husi loron boot Paskua too Pentakosta loron lima-nulu. Ho nunee ita hatene katak, husi Nai Jesus moris fila fali too Espiritu Santu tuun mos loron lima-nulu.\f* sarani sira halibur hamutuk iha uma ida. Derepenti sira rona lian ida husi lalehan hanesan anin boot. Lian nee makaas teb-tebes, too sira hotu iha fatin nee la rona tan ema seluk nia lian.\x + \xo 2:1-2 \xt Levítiku (Imamat) 23:15-21; Deuteronómiu (Ulangan) 16:9-11\x* \v 3 I sira haree buat ida hanesan nanaal, hanesan ahi lakan namkari tuun ba sira ida-idak nia ulun leten. \v 4 Espiritu Santu domina sira hotu, i sira komesa koalia lian oi-oin nebee sira nunka aprende, tuir Espiritu Santu foo ba sira. \p \v 5 Iha tempu nee, iha ema Judeu barak nebee hamtauk Maromak, sira mai hamutuk ona iha Jerusalém husi nasaun hotu-hotu. \v 6 Bainhira sira rona lian nee, ema barak halai mai halibur hamutuk. Sira bilaan tiha tanba sira ida-idak rona sira nia lian rasik husi sarani sira nia ibun. \v 7 Nee mak sira hotu admira hodi dehan ba malu, “Sira nebee koalia nee mesak ema Galileia! \v 8 Oinsaa mak ita bele rona sira koalia ho ita ida-idak nia lian rasik? \v 9 Ita mai husi rai Pártia, Média ho Elam, husi Mezopotámia, Judeia ho Kapadósia, husi Pontu ho Ázia, \v 10 husi Frígia ho Panfília, husi Ejitu, ho mos husi parte Líbia nebee besik sidade Sirene. Ita balu mai husi sidade Roma. \v 11 Ita nebee husi Roma nee, balu ema Judeu, i balu laos ema Judeu maibee tama ona iha relijiaun Judeu. Iha tan ema balu mai husi ilha Kreta, i balu mai husi rai Arabi. Maibee ita hotu bele rona ema sira nee koalia fali ho ita nia lian kona ba milagre nebee Maromak halo ona.” \v 12 Sira hotu admira teb-tebes i bilaan tiha hodi husu ba malu dehan, “Saida mak nee?” \p \v 13 Maibee ema seluk goza fali sarani sira dehan, “Sira tua lanu.” \s1 Pedro esplika ba ema barak \p \v 14 Depois Pedro hamriik ho nia maluk apostolu sanulu resin ida. I nia koalia ho lian makaas ba ema barak nee dehan, “Maluk Judeu sira ho imi hotu nebee mak hela iha sidade Jerusalém nee. See tilun mai hodi rona di-diak buat nebee mak hau atu hatoo. \v 15 Imi hanoin ami nee tua lanu. Laos nunee! Agora foin tuku sia dadeer! \v 16 Buat nebee imi haree nee hanesan Maromak nia profeta Joel hakerek nanis ona dehan, \q1 \v 17 ‘Maromak hatete, \q1 “Molok mundu atu remata, \q2 Hau sei haruka Hau nia Espiritu tuun ba iha ema hotu-hotu. \q1 Imi nia oan mane sira ho oan feto sira \q2 sei foo tutan Hau nia lia menon. \q1 Imi nia joven sira \q2 sei haree buat nebee mak Hau hatudu ba sira. \q1 I imi nia ferik-katuas sira \q2 sei mehi buat nebee mak Hau foo ba sira. \q1 \v 18 Hau sei haruka Hau nia Espiritu tuun ba iha Hau nia atan mane ho atan feto sira, \q2 i sira sei foo tutan Hau nia lia menon. \q1 \v 19 Hau sei halo sinal oi-oin iha lalehan nebee halo ema admira, \q2 i sei halo sinal oi-oin iha mundu, \q3 hanesan raan, ahi ho ahi suar makaas. \q1 \v 20 Loro matan sei sai nakukun, \q2 fulan sei sai mean hanesan raan. \q1 Hotu tiha mak foin Nai Maromak nia loron nee too. \q2 Iha loron furak ida nee Nai Maromak sei hatudu sai Nia kbiit boot. \q1 \v 21 I see mak husu tulun ba Nai, \q2 sei hetan salvasaun.”’ ”\x + \xo 2:21 \xt Joel 2:28-32\x* \p \v 22 Pedro hatutan tan dehan, “Israel oan sira, see tilun mai. Maromak halo milagre ho sinal oi-oin iha imi nia leet liu husi Jesus, Ema Nazaré. Imi rasik hatene buat nee. Maromak halo nunee atu imi hatene katak, Nia rasik mak haruka Jesus mai. \v 23 Tuir Maromak nia planu nebee Nia desidi tiha ona hori uluk kedas, ema entrega Jesus ba imi. I imi entrega tutan ba ema aat atu prega Nia iha krus, nunee imi oho Nia.\x + \xo 2:23 \xt Mateus 27:35; Marcos 15:24; Lucas 23:33; João 19:18\x* \v 24 Maibee Maromak halo Nia moris fila fali husi mate, i hasai Nia husi terus mate nian. Tanba mate la iha kbiit atu kaer metin Nia.\x + \xo 2:24 \xt Mateus 28:5-6; Marcos 16:6; Lucas 24:5\x* \p \v 25 Hori uluk liurai David foo sai kona ba Jesus nunee: \q1 ‘Hau haree Nai Maromak sempre iha Hau nia oin. \q2 Nia sempre iha Hau nia sorin, \q3 nunee la iha buat ida mak bele halo Hau nakdoko. \q1 \v 26 Nee mak Hau nia laran haksolok, \q2 i Hau nia ibun hahii beibeik Nia. \q3 Hau hakmatek tanba laran metin ba Nia. \q1 \v 27 Tanba Nai Maromak la husik Hau iha ema mate sira nia fatin, \q2 Nia la husik Nia Ema Santu nia isin dodok iha rate laran. \q1 \v 28 Nai Maromak hatudu ona dalan moris mai Hau. \q2 Nia halo Hau nia laran haksolok teb-tebes iha Nia oin.’\x + \xo 2:28 \xt Salmus (Mazmur) 16:8-11\x* \p \v 29 Maun-alin sira, ita nia bei-ala David koalia nee, la hatudu ba nia aan. Tanba nia mate tiha ona, ema hakoi, i nia rate sei iha hela ita nia leet too ohin loron. \v 30 Maibee David nee Maromak nia profeta ida, i nia hatene katak Maromak jura ona ba nia atu halo nia jerasaun ida sai liurai.\x + \xo 2:30 \xt Salmus (Mazmur) 132:11; 2 Samuel 7:12-13\x* \v 31 David haree ba aban-bainrua. Nia foo hatene antes kedas dehan, Mesias, Salvador nebee Maromak atu haruka mai, sei moris fila fali husi mate. Maromak sei la husik hela Mesias iha ema mate sira nia fatin, i Nia mate isin sei la dodok iha rate laran. \p \v 32 Agora Maromak halo Jesus moris fali ona husi mate. Ami sira nee hotu haree ho ami nia matan rasik. \v 33 Maromak foti aas tiha ona Jesus hodi tuur iha Nia sorin loos. I Jesus simu Espiritu Santu husi Nia Aman, depois Nia haruka tuun mai ami, tuir Maromak promete ona hori uluk. Saida mak imi rona ho haree agora nee, Maromak nia Espiritu. \v 34 David rasik la sae ba lalehan, maibee nia hakerek kona ba Jesus dehan, \q1 ‘Nai Maromak hatete ba hau nia Nai dehan, \q2 “Mai tuur iha Hau nia sorin loos, \q3 \v 35 too Hau halo O nia inimigu sira taka rabat iha O nia ain okos. ” ’\x + \xo 2:35 \xt Salmus (Mazmur) 110:1\x* \p \v 36 Nunee imi ema Israel hotu-hotu tenki hatene katak, Jesus ida nebee imi prega iha krus too mate nee mak Mesias, Salvador nebee Maromak haruka mai. Maromak mos foti tiha ona Nia sai ita nia Nai.” \p \v 37 Rona nunee, ema sira nee laran susar hodi husu ba Pedro ho apostolu sira seluk dehan, “Maun sira, ami tenki halo saida?” \p \v 38 Pedro hataan, “Imi ida-idak tenki hakribi ona imi nia sala, i tenki simu batizmu hodi Jesus Kristu nia naran atu Maromak hamoos imi nia sala. Depois imi sei simu Espiritu Santu. \v 39 Tanba Maromak promete ona atu foo Nia Espiritu ba see-see deit mak Nia bolu atu tuir Nia. Promesa nee Nia foo ba imi ho imi nia jerasaun sira. Nia mos foo Nia promesa nee ba ema sira nebee hela iha rai dook.” \p \v 40 Pedro koalia liafuan barak tan hodi foo hanoin ba sira atu hakribi sira nia sala. Nia hatete fila-fila, “Agora dadauk ema barak lao sees husi dalan loos. Keta tuir sira nia dalan, atu imi bele hetan salvasaun.” \p \v 41 Ema nebee simu Pedro nia liafuan nee, sira simu batizmu. Iha loron nee, ema nebee fiar ba Jesus aumenta maizoumenus rihun tolu. \v 42 Sira badinas rona apostolu sira nia hanorin, i sira haree malu diak. Sira haan hamutuk,\f + \fr 2:42 \ft Tuir ema matenek sira, iha tempu nebaa sarani sira haan hamutuk depois simu tan komuniaun hamutuk.\f* i halo orasaun hamutuk beibeik. \s1 Sarani sira adora Nai Maromak i hadomi malu \p \v 43 Iha tempu nee, apostolu sira halo milagre ho sinal barak, halo ema hotu-hotu admira hodi hamtauk Maromak. \v 44 Ema sira nebee fiar ba Jesus sempre moris neon ida laran ida. Sira senti, sasaan nebee mak sira iha, sira hotu nian.\x + \xo 2:44 \xt Apostolu sira nia Istoria 4:32-35\x* \v 45 Too balu faan sira nia riku-soin, i osan nee sira fahe ba sarani sira nebee presiza. \v 46 Loro-loron sira halibur hamutuk iha uma kreda boot Judeu nian. Sira sempre haan hamutuk husi uma ba uma ho laran luak ho haksolok. \v 47 Sira hahii Maromak beibeik, i ema seluk gosta sira. Sarani sira aumenta ba beibeik tanba loro-loron Nai Jesus salva ema foun. \c 3 \s1 Pedro kura ema ain aat ida \p \v 1 Iha loron ida, Pedro ho João baa iha uma kreda boot iha tuku tolu lokraik, ema Judeu sira nia tempu halo orasaun. \v 2 Too iha uma kreda nia portaun ida naran Portaun Kapaas, iha ema balu hulan hela mane ida ain aat, nia lao la diak komesa nia moris. Loro-loron sira hulan nia mai atu husu ezmola ba ema nebee mak tama ba iha uma kreda. \v 3 Bainhira nia haree Pedro ho João atu tama ba laran, nia husu osan ba sira. \p \v 4 Sira nain rua fihir nia, i Pedro hatete, “Hateke mai ami!” \v 5 Ema nee hateke ba sira ho laran metin atu simu buat ruma. \p \v 6 Maibee Pedro hatete, “Hau la iha osan doit ida atu foo ba o. Maibee saida mak hau iha, hau foo. Hodi Jesus Kristu Ema Nazaré nia naran, hau hatete ba o, hamriik i lao ona!” \p \v 7 Pedro kaer nia liman loos hodi ajuda nia hamriik, i nia ain forti kedas. \v 8 Nia hamriik lalais i komesa lao. Depois nia lao tuir sira nain rua tama ba area uma kreda boot nian hodi haksoit-haksoit ho hahii Maromak. \v 9 Ema hotu-hotu haree nia lao ho hahii Maromak, \v 10 i sira konhese katak nia sempre tuur iha Portaun Kapaas hodi husu ezmola. Sira admira teb-tebes i sai bilaan tiha tanba buat nebee mak akontese ba nia. \s1 Pedro esplika iha uma kreda boot laran \p \v 11 Ema ida nebee foin hetan kura nee lao tuir Pedro ho João too iha Varanda Salomão. Nia kaer metin hela sira, i ema barak admira hodi halai mai hobur sira. \v 12 Haree nunee, Pedro hatete, “Israel oan sira, tanba saa mak imi admira nunee? Nusaa mak imi hateke beibeik mai ami? Imi hanoin ami nia kbiit rasik mak halo ema nee lao ka? Imi hanoin ami moris tuir Maromak nia hakarak mak bele kura nia ain ka? \v 13 Laos nunee! Maromak mak kura nia. Maromak nee mak Abraão, Isac, Jacó, ho ita nia bei-ala sira seluk adora, i Nia foti aas tiha ona Nia Atan Jesus. Jesus nee uluk imi entrega tiha ba governador Pilatus atu oho. Afinal governador desidi ona atu hasai Nia, maibee imi lakohi.\x + \xo 3:13 \xt Ézodu (Keluaran) 3:15\x* \v 14 Imi lakohi simu Ida nebee santu i moris loos. Imi husu ba Pilatus atu hasai fali ema oho door ida husi kadeia ba imi.\x + \xo 3:14 \xt Mateus 27:15-23; Marcos 15:6-14; Lucas 23:13-23; João 19:12-15\x* \v 15 Imi oho tiha Ida nebee moris nia huun. Maibee Maromak halo Nia moris fali husi mate. Ami haree rasik ho matan. \p \v 16 Fiar ba Jesus mak halo ema ain aat nee sai forti. Imi haree rasik ona, i imi konhese hela nia. Liu husi fiar ba Jesus mak ema nee diak loos ona, hanesan agora dadauk imi haree. \p \v 17 Maun-alin sira, hau hatene katak bainhira imi ho imi nia nai ulun sira halo aat Jesus, imi la hatene saida mak imi halo. \v 18 Maibee ho nunee Maromak halo tuir Nia liafuan nebee Nia foo sai uluk liu husi profeta sira dehan, Mesias, Salvador nebee Maromak atu haruka mai nee, tenki hetan terus. \v 19 Nee duni imi tenki hakribi ona imi nia sala hodi fila ba Maromak, atu Nia bele hamoos imi nia sala hotu. \v 20 Depois Nai Maromak sei halo imi nia laran hakmatek. I Nia sei haruka Mesias mai dala ida tan iha imi. Mesias nee Maromak hili nanis ona, i Nia nee mak Jesus. \v 21 Jesus tenki hela iha lalehan too tempu nebee Maromak halo buat hotu-hotu sai foun, tuir Nia promete tiha ona liu husi Nia profeta sira. \p \v 22 Uluk Moisés koalia kona ba Jesus dehan, ‘Maromak imi nia Nai sei foti Ema ida husi imi nia klaran para sai Nia Profeta, hanesan hau. Imi tenki rona buat hotu nebee mak Nia foo sai ba imi. \v 23 See mak lakohi rona Profeta nee, Maromak sei fila kotuk ba nia, i haketak nia husi Maromak nia povu.’\x + \xo 3:23 \xt Deuteronómiu (Ulangan) 18:15, 18, 19\x* \p \v 24 Profeta sira nebee foo tutan Maromak nia lia menon, komesa husi Samuel too profeta sira nebee tuir mai, sira hotu foo sai kona ba tempu agora nee. \v 25 Lia menon nebee Maromak foo liu husi profeta sira tuun hotu ba imi. I promesa nebee Maromak foo ba ita nia bei-ala sira mos tuun hotu ba imi. Maromak promete ba Abraão dehan, ‘Liu husi o nia jerasaun, Hau sei foo bensaun ba ema hotu-hotu iha mundu.’\x + \xo 3:25 \xt Jénesis (Kejadian) 22:18\x* \v 26 Bainhira Maromak haruka Nia Atan Jesus mai, Maromak haruka uluk Nia ba iha imi, atu Nia tulun imi ida-ida hakribi imi nia hahalok aat, ho nunee Nia foo bensaun ba imi.” \c 4 \s1 Nai ulun relijiaun sira ameasa Pedro ho João iha tribunal \p \v 1 Bainhira Pedro ho João sei koalia hela ho ema sira nee, nai lulik relijiaun Judeu sira, xefi seguransa uma kreda boot, ho mos ema husi grupu Saduseu too mai.\f + \fr 4:1 \ft Ema husi grupu Saduseu fiar katak ema mate sira sei la moris fali.\f* \v 2 Sira hirus tanba Pedro ho João sempre hanorin povu hodi foo sai katak Jesus moris fali ona husi mate, i nunee Nia loke dalan ba ema mate sira mos bele moris fali. \v 3 Entaun sira kaer apostolu nain rua nee. Maibee tanba kalan ona, entaun sira hatama ba iha kadeia para aban bele tesi lia. \v 4 Maibee ema sira nebee rona apostolu sira nia hanorin, barak fiar ba Jesus. Nunee sarani sira aumenta barak, too maizoumenus ema rihun lima. Nee mane deit, feto ho labarik seidauk sura. \p \v 5 Iha aban fali, justisa nain relijiaun Judeu sira halibur hamutuk iha Jerusalém. Sira nee mak nai ulun relijiaun sira, katuas lia nain sira ho mestri relijiaun Judeu sira. \v 6 Nai lulik boot Anás mos iha. Nunee mos Kaifás, João, Alexandre ho nai lulik boot nia familia balu tan. \v 7 Bainhira sira hotu hamutuk ona, sira foo orden para lori Pedro ho João mai aprezenta ba sira. Kuandu apostolu nain rua nee too mai, ulun boot sira husu, “Imi uza see nia kbiit ho see nia naran hodi kura ema ain aat nee?” \p \v 8 Depois Espiritu Santu domina Pedro, i Pedro hataan ba sira dehan, “Nai ulun sira ho katuas lia nain nasaun Israel nian. \v 9 Senhor sira atu investiga ami tanba deit ami ajuda ema ain aat ida. Senhor sira husu ami, oinsaa mak ema nee bele hetan kura. \v 10 Hau hakarak foo hatene ba senhor sira ho povu Israel tomak katak, ema nee agora bele hamriik iha ita boot sira nia oin tanba hetan kura hodi Jesus Kristu Ema Nazaré nia naran. Ita boot sira prega tiha Nia iha krus too mate. Maibee Maromak halo moris fali Nia husi mate. \v 11 Iha Livru Sagradu kompara Jesus ho fatuk ida hanesan nee: \q1 ‘Iha fatuk ida nebee imi badaen sira lakohi uza, \q2 maibee agora fatuk nee mak sai fali fatuk nebee prinsipal.’\x + \xo 4:11 \xt Salmus (Mazmur) 118:22\x* \p \v 12 So Jesus mak bele salva ita, ema seluk la bele. Iha mundu tomak, la iha dalan seluk mak Maromak foo ba ita ema hodi hetan salvasaun.” \p \v 13 Justisa nain relijiaun sira haree Pedro ho João nee brani, i sira hatene katak apostolu nain rua nee ema baibain deit, laos ema eskola boot. Nunee sira admira, i sira hanoin hetan katak, apostolu sira nee uluk hamutuk ho Jesus. \v 14 Maibee sira la bele koalia buat ida hasoru Pedro ho João, tanba ema nebee hetan kura nee hamriik hela iha sira nia oin. \v 15 Entaun sira haruka apostolu nain rua nee sai ba liur atu justisa nain sira bele diskuti hamutuk. \v 16 Sira husu ba malu, “Ita atu halo saida ba ema nain rua nee? Tanba ema hotu-hotu iha Jerusalém hatene ona katak sira mak halo milagre boot nee. Ita la bele nega. \v 17 Ita lakohi atu povu barak liu tan rona kona ba milagre nee. Nunee diak liu ita bandu sira nain rua atu la bele koalia ba see-see deit hodi Jesus nia naran.” \p \v 18 Depois sira haruka bolu apostolu nain rua nee tama fali ba laran hodi bandu sira atu la bele koalia ka hanorin ba see-see deit hodi Jesus nia naran. \p \v 19 Maibee Pedro ho João hataan, “Senhor sira tetu rasik ba. Iha Maromak nia oin, ida nebee mak loos? Halo tuir ita boot sira nia hakarak ka halo tuir Maromak nia hakarak? \v 20 Buat nebee mak ami rasik haree ho matan, i rona ho tilun, ami tenki foo sai nafatin!” \p \v 21 Justisa nain sira ameasa tan apostolu nain rua nee, depois husik sira sai. Sira la hatene atu kastigu oinsaa, tanba povu hotu hahii hela Maromak ba milagre \v 22 nebee mak Nia halo ba ema ain aat nee. Tanba ema nee tinan haat-nulu resin ona mak foin hetan kura. \s1 Sarani sira halo orasaun husu brani \p \v 23 Bainhira justisa nain sira husik tiha Pedro ho João, sira nain rua nee fila ba sira nia maluk sira. Too iha nebaa sira konta buat hotu-hotu nebee mak nai lulik nia ulun sira ho katuas lia nain sira hatete ona ba sira. \v 24 Rona tiha hotu, sarani sira neon ida laran ida halo orasaun hamutuk nunee: “Nai Maromak Kbiit Nain, Ita Boot mak halo lalehan ho rai, ho tasi ho buat hotu-hotu iha laran.\x + \xo 4:24 \xt Ézodu (Keluaran) 20:11; Neemias 9:6; Salmus (Mazmur) 146:6\x* \v 25 Uluk Espiritu Santu foo sai Ita Boot nia liafuan ba Ita Boot nia atan ami nia bei-ala David. Ita Boot koalia nunee kona ba ema nebee kontra Jesus: \q1 ‘Nusaa mak nasaun sira hirus? \q2 Povu sira tau lia ba malu atu manaan saida? \q1 \v 26 Liurai sira iha mundu hamriik hamutuk; \q2 nai ulun sira nee futu lia \q1 kontra Nai Maromak \q2 i hasoru Mesias, Liurai nebee Nia foti tiha ona.’\x + \xo 4:26 \xt Salmus (Mazmur) 2:1-2\x* \p \v 27 Liafuan nee sai realidade ona. Tanba iha sidade nee, liurai Herodes ho governador Pónsiu Pilatus kombina malu ho ema jentiu sira ho ema Israel hodi kontra Jesus. Afinal Nia nee Ita Boot nia Atan santu, Ita Boot mak haruka Nia mai.\x + \xo 4:27 \xt Mateus 27:1-2; Marcos 15:1; Lucas 23:1,7-11; João 18:28-29\x* \v 28 Maibee buat sira nee hotu akontese tuir Ita nia planu nebee hori uluk kedas Ita Boot desidi tiha ona ho Ita Boot nia kbiit. \v 29 Nai Maromak, haree ba sira nia ameasa nee. Halo Ita Boot nia atan ami sira nee brani atu foo sai Ita Boot nia liafuan. \v 30 Foo kbiit mai ami liu husi Ita Boot nia Atan Jesus nia naran, atu ami bele kura ema moras i halo milagre ho sinal oi-oin.” \p \v 31 Sira halo orasaun hotu tiha, uma nee nakdoko. Espiritu Santu domina sira hotu, i sira foo sai Maromak nia liafuan ho brani. \s1 Sarani sira foo sasaan ba malu \p \v 32 Iha tempu nebaa ema hotu nebee fiar ba Jesus, sira moris neon ida laran ida. La iha ema ida mak dehan sasaan nebee nia iha, ninian mesak. Sasaan saida mak nia iha, hotu-hotu uza.\x + \xo 4:32 \xt Apostolu sira nia Istoria 2:44-45\x* \v 33 Apostolu sira hetan kbiit boot hodi foo sasin kona ba Nai Jesus moris fali husi mate. I sarani sira hotu hetan bensaun husi Maromak. \v 34 Sira hotu la falta buat ida. Tanba sira balu faan sira nia rai ka uma, i osan nee sira lori baa \v 35 entrega ba apostolu sira hodi fahe ba ema nebee presiza. \p \v 36 Ezemplu ida mak José, ema Levi husi rai Xipre. Apostolu sira bolu nia Barnabé, nee dehan katak “konsolador”. \v 37 Nia faan nia rai pedasuk ida, i nia lori osan rai nian nee baa entrega ba apostolu sira. \c 5 \s1 Ananias ho Safira mate tanba bosok Espiritu Santu \p \v 1 Iha mos ema ida naran Ananias, nia kaben naran Safira. Loron ida, sira nain rua faan sira nia rai pedasuk ida. \v 2 Ananias lori osan rai nian nee balu baa entrega ba apostolu sira. Nia dehan nia entrega osan tomak, afinal nia rai tiha osan balu ba sira nia aan. Nia halo nunee, nia feen mos hatene hotu. \p \v 3 Pedro hatete, “Ananias, nusaa mak o husik Satanás domina o nia laran too o bosok fali Espiritu Santu? Nusaa mak o subar osan rai nian balu ba o nia aan rasik? \v 4 Rai nee o nian. O atu faan ka lae, konformi o. Se o faan mos, o atu foo nia osan hotu ka, balu deit, konformi o. Nusaa mak o hanoin atu halo nunee? O laos bosok ema, maibee o bosok Maromak!” \p \v 5 Rona Pedro koalia nunee, Ananias monu ba rai i mate kedas iha fatin. Ema nebee rona kona ba nia mate nee, sira tauk teb-tebes. \v 6 Depois mane klosan sira baa falun Ananias nia mate isin hodi hulan sai baa hakoi. \p \v 7 Liu tiha oras tolu nunee, Ananias nia kaben mos tama, maibee nia la hatene saida mak ohin akontese. \v 8 Pedro husu ba nia, “Hatete mai, imi nain rua faan rai nee, nia folin mak nee ka?” \p Nia hataan, “Loos, folin mak nee.” \p \v 9 Pedro dehan, “Nusaa mak imi nain rua kombina malu hodi koko Nai Maromak nia Espiritu? Haree ba! Sira nebee ohin lori o nia laen baa hakoi, agora iha hela odamatan. Sira mos sei hulan o.” \p \v 10 Iha momentu nee kedas, Safira monu ba rai i mate iha fatin. Mane klosan sira tama ba laran, haree nia mate tiha ona. Entaun sira hulan nia mate isin hodi baa hakoi iha nia laen nia sorin. \p \v 11 Sarani sira ho ema sira seluk nebee rona kona ba Ananias ho Safira nia mate nee, sira tauk teb-tebes. \s1 Apostolu sira kura ema barak \p \v 12 Iha tempu nee, apostolu sira halo milagre ho sinal barak iha povu nia oin, halo povu admira. Sarani sira sempre halibur malu iha uma kreda boot, iha fatin ida naran Varanda Salomão. \v 13 Ema barak respeita sira. Maibee see mak seidauk fiar ba Jesus, la brani baa hamutuk ho sira. \p \v 14 Loron ba loron feto ho mane nebee fiar ba Nai Jesus aumenta ba beibeik. \v 15 Tanba milagre nebee apostolu sira halo, ema hulan ema moras sira hodi baa hatoba iha biti iha dalan ninin, atu Pedro liu husi nee karik, nia lalatak bele kona sira. \v 16 Ema barak nadodon mai husi aldeia sira besik sidade Jerusalém. Sira lori sira nia maluk nebee moras ho mos ema nebee terus tanba espiritu aat tama iha sira nia laran, i sira hotu hetan kura. \s1 Apostolu sira hetan terus \p \v 17 Iha tempu nee, nai lulik boot ho nia maluk sira husi partidu Saduseu laran moras teb-tebes apostolu sira. \v 18 Nunee sira baa kaer tiha apostolu sira hodi baa hatama iha kadeia. \p \v 19 Maibee iha kalan nee Nai Maromak nia anju ida baa loke odamatan kadeia nian hodi lori sira sai ba liur. Anju nee hatete, \v 20 “Imi baa hamriik iha area uma kreda boot hodi foo sai ba povu buat hotu-hotu kona ba moris foun.” \p \v 21 Apostolu sira mos halo tuir. Iha dadeer-saan deit sira baa iha area uma kreda boot hodi hanorin povu. \p Bainhira nai lulik boot ho nia maluk sira too mai, sira halibur fali justisa nain sira hotu, sira nee povu Israel nia nai ulun sira. Depois sira haruka ema seguransa baa hasai apostolu sira husi kadeia para bele tesi sira nia lia. \p \v 22 Maibee bainhira seguransa sira too iha kadeia, sira la hetan apostolu sira. Entaun sira fila baa foo hatene dehan, \v 23 “Ami too iha kadeia, ami haree odamatan kadeia nian xavi metin hela, seguransa sira mos hamriik hela iha odamatan oin. Maibee bainhira ami loke odamatan, ami haree ema ida la iha.” \p \v 24 Rona nunee, xefi seguransa uma kreda boot ho nai lulik nia ulun sira sai bilaan tiha, sira hanoin la hetan, saida mak atu mosu tan. \p \v 25 Depois iha ema ida mai foo hatene sira dehan, “Senhor sira rona mai! Ema sira nebee Ita Boot sira hatama iha kadeia nee agora hamriik hela iha area uma kreda boot hodi hanorin povu.” \p \v 26 Rona nunee, xefi seguransa uma kreda boot nian baa hamutuk ho nia elementu sira hodi kaer fali apostolu sira. Sira kaer ho di-diak deit, sira la kaer ho brutu tanba tauk povu bele tuda sira ho fatuk. \p \v 27 Sira lori apostolu sira baa aprezenta iha justisa nain sira nia oin. Depois nai lulik boot husu ba apostolu sira dehan, \v 28 “Ami bandu ona imi para la bele hanorin ema kona ba Jesus nee. Maibee imi kontra fali, imi baa hanorin iha sidade Jerusalém tomak. Imi mos duun dehan, ami mak halo Ema nee mate.”\x + \xo 5:28 \xt Mateus 27:25\x* \p \v 29 Entaun Pedro ho apostolu sira seluk hataan, “Ami tenki halo tuir Maromak nia hakarak, laos ema nia hakarak. \v 30 Jesus nee, imi prega tiha iha krus too mate. Maibee Maromak ida nebee ita nia bei-ala sira adora nee, Nia mak halo moris fali Jesus husi mate. \v 31 Agora Maromak foti tiha ona Jesus tuur iha Nia sorin loos hodi ukun nudar Liurai ho Salvador. Nia halo nunee para tulun povu Israel hakribi sira nia sala i hetan perdaun husi Maromak. \v 32 Ami sai sasin ba buat sira nee. Maromak foo ona Espiritu Santu ba ema sira nebee halo tuir Nia hakarak, i Espiritu Santu nee mos foo sasin kona ba Jesus.” \p \v 33 Rona nunee, justisa nain sira hirus teb-tebes too sira hakarak oho apostolu sira. \v 34 Maibee iha justisa nain ida husi grupu Farizeu, naran Gamaliel. Nia mestri relijiaun, i ema hotu respeita nia. Nia hamriik i haruka ema lori apostolu sira sai lai ba liur. \v 35 Depois nia hatete ba nia maluk justisa nain sira nunee: \p “Maluk Israel sira, tetu di-diak saida mak imi atu halo ba ema sira nee. \v 36 Ita hatene, foin dadauk ema ida naran Teudas foti nia aan sai ema boot, i maizoumenus ema nain atus haat tuir nia. Too ikus ema oho tiha nia, depois nia ema sira halai namkari too lakon tiha deit. \p \v 37 Depois too tempu governu Roma haruka halo sensus, iha ema ida naran Judas husi provinsia Galileia, nia hamriik hasoru governu Roma. Ema barak tuir nia, maibee ikus mai ema oho tiha nia, i nia ema sira mos halai namkari hotu. \p \v 38 Nee duni, kona ba kazu nee, hau foo hanoin ba imi hanesan nee: La bele halo buat ida ba ema sira nee! Husik sira baa deit. Tanba se sira nia planu ho buat nebee sira halo nee mai husi ema, entaun aban-bainrua sira sei lakon hanesan Teudas ho Judas. \v 39 Maibee se mai husi Maromak, entaun imi la iha kbiit atu taka dalan. Keta halo be imi kontra fali Maromak!” \p Rona nunee, sira hotu simu. \v 40 Depois sira bolu apostolu sira tama fali ba laran, i haruka ema baku ho sikoti. Hotu tiha sira bandu apostolu sira la bele koalia tan kona ba Jesus, depois husik tiha sira baa. \p \v 41 Apostolu sira sai husi tribunal relijiaun ho laran haksolok tanba Maromak konsidera sira serve atu simu terus tanba sira tuir Jesus. \v 42 Loro-loron sira sempre hanorin Liafuan Diak kona ba Jesus, dehan Nia mak Mesias, Salvador nebee Maromak haruka mai. Sira foo sai nunee beibeik iha area uma kreda boot ho mos husi uma ba uma. \c 6 \s1 Sarani sira hili ema nain hitu hodi toma konta ema kiak \p \v 1 Iha tempu nee, ema nebee tuir Jesus aumenta barak ba beibeik. Depois sarani sira nebee koalia lian Gregu haksesuk malu ho sarani sira nebee koalia lian Aram. Sira dehan, “Bainhira fahe hahaan loro-loron, ami nia feto faluk sira la simu sira nia parte.” \p \v 2 Tanba nee, apostolu nain sanulu resin rua halibur ema hotu nebee tuir Jesus hodi dehan, “Ami tenki foo aan hodi hanorin Maromak nia liafuan. Se ami husik fali knaar nee hodi toma konta imi nia hahaan, nee la loos. \v 3 Nee duni maun-alin sira, diak liu imi hili mane nain hitu husi imi. Buka ema nebee naran diak, matenek, i Espiritu Santu mak domina nia. Depois ami sei foti sira hodi toma konta kona ba fahe hahaan nian. \v 4 Nunee ami foo aan tomak hodi halo orasaun i hanorin Maromak nia liafuan.” \p \v 5 Sira hotu simu. Entaun sira hili ema nain hitu ho naran tuir mai nee: \q2 Estevão, nia fiar makaas ba Jesus, i Espiritu Santu domina nia, \q2 Filipe, \q2 Prócoro, \q2 Nikanor, \q2 Timão, \q2 Pármenas, \q2 ho Nicolau. Nicolau nee husi sidade Antiokia. Nia laos ema Judeu maibee tama tiha ona relijiaun Judeu. \p \v 6 Depois sarani sira lori ema nain hitu nee baa aprezenta ba apostolu sira. I apostolu sira tau liman ba sira nia ulun hodi halo orasaun. \p \v 7 Nunee Maromak nia liafuan namkari too iha fat-fatin. Ema sira nebee fiar ba Jesus aumenta makaas iha Jerusalém. Nai lulik Judeu barak mos halo tuir Maromak nia hakarak hodi fiar ba Jesus. \s1 Ema kaer Estevão \p \v 8 Maromak hatudu Nia laran diak ba Estevão hodi foo kbiit ba nia para halo milagre ho sinal oi-oin iha povu nia klaran, halo sira admira. \v 9 Maibee iha ema Judeu balu komesa kontra nia. Sira nee mai husi sidade Sirene ho Alexandria, provinsia Silísia ho Ázia, i sira baibain halo orasaun iha uma kreda ida nebee ema hanaran Livre husi Atan. Sira komesa diskuti malu ho Estevão, \v 10 maibee Espiritu Santu foo matenek ba nia hodi koalia, nunee sira la bele manaan nia. \v 11 Tanba nee, sira baa selu ema para foo sai dehan, “Ami rona ema nee hatete aat Moisés i hatete aat Maromak!” \p \v 12 Sira tau lia ba povu, katuas lia nain sira ho mos mestri relijiaun sira. Sira baa kaer Estevão, lori baa aprezenta iha justisa nain relijiaun sira. \v 13 Sira bolu mos ema balu nebee foo testemunhu falsu kona ba Estevão dehan, “Ema nee sempre hatete aat Maromak nia uma kreda boot, i nia sempre koalia aat lei nebee Maromak foo ba Moisés. \v 14 Ami rona nia dehan, Jesus Ema Nazaré sei harahun uma kreda boot nee, i sei muda ita nia lisan nebee Moisés rai hela ba ita.” \p \v 15 Ema hotu iha tribunal fihir hela Estevão, sira haree nia oin hanesan tiha anju nia oin. \c 7 \s1 Estevão defende aan iha tribunal relijiaun Judeu \p \v 1 Depois nai lulik boot husu ba Estevão dehan, “Buat nebee sira hatete kona ba o nee, loos ka lae?” \p \v 2 Estevão hataan, “Hau nia aman sira ho maun-alin sira, rona mai. Hori uluk ita nia bei-ala Abraão sei hela iha Mezopotámia, molok nia muda ba sidade Haran,\f + \fr 7:2 \ft Rai Mezopotámia nee agora nasaun Irake. Sidade Haran nee nia fatin iha nasaun Síria nia laran.\f* Maromak Kbiit Nain hatudu Aan ba nia. \v 3 Maromak dehan, ‘Husik tiha o nia rain ho o nia maluk sira hodi baa iha rai nebee Hau sei hatudu ba o.’ \v 4 Entaun Abraão husik tiha ema Kaldeu sira nia rain hodi muda ba Haran. Bainhira nia aman mate tiha, Maromak haruka Abraão muda mai iha rai nebee agora ita boot sira hela ba nee.\x + \xo 7:4 \xt Jénesis (Kejadian) 11:31, 12:4\x* \v 5 Iha tempu nebaa Maromak la foo rai nee ba Abraão atu sai ninian, atu pedasuk ida mos lae. Maibee Nia promete atu foo rai nee tomak ba Abraão ho nia jerasaun sira. Momentu Maromak promete nee, Abraão seidauk iha oan.\x + \xo 7:5 \xt Jénesis (Kejadian) 12:7, 13:15, 15:18, 17:8\x* \v 6 Maibee Maromak dehan ba nia, ‘O nia jerasaun sei baa hela iha ema nia rain. Ema rai nain sei halo sira hanesan atan, i hanehan sira durante tinan atus haat. \v 7 Maibee liu tiha tinan atus haat nee, Hau sei kastigu nasaun nebee halo sira hanesan atan nee. Hotu tiha, o nia jerasaun sei sai husi nasaun nee, i mai adora Hau iha fatin nee.’\x + \xo 7:7 \xt Jénesis (Kejadian) 15:13-14; Ézodu (Keluaran) 3:12\x* \v 8 Depois Maromak halo promesa ho Abraão. Nia haruka Abraão ho nia jerasaun mane hotu sunat atu sai sinal katak sira simu Maromak nia promesa nee. Nunee bainhira Abraão nia oan Isac moris mai, liu tiha loron walu Abraão mos sunat nia. Isac sunat nia oan mane Jacó, i Jacó mos sunat nia oan mane sanulu resin rua, sira nee sai ita ema Judeu nia bei-ala sira.\x + \xo 7:8 \xt Jénesis (Kejadian) 17:10-14, 21:2-4, 25:26, 29:31—35:18\x* \p \v 9 Ita nia bei-ala sira nee laran moras ba sira nia alin José, too sira faan tiha nia ba iha rai Ejitu hanesan atan. Maibee Maromak sempre hamutuk ho nia,\x + \xo 7:9 \xt Jénesis (Kejadian) 37:11, 28, 39:2, 21\x* \v 10 i hasai nia husi susar hotu-hotu. Maromak foo matenek ba nia, halo nia manaan liurai Ejitu nia laran. Nunee liurai foti nia sai governador iha rai Ejitu tomak ho mos xefi iha liurai nia palasiu.\x + \xo 7:10 \xt Jénesis (Kejadian) 41:39-41\x* \p \v 11 Depois rai hamlaha boot mosu iha Ejitu ho rai Kanaán tomak, halo ema terus teb-tebes. Ita nia bei-ala sira mos la hetan hahaan.\x + \xo 7:11 \xt Jénesis (Kejadian) 42:1-2\x* \v 12 Jacó rona dehan iha rai Ejitu iha hahaan, entaun nia haruka nia oan sira baa hola hahaan iha nebaa. \v 13 Bainhira hahaan nee hotu ona, sira baa tan dala ida. Nee mak foin José foo hatene ba sira dehan, nia nee see. I nia mos foo hatene ba liurai Ejitu kona ba nia familia.\x + \xo 7:13 \xt Jénesis (Kejadian) 45:1, 16\x* \v 14 Depois José husu atu nia aman ho nia familia hotu muda ba rai Ejitu. Sira nee hamutuk ema hitu-nulu resin lima.\x + \xo 7:14 \xt Jénesis (Kejadian) 45:9-10,17-18, 46:27\x* \v 15 Nunee Jacó muda ba rai Ejitu. Nia ho ita nia bei-ala sira seluk mate iha nebaa.\x + \xo 7:15 \xt Jénesis (Kejadian) 46:1-7, 49:33\x* \v 16 Sira nia jerasaun lori fila sira nia ruin ba iha aldeia Sikem iha rai Kanaán. I sira hakoi mate ruin sira nee iha rate nebee uluk Abraão sosa husi Hamór nia jerasaun sira.”\x + \xo 7:16 \xt Jénesis (Kejadian) 23:3-16, 33:19, 50:7-13; Josué 24:32\x* \s1 Estevão dehan, uluk povu Israel lakohi rona Moisés \p \v 17 Estevão hatutan tan dehan, “Uluk Maromak promete ona dehan, Nia sei foo rai nee ba Abraão. Kuandu loron besik ona atu Maromak kumpri Nia promesa nee, ita nia povu Judeu iha rai Ejitu aumenta barak teb-tebes. \v 18 Depois iha liurai foun ida mak komesa ukun iha Ejitu, nia la hatene buat ida kona ba José.\x + \xo 7:18 \xt Ézodu (Keluaran) 1:7-8\x* \v 19 Liurai nee buka dalan atu halo terus ita nia povu. Nia hanehan ita nia bei-ala sira hodi obriga sira soe sira nia oan nurak iha liur para sira mate.\x + \xo 7:19 \xt Ézodu (Keluaran) 1:10-11, 22\x* \p \v 20 Iha tempu nee, Moisés moris, nia isin diak i forti. Nia inan-aman tau matan ba nia sub-subar iha uma too fulan tolu.\x + \xo 7:20 \xt Ézodu (Keluaran) 2:2\x* \v 21 Bainhira sira la bele subar tan labarik nee ona, sira lori nia baa husik tiha iha liur. Maibee liurai Ejitu nia oan feto ida hetan nia i foti nia hodi baa hakiak hanesan nia oan rasik.\x + \xo 7:21 \xt Ézodu (Keluaran) 2:3-10\x* \v 22 Nunee Moisés aprende ema Ejitu nia matenek tomak. Nia sai ema boot, i nia matenek koalia, ho matenek halo servisu. \p \v 23 Bainhira Moisés tinan haat-nulu ona, nia desidi baa vizita nia maluk Israel sira. \v 24 Too iha nebaa, nia haree ema Ejitu ida baku hela ema Israel ida. Nia baa defende nia maluk, i baku mate tiha ema Ejitu nee. \v 25 Moisés hanoin, nia maluk Israel sira hatene ona katak Maromak mak haruka nia baa hasai sira husi terus nia laran. Afinal sira seidauk kompriende. \v 26 Aban fali nia haree ema Israel nain rua baku malu. Nia baa sori sira hodi dehan, ‘Maun sira, imi nain rua nee mesak maluk deit. Nusaa mak imi baku malu fali?’ \p \v 27 Maibee ema ida nebee baku nia kolega nee, dudu tiha Moisés ba sorin hodi dehan, ‘See mak foti o sai ami nia xefi ho ami nia juis? \v 28 O atu oho hau hanesan horiseik o oho tiha ema Ejitu nee ka?’ \v 29 Rona nunee, Moisés halai sai husi Ejitu, baa hela iha rai Midián. Nia hela iha nebaa hanesan ema lao rai ida. Iha nebaa nia hola feto, i sira hetan oan mane nain rua.\x + \xo 7:29 \xt Ézodu (Keluaran) 2:11-15, 18:3-4\x* \p \v 30 Liu tiha tinan haat-nulu, loron ida Moisés iha hela rai fuik maran besik Foho Sinai. Iha nebaa anju ida mosu ba nia husi ahi lakan iha ai huun kiikoan ida. \v 31 Haree nunee, Moisés admira. Nia baa besik atu haree saida mak nee. Derepenti nia rona Nai Maromak nia lian dehan, \v 32 ‘Hau nee o nia bei-ala Abraão, Isac, ho Jacó sira nia Maromak.’ Rona nunee, Moisés tauk ho nakdedar, i nia la brani foti oin hodi haree. \p \v 33 Depois Nai Maromak koalia tan dehan, ‘Hasai tiha o nia sandalias, tanba rai ida nebee o sama nee santu. \v 34 Hau haree tiha ona ema halo terus Hau nia povu iha rai Ejitu, i Hau rona tiha ona sira nia halerik. Agora Hau tuun atu hasai sira husi terus nee. Mai ona! Hau atu haruka o fila fali ba iha Ejitu.’\x + \xo 7:34 \xt Ézodu (Keluaran) 3:1-10\x* \p \v 35 Moisés nee mak ida nebee uluk povu Israel lakohi simu. Sira dehan, ‘See mak foti o sai ami nia xefi ho ami nia juis?’ Afinal ida nebee sira lakohi simu nee mak Maromak foti para sai sira nia xefi hodi hasai sira husi terus laran. Maromak foti Moisés liu husi anju nebee hatudu aan ba nia iha ai huun kiikoan nee.\x + \xo 7:35 \xt Ézodu (Keluaran) 2:14\x* \v 36 Depois Moisés lori povu Israel sai husi rai Ejitu. Nia halo milagre ho sinal bo-boot iha Ejitu, iha Tasi Mean ho mos durante tinan haat-nulu iha rai fuik maran, halo ema admira.\x + \xo 7:36 \xt Ézodu (Keluaran) 7:3, 14:21; Númerus (Bilangan) 14:33\x* \p \v 37 Moisés nee mak foo hatene ba povu Israel dehan, ‘Maromak sei foti Ema ida husi imi nia klaran para sai Nia Profeta, hanesan hau.’\x + \xo 7:37 \xt Deuteronómiu (Ulangan) 8:15, 18\x* \v 38 Moisés moris hamutuk ho povu Israel iha rai fuik maran. Nia hasoru malu ho anju ida iha foho Sinai, i anju nee foo sai liafuan nebee hatudu dalan moris ba ita. Depois Moisés rai hela liafuan sira nee ba ita.\x + \xo 7:38 \xt Ézodu (Keluaran) 19:1—20:17; Deuteronómiu (Ulangan) 5:1-33\x* \p \v 39 Maski nunee ita nia bei-ala sira lakohi rona Moisés. Sira la simu nia, i hakarak fila fali ba Ejitu. \v 40 Sira dehan ba Arão, ‘Halo estatua lulik mai ami atu sai ami nia maromak hodi lori ami ba oin. Tanba Moisés ida nebee lori ami sai husi Ejitu, agora nia iha nebee, ami la hatene.’\x + \xo 7:40 \xt Ézodu (Keluaran) 32:1\x* \v 41 Entaun sira halo estatua ida hanesan karau oan. Hotu tiha sira oho animal hodi halo sakrifisiu ba estatua lulik nee. Sira halo festa rame-rame, tanba sira haksolok ho buat nebee mak sira halo ho sira nia liman rasik.\x + \xo 7:41 \xt Ézodu (Keluaran) 32:2-6\x* \v 42 Haree nunee, Maromak fila kotuk ba sira. Nia husik sira adora loro matan, fulan ho fitun. Nee tuir lo-loos buat nebee profeta hakerek hori uluk dehan, \q1 ‘Imi ema Israel sira, \q1 durante tinan haat-nulu imi haleu rai fuik maran, \q2 imi lori sakrifisiu ho oferta hodi adora Hau ka? Lae! \q1 \v 43 Imi tau estatua lulik ida nebee naran Molok iha nia fatin rasik hodi hiit ba-mai, \q2 i imi lori tu-tuir estatua fitun naran Refan. \q1 Imi adora fali estatua sira nebee mak imi rasik halo \q2 para sai imi nia maromak. \q1 Nee duni Hau sei soe tiha imi \q2 ba iha rai Babilónia nia sorin ba.’ ”\x + \xo 7:43 \xt Amós 5:25-27\x* \s1 Estevão koalia kona ba uma kreda boot \p \v 44 Estevão hatutan tan dehan, “Iha rai fuik maran nee, ita nia bei-ala sira harii tenda orasaun para adora Maromak. Tenda nee sira halo tuir modelu nebee Maromak hatudu ona ba Moisés.\x + \xo 7:44 \xt Ézodu (Keluaran) 25:9, 40\x* \p \v 45 Liu tiha tempu naruk, Maromak duni ema sira seluk sai husi rai Kanaán, i Josué ho ita nia bei-ala sira seluk hadau fali rai nee husi sira. Iha tempu nee mos sira lori tuir tenda orasaun nee, i tenda nee harii iha rai nee too David sai liurai.\x + \xo 7:45 \xt Josué 3:14-17\x* \v 46 Liurai David nee halo haksolok Maromak nia laran. I nia husu ba Maromak atu nia bele harii uma ba Maromak, Ida nebee nia bei-ala Jacó uluk adora.\x + \xo 7:46 \xt 2 Samuel 7:1-16; 1 Krónikas (Tawarikh) 17:1-14\x* \v 47 Maibee David nia oan Salomão mak harii uma nee.\x + \xo 7:47 \xt 1 Liurai sira (Reis, Raja-raja) 6:1-38; 2 Krónikas (Tawarikh) 3:1-17\x* \p \v 48 Maski nunee Maromak Aas Liu la hela iha uma nebee ema mak halo. Hanesan uluk profeta ida dehan, \q1 \v 49 ‘Nai Maromak dehan nunee: \q1 “Lalehan mak Hau nia kadeira hodi tuur kaer ukun, \q2 i rai mak fatin hodi tau Hau nia ain. \q1 Entaun imi atu halo uma hanesan nebee mai Hau? \q2 Imi atu halo Hau nia hela fatin iha nebee loos? \q1 \v 50 Tanba buat hotu-hotu iha lalehan ho iha rai, \q2 Hau mak halo.”’ ”\x + \xo 7:50 \xt Isaias 66:1-2\x* \s1 Estevão kritika justisa nain sira \p \v 51 Estevão dehan tan, “Imi nee ulun toos duni! Imi hanesan ema nebee la konhese Maromak, i lakohi rona. Imi hanesan imi nia bei-ala sira, imi sempre kontra Espiritu Santu.\x + \xo 7:51 \xt Isaias 63:10\x* \v 52 Imi nia bei-ala sira sempre halo terus Maromak nia profeta sira. Imi dehan took, profeta ida nebee mak sira la halo terus? Sira oho tiha profeta sira nebee foo sai dehan Ema ida nebee Moris Loos atu mai. Too Ema nee mai mos, imi rasik faan tiha Nia i oho Nia. \v 53 Imi simu ona Maromak nia lei liu husi Nia anju. Maibee imi la halo tuir.” \s1 Ema tuda mate Estevão \p \v 54 Bainhira justisa nain relijiaun sira rona Estevão nia liafuan nee, sira hirus teb-tebes too ruun nehan. \p \v 55 Maibee Espiritu Santu domina Estevão. I nia foti matan hateke ba lalehan, nia haree naroman lalehan nian haleu Maromak, i Jesus hamriik hela iha Maromak nia sorin loos. \v 56 Estevão dehan, “Rona mai! Hau haree lalehan nakloke, i Jesus, Ema Umanu nia Oan hamriik hela iha Maromak nia sorin loos.” \p \v 57 Rona nunee, sira taka tilun hodi hakilar makaas, i halai rame-rame \v 58 baa rasta nia sai husi sidade. Ema nebee ohin foo sasin nee hasai sira nia faru foo ba ema foinsae ida naran Saulo mak hein. Depois sira komesa tuda Estevão ho fatuk. \p \v 59 Sira tuda nia dadauk, nia halo orasaun fila-fila dehan, “Nai Jesus! Simu hau nia klamar ba!” \v 60 Nia hakneak, i hakilar ho lian makaas dehan, “Hau nia Nai, la bele foo todan ba sira tanba sira nia sala nee!” Koalia tiha hotu nia iis kotu. \c 8 \p \v 1a Saulo konkorda ho Estevão nia mate nee. \s1 Saulo halo terus sarani sira, too sira namkari \p \v 1b-2 Bainhira Estevão mate, iha ema balu nebee hamtauk Maromak, sira baa foti Estevão nia mate isin hodi baa hakoi, i sira tanis lelir. \p Hahuu iha loron nee, ema komesa halo terus sarani sira iha sidade Jerusalém, too sira hotu halai namkari ba iha provinsia Judeia ho Samaria. So apostolu sira mak la halai. \p \v 3 Saulo mos buka dalan hodi halo rahun sarani sira. Nia tama-sai uma hodi buka sarani sira. Atu feto ka mane, nia kaer deit hodi rasta baa hatama iha kadeia.\x + \xo 8:3 \xt Apostolu sira nia Istoria 22:4-5, 26:9-11\x* \s1 Filipe foo sai Liafuan Diak iha provinsia Samaria \p \v 4 Sarani sira nebee halai namkari nee, sira foo sai Liafuan Diak iha fat-fatin. \v 5 Iha tempu nee, Filipe baa iha sidade ida iha provinsia Samaria hodi foo hatene kona ba Mesias, Salvador nebee Maromak haruka mai. \v 6 Ema barak rona Filipe nia liafuan i haree milagre nebee mak nia halo. Nunee sira hotu rona ho atensaun saida mak nia hatete. \p \v 7 Filipe duni sai espiritu aat husi ema barak, i espiritu sira nee sai mai hakilar makaas. Ema ain aat lao la diak ho ema lao kudeik, barak hetan kura. \v 8 Nunee ema iha sidade nee haksolok teb-tebes. \s1 Matan-dook Simão \p \v 9 Iha ema matan-dook ida naran Simão. Kleur ona ema Samaria sira hotu admira ho buat nebee mak nia halo. Nia sempre gaba aan katak nia ema ida nebee makaas. \v 10 Nunee iha sidade nee, ema kiik-boot hotu-hotu rona nia i konta kona ba nia dehan, “Ema nee makaas teb-tebes, nia iha kbiit husi Maromak.” \v 11 Sira tuir nia tanba kleur ona nia lulik nee halo sira admira. \p \v 12 Maibee agora sira rona Filipe hanorin Liafuan Diak kona ba oinsaa Maromak ukun nudar Liurai ho mos kona ba Jesus Kristu. Nunee feto-mane barak fiar ba Jesus hodi simu batizmu. \v 13 Simão mos fiar ba Jesus hodi simu batizmu, i nia tuir Filipe ba iha nebee-nebee. Bainhira nia haree Filipe halo milagre ho sinal boot oi-oin, nia admira teb-tebes. \p \v 14 Apostolu sira nebee hela iha Jerusalém rona katak ema iha Samaria simu ona Maromak nia liafuan. Entaun sira desidi atu Pedro ho João baa iha nebaa. \v 15 Bainhira sira nain rua too, sira halo orasaun husu atu sarani sira nee bele simu Espiritu Santu, \v 16 tanba sira seidauk simu Espiritu Santu, sira foin sarani hodi Nai Jesus nia naran. \v 17 Nunee Pedro ho João tau liman ba sira nia ulun, i sira simu Espiritu Santu. \p \v 18 Simão haree katak sarani sira simu Espiritu Santu bainhira apostolu sira tau liman. Entaun nia hakarak foo osan ba sira. \v 19 Nia dehan, “Foo kbiit nee mai hau, para hau tau liman ba see-see deit, sira mos simu Espiritu Santu.” \p \v 20 Maibee Pedro hataan, “O sei mohu hamutuk ho o nia osan nee! Tanba buat nebee Maromak foo nee, o hanoin o bele sosa fali ho osan. \v 21 O la bele hamutuk ho ami hodi halao knaar nee, tanba o nia laran la moos iha Maromak nia oin. \v 22 Nee duni hakribi ona o nia hahalok aat nee, i harohan ba Nai Maromak para se bele karik, Nia foo perdaun ba o nia hanoin aat nee. \v 23 Tanba hau haree o laran moras hela ami, i sala mak domina o!” \p \v 24 Entaun Simão husu, “Harohan ba Nai Maromak mai hau, para buat nebee ohin ita boot sira koalia nee, keta kona hau.” \p \v 25 Depois Pedro ho João foo sasin kona ba Nai Jesus i foo sai Nai Maromak nia liafuan iha sidade nee. Hotu tiha sira fila ba Jerusalém. Tuir dalan sira iha aldeia barak iha provinsia Samaria hodi foo sai Liafuan Diak kona ba Jesus. \s1 Filipe foo sarani funsionariu boot ida husi rai Etiópia \p \v 26 Loron ida Nai Maromak nia anju mai hatete ba Filipe, “O lao ba dalan ida nebee tuun husi sidade Jerusalém ba iha Gaza. Dalan nee liu husi rai fuik maran.” \v 27 Filipe baa kedas. Too iha dalan nee, nia hasoru funsionariu boot ida husi rai Etiópia,\f + \fr 8:27 \ft Lian Gregu dehan, ema boot nee, ema kapa tiha. Tuir kostumi rai nebaa, mane balu nebee servisu ba liurai feto, tenki kapa.\f* nia mak toma konta liurai feto Kandase nia riku-soin. Ema nee foin dadauk baa iha Jerusalém hodi adora Maromak, \v 28 agora nia iha dalan atu fila fali ba uma. Nia tuur iha kuda kareta leten, lee hela profeta Isaias nia livru. \v 29 Maromak nia Espiritu hatete ba Filipe, “Baa besik kuda kareta nee.” \p \v 30 Filipe halai baa besik, nia rona ema nee lee hela profeta Isaias nia livru. Filipe husu, “Ita boot kompriende saida mak ita lee ka lae?” \p \v 31 Ema nee hataan, “Oinsaa mak hau bele kompriende se ema ida la esplika mai hau?” Depois nia husu Filipe sae baa tuur hamutuk ho nia. \v 32 Liafuan nebee nia lee iha Livru Sagradu dehan hanesan nee: \q1 “Ema dada Nia \q2 hanesan fali dada bibi malae baa oho. \q1 Nia la loke ibun, \q2 hanesan bibi malae oan nebee nonook bainhira ema tesi nia fulun. \q1 \v 33 Ema hatuun Nia, \q2 i tesi Nia lia la loos. \q1 Nia jerasaun la iha, \q2 tanba ema halakon tiha Nia vida husi mundu.”\x + \xo 8:33 \xt Isaias 53:7-8\x* \p \v 34 Lee tiha hotu nunee, funsionariu nee husu ba Filipe, “Esplika took mai hau, profeta nia liafuan nee kona ba nia aan rasik ka kona ba ema seluk?” \p \v 35 Entaun Filipe foti liafuan nebee ohin sira lee hodi komesa esplika Liafuan Diak kona ba Jesus. \v 36 Sira lao nafatin tuir dalan too hetan bee. Ema Etiópia nee hatete ba Filipe, “Haree took bee nee! Se bele ita boot foo sarani hau.” \p \v 37 [Filipe hataan, “Se ita boot fiar ba Jesus ho laran tomak, ita boot bele sarani.” \p Funsionariu nee dehan, “Hau fiar duni katak, Jesus Kristu mak Maromak nia Oan.”]\f + \fr 8:37 \ft Kopia livru nee husi tempu antigu barak. Versikulu 37 nee tama iha kopia balu, maibee balu lae.\f* \p \v 38 Entaun ema Etiópia nee haruka kuda kareta nee para. Sira nain rua tuun tama ba bee laran, i Filipe foo sarani nia. \p \v 39 Bainhira sira sai husi bee laran, derepenti Nai Maromak nia Espiritu lori tiha Filipe ba iha fatin seluk, i funsionariu nee la haree tan nia ona. Maibee funsionariu nee lao nafatin ho laran haksolok. \v 40 Depois Filipe mosu fali iha aldeia ida naran Azotu.\f + \fr 8:40 \ft Aldeia nee nia naran ho lian Gregu dehan Azotu. Tradusaun balu hakerek “Asdod”, aldeia nee nia naran uluk.\f* I nia lao husi aldeia ba aldeia hodi foo sai Liafuan Diak, too iha sidade Sezareia. \c 9 \s1 Saulo komesa fiar ba Nai Jesus \r (Apostolu sira nia Istoria 22:6-16, 26:12-18) \p \v 1 Iha tempu nee, Saulo ameasa nafatin ema sira nebee tuir Nai Jesus. Nia tuur la metin atu oho sira. Nunee nia baa iha nai lulik Judeu nia boot \v 2 hodi husu karta rekomendasaun atu lori foo ba responsavel uma kreda Judeu sira iha sidade Damasku. Ho karta nee nia hetan lisensa, se nia hasoru ema nebee tuir Jesus nia dalan iha nebaa, atu feto ka mane, nia bele kaer hodi lori ba Jerusalém. \p \v 3 Simu tiha karta nee, Saulo lao ba Damasku. Besik ona sidade nee, derepenti naroman husi lalehan leno nia. \v 4 Nia monu kedas ba rai, i nia rona lian ida dehan, “Saulo! Saulo! Tansaa mak o halo terus Hau?” \p \v 5 Saulo husu, “Nai, Ita Boot nee see?” \p Lian nee hataan, “Hau mak Jesus, ida nebee o halo terus nee. \v 6 Hadeer ona hodi tama ba sidade. Iha nebaa ema ida sei foo hatene ba o saida mak o tenki halo.” \p \v 7 Ema nebee lao hamutuk ho Saulo mos rona lian nee, maibee sira la haree ema ida. Nunee sira hotu sai bilaan tiha. \p \v 8 Saulo hamriik, i loke matan, maibee nia matan la haree buat ida. Entaun nia maluk sira kaer nia liman hodi lori nia lao too iha Damasku. \v 9 Durante loron tolu nia matan delek, i nia la haan la hemu buat ida. \p \v 10 Iha Damasku nee, iha Jesus nia eskolante ida naran Ananias. Nai Jesus hatudu hanesan mehi ida ba nia hodi bolu nia dehan, “Ananias!” \p Nia hataan, “Nai.” \p \v 11 Nai Jesus hatete, “Baa iha Judas nia uma, iha dalan ida nebee naran Estrada Loos. O baa husu atu hasoru malu ho ema ida naran Saulo, husi sidade Tarsu. Agora nia halo hela orasaun. \v 12 Hau mos foo ona hanesan mehi ida ba nia, iha mehi nee nia haree ema ida naran Ananias mai hasoru nia hodi tau liman ba nia, atu nia bele haree fila fali.” \p \v 13 Ananias hataan, “Maibee Nai, hau rona ona ema konta ba-mai dehan, ema nee halo terus Ita Boot nia povu iha Jerusalém. \v 14 Agora nia mai iha nee, nia hetan lisensa husi nai lulik nia ulun sira atu kaer ema hotu nebee tuir Ita Boot.” \p \v 15 Maibee Nai Jesus koalia tan, “O baa deit! Tanba Hau hili ona nia atu serbi Hau hodi lori Hau nia Liafuan Diak ba jentiu sira, ba sira nia liurai sira, ho mos ba povu Israel.\f + \fr 9:15 \ft Ema Judeu nee mak ema Israel.\f* \v 16 Hau rasik sei foo sai ba nia katak, nia tenki hetan terus barak tanba nia tuir Hau.” \p \v 17 Nunee Ananias baa. Too iha uma nia tama liu ba laran. I nia tau liman ba Saulo hodi dehan, “Irmaun Saulo. Nai Jesus, Ida nebee hatudu Aan ba ita iha dalan klaran, Nia mak haruka hau mai atu ita bele haree fila fali, i atu Espiritu Santu domina ita boot.” \p \v 18 Momentu nee kedas, buat ida hanesan ikan kulit monu sai husi Saulo nia matan, i nia haree fila fali. Nia hamriik kedas hodi simu batizmu. \v 19a Depois nia haan, i nia isin forti fila fali. \s1 Saulo foo sai Liafuan Diak iha sidade Damasku \p \v 19b Saulo sei hela loron ida-rua ho Jesus nia eskolante sira iha Damasku. \v 20 Iha nebaa nia komesa kedas tama-sai ema Judeu sira nia uma kreda hodi foo sai ba sira dehan, “Jesus nee Maromak nia Oan.” \p \v 21 Ema hotu nebee rona nia koalia, sira admira hodi dehan ba malu, “Ema nee mak halo terus ema sira nebee tuir Jesus iha Jerusalém, loos ka lae?! Nia mai tan iha nee atu kaer ema nebee tuir Jesus hodi lori sira baa entrega iha nai lulik nia ulun sira.” \p \v 22 Maibee Saulo nia kbiit atu hanorin aumenta ba beibeik. Nia hatudu mo-moos ba ema Judeu sira iha Damasku katak Jesus nee mak Mesias, Salvador nebee Maromak haruka mai. Nunee la iha tan ema ida atu kontra nia. \p \v 23 Too loron ida ema Judeu balu kombina malu atu oho Saulo. \v 24 Loron-kalan sira hein iha portaun sidade nian atu oho nia. Maibee nia rona kona ba sira nia planu nee. \v 25 Too kalan ida, nia maluk sarani balu mai lori nia hodi hatuun nia ho bote ida husi moru sidade nian. Nunee nia halai sai husi sidade Damasku.\x + \xo 9:25 \xt 2 Korintu 11:32-33\x* \s1 Saulo baa iha Jerusalém \p \v 26 Tuir mai, Saulo baa iha Jerusalém. Too iha nebaa, nia hakarak tama hamutuk ho Jesus nia eskolante sira. Maibee sira hotu tauk nia, tanba sira hanoin dehan nia halo finji sai Jesus nia eskolante para bele kaer sira. \v 27 Maibee Barnabé lori Saulo baa aprezenta ba apostolu sira. Barnabé konta ba sira katak, Saulo hasoru malu tiha ona ho Nai Jesus iha dalan, i Nai Jesus koalia ho nia. Barnabé mos dehan, Saulo brani foo sai Liafuan Diak hodi Nai Jesus nia naran ba ema iha Damasku. \p \v 28 Nunee Saulo hela hamutuk ho sira. Nia lao ba nebee-nebee deit iha Jerusalém, nia brani koalia kona ba Nai Jesus iha nebaa. \v 29 Nia koalia i diskuti malu ho ema Judeu sira nebee koalia lian Gregu, maibee sira buka dalan atu oho nia. \v 30 Bainhira sarani sira rona nunee, sira lori tiha nia ba iha sidade Sezareia, depois haruka nia baa fali sidade Tarsu. \p \v 31 Hotu tiha sarani sira iha provinsia Judeia, Galileia ho Samaria moris ho hakmatek. Sira nia fiar buras ba beibeik. Espiritu Santu hametin sira nia laran, nunee sarani sira aumenta barak liu tan, i moris hamtauk ba Nai Maromak. \s1 Pedro kura ema ida ain aat iha aldeia Lida \p \v 32 Iha tempu nebaa Pedro lao lemo rai. Iha loron ida, nia baa vizita sarani sira iha aldeia Lida. \v 33 Iha nebaa nia hetan ema ida ain aat, naran Eneias. Ema nee lao la diak, toba deit iha biti durante tinan walu ona. \p \v 34 Pedro dehan ba nia, “Eneias, Jesus Kristu kura o. Hadeer ona! Aruma o nia biti.” \p Eneias mos hamriik kedas. \v 35 Ema hotu iha aldeia Lida ho Sarona haree Eneias diak tiha ona, i sira mos fiar ba Nai Jesus. \s1 Pedro halo Tabita moris fali \p \v 36 Iha Jesus nia eskolante feto ida naran Tabita hela iha sidade Jope. (Nia naran hodi lian Gregu bolu Dorcas, nee dehan katak “bibi rusa”.) Nia sempre halo buat diak ba ema, i sempre foo ezmola ba ema kiak sira. \v 37 Iha tempu nee, Dorcas moras, depois nia mate. Ema foo hariis tiha nia mate isin, i lori baa hatoba iha kuartu ida iha andar leten. \v 38 Eskolante sira seluk rona katak Pedro iha Lida, laduun dook husi Jope. Nunee sira haruka ema nain rua baa bolu nia dehan, “Favor baa lalais Jope.” \p \v 39 Pedro mos tuir sira. Too iha mate uman, sira lori nia sae liu ba andar leten. Iha feto faluk barak mai hamriik haleu Pedro. Sira tanis hodi hatudu ba Pedro sira nia vestidu ho sira nia ropa seluk tan nebee Dorcas uluk suku foo ba sira. \p \v 40 Pedro haruka sira hotu sai husi kuartu nee, depois nia hakneak hodi halo orasaun. Hotu tiha nia see oin ba mate isin nee hodi dehan, “Tabita, hadeer ona!” Derepenti senhora nee loke nia matan. Nia haree Pedro, nia hadeer hodi tuur. \v 41 Pedro kaer nia liman hodi ajuda nia hamriik. Depois nia bolu feto faluk sira ho sarani sira seluk hodi hatudu ba sira katak Dorcas moris fali ona. \p \v 42 Ema iha sidade Jope tomak rona kona ba milagre nee. Nunee ema barak fiar ba Nai Jesus. \v 43 Pedro hela kleur uitoan iha Jope, iha ema ida naran Simão nia uma. Simão nia servisu mak hamoos animal nia kulit. \c 10 \s1 Komandante Cornélio haruka bolu Pedro \p \v 1 Iha sidade Sezareia iha militar Roma ida naran Cornélio. Nia komandante kompanhia husi Itália. \v 2 Nia ho nia familia uma laran tomak hamtauk Maromak. Nia sempre foo ajuda ho laran luak ba ema Judeu sira nebee kiak, i sempre halo orasaun ba Maromak. \p \v 3 Iha loron ida, maizoumenus tuku tolu lokraik, Cornélio hetan hanesan mehi ida, nia haree mo-moos Maromak nia anju ida mai bolu nia dehan, “Cornélio!” \p \v 4 Nia hateke ba anju nee ho tauk teb-tebes hodi husu, “Ita hakarak saida Nai?” \p Anju nee hataan, “Maromak rona ona o nia orasaun, i Nia haksolok ho ajuda nebee o foo ba ema kiak sira. \v 5 Nee duni agora o haruka ema ba sidade Jope hodi bolu ema ida naran Simão Pedro mai. \v 6 Nia hela ho Simão ida nebee hamoos animal nia kulit, nia uma besik tasi ibun.” \p \v 7 Kuandu anju nee baa tiha, Cornélio bolu nia atan nain rua ho nia eskoltu ida nebee baibain hein nia. Eskoltu nee mos hamtauk ba Maromak. \v 8 Cornélio hatete buat nee hotu ba sira, depois nia haruka sira ba Jope. \s1 Pedro baa vizita Cornélio \p \v 9 Aban fali iha meudia, Cornélio nia ema sira besik too ona iha Jope. Momentu nee, Pedro sae ba uma leten atu halo orasaun. \p \v 10 Nia senti hamlaha i hakarak atu haan. Ema sei tein hela, Maromak hatudu hanesan mehi ida ba nia. \v 11 Nia haree lalehan nakloke, i buat ida hanesan lensol boot, nia lidun haat kesi ho tali, tuun dadauk husi lalehan mai. \v 12 Iha lensol laran, nia haree animal oi-oin. Iha animal ain haat, animal nebee dolar iha rai, ho manu fuik oi-oin. \p \v 13 Nia mos rona lian ida dehan, “Pedro, hamriik ona! Oho animal sira nee hodi haan ba!” \p \v 14 Pedro hataan, “La bele, Nai! Hau nunka haan animal foer, animal nebee lei Moisés nian bandu.” \p \v 15 Maibee lian nee simu fali dehan, “Buat nebee Maromak dehan bele haan ona, o la bele konsidera foer tan.” \v 16 Nee akontese dala tolu, depois lensol nee sae fali ba lalehan. \p \v 17 Pedro sei hanoin hela buat nebee nia haree nee dehan saida, Cornélio nia ema nebee nia haruka mai nee hetan Simão nia uma. Sira hamriik iha portaun \v 18 hodi husu, “Simão Pedro hela iha nee ka lae?” \p \v 19 Pedro sei hanoin hela mehi nee dehan saida, Espiritu Santu foo hatene ba nia dehan, “Pedro, iha ema nain tolu mai buka o.\f + \fr 10:19 \ft Kopia livru nee husi tempu antigu barak. Balu dehan “ema nain tolu”, balu dehan “ema nain rua”, balu tan la dehan ema nain hira mak mai buka Pedro.\f* \v 20 Hamriik ona hodi tuun baa hasoru sira. Lalika laran ru-rua atu akompanha sira, maski sira laos ema Judeu, tanba Hau mak haruka sira mai.” \p \v 21 Entaun Pedro tuun baa hodi dehan ba sira, “Hau mak nee. Tanba saa mak imi mai buka hau?” \p \v 22 Sira hataan, “Komandante Cornélio mak haruka ami mai. Nia ema ida nebee moris loos i hamtauk ba Maromak. Ema Judeu sira hotu respeita nia. Horiseik Maromak nia anju haruka nia bolu senhor ba iha nia uma, para nia bele rona senhor nia liafuan.” \v 23 Depois Pedro husu ba sira atu toba lai kalan ida iha nebaa. \p Aban fali Pedro prepara aan hodi baa hamutuk ho sira. Sarani balu husi Jope mos akompanha sira. \v 24 Sira toba kalan ida iha dalan, depois iha aban fali sira too iha sidade Sezareia. Cornélio mos hein hela sira iha uma. Nia halibur tiha ona nia familia ho nia belun diak sira iha nebaa. \v 25 Bainhira Pedro atu tama ba uma laran, Cornélio baa simu nia, i hakneak iha Pedro nia oin atu adora nia. \v 26 Maibee Pedro foti nia hamriik hodi dehan, “Hamriik tiha! La bele hanesan nee, tanba hau ema hanesan mos ita.” \p \v 27 Entaun sira nain rua komesa koalia hodi tama dadauk ba uma laran. Iha nebaa Pedro haree ema barak hein hela. \v 28 Nia hatete ba sira, “Imi hatene ona, tuir ami Judeu nia lei, ami la bele liga ema nebee laos Judeu, saa tan tama iha nia uma. Maibee Maromak hatudu ona mai hau katak, hau la bele dehan ema ida foer, hau la bele hakribi tan ema nebee laos Judeu. \v 29 Nee mak bainhira imi bolu hau mai, hau la senti todan, hau mai kedas. Agora hau hakarak hatene, tanba saa mak imi bolu hau mai.” \p \v 30 Cornélio hataan, “Loron tolu liu ba,\f + \fr 10:30 \ft Lian Gregu dehan “loron haat liu ba”, maibee tuir ita sura iha Timor, ida nee signifika loron tolu liu ba.\f* iha tuku tolu lokraik, oras hanesan agora nee, hau halo hela orasaun iha uma. Derepenti mane ida hamriik iha hau nia oin, nia hena nabilan loos. \v 31 Nia dehan, ‘Cornélio, Maromak rona ona o nia orasaun, i Nia haksolok ho ajuda nebee o foo ba ema kiak sira. \v 32 Nee duni agora o haruka ema ba sidade Jope hodi bolu ema ida naran Simão Pedro mai. Nia hela ho Simão ida nebee hamoos animal nia kulit, nia uma besik tasi ibun.’ \v 33 Nee mak hau haruka kedas ema baa bolu ita. Ami agradese teb-tebes tanba ita mai duni. Agora ami hotu halibur hamutuk iha nee iha Maromak nia oin hodi rona saida mak Nai Maromak haruka ita atu foo sai mai ami.” \s1 Pedro foo sai kona ba Nai Jesus ba ema nebee laos Judeu \p \v 34 Pedro dehan, “Agora hau foin hatene katak Maromak haree ema hotu-hotu hanesan.\x + \xo 10:34 \xt Deuteronómiu (Ulangan) 10:17\x* \v 35 Ema husi nasaun nebee deit mak hamtauk Maromak i moris tuir Maromak nia hakarak, Maromak simu nia. \v 36 Imi hatene Liafuan Diak nebee mak Maromak foo sai ona ba ami ema Israel. Liafuan Diak nee dehan, ita ema bele dame malu ho Maromak liu husi Jesus Kristu, Salvador nebee Maromak haruka mai. Jesus Kristu nee mak ema hotu-hotu nia Nai. \p \v 37 Imi mos hatene saida mak akontese iha provinsia Galileia too iha provinsia Judeia tomak, komesa husi João haruka ema hakribi sira nia sala hodi simu batizmu. \v 38 Imi rona ona katak Maromak foo Nia Espiritu Santu ho Nia kbiit ba Jesus, Ema Nazaré. Maromak hamutuk ho Nia, nunee Nia baa iha nebee-nebee hodi halo diak ba ema i kura ema nebee Satanás halo terus. \v 39 Ami haree ho ami nia matan rasik, saida mak Nia halo iha sidade Jerusalém ho mos iha ema Judeu nia rai tomak. \p Ema prega Jesus iha krus too mate. \v 40 Maibee iha loron tolu, Maromak halo Nia moris fali depois hatudu sai ba ema balu. \v 41 Laos ema hotu-hotu haree Nia, so ami deit. Ami nee, Maromak hili antes tiha ona atu sai sasin kona ba Jesus. Bainhira Jesus moris fila fali, ami mak baibain haan-hemu hamutuk ho Nia. \p \v 42 Nunee Nia haruka ami baa foo sai Liafuan Diak ba ema iha fat-fatin. Nia haruka ami foo sasin katak, Maromak foti ona Jesus nee atu tesi lia ba ema moris ho ema mate. \v 43 Profeta sira hotu-hotu foo sai kona ba Jesus katak, see mak fiar ba Jesus, Maromak sei hamoos nia sala liu husi Nia.” \s1 Ema nebee laos Judeu simu Espiritu Santu \p \v 44 Pedro sei koalia hela nunee, derepenti Espiritu Santu tuun ba ema hotu nebee rona nia liafuan. \v 45 Bainhira sarani Judeu sira nebee ohin mai hamutuk ho Pedro haree ema nebee laos Judeu nee simu Espiritu Santu, sira admira. \v 46 Tanba sira rona ema sira nee hahii Maromak hodi koalia lian oi-oin nebee sira nunka aprende. \p Depois Pedro dehan, \v 47 “Haree ba! Ema sira nee simu ona Espiritu Santu hanesan mos ita. Entaun la iha ema ida mak atu bandu dehan la bele foo sarani sira ho bee.” \v 48 Nunee Pedro hatete ba sira atu simu batizmu ona hodi Jesus Kristu nia naran. Sarani hotu tiha, sira husu ba Pedro atu hela tan loron ida-rua ho sira. \c 11 \s1 Pedro defende aan tanba nia foo sarani ema nebee laos Judeu \p \v 1 Apostolu sira ho sarani sira seluk iha provinsia Judeia rona dehan, ema nebee laos Judeu mos simu ona Maromak nia liafuan. \v 2 Bainhira Pedro baa too iha Jerusalém, iha sarani Judeu balu foo sala ba nia. \v 3 Sira dehan, “Nusaa mak o baa tama fali ema nebee laos Judeu nia uma hodi haan hamutuk ho sira tan?!” \p \v 4 Nunee Pedro konta buat hotu-hotu nebee akontese husi huun too rohan. Nia dehan, \v 5 “Loron ida iha sidade Jope, hau halo hela orasaun, Maromak hatudu hanesan mehi ida mai hau. Hau haree buat ida hanesan lensol boot, nia lidun haat kesi ho tali, tuun husi lalehan mai too iha hau nia oin. \v 6 Bainhira hau fihir tama ba lensol laran, hau haree animal oi-oin. Iha animal ain haat, animal fuik, animal nebee dolar iha rai, ho manu fuik oi-oin. Animal sira nee hotu, ita ema Judeu la bele haan. \v 7 Depois hau rona lian ida dehan, ‘Pedro, hamriik ona! Oho animal sira nee hodi haan ba!’ \p \v 8 Hau hataan, ‘La bele, Nai! Hau nunka haan animal foer, animal nebee lei Moisés nian bandu.’ \p \v 9 Maibee lian husi lalehan nee dehan tan, ‘Buat nebee Maromak dehan bele haan ona, o la bele konsidera foer tan.’ \v 10 Nee akontese dala tolu, depois lensol ho animal sira nee sae fali ba lalehan. \p \v 11 Iha momentu nee kedas, iha ema nain tolu husi sidade Sezareia too mai iha uma, komandante Roma ida mak haruka sira mai atu buka hau. \v 12 Maromak nia Espiritu foo hatene mai hau atu la bele laran ru-rua hodi akompanha sira, maski sira laos ema Judeu. Depois ita nia maluk sarani nain neen nee akompanha hau baa too iha Sezareia, i ami hotu tama ba iha komandante nee nia uma. \v 13 Nia konta ba ami dehan, nia haree ona anju ida hamriik iha nia uma hodi hatete, ‘Haruka ema ba Jope bolu Simão Pedro. \v 14 Nia sei foo hatene oinsaa Maromak bele salva o ho o nia uma laran tomak.’ \p \v 15 Hau foin hahuu foo sai Liafuan Diak, Espiritu Santu tuun kedas ba sira, hanesan mos uluk Nia tuun mai ita. \v 16 Haree sira simu Espiritu Santu nunee, hau hanoin fali Nai Jesus nia liafuan nebee dehan, ‘Uluk João foo sarani ema hodi bee, maibee Maromak sei foo sarani imi hodi Espiritu Santu.’\x + \xo 11:16 \xt Apostolu sira nia Istoria 1:5 \x* \v 17 Maromak rasik mak foo Nia Espiritu Santu ba sira nebee laos ema Judeu, hanesan lo-loos uluk Nia foo mai ita bainhira ita fiar ba Nai Jesus Kristu. Entaun hau atu taka dalan ba Maromak oinsaa?” \p \v 18 Rona nunee, sira la foo sala ba nia tan. Sira komesa hahii Maromak dehan, “Entaun Maromak loke ona dalan ba ema nebee laos Judeu, atu sira bele husik sira nia sala hodi moris hamutuk ho Nia.” \s1 Ema jentiu barak iha sidade Antiokia fiar ba Nai Jesus \p \v 19 Uluk bainhira ema oho Estevão, ema mos komesa halo terus sarani sira too sira halai namkari.\x + \xo 11:19 \xt Apostolu sira nia Istoria 8:1-4\x* Agora sira balu too ona iha provinsia Fenísia, balu too iha rai Xipre, i balu too iha sidade Antiokia. Sira foo sai nafatin Liafuan Diak, maibee sira so foo sai ba ema Judeu deit. \p \v 20 Maski nunee iha mos ema sarani balu husi ilha Xipre ho husi sidade Sirene, sira baa iha sidade Antiokia. Sira mos foo sai Nai Jesus nia Liafuan Diak ba ema nebee laos Judeu. \v 21 Nai Maromak foo Nia kbiit ba sira, too ema barak teb-tebes fiar hodi tuir Nai Jesus. \p \v 22 Bainhira sarani sira iha Jerusalém rona dehan ema iha Antiokia mos fiar ona ba Jesus, sira haruka Barnabé baa iha nebaa. \v 23-24 Nia ema ida nebee laran diak, fiar makaas ba Maromak, i Espiritu Santu sempre domina nia. Too iha nebaa, Barnabé haree Maromak foo ona bensaun ba sira. Nunee nia laran haksolok. Nia husu ba sira atu sira tuir nafatin Nai Jesus ho laran tomak. I ema barak tan komesa fiar ba Nai Jesus. \p \v 25 Hotu tiha Barnabé baa iha sidade Tarsu hodi buka Saulo. \v 26 Bainhira nia hetan tiha, nia lori Saulo fila fali ba Antiokia. Durante tinan ida tomak sira nain rua hamutuk ho sarani sira iha nebaa, i sira hanorin ema barak. Iha Antiokia nee mak foin ema komesa hanaran sarani sira Kristaun.\f + \fr 11:26 \ft Liafuan Kristaun dehan katak “ema nebee tuir Kristu”.\f* \p \v 27 Bainhira sira nain rua sei iha Antiokia, iha profeta balu mai husi Jerusalém. \v 28 Ida naran Ágabu. Maromak nia Espiritu foo hatene liu husi nia dehan, rai sei hamlaha boot iha mundu tomak. Buat nee akontese duni bainhira liurai Cláudio ukun iha Roma. \v 29 Rona Ágabu nia liafuan nee, sarani sira iha Antiokia koalia hamutuk atu haruka ajuda ba sarani sira iha provinsia Judeia. Sira ida-idak foo tuir buat nebee sira iha. \v 30 Depois sira entrega oferta nee ba Barnabé ho Saulo hodi lori ba iha responsavel sarani sira nian iha Jerusalém. \c 12 \s1 Tiago mate i Pedro tama kadeia \p \v 1 Iha tempu nee, liurai Herodes\f + \fr 12:1 \ft Liurai Herodes nee mak Herodes Agripa. Nia avoo Herodes Boot mak haruka oho labarik nurak sira hotu iha Belém bainhira Nai Jesus moris.\f* kaer sarani sira balu atu halo terus. \v 2 Nia haruka ema oho João nia maun Tiago ho surik. \v 3 Bainhira Herodes haree katak Tiago nia mate nee halo nai ulun Judeu sira haksolok, nia kaer tan Pedro iha tempu Festa Paun la Tau Fermentu. \v 4 Depois nia lori Pedro baa hatama iha kadeia, i entrega ba soldadu grupu haat hodi hein loron-kalan. Grupu ida iha ema nain haat. Herodes hakarak hein too festa Paskua hotu mak foin tesi Pedro nia lia iha ema barak nia oin.\x + \xo 12:4 \xt Ézodu (Keluaran) 12:1-27\x* \v 5 Nunee Pedro iha kadeia, maibee sarani sira halo orasaun beibeik ho laran tomak atu Maromak tau matan ba nia. \s1 Nai Maromak nia anju hasai Pedro husi kadeia \p \v 6 Hela deit loron ida atu Herodes tesi Pedro nia lia, iha kalan Pedro toba dukur hela iha soldadu rua nia klaran, nia liman kesi ho korenti rua. Iha tan soldadu balu hein iha kadeia nia odamatan. \p \v 7 Derepenti deit Nai Maromak nia anju ida mosu, i kuartu nee sai naroman tiha. Anju nee baku Pedro nia sorin para fanu nia hodi dehan, “Hadeer lalais!” Korenti mos namkore kedas husi Pedro nia liman. \v 8 Depois anju hatete ba nia, “Hatais o nia faru, i tau o nia sandalias.” Pedro mos halo tuir. Anju dehan tan, “Hatais o nia batina hodi tuir hau.” \p \v 9 Pedro tuir anju nee sai husi kadeia laran. Nia la hatene katak buat nee realidade, nia hanoin mehi deit. \v 10 Sira lao liu husi soldadu nebee halo seguransa iha fatin rua. Depois sira too iha odamatan besi atu sai ba sidade. Odamatan nee mesak nakloke, i sira nain rua sai ba liur. Sira lao tuir estrada ida, derepenti anju nee lakon tiha, husik hela Pedro mesak. \p \v 11 Nee mak foin Pedro hatene saida mak akontese. Nia dehan, “Loos duni, Nai Maromak haruka tiha ona Nia anju mai hasai hau husi Herodes nia liman laran. Anju nee salva hau husi buat aat hotu nebee mak ema Judeu sira atu halo mai hau.” \p \v 12 Bainhira nia hatene ona nunee, Pedro baa iha João nia inan Maria nia uma, João nee ema mos bolu Marcos. Iha nebaa ema barak halibur hamutuk halo hela orasaun. \v 13 Pedro too iha uma nee, nia tuku odamatan. Iha menina ida naran Roda servisu iha uma nee, nia baa haree see mak mai nee. \v 14 Rona Pedro nia lian, nia hatene kedas. Nia kontenti demais, entaun nia la hanoin atu loke odamatan, nia halai ba laran hodi hatete ba sira, “Pedro iha hela odamatan liur!” \p \v 15 Sira hataan, “O bulak karik!” \p Maibee nia hatete nafatin, “Tebes! Pedro iha liur nebaa.” \p Sira hataan fali, “Karik Pedro nia anju da guarda.” \p \v 16 Maibee Pedro tuku odamatan nafatin. Bainhira sira loke odamatan, sira haree nia, sira hakfodak. \v 17 Pedro halo sinal ho liman para sira nonook. Depois nia konta oinsaa Nai Maromak hasai nia husi kadeia. Nia dehan, “Imi baa foo hatene buat hirak nee hotu ba Tiago\f + \fr 12:17 \ft Tiago ida nee mak Nai Jesus nia alin, nia responsavel ba sarani sira iha Jerusalém. Nai Jesus nia apostolu ida nebee naran Tiago, Herodes oho tiha ho surik. Haree 12:2.\f* ho maluk sarani sira seluk.” Depois nia sai ba fatin seluk. \p \v 18 Iha aban dadeer-saan, soldadu sira haree Pedro la iha tiha ona, sira mos laran susar ho konfuzaun. \v 19 Depois Herodes haruka ema baa buka Pedro tuun-sae, maibee sira la hetan. Entaun Herodes litik soldadu sira nebee halo seguransa nee. Hotu tiha nia haruka oho sira. \p Depois Herodes sai tiha husi provinsia Judeia, baa hela iha sidade Sezareia. \s1 Nai Maromak nia anju kastigu liurai Herodes too mate \p \v 20 Iha tempu nebaa Herodes hirus loos ema sidade Tiru ho Sidon. Maibee sira presiza hahaan husi Herodes nia rain. Entaun sira hamutuk haruka delegasaun atu hasoru malu ho nia. Too iha Sezareia, sira hetan apoiu husi liurai nia funsionariu boot ida naran Blastu, i sira husu atu bele dame malu fali ho Herodes. \p \v 21 Sira marka loron para hasoru malu ho Herodes. Iha loron nee, Herodes hatais tiha hena liurai nian depois baa tuur iha nia kadeira ukun nian hodi hatoo liafuan ba sira. \v 22 Sira komesa haklalak dehan, “Nee laos ema nia lian, nee ita nia maromak ida nia lian!” \v 23 Derepenti deit Nai Maromak nia anju foo moras todan ida ba Herodes, tanba nia husik deit ema sira nee hahii nia, nia la haruka sira hahii Maromak. Entaun ular haan nia isin too mate. \p \v 24 Maibee ema barak liu tan rona Maromak nia liafuan, i sarani sira aumenta ba beibeik. \p \v 25 Bainhira Barnabé ho Saulo lori tiha sarani Antiokia sira nia oferta ba Jerusalém, sira fila fali ba Antiokia. Sira lori ho ema ida naran João, ema mos bolu nia Marcos. \c 13 \s1 Sarani Antiokia haruka Barnabé ho Saulo baa halao Maromak nia servisu \p \v 1 Sarani sira iha sidade Antiokia, balu profeta hodi foo tutan Maromak nia lia menon, i balu mestri hodi hanorin Maromak nia liafuan. Sira nee mak: \q2 Barnabé, \q2 Simeão, ema mos bolu Metan, \q2 Lúcio husi sidade Sirene, \q2 Manaen, nia liurai Herodes nia kolega komesa sira sei kiik,\f + \fr 13:1 \ft b: Iha nee la klaru, Manaen nee Herodes nia kolega dezde kiik ka, Herodes nia maun ka alin hakiak. Herodes nee mak liurai Herodes Antipas. Nia mak oho João Sarani Nain. \f* \q2 ho mos Saulo. \p \v 2 Iha loron ida, sira halo jejun hodi adora Nai Maromak, Espiritu Santu dehan ba sira, “Haketak Barnabé ho Saulo mai Hau atu halao servisu nebee Hau prepara tiha ona ba sira.” \v 3 Entaun sira halo orasaun ho jejun tan, depois sira tau liman ba Barnabé ho Saulo hodi haruka sira baa halao servisu nee. \s1 Barnabé ho Saulo baa iha rai Xipre \p \v 4-5 Nunee Espiritu Santu haruka Barnabé ho Saulo baa. João Marcos mos akompanha hodi ajuda sira. Sira lao uluk ba iha sidade Seléusia, depois sae roo ba rai Xipre, i tuun iha sidade Salamina. Too iha nebaa, sira tama-sai ema Judeu nia uma kreda hodi foo sai Maromak nia liafuan. \p \v 6 Depois sira lao husi aldeia ba aldeia iha rai Xipre tomak too iha sidade Pafos. Iha Pafos nee, sira hetan matan-dook ida naran Barjesus. Nia ema Judeu, i sempre lohi ema dehan nia Maromak nia profeta. \v 7 Nia belun diak ho governador rai nee, naran Sérgio Paulo. Governador nee ema matenek, i nia haruka ema baa bolu Barnabé ho Saulo, tanba nia hakarak rona Maromak nia liafuan. \v 8 Maibee Barjesus tau lia ba governador para la bele fiar ba Jesus. Barjesus nee nia naran seluk Elimas, nee katak “matan-dook”. \p \v 9 Depois Espiritu Santu domina Saulo, ema mos bolu Paulo. Nia fihir di-diak ba matan-dook nee hodi dehan, \v 10 “O nee Satanás nia oan! O bosok-teen, i o nia laran nakonu ho buat aat. Buat hotu-hotu nebee diak, o kontra hotu. O sempre bobar lia loos kona ba Nai Maromak. \v 11 Tanba nee, Nai Maromak sei kastigu o. O nia matan sei delek tiha, too o la haree tan loro matan nia naroman durante tempu ida.” \p Derepenti abu-abu nakukun ida taka tiha nia, too nia la haree buat ida. Nia lamas ba-mai buka ema para kaer nia liman hodi hatudu dalan ba nia. \p \v 12 Bainhira governador haree saida mak akontese, nia fiar ba Jesus. Nia admira ho apostolu sira nia hanorin kona ba Nai Jesus. \s1 Paulo haklaken kona ba Nai Jesus ba ema Antiokia \p \v 13 Husi sidade Pafos, Paulo ho nia kolega sira sae roo hodi baa iha sidade Perga iha provinsia Panfília. Too iha nebaa, João Marcos lao husik hela sira hodi fila ba Jerusalém. \v 14 Husi Perga, sira lao ain ba iha sidade Antiokia iha provinsia Pisídia. \p Iha loron Sabadu, Paulo ho Barnabé baa tuur iha ema Judeu sira nia uma kreda. \v 15 Iha nebaa ema lee liafuan balu husi Moisés nia livru ho mos livru profeta sira nian. Depois responsavel sira iha uma kreda nee haruka ema baa husu ba Paulo ho Barnabé dehan, “Maun sira, se imi iha liafuan ruma atu foo sai mai ami para hametin ami nia laran, halo favor bele koalia.” \p \v 16 Entaun Paulo hamriik, i halo sinal ho liman husu para sira nonook. Depois nia hahuu koalia dehan, “Israel oan sira ho imi husi nasaun seluk nebee adora Maromak, rona mai! \p \v 17 Maromak, Ida nebee ita ema Israel adora nee, hili ita nia bei-ala sira hori uluk. Nia halo sira nia jerasaun aumenta barak durante sira hela nudar ema lao rai iha Ejitu. Too ikus Maromak hatudu Nia kbiit boot hodi hasai sira husi Ejitu nee.\x + \xo 13:17 \xt Ézodu (Keluaran) 1:7, 12:51\x* \v 18 Durante tinan haat-nulu sira iha rai fuik maran, Maromak pasiensia ho sira nia hahalok.\x + \xo 13:18 \xt Númerus (Bilangan) 14:34; Deuteronómiu (Ulangan) 1:31\x* \v 19 Ikus mai, Maromak halo lakon tiha nasaun hitu iha rai Kanaán hodi foo rai nee ba ita nia bei-ala sira para sai sira nian.\x + \xo 13:19 \xt Deuteronómiu (Ulangan) 7:1; Josué 14:1\x* \v 20 Nee hotu haan tinan atus haat lima-nulu. \p Depois Maromak foti juis hodi ukun sira, too tempu profeta Samuel.\x + \xo 13:20 \xt Juis sira (Hakim) 2:16; 1 Samuel 3:20\x* \v 21 Bainhira Samuel ukun sira, ita nia bei-ala sira husu para bele iha liurai. Nunee Maromak foti Kis nia oan Saul, husi suku Benjamim sai liurai, i Saul ukun durante tinan haat-nulu.\x + \xo 13:21 \xt 1 Samuel 8:5, 10:21\x* \v 22 Depois Maromak hatuun tiha Saul hodi foti fali David sai liurai. Maromak dehan, ‘Jessé nia oan David nee monu ba Hau nia laran. Nia sei halo tuir hotu buat nebee Hau hakarak.’\x + \xo 13:22 \xt 1 Samuel 13:14, 16:12; Salmus (Mazmur) 89:20\x* \v 23 Maromak promete atu haruka David nia Jerasaun ida mai hodi salva povu Israel. Salvador nee mak Jesus.” \p \v 24 “Molok Jesus hahuu Nia servisu, João foo sai ba ema Israel tomak katak sira tenki hakribi sira nia sala hodi simu batizmu.\x + \xo 13:24 \xt Marcos 1:4; Lucas 3:3\x* \v 25 Maibee bainhira João nia servisu atu remata, nia hatete, ‘Imi hanoin hau nee see? Imi hanoin hau mak Ida nebee imi hein hela nee ka? Lae. Maibee Ema nee atu mai ona. Nia boot liu hau. Atu kore deit Nia sandalias talin mos, hau la serve.’\x + \xo 13:25 \xt Mateus 3:11; Marcos 1:7; Lucas 3:16; João 1:20,27\x* \p \v 26 Maun-alin sira, imi nebee Abraão nia jerasaun, ho mos imi husi nasaun seluk nebee hamtauk ba Maromak. Liafuan Diak kona ba salvasaun nee, Maromak hatoo tiha ona mai ita. \v 27 Povu Jerusalém ho sira nia nai ulun sira la hatene katak, Jesus nee mak Ema nebee atu mai salva sira. Sira la kompriende profeta sira nia liafuan nebee Sabadu-Sabadu ema lee sai iha uma kreda. Tanba nee, sira desidi kastigu mate Jesus. Maibee sira nia hahalok nee tuir lo-loos profeta sira nia liafuan nebee sira rona beibeik nee. \v 28 Sira la hetan razaun ida para hamonu kastigu mate ba Jesus. Bele nunee mos, sira husu ba governador Pilatus atu haruka ema oho Nia.\x + \xo 13:28 \xt Mateus 27:22-23; Marcos 15:13-14; Lucas 23:21-23; João 19:15\x* \v 29 Depois sira halo tuir hotu buat nebee hakerek ona iha Livru Sagradu kona ba Jesus. Hotu tiha sira hatuun fila fali Nia mate isin husi krus hodi lori baa haloot iha rate.\x + \xo 13:29 \xt Mateus 27:57-61; Marcos 15:42-47; Lucas 23:50-56; João 19:38-42\x* \v 30 Maibee Maromak halo Jesus moris fali husi mate. \v 31 Bainhira Jesus moris fila fali, Nia hatudu Aan fila-fila durante loron barak nia laran ba ema sira nebee uluk lao hamutuk ho Nia husi provinsia Galileia too Jerusalém. Sira nee mak agora sai sasin ba ita nia povu Israel nee.”\x + \xo 13:31 \xt Apostolu sira nia Istoria 1:3\x* \p \v 32 Paulo hatutan tan dehan, “Ami nain rua hatoo Liafuan Diak ba imi kona ba buat nebee mak Maromak promete ona ba ita nia bei-ala sira. \v 33 Ba ita nebee sira nia jerasaun, Maromak kumpri ona promesa nee bainhira Nia halo Jesus moris fali husi mate. Nee tuir liafuan nebee hakerek iha livru Salmus kapitulu rua dehan, \q1 ‘O nee Hau nia Oan. \q2 Ohin loron Hau deklara katak Hau nee O nia Aman.’\x + \xo 13:33 \xt Salmus (Mazmur) 2:7\x* \p \v 34 Hori uluk Maromak promete ona dehan, Nia sei halo Jesus moris fali, i Jesus sei la mate tan. Nunee Maromak halo tuir Nia liafuan nebee dehan, \q1 ‘Bensaun nebee uluk Hau promete atu foo ba David, \q2 agora Hau sei foo ba imi.’\x + \xo 13:34 \xt Isaias 55:3\x* \p \v 35 Iha Salmus seluk mos hatete, \q1 ‘Maromak la husik Nia Ema Santu nia isin dodok iha rate laran.’\x + \xo 13:35 \xt Salmus (Mazmur) 16:10\x* \p \v 36 Nee laos koalia kona ba liurai David. Tanba liurai David serbi nia povu tuir Maromak nia hakarak, depois nia mate. Ema hakoi nia hamutuk ho nia bei-ala sira, i nia mate isin dodok tiha ona. \v 37 Maibee Salmus nee koalia kona ba Ema ida nebee Maromak halo moris fali husi mate, Ema nee nia mate isin la dodok. \p \v 38 Nee duni maun-alin sira, ami foo sai ba imi para imi hatene, so liu husi Jesus deit mak ita bele hetan perdaun. \v 39 Nee dehan katak, see-see deit mak fiar ba Jesus, Maromak hamoos hotu nia sala hodi simu nia. Moisés nia lei la bele halo ita sai moos iha Maromak nia oin. \v 40 Kuidadu para buat nebee Maromak hatoo liu husi profeta sira la bele akontese ba imi. Sira dehan, \q1 \v 41 ‘Imi nebee gosta hatete aat Hau, rona mai! \q2 Imi sei admira, depois mohu tiha. \q1 Tanba Hau atu halo buat ruma iha imi nia tempu. \q2 Ema konta buat nee ba imi mos, \q3 imi sei la fiar.’ ”\x + \xo 13:41 \xt Habakuk 1:5\x* \p \v 42 Hotu tiha Paulo ho Barnabé sai husi uma kreda. Sira sai dadauk, ema sira iha nebaa husu atu Sabadu oin sira fila fali mai hodi esplika buat sira nee diak liu tan. \v 43 Bainhira sira hotu sai, ema Judeu ho mos ema laos Judeu nebee hamtauk Maromak, barak lao tuir Paulo ho Barnabé. I apostolu nain rua nee koalia tan ho sira hodi foo hanoin ba sira atu laran metin nafatin ba Maromak, tanba Nia hatudu ona Nia laran diak ba sira. \s1 Nai ulun Judeu tau lia ba povu hodi kontra Paulo ho Barnabé \p \v 44 Sabadu tuir mai, kuaze ema hotu iha sidade nee mai rona Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus. \v 45 Bainhira nai ulun Judeu sira haree ema barak mai rona Paulo ho Barnabé, sira laran moras. Nunee sira hatete aat Paulo i kontra nia liafuan. \p \v 46 Maibee Paulo ho Barnabé koalia ho aten brani dehan, “Maromak haruka ami foo uluk Nia Liafuan ba ema Judeu. Maibee imi lakohi simu. Nee hatudu katak imi la merese atu hetan moris rohan-laek. Nunee agora, ami sei lori Liafuan Diak nee ba ema nebee laos Judeu. \v 47 Tanba Nai Maromak foo ona orden mai ami dehan, \q1 ‘Hau foti ona o hanesan ahi-oan hodi lori naroman ba ema nebee laos Judeu, \q2 atu o lori Maromak nia salvasaun ba iha mundu tomak.’ ”\x + \xo 13:47 \xt Isaias 42:6, 49:6\x* \p \v 48 Bainhira ema sira nebee laos Judeu rona nunee, sira kontenti. Sira gaba Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus, i ema sira nebee mak Maromak desidi ona para hetan moris rohan-laek, sira hotu fiar ba Jesus. \p \v 49 Nunee Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus hatutan husi ibun ba ibun iha rejiaun nee tomak. \p \v 50 Maibee ema Judeu sira tau lia ba senhora balu nebee riku i hamtauk ba Maromak, ho mos ba nai ulun sira iha sidade nee. I sira tuu lia ba povu para halo terus Paulo ho Barnabé, too duni sai sira husi rejiaun nee. \v 51 Molok sira nain rua sai, sira hisik rai rahun husi sira nia ain hanesan sinal katak, ema iha sidade nee lakohi rona ba Maromak. I sira baa fali iha sidade Ikóniu.\x + \xo 13:51 \xt Mateus 10:14; Marcos 6:11; Lucas 9:5, 10:11\x* \p \v 52 Maibee sarani sira iha Antiokia laran haksolok, i Espiritu Santu domina sira. \c 14 \s1 Paulo ho Barnabé iha sidade Ikóniu \p \v 1 Bainhira Paulo ho Barnabé too iha sidade Ikóniu, sira nain rua baa iha ema Judeu nia uma kreda, hanesan baibain. Iha nebaa sira hanorin kona loos ema nia laran, too ema Judeu ho mos ema nebee laos Judeu, barak fiar ba Jesus. \v 2 Maibee ema Judeu sira nebee lakohi fiar, sira tau lia ba ema balu nebee laos Judeu para odi sarani sira. \v 3 Maski nunee Paulo ho Barnabé hela kleur iha nebaa. Sira nain rua brani koalia kona ba Nai Jesus. I Nia foo kbiit ba sira hodi halo milagre ho sinal oi-oin nebee halo ema admira. Nunee Nia hatudu mo-moos katak buat nebee sira koalia kona ba Nia laran diak nee loos. \v 4 Povu iha sidade nee fahe ba rua. Balu tuir ema Judeu sira nebee lakohi fiar ba Jesus, ema seluk tuir apostolu sira. \p \v 5 Iha ema Judeu balu ho ema balu nebee laos Judeu, hamutuk ho sira nia boot sira, kombina malu atu halo terus apostolu sira i tuda sira ho fatuk. \v 6 Maibee sira nain rua rona kona ba planu nee, entaun sira halai. Sira baa sidade Listra ho Derbe iha provinsia Likaónia, ho mos ba rai sira nebee besik. \v 7 Iha nebaa sira foo sai nafatin Liafuan Diak. \s1 Paulo ho Barnabé iha sidade Listra ho Derbe \p \v 8 Iha Listra, iha mane ida ain aat komesa nia moris mai, nia nunka lao. Nia tuur \v 9 hodi rona Paulo koalia. Paulo fihir di-diak nia, i haree katak ema nee fiar dehan Jesus bele kura nia. \v 10 Entaun nia bolu, “Hamriik ona!” Rona nunee, ema nee haksoit sae kedas i komesa lao. \p \v 11 Ema barak haree buat nebee Paulo halo, entaun sira hakilar ho sira nia lian Likaónia dehan, “Nee maromak nain rua nebee nakfilak aan ba ema hodi tuun mai iha mundu.” \v 12 Sira hanoin Barnabé mak sira nia maromak ida naran Zeus. I Paulo, sira hanoin dehan maromak Hermes, tanba baibain nia mak koalia.\f + \fr 14:12 \ft Ema Listra fiar ba maromak oi-oin deit. Sira fiar katak maromak ida nebee boot liu mak Zeus, ema mos bolu Júpiter. Ida nebee foo tutan nia liafuan mak Hermes, nia naran seluk Merkúriu.\f* \v 13 Iha uma lulik ida besik loos sidade nee, baibain ema adora Zeus iha nebaa. Ema nebee toma konta uma lulik nee dada karau aman balu i kesi ai funan halo kabuar lori ba iha portaun sidade nee. Nia ho ema barak nee hakarak halo sakrifisiu hodi adora apostolu nain rua nee. \p \v 14 Maibee bainhira Barnabé ho Paulo rona katak ema atu adora sira, sira lees tiha sira nia ropa hanesan sinal katak sira la konkorda. I sira halai tama iha ema lubun boot nee nia leet hodi hakilar dehan, \v 15 “Maluk sira! Nusaa mak imi halo fali nunee? Ami laos Maromak! Ami nee ema hanesan mos imi. Ami mai hatoo Liafuan Diak ba imi, atu imi husik tiha imi nia lulik sira nebee la iha folin nee hodi tuir Maromak Moris. Nia mak halo lalehan, rai, tasi ho buat hotu-hotu iha laran.\x + \xo 14:15 \xt Ézodu (Keluaran) 20:11; Salmus (Mazmur) 146:6\x* \v 16 Uluk Maromak husik nasaun sira moris tuir sira ida-idak nia hakarak. \v 17 Maibee Maromak hatudu sinal oi-oin atu nasaun hotu hatene katak, Maromak nee diak duni. Nia mak haruka udan mai imi. Nia mak halo imi nia toos foo ai haan tuir nia tempu. Nia mak foo hahaan ba imi, i halo imi nia laran kontenti.” \v 18 Maski Barnabé ho Paulo koalia nunee, maibee ema lubun boot nee ulun toos nafatin atu oho karau sira nee hodi halo sakrifisiu ba sira. Maibee too ikus sira nain rua konsege bandu sira. \p \v 19 Depois ema Judeu balu too mai husi sidade Antiokia ho Ikóniu. Sira tau lia ba povu hodi kontra apostolu nain rua, too sira mos tuda Paulo ho fatuk, i rasta nia sai husi sidade. Sira hanoin dehan nia mate tiha ona. \p \v 20 Maibee sarani sira mai hamriik haleu Paulo, depois nia mos hamriik fali hodi tama ba sidade. Aban fali nia ho Barnabé sai ba sidade Derbe. \s1 Paulo ho Barnabé fila fali ba sidade Antiokia \p \v 21 Paulo ho Barnabé foo sai Liafuan Diak iha Derbe, i ema barak komesa tuir Jesus. Depois sira nain rua fila fali ba Listra. Husi nebaa sira lao ba Ikóniu, depois kontinua baa Antiokia iha provinsia Pisídia. \v 22 Iha fatin hirak nee, sira nain rua hametin sarani sira nia laran atu sira kaer metin nafatin sira nia fiar ba Jesus. Sira dehan, “Ita tenki hetan terus barak lai foin ita tama iha Maromak nia reinu iha lalehan.” \p \v 23 Paulo ho Barnabé foti ema balu sai responsavel ba sarani sira iha fatin ida-idak. Sira halo orasaun ho jejun hodi entrega responsavel sira ba Nai Jesus tanba sira laran metin ba Nia. \p \v 24 Paulo ho Barnabé kontinua lao liu husi provinsia Pisídia too iha provinsia Panfília. \v 25 Sira foo sai Maromak nia liafuan iha sidade Perga, depois baa iha sidade Atália. \v 26 Iha nebaa sira sae roo hodi fila ba sidade Antiokia iha provinsia Síria. Iha sidade nee mak sarani sira uluk entrega sira nain rua ba Maromak nia liman hodi halao Nia servisu. Agora sira nia servisu nee remata ona. \p \v 27 Too iha Antiokia, Paulo ho Barnabé halibur sarani sira hodi konta buat hotu-hotu nebee Maromak halo ona liu husi sira. Sira mos foo hatene dehan Maromak loke ona dalan ba ema sira nebee laos Judeu hodi fiar ba Jesus. \v 28 I sira nain rua hela kleur ho sarani sira iha nebaa. \c 15 \s1 Nai ulun sarani sira halibur hamutuk iha Jerusalém \p \v 1 Iha tempu nebaa ema sarani balu mai husi Judeia too iha Antiokia. Sira hanorin sarani sira dehan, “Se imi hakarak hetan salvasaun, imi tenki sunat tuir lisan nebee Moisés rai hela ba ita.”\x + \xo 15:1 \xt Levítiku (Imamat) 12:3\x* \v 2 Maibee Paulo ho Barnabé haksesuk malu makaas ho sira. Tanba sira kontra malu nunee, sarani sira desidi para haruka Paulo ho Barnabé ho mos sarani balu husi Antiokia lori problema nee ba apostolu sira ho responsavel sira iha Jerusalém. \v 3 Entaun sarani sira iha Antiokia haruka delegasaun nee baa. Sira lao liu husi provinsia Fenísia ho Samaria, i sira konta ba sarani sira iha nebaa katak, ema nebee laos Judeu mos fiar ona ba Jesus. Rona nunee sarani sira haksolok. \p \v 4 Bainhira sira too iha Jerusalém, apostolu sira ho responsavel sira ho mos sarani sira tomak simu sira ho diak. Paulo ho Barnabé foo hatene buat hotu nebee Maromak halo ona liu husi sira. \p \v 5 Maibee sarani Judeu balu husi grupu Farizeu hamriik hodi dehan, “Se ema nebee laos Judeu hakarak tuir Jesus, entaun sira tenki sunat ho mos tuir lei seluk nebee Maromak foo liu husi Moisés.” \p \v 6 Entaun apostolu sira ho responsavel sira halibur hamutuk hodi rezolve problema ida nee. \v 7 Sira diskuti ba-mai. Too ikus, Pedro hamriik hodi dehan, “Maun-alin sira, imi hatene katak, uluk Maromak hili hau husi imi atu lori Liafuan Diak ba ema sira nebee laos Judeu, atu sira mos bele fiar ba Jesus.\x + \xo 15:7 \xt Apostolu sira nia Istoria 10:1-43\x* \v 8 Maromak hatene ita ida-idak nia laran. Nia mak foo Espiritu Santu ba sira, hanesan uluk Nia foo ba ita. Ho nunee Maromak hatudu mai ita katak Nia simu sira.\x + \xo 15:8 \xt Apostolu sira nia Istoria 2:4, 10:44\x* \v 9 Nia haree sira ho ita hanesan. Nia hamoos ona sira nia laran tanba sira fiar ba Jesus, hanesan mos Nia hamoos ona ita nia laran. \v 10 Entaun nusaa mak imi koko Maromak hodi foo todan ba sarani sira nebee laos Judeu nee?! Ita ho ita nia bei-ala sira nunka bele halo tuir Moisés nia lei tomak. Agora imi hakarak obriga fali sira halo tuir buat sira nee hotu ka? \v 11 La bele! Tanba ita fiar katak, liu husi ita nia Nai Jesus nia laran diak mak ita ema Judeu hetan salvasaun. Ema nebee laos Judeu mos nunee.” \p \v 12 Hotu tiha Barnabé ho Paulo konta milagre ho sinal oi-oin nebee Maromak halo liu husi sira iha ema laos Judeu nia leet. Ema nebee tuir enkontru nee nonook hodi rona. \v 13 Bainhira sira nain rua koalia hotu, Tiago dehan, “Maun-alin sira, imi rona hau lai! \v 14 Simão Pedro\f + \fr 15:14 \ft Iha nee Lucas hakerek “Simão”. Nee Pedro nia naran seluk.\f* konta ona mai ita kona ba tempu nebee Maromak fo-foun hatudu Nia domin ba ema nebee laos Judeu hodi foti sira sai Nia povu. \v 15 Nee hanesan ho buat nebee Maromak foo sai liu husi Nia profeta sira nunee: \q1 \v 16 ‘David nia ukun monu tiha ona, \q2 nia uma naksobu tiha ona. \q1 Maibee too tempu ida, Hau sei fila fali mai \q2 hodi harii fila fali nia ukun, \q3 i halo metin fila fali. \q1 \v 17 Nunee ema husi nasaun sel-seluk bele mai buka Hau nudar sira nia Nai. \q2 Jentiu sira nebee Hau bolu tiha ona sai Hau nia povu, sei mai hotu. \q1 Hau, Nai Maromak mak koalia. \q2 \v 18 Hau foo hatene tiha ona buat sira nee hori uluk kedas.’ ”\x + \xo 15:18 \xt Amós 9:11-12\x* \p \v 19 Tiago hatutan tan dehan, “Nee duni tuir hau nia hanoin, ita keta foo todan ba ema laos Judeu nebee desidi atu tuir Maromak. \v 20 Ita tenki hakerek karta ida ba sira, para foo hatene dehan sira la presiza tuir ita nia lei hotu. Ita foo hanoin deit ba sira dehan, sira la bele haan naan nebee mak hamulak tiha ona ba lulik. Sira la bele halo sala seksual. Sira la bele haan animal nia raan. I la bele haan naan husi animal nebee la koa kakorok hodi hasai nia raan.\x + \xo 15:20 \xt Ézodu (Keluaran) 34:15-17; Levítiku (Imamat) 17:10-16, 18:6-23\x* \v 21 Buat sira nee laos foun ba sira. Tanba hori uluk too agora, Sabadu-Sabadu ema lee sai Moisés nia lei iha uma kreda Judeu nian hotu-hotu, i ema esplika lei nee iha aldeia ida-ida.” \s1 Nai ulun sarani sira haruka karta ba sarani sira nebee laos Judeu \p \v 22 Depois apostolu sira ho responsavel sira ho sarani sira hotu iha Jerusalém konkorda atu haruka ema baa foo hatene kona ba sira nia desizaun ba sarani sira iha sidade Antiokia. Sira hili ema nain rua nebee sarani sira respeita. Ida naran Judas, ema mos bolu Barsabás. Ida seluk naran Silas. Sira haruka ema nain rua nee baa hamutuk ho Paulo ho Barnabé. \v 23 Sira lori karta ida hakerek nunee: \pi1 “Ba ami nia maluk sarani nebee laos Judeu iha sidade Antiokia, iha provinsia Síria tomak, ho mos provinsia Silísia. \pi1 Kumprimentus husi ami apostolu ho responsavel sira iha Jerusalém. \pi1 \v 24 Ami rona dehan, iha ema balu husi Jerusalém baa hanorin imi la loos, halo imi nia laran susar ho laran ru-rua kona ba salvasaun. Ema sira nee, laos ami mak haruka baa. \v 25-27 Entaun ami hotu laran ida desidi haruka ema balu ba imi atu hatoo rasik saida mak hakerek iha karta laran nee. Ami hili Judas ho Silas. Sira sei baa hamutuk ho ita nia maluk doben Barnabé ho Paulo. Barnabé ho Paulo nee foo aan ba mate tanba tuir ita nia Nai Jesus Kristu. \pi1 \v 28 Espiritu Santu foo hatene ona ba ami, i ami mos konkorda atu la bele foo todan ba imi hodi obriga imi tuir lei Judeu nian tomak. Iha deit lei balu mak imi presiza halo tuir mak nee: \q2 \v 29 La bele haan naan nebee mak hamulak tiha ona ba lulik. \q2 La bele haan animal nia raan. \q2 La bele haan naan husi animal nebee la koa kakorok hodi hasai nia raan. \q2 La bele halo sala seksual. \pi1 Se imi halo tuir buat hirak nee, diak ona. \pi1 Mak nee deit. Adeus.” \p \v 30 Sira nain haat simu tiha karta nee, sira lori ba sidade Antiokia. Too iha nebaa, sira halibur sarani sira hotu hodi entrega karta nee ba sira. \v 31 Bainhira sarani sira lee tiha surat nee, sira haksolok, tanba liafuan nee hametin sira nia laran. \p \v 32 Judas ho Silas mos profeta, i sira koalia buat barak ba sarani sira hodi hametin sira nia laran i halo sira nia fiar sai forti. \v 33 Sira hela laduun kleur. Depois sira fila fali ba Jerusalém, lori kumprimentus husi sarani sira iha Antiokia ba sarani sira nebee mak haruka sira mai nee. \v 34 [Maibee Silas desidi hela nafatin iha nebaa.]\f + \fr 15:34 \ft Kopia livru nee husi tempu antigu barak. Versikulu 34 nee tama iha kopia balu, maibee iha kopia barak la tama.\f* \p \v 35 Maibee Paulo ho Barnabé hela iha Antiokia. Hamutuk ho ema barak tan, sira nain rua hanorin ho foo sai Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus. \s1 Paulo ho Barnabé fahe malu \p \v 36 Too loron ida Paulo hatete ba Barnabé, “Mai ita fila fali baa vizita fatin sira nebee uluk ita foo sai Nai Maromak nia liafuan. Ita baa haree took sarani sira nia moris oinsaa.” \v 37 Barnabé konkorda. Nia hakarak lori João baa hamutuk ho sira, João nee ema mos bolu Marcos. \v 38 Maibee Paulo lakohi lori nia, tanba uluk Marcos servisu hamutuk ho sira la too rohan, nia husik hela sira iha provinsia Panfília.\x + \xo 15:38 \xt Apostolu sira nia Istoria 13:13\x* \v 39 Paulo ho Barnabé diskuti malu makaas, too sira nain rua fahe malu. Barnabé lori Marcos baa sae roo hodi baa tiha rai Xipre. \p \v 40 Maibee Paulo hili Silas atu lao hamutuk ho nia. Sarani sira iha nebaa halo orasaun ba sira hodi entrega sira ba iha Nai Maromak nia liman. Depois sira nain rua baa ona. \v 41 Sira lao lemo-lemo iha provinsia Síria ho Silísia hodi hametin sarani sira nia laran. \c 16 \s1 Timóteo akompanha Paulo ho Silas \p \v 1 Paulo ho Silas baa iha sidade Derbe, depois kontinua lao ba iha sidade Listra. Iha nebaa sira hasoru sarani ida naran Timóteo. Nia aman ema Gregu, nia inan ema Judeu nebee fiar ba Jesus. \v 2 Sarani sira iha Listra ho Ikóniu dehan Timóteo nee ema nebee diak. \v 3 Paulo hakarak Timóteo lao hamutuk ho sira. Maibee ema Judeu iha fatin nee hatene katak Timóteo seidauk sunat tuir lisan Judeu, tanba nia aman ema Gregu. Nunee Paulo sunat nia.\f + \fr 16:3 \ft Iha tempu nebaa ema nebee la sunat la bele tama ba ema Judeu sira nia uma kreda. Se Timóteo hakarak ajuda Paulo hodi foo sai Liafuan Diak ba ema Judeu sira, entaun nia tenki sunat uluk para nia bele tama-sai iha ema Judeu sira nia leet ho livre.\f* \p \v 4 Depois sira lao husi sidade ba sidade hodi foo sai desizaun nebee apostolu sira ho responsavel sira foti ona iha Jerusalém para ema nebee laos Judeu bele halo tuir. \v 5 Ho nunee, sarani sira nia fiar metin liu tan, i loron ba loron, sarani sira aumenta barak ba beibeik. \s1 Nai Maromak haruka Paulo ho nia maluk sira ba iha Masedónia \p \v 6 Hotu tiha Espiritu Santu taka dalan para Paulo ho nia maluk sira la bele foo sai Liafuan Diak iha provinsia Ázia. Nunee sira lao haleu rejiaun Frígia ho Galásia. \v 7 Kuandu sira too iha fatin ida nebee baliza ho provinsia Mízia, sira buka atu tama ba iha provinsia Bitínia, maibee Jesus nia Espiritu la foo lisensa.\f + \fr 16:7 \ft Agora nee, provinsia nebee uluk sira bolu Frígia; Galásia, Ázia, Mízia ho Bitínia, hotu-hotu tama iha nasaun Turkia.\f* \v 8 Nunee sira lao liu husi Mízia, too iha sidade Tróade. \p \v 9 Iha kalan nee, Maromak hatudu ba Paulo hanesan mehi ida. Nia haree mane ida husi provinsia Masedónia hamriik hela hodi husu makaas dehan, “Mai iha nee hodi ajuda lai ami.” \v 10 Paulo haree tiha nunee, ami\f + \fr 16:10 \ft Livru nee Lucas mak hakerek. Iha versikulu nee; Lucas komesa uza liafuan “ami” tanba nia mos lao hamutuk ho Paulo.\f* hanoin katak Maromak haruka ami baa foo sai Liafuan Diak ba ema iha Masedónia. Nunee ami prepara aan kedas atu baa iha nebaa. \s1 Iha sidade Filipi Lídia fiar ba Nai Jesus \p \v 11 Ami sae roo iha sidade Tróade hodi baa rai Samotrásia. Aban fali ami lao ho roo nafatin too ami tuun iha sidade Neápolis. \v 12 Husi nebaa, ami lao ba iha Filipi, sidade prinsipal ida iha provinsia Masedónia, sidade nee governu Roma mak ukun. Ami hela loron ida-rua iha nebaa. \p \v 13 Loron Sabadu, ami lao sai uitoan husi sidade too iha mota ibun, tanba ami hanoin ema Judeu sira nia fatin orasaun iha nebaa. Too iha mota ibun, ami tuur koalia ho senhora balu nebee halibur malu hela iha nebaa.\f + \fr 16:13 \ft Tuir lei relijiaun Judeu nian, tenki iha mane Judeu nain sanulu foin bele harii uma kreda, feto la sura. Senhora Judeu sira nee halibur malu halo orasaun iha mota ibun tanba mane Judeu iha sidade Filipi la too atu harii uma kreda.\f* \v 14 Husi sira nee, iha ida naran Lídia husi sidade Tiatira. Senhora nee kontratu hena mesak folin kar-karun deit. Nia ema ida nebee adora Maromak. Bainhira nia rona Paulo nia liafuan, Nai Maromak loke nia laran hodi simu buat nebee Paulo koalia. \p \v 15 Depois ami foo sarani Lídia ho nia uma laran tomak. Hotu tiha nia konvida ami ba nia uma. Nia dehan, “Se imi konsidera hau fiar tebes ba Nai Jesus, entaun imi baa hela lai iha hau nia uma.” Nia husu beibeik, too ikus ami mos simu. \s1 Paulo ho Silas tama kadeia iha sidade Filipi \p \v 16 Iha loron ida, ami baa fali iha fatin orasaun nee, ami hasoru menina ida iha dalan. Nia ema nia atan. Espiritu aat tama iha nia, nunee nia bele foo hatene saida mak atu akontese aban-bainrua. Ema foo osan barak ba nia patraun para menina nee bele siik sira nia destinu. \v 17 Bainhira ami lao dadauk, menina nee hakilar tu-tuir ami dehan, “Ema sira nee serbi Maromak Aas Liu! Sira mai hatudu dalan ba imi, oinsaa imi bele hetan salvasaun.” \p \v 18 Loro-loron nia hakilar nunee, too Paulo la aguenta ona. Entaun nia fila oin ba menina nee hodi foo orden ba espiritu aat nee dehan, “Hodi Jesus Kristu nia naran, hau haruka o sai husi nia!” I espiritu aat nee sai kedas. \p \v 19 Menina nee nia patraun sira hatene katak sira nia atan la bele manaan tan osan ba sira. Entaun sira kaer Paulo ho Silas, rasta ba iha nai ulun sira nia oin, iha merkadu. \v 20 Sira lori Paulo ho Silas too iha justisa nain sira nia oin hodi dehan, “Ema sira nee ema Judeu. Sira halo rungu-ranga iha ita nia sidade nee, \v 21 tanba sira mai hanorin fali sira nia lisan. Lisan nee, ita ema Roma la bele simu, i la bele halo tuir.” \p \v 22 Rona nunee, ema lubun boot iha nebaa hirus teb-tebes too atu baku Paulo ho Silas. Justisa nain sira haruka ema lees sai tiha sira nain rua nia ropa, depois baku sira ho rota. \v 23 Sira baku Paulo ho Silas too dolar, depois lori baa sulan iha kadeia laran. Justisa nain sira haruka xefi kadeia halo seguransa metin ba sira nain rua. \v 24 Nunee xefi hatama sira ba iha kadeia segredu. Iha nebaa sira nia ain hatama ba iha ai kabelak kuak. \p \v 25 Iha kalan boot, Paulo ho Silas halo orasaun ho kanta hodi hahii Maromak. Ema dadur sira seluk iha kadeia rona hela. \v 26 Derepenti deit rai nakdoko makaas, too uma tomak nakdoko. Odamatan kadeia nian nakloke hotu, korenti nebee kesi ema dadur sira mos namkore hotu. \p \v 27 Iha momentu nee, xefi kadeia hadeer, nia haree odamatan kadeia nian nakloke hotu. Haree nunee, nia hanoin ema dadur sira halai tiha ona, entaun nia losu nia surik atu oho aan. \v 28 Maibee Paulo bolu ho lian makaas dehan, “La bele oho aan! Ami hotu sei iha nee.” \p \v 29 Xefi kadeia husu ahi-oan, i halai tama ba kadeia laran. Nia tauk ho nakdedar hodi hakneak iha Paulo ho Silas nia ain. \p \v 30 Depois nia lori sira sai husi kadeia laran, i nia husu dehan, “Senhor sira, hau tenki halo saida atu hau bele hetan salvasaun?” \p \v 31 Sira nain rua hataan, “Fiar ba Nai Jesus mak Maromak sei salva ita. Nunee mos ho ita nia uma laran tomak.” \v 32 Depois Paulo ho Silas esplika Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus ba xefi kadeia ho ema hotu nebee iha hela nia uma. \v 33 Iha oras nee kedas, xefi nee lori Paulo ho Silas baa hamoos sira nia kanek. I sira foo sarani nia ho mos ema hotu nebee hela iha nia uma laran. \v 34 Depois nia lori sira nain rua ba iha nia uma hodi foo hahaan ba sira. Nia ho ema hotu iha nia uma laran kontenti teb-tebes tanba fiar ona ba Maromak. \p \v 35 Iha aban dadeer-saan, justisa nain sira haruka polisia hatoo orden ba xefi kadeia para hasai tiha Paulo ho Silas husi kadeia. \p \v 36 Nunee xefi foo hatene ba Paulo dehan, “Justisa nain sira foo orden ona atu hasai ita ho Silas. Entaun senhor sira bele baa ona. Fila ho laran hakmatek!” \p \v 37 Maibee Paulo hatete ba polisia sira, “Ami ema sidadaun Roma. Nunee ami iha direitu atu governu tesi ami nia lia lai mak foin bele kastigu ami. Maibee sira seidauk buka hatene ami nia sala saida, sira baku uluk ami iha ema barak nia oin. Depois sira hatama ami ba kadeia. Agora sira hakarak atu hasai ami nonook husi kadeia ka?! Nee la bele! Haruka ema boot sira mai rasik hodi akompanha ami sai.” \p \v 38 Polisia sira nee baa hatoo Paulo nia lia menon nee ba justisa nain sira. Bainhira sira rona katak Paulo ho Silas sidadaun Roma, sira tauk teb-tebes. \v 39 Nunee justisa nain sira baa iha kadeia. Sira husu deskulpa ba Paulo ho Silas, depois lori sira nain rua sai husi kadeia, i husu atu sira sai tiha husi sidade nee. \v 40 Bainhira Paulo ho Silas sai tiha husi kadeia, sira baa tan iha Lídia nia uma. Iha nebaa sira koalia ho sarani sira hodi hametin sira nia laran, depois sira sai husi sidade nee. \c 17 \s1 Paulo ho Silas baa iha sidade Tesalónika \p \v 1 Paulo ho Silas kontinua sira nia viajen liu husi sidade Anfípolis ho Apolónia, too sidade Tesalónika. Iha sidade nee, iha uma kreda ema Judeu nian. \p \v 2 Entaun Paulo baa tama iha uma kreda nee, tanba iha nebee-nebee deit nia baibain halo hanesan nee. Durante Sabadu tolu tu-tuir malu nia foti liafuan husi Livru Sagradu hodi diskuti ho sira. \v 3 Nia esplika liafuan nee ba sira hodi hatudu katak Mesias, Salvador nebee Maromak haruka mai tenki hetan terus too mate, depois moris fila fali. Paulo hatete, “Jesus ida nebee hau foo sai ba imi nee mak Mesias.” \v 4 Iha ema barak simu Paulo nia liafuan, i sira tuir Paulo ho Silas. Sira nee mak ema Judeu balu, ema Gregu barak nebee hamtauk Maromak, ho mos senhora balu nebee naran boot iha sidade nee. \p \v 5 Maibee ema Judeu sira balu laran moras ba Paulo ho Silas. Nunee sira halibur ema bandidu sira husi merkadu hodi halo rungu-ranga boot iha sidade laran. Depois ema lubun boot nee asalta ema ida naran Jason nia uma hodi buka Paulo ho Silas atu bele dada sira sai mai iha ema barak nee nia oin. \v 6 Maibee sira buka la hetan. Nunee sira kaer fali Jason ho ema sarani balu hodi lori ba iha justisa nain sidade nee ninian. Too iha nebaa sira hakilar dehan, “Ema sira nebee halo rungu-ranga iha mundu tomak, agora tama ona iha ita nia sidade, \v 7 i Jason simu sira iha nia uma. Ema sira nee hotu kontra liurai boot César nia lei. Sira dehan Ema ida naran Jesus mak Liurai.” \p \v 8 Rona nunee, justisa nain sira ho ema lubun boot nee konfuzaun. \v 9 Justisa nain sira haruka Jason ho sarani sira seluk selu multa para sira la bele halo tan. Depois justisa nain sira husik tiha sira. \s1 Paulo ho Silas baa iha sidade Bereia \p \v 10 Iha kalan nee kedas, sarani sira iha sidade Tesalónika haruka Paulo ho Silas ba iha sidade Bereia. Too iha nebaa, sira baa tama iha uma kreda ema Judeu nian hodi hanorin. \v 11 Ema Judeu sira iha Bereia, sira nia laran nakloke atu rona Paulo nia hanorin, laos hanesan ema Tesalónika. Sira haksolok teb-tebes simu Liafuan Diak kona ba Jesus. Loro-loron sira lee Livru Sagradu hodi buka hatene, Paulo nia liafuan nee loos ka lae. \v 12 Ema Judeu barak fiar ba Jesus. Nunee mos senhora Gregu balu nebee naran boot ho mos mane Gregu barak. \p \v 13 Maibee bainhira ema Judeu sira iha Tesalónika rona dehan Paulo hanorin Maromak nia liafuan iha Bereia, sira baa tau lia ba ema sira iha nebaa para kontra Paulo. \v 14 Entaun sarani sira iha Bereia lori sai kedas Paulo ba iha tasi ibun. Maibee Silas ho Timóteo hela nafatin iha Bereia. \v 15 Sarani sira nebee akompanha Paulo nee baa hamutuk ho nia too iha sidade Atenas. Depois sira fila fali ba Bereia, sira lori lia menon husi Paulo atu Silas ho Timóteo baa lalais hasoru nia iha nebaa. \s1 Paulo debate ho matenek nain sira iha sidade Atenas \p \v 16 Bainhira Paulo sei hein hela Silas ho Timóteo iha Atenas, nia laran susar teb-tebes, tanba nia haree estatua lulik iha nebee-nebee. \p \v 17 Nunee Paulo baa iha uma kreda ema Judeu nian hodi diskuti ho ema Judeu ho mos ema laos Judeu nebee mak hamtauk Maromak. Loro-loron nia mos baa iha merkadu hodi koalia ho ema see deit mak iha nebaa. \v 18 Depois ema matenek balu husi grupu Epikureu ho grupu Estoiku\f + \fr 17:18 \ft Ema husi grupu Epikureu nee tuir mestri ida naran Epikureu. Nia hanorin dehan, moris haksolok deit mak prinsipal liu. Grupu Estoiku tuir mestri seluk ida naran Zeno. Nia hanorin dehan, ema tenki domina nia aan i simu nia destinu.\f* komesa diskuti malu ho nia. Kuandu Paulo foo sai Liafuan Diak kona ba Jesus ho mos kona ba ema mate moris fali, matenek nain sira nee balu dehan, “Regador nee koalia saida mak nee?!” Balu tan hatete, “Keta halo be nia haklaken kona ba rai seluk nia maromak fali.” \p \v 19 Depois sira lori Paulo ba iha fatin nebee matenek nain sira baibain halibur malu, iha foho kiik ida naran Areópagu. Too iha nebaa, sira husu ba nia, “Buat nebee senhor hanorin nee foun. Ami hakarak hatene senhor hanorin saida loos. \v 20 Tanba buat nebee senhor koalia nee, ami foin rona, i ami hakarak kompriende di-diak.” \v 21 Sira husu nunee tanba ema Atenas sira ho ema estranjeiru sira nebee hela iha sidade nee gosta loos rona ideia foun hodi debate ideia sira nee, too la foo tempu ba buat seluk. \p \v 22 Entaun Paulo hamriik iha ema matenek nain sira nia oin hodi hataan nunee: “Ema Atenas sira, hau haree imi badinas teb-tebes moris tuir relijiaun. \v 23 Tanba bainhira hau lao lemo-lemo iha sidade nee, hau haree imi iha fatin oi-oin hodi adora lulik. Hau mos haree altar ida hakerek dehan, ‘Fatin hamulak ba maromak ida nebee ita la hatene.’ Maromak nebee imi adora maski la hatene nee mak agora hau atu foo hatene ba imi. \p \v 24 Maromak nee mak halo mundu ho buat hotu-hotu iha mundu nee. Nia mak lalehan ho rai nia Nai. Nunee Nia la hela iha uma lulik nebee mak ema halo. \v 25 Nia mak foo iis ho foo moris ba ita ema hotu-hotu. Buat hotu-hotu nebee ita iha, Nia mak foo. Nunee Nia la presiza atu ita ema foo ajuda ba Nia.\x + \xo 17:25 \xt Isaias 42:5\x* \v 26 Husi ema ida, Maromak halo nasaun hotu-hotu, atu nunee sira nia povu hela keta-ketak iha mundu tomak. Nia haketak nasaun sira ida-idak ho sira nia rain rasik. Nia desidi nanis, nasaun ida-idak nia tempu harii i tempu atu monu. \v 27 Maromak halo nunee atu ita ema buka hatene Nia, i karik buka di-diak too hetan. Afinal Maromak la dook husi ita ida-ida. \v 28 Iha ema dehan, ‘Nia mak halo ita moris, i halo ita book aan. Ita iha tanba Nia.’ Hakerek nain ida husi imi nia rai mos dehan, ‘Ita nee Nia oan.’ \p \v 29 Loos duni. Ita nee Maromak nia oan. Tanba nee, keta hanoin dehan Maromak nee hanesan estatua nebee ema badaen halo ho osan mean ka osan mutin ka fatuk, tuir sira nia hanoin. \v 30 Uluk ema halo buat beik hanesan nee, Maromak husik deit. Maibee agora Nia foo orden ba ema hotu-hotu iha mundu tomak atu hakribi sira nia sala hodi tuir Maromak nia hakarak. \v 31 Nia marka ona loron ida para Nia foo justisa ba ema hotu-hotu ho lo-loos. I Nia foti ona Ema ida atu sai Juis. Ema nee, Maromak halo moris fali ona husi mate, atu nunee ema hotu-hotu bele hatene katak Nia mak sei foo justisa ba mundu.” \p \v 32 Bainhira sira rona Paulo dehan, iha Ema ida moris fila fali ona husi mate, balu goza nia. Maibee iha ema balu hatete ba Paulo, “Loron seluk ami sei hakarak rona tan kona ba buat nee.” \v 33 Depois Paulo sai husi enkontru nee. \v 34 Sira balu tuir Paulo, i fiar ona ba Jesus. Husi sira nee iha matenek nain ida naran Dionísio, ho mos feto ida naran Dámaris, ho ema seluk tan. \c 18 \s1 Paulo iha Korintu \p \v 1 Hotu tiha Paulo husik Atenas hodi baa iha sidade Korintu. \v 2 Iha nebaa nia hasoru malu ho ema Judeu ida naran Akila husi provinsia Pontu, ho nia kaben Priscila. Sira nain rua foin mai husi sidade Roma iha provinsia Itália, tanba liurai boot Cláudio haruka ema Judeu sira hotu-hotu sai husi sidade nee. Paulo baa vizita sira, \v 3 depois hela ho sira i servisu hamutuk ho sira, tanba sira nia servisu mak suku animal nia kulit hodi halo tenda, hanesan mos Paulo nian. \p \v 4 Sabadu-Sabadu, Paulo baa tama iha ema Judeu sira nia uma kreda hodi koalia ho ema Judeu ho mos ema Gregu atu dada sira fiar ba Jesus. \p \v 5 Bainhira Silas ho Timóteo mai husi provinsia Masedónia, Paulo husik tiha nia servisu suku tenda hodi foo tempu tomak atu foo sai Liafuan Diak ba ema Judeu. Nia foo hatene ba sira katak Jesus mak Mesias, Salvador nebee Maromak promete hori uluk kedas atu haruka mai. \v 6 Maibee ema Judeu balu kontra beibeik Paulo i hatete aat nia. Entaun Paulo hisik rai rahun husi nia hena hodi dehan ba sira, “Imi rasik mak sei lori todan. Hau la iha tan responsabilidade ona ba imi ema Judeu. Komesa agora hau sei baa foo sai Liafuan Diak ba ema sira nebee laos Judeu.” \p \v 7 Depois Paulo sai husi uma kreda nee hodi baa tama iha Tísiu Justo nia uma, iha uma kreda nia sorin. Tísiu Justo nee laos ema Judeu, maibee nia hamtauk Maromak. \p \v 8 Iha ema ida naran Krispu, responsavel iha uma kreda nee, nia ho nia uma laran tomak komesa fiar ba Nai Jesus. Nunee mos ema Korintu seluk nebee rona Paulo nia liafuan, barak fiar ba Jesus hodi simu batizmu. \p \v 9 Iha kalan ida, Nai Jesus hatete ba Paulo hanesan iha mehi dehan, “Keta tauk! O tenki foo sai Liafuan Diak nafatin. La bele para! \v 10 Hau hamutuk ho o, la iha ema ida bele halo aat ba o. Koalia nafatin tanba ema barak iha sidade nee Hau nia ema.” \v 11 Nunee Paulo hela tinan ida ho balu iha sidade Korintu hodi hanorin Maromak nia liafuan. \p \v 12 Momentu Gálio sai governador iha provinsia Akaia, ema Judeu balu halibur hamutuk hodi kontra Paulo, i lori nia baa kesar ba governador iha tribunal. \v 13 Sira foo sala ba Paulo dehan, “Ema nee dada povu atu adora Maromak tuir dalan nebee sala, kontra fali ita nia lei.” \p \v 14 Maibee kuandu Paulo foin atu hataan, governador Gálio hatete ba ema Judeu sira nebee lori nia mai nee dehan, “Se imi ema Judeu mai halo keixa hasoru ema ruma nebee halo aat ka halo krimi todan, hau prontu rona. \v 15 Maibee imi so diskuti deit kona ba imi nia lei relijiaun ho liafuan ho naran. Problema nee, imi mak tenki rezolve rasik, hau sei la tesi lia kona ba buat hanesan nee.” \v 16 Depois governador duni sira sai husi tribunal. \v 17 Ema lubuk boot nee kaer fali Sóstenes, responsavel uma kreda Judeu sira nian, i sira baku nia iha governador nia oin. Maibee governador la interese. \s1 Paulo baa fali iha sidade Antiokia iha provinsia Síria \p \v 18 Paulo hela iha Korintu kleur uitoan. Depois nia despede sarani sira hodi baa iha sidade Senkreia, hamutuk ho Priscila ho Akila. Iha nebaa Paulo koi tiha nia fuuk halo molik hanesan sinal katak, buat nebee uluk nia promete ba Maromak, agora nia kumpri ona.\f + \fr 18:18 \ft Númerus (\ft \+it Bilangan\+it*) 6:18 koalia kona ba kostumi nee.\f* Husi fatin nee sira sae roo nebee atu baa provinsia Síria. \v 19 Too iha sidade Éfezu, sira tuun husi roo. Paulo husik hela Priscila ho Akila, i baa tama iha ema Judeu sira nia uma kreda hodi diskuti ho ema Judeu iha nebaa. \v 20 Sira husu ba Paulo atu hela kleur uitoan ho sira, maibee nia lakohi. \v 21 Nia despede malu ho sira hodi dehan, “Se Maromak hakarak, hau sei mai fali.” Depois nia sae roo hodi baa ona. \p \v 22 Too iha sidade Sezareia, Paulo tuun husi roo, i nia lao sae ba Jerusalém hodi vizita sarani sira iha nebaa. Hotu tiha nia fila fali ba iha sidade Antiokia. \v 23 Nia hela kleur uitoan iha nebaa, depois nia baa lao haleu provinsia Galásia ho Frígia hodi hametin sarani sira nia fiar. \s1 Apolo koalia kona ba Nai Jesus iha sidade Éfezu ho Korintu \p \v 24 Iha tempu nee, ema Judeu ida naran Apolo too iha sidade Éfezu. Nia husi sidade Alexandria. Nia matenek koalia i hatene mo-moos Livru Sagradu. \v 25 Nia aprende ona kona ba Nai Jesus nia dalan, i nia badinas teb-tebes konta fila fali ba ema seluk. Nia hanorin kona ba Jesus nee, loos duni. Maibee nia so hatene deit saida mak João hanorin bainhira nia sarani ema. \v 26 Nia koalia ho brani iha ema Judeu sira nia uma kreda. Priscila ho Akila mos rona hela nia hanorin. Entaun sira konvida Apolo baa iha sira nia uma hodi esplika di-diak ba nia kona ba Maromak nia dalan. \p \v 27 Depois Apolo desidi atu baa provinsia Akaia. Sarani sira iha Éfezu mos konkorda. Sira hakerek karta ida ba sarani sira iha nebaa, husu atu sira simu Apolo ho diak. Too iha Akaia, Apolo ajuda teb-tebes sira nebee fiar ona ba Jesus tanba Maromak hatudu Nia laran diak ba sira. \v 28 Apolo debate makaas ho ema Judeu sira iha ema barak nia oin, too la iha ema ida manaan nia. Nia foti liafuan husi Livru Sagradu hodi hatudu ba sira katak, Jesus mak Mesias, Salvador nebee Maromak promete hori uluk kedas atu haruka mai. \c 19 \s1 Paulo fila fali ba sidade Éfezu \p \v 1 Bainhira Apolo sei iha Korintu, Paulo lao husi aldeia ba aldeia, too iha sidade Éfezu. Iha nebaa nia hasoru malu ho ema balu nebee fiar ona ba Jesus. \v 2 Nia husu ba sira, “Uluk imi fiar ba Jesus, imi simu Espiritu Santu ka lae?” \p Sira hataan, “Lae. Ami nunka rona dehan, iha Espiritu Santu.” \p \v 3 Paulo husu tan, “Se nunee, imi sarani tuir see nia hanorin?” \p Sira hataan, “Tuir João nian.” \p \v 4 Paulo hatete, “João sarani ema hanesan sinal katak sira husik ona sira nia sala. Maibee nia mos hanorin ema katak, sira tenki fiar ba Ema ida nebee atu mai, Ema nee mak Jesus.”\x + \xo 19:4 \xt Mateus 3:11; Marcos 1:4,7-8; Lucas 3:4, 16; João 1:26-27\x* \p \v 5 Rona nunee, sira mos simu batizmu hodi Nai Jesus nia naran. \v 6 Momentu Paulo tau liman ba sira nia ulun hodi halo orasaun, Espiritu Santu tuun kedas ba sira. Sira mos komesa koalia lian oi-oin nebee sira nunka aprende, i sira foo tutan Maromak nia lia menon. \v 7 Sira hamutuk maizoumenus mane nain sanulu resin rua. \s1 Paulo foo sai Nai Maromak nia liafuan iha Éfezu \p \v 8 Durante fulan tolu nia laran, Paulo baa beibeik iha ema Judeu sira nia uma kreda hodi koalia ho aten brani kona ba oinsaa Maromak ukun nudar Liurai. Nia foo razaun forti atu bele dada sira fiar ba Jesus. \v 9 Maibee sira balu ulun toos, sira lakohi fiar, i hatete aat Jesus nia dalan iha ema barak nia oin. Nunee Paulo ho sarani sira husik tiha uma kreda nee, i loro-loron sira halibur hamutuk iha salaun Tiranu hodi koalia kona ba Maromak nia liafuan. \v 10 Sira halo nunee durante tinan rua. Nunee ema Judeu ho mos ema laos Judeu nebee hela iha provinsia Ázia, sira hotu rona Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus. \s1 Espiritu aat baku Seva nia oan sira \p \v 11 Maromak halo milagre bo-boot liu husi Paulo. \v 12 Lensu ka hena nebee mak kona ona Paulo nia isin, bainhira ema lori ba iha ema moras, ema moras nee diak kedas, i espiritu aat nebee tama iha ema nia laran mos sai kedas. \p \v 13 Iha tempu nebaa iha ema Judeu balu lao lemo rai hodi duni sai espiritu aat husi ema. Sira koko temi Nai Jesus nia naran hodi haruka espiritu aat sira sai. Sira dehan nunee: “Hau haruka o sai husi ema nee hodi Jesus nia naran, Jesus ida nebee Paulo foo sai nee.” \v 14 Iha maun-alin nain hitu mos halo nunee. Sira nia aman nai lulik Judeu nia ulun, naran Seva. \v 15 Loron ida sira koko uza liafuan nee hodi haruka espiritu aat sai, espiritu nee hataan, “Hau hatene Jesus, hau mos hatene Paulo. Maibee imi nee see?” \v 16 Ema ida nebee iha espiritu aat nee, asalta sira. Nia baku sira too kanek i lees sira nia ropa, too sira halai sai husi uma ho isin molik. \p \v 17 Ema Judeu ho mos laos Judeu nebee hela iha Éfezu rona istoria nee, sira tauk i sira foti aas Nai Jesus nia naran. \v 18 Husi sira nebee foin fiar ba Jesus, barak mai foo sai sira nia sala iha ema barak nia oin. \v 19 Husi sira nee, iha balu uluk kaer ai kulit aat. Sira halibur sira nia livru buan nian hodi sunu tiha hotu iha ema barak nia oin. Livru sira nee nia folin osan mutin rihun lima-nulu.\f + \fr 19:19 \ft Sira sunu sira nia livru nee hodi hatudu katak, sira la tuir tan liafuan nebee hakerek iha livru laran. Osan mutin ida hanesan badaen nia salariu loron ida. Nunee livru nebee sira sunu nee karun teb-tebes.\f* \p \v 20 Nunee ema barak liu tan rona Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus, i sarani sira aumenta barak ba beibeik. \s1 Ema halo rungu-ranga iha Éfezu \p \v 21 Hotu tiha Paulo desidi atu baa iha provinsia Masedónia ho Akaia, depois mak baa Jerusalém. Nia dehan, “Bainhira hau baa tiha Jerusalém, hau mos tenki baa iha Roma.” \v 22 Nia haruka nia ajudante nain rua Timóteo ho Erastu ba uluk iha Masedónia, i nia rasik sei hela iha provinsia Ázia. \p \v 23 Iha tempu nee, rungu-ranga boot ida mosu iha sidade Éfezu kona ba Jesus nia dalan. \v 24 Problema nee nia huun nunee: Iha fatin nee, iha badaen osan mutin ida naran Demétriu. Nia servisu mak halo uma lulik kiikoan-kiikoan ho osan mutin ba sira nia maromak ida naran Ártemis.\f + \fr 19:24 \ft Ártemis nia naran seluk Diana.\f* Nia kontratu nee manaan osan boot, i nia foo servisu ba badaen barak. \v 25 Iha loron ida, Demétriu halibur nia badaen sira ho badaen sira seluk hodi hatete nunee: “Maluk sira, imi hatene katak ita manaan osan boot tanba servisu nee. \v 26 Maibee agora imi haree ho rona rasik, ema nia aman Paulo lori ema barak lao sala dalan ona. Tanba nia dehan, estatua maromak nebee ita ema halo ho liman, laos maromak. Laos ema iha sidade Éfezu deit mak rona ba nia, maibee kuaze iha provinsia Ázia tomak. \v 27 Nunee ita nia servisu, ema sei la respeita tan ona. Laos nee deit, maibee povu mos sei la foo folin ba uma lulik Ártemis nian, i sei la fiar ba Ártemis tan. Ártemis maromak ida nebee makaas loos nee, ema sei hatuun, maski agora dadauk ema iha provinsia Ázia tomak i too iha mundu tomak adora nia.” \p \v 28 Rona nunee, badaen sira nia laran nakali kedas, i sira komesa hakilar dehan, “Viva Ártemis, ema Éfezu nia maromak!” \v 29 La kleur sidade tomak sai rungu-ranga. Ema nebee halo rungu-ranga nee kaer tiha Paulo nia maluk Gaio ho Aristarku. Sira nain rua nee husi Masedónia, i sira baibain lao hamutuk ho Paulo. Depois ema lubun boot nee dada sira nain rua hodi halai rame-rame ba iha estadiun. \v 30 Paulo hakarak baa koalia ho ema sira nebee halo konfuzaun nee, maibee sarani sira la foo. \v 31 Nai ulun provinsia Ázia nian, balu Paulo nia belun. Sira mos haruka ema baa foo hatene Paulo atu keta tama ba iha nebaa. \p \v 32 Iha estadiun laran, ema hotu konfuzaun. Iha balu hakilar oin ida, balu tan hakilar oin seluk. Afinal ema barak la hatene tanba saa mak sira halibur malu iha nebaa. \v 33 Ema Judeu balu dudu ema ida naran Alexandre ba iha povu nia oin para koalia. Povu balu hatete ba nia saida mak nia tenki koalia. Depois Alexandre foti liman husu para sira nonook, i nia komesa esplika katak, laos sira Judeu mak hamosu problema nee. \v 34 Maibee kuandu povu hatene katak nia ema Judeu, sira hotu lia ida hodi hakilar dehan, “Viva Ártemis, ema Éfezu nia maromak!” Sira hakilar nunee maizoumenus oras rua. \p \v 35 Too ikus sekretariu sidade Éfezu nian konsege hakalma povu. Nia dehan, “Éfezu oan sira, mundu tomak hatene katak maromak boot Ártemis nia estatua monu tuun husi lalehan mai iha ita ema Éfezu nia leet, i ita mak hein nia uma lulik i hein nia estatua. \v 36 La iha ema ida bele nega buat sira nee. Nee duni hakmatek ba i la bele halo arbiru. \v 37 Imi lori ema nain rua nee mai, afinal sira la naok buat ida husi ita nia uma lulik, i nunka hatete aat ita nia maromak Ártemis. \v 38 Ita iha tribunal, juis sira mos hein hela. Nunee, se Demétriu sira hakarak baa kesar, sira bele lori kazu nee ba tribunal. \v 39 I se iha problema seluk mak imi hakarak foti mos, baa rezolve ho justisa nain sira. \v 40 Keta halo be governu Roma foo sala mai ita tanba ohin loron ita halo rungu-ranga nunee. Se sira hakarak buka hatene problema nee nia huun, ita atu hataan oinsaa? Tanba problema nee nia huun la iha.” \v 41 Koalia hotu nunee, sekretariu nee haruka sira fila, i sira mos fahe malu ona. \c 20 \s1 Paulo fila fali ba provinsia Masedónia ho Grésia \p \v 1 Bainhira sidade Éfezu hakmatek fila fali, Paulo halibur ema nebee tuir Jesus hodi hametin sira nia laran. Depois nia despede sira hodi baa iha provinsia Masedónia. \v 2 Too iha nebaa, nia lao lemo-lemo hodi koalia buat barak atu hametin sarani sira nia fiar, too nia tama iha provinsia Grésia. \v 3 Nia hela fulan tolu iha Grésia. Nia foin atu baa sae roo para fila fali ba provinsia Síria, nia rona katak, ema Judeu balu kombina malu atu oho nia. Entaun nia desidi atu fila ba Síria liu husi provinsia Masedónia. \p \v 4 Iha grupu kiik ida mak akompanha Paulo. Sira nee mak Piru nia oan Sópatro husi Bereia, Aristarku ho Sekundu husi Tesalónika, Gaio husi Derbe, ho Timóteo. Iha tan Tíkiku ho Trófimu husi provinsia Ázia. \v 5 Sira nee sai uluk baa hein Paulo ho hau iha sidade Tróade. \v 6 Festa Paun la Tau Fermentu hotu tiha, ami baa sae roo iha sidade Filipi. Ami iha tasi laran loron lima foin ami too iha Tróade. Iha nebaa ami hasoru malu fali ho sira seluk, i ami hela iha nebaa semana ida. \s1 Éutiku mate i moris fali \p \v 7 Iha loron Domingu, ami halibur malu ho sarani sira hodi haan hamutuk. Paulo koalia ba sira too kalan boot tanba aban nia atu baa ona. \v 8 Fatin nebee ami halibur malu nee iha andar leten, ahi-oan barak lakan hela. \v 9 Iha mane foinsae ida naran Éutiku tuur hela iha janela hodi rona Paulo nia hanorin. Tanba Paulo koalia kleur teb-tebes, entaun Éutiku matan dukur tiha, too ikus nia haluha rai, i monu tuun husi andar tolu nee. Bainhira ema tuun baa foti nia, nia iis la iha ona. \v 10 Paulo tuun baa hakneak hodi latan aan iha joven nee nia leten i hakuak nia. Nia dehan, “Lalika tauk! Nia moris fali ona!” \v 11 Hotu tiha ami hotu sae fila fali ba andar leten hodi haan hamutuk. Depois Paulo koalia tan too loro matan sae, foin nia baa. \v 12 Sarani sira lori joven nee fila ba nia uma. Sira hotu haksolok tanba nia moris fali. \s1 Viajen husi Tróade ba sidade Miletu \p \v 13 Depois ami sae roo atu baa iha sidade Asós. Paulo desidi tiha ona katak nia lao ain deit ba iha nebaa. Iha Asós foin Paulo hakarak sae roo hamutuk ho ami. \p \v 14 Bainhira Paulo hasoru ami iha Asós, nia mos sae roo hamutuk ho ami hodi baa iha sidade Mitilene. \v 15 Aban fali ami sai husi nebaa i lao too besik rai ida naran Kios. Loron tuir mai, ami hakur tasi ba iha rai Samos. Aban fali ami too iha sidade Miletu. \v 16 Paulo lakohi hela kleur iha provinsia Ázia. Nia hakarak too lalais iha Jerusalém, atu se bele molok loron Pentakosta nia iha nebaa ona. Nunee nia desidi lakohi vizita Éfezu. \s1 Paulo fahe malu ho responsavel sarani sira husi sidade Éfezu \p \v 17 Bainhira ami too iha Miletu, Paulo haruka lia menon ba responsavel sarani sira iha Éfezu, atu sira mai hasoru nia. \v 18 Kuandu sira too mai, Paulo foo hatene ba sira dehan, “Imi hatene ona hau nia moris durante hau hamutuk ho imi, komesa loron primeiru hau tau ain iha provinsia Ázia too oras nee. \v 19 Hau sempre serbi Nai Jesus ho haraik aan ho matan been. Hau mos hetan terus barak tanba ema Judeu iha planu aat mai hau. \v 20 Liafuan nebee bele ajuda imi, hau sempre foo sai ba imi, hau nunka subar buat ida. Hau hanorin imi iha fatin publiku ho mos husi uma ba uma. \v 21 Hau foo hatene ona ba ema Judeu, ho mos ema nebee laos Judeu, atu sira husik ona sira nia sala hodi tuir Maromak nia hakarak i fiar ba ita nia Nai Jesus. \p \v 22 Agora Maromak nia Espiritu haruka hau ba Jerusalém. Hau tuir deit, hau la hatene saida mak atu akontese mai hau iha nebaa. \v 23 Hau hatene deit katak, iha sidade hotu-hotu nebee hau baa nee, Espiritu Santu foo hatene tiha ona mai hau katak, hau sei tama komarka i hetan terus oi-oin. \v 24 Maibee mai hau, atu moris ka mate la importante. Hau so hanoin deit atu luta too rohan, i halo hotu knaar nebee Nai Jesus foo fiar ona mai hau. Knaar nee mak foo sai Liafuan Diak kona ba oinsaa Maromak hatudu Nia laran diak ba ema.\x + \xo 20:24 \xt 2 Timóteo 4:7\x* \p \v 25 Agora hau hatene katak, husi imi sira nebee hau hanorin kona ba oinsaa Maromak ukun nudar Liurai, ida mos sei la hasoru tan hau. \v 26 Nee duni iha loron ida nee, hau hatete mo-moos ba imi katak, se imi ruma mate haketak aan husi Maromak, nee laos hau nia sala. \v 27 Tanba hau foo sai ona Maromak nia hakarak hotu ba imi, la iha buat ida mak hau subar. \v 28 Imi tenki kuidadu di-diak imi nia aan, ho mos Maromak nia povu. Tanba Espiritu Santu foti imi hodi tau matan ba sira hanesan bibi atan ida hein nia bibi. Keta haluha, Maromak sosa kotu tiha ona sira nee ho Nia Oan nia raan rasik.\f + \fr 20:28 \ft Lian Gregu dehan, “ho Nia raan rasik”. Matenek nain sira kona ba Biblia, barak dehan ida nee refere ba Nia Oan nia raan.\f* \p \v 29 Hau hatene katak, bainhira hau baa tiha, ema aat sei mai iha imi nia leet hanesan asu fuik, i sei buka atu estraga bibi sira. \v 30 Iha mos ema balu husi imi nia leet sei bobar fali lia loos, atu dada sarani sira husik tiha Jesus hodi tuir fali sira. \v 31 Nee duni imi tenki matan moris! Keta haluha, durante tinan tolu nia laran hau hela hamutuk ho imi, hau loron-kalan foo hanoin ba imi ida-idak ho matan been. \p \v 32 Agora hau entrega imi hotu ba iha Maromak nia liman, atu nia kuidadu imi. Imi tenki kaer metin liafuan nebee mak hau foo sai ona ba imi kona ba Maromak nia laran diak. Liu husi liafuan nee, Maromak bele halo forti imi nia fiar, i sei foo ba imi buat hotu-hotu nebee uluk Nia promete ona atu foo ba Nia povu. \p \v 33 Durante nee hau nunka hein atu simu imi nia osan mutin ka osan mean ka imi nia hena. \v 34 Imi hatene katak, hau servisu ho hau nia liman rasik hodi sustenta hau nia aan ho mos sustenta sira nebee akompanha hau. \v 35 Nunee hau sempre hatudu ezemplu atu imi mos bele servisu makaas hodi ajuda ema kiak sira. Hanoin di-diak Nai Jesus nia liafuan nebee dehan, ‘Diak liu ita foo, duke ita simu.’ ” \p \v 36 Paulo koalia hotu nunee, nia hakneak hamutuk ho sira hotu hodi halo orasaun. \v 37 Depois sira hotu tanis hodi hakuak Paulo i rei nia. \v 38 Sira laran tristi liu tanba Paulo dehan sira sei la haree tan nia oin. Depois sira akompanha nia baa too iha roo. \c 21 \s1 Paulo baa iha Jerusalém \p \v 1 Ami fahe malu ho responsavel sarani Éfezu nian ho laran susar. Hotu tiha ami sae roo hodi baa loos rai ida naran Kos. Aban fali ami too iha rai Rodes, depois lao nafatin ba iha sidade Pátara. \v 2 Iha nebaa ami tuun husi roo, depois sae fali roo seluk nebee atu baa provinsia Fenísia. \v 3 La kleur ami haree rai Xipre iha ami nia sorin karuk, maibee ami liu deit. Depois ami too iha sidade Tiru, iha provinsia Síria. Iha fatin nee, roo para atu hatuun sasaan. \p \v 4 Nunee ami tuun baa vizita sarani sira, i hela ho sira semana ida. Espiritu Santu foo hatene ba sira para foo hanoin ba Paulo atu la bele liu ba Jerusalém. \v 5 Maibee bainhira tempu nee hotu, ami husik tiha sira hodi lao nafatin. Sarani sira hotu hamutuk ho sira nia feen ho oan sira akompanha ami sai husi sidade ba iha tasi ibun. Too iha nebaa, ami hotu hakneak hodi halo orasaun hamutuk. \v 6 Despede tiha hotu, ami sae roo, i sarani sira mos fila. \p \v 7 Ami sai husi Tiru, baa iha sidade Tolemais. Ami tuun husi roo hodi baa kumprimenta sarani sira, i hela ho sira loron ida. \v 8 Aban fali ami sai husi nebaa, depois baa iha sidade Sezareia. Too iha nebaa, ami hela ho Filipe, ema ida nebee haklaken Liafuan Diak. Nia mos ema ida husi sira nain hitu nebee uluk sarani sira iha Jerusalém hili hodi tau matan ba feto faluk sira.\x + \xo 21:8 \xt Apostolu sira nia Istoria 6:5, 8:5\x* \v 9 Filipe iha oan feto nain haat, sira hotu sei klosan. Sira nain haat nee profeta hodi foo tutan Maromak nia lia menon. \p \v 10 Ami hela iha nebaa loron ida-rua ona, iha ema ida naran Ágabu too mai husi provinsia Judeia. Nia mos profeta ida.\x + \xo 21:10 \xt Apostolu sira nia Istoria 11:28\x* \v 11 Nia lao mai ami, i nia foti Paulo nia sintu hodi futu nia liman-ain rasik. Nia dehan, “Espiritu Santu hatete nunee: ‘Ema Judeu sira iha Jerusalém sei futu sintu nee nia nain hanesan nee. Depois sira sei entrega nia ba ema nebee laos Judeu.’ ” \p \v 12 Rona nunee, ami ho sarani sira iha nebaa husu boot ba Paulo atu nia la bele baa iha Jerusalém. \v 13 Maibee nia hataan, “Nusaa mak imi tanis? Imi halo hau nia laran dodok deit. Maski ema futu hau ka oho hau iha Jerusalém tanba hau tuir Nai Jesus, hau prontu simu.” \p \v 14 Bainhira ami haree katak Paulo la simu ami nia hanoin, ami mos nonook deit hodi dehan, “Tuir deit Nai Maromak nia hakarak ba.” \p \v 15 Ami nia vizita hotu ona, ami prepara aan hodi baa iha Jerusalém. \v 16 Iha sarani balu husi Sezareia akompanha ami too iha ema ida naran Manason nia uma. Nia husi rai Xipre, i nia tuir Jesus kleur ona. \v 17 Kuandu ami too iha Jerusalém, sarani sira simu ami ho diak. \s1 Paulo baa vizita Tiago \p \v 18 Aban fali Paulo hamutuk ho ami sira seluk baa hasoru Tiago. Responsavel sarani Jerusalém sira mos iha hotu. \v 19 Paulo kumprimenta sira, depois nia hatoo buat hotu nebee Maromak halo tiha ona liu husi Paulo nia servisu iha ema laos Judeu nia leet. Nia konta husi huun too rohan. \v 20 Rona nunee, sira hotu hahii Maromak. \p Depois sira hatete ba Paulo, “Irmaun, ita hatene katak, iha ema Judeu rihun ba rihun mak fiar ba Jesus, i sira hotu sei kaer metin nafatin lei nebee Maromak foo ba Moisés. \v 21 Ema balu mai foo hatene dehan, irmaun hanorin ema Judeu sira iha rai liur para lalika tuir tan Moisés nia lei. Sira dehan, irmaun haruka sira lalika sunat sira nia oan mane, i lalika tuir ita nia lisan seluk. \v 22 Sira sei rona dehan ita boot too ona iha nee. Entaun ita atu halo oinsaa? \v 23 Diak liu irmaun halo hanesan nee: Iha nee iha ema nain haat nebee halo tiha ona juramentu ba Maromak. \v 24 Irmaun mak lori sira nain haat nee ba iha uma kreda boot hodi tuir serimonia hamoos aan hamutuk ho sira. Irmaun mak selu osan oferta nebee mak sira tenki foo atu bele koi sira nia fuuk halo molik tuir ita nia lisan. Se irmaun halo nunee, ema hotu sei hatene katak ita boot rasik sei moris tuir nafatin Moisés nia lei, i buat nebee sira rona kona ba ita boot nee la loos.\x + \xo 21:24 \xt Númerus (Bilangan) 6:13-21\x* \p \v 25 Maibee kona ba sarani sira nebee laos Judeu, ami haruka ona surat ba sira hodi foo hatene ami nia desizaun katak, sira la presiza tuir ita nia lei hotu. Ami foo hanoin deit ba sira dehan, sira la bele haan ai haan nebee mak hamulak tiha ona ba lulik, la bele haan animal nia raan, la bele haan naan husi animal nebee la koa kakorok hodi hasai nia raan, i la bele halo sala seksual.”\x + \xo 21:25 \xt Apostolu sira nia Istoria 15:29\x* \p \v 26 Nunee aban fali, Paulo lori ema nain haat nee baa tuir serimonia hamoos aan hamutuk ho sira. Depois nia baa iha uma kreda boot hodi foo hatene ba nai lulik katak, loron hira tan mak serimonia hamoos aan nee hotu. Nia mos dehan, bainhira serimonia nee hotu, nia sei foo sira nain haat nee nia ida-idak nia oferta. \s1 Ema kaer Paulo iha uma kreda boot \p \v 27 Loron hitu nee besik hotu ona, iha ema Judeu balu husi provinsia Ázia haree Paulo iha uma kreda boot. Sira tau lia ba ema barak nebee iha fatin nee. I sira kaer Paulo \v 28 hodi hakilar dehan, “Israel oan sira, ajuda lai ami! Ema ida nee mak hanorin ema hotu iha nebee-nebee hodi hatete aat ita nia povu Israel, ita nia lei ho mos uma kreda boot nee. Aat liu tan nia lori ema laos Judeu mai iha uma kreda boot hodi halo foer fatin santu nee.” \v 29 Sira hatete nunee tanba foin dadauk sira haree Trófimu, ema Éfezu ida nebee laos Judeu hamutuk ho Paulo iha sidade laran. Nunee sira hanoin Paulo lori tiha ona nia tama ba iha uma kreda boot. Afinal lae.\x + \xo 21:29 \xt Apostolu sira nia Istoria 20:4\x* \v 30 Entaun sidade Jerusalém tomak sai rungu-ranga. Ema barak halai nadodon mai husi nebee-nebee, i sira kaer Paulo dada sai ba liur. Depois ema taka kedas portaun uma kreda boot nian. \p \v 31 Bainhira sira komesa atu oho Paulo, ema foo hatene ba komandante batalhaun Roma nian katak, sidade Jerusalém tomak sai tiha ona rungu-ranga. \v 32 Komandante bolu kedas kapitaun ho tropas balu hodi halai ba iha ema barak nee. Bainhira povu haree komandante ho tropas mai, sira la baku tan Paulo ona. \v 33 Too iha nebaa, komandante kaer tiha Paulo, i haruka futu nia ho korenti rua. Depois nia husu ba ema barak nee dehan, “Ema nee see? Nia halo sala saida?” \v 34 Maibee balu hakilar oin ida, balu tan hakilar oin seluk. Nunee komandante la hatene ida nebee mak loos, tanba ema barak hakilar ida-idak nian. Entaun nia haruka lori Paulo ba iha tropas sira nia hela fatin. \v 35 Bainhira too iha eskada, tropas sira hiit Paulo tau ba sira nia kabaas, tanba ema sira nee dudu malu makaas atu halo aat ba nia. \v 36 Ema lubuk boot nee hakilar beibeik husi kotuk dehan, “Oho tiha nia!” \s1 Paulo komesa defende aan iha ema barak nia oin \p \v 37 Momentu tropas sira atu lori Paulo tama ba iha sira nia fatin, Paulo husu ba komandante ho lian Gregu dehan, “Hau bele hatete buat ruma ba ita boot ka?” \p Komandante hakfodak hodi husu fali dehan, “O hatene lian Gregu ka? \v 38 Entaun o laos ema Ejitu ida nebee uluk halibur ema atu hatuun governu ka? Nia lori ema rihun haat nebee kaer kroat ba iha rai fuik.” \p \v 39 Paulo hataan fali, “Lae, senhor! Hau ema Judeu, husi Tarsu, sidade prinsipal ida iha provinsia Silísia. Hau husu senhor foo lisensa mai hau hodi koalia ba ema sira nee.” \p \v 40 Komandante mos simu. Entaun Paulo hamriik iha eskada leten, nia foti liman husu para sira nonook. Bainhira sira hotu nonook ona, nia koalia ba sira ho sira nia lian Aram. \c 22 \p \v 1 Nia komesa koalia dehan, “Aman sira ho maun-alin sira hotu, hau husu imi rona lai, tanba hau atu hataan ba ema nebee foo sala mai hau.” \p \v 2 Bainhira sira rona Paulo koalia ho sira nia lian rasik, sira nonook hotu. Depois Paulo dehan, \v 3 “Hau ema Judeu, moris iha sidade Tarsu iha provinsia Silísia, maibee boot iha Jerusalém. Hau nia profesor naran Gamaliel. Nia hanorin hau klean kona ba lei nebee Moisés rai hela ba ita nia bei-ala sira. Iha tempu nebaa hau mos badinas teb-tebes serbi Maromak, hanesan mos imi hotu.\x + \xo 22:3 \xt Apostolu sira nia Istoria 5:34-39\x* \v 4 Hau sempre halo terus ema sira nebee tuir Jesus nia dalan too sira balu mate. Hau kaer sira, mane ho feto hodi hatama ba kadeia.\x + \xo 22:4 \xt Apostolu sira nia Istoria 8:3, 26:9-11\x* \v 5 Ita nia nai lulik boot ho justisa nain relijiaun Judeu sira hotu hatene katak, buat nebee hau koalia nee loos duni. Tanba sira mak foo surat rekomendasaun mai hau atu entrega ba ema Judeu iha sidade Damasku. Ho surat nee hau hetan lisensa para baa kaer sarani sira iha nebaa hodi lori mai kastigu iha Jerusalém.” \s1 Paulo dehan nia hasoru Nai Jesus \r (Apostolu sira nia Istoria 9:1-19, 26:12-18) \p \v 6 “Nunee hau baa iha Damasku. Iha meudia ami atu besik too ona iha sidade, derepenti naroman makaas husi lalehan leno mai hau. \v 7 Hau monu kedas ba rai, i rona lian ida dehan mai hau, ‘Saulo! Saulo!\f + \fr 22:7 \ft Saulo nee Paulo nia naran seluk.\f* Tansaa mak o halo terus Hau?’ \p \v 8 Hau husu, ‘Nai, Ita Boot nee see?’ \p Lian nee hataan, ‘Hau mak Jesus, Ema Nazaré, Ida nebee o halo terus nee.’ \v 9 Ema sira nebee akompanha hau mos haree naroman nee, maibee sira la kompriende lian nebee koalia mai hau. \p \v 10 Depois hau husu fali, ‘Nai, hau tenki halo saida?’ \p Nai Jesus dehan, ‘Hadeer ona hodi baa iha sidade Damasku. Iha nebaa o sei rona kona ba buat hotu-hotu nebee Hau foo ba o atu halo.’ \p \v 11 Hau nia matan delek tiha, tanba naroman leno makaas liu. Nunee hau nia kolega sira kaer deit hau nia liman hodi lori hau lao too iha Damasku. \p \v 12 Ema ida naran Ananias hela iha nebaa. Nia ema ida nebee badinas halo tuir lei Moisés nian, i ema Judeu hotu-hotu iha sidade nee respeita nia. \v 13 Nia mai vizita hau, i hamriik iha hau nia sorin hodi hatete, ‘Irmaun Saulo, haree fila fali ba!’ Momentu nee kedas, hau haree hetan nia. \p \v 14 Depois nia hatete mai hau, ‘Maromak, Ida nebee ita nia bei-ala sira adora, hili ona irmaun hodi kompriende klean Nia hakarak, i haree Ema ida nebee Moris Loos, ho mos rona Nia lian rasik. \v 15 Irmaun sei sai sasin hodi hatoo ba ema hotu-hotu saida mak ita haree, ho saida mak ita rona. \v 16 Agora ita hein tan saida?! Hamriik ona, simu batizmu! Harohan ba Nai Jesus atu Nia hamoos ita nia sala hotu.’ ” \s1 Nai Maromak haruka Paulo lori Liafuan Diak ba ema nebee laos Judeu \p \v 17 Paulo hatutan tan dehan, “Hau fila mai iha Jerusalém. Loron ida, hau halo orasaun iha uma kreda boot, hau hetan hanesan mehi ida. \v 18 Hau haree Nai Jesus foo orden mai hau dehan, ‘Lalais! Sai kedas husi Jerusalém! Tanba ema iha nee sei la fiar o nia sasin kona ba Hau.’ \p \v 19 Hau hataan, ‘Maibee Nai! Sira hotu hatene katak, uluk hau tama-sai uma kreda Judeu nian iha fat-fatin hodi kaer ema sira nebee fiar ba Ita Boot. Hau baku sira i hatama sira ba komarka. \v 20 Saa tan bainhira ema oho Ita Boot nia sasin Estevão, hau hamriik hela iha nebaa i hau mos konkorda ho nia mate nee. Kuandu ema tuda mate nia, hau mak hein sira nia hena.’\x + \xo 22:20 \xt Apostolu sira nia Istoria 7:58\x* \p \v 21 Maibee Nai Jesus hatete, ‘Baa ona! Tanba Hau sei haruka o ba iha fatin dook hodi foo sasin ba ema nebee laos Judeu.’ ” \p \v 22 Bainhira ema barak nee rona Paulo dehan, Maromak haruka nia baa foo sasin ba ema nebee laos Judeu, sira lakohi rona tan nia. Sira hotu hakilar rame-rame dehan, “Oho tiha ema nee! Nia la serve atu moris tan!” \s1 Paulo foo sai dehan nia sidadaun Roma \p \v 23 Sira hakilar nunee, sira mos hasai sira nia hena balu hodi soe sae tiha, i raut rai uut soe ba leten, tanba sira hirus teb-tebes. \v 24 Nunee komandante haruka soldadu sira lori Paulo tama ba laran. Nia haruka sira baku nia ho sikoti i investiga nia atu bele hatene tanba saa mak ema Judeu hakilar atu oho nia. \v 25 Momentu sira kesi Paulo nia liman atu baku, nia husu ba kapitaun nebee hamriik besik dehan, “Lei hatete saida kona ba sidadaun Roma? Se seidauk tesi nia lia, imi bele baku uluk ho sikoti ka lae?” \p \v 26 Rona nunee, kapitaun baa foo hatene ba nia komandante dehan, “Ema nee sidadaun Roma. Ita boot atu halo saida ba nia?” \p \v 27 Entaun komandante baa husu rasik ba Paulo dehan, “Hatete mai hau, o sidadaun Roma ka?” \p Paulo hataan, “Loos duni. Hau sidadaun Roma.” \p \v 28 Komandante dehan, “Hau mos hanesan. Hau selu karun teb-tebes hodi hetan direitu sidadaun nian.” \p Maibee Paulo hataan, “Hau moris mai sidadaun Roma kedas.” \p \v 29 Rona nunee, soldadu sira nebee atu investiga Paulo nee hakiduk kedas. Komandante mos tauk, tanba nia mak haruka futu Paulo ho korenti, afinal Paulo nee sidadaun Roma ida. \s1 Paulo iha tribunal relijiaun Judeu nian \p \v 30 Komandante hakarak buka hatene lo-loos tanba saa mak ema Judeu sira foo sala ba Paulo. Entaun aban fali nia foo orden hodi halibur nai lulik Judeu nia ulun sira ho mos ema boot sira seluk nebee baibain tuur iha tribunal relijiaun Judeu nian. Nia hasai tiha Paulo husi dadur laran, i lori nia baa aprezenta iha sira nia oin. \c 23 \p \v 1 Paulo hateke di-diak ba justisa nain sira hodi dehan, “Maun-alin sira, hau senti komesa husi kiik too agora, hau serbi Maromak ho laran moos.” \p \v 2 Rona Paulo koalia nunee, nai lulik nia boot Ananias foo orden ba ema sira nebee hamriik besik Paulo para basa nia ibun. \p \v 3 Paulo hatete ba Ananias, “Nai Maromak sei basa fali ita. Tanba ita hanesan moru nebee foin pinta mutin, maibee nia laran lahuk tiha ona. Ita tuur iha nee atu tesi hau nia lia tuir lei. Maibee ita haruka ema atu basa hau, nunee ita rasik kontra fali lei nee.”\x + \xo 23:3 \xt Mateus 23:27-28\x* \p \v 4 Ema sira nebee hamriik besik Paulo nee dehan, “O la bele hatete aat nai lulik boot, nia nee serbi Maromak!” \p \v 5 Paulo hataan, “Maun-alin sira, hau la hatene dehan, nia mak nai lulik boot. Tanba iha Livru Sagradu hakerek dehan, ‘Imi la bele hatete aat imi nia nai ulun sira.’ ”\x + \xo 23:5 \xt Ézodu (Keluaran) 22:28\x* \p \v 6 Paulo haree justisa nain sira nee, balu husi grupu Saduseu, balu husi grupu Farizeu. Nunee nia hatete ho lian makaas dehan, “Maun-alin sira, hau ema Farizeu. Hau nia aman ho hau nia avoo sira mos ema Farizeu. Agora imi atu foo justisa mai hau tanba hau laran metin katak ema mate sei moris fali.”\x + \xo 23:6 \xt Apostolu sira nia Istoria 26:5; Filipi 3:5; Mateus 22:23; Marcos 12:18; Lucas 20:27\x* \v 7 Bainhira Paulo koalia nunee, ema Farizeu ho ema Saduseu sira komesa haksesuk malu, too sira la rona malu. \v 8 Tanba ema Saduseu sira dehan katak ema mate sei la moris fali, anju la iha i espiritu mos la iha. Maibee ema Farizeu fiar buat hirak nee hotu. \p \v 9 Sira haksesuk malu too buat hotu sai estrundu boot. Iha mestri relijiaun balu husi grupu Farizeu hamriik hodi defende makaas Paulo dehan, “Ita la hetan sala ida iha ema nee! Keta halo be espiritu ida ka anju ida mak koalia ba nia.” \p \v 10 Sira haksesuk malu makaas liu tan, too komandante nee tauk, keta halo be sira dada baa dada mai, Paulo bele mate. Entaun nia haruka nia soldadu sira baa hasai tiha Paulo husi ema sira nee nia liman laran hodi lori baa tama iha soldadu sira nia hela fatin. \p \v 11 Iha kalan nee, Nai Jesus hatudu Aan ba Paulo. Nia hamriik besik Paulo hodi dehan, “Aten brani ba! Agora o foo sasin ona ba ema iha Jerusalém kona ba Hau. Nunee mos, o tenki baa foo sasin kona ba Hau iha sidade Roma.” \s1 Ema kombina malu atu oho Paulo \p \v 12-13 Iha aban dadeer-saan, ema Judeu haat-nulu resin kombina malu hodi jura katak, sira sei la haan la hemu too sira oho Paulo. \v 14 Entaun sira baa foo hatene ba nai lulik nia ulun sira ho katuas lia nain sira dehan, “Ami jura tiha ona dehan, ami sei la haan buat ida too ami oho Paulo. \v 15 Entaun senhor sira hamutuk ho justisa nain sira hotu baa husu iha komandante atu nia lori fali Paulo ba iha tribunal relijiaun nian. Senhor sira finji atu husu informasaun klean liu tan kona ba nia kazu nee. Ami sei hein iha dalan atu oho nia.” \p \v 16 Maibee Paulo nia subrinhu ida rona sira nia planu, nunee nia baa tropas nia hela fatin hodi foo hatene Paulo. \v 17 Depois Paulo bolu kapitaun ida hodi hatete, “Ita lori joven nee ba iha komandante. Nia atu foo hatene buat ruma.” \p \v 18 Entaun kapitaun lori joven nee ba iha nia komandante hodi dehan, “Paulo, ida nebee ita dadur hela nee, bolu hau hodi husu para hau lori joven nee mai ita, tanba nia atu hatete buat ruma.” \p \v 19 Komandante kaer joven nee nia liman hodi lao sees uitoan husi fatin nee, i nia husu, “O atu hatete saida mai hau?” \p \v 20 Paulo nia subrinhu dehan, “Ema Judeu kombina ona atu mai husu ba senhor para aban lori Paulo baa fali tribunal relijiaun nian. Sira finji dehan sira atu husu informasaun klean liu tan kona ba nia kazu. \v 21 Senhor lalika halo tuir sira nia hakarak. Tanba iha ema haat-nulu resin mak atu hein iha dalan para oho nia. Sira jura tiha ona dehan, sira sei la haan la hemu too sira oho nia. Sira prepara tiha ona, hein deit senhor nia resposta.” \p \v 22 Komandante nee bandu dehan, “La bele foo sai ba ema ida katak, o mai foo hatene buat nee mai hau.” Depois nia haruka joven nee fila. \s1 Komandante haruka Paulo ba iha ba governador Felix \p \v 23 Hotu tiha komandante bolu nia kapitaun nain rua hodi foo orden ba sira dehan, “Prepara soldadu atus rua, ho soldadu hitu-nulu nebee sae kuda, ho mos soldadu atus rua nebee lori diman. Orsida kalan tuku sia imi baa sidade Sezareia. \v 24 Prepara mos kuda ba Paulo atu sae, i lori nia ho di-diak too iha governador Felix.” \p \v 25 Depois nia hakerek surat ba governador Felix dehan nunee: \pi1 \v 26 “Sua eselensia senhor governador Felix, kumprimentus husi hau, Cláudio Lísias. \pi1 \v 27 Ema Judeu sira kaer ema nee, i sira atu oho nia. Maibee hau rona dehan nia ema sidadaun Roma. Nunee hau baa hamutuk ho hau nia soldadu sira hodi hasai nia husi ema Judeu sira nia liman laran. \v 28 Hau hakarak hatene, sira foo sala ba nia kona ba saida loos. Tanba nee mak hau lori nia ba iha ema Judeu sira nia tribunal relijiaun nian. \v 29 Afinal sira foo sala ba nia tanba deit sira haksesuk malu kona ba sira nia lei rasik. Laos kona ba sala ruma nebee halo nia merese hetan kastigu mate ka kastigu iha komarka. \v 30 Depois hau rona dehan iha ema balu kombina malu atu oho ema nee. Entaun hau foo orden kedas para lori nia ba iha senhor governador. Hau mos haruka ema nebee foo sala ba nia nee atu sira baa kesar iha ita boot.” \p \v 31 Nunee iha kalan nee kedas, soldadu sira halo tuir komandante nia orden hodi lori Paulo too iha sidade Antipátride. \v 32 Iha aban fali, soldadu sira nebee sae kuda lori Paulo lao nafatin, i soldadu sira seluk fila ba Jerusalém. \v 33 Kuandu sira too iha Sezareia, sira foo surat nee ba governador, i entrega Paulo ba iha nia liman. \v 34 Lee tiha surat nee, governador husu ba Paulo, “O husi provinsia nebee?” \p Paulo hataan, “Hau husi provinsia Silísia.” \p \v 35 Governador dehan, “Hau sei tesi o nia lia. Maibee ita tenki hein lai ema sira nebee foo sala ba o nee too mai.” Depois nia haruka soldadu sira lori Paulo baa dadur iha liurai Herodes nia palasiu. \c 24 \s1 Ema Judeu foo sala ba Paulo iha governador Felix nia oin \p \v 1 Liu tiha loron lima, nai lulik boot Ananias mai husi Jerusalém too iha Sezareia, hamutuk ho katuas lia nain Judeu balu ho mos ema ida naran Tértulu nebee matenek koalia kona ba lei. Sira hotu baa iha governador Felix atu hatoo sira nia keixa hasoru Paulo. \v 2 Depois governador bolu Paulo tama ba laran. Tértulu hahuu aprezenta kazu nee ba iha governador nunee: “Senhor governador ukun ami tinan barak ona, i durante tempu naruk nee ami nia rain hakmatek. Senhor lori mudansa barak iha nasaun ida nee, tanba senhor hatene antes saida mak diak ba ami. \p \v 3 Governador Felix mak hau respeita, buat hotu nebee senhor halo tiha ona ba ami, ami simu ho kontenti, i ami agradese teb-tebes. \v 4 Maibee atu habadak tempu para senhor la bele kole, hau husu tempu uitoan atu foo sai problema nee nia huun. \p \v 5 Tuir ami haree, ema nee gosta provoka problema. Nia baa iha mundu tomak hodi tau lia ba ema Judeu halo rungu-ranga. Nia lider iha grupu relijiaun foun ida naran Nazaré. \v 6 Aat liu tan, nia atu halo foer Maromak nia uma kreda boot. Nee mak ami kaer nia. [Ami hakarak atu tesi nia lia tuir ami nia lei. \v 7 Maibee komandante Lísias mai hadau tiha nia husi ami nia liman. \v 8 I nia haruka ema sira nebee foo sala ba nia atu mai iha senhor governador para rezolve.]\f + \fr 24:8 \ft Kopia livru nee husi tempu antigu barak. Versikulu 6b too 8a tama iha kopia nee balu, maibee iha kopia nebee antigu liu la tama.\f* Se senhor husu ba nia, senhor sei hatene rasik katak ami nia keixa kona ba nia nee loos hotu.” \p \v 9 Ema Judeu sira seluk mos foo sala ba Paulo, sira dehan katak keixa nebee Tértulu hatoo nee loos hotu. \s1 Paulo defende aan iha governador Felix nia oin \p \v 10 Governador foo sinal ba Paulo para koalia. Nunee Paulo hataan, “Senhor governador, hau hatene katak senhor sai juis ba ami nia nasaun durante tinan barak ona. Nunee hau brani atu defende hau nia aan iha senhor nia oin. \v 11 Senhor rasik bele hatene katak, foin loron sanulu resin rua liu ba, hau baa iha Jerusalém para adora Maromak iha uma kreda boot. \v 12 Ema sira nebee foo sala mai hau nunka hetan hau haksesuk malu ho ema ida iha uma kreda boot. Hau mos nunka kria problema iha uma kreda seluk ka iha sidade laran. \v 13 Sira duun hau, maibee sira la iha evidensia nebee hatudu katak buat nebee sira duun nee loos. \p \v 14 Maibee hau foo sai katak, hau adora duni Maromak, Ida nebee ami nia bei-ala sira adora. Hau tuir Jesus nia dalan. Sira konsidera fali ami nee grupu relijiaun foun. Afinal hau fiar ba buat hotu-hotu nebee hakerek iha lei Moisés nian ho mos iha livru profeta sira nian. \v 15 Hau laran metin ba Maromak hanesan mos ema sira nebee kontra hau nee. Ami hotu fiar katak, ema moris loos ho ema aat, hotu-hotu too loron ida sei moris fila fali. \v 16 Nee mak hau sempre hakaas aan atu bele moris ho laran moos iha Maromak nia oin ho mos iha ema nia oin. \p \v 17 Hau hela iha rai liur tinan barak, foin hau fila ba Jerusalém, lori osan atu foo ba ema Judeu nebee susar, ho mos atu foo sakrifisiu ba Maromak iha uma kreda boot. \v 18 Bainhira ema sira nee hetan hau iha nebaa, hau foin tuir serimonia hamoos aan. Iha momentu nee, la iha ema barak hamutuk ho hau iha uma kreda boot, i la iha rungu-ranga.\x + \xo 24:18 \xt Apostolu sira nia Istoria 21:17-28\x* \v 19 Iha nebaa iha ema Judeu balu husi provinsia Ázia. Se sira iha problema ho hau, tuir loos sira rasik tenki mai iha nee hodi hatete hau nia sala saida. \v 20 Se lae, ema Judeu sira iha nee tenki hatete sai, uluk sira tesi hau nia lia iha tribunal relijiaun nian, sira hetan hau nia krimi saida. \v 21 Karik iha buat ida deit mak bele halo sira foo sala mai hau. Iha sira hotu nia oin, hau foo sai ho lian makaas dehan, ‘Agora imi atu foo justisa mai hau tanba hau fiar katak too loron ida ema mate sei moris fali.’ ”\x + \xo 24:21 \xt Apostolu sira nia Istoria 23:6\x* \p \v 22 Governador Felix nee hatene barak kona ba Jesus nia dalan. Nia mos marka fali ba loron seluk dehan, “Bainhira komandante Lísias mai foin hau hakotu lia nee.” \v 23 Depois governador haruka kapitaun ida lori Paulo baa dadur, maibee atu foo mos livre uitoan ba nia i foo lisensa atu nia maluk sira mai ajuda nia ho saida mak nia presiza. \s1 Paulo koalia ba governador Felix ho nia kaben Drusila \p \v 24 Liu tiha loron ida-rua, governador Felix mai ho nia kaben Drusila, ema Judeu. Governador haruka ema lori Paulo mai, i nia rona Paulo esplika kona ba fiar ba Kristu Jesus. \v 25 Depois Paulo komesa esplika kona ba oinsaa moris loos, kona ba domina aan, i kona ba Maromak foo justisa iha loron ikus. \p Rona nunee, Felix tauk hodi dehan, “Too iha nee deit ona! O bele fila ona. Tempu iha mak hau bolu fali o.” \v 26 Nia hein atu Paulo foo osan para bele hasai nia husi kadeia. Tanba nee, nia haruka bolu Paulo baa beibeik hodi koalia ho nia. \p \v 27 Liu tiha tinan rua, iha governador foun ida mai troka Felix, naran Pórsiu Festu. Felix atu halo kontenti nai ulun Judeu sira, nunee nia husik nafatin Paulo iha kadeia. \c 25 \s1 Governador Festu tesi Paulo nia lia \p \v 1 Governador foun Festu muda ba sidade Sezareia hodi komesa ukun provinsia. Liu tiha loron tolu, nia baa kedas iha Jerusalém. \v 2 Iha nebaa nai lulik nia ulun sira ho nai ulun Judeu sira baa hasoru nia hodi hatoo sira nia keixa kona ba Paulo. \v 3 Sira husu ba governador Festu atu hanoin netik sira hodi haruka lori Paulo fila fali ba iha Jerusalém. Afinal sira kombina malu tiha ona atu oho Paulo iha dalan. \p \v 4 Maibee Festu hataan, “Paulo sei dadur hela iha Sezareia i hau rasik mos la kleur tan fila fali ba iha nebaa. \v 5 Nee duni se nia halo sala ruma karik, imi nai ulun sira balu tenki akompanha hau baa iha Sezareia para bele hatoo imi nia keixa iha nebaa.” \p \v 6 Festu hela iha Jerusalém maizoumenus loron walu ka sanulu, depois nia fila ba Sezareia. Aban fali nia komesa tesi Paulo nia lia. Nia haruka ema lori Paulo baa hamriik iha nia oin. \v 7 Bainhira Paulo too mai, ema Judeu sira nebee tuir governador husi Jerusalém hamriik haleu Paulo hodi foo sala todan oi-oin ba nia. Maibee la iha evidensia ida atu hatudu nia sala. \p \v 8 Depois Paulo defende nia aan dehan, “Hau nunka kontra lei Moisés nian. Hau la halo sala hasoru Maromak nia uma kreda boot. I hau mos la halo sala hasoru liurai Roma, César.” \p \v 9 Maibee governador Festu hakarak halo kontenti ema Judeu sira nia laran. Nunee nia husu ba Paulo, “Se hau tesi o nia lia iha Jerusalém, o simu ka lae?” \p \v 10 Paulo hataan, “Hau agora hamriik iha tribunal governu Roma nian. Tribunal nee mak serve atu tesi hau nia lia. Senhor rasik hatene ona, hau la halo sala ida kontra ema Judeu sira. \v 11 Se karik hau halo duni sala ruma para merese atu hetan kastigu mate, hau prontu simu. Maibee se ema Judeu sira nee duun matak deit hau, entaun la iha ema ida iha direitu atu entrega hau ba sira nia liman. Tanba nee, hau husu atu liurai boot César rasik mak tesi hau nia lia!” \p \v 12 Rona nunee, Festu husu matenek nain sira nia hanoin. Depois nia hatete ba Paulo, “Ohin o husu atu lori kazu nee ba iha liurai boot César, o sei baa duni.” \s1 Governador Festu konta Paulo nia kazu ba liurai Agripa \p \v 13 La kleur liurai Agripa\f + \fr 25:13 \ft Liurai Agripa nee, ema mos bolu Herodes Agripa II. Nia aman liurai Herodes Agripa I mak oho Tiago.\f* ho nia feton Berenise mai iha Sezareia atu vizita governador foun Festu hodi kumprimenta nia. \v 14 Sira hela loron barak iha nebaa. Nunee loron ida, governador Festu konta Paulo nia kazu ba liurai dehan, “Iha nee iha ema dadur ida nebee governador Felix uluk husik hela iha kadeia. \v 15 Foin dadauk, kuandu hau baa iha Jerusalém, nai lulik nia ulun sira ho katuas lia nain Judeu nian mai hasoru hau hodi foo sala ba ema nee. Sira husu para hau tesi nia lia hodi foo kastigu ba nia. \v 16 Maibee hau hatete ba sira dehan, tuir lei Roma nian, la bele hatuun kedas kastigu ba ema ida. Ema nebee hatoo keixa tenki hamriik iha oin hodi foo sala ba nia, depois nia iha direitu atu defende nia aan. Nee mak foin bele hamonu kastigu ba nia. \v 17 Bainhira hau fila fali mai, sira akompanha hau. Aban fali hau komesa kedas tesi lia nee. Hau haruka lori ema dadur nee mai iha tribunal. \v 18 Ema sira nebee hatoo keixa nee hamriik hodi foo sala ba nia. Hau hanoin sira atu dehan nia halo krimi ruma, maibee lae. \v 19 Sira kontra nia tan deit sira nia opiniaun mak la hanesan kona ba sira nia relijiaun, ho mos tanba Ema ida naran Jesus. Jesus nee mate tiha ona, maibee Paulo sempre hatete, Nia moris fila fali ona. \v 20 Hau la hatene oinsaa atu investiga nia. Nee mak hau husu ba nia, se nia konkorda baa iha Jerusalém para hau tesi nia lia iha nebaa. \v 21 Maibee nia lakohi. Nia husu atu lori lia nee baa tesi iha liurai boot César. Nee mak hau haruka dadur nia nafatin iha kadeia, too hau iha tempu diak ida atu haruka nia ba liurai boot iha Roma.” \p \v 22 Depois liurai Agripa dehan, “Se bele, hau hakarak rona rasik husi ema nee.” \p Festu hataan, “Bele! Aban mak liurai rona rasik husi nia.” \s1 Governador Festu aprezenta Paulo ba liurai Agripa \p \v 23 Aban fali liurai Agripa ho Berenise too mai iha salaun governador nian. Sira hatais hena liurai nian mesak kapaas-kapaas deit. Komandante tropas sira ho mos ema boot sira husi sidade Sezareia akompanha sira tama ba salaun. Bainhira sira hotu iha laran ona, governador Festu haruka bolu Paulo tama. \p \v 24 Festu dehan, “Liurai Agripa, ho senhor sira nebee marka prezensa iha nee, haree took ema nee. Ema Judeu sira hotu-hotu, iha Jerusalém ho mos iha nee kesar mai hau kona ba nia. Sira hakilar dehan nia la merese atu moris tan. \v 25 Hau la hetan nia sala ida para nia merese hetan kastigu mate. Maibee nia husu atu lori kazu nee ba iha liurai boot iha Roma. Nunee hau desidi haruka nia baa. \v 26 Maibee hau tenki hakerek surat ida ba liurai boot, i hau la hatene atu hakerek saida loos. Nee mak hau lori nia mai iha ita boot sira nia oin, liu-liu iha liurai Agripa nia oin, atu ita bele investiga nia. Nunee hau bele hetan buat ruma nebee mak hau bele hakerek ba liurai boot. \v 27 Tanba hau senti, se hau haruka ema dadur ida ba iha liurai boot, hau tenki foo hatete nia halo sala saida loos. Se lae, la tama ulun.” \c 26 \s1 Paulo komesa defende aan iha liurai Agripa nia oin \p \v 1 Depois liurai Agripa hatete ba Paulo, “Agora o bele defende o nia aan.” \p Paulo foo sinal ho liman, i komesa koalia nunee: \v 2 “Liurai Agripa, hau kontenti tanba ohin loron hau bele hamriik iha liurai nia oin hodi defende hau nia aan kona ba keixa hotu nebee ema Judeu sira hatoo tiha ona. \v 3 Hau kontenti, liu-liu tanba liurai hatene klean ema Judeu nia lisan. Ita boot mos hatene problema sira nebee mak halo ami haksesuk malu. Nee duni hau husu ita boot pasiensia uitoan hodi rona lai hau. \p \v 4 Ema Judeu sira hotu-hotu hatene hau nia moris oinsaa, komesa husi kiik iha hau nia rain rasik, too iha Jerusalém. \v 5 Sira konhese hau kleur ona. Nunee, se sira hakarak atu foo sasin karik, sira bele hatete katak hau moris nudar ema Farizeu. Ami ema Farizeu mak fanatiku liu tuir ami nia lei relijiaun.\x + \xo 26:5 \xt Apostolu sira nia Istoria 23:6; Filipi 3:5\x* \v 6 Agora ita boot sira atu foo justisa mai hau tanba hau hein ho laran metin atu Maromak kumpri Nia promesa ba ita nia bei-ala sira. \v 7 Ema Israel husi suku sanulu resin rua nee hotu mos adora Maromak loron-kalan hodi hein atu Maromak kumpri Nia promesa nee. \p Liurai Agripa, maski ema Judeu sira mos fiar nunee, sira foo sala mai hau tanba deit hau laran metin ba promesa nee. \v 8 Nusaa mak imi susar loos atu fiar katak Maromak halo moris fali ema nebee mate tiha ona? \p \v 9 Uluk hau fiar katak, hau tenki halo buat saida deit hodi kontra ema nebee tuir Jesus, Ema Nazaré. \v 10 Ida nee mak hau halo iha Jerusalém. Iha tempu nebaa nai lulik nia ulun sira foo kbiit mai hau hodi baa kaer Jesus nia ema sira i hatama ba kadeia. Hau mos konkorda bainhira atu foo kastigu mate ba sira balu. \v 11 Dala barak hau tama-sai uma kreda Judeu nian hodi halo terus sarani sira atu obriga sira hatete aat Jesus. Hau hirus teb-tebes sarani sira too hau mos baa buka sira iha sidade oi-oin iha rai liur hodi halo terus sira.”\x + \xo 26:11 \xt Apostolu sira nia Istoria 8:3, 22:4-5\x* \s1 Paulo konta fila fali dehan nia hasoru Nai Jesus \r (Apostolu sira nia Istoria 9:1-19, 22:6-16) \p \v 12 Paulo hatutan tan dehan, “Iha loron ida, nai lulik nia ulun sira foo orden ho surat rekomendasaun mai hau hodi baa kaer Jesus nia ema sira iha sidade Damasku. \v 13 Liurai Agripa, bainhira ami sei iha dalan klaran, meudia derepenti hau haree naroman ida husi lalehan leno kona hau ho hau nia kolega sira. Naroman nee makaas liu loro matan. \v 14 Ami hotu monu ba rai. I hau rona lian ida koalia mai hau ho lian Ebreu dehan, ‘Saulo, Saulo! Tansaa mak o halo terus Hau? Se o kontra Hau nia hakarak, entaun o halo terus o nia aan.’ \p \v 15 Hau husu, ‘Nai, Ita Boot nee see?’ \p Nai hataan fali, ‘Hau mak Jesus, Ida nebee o halo terus nee. \v 16 Agora, hadeer hodi hamriik ona! Hau hatudu Hau nia Aan ba o hodi foti o sai Hau nia atan. O tenki baa foo sasin ba ema seluk kona ba saida mak o haree ona husi Hau iha loron nee, ho mos kona ba buat nebee Hau sei hatudu ba o aban-bainrua. \v 17 Hau sei salva o husi o nia maluk Judeu sira ho mos husi ema laos Judeu nebee hakarak halo aat o. Hau haruka o baa iha ema nebee laos Judeu \v 18 atu loke sira nia matan, para sira bele sai husi nakukun laran hodi moris iha naroman. Nunee Satanás la ukun tan sira, maibee Maromak mak ukun. Sira sei fiar mai Hau, nunee Maromak sei hamoos sira nia sala, i sira hola parte iha Maromak nia povu.’ ” \s1 Paulo konta dehan nia foo sasin kona ba Nai Jesus \p \v 19 Paulo hatutan tan dehan, “Tanba nee liurai Agripa, hau halo tuir duni buat nebee hau simu husi lalehan nee. \v 20 Primeiru hau foo sai Jesus nia dalan ba ema Judeu sira iha Damasku, depois ba ema Judeu sira iha Jerusalém ho provinsia Judeia tomak, ho mos ba ema nebee laos Judeu. Hau foo sai katak sira tenki husik ona sira nia sala hodi fila ba Maromak. Sira mos tenki halo buat nebee diak hodi hatudu katak sira tuir duni Maromak.\x + \xo 26:20 \xt Apostolu sira nia Istoria 9:20,28-29\x* \v 21 Tanba hau halo servisu nee mak ema Judeu balu kaer hau iha uma kreda boot, i sira atu oho hau. \v 22 Maibee Maromak sempre tulun hau. Nee mak hau bele hamriik iha nee hodi foo sasin kona ba Jesus ba ema kiik-boot hotu. Saida mak hau koalia nee, hanesan lo-loos ho saida mak Moisés ho profeta sira uluk foo sai tiha ona \v 23 kona ba Mesias, Salvador nebee Maromak atu haruka mai. Sira dehan nunee: Mesias sei terus too mate. Nia mak Ema primeiru nebee moris fali husi mate. Depois Nia sei foo sai Liafuan Diak hodi foo naroman ba ema Judeu ho mos ba ema nebee laos Judeu.”\x + \xo 26:23 \xt Isaias 42:6, 49:6; 1 Korintu 15:20\x* \p \v 24 Paulo sei koalia hela, Festu hakilar dehan, “Paulo! O bulak ona! O estuda demais halo o sai bulak tiha.” \p \v 25 Maibee Paulo hataan, “Senhor governador mak hau respeita, hau laos bulak. Buat hotu nebee hau foo sai nee loos duni, hau laos koalia nar-naran. \v 26 Liurai rasik hatene ona buat sira nee, tanba laos akontese iha fatin subar. Nunee hau brani koalia mo-moos iha liurai nia oin. \v 27 Liurai Agripa, saida mak profeta sira uluk foo sai, ita boot fiar ka lae? Hau hatene ita boot fiar.” \p \v 28 Agripa dehan, “O hanoin o bele dada hau atu sai Kristaun lalais deit nunee ka?” \p \v 29 Paulo hataan, “Atu lalais ka kleur, hau harohan ba Maromak, atu liurai bele sai Jesus nia ema, hanesan hau. Laos deit liurai, maibee ema hotu nebee ohin loron rona hau nia liafuan, naran katak senhor sira keta sai dadur hanesan hau.” \p \v 30 Depois liurai hamriik tiha. Nunee mos governador Festu, Berenise ho ema sira hotu nebee tuur iha nebaa. \v 31 Bainhira sira lao sai tiha, sira hatete ba malu, “Ema nee la halo sala ida atu merese hetan kastigu mate ka tama kadeia.” \p \v 32 Agripa hatete ba Festu, “Se ema nee la husu atu lori nia kazu baa tesi iha liurai boot César karik, ita hasai tiha nia.” \c 27 \s1 Paulo sae roo atu baa Roma \p \v 1 Hotu tiha governador desidi katak ami tenki sae roo ba iha Itália. Nunee nia entrega Paulo ho ema dadur balu tan ba iha komandante kompanhia ida naran Júlio, husi Batalhaun Liurai Boot Roma nian. \v 2 Depois ami baa hamutuk sae roo ida nebee mai husi sidade Adramítiu. Tuir planu, roo nee sei halai tuir pontikais sira iha provinsia Ázia. Aristarku, ema Masedónia husi sidade Tesalónika, akompanha ami. \p \v 3 Aban fali ami too iha sidade Sidon. Komandante Júlio haree Paulo diak loos, i hatete ba nia para bele tuun baa haree nia kolega sira iha rai maran, atu sira bele foo buat nebee Paulo presiza. \p \v 4 Depois ami baa sae fali roo hodi lao tan. Maibee tanba anin boot hasoru ami, ami lao liu husi rai Xipre ho rai Síria nia klaran para bele sees uitoan husi anin. \v 5 Ami lao liu husi tasi provinsia Silísia ho Panfília nian. Depois ami too iha sidade Mira, iha rai Lísia. Iha nebaa ami tuun husi roo. \v 6 Komandante Júlio buka roo seluk nebee atu baa Itália. Nia hetan roo ida nebee mai husi sidade Alexandria, i ami hotu sae roo nee. \p \v 7 Durante loron barak nia laran, roo nee halai neineik tanba hasoru anin boot. Maski susar loos, too ikus ami konsege besik uitoan sidade Knidu. Anin makaas nafatin halo roo nee la bele lao ba oin. Entaun ami ho roo halai tuir fali tasi ninin rai Kreta nian, liu husi inur Salmona, atu bele sees uitoan husi anin. \v 8 Roo nee halai tuir tasi ninin Kreta nian ho susar loos, maibee ami konsege too iha fatin ida naran Pontikais Diak, besik sidade Laseia. \p \v 9 Ami lakon tempu barak ona iha dalan. Loron boot Hamoos Sala nian liu ona, nunee tama ona iha tempu anin boot nian, se roo halai nafatin bele hetan dezastre. Entaun Paulo hatete ba sira dehan, \v 10 “Maun-alin sira, hau hanoin se ita lao nafatin, ita bele hetan azar. Roo bele mout, sasaan sira lakon, ita mos bele mate.” \v 11 Maibee komandante lakohi rona Paulo nia liafuan. Nia rona liu ema ida kaer roo ho roo nain. \v 12 Pontikais nee la serve atu roo para durante tempu malirin. Entaun sira barak liu hakarak atu halai tan uitoan too iha sidade Feniks iha rai Kreta hodi hela iha nebaa too tempu anin boot liu tiha. Feniks nee pontikais diak ida tanba taka netik anin husi lorosae. \s1 Anin boot iha tasi \p \v 13 Bainhira anin komesa huu neineik husi parte sul, sira hanoin katak tempu diak ona atu lao ba Feniks. Entaun sira hasae ankor para roo bele lao, i sira ho roo halai tuir tasi ninin Kreta nian. \v 14 Maibee la kleur, anin komesa huu makaas loos husi rai nee, anin nee ema bolu “anin lorosae”. \v 15 Anin nee halo roo la bele lao nafatin ba oin, entaun ami husik roo tuir anin deit. \p \v 16 Too besik rai kiikoan ida naran Kauda, rai satan netik anin. Roo oan hodi salva vida sei kesi hela iha roo kotuk. Ho susar teb-tebes ami dada sae roo oan nee tau iha roo leten. \v 17 Bainhira sira hasae tiha ona roo salva vida nee ba roo leten, sira bobar haleu roo boot nee ho tali halo metin. Sira tauk, keta halo be anin huu roo baa metin iha rai henek besik Sirte. Nunee sira hatuun laan atu roo halai neineik uitoan. \p \v 18 Tanba laloran baku roo ba-mai makaas loos, nunee aban fali, sira komesa foti naha soe tuun ba tasi. \v 19 Iha loron tuir mai, sira foti tan material roo nian soe ba iha tasi laran. \v 20 Durante loron barak nia laran, anin boot nee huu makaas nafatin, i ami la hetan loro matan ho fitun. Too ikus ami hanoin ami la moris tan ona. \p \v 21 Kleur ona, ami hotu-hotu la haan buat ida. Too ikus Paulo hamriik iha ami nia oin hodi dehan, “Maun-alin sira, haree ka lae?! Uluk hau dehan ita la bele sai husi rai Kreta. Se imi rona hau karik, ita la estraga sasaan i la lakon sasaan hanesan nee. \v 22 Maibee agora hau husu ba imi hotu atu aten brani, tanba imi ida sei la mate. So roo deit mak sei mout. \v 23 Hori kalan Maromak, Ida nebee hau adora ho serbi nee haruka Nia anju ida mai hamriik iha hau nia sorin. \v 24 Anju nee hatete, ‘Paulo, o lalika tauk! O sei baa hamriik iha liurai César nia oin para tesi o nia lia. Maromak hatudu Nia laran diak ba o. Nee mak Nia mos salva ema hotu nebee hamutuk ho o iha roo nee.’ \v 25 Nee duni maun-alin sira, aten brani ba. Hau fiar ba Maromak katak, saida mak Nia foo hatene mai hau nee sei akontese duni. \v 26 Maibee roo nee sei xoke tiha iha rai kiik ida.” \s1 Roo bes-besik iha rai maran \p \v 27 Durante loron sanulu resin haat ona roo nee namlele iha Tasi Adriátiku tuir deit anin. Depois, iha kalan boot, ema sira nebee servisu iha roo senti ami besik ona iha rai maran. \v 28 Entaun sira hatuun prumu hodi buka hatene tasi nia klean, i sira sukat hetan metru tolu-nulu resin hitu. Roo halai uitoan ba oin tan, sira sukat fali, hetan metru rua-nulu resin hitu. \v 29 Sira tauk, keta halo be roo nee xoke fatuk. Entaun sira hatuun ankor haat husi roo kotuk hodi halo roo metin, i sira hotu hamulak atu rai naroman lalais. \p \v 30 Sira nebee servisu iha roo nee kombina malu atu halai husik hela roo. Nunee sira hatuun roo oan, halo finji atu hatuun tan ankor balu husi roo ulun. \v 31 Maibee Paulo foo hatene ba komandante ho soldadu sira dehan, “Se ema sira nee la hela iha roo laran, imi sei mate hotu.” \v 32 Entaun soldadu sira tesi kotu tiha roo oan nia talin hodi husik laloran lori sees. \p \v 33 Bainhira rai besik naroman ona, Paulo husu atu ema sira nee hotu-hotu haan. Nia hatete, “Durante loron sanulu resin haat ona, imi nia fuan kii hela deit too imi la haan buat ida. \v 34 Nunee hau husu atu imi haan buat ruma lai, para imi bele iha forsa fali. Imi nia fuuk lahan ida mos sei la monu.” \v 35 Depois Paulo foti paun, nia halo orasaun foo agradese ba Maromak iha sira hotu nia oin, i nia silu paun pedasuk ida hodi haan. \v 36 Entaun ami mos laran metin, i haan buat ruma. \v 37 Ami iha roo nee nia laran hamutuk ema atus rua hitu-nulu resin neen. \v 38 Ami haan hotu too bosu. Depois sira foti trigu iha karoon-karoon soe ba tasi laran para halo roo kamaan liu tan. \s1 Roo xoke rai \p \v 39 Rai loron ona, sira haree hetan rai maran, maibee sira la hatene rai nebee mak nee. Sira haree tasi ibun ho rai henek, laloran iha nebaa laduun boot tanba iha foho oan satan netik husi sor-sorin. Nunee sira desidi atu koko lori roo tama too rai maran nebaa. \v 40 Entaun sira tesi kotu tiha ankor nia talin husik iha tasi. Sira kore tiha tali nebee mak kesi kamudi, i hatuun kamudi ba tasi laran atu bele fila roo hodi lao tuir dalan. I sira hasae laan ida iha roo ulun, atu anin bele huu roo ba tasi ibun. \v 41 Maibee seidauk too tasi ibun, roo nee halai sae tiha rai henek leten, i roo ulun metin tiha iha rai henek nee. Roo nia kotuk, laloran boot komesa baku rahun tiha. \p \v 42 Soldadu sira halo planu atu oho tiha ema dadur sira hotu para dadur sira la bele nani ba rai maran hodi halai. \v 43 Maibee komandante bandu sira, tanba nia hakarak salva Paulo. Nia foo orden uluk ba ema sira nebee hatene nani atu haksoit ba tasi laran hodi nani ba rai maran. \v 44 Depois ema sira nebee la hatene nani, nia haruka atu sira kaer ai kabelak ka naran buat ida hodi tuir laloran ba rai maran. Nunee ami hotu too iha rai maran ho diak. \c 28 \s1 Iha rai Malta \p \v 1 Ami too iha rai maran ho diak, foin ami hatene katak rai nee naran Malta. \v 2 Ema rai nain sira simu ami ho diak teb-tebes. Udan boot i rai malirin, nunee sira tau ahi iha tasi ibun atu ami haneruk. \v 3 Paulo baa hili ai sunu. Momentu nia tau ai nee ba ahi, derepenti samodok ida nebee subar hela iha ai nee halai sai tanba ahi manas, depois tata metin tiha iha Paulo nia liman. \p \v 4 Bainhira ema rai nain sira haree samodok nee tabele hela iha Paulo nia liman, sira dehan ba malu, “Ema nee oho door ida karik. Maski nia konsege salva aan husi tasi siak, maibee ita nia maromak ida nebee Justisa Nain nee la husik nia moris.” \v 5 Maibee Paulo hisik tiha samodok nee ba ahi laran, nia la moras buat ida. \v 6 Ema sira nee hanoin katak la kleur tan, Paulo nia liman bubu ka nia mate derepenti. Maibee sira hein kleur loos, Paulo la iha buat ida. Entaun sira muda sira nia hanoin dehan Paulo nee maromak ida. \p \v 7 Administrador Malta nian, naran Públiu, nia iha rai ho uma besik tasi ibun nee. Nia simu ami iha nia uma ho diak teb-tebes, i nia tau matan mai ami durante loron tolu. \p \v 8 Iha tempu nee, administrador nia aman isin manas ho tee been. Paulo tama baa haree nia. Paulo halo orasaun i tau liman ba nia, i katuas nee diak fali. \v 9 Bainhira ema iha fatin nee rona nunee, ema moras sira seluk mos mai, i sira hotu hetan kura. \v 10 Depois sira lori prezenti hodi hatudu respeitu ba ami. Too tempu ami atu sae roo, sira lori buat hotu-hotu nebee ami presiza. \s1 Paulo too iha Itália \p \v 11 Ami hela iha Malta durante fulan tolu, depois ami baa sae roo ida. Iha roo nee nia oin iha estatua Dioskuri, nee dehan katak “maromak kaduak”.\f + \fr 28:11 \ft Tuir ema jentiu sira nee nia relijiaun, maromak oan kaduak nee naran Kastor ho Poluks.\f* Roo nee mai husi sidade Alexandria, maibee para hela iha Malta durante tempu malirin ho anin boot. \p \v 12 Ami ho roo too iha sidade Sirakuza, depois ami hela loron tolu iha nebaa. \v 13 Hotu tiha roo nebee ami sae nee halai tuir tasi ninin too iha sidade Régiu. Aban fali anin komesa huu makaas husi parte sul. Nunee iha loron tuir mai, ami too iha pontikais Poteoli. \v 14 Iha nee ami tuun husi roo. Ami hasoru malu ho sarani sira, i sira konvida ami hela ho sira semana ida. Depois ami lao liu ba Roma. \v 15 Sarani sira iha Roma rona ona katak ami atu too iha nebaa. Entaun sira mai hasoru ami iha dalan. Sira balu hasoru ami iha Merkadu Ápiu, sira seluk hasoru ami iha fatin ida naran Loja Tolu.\f + \fr 28:15 \ft Husi merkadu Ápiu ba Roma kilometru 70. Husi Loja Tolu ba Roma kilometru 53.\f* Bainhira Paulo haree sira, nia mos laran metin, i nia foo agradese ba Maromak. \s1 Paulo iha Roma \p \v 16 Too iha Roma, komandante husik Paulo livre hodi hela mesak, i soldadu ida hein nia.\x + \xo 28:16 \xt Apostolu sira nia Istoria 28:20\x* \p \v 17 Liu tiha loron tolu, Paulo konvida ulun relijiaun Judeu sira iha Roma atu mai hasoru malu ho nia. Bainhira sira halibur malu ona, nia hatete ba sira, “Maun-alin sira, hau mai iha nee tanba ema kaer hau iha Jerusalém hodi entrega hau ba governu Roma, maski hau la halo sala ida. Hau la kontra ita nia nasaun, i hau mos la kontra lisan nebee ita nia bei-ala sira rai hela ba ita. \v 18 Governu Roma tesi tiha ona hau nia lia iha nebaa, maibee sira la hetan sala ida nebee halo hau merese atu hetan kastigu mate. Nunee sira hakarak hasai hau. \v 19 Maibee ema Judeu nia boot sira la simu. Entaun hau husu atu mai iha liurai boot César hodi tesi hau nia lia. Tuir loos hau lakohi foo sala ba hau nia maluk Judeu rasik, maibee dalan seluk la iha ona.\x + \xo 28:19 \xt Apostolu sira nia Istoria 25:11\x* \v 20 Tanba nee mak hau husu atu ita boot sira mai iha nee para hau bele koalia ho imi. Hau hakarak para ita boot sira hatene katak, hau nia liman futu ho korenti nee tanba hau serbi Ema ida nebee ita povu Israel hein ho laran metin atu Maromak haruka mai.” \p \v 21 Sira hataan, “Ami seidauk simu surat ida husi Judeia hodi foo hatene kona ba ita. Nunee mos, maluk Judeu sira nebee mai husi nebaa, la iha ida mak koalia aat kona ba ita. \v 22 Maibee ami hakarak rona saida mak ita fiar, tanba ami rona ona dehan, iha fatin hotu-hotu ema la simu saida mak ita nia grupu nee hanorin.” \p \v 23 Entaun sira marka loron ida atu sira hasoru malu fali. Too iha loron nee, ema barak mai iha Paulo nia uma. Nia komesa esplika ba sira oinsaa Maromak ukun nudar Liurai. I nia foti liafuan husi lei Moisés nian ho mos husi profeta sira seluk nia livru atu dada sira hodi fiar ba Jesus. Nia koalia husi dadeer-saan too kalan. \p \v 24 Iha ema balu fiar liafuan nebee Paulo foo sai, maibee balu lakohi fiar. \v 25 Sira haksesuk malu too sira atu fahe malu ona. Maibee molok sira fila, Paulo hatete, “Buat nebee Espiritu Santu uluk foo sai liu husi profeta Isaias ba ita nia bei-ala sira kona loos imi. \v 26 Nia dehan, \q1 ‘O baa hatete ba povu nee dehan, \q1 “Imi sei rona beibeik, \q2 maibee la kompriende nafatin. \q1 Imi sei haree beibeik, \q2 maibee nafatin la hatene tuir.” \q1 \v 27 Tanba povu nee nia laran toos tiha ona, \q2 sira lakohi rona ho sira nia tilun, \q3 sira nia matan taka metin. \q1 Sira halo nunee atu sira nia matan la bele haree, \q2 sira nia tilun la bele rona, \q3 i sira nia laran la bele kompriende. \q1 Nunee sira la bele fila fali mai Hau, \q2 atu Hau salva sira.’ ”\f + \fr 28:27 \ft Liafuan “salva” ho lian Ebreu bele mos dehan “kura”.\f* \x + \xo 28:27 \xt Isaias 6:9-10\x* \p \v 28 Paulo hatutan tan dehan, “Nee duni imi tenki hatene katak, agora Maromak haruka ona Nia liafuan kona ba salvasaun ba ema sira nebee laos Judeu, i sira sei rona.” \v 29 [Paulo koalia nunee, ema Judeu sira mos fila hodi haksesuk malu iha dalan.]\f + \fr 28:29 \ft Kopia livru nee husi tempu antigu barak. Versikulu 29 nee tama iha kopia nee balu, maibee iha kopia nebee antigu liu la tama.\f* \p \v 30 Durante tinan rua Paulo hela iha uma nebee nia aluga. Nia simu ho laran haksolok ema hotu-hotu nebee baa vizita nia. \v 31 Nia foo sai ba sira kona ba Maromak ukun nudar Liurai, i hanorin kona ba Nai Jesus Kristu. Nia hanorin ho brani, i la iha ema ida bandu nia.