\id RUT \h Buk baut Rut \toc1 Buk baut Rut \toc2 Rut \mt1 Buk baut Rut \mt2 stori baut longtaim bigaka \c 1 \s1 Elimalek bin mube pamle blo em go po Moab \p \v 1-2 Bipo Izrael i bin gad king, dem zaziz i bin rule dem pipol. Wea dat seimtaim nau i bin gad wan man, neim blo em Elimalek. Em blo pamlelain blo Eprat. Em bin gad oman blo em, neim blo em Nomi ane tu boi blo demtu, Malon ane Kilion. Dempla ol bin stap lo da taun neim Betliem lo Zuda. Wea da seimtaim nau i bin kam prapa drai, nogad no rein, ol kan groe kaikai lo lan blo dempla. So Elimalek i bin mata mub teke pamle blo em go po da nada kantri blo Moab. \p Wail ol i bin stap lo Moab, \v 3 Elimalek i bin ded gar. Wen em bin ded i bin libe Nomi ane tu boi blo em. \v 4 Demtu boi bin maret tu oman prom Moab, wan bin maret lo Opa, nadawan i bin maret lo Rut. Wen demtu bin maret, dempla bin stap de po ten iya. Den apta ten iya, \v 5 demtu boi i bin ded nau. I bin mata libe Nomi emselp wea em no bin gad man ane demtu boi blo em, Malon ane Kilion i bin ded gar. \s1 Nomi ane Rut bin gobaik po Betliem \p \v 6 Nau Nomi ane tu dotalo blo em bin lisen da AntapGod i bin blese dem pipol blo em lo Zuda, gibe dempla gud rein ane plenti kaikai bin gro. So Nomi ane tu dotalo blo em i bin meke redi po libe kantri blo Moab gobaigen po kantri blo Nomi. \v 7 Dempla bin libe Moab wea ol i bin stap, ane ol i bin go tugeda gobaik lo Zuda. \p \v 8 Bat wen dempla i bin go lo rod, Nomi em i spik po tu dotalo blo em, ‘Yagar! Yutu mata gobaik ane stap lo mama blo yutu. Ubi blo mi i po da AntapGod go blese yutu wanem yutu bin mekem po mi ane po dem man blo yutu uda bin ded nau. \v 9 Ane da AntapGod i go paine man po yutu wea yutu go maret gen.’ Nomi i bin kise demtu ane spik yawo. Demtu gar mata krai. \p \v 10 Demtu bin spik po em, ‘No gar. Mitu wande go lo yu po pipol blo yu.’ \p \v 11 Bat Nomi bin tok po demtu, ‘Yutu mata gobaigen mai tu gel. Ei! Wanem yutu wande kam lo mi po? Yutu tingk ai go gad nada tu boi gen po yutu go maret a? \v 12 Yutu mata gobaik mai tu gel. Mi, ai ouloman, ai nogo maret gen. Iben ip ai go maret tunait ai nogo bone tu boi. \v 13 Yutu nogo weit po demtu beibi po gro po kam man ane maret demtu. Diskain pasin i stape yutu prom maret lo nada man. Nono gar, mai tu gel. Yutu sabe diskain pasin i nugud. Da AntapGod i prapa gense mi ane ai gad nating. Laip blo mi i moad wea yutu.’ \p \v 14 Demtu bin lak krai gen. Den Opa mata kise madalo blo em ane em bin spik yawo lo em. Bat Rut em i bin kese Nomi. Em i no wande libe Nomi, em i wande mata stap lo em. \v 15 Nomi bin spik po em, ‘Ei, Rut! Opa gar, em i mata gobaik po pipol blo em ane dem god blo em. Yu mata gobaigen ane stap lo pipol blo yu tu.’ \p \v 16 Rut em i bin spik diskain, ‘Yu no pose mi po gobaik. Ai bin libe ebriting blo mi biain, ai go mata kam lo yu. Lete mi go lo yu. Wiswei yu go, ai go de tu, wiswei yu go stap, ai go stap diskain tu. Pipol blo yu i gobi pipol blo mi tu ane God blo yu i gobi God blo mi tu. \v 17 Ai go ded ane ol i go bere mi wea da seimples wea ol i go bere yu. Ai bin spik God po panse mi ip ai no kipe promis blo mi dat mata ded go separeit mi prom yu!’ \v 18 Wen Nomi bin luk Rut gibap emselp po go lo em, Nomi nomo spik demkain gen. \p \v 19 Demtu bin kip wagbaut lo rod antil demtu kese Betliem. Wen demtu bin mangi de, ebri pipol lo Betliem prapa nadakain api po luk Nomi. Dem oman blo de, ol bin spik po wananada diskain, ‘Diswan prapa Nomi, a?” \p \v 20 Nomi i bin ansa dempla, ‘No kole mi Nomi, bikoz dat neim i min “api”. Ane ai no api oman nau. Yupla kole mi Mara, bikoz da Strong AntapGod i bin meke laip blo mi mina nadakain nugud. \v 21 Wen ai bin go prom dis ples ai bin gad ebriting ane Strong AntapGod i bin teke mi kambaik wea ai nogad nating. Wanem yupla kole mi Nomi po? Da Strong AntapGod i bin panse mi ane gibe mi tumas trabol.’ \p \v 22 So Nomi i bin kambaik prom Moab ane em i bin teke dotalo blo em Rut kam wea em. Wen demtu bin kesem lo Betliem i bin taim po stat kate ol dem balisid wea dem gadanples blo de. \c 2 \s1 Rut mite Boaz \p \v 1 Nau, de lo Betliem i bin gad wan risman, elda blo da taun. Neim blo em Boaz. Dis man em i prapa klostupamle blo Elimalek. Elimalek em i da ded man blo Nomi. \p \v 2 Wandei Rut i bin spik po Nomi, ‘Plizgar mama, lete mi go po dem gadanples. Maitbi i gad sambodi de po lete mi pikemap dem leptoba sidkaikai blo bali ol i bin libem biain.’ \p Nomi bin spik, ‘Orait mai gel. Yu trai go.’ \v 3 So Rut em bin goaut lo dem gadanples po pikemap dem leptoba sidkaikai blo bali wea dem wokman i bin libem biain. Em bin paindaut em bin wok wea gadanples blo Boaz, pamle blo padalo blo em, Elimalek.\fig |src="co00961b.tif" size="col" ref="Rut 2:3" \fig* \p \v 4 Wail Rut i bin wok, Boaz i bin mangi prom Betliem. Em i bin grite ol wokman blo em diskain, ‘Da AntapGod i de wea yupla.’ Dempla ansarem, ‘Da AntapGod blese yu tu.’ \p \v 5 Boaz bin aske boswokman blo em, ‘Uda da yangoman de wok ane wea em kam prom?’ \p \v 6 Dat bosman i spik, ‘Dis oman, em no blo ya. Em bin kam wea Nomi. Em i oman blo kantri blo Moab. \v 7 Em bin aske mi dis moning ip em ken pole dem wokman biain solong em ken pikemap dem leptoba sidkaikai. Em wok prapa ad. Em i mina gudwoka. Em bin wok prom elimoning, ane em stil wok nau. Em mata bin gad sot spel, lo smolseid de.’ \p \v 8 Boaz bin go ane spik po Rut, ‘Lisen po mi mai gel. Stap ya ane wok ya lo dis gadanples blo mi. No go po dem nada gadanples. Yu zoine dem oman uda wok po mi. Yu pole dempla biain ane pikemap dem leptoba kaikai. \v 9 Yu luk wea dem oman wok, yu pole dempla. Ai bin wone dem yangman no po pute an lo yu. Wen yu wande dringk wata, no prait. Mata go elpe yuselp prom watazag wea dempla i bin teke wata prom wel.’ \p \v 10 Rut mata poldaun pesdaun prant lo Boaz ane eso po em. Em i spik, ‘Auken yu meke gudpasin po mi? Yu sabe ai prom nada kantri.’ \p \v 11 ‘Wa, ai sabe’, Boaz i bin ansa em. ‘Ai bin lisenbaut dem gudpasin yu bin soem po madalo blo yu, da taim wen man blo yu bin ded. Yu bin mata libe mama ane papa blo yu biain lo ples blo yupla, ane yu bin kam ya ane stap lo pipol wea yu no sabe dempla. \v 12 Ubi blo mi i diskain, da AntapGod, God blo Izrael, em i go blese yu po demting wanem yu bin mekem, ane em i go lukapta yu ane em i go gibe yu eniting wanem yu wandem.’ \p \v 13 Rut i bin spik, ‘Bos. Ai mina bigeso wanem yu bin spik po mi. Ai go trai po meke demkain pasin. Yu bin meke mi pil prapa orait wen yu bin spik demkain naiswei po mi. Yu sabe ai no wase dem wokman blo yu, ai louklas oman.’ \p \v 14 Dinataim bin kesem, Boaz i bin ala po em, ‘Mai gel, yu mata kam ya ane kaikai wea mipla. Yu ken go soke bred wea wain tu.’ Rut em bin sidaun melen lo dem wokman ane Boaz i bin gibe em sid kaikai ol rosem. Em bin kaikai antil em bin belipul. \p \v 15 Wen Rut i bin gobaigen po wok, Boaz bin oda dem yangman blo em diskain, ‘Yupla luk da oman de, lete em pikemap dem sidkaikai de melen lo yupla ane no stape em. \v 16 Ane yupla tekemaut sam dem sidkaikai prom bandol blo yupla ane sakem wea graun solong Rut ken pikemap dem kaikai. Ane no gibe em adtaim gar!’ \p \v 17 Orait. So Rut i bin mata pikemap dem sidkaikai ol dei antil da san i bin godaun. Den em bin tekemaut ane sakwei da nugud pat blo da sidkaikai. Ane wen em i teke da gudpat i bin gad plenti kaikai. Em bin klosap meke ten kilo. \v 18 Em bin kare sidkaikai gobaik po da taun, soem po madalo blo em. Ane antap dem sidkaikai, Rut bin gibe em da leptoba dina blo em. \p \v 19 Nomi i bin prapa atzamp. Em spik, ‘Ei, tumas! Wea yu bin pikemap dem sidkaikai prom? Wea yu bin wok? Ubi blo mi po da AntapGod go mina blese da wan uda bin elpe yu!’ \p So Rut i bin spik po em, ‘Ai bin wok tidei wea gadanples blo Boaz.’ \p \v 20 Nomi bin spik po em, ‘Ubi blo mi po da AntapGod go mina blese Boaz. Em soe gudpasin blo em po yumi ane em rispekt ded man blo yu.’ Den Nomi i bin spik, ‘Boaz em i prapa klostu pamle blo yumi. Em da wan uda mas prapa lukapta yumi.’ \p \v 21 Den Rut i bin ansarem, ‘Nadating em i bin spik, ai mas gobaik ebridei po wok lo da gadanples antil ebri wok blo da gadan i go pinis.’ \p \v 22 Nomi i bin spik po em, ‘Datwei i mina gud. Mekem wanem em spik. Yu kipgo wok wea dem wokinggel wea gadanples blo Boaz. Yu zoin lo dempla antil ebri wok i go pinis. Ai sabe yu gobi orait de, bikoz wea dem nada gadanples mait dem man go ambag yu.’ \p \v 23 Rut em i bin wok klostu lo dem nada oman lo gadan blo Boaz. Em i bin pikemap sidkaikai lo dempla antil ebri wok i bin pinis lo da gadan. Den dempla bin go po nada gadanples blo Boaz. Dat gadanples i blo witsid. So dempla bin wok de nau, kate ol dem witsid antil wok i bin pinis. Ebrinait Rut i bin gobaik aus blo madalo. \c 3 \s1 Boaz promis po maret Rut \p \v 1 Wandei Nomi i bin spik po Rut, ‘Mai gel. Ai trai go paine man po yu wea em gad ebriting ane yu go stap lo em ane em go lukapta yu. \v 2 Yu sabe diskain, Boaz em i klostupamle blo yumi, ane em i bin mina gud. Em bin lete yu po pikemap dem sidkaikai. Dis nait em i go wok gen lo gadanples blo em wea i tekemaut dem witsid prom dem graspat. \v 3 Ai wande yu go mekem wanem ai go spik yu. Orait. Yu go swim, pute nais sentoil ane yu were da prapa gud klos blo yu, da beswan. Wen yu pinis, ai wande yu po go stretwei go po da ples wea Boaz i wok. Bat no lete em po luk yu. Yu weit em de antil em go pinis kaikai. \v 4 Yu mas luk ebriting. Luk wea em i go slip. Wen em dedslip, yu go insaid ane tekemaut dem kaba prom legsaid blo em ane leidaun wea put blo em. Wen em gedap prom slip, em i go spik yu wanem po mekem.’ \p \v 5 Rut i bin ansa po Nomi, ‘Wa! Ai go meke ebriting wanem yu bin spik mi po mekem.’ \v 6 So dat nait Rut i bin godaun po da ples wea Boaz bin wok ane em bin meke demting wiskain madalo blo em bin spik em po mekem. \p \v 7 Apta Boaz bin pinis kaikai, em i bin pilgud nau. Den em bin go leidaun longsaid lo big ip blo sidkaikai. Wen em bin slip prapa dedslip, Rut i bin go po em kuaiatwan ane em bin tekemaut da kaba prom em leg ane leidaun lo legsaid blo em. \v 8 Klostu po melennait, Boaz em i gedap prom slip ane em rol go po nadasaid. Em i zamp, ‘Ei! Uda diswan!’ Em paine oman leidaun lo legsaid blo em. \v 9 Boaz bin askem, ‘Uda yu?’ \p Rut em i bin ansa, ‘Mi Rut, da wan uda bin wok po yu. Teke end blo da kaba ane kaba mi bikoz yu da man uda go lukapta mi.’ \p \v 10 Boaz bin spik po em, ‘Mai gel, AntapGod go prapa blese yu. Da gudpasin yu bin soem po mi i mobig den da gudpasin yu bin soem po Nomi de pas. Yu no bin lukraun po yangman po maret nomata em gad gudsamting o em gad nating. \v 11 Nau mai gel, no prait. Ai go meke ebriting wanem yu aske mi po mekem. Ebriwan lo taun blo yumi sabe wiskain gudpasin oman yu. \v 12 Wa i tru, ai pamle blo yu. Ai da man uda spostu lukapta yu. Bat i gad nada man uda moklostu pamle po yutu. \v 13 Stap ya po dis nait ane wen i go moning ai go tok po da man. Ip dat man i go gri po maret yu, den i orait. Bat ip em nogo gri, den ai promis prant lo God ai go maret yu. Den ai go baie lan blo Elimalek baigen po yu. Wan truting, God em i laip. Ane nada tru samting, ai go meke disting ya, so leidaun ya antil moning.’ \p \v 14 Rut mata leidaun lo legsaid blo Boaz antil moning. Rut i bin gedap prapa elimoning wea pipol kan megaraut samting prapa. Boaz bin spik po dem wokman blo em, ‘Ai no wande pipol po sabe i bin gad oman ya wea dis wokples.’ \v 15 Den Boaz bin spik po Rut, ‘Teke kout blo yu kam ane spredemaut em ya.’ Em i bin kapsaid tuenti kilo dem sidkaikai lo da kout. Den em bin elpe em pute da baig lo baik blo em. Den Rut i bin gobaigen po taun. \p \v 16 Em bin go po aus blo madalo blo em ane madalo blo em bin aske em, ‘Wiswei mai gel? Wanem bin apen?’ \p Rut em ansa po Nomi, ‘Boaz bin meke olkainting po mi. \v 17 Nadating tu em bin mekem, em bin gibe mi dis tuenti kilo sidkaikai ya. Boaz bin spik mi diskain, “Yu mas kare samting gobaik po madalo blo yu.” ’ \p \v 18 Den Nomi bin spik po em, ‘No wori mai gel, mata weit. Taim go kam yumi go lisen wanem i go apen. Dat man Boaz, em nogo spel antil em go pinis meke demting wanem em bin promis em go mekem tidei.’ \c 4 \s1 Boaz maret Rut \p \v 1 Boaz bin go po da mitingples blo da taun de lo taun geit ane em i sidaun de. Bambai da seim man wea em ane Rut i bin tokbaut, da man blo da pamlelain blo Elimalek, i bin wagbaut kam nau ane pasbai em. Boaz bin ala po em, ‘Bala, kam ya pas, plizgar ane sidaun ya. Ai gad samting po spik yu.’ So da man bin kam ane sidaun de. \v 2 Den Boaz i bin singaut ten elda blo da taun ane aske dempla po sidaun lo demtu solong dempla go witnis demting demtu go tokbaut. \v 3 Boaz i bin spik, ‘Yu pamle blo mi. Yu sabe Nomi, widooman blo Elimalek uda bin kambaik prom Moab. Em wande sele da gadanples blo Elimalek. \v 4 Ai bin promis po spik yu baut disting ya. Ip yu wande baie da lan, baiem nau prant wea dem witnis ya sidaun. Yu moklostu po Elimalek. Yu gad pas rait po baiem, bat ip yu no wande baiem, spik mi nau solong ai go sabe, bikoz ai da neks pamle apta yu.’ \p Da man bin ansa, ‘Wa. Ai go baiem.’\fig |src="co00971b.TIF" size="col" ref="Rut 4:4" \fig* \p \v 5 Den Boaz bin spik, ‘Rimemba, ip yu baie dis lan prom Nomi, yu mas maret Rut tu, da widooman prom Moab. Dem pikinini em i go gad prom yu, dempla no gobi pikinini blo yu. Dempla gobi wea da pamlelain blo da ded man blo Rut solong da lan go pasem godaun po dem pikinini. Rimemba diswan kastamlo blo mipla.’ \p \v 6 Da lida blo da pamle bin spik, ‘Nono! Ai no wande baie da lan bikoz mai pikinini nogad no rait po da lan. Nomata ai da klostupamle blo Nomi, ai no wande yuze rait blo mi. Ai gibe yu pulrait po baie da lan bikoz ai no wandem.’ \p \v 7 Longtaim lo Izrael, kastamlo blo dempla, ip dem pipol treid o baie samting baik, ol mas tekemaut sandol blo dempla ane gibem po da man uda bin sele da samting po dempla. Diswan po prubem dempla bin baie dat samting. \v 8 Dat lida blo da pamle i bin spik po Boaz, ‘Yu mata baie da lan.’ Den em bin tekemaut sandol blo em ane gibem po Boaz. \p \v 9 Den Boaz bin spik po dem nada elda ane ol dem pipol de, ‘Dat lan blo Elimalek, Kilion ane Malon, yupla ebriwan witnis tidei ai bin baie da lan prom Nomi. \v 10 Ane nadating, Rut, da Moab widooman blo Malon, em gobi oman blo mi. Ai meke disting so ded bala propati go stap wea pamle blo em. Diswei neim blo em nogo separeit prom ol pamle blo em ane lan blo em. Yupla bin witnis diswan tidei.’ \p \v 11 Dem elda ane ol dem nada pipol bin spik. ‘Orait. Mipla witnis. Mipla prea diskain, da AntapGod meke da oman blo yu wase Reisel ane Lia, demtu prapa bigaka blo yumpla. Demtu bin gad plenti pikinini prom Zekop, daswai dem pipol blo Izrael i plenti. Yu go kam impotant man blo da kantri blo Eprata ane bigman wea Betliem. \v 12 Da AntapGod go gibe yu ane Rut seimkain plenti pikinini wase da pamle blo Perez, boi blo Zuda ane Tamar.’ \s1 Pamlelain blo Boaz \p \v 13 Orait, Boaz bin teke Rut ane maret em. Den da AntapGod i bin blese em ane em bin kam pamle, ane em i bon wan boi pikinini. \v 14 Dem oman prom da taun i bin spik po Nomi, ‘Preiz da AntapGod! Mipla mina big eso po da AntapGod. Em bin gibe yu dis pikinini. Em da wan uda go lukapta yu. Em gobi impotant man lo Izrael. \v 15 Rut, dis dotalo yu prapa labem, em bin lugaut yu mobeta den ip yu gad seben boi. Dis boi wanem em bin bon, go seinze laip blo yu ane wen em i go kam big, em go lukapta yu wen yu go kam ouloman.’ \p \v 16 Nomi bin teke da boi ane kare em ane i bin prapa lukapta em. \v 17 Dem oman neiba blo Nomi i bin neime da pikinini Obed ane ol bin spik diskain, ‘Nau Nomi i gad boibeibi.’ Apta nau, Obed bin papa blo Zesi ane Zesi bin papa blo King Deibid. \p \v 18 Diswan pamlelain blo Perez raitap po King Deibid: \li1 Perez i bin papa blo Ezron. \li1 \v 19 Ezron i bin papa blo Ram. \li1 Ram i bin papa blo Aminadab. \li1 \v 20 Aminadab i bin papa blo Nason. \li1 Nason i bin papa blo Salmon. \li1 \v 21 Salmon i bin papa blo Boaz. \li1 Boaz i bin papa blo Obed. \li1 \v 22 Obed i bin papa blo Zesi. \li1 Zesi i bin papa blo Deibid.