\id MAT \h Matiu tokbaut Zizas \toc1 Matiu tokbaut Zizas \toc2 Matiu \mt1 Matiu \mt2 tokbaut laip ane tising blo Zizas \c 1 \s1 Da bipotaim pamlelain blo Zizas da Promiswan \r (Luk 3.23-38) \p \v 1 Dis buk i tokbaut Zizas Kraist da Promiswan uda God i bin sanem, da wan uda i bin kamaut prom da pamlelain blo King Deibid ane blo Eibram: \li1 \v 2 Eibram i bin da papa blo Aizak. \li1 Aizak i bin da papa blo Zekop. \li1 Zekop i bin da papa blo Zuda ane ol bala blo em. \li1 \v 3 Zuda i bin da papa blo Perez ane Zera, ane mama blo demtu i bin Tamar. \li1 Perez i bin da papa blo Ezron. \li1 Ezron i bin da papa blo Ram. \li1 \v 4 Ram i bin da papa blo Aminadab. \li1 Aminadab i bin da papa blo Nason. \li1 Nason i bin da papa blo Salmon. \li1 \v 5 Salmon i bin da papa blo Boaz ane mama blo em i bin Reiab. \li1 Boaz i bin da papa blo Obed ane mama blo em i bin Rut. \li1 Obed i bin da papa blo Zesi. \li1 \v 6 Zesi i bin da papa blo King Deibid. \b \li1 Deibid i bin da papa blo Solomon ane mama blo em i bin Batsiba, da widooman blo Uraia. \li1 \v 7 Solomon i bin da papa blo Riaboam. \li1 Riaboam i bin da papa blo Abiza. \li1 Abiza i bin da papa blo Asap. \li1 \v 8 Asap i bin da papa blo Ziosapat. \li1 Ziosapat i bin da papa blo Zioram. \li1 Zioram i bin da papa blo Uzaia. \li1 \v 9 Uzaia i bin da papa blo Zotam. \li1 Zotam i bin da papa blo Eiaz. \li1 Eiaz i bin da papa blo Ezakaia. \li1 \v 10 Ezakaia i bin da papa blo Manasa. \li1 Manasa i bin da papa blo Amos. \li1 Amos i bin da papa blo Zosaia. \li1 \v 11 Zosaia i bin papa blo Zioiakin ane ol bala blo em. Diswan i bin da taim wen da king blo Babilonia i bin kese ol dem Zuwispipol ane teke dempla go ane meke dempla sleib de lo Babilonia. \b \li1 \v 12 Apta wen dempla i bin teke dempla go po Babilonia: \li1 Zioiakin i bin da papa blo Salatela. \li1 Salatela i bin da papa blo Zerubabal. \li1 \v 13 Zerubabal i bin da papa blo Abiud. \li1 Abiud i bin da papa blo Eliakim. \li1 Eliakim i bin da papa blo Azor. \li1 \v 14 Azor i bin da papa blo Zadok. \li1 Zadok i bin da papa blo Akim. \li1 Akim i bin da papa blo Eliud. \li1 \v 15 Eliud i bin da papa blo Eliazar. \li1 Eliazar i bin da papa blo Matan. \li1 Matan i bin da papa blo Zekop. \li1 \v 16 Zekop i bin da papa blo Zosep, ane Zosep i bin da man blo Meri. \li1 Meri i bin da mama blo Zizas, ane em nau da Promiswan uda God i bin sanem kam. \b \p \v 17 Prom Eibram kam po King Deibid i gad 14 pamlelain, den nada 14 pamlelain kam prom Deibid kam po dat mub blo ol dem pipol blo Izrael go po Babilon, den nada 14 pamlelain prom da taim wea Babilon kam po da taim blo da Promiswan uda God i go sanem. \s1 Zizas Kraist i bon \r (Luk 2.1-7) \p \v 18 Nau diswan da stori baut wiskain Zizas da Promiswan uda God i go sanem kam, i bin bon. Meri mama blo Zizas i bin engeiz po Zosep, demtu no bin maret yet. Wail Meri stil no bin sabe slip lo man, da OliSpirit i bin kam ane Meri i bin kam pamle. \v 19 Zosep i bin prapa gudman ane wen em bin sabe Meri i bin pamle, em tot po emselp, ‘Aukam em i pamle. Em mas bin slip lo nada man. Ai nogo graul em prant ol pipol, bat ai mata go paine wei po broke dis engeizment blo mitu kuaiatwan.’ \p \v 20 Wail em bin leidaun tingbaut po wei po go, em bin go slip. Midel lo da slip wan einzel blo da AntapGod i bin kam po em lo drim, ane da einzel i bin spik po em, ‘Zosep, yu kam prom pamlelain blo King Deibid, so yu no prait prom maret Meri, bikoz da beibi de lo Meri i gad nau, i bin kam prom da OliSpirit. \v 21 Em go bone boibeibi ane yu mas neim em Zizas. Yu mas gibe em dat neim bikoz em i go seibe ol pipol blo em prom meke ol nugudting.’ \p \v 22 Disting i bin apen po prube dem tok blo dat spesilmesizman blo God Aizaia: \q1 \v 23 ‘Luk! Da oman uda prapa no sabe slip lo man \q2 em go gad pamle! \q1 Em go bone boi pikinini, \q2 ane demtu i go neim em Imanuel. \q2 Dis neim i min “God i ya midel lo yumpla”.’ \b \p \v 24 Wen Zosep i bin gedap prom slip, em bin mekem wanem da einzel blo da AntapGod i bin spik. So em bin go maret Meri. \v 25 Meri i bin stap demkain, no slip lo Zosep antil da boi i bin bon, den Zosep i bin neim em Zizas. \c 2 \s1 Tri waizman i kam po luk Zizas \p \v 1 Zizas i bin bon lo taun blo Betliem insaid lo eria blo Zudia, lo taim wen Erod i bin king. Apta wen Zizas i bin bon, sam smat ane waizman prom da ist, i bin kam po Zarusalem. Dempla i bin askem diskain po ol pipol de, \v 2 ‘Mipla i bin kam po luk beibi wea i bin bon uda i go kam king blo ol Zuwispipol, bikoz mipla i bin luk sta blo em i bin kamap. Mipla i bin kam po wosip em.’ \p \v 3 Wen King Erod i bin lisen dis tok ya baut dis niu king, em bin nadakain wori bikoz em tingk, ‘Mait dis niu king i go teke ples blo mi.’ Ane ebridem pipol tu lo Zarusalem i bin nadakain wori. \v 4 Erod bin sane tok po ebri edprist, prist ane ol nada tisa blo dem lo blo God po kam po miting. Den em i bin aske dempla, ‘Yupla sabe a? Dem bipotaim spesilmesizman blo God i bin spik wea da Promiswan i go bon, a?’ \p \v 5 Dempla i bin ansa baigen po em, ‘De lo Betliem, ane demting ya wanem da spesilmesizman blo God i bin raitem: \q1 \v 6 “Yupla, dem pipol blo Betliem insaid lo eria blo Zudia, \q2 dat smol taun blo yupla i go kam prapa impotant taun blo Zudia, \q1 bikoz wan rula i go kam prom yupla, \q2 ane em go lide ol pipol blo mi, \q2 dem pipol blo Izrael, wase man uda lugaut sip i lide ol sip blo em.” ’ \b \p \v 7 Apta wen Erod i bin lisen disting, em i bin sane wokman blo em go po aske dem waizman po kam po em, i go gad sikret miting. Wen dempla i bin miting de, Erod i bin sabe nau da prapa taim wen ol i bin pas luk dat sta. \v 8 Den em bin spik po dempla, ‘Yupla go po Betliem ane lukraun po dat pikinini, ane wen yupla painem kambaik ane spik po mi solong ai ken go de tu po wosip em.’ \p \v 9 Apta miting blo dempla, dem waizman bin wagbaut go. Wen ol bin wagbaut go, da sta i bin kamaut po dempla de gen, ane i bin lide dempla go pas po Betliem. Ane da sta i bin stap stret antap lo da ples wea da pikinini i bin stap. \v 10 Wen dempla i bin luk da sta, dempla i bin prapa nadakain api. \v 11 Dempla i bin go insaid po aus wea da boibeibi ane mama blo em Meri i bin. Dempla i bin baudaun pesdaun prant lo em ane wosip em. Den dempla i bin gibem ol present blo gold, ol naissmel insens, ane nais sentoil.\fig |src="lb00295b.tif" size="col" ref="Matiu 2:11" \fig* \p \v 12 Bat wen dempla bin redi po gobaik po taun blo dempla, God i bin wone dempla lo drim po go nadawei, no gobaik datwei po Erod. \s1 Zosep teke pamle blo em ane ranwei go po Izipt \p \v 13 Apta dem waizman i bin go, wan einzel blo da AntapGod i bin kam po Zosep insaid lo drim. Em bin spik po Zosep, ‘Gedap, teke pikinini ane mama blo em ane kuikwan go po Izipt. Stap de antil ai go spik yupla po kambaik, bikoz Erod i go trai po kile da pikinini.’ \p \v 14 So dat seim nait Zosep i bin gedap, teke pikinini ane mama blo em ane lego go po Izipt. \v 15 Dempla i bin stap de antil Erod i bin ded. Diswan i bin po prubem wanem da AntapGod i bin spik de prapa longtaim pas po dat spesilmesizman blo em, Ozeia, ‘Ai bin singaut Boi blo mi kamaut prom Izipt.’ \p \v 16 Wen Erod i bin paindaut dem waizman bin trike em, em i bin prapa nadakain wail. Em bin gibe oda po ol amiman blo em po kile ebri boi pikinini uda i tu iya oul ane andanit, de lo Betliem ane raun lo dem biliz. Em bin mekem diskain bikoz dem waizman i bin spik po em da sta i bin kamaut po dempla baut tu iya bipo. \v 17 So wanem God i bin spik po da spesilmesizman blo em Zeramaia, i bin kam tru: \q1 \v 18 ‘Da noiz blo nadakain nugud sorekrai, \q2 i bin kamaut prom taun blo Rama, \q2 ane nadakain nugud sorekrai i mata go. \q1 Krai i kamaut prom Reisel. Em bin krai po ol pikinini blo em, \q2 ane nobodi i ken stapem prom krai, \q2 bikoz ol pikinini blo em i bin ded pinis, nomo gad.’ \b \s1 Gobaik po Nazaret \p \v 19 Wen Erod i bin ded, wan einzel blo da LodGod i bin kamaut lo drim po Zosep de lo Izipt ane spik po em, \v 20 ‘Weikap, teke pikinini ane mama blo em ane gobaik po lan blo Izrael, bikoz dempla uda i bin trai po kile da pikinini i ded nau.’ \p \v 21 So Zosep i bin gedap, teke Zizas ane mama blo em ane wantaim lego go po Izrael. \v 22 Bat apta wen em i bin lisen dat Akilaus, boi blo Erod, i bin da niu king, Zosep i bin prait. Den God i bin wonem lo nada drim po go po eria blo Galali. \v 23 So dempla i bin go ane stap lo wan smol taun blo Nazaret. Diswan po pole wanem dem spesilmesizman blo God i bin spik, ‘Da Promiswan i gobi Nazaretman.’ \c 3 \s1 Wok blo Zon Baptaizman \r (Mak 1.1-8; Luk 3.1-18; Zon 1.19-28) \p \v 1 Longtaim de pas Zon Baptaizman i bin stat po tise ol pipol de lo eria blo Zudia de lo ples wea i nogad man. Dem mesiz blo em wea em i bin tise dempla i bin diskain, \v 2 ‘Nomo meke ol nugudting ane yupla tan po God bikoz da taim blo God i go ruloba ebribodi i klostu nau.’ \v 3 Aizaia da spesilmesizman blo God i bin tokbaut Zon wen em bin spik: \q1 ‘I gad sambodi de ala lo ples wea i nogad man, \q1 “Meke da wei redi po da AntapGod. \q2 Meke da rod stret po em po wagbaut!” ’ \b \p \v 4 Dem klos wea Zon i bin werem i bin mekem prom eya blo kamal. Em i bin were leda belt, ane kaikai blo em i bin grasopa ane bus ani. \v 5 Ol pipol i bin kam prom Zarusalem, prom ol nada pat blo Zudia, ane prom ebriwea lo eria blo Zodan Riba. Ol i bin go po da ples wea i nogad man po lisen Zon pris. \v 6 Wen dempla i bin spik Zon baut dem rongting wea dempla i bin mekem, em bin baptaiz dempla de insaid lo Zodan Riba. \p \v 7 Bat wen em i bin luk ol dem Parasi ane nadalot uda bin kole demplaselp Sadusi, kam de wea em baptaiz ol dem pipol, em bin spik po dempla, ‘Yupla debol! Yupla wase dem dedli sneik! Yupla kan ranwei prom zazment blo God ya go kam. Yupla tingk ip ai go baptaiz yupla, God i go pogibe yupla prom dem nugudting wea yupla i bin mekem? Yupla rong. \v 8 Yupla mas tanewei prom ebridem nugudting lo laip blo yupla ane tan po God, so ai go sabe yupla bin slu prom ol sin blo yupla \v 9 No spik diskain ya, “Mipla orait wea God, bikoz mipla kam prom seim pamlelain blo bigate Eibram.” Diswan i no min nating. God i ken seinze dem ston ya po pikinini blo Eibram. \v 10 God i wase man wea i wok lo gadan. Da tamiok blo da zazment blo God i redi po katemdaun ol dem tri ane ol dem rut. Ebri tri uda no sake gudprut, em i go katemdaun ane sakem wea bigpaia.’ \p \v 11 Den Zon i bin spik po dem pipol de, ‘Yupla uda bin tanewei prom dem nugudting wea yupla i bin mekem ane tan po God, ai baptaiz yupla ya lo wata. Bat i gad sambodi uda i mina nadakain mo bigman den mi. Ai no pit po bi sleib blo em. Em go baptaiz yupla lo OliSpirit ane lo paia. \v 12 Em gobi wase pama uda i separeit gud kaikai prom ol nugud kaikai. Em go pute dem gud kaikai insaid lo storum, ane dem nugudwan em i go banem lo dat paia wea i kan aut.’ \s1 Zon i baptaiz Zizas \r (Mak 1.9-11; Luk 3.21-22) \p \v 13 Den Zizas i bin go prom Galali kam po Zodan Riba po Zon go baptaiz em. \v 14 Bat Zon no bin wande baptaiz Zizas. So em bin spik po Zizas diskain, ‘Ai da wan wea yu mas baptaiz. Aukam yu kam po mi po baptaiz yu?’ \p \v 15 Bat Zizas i bin ansa, ‘Yumi mas meke ebriting wanem God i wandem.’ Wen Zon i bin lisen wanem Zizas i bin spik, em bin baptaiz Zizas. \p \v 16 Apta wen Zizas i bin kamap prom da wata, eben i bin open ane da Spirit blo God i bin kamdaun wase dab ane sidaun antap lo em. \v 17 Ane bois prom de antap eben i bin spik, ‘Diswan prapa boi blo mi. Ai prapa lab em ane ai prapa api po em.’ \c 4 \s1 Satana i tempte Zizas \r (Luk 4.1-13; Mak 1.12-13) \p \v 1 Den da OliSpirit blo God i bin teke Zizas go po wan ples wea i nogad man po Satana i go trai po trike em. \v 2 Zizas i bin de po poti dei ane poti nait. Em no bin kaikai nating ane em i bin kam prapa nadakain anggre. \v 3 Den Satana i bin kam ane spik po em, ‘Ip yu prapa Boi blo God, tane dem ston ya po bred.’ \p \v 4 Bat Zizas i bin spik po em, ‘No! Baibol i spik: \q1 “Pipol nide moden kaikai po stap laip. \q2 Ol mas lisen po ebri wod wanem God i spik ane mekem.” ’ \b \p \v 5 Den Satana i bin teke Zizas go po Zarusalem ane mekem stanap antap lo prapa ai pat blo da Tempol blo God. \v 6 Satana i bin spik po em, ‘Ip yu prapa Boi blo God, zamp godaun, bikoz Baibol i spik diskain ya: \q1 “God i go oda ol einzel po kese yu. \q1 Dempla i go kare yu antap \q2 solong yu nogo poldaun, paite leg lo ston.” ’ \b \p \v 7 Zizas i ansa em baik diskain ya, ‘Baibol i spik diskain ya tu, “No teste da AntapGod uda i God blo yu.” ’ \p \v 8 Den Satana i bin teke Zizas go po top blo wan prapa ai maunten, ane em soem ebri kantri blo da wold wea i gad ol prapa nais samting po luk. \v 9 Satana bin spik, ‘Ip yu go nildaun ane wosip mi ai go gibe ebridem samting ya po yu.’ \p \v 10 Zizas i spik po em, ‘Gedaut prom ya Satana. Baibol i spik: \q1 “Yu mas wosip da AntapGod uda i God blo yu. \q2 Mata wosip em.” ’ \b \p \v 11 Den Satana i bin tekop go ane ol einzel i bin kam ane elpe Zizas. \s1 Zizas stat tise ol pipol \r (Mak 1.14-15; Luk 4.14-15) \p \v 12 Wen Zizas i bin lisenbaut Zon i bin insaid zeilaus, em bin libe Zudia ane em bin kambaik po Galali. \v 13 Bat em no bin stap de lo Nazaret. Em bin go ane stap de lo Kapaniam, longsaid lo leik blo Galali, lo eria blo Zebulun ane Naptali. \v 14 Diswan i bin po prubem wanem Aizaia, da spesilmesizman blo God i bin spik: \q1 \v 15 ‘Ai gad mesiz ya po yupla dem pipol blo Zebulun ane Naptali, \q2 uda i stap klostu po Leik Galali, ane stap kros lo Zodan Riba, \q2 wea da eria blo Galali wea dem Nozuwispipol i stap. \q1 \v 16 Yupla dem pipol uda i bin stap lo dak, \q2 yupla go luk prapa nadakain braitlait, \q2 wase san i go laitap da ples blo ded.’ \b \p \v 17 Ane prom de go, Zizas i bin stat po tise ol pipol diskain, ‘Nomo meke ol nugudting ane tan kam po God bikoz dat taim wea God i go ruloba ebribodi i klostu nau.’ \s1 Dem pas klostuman \r (Mak 1.16-20; Luk 5.1-11) \p \v 18 Prom de Zizas i bin wagbaut wea sanbis blo Leik Galali. Em bin luk tu bala, Saiman uda nada neim i Pita, ane Andru, uda sake net de. Demtu tu pisaman. \v 19 Zizas i bin ala po demtu, ‘Kam ane bi klostuman blo mi, ane ai go soe yutu wiskain po wine man po God.’\fig |src="CN01681B.TIF" size="col" ref="Matiu 4:19" \fig* \v 20 Demtu wantaim bin libe net blo demtu biain ane pole Zizas. \p \v 21 Den lelbet longwei go lo sanbis em bin luk tu nada bala, Zemes ane Zon, sidaun insaid lo bot wea papa blo demtu, Zebadi. Dempla bin somape net. Em bin ala po demtu po kam. \v 22 Demtu bin wantaim zamp ausaid prom da bot, libe papa blo demtu ane da bot biain ane go wea Zizas. \s1 Zizas tise ol pipol ane meke dempla kamgud \r (Luk 6.17-19) \p \v 23 Zizas i bin wagbaut wea Galali tise ol pipol insaid lo dem zuwispreaus, ane ebriwea tise dempla baut da Gudniuz blo da ples wea God i king. Ane em i bin meke dem pipol uda i gad olkain sik ane olkain diziz kamgudgen. \v 24 Pipol prom ebri ples blo da eria ausaid prom Galali i bin lisenbaut em, raitap go po kantri blo Siria. Ol i bin teke ebridem pipol kam po Zizas wea dempla i bin gad bigpein lo bodi blo dempla, ane nugudspirit insaid lo dempla, demwan uda i bin paralaiz ane demwan uda i bin gede tumas pit. Ane Zizas i bin meke ebriwan dempla kamgudgen. \v 25 Prapa nadakain plenti pipol i bin pole em. Sam dempla i bin kam prom da eria blo Galali. Dem nadalot i bin kam prom Zarusalem ane prom nada pat blo da eria blo Zudia. Ane sam dem nadalot i bin kam prom da eria blo Dekapolis, ane prom ol nada ples kros lo Zodan Riba. \c 5 \s1 Zizas i tokbaut wiskain pipol God i wandem \p \v 1 Wen Zizas i bin luk dem plenti pipol i bin pole em, em i bin go antap lo wan maunten wea ol klostuman blo em. Dempla i bin sidaun ane Zizas i bin tise dempla de. \v 2 Diswan wanem Zizas i bin tise dempla: \q1 \v 3 ‘God i blese demwan uda i louklas pipol uda i sabe God, \q2 bikoz da ples wea God i ruloba ebriwan i gobi blo dempla. \q1 \v 4 God i blese demwan uda i base big sorekrai, \q2 bikoz God i go blese dempla. Ol nomo go pil sore gen. \q1 \v 5 God i blese demwan uda i ambol, \q2 bikoz God i go gibe dempla da ples wea em i bin promis dempla. \q1 \v 6 God i blese demwan uda i prapa wande meke da raitting po ol pipol, wanem God i wandem, \q2 bikoz God i go gibe dempla ebriting wanem dempla i bin wandem. \q1 \v 7 God i blese ol pipol uda i soe sorewei po ol nada pipol, \q2 bikoz God i go soe sorewei po dempla. \q1 \v 8 God i blese demwan uda i no woribaut ol nadating, bat mata ebritaim wori po meke wok blo God, \q2 bikoz dempla i go luk God. \q1 \v 9 God i blese demwan uda i mata meke pis midel wea ol pipol, \q2 bikoz God i gobi papa blo dempla. \q1 \v 10 God i blese demwan uda i meke wok blo God, wea ol nada pipol meke trabol po dempla, \q2 bikoz da ples wea God i ruloba ebribodi, i gobi blo demwan. \b \p \v 11 ‘God i blese yu wen ol pipol i daune yupla, tok olkain nugudtok po yupla, prapa spoile yupla, ane tok olkain laitok baut yupla, mata bikoz yupla i pole mi. \v 12 Yupla mas bi api. No wail po dem pipol uda i meke demkain po yupla, bat bi nadakain api, bikoz i gad nadakain big riwod de weit po yupla antap lo eben. Tingbaut dem bipotaim spesilmesizman blo God. Wen ol pipol i bin meke dem seimkain nugudting po dempla, dempla no bin wail. Dempla i bin nadakain api bikoz dempla i sabe i gad nadakain big riwod de weit po dempla antap lo eben.’ \s1 Zizas i tokbaut solt ane lait \r (Mak 9.50; Luk 14.34-35) \p \v 13 Zizas i bin spik, ‘Yupla wase solt stap ya lo ert. Bat ip da solt i luze tes i gobi nugud, yupla kan yuzem gen. Pipol i go sakem ausaid ane wen ol pipol i go wagbaut kam diswei ane gobaik datwei, ol i go wagbaut antap lo da solt.’ \p \v 14 ‘Yupla ol wase lait blo taun antap lo il. Lo daktaim ebri pipol i ken luk da lait i sain. \v 15 Pipol no aide lait andanit lo basket. No! Dempla ainge da lamp antap solong ebri pipol de insaid lo dat aus i ken luk dat lait. \v 16 Seimkain wase da lait blo da lamp, yupla mas mata ebritaim meke wok blo God ane ebritaim soe gudpasin po ol pipol, solong ebriwan i go luk da gudwei wea yupla i gad. Ol i go preize PapaGod de lo eben.’ \s1 Zizas i tokbaut lo blo God \p \v 17 Zizas i bin spik, ‘No tingk ai bin kam ya daun po ert po sakwei dem lo blo Mozes ane dem tising blo dem longtaim spesilmesizman blo God. Nono! Ai bin kam ya po pole ebridem lo. \v 18 Ai spik trutok po yupla, wail eben ane ert i stil stap, ebridem lo blo God i go stap, iben dem prapa nadakain smolpat blo dem lo i go stap tu. \v 19 Ip yupla i broke wan smolpat blo dem lo ane tise ol nada pipol po pole wei blo yupla, wel, yupla i gobi nobodi lo da ples wea God i go ruloba ebribodi. Bat eniwan uda i mata lisen ane mekem po wanem dem lo blo God i spik, ane tise ol nada pipol baut dem lo, dempla i gobi sambodi de lo da ples wea God i go ruloba ebribodi. \p \v 20 ‘Bat ai wone yupla nau. No wosip God wase dem tisa uda i tise dem Zuwislo. Ip yupla mekem demkain yupla kan go insaid lo da ples wea God i go ruloba ebribodi.’ \s1 Zizas i tokbaut wail \r (Luk 12.57-59) \p \v 21 Zizas i kip spik, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em bin spik, “Yu no lau po kile man. Ip yupla i kile man, yupla mas go po kot ane mas gede panisment.” \v 22 Bat ai spik diskain. Ip yupla i wail po sambodi God i go wail po yupla, ane yupla mas gede panisment. Ip yupla wail po sambodi ane kipgo ane kolem olkain, den yupla mas go po kot ane da kot i go panis yupla. Ane i seimkain tu prant lo God. Ip yupla i prapa no laik sambodi, ane yupla i spik po em diskain ya, “God i go kerse yu”, wel yupla i lukraun po ban insaid lo dat paia blo el. \p \v 23 ‘Ip yupla i stanap wea da Tempol, prant lo olta redi po meke sakripais po God, ane tot i kam lo yupla baut sambodi i bin spik dat yupla i bin meke sam rongting gense em, \v 24 yupla mas no meke sakripais yet. Yupla mas go pas po meke pis lo da man. Den apta wen yupla i bin pinis meke pis lo da man, yupla i ken kambaik apiwan nau ane meke dat sakripais po God.’ \p \v 25 Zizas i bin spik diskain ya tu, ‘Ip wan man i spik diskain ya, em i go teke yu go po kot bikoz yu no bin pei bil blo yu. Kuikwan go ane tok wea em, solong em mait go seinze main blo em ane nogo teke yu go po kot. Bat ip yu nogo po tok, strete datting midel lo yutu, em go teke yu po kot. Den da zaz i go spik po da opisa blo da kot po teke yu ane loke yu insaid lo zeilaus. \v 26 Ane yu go stap de insaid antil yu go pei ebridem bil blo yu.’ \s1 Zizas i tokbaut kiptru po maret \p \v 27 ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “Maret man mas kiptru po oman blo em, ane maret oman mas kiptru po man blo em.” \v 28 Bat ai spik po yupla, eni man uda luk nada oman ane bane ai po slip lo em, wel em bin pinis meke dat sekssin insaid lo at ane main blo em. \v 29 So ip dat ai blo yupla i meke yupla po meke dat sin, tekemaut em ane sakwei em, bikoz i mobeta po luze wan pat blo bodi blo yupla, den po go insaid lo el lo mura bodi. \v 30 Ane ip an blo yupla i meke yupla po meke sin, nomata i da strong an blo yupla, katem go ausaid ane sakwei em, bikoz i mobeta po luze wan pat blo bodi blo yupla, den po go insaid lo el lo mura bodi.’ \s1 Zizas i tokbaut dibos \r (Matiu 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18) \p \v 31 Orait. Zizas i kip spik, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “Ip man i dibos oman blo em, em mas gibe dat oman dibos peipa.” \v 32 Bat ai spik po yupla, i gad mata wan rizan po man po dibos oman blo em, i bikoz oman blo em i no bin kiptru po em ane em bin slip lo nada man. Ane enibodi uda i maret dat dibos oman em i meke sekssin. Ip man i dibos oman blo em po eni nada rizan, em meke dat oman po meke sekssin tu.’ \s1 Zizas i tokbaut promis \p \v 33 Zizas i kip spik, ‘De gen, yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “No broke dem promis wea yupla i bin mekem lo da AntapGod. Yupla mas kip meke dem promis.” \v 34 Bat ai spik po yupla, no meke eni promis. Ip yu yuze neim blo eben po meke promis, yu yuze neim blo God bikoz i ples blo God. \v 35 Ane no iben yuze neim blo ert tu, bikoz God i da wan uda i kontrol da ert. No iben yuze neim blo Zarusalem, bikoz dat siti i blo God, ane God i da prapa nadakain Bigking. \v 36 No iben yuze neim blo yu, bikoz God i bin meke yu. \v 37 Ip yu wande tok demkain, mata spik, “Wa, ai go mekem”, o mata spik, “No, ai nogo mekem.” Ip yu go yuze olkain promis wod po meke yuselp strong, den dem wod i kamaut prom Satana.’ \s1 Zizas i tokbaut peibaik \r (Luk 6.29-30) \p \v 38 Ane Zizas i kip spik, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i spik, “Ip nada man i poke ai blo dat nada man, wel em mas gede da seim tritment baigen. Ane ip da nada man i lego an ane broke tit blo da nada man, wel em mas gede da seim tritment baigen tu.” \v 39 Bat ai spik po yupla, ip enibodi i meke nugudting gense yupla, no meke da seimting baigen po em. Ip em i slape yupla lo raitsaid pes blo yu, no wail ane slape dempla baigen. Spik dempla po slape da leptsaid pes blo yu tu. \v 40 Ip sambodi i wande teke yu po kot, ane da zaz i oda yu po tekemaut klos blo yu ane gibem po da man, wel gibe em kout blo yu tu. \v 41 Ip wan amiman i aske yu po kare ol gia blo em po wan kilamita, kare dem gia po tu kilamita. \v 42 Enibodi uda i aske yu po samting, mata gibem, ane eniwan uda i wande yuze samting blo yu, mata gibe em po yuzem.’ \s1 Zizas i tokbaut labe enami blo yupla \r (Luk 6.27-28, 32-36) \p \v 43 Zizas i spik gen, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “Yupla mas labe ol pamle blo yupla, bat no labe dem enami blo yupla.” \v 44 Bat ai spik po yupla, yupla mas labe ol enami blo yupla tu, ane yupla mas prea po dem pipol uda i kerse yupla, uda i meke nugudting po yupla. Ane yupla mas mata meke gudting po demwan uda i prapa no laik yupla. \v 45 Wen yupla i mekem diskain, yupla i kam prapa pikinini blo da PapaGod blo yupla de antap lo eben. Em i lab ebribodi, daswai em i meke san po sain antap lo ol gudpipol ane ol nugudpipol tu. Seimkain tu lo rein. Em i meke rein poldaun antap lo ol gudpipol ane nugudpipol tu. \v 46 Ip yupla i mata labe dem pipol uda i labe yupla bat no demwan uda i no lab yupla, wiswei? Yupla seimkain wase dem nugud taksman. Dempla i labe dem pipol uda i labe dempla. Yupla nogo gede no riwod prom God. \v 47 Ane ip yupla i soe gudpasin po mata ol pren blo yupla, den yupla i seimkain wase ol nada pipol. Iben pipol uda i no sabe God, i soe gudpasin po pren blo dempla. \v 48 Bat yupla mas bi prapa nadakain klin, seimkain wase PapaGod blo yupla de antap lo eben uda i nogad not wan dati.’ \c 6 \s1 Zizas i tokbaut elpe pipol \p \v 1 Zizas i tok mo diskain, ‘Lugaut. Wen yupla i meke ol gudwok, no mekem prant lo ol pipol po luk, bikoz ip dempla i go luk, ol go preize yupla ane PapaGod blo yumpla de antap lo eben nogo gibe yupla no riwod. \v 2 So wen yupla i elpe pipol i gad nid, no spik po nobodi dat yupla i bin gibe dempla ol samting. No lete nobodi luk yupla wen yupla i gibe dempla dem samting. No teke wei blo dem tupes pipol wea dempla bloubaut wanem dempla bin mekem prant wea ebribodi insaid lo da zuwispreaus ane midel wea da rod. Diswan i mata po meke dempla gud solong dem pipol i go soe rispekt po dempla. Ai spik trutok po yupla, dempla i bin pinis gede ebridem riwod blo dempla prom dem pipol. \v 3 Wen yupla i elpe demwan uda i nide elp, meikso dat nobodi luk. \v 4 Mata yu ane em i sabe da gudting wea yu bin mekem po em. Ane wen PapaGod blo yupla de antap lo eben i go luk wanem yu bin mekem, em go gibe yu riwod.’ \s1 Zizas i tokbaut prea \r (Luk 11.2-4) \p \v 5 Zizas i kip spik, ‘Wen yupla prea no teke da wei blo dem tupes pipol uda i prea midel lo strit o lo zuwispreaus po ebriwan po luk dempla. Ai spik trutok po yupla, dempla i bin pinis gede ebridem riwod blo dempla prom dem pipol. \v 6 Bat wen yupla prea, go insaid lo rum blo yupla, sate doa solong nobodi i ken luk yupla. Ane prea po PapaGod blo yupla wea dempla i kan luk yupla. Mata em i ken luk yupla ane em i go gibe yupla riwod. \p \v 7 ‘Wen yupla prea, no kip ripit yuplaselp wase dem pipol lo ol nada dipren rilizan i mekem. Ol tingk God i lisen po dem prea blo dempla wen ol kip ripit demplaselp. \v 8 No prea demkain wase dempla, bikoz PapaGod blo yupla i sabe demting wanem yupla i prapa nidem pas bipo yupla i askem! \v 9 Prea diskain: \q1 PapaGod blo yumpla de antap lo eben, \q2 mipla prea ol pipol go ona ane kare neim blo yu antap. \q1 \v 10 Mipla prea da taim go kam kuikwan wen yu go ruloba ebribodi. \q1 Mipla prea ebridem ubi blo yu go kamaut ya lo ert, \q2 seimkain wase i kamaut de antap lo eben. \q1 \v 11 Gibe mipla nap kaikai wanem mipla nidem po tidei, \q1 \v 12 ane pogibe mipla po ol dem nugudting mipla i bin mekem, \q2 seimkain wase mipla i bin pogibe dem pipol uda i bin meke nugudting gense mipla. \q1 \v 13 Pliz elpe mipla so mipla nogo gibap ane meke ol nugudting, \q2 bat elpe mipla prom no pole dat nugudwan. \q1 Da ples wea yu ruloba ebribodi, da prapa bigpaua blo yu, ane prapa big preiz, i mata blo yu poeba. Amen. \b \p \v 14 ‘Ip yupla i pogibe demwan uda i bin meke nugudting po yupla, wel PapaGod blo yupla de antap lo eben i go pogibe yupla po dem nugudting wea yupla i bin mekem. \v 15 Bat ip yupla i nogo pogibe dempla, PapaGod blo yupla i nogo pogibe yupla po dem nugudting wea yupla i bin mekem.’ \s1 Zizas i tokbaut no kaikai mata prea \p \v 16 Zizas kip spik, ‘Wen yupla no kaikai po mata prea, no meke pipol po tekenotis lo yupla wase dem tupes pipol uda i meke demplaselp luk sik solong pipol i go tekenotis, ane ol i go blou dempla po wanem dempla i mekem. Ai spik trutok po yupla, dasol preiz blo dempla de ol i go gedem, prom dem pipol uda i bin blou dempla. \v 17 Bat wen yupla no kaikai po meke prea, meke yuplaselp luk strong. Wase pes blo yu ane brase eya blo yu, \v 18 solong nobodi i go sabe yupla i no kaikai mata prea. Mata PapaGod blo yupla de antap lo eben i sabe. Wen yupla i mekem diskain, PapaGod blo yupla de antap lo eben i go gibe yupla riwod.’ \s1 Zizas i tokbaut mani ane ol samting \r (Luk 12.33-34) \p \v 19 Zizas kip spik, ‘Yupla no wande pailemap ol gudsamting blo yupla ya lo ert, wea ol kakros i go kaikai, ane dem samting i go rasti ane wea stilaman i ken kam ane stile dem samting. \v 20 Pailemap ol demting wea i gudsamting blo yupla de antap lo eben, wea kakros i kan neba kaikai, ane demting i kan neba rasti ane i nogad no stilaman de. \v 21 Ip tot blo yupla i prapa wande dem samting ya lo ert, den at blo yupla i prapa wande dem samting ya lo ert. Bat ip tot blo yupla i prapa wande dem samting de antap lo eben, den at blo yupla i go prapa wande dem samting de antap lo eben. \p \v 22 ‘Dem ai blo yupla, em prapa wase lamp i meke lait wea laip blo yupla. Ip yupla mata luk da raitwei po meke ebriting, laip blo yupla i go kam wase lait i sain. \v 23 Bat ip yupla luk rongwei po meke ebriting, laip blo yupla i go kam wase yupla stap wea prapa nadakain dakples wea i nogad no lait. Yupla lugaut! Tekenotis nau. Maitbi demwei blo yupla i nogad no lait i sain. Yupla mait stil stap wea dakples. \p \v 24 ‘Nobodi i ken meke wok po tu bos. Bikoz em go laik da wan bos, ane em no go laik da nadawan. Ip yupla wande kam wokingman blo God, wel, i seimkain tu. Yupla kan meke wok blo God ane meke mani bos blo yupla da seimtaim tu. \p \v 25 ‘So ai spik yupla, no woribaut ip yupla i gad nap kaikai po kaikai, o dringk po dringk, o klos po werem, bikoz laip blo yupla i mo impotant den demting. \v 26 Yupla tingbaut dem pizin. Dempla no meke gadan po groe ol kaikai po dempla, ane dempla i no store ol kaikai blo dempla lo storum. Bat PapaGod blo yupla de antap lo eben i pide dempla ebridei. Ane da PapaGod de antap lo eben i prapa labe yupla moden dem pizin.\fig |src="HK00070C.TIF" size="col" ref="Matiu 6:26" \fig* \v 27 Wen yupla wori, yupla kan pute nating insaid lo laip blo yupla. \p \v 28 ‘Wanem yupla woribaut ol klos po? Yupla luk dem nais kala plaua de ane wiskain dempla i gro. Dempla i no bin wok prapa ad po meke demkain nais kala kamaut. \v 29 Ai spik yupla, iben dem prapa nadakain plasklos blo King Solomon, i no prapa nais wase wan prom dem plaua ya. \v 30 Nomata dem nais kala plaua i ya tidei ane i nogad em de tumoro, bat stil God i lukapta dem plaua. Wa! God i mas lukapta yupla tu. Nomata lelbet bilib yupla i gad lo em, em i go stil lukapta yupla. \p \v 31 ‘So no woribaut ol kaikai po kaikai, o dringk po dringk, o ol klos po werem. \v 32 No kam wase demwan uda i prapa woribaut demting, bikoz bipo yupla i gad woribaut ol samting, PapaGod blo yupla de antap lo eben i pinis sabe wanem yupla i nidem. \v 33 Ip yupla i mata meke wok blo God, ane meke em king blo yupla, den em i go gibe yupla ebriting yupla i nidem. \p \v 34 ‘So no wori tidei po samting blo tumoro bikoz tidei i gad em oun trabol ane tumoro i gad em oun trabol.’ \c 7 \s1 Zizas i tokbaut zaze nada man \r (Luk 6.37-38, 41-42) \p \v 1 Zizas i tok mo diskain, ‘Yupla mas no zaze nada man bikoz ip yupla i go zaze nada man God i go zaze yupla. \v 2 Ip yupla i paine polt lo enibodi, wel God i go paine polt lo yupla tu da seimkainwei. Ane ip yupla zaze enibodi, wel God i go zaze yupla tu da seimkainwei. \p \v 3 ‘Ip wan pren blo yupla i gad smol pis blo dati i pas insaid lo ai blo em, ane dat seimtaim yupla i gad bigpis blo dati i pas insaid lo ai blo yupla, den yupla i kan go ane tekemaut dat dati prom ai blo pren blo yupla. Yupla kan luk. Yupla mas tekemaut da big dati prom ai blo yupla pas. \v 4 Aukam yupla spik, “Kam. Ai go tekemaut da smol dati prom ai blo yu”, wen yupla gad big dati i pas insaid lo ai blo yupla, wea i meke yupla i kan luk prapa. \v 5 Yupla tupes pipol. Yupla mas tekemaut da big dati prom ai blo yupla pas, solong yupla ken luk klia, den yupla ken tekemaut da smol dati prom ai blo pren blo yu. \p \v 6 ‘No gibe dem prapa oli samting blo God po dem pipol uda no wande bilib, bikoz ip yupla i go gibe dempla dat oli samting i gobi wase wen yupla i sake prapa nais perl neklis po ol pig. Ol mata go wagbaut antap ane smasem bikoz dempla no sabe dat demting i gud, den ol i go tanraun ane baite yupla.’ \s1 Zizas i tokbaut prea \r (Luk 11.9-13) \p \v 7 Zizas i kip spik, ‘Ip yupla wande eniting, prea ane aske God ane em i go gibe yupla demting wanem yupla i bin askem po. Enibodi uda i lukraun po God, i go painem. Ane ip yupla i kip nok lo da doa, God i go opene da doa po yupla. \v 8 Enibodi uda i prea ane askem po ol samting, i go gede dem samting wanem em i bin askem po. Ebribodi uda i lukraun po em i go painem. Ane God i go opene da doa po ebribodi uda i nok. \p \v 9 ‘Wen ol pikinini blo yupla i aske yupla po kaikai, wiswei, yupla gibe dempla ol kaikai o gibe dempla ol ston? \v 10 O ip dempla i aske yupla po pis, yupla go gibe dempla sneik a? Nono! Yupla no stupit! \v 11 Nomata yupla ol pipol uda tumas meke ol nugudting, bat yupla stil gibe dem pikinini blo yupla ol gudsamting. Mata tingk aumas gudsamting PapaGod blo yupla de antap lo eben i gad po yupla ip yupla i aske em.’ \s1 Zizas i tokbaut rod po trulaip \p \v 12 Zizas i spik, ‘Ip yupla wande sambodi po meke gudsamting po yupla, wel yupla mas meke da seimkainting tu po dempla. Diswan i wanem Baibol i tokbaut.’ \s1 Zizas i tokbaut da naro doa \r (Luk 13.24) \p \v 13 Den Zizas i spik mo, ‘Ip yupla i wagbaut lo dat naro geit, yupla gobi de lo da ples wea God i go ruloba ebribodi. Bat ip yupla i wagbaut lo dat big rod, yupla i go kese dat ples neim el. Plenti pipol i bin wagbaut lo dat big rod, bikoz i mina izi, i gad mina big speis po wagbaut. \v 14 Bat datwei po gede longlaip poeba i mina smol ane da geit i mina naro. Mata lelbet pipol i paine dat geit.’ \s1 Zizas i tokbaut gud pruttri ane nugud pruttri \r (Luk 6.43-44) \p \v 15 Zizas i kip spik, ‘Lugaut prom ol lai pipol uda i spik dat dempla i ol spesilmesizman blo God. Bat dempla i go kam ane tok laiwan po yupla po meke yupla bilib lo da laiwei blo dempla. Ane wen dempla i go kam po tok po yupla, dempla i go meke demplaselp wase gudpipol, bat prapa, dempla i prapa nugud. \v 16 Ane ip yupla i kip wase dempla ebridei po wanem dempla i mekem, den yupla i go sabe wiskain pipol dempla. Dempla i wase dem pama uda i zaze tri lo da kaikai dat tri i sakem. Ol sabe ip da tri i gud o nugud. Prut blo greip i kan gro midel lo ol putigras, ane da gudprut blo pigtri i kan gro midel ol tonibus. \v 17 Gudtri i sake gudprut ane nugudtri i sake nugudprut. \v 18 Gudtri i kan neba sake nugudprut. Ane nugudtri i kan neba sake gudprut. \v 19 Ebridem tri wea i no sake gudprut, dem pama i katemdaun ane banem lo paia. \v 20 Wa, i seimkain tu po dem lai pipol uda i spik dempla i ol mesizman blo God. Ip yupla i kip wase dempla ebridei po wanem dempla i mekem, den yupla i go sabe wiskain pipol dempla.’ \s1 Zizas i tokbaut tru klostuman \r (Luk 13.25-27) \p \v 21 Den Zizas i spik mo, ‘Plenti pipol i kam ane kole mi “BosLod”, bat stil dempla i nogo go antap po eben bikoz dempla i no meke demting wanem PapaGod blo mi de antap lo eben i spik po dempla po mekem. \v 22 Lo dat dei bambai wen God i go zaze ol pipol, plenti pipol i go spik po mi diskain, “BosLod! BosLod! Mipla i bin prise ol gud mesiz baut yu, ane mipla i bin yuze neim blo yu po meke olkain mirikal ane po tekemaut nugudspirit prom ol pipol.” \v 23 Bat ai go spik po dempla, “Ai no bin sabe yupla. Gowei prom mi, yupla ol nugudpipol.” ’ \s1 Zizas i tokbaut tu man uda sabe bilde aus \r (Luk 6.47-49) \p \v 24 Zizas i spik mo, ‘Enibodi uda i lisen po wanem ai spik ane mekem, em wase man uda i bilde aus blo em antap lo ad graun. \v 25 Nomata strong win i blo, bigblaik i kam, ane pladwata i kamap, dat aus i kan poldaun bikoz i bin bildem antap lo ad graun. \v 26 Bat enibodi uda i lisen po wanem ai bin spik bat no mekem, em wase man uda i bilde aus blo em antap lo sanbis. \v 27 Wen strongwin i blo, bigblaik i kam ane pladwata i kamap, dat aus i go poldaun smas.’ \p \v 28 Wen Zizas i bin pinis nau prom tok po dem pipol, ol dem pipol i bin stap prapa kuaiat, ol atzamp ane tingbaut po dem tok wanem Zizas i bin spik po dempla. \v 29 Dem tising wea em i bin tise dempla i kare lo, ane i gad paua, ane i no wase dem tising blo dem lida blo dem zuwispreaus. \c 8 \s1 Zizas meke man gad nugud skindiziz kamgud \r (Mak 1.40-45; Luk 5.12-16) \p \v 1 Wen Zizas i bin pinis tok po dem pipol de antap dat il, em i bin kamdaun. Ane prapa plenti pipol i bin pole em. \v 2 Den wan man uda i gad nugud skindiziz i bin kam po Zizas ane nildaun prant lo em ane spik, ‘BosLod ip yu wandem, yu ken meke mi gudgen.’ \p \v 3 So Zizas i bin tase da man ane spik, ‘Wa. Ai wandem. Yu kam orait nau.’ Stretwei da sik i bin libe da man. \v 4 Den Zizas i bin spik po em, ‘No spik nobodi wanem i bin apen ya po yu. Nau yu mas stretwei go po luk prist solong da prist i go luk bodi blo yu ip i bin kamgud prom dat sik. Bat wen yu go po luk da prist, yu mas kare opring go po meke sakripais wase Mozeslo i bin spik de longtaim pas po dat seim sik, bikoz i po prubem yu nomo gad dat sik nau.’ \s1 Bilib blo wan sekan amiopisa blo Rom \r (Luk 7.1-10) \p \v 5 Prom de, Zizas i bin go po Kapaniam. Wen em i bin mangi de, wan sekan amiopisa blo Rom i bin kam ane tok wea em. \v 6 Em spik, ‘BosLod. Pliz gar. Mai yang wokman de leidaun lo bed lo aus blo mi. Em kan mube bodi blo em ane em i gad nadakain nugud pein.’ \p \v 7 Zizas i spik po em, ‘Ai go kam ane meke em gud.’ \p \v 8 Bat da amiopisa i bin spik baik po Zizas, ‘BosLod, yu kan kam po aus blo mi, bikoz ai nobodi. Yu mata tok prom ya ane wokman blo mi i go bi orait! \v 9 Ai sabe ai andanit lo paua blo da big bos blo mi. Bat ai gad paua tu oba ebridem amiman blo mi. Wen ai spik po dempla po go, dempla go. Wen ai spik po dempla po kam, dempla i kam, ane wen ai spik po ol wokman blo mi, po meke disting o datting, dempla i mekem.’ \p \v 10 Wen Zizas i bin lisen wanem da amiopisa i bin spik, em bin atzamp. Em bin tanraun po dem plenti pipol uda i bin pole em ane spik, ‘Ai spik trutok po yupla, ai no bin luk nobodi ya lo Izrael uda i gad demkain bilib wase dis man ya. \v 11 Ai spik yupla disting ya tu. Plenti pipol uda i Nozuwisman, i go kam prom ebriwea, prom ol nada kantri ane sidaun lo Eibram, Aizak, ane Zekop po kaikai lo da ples wea God i ruloba ebribodi de antap lo eben. \v 12 Bat plenti dem pipol blo God, dem pipol blo Izrael uda prapa no lisen ane mekem wanem God i bin spik dempla po mekem, God i go sake dempla go ausaid po dat nadakain dakples wea dempla i go mata krai ane graine tit blo dempla.’ \p \v 13 Den Zizas i bin spik po dat amiopisa, ‘Go aus nau, bikoz bilib blo yu i bin meke da yang wokman orait.’ Ane da yang wokman i bin kam orait dat seimtaim.\fig |src="CN01702B.TIF" size="col" ref="Matiu 8:13" \fig* \s1 Zizas meke plenti sikpipol kamgud \r (Mak 1.29-34; Luk 4.38-41) \p \v 14 Prom de Zizas i bin go po aus blo Pita. Wen em i bin mangi de, em luk da madalo blo Pita i bin leidaun lo bed, sikwan gad piba. \v 15 So em bin go po da oman ane tase an blo em. Stretwei da piba i bin libe da oman. Den em bin gedap ane meke kaikai po Zizas. \p \v 16 Wen da san i bin godaun, plenti pipol i bin teke ol dem pipol uda i bin gad ol nugudspirit insaid lo dempla kam po Zizas. Den Zizas i bin gibe oda po dem nugudspirit po kamaut ane dem nugudspirit i bin stretwei kamaut. Ane dem nada pipol uda i bin gad olkain dipren dipren sik, Zizas i bin meke dempla kamgud tu. \v 17 Diswan i po prube da tok blo Aizaia, da longtaim spesilmesizman blo God. Aizaia bin spik diskain ya: \q1 ‘Dat man i bin tekemaut olkain sik prom yumpla, \q2 ane meke yumpla nomo gad ol diziz.’ \b \s1 Pipol uda wande pole Zizas \p \v 18 Wen Zizas i bin luk da bigmob blo pipol i bin kam mobig, em bin spik dem klostuman blo em po kros go po da nada said blo da leik. \p \v 19 Bipo dempla i bin krosem go, wan Zuwislotisa i bin kam ane tok po Zizas diskain, ‘Tisa, nomata wea yu go, ai go mata pole yu.’ \p \v 20 Bat Zizas i bin spik po em, ‘Ol dem wail dog i gad ples po slip insaid, ane ol dem pizin i gad nest po slip insaid. Ane mi, da Truwan blo Man i nogad no ples po slip, no iben pela po pute ed blo mi antap.’ \p \v 21 Den gen, wan klostuman blo Zizas i bin spik, ‘BosLod, lete mi go aus pas po bere papa blo mi, den wen ai go pinis ai go kambaik ane pole yu.’ \p \v 22 Zizas i bin spik baik po em, ‘Pole mi nau. Lete demwan uda i no lisen ane meke wok blo God i go bere papa blo yu. Nomata dempla stil laip bat prapa dempla ded.’ \s1 Zizas i meke strongwin ane rapsi kam mutaru \r (Mak 4.35-41; Luk 8.22-25) \p \v 23 Den apta, Zizas ane ol klostuman blo em i bin zamp insaid lo da bot ane tekop go kros po da nadasaid blo da leik. \v 24 Wen dempla i bin midel lo da leik, prapa strongwin i bin kese dempla de, ane ol prapa bigsi i bin brok kam insaid lo da bot. Zizas i bin de slip. \v 25 Dem klostuman blo em bin go ane weikemapem. Ol i bin ala diskain, ‘BosLod yumpla go draun! Seibe yumpla prom ded!’ \p \v 26 Zizas i bin weikap ane spik po dempla, ‘Watpo yupla prait? Aukam yupla nogad bilib lo mi?’ Den em bin oda da strongwin ane bigsi po stap kuaiat. Stretwei da strongwin ane bigsi i bin kam mutaru. \p \v 27 Dempla i bin atzamp ane prait tu wen ol i bin luk ane lisen po wanem Zizas i bin spik po da strongwin ane bigsi. Dem klostuman i bin spik po demplaselp diskain, ‘Wiskain man diswan? Em i gibe oda po da strongwin ane bigsi po stap kuaiat, da strongwin ane bigsi i lisen po em!’ \s1 Zizas i tekemaut nugudspirit prom tu man \r (Mak 5.1-20; Luk 8.26-39) \p \v 28 Zizas ane ol klostuman blo em i bin kesem de nadasaid blo Leik Galali lo da lan blo dem Gerasinpipol. Tu man i bin mite em de uda i bin gad nugudspirit insaid lo demtu. Demtu stap de insaid lo dem keib wea ol pute ded bodi. Demtu i ebritaim wande pait, daswai ol pipol i no wagbaut lo dat rod de klostu po dem keib. \p \v 29 Wen demtu bin luk Zizas, demtu i bin ala nadakain laudwan po em diskain ya, ‘Boi blo God! Wanem yu go mekem lo mitu? Yu kam nau po panis mitu pas bipo da taim wea God i bin setem po panis mitu a?’ \p \v 30 I bin gad bigmob blo pig i bin kaikai de, lelbet longwei. \v 31 Dem nugudspirit i bin bege Zizas, ‘Ip yu go oda mitu po kamaut prom dis tu man ya, sane mitu go insaid po dem bigmob blo pig de, plizgar.’ \p \v 32 Den Zizas i bin oda, ‘Go. Go nau!’ Stretwei dem nugudspirit i bin kamaut ane go insaid lo dem bigmob blo pig, ane dem pig i bin ran godaun prom dat stip il godaun insaid po da leik ane draune demplaselp. \p \v 33 Dem man uda i bin lukapta dem pig ol i bin ran godaun po taun blo dempla ane spik po ebribodi wanem i bin apen po demtu man uda i bin gad ol nugudspirit insaid lo demtu. \v 34 Ebribodi prom da taun i bin go ausaid po mite Zizas. Ane wen ol i bin mite em de, ol bin askem po gowei prom da eria blo dempla. \c 9 \s1 Zizas meke wan paralaizman kamgud \r (Mak 2.1-12; Luk 5.17-26) \p \v 1 Zizas i bin zamp baik insaid lo da bot lo ol klostuman blo em ane ol bin gobaik po taun blo em. \v 2 Wen ol bin mangi de, sam pipol i bin kare wan paralaizman kam antap lo mat. Wen Zizas i bin luk dempla, em bin sabe dempla i bin prapa bilib lo em. So em i bin spik po da man, ‘Mai pren! Ai bin tekemaut dem nugudwei prom yu.’ \p \v 3 I bin gad sam Zuwislotisa de midel lo dem pipol. Wen ol i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin tok po demplaselp diskain, ‘Ei! Dis man i tok badtok gense God. Em meke emselp wase em God.’ \p \v 4 Zizas i sabe wanem dempla i bin tingk, so em i bin spik po dempla, ‘Aukam yupla i gad demkain nugudtot? \v 5 Wiswei yupla tingk, i moizi po spik po dis paralaizman, “Ai bin tekemaut dem nugudwei blo yu”, o po spik, “Gedap ane wagbaut”? \v 6 Ai go soe yupla ai da Truwan blo Man, ai gad paua, ai kare lo ya lo ert po tekemaut ol nugudwei blo ol pipol.’ Den em bin tan po dat paralaizman ane spik, ‘Gedap, teke mat blo yu ane go aus, bikoz yu nomo paralaiz nau.’ \p \v 7 Stretwei da man i bin gedap, teke mat blo em ane go aus! \v 8 Wen dem pipol i bin luk lo ai blo dempla wanem i bin apen po da paralaizman de, dempla i bin atzamp ane nadakain prait tu. So dempla i bin mata preize neim blo God po sane diskain man kam uda i gad prapa nadakain bigpaua po kare lo. \s1 Zizas i singaut Matiu \r (Mak 2.13-17; Luk 5.27-32) \p \v 9 Okei. Zizas i bin wagbaut godaun lo rod ane em bin luk Matiu i bin sidaun de wea taksopis ples blo em. Em weit po ol pipol po kam de po pei taksmani blo dempla po em. Zizas i spik po em, ‘Kam, yu kam klostuman blo mi.’ So Matiu i bin gedap ane pole Zizas. \p \v 10 Wen san i bin godaun, Matiu i bin singaut Zizas ane ol klostuman blo em, dem nada pren blo Matiu uda i bin meke da seim wok wase em, ane olkain nugudpipol, po kam ane kaikai de lo aus blo em. \v 11 Wen sam dem Parasi i bin luk Zizas i bin kaikai midel lo dem nugudpipol, dempla i bin aske dem klostuman blo Zizas diskain, ‘Aukam yupla ane tisa blo yupla i kaikai midel lo ol dem taksman ane dem rabis pipol?’ \p \v 12 Wen Zizas i bin lisen wanem dem Parasi i bin spik, em bin spik baik po dempla diskain, ‘Dem pipol uda i no sik ol no wande dokta, bat dem pipol uda i sik, ol wande dokta.’ \v 13 Den em bin tok gen po dempla. Em spik, ‘Go ane paindaut prapa insaid lo Baibol wanem da mining wen God i bin spik diskain ya: “Ai wande pipol po lugaut wananada, no po mata meke animal sakripais po mi.” ’ \p Den Zizas i bin spik stret po dempla, ‘Ai no bin kam ya po ert po spik dem pipol uda tingk dempla rait ane stret, po libe dem nugudwei blo dempla. Ai bin kam po spik dem pipol uda sabe dempla nugud, po libe dem nugudwei blo dempla.’ \s1 Zizas i tokbaut no kaikai mata prea \r (Mak 2.18-22; Luk 5.33-39) \p \v 14 Apta nau, dem klostuman blo Zon Baptaizman i bin kam de po Zizas ane askem, ‘Aukam mipla ane dem Parasi no kaikai po mata prea, bat ol klostuman blo yu i no meke demkain?’ \p \v 15 Zizas i spik baigen po dempla, ‘Dem pren blo da man uda i go maret, ol nogo pil sore midel wea da maret, bikoz em i go maret de lo dempla. Bat apta, taim i go kam po gowei prom dempla, em ane oman blo em i go libe dempla ane go. Den dempla i go pil nadakain sore, ane da sore blo dempla i go meke dempla gibap kaikai. \p \v 16 ‘Ip yu pase pis blo niu matirial lo oul klos wea i brok, da niu matirial i go strese dat oul klos ane da tea wea dat oul klos i go kam mobig. \p \v 17 ‘Ane ip yu kapsaid niu wain insaid lo oul skinbaig da oul skinbaig i go swelap ane bas prom dat niu wain, ane da wain i go kapsaid ane ran go ausaid. So niu wain i mas putem insaid lo niu skinbaig solong demtu i go mata stap rait.’ \s1 Zizas meke smolgel laip ane sikoman kamgud \r (Mak 5.21-43; Luk 8.40-56) \p \v 18 Wen Zizas i bin stil tok de, wan lida blo da zuwispreaus i bin kam ane nildaun prant lo em ane spik, ‘Mai smolgel i bin disnau ded. Pliz gar, ken yu kam ane pute an blo yu antap lo em po mekem kamlaipgen?’ \p \v 19 So Zizas ane dem klostuman blo em i bin stat po wagbaut go po dat aus. Ol bin wagbaut go. \v 20 I bin gad wan oman uda po tuelb iya bin kare siknis blo oman wea em bin luze tumas blad. \v 21 Em bin tingk po emselp diskain, ‘Ip ai go tase klos blo Zizas, den dis sik ya i go stap.’ So em i bin kam biain lo Zizas ane tase end blo da klos blo em. \p \v 22 Zizas i bin tanraun po da oman ane spik po em, ‘Yu no wori, bikoz dat strong bilib blo yu wea yu gad lo mi, i bin meke da sik ranwei prom yu. Yu nomo gad dat sik nau.’ Stretwei da oman i bin kamgud. \p \v 23 Wen Zizas i bin mangi de lo dat aus, em bin luk plenti pipol i bin de krai po da smolgel, ane ol nadalot i bin sing ol piunrul sing. \v 24 Zizas i bin spik po dem bigmob pipol, ‘Gowei! Da smolgel i no ded, em mata slip.’ Wen Zizas i bin spik diskain, dem bigmob pipol i bin lap lo em. \v 25 Dem pamle blo da smolgel i bin spik po dem pipol po go ane stanap ausaid prom dat aus. Wen dem pipol i bin de ausaid nau, Zizas i bin go insaid ane kese an blo da smolgel. Da smolgel i bin gedap ane stanap. \v 26 Den apta nau, niuz baut da smolgel i bin spred go ebriwei lo da kantri eria. \s1 Zizas meke blainman luk ane nada man tok gen \p \v 27 Apta Zizas i bin libe dat aus blo da smolgel ane wagbaut go, tu blainman i bin pole em biain. Demtu i bin ala demkain, ‘Yu Promiswan wase King Deibid. Plizgar soe sorewei po mitu ane elpe mitu!’ \p \v 28 Demtu i bin pole Zizas go raitinsaid lo dat aus wea Zizas i go stap. Den Zizas i bin tanraun ane spik po demtu, ‘Yutu bilib ai ken meke yutu luk a?’ \p Demtu i bin ansa baik, ‘Wa, BosLod. Mitu prapa bilib.’ \p \v 29 Den Zizas i bin tase ai blo demtu ane spik, ‘Bikoz yutu gad strong bilib, yutu go luk gen.’ \v 30 Stretwei demtu i ken luk! Den Zizas i bin tokstrong po demtu, ‘No spik nobodi wanem i bin apen ya po yutu.’ \v 31 Bat demtu no bin tekenotis wanem Zizas i bin spik po demtu. Demtu i bin go ane sprede da niuz ebriwea lo dat eria. \p \v 32 Wen demtu man i bin go nau, sam pipol i bin teke wan man kam po Zizas uda i kan tok bikoz em bin gad nugudspirit insaid lo em. \v 33 Den Zizas i bin oda da nugudspirit po kamaut prom da man ane stretwei da nugudspirit i bin kamaut ane da man i bin tok. Dem bigmob pipol uda i bin de, ol bin atzamp ane spik diskain, ‘Ei! Wanem diswan? Diskainting i no bin apen ya lo dis kantri blo Izrael bipo!’ \p \v 34 Wen dem Parasi i bin luk, ol bin spik diskain, ‘Em i gede paua blo em prom Satana, daswai em ken tekemaut nugudspirit prom ol man.’ \s1 Mata lelbet wokman blo God \p \v 35 Apta prom de, Zizas i bin go tru ebri taun ane biliz blo da kantri. Em i meke ebri pipol uda i bin gad olkain sik kamgudgen ane em bin tise ol pipol de lo dem zuwispreaus baut da Gudniuz wen God i go ruloba ebribodi. \v 36 Em bin pil nadakain sore po dem bigmob pipol uda i bin kam de, bikoz dempla i bin gad nobodi po elpe dempla. Dempla i bin prapa taiat ane wori. Dempla i bin wase sip nogad bos po lugaut demwan. \v 37 Den Zizas i bin tan po ol klostuman blo em ane spik, ‘Plenti pipol i no sabe da wei go po God ane i gad mata lelbet wokman blo God po meke da wok. \v 38 So yupla mas prea ane aske God po sane plenti wokman kam, solong ol go tise ebribodi baut da raitwei go po God.’ \c 10 \s1 Zizas i suze tuelb klostuman po kam misnareman \r (Mak 3.13-19; Luk 6.12-16) \p \v 1 Zizas i bin singaut dem tuelb klostuman blo em. Em bin gibe dempla paua po kare lo po tekemaut nugudspirit prom ol pipol ane po meke ol pipol kamgudgen prom olkain dipren dipren sik. \v 2 Demwan dem neim blo dem tuelb misnareman ya: \li1 paswan, Saiman (nada neim blo em i Pita), \li1 den Andru (bala blo Pita), \li1 Zemes (boi blo Zebadi), \li1 ane Zon (bala blo Zemes), \li1 \v 3 Pilip, \li1 Batolomiu, \li1 Tomas, \li1 Matiu (da taksman), \li1 Zemes (boi blo Alpias), \li1 ane Tadias, \li1 \v 4 Saiman (ol bin kole em da Zelot bikoz em pat blo dat Zelotgeng uda bin pait po dem rait blo ol Zuwispipol), \li1 ane Zudas blo Iskara (em da wan uda apta, bin sele Zizas po dem Zuwislida po kilem). \b \p \v 5 Bipo Zizas i bin sane dem tuelb misnareman blo em go, em bin tok strong po dempla. Em spik, ‘No go po dem pipol uda i Nozuwis, o po dem Samariapipol, \v 6 bat go po dem pipol blo Izrael uda i no sabe God prapa. \v 7 Go ane spik po dempla baut da taim wea God i go ruloba ebribodi i klostu nau. \v 8 Demwan uda i sik o gad nugud skindiziz, meke dempla gud. Demwan uda i bin ded, meke dempla laipgen. Demwan uda i gad nugudspirit insaid lo dempla, tekemaut dem nugudspirit prom dempla. Wen ol pipol i go wande pei yupla po meke demting, mata spik po dempla, “I pri, bikoz da paua ane blesing wea yupla i gad nau, yupla bin gedem po pri.” \p \v 9 ‘Wen yupla go, no kare no mani lo yupla. \v 10 No kare no baig wea i gad spea klos insaid o sandol ane no kare wokingstik. Dem pipol wea yupla i go elpem, ol go gibe yupla demting wanem yupla i nidem. \p \v 11 ‘Wen yupla i go insaid po eni taun, yupla mas lukraun po samwan uda i wande teke yupla po stap lo aus blo em. Stap de antil yupla i redi po go po neks taun. \v 12 Wen yupla go insaid lo aus blo enibodi, yupla mas blese dat aus ane ol pipol blo dat aus. \v 13 Ip dat pamle i api yupla stap de lo dempla, den lete da blesing blo yupla stap de lo dempla. Bat ip dempla i no api, wel God i nogo blese dempla. \v 14 Ip pipol prom dat taun i no welkam yupla o no wande lisen po yupla, yupla mas seike dem graun prom sandol blo yupla prant lo dempla wen yupla libe dempla. \v 15 Ai spik trutok po yupla, wen dat dei i go kam wen God i go zaze ol pipol, dem pipol blo dat taun wea i no bin welkam yupla ane no wande lisen po yupla, dempla i go gede mobig panisment den dem pipol blo dat tu siti blo Sodom ane Gomora. \p \v 16 ‘Nau lisen, ai go sane yupla go ausaid po ples wea i gad ol mina nadakain nugudting. Yupla go go wase smolsip wagbaut wea ol wail dog i stap. Bat yupla mas smat wase sneik, ane kuaiat wase dab. \v 17 Bat lugaut! Sam man i go teke yupla go po kot bambai, den apta ol i go ploke yupla insaid lo zuwispreaus. \v 18 Dempla go trite yupla prapa nugudwei ane pose yupla po stanap prant wea ol gabana ane ol king. Ol i go mekem diskain po yupla bikoz yupla i pole mi. Ane wen yupla i go stanap de prant, i sans blo yupla nau po spik po dempla baut mi ane po dem pipol uda i Nozuwisman. \v 19 Wen ol go kese yupla, no woribaut wanem yupla go spik bikoz God i go gibe yupla dem wod po spik de lo dat raittaim. \v 20 Ane i no gobi yupla uda go tok, bat da Spirit blo God i go tok tru yupla. \p \v 21 ‘Wen dat taim i go kam bambai, bala go gibe dempla oun bala po ol enami po kilem, ol papa i go gibe dempla oun pikinini po ol enami po kile dempla tu, ane pikinini i go meke da seimting po mama ane papa blo dempla. \v 22 Ebri pipol i go prapa no laik yupla bikoz yupla blo mi. Bat lisen, enibodi uda i mata stap strong po mi, raitap po end, God i go seibe dempla. \v 23 Ip ol pipol i trite yupla nugudwei lo eni taun, no stap de, tekop go po nada taun. Ai spik trutok po yupla, yupla nogo pinis wok blo yupla lo ebridem taun blo Izrael bipo ai da Truwan blo Man i go kambaigen. \p \v 24 Zizas i bin spik, ‘Tisa i gad mosabe den skul pikinini ane bos i gad mosabe den dem wokman blo em. \v 25 Yupla mas bi api po kam wase mi, tisa blo yupla. Da wokman mas api po kam wase bos blo em. Ai lida blo yupla. Ip ol pipol i kole mi Belzibel, da bos blo ol nugudspirit, den ol mas go kole yupla lo olkain nugudneim tu. \v 26 Bat no prait prom ol demkain pipol, bikoz da taim i stil de yet po kam wea ebriting i go kamaut klia. Dem sikretting wea ol pipol i bin aidem, i go kamaut wea ol i ken luk. \v 27 Ane demting ya ai spik po yupla ya kuaiatwei, yupla mas go ebriwea ane spik demting. Demting wanem ai spik po yupla insaid lo aus, yupla mas tok prapa strong po ebri pipol solong ol go prapa sabe. \p \v 28 ‘No prait prom demwan uda wande kile yupla. Bikoz dempla mata ken kile bodi blo yupla, dempla kan tase spirit blo yupla. Prait prom God, bikoz em da wan uda i ken sake bodi ane spirit blo yupla insaid lo el. \v 29 Yupla sabe tu smol pizin, neim sparo, demtu kos mina lelbet mani. Bat ip God no lauem po ded, wel demtu kan ded. \v 30 Ane em i sabe aumas stran blo eya yupla i gad antap lo ed. \v 31 So yupla no prait prom nobodi, bikoz yupla i mo impotant po em den prapa plenti sparo. \p \v 32 ‘Ip eniwan i tokbaut mi prant lo ol pipol ya lo ert, den ai go spik prant lo PapaGod blo mi lo eben diskain, “Em blo mi.” \v 33 Bat ip eniwan i no tokbaut mi po ol pipol ya lo ert, den ai go spik prant lo PapaGod blo mi lo eben diskain, “Ai no sabe em.” \p \v 34 ‘No tingk ai bin kam po meke pis ya lo ert! Nono! Ai bin kam po separeit ol pipol. \q1 \v 35 “Ai bin kam po meke boi go gense em papa, \q2 gel go gense em mama, ane dotalo go gense em madalo. \q1 \v 36 Dem pamle insaid lo wan aus, \q2 nogo laik wananada, bikoz prom mi!” \b \p \v 37 ‘Ip eniwan wande kam wokman blo mi, den em mas laik mi moden papa blo em, mama blo em, boi blo em ane gel blo em. Ip yu no redi po datwan, den yu no pit po kole yuselp wokman blo mi. \v 38 Ane ip eniwan i no redi po pole mi ane ded po mi, den em no pit po kam wokman blo mi. \v 39 Eniwan uda i prapa lugaut laip blo em po dis wold ya, wel em kan gede dat nada laip. Bat eniwan uda i mata stap ya lo ert lo da laip blo mata pole mi, wel em go gad dat nada laip. \p \v 40 ‘Eniwan uda i welkam yupla ol wokman blo mi, i welkam mi tu, ane eniwan uda i welkam mi, i welkam PapaGod blo mi tu uda i bin sane mi. \v 41 Ip yu welkam wan spesilmesizman blo God, wel God i go gibe yu da seimkain preiz wiskain da spesilmesizman i gedem. Ip yu welkam ol rait ane stret pipol prom dem rait ane stretwei dempla mekem, yu go gede seimkain riwod wiskain dempla gedem. \v 42 Ane ip eniwan iben gibe wan kolwata glas po dis smolpikinini ya uda i pole mi, em mas go gede riwod lo preiz.’ \c 11 \s1 Zizas ane Zon Baptaizman \r (Luk 7.18-35) \p \v 1 Wen Zizas i bin pinis tok po dem tuelb klostuman blo em de, em bin tekop go po dem taun lo eria blo Galali, ane tokbaut da gudniuz po dempla de, ane tise ol pipol de. \p \v 2 Zon Baptaizman i bin de insaid lo zeilaus ane em i bin lisenbaut demting wanem da Promiswan uda God i bin sanem kam, i bin mekem. So Zon i bin sane ol klostuman blo em po aske Zizas kuestin. \v 3 Dempla i bin kam de ane aske Zizas, ‘Yu spik po mipla. Yu nau dat spesilwan wea Zon i bin tokbaut i go kam a, o mipla i go kip luk po wattaim da Promiswan blo God i go kam?’ \p \v 4 Zizas i bin spik po dempla, ‘Gobaik po Zon ane spik po em wanem yupla i bin luk ane lisen: \v 5 demwan uda bin blain, nau ol luk; demwan uda bin kripol, nau ol wagbaut stret; demwan uda bin gad nugud skindiziz, nau ol nomo gad; demwan uda bin dep, nau ol lisen; demwan uda bin ded, nau ol laip; ane dem poapipol bin lisen ane sabe nau baut da Gudniuz blo God. \v 6 Ane spik po Zon, “Demwan uda i go mata stap gad strong bilib lo mi, God i go blese dempla.” ’ \p \v 7 Wen Zizas i bin pinis prom tok nau, dempla i bin go. Den Zizas i bin tok po dem bigmob pipol de baut Zon. Em bin spik po dempla, ‘Wen yupla i bin go de po luk Zon lo ples wea i nogad man, wiskain man yupla i bin tingk em bin? Yupla no bin go de po luk ol long gras wea i mub go diswei ane datwei wen da win i blou. \v 8 So wanem yu bin go de po luk? Yupla bin tingk em bin risman were ol prapa plasklos? Pipol uda i dresap demkain, were ol prapa plasklos, ol stap lo palis. Ol i no stap lo ples wea i nogad man. \v 9 Wel, yupla spik po mi nau, yupla no bin kasa go de po luk em a? Yupla i bin go de po luk spesilmesizman blo God. Wa, ai spik po yupla, Zon em no kasa spesilmesizman blo God. \v 10 Lo Baibol i bin spik diskain ya baut Zon: \q1 “Ai go sane mesinza blo mi go pas, \q2 po meke da rod redi po yu.” \b \p \v 11 ‘Ai spik trutok po yupla ya, Zon Baptaizman, em i mina impotant man. Em i mo impotant den enibodi uda i bin bon po dis wod. Bat iben po da man uda i louklas wea da ples wea God i ruloba ebribodi, dat man i mobig den Zon! \v 12 Ane prom da taim wen Zon Baptaizman i bin stat po pris mesiz blo God ane baptaiz ol pipol kam antil nau, plenti pipol i bin trai prapa ad po spoile da tising wea Zon i bin tise ol pipol baut longlaip poeba ane da ples wea God i ruloba ebribodi. \v 13 Ai spik po yupla, bipo Zon i bin kam, ol dem longtaim spesilmesizman blo God i bin tok de pas baut dis niuwei ya nau wanem Zon i bin mekem. \v 14 Ip yupla bilib wanem Baibol i bin spikbaut Ilaiza, den yupla go bilib dat Zon Baptaizman i Ilaiza. \v 15 Yupla lisen uda gad talinga, ane yupla prapa tingbaut nau! \p \v 16 ‘Ai go spik yupla wiskain pipol blo tidei. Pipol blo tidei kan lisen. Ol tumas plei wase smolpikinini ane tumas komplein po pren blo dempla: \q1 \v 17 “Mipla sing ol maret sing po yupla, \q2 bat yupla no wande dans. \q1 Den mipla sing ol sore sing po yupla, \q2 bat yupla no wande krai.” \b \p \v 18 ‘Wen Zon Baptaizman i bin kam, plentitaim em no bin kaikai bat mata prea ane em no dringk wain wase ol nada pipol. Bat ol pipol i bin spik, “Em i gad nugudspirit insaid lo em.” \v 19 Bat wen mi, da Truwan blo Man i bin kam, ol pipol i bin spik diskain, “Ei, luk em kai. Em kaikai ane dringk wain tumas, ane em i pren blo ol taksman ane ol nada nugudpipol.” Pipol i go luk dem waizwei blo God i rait wen dempla go luk dem waizwei blo dem pipol blo God.’ \s1 Zizas i tokbaut pipol uda i no bilib \r (Luk 10.13-15) \p \v 20 Den Zizas i bin daune dem taun wea em i bin meke ol plenti mirikal apen de, bikoz dem pipol blo dem taun no bin tan po God. Ol bin stil meke ol nugudting. \v 21 Zizas i bin spik diskain, ‘Prapa nugudting i go apen po pipol blo dem tu taun ya, Korazin ane Betsaida, bikoz ai bin meke plenti mirikal de, bat ol pipol blo de no bin tekenotis. Ip dem seim mirikal i bin apen de lo demtu nugud taun blo Taira ane Sidon, ol pipol blo dat tu taun i bin pinis libe dem nugudwei blo dempla ane tan po God. Dempla i bin were klos wea i bin mekem prom esianbaig po soem dat dempla sore, ane ol mas sake asis antap ed blo dempla po soe God dat dempla i bin prapa sore po dem nugudting wea dempla i bin mekem. \v 22 Wen dat taim i go kam po God i go zaze ebri pipol, God i go panis dem pipol blo Korazin ane Betsaida moden dem pipol blo Taira ane Sidon. \p \v 23 ‘Ane yupla pipol blo taun blo Kapaniam, no tingk God i go teke yupla go antap po eben. No, em go sake yupla insaid el, bikoz ai bin meke mirikal de prant lo yupla. Bat yupla no bin wande tekenotis ane tan prom dem nugudwei blo yupla. Ai spik po yupla tru, ip ai bin meke mirikal de po dem pipol blo Sodom, God no bin smase da siti. \v 24 Ane wen da taim i go kam po God i go zaze ebri pipol, yupla dem pipol blo Kapaniam i go gede mobig panis den dem pipol blo Sodom.’ \s1 Zizas i tokbaut spel prom adwok \r (Luk 10.21-22) \p \v 25 Den Zizas i bin prea diskain ya, ‘PapaGod, AntapGod blo eben ane ert, mina big eso po aide dem truwei prom demwan uda i tingk dat dempla i sambodi, bat po soem po demwan uda i wase smolpikinini. \v 26 Wa, PapaGod blo mi, ai bin meke demting wea yu bin wandem!’ \p \v 27 Den Zizas i bin spik, ‘PapaGod blo mi i bin gibe mi paua oba ebriting. Ane nobodi i sabe mai PapaGod mata mi, ane nobodi i prapa sabe Boi blo em, mata PapaGod. Ane dem pipol uda da Boi i wande soem po da PapaGod, i demwan nau uda i go sabe da PapaGod. \p \v 28 Ane Zizas i kip spik, ‘Yupla uda kare ebiloud, kam po mi ane ai go meke yupla spel. \v 29 Mata meke wok blo mi, ane lane demting wea ai bin mekem. Ebritaim ambol yuplaselp ane ebritaim meke samting wea gudwei. Wen yupla i go mekem demkain, yupla i go gede longlaip poeba. \v 30 Yupla sabe, po pole tising blo mi i prapa izi, ane po mekem i no ad.’ \c 12 \s1 Zizas i tokbaut Sabatdei \r (Mak 2.23-28; Luk 6.1-5) \p \v 1 Apta nau lo wan Zuwis Sabatdei, Zizas ane ol klostuman blo em i bin wagbaut midel lo pam blo wit. Dem klostuman blo em i bin anggre so dempla i bin broke sam dem wit, sakwei dem ausaid pat, ane kaikai da insaid sidpat.\fig |src="lb00101b.tif" size="col" ref="Matiu 12:1" \fig* \v 2 Wen sam dem Parasi i bin luk wanem dem klostuman blo Zizas i bin mekem, ol bin spik po Zizas, ‘Yu sabe dempla i bin broke da lo, ol no mas wok broke wit lo Zuwis Sabatdei.’ \p \v 3 Zizas i bin spik baik po dempla diskain, ‘Yupla i bin rid lo Baibol wanem King Deibid ane ol klostuman blo em i bin mekem wen dempla i bin anggre a? \v 4 Dempla i bin go insaid lo aus blo God, ane kaikai da spesil bred, wea mata prist i lau po kaikai. So yupla lisen nau, dempla i bin broke da lo tu. \v 5 Ane yupla bin rid wanem dem Mozeslo i bin spik a? Em bin spik diskain ya, “Ip i taim blo da prist po meke prea insaid lo aus blo God, ane dat dei i stret lo Zuwis Sabatdei, den em mas meke amen wok lo dat Sabatdei.” \v 6 Ai spik po yupla disting ya, i gad sambodi ya uda i mo impotant den da lo blo Tempol blo God. \v 7 Yupla no prapa sabebaut dem wod wea God i bin tok lo Baibol, wea em i bin spik diskain ya, “I mo impotant po ol pipol po soe sorewei po wananada den po meke ol opring sakripais po mi.” Ip yupla i bin prapa sabe wanem i bin min, den yupla no bin paine polt lo ol nada pipol. \v 8 Yupla ebribodi lisen. Ai nau da Truwan blo Man wea God i bin sanem, ane ai da BosLod blo da Sabatdei.’ \p \v 9 Apta prom de Zizas i bin lego go po da zuwispreaus. \v 10 Wen em bin kesem de, em bin luk wan man uda i bin gad kripol an. Dem Parasi bin de tu. Dempla bin trai po paine polt lo Zizas solong dempla i ken tekem go po kot. So dempla i bin askem, ‘I orait po ile man lo Zuwis Sabatdei a?’ \p \v 11 Zizas i bin spik baik po dempla diskain, ‘Ip yupla gad wan sip ane em i poldaun insaid lo wel lo Zuwis Sabatdei, wiswei, yupla mas meke wok go ane tekemautem prom da wel a? \v 12 Pipol i mo impotant den sip! Wa, i mina rait po meke gudting lo Sabatdei.’ \p \v 13 Den Zizas i bin spik po da man, ‘Strete an blo yu kam ya!’ Da man i bin mekem ane stretwei dat an blo da man i bin orait wase da nada an blo em. \v 14 Den apta dem Parasi bin go prom de ane bin meke miting po paine wei po kile Zizas. \s1 Zizas, sebant blo God \p \v 15 Bat Zizas i bin sabe plan blo dempla. So em bin go prom dat eria, ane plenti pipol i bin pole em go. Ane em bin tekemaut sik prom ebridem pipol uda i bin sik, \v 16 bat em bin wone dempla no po spik ol nada pipol wanem em i bin mekem. \v 17 Diswan i po prubem wanem Aizaia, da longtaim spesilmesizman blo God i bin spik. Em bin spik diskain: \q1 \v 18 ‘Yupla luk dis sebant blo mi ya, \q2 wa, ai bin suzem. \q1 Ai prapa labem, \q2 ane ai prapa api po em. \q1 Ai go gibem Spirit blo mi, \q2 ane em i go meke pis lo ebri kantri ebriwea. \q1 \v 19 Em nogo graul o saut po ol pipol, \q2 ane em nogo tok rapwei prant wea ol pipol. \q1 \v 20 Em go elpe demwan uda i no strong ane pil sore, \q2 ane elpe demwan uda i kan lukapta demplaselp. \q2 Em go kip mekem antil ol pipol i go prapa sabe da raitwei. \q1 \v 21 Ane olkain pipol prom ebriwea, \q2 i go bilib lo em.’ \b \s1 Zizas i tokbaut Satana \r (Mak 3.20-30; Luk 11.14-23) \p \v 22 Apta nau, sam pipol i bin teke man kam po Zizas uda i bin blain ane kan tok bikoz em i bin gad nugudspirit insaid lo em. Ane Zizas i bin meke dat man po luk ane tok. \v 23 Wen Zizas i bin meke da man gud, dem bigmob pipol uda i bin de ol bin prapa atzamp. Ol i bin tok po wananada diskain, ‘Ei! Maitbi diswan i prapa Boi blo King Deibid, da Promiswan uda God i go sanem kam, bikoz em i gad paua po tekemaut nugudspirit?’ \p \v 24 Bat wen dem Parasi bin lisenbaut wanem Zizas i bin mekem po da man, dempla i bin spik diskain ya, ‘Daswai em ken tekemaut nugudspirit prom man bikoz em i gede paua blo em prom Satana.’ \p \v 25 Zizas i bin sabe wanem dempla bin tingbaut, so em i bin spik po dempla diskain, ‘Eni kantri uda i pait bituin demplaselp i go pinis. Seimkain po ol pipol blo ol siti tu. Ip ol pait bituin demplaselp ol go pinis, ane seimkain ip ol pamle meke da seimting tu. \v 26 So ip Satana i pait gense ol wokman blo em, den bambai da ples wea em i ruloba i go pinis. \v 27 Ip paua blo mi i kam prom Satana, den wanem paua dem pipol blo yupla i yuzem wen dempla i tekemaut nugudspirit prom ol pipol? I mas bi prom Satana tu! Demting wea dem pipol blo yupla i mekem i go soem kliawan dat yupla i rong. \v 28 Bat ai spik po yupla, dat paua i bin kam prom da OliSpirit blo God. Em bin gibe mi da paua po tekemaut nugudspirit prom ol pipol, ane i po soe yupla da taim wea God i ruloba ebribodi i ya nau midel lo yupla. \v 29 Ane ai spik ya gen. Ip enibodi wande go insaid aus blo wan strongman po stil, em i kan mata go insaid ane stil prant lo pes blo dat man. Em mas taiemapem pas bipo em ken stil ol samting blo dat strongman. \p \v 30 ‘Enibodi uda i no elpe mi po teke ol pipol kam po God, i go gense God. Ane enibodi uda i no meke wok blo God, i meke wok gense God. \p \v 31 ‘Yupla lisen prapa gud. God i ken pogibe yupla prom dem nugudting wea yupla i bin spik ane wanem yupla mekem, bat ip enibodi i tok ol nugudtok gense da OliSpirit, God i nogo pogibe dempla. \v 32 Enibodi uda i tok olkain nugudtok gense mi, da Truwan blo Man, God i ken pogibe dempla. Bat enibodi uda i tok nugudtok gense da OliSpirit, God prapa nogo pogibe dempla ya lo ert, o de antap lo eben. \p \v 33 ‘Yupla tingbaut po dem tri. Ip yupla luk kaikai blo da tri i gud, wel yupla sabe da tri i gud, bat ip da kaikai i nugud, wel yupla sabe da tri i nugud. \v 34 Yupla prapa wase sneik! Yupla prapa kan tokbaut eni gudsamting, bat mata ol nugud samting, dem seim nugud samting wea i bin ebritaim stap insaid lo at blo yupla. \v 35 Ol pipol uda i gad gudat i ebritaim mata tok gud. Bat dem pipol uda i gad nugud at i ebritaim mata tok nugud. \v 36 Nau lisen. Wen da dei i go kam po God i go zaze ol pipol, ebridem nugudtok wea yupla i bin tok, yupla mas eksplein ebridem tok po God. \v 37 Dem oun wod blo yupla i gobi witnis po yupla. Wanem yupla spik i ken baigemap yupla o i ken paine yupla gilti. So yupla mas prapa kepul wanem yupla spik.’ \s1 Zizas i tokbaut sain blo Zona \r (Mak 8.11-12; Luk 11.29-32) \p \v 38 Apta nau, sam dem Zuwislotisa ane dem Parasi i bin kam de po Zizas ane spik po em, ‘Tisa, mipla wande yu po soe mipla mirikalsain po prubem dat yu bin kamdaun prom God, dat yu gad rait po kare lo.’ \p \v 39 Zizas i ansa dempla baigen, ‘Mata nugudpipol ane demwan uda i no bilib wande luk mirikalsain. Bat wan sain ai go soe yupla i prom da spesilmesizman blo God neim Zona. \v 40 Zona i bin insaid lo beli blo dat bigpis po tri dei ane tri nait, ane da seimwei tu da Truwan blo Man i gobi insaid lo graun ya lo ert po tri dei ane tri nait tu. Wa, ai da Truwan blo Man. \p \v 41 ‘Wen da taim i go kam po God i go zaze ol pipol, ol dem pipol blo dat taun blo Ninaba i go stanap tugeda lo dem pipol blo tidei ane go tok gense dempla po dem rongting wea dempla i bin mekem. Bikoz prom da taim wen Zona i bin pris mesiz blo God po dem pipol blo Ninaba, dempla i bin wantaim libe dem nugudwei blo dempla ane tan po God. Bat i gad sambodi ya uda i mobig den Zona, bat yupla stil no wande libe dem nugudwei blo yupla. \v 42 Wen God i go zaze ol pipol, da kuin blo Siba i gobi de tu lo dat dei. Ane em i go tok gense dem pipol blo tidei po dem rongting wea dempla i bin mekem, bikoz em bin kam prom de prapa longwei ples po lisen mesiz blo God prom King Solomon. Ane i gad sambodi ya midel lo yupla uda i mobig den King Solomon. Bat yupla stil no wande lisen po em.’ \s1 Wei blo nugudspirit \r (Luk 11.24-26) \p \v 43 Den Zizas i spik diskain, ‘Ip sambodi i tekemaut nugudspirit prom man, da spirit i go tekop go lukraun po ples po stap, bat no paine nating. \v 44 Den da spirit i spik po emselp diskain, “Ai gobaik po da man wea ai bin kamaut prom.” So em gobaik po dat man ane paine em prapa klin ane taidi, ane nogad nobodi de i stap insaid. \v 45 So da nugudspirit i go teke seben nada spirit, monugud den emselp, go ane ol stap insaid lo da man. Den da man i go kam monugud nau den bipo. Yupla luk nau. Dat seimting i apen ya nau tidei po dem pipol uda i meke nugudting.’ \s1 Zizas i tokbaut tru pamle \r (Mak 3.31-35; Luk 8.19-21) \p \v 46 Seimtaim nau wen Zizas i bin tok po dem bigmob pipol de, mama ane ol bala blo Zizas i bin sane tok lo wan man go po singaut Zizas po kam ausaid prom dat aus po dempla bikoz dempla wande tok po em. \v 47 Dat man i bin go ane spik po Zizas diskain, ‘Mama ane ol bala blo yu ya stanap ausaid. Dempla wande tok po yu.’ \p \v 48 Zizas i bin spik diskain, ‘Uda i mama blo mi? Uda i ol bala blo mi?’ \v 49 Den em bin point po ol dem klostuman blo em ane spik, ‘Dempla ya i mama ane ol bala blo mi. \v 50 Enibodi uda i mata lisen ane mekem wanem PapaGod i wandem, i bala, sisi ane mama blo mi!’ \c 13 \s1 Zizas bin yan stori baut sid \r (Mak 4.1-9; Luk 8.4-8) \p \v 1 Da seimdei nau, Zizas i bin libe dat aus ane em i bin godaun po Leik Galali. \v 2 Wen em i bin kesem de lo sanbis blo da leik, i bin gad mina bigmob pipol i bin stanap raun lo em de so em i bin zamp insaid lo bot ane tise dem bigmob pipol prom de insaid go antap po da sanbis. \v 3 Em bin yan po dempla plenti stori wea i gad mining, seimkain wase dis stori ya: \p ‘Wan pama i bin go po plante sid lo gadan blo em. \v 4 Wen em bin sake dem sid ebriwea lo da gadan eria, sam dem sid i bin poldaun lo rod, ane dem pizin i bin kam ane kaikai dempla. \v 5 Sam dem nadalot i bin poldaun antap lo stonigraun wea i gad ston andanit ane lelbet graun antap, ane dem sid i bin bas kuikwan. \v 6 Bat wen da san i bin ot, em bin bane dem plant ane dem plant i bin draiap ded bikoz dem rut blo dempla i bin kan godaun po gede wata. \v 7 Dem nadalot sid i bin poldaun midel ol tonibus, ane wen ol bin gro, dem bus i bin skuize dempla. \v 8 Bat sam dem nadalot sid i bin poldaun lo gudgraun, ane dempla i bin gad plenti kaikai. Sam i bin gad tati kaikai, sam i bin gad siksti kaikai ane sam i bin gad andred kaikai moden wanem da pama i bin plantem. \v 9 Yupla lisen uda gad talinga, ane yupla prapa tingbaut nau!’ \p \v 10 Apta wen em i bin pinis yan dem stori, dem klostuman blo em i bin aske em diskain ya, ‘Aukam yu ebritaim yan stori wen yu tok po ol pipol?’ \p \v 11 Zizas i bin spik po dempla diskain, ‘God i bin laue yupla po sabe demting baut wen God i go ruloba ebribodi. Bat dem nada pipol i no sabe. \v 12 Eniwan uda i wande lisen dem wod blo God, wel God i go gibem mosabe. Bat eniwan i no wande lisen dem wod, wel God i go tekemaut eni sabe blo God prom em. \v 13 Daswai ai yuze stori bikoz, \q1 Ol pipol i luk wanem ai mekem, bat ol i blain. \q2 Dempla lisen wanem ai spik, bat dempla i dep, \q2 dempla no sabe da mining wanem ai min. \b \p \v 14 Diswan i prubem wea da mesiz blo Aizaia da spesilmesizman blo God wea em bin spik: \q1 “Yupla go lisen ane lisen dem wod blo mi, \q2 bat yupla nogo sabe wanem i min. \q1 Yupla go luk ane luk wanem ai mekem, \q2 bat yupla nogo luk eniting. \q1 \v 15 Bikoz main ane at blo dem pipol ya \q2 i no bilib enimo, dempla i bin kam aded. \q1 Ip dempla no bin koke talinga blo dempla \q2 ane no bin sate ai blo dempla, \q2 den dempla ol i bin luk ane lisen ane tekenotis. \q1 Den dempla go sabe wea at blo dempla \q2 ane go sluraun ane ai go pogibe dempla.” ’ \b \p \v 16 Den Zizas i bin spik po dem klostuman blo em diskain, ‘Yupla ya i prapa laki, bikoz ai blo yupla i ken luk, ane talinga blo yupla i ken lisen. \v 17 Ai spik trutok po yupla, plenti dem spesilmesizman blo God ane dem rait ane stret pipol blo God i bin prapa wande luk wanem yupla i luk nau, ane lisen wanem yupla i lisen nau. Bat dempla no bin luk ane lisen demting ya nau. \p \v 18 ‘Nau ai go spik po yupla wanem ai bin min wen ai bin yan da stori baut da pama plante sid: \v 19 Orait. Dem sid wea i bin poldaun lo rod i wase demwan uda i bin lisen da mesiz blo God bat no sabe wanem i min. Stretwei Satana i kam ane teke da mesiz prom dempla. \v 20 Dem sid wea i bin poldaun lo stonigraun, i wase demwan uda i lisen da mesiz ane tritem gudwei po sotwail, \v 21 bat prapa, i nogo raitdaun kese at blo dempla. Wen olkain trabol i kam po dempla, dempla i piged baut da mesiz nau. \v 22 Dem sid wea i bin poldaun lo tonibus, i wase demwan uda i lisen ane bilib da mesiz. Bat dempla tumas woribaut mani ane demting wea dempla i prapa wandem. Daswai da mesiz i kan wok lo laip blo dempla. \v 23 Dem sid wea i bin poldaun lo gudgraun, i wase demwan uda i bin lisen ane bilib da mesiz, ane da mesiz i wok insaid lo laip blo dempla nau. Plenti kaikai i kamaut prom dem sid wea i bin poldaun lo da gudgraun. Seimkain wase dem plenti kaikai, da mesiz i bin meke dem pipol kam mostrong ebridei.’ \s1 Zizas bin yan stori baut sidkaikai ane putigras \p \v 24 Den Zizas i bin yan po dempla nada stori. Em spik, ‘Da ples wea God i ruloba ebribodi, i seimkain wase pama uda plante ol gudsid lo gadan blo em. \v 25 Bat wen naittaim i kam ane ebribodi i slip, enami blo em i kam ane plante putisid ebriwei lo da gadan tu. \v 26 So wen dem gudsid i gro ane stat po sake kaikai nau, dem putigras i gro tu. \p \v 27 ‘Wen dem wokman blo da pama i luk dem putigras i gro de midel lo da gadan tu, ol bin kam ane spik po bos blo dempla diskain, “Bos, yu bin plante ol gudsid de lo gadan blo yu, bat aukam i gad ol putigras de gro midel tu?” \p \v 28 ‘Da pama i ansa dempla diskain, “Enami blo mi i bin plante dem putigras de.” \p ‘Den dempla i bin spik baik po bos, “Yu wande mipla po go ane pulemaut dem putigras a?” \p \v 29 ‘Bat da bos i bin spik po dempla, “No, mata libem. Ip yupla i go pulemaut dem putigras, yupla mait go pulemaut dem gudsid kaikai tu. \v 30 So lete demtu gro tugeda. Wen da taim i go kam bambai po pike dem sidkaikai, ai go spik po dem wokman po sotemaut dem sidkaikai prom dem putigras ane store dem sidkaikai insaid lo storum, ane bane dem putigras.” ’ \s1 Zizas bin yan stori baut mastadsid \r (Mak 4.30-32; Luk 13.18-19) \p \v 31 Den Zizas i bin yan po dempla nada stori. Em spik, ‘Da ples wea God i ruloba ebribodi, i seimkain wase mastadsid wea yupla i plantem lo gadan. \v 32 Nomata da sid i prapa nadakain smol, mo smol den dem nada sid, bat wen em gro, em gro kam nadakain bigtri, wea ol pizin i kam ane meke nest blo dempla lo dem tam blo em.’ \s1 Zizas bin yan stori baut yis \r (Luk 13.20-21) \p \v 33 Den Zizas i bin yan po dempla nada stori. Em spik, ‘Da ples wea God i ruloba ebribodi, i seimkain wase yis wea oman i yuzem po meke dampa. Em mata go sake lelbet yis miksem lo plenti plaua ane wata po meke dampa. Dat lelbet yis nau i go meke da dampa swelap.’ \p \v 34 Ane Zizas em bin ebritaim yuze stori wen em tise ol pipol. \v 35 Diswan i po pole da mesiz blo wan spesilmesizman blo God wea em i bin spik: \q1 ‘Ai go yan stori wea i gad mining po ol pipol. \q2 Ai go tise ol pipol demting wea dempla no bin sabe bipo, \q2 prom dat taim wen ai bin meke da wold.’ \b \s1 Zizas i eksplein baut sidkaikai ane putigras \p \v 36 Den apta, Zizas i bin libe dem bigmob pipol de ausaid ane em bin go insaid po dat aus. Dem klostuman blo em i bin de tu lo em. Dempla i bin askem, ‘Plizgar eksplein po mipla wanem yu bin min wen yu bin tokbaut dem putigras.’ \p \v 37 So Zizas i bin eksplein po dempla diskain, ‘Ai da Truwan blo Man ane ai seimkain wase da pama uda i bin plante gudsid. \v 38 Dis wold i seimkain wase da gadan, ane dem pipol uda meke wok blo God, i seimkain wase dem gudsid. Dem pipol uda meke wok blo Satana, i seimkain wase dem putigras. \v 39 Ane dis enami uda i bin plante sid blo putigras midel lo dem gudsid kaikai, i seimkain wase Satana. Wen da taim i go kam po dem gudsid kaikai i redi nau po brokem, i gobi seimkain po da taim wen God i go zaze ol pipol, ane dem wokman wea i bin sotemaut dem gudsid kaikai prom dem putigras, demwan i ol einzel. \p \v 40 ‘Dem wokman uda i bin teke dem putigras ane banem, i go apen seimkain tu po ol pipol wen da taim i go kam wen God i go zaze ol pipol. \v 41 Ai da Truwan blo Man i go sane ol einzel blo mi godaun po ert. Dempla i go tekemaut prom da ples wea God i go ruloba ebribodi, ebridem pipol uda i bin meke nugudting ane uda bin meke ol nada pipol po meke nugudting. \v 42 Ane dem einzel i go sake dempla insaid lo bigpaia ane bane dempla. Dempla go sake bigkrai ane graine tit blo dempla prom pein blo dat paia. \v 43 Den apta, dem rait ane stret pipol uda blo God, dempla go sain wase da san, ane dempla i gobi de midel lo dem pipol wea God i go rul. So nau, yupla lisen uda gad talinga, ane yupla prapa tingbaut nau!’ \s1 Zizas i yan stori baut ol dia samting \p \v 44 Zizas i bin spik gen diskain, ‘Dat ples wea God i ruloba ebribodi, i wase prapa dia samting wea sambodi i bin berem insaid lo graun lo wan eria. Wen nada man i bin kam ane paine da dia samting de, em bin wantaim berem gen. Em bin prapa nadakain api. Ane wen em i bin pinis berem, em bin go ane sele ebrisamting blo em ane baie da eria so em ken gede dat dia samting.’ \s1 Zizas i yan stori baut nais perl \p \v 45 Zizas i spik tu diskain, ‘Dat ples wea God i ruloba ebribodi, i wase man i lukraun po baie prapa nais perl. \v 46 Den wandei em i bin luk prapa nais perl, so em i bin go ane sele ebriting blo em so em ken baie dat nais perl.’ \s1 Zizas bin yan stori baut pising net \p \v 47 Ane em spik gen diskain, ‘Dat ples wea God i ruloba ebribodi, i wase pising net, wea ol pisaman i sakem ane kese olkain pis. \v 48 Wen ol kese bigmob, ol draige da net go antap po sanbis. Den ol pute dem pis wea dempla i wandem insaid lo basket, ane sakwei demwan wea dempla no laik. \v 49 I gobi demkain wen da taim i go kam po God i go zaze ol pipol. Dem einzel i go kam ane separeit dem rait ane stret pipol prant lo God prom dem nugudpipol, \v 50 ane ol i go sake dem nugudpipol insaid lo paia blo el. Dem pipol i go mata krai ane graine tit prom pein blo da paia.’ \v 51 Den Zizas i bin spik po ol klostuman blo em diskain, ‘Yupla sabe wanem ai bin tokbaut a?’ \p Dempla bin ansarem, ‘Wa, mipla sabe.’ \p \v 52 Den Zizas i bin spik diskain baik po dempla, ‘Ebri tisa blo dem lo blo God, uda i sabebaut da ples wea God i ruloba ebribodi, i wase bos blo aus. Em gad ol oul samting ane ol niu samting de insaid lo dat aus. Ane em i yuze dem oul samting ane dem niu samting tu.’ \s1 Zizas i go po taun blo Nazaret \r (Mak 6.1-6; Luk 4.16-30) \p \v 53 Wen Zizas i bin pinis prom yan dem stori, em ane ol klostuman blo em i bin tekop go prom dat eria. \v 54 Dempla i bin go po Nazaret, taun blo Zizas. Ane em i bin tise ol pipol insaid lo da zuwispreaus de. Wen dem pipol i bin lisen wanem em bin pris de ol bin atzamp, ane dempla i bin spik po wananada diskain, ‘Ei, wea dis man i bin gede dat bigsens prom po tise yumpla ol dem pipol ya, ane wea em i gede paua blo em prom po meke ol mirikal ya? \v 55 Yumpla sabe em mata boi blo kapenta, ane yumpla sabe Meri, mama blo em, ane ol bala blo em i Zemes, Zosep, Saiman ane Zudas. \v 56 Ane ol sisi blo em i stap ya tu lo Nazaret. So yumpla sabe em, em no bigman.’ \v 57 Ane dem pipol no bin wande lisen ane bilib lo em. \p Den Zizas i bin spik po dempla diskain, ‘Ol pipol blo ol nada kantri i lisen ane bilib lo spesilmesizman blo God, bat no wea taun blo em ane no wea pipol blo em.’ \v 58 So em bin meke mata lelbet mirikal de, bikoz dempla no bin bilib lo em. \c 14 \s1 Zon Baptaizman i bin ded \r (Mak 6.14-29; Luk 9.7-9) \p \v 1 Nau King Erod Antipas, uda i king blo Galali, i bin lisen niuz baut wanem Zizas i bin mekem. \v 2 So em i bin spik po dem lida blo em diskain, ‘Diswan mas bi Zon Baptaizman, em bin kambaik laipgen. Daswai em i ken meke demkain mirikal.’ \p \v 3 De pas, Erod i bin spik dem amiman blo em po go ane kese Zon, ane sakem insaid zeilaus. Erod i bin mekem diskain bikoz em bin maret rongwei po Erodias. Wea Erodias i bin oman blo Pilip de pas ane Pilip i bin bala blo Erod. \v 4 Erod i bin mekem diskain po Zon bikoz Zon i bin spik diskain, ‘Ei Erod, yu sabe yu no lau po maret oman blo bala blo yu?’ \v 5 Erod i bin wande kile Zon, bat em bin prait prom dem pipol bikoz dem pipol i bin bilib diskain, Zon i bin spesilmesizman blo God. \p \v 6 Bat wen i bin gad batdei pati blo Erod, gel blo Erodias i bin dans po dem gest blo Erod ane wen Erod i bin luk em dans, Erod i bin prapa api. \v 7 Erod i bin spik po da gel diskain, ‘Ai promis yu eniting yu wandem, ai go gibem po yu.’ \v 8 Dat gel i bin go ane tok po mama blo em pinis, den em bin kambaik ane spik po Erod, ‘Ai wande yu po teke ed blo Zon Baptaizman kam po mi antap lo trei.’ \v 9 Wen King Erod i bin lisen wanem da gel i bin spik em bin pil nadakain sore, bat em sabe em bin meke promis ane dem pipol uda i bin kaikai de lo em tu, ol i bin lisen. So em bin sane ol amiman blo em go ane mekem wanem da gel i bin wandem. \v 10 Dempla i bin go de po da zeilaus ane kate ed blo Zon ausaid. \v 11 Den dempla i bin teke ed blo Zon kam antap lo trei ane gibem po da gel, den da gel i bin gibem po mama blo em. \v 12 Apta wen dem klostuman blo Zon i bin lisenbaut wanem i bin apen po em dempla i bin go de po da zeilaus ane teke bodi blo Zon go ane berem. Apta dempla i bin berem, dempla i bin tekop go po Zizas ane spik po em wanem i bin apen. \s1 Zizas i pide paib tauzen pipol \r (Mak 6.30-44; Luk 9.10-17; Zon 6.1-14) \p \v 13 Wen Zizas i bin lisen dat badniuz blo Zon Baptaizman, em i bin zamp insaid lo bot ane go po wan kuaiatples bikoz Zizas i bin nadakain sore po Zon. Bat dem bigmob pipol prom olkain biliz i bin luk wea Zizas i go, so dempla i bin wagbaut pole em go biain. \v 14 Wen Zizas i bin zamp ausaid prom da bot, em bin luk bigmob pipol i bin pole em, so em i bin pil sore po dempla ane em bin meke dem sikpipol midel lo dempla kamgudgen. \p \v 15 Wen i bin kam klostu po dak, dem klostuman i bin kam po Zizas ane spik po em diskain, ‘Tisa, i nogad no ples ya wea i ken paine kaikai po pide dem bigmob pipol ya, ane ples po dempla po stap. Sane dempla go po dem biliz so dempla i ken baie kaikai po demplaselp.’ \p \v 16 Bat Zizas i bin ansa dempla, ‘Dempla mas nogo po dem biliz po baie kaikai. Yupla gibe dempla kaikai ya.’ \p \v 17 Ol i kuikwan ansa, ‘Wiskain? Mipla mata gad paib loupbred ane tu pis.’ \p \v 18 Zizas i bin spik, ‘Wel, teke demtu pis ane bred kam ya po mi.’ \v 19 Den em bin spik po dem bigmob pipol po sidaun lo dem gras. Ane em bin teke da tu pis ane dem paib loupbred, luk go antap po eben, ane aske God po blese dem kaikai. Den em i bin broke dem bred ane pis po smolpis ane bin gibem po dem klostuman blo em, den dem klostuman blo em i bin gibem po dem bigmob pipol. \v 20 Dem bigmob pipol i bin kaikai po prapa belipul ane wen dempla i bin prapa belipul dem klostuman blo Zizas i bin pikemap dem nada kaikai wea nobodi i bin kaikai ane meke tuelb basket. \v 21 Baut 5,000 man i bin kaikai prom dem kaikai de. I bin gad ol oman ane pikinini de tu, bat ol i no bin kaunte dempla. \s1 Zizas i wagbaut antap wata \r (Mak 6.45-52; Zon 6.16-21) \p \v 22 Stretwei apta wen dem bigmob pipol i bin pinis kaikai, Zizas i bin spik po dem klostuman blo em po krosem go pas lo bot go po da nadasaid blo Leik Galali. Seimtaim em bin de sane ol pipol gobaik aus blo dempla. \v 23 Apta wen em bin pinis sane ol dem bigmob pipol go, em bin de emselp nau. Em bin go antap po wan il po prea. Em bin stap de antap antil naittaim. \p \v 24 Dem klostuman blo Zizas i bin de longwei ausaid lo dat bot wen prapa strong edwin i bin kamap ane ol bigsi i bin smas gense da bot. \v 25 Prapa elimoning bipo san i kamap, Zizas i bin wagbaut antap lo wata kam po dempla. \v 26 Wen dempla bin luk em ol bin nadakain prait. Dempla bin ala diskain, ‘Ei, debol ya kam!’ \p \v 27 Bat Zizas i bin spik po dempla, ‘No prait! Diswan mi Zizas.’ \p \v 28 Den Pita i bin spik po em, ‘BosLod, ip diswan i prapa yu, wel spik mi po wagbaut go de po yu.’ \p \v 29 So Zizas i bin spik po em, ‘Kam.’ \p Den Pita bin zamp ausaid prom da bot ane wagbaut antap wata go po Zizas. \v 30 Bat wen em bin luk dem bigsi em bin prait ane stat po singk, ane em bin ala po Zizas diskain, ‘BosLod, elpe mi!’\fig |src="cn01722B.tif" size="col" ref="Matiu 14:30" \fig* \p \v 31 Stretwei Zizas i bin pute an blo em go ane kese Pita. Den Zizas i bin spik po em, ‘Bilib blo yu i tu smol. Aukam yu no bilib mi prapa?’ \p \v 32 Den wen demtu i bin klaimap gobaik insaid da bot, da win i bin stap. \v 33 Ane dem klostuman i bin wosip em ane dempla bin spik, ‘Yu prapa tru Boi blo God.’ \s1 Zizas i meke ebri sikpipol blo Genesaret kamgud \r (Mak 6.53-56) \p \v 34 Apta wen dempla i bin kesem de nadasaid blo da leik, ol bin go po da eria blo Genesaret. \v 35 Wen ol pipol i bin luk Zizas, dempla i bin sane mesiz ebriwea lo dat eria ane ol pipol i bin teke demwan uda i sik kam po em. \v 36 Ane dem pipol i bin aske Zizas po lete dem sikpipol po tase end blo klos blo em solong dempla go kamgud. So Zizas i bin lete dempla ane dem sikpipol uda i bin tasem i bin stretwei kamgud. \c 15 \s1 Zizas i tokbaut tising blo man \r (Mak 7.1-13) \p \v 1 Sam Zuwislotisa ane Parasi i bin kam de prom Zarusalem po tok po Zizas. \v 2 Dempla i bin spik po em diskain, ‘Aukam ol klostuman blo yu i no pole dem kastamlo blo dem prapa longtaim ate blo yumpla, wea ol bin spik, ol mas wase an pas bipo kaikai?’ \p \v 3 Zizas i bin spik po dempla baigen, ‘Aukam yupla no pole lo blo God, bat pole kastamlo blo yupla? \v 4 Da lo blo God i bin spik diskain ya, “Yupla mas rispekt mama ane papa blo yupla. Ane ip enibodi i tok ol nugudtok gense mama ane papa blo dempla, dempla mas kile em.” \v 5 Bat yupla spik diskain po ol pipol, ip mama o papa blo yupla i aske yupla po mani, yupla spik po dempla diskain, “Wa, ai gad mani ya, bat sore, ai kan gibe yupla bikoz dis mani ya i blo God.” \v 6 Wen yupla spik demkain, yupla tise dempla dem kastamlo blo yupla, bat yupla no tise dempla baut dem lo blo God. \v 7 Yupla ol tupes pipol! Aizaia da spesilmesizman blo God i bin rait wen em i bin spikbaut yupla diskain: \q1 \v 8 “Dem pipol tok gudwei baut God mata lo maut blo dempla, \q2 bat at blo dempla i prapa longwei prom em. \q1 \v 9 Nomata dempla spik dat dempla bilib lo dem lo blo God, \q2 bat prapa, dempla no mekem wanem dem lo blo God i spik. \q2 Ol mekem wanem dem kastamlo blo dempla i spik.” ’ \b \p \v 10 Den Zizas i bin spik po dem bigmob pipol diskain, ‘Lisen prapa gud po wanem ai go spik ane prapa tingbaut dem wod ya ai go spik. \v 11 Demting wea yupla kaikai, i no meke yupla nugud, bat dem nugudting wea yupla i spik ane mekem, demwan i meke yupla nugud.’ \p \v 12 Apta wen Zizas i bin pinis tok, dem klostuman blo em i bin kam de po em ane spik po em diskain, ‘Wen yu bin tok diskain po dem Parasi, yu bin meke dempla wail.’ \p \v 13 Zizas i bin spik baigen po dempla diskain, ‘Ebri tri wea mai PapaGod de antap lo eben no bin plantem, em i nugud ane dempla mas pulemautem olgeda, \v 14 so no lisen po dempla. Dempla blain ane uda dem pipol i go pole dempla i blain tu. Yupla sabe ip wan blainman i go lide nada blainman, demtu tu i go poldaun insaid lo oll.’ \p \v 15 Den Pita i bin spik po Zizas diskain, ‘Mipla no sabe wanem yu bin min wen yu bin spik diskain, demting wea pipol i kaikai i no meke dempla nugud.’ \p \v 16 Zizas i bin spik, ‘Aukam yupla kan kese dem mining blo dem tok wea ai spik? \v 17 Eniting wea pipol i kaikai, i go insaid lo beli blo dempla, den em kamaut gen prom bodi blo dempla. \v 18 Bat dem nugudtok wea pipol i spik, i kam prom insaid lo nugud at blo dempla ane meke dempla nugud. \v 19 Ane i meke main blo dempla po tingbaut olkain nugudting wase kile man, maretman no kiptru po oman blo em, o maret oman no kiptru po man blo em, meke olkain sekssin, stil, lai ane tok olkain nugudtok gense ol nada pipol. \v 20 Dem Zuwislotisa i spik, bipo yupla kaikai yupla mas wase an blo yupla pas. Bat i no go meke yupla nugud ip yu no wasem. Bat ai spik yupla, dem nugudting wea i bin kamaut prom at blo yupla i meke yupla nugud.’ \s1 Zizas i elpe oman uda i Nozuwisoman \r (Mak 7.24-30) \p \v 21 Apta prom de, Zizas i bin tekop go po nowessaid go po da eria blo demtu taun Taira ane Sidon. \v 22 Wen em i bin mangi de, wan oman prom dat eria prom da pamlelain blo Kanan i bin kam de ane singaut po em diskain, ‘BosLod! Yu Promiswan wase King Deibid. Plizgar soe sorewei po mi ane elpe mi! Mai gel i gad nugudspirit insaid lo em, ane da nugudspirit i prapa meke nugudting po em gar.’ \p \v 23 Bat Zizas i bin stap kuaiat, em no bin spik nating po em. Den dem klostuman blo em i bin spik po em diskain, ‘Yu sese da oman prom ya, bikoz em tumas meke niusens ya.’ \p \v 24 Den Zizas i bin spik po da oman diskain, ‘PapaGod blo mi i no bin sane mi kam po elpe ol nada pipol, bat mata po elpe dem pipol blo Izrael, bikoz dempla wase sip i wagbaut ebriwea nogad no bos po lugaut dempla.’ \p \v 25 Ane dat oman em bin kam ane nildaun prant lo Zizas ane spik po em gen diskain, ‘BosLod, plizgar elpe mi!’ \p \v 26 Den Zizas i bin spik, ‘I no rait po teke kaikai prom ol smolpikinini ane sakem po ol dog.’ \p \v 27 Dat oman i bin ansarem, ‘Prapa tru wanem yu spik BosLod, bat nomata, dog i stil sabe kaikai dem smolpis kaikai wea i poldaun andanit lo teibol blo bos blo em.’ \p \v 28 Zizas i bin spik, ‘Oman, yu gad prapa strong bilib lo mi! Ai go mekem wanem yu bin wandem.’ Stretwei wen Zizas i bin spik diskain, da smolgel blo da oman i bin kam orait. \s1 Zizas i meke plenti pipol kamgud \p \v 29 Apta prom de, Zizas ane ol klostuman blo em i bin tekop gobaik po da said blo Leik Galali. Wen ol bin kesem de, Zizas i bin klaimap wan il ane sidaun. \v 30 Bigmob pipol i bin teke ol dem pipol kam uda i bin leim, blain, kripol, kan tok. Ane olkain dipren dipren sikpipol bin kam de po em, ane ol dempla bin leidaun de prant lo em. Em i bin meke ebridem pipol kamgudgen. \v 31 Dem bigmob pipol i bin atzamp. Ol luk demwan uda i kan tok ol i bin tok nau, demwan uda i bin kripol i bin wagbaut stret, demwan uda i bin leim i bin wagbaut, demwan uda i bin blain i ken luk nau. Dempla i bin mata preize da God blo Izrael. \s1 Zizas i pide po tauzen pipol \r (Mak 8.1-10) \p \v 32 Den Zizas i bin singaut dem klostuman blo em ane spik diskain, ‘Dempla i bin ya lo yumpla po tri dei nau, ane dempla i no bin kaikai nating. Ip ai go sane dempla gobaik po ples blo dempla, dempla mait go blaikaut de midel lo rod prom anggre.’ \p \v 33 Dem klostuman bin ansa, ‘Wiskain mipla go pide dempla? I nogad no kaikai po pide ebri dempla ya lo dis ples wea i nogad man.’ \p \v 34 Den Zizas i bin spik, ‘Aumas loupbred yupla gad?’ \p Dempla i bin ansa, ‘Seben loupbred ane lelbet smol pis.’ \p \v 35 So Zizas i bin spik dem pipol po sidaun daun lo da graun. \v 36 Ane em i bin teke dem seben loupbred ane dem pis, luk go antap po eben ane aske God po blese dem kaikai. Den em i bin broke dem kaikai po smolpis ane gibem po dem klostuman blo em, den dem klostuman blo em i bin gibem po dem pipol. \p \v 37 Dempla ebriwan i bin kaikai po prapa belipul. Wen dempla i bin prapa belipul nau, dem klostuman i bin pikemap dem leptoba kaikai ane meke seben big basket. \v 38 Baut 4,000 man i bin kaikai prom dem kaikai de. I bin gad ol oman ane pikinini de tu, bat ol i no bin kaunte dempla. \v 39 Den Zizas i bin sane dem pipol gobaik po aus blo dempla. Apta wen em bin sane ebriwan go, em bin zamp insaid lo bot ane krosem go po da eria blo Magadan. \c 16 \s1 Nugudwei blo dem Parasi ane Sadusi \r (Mak 8.11-13; Luk 12.54-56) \p \v 1 Wen Zizas i bin kesem de, sam Parasi ane Sadusi i bin kam de ane trai po trikem. Ol i bin spik po em diskain, ‘Ip yu prapa prom God wel soe mipla mirikalsain prom God dat yu kare lo.’ \p \v 2 Zizas i bin spik baigen po dempla, ‘Wen yupla luk da kala blo da skai wen da san godaun i red, yupla sabe i gobi gud weda da neksdei. \v 3 Ane wen yupla luk da skai i dak ane red lo moningtaim, yupla sabe i go gad rein. Yupla luk dem sain lo da skai ane yupla sabe wanem i min. Wiswei? Yupla luk dem sain i apen ya nau, bat yupla stil no tekenotis wanem ol i min. \v 4 Yupla dem pipol blo tidei i prapa nugud bikoz yupla tumas wande luk mirikalsain prom God. Ai nogo soe yupla mirikalsain bat yupla tingbaut po da spesilmesizman blo God neim Zona, wanem God i bin mekem po em.’ Den Zizas i bin libe dempla ane tekop go. \p \v 5 Den apta, Zizas ane dem klostuman bin zamp insaid lo bot ane krosem go po da nadasaid blo Leik Galali. Wen ol i bin kesem de, dem klostuman blo em i bin piged po kare kaikai kam. \v 6 Zizas i bin tokstrong po dempla diskain, ‘Lugaut prom da yis blo dem Parasi ane dem Sadusi.’ \p \v 7 Wen Zizas i bin tokbaut yis, dempla i bin tok po wananada, ‘Ei, em tokbaut yis bikoz yupla no bin kare bred kam lo yumpla.’ \v 8 Zizas i bin sabe wanem dempla i bin tingbaut, so em bin spik po dempla, ‘Bilib blo yupla i prapa smol! Yupla tumas woribaut nogad no kaikai! \v 9 Aukam yupla stil no tekenotis wanem ai tokbaut? Wasmara? Yupla no rimemba dem 5,000 pipol wea ai bin pidem lo dem paib loupbred ane aumas basket kaikai i bin leptoba. \v 10 Ane dem 4,000 pipol tu, wea ai bin pidem lo dem seben loupbred, ane aumas basket i bin leptoba. \v 11 Yupla tingk ai bin tokbaut yis o bred a? No! Ai spik yupla gen, lugaut prom ol rong tising blo dem Parasi ane Sadusi.’ \p \v 12 Den dem klostuman blo em i bin kesem wanem em bin min wen em bin tokbaut yis ane bred. Dempla bin sabe nau em i bin tokbaut dem rong tising blo dem Parasi ane Sadusi. \s1 Pita i spik Zizas Kraist da Promiswan \r (Mak 8.27-30; Luk 9.18-21) \p \v 13 Zizas ane ol klostuman blo em i bin tekop go po da eria blo taun blo Sizaria Pilipi. Wen ol bin kesem de klostu nau, Zizas i bin aske dem klostuman diskain, ‘Uda dem pipol i spik da Truwan blo Man?’ \p \v 14 Dempla i bin ansa, ‘Sam pipol spik em i Zon Baptaizman, nadalot i spik dat em i Ilaiza, nadawan i spik em i Zeramaia, o wan prom dem nada spesilmesizman blo God.’ \p \v 15 Den Zizas i bin aske dempla, ‘Orait. Ane yupla tingk uda mi?’ \p \v 16 Saiman Pita i bin ansa, ‘Yu da Promiswan uda God i bin sanem, Boi blo da God uda i laip.’ \p \v 17 Zizas bin spik gen, ‘Saiman, boi blo Zon, God i bin blese yu, bikoz no pipol i bin spik yu uda mi, bat PapaGod blo mi de antap lo eben i bin spik yu uda mi. \v 18 Nau ai kole yu Pita, bikoz yu wase big ston. Ane antap lo dis ston ai go bilde sos blo mi ane Satana ane paua blo em i go kan brokem. \v 19 Ai go gibe yu ki blo da ples wea God i ruloba ebribodi. So wanem yu go stapem ya lo ert, God i go stapem de lo eben. Ane wanem yu letem go ya lo ert, God i go letem go de lo eben.’ \p \v 20 Den em bin tok strong po dempla no po spik nobodi dat em da Promiswan uda God i bin sanem kam. \s1 Zizas i tokbaut ded blo em \p \v 21 Prom dat taim nau Zizas i bin spik po dem klostuman blo em wea em go ded. Em spik, ‘Ai mas go po Zarusalem ane ai go go tru olkain trabol prom dem edprist, dem Zuwiselda ane dem Zuwislotisa. Ol i go kile mi bat lo namba tri dei ai go kamlaipgen.’ \p \v 22 Wen Zizas i bin pinis tok, Pita i bin teke em go wansaid ane spik po em, ‘Nono BosLod! Dempla kan kile yu!’ \p \v 23 Zizas i bin tan po Pita ane spik, ‘Gowei prom mi Satana. No trai po stape mi. Yu mata tingbaut wiskain pipol i tingbaut. Yu no tingbaut wiskain God i tingbaut.’ \p \v 24 Den Zizas i bin spik po dem klostuman, ‘Ip eniwan i wande pole mi, em i mas libe ebridem samting wea em i prapa laik, ane mas gri po kare kros blo em ane pole mi. \v 25 Ip enibodi i mata tingbaut emselp, wel wen em go ded, em go ded po gud, nogad laipgen. Bat ip enibodi i mata lisen ane pole mi, wen em go ded, God i go gibem niulaip. \v 26 Ip sambodi i gad ebrisamting ya lo dis laip ya blo dis wold ane em i ded, wel ebridem samting wea em i gad, i kan teke laip blo em kambaigen. \v 27 Ai da Truwan blo Man i go kambaik lo nadakain brait sainilait, da paua blo PapaGod blo mi ane ol einzel blo em, ane em go zaze ebridem pipol po demting wea dempla i bin mekem. \v 28 Ai spik trutok ya po yupla. Sam prom yupla ya stanap, bipo yupla go ded, yupla go luk mi, da Truwan blo Man kamdaun po ruloba ebribodi ane ebriting.’ \c 17 \s1 Ilaiza ane Mozes i tok po Zizas \r (Mak 9.2-13; Luk 9.28-36) \p \v 1 Siks dei apta, Zizas bin tokbaut ded blo em, em i bin teke Pita ane demtu bala Zemes ane Zon go antap lo wan ai maunten. \v 2 Wen demtri man i bin luk Zizas nau, ngad blo em i bin seinz. Pes blo em i bin sain nadakain brait wase da san, ane klos blo em i bin kam nadakain braitwait. \v 3 Seimtaim nau demtri man i bin luk Mozes ane Ilaiza i bin stanap de ane tok lo Zizas. \p \v 4 Wail dempla bin tok, Pita i bin spik go po Zizas diskain, ‘BosLod, ai gad gudsens ya. Ip yu wandem ai ken meke tri smolseid, wan po yu, wan po Mozes, ane wan po Ilaiza.’ \p \v 5 Midel lo da tok blo Pita wan nadakain sainibrait klaud i bin kam antap lo dempla ane bois prom da klaud i bin spik diskain, ‘Diswan mai Boi ane ai prapa labe em. Ai prapa api wea laip blo em. Yupla mas lisen po em.’ \v 6 Wen dem klostuman blo Zizas i bin lisen dat bois, dempla i bin nadakain prait ane poldaun pesdaun lo da graun. \p \v 7 Den Zizas i bin kam ane tase dempla ane spik, ‘Gedap. Yupla no prait.’ \v 8 Ane wen dempla i bin gedap ane lukraun, dempla mata bin luk Zizas i bin de nau lo dempla. \p \v 9 Wen dempla i bin kamdaun prom dat maunten Zizas i bin tok strong po dempla diskain, ‘Yupla mas no spik po nobodi wanem yupla i bin luk de antap lo dat maunten, antil dat taim wen mi da Truwan blo Man i go kamlaipgen prom ded.’ \p \v 10 Apta wen Zizas i bin pinis prom tok, demtri klostuman i bin askem, ‘BosLod, aukam dem Zuwislotisa i spik Ilaiza mas kam pas bipo da Promiswan uda God i go sanem?’ \p \v 11 Zizas i bin ansa, ‘Wa i tru, Ilaiza mas kam pas po meke ebriting redi. \v 12 Bat ai spik po yupla, em i bin pinis kam, ane ol pipol i no bin sabe uda em. Dempla i bin tritem prapa nugudwei. Ane i klostu nau po mi, da Truwan blo Man i go gede da seim trabol wase Ilaiza i bin gedem prom dem pipol.’ \v 13 Wen demtri klostuman i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin stretwei sabe em i bin tokbaut Zon Baptaizman. \s1 Zizas i tekemaut nugudspirit prom smolboi \r (Mak 9.14-29; Luk 9.37-43a) \p \v 14 Wen dempla i bin kesem de andanit lo da maunten, bigmob pipol i bin weit de po dempla. Wan man i bin kam po Zizas, nildaun prant lo em ane spik, \v 15 ‘BosLod, plizgar soe sorewei po boi blo mi ane elpe em! Em ebritaim gad pit, ane dat pit i prapa spoilem. Wen dat pit i kesem, em poldaun antap lo paia o insaid lo wata. \v 16 So ai bin tekem po dem klostuman blo yu bat dempla kan meke em gud.’ \p \v 17 Zizas i bin ansa, ‘Yupla dem pipol blo tidei i prapa aded pipol! Aukam yupla no bilib? Ane aulong ai mas kip soe yupla? Teke da boi kam ya po mi.’ \v 18 Den Zizas i bin oda da nugudspirit po kamaut prom da boi. Stretwei da nugudspirit i bin kamaut, ane da boi i bin orait nau. \p \v 19 Apta nau, dem klostuman i bin kam de po Zizas wen em bin de emselp ane askem, ‘Aukam mipla kan tekemaut da nugudspirit prom da boi?’ \p \v 20-21 Zizas i bin spik baik, ‘Yupla nogad strong bilib. Ai spik trutok po yupla. Ip bilib blo yupla i demkain smol wase sid blo mastadtri, yupla ken spik po dis maunten ya, “Mub prom ya go de”, ane da maunten i go lisen ane mub. So, ip yupla i gad bilib, den yupla i ken meke eniting.’ \s1 Zizas i tokbaut ded blo em \r (Mak 9.30-32; Luk 9.43b-45) \p \v 22 Dempla i bin mit wan ples de lo Galali, ane Zizas i bin spik po dempla, ‘Ai da Truwan blo Man i go ded. \v 23 Dempla i go sele mi po ol dem man uda i go kile mi. Bat lo namba tri dei, ai go gedap laipgen prom ded.’ Wen dem klostuman i bin lisen wanem em i bin tok, dempla i bin pil nadakain sore. \s1 Zizas i tokbaut pei taksmani \p \v 24 Prom de dempla i bin tekop go po taun blo Kapaniam. Wen dempla i bin mangi de, sam dem man uda i bin kolekt taksmani po da Tempol i bin kam de po Pita ane askem, ‘Tisa blo yupla i pei taksmani po da Tempol tu a?’ \p \v 25 Pita i bin spik baigen, ‘Wa, i mas.’ Den em bin go po Zizas, go insaid lo dat aus po tok po Zizas baut kolekte taksmani. \p Bipo Pita i bin tok, Zizas i bin askem, ‘Wiswei yu tingk Pita? Dem king i meke ol oun pipol blo dempla po pei taksmani, o po dem pipol blo nada kantri?’ \p \v 26 Pita i bin spik, ‘Dem king i meke dem nada pipol po pei taksmani.’ \p Den Zizas i bin spik, ‘Wel, dem pipol blo dem king i pri, ol no nid po pei taksmani. \v 27 Bat yumi no wande meke dempla wail. Yu godaun po da leik ane sake lain. Pas pis yu kesem, yu opene maut blo em ane yu go paine wan silba koin. Teke da koin go ane pei da taksmani po yumi.’ \c 18 \s1 Zizas i tokbaut uda i nambawan \r (Mak 9.33-37; Luk 9.46-48) \p \v 1 Apta nau, dem klostuman blo Zizas i bin aske em diskain, ‘BosLod, uda prom mipla i gobi da nambawan man lo da ples wea God i ruloba ebribodi?’ \p \v 2 Zizas i bin singaut wan smolpikinini kam ane mekem stanap de midel lo dempla. \v 3 Den em bin spik, ‘Ai spik trutok po yupla, ip yupla wande go insaid po da ples wea God i ruloba ebribodi, yupla mas libe dem nugudwei blo yupla ane kam demkain wase smolpikinini. \v 4 Ane enibodi uda i meke emselp ambol wase dis smolpikinini ya, em gobi da nambawan man de lo da ples wea God i ruloba ebribodi. \p \v 5 ‘Enibodi uda i welkam smolpikinini, wase diswan ya, em i labe mi tu. \v 6 Bat ip sambodi i meke wan prom dem smolpikinini uda gad bilib lo mi po meke nugudting, i mobeta po kese dat sambodi, taite sein raun nek blo em ane pute big angka lo sein ane sakem insaid lo solwata. \p \v 7 ‘Ebri pipol blo dis wold mas lugaut prom meke enibodi po meke nugudting. Pipol i go meke dem nugudting, bat dem pipol uda i meke ol nada pipol po mekem, prapa nugud samting i go apen po dempla. \v 8 So ip an o leg blo yupla i meke yupla po meke nugudting, katem ausaid ane sakwei em. I mobeta po go eben lo wan an o wan leg, den po ban insaid lo dat nadakain paia lo tu an o tu leg. \v 9 Ane ip ai blo yupla i meke yupla po meke nugudting, pulemautem ane sakwei. I mobeta po go eben lo wan ai, den po ban insaid lo el lo tu ai. \p \v 10 ‘Lugaut, yupla. No tingk dem smolpikinini i nobodi. Ai spik yupla, dempla i gad ol einzel de antap lo eben, ane dem einzel i ebritaim de lo PapaGod blo mi. \v 11 Ai da Truwan blo Man i bin kam po paine ane seibe dem pipol uda i lus.’ \s1 Zizas bin yan stori baut wan sip i bin lus \r (Luk 15.3-7) \p \v 12 Zizas i bin kip spik, ‘Nau yupla tingbaut. Ip wan bos i gad andred sip ane wan i bin lus, wanem yupla tingk em i go mekem? Em mas libe dem nainti nain sip biain ane tekop go po lukraun da wan i bin lus antil em painem. \v 13 Ai spik trutok po yupla, wen em bin painem, em gobi prapa nadakain api, moapi den po dem nainti nain sip wea i no bin lus. \v 14 Ane i seimkain tu, PapaGod blo yupla de antap lo eben no wande nobodi po gowei prom em.’\fig |src="LB00001B.TIF" size="col" ref="Matiu 18:14" \fig* \s1 Amenbala uda meke nugudting gense yu \p \v 15 Zizas i kip spik, ‘Ip amenbala blo yu i meke nugudting gense yu, go yuselp ane sotemaut datting lo em. Ane wen em i lisen po yu ane spik sore po dat nugudting wea em i bin mekem po yu, yu bin mekem kambaik po bala blo yu gen. \v 16 Bat ip em no wande lisen po yu, teke wan o tu man lo yu gobaik po em, solong demtu i go lisen po dem tok wea yu go spik po em. \v 17 Bat ip em stil no wande lisen po yu, den teke em go po sos, ane lete ebribodi de insaid lisen wanem yu spik po em de. Bat ip em stil no wande lisen, den meke em nobodi, mekem nomo amenbala blo yu. \p \v 18 ‘Ai spik trutok po yupla, wanem yupla stapem ya lo ert, God i go stapem de antap eben, ane wanem yupla i go letem go ya lo ert, God i go letem go de antap eben. \p \v 19 ‘Nadating ai spik. Ip tu man prom yupla i gri ane aske PapaGod blo mi de antap eben po enisamting, em go mekem po demtu. \v 20 Ane ip tu o tri pipol i kam tugeda po wosip mi, ai gobi de midel lo dempla tu.’ \s1 Zizas bin yan stori baut wokman uda no wande pogibe pren blo em \p \v 21 Den Pita i bin kam po Zizas ane askem diskain, ‘BosLod, ip sambodi i kip meke nugudting po mi, aumas taim ai mas pogibe em? Yu tingk seben taim a?’ \p \v 22 Zizas i bin spik baigen po Pita, ‘No! Ai spik yu, ip em bin meke nugudting po yu sebenti seben taim, yu mas pogibe em sebenti seben taim!’ \p \v 23 Ane Zizas i kip spik, ‘Ane da ples wea God i ruloba ebribodi i wase king uda i go ane kolekte dem mani baik prom dem wokman uda i bin boro mani prom em. \v 24 Ane wan dem wokman uda i mas pei da king prapa nadakain tumas mani, ol bin teke em kam po da king. \v 25 Dat king i bin spik po em po pei em dem mani baik. Bat em no bin gad nap mani po peibaik dat det. So da king i bin gibe oda po sele em, ane oman blo em, ane pikinini blo demtu, ane ebrisamting wea em bin gad, po pei da det blo em. \p \v 26 ‘Bat wen da wokman i bin lisen wanem da king i bin spik, em bin poldaun prant lo da king ane spik, “Pliz gar, yu gibe mi lelbet mo taim ane ai go pei yu ebridem mani.” \v 27 Wen da king i bin lisen wanem da wokman blo em bin spik, em bin pil nadakain sore po em ane spik po em, “I orait! Yu ken go. No wori po peibaik da mani.” \p \v 28 ‘Bat wen da man i bin go prom da king, em bin go po wan nada wokman uda i mas pei em mani. Em bin kesem lo trot ane spik diskain po em, “Yu gibe mi da mani nau wea yu oue mi!” \p \v 29 ‘Dat nada wokman i bin poldaun prant lo em ane spik, “Plizgar, yu gibe mi lelbet mo taim ane ai go pei yu da mani baik.” \v 30 Bat da pas wokman i no bin gibe da nada wokman lelbet mo taim. Em bin teke da man go po kot, ane ol i bin putem insaid zeilaus antil em pinis peibaik da mani. \p \v 31 ‘Wen dem nada wokman i bin luk wanem da pas wokman i bin mekem, dempla i bin go ane spik po da king. \v 32 Den da king i bin singaut da pas wokman kam wea em bin pogibe em bipo, ane spik po em diskain, “Yu gad prapa nadakain nugudwei. Wen ai bin luk da sorewei yu bin mekem ya prant lo mi, ai bin pil nadakain sore po yu ane spik po yu no wori po peibaik da bigmani wea yu bin spostu pei mi. \v 33 Yu spostu gad sorewei po da nada wokman uda i bin oue yu mani.” \v 34 Den da king i bin wail nau ane sane dat wokman go zeilaus. Dem gad blo da zeilaus i bin trite em nadakain nugudwei, ariapem po peibaik ebri mani wea em mas pei da king. \p \v 35 Den Zizas i bin spik diskain, ‘PapaGod blo mi de antap lo eben i go meke diskain po eniwan ip dempla no pogibe dempla bala ane sisi prom dempla at.’ \c 19 \s1 Zizas i tokbaut dibos \r (Mak 10.1-12) \p \v 1 Apta wen Zizas i bin pinis yan dem stori po dem klostuman, dempla i bin libe Galali ane tekop go po Zudia ane den dempla i bin krose Zodan Riba go po da nadasaid. \v 2 Wen dempla i bin kese da nadasaid, prapa bigmob pipol i bin pole dempla antap go de ane Zizas i bin meke ebridem pipol uda i bin sik kamgud. \p \v 3 Sam dem Parasi i bin de tu. Dempla i bin kam po Zizas ane bin trai po trike em wea wan kuestin. ‘Ip eni man i nomo wande oman blo em, ken em dibos oman blo em a?’ \p \v 4 Zizas i bin ansa, ‘Yupla bin rid wanem God i bin spik lo Baibol a? God bin spik diskain, “Ai bin meke man ane oman.” \v 5 Ane God bin spik gen, “Daswai man i go libe mama ane papa blo em ane zoin lo oman blo em, ane demtu i go kamwan.” \v 6 So lete nobodi i separeit demtu, bikoz God i bin zoine demtu tugeda. Demtu nomo tu nau, bat wan.’ \p \v 7 Den dempla i bin spik diskain po Zizas nada kuestin, ‘Orait. Aukam Mozes i bin spik, ip eni man i wande dibos oman blo em, em mas gibe oman blo em dibos peipa, den em ken dibos em?’ \p \v 8 Zizas i bin ansa, ‘Mozes i bin spik po mekem diskain bikoz at blo yupla i bin prapa kloz. Bat wen God i bin meke da wold, em no bin wandem demkain. \v 9 Ai spik po yupla tru, ip eni man libe oman blo em ane maret nada oman, em broke maretlo blo God. Seimwei, wen eni oman libe man blo em ane maret nada man, em broke maretlo blo God tu.’ \p \v 10 Den dem klostuman blo Zizas i bin askem, ‘Den i gud po no maret?’ \p \v 11 Zizas i spik, ‘Sam man i nogo maret, mata demwan uda God i suzem. \v 12 Sam man i bin bon diskain kan maret, sam pipol i bin stape man prom maret wen ol i kate bol blo dempla, ane sam dem nada man no wande maret bikoz dempla mata wande meke wok blo God. Ane ip diswan i ubi blo eniwan, mata polem.’ \s1 Zizas i blese pikinini \r (Mak 10.13-16; Luk 18.15-17) \p \v 13 Apta nau, sam pipol i bin teke ol pikinini kam de po Zizas po blese dempla. Bat dem klostuman blo Zizas i bin graule dempla no po teke dempla kam. \p \v 14 Bat Zizas i bin spik, ‘No stape dem pikinini prom kam ya po mi, bikoz demwan uda i go meke demplaselp smol wase dem smolpikinini ya, dempla i go stap de lo da ples wea God i ruloba ebribodi.’ \v 15 Den Zizas i bin pute an antap lo ed blo dempla ane blese dempla. Apta wen em bin pinis blese dempla de, em bin lego go. \s1 Yang risman \r (Mak 10.17-31; Luk 18.18-30) \p \v 16 Wan man i bin kam po Zizas ane askem, ‘Tisa, wanem gudting ai mas mekem po gede longlaip poeba?’ \p \v 17 Zizas i bin ansarem, ‘Aukam yu aske mi baut wanem i gud? Mata God i gud. Bat ip yu wande gede longlaip poeba, yu mas pole ebridem lo blo God.’ \p \v 18 Dat man i bin ask gen, ‘Wanem dem lo nau?’ \p Den Zizas i bin ansa, ‘No lau po kile man, yu mas kiptru po oman blo yu, no lau po stil, no lau po lai. \v 19 Yu mas mata lisen ane mekem wanem mama ane papa blo yu i spik yu po mekem. Yu mas trite ol nada pipol seimkain wiskain yu trite yuselp.’ \p \v 20 Em ansa Zizas, ‘Ai bin pole ebridem lo. Wanem nada lo ai mas polem?’ \p \v 21 Zizas i spik po em, ‘Ip yu wande kam rait prant wea God, yu mas go ane sele ebriting blo yu ane gibe ebridem mani po dem pipol uda poa. Wen yu go mekem diskain yu go gede ol mo gudsamting de antap lo eben. Den wen yu pinis meke ebridem samting, yu kam ane pole mi.’ \p \v 22 Bat wen da man i bin lisen wanem Zizas i bin spik po em, em bin prapa nadakain sore ane tekop go bikoz em bin gad prapa nadakain tumas samting. \p \v 23 Den Zizas i bin spik po dem klostuman, ‘Ai spik trutok po yupla, i prapa nadakain ad po risman po go antap po eben. \v 24 Ai spik po yupla disting ya tu, i moizi po kamal po wagbaut go tru lo ai blo nidol, den po risman po go po da ples wea God i ruloba ebribodi!’ \p \v 25 Wen dem klostuman i bin lisen, dempla i bin prapa atzamp, ane dempla i bin spik baigen po Zizas, ‘Den yu tingk uda prom ebri pipol God i ken seibem?’ \p \v 26 Zizas i bin luk stret po dempla ane spik, ‘Diswan samting wea pipol i kan mekem, bat God i ken meke eniting.’ \p \v 27 Den Pita i bin spik po Zizas, ‘Mipla i bin libe ebriting po pole yu, ane wanem mipla i go gedem prom pole yu?’ \p \v 28 Zizas i bin ansa po Pita diskain, ‘Ai spik po yupla tru, wen ai da Truwan blo Man i go sidaun lo da spesil tron de lo dat ples po zaze ebriting, yupla dem klostuman blo mi i go sidaun lo tuelb spesil tron de tu, ane yupla go zaze dem tuelb pamlelain blo Izrael. \v 29 Ane uda dempla i libe aus blo dempla, o bala o sisi, o papa o mama, o pikinini, o ebriting wea i blo em, po kam ane pole mi, em go gede demting andred mo baigen, ane dempla i go gede longlaip poeba tu. \v 30 Bat uda dem pipol i meke demplaselp sambodi nau, dempla gobi nambalas wen dat taim i go kam. Ane uda dem pipol i meke demplaselp nambalas nau, dempla gobi sambodi wen dat taim i go kam.’ \c 20 \s1 Zizas bin yan stori baut greip pam \p \v 1 Zizas i kip tok po dempla, ‘Dat ples wea God i ruloba ebribodi i wase bos blo greip pam, wea em i go wan moning po lukraun ol wokman po wok lo greip pam blo em. \v 2 Em spik po dempla aumas em go pei dempla po ol dei wok, den em i sane dempla go ausaid po wok.\fig |src="lb00107b.tif" size="col" ref="Matiu 20:2" \fig* \p \v 3 ‘Wen i bin kese nain aklok moning, da pama i bin tekop go insaid po taun ane paine sam man i bin stanap de meke nating. \v 4 So em bin go ane spik po dempla ip ol wande wok lo da greip pam blo em, ane em go pei dempla prapa po wok de. \v 5 Dempla i bin gri ane bin go ane wok lo da greip pam blo em. Wen i bin kese dinataim, da pama i bin paine mo wokman ane sane dempla go po wok tu lo da greip pam. Wen i bin kese tri aklok aptanun smokotaim, da pama i bin meke da seimting gen po dem nada wokman wea em i bin painem. \p \v 6 ‘Ane wen i bin kese klostu po nokoptaim, da pama i bin go po taun gen ane paine mo man i bin stanap de meke nating. Em bin spik po dempla, “Aukam yupla stanap ya? Yupla no wok a?” \p \v 7 ‘Dempla i bin spik baigen po da pama, “Wel nobodi i bin aske mipla ip mipla wande wok.” \p ‘So da pama i bin spik po dempla ip dempla wande wok lo da greip pam blo em. Dempla i bin gri ane bin go wok lo da greip pam. \p \v 8 ‘Wen i bin nokoptaim da pama i bin spik po da boswokman po singaut ebridem wokman kam po gede pei blo dempla. Em bin stat pei dempla prom demwan uda i bin kam po wok klostu po nokoptaim pas. \v 9 Dem laswan uda i bin kam po wok paib aklok, ol bin gede pul dei pei. \v 10 Wen dem laslot i bin gede pei blo dempla nau, dempla i bin tingk dempla i go gede mo. Bat wen dempla i bin luk, dempla i bin gede da seim pei wase dem laslot uda i bin stat wok lo paib aklok. \v 11 Dempla i bin go ane graul lo da pama. Dempla i bin spik, \v 12 “Dem pipol i bin mata wok po wan aua, ane yu bin pei dempla seimkain wase mipla uda i bin wok ol dei lo otsan.” \p \v 13 ‘Dat pama i bin spik po wan prom dempla diskain baigen, “Mai pren, yu bin lisen ane gri po wok ol dei po da seim pei. \v 14 Nau teke dis pei ane go. Ai wande pei dem las wokman seimkain wase yu. \v 15 I gad lo a, po wiskain ai mas yuze mani blo mi? Ane aukam yu wail wen ai meke da seimkain gudpasin po ebribodi?” \p \v 16 ‘Wa. I gobi demkain. Uda i meke demplaselp sambodi nau, em gobi nambalas wen dat taim i go kam. Ane dempla uda i nambalas nau ol gobi sambodi.’ \s1 Zizas i tokbaut ded blo em gen \r (Mak 10.32-34; Luk 18.31-34) \p \v 17 Apta nau, Zizas ane dem klostuman blo em i bin tekop go po Zarusalem. Wen dempla i bin go apwei lo da rod go, Zizas i bin spik po dempla wanem i go apen po em wen dempla i go kese Zarusalem. \v 18 Em bin spik, ‘Wen yumpla i go kesem de, dem pipol i go sele da Truwan blo Man po dem edprist ane dem Zuwislotisa. Da kot i go spik ol mas kile mi. \v 19 Den wen dempla i go pinis lo mi, dempla go gibe mi po dem Rom amiman po daune mi, ploke mi lo wip ane neile mi lo kros po ded. Bat lo da namba tri dei, ai go kambaik laipgen.’ \s1 Zizas i tokbaut meke wok po elpe pipol \r (Mak 10.35-45) \p \v 20 Mama blo Zemes ane Zon, demtu boi blo Zebadi, i bin kam de po Zizas lo demtu. Em bin kam ane nildaun prant lo Zizas. \v 21 Zizas bin spik po em, ‘Wanem yu wandem?’ \p Em bin spik baigen po Zizas, ‘Lo dat ples bambai wen yu go ruloba ebribodi, ken yu meke tu boi blo mi sidaun klostu po yu, wan lo raitansaid ane da nadawan lo leptansaid?’ \v 22 Bat Zizas i bin spik po da mama ane demtu boi, ‘Yutu no sabe wanem yupla i askem po. Yutu tingk yupla ken go tru da big trabol wea ai go go tru a?’ \p Demtu boi i bin ansa, ‘Wa, mitu ken.’ \p \v 23 Den Zizas i bin ansa demtu, ‘Prapa tru wanem yutu i spik. Bat ai nogad no rait po spik uda i go sidaun lo da spesil tron klostu po mi lo raitansaid o leptansaid. Mata PapaGod blo mi de antap lo eben i sabe uda i go sidaun lo raitansaid o lo leptansaid blo mi.’ \p \v 24 Wen dem nada ten klostuman i bin lisen wanem Zemes ane Zon i bin spik po Zizas, dempla i bin wail po demtu. \v 25 Bat Zizas i bin singaut dempla kam klostu ane em spik po dempla, ‘Yupla sabe ol king ane ol nada bigbos i oda dem pipol po meke samting ane dempla i mas mekem. Dempla wande soe ebribodi dat dempla kare lo. \v 26 Bat yupla no mekem diskain wase dempla. Ip wan prom yupla i wande kam lida, em mas mata lisen ane mata mekem wanem dem nadawan de i nide em po mekem. \v 27 Ane ip wan prom yupla i wande kam lida, em mas meke emselp wokman blo ebri pipol. \v 28 Seimkain wase mi da Truwan blo Man. Ai no bin kam po meke ol pipol po wok po mi. Ai bin kam po meke wok po dempla ane po ded po dempla.’ \s1 Zizas i meke tu blainman luk \r (Mak 10.46-52; Luk 18.35-43) \p \v 29 Wen Zizas ane dem klostuman blo em i bin libe taun blo Zeriko ane go, prapa bigmob pipol i bin pole dempla go biain. \v 30 Tu blainman i bin lisen dat Zizas i bin kam datwei po demtu. So demtu i bin sidaun de lo da rodsaid weit po em. Demtu i bin ala diskain, ‘BosLod! Yu Promiswan wase King Deibid. Plizgar soe sorewei po mitu ane elpe mitu!’ \p \v 31 Wen demtu i bin ala diskain po Zizas, dem bigmob pipol i bin spik demtu po sadap. \p Bat demtu no bin lisen po dempla ane demtu i bin ala molaud diskain, ‘BosLod! Yu Promiswan wase King Deibid. Plizgar soe sorewei po mitu ane elpe mitu!’ \p \v 32 Zizas i bin lisen ala blo demtu so em bin stap ane spik po demtu, ‘Wanem yutu wande mi po mekem?’ \p \v 33 Demtu bin spik, ‘BosLod, mitu wande luk!’ \v 34 Zizas i bin sore po demtu ane tase ai blo demtu. Stretwei demtu i bin luk ane demtu bin pole Zizas. \c 21 \s1 Zizas go po Zarusalem \r (Mak 11.1-11; Luk 19.28-40; Zon 12.12-19) \p \v 1 Wen Zizas ane dem klostuman blo em i bin wagbaut go po Zarusalem, dempla bin kam klostu po da biliz blo Betpas longsaid Maunt Olibtri. Zizas i bin sane tu klostuman blo em go pas po da biliz. \v 2 Em bin spik diskain po demtu, ‘Wen yutu go go insaid po dis biliz ya, yutu go luk wan mama dongki ane boi dongki blo em i bin mekpas wea rop de lo wan tri. Yutu teke demtu dongki kam ya. \v 3 Ip enibodi i aske yutu wea yutu teke demtu dongki go, spik dempla, “BosLod i wandem”, ane da man go laue yutu po tekem kam.’ \p \v 4 So wanem Aizaia da spesilmesizman blo em God i bin spik, i bin kam tru nau, \q1 \v 5 ‘Spik po dem pipol blo Izrael diskain: \q2 “Luk, king blo yupla ya kam po yupla. \q1 Em no sabe praud. Em raidantap dongki, \q2 raidantap lo yang dongki.” ’ \b \p \v 6 So demtu klostuman blo Zizas i bin mekem wanem Zizas i bin spik demtu po mekem. \v 7 Demtu i bin go ane teke da tu dongki kam po Zizas ane dempla i bin tekemaut kout ane putem antap lo baik blo da yang dongki, den Zizas i bin zamp antap ane raide da yang dongki go. \p \v 8 Plenti pipol wea da bigmob i bin tekemaut kout blo dempla ane sakem prant lo da rod wea Zizas i bin raid kam, ane dem nadalot i bin kate brans blo dem tri ane sakem prant lo da rod tu. \v 9 Zizas i bin midel wea dempla ane dem pipol uda i bin wagbaut prant ane biain lo em, i bin sing laudwan: \q1 ‘Ozana, liptemap neim blo God po dis Boi blo King Deibid! \q2 Blese dis Promiswan ya, \q2 uda kam wea da neim blo da AntapGod! \q1 Ozana, liptemap neim blo da God de antap lo eben!’ \b \p \v 10 Wen Zizas i bin raid go insaid po Zarusalem, ebri pipol prom da siti i bin nadakain atzamp, ane dempla i bin spik po dem plenti pipol uda i bin kam lo Zizas, ‘Uda dis man?’ \p \v 11 Ane dem plenti pipol i bin ansa dempla diskain, ‘Diswan Zizas, da prapa spesilmesizman prom Nazaret de lo Galali.’ \s1 Zizas tanoba teibol lo Tempol \r (Mak 11.15-19; Luk 19.45-48; Zon 2.13-22) \p \v 12 Apta nau, Zizas i bin go de po da Tempol ane luk pipol i bin de insaid sele ol samting po dem nada pipol. Em bin kam nadakain wail ane em bin go ane tanoba dem teibol wea blo seinze mani ane tanoba dem stol blo demwan uda i bin sele pizin, ane em bin seswei dempla prom de.\fig |src="lb00316b.tif" size="col" ref="Matiu 21:12" \fig* \v 13 Em bin tok, ‘Baibol i spik, “Aus blo mi i blo mata prea, bat yupla i bin meke dis aus wase aus blo ol stilaman!” ’ \p \v 14 Zizas i bin stil de wea da Tempol wen dem pipol, uda blain ane kripol i bin kam de po em ane em bin meke dempla ebriwan kamgud. \v 15 Dem edprist ane dem Zuwislotisa i bin luk wanem Zizas i bin mekem po dem pipol ane lisen wanem dem pikinini i bin singaut, diskain ya, ‘Mipla preize God po da Promiswan, dis Boi blo King Deibid.’ \p Dempla i bin nadakain wail, \v 16 ane ol i bin aske Zizas, ‘Yu lisen wanem dem pikinini i spik a?’ \p Zizas i bin ansa, ‘Wa! Ai lisen. Yupla i bin rid wanem Baibol i bin spik a? I spik diskain, “God i bin lane pikinini ane beibi po preize neim blo em.” ’ \v 17 Apta prom de, Zizas ane dem klostuman blo em i bin go ausaid po da biliz blo Betani ane stap de da nait. \s1 Zizas i tokstrong po pigtri \r (Mak 11.12-14, 20-24) \p \v 18 Wen i bin moningtaim, Zizas ane dem klostuman blo em i bin stat gobaik po Zarusalem. Wen dempla i bin wagbaut go midel lo rod, Zizas i bin pil anggre, \v 19 ane em bin luk wan pigtri i bin stanap de wansaid lo da rod. Em bin wagbaut go klostu po da tri po luk ip em gad prut, bat da pigtri no bin gad no prut, mata ol lip. So Zizas i bin tokstrong po da pigtri, ‘Yu nogo sake no prut gen!’ Stretwei da pigtri i bin draiap ded. \p \v 20 Wen dem klostuman blo Zizas i bin luk da pigtri i bin draiap ded, dempla i bin atzamp, ane aske Zizas diskain, ‘Aukam dis pigtri i bin draiap ded diskain kuikwan?’ \p \v 21 Zizas i bin spik dempla, ‘Ai spik trutok po yupla, ip yupla i gad strong bilib ane no tingk tuwei, yupla ken meke diskainting ya wanem ai bin mekem ane plenti mo. Yupla ken spik po dis maunten ya, “Go, zamp insaid solwata”, ane da maunten i go mekem. \v 22 Ip yupla i gad strong bilib, yupla prea ane aske God po eniting, em i go gibem po yupla.’ \s1 Ol lida bin kuestin Zizas \r (Mak 11.27-33; Luk 20.1-8) \p \v 23 Den Zizas ane dem klostuman blo em i bin gobaik po da Tempol ane Zizas i bin stat po tise dem pipol de. Wen Zizas i bin tise dem pipol, dem edprist ane ol nada Zuwiselda i bin kam de po em ane adwan spik po em, ‘Wanem rait yu gad po meke demting ya wea yu bin mekem lo dis Tempol? Uda bin gibe yu da rait po kare lo a?’ \p \v 24 Zizas i ansa dempla, ‘Ai go spik yupla uda bin gibe mi dat rait po kare lo. Ip yupla i go ansa dis kuestin blo mi, den ai go ansa kuestin blo yupla. \v 25 Yupla spik mi, Zon Baptaizman i bin gede dat rait po baptaiz ol pipol, prom man o prom God a?’ \p Dempla bin tok po wananada, ‘Ip yumpla go spik diskain, em bin gedem prom God, den em go spik, “Aukam yupla no bin bilib Zon?” \v 26 Ane ip yumpla i go spik diskain, em bin gedem prom man, dem pipol i go meke big trabol po yumpla bikoz dem pipol i bin bilib dat Zon i bin spesilmesizman prom God.’ \v 27 So dempla i bin ansa, ‘Mipla no sabe.’ \p Den Zizas i spik, ‘Den ai nogo ansa kuestin blo yupla, uda bin gibe mi da rait po kare lo.’ \s1 Zizas bin yan stori baut tu boi \p \v 28 Den Zizas bin spik, ‘Ai go yan po yupla wan stori blo wan man uda i bin gad tu boi pikinini, den yupla ken spik po mi wanem yupla tingbaut da stori. Orait. Da papa bin spik po da bigboi blo em diskain, “Mai boi, yu go wok lo da gadan tidei.” \v 29 Da boi i bin spik diskain, “Ai no wandem.” Bat apta, em bin seinze main blo em ane em bin go ane wok lo da gadan. \v 30 Den da papa i bin spik po da yangboi blo em diskain, “Mai boi, yu go ane wok lo da gadan.” Da boi i bin spik, “Wa, papa ai go.” Bat em no bin go. \p \v 31 ‘So yupla tingk, uda prom demtu i bin lisen po papa blo demtu?’ \p Dempla i bin ansa, ‘Da paswan.’ \p Den Zizas i bin eksplein da mining, ‘Ai spik trutok po yupla, ebri pipol wea yupla spik i prapa nugud wase taksman ane rabisoman, dempla i go go antap po da ples wea God i ruloba ebribodi pas, bipo yupla. \v 32 Zon Baptaizman i bin ya lo yupla, ane em i bin soe yupla da raitwei po stap, bat yupla no bin bilib em. Bat dem nugudpipol, dem taksman ane oman uda sele demplaselp po mani, i bin bilib em ane dempla i bin tanewei prom dem nugudwei blo dempla. Yupla i bin luk dempla i bin tanewei prom dem nugudwei bat yupla stil no bin bilib lo Zon Baptaizman ane pole datwei blo em.’ \s1 Zizas bin yan stori baut nugud pama \r (Mak 12.1-12; Luk 20.9-19) \p \v 33 Zizas i bin spik gen, ‘Yupla lisen po dis stori ya ai go yan. Wantaim wan pama i bin go ane plante plenti greipbain lo da lan blo em. Em bin bilde stonwol raun da eria lo da lan, ane digine oll lo da graun po smase dem greip insaid po meke zius. Em bin bilde taua tu po luk go ausaid. Em bin rente da pam blo em po dem nada pama, den em bin mub go po stap lo nada kantri. \v 34 Wen da taim i bin kam po sele dem greip, dat ouna blo da pam i bin sane dem wokman blo em go po kolekt sea blo em prom dem greip. \v 35 Bat dem pama i bin kese dempla, paite wan, kile da nadawan ane stone da nadawan. \v 36 Dat ouna i bin sane plenti wokman blo em nau go po kolekt sea blo em prom dem greip, bat da seimting i bin apen po dempla. \p \v 37 ‘So da ouna i bin tingk diskain, “Ip ai go sane boi blo mi go, dempla nogo meke nating po em, bikoz dempla i go rispekt em.” So em bin sane boi blo em go. \p \v 38 ‘Bat wen dem pama i bin luk da boi blo da ouna i bin kam, dempla i bin tok po wananada, “Diswan i da wan boi blo da ouna. Ip yumpla i go kile em, yumpla go gad dis pam ya po yumplaselp!” \v 39 So dempla i bin kese em ane tekem go ausaid prom da pam ane kile em.’ \p \v 40 Den Zizas i bin spik po dempla de, ‘Wanem yupla tingk i go apen po dem pama wen da ouna blo da pam i go kam de?’ \p \v 41 Dem lida blo dem Zuwislotisa bin ansa, ‘Em go kile ebridem nugud pama wea nadakain nugudwei, ane em go rente da greip pam po dem nada pama uda i go gibe sea blo em ebritaim apta dempla i sele dem greip.’ \p \v 42 Zizas i bin aske dempla, ‘Yupla bin rid diswan insaid Baibol a? \q1 “Diswan da timba wanem ol dem kapenta i no bin wandem, \q2 bat nau, em da meintimba po olde da rup po meke em strong. \q1 AntapGod i bin meke dat timba da mein wan, \q2 ane mipla bin luk prapa gudsamting ya.” \b \p \v 43 ‘Ai spik po yupla tru, God go teke da ples wea em i go ruloba ebribodi prom yupla uda no wande lisen po em ane go gibem po ol pipol blo ol nada kantri uda go lisen po em ane mekem wanem em wandem. \v 44 Ip enibodi no sabe da timba ane trip oba da timba, da timba i go prapa katem. Bat ip da timba i poldaun antap lo enibodi, i go prapa smase em.’ \p \v 45 Wen dem edprist ane dem Parasi i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin stretwei sabe Zizas i bin tokbaut dempla. Dempla i bin dem nugudpama lo dat stori. \v 46 Dempla bin wande kesem go po kot, bat dempla i bin prait bikoz dem bigmob pipol i bin bilib Zizas em i spesilmesizman prom God. \c 22 \s1 Zizas bin yan stori baut big maret kaikai \r (Luk 14.15-24) \p \v 1 Den apta, Zizas i bin yan po dempla ol nada stori wea i gad mining. Em bin yan, \v 2 ‘Dat ples wea God i ruloba ebribodi i wase king uda i meke prapa big maret kaikai po boi blo em. \v 3 Dat king i bin inbait plenti pipol po kam po da maret kaikai. Orait, wen da taim i bin kam nau po da maret kaikai, da king i bin sane dem sebant blo em go po spik dem pipol po kam. Bat dempla no bin wandem. \p \v 4 ‘So da king i bin sane dem nada sebant blo em go po swite dempla po kam diskain ya, “Dem kaikai i redi nau ane i gad olkain nais mit i bin pinis kuk. Ariap kam nau.” \v 5 Bat dempla stil no bin wande go. Wan blo dempla i bin go ane wok lo pam blo em ane nadawan i bin go wok lo stoa blo em. \v 6 Dem nadalot man i bin kese dem mesinza blo da king, ane ploke dempla ane kile dempla. \p \v 7 ‘Wen da king i bin lisen wanem i bin apen po dem sebant blo em, em i bin nadakain wail nau, ane em bin sane dem amiman blo em go ane kile dem man uda i bin kile dem sebant blo em, ane bane siti blo dempla. \v 8 Den da king i bin singaut dem nada sebant blo em ane spik po dempla, “Da maret kaikai i redi nau. Dem pas pipol wea ai bin inbait po kam, dempla no pit po kam po dis kaikai. \v 9 Yupla go ane paine enibodi de wagbaut midel lo rod ane lo ebri kona ane singaut dempla kam.” \v 10 So dempla i bin go ane paine olkain gudpipol ane nugudpipol ane teke dempla kam po da maret kaikai. Da bilding wea i bin gad da maret kaikai, i bin nadakain pulap lo ol gest. \p \v 11 ‘Bat wen da king i bin kam de po mite dem pipol, em bin luk wan man de uda no bin were gud klos kam de po da maret kaikai. \v 12 So em bin spik po da man, “Mai pren, aukam yu no were gud klos kam po dis maret kaikai?” Dat man no bin spik nating. \v 13 Den da king i bin spik po dem sebant blo em po taite an ane leg blo da man ane sakem go ausaid lo dak, ane den da man i go pil sore po emselp. Em go krai ane graine tit blo em.’ \p \v 14 Ane Zizas i spik, ‘God i go singaut plenti pipol po kam, bat mata lelbet em i go suzem.’ \s1 Pei taksmani po gabman \r (Mak 12.13-17; Luk 20.20-26) \p \v 15 Apta nau, dem Parasi i bin kam tugeda po tok po paine wei po trape Zizas lo olkain trik kuestin, solong dempla i ken tekem go po kot. \v 16 So dempla i bin sane sam dem klostuman blo dempla ane sam sapota blo da Zuwis King Erod go po Zizas po askem, ‘Tisa, mipla sabe yu no sabe lai ane yu mata tise ol pipol baut da wei wiskain God i wandem. Yu mata spik pipol stret wanem i rait ane rong prant wea God, nomata dempla i ol bigman. \v 17 Bat ken yu spik mipla, ip i orait po pei taksmani po da bigking blo Rom o no?’ \p \v 18 Zizas i bin sabe dempla i bin trai po trike em, so em bin spik po dempla diskain, ‘Yupla ol tupes pipol! Yupla kan trike mi wea demkain kuestin! \v 19 Yupla soe mi wan koin yu yuzem po pei taks.’ So dempla i bin soem wan koin. \v 20 Den em bin aske dempla, ‘Uda piksa ane neim i gad ya lo dis koin?’ \p \v 21 Dempla bin ansa, ‘Siza, da bigking blo Rom.’ \p Den Zizas i bin spik, ‘Gibe Siza, wanem blo em, ane gibem po God ebriting wanem blo em.’ \p \v 22 Dis ansa blo Zizas i bin meke dempla atzamp, den dempla i bin gowei prom Zizas. \s1 Zizas i tokbaut longlaip poeba \r (Mak 12.18-27; Luk 20.27-40) \p \v 23 Dat seimdei, sam dem lida blo da Zuwislo uda kole demplaselp Sadusi i bin kam de po Zizas. Dempla no bilib God go meke ol ded pipol kamlaipgen. Dempla i bin trai po trike em, so dempla go kuestin em, \v 24 ‘Tisa, Mozes i bin spik, “Ip man i bin maret ane em i ded nogad pikinini, wel da bala blo em mas maret da widooman solong demtu go meke pikinini ane da pikinini i gobi blo da ded bala tu.” \v 25 I bin gad seben bala. Dat bigbala i bin maret bat nogad pikinini ane em bin ded. So da sekan bala i bin maret da widooman. \v 26 Dis bala i bin ded tu nogad pikinini. Dat oman i bin maret po da nada bala. Da seimting i bin apen tu po em ane ol dem nada po bala wea dat oman i bin maret. \v 27 Den apta nau, dat oman i bin ded. \v 28 So yu spik po mipla, wen dat taim i go kam wen ebri pipol i go gedap laipwan gen prom ded, em gobi oman blo uda, bikoz em i bin oman blo ebridem seben bala?’ \p \v 29 Zizas i bin ansa dempla diskain, ‘Yupla no sabe wanem dem wod blo God i spik. Yupla tok rongwei ane yupla no sabe dat paua blo God. \v 30 Wen ebribodi go kambaigen laip, dempla nogo maret. Dempla gobi seimkain wase dem einzel wea eben. \p \v 31 ‘Ane aukam yupla tingk ebridem ded pipol i kan gedap laipwan gen prom ded? Yupla bin rid wanem Baibol i bin spik a? God bin spik po Mozes diskain, \v 32 “Ai da God blo Eibram, Aizak ane Zekop.” So God em i God blo ol laip pipol. Em i no God blo ol dem dedwan.’ \p \v 33 Wen dem bigmob pipol i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin nadakain atzamp. \s1 Da prapa nambawan lo blo God \r (Mak 12.28-34; Luk 10.25-28) \p \v 34 Wen dem Parasi i bin lisen dat dem Sadusi i bin gad no ansa po Zizas, dempla i bin meke dempla oun kuestin po askem. \v 35 Wan prom dempla i bin smatman blo Zuwislo, so em i bin trai po trike Zizas lo dis kuestin: \v 36 ‘Tisa, wanem da nambawan lo blo Mozes prom dem lo blo em?’ \p \v 37 Zizas i bin ansa, ‘Yupla mas labe da AntapGod wea olgeda at blo yupla, ane olgeda laip blo yupla, ane olgeda sens blo yupla. \v 38 Diswan i da prapa pas lo ane da mein lo tu. \v 39 Da sekan lo i prapa impotant wase da pas lo: “Labe kantriman blo yupla wiskain yupla labe yuplaselp.” \v 40 Ol dem lo blo Mozes ane dem wod blo dem spesilmesizman blo God i bin kamaut prom dis tu lo blo God ya nau.’ \s1 Uda da Promiswan \r (Mak 12.35-37; Luk 20.41-44) \p \v 41 Wen dem Parasi i bin plenti de raun lo Zizas, Zizas i bin aske dempla: \v 42 ‘Yupla tingk uda, i da Promiswan uda God i go sane kam, ane em i boi blo uda?’ \p Dempla i bin ansa, ‘Em i boi blo King Deibid.’ \p \v 43 Den Zizas i bin spik, ‘So aukam da OliSpirit i bin spik po Deibid insaid tot blo em po kole da Promiswan uda God i go sanem, BosLod? King Deibid i bin spik: \q1 \v 44 “Da AntapGod i bin spik po da BosLod blo mi, \q1 Sidaun ya wea raitansaid blo mi, \q2 da ples blo ona, antil ai go pute dem enami blo yu andanit kontrol blo yu.” \b \p \v 45 Ip King Deibid bin kole da Promiswan uda God i sanem kam, BosLod, den auken da Promiswan bi boi blo em? Nono, i kan!’ \p \v 46 Nobodi i bin gad ansa po em. So dempla no bin gad no kuestin po askem gen. \c 23 \s1 Zizas i wone ol Zuwislida \r (Mak 12.38-39; Luk 11.43, 46; 20.45-46) \p \v 1 Den Zizas i bin spik po dem bigmob pipol ane dem klostuman blo em, \v 2 ‘Dem Zuwislotisa ane dem Parasi prapa sabebaut tising blo Mozeslo. \v 3 So yupla stap kuaiat ane lisen po wanem dempla i tise yupla ane mekem. Bat no mekem wanem dempla i mekem, bikoz dempla i spik wan ting bat meke nadating. \v 4 Yupla sabe. Dempla meke dem Zuwislo prapa ad po yupla, ane wen yupla nid elp dempla no tingbaut po elpe yupla. \p \v 5 ‘Dempla meke olkain samting solong ol pipol i go tekenotis lo dempla wase dempla prapa impotant man. Dempla were plas kout wea i prapa long, ane taite big strap wea pored blo dempla wea ol i bin raite sam Baibol wod.\fig |src="hk00274b.tif" size="col" ref="Matiu 23:5" \fig* \v 6 Ane wen i gad pati, dempla mas sidaun po kaikai lo da mein teibol, ane wen i gad miting lo zuwispreaus, dempla mas sidaun lo dem prapa spesil sit blo ona. \v 7 Wen dempla i go po wagbaut go eniwei ane mite ol pipol, dempla wande dem pipol po rispekt dempla ane kole dempla “Tisa”. \p \v 8 ‘So yupla lisen po mi nau, no lete nobodi kole yupla “Tisa”, bikoz yupla ebriwan i bala ane sisi. Da wan tisa blo yupla i de antap lo eben. \v 9 Ane no kole nobodi ya lo ert “PapaGod”, bikoz yupla mata gad wan PapaGod ane em de antap lo eben. \v 10 No lete nobodi kole yupla “Bos”, bikoz i mata gad wan bos, ane em i da Promiswan uda God i sanem. \v 11 Uda man i go lisen ane mata meke wok po enibodi, em gobi da nambawan man. \v 12 Bat ip yu meke yuselp nambawan man, den yu go kam da nambalas wan. Yu mas ambol yuselp, den God i go meke yu nambawan. \p \v 13-14 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Yupla stape dempla prom go insaid po da ples wea God i go ruloba ebribodi. Yupla nogo go insaid dat ples de antap. \p \v 15 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Yupla go prapa longwei ane krose solwata go po dem nada kantri po meke mata wan man po bilib dem rong tising blo yupla. Wen yupla i kip mekem diskain, yupla meke dat man monugud den yuplaselp ane em go ban insaid el seimkain wase yupla. \p \v 16 ‘I gobi prapa nugud po yupla dem blain lida. Yupla bin spik, “Ip enibodi i meke promis ane yuze neim blo da Tempol blo God po baigemap emselp, wel em ken broke dat promis.” Bat den yupla spik, “Ip enibodi i meke promis ane yuze neim blo dem gold de insaid lo da Tempol, wel em kan broke dat promis.” \v 17 Yupla ol apsens blain pipol! Dat gold de insaid i mospesil den da Tempol a? No! Dat Tempol nau i meke da gold spesil. \v 18 Ane yupla bin spik diskain tu, “Ip enibodi i meke promis ane yuze neim blo da olta wea i blo meke opring po baigemap emselp insaid lo dat preaus, wel em ken broke da promis. Bat ip em i yuze neim blo dem opring wea ol bin putem antap lo dat olta, wel em kan broke dat promis.” \v 19 Yupla prapa blain! Dat opring wea ol putem antap lo olta i mospesil den da olta a? No! Dat olta nau i meke da opring spesil. \v 20 Bikoz wen yu meke promis ane kole neim blo da olta, yu wantaim kole neim blo demting de antap lo da olta tu. \v 21 Ane wen yu meke promis ane kole neim blo da Tempol, yu wantaim kole neim blo God tu, uda i stap de insaid lo da Tempol. \v 22 Ane wen yu meke promis ane kole neim blo eben, dasmin yu kole neim blo da spesil tron ane God tu, uda i sidaun lo dat spesil tron. \p \v 23 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Yupla tise dem pipol prapa smol samting, wase gibe pat blo ebri smol samting blo dempla po opring. Bat yupla no tise dem pipol baut da prapa impotant ting blo dem lo, wase tise dempla baut gudwei, sorewei, ane bilib. I gud yupla i bin tise dempla po gibe pat samting blo dempla po opring. Bat yupla mas tise dempla baut dem prapa impotant lo tu. \v 24 Yupla prapa ol blain lida! Opene yupla ai! Yupla tumas woribaut dem smolsmol lo, bat yupla no woribaut dat prapa impotant lo. \p \v 25 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Yupla prapa kline kap ane pleit blo yupla, ane meke yuplaselp prapa klin. Bat insaid, yupla prapa nugud, prapa gridi ane dati. \v 26 Yupla Parasi, yupla ebriwan i blain! Ip insaid blo yupla i klin den da ausaid blo yupla i go klin tu. \p \v 27 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Yupla wase greib wea dem oman i pute ol nais plaua po mekem luk nais. Bat de andanit ol bon ane olkain ratan bodipat i leidaun. \v 28 Yupla trai meke yuplaselp luk rait ane stret ausaid po dem pipol, bat insaid yupla prapa tupes ane gad ol prapa nugudwei. \p \v 29 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Prapa longtaim de pas, dem longtaim ate blo yupla i bin kile dem spesilmesizman ane nau yupla meke tumston blo dem spesilmesizman. Ane dem longtaim ate blo yupla i bin kile dem bipotaim pipol blo God ane nau yupla meke dem beriolples blo dempla prapa nais lo ol onament ane ol nais plaua po kabarap. \v 30 Den yupla i bin spik, “Ip mipla i bin de, mipla no bin zoin po kile dem spesilmesizman blo God.” \p \v 31 ‘Wen yupla tok diskain, dasmin yupla gri dem prapa longtaim ate blo yupla i bin kile dem spesilmesizman blo God. \v 32 Maitbi yupla mas pole demwei blo dem ate ane go kile ol dem spesilmesizman blo God. \v 33 Dem ate blo yupla i bin wase sneik, ane yupla tu i wase sneik. Ai spik po yupla tru. Yupla kan ranwei prom da big paia blo el. \p \v 34 ‘Ai go sane ol spesilmesizman ane ol smatman ane ol tisa blo lo blo God po yupla. Yupla i go kile sam prom dempla, ane go neile sam lo kros, ane go ploke sam lo wip lo dem zuwispreaus, ane yupla go apte sam prom wan siti go po nada siti. \v 35 Prom de nau God i go panse yupla. Em go peibaik prom dat taim wea ate blo yupla i bin kile dem prapa longtaim tru biliba blo God, prom dat rait ane stret Eibol, ane Zakaraia uda i bin boi blo Barekaia. Yupla ate bin kile Zakaraia de insaid da Tempol, midel wea da olta ane da Seramoni eria. \v 36 Ai spik trutok po yupla, God i go panse yupla, dem pipol blo tidei, po kile ol dem prapa longtaim pipol blo God.’ \s1 Zizas i sore po Zarusalem \r (Luk 13.34-35) \p \v 37 Apta nau, Zizas i bin spik, ‘Zarusalem, a Zarusalem! Yupla ebridem pipol blo Zarusalem bin ebritaim kile dem spesilmesizman blo God ane yupla bin stone dem spesilmesizman wea God i bin sanem kam po yupla. Aumas taim ai bin trai po kese yupla klostu wase mama paul i kese dem pikinini blo em andanit lo wing, bat yupla no bin lete mi. \v 38 So yupla luk nau, God i kamaut prom aus blo em nau, libe da Tempol empti. \v 39 Ai spik po yupla tru, yupla nogo luk mi gen antil yupla i go spik, “Blese dis Promiswan ya uda i bin kam lo neim blo da AntapGod!” ’ \c 24 \s1 Zizas i spik wanem i stil go kam \r (Mak 13.1-2; Luk 21.5-6) \p \v 1 Wen Zizas ane ol klostuman blo em i bin libe da Tempol eria, dem klostuman i bin spik po Zizas diskain, ‘Yu luk ol dem bilding ane dis Tempol ya?’ \v 2 Den Zizas i bin spik, ‘Ai spik trutok po yupla, wa yupla luk ebridem bilding ya, a? Dempla ebriwan go smas, i nogo gad no wan ston i go stap antap lo nada ston!’ \p \v 3 Prom de, Zizas ane ol klostuman blo em i bin go po Maunt Olibtri wea i gad gadan blo ol olibtri. Wen ol i bin sidaun de lo dat il, dempla wase da Tempol gobaik. Dempla bin kam po Zizas ane askem, ‘Wattaim i go apen? Ane i go gad eni sain po soem dat yu ya kambaik ane wen dis wold i go pinis?’ \p \v 4 Zizas i bin spik baik, ‘No lete nobodi trike yupla. \v 5 Bikoz plenti pipol i go spik diskain ya, “Ai nau da Promiswan uda God i go sanem.” Plenti pipol i go bilib prom dempla tu. \v 6 Ane wen yupla lisenbaut ol bigpait, dat ebriwei ol i pait, yupla no prait bikoz demting mas kam. Bat da wold i nogo pinis yet. \v 7 Bipo da pinistaim go kam, ol nada kantri go pait gense nada kantri, ane i go gad ertseik lo ebri eria blo da wold, ane prapa plenti pipol i go anggre ebriwea raun lo da wold tu. \v 8 Bat demting wea i go apen, demwan i mata da stat blo da trabol de kam biain. \p \v 9 ‘Ane wen da trabol i go kam, demwan uda i blo mi, dempla i go kese yupla ane teke yupla go po kot. Ane ol i go paine olkain polt lo yupla bikoz yupla i blo mi. Den ol i go kile yupla. \v 10 Plenti pipol i go tanewei prom mi, ol pren go eite wananada, ane go teke pren blo dempla po kot. \v 11 Ane plenti ol laimesizman i go kamaut ane trike ol plenti pipol. \v 12 Dempla i go meke dem pipol meke ol monugud samting, ane i go meke ebri pipol nomo gad lab. \v 13 Bat demwan uda i go mata stap gad strong bilib lo mi, dempla gobi seib. \v 14 Ane wen ebri pipol wea ol kantri lo da wold i go lisenbaut da Gudniuz blo God, den ai go kambaigen.’ \s1 Da prapa nugud samting \r (Mak 13.14-23; Luk 21.20-24) \p \v 15 Zizas em i spik diskain, ‘Dat taim i go kam wen yupla i go luk dat prapa nugud samting stanap insaid lo da Oli Tempol, dis seimting nau wanem Daniel da spesilmesizman blo God i bin tokbaut. Yupla uda ride diswan mas prapa sabe mining blo dem wod ai spik. \v 16 Ane wen yupla blo Zudia i go luk dat nugud samting, yupla ebriwan i go stretwei ranwei prom Zudia go antap po dem ilkantri. \v 17 Ip enibodi i sidaun ausaid lo aus blo em, wel em mas nogo insaid po paikap ol samting blo em. Em mas stretwei ranwei prom de go. \v 18 Ane i go po demwan tu uda i wok lo gadan blo em. Em mas nogo aus pas po teke kout blo em. \v 19 Lo dat taim bambai, i gobi prapa nugud po dem oman uda pamle ane ol mama uda i gad beibi. \v 20 Bat prea ane aske God po dat taim wen yupla i go ranwei go po dem ilkantri, aske em po no mekem lo koltaim o lo Sabatdei. \v 21 Dis trabol, i no wase dem trabol wea dis wold i bin luk bipo. Dis trabol i gobi prapa nadakain monugud wea dis wold i no bin luk bipo, ane nogo luk gen. \v 22 Ip God nogo stape dis trabol, i nogo gad nobodi lept. Bat God i sabe. Em mata go meke dis trabol go po sotwail, bikoz em bin pinis suze ol pipol blo em. \p \v 23 ‘Ane wen dat taim i go kam, sam pipol i go spik, “Luk, da Promiswan ya”, o “luk, em de”. Wen dempla go tok demkain no lisen ane bilib dempla. \v 24 Ol lai Promiswan ane ol laimesizman i go kamap. Ane dempla go meke olkain gudsain ane spesil gudsamting, ane plenti pipol i go tekenotis lo dempla. Dempla go trai po tane dem pipol uda bilib lo God gowei prom God. \v 25 Yupla i bin lisen prapa gud po demting ya ai bin spik! Bikoz demwan ol woning po yupla. So yupla lugaut nau. \p \v 26 ‘So ip sambodi spik diskain, “Luk, da Promiswan de ausaid lo ples wea i nogad man”, no wori po go de po luk. O “Luk, da Promiswan em de aid insaid lo dat aus”, no bilib em. \v 27 Bikoz wen ai da Truwan blo Man i go kambaigen, i gobi demkain wase laitning i laitap ebri pat blo da skai. \v 28 Yumpla sabe wen ol solwata pizin i kam tugeda, i mas gad ded pis de leidaun. Wen yupla luk ol diskainting i apen, den yupla sabe da taim blo mi i klostu po kam.’ \s1 Zizas i go kamdaun lo klaud \r (Mak 13.24-27; Luk 21.25-28) \p \v 29 Zizas i kip spik, ‘Stretwei apta dem dei blo trabol \q1 da san i go kam dak, \q2 ane da mun nomo go gibe lait, \q1 dem sta go poldaun prom skai, \q2 ane ebridem strong samting blo skai i go seik. \b \p \v 30 Den apta demting i bin apen, ebribodi i go luk mi da Truwan blo Man kamaut lo eben, ane ebri pipol blo ebri kantri i go mata base bigkrai, ol go mata sorewan krai. Ol go luk mi da Truwan blo Man i go kam lo klaud blo eben ane kam lo nadakain sainilait prom paua blo God. \v 31 Ane wen dat trampat i go blou nadakain adwan, ol einzel i go go prom nada end, tu nada end blo eben ane ert, ane go teke dem pipol wea God i bin suzem kam tugeda.’ \p \v 32 Den Zizas i kip tok, ‘Wel yupla tingbaut nau, wen yupla luk ol niu sut i kamaut prom pigtri, yupla sabe i klostu po nowestaim nau. \v 33 Seimkain. Wen yupla go luk ebri demting wea ai bin eksplein po yupla i apen, yupla go sabe da taim blo mi da Truwan blo Man po kambaigen, i prapa klostu nau. \v 34 Ai spik trutok po yupla, ebriwan blo distaim ya nau ol nogo ded. Ol go luk demting i go apen. \v 35 Ane eben ane ert i go pinis, bat wod blo mi i kan neba pinis. \p \v 36 ‘Bat nobodi i sabe wattaim ol demting i go apen. Iben mi ane dem einzel de antap lo eben i no sabe. Mata PapaGod blo mi de antap lo eben i sabe. \p \v 37 ‘Ane wen ai da Truwan blo Man i go kambaigen, i gobi demkain wase dat taim blo Noa. \v 38 Bipo da big pladwata i bin kam, dem pipol i bin meke ol big maretpati, ol big kaikai ane big dringkap, spakap. Dempla i bin meke demkain raitap po da taim wen Noa i bin go insaid po da bot blo em. \v 39 Dem pipol no bin gede woning, ane dempla i no bin sabe wanem go apen antil da big pladwata i bin kam ane wase dempla ebriwan go. Wa, dat taim wen ai da Truwan blo Man i go kambaigen, plenti pipol i go mekem seimkain. \p \v 40 ‘Tu man i go wok ausaid lo gadan. Dem einzel i go kam ane teke wan ane libe da nadawan biain. \v 41 Tu oman i go graine wit po meke plaua. Dem einzel i go kam ane teke wan ane libe da nadawan biain. \p \v 42 ‘So yupla mas ebritaim redi, bikoz yupla no sabe wattaim ai go kambaigen. \v 43 Bat sabe diswan. Ip bos blo wan aus i prapa sabe wattaim da stilaman i go kam po stil lo aus blo em, em nogo slip. Em go weit po em. Em go meikso da stilaman nogo stile ol samting prom aus blo em. \v 44 Seimkain. Yupla mas redi ebritaim, bikoz yupla no sabe wattaim ai da Truwan blo Man i go kambaik. \p \v 45 ‘Yupla tingbaut. Wotip i gad wan smat ane gudwokman. Dat bos i go putem po lukapta dem nada wokman ane pamle blo em wen da bos i gowei. \v 46 Ip da bos i kambaik ane luk da wokman i bin meke demting wea em bin spik po em po mekem, den da bos i go gibe em riwod. \v 47 Ai spik trutok po yupla. Bikoz em bin lisen ane meke demting wea da bos i bin spik em po mekem, da bos blo em i go prapa trasem nau, ane go meke em po lugaut ebridem samting blo em. \v 48 Bat ip dat wokman i nugudman ane tingk da bos i go gowei po longtaim, \v 49 em i go ane paite dem nada wokman, ane em i kaikai ane dringk lo dem nada pipol uda i drongk. \v 50 Wail dempla i stil pati, da bos i kambaik ane paine dempla. \v 51 Dat bos i go prapa panse dat wokman ane em go sanem go wea ol dem tupes pipol i stap. Wea dat ples, dempla i go pile nadakain nugud pein ane go krai ane graine tit blo dempla lo pein.’ \c 25 \s1 Zizas bin yan stori baut ten gel uda i blo maret \p \v 1 Den Zizas bin yan dis stori wea i gad mining. Em spik, ‘Dat taim wen God i go ruloba ebribodi, i gobi demkain wase ten gel uda i teke lamp blo dempla ane tekop go po mite da man uda i blo maret. \v 2 Paib gel i bin smat ane dem nada paib i bin stupit. \v 3 Dem paib stupitwan i no bin kare ekstra oil po lamp blo dempla, \v 4 bat dem smatwan i bin kare ekstra oil po lamp blo dempla. \v 5 Wen dempla i bin kese dat ples wea dempla i go mite da man uda i blo maret, em no bin de yet bikoz em i bin leit. So dempla i bin mata leidaun de ane slip. \p \v 6 ‘Wen i bin kese midelnait, sambodi i bin ala diskain, “Da man uda i blo maret, em ya kam nau. Yupla kam ane mite em.” \p \v 7 ‘Den dem gel i bin gedap ane laite lamp blo dempla. \v 8 Bat dem lamp blo dem paib stupitwan i bin go po aut, bikoz dempla no bin kare ekstra oil po pilemapem gen. So dempla i bin aske dem nadawan po oil. \p \v 9 ‘Bat dem smatwan i bin spik po dempla diskain, “Nono! Ip mipla i go gibe yupla sam prom mipla, mipla go ranaut tu. So yupla mata go ane baie oil po yuplaselp.” \p \v 10 ‘Wen dempla i bin go po baie oil, da man uda i blo maret i bin kam de, ane dem paib smatwan uda i bin de redi, dempla i bin go wantaim lo em, go insaid po da maret kaikai, den da doa i bin lok. \v 11 Apta nau, dem paib stupitwan i bin kam de ane ala diskain, “Bos! Bos! Lete mipla go insaid!” \p \v 12 ‘Bat da bos i bin spik diskain, “Nono! Ai no sabe yupla!” \p \v 13 ‘So yupla lisen nau. Yupla mas ebritaim redi bikoz yupla no sabe wattaim da taim blo mi po kambaigen.’ \s1 Zizas bin yan stori baut tri sebant \r (Luk 19.11-27) \p \v 14 Zizas i spik gen, ‘Dat ples wea God i go ruloba ebribodi i wase wen bos blo aus i gowei po nada kantri. Bat bipo em go, em i singaut tri wokman blo em ane spik po dempla po lukapta sam dem mani blo em. \v 15 Em bin gibe $5,000 po wan wokman bikoz em i sabe em i prapa sabe wiskain po lugaut mani. Em bin gibe da nadawan $2,000, bikoz em i sabe lelbet wiskain po lugaut mani. Den em bin gibe da laswan $1,000, bikoz em no sabe prapa wiskain po lugaut mani. Den em i bin gowei. \p \v 16 ‘Dat wokman uda i bin gad $5,000, em bin go kuikwan ane meke biznis wea dat mani. Em bin meke nada $5,000 antap lo da pas $5,000. \v 17 Seimkain tu po da namba tu wokman uda i bin gad $2,000. Em bin go kuikwan ane meke biznis wea da mani. Em bin meke nada $2,000 antap lo da pas $2,000. \v 18 Bat da namba tri wokman uda i bin gad $1,000, em i bin teke da mani go, digine oll ane berem. \p \v 19 ‘Apta nau, da bos i bin kambaigen ane aske dempla wanem dempla i bin mekem lo dem mani. \v 20 Dat wokman uda i bin gad $5,000, em i bin kam ane spik, “Yu bin gibe mi $5,000. Ai bin go meke biznis ane nau ai bin meke nada $5,000 antap.” \p \v 21 ‘So da bos i bin spik po em, “Yu bin meke prapa gudting ane yu prapa sabe po meke ol smol samting kam big. Nau, ai prapa trase yu. Yu go lugaut ol prapa big samting nau blo mi. So nau kam, yumi go meke pisting.” \p \v 22 ‘Den da wokman uda i bin gad $2,000, em i bin kam ane spik, “Bos, yu bin gibe mi $2,000. Ai bin go ane meke biznis ane nau ai bin meke nada $2,000 antap.” \p \v 23 ‘Den da bos i bin spik dem seimtok po em wanem em bin spik po da pas wokman. \p \v 24 ‘So nau da wokman uda i bin gad $1,000, em i bin kam ane spik, “Bos, ai sabe yu prapa adman ane yu ken teke eni gadan kaikai yu wandem prom eniwea, nomata yu no bin meke adwok po plante demting. \v 25 Ai bin prait, daswai ai bin go ane aide mani blo yu insaid lo graun, ane dat mani i ya.” \p \v 26 ‘Bat da bos i bin spik, “Yu prapa nugud leizi wokman. Yu bin sabe ai prapa adman ane yu bin prapa tekenotis wei blo mi wanem ai mekem. \v 27 Mobeta yu bin pute da mani insaid lo baingk so wen ai kambaigen, yu go gibe mi ekstra mani da baingk i go putem insaid.” \p \v 28 ‘So da bos i bin spik po dem nada wokman po tekemaut mani prom em ane gibem po da wokman uda i gad $10,000. \v 29 Enibodi uda i yuze dem samting wanem dempla gad lo gudwei, dempla i go gede nadakain plenti mo dat seim samting. Bat demwan uda i go mata kipe dem samting po demplaselp, dempla i go luze ebriting. \v 30 Den da bos i bin spik, “Sake dis nugud wokman ausaid lo dak wea dem pipol i krai ane graine tit blo dempla lo pein.” ’ \s1 Zizas i go zaze ebri pipol \p \v 31 Zizas bin kip tok, ‘Wen da Truwan blo Man i go kam gen lo nadakain brait sainilait ane da paua blo em, ane ebridem einzel blo em i go kam tu lo em, den em i go sidaun king lo dat spesil tron blo em po zaze ebri pipol. \v 32 Ane ebri pipol blo da wold i go stanap de prant lo em. Em go mekem demkain wase da man uda i bos blo dem sip i separeit dem sip prom dem gout. Em go separeit ebri pipol demkain meke tu grup.\fig |src="lb00017b.tif" size="col" ref="Matiu 25:32" \fig* \v 33 Em go pute dem nugudwan lo leptansaid blo em ane dem gudwan lo raitansaid blo em. \p \v 34 ‘Den em go spik po dempla wea da raitansaid, “Kam, PapaGod blo mi i bin pinis blese yupla. Kam ane stap lo dat ples wea God i ruloba ebribodi wea em i bin pinis mekem de prapa longtaim pas wen em i bin meke da wold. \v 35 Bikoz wen ai bin anggre, yupla bin gibe mi kaikai. Wen ai bin tasti yupla bin gibe mi wata. Ai bin streinza lo kantri blo yupla bat yupla no bin luk mi wansaid. Yupla i bin teke mi go insaid po aus blo yupla. \v 36 Ai bin neket ane yupla i bin gibe mi klos po werem. Ai bin sik ane yupla bin lukapta mi ane wen ai bin insaid zeilaus yupla bin kam ane bizit mi.” \p \v 37 ‘Den dem rait ane stret pipol blo God i go ansa, “BosLod, wea mipla bin luk yu anggre ane gibe yu kaikai? Wea mipla bin luk yu tasti ane gibe yu wata? \v 38 Wea mipla bin luk yu streinza lo kantri blo mipla ane teke yu kam insaid po aus blo mipla? Wea mipla bin luk yu neket ane gibe yu klos po werem? \v 39 Ane wea mipla bin luk yu sik o insaid zeilaus ane bin lukapta yu o bizit yu?” \p \v 40 ‘Den da king i go spik po dempla, “Ai spik trutok po yupla, wen yupla i bin meke wok elpe ol nada louklas pamle blo mi, yupla i bin mekem po mi tu!” \p \v 41 ‘Den da king i go spik diskain po dem pipol uda i stanap lo leptansaid blo em. “Gowei prom mi. God i go panse yupla. Yupla go ban insaid lo da big paia blo el, dat paia blo el nau wea God i bin mekem po Satana ane ebridem nugudspirit blo em. \v 42 Bikoz wen ai bin anggre yupla no bin gibe mi kaikai. Ai bin tasti ane yupla no bin gibe mi wata. \v 43 Ai bin streinza lo kantri blo yupla bat yupla bin luk mi wansaid ane yupla no bin teke mi go insaid po aus blo yupla. Ai bin neket ane yupla no bin gibe mi klos po werem. Ai bin sik ane insaid zeilaus ane yupla no bin lugaut mi o kam ane bizit mi.” \p \v 44 ‘Den dem pipol i go ansa, “BosLod, wea mipla bin luk yu anggre o tasti? Wea mipla bin luk yu streinza lo kantri blo mipla? Ane wea mipla bin luk yu neket o sik o insaid zeilaus ane no kam elpe yu?” \p \v 45 ‘Den da king i go ansa, “Ai spik trutok po yupla, wen yupla no bin elpe eni dem louklas bala ane sisi blo mi ya, wa, dasmin yupla no bin elpe mi tu.” \p \v 46 ‘So nau God i go panse dempla poeba. Bat dem rait ane stret pipol blo God i go mata gede longlaip poeba.’ \c 26 \s1 Plan po kile Zizas \r (Mak 14.1-2; Luk 22.1-2; Zon 11.45-53) \p \v 1 Apta wen Zizas i bin pinis yan po dempla ebriting, em bin spik diskain po dem klostuman blo em, \v 2 ‘Yupla sabe, wea tu deitaim i go gad da Pasoba Pestabol. \f + \fr 26:2 \ft Kraist i seimkain wase dem smolsip dem pipol blo Izrael i bin sakripais, de longtaim bipo wea Izipt. Ebri Zuwispamle i bin teke wan smolsip ane sakripaisem wea da Pasoba Dei. Da Pasoba i bin da taim wen da einzel blo God i bin pasoba dem pipol blo Izrael de wea Izipt bikoz i bin gad mak blo blad wea da doa prom dem smolsip. Bikoz prom da mak, dat einzel no bin kile dem pasbon boi pikinini blo dempla. \f* Lo dat seimdei nau, mi dat Truwan blo Man, ol go sele mi po dem enami blo mi, ane dempla i go neile mi lo kros po ded.’ \p \v 3 Dat seimtaim nau, dem edprist ane dem nada Zuwiselda i bin gad miting de lo aus blo Kaiapas da bosprist, \v 4 ane dempla i bin tokbaut wiskain dempla i go paine kuaiatwei po kese Zizas ane kile em. \v 5 Dempla i bin gri, ‘Yumpla kan meke disting wen i gad da Pasoba Pestabol, bikoz prapa plenti pipol i gobi de, ane yumpla prapa sabe dem pipol i prapa laik Zizas. Ip yumpla i go meke samting po em de, dem pipol i go meke big trabol po yumpla.’ \s1 Oman kapsaid nais sentoil antap ed blo Zizas \r (Mak 14.3-9; Zon 12.1-8) \p \v 6 Zizas ane dem klostuman blo em i bin de lo biliz blo Betani lo aus blo Saiman. Dat man i bin gad nugud skindiziz. \v 7 Wen i bin sapataim dempla i bin kaikai de. Wan oman i bin kare wan prapa plas stonbotol wea i gad prapa dia sentoil insaid ane i gad prapa naissmel. Em bin kam ane sake sentoil antap lo ed blo Zizas wail Zizas i bin kaikai. \p \v 8 Wen dem klostuman i bin luk wanem dat oman i bin mekem po Zizas, dempla i bin wail po em. Dempla i bin spik, ‘Aukam em bin weiste dia sentoil diskain? \v 9 Em ken selem ane meke plenti mani ane gibe dem mani po dem poapipol!’ \p \v 10 Zizas i bin sabe wanem dempla i bin tingbaut, so em spik, ‘Wanem yupla graule dis oman po? Em i bin meke prapa nais samting ya po mi. \v 11 Dem poapipol i gobi ebritaim lo yupla, bat ai mata gobi ya lo yupla po sotwail. \v 12 Wanem dis oman ya i bin mekem, sake oil antap lo mi, em bin meke bodi blo mi redi po go greib. \v 13 Ai spik trutok po yupla, ebriwea raun da wold lo ebri kantri wea dempla i go rid da Gudniuz blo mi, wa, dempla i go rid dis stori ya blo dis oman wanem em i bin mekem po mi. Ane dempla i nogo piged em.’ \s1 Zudas i sele Zizas \r (Mak 14.10-11; Luk 22.3-6) \p \v 14 Den apta, wan prom dem tuelb klostuman blo Zizas, neim Zudas blo Iskara, i bin go ane tok lo dem edprist, \v 15 ane aske dempla, ‘Ip ai go sele Zizas po yupla, wanem yupla i go pei mi?’ So dem edprist i bin gibe Zudas tati koin blo silba. \v 16 Apta nau Zudas i bin weit po da raittaim po sele Zizas po dempla. \s1 Las sapa blo Zizas \r (Mak 14.12-21; Luk 22.7-14, 21-23; Zon 13.21-30) \p \v 17 Wen i bin pas dei blo da pestabol wea i kolem diskain, “Bred i nogad yis”, dem klostuman blo Zizas i bin kam ane askem diskain, ‘Wea yu wande mipla po go meke sapa redi blo da Pasoba Pisting?’ \p \v 18 Zizas i bin ansa, ‘Yupla go insaid taun, ane de yupla go paine wan man. Yupla spik diskain po em, “Tisa blo mipla, em ya nau ane em bin sane mipla kam po spik yu em wande kaikai da Pasoba Pisting tugeda lo dem klostuman blo em lo aus blo yu.” ’ \v 19 So dem klostuman blo Zizas i bin mekem wanem Zizas i bin spik dempla po mekem. Dempla i bin go de ane meke ebriting redi po da sapa blo da Pasoba Pisting. \p \v 20 Wen i bin klostu po sapataim nau, Zizas ane dem klostuman blo em i bin go sidaun wea da teibol. \v 21 Wail dempla i bin kaikai de, Zizas i bin spik, ‘Ai spik trutok po yupla, i gad sambodi ya midel lo yumpla uda i go sele mi po dem pipol uda go kile mi.’ \p \v 22 Wen dem klostuman i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin pil nadakain sore po em. So wan wan prom dempla i bin spik diskain baigen po em, ‘BosLod i no mi a?’ \p \v 23 Em ansa, ‘Da wan uda go sele mi em i da wan uda i bin soke em kaikai wea boul ya seimtaim wase mi. \v 24 Ai da Truwan blo Man wea God i bin sanem, ai mas ded. Wa, God i bin spik diskain insaid lo Baibol. Bat i gobi prapa nugud po dat man uda i go sele mi, da Truwan blo Man po ded. I bin mobeta po dat man no bin bon!’ \p \v 25 Den Zudas i bin spik po Zizas, ‘Tisa, diswan mi a?’ \p Zizas i bin spik baik po em, ‘Yu ask yuselp!’ \p \v 26 Wail dempla i bin stil kaikai, Zizas i bin teke sam bred ane eso God po da bred. Den em bin brokem ane gibem po dem klostuman blo em ane spik diskain, ‘Tekem ane kaikai. Diswan i bodi blo mi.’ \p \v 27 Den em bin teke da kap blo wain ane eso God po da kap blo wain, den gibem po dem klostuman blo em ane spik diskain, ‘Dringk lelbet wain ya prom dis kap ebriwan yupla. \v 28 Diswan blad blo mi wea God i meke niu strong griment bituin em ane prapa nadakain plenti pipol. Ane dis blad i go kapsaid go ausaid po dempla ane go kline dempla prom ol dem nugudwei blo dempla. \v 29 Ai spik po yupla tru. Ai nogo dringk diskain wain ya lo yupla gen, antil dat dei wen PapaGod blo mi de antap lo eben i go ruloba ebribodi. Den ai go dringk niu wain lo yupla lo dat niuples.’ \p \v 30 Apta wen Zizas i bin pinis tok, dempla bin sing da las sing blo da Pasoba Pisting, den dempla i bin go po Maunt Olibtri. \s1 Zizas i spik Pita nogo sabe Em \r (Mak 14.27-31; Luk 22.31-34; Zon 13.36-38) \p \v 31 Den Zizas i spik po dempla, ‘Wen i go naittaim, yupla i go ranwei prom mi, libe mi maiselp. Baibol i bin spik: \q1 “God i go kile da bos blo dem sip, \q2 ane dem sip i go ranwei.” \b \p \v 32 Bat apta wen ai go gedap laipwan gen, ai go go pas po Galali. Ai go mite yupla de.’ \p \v 33 Den Pita i spik, ‘Mait ebridem nada klostuman ya blo yu i go ranwei prom yu. Bat no mi. Ai nogo ranwei prom yu.’ \p \v 34 Zizas i bin spik baik po Pita, ‘Ai spik trutok po yupla, tunait bipo rusta go ala, yu go spik tri taim, yu no sabe mi.’ \p \v 35 Bat Pita i bin spik baigen po Zizas, ‘Ai prapa nogo spik demkain. Ai go ded tu lo yu!’ Ane dem nada klostuman blo Zizas i bin spik dem seimkain. \s1 Zizas i prea Emselp \r (Mak 14.32-42; Luk 22.39-46) \p \v 36 Den Zizas ane dem klostuman i bin go po Getsemani, wan gadan eria wea i gad ol plenti olibtri. Wen dempla i bin kesem de, Zizas i bin spik, ‘Yupla sidaun ya weit po mi. Ai go go de po prea.’ \v 37 Em bin spik Pita ane demtu boi blo Zebadi, Zemes ane Zon po go lo em. Wen dempla i bin go, Zizas i bin stat pil nadakain nugud ane nadakain sore. \v 38 Em bin spik po demplatri, ‘Mai at i prapa nadakain ebi ya, ane i pil wase ai go ded. Yupla stap ya ane kip lugaut solong nobodi go kam.’ \p \v 39 Den em bin wagbaut go lelbet longwei ane poldaun pesdaun lo graun ane prea diskain, ‘PapaGod, yu ken meke ebriting. Plizgar, yu ken tekemaut dis nadakain pein wea i go apen po mi. No lete mi po ded. Bat ai no wande meke ubi blo mi, ai wande meke ubi blo yu.’ \p \v 40 Den wen em bin pinis prom prea, em bin gobaik po demtri ane paine demtri i bin slip. So em bin spik po Pita, ‘Saiman Pita, yu slip a? Aukam yu kan lugaut mi po wan aua? \v 41 No slip. Prea po meke at blo yupla strong, solong yupla nogo meke ol nugudting. Spirit blo yupla i wandem, bat bodi blo yupla i slaik!’ \p \v 42 Den Zizas i bin libe dempla de, ane gowei gen po prea. ‘PapaGod, plizgar yu ken tekemaut dis nadakain pein wea i go apen po mi. Bat ai no wande meke ubi blo mi bat blo yu.’ \v 43 Wen Zizas i bin pinis prom prea, em bin kambaik po demtri klostuman blo em ane paine dempla slip gen. \p \v 44 So em i bin libe dempla ane gobaigen po prea. Dis namba tri taim, em i bin prea da seim prea gen. \v 45 Den em bin gobaik ane weikemap demtri klostuman, ane em bin spik diskain po dempla, ‘Aukam yupla kan stap weik? Yupla tumas slip. Dat taim ya nau, po dat man i go sele mi da Truwan blo man po dem nugudpipol. \v 46 Gedap nau, yumpla mas go. Luk, dat man uda i go sele mi, em ya nau!’ \s1 Dempla kese Zizas \r (Mak 14.43-50; Luk 22.47-53; Zon 18.3-12) \p \v 47 Wail Zizas i bin stil tok po dem klostuman de, Zudas dat nada klostuman blo Zizas, i bin kamaut de lo ol bigmob pipol. Dempla i bin kare ol big sod ane big paitingstik. Dem edprist ane dem nada Zuwiselda i bin sane dempla kam. \v 48 Zudas i bin spik diskain de pas bipo dempla i bin kam de, ‘Da man uda ai go kisem, em nau i Zizas. Yupla kese em.’ \v 49 So wen dempla i bin kam de Zudas i bin wagbaut go stret po Zizas ane spik diskain, ‘Alo Tisa!’ Den em bin kis Zizas. \p \v 50 Zizas i bin spik po Zudas, ‘Mai pren, mata meke datting wea yu bin kam po mekem.’ \p Den dem man i bin kese Zizas ane tekem go po kot. \v 51 Wen dempla i bin kese Zizas wan klostuman blo Zizas i bin tekemaut em sod ane kate talinga blo da sebant blo da bosprist. \p \v 52 Zizas i bin spik po da klostuman uda i bin kate talinga, ‘Pute da sod baik. Demwan uda i yuze sod po pait, demwan i go ded prom dem pait. \v 53 Ane ip ai wandem, ai ken spik po mai PapaGod de antap lo eben po sane tauzen tauzen blo einzel kam po elpe mi ane dempla go stretwei kam. \v 54 Bat Baibol i bin spik ol demting ya i mas apen diskain.’ \p \v 55 Den Zizas i bin spik po dem bigmob pipol diskain, ‘Yupla kam po kese mi, kare ol sod ane big paitingstik wase ai bin kile man. Ebridei ai bin de lo da Tempol tise ol pipol de. Aukam yupla no bin kese mi de? \v 56 Bat disting mas apen po prube dem tok blo dem spesilmesizman blo God, wea ol i bin raitem insaid lo Baibol.’ Den ebridem klostuman blo Zizas i bin ranwei prom em, libe em. \s1 Zizas i stanap prant lo Zuwiskaunsil \r (Mak 14.53-65; Luk 22.54-55, 63-71; Zon 18.13-14, 19-24) \p \v 57 Den dempla i bin teke Zizas go de po aus blo Kaiapas, da bosprist. Dem Zuwislotisa ane dem nada Zuwiselda i bin de tu. \v 58 Pita i bin pole Zizas longwei biain. Em bin go insaid da yad blo da aus blo Kaiapas. Em bin sidaun de ausaid lo dem amiman po luk wanem dempla i go mekem po Zizas. \p \v 59 Insaid lo dat aus, dem edprist ane ebridem memba blo da Zuwiskaunsil i bin kuestin Zizas po paindaut wanem rongting em bin mekem, solong dempla i go kile em. \v 60 Plenti pipol i bin kam ane tok laiwan baut em, bat dem edprist ane da Zuwiskaunsil i no bin lisen nating wea i bin rong lo em. Den, tu man i bin kam de \v 61 ane spik, ‘Mitu i bin lisen dis man tok diskain, “Ai ken broke da Tempol blo God ane mekem gen lo tri deitaim.” ’ \p \v 62 Den da bosprist i bin gedap ane spik po Zizas diskain, ‘Ei yu! Yu go ansa dem tok gense yu? Wanem dis stori dem man ya i spik gense yu?’ \v 63 Bat Zizas i bin spik nating. Den da bosprist i bin spik po em, ‘Mata wanwei ai ken meke yu po tok. Ai spik yu lo neim blo God, spik po mipla uda yu! Spik po mipla ip yu dat Promiswan uda God i go sanem, da Boi blo God?’ \p \v 64 Zizas i bin ansa dempla diskain, ‘Das wanem yu yuselp bin spik! Bambai yupla i go luk, mi da Truwan blo Man i go sidaun wea dat ples blo ona, wea raitansaid blo God ane yupla go luk mi kambaigen daun prom God antap wea ol klaud blo eben.’ \p \v 65 Wen da bosprist i bin lisen wanem Zizas i bin spik em bin nadakain wail, ane tere klos blo em. Em bin singaut laudwan, ‘Yupla lisen a? Dis man i bin tok ol badtok gense God ya! Yumpla no nide mo witnis! Yupla i bin lisen wiskain em tok ane em i meke emselp wase God.’ \v 66 Den em bin spik po da Zuwiskaunsil, ‘Wiswei? Wanem yupla tingk?’ \p Dempla i singaut, ‘Mipla i bin paine em rong! Em mas ded!’ \p \v 67 Den dem pipol i bin paite Zizas lo an blo dempla, ane spet lo pes blo em ane sam i bin slape em \v 68 ane spik, ‘Ip yu da Promiswan uda God i go sanem kam, wel spik po mipla uda i bin paite yu?’ \s1 Pita spik em no sabe Zizas \r (Mak 14.66-72; Luk 22.56-62; Zon 18.15-18, 25-27) \p \v 69 Seimtaim nau, Pita i bin de sidaun insaid wea da yad. Wan gel sebant blo da bosprist i bin kam de po em ane spik po em diskain, ‘Yu bin pole Zizas tu, dat man prom Galali?’ \p \v 70 Bat Pita i bin spik laiwan prant lo dem pipol diskain, ‘Ai no sabe wanem yu tokbaut.’ \p \v 71 Den Pita i bin stanap ane wagbaut go po da geit. Wen em bin kese da geit, nada gel sebant blo da bosprist i bin luk em ane spik po ebridem man de diskain, ‘Ai bin luk yu pole Zizas, dis Nazaretman.’ \p \v 72 Pita i bin wail nau, ane em bin spik, ‘Ai ya spik yupla tru, ai no sabe da man!’ \p \v 73 Apta, sam dem man i bin kam po Pita ane spik, ‘Ei yu! I tru. Yu klostuman blo Zizas bikoz bois blo yu saun wase man prom Galali.’ \p \v 74 Pita i bin spik, ‘Ai spik yu, tru God, ai no sabe dis man!’ Stretwei wen Pita i bin spik diskain, rusta i bin ala. \p \v 75 Pita i bin stretwei tingbaut po dat tok wea Zizas i bin spik po em, ‘Bipo rusta i go ala, yu go spik tri taim diskain yu no sabe mi.’ Pita bin nadakain sore ane em bin gowei prom de ane base nadakain bigkrai. \c 27 \s1 Dempla i teke Zizas go po Pailat \r (Mak 15.1; Luk 23.1-2; Zon 18.28-32) \p \v 1 Elimoning neksdei, dem edprist ane ebridem Zuwiselda i bin kam tugeda po tokbaut wiskain dempla i go meke gabana prom Rom po gibe oda po kile Zizas. \v 2 So dempla i bin taiemape Zizas ane tekem go po gabana prom Rom neim Pailat. \s1 Zudas Iskara i ainge emselp \r (Pas Misnare 1.18-19) \p \v 3 Wen Zudas i bin luk dempla i go kile Zizas, em bin pil nadakain sore nau po Zizas bikoz em i bin da wan uda i bin sele Zizas po dempla. Em i bin seinze main blo em ane teke dem mani gobaik po dem edprist ane dem Zuwiselda. \v 4 Em tok, ‘Ai bin meke prapa nugudting. Ai bin sele dat man uda bin meke nating rong po yupla, ane nau yupla go kilem.’ \p Bat dempla i bin spik baik po em, ‘Aukam yu bin kam ya ane spik diskain yu bin meke nugudting? Datwan biznis blo yu, i no biznis blo mipla.’ \p \v 5 So Zudas i bin mata sake da mani godaun de wea da Tempol, ane em bin gowei prom de ane ainge emselp. \p \v 6 Dem edprist i bin pikemap dem mani ane spik, ‘Lo blo yumpla i spik, yumpla no lau po pute diskain mani lo dem nada mani ya blo dis Tempol, bikoz dis mani i bin pei po man po ded.’ So dempla i bin tok po wananada wanem dempla i go mekem lo dat mani. \v 7 So dempla i bin gri po baie lan, wea graun blo em i mata klei, ane lan blo klei, dempla i go yuzem po enibodi uda i kam po bizit Zarusalem ane ded de. Diswan i gobi sematri po dem bizita. \v 8 Prom de raitap kam po tidei, dempla stil kolem Yad blo Blad. \v 9 Dis seimting nau wanem Zeramaia, da spesilmesizman blo God i bin spik lo Baibol: \q1 ‘Dem pipol blo Izrael i bin pute prais lo em, \q2 ane dat prais i bin tati silba koin. \q1 \v 10 Den apta dempla i bin teke da mani, \q2 ane baie dat lan blo klei, \q2 seimkain po wiskain da AntapGod i bin spik po mi.’ \b \s1 Pailat i kuestin Zizas \r (Mak 15.2-5; Luk 23.3-5; Zon 18.33-38) \p \v 11 Dempla i bin teke Zizas, mekem stanap prant lo Pailat, ane Pailat i bin spik, ‘Yu spik po mi nau. Yu king blo dem Zuwispipol a?’ \p Zizas i bin ansa, ‘Das wanem yu yuselp bin spik.’ \p \v 12 Wen dem edprist ane dem Zuwiselda i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin spoile em olkain, bat Zizas no bin ansa dempla baigen. Em bin stap kuaiat. \v 13 Den Pailat i bin spik po Zizas gen, ‘Yu bin lisen wanem dem pipol ya i bin spikbaut yu a?’ \v 14 Bat Zizas stil no bin tok, em no bin ansa Pailat. Pailat i bin prapa atzamp aukam Zizas i no bin ansa. \p \v 15 Wel ebri iya, dempla meke da Pasoba Pestabol. Wen taim blo Pasoba i kam, da gabana ebritaim lete wan prizina go pri prom zeilaus. Bat ebritaim i no gabana uda i suzem, i dem pipol uda i suzem. \v 16 Dat seimtaim nau, i bin gad wan prizina, neim blo em i bin Barabas, ane em bin prapa nugudman. \v 17 Wen dempla i bin de nau lo aus blo Pailat, Pailat i bin aske dempla, ‘Uda prom dis tu prizina ya ai go letem go pri, Barabas o Zizas da Promiswan uda God i go sanem kam?’ \v 18 Wel Pailat i bin sabe dem edprist ane dem lida blo dem Zuwislotisa i bin zeles Zizas, daswai dempla i bin andemoba po em. \p \v 19 Wail Pailat i bin sidaun de tok po dempla, oman blo em i bin sane mesiz kam po em, ane da mesiz i bin spik, ‘Yu no zaze dat gudman bikoz ai bin gad nugud drim baut em lasnait, ane ai pil nadakain sore po em.’ \p \v 20 Bat dem edprist ane dem Zuwiselda i bin spik po dem pipol de po spik Pailat po lete Barabas go pri, ane kile Zizas. \v 21 So wen Pailat i bin aske dempla gen, ‘Uda prom demtu yupla wande ai go letem go pri?’ Dempla i bin ala, ‘Barabas!’ \p \v 22 Den Pailat i bin spik, ‘Ip ai go lete Barabas go pri, den wanem ai go mekem lo Zizas da Promiswan?’ \p Ane dempla i bin ala, ‘Kilem, kilem lo kros po ded!’ \p \v 23 Den Pailat i bin singaut, ‘Wanem po? Wanem rongting em bin mekem?’ \p Bat ebridem pipol i bin ala molaud diskain, ‘Kilem, kilem lo kros po ded!’ \p \v 24 So Pailat i bin tingbaut nau. Em bin spik po emselp, ‘Ip ai go lete dis man go pri, mait dem pipol i go state big trabol.’ So em bin spik po teke boul blo wata kam, ane em bin wase an blo em pinis. Den em bin spik po ebridem pipol diskain, ‘Ai no bin wande dis man po ded, bat yupla i bin wandem, so no bleime mi po ded blo dis man. Bleime yuplaselp, bikoz yupla wande em po ded.’ \p \v 25 Dempla i bin ala baik po Pailat diskain, ‘Wa, mipla ane ebridem pikinini blo mipla i go teke ebridem bleim po ded blo em.’ \p \v 26 So Pailat i bin lete Barabas go pri po dem pipol, den em bin gibe oda po dem amiman blo em po ploke Zizas lo wip. Den em bin gibe Zizas go po dem Romamiman po neilem lo kros. \s1 Dem amiman i bin daune Zizas \r (Mak 15.16-20; Zon 19.2-3) \p \v 27 Prom de, dem amiman blo Pailat i bin teke Zizas go po amibarik blo dempla. Ane ol dem nada amiman bin kamaut ane stanap raitraun lo em. \v 28 Dempla i bin tekemaut klos blo em ane were red roub lo em. \v 29 Dempla i bin meke kraun prom tonibus ane putem raun lo ed blo em, ane gibe em stik lo raitan blo em wase king. Den dempla i bin nildaun prant lo em ane daunem diskain, ‘Mipla grite yu, bigbos yu, king blo ol Zuwispipol!’ \v 30 Dempla i bin spet lo em, ane tekemaut stik prom em, ane plokem lo ed lo dat stik. \v 31 Apta wen dempla i bin pinis prom daunem, dempla i bin tekemaut dat roub prom em ane were klos blo em baik lo em. Den dempla i bin tekem go po neilem lo da kros po ded. \s1 Dempla i bin neile Zizas po kros \r (Mak 15.21-32; Luk 23.26-43; Zon 19.17-27) \p \v 32 Wen dempla i bin go midel lo rod go po neile Zizas lo da kros, dempla i bin paine wan man de apwei. Neim blo em i bin Saiman ane em bin kam prom siti blo Sairini de wea Aprika. So dempla i bin meke em po kare da kros blo Zizas. \v 33 Dempla i bin teke Zizas go ausaid da siti po dat ples neim Golgota (i min ‘Skal Il’). \v 34 Wen dempla i bin kesem de, dem amiman i bin gibe em wain i bin miksem lo prapa strong mersin wea em i kan pile pein. Bat wen em i bin tesem, em no bin wande dringkem. \p \v 35 Den dempla i bin neilem po da kros. Apta wen dem amiman i bin neilem po da kros, dempla i bin plei dais po uda go wine dem klos blo em. \v 36 Den dempla i bin sidaun ane gadem wail em bin aing de lo da kros. \v 37 Ane i bin gad wan notisbod i gad raiting. Dempla i bin neilem wea da kros, stret antap lo ed blo Zizas, ane i spik diskain: \pc ‘Diswan Zizas uda i king blo ol Zuwispipol \p \v 38 Dem amiman i bin neile tu man uda bin broke da lo wea tu kros de wea em, wan lo raitansaid blo Zizas ane nadawan lo leptansaid. \p \v 39 Bigmob pipol i bin wagbaut pas ane dempla i bin ala ane daune em ane seike ed blo dempla. \v 40 ‘Yu bin spik diskain, yu ken broke da Tempol ane bildem gen lo tri deitaim. Wel, ip yu spik yu Boi blo God, wel kamdaun prom da kros ane seibe yuselp.’ \p \v 41 Dem edprist, dem Zuwislotisa ane dem nada Zuwislida i bin daune Zizas tu. Dempla i bin lap em,\fig |src="cn01838B.tif" size="col" ref="Matiu 27:41" \fig* \v 42 ‘Em bin seibe ol nada pipol, bat em kan seibe emselp! Em spik em i king blo ol Zuwispipol! Letem kamdaun prom da kros den yumpla i go bilibe em! \v 43 Em i trase God, ane em spik em i Boi blo God. Wel, yumpla go luk ip God i go seibem.’ \v 44 Ane da tu nugudman i bin spik nugudting po Zizas tu. \s1 Zizas i bin ded \r (Mak 15.33-41; Luk 23.44-49; Zon 19.28-30) \p \v 45 Wen i bin kese tuelb aklok aptanun taim, da skai i bin kam dak. I bin dak prom tuelb aklok go kese tri aklok. \v 46 Wen i bin kese tri aklok, Zizas i bin ala diskain lo langus blo em, ‘Eli, Eli, lema sabaktani?’ I min diskain ya, ‘Mai God, mai God, aukam yu bin libe mi?’ \p \v 47 Sam pipol uda i bin stanap de, dempla i bin lisen rongwei. Dempla tot Zizas i bin ala po Ilaiza da spesilmesizman blo God. \v 48 Stretwei wan prom dempla i bin ran ane teke ripspanz, taitem lo stik, den sokem insaid lo saua wain ane putem go antap po Zizas po dringk. \v 49 Bat dem nada pipol i bin spik diskain, ‘Libe em. Yumpla go luk ip Ilaiza i go kam ane seibe em.’ \p \v 50 Den Zizas i bin ala gen, den em nomo bin ole win. \v 51 Dat seimtaim wen Zizas i bin ded, da nadakain bigblain insaid lo da Tempol i bin brok rait midel, go prom antap raittru godaun. I bin gad ertseik ane ol ston i bin brok midel. \v 52 Ol greib blo ol pipol uda i bin bilib lo God, man ane oman uda i bin ded, i bin open, ane dempla i bin gedap laipwan gen. \v 53 Den apta wen Zizas i bin gedap laipwan gen, dem pipol i bin kamaut prom sematri blo dempla ane ol i bin go po siti blo Zarusalem ane soe demplaselp po ebribodi de. \p \v 54 Da sekan amiopisa blo Rom ane dem amiman uda i bin gade Zizas, dempla i bin pile dat ertseik ane dempla i bin luk ebriting wanem i bin apen. Dempla i bin spik, ‘Wa, dis man i prapa tru Boi blo God!’ \p \v 55 Plenti oman prom Galali i bin kam tu lo Zizas po lugaut em. Dempla i bin de stanap lelbet longwei, wase em. \v 56 Midel lo dempla i bin gad Meri Magdala, Meri uda i mama blo Zemes ane Zosep, ane oman blo Zebadi uda i mama blo Zemes ane Zon. \s1 Zosep i bin bere Zizas \r (Mak 15.42-47; Luk 23.50-56; Zon 19.38-42) \p \v 57 Zosep i bin wan risman prom Aramatia. Em bin wan dem biliba blo Zizas tu. Wen i bin kam klostu po dak, \v 58 Zosep i bin go ane aske Pailat po bodi blo Zizas. So Pailat i bin gibe oda po dempla po lete em po teke da bodi. \v 59 Den Zosep i bin teke bodi blo Zizas kamdaun prom da kros ane rapem lo wan prapa long gudkaliko. \v 60 Den em bin pute bodi blo Zizas insaid lo wan keib wea i bin kabem prom ston. Den em bin role wan big ston prant lo dat keib ane em bin gowei prom de. \v 61 Meri Magdala ane nada Meri i bin de sidaun klostu wase da keib wea Zosep i bin pute bodi blo Zizas insaid. \s1 Gad de lo keib \p \v 62 Neksdei nau i bin Zuwis Sabatdei, ane dem edprist ane dem Parasi i bin go po luk Pailat, \v 63 ane dempla i bin spik diskain po em, ‘Bos, mipla bin tingbaut wanem dat laiman Zizas i bin spik wen em bin stil laip. Em bin spik diskain ya, “Lo namba tri dei, ai go gedap laipwan gen prom ded.” \v 64 So mipla aske yu, ip yu ken sane sam amiman blo yu go po gade dat keib po tri dei, bikoz mait dem klostuman blo Zizas i go kam ane stile bodi blo em ane go laiwan spik ol pipol, em bin gedap laipwan gen. Ip ol go mekem diskain, wel, dis lai i gobi monugud, monugud nau den dat pas lai wanem Zizas i bin spik.’ \p \v 65 Den Pailat i bin spik, ‘Orait. Yupla teke sam amiman go ane meke dempla po prapa gade da keib.’ \v 66 So dem edprist ane dem Parasi bin go wea dem amiman. Dem amiman i bin pute mak blo da gabana wea da doa po silem. Den dempla i bin libe dem amiman de po gade da keib.\fig |src="cn01848B.tif" size="col" ref="Matiu 27:66" \fig* \c 28 \s1 Zizas i bin gedap laipwan \r (Mak 16.1-10; Luk 24.1-12; Zon 20.1-10) \p \v 1 Dat Zuwis Sabatdei i bin pinis nau. Prapa elimoning neksdei, Sandei, Meri Magdala ane nada Meri i bin go ausaid po luk da keib. \p \v 2 I bin gad nadakain big ertseik. Wan einzel blo God i bin kamdaun prom eben ane role ston prom dat doa go wansaid ane em bin sidaun de antap lo dat ston. \v 3 Dat einzel i bin nadakain saini braitwait wase laitning, ane dem klos blo em i bin nadakain wait. \v 4 Wen dem amiman uda i bin gade da keib i bin luk em, dempla i bin nadakain seik prom prait ane dempla i bin poldaun blaikaut. \p \v 5 Den dat einzel i bin spik po dat tu oman, ‘Yutu no prait. Ai sabe yutu bin kam po luk Zizas uda i bin ded lo kros. \v 6 Em no ya! Em bin gedap laipwan gen, seimkain wanem em bin spik i go apen. Kam, luk da ples wea bodi blo em i bin leidaun. \v 7 So yutu ariap go nau ane spik po dem klostuman blo em, em bin gedap laipwan gen, ane em de go po Galali. Go de ane yupla i go lukem de. Ai bin kam po spik yutu po spik dempla dis seimtok ya nau.’ \p \v 8 Demtu oman i bin wantaim prait ane nadakain api tu. Demtu i bin stretwei ran kuikwan gobaik po spik dem klostuman blo Zizas wanem dat einzel i bin spik po demtu. \v 9 Wen demtu i bin ran go apwei lo rod, Zizas i bin mite demtu de ane spik po demtu, ‘Wiswei!’ Demtu i bin ran go po em ane poldaun prant lo em godaun, kese leg blo em ane wosip em. \v 10 Den Zizas i bin spik, ‘No prait! Yutu go ane spik po dem gudpren blo mi diskain, dempla mas go po Galali, ane dempla i go luk mi de.’ \s1 Amiman i tok laitok baut Zizas \p \v 11 Apta wen demtu i bin gobaik lo wei blo demtu, sam dem amiman uda i bin gade da keib i bin gobaik po siti ane spik po dem edprist ebriting wanem i bin apen de. \v 12 So dem edprist ane dem Zuwiselda i bin gad miting po paine wei po meke dem amiman no po spik ol pipol wanem i bin apen de. So dempla i bin gibe dem amiman plenti mani po swite dempla po meke laiwan. \v 13 Dempla i bin spik po dem amiman, ‘Yupla mas spik diskain po dem pipol, “Wen mipla i bin slip, dem klostuman blo Zizas i bin kam ane teke bodi blo em.” \v 14 Bat no wori, mipla i go tok po gabana ip em go paindaut. Mipla go meke ebriting stret po yupla.’ \v 15 So dem amiman i bin teke da mani ane spik dem pipol baut dat laistori, ane dat laistori i bin go ebriwea lo kantri blo dem Zuwispipol. Stil tidei dem Zuwispipol i stil tingk dem klostuman blo Zizas i bin teke bodi blo em. \s1 Zizas i bin soe emselp \r (Mak 16.14-18; Luk 24.36-49; Zon 20.19-23; Pas Misnare 1.6-8) \p \v 16 Den dem leben klostuman blo Zizas i bin tekop go po dat maunten de lo Galali wea Zizas i bin spik dempla po go. \v 17 De nau, dempla i bin luk em de, ane nomata sam dempla i no bin gad prapa strong bilib, bat dempla ebriwan i bin nildaun ane wosip em! \p \v 18 Den Zizas i bin kam ane spik po dempla, ‘PapaGod blo mi i bin gibe mi da rait po kare ebri lo blo eben ane ert. \v 19 Ai spik po yupla nau, go po ebri kantri ane meke dempla kam klostuman blo mi. Baptaiz dempla lo neim blo God da PapaGod, ane da Boi ane da OliSpirit. \v 20 Tise dempla ebriting wanem ai bin soe yupla, po pole ebridem lo ai bin gibe yupla. Ai gobi lo yupla ebritaim antil da taim blo dis wold i go pinis.’