\id GEN \h Zenasis - Stat blo ebriting \toc1 Zenasis - Stat blo ebriting \toc2 Zenasis \mt1 Buk blo Zenasis \mt2 stori baut stat blo ebriting \c 1 \s1 God bin meke da wold \p \v 1 Mina prapa longtaim, bipotaim, God i bin meke da skai ane ebriting de antap wea da skai, da lan ya daun ane ebriting lo da lan. \v 2 Da lan ya daun ane ebriting lo da lan i bin prapa no bin kamaut yet ane i bin gad prapa nating. Daktaim i bin kabare da prapa bigwata ane da Spirit blo God i bin mub antap lo dat prapa bigwata. \li1 \v 3 Den God i bin oda diskain, ‘Lait kamaut nau,’ ane wen God i bin tok dis tok i bin gad lait. \v 4 Ane wen God bin luk lait, em bin nadakain api. Den God i bin splitap da taim blo lait prom da taim blo daktaim. \v 5 God i bin kole lait ‘Deitaim’ ane dak ‘Naittaim’. \pi1 Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba wan dei. \li1 \v 6 Den God i bin oda diskain, ‘Meke speis melen wea dem wata solong wata i go stap antap wea da speis ane wata i go stap de andanit wea da ert.’ \v 7 Ane i bin apen wiskain God i bin odarem. Wa! God i bin meke speis po meke ol wata po stap antap wea da speis ane ol wata stap andanit wea da speis tu. \v 8 God i bin kole speis ‘Skai’. \pi1 Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba tu dei. \li1 \v 9 Den God i bin oda diskain, ‘Wata ya andanit lo skai, kam klostu po wananada, solong drai graun i go kamaut.’ Ane i bin apen wiskain God i bin odarem. \v 10 God i bin kole da drai graun ‘Lan’ ane em kole da wata ‘Solwata’. Ane wen God i bin luk diswan, em bin nadakain api. \v 11 Den God i bin oda diskain, ‘Laue lan po groe ol bus, po groe ol plant wea i lego dempla sid ane po groe ol pruttri.’ Ane i bin apen wiskain God i bin odarem. \v 12 Wa. Ane ol bus bin kamaut, gro wea da lan ane olkain plant wea i lego sid. Prom dem dipren sid mo seimkain plant, gras ane tri i gad prut i bin gro. Ane wen God i bin luk diswan, em bin nadakain api. \pi1 \v 13 Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba tri dei. \li1 \v 14 Den God i bin oda diskain, ‘Nadakain plenti lait kamaut nau insaid lo speis blo da skai po meke deitaim lait sain wea wan ples, ane naittaim lait sain wea nada ples. Ane dem nadakain plenti lait go soe sain blo ol sizan, sain blo ol taim blo dem dei ane sain blo ol dem iya. \v 15 Ane dem nadakain plenti lait mas laitap da speis blo da skai, solong dem lait i go sain godaun po lan ya daun ane ebriting wea da lan.’ Ane i bin apen wiskain God i bin odarem. \v 16 God i bin meke tu nadakain big braitlait; da prapa braitwan po bi bos blo deitaim; da san, ane da no prapa braitwan po bi bos blo naittaim; da mun. Ane God i bin wantaim meke ol sta. \v 17 God i bin pute demtu mina big braitlait ane dem sta insaid speis blo da skai solong dem lait i go sain godaun po da lan ya daun ane ebriting wea da lan. \v 18 Dem lait i gobi bos lo deitaim ane lo naittaim, ane dem lait i go splitap taim blo dei prom taim blo nait. Ane wen God i bin luk diswan, em bin nadakain api. \pi1 \v 19 Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba po dei.\fig |src="CO00600B.TIF" size="span" ref="Zenasis 1:19" \fig* \li1 \v 20 Den God i bin meke oda diskain, ‘Olkain pis ane plenti ol laipsamting swim lo solwata. Olkain pizin plai antap lo da lan ya daun wea speis blo skai.’ \v 21 Wa, God i bin meke dem nadakain big laipsamting blo solwata, ane olkain ebri pis wea i stap insaid lo solwata, ane olkain pizin lo speis blo skai. Wen God i bin luk diswan i bin nadakain api. \v 22 God i bin blese demting ane i bin spik diskain, ‘Yupla insaid lo solwata, yupla brid ane kam plenti ebriwea insaid lo solwata. Yupla pizin antap lo da lan, yupla brid ane kam plenti ebriwea antap lo da lan.’ \pi1 \v 23 Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba paib dei. \li1 \v 24 Den God i bin oda diskain, ‘Lan, lego kamaut olkain plenti laipsamting; plenti teimanimal wea i gud po kaikai, ane olkain plenti smolanimal, ane olkain plenti wailanimal po wagbaut lo lan.’ Ane i bin apen wiskain God i bin odarem. \v 25 God i bin meke olkain plenti teimanimal wea i gud po kaikai, olkain tumas smolanimal ane olkain plenti wailanimal blo lan ya daun. Ane wen God i bin luk diswan, em bin nadakain api. \pi1 \v 26 Den God i bin tok diskain, ‘Yumpla go meke ol pipol solong dem pipol go gad seimkain imiz wase yumpla. Meke dempla po kam bos blo ol laipsamting: ol pis blo solwata, ol pizin, ol teimanimal, ol wailanimal ane ol smolanimal i wagbaut ya antap lo da lan.’\fig |src="co00604b.TIF" size="col" ref="Zenasis 1:26" \fig* \q1 \v 27 Wa, God i bin meke ol pipol wea seimkain imiz wase em. \q2 Em bin meke pipol po bi prapa wase em. \q2 Em bin meke dempla, man ane oman. \b \pi1 \v 28 God i bin blese dempla ane God i bin spik po dempla, ‘Yupla go kam plenti ane yupla go gad plenti pikinini ebriwea lo da lan ya daun. Yupla gobi bos blo da lan ane yupla mas lugaut da lan. Ane yupla gobi bos blo dem pis, dem pizin ane ebri animal ya lo da lan.’ \pi1 \v 29 God i bin tok gen diskain, ‘Prapa tru! Antap lo da lan, ai bin gibe yupla ebri plant wea i go lego olkain sid, ane ebri pruttri wea i go lego olkain prut gad sid insaid. Demwan i kaikai blo yupla po kaikai. \v 30 Ebri plant wea i lego sid ane ol nada plant, ai bin gibem po ol animal, ane po ol pizin po kaikai blo dempla.’ Ane i bin apen wiskain God i bin odarem. \pi1 \v 31 God i bin luk ebrisamting wea em bin mekem ane em bin mina nadakain api wea ebriting em i bin mekem. \pi1 Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba siks dei. \c 2 \li1 \v 1 God i bin pinis meke ebriting: skai ane ebriting antap wea skai, ane lan ane ebriting ya daun lo lan, ane ebrisamting insaid wea dempla, i bin pinis mekem. \v 2 Wen God i bin pinis meke dem wok blo em, em bin spel prom meke ebri wok blo em. Diswan i bin namba seben dei. \v 3 God i bin blese namba seben dei. Ane em bin meke namba seben dei oli bikoz i bin namba seben dei wea God i bin pinis ebri wok blo em, ebriting wea em bin mekem. \p \v 4 Diswan i wanem bin apen lo da taim wen da AntapGod i bin meke skai ane ebriting antap lo skai, ane ebriting wea i bin mekem ya daun lo lan. \s1 Da wei wiskain God i bin meke pas man ane pas oman \r (Matiu 19.4-6; Mak 10.4-9; Leta 1 po Korint 6.16; 15.45,47; Leta 1 po Episis 5.31-33) \p Wea da taim wen da AntapGod i bin meke lan ane ebriting wea lan ane skai, \v 5 i no bin gad bus ane sid blo plant po gro lo da lan, bikoz da AntapGod i no bin meke rein po poldaun antap lo lan. I no bin gad nobodi po wok ane digemape graun po plante dem gadan kaikai po kaikai. \v 6 Bat wata i bin kamap prom andanit da lan ane i bin go ebriwea ausaid ane wete ebriwea lo graun. \v 7 Den da AntapGod i bin teke graun prom da lan ane em bin meke bodi blo wan man prom da graun. God i bin bloue win blo em wea i gad laip go insaid nos blo da man ane da man i bin kamlaip. \p \v 8 Ane da AntapGod i bin meke gadan insaid lo wan ples i kolem Iden, wea istsaid. Da AntapGod i bin pute dat man wea dat gadan wea em bin mekem. \v 9 Da AntapGod i bin meke prapa olkain nais tri po gro de, ane ol i bin mina nais po wasem ane dempla lego ol prapa gud kaikai. Ane insaid, melen lo da gadan i bin stanap da tri i gibe laip, ane nada tri wea i gibe sabe blo gud ane sabe blo nugud. \p \v 10 Wan prapa big riba i bin ran go ausaid prom Iden go po wete dat gadan. Prom de i bin splitap kam meke po dipren riba. \v 11 Da neim blo dat pas riba i bin Pison. Em i da wan wea i ran goraun lan blo Abila, wea i gad ol gold. \v 12 Gold blo dat lan i prapa gud gold, ane i gad olkain tri i gad gud smel. I gad ol prapa nais kala ston\f + \fr 2:12 \ft Da neim blo dis ston ya i oniks ston.\f* de tu. \v 13 Da neim blo da sekan riba i Gion. Em i da wan wea i ran goraun lan blo Kus. \v 14 Da neim blo namba tri riba i Taigris, wea i ran goraun po istsaid blo lan blo Asu. Ane da neim blo da namba po riba, i Yupreitis. \p \v 15 Da AntapGod i bin teke dat man go ane pute em insaid lo da gadan blo Iden po digemap graun, plante gadan kaikai po kaikai, ane po lugaut dat gadan. \v 16 Ane da AntapGod i bin gibe oda po da man ane spik diskain po em, ‘Yu ken kaikai ebri prut blo ebri tri insaid lo da gadan, \v 17 bat prut blo da tri uda gibe sabe blo gud ane sabe blo nugud, yu mas no kaikai em. Lo seimtaim, ip yu go kaikai em, yu go ded.’ \p \v 18 Den da AntapGod i bin spik diskain, ‘I no rait po man po stap emselp. Ai go meke wan pren po em uda i gobi longsaid lo em.’ \v 19 Wa. Da AntapGod i bin meke ol animal prom graun, ane ol pizin, ane da AntapGod i bin teke dempla kam po Adam\f + \fr 2:19 \ft \+it Adam\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘man’.\f* po luk wanem em i go kole dempla. Wiskain da man i bin kole ebri laipsamting, diswan i gobi neim blo dempla. \v 20 Da man i bin neime ebridem animal wea i gud po kaikai, ane em i bin neime ebridem pizin, ane em i bin neime ebridem wailanimal. Bat da man i stil no bin gad pren longsaid lo em. \p \v 21 Den da AntapGod i bin meke da man po mina dedslip. Den apta wen em bin slip, da AntapGod i bin tekemaute wan rib blo em ane em bin klozem baigen. \v 22 Ane da rib wea da AntapGod i bin tekemaute prom da man, i bin meke wan oman ane em bin tekem go po da man. \p \v 23 Den da man i bin spik diskain: \q1 ‘Diswan nau, pren blo mi. \q2 Em i bin kamaut prom mi. \q2 Em i mit ane bon blo mi. \q1 Diswan ai go kolem “oman”, \q2 bikoz i bin tekemautem prom “man”.’ \b \p \v 24 Daswai nau man i go libe papa ane mama blo em ane mata stap klostu wea oman blo em, ane demtu nau kam tugeda kamwan. \p \v 25 Ane da man ane oman blo em i bin neket ane demtu no bin gad sem.\fig |src="co00603b.tif" size="span" ref="Zenasis 2:25" \fig* \c 3 \s1 Da man ane da oman no pole oda blo God \p \v 1 Wa. Da sneik i bin prapa smat prom ol dem nada animal wea da AntapGod i bin mekem. Da sneik i bin tok diskain po da oman, ‘Ei, lisen pas. God bin spik dis tok a? “Yu no lau po kaikai eni prut prom ebri tri insaid lo gadan a?” ’\fig |src="CO00606B.TIF" size="col" ref="Zenasis 3:1" \fig* \p \v 2 Dat oman i bin ansabaik po da sneik ane spik diskain, ‘Mitu ken kaikai prut prom eni tri insaid lo da gadan, \v 3 bat God i bin spik diskain, “Yutu no lau po kaikai prut prom dat tri wea i melen lo gadan, ane yutu no lau po tasem, bambai yutu go ded.” ’ \p \v 4 Bat da sneik i bin spik diskain po da oman, ‘Nono, i no tru! Yutu nogo ded. \v 5 God i sabe wen yutu go kaikai prut prom dat tri, yutu go sabe niu samting: yutu go kam wase God. Yutu go gad sabe blo gud ane sabe blo nugud.’ \p \v 6 Wen da oman i bin luk dem prut blo dat tri, i prapa gud po kaikai, ane i prapa nais po luk ane dat tri i ken prapa meke sambodi sabe niu samting, da oman i bin nake sam prut ane em bin kaikai. Em bin wantaim gibe sam prut po man blo em ane em bin kaikai tu. \v 7 Stretwei nau wen demtu bin pinis kaikai, demtu bin sabe ol niu samting, ane demtu bin pil sem bikoz demtu bin neket. Demtu bin teke ol lip blo pigtri, somapem tugeda wase klos po kabare demtuselp. \p \v 8 Lo da smolwin blo naittaim, da man ane oman i bin lisen da noiz blo da AntapGod wagbaut insaid lo da gadan. Demtu bin aide demtuselp melen wea ol tri solong da AntapGod nogo paine demtu. \v 9 Den da AntapGod i bin singaut po da man ane spik diskain, ‘Oi! Wea yu?’ \p \v 10 Da man i ansa po em ane spik diskain, ‘Ai bin lisen noiz blo yu wagbaut lo da gadan, ane ai bin prait nau bikoz ai neket, ane ai bin go aid.’ \p \v 11 Da AntapGod i askem, ‘Wiskain yu sabe yu neket? Uda bin spik po yu? Yu mas bin kaikai sam prut, prom dat tri wea ai bin oda yu no po kaikai?’ \p \v 12 Da man i bin ansa, ‘Da oman wea yu bin gibem po stap lo mi, em bin gibe mi sam prut blo dat tri, ane ai bin kaikai dat prut.’ \p \v 13 Den da AntapGod i bin spik diskain po da oman, ‘Wanem yu bin meke demkain po?’ \p Da oman i bin ansarem, ‘Da sneik i bin lai mi ane ai bin kaikai prut blo dat tri.’ \p \v 14 Den da AntapGod i bin tok diskain po da sneik: \q1 ‘Bikoz yu bin meke diswan, \q2 panis blo mi i go poldaun antap wea yu \q2 po splitap yu prom ebridem teimanimal, \q2 ane prom ebridem wailanimal. \q1 Prom distaim nau yu go krol lo beli blo yu \q2 ane yu go kaikai dast prom graun antil laip blo yu go pinis. \q1 \v 15 Prom distaim nau yu ane da oman i gobi ol enami. \q2 Ane pikinini blo yu ane pikinini blo em i gobi ol enami tu. \q1 Pamlelain blo em i go smase ed blo yu, \q2 ane yu go baite put blo pamlelain blo em.’ \b \p \v 16 Da AntapGod bin spik po da oman diskain: \q1 ‘Yu go gad prapa adtaim wen yu pamle \q2 ane i gobi prapa nadakain bigpein wen yu go bone pikinini. \q1 Bat yu go stil wande man blo yu, \q2 ane em gobi bos blo yu.’ \b \p \v 17 Ane God i bin spik diskain po da man: \q1 ‘Yu bin lisen po tok blo oman blo yu, \q2 ane yu bin mekem wanem em bin spik. \q1 Yu bin mata kaikai dem prut blo dat tri \q2 wea ai bin oda yu no po kaikai. \q1 Bikoz prom wanem yu bin mekem, \q2 da graun i go gad panis blo mi. \q1 Yu go meke adwok groe ol kaikai blo yu prom da graun, \q2 antil da dei yu go ded. \q1 \v 18 Da graun i go lego go ausaid po yu \q2 ol plant wea i gad ol sap samting ane ol bainplant, \q1 bat yu go kaikai ol plant wea i lego olkain sid, \q2 ane ebri pruttri wea i lego ol prut gad sid insaid. \q1 \v 19 Yu go adwok lo laip blo yu \q2 po groe ol kaikai blo yu \q2 antil da dei wen yu go ded \q1 ane wen yu ded \q2 bodi blo yu go gobaigen po da graun. \q1 Ai bin meke yu prom da graun \q2 ane yu go gobaigen po da graun.’ \b \s1 Zazment blo God \p \v 20 Adam i bin kole oman blo em Ib\f + \fr 3:20 \ft \+it Ib\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘laip’.\f*, bikoz em gobi mama blo ebri pipol ebriwea. \v 21 Ane da AntapGod i bin meke klos prom skin blo animal po Adam ane oman blo em.\fig |src="co00605b.TIF" size="col" ref="Zenasis 3:21" \fig* \p \v 22 Den da AntapGod i bin spik diskain po emselp, ‘Prapa tru! Dat man i bin kam wase yumpla, sabe ebriting blo gud ane sabe ebriting blo nugud. Mait demtu go kaikai prut blo da tri i gibe laip, ane den demtu go gad longlaip poeba.’ \v 23 Da AntapGod i bin sanewei Adam ane Ib go ausaid prom da gadan blo Iden, po digemape graun, plante gadan kaikai. I bin prom graun wea da AntapGod i bin meke man. \v 24 Em bin oda demtu po go ausaid prom da gadan ane da AntapGod i bin pute ol prapa strongeinzel lo istsaid blo da gadan blo Iden. Da AntapGod i bin wantaim pute wan sod wea i gad paia ban raun dat sod, ane dis sod i tan ebriwea po stape enibodi uda wande go po da tri i gibe laip. \c 4 \s1 Adam ane Ib ane tu boi pikinini blo demtu \p \v 1 Adam i bin slip lo Ib, oman blo em, ane Ib bin kam pamle ane em bin bone wan boi pikinini. Ib bin kolem Kein. Ib bin spik diskain po emselp, ‘Wea elp blo da AntapGod ai bin bone boi pikinini.’ \v 2 Ane apta, Ib i bin bon gen ane em bin gad nada boi pikinini ane em bin kolem Eibol. \p Wen Kein ane Eibol bin kam bigman nau, Eibol i bin lugaut ol sip, ane bala blo em Kein bin wok lo da graun meke ol gadan kaikai. \v 3 Da taim wen gadan kaikai i bin redi, Kein i bin teke wan opring blo dem kaikai go po da AntapGod. \v 4 Eibol, em i bin teke sam dem prapa gud smolsip prom dem nadalot sip, den em bin tekem go po da AntapGod. AntapGod bin nadakain api lo Eibol ane da opring wea Eibol i bin gibem po em. \v 5 Bat da AntapGod no bin api lo Kein ane da opring blo em. Den Kein i bin kam mina nadakain wail ane em bin prapa atso. \p \v 6 Apta nau, da AntapGod i bin spik diskain po Kein, ‘Wanem yu wail po, ane aukam yu prapa atso? \v 7 Ip yu go meke gudting blo raitwei, yu gobi api nau. Bat ip yu nogo meke gudting lo raitwei, den lugaut. Nugudpasin ya i weit po kese yu ane tere yu, bat yu mas bite em ane kam bos blo em.’\fig |src="CO00617B.TIF" size="col" ref="Zenasis 4:7" \fig* \p \v 8 Apta nau Kein bin tok po Eibol ane spik diskain, ‘Kam, yumi go lego go raitausaid po da big gadan eria.’ Wen demtu bin kam de, Kein bin paite em ane kile bala blo em. \p \v 9 Den da AntapGod i bin spik diskain po Kein, ‘Ei! Wea Eibol, bala blo yu?’ \p Kein i bin ansa po God ane spik diskain, ‘Wiswei? Ai mas lugaut bala blo mi a? Ai no sabe wea em!’ \p \v 10 Ane da AntapGod i bin spik po Kein, ‘Wanem yu bin mekem? Blad blo bala blo yu leidaun wea da graun. Blad blo em i singaut po mi wase man i krai! \v 11 Yu bin kile bala blo yu ane blad blo em bin poldaun ane da graun bin kaikai da blad. So nau ai go seswei yu prom dis graun. \v 12 Wen yu go wok po groe ol kaikai blo yu prom da graun, yu go prapa adwok po groe dem kaikai bat no plenti kaikai go kamaut. Yu go wagbaut ebriwea ya lo da ert. Ebriting wea da ert i gobi ad po yu ane yu nogad no aus po stap.’ \p \v 13 Kein i spik po da AntapGod, ‘Panis blo mi i prapa nadakain ebiwan. Ai kan karem. \v 14 Tidei yu bin sanewei mi prom da lan blo mi ane ai nomo go stap klostu lo yu. Ai go wagbaut ebriwea lo ert. Ebriting wea da lan i gobi ad po mi. Ai nogad no aus po stap ane enibodi uda go mite mi mait go kile mi.’ \p \v 15 Den da AntapGod i spik po Kein, ‘No i kan! Nobodi go kile yu. Ip enibodi go kile yu, ai go panis dat man sebentaim mobad.’ Ane da AntapGod i bin pute mak lo Kein, solong enibodi uda go mite em, i nogo kile em. \v 16 Den Kein i bin gowei prom stap klostu wea da AntapGod ane em bin stap wea lan blo Nod\f + \fr 4:16 \ft \+it Nod\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘mata kip wagbaut’.\f*, i wea istsaid blo Iden. \s1 Pamlelain blo Kein \p \v 17 Kein i bin slip lo oman blo em, ane oman blo em i bin kam pamle ane em bin bone wan boi pikinini, kolem Inok. Kein bin bilde wan siti ane em bin kole da siti Inok, wea em bin neimem apta boi blo em. \v 18 Inok i bin papa blo Irad ane Irad bin papa blo Meuzaiel, ane Meuzaiel i bin papa blo Metuzaiel, ane Metuzaiel i bin papa blo Lamek. \p \v 19 Nau Lamek i bin maret tu oman. Da paswan blo em i Ada ane da nada oman i Zila. \v 20 Ada i bin bone Zabal ane Zabal i bin bigate blo dem pipol uda lukapta ol buluk, ol sip ane ol gout, ane stap lo ol tent. \v 21 Ane bala blo Zabal i kolem Zubal. Em bin bigate blo dem pipol uda sabe plei plut ane ap.\fig |src="HK00188B.tif" size="col" ref="Zenasis 4:21" \fig* \v 22 Zila da nada oman blo Lamek i bin bone wan boi pikinini, ane em bin kolem Tubalkein. Em bigate blo dempla uda wok meke olkain samting prom bronz ane aian. Sisi blo Tubalkein i kolem Nama. \v 23 Wandei Lamek bin tok po demtu oman blo em: \q1 ‘Ada ane Zila, yutu lisen po mi, \q2 yutu tu oman blo mi. \q1 Ai bin kile wan yangman. \q2 Mitu bin pait ane em bin meke mi gad ol kat. \q1 \v 24 Ip enibodi i go kile Kein, ol laip blo seben pipol i go ded po peibaik. \q2 Bat ip enibodi uda go wande kile mi, 77 pipol i go ded.’ \b \s1 Set i bin bon \p \v 25 Adam bin slip wea oman blo em gen, ane em bin bone wan boi pikinini. Ib i bin kolem Set\f + \fr 4:25 \ft \+it Set\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘i bin gibem’.\f* ane em bin spik diskain, ‘God i bin gibe mi nada boi pikinini po teke ples blo Eibol bikoz Kein i bin kile em.’ \v 26 Wen Set i bin gro kam man, em bin gad boi pikinini ane em bin kolem Inos. Ane i bin wea dat seimtaim nau wen ol pipol i bin stat po wosip da AntapGod. \c 5 \s1 Stori blo pamlelain blo Adam \p \v 1-2 Diswan ya stori blo pamlelain blo Adam. Wea dat taim wen God i bin meke ol pipol, em bin meke dempla gad seimkain imiz wase God. Em bin meke dempla, man ane oman. Wen em bin meke dempla em bin blese dempla, ane kole dempla “pipol”. \li1 \v 3 Wen Adam i bin kese 130 iya oul, em i bin gad wan boi pikinini uda bin prapa luk wase em, ane em bin kolem Set. \v 4 Da taim apta wen Set i bin bon, Adam i bin stap laip po nada 800 iya, ane Adam i bin gad ol nada boi ane gel pikinini tu. \v 5 Wen Adam bin ded, em bin 930 iya oul. \li1 \v 6 Wen Set i bin kese 105 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Inos. \v 7 Da taim apta wen Inos i bin bon, Set i bin stap laip po nada 807 iya, ane Set i bin gad ol nada boi ane gel pikinini. \v 8 Wen Set i bin ded, em bin 912 iya oul. \li1 \v 9 Wen Inos i bin kese 90 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Kenan. \v 10 Da taim apta wen Kenan i bin bon, Inos i bin stap laip po nada 815 iya, ane Inos bin gad ol nada boi ane gel pikinini. \v 11 Wen Inos i bin ded, em bin 905 iya oul. \li1 \v 12 Wen Kenan i bin kese 70 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em kolem Malalil. \v 13 Da taim apta wen Malalil i bin bon, Kenan i bin stap laip po nada 840 iya, ane Kenan i bin gad ol nada boi ane gel pikinini. \v 14 Wen Kenan i bin ded, em bin 910 iya oul. \li1 \v 15 Wen Malalil i bin kese 65 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Zared. \v 16 Da taim apta wen Zared i bin bon, Malalil i bin stap laip po nada 830 iya, ane Malalil i bin gad ol nada boi ane gel pikinini. \v 17 Wen Malalil i bin ded, em bin 895 iya oul. \li1 \v 18 Wen Zared i bin kese 162 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Inok. \v 19 Da taim apta wen Inok i bin bon, Zared i bin stap laip po nada 800 iya, ane Zared i bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini. \v 20 Wen Zared i bin ded, em bin 962 iya oul. \li1 \v 21 Wen Inok i bin kese 65 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Metusela. \v 22 Da taim apta wen Metusela i bin bon, Inok i bin prapa pole God klostu po 300 iya. Inok i bin gad ol nada boi ane gel pikinini. \v 23 Ane Inok i bin kese 365 iya oul. \v 24 Inok i bin prapa lisen ane pole God prapa klostu. Den i no bin gad Inok eniwea lo ert ya daun, bikoz God i bin tekem lo laipbodi go antap lo eben. \li1 \v 25 Wen Metusela i bin kese 187 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Lamek. \v 26 Da taim apta wen Lamek i bin bon, Metusela i bin stap laip po nada 782 iya, ane Metusela i bin gad ol nada boi ane gel pikinini. \v 27 Wen Metusela i bin ded, em bin 969 iya oul. \li1 \v 28 Wen Lamek i bin kese 182 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, \v 29 ane em bin kolem Noa. Ane Lamek i bin spik, ‘Dis pikinini i go gibe yumpla spel prom dem adwok yupla mekem lo gadan, bikoz God i bin kerse da graun.’ \v 30 Da taim apta wen i Noa bin bon, Lamek i bin stap laip po nada 595 iya ane Lamek bin gad ol nada boi ane gel pikinini. \v 31 Wen Lamek i bin ded, em bin 777 iya oul. \li1 \v 32 Wen taim blo laip blo Noa i bin kese 500 iya em bin pinis gad tri boi pikinini, ane em bin kole dempla Sem, Am ane Zapet. \c 6 \s1 God i meke main po tekemaut laip prom ebri pipol \p \v 1 Den ol pipol bin stat po kam plenti ebriwea lo ert. \v 2 Wen sam einzel bin luk dem yangoman i prapa nais, dem seim einzel i bin maret dem yangoman wea dempla bin wandem. \v 3 Den da AntapGod i bin spik, ‘Ai kan kip laue ol pipol po stap laip po prapa longtaim, bikoz dempla i mata pipol blo ert. Prom nau ai go mata laue dempla po stap laip po 120 iya, den dempla go ded.’ \p \v 4 Wea dat seimtaim, ane apta dat seimtaim, ol mina big ane prapa strong pipol bin stap lo ert. Dem mina big ane prapa strong pipol i bin dem pikinini blo dem einzel ane dem yangoman. Dem mina big ane prapa strong pipol bin ol sampian. Demwan bin ol man uda bin gad ol bigneim prom mina longtaim. \p \v 5 Da AntapGod i bin luk wei blo ebri pipol i bin kam prapa nugud, ane ebriting wea ebri pipol bin tingk ane mekem, i bin ebritaim mata ol nugudting. \v 6 Da AntapGod i bin pil prapa sore em bin meke ol pipol. God i bin prapa atso. \v 7 Da AntapGod i bin tingk po emselp ane i bin spik diskain, ‘Ai go prapa distroi ebri pipol wea ai bin mekem. Wa. Ane ai go distroi laip blo ebriting lo ert, ebri pipol tugeda wea ebri animal ane ebri pizin. Tru gar! Ai mina sore ai bin meke dempla.’ \v 8 Bat da AntapGod i bin mina nadakain api wea laip blo Noa. \s1 Stori blo Noa ane pamle blo em \p \v 9-10 Diswan ya stori blo Noa. Em bin gad tri boi pikinini kole dempla, Sem, Am ane Zapet. Noa i no bin meke nating rong wea ol pipol, ane Noa i bin meke ebriting rait ane stret prant wea God. Noa i bin ebritaim lisen ane pole God. \p \v 11 God i bin luk ebridem pipol i bin prapa gad nugud laip. Ebriwea pipol i bin prapa laik po meke ebriting wea i rong ane dempla bin mata pait wea wananada ebritaim. \v 12 God i bin luk wiskain dempla i bin meke ol nugud samting. Wa, prapa tru! Dem pipol ol mata wande pait ane dempla i no bin sem po gad mina nadakain stingkin laip. \p \v 13 God i bin spik po Noa, ‘Ai bin meke main blo mi po distroi laip prom ebridem pipol bikoz dempla prapa laik po meke ebriting rongwei, dempla no laik po meke eni raitting. Wa! Ai go prapa distroi laip prom ebri pipol wantaim wea da ert. \p \v 14 ‘Noa, yu bilde wan bigbot prom prapa gud wud ane meke ol dek insaid ane gad plenti rum. Pasem insaid ane ausaid wea ta po stape wata po kam insaid lo da bot. \v 15 Meke saiz blo da bigbot diskain: 135 mita longwei, 22 mita waid ane mekem 13 mita tol. \v 16 Wen yu meke da rup blo da bigbot, no laue rup po pas gense said blo da bot, bat libe speis blo apmita melen da rup ane dem said blo da bot. Meke insaid lo da bigbot po gad tri dek, wan andanit ane nadawan melen ane nadawan antap. Ane pute wan doa lo said blo da bigbot. \p \v 17 ‘Ai bin meke main blo mi po meke prapa big pladwata po mata ran kam antap kabare da ert ane em i go prapa distroi laip prom ebri laipsamting wea i gad laip. Ebriting i gobi smas. \v 18 Bat ai go meke strong griment blo mi wea yu po kipe yupla. Ane yu mas go insaid da bigbot, yu ane oman blo yu, ane ol boi blo yu, ane ol oman blo ol boi blo yu. \v 19 Yu mas tekem go insaid da bigbot, tutu blo olkain dipren animal, ol manwan ane ol omanwan. Yu go lugaut demwan ane meke dempla stap laip wea yu wea da pladwata taim. \v 20 Tutu blo olkain animal i go kam po yu po lugaut. Tutu blo olkain dipren pizin ane blo olkain dipren big ane smolanimal i go kam tu. \v 21 Bat yu mas meke disting. Teke olkain dipren kaikai po pamle blo yu ane po ol dem animal ane putem wansaid insaid lo da bot.’\fig |src="CO00625B.TIF" size="span" ref="Zenasis 6:21" \fig* \p \v 22 Noa i bin meke ebriting prapa stret wanem God i bin oda em po mekem. \c 7 \s1 Taim po go insaid da bot ane stat blo big pladwata \p \v 1 Den da AntapGod i bin spik po Noa, ‘Diskaintaim go insaid da bigbot, yu ane ol pamle blo yu. Wa! Ai bin luk prom ebridem pipol dat mata yu i meke ebriting wea i prapa rait ane stret prant lo mi. \v 2 Tekem wea yu seben man animal ane seben oman animal wea i bin spik i gud po kaikai. Dem seimwan i rait po banem antap lo olta po wosip God. Teke tutu prom ol dem nada animal. \v 3 Ane teke seben blo ebri man ane oman pizin, solong dem pizin i go mata stap laip prom da pladwata ane ol i go gad pikinini gen ya lo ert. \v 4 Prom tidei, wen i go kese namba seben dei, ai go sane rein po poldaun ya lo ert po poti dei ane poti nait, ane ebri laipsamting wea ai bin mekem, ai go tekemaute laip prom ebriwan dempla.’ \p \v 5 Noa i bin meke ebriting prapa stret wea da AntapGod i bin odarem po mekem. \p \v 6 Wen Noa i bin kese 600 iya oul, prapa big pladwata wea i bin kam, i bin mata ran kabare da ert. \v 7 Noa ane oman blo em, ol boi blo em ane ol oman blo demtri boi, ol i bin go insaid lo da bigbot po aid prom da prapa big pladwata. \v 8 Melen wea Noa ane pamle blo em, i bin gad ol dem animal i gud po kaikai ane po banem antap lo olta po wosip God, ane ol dem nadalot animal, ane ol dem pizin ane ol dem smolanimal. \v 9 Dempla ol i bin go tutu go insaid po da bot wea Noa, wiskain God i bin oda Noa po mekem. \v 10 Apta dem seben dei i bin pinis, da big pladwata i bin stat po mata ran kam antap ane kabare da ert.\fig |src="CO00626B.TIF" size="span" ref="Zenasis 7:10" \fig* \p \v 11 Wen Noa i bin kese 600 iya oul ane lo da sebentin dei blo namba tu mant, ebridem spring blo prapa bigwata andanit wea da graun i bin bas kam antap go ausaid, ane da skai bin open wase winda. \v 12 Rein bin poldaun antap wea da lan po poti dei ane poti nait. \p \v 13 Lo dat seimdei Noa ane oman blo Noa, ane ol boi blo em, Sem, Am, ane Zapet, ane oman blo demtri boi blo Noa, bin go insaid da bigbot. \v 14 Ebri olkain animal ol i bin go wea dempla, ebri olkain teimanimal wea i gud po kaikai ane ebri olkain wailanimal, ane ebri olkain smolanimal ane ebri olkain pizin, ebri olkain laipsamting wea i gad ol wing. \v 15 Tutu ol bin lego kam insaid wea da bot, \v 16 manwan ane omanwan, seimkain wanem God i bin oda. Den da AntapGod i bin sate doa blo da bot. \s1 God tekemaut laip blo ebri nada pipol prom da big pladwata \p \v 17 Da prapa big pladwata i bin mata go, ran kam antap kabare ert po poti dei ane poti nait, ane da wata i bin kip kam plenti ane plenti, ane da bigbot bin plot go rait antap prom da lan. \v 18 Da wata i bin kip kam mobig, ane i bin kam prapa nadakain plenti lo da lan, ane da bigbot bin plot, seipwan antap lo wata. \v 19 Da wata i bin kip kam prapa nadakain big, i bin kabare ebridem prapa big ai maunten. \v 20 Da wata bin kip kam kese seben mita antap lo dem big ai maunten. \v 21 Ane mina olkain laipsamting ya lo ert i bin ded: ol dem dipren pizin, ol dem dipren teimanimal, ol dem dipren wailanimal, ol dem dipren laipsamting wea i wagbaut antap lo da graun ane ebridem pipol. \v 22 Ebrisamting lo da drai graun wea i ole win i bin ded. \v 23 Ebri laipsamting wea i bin stap wea ert i bin distroi: ebridem pipol, ebridem smolanimal ane ebridem biganimal ane ebridem pizin. Ebri demting i bin distroi. Mata Noa ane pamle blo em ane dem animal wea i bin insaid wea da bot i bin laip. \v 24 Ane da wata bin kabare ert po 150 dei. \c 8 \s1 Da pladwata i godaun \p \v 1 Bat God i bin mata tingbaut po Noa ane ebridem animal wea i bin wea Noa insaid lo da bot. God i bin meke win po go antap wea da prapa big pladwata ane da wata i bin stat po godaun. \v 2 Ebridem spring blo da prapa bigwata andanit wea lan ane skai wea i bin open wase winda, bin satem, ane rein i bin stap prom poldaun. \v 3 Da prapa big pladwata i bin stat po godaun slowan. Wa! Wen i bin kese 150 dei, \v 4 paib mant prom wen da bigplad i bin stat, da bigbot i bin kam ane pas antap lo big ai maunten, kolem Maunt Ararat. \v 5 Da mina big pladwata i bin kip godaun ane apta tu ane ap mant, dem ai pat blo dem nada maunten i bin stat po kamaut.\fig |src="CO00631b.tif" size="col" ref="Zenasis 8:5" \fig* \p \v 6 Wen i bin kese end blo da poti dei, Noa i bin opene winda wea em bin mekem lo da bot, \v 7 ane Noa bin lego wan blaik krou go ausaid wea da winda. Da krou no bin kambaigen po da bot bat bin mata plai stap ausaid prom da bot antil da prapa big pladwata i bin drai. \v 8 Apta Noa i bin lego da krou, Noa bin lego wan dab po luk ip em ken paine draiples. \v 9 Bat da dab i no bin paine eni sidaun ples lo graun ane em bin kambaigen po da bot bikoz i stil bin gad wata. Noa i bin pute an blo em go ausaid po teke da dab kam insaid po da bot. \v 10 Noa i bin weit po nada seben dei, den em bin lego gen da dab go ausaid prom da bot. \v 11 Ane wen i bin naittaim da dab i bin kambaigen kare wan niu lip blo olibtri lo maut blo em. Den Noa i bin wantaim sabe da prapa big pladwata i bin klostu po drai. \v 12 Noa bin weit po nada seben dei ane em bin lego gen da dab go ausaid ane distaim da dab i no bin kambaigen. \p \v 13 Noa i bin kese 601 iya oul, diswan i ten ane ap mant apta da big pladwata i bin stat. Den Noa i bin opene doa po luk go ausaid. Wen Noa i bin luk go ausaid da graun i bin stat po kam drai. \v 14 Nada tu mant bin pas ane da lan i bin prapa drai. \s1 God i meke gudting melen em ane pipol \p \v 15 Den God i bin spik po Noa, \v 16 ‘Yupla ebriwan, go ausaid prom da bot. \v 17 Lego ebridem dipren animal ane pizin go ausaid prom da bot solong dempla go brid ane kam plenti ebriwea lo da lan.’ \p \v 18 Wa! Noa i bin go ausaid prom da bot wea oman blo em, ol boi blo em, ane ol oman blo boi blo em. \v 19 Ane ebridem dipren dipren animal ane pizin, ol bin kamaut tutu kam ausaid.\fig |src="hk00252b.tif" size="col" ref="Zenasis 8:19" \fig* \p \v 20 Den Noa i bin bilde wan olta po mata wosip da AntapGod, ane Noa i bin teke sam dem rait animal ane dem rait pizin ane em bin kilem ane bane demwan antap wea olta po wosip da AntapGod. \v 21 Ane da smel blo sakripais i bin meke da AntapGod pil nadakain api ane em i bin spik po emselp, ‘Yagar! Nomo gen ai go kerse da ert. Yagar! Nomo gen ai go smas ane distroi ebri laipsamting wea ai bin mekem, nomata wen dem pipol i kip tingk ol nugudwei ane wen pipol meke ol nugudting prom wen dempla smol. \v 22 Da taim blo laip blo ert i go mata kipgo ane no stap. I go gad taim po plante ol gadan kaikai ane taim wen dem kaikai redi po kaikai. I go gad taim blo kol ane taim blo ot, ane i go gad taim blo rein ane taim blo no rein, ane taim blo naittaim ane taim blo deitaim.’ \c 9 \s1 God i meke strong griment wea Noa \p \v 1 God i bin blese Noa ane ol boi blo em. Em bin spik diskain, ‘Yupla ol kam plenti ane meke plenti pikinini po stap ebriwea ya lo ert. \v 2 Ebri wailanimal, ebri pizin, ane ebridem pis blo solwata, ebriting wea i stap ane wagbaut antap lo graun, i go prapa prait prom yupla. Yupla gobi bos blo ebridem samting. \v 3 Ebri laip animal i gobi kaikai blo yupla, seimkain wiskain ai bin gibe yupla ebri sid ane bezdabol po kaikai. \v 4 Bat, da wan samting wea yupla mas no kaikai, i eni mit i gad blad i pas. Ai no wande yupla po kaikai diswan bikoz i gad laip insaid lo da blad. \p \v 5 Ane God i kip spik po dempla, ‘Wan man mas no kile nada man. Ip animal i kile man, den kile da animal. Ane ip wan man i kile nada man, den kile dat man. \v 6 Wa. Eni man uda i kile nada man, den dat man mas ded, bikoz God bin meke ebri pipol i gad imiz blo em. \v 7 Ane yu mas kam plenti ane gad plenti pikinini, solong ol pamlelain blo yupla go stap ebriwea lo ert.’ \p \v 8 Den God i bin tok gen po Noa ane ol boi blo em diskain, \v 9 ‘Diskaintaim ai meke strong griment blo mi wea yupla ane wea ol pamlelain blo yupla, \v 10 ane wea ebri laipsamting blo yupla, ebridem olkain pizin ane ebridem olkain teimanimal ane ebridem wailanimal, ane ebridem animal wea i bin kamaut prom da bot wea yupla. \v 11 Wa! Dem tok ya ai spik, ai go meke strong griment blo mi wea yupla. Ai promis ai nomo go sane prapa big pladwata po tekemaute laip prom ebri laipsamting wea lan, ane po nomo gen distroi ert.’ \p \v 12 God i spik diskain, ‘Diswan i sain wea ai go kipe dis strong griment wea ai mekem wea yupla, ane wea ebri laipsamting poeba: \v 13 Ai go pute reinbou blo mi wea klaud. I gobi sain blo da strong griment blo mi wea ai bin mekem melen lo mi ane ert. \v 14 Ebritaim wen ai kabare skai wea klaud, reinbou go soe emselp, \v 15 ane ai go tingbaut strong griment melen lo mi ane yupla ane ebri laip animal. Da big pladwata i nomo go kam gen ane tekemaute laip prom ebri laipsamting. \v 16 Wen ai go luk reinbou wea dem klaud, ai go tingbaut da strong griment wea i go poeba melen God ane ebri laipsamting wea ert.’ \v 17 God i spik po Noa, ‘Wa. Dis reinbou i sain blo da strong griment ai mekem melen lo mi ane ebridem laipsamting wea i stap lo ert.’ \s1 Dem boi blo Noa \p \v 18 Dem boi blo Noa wea ol i bin kam ausaid prom da bot i bin Sem, Am ane Zapet. Wa. Am i bin bigate blo dem pipol blo Kanan. \v 19 Prom demtri boi blo Noa ya, ebri pipol blo da lan i bin kamaut, ane ol i bin go ebriwei lo ert.\fig |src="hk00112b.tif" size="col" ref="Zenasis 9:19" \fig* \p \v 20 Wen da bigplad i bin pinis, Noa i bin stat wok wase pama, ane em i meke gadan, plante ol greipbain. \v 21 Wantaim, em bin dringk wain ane em bin kam spak, ane em bin leidaun neketwan insaid tent blo em. \v 22 Am, bigate blo dem pipol blo Kanan, bin luk papa blo em bin neketwan. Em bin go ausaid prom da tent ane em bin spik po demtu bala blo em. \v 23 Den Sem ane Zapet i bin teke kaliko ane bin kesem putem antap wea solda blo demtu, ane demtu bin wagbaut baikwei go insaid po da tent ane demtu bin kabare papa blo demtu. Demtu meke pes blo demtu luk go nadawei solong demtu no go luk papa blo demtu i neketwan. \p \v 24 Wen sens blo Noa i bin kam orait prom dringk, ane em bin paindaut wanem Am, smolboi blo em i bin mekem po em, \v 25 em spik: \q1 ‘Panis i go poldaun antap wea dem pipol blo Kanan, dem pamle blo Am! \q2 Dempla i gobi nambalas sebant blo ol pamlelain blo Sem ane Zapet.’ \b \p \v 26 Noa kip spik: \q1 ‘Mata preize da AntapGod, God blo Sem. \q2 Dem pipol blo Kanan gobi sebant blo Sem. \q1 \v 27 God, laue dem pamlelain blo Zapet po stap ebriwea lo ert, \q1 Laue dem pamlelain blo Zapet po stap tugeda wea dem pamlelain blo Sem \q2 ane laue Kanan po bi sebant blo Zapet.’ \b \p \v 28 Apta wen da prapa big pladwata i bin pinis, Noa bin kipgo po nada 350 iya. \v 29 Wen Noa i bin ded, em i bin kese 950 iya oul. \c 10 \p \v 1 Diswan ya stori blo pamlelain blo Sem, Am ane Zapet, demtri boi blo Noa. Wen da prapa big pladwata i bin pinis, demtri boi blo Noa ya i bin gad ol plenti pikinini. \s1 Pamlelain blo Zapet \li1 \v 2 Ol boi blo Zapet i bin Gomer, Magog, Madai, Zaban, Tubal, Mesek ane Tiras. \li1 \v 3 Ol boi blo Gomer, i bin Askanaz, Ripat ane Togama. \li1 \v 4 Ol boi blo Zaban, i bin Elisa, Tasis, Kitim ane Rodanim. \v 5 Dem pamlelain blo Zaban i bin dem pipol uda stap lo dem sanbisples ane antap lo ol ailan. Demwan i bin stap wea dempla oun kantri, wea dempla dipren pamlelain ane tok dempla oun langus. \s1 Pamlelain blo Am \li1 \v 6 Ol boi blo Am i bin Kus, Izipt, Put ane Kanan. \li1 \v 7 Ol boi blo Kus i bin dem pipol blo Seba, Abila, Sabta, Rama ane Sabteka. Ane ol boi blo Rama i bin Siba ane Dedan. \p \v 8 Kus i bin gad wan nada boi pikinini kolem Nimrod. Ane Nimrod i bin pas man po kam nadakain strong man po pait ane nobodi ken tere em po pait. \v 9 Wa. Wea da elp blo da AntapGod, Nimrod i bin kam prapa dedli man po anting, daswai ol pipol i spik, ‘Da AntapGod i meke yu prapa dedli man po anting wase Nimrod.’ \v 10 Wa, Nimrod bin bos blo kantri blo Babilonia, ane insaid Babilonia i gad dem siti ya, Babilon, Erek, Akad ane Kalne. \v 11 Prom dat kantri, Nimrod i bin go po nada kantri kolem Asiria. Ane em bin bilde dem siti blo Ninaba, Riobotir, Kala \v 12 ane Resen. Resen em i melen wea da siti blo Ninaba ane Kala. Resen em i da mein siti blo ol lan blo Nimrod. \li1 \v 13 Prom dem boi blo Izipt i bin gad dem pipol ya: dem Lud, Anam, Liab, ane dem pipol blo Naptu, \v 14 dem Patru, Kaslu, ane dem pipol blo Kapto. Dem pipol blo Pilistia i bin kamaut prom dem pipol blo Kapto. \li1 \v 15 Kanan i bin gad tu boi pikinini, paswan i Sidon ane sekanwan i It. \v 16 Kanan, em i bin bigate blo dem Zebu, Amo, Girgas, \v 17 Ib, Ak, Sin, \v 18 Abad, Zema, ane dem pipol blo Amat. Dem dipren pamle blo dem pipol blo Kanan i bin mub go ausaid ebriwea. \v 19 Baundri blo dempla i bin stat prom Sidon go sautsaid po Gaza ane prom de go insaidsaid klostu po Gera ane go istsaid po Sodom, Gomora, Adma, ane Zeboim go de kese Lasa. \p \v 20 Demwan ya i bin pamlelain blo Am, wea dempla i bin stap wea dempla oun dipren pamlelain, tok dempla oun langus, stap wea dempla oun ples, ane dempla oun kantri. \s1 Pamlelain blo Sem \li1 \v 21 Sem, bigbala blo Zapet, i bin gad ol pikinini tu. Sem i bin bigate blo ebri pamlelain blo Iba. \li1 \v 22 Ol boi pikinini blo Sem i bin Elam, Asu, Arpaksad, Lud ane Aram. \li1 \v 23 Ol boi blo Aram i bin Uz, Ul, Geter ane Mas. \li1 \v 24 Arpaksad i bin papa blo Sela ane Sela i bin papa blo Eber. \li1 \v 25 Eber i bin gad tu boi pikinini, wan i bin kolem Peleg, bikoz wea taim blo Peleg ebri pipol blo ert i bin splitap go stap ebriwea. Da nada boi pikinini blo Eber i bin Zoktan. \li1 \v 26 Ol boi blo Zoktan i bin Almodad, Selep, Azamabet, Zera, \v 27 Adoram, Uzal, Dikla, \v 28 Obal, Abimael, Siba, \v 29 Oper, Abila ane Zobab. \v 30 Da lan wea dempla bin stap i bin go raitausaid prom Mesa go po Separ wea dem ilkantri wea istsaid. \p \v 31 Demwan ya i bin dem pamlelain blo Sem, wea dempla i bin stap wea dempla oun dipren pamlelain, tok dempla oun langus, stap wea dempla oun ples, ane dempla oun kantri. \p \v 32 Demwan ya, i dem dipren pamlelain uda i bin kamaut prom dem boi blo Noa, stret wea pamle blo dempla, ane prom dempla oun pipol, ane prom dem pamlelain blo dem boi blo Noa. Dempla i bin mub go ausaid lo da lan wen da prapa big pladwata i bin pinis. \c 11 \s1 Da aiples blo Babal \p \v 1 I bin gad taim wen ebri pipol wea ert i bin gad wan langus wea ol ken tok lo wananada. \v 2 Wen ol dem pipol i bin wagbaut go wea istsaid, dempla bin paine platples melen wea ol maunten lo da ples blo Babilonia ane dempla bin stap de.\fig |src="CO00638B.TIF" size="span" ref="Zenasis 11:2" \fig* \p \v 3 Den dempla bin spik po wananada, ‘Wa. Yumpla go teke graun po meke brik ane bane dem brik prapa po meke dem brik strong.’ Apta, dempla bin yuze ol brik po meke ol bilding blo dempla ane ol ta po meke dem brik pas tugeda. \v 4 Den dempla bin spik, ‘Kam. Yumpla go bilde wan siti po yumplaselp wea i gad wan taua wea i go kese skai ane ebriting antap wea skai. Den ol pipol go luk dat yumpla gad prapa bigneim po yumplaselp, ane yumpla no nid mub go ebriwea lo ert.’ \p \v 5 Den da AntapGod i bin kamdaun po luk dat siti ane da taua wea dem pipol i bin bildem. \v 6 Da AntapGod i bin spik, ‘Wa! Dempla ebriwan ya i wan pipol ane gad wan langus wea ol tok po wananada. Diswan i kasa stat blo wanem dempla go mekem. Sottaim prom nau dempla ken meke enisamting wea dempla i wandem. \v 7 Kam. Yumpla godaun, ane gibe dempla olkain dipren langus solong dempla nogo sabe wen ol i tok po wananada.’ \p \v 8 Wa, da AntapGod i bin mube dem pipol go prom dat platples, da ples blo Babilonia, go ausaid ebriwea lo ert, ane dem pipol i bin nomo bilde dat siti. \v 9 Dempla bin kole da siti Babal,\f + \fr 11:9 \ft \+it Babal\+it* i saun wase wan wod wea langus blo dem Zuwispipol, wea i min ‘mesap’.\f* bikoz i bin de da AntapGod bin gibe dempla olkain dipren dipren langus solong dem pipol i bin mub go ausaid ebriwea lo ert. \s1 Dem pamlelain prom Sem godaun po Abram \p \v 10 Diswan ya stori blo pamlelain blo Sem. \li1 I bin tu iya apta da prapa bigplad i bin pinis, wen Sem i bin kese 100 iya oul. Em bin gad boi pikinini, neim blo em bin Arpaksad. \v 11 Apta Arpaksad bin bon, Sem bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 500 iya oul bipo em bin pinis. \li1 \v 12 Wen Arpaksad i bin kese 35 iya oul em bin gad boi pikinini. Neim blo em bin Sela. \v 13 Apta Sela i bin bon, Arpaksad i bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 403 iya oul bipo em bin pinis. \li1 \v 14 Wen Sela i bin kese 30 iya oul em bin gad boi pikinini. Neim blo em bin Eber. \v 15 Apta da taim wen Eber i bin bon, Sela i bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 403 iya oul bipo em bin pinis. \li1 \v 16 Wen Eber i bin kese 34 iya oul, em bin gad boi pikinini. Neim blo em bin Peleg. \v 17 Apta da taim wen Peleg i bin bon, Eber i bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 430 iya oul bipo em bin pinis. \li1 \v 18 Wen Peleg i bin kese 30 iya oul, em bin gad boi pikinini. Neim blo em i bin Riu. \v 19 Apta da taim wen Riu i bin bon, Peleg bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 209 iya oul bipo em bin pinis. \li1 \v 20 Wen Riu i bin kese 32 iya oul, em bin gad boi pikinini. Neim blo em i bin Serug. \v 21 Apta da taim wen Serug i bin bon, Riu bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 207 iya oul bipo em bin pinis. \li1 \v 22 Wen Serug i bin kese 30 iya oul, em bin gad boi pikinini. Neim blo em bin Nao. \v 23 Apta da taim wen Nao bin bon, Serug i bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 200 iya oul bipo em bin pinis. \li1 \v 24 Wen Nao i bin kese 29 iya oul, em bin gad boi pikinini. Neim blo em i bin Tera. \v 25 Apta da taim wen Tera i bin bon, Nao bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 119 iya oul bipo em bin pinis. \li1 \v 26 Wen Tera i bin kese 70 iya oul, em bin kam papa blo Abram, Nao, ane Aran. \s1 Tera ane Abram bin mub go po da siti blo Aran \p \v 27 Diswan ya stori blo pamlelain blo Tera. Em bin papa blo Abram, Nao, ane Aran. Aran i bin papa blo Lot. \v 28 Ane Aran i bin lus wea ples blo pipol blo em wea da big taun blo Er wea kantri blo Babilonia. Bat Tera, papa blo Aran, em i bin stil laip. \v 29 Abram ane Nao i bin maret tu oman. Dat oman blo Abram neim i Sarai, ane dat oman blo Nao neim i Milka. Milka em i bin gel blo Aran, bala blo Abram. Aran i bin papa blo tu gel, Milka ane Iska. \v 30 Bat Sarai, oman blo Abram, em kan gad pikinini. \p \v 31 Tera, i bin teke boi blo em, Abram ane oman blo em Sarai, ane nepiu blo Abram, Lot. Lot i boi blo Aran. Dempla ebriwan ol i bin libe dat ples blo Er wea kantri blo Babilonia, go po dat kantri blo Kanan. Bat wen dempla bin kam po da biliz blo Aran, ol bin mata stap de. \v 32 Tera i bin kese 205 iya oul bipo em bin lus de wea Aran. \c 12 \s1 AntapGod i spik Abram po go po lan blo Kanan \p \v 1 Den da AntapGod i bin spik po Abram, ‘Libe kantri blo yu, ol kazen blo yu, ane ol pamle blo papa blo yu, ane go po da kantri wea ai go soe yu. \v 2 Ai go meke yu bigate blo wan bigmob pipol uda stap wea dempla oun kantri, ane ai go blese yu ane meke yu gad prapa bigneim. Bikoz prom yu, ai go blese ol pipol. \v 3 Ai go blese dem pipol uda blese yu, ane demwan uda kerse yu ai go kerse dempla, ane prom laip blo yu ai go blese ebri dipren pamlelain ya lo ert.’ \p \v 4 Wa, Abram i bin lego go, prapa wiskain da AntapGod i bin spik em, ane Lot i bin go wea Abram. Abram i bin 75 iya oul wen em bin libe dat biliz blo Aran. \v 5 Abram bin teke Sarai oman blo em, nepiu Lot, ebri gudsamting wea demtu bin gad ane ebridem wokman wea demtu bin gedem wea da biliz blo Aran. Dempla bin lego go po da lan blo Kanan. Wen dempla bin kesem de, \v 6 Abram i bin kip lego go antil ol bin kesem de wea dat oli tri wea ol kolem More, wea taun blo Sekem. Wea dat seimtaim dem pipol blo Kanan bin stap wea dat lan. \p \v 7 Da AntapGod bin soe emselp po Abram ane em bin spik, ‘Ai go gibe dis kantri po pamlelain blo yu.’ Den apta, Abram i bin bilde olta po wosip da AntapGod, bikoz da AntapGod i bin soe emselp de po Abram.\fig |src="co00640b.tif" size="col" ref="Zenasis 12:7" \fig* \p \v 8 Prom dat ples, Abram i bin mub go saut po dem ilkantri wea istsaid blo taun blo Betel. Em bin setemap ol tent blo dempla melen wea Betel ane da taun blo Ai. Ane Abram i bin bilde nada olta de ane bin wosip da AntapGod. \v 9 Den Abram i bin mub, libe da ples biain ane em bin stap lo ol dipren dipren ples, bat kip mub go po sautsaid pat blo Kanan. \s1 God i lugaut Abram ane Sarai wea kantri blo Izipt \p \v 10 Wa. Wea dat seimtaim nau i no bin gad kaikai wea lan blo Kanan. Wen dat anggretaim i bin kese Abram i bin prapa nugud. Em bin lego go po kantri blo Izipt po stap de po sottaim. \p \v 11 Wen Abram i bin klostu po kese baundri blo Izipt, em bin spik po oman blo em Sarai, ‘Yu mina gudluking oman. \v 12 Wen dem Izipt pipol i go luk yu, ol i go wande yu. Dempla go spik, “Diswan oman blo em. Kam, yumpla kile da man ane teke da oman.” \v 13 So ip yu spik dempla yu sisi blo mi, dem pipol blo Izipt go trite mi gud ane dempla nogo kile mi.’\fig |src="CO00646B.TIF" size="span" ref="Zenasis 12:13" \fig* \p \v 14 Wen Abram bin kros go insaid po Izipt, dem pipol bin luk oman blo em, em prapa gudluking oman. \v 15 Sam dem bigman blo king blo Izipt, da Pero king, ol bin luk Sarai ane tokbaut em. Dempla bin go ane spik po da Pero king wiskain dis naisluking oman. Da Pero king bin oda dem bigman po teke Sarai kam po stap insaid wea aus blo em. \v 16 Da Pero king bin tingk Sarai em i sisi blo Abram, so da Pero king bin meke gudpasin po Abram, gibe em ol sip, gout, buluk, dongki, kamal, ane ol man ane oman sleib. \p \v 17 Bat da AntapGod i bin sane ol prapa bad sik go po da Pero king ane po ebriwan uda stap wea aus blo em. Diswan i bin apen bikoz da Pero king i bin teke Sarai, oman blo Abram. \p \v 18 Den da Pero king bin oda Abram po kam ane da Pero king bin spik po Abram diskain, ‘Wanem pasin diswan yu mekem po mi? Aukam yu no bin spik mi em oman blo yu? \v 19 Yu bin spik em sisi blo yu, so ai bin go meke em oman blo mi ya. Bat em oman blo yu. Yu teke em ane go nau.’ \v 20 Da Pero king i bin oda ol amiman blo em po sanewei Abram, ane oman blo em ane ebrisamting blo dempla, go ausaid prom kantri blo Izipt. \c 13 \s1 Abram ane Lot Splitap, go demtu ounwei \p \v 1 Abram ane oman blo em bin teke ebrisamting blo demtu kamaut prom Izipt ane lego go po sautsaid pat blo Kanan. Lot i bin go wea demtu tu. \v 2 Wa, Abram i bin prapa risman. Em bin gad plenti sip, gout, buluk, ane prapa tumas silba ane gold. \v 3 Den Abram i bin libe sautsaid pat blo Kanan ane em bin go stap wea ol dipren dipren ples, bat em kip mub go antil em bin kam po taun blo Betel. Em bin kesem wea da ples melen wea demtu taun Betel ane Ai wea em bin stap de pas. \v 4 Diswan ya i da seim ples wea em bin pinis meke olta. Ya gen Abram bin tok po da AntapGod ane wosip em. \p \v 5 Lot em i bin go lo Abram. Demtu bin gad plenti ol sip, gout, buluk, pamle blo demtu ane ol sebant blo demtu. \v 6 I no bin gad nap lan po demtu po stap klostu wananada bikoz demtu i bin gad mina plenti animal. \v 7 Ane dem man uda bin lugaut ebri animal blo Abram ane dem man uda bin lugaut ebri animal blo Lot, dempla ebriwan bin graul gense wananada. Wea dat seimtaim, dem pipol blo Kanan ane dem pipol blo Perez i bin stap wea da seim lan.\fig |src="CO00647b.tif" size="span" ref="Zenasis 13:7" \fig* \p \v 8 Den Abram i bin spik po Lot, ‘Yumi wan pamle, ane ol wokman blo yumi ol i no spostu graul. \v 9 I gad plenti lan ya po yumi. Suzem wanem lan yu wandem ane yumi go splitem. Ip yu teke da lan de nadasaid den ai go teke dis lan ya, bat ip yu teke dis lan ya ai go teke da lan de nadasaid.’ \p \v 10 Lot bin lukraun ane em bin luk big platples lo tu said blo Zodan Riba wea i gad prapa gud graun ane plenti wata. Dis ples bin kipgo antil i kese taun blo Zoa. Dis ples i wase da gadan blo da AntapGod\f + \fr 13:10 \ft \+it Gadan blo da AntapGod\+it* i wase da gadan blo Iden.\f* ane wase da big platples blo da Nail Riba lo kantri blo Izipt. Dis ples i bin gud pas, bipo da AntapGod i bin tekemaute laip prom ebri laipsamting blo tu taun blo Sodom ane Gomora. \v 11 Lot bin meke main blo em po stap wea da big bali lo tu said blo Zodan Riba wea i gad prapa gud graun ane plenti wata. Em bin mub go libe da ples go istsaid blo da riba. Diswan i wiskain da tu man bin splitap. \v 12 Abram bin stap wea da ples blo Kanan bat Lot i bin mub ane go stap klostu po Sodom. Sodom i bin wea dem nada taun lo da platples wea tu said blo Zodan Riba. \v 13 Wa, dem pipol blo Sodom i ebritaim meke ol prapa nugud samting ane ol prapa badting gense da AntapGod. \p \v 14 Da taim apta wen Lot ane Abram demtu bin splitap, da AntapGod i bin spik po Abram, ‘Prom wea yu stanap, luk go ebriwea po ebri ples wea yu ken lukem. \v 15 Ai go gibe yu ane pamlelain blo yu, ebridem lan wea ai blo yu i kesem. Dis lan i gobi blo yu ane pamlelain blo yu poeba. \v 16 Ai go meke pamlelain blo yu prapa plenti solong nobodi i ken kaunte dempla. I go gad mo dempla den dast wea ert. \v 17 I taim nau po wagbaut ane lukraun ebriwea lo dis lan bikoz ai go gibem po yu.’ \p \v 18 So, Abram ane pamle blo em bin mub go stap klostu po da ples wea dem spesil bigtri blo wan man neim Mamre. Diswan klostu wea taun blo Ebron. De Abram bin bilde nada olta po wosip da AntapGod. \c 14 \s1 Abram bin elpe Lot, seibe em prom po dipren king \p \v 1 Wea dis seimtaim nau, King Amrapel blo Babilonia, King Ariok blo da ples blo Elasa, King Kedolomer blo da ples blo Elam, ane King Tidal blo da ples blo Goim, \v 2 ol bin go po bigpait gense ol nada paib king. I gad King Bera blo taun blo Sodom, King Bersa blo taun blo Gomora, King Sinab blo taun blo Adma, King Semeber blo taun blo Zeboim, ane da King blo taun blo Bela wea ol pipol ya nau tidei kolem Zoa. \p \v 3 Dem paib king ya i bin teke amiman blo dempla kam tugeda po pait wea da big bali blo Sidim wea ol pipol ya nau tidei kolem Ded Solwata. \v 4 King Kedolomer i bin bos blo dempla po tuelb iya, bat lo da 13 iya, dem paib king ya bin meke main blo dempla po nomo lisen po King Kedolomer ane nomo mekem wanem em bin wandem. \p \v 5 Lo da neks iya, King Kedolomer ane dem nada tri king uda bin wea em, bin kam wea dem amiman blo dempla. Dempla bin tere dem pipol blo Repa wea Asterotkanaim, dem pipol blo Zuz wea Am, dem pipol blo Em wea da platples blo Kiriataim, \v 6 ane dem pipol blo Ora wea dem ilkantri blo Ser. Dempla bin apte dem lot go raitap antil ol mangi wea Elparan klostu wea ausaid said blo da big dezetples wea i nogad no man. \v 7 Den King Kedolomer ane dem nada tri king bin tanbaik ane dempla bin kam po da ples blo Enmispat. Tidei nau ol pipol i kolem Kades. Dem po king bin smase dem pipol blo Amalek ane bin smase dem pipol blo Amo uda bin stap wea Azazon Tama. \p \v 8 Den apta, king blo Sodom, king blo Gomora, king blo Adma, king blo Zeboim ane king blo Bela, wea ol pipol ya nau tidei kolem Zoa, ol bin lego go ausaid ane bin meke redi po pait lo dat bali blo Sidim, wea ol pipol i ya nau tidei kolem Ded Solwata. \v 9 Dempla bin pait gense King Kedolomer blo Elam, ane dem king blo Goim, Babilonia, ane Elasa; po king wea wansaid gense paib king wea nadasaid. \v 10 Da platples melen wea dem il blo Sidim bin pulap wea plenti big oll i gad ta. Ane wen dem king blo Sodom ane Gomora ane amiman blo dempla bin trai po ranwei prom da bigpait, sam dem amiman blo dem king blo Sodom ane Gomora bin poldaun go insaid dem oll i gad ta. Bat dem nada pipol bin tekop ranwei go po dem maunten. \v 11 King Kedolomer, King Tidal, King Amrapel, ane King Ariok ane dem amiman blo dempla bin teke ebri gudsamting ane ebri kaikai blo dem pipol blo Sodom ane Gomora. Ane dem po king bin go. \v 12 Lot, em nepiu blo Abram. Em bin stap wea Sodom ane dempla bin kese Lot ane ebrisamting blo em ane teke em go wea dempla. \p \v 13 Bat wan man uda bin ranwei prom da pait bin kam spik po Abram, da Ibruman. Abram bin stap klostu dem spesil bigtri blo wan man neim Mamre, uda man prom Amo. Mamre ane tu bala blo em, neim Eskol ane Aner, bin kam ane meke strong griment wea Abram po elpe em. \p \v 14 Wen Abram bin lisen wiskain dem po king bin pose nepiu blo em po go wea dempla, em bin ala po ebri man blo em uda sabe pait po kam tugeda. Dempla i bin 318 uda bin kam prom pamle blo em. Den Abram ane ol man blo em uda sabe pait, ane Mamre ane ol bala blo em, dempla bin apte dem po king ane dem amiman blo dempla, bin go raitap po taun blo Dan. \v 15 Wen Abram dempla bin kesem de, em bin splitemap dem amiman blo em po ol dipren dipren mob. Wea naittaim nau, dempla bin lego go paite dem po king ane ol amiman blo dempla. Abram i bin prapa smase dempla ane apte dempla, go raitap po taun blo Oba wea notsaid blo taun blo Damaskas. \v 16 Ane Abram i bin kambaigen gad ebrisamting wea dem po king ane dem amiman ol i bin tekem. Abram i bin teke nepiu blo em Lot kambaik, ane ebrisamting blo em, dem oman ane dem pipol wea dem po king i bin posem po go wea dempla. \s1 Melkizadek bin blese Abram \p \v 17 Wen Abram i bin kambaigen prom pait ane tere King Kedolomer ane dem nada tri king ane dem amiman blo dempla, da king blo Sodom bin go po luk Abram wea da platples melen wea ol il blo Saba, wea ol pipol ya nau kolem ‘Bali blo ol king’. \p \v 18 Ane da seimtaim, Melkizadek uda bin da king blo da big taun blo Salem ane prist blo da Prapa AntapGod, i bin teke bred ane wain kam po Abram. \v 19 Melkizadek bin blese Abram ane spik diskain: \q1 ‘God i blese Abram, da Prapa AntapGod \q2 uda bin meke da skai ane ebriting de antap, ane ert ya daun! \q1 \v 20 Ol pipol mata blese God, da Prapa AntapGod \q2 uda bin elpe yu po pait ane tere ebridem man \q2 uda bin kam po pait gense yu.’ \b \p Nau Abram i bin teke ebri gudsamting wea em bin tekem prom dem po king, den em bin splitemap demting, ane em bin teke wanten prom dem gudsamting ane bin gibem po king Melkizadek. \p \v 21 Den king blo Sodom i bin spik po Abram, ‘Kipe ebridem gudsamting, bat gibe mi baigen ebri pipol blo mi.’ \p \v 22 Abram bin ansa, ‘Ai spik dis strongpromis prant wea da AntapGod, da Prapa AntapGod uda bin meke skai ane ebriting de antap ane ert ya daun, \v 23 ai nogo teke enisamting wea i blo yu, no iben wan sandol. Ip yu mekem diskain den yu ken spik, “Ai da wan uda bin meke Abram prapa risman, uda gad prapa plenti samting.” \v 24 Ai nogo teke enisamting po maiselp. Ai go mata teke ebri kaikai wea ol man blo mi i bin pinis kaikai. Bat laue ol pren blo mi, Aner, Eskol ane Mamre po teke sea blo dempla prom dem gudsamting, bikoz demplatri bin pait gense dem po king ane dem amiman blo dempla.’ \c 15 \s1 God i bin meke strong griment wea Abram \p \v 1 Apta wen demting ya wea i bin apen, Abram i bin luk da AntapGod insaid lo drim, ane da AntapGod i bin spik, ‘Abram, no prait! Ai go lugaut yu prom ebri nugudting ane gibe yu prapa gudsamting wea yu no bin luk.’ \p \v 2 Bat Abram i bin ansa, ‘AntapGod, bos blo ebriting, wanem yu go meke ol gudsamting po mi po? Ai nogad pikinini! Da wan man uda go gede ebri gudsamting blo mi, em Elieza blo Damaskas. Em i sebant blo mi.’ \v 3 Abram i bin kip spik, ‘Prapa gud! Bat yu no bin gibe mi pikinini. Nau wan sebant blo mi i go gede ebri gudsamting blo mi po emselp.’ \p \v 4 Den God i bin spik po em, ‘Nono! Dis sebant Elieza i nogo gede ebri gudsamting blo yu. Yu go gad wan boi pikinini prom bodi blo yu uda go gede ebri gudsamting blo yu.’ \v 5 Da AntapGod i bin teke Abram go ausaid prom tent blo em ane da AntapGod i bin spik, ‘Luk go antap po skai ane trai kaunte dem sta. Yu go gad prapa plenti pamle wase dem sta.’ \p \v 6 Abram i bin mata bilib wea God daswai laip blo Abram i bin rait ane stret prant wea God.\f + \fr 15:6 \ft Roman 4.3\f* \p \v 7 Den da AntapGod i bin spik po Abram, ‘Ai da AntapGod, uda bin teke yu go ausaid prom big taun blo Er wea kantri blo Babilonia po gibe yu dis lan wea i gobi lan blo yu.’ \p \v 8 Bat Abram i bin askem, ‘AntapGod, bos blo ebriting, wiskain ai go sabe dis lan i gobi blo mi?’ \p \v 9 Da AntapGod i bin ansa, ‘Teke wan yang tri iya oul omankau kam po mi wea i no bin gad beibi, ane wan tri iya oul omangout wea i no bin gad beibi, ane wan tri iya oul mansip. Ane teke wan kudluk ane wan yang geinau.’ \v 10 Abram i bin teke dem animal kam po God, den em bin kile ebridem animal ane em bin splite dem animal rait melen meke tu pis ane em pute demtu pat blo dem animal lo tu lain. Bat em no bin splite da kudluk ane geinau. \v 11 Ane wen ol prapa anggre nugudpizin bin kam po kaikai dem bodi blo dem animal, Abram i bin seswei dempla. \p \v 12 Nau wen da san i bin godaun, bipo i bin stat po kam dak, Abram bin dedslip ane stretwei em bin pil nadakain prapa prait ane em bin stat po go senslus prom nadakain ebipiling. \v 13 Den da AntapGod bin spik po Abram, ‘Yu prapa sabe diswan, ol pamlelain blo yu i go kam wase streinza lo wan kantri i no blo dempla. Dem pipol blo dat kantri i go pose pamlelain blo yu po wok po dempla, ane dempla i go meke nugudwei po ol pamlelain blo yu, po 400 iya. \v 14 Bat ai go panis dem pipol uda i go meke ol pamlelain blo yu ol sleib. Ane wen ol pamlelain blo yu i go libe dat kantri biain, dempla go teke ebri gudsamting wea dempla. \v 15 Yu go gad pis ane yu gobi prapa oulman wen yu go pinis. \v 16 Wen i go kese da namba po pamlelain, dat pamlelain blo yu i go kambaik po dis ples, bikoz ai nogo tekemaute dem pipol blo Amo antil nugudwei blo dempla i go kam prapa nugud wea ai mas panis dempla.’ \p \v 17 Wen i bin naittaim, Abram i bin luk wan sospan wea i gad paia ban insaid ane mata ol smok i bin kamaut. Wan paiastik i bin pas go rait melen lo dem mit blo dem animal. \p \v 18 Lo da seimdei, da AntapGod i bin meke strong griment wea Abram. God bin spik, ‘Po dem pamlelain blo yu, ai prapa gibe dempla dis lan, i stat prom baundri blo Izipt go po da big riba blo Yupreitis, \v 19 ane dem lan blo dem pipol blo Ken, blo dem pipol blo Keniz, blo dem pipol blo Kadmon, \v 20 blo It, Perez, Repa, \v 21 Amo, Kanan, Gergas, ane blo dem pipol blo Zebu.’ \c 16 \s1 Eiga i bin bone Ismaiel \p \v 1 Sarai oman blo Abram, i no bin gad pikinini po Abram. Bat Sarai bin gad wan yang sebant oman prom kantri blo Izipt. Neim blo em Eiga, \v 2 ane Sarai i bin spik po Abram, ‘Da AntapGod i bin stape mi po gad pikinini. Mata go ane slip wea sebant oman blo mi. Mait em go gad wan pikinini po mi.’ Ane Abram bin lisen ane mekem wanem Sarai i bin wandem. \v 3 Apta da taim wen Abram bin stap wea lan blo Kanan po ten iya, Sarai i bin teke sebant oman blo em, Eiga kam po Abram po mekem sekan oman blo em. \p \v 4 Abram bin slip wea Eiga. Wen Eiga bin paindaut em pamle, em bin luk Sarai wansaid ane nomo rispekt em. \p \v 5 Sarai bin spik po Abram, ‘I polt blo yu Eiga i meke rongting po mi. Ai bin gibe sebant oman blo mi po yu ane wen em luk em pamle, em luk mi wansaid. Ai aske da AntapGod po luk uda prom yumitu i rait; yu o mi!’ \p \v 6 Abram ansa, ‘A wa! Yu bos blo em. Mekem wanem yu tingk i rait.’ Den apta, Sarai bin meke prapa nugudpasin po Eiga, ane prom dem nugudpasin blo em, Eiga bin ranwei prom Sarai. \p \v 7 Da einzel blo da AntapGod bin mite Eiga wea wan spring lo da dezet eria wea da rod go po Sur, klostu baundri blo kantri blo Izipt. \v 8 Da einzel blo da AntapGod i bin spik diskain, ‘Eiga, yu sebant oman blo Sarai. Wea yu kam prom a, ane wea yu go nau?’ \p Ane Eiga i bin ansa, ‘Ai ranwei prom Sarai, bos blo mi.’ \p \v 9 Da einzel blo da AntapGod i spik po em, ‘Gobaigen po Sarai ane mekem wanem em oda yu po mekem.’ \p \v 10 Da einzel blo da AntapGod i bin spik gen. Em spik, ‘Ai go gibe yu prapa tumas pamlelain i go kan kaunte dempla.’ \p \v 11 Ane da einzel blo da AntapGod i bin spik po Eiga, ‘Wa, i prapa tru! Yu diskaintaim yu pamle ane yu go bone boi pikinini. Yu go kolem Ismaiel, bikoz da AntapGod i bin lisen wiskain yu bin atso. \v 12 Bat boi blo yu i gobi prapa stronged ane wail man tu. Em i go mata wande pait lo ebriwan, ane dempla go wande paite em. Em mata go stap lo nada ples prom ol kazen blo em.’ \p \v 13 Wa! Eiga bin kole da AntapGod diskain, ‘Da God uda bin luk mi.’ Em bin spik, ‘Ai bin luk da wan uda luk mi ane ai stil laip.’ \v 14 So nau ol i bin kole dat wel, Bilairoi, i stap melen wea Kades ane Bered. Dat neim i min ‘Da wel blo da Laipwan uda luk mi’. \p \v 15 Eiga i bin bone boi pikinini po Abram. Ane Abram i bin kole dat pikinini Ismaiel. \v 16 Abram i bin 86 iya oul wen Eiga i bin bone Ismaiel. \c 17 \s1 Da AntapGod i gibe niu neim po Abram \p \v 1 Wen Abram bin kese 99 iya oul, da AntapGod i bin kam ane soe emselp po em. Da AntapGod i bin spik po em, ‘Ai da Strong AntapGod. Yu mas meke ebriting wea i rait prant lo mi ane no meke eni nugudting. \v 2 Ane ai go go ane meke strong griment wea yu ane ai go gibe yu prapa plenti pamlelain.’ \p \v 3 Den Abram bin poldaun, pesdaun tase graun, ane God bin spik, \v 4 ‘Ai meke dis strong griment wea yu. Yu gobi prapa bigate blo ol prapa plenti pipol uda stap wea dempla oun kantri. \v 5 Nomo nau neim blo yu gobi Abram. Ai go kole yu Eibram\f + \fr 17:5 \ft \+it Eibram\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘bigate blo tumas dipren pipol’.\f* nau bikoz ai bin meke yu bigate blo ol prapa plenti pipol uda stap wea dempla oun kantri. \v 6 Ai go gibe yu plenti pamlelain. Ol pamlelain blo yu i go kam plenti dipren dipren pipol, uda tok dempla oun langus ane stap wea dempla oun kantri, ane ol king i go kamaut prom yu. \p \v 7 ‘Ai go meke strong griment wea yu. I gobi melen mi ane yu, ol pamlelain blo yu uda i bon apta yu, ane pamlelain apta pamlelain godaun. Dis strong griment i go mata go poeba. Ai God blo yu, ane God blo pamlelain blo yu uda i go bon apta yu. \v 8 Ai go gibe dis lan po yu, ane po ol pamlelain blo yu. Ebridem lan blo Kanan i gobi blo yupla pamlelain poeba, ane ai gobi God blo dempla.’ \s1 Sain blo strong griment wanem God mekem wea Eibram \p \v 9 God i bin kip spik po Eibram, ‘Da pat blo yu, yu mas pole dis strong griment blo mi, yu ane da pamlelain blo yu, pamlelain apta pamlelain go nau. \v 10 Diswan da strong griment blo mi wea yupla mas mekem, melen mi ane yu, ane pamlelain blo yu uda kam apta yu: ebri boi pikinini lo pamlelain blo yu mas kate poskin. \v 11 Yupla mas mekem wanem ai spik po yupla. Diswan gobi sain blo da strong griment melen mi ane yupla. \v 12 Pamlelain apta pamlelain blo yupla, ebri boi pikinini prom yupla mas kate poskin wen dempla i kese da namba eit dei apta dempla bon. Ebridem boi pikinini uda bin bon insaid wea pamle blo yu, yu mas kate poskin blo dempla. Ebridem boi pikinini uda bin bon prom sebant blo yu, yu mas kate poskin blo dempla. Ane ebridem boi pikinini wea i bin baiem wea mani prom ausaid man, dempla tu, mas kate poskin blo dempla. \v 13 Ebridem boi pikinini uda i bon insaid lo pamle blo yupla, ebridem boi pikinini uda i bon prom sebant blo yupla, ane ol dem nadawan yupla baiem wea mani, yupla mas kate da poskin blo dempla. Diswan gobi sain wea bodi blo yupla blo dis strong griment ai bin mekem wea yupla ane dis strong griment i go mata go poeba. \v 14 Eni man pikinini uda no kate poskin blo dempla, dat man i nomo gobi man blo mi bikoz em no bin pole da strong griment blo mi.’ \s1 Da AntapGod gibe niu neim po Sarai \p \v 15 God bin kip spik po Eibram, ‘Sarai oman blo yu, yu nomo go kolem Sarai. Neim blo em gobi Sera nau.\f + \fr 17:15 \ft \+it Sera\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘gel blo bos blo wan biliz’.\f* \v 16 Ai go blese em ane ai go gibe yu wan boi pikinini prom em. Wa. Da boi pikinini gobi prapa bigate blo plenti dipren pipol wea ol stap lo dempla oun kantri, ane ol king i go kamaut prom ol pamlelain blo em.’ \p \v 17 Den Eibram bin nildaun, pes blo em tase da graun, ane em bin lap ane tingk po emselp, ‘Sa! Wiskain man diswan i go gad pikinini wen em i kese 100 iya oul? Wiskain Sera diswan i go bone pikinini wen em i kese 90 iya oul?’ \v 18 Ane Eibram spik po God, ‘Yagar! Mata lugaut boi blo mi, Ismaiel gar, ane mata meke gudsamting po em.’ \p \v 19 God ansarem, ‘Nono! Sera, oman blo yu, i go bon wan boi pikinini, ane yu go kolem Aizak.\f + \fr 17:19 \ft \+it Aizak\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘em lap’.\f* Ai go meke strong griment wea em solong da strong griment go mata go poeba po pamlelain blo em ane uda i go bon apta em. \v 20 Bat po Ismaiel, ai bin lisen wanem yu wande mi po mekem po em. Tru gar! Ai go blese em ane gibe em prapa plenti pikinini ane prapa plenti pamlelain. Em i go kam bigate blo tuelb prapa impotant man uda go kamaut prom pamlelain blo Ismaiel. \v 21 Bat ai go meke strong griment wea Aizak. Prom Sera ane yu, dis boi i gobi bon distaim neks iya.’ \v 22 Wen God bin pinis tok po Eibram, God bin libe em ane go. \p \v 23 Wa. Dat seimdei Eibram bin mekem wanem God bin wandem. Em bin kate poskin blo Ismaiel ane ebridem man uda i bon insaid lo pamle blo em, ebridem man uda i bon prom sebant blo em, ane ol dem nadawan em bin baiem wea mani. \v 24-26 Poskin blo demtu Eibram ane Ismaiel i bin kat lo seimdei. Eibram nau i bin 99 iya oul, ane Ismaiel i bin 13 iya oul. \v 27 Ane poskin blo ebridem man sebant ane boi blo dem sebant blo Eibram, ane ebridem man ane boi uda Eibram bin baiem wea mani, bin kat tu wea dat dei. \c 18 \s1 Tri streinza kam po luk Eibram \p \v 1 Da AntapGod bin soe emselp po Eibram wea dem prapa spesil bigtri blo man neim Mamre. I bin melendei nau ane Eibram i bin sidaun lo doawei blo tent blo em. \v 2 Eibram bin luk go ausaid ane em bin luk tri man stanap no longwei prom em. Wen em bin luk dempla, em bin kuikwan lego go po luk uda dempla. Ane wen em bin kam de, em bin nildaun pes blo em bin tase graun. \p \v 3 Eibram i bin spik po dempla, ‘Bos, plizgar. Ip yupla api, no kip wagbaut, mata stap ya po sotwail. \v 4 Ai go singaut ol sebant po teke wata kam po yupla solong yupla ken wase leg blo yupla ane yupla ebriwan ken spel lelbet ya andanit dis tri. \v 5 Yupla bin prapa ona mi po kam bizit mi ane ai sebant blo yupla. Laue mi po go ane teke smol kaikai kam po yupla po kaikai solong yupla ken kam strong, ane apta yupla ken go gen.’ \p Demplatri i bin ansa, ‘A wa! Mekem wiskain yu bin spik.’ \p \v 6 So Eibram bin kuikwan go insaid tent blo em ane go spik po Sera, ‘Kuikwan, teke nap plaua prom gud plaua blo yu, miksem ane meke tri loupbred.’ \v 7 Den Eibram bin ran go po dem buluk ane kau blo em, ane em bin suze wan nais yangkau wea i nais patwan wea i gad sopt mit. Eibram bin gibe da nais yangkau po wan sebant ane spik em po kilem, kukem, ane mekem redi po kaikai. \v 8 Wen kaikai i bin redi, Eibram i bin gede krimsiz, presmilk ane da kukmit. Den Eibram i bin tekem ane putem prant lo demtri man. Ane wail dempla bin kaikai, Eibram i bin stanap serbe dempla andanit dat tri. \p \v 9 Demplatri spik po Eibram, ‘Wea oman blo yu Sera?’ \p Em ansa po dempla, ‘Em de insaid tent.’\fig |src="CO00655B.TIF" size="col" ref="Zenasis 18:9" \fig* \p \v 10 Wan prom demplatri i spik, ‘Ai go kambaigen po yu diskaintaim neks iya, ane tru gar, Sera i go gad wan boi pikinini.’ \p Sera i bin lisen prom da doawei blo da tent, biain wea Eibram. \v 11 Eibram i bin eiz blo ol ate ane Sera bin eiz blo ol aka. Em i kan bone pikinini. \v 12 Sera bin lap po emselp wea tent ane bin spik po emselp, ‘Nau ai prapa aka, ane man blo mi i ate tu. Wiskain mitu ken gad pikinini? Nono! Mitu tu oul!’ \p \v 13 Da AntapGod bin aske Eibram, ‘Aukam Sera i bin lap ane spik po emselp, “Ei! Ai prapa aka nau. Wiskain ai go gad pikinini a?” \v 14 Yu spik mi nau. I gad eniting i prapa ad po da AntapGod po mekem, a? Ai go kambaigen po yu wea diskaintaim neks iya ane Sera i go gad boi pikinini.’ \p \v 15 Bat Sera bin nadakain prait, ane em bin spik laitok diskain, ‘Ai no bin lap.’ \p Bat da AntapGod i bin spik, ‘Wa! I tru, yu bin lap.’ \s1 Eibram prea po dem pipol uda stap wea da siti blo Sodom \p \v 16 Den apta, demtri man bin lego go libe da ples blo Eibram biain ane Eibram i bin wagbaut wea dempla po yawo dempla. Ol i bin go antap aipat blo wan il wea dempla bin luk godaun po taun blo Sodom. \p \v 17 Da AntapGod i bin tingk po emselp, ‘Ai nogo aidem prom Eibram wanem ai go mekem, \v 18 bikoz Eibram i go kam bigate blo wan big strong pipol uda i stap wea dempla oun kantri. Ol dem blesing ai go mekem po Eibram i go go tru em, po ebridem pipol blo ert. \v 19 Ai bin suze em, solong em go soe ol pikinini blo em ane pamlelain blo em po meke ebrisamting wiskain ai da AntapGod i wandem ane meke ebriting wea rait ane gudwei. Den ai go meke ebriting po Eibram wanem ai bin spik ai go mekem.’ \p \v 20 Den da AntapGod i bin spik po Eibram, ‘Ai bin lisen dem pipol blo Sodom ane Gomora, ol i nugudpipol. Ane ai sabe dem prapa nugudting wea dem pipol blo Sodom ane Gomora i bin mekem. I mina nugud ane \v 21 ai mas lego godaun po luk wanem dempla bin mekem. Den ai go sabe nau ip i tru.’ \p \v 22 Den, demtu nada man bin wagbaut go po taun blo Sodom bat da AntapGod i bin stap biain lo Eibram. \p \v 23 Den Eibram i bin kam klostu po da AntapGod ane spik, ‘Wiswei dempla uda rait ane stret prant lo yu a? Yu go distroi dempla tugeda wea dem nugudpasin pipol tu a? \v 24 Wiswei ip i gad pipti pipol wea da taun uda rait ane stret? Yu go go ane distroi dempla tu a? Yu go distroi ane damiz ebridem pipol wea da taun, ane yu nogo sore po dem pipti pipol a? \v 25 Wiswei? Yu go distroi dempla uda rait ane stret prant lo yu, tugeda wea dem nugudpipol a? Nono! Yu nogo meke diskain, bikoz ip yu meke diskain yu go trite dem nugudpipol seimwei wase yu trite dem gudpipol. Mata yu i da zaz blo ert. Ane yu go zaz wea peawei so yu kan mekem diskain!’ \p \v 26 Da AntapGod i bin ansa, ‘Ip ai paine pipti pipol wea Sodom uda prapa rait ane stret prant lo mi, ai go sore ane ai nogo distroi ebridem pipol uda stap lo dat taun.’ \p \v 27 Eibram i bin spik gen, ‘Ai mina sore gar po meke stronged po kip tok po da Lodbos. Ai kasa man. Ai nogad no rait po tok. \v 28 Wiswei, ip i gad poti paib pipol, no pipti pipol uda i prapa stret prant lo Yu? Yu go mata distroi dempla wea da taun bikoz i mata gad poti paib pipol uda prapa stret prant lo yu?’ \p Den da AntapGod i bin ansarem, ‘Ai nogo distroi dempla wea da taun ip ai go luk i gad poti paib pipol uda prapa rait ane stret prant lo mi.’ \p \v 29 Eibram i bin kip aske da AntapGod, ‘Wiswei, ip i mata gad poti pipol uda prapa stret prant lo yu?’ Da AntapGod i bin ansa po Eibram, ‘Bikoz prom dem poti pipol uda prapa stret prant lo mi ai nogo distroi ebridem pipol de.’ \p \v 30 Eibram spik gen po da AntapGod, ‘Yagar! Pliz gar! No wail po mi. Bat ken ai tok gar? Wiswei ip i mata gad tati pipol uda prapa rait ane stret prant lo yu?’ \p Da AntapGod i bin ansabaik po Eibram, ‘Ai nogo distroi dem pipol lo da taun ip ai go paine tati prapa stret pipol de.’ \p \v 31 Eibram i bin spik gen po da AntapGod, ‘Tru gar! Ai mina sore gar po meke stronged po mata tok po yu. Kasa, ip i gad tuenti pipol?’ Da AntapGod i bin ansa Eibram, ‘Bikoz prom dem tuenti pipol de, ai nogo distroi ebridem pipol wea da taun.’ \p \v 32 Den Eibram i bin sake lastok, ‘Yagar! Pliz gar! Lodbos, no wail po mi, bat laue mi po tok laswan. Kasa ip i gad ten pipol uda meke ebriting wea i prapa stret prant lo yu?’ \p Da AntapGod i bin ansa po Eibram, ‘Bikoz prom dem ten pipol uda meke ebriting wea i prapa stret prant lo God, ai nogo tekemaute laip prom ebri laip pipol wea da taun.’ \p \v 33 Apta da AntapGod i bin pinis tok wea Eibram, da AntapGod bin go ane Eibram bin gobaigen po tent blo em. \c 19 \s1 Lot ane pamle blo em ranwei kuikwan prom Sodom \p \v 1 Demtu einzel bin kesem de lo taun blo Sodom, ane i bin olredi naittaim. Lot, nepiu blo Eibram, i bin sidaun lo doawei blo da geit blo da taun. Ane wen Lot i bin luk demtu einzel, em bin stanap ane spik po demtu. ‘Wiswei?’ Den Lot bin nildaun prant wea demtu, pesdaun po graun. \v 2 Den Lot i spik, ‘Wiswei, ol pren blo mi? Kam gar, ane stap lo aus blo mi solong yutu ken wase leg blo yutu ane slip ya. Den moningtaim yutu ken go.’ \p Bat demtu ansa, ‘No, mitu go slip ya melen wea taun.’ \p \v 3 Bat Lot i bin mina tokstrong, den demtu einzel i bin gri po go insaid aus blo em. Lot i bin meke mina big kaikai, ane em bin kuke bred nogad yis po demtu ane dempla bin lego po kaikai. \p \v 4 Bat bipo demtu einzel bin go po slip, ebri man lo Sodom, ol yangman ane ol oulman, stanap raun lo aus blo Lot. \v 5 Dempla ebriwan i ala po Lot, ‘Wea demtu man uda bin kam po stap lo yu ya tunait? Teke demtu kam po mipla solong mipla ken teke demtu po slip wea demtu.’\fig |src="CO00651b.tif" size="span" ref="Zenasis 19:5" \fig* \p \v 6 Lot i bin go ausaid po dem pipol ane sate doa biain lo em, \v 7 ane spik, ‘Pliz gar! Ol pren blo mi, no meke dem nadakain mina nugud samting. \v 8 Ai gad tu gel uda no bin slip lo man. Yupla mas laue mi po teke demtu kam po yupla solong yupla ken mekem wanem yupla wandem wea demtu. Bat no meke eniting nugud po demtu man ya uda stap wea aus blo mi, bikoz ai mas lugaut demtu.’ \p \v 9 Bat dempla ala po Lot, ‘Gedaut prom rod blo mipla!’ Den dempla bin spik po wananada, ‘Ei! Dis man i ausaidman uda bin kam ya ane nau em wande akt wase em zaz blo mipla!’ Ane dempla bin spik, ‘Wa! So mipla nau go meke monugud samting po yu wiskain mipla go mekem po demtu.’ So dempla bin trai po grabe Lot po broke doa blo em daun. \p \v 10 Bat demtu man de insaid lo dat aus i bin pute an blo demtu go ausaid ane bin grabe Lot kam insaid da aus, ane demtu bin sate da doa biain lo em. \v 11 Ane demtu i bin meke ebridem ai blo dem man uda de wea da doa solong dempla kan luk da doa. So dempla bin gibap po trai po kam insaid. \p \v 12 Den demtu man i bin spik po Lot, ‘Yu gad ol nada pamle ya a? Teke ol tawi blo yu, ol boi ane ol gel blo yu, ane ol nada pipol uda i pamle blo yu ya wea da taun. Teke dempla ebriwan go ausaid prom dis taun. \v 13 Bikoz mitu go mina distroi dis ples. Da stingk blo dis taun i bin singaut kese da AntapGod ane da AntapGod bin sane mitu kam po distroi ebridem pipol blo dis taun.’ \p \v 14 Lot i bin lego go po spik diskain po demtu man uda go kam man blo demtu gel blo em. Em spik po demtu, ‘Kuikwan, kamaut prom dis ples bikoz da AntapGod i ya kam po distroi dis ples.’ Bat demtu bin lap bikoz demtu bin tingk em meke pan po demtu. \p \v 15 Wen i bin stat po deilait, demtu einzel i bin trai po meke Lot po kuikwan kamaut. Demtu bin spik, ‘Teke oman blo yu ane tu gel blo yu ane kuikwan kamaut prom ya. Bambai yupla go wantaim lus wea ebridem nada pipol blo dis taun.’ \p \v 16 Den Lot i bin wase apenap po go. So demtu einzel i bin kese an blo Lot ane pamle blo em bikoz da AntapGod i bin prapa soe gudpasin po Lot. Den demtu einzel i bin teke dempla gudwei go ausaid prom dat taun. \v 17 Wen demtu einzel i bin pinis teke Lot ane pamle blo em go ausaid prom dat taun, demtu einzel i bin spik po dempla, ‘Yupla mas kuikwan ranwei po seibe yuplaselp. No stap ane luk baigen. Wen yupla go, go ane no stap lo da platples blo Zodan Riba. Mata ran antil yupla kese dem il. Bambai yupla go ded.’ \p \v 18 Den Lot i bege demtu einzel, ‘No gar, Lodbos. \v 19 Tru gar! Yutu bin trite mi prapa gudwei, seibe laip blo mi ane yutu bin soe gudpasinwei po mi. Bat ai kan kuikwan ranwei go po dem maunten bikoz ai prait. Bambai nada nugudting i go kese mi wea dem maunten ane ai go ded. \v 20 Yutu luk. I gad wan prapa smol biliz ya klostu so ai ken kuikwan ran go de. Pliz gar, ai ken ran go de solong da laip blo mi i gobi orait a?’ \p \v 21 Wan dem einzel i bin ansa po em, ‘Orait. Ai go meke dis peiba po yu. Ai nogo distroi dat smol biliz. \v 22 Yupla kuikwan, ran go po dat biliz, bikoz ai kan meke eniting antil yupla go kesem de.’ Prom dat taim ol pipol i bin kole dat biliz Zoa, wea i min ‘smolples’. \p \v 23 Da san i bin stat po kamaut wen Lot i bin kesem de wea Zoa. \v 24 Den da AntapGod i bin stat meke ol ot ston wea i gad paia i ban, poldaun wase rein. Ol ot ston i poldaun antap lo demtu taun blo Sodom ane Gomora.\fig |src="co00656b.TIF" size="col" ref="Zenasis 19:24" \fig* \v 25 God i bin distroi demtu taun wea da bali blo Zodan Riba, kile ebridem pipol uda stap wea dem taun ane kile ebrisamting wea i gro lo da graun wea dem taun. \v 26 Bat da oman blo Lot uda bin wagbaut biain lo Lot, em bin luk gobaik po dat taun ane em bin tan kam po solt, ad wase ston. \p \v 27 Eibram i bin lego go prapa elimoning po da ples wea da AntapGod i bin stanap ane tok po Eibram. \v 28 So wen Eibram i bin luk godaun po Sodom ane Gomora ane da lan wea da bali blo Zodan Riba, em bin luk smok go antap prom dem taun wase wan nadakain bigpaia. \p \v 29 I bin demkain wen God i bin mina distroi dem taun blo da bali blo Zodan Riba. God bin mata tingbaut po Eibram wen em bin seibe Lot prom da taun bipo em bin distroi dem taun. \s1 Demtu gel blo Lot i meke badting \p \v 30 Apta wen demting ya i bin apen, Lot bin lego go prom Zoa. Em bin stap wea dem maunten lo tu gel blo em. Em bin prait po stap wea Zoa, so em bin mata stap insaid keib wea tu gel blo em. \v 31 Wantaim, biggel blo Lot i bin spik po smolsisi blo em, ‘Papa blo yumi i oulman nau, ane i nogad no man ya raun po yumi go maret. \v 32 Kam, yumi go meke papa blo yumi dringk tumas wain po kam prapa spak, solong yumi ken slip wea em ane yumi ken meke pamlelain prom em.’ \p \v 33 Dat seim nait, demtu i bin meke papa blo demtu dringk mina plenti wain. Da biggel blo Lot i bin go ane slip wea papa blo em. Bat Lot i no bin sabe wanem biggel blo em bin mekem bikoz em bin prapa spak. \p \v 34 Lo da neks moning, biggel blo Lot i spik po smolsisi blo em, ‘Wa tru! Lasnait ai bin slip wea papa blo mi. Kam, yumi go gibe em dringk gen tunait po mekem prapa spak gen, den yu ken slip wea em solong yumi ken meke pamlelain prom em tu.’ \v 35 Wa! Dat seim naittaim, demtu gen bin meke papa blo demtu spak. Distaim smolsisi bin go ane slip wea papa blo em, ane Lot no bin sabe wanem smolgel blo em bin mekem bikoz em bin prapa spak. \p \v 36 So demtu gel blo Lot i bin kam pamle prom papa blo demtu. \v 37 Da biggel blo Lot i bin bone boi pikinini, kolem Moab.\f + \fr 19:37 \ft \+it Moab\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i seimkain wase dempla spik ‘blo mai Papa'.\f* Em bigate blo dem pipol blo Moab blo tidei. \v 38 Ane da smolgel blo Lot i bin bone boi pikinini kolem Benami.\f + \fr 19:38 \ft \+it Benami\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘boi blo pipol blo mi’.\f* Em bigate blo dem pipol blo Amon blo tidei. \c 20 \s1 Eibram mub go po Gera ane akt dat Sera i sisi blo em \p \v 1 Prom dem prapa spesil bigtri blo Mamre, Eibram i bin mub go libe dat ples biain ane em bin go saut po eria blo Negeb. Em bin stap melen dem ples blo Kades ane Sur wea taun blo Gera. \v 2 Wea dat taim, Eibram bin spik po dem pipol diskain, Sera oman blo em, i sisi blo em. So King Abimalek blo Gera bin singaut po Sera po kam po em ane Abimalek bin meke em po oman blo em. \p \v 3 Dat nait God i bin kam po Abimalek insaid lo drim ane bin spik po em, ‘Prapa tru! Yu go ded sun bikoz dat oman wea yu bin tekem, em i oman blo nada man.’ \p \v 4 Bat Abimalek no bin slip wea Sera yet, so em bin aske God, ‘Yu go stil distroi mi ane pipol blo mi uda no bin meke rongting a? \v 5 Eibram emselp i bin spik po mi, “Sera em i sisi blo mi”, ane Sera emselp bin spik, “Wa, em bala blo mi.” Ai bin meke diswan wea gudat blo mi. Ai no bin meke eniting rong.’ \p \v 6 Den God i bin kip tok po Abimalek insaid wea da drim blo em, ‘Wa, ai sabe yu bin meke disting wea gudat blo yu, ane wa, i bin mi uda bin stape yu prom meke nugudting gense mi. Daswai ai no bin laue yu po slip wea em. \v 7 Taim nau po teke da oman gobaigen po man blo em, bikoz man blo da oman i wan spesilmesizman ane em go prea po yu solong yu nogo ded. Bat ip yu no teke em gobaigen po man blo em, ai spik yu tru, bambai yu go ded, yu ane ol pipol blo yu.’ \p \v 8 Wen i bin elimoning, Abimalek bin gedap ane bin singaut po ol edman blo em po kam. Ane em bin spik po dempla ebriting wanem i bin apen lo drim blo em. Dempla bin prapa nadakain prait. \v 9 Den Abimalek bin spik po teke Eibram kam po em ane em bin tok rapwei po Eibram diskain, ‘Wanem disting yu bin mekem po mipla? Ai no bin meke eni nugudting po yu. Bat tok blo yu bin meke mi ane pipol blo mi po meke wan prapa nugudting. Nobodi spostu meke ol nugud samting wiskain yu bin mekem po mi. \v 10 Watpo yu bin meke disting po?’ \p \v 11 Eibram i bin ansa po King Abimalek, ‘Ai bin meke diswan bikoz ai bin tingk, ol pipol ya lo dis ples i no lisen ane pole God. Ai bin tingk dempla go kile mi solong ol ken teke oman blo mi. \v 12 Ane wa, em i prapa sisi blo mi. Mitu gad seim papa bat dipren mama, den apta ai bin maret em. \v 13 Ane wen God i bin spik mi po wagbaut go ane libe da aus blo papa blo mi biain, ai bin spik po oman blo mi po lugaut mi ane spik po ebri pipol demkain, ai bala blo em.’ \p \v 14 Apta wen Eibram bin pinis dis tok, Abimalek bin teke plenti sip ane buluk, ane man ane oman sleib go gibem po Eibram ane wantaim i bin teke Sera gobaigen po Eibram. \v 15 Den Abimalek bin spik po Eibram, ‘Wa! Luk ebriwea lo dis ples ya wea ai bos. Yu ken stap eniwea wea yu wandem.’ \p \v 16 Den Abimalek bin spik po Sera, ‘Tru gar. Ai gibe bala blo yu 1,000 pis blo silba. Diswan i po soe ebri pipol blo yu, yu no bin meke eniting rong. Ai no bleime yu.’ \p \v 17-18 Da AntapGod i bin prapa stape ebri oman uda stap wea aus blo Abimalek bikoz em i bin teke Sera, oman blo Eibram. Den Eibram i prea nau po God, ane God bin wantaim gibe Abimalek baik da strong po meke pikinini ane wantaim meke oman blo em ane ol oman sleib kamgud solong dempla ken bone beibi. \c 21 \s1 Sera i bone Aizak \p \v 1 Da AntapGod i bin mekem po Sera wiskain da AntapGod bin spik em go mekem. \v 2 Sera bin pamle ane em bin bone boi pikinini prom Eibram wen Eibram bin oulman. Disting i bin apen da seimkain wiskain wen God bin tok pas po Eibram. \v 3 Eibram bin kole boi pikinini blo em, Aizak. \v 4 Wen Aizak i bin eitdei oul, Eibram i bin kate poskin blo Aizak wiskain God i bin oda Eibram po mekem. \v 5 Eibram i bin 100 iya oul wen Aizak i bin bon. \p \v 6 Sera i bin spik, ‘God i bin meke mi nadakain api, ane meke mi lap. Ebriwan uda go lisen dis tok, dempla gobi api bikoz ai api.’ \v 7 Ane Sera i bin spik gen, ‘Nobodi bin tingk ai go gad pikinini prom Eibram. Wa! Ai bin bone boi pikinini prom Eibram ane em i oulman.’ \s1 Eibram i seswei Eiga ane Ismaiel \p \v 8 Aizak bin kam boi nau ane em i nomo dringke susu, so Eibram bin meke big kaikai lo seimtaim. \v 9 Melen da big kaikai, Sera i bin luk da boi blo Eiga, oman sebant blo em. Eiga em i Iziptoman. Da boi blo Eiga bin moke Aizak. \v 10 Sera bin tok strong po Eibram, ‘Seswei da sebant oman ane boi blo em go ausaid, bikoz ai no wande demtu go kese eni gudsamting blo yu. Mata boi blo yu Aizak, go kese ebri gudsamting blo yu.’ \p \v 11 Eibram bin prapa atso bikoz Ismaiel i bin pikinini blo em tu. \v 12 Bat God i bin spik po Eibram, ‘Yu no atso po da boi pikinini ane sebant oman blo yu prom wanem Sera bin spik po yu. Mata mekem bikoz yu go gad pamlelain tru Aizak. \v 13 Bat ai go meke boi blo Eiga kam bigate blo wan bigmob pipol uda stap wea dempla oun kantri, bikoz em boi blo yu.’ \p \v 14 Wa, neks moning, Eibram i bin gedap prapa eli, ane em bin meke ol kaikai redi ane teke wan skinbaig prapa pulap wea wata ane em bin gibem po Eiga. Em bin pute dem samting lo solda blo Eiga ane bin spik po demtu po go ane libe aus blo Eibram biain. So Eiga ane boi blo em bin lego go ane demtu bin wagbaut eniwea lo da dezet eria blo Bisiba. \p \v 15 Wen wata insaid da skinbaig bin pinis, Eiga i bin libe boi blo em andanit wea wan smoltri po seid. \v 16 Den Eiga bin go ane sidaun stret kros prom em, no prapa longwei. I bin baut 100 mita ane em tok po emselp, ‘Yagar! Ai no wande witnis dis pikinini po ded.’ Ane wen em bin sidaun kros prom da pikinini em bin stat po krai.\fig |src="CO00659B.TIF" size="span" ref="Zenasis 21:16" \fig* \p \v 17 Ane God bin lisen krai blo da pikinini, ane da einzel blo God i bin singaut po Eiga prom antap, ane em spik, ‘Eiga! Aukam yu wori? No prait. God i bin lisen da krai blo da boi blo yu. \v 18 Stanap! Kese an blo da boi pikinini klostu. Ai go meke em bigate blo wan prapa bigmob pipol uda stap wea dempla oun kantri.’ \p \v 19 Den God i bin meke Eiga po paine wan wel wea i gad wata insaid. Eiga bin go ane em bin pilemap da skinbaig wea wata ane em bin go gibe pikinini wata po dringk. \p \v 20 God i bin lugaut da pikinini antil em bin bigman. Em bin stap wea da dezet eria blo Paran ane em bin kam prapa gud po anting lo bounaro. \v 21 Dat taim wen Ismaiel i bin stap lo da dezet eria blo Paran, mama blo em i bin mekem stret po wan Iziptoman po kam oman blo Ismaiel. \s1 Eibram i meke strong griment wea king blo Gera \p \v 22 Lo dat seimtaim nau King Abimalek ane Paikol, uda da bos blo ol amiman blo Abimalek, bin kam yan lo Eibram. King Abimalek i bin spik po Eibram, ‘Ai sabe God i elpe yu lo ebrisamting yu mekem. \v 23 Wa. Yu mas meke strongpromis prant wea God. Yu nogo meke ol nugud samting gense mi ane ol pikinini blo mi ane gense ol pamlelain blo mi. Ai bin meke gudpasin po yu, so yu mas meke gudpasin po mi ane po ol pipol blo dis kantri blo mi, bikoz yu stap ya wase ausaidman.’ \p \v 24 Den Eibram i bin ansa, ‘Wa! Prant wea God ai go mekem wanem yu bin wande mi po mekem.’ \v 25 Den Eibram bin komplein po Abimalek diskain, em no bin laik wiskain sam dem sebant blo Abimalek bin sanewei sam sebant blo em prom wan wel. \p \v 26 Abimalek bin ansa po Eibram, ‘Ai no sabe uda bin meke disting. Watpo yu no bin spik mi disting? Diswan pastaim ai lisen dis tok.’ \p \v 27 Den Eibram bin teke ol sip, ane ol buluk ane em bin gibem po Abimalek ane demtu bin meke kontrak. \v 28 Den apta, Eibram bin teke nada seben yang omansip ane putem go wansaid. \v 29 Ane Abimalek i bin spik po Eibram, ‘Aukam yu bin pute dem seben yang omansip go wansaid?’ \p \v 30 Eibram ansa gobaigen po Abimalek, ‘Yu mas teke dem seben yang omansip prom mi, solong wen yu teke dem sip i go soe ebribodi, ai bin digine dat wel.’ \v 31 Tru gar, da ples i bin kolem Bisiba. Bisiba i min ‘wel blo promis’, bikoz i bin de demtu bin gri po mekem wanem demtu bin spik demtu go mekem. \p \v 32 Apta nau wen Eibram ane King Abimalek bin pinis meke strongpromis de lo Bisiba, Abimalek ane Paikol da bos blo dem amiman blo King Abimalek, i bin gobaigen wea da ples blo dem pipol blo Pilistia. \v 33 Den apta nau Eibram bin plante wan tamarisktri de lo Bisiba ane Eibram i bin wosip da AntapGod, da longlaip God. \v 34 Eibram i bin stap wase ausaidman po longtaim lo da ples blo dem pipol blo Pilistia. \c 22 \s1 God i wande luk ip Eibram i prapa bilib wea Em \r (Matiu 3.17, 17.5; Mak 1.11, 9.7; Luk 3.22, 9.35; Leta 2 prom Pita 1.17) \p \v 1 Wen Eibram i bin stap de gudwail, God i bin meke samting po em po luk ip em i stil bilib lo God. \p God i bin spik po em, ‘Eibram!’ \p Ane Eibram i ansa gobaigen po God, ‘Wa. Ai ya AntapGod. Wiswei?’ \p \v 2 ‘Boi blo yu, Aizak, wea yu prapa gad tumas lab po em, yutu mas go po da ples wea ol pipol kolem Moria. Wen yutu kesem de, yu mas kile boi blo yu ane banem antap lo olta po wosip mi. Yu mas mekem lo wan maunten wea ai go soe yu.’ \p \v 3 Prapa elimoning, neksdei, Eibram bin gedap prom slip, ane meke dongki redi, teke tu sebant, ane teke boi blo em, Aizak. Em bin kate paiwud po da banopring, ane ol i bin lego go po da ples wea God i bin soe em po go. \v 4 Lo namba tri dei wen ol bin stil wagbaut, Eibram i bin luk ane em bin tekenotis da maunten bat i bin stil longwei. \v 5 Den Eibram bin spik diskain po tu sebant blo em, ‘Stap ya wea dem dongki. Mi ane boiwan go lego go de. Mitu go wosip God, den mitu go kambaigen po yutu.’ \p \v 6 Eibram bin teke paiwud po banopring ane bin gibem po Aizak po karem, ane em emselp bin kare da naip ane ot asis po state da paia. Wa! Demtu bin wagbaut go tugeda. \v 7 Aizak spik po papa blo em, ‘Papa?’ \p Ane Eibram ansarem, ‘Wiswei mai boi?’ \p Ane Aizak spik po papa blo em, ‘Prapa tru. Yumi gad ot asis po state paia ane yumi gad naip, bat wea da smolsip po kilem ane banem antap lo olta.’ \p \v 8 Eibram i bin ansa, ‘Mai boi, God emselp i go gibe da smolsip po kilem ane banem antap lo olta po wosip God.’ Apta nau demtu i bin wagbaut go tugeda. \p \v 9 Wen demtu bin kese da ples wea God bin spik po Eibram, em bin meke olta ane bin meke dem paiwud stret antap lo olta. Eibram bin taite an ane leg blo Aizak, ane em bin meke em leidaun antap lo dem paiwud, antap lo olta. \v 10 Den Eibram bin grabe da naip po kile da boi blo em.\fig |src="CO00663b.tif" size="span" ref="Zenasis 22:10" \fig* \v 11 Bat da einzel blo da AntapGod bin singaut po Eibram prom eben kamdaun, ane da einzel bin singaut prapa laudwan diskain, ‘Eibram! Eibram!’ \p Ane Eibram i ansa, ‘Ai ya God. Wiswei?’ \p \v 12 Da einzel i spik, ‘Stap! No kile da boi o meke eniting po em. Ai sabe nau yu prapa lisen ane pole God bikoz yu soem yu redi po kile da boi ane banem antap lo da olta po wosip mi.’ \p \v 13 Ane Eibram i bin luk go wansaid ane em bin luk i bin gad wan mansip, pas lo wan smoltri wea on blo em. Eibram bin go ane grabe da mansip ane em bin kile em ane banem antap lo da olta po wosip God. Da sip i bin teke da ples blo da boi.\fig |src="bk00008b.tif" size="col" ref="Zenasis 22:13" \fig* \v 14 Den prom dat taim, Eibram i bin kole dat ples ‘Da AntapGod emselp i go gibem’. Ol pipol i stil spik diskaintaim, ‘Lo maunten blo da AntapGod, em i go gibem.’ \p \v 15 Da einzel blo da AntapGod i bin singaut gen po Eibram prom eben, \v 16 ane God i bin spik, ‘Maiselp ai go meke disting. Diswan i wanem da AntapGod i spik. Bikoz yu bin lisen po mi ane no bin kipe boi blo yu prom mi, \v 17 ai go blese yu nau, ane ai go meke ol pamlelain blo yu mina plenti wase dem sta lo skai, ane wase san wea ol sanbis. Ane ol pamlelain blo yu i go prapa smase dem pipol uda no laik dempla ane gobi bos blo siti blo dempla. \v 18 Tru ol pamlelain blo yu, God i go blese ebridem pipol wea ert bikoz yu bin mina prapa lisen po mi.’ \p \v 19 Den Eibram ane Aizak bin wagbaut gobaigen po demtu sebant, ane dempla ebriwan bin lego go tugeda gobaigen po Bisiba ane Eibram bin stap de wea Bisiba. \p \v 20 Apta wen dem samting ya wea i bin apen, niuz i bin kam po Eibram ane i bin diskain; Milka oman blo Nao, bala blo Eibram i bin gad eit boi pikinini. \v 21 Uz bin pas boi pikinini, Buz bala blo em, Kemuel i papa blo dem pipol blo Aram, \v 22 Kesed, Azo, Pildas, Zidlap, ane Betuel. \v 23 Betuel i bin kam papa blo Ribeka. Milka bin bone dem eit boi pikinini ya po Nao. \v 24 Ane da sekan oman blo Nao i bin Ruma uda bin bone po boi pikinini, Teba, Gam, Taias, ane Maka. \c 23 \s1 Sera i bin lus ane Eibram bin baie wan beriolples \p \v 1 Sera i bin 127 iya oul wen em bin lus. \v 2 Em bin lus de lo da siti blo Kiriataba (wea nau i kolem Ebron) wea lan blo Kanan. Eibram i bin go insaid po tent po luk bodi blo Sera. Em bin nadakain sorewan gar, ane Eibram bin prapa krai po em. \p \v 3 Eibram i bin gedap prom bodi blo Sera, ane em bin go po da mitingples blo dem bigman blo dem pipol blo It, ane apta, em bin spik diskain, \v 4 ‘Ai ausaidman, ai nogad no lan ya lo yupla. Spik eni prais po mi po baie smol lan po bere oman blo mi gar.’ \p \v 5 Dem pipol blo It bin ansa baigen po Eibram diskain, \v 6 ‘Mai bos, lisen ya po mipla, yu prapa bigman ya wea mipla. Bere oman blo yu lo eni dem prapa gud beriolples blo mipla. Eniwan ane ebriwan prom mipla i nadakain api po gibe yu beriolples, solong yu ken bere em.’ \p \v 7 Eibram bin gedap ane baudaun wea rispekt po dem pipol blo It, dem pipol blo da lan. \v 8 Eibram i bin spik po dempla, ‘Ip yupla mina laue mi po bere oman blo mi ya, den lisen ya, ane plizgar aske Epron, boi blo Zoar, \v 9 solong em mait selem po mi da keib de wea Makpela, wea em i bos. Diswan i wea lan blo em. Po da pul prais, laue em po selem po mi ya prant wea yupla, ane dat beriolples i gobi samting blo mi.’ \p \v 10 Den Epron i bin sidaun lo dem pipol blo It. Ane Epron i bin ansa po Eibram wea da mitingples blo dem pipol blo It, prant lo ebriwan uda bin wea da dowei blo geit blo da taun. Em i bin spik diskain, \v 11 ‘Bos blo mi, lisen po mi. Ai gibe dis ples priwan po yu, ane ai gibe yu dis keib priwan insaid dis ples. Prant lo dem pipol blo mi, ai gibem priwan po yu po bere oman blo yu.’ \p \v 12 Den Eibram baudaun gen wea rispekt po dem pipol blo dat lan. \v 13 Eibram ansabaik po Epron wea da mitingples blo dem pipol. Em bin spik, ‘Pliz gar. Mata lisen po mi! Ai go pei pul prais po da lan. Teke da mani solong ai ken bere oman blo mi de lo dat ples.’ \p \v 14 Nau Epron i ansa gobaigen po Eibram diskain, \v 15 ‘Mai bos, lisen po mi. Da prais blo lan i 400 pis blo silba. Bat yumi tu pren. Mitu mas no woribaut prais. Yagar. Go ane bere oman blo yu.’ \p \v 16 Eibram i bin gri wea Epron. Em bin gibem po Epron dem pis blo silba wea Epron bin kolem. Eibram bin mekem prant wea dem bigman blo dem pipol blo It. I bin 400 pis blo silba ane i bin stret wea weit wea ol biznisman i mekem wea maketples. \p \v 17 Wa! Dat lan blo Epron, wea Makpela, i bin lo istsaid blo da ples blo Mamre. Da lan wea i bin gad da keib insaid ane ebri tri wea dat lan i bin \v 18 kam lan blo Eibram. Dis griment i bin apen prant wea ebriwan lo da mitingples blo dem pipol blo It. \v 19 Apta nau, wen Eibram i bin pinis baie lan, em bin go ane bere oman blo em Sera, insaid da keib blo da lan blo Makpela. Diswan prapa klostu po Mamre wea nau i kolem Ebron, wea lan blo Kanan. \v 20 Da lan ane keib insaid wea da lan i bin kam lan blo Eibram, wea em bin baiem prom dem pipol blo It, po bi beriolples blo ol pipol blo em. \c 24 \s1 Aizak i maret Ribeka \p \v 1 Taim i bin pas ane Eibram i bin kam prapa oulman nau, ane da AntapGod i bin meke ol gudsamting po ebriting Eibram i bin mekem. \p \v 2 Wandei, Eibram i bin spik po da bossebant blo em uda bos blo ebrisamting blo em. ‘Yagar. Pute an blo yu lo leg blo mi\f + \fr 24:2 \ft Diswan i bin da wei blo dem Zuwispipol wen dempla meke promis wea i prapa kan seinzem.\f* \v 3 ane ai go meke yu po promis disting po mi prant wea AntapGod, da God uda bin meke skai ane ebriting antap lo skai ane lan ya daun. Ai wande yu po promis yu nogo meke boi blo mi Aizak gad oman prom dem pipol blo Kanan wea ai stap ya melen dempla. \v 4 Bat yu mas go po kantri blo mi ane po ol kazen blo mi ane teke wan oman kam po Aizak, boi blo mi.’ \p \v 5 Dat bossebant bin ansabaik po Eibram, ‘Wiswei ip da oman no wande kambaik wea mi po dis lan? Yu go wande mi po teke boi blo yu gobaigen po dat lan prom wea yu bin kamaut a?’ \p \v 6 Eibram bin spik po bossebant blo em, ‘No! Yu prapa meikso po no teke boi blo mi gobaigen de. \v 7 Da AntapGod, God uda bin meke skai ane ebriting antap wea skai, i bin teke mi prom ol pamle blo papa blo mi ane prom da ples wea ai bin bon. Da AntapGod i bin spik, em go meke disting po mi diskain, “Po pamlelain blo yu, ai go gibe dis kantri.” Em go sane einzel blo em po go pas, ane yu go teke wan oman kambaigen po boi blo mi prom dat ples. \v 8 Bat ip da oman no wande kam wea yu, den yu mas no meke disting wea yu bin promis yu go mekem po mi. Bat yu mas no teke boi blo mi gobaigen po dat ples.’ \p \v 9 Den da bossebant i pute an blo em lo leg blo Eibram, ane em bin promis em go meke disting po Eibram wiskain Eibram i bin odarem po mekem. \v 10 Den da bossebant blo Eibram bin teke ten kamal blo Eibram ane bin stat lego go nau ane em bin kare olkain gudsamting prom bos blo em. Em bin pres go po da taun wea Nao, bala blo Eibram, i bin stap wea nowessaid blo kantri blo Mesapotamia. \v 11 Wen da bossebant blo Eibram i bin kesem de, em bin meke dem kamal leidaun ausaid prom taun klostu lo wan wel wea i gad wata. I bin leit aptanun nau ane i bin seimtaim wen ol oman i go ausaid prom taun po teke ol wata. \p \v 12 Ane da bossebant blo Eibram i bin prea diskain, ‘AntapGod, God blo Eibram, pliz elpe mi gar po paine oman po boi blo em Aizak. Ane soe lab blo yu po bos blo mi. \v 13 Ai ya stanap wea dis wel ane dem yangoman blo dis taun, uda no sabe man, ol i ya kam nau po teke wata. \v 14 Ai go aske wan dem oman po gibe mi wata po dringk prom big watazag blo em. Ip em gibe mi dringk ane em wande gibe dringk po dem kamal, den ai go sabe em da rait oman, da wan yu bin suzem po oman blo Aizak. Wen i go apen diskain, ai go sabe yu bin soe lab blo yu po Eibram.’ \p \v 15 Bipo da bossebant blo Eibram i bin pinis prea po da AntapGod, wan yangoman i bin kam ausaid prom taun. Em bin kare wan big watazag antap lo solda blo em. Neim blo em i Ribeka. Ribeka em i gel blo Betuel. Betuel i bin boi blo Nao, bala blo Eibram ane oman blo Nao i bin Milka. \v 16 Ribeka i bin nadakain gudluking gel uda no bin slip wea man yet. Em bin godaun po da wel, pilemap big watazag blo em. Ane wen em bin kam antap gen \v 17 da sebant blo Eibram bin ran go po mite em ane spik diskain po em, ‘Pliz gar. Yu ken gibe mi smol wata po dringk prom watazag blo yu?’\fig |src="CO00668B.TIF" size="span" ref="Zenasis 24:17" \fig* \p \v 18 Em ansa, ‘Wa! Dringk gar.’ Ane em bin kuikwan pase da big watazag godaun prom solda blo em, ane kesem wail da man i bin dringk. \v 19 Wen em bin pinis gibe da bossebant blo Eibram wata po dringk, em bin spik, ‘Ai go wantaim teke ol wata kam po dem kamal antil dempla go gad nap po dringk tu.’ \v 20 Apta em kuikwan kapsaid ol wata ausaid prom da big watazag po dem dringking konteina blo dem kamal, em bin ran go po da wel po teke mo wata kam. Em bin kip teke mo wata antil dem kamal i bin gad nap po dringk. \p \v 21 Da bossebant blo Eibram i bin stap kuaiat, no tok, mata wase da yangoman po paindaut ip da AntapGod i bin suze em po bi oman blo Aizak. \p \v 22 Wen dem kamal i bin gad nap wata po dringk, da bossebant blo Eibram i bin teke wan prapa dia gold ring ane putem wea nos blo da yangoman ane tu big gold breislet putem wea tu an blo em. \p \v 23 Da bossebant blo Eibram i bin tok po em diskain, ‘Mai gel. Uda papa blo yu? Yu tingk i gad nap rum wea aus blo papa blo yu po mi ane ol man blo mi po slip, mata po wan nait a?’ \p \v 24 Da yangoman i bin ansa diskain gobaigen, ‘Ai gel blo Betuel ane Betuel em boi blo Nao ane Milka, ate blo mi. \v 25 Mipla gad speis po yupla ebriwan po stap wea mipla, ane mipla gad ol speis po ol dem kamal ane i gad ol kaikai po dem kamal tu.’ \p \v 26 Den bossebant blo Eibram i bin baudaun, pesdaun ane em bin wosip da AntapGod \v 27 ane em bin tok po emselp, ‘AntapGod yu prapa gud, yu da God blo Eibram, wea yu no bin luk wansaid po soe lab blo yu ane gudpasin blo yu po bos blo mi. AntapGod, yu bin meke mi wagbaut kam stret lo da rod go po da aus blo kazenbala blo bos blo mi.’ \p \v 28 Den da yangoman bin ran go po aus blo mama blo em ane em bin spik po dempla ebriting wanem i bin apen. \v 29 Ribeka i bin gad wan bigbala neim Laban. \v 30 Wen Laban bin luk dia gold nosring, ane demtu big gold breislet wea tu an blo sisi blo em, ane wen em bin lisen dem tok blo sisi blo em, Laban i bin lego go po da bossebant blo Eibram. Em bin stil stanap lo dem kamal wea da wel. \v 31 Laban i spik po da sebant blo Eibram, ‘Alo gar, mai pren. Da AntapGod i bin blese yu. Yagar, i no rait po yupla po weit ya ausaid dis taun. Kam. Ai bin pinis meke speis redi ane ples po dem kamal.’ \p \v 32 Den da bossebant blo Eibram i bin go insaid da aus, ane Laban i bin tekemaute ol samting prom dem kamal, ane meke ol gud speis po ol kamal po slip ane gibe dem kamal kaikai. Den Laban i bin teke wata kam po da bossebant blo Eibram ane dem man blo em, po wase leg blo dempla. \v 33 Den em bin sete teibol pute ol kaikai antap. Bat da bossebant blo Eibram i spik diskain, ‘Ai nogo kaikai antil ai go spik wanem ai bin kam ya po.’ \p Laban i ansa, ‘Wa. Wiswei?’ \p \v 34 Da bossebant blo Eibram i ansa, ‘Ai da bossebant blo Eibram. \v 35 Da AntapGod i bin blese bos blo mi ane em gad ol nadakain plenti samting. Da AntapGod i bin gibe em tumas sip, gout ane ol plenti buluk ane kau, ane ol mina tumas silba ane mina tumas gold, ol plenti man ane oman sebant, ane plenti kamal, ane ol dongki. \p \v 36 ‘Ane Sera oman blo da bos blo mi Eibram, em bin bone pikinini. Em i bigman nau ane Eibram i bin gibe boi blo em ebri gudsamting wea em i gad. \v 37 Bos blo mi bin meke mi po promis disting ya po em. Em bin spik po mi, “Yu nogo meke Aizak gad oman prom dem pipol blo Kanan, wea ai stap ya melen dempla. \v 38 Bat yu go po pipol blo papa blo mi, po ol kazenbala blo mi ane teke wan oman kam po boi blo mi Aizak.” \p \v 39 ‘Ai bin spik po bos blo mi, “Wiswei ip da oman no wande kambaigen lo mi a?” \v 40 Bat, bos blo mi, Eibram, i bin ansa ane spik diskain po mi, “Da AntapGod uda meke ebriting wea laip blo mi, i go mekem. Em i go sane einzel blo em go wea yu, solong da einzel go soe uda i gobi oman blo Aizak. Yu go teke wan oman kam po boi blo mi prom ol kazen blo mi, prom ol pipol blo papa blo mi. \v 41 Wen yu go go po ol kazenbala blo mi ane ip dempla nogo gibe da yangoman po yu, yu mas no meke disting wea yu bin promis yu go mekem po mi.” \p \v 42 ‘Ai bin kam tidei po da wel, ane ai bin prea, “AntapGod, God blo Eibram. Yagar. Mata yu ken soe mi da oman blo Aizak. \v 43 Ai ya stanap wea dis wel. Wen wan yangoman uda i no sabe man i go kam ausaid po teke wata, ai go aske em po smol dringk prom big watazag blo em. \v 44 Ip em go gibe mi ane ol kamal blo mi wata po dringk, yu laue em po kam da oman wea da AntapGod bin suzem po boi blo bos blo mi.” \p \v 45 ‘Bipo ai bin pinis prea kuaiatwan, Ribeka i bin kam ausaid wea big watazag antap lo solda blo em ane em bin lego godaun po da wel po teke wata. Ai bin spik diskain po em, “Pliz gar. Yu ken gibe mi smol wata po dringk a?” \v 46 Em bin kuikwan pute da big watazag godaun prom solda blo em ane em bin spik diskain, “Dringk gar ane ai go wantaim gibe wata po dem kamal blo yu tu.” Den apta ai bin dringk wata, em bin wantaim gibe wata po dem kamal blo mi po dringk. \p \v 47 ‘Den ai bin aske em, “Mai gel, uda papa blo yu?” Em bin ansa, “Ai gel blo Betuel ane Betuel i boi blo Nao ane Milka, ate blo mi.” Ai bin pute ring wea nos blo em ane demtu breislet wea tu an blo em. \p \v 48 ‘Den ai bin baudaun pesdaun ane wosip da AntapGod, ane ai bin spik, “AntapGod yu prapa gud, yu God blo bos blo mi Eibram.” Ai eso em po teke mi kam stret po da rait ples, po wel blo bala blo bos blo mi, solong ai ken aske wan oman blo dis aus po kam oman blo boi blo em. \v 49 Wa, diskaintaim, ip yupla go meke ol samting lo gudwei ane prapawei po bos blo mi, spik mi gar! Ip yupla nogo mekem, spik mi solong ai go trai luk wanem nau ai go mekem.’ \p \v 50 Den Laban ane Betuel bin ansa da bossebant blo Eibram diskain, ‘Wa. Ip da AntapGod bin meke diswan, wel mipla kan meke nating. \v 51 A wa! Ribeka em ya. Teke em ane go. Meke em po kam oman blo Aizak, boi blo bos blo yu, wiskain da AntapGod bin spik.’ \p \v 52 Wen da bossebant blo Eibram i bin lisen wanem dempla bin spik, em bin baudaun ane bin wosip da AntapGod. \v 53 Ane bossebant blo Eibram i bin tekemaute ol nais samting blo silba ane gold po werem wea bodi ane ol klos, ane em bin gibem po Ribeka. Em wantaim gibe ol mina prapa dia samting po bala blo Ribeka ane mama blo em. \p \v 54 Den apta, bossebant blo Eibram ane ol man blo em bin kaikai, ane dempla bin slip de po wan nait. \p Wen bossebant blo Eibram ane ol man blo em bin gedap moningtaim nau, da bossebant bin spik diskain po bala ane mama blo Ribeka, ‘Pliz gar. Sane mi po gobaigen po da bos blo mi.’ \v 55 Bala ane mama blo Ribeka bin ansa, ‘Laue Ribeka po stap ya sotwail wea mipla po baut ten dei, den apta em ken go.’ \p \v 56 Bat da bossebant blo Eibram ansa po demtu diskain, ‘No meke mi stap bikoz da AntapGod i bin meke mi paine da oman po Aizak, boi blo bos blo mi. Laue mi po go, solong ai ken gobaigen po da bos blo mi.’ \p \v 57 Bala ane mama blo Ribeka i bin spik diskain po da sebant, ‘Mitu go singaut Ribeka kam po aske em wiswei em tingk.’ \v 58 Ane demtu bin ala po Ribeka po kam ane demtu aske em diskain, ‘Wiswei yu tingk, yu wande go wea dis man a?’ \p Em bin ansa po demtu diskain, ‘Wa! Ai wande go.’ \p \v 59 So pamle blo Ribeka i bin sane Ribeka ane oman uda bin groemape Ribeka prom wen em bin beibi, po go wea bossebant blo Eibram ane dem man blo em. \v 60 Ane pamle blo Ribeka bin blese Ribeka, ane dempla i bin spik diskain: \q1 ‘Sisi blo mipla, mait yu go kam mama \q2 blo ol prapa plenti pipol! \q1 Mait ol pamlelain blo yu \q2 go smase dem pipol uda enami blo yupla.’ \b \p \v 61 Den Ribeka ane dem oman sebant blo em, bin klaimap antap lo dem kamal, ane ol bin lego gobaigen wea bossebant blo Eibram ane dem man blo em.\fig |src="LB00040B.tif" size="col" ref="Zenasis 24:61" \fig* \p \v 62 Baut seimtaim nau Aizak i bin kam prom Bilairoi.\f + \fr 24:62 \ft \+it Bilairoi\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘Da wel blo da Laipwan uda luk mi’.\f* Ane em i bin stap lo eria blo da Negeb. \v 63 Wen i bin kam leit aptanun nau, Aizak i bin go po wagbaut tingk lo wan klia ples, ane wen em bin luk go longwei, em bin luk ol kamal wagbaut kam. \v 64 Ane wen Ribeka bin luk go longwei em bin luk Aizak. Em bin kuikwan godaun prom da kamal. \v 65 Den em bin spik diskain po bossebant blo Eibram, ‘Ei! Uda dat man lo dat ples de, ane em ya wagbaut kam po mipla?’ \p Da bossebant i bin ansa, ‘Diswan i bos blo mi. Neim blo em Aizak.’ Den Ribeka i bin tekemaute da edskap blo em ane em bin kabare pes blo em. \v 66 Da bossebant blo Eibram i bin yan po Aizak ebrisamting wanem em bin mekem. \p \v 67 Den Aizak i bin teke Ribeka go insaid tent blo mama blo em Sera, da seim tent wea em bin stap insaid wen em bin laip. Aizak bin kam man blo Ribeka ane Ribeka em bin kam oman blo Aizak. Ane Aizak bin prapa laik Ribeka ane Ribeka bin mekem pilgud, bikoz Aizak i bin stil pil mina sore bikoz mama blo em bin lus, ane em bin api nau. \c 25 \s1 Eibram i lus \p \v 1 Eibram bin gad nada oman apta Sera. Neim blo em Ketura. \v 2 Em bin bone siks boi pikinini po Eibram ane kole dempla, Zimran, Zoksan, Medan, Midian, Isbak ane Sua. \v 3 Zoksan i bin papa blo Siba ane Dedan. Ane dem pamlelain blo Dedan i bin dem pipol blo Asur, Letus ane dem pipol blo Lium. \v 4 Dem boi pikinini blo Midian i bin Epa, Eper, Anok, Abida, ane Elda. Ebri demwan ya i bin ol pikinini blo Ketura. \p \v 5 Eibram i bin meke main blo em po gibe ebri gudsamting blo em po Aizak. \v 6 Bat po dem boi pikinini blo ol dem nada oman blo Eibram, wen Eibram bin stil laip em bin gibe ol mina gudsamting po dempla. Den em bin sanewei dempla prom boi blo em Aizak, go po dem lan lo istsaid. Eibram no bin wande dempla po stap lo seimples wea Aizak i bin stap. \p \v 7 Eibram i bin kese 175 iya oul. \v 8 Eibram i bin prapa oulman wen em bin lus. Em bin gad prapa long ane gudlaip. Wen em bin ole laswin blo em, em bin go ane zoine ol pamle blo em uda bin pinis ded. \v 9 Tu boi blo Eibram, Aizak ane Ismaiel i bin bere em insaid lo da keib blo Makpela wea lan blo Epron. Epron em i boi blo Zoar da It man, ane dis lan i bin lo istsaid blo Mamre. \v 10 Diswan lan wea Eibram i bin baiem wea da mitingples blo dem pipol blo It. Demtu bin bere em de wea Sera, oman blo em. \v 11 Apta wen Eibram bin ded, God i bin meke ol mina prapa gudsamting po Aizak. Ane Aizak bin go po stap de lo Bilairoi wea eria blo Negeb. \s1 Ismaiel gad tuelb boi pikinini \p \v 12 Diswan ya stori blo pamlelain blo Ismaiel. Mama blo Ismaiel i bin Eiga da sleib oman, wea Sera uda bin gibem po Eibram po bi nada oman po em. \v 13 Ya nau dem neim blo dem boi pikinini blo Ismaiel. Neim blo dempla i stat prom da bigwan wen dempla bin bon. Nebaiot, em pas boi blo Ismaiel, ane Kedar, Adbil, Mibsam, \v 14 Misma, Duma, Masa, \v 15 Adad, Tema, Zetur, Napis, ane Kedema. \v 16 Prom dem tuelb boi pikinini dem tuelb pamlelain bin stat. Ebriwan kare neim blo dempla oun pamlelain ane dempla stap lo dempla oun ples. \v 17 Ismaiel i bin kese 137 iya oul. Em bin ole laswin blo em ane em bin zoine ol pamle blo em uda bin pinis ded. \p \v 18 Dem pamlelain blo Ismaiel bin lego go po stap lo da lan melen wea Abila ane Sur. Dis lan i lo istsaid lo kantri blo Izipt, wea da bigrod wea i go po lan blo Asu. Ane Ismaiel ane pamlelain blo em i bin stap nada ples prom dem nada pamlelain blo Eibram bikoz ol bin gense wananada. \s1 Iso ane Zekop bin bon \p \v 19 Diswan ya stori blo pamlelain blo Aizak. Em boi blo Eibram ane Eibram bin papa blo Aizak. \v 20 Wen Aizak bin kese 40 iya oul, em bin kam man blo Ribeka. Ribeka bin gel blo Betuel. Betuel em man blo Aram prom kantri blo Mesapotamia ane Ribeka i bin gad wan bala neim Laban. \p \v 21 Aizak bin prea po AntapGod po aske da AntapGod po elpe oman blo em bikoz em no bin gad pikinini yet. Ane da AntapGod i bin mekem wanem Aizak i bin aske em po mekem, ane apta, Ribeka i bin kam pamle wea tuin. \v 22 Dem boi pikinini i bin prapa pus gense wananada insaid beli blo Ribeka. I bin wase demtu pait gense wananada. Ane Ribeka bin aske da AntapGod diskain, ‘Aukam disting i apen po mi?’ \p \v 23 Ane da AntapGod i bin spik po Ribeka, ‘Yu gad tu boi pikinini insaid beli blo yu ane demtu go kam tu ate blo tu dipren dipren pamlelain blo pipol. Demtu boi pikinini wea i go kamaut prom yu, demtu go gad pikinini ane dempla pamlelain go prapa pait gense wananada. Pamlelain blo wan boi pikinini i gobi mostrong den pamlelain blo da nadawan. Da pas boi pikinini i go kam sebant blo da las boi pikinini.’ \p \v 24 Wen i bin taim blo Ribeka po bon, em bin bone tu beibi. \v 25 Pas boi pikinini i bin kamaut gad prapa red skin. Em gad tumas eya wase em bin were wan kout blo animal skin. Apta, dempla bin kolem Iso\f + \fr 25:25 \ft \+it Iso\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘tumas eya’.\f*. \v 26 Stretwei sekan boi pikinini i bin kamaut tu. Em bin kese leg blo Iso taitwan kam ausaid. Da sekanwan i bin kolem Zekop\f + \fr 25:26 \ft \+it Zekop\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘em kese leg’.\f*. Aizak i bin 60 iya oul wen Ribeka i bin bone demtu boi pikinini. \s1 Iso bin sele rait blo em \p \v 27 Wen demtu boi pikinini i bin kam bigman nau, Iso bin dedli man po anting. Em bin man uda laik wagbaut ausaid lo bus, bat Zekop i bin dipren. I bin kuaiat man uda bin mata stap ane wok klostu po wea dempla i stap. \v 28 Aizak bin prapa laik Iso, bikoz em bin laik po kaikai dem mit blo dem bus animal wea Iso i bin kilem. Bat Ribeka i bin prapa laik Zekop. \p \v 29 Wantaim Zekop i bin kuke sup. Den Iso i bin kam prom anting ane i bin mina prapa taiat ane anggre. \v 30 Iso spik diskain po Zekop, ‘Yagar. Ai prapa anggre! Ariap. Gibe mi sam red bezdabol sup.’ (Diswan wiskain em bin gede dis nada neim blo em, Edom, wea i min ‘red’.)\fig |src="CO00674B.TIF" size="span" ref="Zenasis 25:30" \fig* \p \v 31 Zekop ansa po em diskain, ‘Orait! Bat pas yu mas gibem po mi dem rait blo da pasbon boi pikinini, bikoz yu da bigwan prom yumi. Den apta ai go gibe yu sam sup.’ \p \v 32 Iso i spik gen, ‘Wa, tekem, i blo yu. Ariap, ai tingk ai go ded prom anggre. Wiskain dem rait blo da pasbon boi go elpe mi nau bikoz ai prapa anggre?’ \p \v 33 Zekop i bin spik prapa strong po Iso diskain, ‘Orait. Bat pas, yu mas meke strongpromis, yu go gibe mi dem rait blo da pasbon boi pikinini bikoz yu bigbala prom yumi.’ So Iso bin meke promis po em, ane Iso bin sele rait blo da pasbon boi po Zekop. \p \v 34 Den Zekop i bin gibe Iso sam bred ane sam sup, ane Iso bin mina lego po kaikai. Apta wen em belipul em bin lego go. Tru gar! Iso no bin kea o gad eni piling em i bin gibe dem rait blo da pasbon boi po bala blo em. \c 26 \s1 Aizak ane Abimalek \p \v 1 I bin gad wan prapa nadakain big anggretaim wea Aizak i bin stap, seimkain wase da taim blo Eibram wen em bin stil laip. Ane Aizak bin go ane libe Bilairoi ane em bin go po Gera, wan nada ples, po King Abimalek uda i bin king blo dem pipol blo Pilistia. \p \v 2 Da AntapGod bin soe emselp po Aizak ane bin spik diskain po em, ‘Yu nogo po Izipt bat yu mata go stap lo da ples wea ai go soem po yu. \v 3 Stap ya lo dis ples blo Gera wase ausaidman. Ai go elpe yu, ane ai go blese yu, yu ane po pamlelain blo yu. Ai go gibe ebridem ples ya, ane ai go mekem kam tru strongpromis wea ai bin spik ai go mekem po papa blo yu Eibram. \v 4 Ai go meke pamlelain blo yu mina prapa plenti, wase dem sta antap wea skai ane ai go gibem po pamlelain blo yu ebridem ples ya. Ane tru pamlelain blo yu ai go blese dempla; ebridem pipol uda stap lo dempla oun kantri ya lo ert. \v 5 Ai go mekem diskain bikoz Eibram i bin prapa lisen po mi. Em bin prapa mekem wanem ai bin odarem po mekem ane em bin prapa lisen po demwei blo mi, dem tok blo mi, ane pole dem lo blo mi.’ \v 6 Aizak i bin stap nau wea da ples blo Gera. \p \v 7 Wandei, sam dem man blo ples blo Gera bin aske Aizak baut oman blo em. Aizak ansa dempla diskain, ‘Em sisi blo mi’, bikoz em bin prait po spik, ‘Em oman blo mi.’ Aizak i bin tingk diskain, ‘Bambai dem man blo dis ples go kile mi prom Ribeka, bikoz em prapa gudluking oman.’ \v 8 Wantaim, wen Aizak i bin stap de po gudwail, King Abimalek uda bin king blo dem pipol blo Pilistia, bin luk go ausaid prom wan winda ane em bin luk Aizak gasu ane kise oman blo em, Ribeka. \p \v 9 Den King Abimalek bin singaut po Aizak po kam, ane em bin spik diskain po em, ‘I mina tru! Ribeka, em oman blo yu. Aukam yu bin spik diskain, “Em sisi blo mi”?’ Aizak i ansa em diskain, ‘Bikoz ai bin tingk sam dem man go kile mi ane teke em.’ \v 10 King Abimalek i kip tok gen, ‘Yu no spostu meke diskainting po mipla! Wiswei ip wan prom dem man bin slip lo oman blo yu. Ip disting i bin apen, den God mait bin panse mi ane pipol blo mi prom meke nugudting.’ \p \v 11 Abimalek bin tok prapa strong ane gibe oda po ebri pipol blo em, ane em bin spik diskain, ‘Eni man uda go meke eni badsamting po dis man o oman blo em, i go ded.’ \p \v 12 Nau lo dat seim ples blo Gera wea Aizak i bin stap, em bin plante ol sid blo wit. Wea da seim iya andredtaim mo kaikai i bin kamaut prom dem sid blo wit. Da AntapGod i bin meke ol gudsamting po em. \v 13 Den Aizak i bin gad ol prapa plenti gudsamting. Em bin kip gad ol mo ane mo samting antil em bin kam prapa risman. \v 14 Aizak bin kip gede ol prapa plenti sip, gout, buluk ane kau. Ane em bin gad ol prapa plenti sebant tu. Ane wa, dem pipol blo Pilistia bin zeles Aizak. \v 15 Nau dem pipol blo Pilistia bin pilemapem wea graun, ebridem wel wea dem sebant blo papa blo Aizak i bin digemapem lo da taim blo Eibram. \p \v 16 Den King Abimalek bin spik diskain po Aizak, ‘Yu gowei prom mipla. Yupla kam prapa mostrong den mipla.’ \p \v 17 So Aizak i bin lego go ane libe taun blo Gera biain wea em bin stap ane em bin mub go ane stap nau wea dem tent lo da big bali ausaid lo Gera. \p \v 18 Aizak ane ol sebant blo em bin digemap dem wel gen, dem seim wel Eibram i bin mekem pas. Ane Aizak i bin kole dem seim neim wea papa blo em i bin kolem. Dem pipol blo Pilistia bin pilemapem wea graun dem wel apta wen Eibram bin ded. \p \v 19 Bat wandei, wen dem man uda lugaut sip blo Aizak bin diginem, dempla bin paine nada preswata wel lo da big bali blo Gera. Dempla bin paine nadakain plenti wata. \v 20 Bat dem man blo Gera uda lugaut ol animal bin kam kleime da wel. Dempla bin spik diskain, ‘Dis wata i blo mipla.’ So big graul bin stat wea dem man uda lugaut dem animal blo Aizak ane dem man blo Gera. Prom diswan Aizak bin kole da wel Esek wea i min ‘po graul’. \v 21 Apta datwan, dem sebant blo Aizak bin digine nada wel, ane dem man blo Gera bin kam, graul gen wea dem sebant blo Aizak dat dempla bin bos blo da wel tu. Aizak bin kole da wel Sitna, wea i min ‘gense wananada’. \v 22 Aizak bin libe demtu wel ane dem sebant blo Aizak bin digine nada wel lelbet longwei. Dem man blo Gera nomo bin kam ane graul wea dem sebant blo Aizak. Aizak i bin kole da wel Riobot, wea i min ‘plenti speis’. Ane Aizak bin spik diskain, ‘Diskaintaim da AntapGod i bin meke speis po yumpla ebriwan, ane yumpla go kam plenti lo dis ples.’ \p \v 23 Den prom de Aizak ane ol pipol blo em bin libe dat ples biain ane bin mub go po ples blo Bisiba. \v 24 Ane lo dat seim naittaim wen Aizak dempla bin kesem de lo Bisiba, da AntapGod bin soe emselp po Aizak ane em bin spik diskain, ‘Ai da God blo papa blo yu, Eibram. Yu no prait bikoz ai ebritaim lo yu ane ai go blese yu ane ai go meke ol pamlelain blo yu nadakain plenti bikoz Eibram i bin oltaim lisen po mi.’ \v 25 Aizak i bin meke olta de, ane em bin wosip da AntapGod, ane Aizak bin setemap tent blo em po stap de. Dem sebant blo em bin digine nada wel.\fig |src="HK00220B.tif" size="col" ref="Zenasis 26:25" \fig* \s1 Aizak meke strong kontrak wea Abimalek \p \v 26 Den wandei King Abimalek i bin go prom Gera go po Bisiba, lo Aguzat uda ebritaim gibe em adbais, ane Paikol uda bos blo dem amiman blo King Abimalek. \v 27 Aizak spik po demplatri diskain, ‘Aukam yuplatri kam po luk mi? Baizi, yupla mas prapa eite mi ane yupla bin prapa meke mi kamaut prom ples blo yupla?’ \p \v 28 Demplatri man ansare Aizak, ‘Mipla prapa sabe da AntapGod em i ebritaim elpe yu. Mipla bin tingk mipla wande meke disting wanem mipla spik mipla go mekem lo yu. Laue mipla gar po meke wan strong kontrak lo yu \v 29 solong yu nogo meke eni badsamting po mipla, seimkain wiskain mipla no bin meke badsamting po yu. Mipla bin mata meke ol gudpasin po yu ane wen mipla bin sanewei yu go, at blo mipla bin pil orait. I prapa klia da AntapGod i bin blese ebriting yu mekem.’ \p \v 30 Wa, Aizak i bin meke big pisting, em ane King Abimalek, Aguzat ane Paikol i bin gad prapa big kaikai. \v 31 Wen i bin elimoning Aizak ane King Abimalek, Aguzat ane Paikol i bin gedap ane dempla bin meke da strongpromis wea dempla spik dempla go mekem lo wananada. Ane Aizak i bin yawo demplatri, den dempla at i bin orait wen dempla bin lego go prom Bisiba. \p \v 32 Lo da seimdei wen King Abimalek bin gobaigen aus, dem sebant blo Aizak bin kam tok po Aizak baut da wel wea dempla bin diginem ane ol bin spik diskain po em, ‘Ei! Mipla bin paine wata!’ \v 33 So Aizak i bin kole da wel Siba, wea i min ‘strongpromis’. Tidei nau i gad taun de kolem Bisiba wea i min ‘wel blo strongpromis’. \p \v 34 Wen Iso i bin poti iya oul, em bin maret tu oman blo It, Zudit gel blo Biri ane Basemat gel blo Elon. Demtu gel bin kam oman blo Iso. \v 35 Demtu oman blo Iso i bin meke laip blo Aizak ane Ribeka prapa nugud. \c 27 \s1 Zekop i gede da blesing wea i spostu gibem po Iso \p \v 1 Aizak bin kam prapa oulman nau ane em bin klosap po blain tu, em kan luk prapa. Em bin singaut po dat bigboi blo em Iso po kam ane em bin spik po em diskain, ‘Mai boi.’ \p Ane Iso ansa em, ‘Wa. Mi ya. Wiswei?’ \p \v 2 Aizak spik, ‘Mina tru gar. Ai prapa oulman nau ane ai no sabe wattaim ai go ded. \v 3 Teke ol samting blo yu, ol dem bounaro, ane go ausaid po anting lo bus ane teke mit blo bus animal kam po mi po kaikai. \v 4 Den kukem po mi da nais kaikai gar. Mekem wase da peibretwan blo mi, ane tekem kam po mi po kaikai. Den ai go aske da AntapGod po blese yu nau, seimkain wiskain da AntapGod i bin blesem pas po ate blo yu Eibram. Ai go aske da AntapGod bipo ai go ded.’ \p \v 5 Wen Aizak i bin tok po Iso, Ribeka bin lisen tu. Wa, wen Iso bin lego go po bus po anting, \v 6 Ribeka bin spik po Zekop diskain, ‘Ei! Ai bin lisen papa blo yu spik diskain po bala blo yu Iso, \v 7 “Teke mit blo bus animal kam po mi, ane kuke nais kaikai solong ai ken kaikai, den ai go aske da AntapGod po blese yu. Ai go askem prant lo da AntapGod po meke disting bipo ai go ded.” ’ \v 8 Ribeka spik gen po Zekop, ‘Mina tru gar mai boi. Prapa lisen po tok blo mi wiskain ai oda yu. \v 9 Yu go po dem gout, ane teke tu yang patwan kam po mi, solong ai go kuke nais kaikai po papa blo yu, da prapa peibret blo em. \v 10 Den yu go tekem go po papa blo yu po kaikai, solong wen em go pinis kaikai em go aske da AntapGod po blese yu bipo em go ded. Den yu go gede da blesing bipo Iso.’ \p \v 11 Bat Zekop i bin ansa po mama blo em diskain, ‘Prapa tru gar mama. Yumi sabe bala blo mi Iso. Bodi blo em i wase em were kout blo animal skin, ane bodi blo mi, i wase smud. \v 12 Ip papa blo mi i go tase bodi blo mi, den em go sabe ai bin mekpul em. Wa, Papa blo mi i go aske da AntapGod po kerse mi ane em nogo aske da AntapGod po blese mi.’ \p \v 13 Ribeka i bin ansa po Zekop diskain, ‘Mai boi, lete ol dem nugud samting kerse laip blo mi. Mata lisen po tok blo mi ane go, teke demtu yang pat gout kam po mi.’ \p \v 14 Apta, Zekop i bin lego go ane kile demtu gout, klinem ane tekem kam po mama blo em. Ane mama blo em bin kuke nais kaikai, prapa peibret blo Aizak. \v 15 Den Ribeka i bin teke gud klos blo Iso kam wea em bin gad, ane meke Zekop po werem. \v 16 Den em bin teke dem skin blo dem gout, meke tu glab ane pasem lo tu an blo Zekop, teke mo skin pasemraun lo da nek pat blo em. \v 17 Den Ribeka i bin gibe Zekop da nais kaikai, ane bred wea em bin pinis kukem. \p \v 18 Apta, Zekop i bin lego go po papa blo em, ane em bin spik diskain po em, ‘Papa.’ \p Ane Aizak i ansa gobaigen po em, ‘Wiswei gar, mai boi? Uda yu?’ \p \v 19 Zekop i spik po papa blo em, ‘Diswan mi ya Iso, bigboi blo yu. Ai bin mekem wanem yu bin spik mi po mekem. Yagar sidaun nau ane kaikai mit blo bus animal, solong yu go aske da AntapGod po gibe blesing po mi.’ \p \v 20 Bat Aizak spik diskain po boi blo em, ‘Mai boi, wiskain yu bin painem kuikwan?’ \p Em ansa gobaigen po da papa blo em diskain, ‘Da AntapGod, God blo yu, i bin elpe mi po painem kuikwan.’ \p \v 21 Den Aizak i bin spik po Zekop, ‘Yagar, kam klostu po mi gar mai boi, solong ai go tase yu. Ai wande meikso yu mai boi Iso.’ \v 22 Zekop bin mub go klostu po papa blo em Aizak. Wen Aizak bin tase Zekop, Aizak bin tok po emselp diskain, ‘Bois blo em i bois blo Zekop, bat dem an i an blo Iso.’ \v 23 Aizak, em i kan megaraut Zekop bikoz dem an blo Zekop i bin gad plenti eya wase dem an blo Iso. So Aizak i bin redi po meke blesing po Zekop. \v 24 Bat Aizak i bin spik gen, ‘Ei! Sa, yu prapa boi blo mi Iso a?’ \p Em ansarem, ‘Wagar, diswan mi ya, Iso.’ \p \v 25 Den Aizak i spik, ‘Teke da kaikai kam po mi, ane ai go kaikai, den ai go aske da AntapGod po blese yu.’ Zekop i bin teke dem kaikai kam po Aizak ane em i bin kaikai. Zekop bin teke wain kam, ane em bin dringk. Den Aizak bin spik diskain po em, \v 26 ‘Yagar, mai boi. Kam klostu ane kise mi gar.’ \p \v 27 Zekop bin kam klostu po Aizak ane kise em ane Aizak i bin smele da smel blo dem klos blo Iso. Da smel i bin prubem po Aizak dat diswan i Iso. So nau em bin blesem diskain ane em spik, ‘Tru gar, da smel blo boi blo mi i wase ol pres gadan smel wea da AntapGod i bin blesem.\fig |src="CO00679B.TIF" size="span" ref="Zenasis 27:27" \fig* \q1 \v 28 Ai aske God po oltaim meke diu \q2 po wete dem gadan wea i gad kaikai blo yu \q2 ane pamlelain blo yu, \q1 ane ai aske God po oltaim meke ol gadan blo yu \q2 po groe ol plenti gud kaikai blo wit ane wain. \q1 \v 29 Ai aske God po meke ebri pipol uda stap lo ert, \q2 ol gobi sebant blo yu ane ol pamlelain blo yu. \q1 Ai aske God po meke yu ane ol pamlelain blo yu \q2 po bi bos blo ebri kazenbala blo yu. \q1 Dempla go lisen tok ane pole oda blo yu ane pamlelain blo yu. \q1 Ip enibodi kerse yu den God go kerse dempla, \q2 ane ip enibodi blese yu den God go blese dempla.’ \b \p \v 30 Wen Aizak bin pinis aske God po blese Zekop lo seimtaim wen Zekop bin go ausaid prom da tent, Iso i bin kambaik prom anting. \v 31 Iso bin wantaim kuke nais kaikai ane em bin tekem go po papa blo em. Den em i spik diskain po papa blo em, ‘Yagar! Papa sidaun nau ane kaikai mit blo bus animal wanem ai bin kilem po yu, solong yu go aske God po blese mi.’ \p \v 32 Papa blo Iso i ansa po em diskain, ‘Uda yu?’ Em ansarem, ‘Diswan mi ya Iso, bigboi blo yu.’ \p \v 33 Den Aizak bin prapa prait ane seik obamak, ane em bin tok diskain, ‘Uda datwan nau, wea em bin go po teke mit blo bus animal kam po mi? Ai bin pinis kaikai ane ai bin pinis aske God po blese em. Ai kan! Ai kan seinze blesing. I blo em poeba.’ \p \v 34 Wen Iso i bin lisen dem tok wanem em papa bin spik, em bin krai prapa laudwan lo wailwei, ane em bin spik diskain po papa blo em, ‘Yagar! Papa, aske God po blese mi tu gar.’ \p \v 35 Bat papa blo em i ansa po em diskain, ‘Bala blo yu bin kam ane em mekpul mi. Ai bin wande aske God po meke blesing po yu, bat ai bin aske God po meke blesing po bala blo yu.’ \p \v 36 Iso i spik gen, ‘Prapa tru, neim blo em i Zekop. Em man uda mekpul ol pipol. Diswan da sekan taim em bin mekpul mi! Em bin kam ane teke dem rait blo pasbon boi pikinini, wea ai da pasbon boi blo yu, ane nau em bin teke blesing blo mi wea God spostu gibem po mi.’ Den Iso i bin spik, ‘Yu ken stil aske God gar po meke wan blesing po mi a?’ \p \v 37 Aizak ansa Iso diskain, ‘Ai bin pinis meke em po bi bos blo yu, ane ai bin meke ebri kazen blo em po bi ol sebant blo em, ane ai bin aske God po oltaim meke ol gadan blo em po groe prapa plenti wit ane wain. Yagar mai boi! Ai kan meke nating po yu nau.’ \p \v 38 Iso bin kip aske papa blo em diskain, ‘Papa, plizgar! Ken yu stil meke nada blesing a? Yagar papa, aske God po meke wan blesing po mi tu gar!’ Iso bin base krai, mina laudwan. \p \v 39 Den papa blo em Aizak bin ansa po Iso diskain, ‘Orait! Ai go blese yu diskain. \q1 Yu ane pamlelain blo yu nogo gad gud lan \q2 po groe olkain gadan kaikai \q1 ane ol diu prom antap \q2 nogo wete dem gadan kaikai blo yu. \q1 \v 40 Yu ane ol pamlelain blo yu \q2 go oltaim paite ol nada pipol. \q1 Yu ane ol pamlelain blo yu \q2 gobi sebant blo bala blo yu ane ol pamlelain blo em. \q1 Bat apta, dem pamlelain blo em \q2 nomo gobi bos blo ol pamlelain blo yu.’ \b \s1 Aizak i sane Zekop go po pipol blo Ribeka \p \v 41 Tru gar, Iso prapa no bin laik Zekop bikoz em bin teke blesing blo em. Iso bin tok po emselp ane spik diskain, ‘Da taim i klostu po papa blo mi go lus ane mipla go krai. Wen mipla go pinis krai, den ai go go po kile Zekop.’ \p \v 42 Bat wen Ribeka bin paindaut Iso i bin tingbaut po kile Zekop, Ribeka bin singaut po Zekop po kam ane em bin spik diskain po em, ‘Yagar. Bala blo yu Iso wande peibaik. Em go kile yu. \v 43 Mai boi. Yu lisen po mi. Yu mas kuikwan ranwei go po bala blo mi Laban, de lo taun blo Aran. \v 44 Ane yu mas stap lo em po gudwail, antil da big wail blo bala blo yu i go pinis. \v 45 Ane wen wail blo bala blo yu i go pinis nau, em go piged wanem yu bin mekem po em. Den ai go sane man go po spik po yu po kam ane teke yu kambaigen prom de. Ai no wande luze tu boi blo mi lo seimdei.’ \p \v 46 Den Ribeka bin tok ane spik diskain po Aizak, ‘Ai prapa no laik demtu oman blo Iso. Demtu i It oman. Demtu prapa meke laip blo mi prapa nugud. Ai no wande Zekop po gad eni oman prom dis ples ya. Ai wande ded, no stap laip bikoz ai no wande luk wan It oman po kam oman blo mai boi Zekop!’ \c 28 \p \v 1 Den Aizak i bin singaut Zekop po kam po em ane em bin blese em, ane bin oda em diskain, ‘Lisen ya po mi mai boi. Yu nogo maret eni dem Kanan oman blo ya. \v 2 Yu wantaim ariap go po kantri blo Mesapotamia go po pamle blo ate Betuel. Em papa blo mama blo yu. Ane wan gel prom de i go kam oman blo yu, wan gel blo awa Laban, uda bala blo mama blo yu. \v 3 Ai aske da Strong AntapGod po blese yu, ane yu go gad plenti pikinini ane ol plenti pamlelain i go kamaut prom yu. \v 4 Den ai go aske God po gibe yu da blesing wea em bin gibem po ate blo yu Eibram. Diswan i po yu ane pamlelain blo yu, solong yu gobi bos blo da lan wea yu stap ya nau wase ausaidman. Diswan nau da lan wea God i bin gibem po Eibram.’ \p \v 5 Apta da tok i bin pinis, Aizak i bin sane Zekop go nau, ane em bin go po kantri blo Mesapotamia, po dat awa blo em Laban, uda boi blo Betuel. Em man blo Aram prom Mesapotamia ane em bala blo Ribeka, uda mama blo Zekop ane Iso. \p \v 6 Den Iso, bala blo Zekop, em bin paindaut Aizak bin aske God po blese Zekop, ane Aizak bin sane Zekop go po kantri blo Mesapotamia po maret wan oman prom de. Iso bin paindaut em bin blese Zekop tu, ane bin oda Zekop diskain, ‘Mai boi, yu no gobi man blo wan dem Kanan oman blo ya.’ \v 7 Iso i bin paindaut Zekop bin prapa lisen po papa ane mama blo em, ane em bin pinis go po Mesapotamia. \v 8 Iso bin prapa sabe nau papa blo em no api wea ol dem Kanan oman. \v 9 So Iso bin go po Ismaiel, awa blo em. Em i boi blo Eibram, ane Iso bin maret Magalat, gel blo Ismaiel. Magalat bin sisi blo Nebaiot. Em bin gel blo Ismaiel ane Ismaiel bin boi blo Eibram. \s1 Da AntapGod i meke strongpromis wea Zekop \p \v 10 Zekop bin libe taun blo Bisiba biain, ane em bin lego go po ples blo Aran lo kantri blo Mesapotamia. \v 11 Wandei, wen em bin kip wagbaut em bin kam po wan ples ane em bin stap de po wan nait bikoz da san i bin redi po godaun. Em bin teke wan dem ston prom de raun, den em bin mekem wase pela po em po slip lo dat ples.\fig |src="CO00683b.tif" size="col" ref="Zenasis 28:11" \fig* \p \v 12 Wen em bin slip nau, em bin luk lo drim blo em, i bin gad plenti step, wea i stat prom ya daun ane i bin go, kipgo, go antap po eben. Em bin luk ol einzel blo God bin go antap ane kamdaun. \p \v 13 Ane da AntapGod i bin kam lo em insaid lo da drim blo em, wea em bin stanap klostu po Zekop ane da AntapGod i bin spik diskain po em, ‘Ai da AntapGod, da God blo Eibram, ate blo yu, ane da God blo papa blo Aizak. Dis lan wea yu leidaun antap nau, ai go gibem po yu ane po ol pamlelain blo yu. \v 14 Dem pamlelain blo yu i go kam mina plenti wase dast blo ert. Dempla go mub go ausaid ebriwea po not, saut, ist ane wes. Wa, bikoz prom yu ane pamlelain blo yu, ai go blese ebri pamle ya wea lo ert. \v 15 Mina tru, ai ebritaim lo yu ane ai lugaut yu ebriwea wea yu wagbaut, ane ai go teke yu kambaigen po dis lan. Ai nogo libe yu antil ai bin pinis meke ebriting wanem ai bin spik ai go mekem po yu.’ \p \v 16 Den Zekop i bin gedap prom slip ane bin spik diskain po emselp, ‘Ei, mas bi da AntapGod i ya lo dis ples, ane ai no bin sabe diswan!’ \v 17 Ane Zekop bin stat po prait nau ane em bin spik diskain po emselp, ‘Ei, ei! Wiskain ples diswan? Diswan mas aus blo God, ane diswan i da doa po go antap po eben.’ \p \v 18 Zekop i bin gedap prapa elimoning ane em bin teke da ston wea em bin mekem po pela blo em. Em bin teke da ston mekem stanap naiswei wase memorialston, ane em bin kapsaid oliboil antap lo da ston.\fig |src="CO00685B.TIF" size="col" ref="Zenasis 28:18" \fig* \v 19 Zekop bin kole da ples Betel, wea i min ‘aus blo God’. Bipotaim, da smol biliz de longsaid i bin kolem Luz. \p \v 20 Den Zekop i bin meke dis strongpromis po God. Em spik diskain, ‘Ip God i go go wea mi ane lugaut mi lo dis rod wea ai wagbaut go, ane ip em go gibe mi kaikai ane klos po werem, \v 21 ane ip em go teke mi kambaigen po aus blo papa blo mi gudwan, den da AntapGod i gobi God blo mi. \v 22 Dis ston wea ai bin stanapem naiswei wase memorialston, i gobi ples po wosip God. Ai go gibem baigen po God wanten blo ebrisamting wea em gibem po mi.’ \c 29 \s1 Zekop i kese taun blo Aran \p \v 1 Den Zekop i bin kip wagbaut go po istsaid po da lan wea ol kazen blo em i stap. \v 2 Wandei wen Zekop bin stil wagbaut, em bin luk wan wel lo bus, ane tri grup blo ol sip leidaun klostu po da wel. I bin prom dat wel dem sip i bin dringk wata. Da ston wea i bin kabare da wel i bin bigwan, \v 3 ane wen ebridem sip bin kam klostu da wel, dem man uda lugaut dem sip role da ston go wansaid, ane gibe wata po dem sip po dringk. Den apta, dempla kabare da wel gen wea da ston. \p \v 4 Den Zekop i spik diskain po dem man uda lugaut dem sip, ‘Ei bala. Wea yupla kam prom?’ \p Dempla ansa, ‘Mipla kam prom Aran.’ \p \v 5 Den Zekop i bin ask, ‘Yupla sabe Laban? Ate blo em i Nao.’ \p Dempla i ansa, ‘Wa, mipla sabe em.’ \p \v 6 Zekop i bin aske dempla gen, ‘Laban, em i orait a?’ \p Dempla bin ansa gobaigen, ‘Wa! Em prapa elti ane em prapa risman tu. Luk gel blo em, Reisel ya kam lo dem sip.’ \p \v 7 Zekop i bin tok gen ane spik, ‘Lisen ya, i stil melendei, da san i stil antap. I tu eli po teke dem sip kam insaid. Aukam yupla no gibe wata po dem sip, ane teke dempla wagbaut go ausaid po kaikai gen?’ \p \v 8 Bat dempla i ansa po em, ‘Mipla kan gibe dem sip wata antil ebri sip ane man i ya, solong dem man ken puse da ston go wansaid prom da wel, den mipla i go gibe wata po dem sip.’ \p \v 9 Zekop i bin stil tok po dem man uda lugaut dem sip wen Reisel i bin kam lo dem nada sip blo papa blo em. Em oman uda lugaut dem sip blo papa blo em tu. \v 10 Reisel i bin kazensisi blo Zekop, ane gel blo Laban uda i bala blo mama blo em, Ribeka. Bikoz dem sip i blo dem awa blo em, Laban, Zekop i bin lego go puse da ston wansaid prom da wel ane gibe wata po dem sip blo awa blo em.\fig |src="CO00687B.TIF" size="col" ref="Zenasis 29:10" \fig* \v 11 Wen Zekop bin pinis gibe wata po dem sip, em bin go ane kise Reisel, ane em bin nadakain api em bin base mina bigkrai po Reisel. \v 12 Ane Zekop i bin yan po Reisel ane spik em pamle blo papa blo em, ane em bin boi blo Ribeka. Den Reisel bin ran go ane bin spik po Laban, papa blo em. \p \v 13 Wen Laban bin lisen niuz baut Zekop boi blo Ribeka, sisi blo em, em bin ran go po luk em. Em bin gasu em ane kise em, ane em bin teke em go po aus blo em. Zekop bin yan lo Laban ebriting wanem i bin apen, \v 14 ane Laban i bin spik diskain po em, ‘Mina tru. Yumi kam prom seim bladpamle!’ \s1 Zekop i maret Lia ane Reisel \p Apta wan mant wen Zekop i bin stap lo awa blo em, \v 15 Laban i spik po Zekop, ‘Nomata yu pamle blo mi, yu mas gede mani po dem wok wea yu mekem po mi. Yu spik mi, aumas yu wande mi po pei yu?’ \p \v 16 Laban i bin gad tu gel. Neim blo da biggel i Lia, ane neim blo da smolgel i Reisel. \v 17 Dem ai blo Lia bin mina nais bat Reisel, em da gudluking gel. Em gad prapa nais pes ane bodi. \v 18 Zekop i bin labe Reisel. So em spik po Laban diskain, ‘Ai go wok po yu po seben iya ip yu go laue mi po kam man blo da yang gel blo yu Reisel.’ \p \v 19 Laban i bin ansa po Zekop diskain, ‘A wa, ai gri. Diswan i go meke mi nadakain api. Yu da rait man po em. Stap ya lo mi ane wok po mi po seben iya.’ \v 20 Zekop i bin wok po seben iya solong em go kam man blo Reisel. Dem seben iya i bin plai prapa kuikwan, wase mina sottaim bikoz Zekop bin mina lab Reisel. \p \v 21 Den Zekop bin tok diskain po Laban, ‘Dem seben iya ai bin wok po yu i pinis nau. Gibe Reisel nau po mi solong ai go maret em.’ \p \v 22 Den Laban i bin singaut ebri pipol blo dat ples wea em stap po kam tugeda, ane em bin meke big kaikai po weding blo Reisel ane Zekop. \v 23 Bat wen i bin naittaim nau, prapa dak, Laban i bin teke biggel blo em Lia ane i bin gibem po Zekop po kam oman blo em, ane Zekop i bin slip lo em. \v 24 Ane wea dat seim nait, Laban bin gibe wan sebant oman blo em, Zilpa po Lia po kam sebant oman blo em. \p \v 25 Wen i bin moningtaim nau, Zekop i paindaut em bin slip lo Lia, i no bin Reisel! Wa, Zekop i bin nadakain wail ane em bin go ane tok wailwan po Laban diskain, ‘Ei! Aukam yu bin meke disting po mi a? Ai bin wok po yu po kam man blo Reisel. Wanem po yu bin mekpul mi diskain?’ \p \v 26 Laban ansa po em, ‘No, i pasin blo mipla ya po da bigsisi go maret pas, den da smolsisi. \v 27 Weitpas. Mata go tru dis seben dei weding kaikai blo yu ane Lia, den yu go kam man blo da smolsisi. Bat bipo mipla i go gibwei em, yu mas gri po wok po mi po nada seben iya.’ \p \v 28 Zekop i bin meke diswan, ane em ane Lia i bin meke da weding kaikai po seben dei. Wen dem seben dei i bin pinis Laban bin gibe em Reisel po bi oman blo Zekop tu. \v 29 Laban bin gibe wan sebant oman blo em, Bila po Reisel po kam sebant oman blo em. \v 30 Wa, Zekop bin slip lo Reisel tu, ane em bin mina labe Reisel prapa moden em bin labe Lia. Den Zekop i bin stap de wok po Laban po nada seben iya. \s1 Zekop i bin gad pikinini \p \v 31 Wen da AntapGod bin luk dat Zekop bin mina labe Reisel mo wiskain em bin labe Lia, da AntapGod bin laue Lia po gad pikinini, bat Reisel i kan bone eni pikinini. \v 32 Lia i bin kam pamle ane bin bone wan boi pikinini, ane em bin kolem Ruben. Lia bin tok diskain, ‘Da AntapGod bin luk ai mata gad trabol, mait man blo mi go labe mi nau.’\f + \fr 29:32 \ft \+it Ruben\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘luk, boi pikinini’ ane ‘God i bin luk ol trabol blo mi’.\f* \p \v 33 Lia bin kam pamle gen ane bin bone nada boi pikinini, ane em bin kolem Simion. Em bin spik diskain, ‘Da AntapGod bin lisen man blo mi i stil no labe mi. Em bin gibe mi dis boi pikinini tu.’ \f + \fr 29:33 \ft \+it Simion\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘God i bin lisen’.\f* \p \v 34 Den Lia i bin kam pamle gen ane em bin bone nada boi pikinini, ane em bin kolem Libai. Em bin spik diskain, ‘I mas nau diskaintaim man blo mi i go stat po tingbaut mi, bikoz ai bin gibe em tri boi pikinini.’ \f + \fr 29:34 \ft \+it Libai\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘pas lo mi’.\f* \p \v 35 Lia i bin kam pamle gen ane bin bone nada boi pikinini, ane em bin kolem Zuda. Em bin spik diskain, ‘Diskaintaim ai prapa eso da AntapGod.’ \f + \fr 29:35 \ft \+it Zuda\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘po gibe eso’.\f* Den apta dem po boi pikinini, em no bin bone mo pikinini po Zekop. \c 30 \p \v 1 Wen Reisel i bin sabe em kan bone pikinini po Zekop, em prapa zeles po bigsisi blo em, ane em bin spik diskain po Zekop, ‘Meke mi gad ol pikinini, bambai ai go ded!’ \p \v 2 Den Zekop i bin kam nadakain wail po Reisel ane em bin spik diskain po em, ‘Oman! Ai no God! Em da wan uda bin stape yu prom nogad pikinini.’ \p \v 3 Den Reisel i bin spik po Zekop, ‘Ya! Diswan i oman sebant blo mi Bila. Slip lo em solong ai go gad pikinini prom em.’ \v 4 Den Reisel i bin gibe sebant oman blo em Bila po Zekop po kam nada oman blo em ane Zekop bin slip lo em. \v 5 Den Bila i bin kam pamle ane em bin bone wan boi pikinini po Zekop. \v 6 Reisel bin kolem Dan. Den Reisel i bin spik diskain, ‘God bin luk dat ai bin rait, ane em bin mina lisen po mi ane bin gibe mi wan boi pikinini po Zekop.’ \f + \fr 30:6 \ft \+it Dan\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘luk uda i rait’.\f* \v 7 Den Bila i bin kam pamle gen, ane em bin bone nada boi pikinini po Zekop. \v 8 Reisel i bin kolem Naptali. Ane Reisel i bin spik diskain, ‘Ai bin big rau wea sisi blo mi po longtaim, bat ai bin win.’ \f + \fr 30:8 \ft \+it Naptali\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘pait blo mi’.\f* \p \v 9 Wen Lia i bin sabe em kan bone mo pikinini po Zekop, em bin teke Zilpa, sebant oman blo em ane em bin gibem po Zekop po kam nada oman blo em. \v 10 Zilpa i bin bone wan boi pikinini po Zekop. \v 11 Lia i bin kolem Gad. Lia i bin spik diskain, ‘Ei! Samting gud i go apen po mi!’ \f + \fr 30:11 \ft \+it Gad\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘samting gud i apen’.\f* \v 12 Den Zilpa i bin bone nada boi pikinini po Zekop. \v 13 Ane Lia i bin kolem Asa. Lia i bin spik diskain, ‘Wa. Ai nadakain glad! Ebri oman i go spik diskain, ai nadakain glad oman.’ \f + \fr 30:13 \ft \+it Asa\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘nadakain glad’.\f* \p \v 14 Wandei wen i bin taim po kate ol gadan kaikai blo wit, Ruben boi blo Lia, i bin go ane bin paine sam busmersin de ausaid prom da gadan. Ol i kolem mandreik.\f + \fr 30:14 \ft \+it Mandreik\+it* diswan i plant wea ol pipol i bilib dat i ken meke oman kam pamle ane i wase mazik samting po meke ol man ane oman laik po wananada.\f* Ruben i bin tekem kam po mama blo em. Den Reisel i bin spik po Lia, ‘Yagar. Ken yu gibe mi dem busmersin blo boi blo yu gar?’ \p \v 15 Bat Lia ansa po em diskain, ‘Yu prapa stronged! Yu bin pinis teke man blo mi! Bat nau yu wande teke ol busmersin blo boi blo mi tu a?’ Reisel i bin ansa gobaik po Lia, ‘Orait! Yu ken slip lo em tunait solong yu gibe mi dem busmersin.’ \p \v 16 Wen i bin naittaim, Zekop i bin kam prom wok wea gadan blo dem wit. Lia bin go po mite em, ane spik diskain po em, ‘Tunait yu go slip lo mi. Ai bin pei Reisel wea dem busmersin blo boi blo mi.’ So em bin slip wea Lia dat seim nait. \v 17 God bin lisen po prea blo Lia, ane em bin kam pamle ane bin bone namba paib boi pikinini po Zekop. \v 18 Lia i bin kolem Isaka. Lia bin spik diskain, ‘God bin gibe mi pei blo mi bikoz ai bin gibe sebant oman blo mi po man blo mi.’ \f + \fr 30:18 \ft \+it Isaka\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘gede riwod’.\f* \v 19 Den Lia i bin kam pamle gen, ane em bin bone namba siks boi pikinini po Zekop. \v 20 Lia i bin kolem Zebulun. Den Lia i bin spik diskain, ‘God bin gibe mi wan gud riwod. Distaim man blo mi i go rispekt mi bikoz ai bin bone siks boi pikinini po em.’ \f + \fr 30:20 \ft \+it Zebulun\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘rispekt ane gud gipt’.\f* \v 21 Den apta, Lia bin bone wan gel pikinini, ane em bin kolem Daina. \p \v 22 Den God i bin tingbaut po Reisel. God bin lisen prea blo em ane bin laue em po gad pikinini. \v 23 Reisel i bin kam pamle ane bin bone wan boi pikinini, ane em bin spik diskain, ‘God i bin tekemaute sem blo mi lo dis boi pikinini wea ai bin bonem.’ \v 24 Reisel i bin kolem Zosep, ane em bin spik diskain, ‘Ai aske da AntapGod, plizgar po gibe mi nada boi pikinini.’\f + \fr 30:24 \ft \+it Zosep\+it* wea langus blo dem Zuwispipol i min ‘ai askem po pikinini ane em bin gibem’.\f* \s1 Zekop i bin kam nadakain risman \p \v 25 Apta nau, wen Reisel bin bone Zosep, Zekop bin spik diskain po Laban, ‘Laue mi po go, solong ai ken gobaigen po aus blo mi. \v 26 Laue mi po teke ol oman ane pikinini blo mi wea ai bin gedem prom wen ai bin wok po yu, ane ai go gowei. Yu prapa sabe wiskain ai bin wok po yu.’ \p \v 27 Bat Laban i bin spik diskain po em, ‘Ip yu nadakain api wea laip blo mi, mata stap ya. Ai bin yuze mazik ane ai bin paindaut God i bin blese mi bikoz yu stap ya lo mi. \v 28 Kolem aumas yu wande mi po pei yu. Wanem yu kole da prais, ai go pei yu.’ \p \v 29 Zekop bin ansa gobaigen po Laban, ‘Yu prapa sabe wiskain ai bin wok po yu, ane wiskain buluk, sip, gout, ane ol kamal blo yu bin kam plenti wen ai bin lugaut dempla. \v 30 Yu bin gad ol lelbet animal wen ai bin pas kam ya, ane nau yu gad prapa plenti animal ane da AntapGod i bin blese yu lo ebriting wanem ai mekem. Bat diskaintaim nau, i taim po mi po stat lugaut ol pamle blo mi.’ \p \v 31 Laban i bin spik diskain, ‘Wiskain yu wande mi po pei yu?’ Zekop ansarem, ‘Yu no nid po pei mi enisamting. Ip yu mata meke wan ting po mi, ai go lugaut gen ol sip ane ol gout blo yu. \v 32 Distaim laue mi gar, po go melen ebridem animal blo yu ane tekemaute ebri sip wea i gad smol spotspot ane dotdot, ane ebri blaiksip. Ane laue mi gar tu, po tekemaute ebridem blaik kala gout wea i gad wait smol spotspot ane dotdot. Prom demwan ya i gobi pei blo mi. \v 33 Apta nau yu go kam ane yu go paindaut ip ai bin mekem stret po yu, wen yu go luk dem animal. Demwan ol pei blo mi. Ip yu go paine eni blaik kala gout wea i nogad smol spotspot ane dotdot o eni wait sip wea i nogad ol spotspot ane dotdot, ip ai go gad, den yu go sabe ai bin stilem prom yu.’ \p \v 34 Laban i bin ansarem, ‘A wa. Yu luk de.’ \v 35 Bat seimdei Laban bin tekemaute ebri mangout wea i gad straipstraip, spotspot ane dotdot, ane ebri omangout wea i gad smol spotspot ane dotdot, ane em bin tekemaute ebri blaik kala sip. Den Laban bin teke ebridem animal ane em bin gibem po ol boi blo em po lugaut. \v 36 Den ol boi blo em bin mub go longwei prom Zekop go po wan ples wea i teke tri dei po kesem de. Bat Zekop i bin stap de ane lugaut ebridem nada sip ane gout blo Laban.\fig |src="hk00009b.tif" size="col" ref="Zenasis 30:36" \fig* \p \v 37 Den Zekop bin katemdaun ol pres brans blo popalatri, amantri, ane ol pleintri. Den em bin tekemaute bakstrip prom dem brans solong i gad ol wait straip. \v 38 Zekop i bin pute dem waitstrip brans longsaid wea dem wata konteina, solong dem animal go luk dem brans wen ol i go kam po dringk wata, bikoz dem sip ane gout i brid wail dempla kam de po dringk. \v 39 Dem sip ane gout bin brid prant lo dem straip brans, ane wen dem sip ane gout i bin gad ol beibi dempla i bin kamaut gad straipstraip, smol spotspot, ane dotdot. \v 40 Zekop i bin teke dem beibi prom dem animal blo Laban ane em bin pute dempla go wansaid. Wen em i bin kam taim po brid, Zekop bin gede dem wait oman animal po kaikai solong ol ken luk dem man animal wea i gad ol dem straipstraip ane blaik kala. Prom demkainwei, Zekop bin meke dem namba blo dem animal blo em kam mo plenti. \p \v 41 Ebritaim wen dem strong sip ane gout i brid, Zekop i pute dem pres brans longsaid dem wata konteina solong dempla ken brid wen ol luk dem pres brans. \v 42 Bat dem sip ane gout wea i no strong, Zekop no bin pute dem pres brans prant wea dempla. Wa! Dem sip ane gout wea i no strong, i bin blo Laban ane dem strong sip ane gout i bin blo Zekop. \v 43 Zekop i bin kam prapa risman. Em bin gad ol mina plenti ol sip ane gout, ane em bin gad ol prapa plenti sebant, kamal ane dongki tu. \c 31 \s1 Zekop ane Laban meke griment \p \v 1 Wandei Zekop bin paindaut dem boi blo Laban i bin spik diskain, ‘Zekop i bin teke ebriting wea i bin blo papa blo yumpla. Em risman. Ebrisamting wea em gad i blo papa blo yumpla.’ \v 2 Ane Zekop bin tekenotis Laban nomo meke naiswei po em wiskain em bin mekem pas wen Zekop bin pas kam de. \p \v 3 Den da AntapGod bin spik diskain po Zekop, ‘Gobaigen po da ples blo papa ane ol pipol ane ol kazenpamle blo yu, ane ai gobi lo yu ane elpe yu.’ \p \v 4 Den Zekop i bin sane mesiz po Reisel ane Lia po kam wea da ples wea ol animal blo em, \v 5 ane den em spik diskain po demtu, ‘Ai tekenotis papa blo yutu, em i nomo meke gudpasin po mi wiskain em bin pas mekem. Bat da God blo ate blo mi, Eibram, em i elpe mi.\fig |src="CO00692B.TIF" size="span" ref="Zenasis 31:5" \fig* \v 6 Yutu sabe ai bin wok po papa blo yutu lo ebri strong blo mi, \v 7 bat papa blo yutu bin geman mi ane bin seinze pei blo mi tentaim. Ane God no bin laue em po meke badsamting po mi. \v 8 Ip papa blo yutu bin spik, “Dem smol spotspot animal i gobi pei blo yu”, den i bin apen. Ebri animal wea i kamaut go gad ol smol spotspot. Bat den papa blo yu i bin seinze main ane spik diskain, “Dem straipi animal i gobi pei blo yu”, den i bin apen. Ebri animal wea i kamaut ol i bin gad ol straip.’ \v 9 Wa, i tru. God bin tekemaute dem animal blo papa blo yu, ane bin gibem po mi ane nau ai bin kam prapa risman. \p \v 10 ‘Lo da briding taim blo dem animal, ai bin gad wan drim wea ai bin luk dem mangout wea i bin brid lo dem omangout wea i gad dem smol spotspot, straipi, ane dotdot wan. \v 11 Den da einzel blo God i bin spik diskain po mi insaid lo da drim, “Zekop”, ane ai bin ansa em, “Wiswei? Mi ya.” \p \v 12 ‘Ane em bin spik, “Yu luk gen ane luk mata dem mangout wea i brid lo dem nada animal. Dempla i smol spotspot, straipi, ane dotdot wan, bikoz ai bin luk ebriting wanem Laban i bin mekem po yu. \v 13 Ai da seim God uda bin soe maiselp po yu lo Betel wea yu bin meke dat ston stanap ane yu bin kapsaid oliboil antap dat ston ane yu bin meke wan tru promis po mi. Wa. Diskaintaim libe dis ples biain ane gobaigen po da ples wea yu bin bon.” ’ \p \v 14 Den Reisel ane Lia i bin ansa po Zekop, ‘Orait. Mitu pinis sabe mitu nogo gede eniting prom papa blo mitu. \v 15 Em prapa trite mitu wase ol ausaid pipol. Em bin sele mitu po yu, den em bin weiste ebridem mani yu bin pei em po mitu. \v 16 Ebri sip ane gout wea God i bin tekemaut em prom papa blo mitu i blo mitu ane blo ol pikinini blo mitu tu. Wa. Diskaintaim mekem wanem God i bin spik po yu po mekem.’ \p \v 17 Den Zekop i bin meke redi po lego go, ane em bin pute ol pikinini ane ol oman blo em antap wea ol kamal. \v 18 Ane Zekop i bin meke ol animal blo em wagbaut po go pas. Ane em bin paikap ebriting blo em wea em bin gedem prom kantri blo Mesapotamia. Em bin lego gobaigen po papa blo em Aizak, wea lan blo Kanan. \v 19 Wea dat seimtaim nau Laban bin lego go longwei prom de, po go kate eya blo ol sip blo em. Reisel i bin stile laigod kabing blo papa blo em wea em i wosip demting. \v 20 Ane Zekop i bin trike Laban, da man prom Aram. Zekop i no bin spik Laban em go go ane em bin sikretwan gowei prom de. \v 21 Wa, den Zekop bin tekop go prapa kuikwan ane kuaiatwan lo ebrisamting em bin gad. Pas em bin krose da Yupreitis Riba, ane em bin go po da ilkantri blo Giliad. \s1 Laban tekop apte Zekop \p \v 22 Lo namba tri dei apta dempla bin go, wan man i bin spik po Laban, Zekop i bin ranwei kuaiatwan. \v 23 Den, Laban bin teke ol kazenbala blo em po go wea em ane bin tekop prapa kuikwan apte Zekop go biain po seben dei, antil dempla kam klostu po Zekop lo da ilkantri blo Giliad. \v 24 Bat God bin soe emselp po Laban lo wan drim dat nait, ane bin spik po em, ‘Lugaut nau! No spik nugudwei po Zekop.’ \p \v 25 Wen Laban i bin kesem de wea Zekop, Zekop bin pinis sete tent blo em wea wan maunten. Laban ane ol kazen blo em i bin sete ol tent lo da ilkantri blo Giliad tu. \v 26 Laban i spik po Zekop, ‘Ei! Yu bin meke rongting. Yu bin trike mi ane ranwei kuaiatwan. Yu bin teke ol gel blo mi wase prizina. \v 27 Aukam yu bin ranwei kuaiatwan ane yu bin trike mi ane no bin spik mi? Ai bin wande meke sendop kaikai po yu lo gladat ane big sing, paite ol smol warup ane ol ap. \v 28 Aukam yu no bin laue mi po kise tu gel blo mi ane ol ngep blo mi po yawo dempla? Diswan i bin prapa nugudpasin yu bin mekem! \v 29 Ai ken meke nugudting po yupla, bat God blo papa blo yu i bin spik po mi lasnait, “Lugaut. No spik nugudwei po Zekop.” \v 30 Ai sabe yu bin wande go bikoz yu bin prapa wande gobaigen po aus blo papa blo yu. Bat aukam yu bin stile ol dem kabing blo ol laigod blo mi, demting wea ai wosip?’\fig |src="CO00689B.TIF" size="col" ref="Zenasis 31:30" \fig* \p \v 31 Zekop i ansa po Laban, ‘Bikoz ai bin prait, ai bin tingk diskain, yu go tekemaute demtu gel blo yu rapwei prom mi. \v 32 Bat ip yu go paine enibodi ya uda gad dem samting blo yu wea yu wosip demting, dat man i go ded. Ya prant lo ol kazen blo yumi, ip yu paine eniting wea i blo yu, tekem.’ Bat Zekop i no bin sabe diskain Reisel i bin stile dem samting blo papa blo em. \p \v 33 Laban i bin go lego go ane stat lukraun lo tent blo Zekop, tent blo Lia, ane da tent blo demtu sleib oman, bat em no bin paine dem laigod kabing blo em. Ane den Laban i bin go ausaid prom tent blo Lia, ane go insaid tent blo Reisel. \v 34 Reisel bin teke dem samting blo papa blo em ane em bin aide demting insaid wan pokit blo sadol blo kamal blo em. Ane Reisel bin sidaun antap lo sadol. Laban bin lukraun ebriwea insaid lo tent, bat em no bin paine dem laigod samting blo em. \v 35 Ane Reisel spik po papa blo em, ‘Papa. No wail po mi gar bikoz ai kan stanap prant wea yu. Ai gad mantli blo mi.’ Wa. Laban bin prapa lukraun, bat kan paine dem laigod samting blo em. \p \v 36 Den Zekop i bin kam prapa wail, ane bin bleime Laban. Zekop spik po Laban, ‘Wanem rong ai bin mekem? Wanem nugudting ai bin mekem po yu, po meke yu kam apte mi wase ai bin stila? \v 37 Yu bin lukraun ebriwea lo ebrisamting blo mi. Eni samting yu bin painem wea i blo aus blo yu a? Pute dem samting wea ai bin stilem prom yu ya prant wea ol pipol blo yumi, ane laue dempla po meke main blo dempla, uda i rait ane uda i rong prom yumi. \p \v 38 ‘Ai bin wok lo yu po tuenti iya. Ol beibi blo ol yang omansip ane gout blo yu no bin bon dedwan. Ai no bin kaikai eni man animal prom dem sip ane gout blo yu. \v 39 Dem animal wea i bin ded prom wailanimal, ai no bin tekem kam po yu po prubem ol nada animal bin kile demwan. Ai bin peibaik maiselp po demwan. Ebritaim wen sambodi i bin stile wan sip o gout blo yu, yu bin oda mi po gibe wan po yu, bikoz yu spik diswan i polt blo mi. \p \v 40 ‘Ai bin wok po yu lo deitaim. Ot blo da san i prapa bane mi, ane kol blo naittaim, ai kan slip prapa. \v 41 I bin wase demkain po dem long tuenti iya ai bin wea yu. Ai bin wok po yu po potin iya solong ai ken maret tu gel blo yu, ane nada siks iya mo ai bin lugaut ol sip ane gout blo yu. Ane dem taim yu bin prapa seinze ol pei blo mi tentaim. \v 42 Ip God blo mi, da seim God blo ate Eibram ane papa blo mi Aizak no bin elpe mi, den nau, diskaintaim, yu bin pinis sanewei mi nogad nating. Bat God i bin luk ol dis trabol yu bin mekem po mi ane em i bin luk dat adwok ai bin mekem. Daswai lasnait God i bin tok po yu ane soe yu dem rongting wea yu bin mekem.’ \s1 Zekop ane Laban meke kontrak wea wananada \p \v 43 Den Laban bin ansa po Zekop diskain, ‘Dem oman ya, demwan ol gel blo mi. Dem pikinini blo demtu i ol ngep blo mi. Ol dem animal ya ane ebriting yu gad, yu bin gedem prom mi. So wiswei? Ai kan meke enisamting po dem gel blo mi o dem pikinini wea demtu bin bonem. \v 44 Kam gar, yumi go meke strongpromis, yu ane mi, ane laue dis strongpromis po bi witnis melen lo yu ane mi.’ \p \v 45 Zekop i bin teke wan ston, ane bin meke da ston stanap naiswei wase memorial. \v 46 Ane Zekop bin spik po ol kazenbala blo em, ‘Teke ol ston kam.’ Den dempla bin go teke ol ston kam, ane dempla bin meke big ip blo ston klostu po da wan ston blo Zekop. Zekop ane Laban ane ol kazenbala blo demtu bin kaikai tugeda lo da big ip blo dem ston. \v 47 Laban bin kole da ip blo ston Zegarsaiaduta. Wea langus blo dem Arameikpipol i min ‘Witnis Ip’. Ane Zekop bin kole da ip blo dem ston Galid. Wea langus blo dem Ibrupipol i min ‘Witnis Ip’. \p \v 48 Laban i bin spik po Zekop, ‘Dis ip blo ston ya i witnis melen lo yu ane mi ya tidei.’ Daswai ol i bin kolem Galid. \v 49 Ane ol i bin kole dat seim ples Mizpa. Wea Ibrulangus i min ‘Lugaut Ples’. Bikoz Laban i bin spik diskain, ‘Ai aske da AntapGod po lugaut yumi solong yumi go ebritaim pole dis strongpromis apta wen yumi go libe dis ples biain.’ \v 50 Laban i kip tok, ‘Ip yu go meke badpasin po dem gel blo mi, o ip yu maret nada oman, ai nogo sabe diswan. Bat tingbaut diswan ya, dat God em i witnis melen yu ane mi. \p \v 51 ‘Luk dem ston wea ai bin ipemap melen wea yumi, ane luk dat nada ston i stanap ya. \v 52 Dem ston ya i witnis ai nogo pase dis tu stonmak go po meke ol nugudting po yu, ane yu no go pase dis tu stonmak tu po kam po mi po meke ol nugudting po mi. \v 53 Ai aske God blo dem pamlelain blo yumi, God blo ate Eibram blo yu ane God blo ate Nao blo mi. Ai askem dat God gobi zaz melen yumi.’ \p So Zekop i bin meke strongpromis wea neim blo God blo papa blo em Aizak, dat em go pole dat strongpromis. \v 54 Ane Zekop bin kile wan animal ane banem antap lo olta po wosip God lo dat maunten. Apta, Zekop bin singaut ebriwan po kam po da strongpromis kaikai. Zekop ane dempla bin kaikai ane apta dempla bin kaikai, dempla bin slip dat nait wea dat maunten. \p \v 55 Elimoning da neksdei, Laban i bin gedap prom slip ane em bin kise dem gel blo em ane ngep blo em. Em bin blese dempla. Den em bin yawo dempla ane em bin lego gobaigen po ples blo em. \c 32 \s1 Zekop i sane gipt go po Iso \p \v 1 Wandei, wen Zekop bin lego gobaigen po Kanan, ol einzel blo God i bin kam po mite em. \v 2 Wen Zekop bin luk dem einzel, em bin spik, ‘Diswan wea God i kempaut!’ Zekop bin kole dat ples Maganaim, wea Ibrulangus i min ‘ples blo kemp’. \p \v 3 Zekop i bin sane ol man po teke mesiz go pas po bala blo em Iso, wea da lan blo Ser, lo dat kantri blo Edom. \v 4 Zekop i bin prapa spik po dem mesizman, ‘Diswan i wanem yupla mas spik po Iso, bos blo mi, “Sebant blo yu Zekop i spik diskain, ‘Ai bin stap longtaim lo awa Laban ane ai bin stap de antil distaim nau. \v 5 Ai gad buluk, kau, dongki, sip, gout ane ol man ane oman sebant. Diskaintaim ai sane dis mesiz po yu gar, bos blo mi, solong yu gobi nadakain api wen yu go luk mi.’” ’ \p \v 6 Wen dem mesizman i bin kambaigen po Zekop, dempla spik, ‘Mipla bin go po bala blo yu, Iso, ane em ya kam diskaintaim po mite yu, ane em gad 400 amiman wea em.’ \v 7 Wen Zekop bin lisen dis niuz, em bin wantaim prapa prait ane mina wori. Den em bin splitemap ol dem ebriting em bin gad po meke tu big mob. Ap blo dem pamle go diswei go po wansaid, den nada ap go nadasaid, den dem sip, gout, ol dem buluk, kau ane ol dem kamal go wansaid ane dem nadawan go nadasaid. \v 8 Em bin tingk po emselp diskain, ‘Ip Iso go kam po wanmob ane kile ebriwan, den da nadamob ken ranwei.’ \p \v 9 Den Zekop i bin prea, ‘God blo ate blo mi Eibram ane God blo papa blo mi Aizak. AntapGod, yu bin spik po mi, “Gobaigen po kantri blo yu ane po ol kazenbala blo yu, ane ai go meke ebriting orait.” \v 10 Ai prapa nugudman bat yu bin soe mi lab blo yu, ane gudpasin blo yu po mi, sebant blo yu. Ai bin krose dis Zodan Riba mata wea wan wokingstik, ane nau ai bin kambaigen wea wan big pamle ane plenti animal ane dempla nap po meke tu big kemp. \v 11 Lugaut mi prom bala blo mi Iso, bikoz ai prapa prait prom em. Em mait kam ane kile mipla ebriwan, dem oman ane ol dem pikinini blo mi tu. \v 12 Bat yu bin spik wea promis de pas diskain, “Ai go prapa meke gudpasin po yu, ane meke pamlelain blo yu wase san lo sanbis, wea man i kan kauntem bikoz ol prapa plenti.” ’ \p \v 13 Wa. Zekop i bin slip de po wan nait bat neksdei, prom ebridem animal wea em bin gad, em bin suzem po gibe present po bala blo em Iso, \v 14 200 omangout ane 20 mangout, 200 omansip ane 20 mansip, \v 15 30 omankamal ane beibi blo dempla, 40 kau ane 10 buluk, 20 omandongki ane 10 mandongki. \v 16 Zekop bin splitemap dem animal go po ol dipren mob lo dempla ane em bin meke ol sebant blo em po lugaut dem animal. Zekop spik po dem sebant blo em diskain, ‘Yupla wagbaut prant lo mi, ane meke big speis bituin dem mob blo dem dipren animal.’ \p \v 17 Zekop i bin oda dem sebant uda go wagbaut rait prant diskain, ‘Wen Iso i mite yu, ane em aske yu, “Uda bos blo yu? Wea yupla go? Uda bos blo dem animal?” \v 18 Den yu go ansa gobaigen po em, “Dem animal ya i blo sebant blo yu Zekop. Dem animal ya i present po yu, Iso, bos blo em. Zekop ya kam biain lo mipla.” ’ \p \v 19 Zekop bin spik da seim oda po dem sebant blo dem sekan lot animal, ane po dem namba tri lot sebant ane po ebridem nadawan uda bin pole wea dem animal biain. Em bin spik diskain, ‘Diswan i wanem yu mas spik po Iso wen yu luk em, \v 20 ane prapa spik diskain, “Sebant blo yu, Zekop, ya kam biain lo mipla.” ’ \p Zekop bin tingk diskain po emselp, ‘Diswan mait go elpe em po nomo wail po mi wea dem present wea ai bin sanem po em pas. Wen ai go luk em, mait em go meke mi bala blo em gen.’ \v 21 Wa, dem present blo dem animal prom Zekop i bin go pas, ane Zekop i bin gobaigen po da tent blo em po stap emselp po da nait lo dat ples. \s1 Zekop i pait wea God \p \v 22 Lo dat seim nait, Zekop i bin meke redi ane em bin sane Lia ane Reisel ane dem nada tu oman blo em ane leben pikinini blo em, ane dempla i bin krose da salo pat blo da Zabok Riba. \v 23 Seimkain, em bin sane ebrisamting wea i bin blo em go wea dempla tu. \p \v 24 Zekop no bin krosem go nadasaid lo da riba bat em bin stap emselp, ane wan man i bin kam po em ane bin stat po puse Zekop godaun po da graun. Dis pait melen da man ane Zekop i bin go raittru po deilait.\fig |src="CO00686B.TIF" size="col" ref="Zenasis 32:24" \fig* \v 25 Wen da man i bin luk em i kan win po puse Zekop godaun po da graun, em bin ite Zekop lo ipbon, ane da ipbon blo em i bin kamaut prom zoint. Bat Zekop i bin stil trai po puse da man godaun po graun. \v 26 Den da man i bin spik, ‘Ei! Laue mi po go, i stat po deilait nau.’ \p Bat Zekop ansa po em, ‘Nono! Ai nogo laue yu po go antil yu go blese mi.’ \p \v 27 Da man i bin aske Zekop, ‘Wanem neim blo yu?’ \p Em ansa, ‘Mi Zekop.’ \p \v 28 Den da man i tok gen, ‘I go nomo go kole yu Zekop, bat nau i go kole yu Izrael, bikoz yu bin pait wea God ane lo dem pipol, ane yu bin win.’ Wea Ibrulangus, Izrael i min ‘pait gense God o God i pait’. \p \v 29 Den Zekop i bin aske da man, ‘Spik mi neim blo yu.’ \p Bat da man i bin ansabaik, ‘Aukam yu wande sabe neim blo mi?’ Ane da man i bin blese Zekop. \p \v 30 Zekop i bin kole da ples Peniel. Wea Ibrulangus i min ‘pes blo God’. Em bin spik diskain, ‘Ai bin luk God prapa klostuwan, ane ai stil laipwan. God no bin kile mi.’ \v 31 Da san bin kam antap nau wen Zekop libe Peniel ane em bin wagbaut kripolwan bikoz prom ipbon blo em. \v 32 Ane daswai tidei dem pamlelain blo Izrael no kaikai da mit blo animal prom da ipbon, bikoz i bin lo dis pat blo mit wea dat man i bin ite Zekop wea da ipbon. \c 33 \s1 Zekop ane Iso i kam bala gen \p \v 1 Wen em bin liptemap ed, Zekop i bin luk go longwei ane bin luk Iso ya kam. Em i bin gad 400 man lo em. So Zekop i bin pute ol pikinini blo em go po ol dempla oun mama. Sam bin go wea Lia, ane wea Reisel, ane sam bin go wea demtu nada oman blo em. \v 2 Em pute demtu nada oman blo em wea dempla pikinini wagbaut pas, den Lia wea em pikinini, ane Reisel ane Zosep prapa laswan. \v 3 Zekop emselp i bin wagbaut prapa prant prom dem pamle blo em, ane wen Zekop bin kam klostu po bala blo em, em bin nildaun pesdaun sebentaim prant wea Iso. \v 4 Bat Iso bin mata ran go po mite Zekop, ane bin gasu em. Iso bin pute an blo em raun wea Zekop ane em bin kise em. Demtu bin bigkrai. \p \v 5 Wen Iso bin luk goraun, em bin luk ol oman ane pikinini. Em bin aske Zekop, ‘Uda dempla ya?’ \p Zekop i bin ansa em, ‘Dem pikinini ya, God uda gad gudpasin, i bin gibem po mi, sebant blo yu.’ \v 6 Den demtu nada oman blo Zekop i bin kam klostu. Demtu ane pikinini blo demtu, ane ol bin baudaun. \v 7 Seimkainwei Lia ane pikinini blo em bin kam klostu ane dempla bin baudaun. Ane laswan, Zosep ane Reisel bin kam klostu, ane demtu bin baudaun tu. \p \v 8 Iso aske Zekop gen, ‘Ane wanem ol dem bigmob animal ai bin luk wen ai bin pas kam diswei ai bin luk?’ \p Zekop i bin ansa po em, ‘Dem animal i ol present po yu. Yu bos blo mi. Ai bin gibem solong yu gobi nadakain api po mi.’ \p \v 9 Bat Iso i spik, ‘Mai bala, ai pinis gad plenti animal. Yu mata kipem po yuselp.’ \p \v 10 Zekop i bin ansa, ‘Nono! Ip yu nadakain api po mi, den teke dem present ya prom mi. Wen ai bin luk pes blo yu i wase ai bin luk pes blo God, bikoz ai prapa api po luk yu. \v 11 Teke dem present wea ai bin tekem kam po yu, bikoz God em bin meke gudpasin po mi, ane em bin gibe mi plenti.’ Bikoz Zekop bin prapa spik em po teke dem animal, Iso i bin gri. \p \v 12 Den Iso bin spik, ‘Kam, yumi go lego nau, ane ai go go longsaid lo yu po soe yu da rod.’ \p \v 13 Bat Zekop i bin ansa, ‘Bos blo mi, dem pikinini no prapa strong po lego go wea da spid blo yu. Ai woribaut dem animal wea ol i lugaut smolbeibi. Ip ai go meke dempla po ariap, mait dempla ebriwan go lus. \v 14 Yu go pas ane ai go kam biain, ane ai go kam biain slowan. Ai go mekem stret po dem spid blo dem animal ane pikinini. Den ai go mite yu wea da lan blo Ser.’ \p \v 15 Iso i spik, ‘Laue mi gar po libe sam man blo mi wea yu, po lugaut yu ane po soe yu da rod.’ \p Bat Zekop i bin ansa, ‘No wori. Nap yu nadakain api po luk mi.’ \p \v 16 Den, Iso i bin lego go prom de da seimdei, gobaik po da lan blo Ser. \v 17 Bat Zekop i bin go po Sakot, wea em bin meke wan aus po emselp ane ol smolseid po ol dem animal blo em. Zekop bin kole dat ples Sakot, bikoz wea Ibrulangus i min ‘smol seid’. \p \v 18 Wen Zekop i bin kambaigen prom Mesapotamia, em bin kam seipwan de wea taun blo Sekem, lo lan blo Kanan ane em bin setemap ol tent blo em de ausaid prom dat taun. \v 19 Prom dem pamle blo Amo, papa blo Sekem, Zekop bin baie big eria blo lan po 100 pis silba. Zekop i bin pute ebri tent blo em de. \v 20 Zekop bin bilde wan olta po wosip da AntapGod ane em bin kole da olta Eleloui Izrael. Wea Ibrulangus i min ‘God, em i God blo Izrael’. \c 34 \s1 Boi blo Zekop peibaik Sekem \p \v 1 Wandei Daina, da gel blo Lia ane Zekop, i bin lego go ausaid po luk sam dem yang Kanan oman. \v 2 Sekem bin boi blo Amo. Em blo dem pipol blo Ib ane Amo bin bos blo da eria. Wen Sekem bin luk Daina, Sekem bin rapwei grabem ane em bin nadakain pose Daina po slip lo em. \v 3 Bat den Sekem i bin gad nadakain strong piling po Daina, gel blo Zekop. Sekem bin prapa laik da yangoman, ane em bin tok naiswei po Daina po meke em laik po em. \v 4 Apta, Sekem bin spik po Amo, papa blo em diskain, ‘Go teke dis yangoman kam, em go kam oman blo mi.’ \p \v 5 Zekop i bin paindaut Sekem i bin meke prapa nugudting po gel blo em Daina. Seimtaim, ol boi blo Zekop i bin ausaid lo bus wea dem animal. So Zekop i bin meke nating antil dem boi blo em bin kambaik. \v 6 Amo, papa blo Sekem i bin kam ane tok wea Zekop, \v 7 seimtaim nau wen dem boi blo Zekop bin kambaigen nau prom lugaut dem animal. Wen dempla bin lisen dis tok, dempla bin pil prapa sore ane nadakain wail bikoz Sekem bin meke dis nadakain nugudting po sisi blo dempla. Ane diswan i bin meke pamle blo Zekop prapa nadakain wail, bikoz diskainting i prapa no lau po mekem. \p \v 8 Bat Amo i bin spik po Zekop ane ol boi blo em diskain, ‘Boi blo mi Sekem, i prapa wande dis yangoman blo yupla. Gibe Daina solong em go kam oman blo em. \v 9 Laue ol boi ane ol gel blo yumpla po kam man ane oman blo wananada. Laue ol yangoman blo yupla po maret ol man blo mipla ane laue ol yangman blo yupla po kam man blo ol yangoman blo mipla. \v 10 Yupla go stap ya wea mipla, ane yupla ken stap eniwea wea yupla wandem. Meke aus blo yupla ya ane yumpla ken sele ol diprenting po wananada, ane yupla ken baie eni lan ya.’ \p \v 11 Sekem tu i bin spik po papa blo Daina ane ol bala blo em diskain, ‘Ip yupla gri po dis tok blo mi, den wanem samting yupla wandem ai go gibem po yupla. \v 12 Yupla ken kole da prais po da oman ane prais blo dem present nadakain plenti wiskain yupla wandem. Eni samting wanem yupla askem, ai go pei em. Mata gibe mi da yangoman po kam oman blo mi.’ \p \v 13 Dem boi blo Zekop bin ansa Sekem ane papa blo em Amo lo gemanwei, bikoz em bin meke nugudting po Daina, sisi blo dempla. \v 14 Dem boi blo Zekop bin spik po demtu, ‘Mipla kan meke diskainting, po gibe sisi blo mipla po da man uda no bin kate da poskin blo em, bikoz ol pipol i no go rispekt mipla. \v 15 Mata wan ting ya, bipo mipla go gibe sisi blo mipla po yu, solong yupla mas kam wase mipla, wea ebri man blo yupla mas kate poskin blo yupla. \v 16 Ip yupla meke diswan, den apta, mipla go gibe ol yangoman blo mipla po kam oman blo yupla, ane mipla gobi ol man blo ol yangoman blo yupla. Mipla go stap wea yupla ane kamwan pipol. \v 17 Bat ip yupla no mekem wanem mipla spik ane no kate poskin blo yupla, den mipla go teke Daina ane go.’ \p \v 18 Dem tok blo dem boi blo Zekop i bin meke Amo ane Sekem gri po diswan. \v 19 Ane da yangman no bin slo po meke da samting wanem dem boi blo Zekop bin askem po mekem, bikoz em bin prapa wande dat gel blo Zekop. Diskaintaim ol pamle blo papa blo em bin prapa rispekt Sekem. \v 20 Apta, Amo ane Sekem bin kam po geit blo da taun ane demtu bin tok po dem man blo da taun. \p \v 21 Dempla bin spik diskain, ‘Dem man ya i bin meke naiswei po yumpla. Laue dempla gar po stap ya lo dis ples ane yumpla ane dempla i ken sele ol diprenting po wananada, bikoz da lan i bigwan ane gad plenti rum, nap po dempla tu. Yumpla ken go ane teke ol yangoman blo dempla po kam oman blo yumpla, ane dempla ken teke ol yangoman blo yumpla po kam oman blo dempla. \v 22 Mata dis wan ting ya wea dempla gri po stap ya wea yumpla po kamwan pipol. Ebri man ya blo yumpla mas kate poskin blo yumpla seimkain wiskain dempla man i mekem. \v 23 Bambai, ebridem animal blo dempla, ane ebridem nada samting wea i blo dempla i gobi blo yumpla. Mata kam. Yumpla go mekem wanem dempla wande yumpla po mekem solong dempla go stap ya wea yumpla.’ \p \v 24 Ane ebridem man i bin gri wea Amo ane Sekem, ane ebri man blo da taun i bin kate poskin blo dempla. \v 25 Lo namba tri dei, wen dem man bin stil prapa soa prom kate poskin, tu boi blo Zekop, Simion ane Libai, demtu prapa bladbala blo Daina, demtu bin teke big sod blo demtu ane bin kam po dem man blo da taun wea dempla i kan pait. Ane demtu bin kile ebri man. \v 26 Demtu bin kile Amo ane Sekem wea big sod ane demtu bin teke Daina go ausaid prom aus blo Sekem, ane bin gobaigen po ol tent blo dempla. \p \v 27 Ebridem nada boi blo Zekop bin wagbaut melen pase dem ded bodi, ane dempla bin stile ol samting blo dem ded pipol blo da taun, bikoz dempla bin meke ol nugudting po sisi blo dempla. \v 28 Dempla bin teke ol sip, gout, buluk ane kau, ane dongki, ane ebrisamting wea i insaid da taun ane lo dem big gadan eria blo da taun. \v 29 Dem boi blo Zekop bin tekem ane stile ebridem gudsamting ane ol demting prom dem aus, ane ol bin teke ebridem oman ane pikinini blo dempla. \p \v 30 Den Zekop spik po Simion ane Libai, ‘Yutu bin meke mi gad nadakain nugudneim ane go gad big trabol. Diskaintaim dem pipol blo Kanan, Perez ane ebribodi ya lo dis lan i go eite mi. Yumpla prapa lelbet pipol, ane ip dempla go kam tugeda ane paite yumpla, mi ane ol pamle blo mi i go ded.’ \p \v 31 Bat demtu i bin ansa, ‘Wiswei? Mitu kan laue dat man po trite sisi blo mipla wase em oman uda slip wea olkain man po mani.’ \c 35 \s1 Zekop gobaigen po Betel \p \v 1 Den God i bin spik po Zekop, ‘Yupla meke redi nau ane lego go po Betel, ane mata stap de. Meke wan olta de po mata wosip mi, da God uda bin soe emselp po yu wen yu bin ranwei prom bala blo yu Iso.’ \p \v 2 So Zekop i bin spik po pamle blo em ane po ebriwan uda bin de lo em diskain, ‘Smase dem laigod wea yupla wosip, wea yupla bin tekem kam prom ol nada ples. Meke laip blo yupla stret po wosip God, ane were ol klin klos. \v 3 Den kuikwan meke redi. Kam, yumpla go go po Betel, solong ai go meke wan olta po wosip da God uda bin elpe mi wen ai bin prea ane wen ai bin gad trabol. Em bin lo mi ebriwea wea ai bin wagbaut.’ \p \v 4 Apta nau, dempla bin gibe Zekop ebridem laigod wea dempla bin wosip em, ane dem yaring blo dempla. Zekop bin teke ebridem samting ane em bin berem andanit da prapa big tri de klostu po taun blo Sekem. \v 5 Wen Zekop ane ebribodi wea em i bin meke redi po go, God i bin meke ebridem pipol blo ol dem taun de raun nadakain prait, solong dempla no bin kam apte dem pamle blo Zekop. \p \v 6 Zekop ane ebri pipol blo em bin kam po Luz wea ol pipol i nau kolem Betel. Diswan i wea lan blo Kanan. \v 7 Zekop i bin bilde olta de ane em bin kole da ples Elbetel, wea Ibrulangus i min ‘God blo Betel’. Bikoz i bin de God bin soe emselp po Zekop wen em bin ranwei prom bala blo em. \p \v 8 Apta dempla bin bilde da olta, Debora, da oman uda bin lugaut Ribeka prom wen em bin smolbeibi, i bin lus. Dempla bin berem de andanit wea wan prapa big tri wea da bali ausaid prom Betel. Wa, i bin kolem Alonbakut, wea Ibrulangus i min ‘prapa big tri blo krai’. \p \v 9 God i bin soe emselp gen po Zekop. Wa, diswan i bin apta wen em bin kambaigen prom kantri blo Mesapotamia, ane God i bin blese Zekop. \v 10 God bin spik diskain po Zekop, ‘Neim blo yu i Zekop. Bat nomo gen ai go kole yu Zekop. Prom distaim nau Izrael i gobi neim blo yu.’ I bin prom de nau God i bin kolem Izrael. \p \v 11 God i bin spik po em, ‘Ai da Strong AntapGod. Yu go kam plenti ane yu go gad plenti pikinini. Ane yu gobi pipol uda stap wea dempla oun kantri ane prapa plenti pipol i go kamaut prom yu. Sam prom pamlelain blo yu i gobi ol king. \v 12 Da lan wea ai bin gibem po ate blo yu Eibram ane papa blo yu Aizak, ai go gibem po yu, ane ai go gibe da lan po ol pamlelain blo yu.’ \v 13 Den God bin go, libe Zekop lo da ples wea God bin tok po em.\fig |src="HK00221B.tif" size="span" ref="Zenasis 35:13" \fig* \p \v 14 Zekop bin meke wan ston stanap naiswei wase memorial ston wea da ples wea God i bin tok po em. Em bin kapsaid opring blo wain po God antap da ston, ane em bin kapsaid oliboil antap da ston po meke da ston wan spesil ples po wosip God. \v 15 Wa, Zekop bin kole da ples Betel, wea God i bin tok wea em. Wea Ibrulangus i min ‘aus blo God’. \s1 Reisel ane Aizak i bin lus \p \v 16 Apta nau, Zekop ane ol pipol blo em i bin libe Betel biain, ane dempla bin lego go po Eprat. Ane wen dempla bin stil longwei prom Eprat, Reisel i pamle ane i bin redi po bone da pikinini blo em. Da pein prom bone beibi i bin prapa nadakain nugud. \v 17 Wen pein prom bone beibi i bin kam nadakain bad, da oman uda bin elpe em po bone da beibi i bin spik po em diskain, ‘Reisel, yu no prait. Yu gad nada boi pikinini nau.’ \v 18 Reisel i bin klosap po ded. Wea laswin blo Reisel, bipo em bin ded, em bin kole boi blo em Benoni, wea Ibrulangus i min ‘boi blo sore blo mi’. Bat papa blo da boi bin kolem Benzaman, wea Ibrulangus i min ‘boi blo raitan blo mi’. \v 19 Apta Reisel i bin ded, dempla bin bere em lo da rod go po Eprat. Nada neim blo taun i Betliem, \v 20 Zekop bin meke wan memorial ston stanap wea da greib blo Reisel solong po em po rimemba. Dat ston i stil de diskaintaim. \p \v 21 Zekop bin kip lego go, ane em bin setemap tent blo em lo da nadasaid blo da taua blo Migdaleder. \v 22 Lo dat taim wen Zekop i bin stap lo dat ples, Ruben bin go ane em bin slip wea Bila, da nada oman blo papa blo em, ane sambodi bin spik Zekop baut diswan. \p Dem neim blo dem 12 boi pikinini blo Zekop ya: \li1 \v 23 Dem boi pikinini blo Lia i bin Ruben, pas boi pikinini blo Zekop. Apta Ruben i bin gad Simion, Libai, Zuda, Isaka, ane Zebulun. \li1 \v 24 Dem boi pikinini blo Reisel i bin Zosep ane Benzaman. \li1 \v 25 Dem boi pikinini blo Bila, sebant oman blo Reisel i bin Dan ane Naptali. \li1 \v 26 Dem boi pikinini blo Zilpa, sebant oman blo Lia i bin Gad ane Asa. \p Demwan ya i bin dem boi pikinini blo Zekop wea em bin gad wea kantri blo Mesapotamia. \p \v 27 So Zekop i bin kambaigen po aus nau blo papa blo em Aizak, de lo Mamre, klostu po Kiriataba. Diswan i Ebron wea Eibram ane Aizak i bin stap. \v 28 Aizak i bin kese 180 iya oul. \v 29 Ane Aizak i bin prapa oulman wen em bin lus. Em bin gad prapa long ane gud laip. Wen em bin ole laswin blo em, em bin go ane zoine ol pamle blo em uda bin pinis ded. Den Iso ane Zekop, tu boi blo em i bin bere em. \c 36 \s1 Iso ane pamlelain blo em wea lan blo Kanan \p \v 1 Diswan ya stori blo pamlelain blo Iso. Nada neim blo Iso ol kolem Edom. \v 2 Iso i bin kam man blo tu oman prom dem pipol blo Kanan; Ada gel blo Elon, man blo It, ane em bin maret Olibama gel blo Ana. Ate blo Olibama i Zibion, man blo Ib. \v 3 Iso bin maret gen ane em bin maret kazensisi blo Basimat, gel blo Ismaiel, ane bala blo Basimat i bin Nebaiot. \v 4 Ada i bin bone Elipaz po Iso, Basimat bin bone Reuel po Iso, \v 5 ane Olibama bin bone Zeus, Zalam, ane Kora po Iso. Demwan i bin dem boi pikinini wea Iso i bin gad lo lan blo Kanan. \p \v 6 Den Iso bin teke ol oman blo em, ol pikinini blo em, ane ebri pipol uda stap lo aus blo em, ol buluk, ol kau ane ebri animal blo em, ane dem ebrisamting wea em bin gedem wea lan blo Kanan. Ane Iso i bin mub go po ples longwei prom bala blo em, Zekop. \v 7 Dem ebri gudsamting blo Iso ane Zekop i bin kam nadakain tumas po demtu po stap tugeda. Da lan wea demtu bin stap no bin gad nap kaikai po pide ebri animal blo demtu bikoz demtu bin gad nadakain plenti animal. \v 8 So Iso bin go ane stap lo da ilkantri blo Ser. Nada neim blo Iso i Edom. \s1 Iso ane pamlelain blo em wea ples blo Ser \p \v 9 Diswan ya stori blo pamlelain blo Iso, dem pipol blo Edom uda bin stap lo ilkantri blo Ser. \li1 \v 10 Demwan ya dem neim blo dem boi pikinini blo Iso; Elipaz, da boi pikinini blo Ada, oman blo Iso; Reuel, da boi pikinini blo Basimat, oman blo Iso. \li1 \v 11 Dem boi pikinini blo Elipaz i bin Teman, Omar, Zepo, Gatam, ane Kenaz. \v 12 Timna i bin nada oman blo Elipaz. Elipaz i bin boi blo Iso. Em bin bone Amalek po Elipaz. So demwan i bin dem ngep blo Ada, uda i bin oman blo Iso. \li1 \v 13 Demwan ya i dem boi pikinini blo Reuel; Nat, Zera, Sama, ane Miza. So demwan i bin dem ngep blo Basimat, uda bin oman blo Iso. \li1 \v 14 Demwan ya i dem boi pikinini blo Olibama, uda bin nada oman blo Iso. Em i gel blo Ana uda i boi blo Zibion; Olibama bin bonem po Iso, Zeus, Zalam ane Kora. \p \v 15 Dem pamlelain blo Iso i bin kam lida blo ol dipren pamlelain: \li1 Demwan ya i dem pamlelain uda bin kamaut prom Iso. Pas boi pikinini blo Iso i bin Elipaz uda ate blo dem pamlelain ya: Teman, Omar, Zepo, Kenaz, \v 16 Kora, Gatam, ane Amalek. Demwan dem pamlelain blo Elipaz lo lan blo Edom. Dempla i ol pamlelain blo Iso ane Ada. \li1 \v 17 Reuel uda bin boi pikinini blo Iso i bin ate blo dem pamlelain ya: Nat, Zera, Sama, ane Miza. Demwan dem pamlelain blo Reuel lo lan blo Edom. Dempla i bin ol pamlelain blo Basimat, oman blo Iso. \li1 \v 18 Dem pamlelain ya i bin kamaut prom Olibama, oman blo Iso: Zeus, Zalam, ane Kora. Olibama, da gel blo Ana, uda bin oman blo Iso, i bin bone dem pamlelain ya. \p \v 19 Ebridem pamlelain i bin kamaut prom Iso. Ane nada neim blo Iso i Edom. \s1 Pas pipol blo lan blo Edom \p \v 20-21 Dem prapa pipol blo lan blo Edom i bin kamaut prom pamlelain blo wan man neim Ser. Em i man prom Ora. Dem boi pikinini blo Ser i bin dem ate blo dem pamlelain blo dem pipol blo Ora. Demwan i bin: Lotan, Sobal, Zibion, Ana, Dison, Ezer ane Disan. \li1 \v 22 Lotan i bin bigate blo dem pamlelain blo Ori ane Eman, ane sisi blo Lotan i bin Timna. \li1 \v 23 Sobal i bin bigate blo dem pamlelain blo Alban, Manat, Ebal, Sepo, ane Onam. \li1 \v 24 Zibion i bin bigate blo dem pamlelain blo Aia ane Ana. Diswan da seim Ana wea em bin paine ot spring wata wea da dezet eria, wen em bin lugaut dem dongki blo papa blo em, Zibion. \li1 \v 25 Ana i bin bigate blo da pamlelain blo Dison, ane gel pikinini Olibama. \li1 \v 26 Dison i bin bigate blo dem pamlelain blo Emdan, Esban, Itran ane Keran. \li1 \v 27 Ezer i bin bigate blo dem pamlelain blo Bilan, Zaban ane Akan. \li1 \v 28 Disan i bin bigate blo dem pamlelain blo Uz ane Aran. \p \v 29-30 Demwan i bin dem bigate blo dem pamlelain blo dem Ora pipol wea da lan blo Ser. Demwan i bin: Lotan, Sobal, Zibion, Ana, Dison, Ezer ane Disan. \s1 Dem king blo Edom \p \v 31 Dem king ya i bin bos lo da lan blo Edom bipo i bin gad eni king wea dem pipol blo Izrael: \li1 \v 32 Bela i bin boi blo Beo uda bin king blo Edom. Neim blo siti blo em i Dinaba. \li1 \v 33 Wen Bela bin lus, Zobab uda bin da boi blo Zerar i bin kam king. Zerar bin kam prom da siti blo Bozra. \li1 \v 34 Wen Zobab bin lus, Usam prom lan blo dem pipol blo Teman i bin kam king. \li1 \v 35 Wen Usam bin lus, Adad boi blo Bedad i bin kam king. Em bin stap wea da siti blo Abit. Em bin prapa terem ane smase da ami blo dem pipol blo Midia wea ol bin bigpait lo kantri blo Moab. \li1 \v 36 Wen Adad bin lus, Samla prom da siti blo Masraka i bin kam king. \li1 \v 37 Wen Samla bin lus, Saul prom da siti blo Riobot wea da Yupreitis Riba i bin kam king. \li1 \v 38 Wen Saul bin lus, Balanan boi blo Akbo i bin kam king. \li1 \v 39 Wen Balanan boi blo Akbo bin lus, Adad i bin kam king. Neim blo da siti blo Adar i bin Pau. Neim blo oman blo Adar i Metabel ane Metabel i gel blo Matred wea Matred i bin gel blo Mezarab. \p \v 40 Iso i bin bigate blo dem pamlelain blo Edom: Timna, Alba, Zetet, \v 41 Olibama, Ela, Pinon, \v 42 Kenaz, Teman, Mibzar, \v 43 Magdiel, ane Iram. Da ples wea dem pamlelain i bin stap, ol bin neime dem ples apta dem pamlelain. Iso i bin bigate blo ol dem pamlelain blo Edom. \c 37 \s1 Dem drim blo Zosep \p \v 1 Zekop i bin stap lo ples wea papa blo em bin stap lo lan blo Kanan. \p \v 2 Diswan stori blo pamlelain blo Zekop. Wen Zosep i bin sebentin iya oul, i bin lugaut dem sip ane gout blo papa blo em wea dem bala blo em; dem boi blo Bila ane Zilpa, dem nada oman blo papa blo em. Zosep bin yan po papa blo em baut dem rongting wanem dem bala blo em i mekem. \p \v 3 Zekop bin mina laik Zosep moden dem nada boi blo em, bikoz Zosep i bin bon wen em bin oulman. Ane Zekop bin gibe Zosep wan prapa plas kout wea i kabare an ane leg. \v 4 Bat wen dem bala blo Zosep bin luk papa blo dempla i bin mina laik Zosep moden dem ebri bala blo em, dempla bin prapa no laik em, ane kan tok naiswei po em. \p \v 5 Wantaim Zosep bin gad drim, ane wen em bin spik diswan po ol bala blo em, da wail blo dempla i bin kam moantap. \v 6 Zosep i bin spik po dempla diskain, ‘Yupla lisen ya po dis drim wea ai bin gad. \v 7 Yumpla ebriwan, ol bala blo mi, i bin de lo big gadan taiemape ol dem witplant mekem po ol bandol. Wantaim bandol blo mi bin gedap ane stanap, ane ol bandol blo yupla bin stanap raun bandol blo mi, ane demwan i bin baudaun tase graun prant lo dat bandol blo mi.’ \p \v 8 Dem bala blo Zosep bin spik po em, ‘Yu tingk yu gobi king ane bos blo mipla a?’ Wa, dem bala bin eitem mo bikoz prom dem drim blo em ane bikoz prom wanem em bin spikbaut dempla.\fig |src="co00702b.tif" size="col" ref="Zenasis 37:8" \fig* \p \v 9 Den Zosep bin gad nada drim, ane bin spik po ebri bala blo em diskain, ‘Ai bin gad nada drim gen. Da san, mun, ane leben sta i bin baudaun tase graun prant lo mi!’ \p \v 10 Bat distaim Zosep bin spik po papa blo em ane po dem bala blo em tu. Papa blo em i bin graul em, ane bin spik po em, ‘Wanem dis drim? Yu tingk mi, ane mama blo yu ane ebri bala blo yu, i go baudaun tase graun prant lo yu a?’ \v 11 Ebridem bala blo Zosep bin zeles em, bat papa blo em i bin tingbaut wanem dem drim i min. \p \v 12 Wantaim ol bala blo Zosep i bin go po lugaut dem sip ane gout blo papa blo em klostu lo taun blo Sekem. \v 13 Ane Zekop bin spik po Zosep, ‘Ol bala blo yu lugaut dem sip ane gout de lo Sekem. Kam, ai go sane yu go po dempla.’ \p Em ansa, ‘Wa, ai go.’ \p \v 14 Zekop bin spik po em, ‘Go nau po luk ip ol bala blo yu ane dem sip ane gout tu, ip dempla orait, ane kambaigen ane spik mi wiswei ol dem samting de.’ \p Zekop i bin sanem go prom da big bali blo Ebron ane Zosep i bin kam de po Sekem. \p \v 15 Wan man bin luk Zosep em bin wagbaut de raun. Da man aske em, ‘Wiswei? Wanem yu lukraun po?’ \p \v 16 Zosep i bin ansa em baigen, ‘Ai lukraun ol bala blo mi. Dempla i lugaut ol sip ane gout. Yu no bin luk dempla a?’ \p \v 17 Da man i ansa, ‘Dempla bin go. Ai bin lisen dempla tok, “Kam yumpla go po Dotan.” ’ Wa, Zosep bin lego go biain ol bala blo em, ane bin paine dempla wea Dotan. \s1 Bala blo Zosep i sele em po sleib \p \v 18 Dem bala blo Zosep i bin luk ane megaraut em prom longwei, ane bipo em bin kam prapa klostu po dempla, ol bin meke main po kile em.\fig |src="co00703b.tif" size="col" ref="Zenasis 37:18" \fig* \v 19 Dempla spik po wananada, ‘Wa, em ya kam, da man uda oltaim drim. \v 20 Wiswei? Kam, yumpla go kile em ane sake bodi blo em go insaid wan drai wel, den yumpla ken spik demkain, wailanimal i bin kaikai em. Den yumpla go luk ip dem drim blo em i tru o no tru.’ \p \v 21 Bat wen Ruben bin lisen dis tok, em bin trai po seibe laip blo Zosep. Em bin spik po dempla, ‘Yumpla nogo kile em gar. \v 22 Mobeta mipla no meke dis nugud samting po em. Mata sake em godaun laipwan wea dis wel i nogad no wata, ya wea dis dezetples wea i nogad no man. Den em go ded eniwei ane yumpla no bin kile em wea oun an.’ Em bin tok diskain bikoz em i gad main po seibe Zosep prom dempla ane sanem gobaigen po papa blo em. \p \v 23 Wen Zosep bin kam klostu po dem bala blo em, ol bin tekemaut da prapa plas kout blo em, da kout wea em bin werem, \v 24 ane ol bin teke em ane sakem godaun da empti wel. Da wel i no bin gad wata insaid.\fig |src="CO00705B.TIF" size="col" ref="Zenasis 37:24" \fig* \v 25 Den apta nau dem bala blo Zosep bin sidaun po kaikai, ane wen ol bin luk go longwei dempla bin luk wanmob blo Ismaiel pipol uda sele ol samting. Dempla ol pipol blo da pamlelain blo Ismaiel. Ol bin kam prom da ples blo Giliad godaun po kantri blo Izipt. Ol kamal blo dempla i bin kare ol mersin, ane ol samting wea i gad prapa naissmel. \p \v 26 Den Zuda i bin spik po ol bala blo em, ‘Wanem gud yumpla go gedem prom disting ya ip yumpla go kile bala blo yumpla? Yumpla go pil nadakain gilti. \v 27 Kam, yumpla go sele em po dem pipol blo Ismaiel, ane nobodi go kile em, bikoz em bala blo yumpla, pamle blo yumpla.’ Dem bala blo Zuda i gri. \v 28 Wen dem pipol blo Ismaiel i bin kam klostu, dem bala blo Zosep bin tekemaute Zosep prom da wel, ane sele em po dempla po tuenti pis blo silba. Ane dem pipol blo Ismaiel i bin teke Zosep go po kantri blo Izipt.\fig |src="CO00709B.TIF" size="col" ref="Zenasis 37:28" \fig* \p \v 29 Wea dat seimtaim, dem Ismaiel pipol bin kam, bat Ruben no bin de. Wen em bin go po tekemaut Zosep prom dat wel em bin luk em no bin de. Em bin broke klos blo em bikoz em bin prapa sore ane wori. \v 30 Ruben bin gobaigen po dem bala blo em, ane em bin krai ane spik, ‘Ei! I nogad da boi de. Wanem ai go mekem nau?’ \p \v 31 Den dem bala blo Zosep bin teke da prapa plas kout blo Zosep, ane ol bin kile wan gout, ane bin wete da prapa plas kout insaid blad blo da gout. \v 32 Den dempla bin teke da plas kout go po papa blo dempla, ane dempla spik diskain, ‘Mipla bin paine disting ya. Yagar, trai luk ip diswan da plas kout blo boi blo yu?’ \p \v 33 Zekop bin kesem, ane spik, ‘Yagar! Wa! Diswan plas kout blo boi blo mi! Ol wailanimal bin kile em ane kaikai em. I mas tru, Zosep i ded gar.’ \v 34 Den Zekop bin broke klos blo em, ane em bin were klos wea ol i mekem prom esianbaig po soem dat em i prapa atso. Em bin base prapa bigkrai po boi blo em ane em bin krai po prapa longtaim. \v 35 Ebri boi ane gel blo Zekop i bin prapa trai po meke em pilgud bat em no bin wande nobodi po meke em pilgud. Em bin spik, ‘No! Dis krai blo mi po boi blo mi go go wea mi antil dat dei ai go ded.’ Tru gar. Em bin mata krai po Zosep. \p \v 36 Lo da seimtaim, dem pipol blo Ismaiel i bin sele Zosep po Potipa de lo kantri blo Izipt. Potipa em i wan dem bigman blo da Pero king, da king blo Izipt. Potipa i bin bos blo dem amiman wea ol i gade da aus blo da Pero king. \c 38 \s1 Zuda ane Tamar \p \v 1 Diswan ya i bin apen wea da taim wen Zuda bin go ane libe ol bala blo em biain ane em bin go ane stap wea man neim Ira, uda bin prom taun blo Adulam. \v 2 Zuda i bin gad piling po wan gel blo de. Em bin gel blo wan Kanan man neim Sua. Zuda bin maret em ane em bin slip lo em. \v 3 Em bin kam pamle ane bin bone wan boi pikinini ane Zuda bin kolem Er. \v 4 Oman blo Zuda bin kam pamle gen ane bin bone nada boi pikinini ane em bin kolem Onan. \v 5 Ane em bin kam pamle gen ane bone nada boi pikinini, ane em bin kolem Sela. Dempla bin stap de wea taun blo Kezib wen dat boi pikinini i bin bon. \p \v 6 Wen Er bin bigman nau, Zuda bin meke wan oman po kam oman blo Er, pas boi pikinini blo em. Neim blo da oman i bin Tamar. \v 7 Bat Er i bin prapa nugudman prant lo da AntapGod, ane da AntapGod i bin kile em. \v 8 Den wantaim apta wen Er bin lus, Zuda bin spik po Onan da namba tu bala, ‘Kam, yu mas maret widooman blo bigbala blo yu. Yu mas meke diswan bikoz i wei blo yumpla. Tamar mas gad wan boi pikinini po meke da pamlelain blo Er, da ded man blo Tamar.’ \p \v 9 Bat Onan bin prapa sabe da pamlelain i no gobi blo em. Ebritaim wen em i slip lo da oman blo bala blo em, Onan i bin kapsaid go ausaid lo graun, solong Onan nogo meke pamlelain po bala blo em. \v 10 Wanem Onan bin mekem i bin prapa nugudting prant lo da AntapGod, ane da AntapGod i bin kile em tu. \p \v 11 Den Zuda bin spik po dotalo blo em Tamar, oman blo Er. Zuda spik diskain, ‘Mata gobaigen aus blo papa blo yu ane weit de antil boi blo mi Sela go kam bigman.’ Zuda bin prait dat Sela mait go ded tu, wase demtu bala blo em. Tamar bin go ane stap lo aus blo papa blo em. \p \v 12 Longtaim apta, oman blo Zuda i bin lus. Wen Zuda bin kam strong prom nomo krai po oman blo em, em bin go wea Aira, pren blo em, po taun blo Timna. Aira em i wan man prom Adulam. Demtu bin go de bikoz demtu i lidingan po dem man uda bin kate ol eya blo dem sip blo Zuda. \v 13 Den sambodi bin spik po Tamar diskain, ‘Padalo blo yu Zuda, i diskaintaim go po Timna po kate ol eya blo ol sip blo em.’ \p \v 14 Tamar sabe Sela em bigman nau, bat em stil weit wattaim Zuda go maret demtu, Tamar ane Sela. Tamar i bin tekemaute dem widooman klos wea em bin werem. Em bin pute nada klos po wantaim kabare ed ane pes blo em. Den em bin go sidaun wea da rod wea i go, go insaid po da biliz blo Enaim. Dis seim rod i pas tru Enaim go stret po taun blo Timna. \v 15 Wen Zuda bin luk Tamar, em bin tingk em oman uda sele emselp po mani bikoz Tamar bin kabare pes blo em. \v 16 Zuda bin wagbaut go klostu po Tamar wea em bin sidaun lo da rod ane spik, ‘Ei, ai wande slip wea yu.’ Em no bin sabe diswan Tamar, dotalo blo em. \p Tamar aske em, ‘Wanem yu go pei ip ai slip lo yu?’ \p \v 17 Em ansa, ‘Ai go sanem po yu, wan yang gout prom dem animal blo mi.’ \p Ane Tamar spik, ‘Wanem samting yu go gibe mi po soe mi wanem yu bin spik i tru, dat yu go sane wan gout blo yu kam po mi?’ \p \v 18 Zuda i bin aske Tamar, ‘Wa, wanem samting yu wandem nau?’ \p Tamar ansarem, ‘Ai wande da neklis wea i gad neim blo yu ane da wokingstik blo yu.’ Zuda i bin gibem po Tamar, ane Zuda bin slip lo em. Ane Tamar bin kam pamle prom em. \v 19 Den Tamar i bin gedap ane em bin go aus blo em. Ane em bin tekemaute da klos wea i bin kabare ed ane pes blo em, ane em bin were dem seim klos wea em bin werem pas po soem dat em widooman. \p \v 20 Den Zuda bin sane yang gout go lo Aira, man prom Adulam, go po gibe dat oman Tamar, ane po tekem kambaigen dat wokingstik ane dat neklis wea i gad neim blo Zuda. Bat Aira no bin paine dat oman Tamar. \v 21 Aira i bin aske sam man blo da biliz blo Enaim diskain, ‘Wea da oman uda sele emselp? Em bin sidaun lo da rod kam insaid po dis taun.’ \p Bat dempla ansarem, ‘Nono! I nogad no demkain oman ya.’ \p \v 22 Aira i bin gobaigen po Zuda, ane spik, ‘Ai no bin paine dat oman, bat sam dem man blo da biliz blo Enaim i bin spik, “No! I nogad no oman ya uda i sele emselp.” ’ \p \v 23 Zuda ansarem, ‘Mata libem! Laue em po kipe dem samting po emselp. Yumi no gobaigen de, bambai ol pipol go sabe. Dempla go prapa meke pan baut yumi. Wa! Ai bin trai po pei em wea da gout, ane yu no bin paine em.’ \p \v 24 Tri mant apta, sambodi bin spik po Zuda diskain, ‘Tamar, dotalo blo yu i bin meke emselp po wan oman uda sele emselp, ane em pamle nau.’ \p Ane Zuda bin tok nadakain rapwei diskain, ‘Tekem kam ya ausaid ane bane em wea paia po kile em!’ \p \v 25 Wail dempla bin tekem kam ausaid, Tamar bin sane mesiz po Zuda diskain, ‘Da man uda da bos blo dem samting ya wea ai gad, em bin meke mi pamle. Prapa luk ya. Dis neklis wea i gad neim ane dis wokingstik ya, i blo uda?’ \p \v 26 Den Zuda bin luk dem samting blo em, ane em spik, ‘Tamar bin meke rait ane stret ting. Ai bin meke rongting bikoz ai no bin meke em po kam oman blo Sela, boi blo mi.’ Zuda nomo bin slip lo Tamar gen. \p \v 27 Wen i bin taim blo Tamar po bon, i bin gad tu beibi insaid beli blo em. \v 28 Wen Tamar bin bone dem pikinini, wan beibi bin pute an blo em kam ausaid. Ane da oman uda bin elpe Tamar bone beibi i bin teke da an blo da beibi ane taite red kala string wea dat an. Ane da oman i bin spik, ‘Dis beibi bin kamaut pas.’ \v 29 Bat den dat beibi i bin pute an blo em gobaigen insaid, ane bala blo da nada beibi i bin bon paswan. Da oman uda bin elpe Tamar bone beibi i bin spik, ‘Ei! Aukam yu bin kam ausaid pas?’ So ol i bin kolem Perez; wea Ibrulangus i min ‘brok go ausaid’. \v 30 Ane apta, bala blo em bin bon wea i gad red string lo an blo em. Ane i bin kolem Zera; wea Ibrulangus wea i min ‘brait moning red blo elimoning’. \c 39 \s1 Zosep wea aus blo Potipa \p \v 1 Nau wen Zosep bin kesem de lo Izipt, dem pipol blo Ismaiel i bin sele Zosep po Potipa de lo kantri blo Izipt. Potipa em i wan dem bigman blo da Pero king, king blo Izipt. Potipa i bin bos blo dem amiman wea ol gade aus blo da Pero king. \p \v 2 Da AntapGod i bin elpe Zosep, ane em bin meke ol samting kam orait po Zosep. Em bin wok insaid aus blo da Izipt bos blo em. \v 3 Da bos blo em tekenotis, ane em rilaiz da AntapGod i bin elpe Zosep, ane da AntapGod bin meke ebrisamting wea em bin mekem po kam orait. \v 4 Zosep i bin peibretwan lo bos blo em. Em bin meke Zosep po kam klostu sebant blo em. Potipa bin meke em po kam bossebant blo aus blo em, ane kam bos lo ol biznis samting blo em. \v 5 Apta da taim wen Zosep i bin kam bos, da AntapGod i bin blese aus blo Potipa bikoz prom Zosep. Da AntapGod bin meke ebrisamting wea Potipa bin gad po kam plenti, insaid lo aus blo em ane wea big gadan blo em. \v 6 Bos blo Zosep bin meke Zosep bos po lugaut ebrisamting wea em bin gad, so Potipa no bin woribaut eniting. Em mata tingbaut po kaikai ane wanem em i go kaikai. \p Zosep i bin prapa gudluking man ane em bin gad prapa nais strong bodi. \v 7 Ane wantaim wen Zosep i bin wok, da oman blo Potipa i bin prapa wande Zosep ane em bin spik po Zosep diskain, ‘Kam gar ane slip wea mi.’ \p \v 8 Bat Zosep no bin wandem ane bin spik po oman blo Potipa diskain, ‘Lisen ya, Potipa no woribaut enisamting lo dis aus, ane em bin meke mi po lugaut ebrisamting blo em. \v 9 Ai bos blo dis aus seimkain wiskain em i bos. Ai ken meke eniting wea ai wandem insaid lo dis aus. Mata yu ai kan tasem, bikoz yu oman blo em. Watpo nau ai go meke dis prapa nugudting, ane meke badting gense God?’\fig |src="CO00716B.TIF" size="col" ref="Zenasis 39:9" \fig* \p \v 10 Ane oman blo Potipa i bin kip aske Zosep ebridei, bat Zosep i no bin gri po slip lo em. Zosep bin trai no po stap klostu po em. \v 11 Wandei, wen Zosep bin go insaid da aus po meke wok blo em, i no bin gad eni sebant insaid da aus. \v 12 Oman blo Potipa i bin prapa kese Zosep wea ausaid klos blo em, ane em bin bege Zosep, ‘Slip wea mi!’ Bat Zosep bin ariap ranwei ane lego go ausaid, libe dem ausaid klos blo em biain, wea an blo oman blo Potipa. \p \v 13 Wen oman blo Potipa bin luk dat em kare dem ausaid klos blo Zosep lo an blo em ane Zosep bin ariap ranwei go ausaid, \v 14 em bin ala po dem sebant blo da aus ane em bin spik po dempla, ‘Luk ya. Potipa i bin teke Zosep kam po yumpla, ane dis Ibruman i meke yumpla po sem! Em bin kam insaid rum blo mi ane em bin trai po pose emselp po slip wea mi, bat ai bin ala prapa laudwan. \v 15 Ane wen ai bin ala, em bin libe ausaid klos blo em ya wea mi, ane em bin ariap ranwei go ausaid.’ \p \v 16 Da oman blo Potipa bin kipe da ausaid klos blo Zosep klostu wea em antil Potipa bin kam aus. \v 17 Em bin spik po em da seim stori, diskain, ‘Dat Ibruman uda i sleib, wea yu bin tekem kam po mipla, em bin kam insaid rum blo mi po meke mi sem, \v 18 bat stretwei wen ai bin ala, em bin libe ausaid klos blo em ya lo mi, ane em bin ariap ranwei go ausaid.’\fig |src="CO00720B.TIF" size="col" ref="Zenasis 39:18" \fig* \s1 Potipa i bin pute Zosep insaid zeilaus \p \v 19 Wen bos blo Zosep bin lisen dem tok wea em oman i bin spik po em, da bos blo Zosep i bin kam nadakain wail. \v 20 Ane Potipa i bin kese Zosep ane sakem insaid zeilaus. Dis zeilaus i po dem pipol uda meke rongting gense da king. Zosep i bin stap insaid zeilaus. \v 21 Bat da AntapGod i bin elpe Zosep ane bin soe lab blo em po Zosep. Ane da AntapGod bin meke bos blo da zeilaus nadakain api wea laip blo Zosep. \v 22 No longtaim nau, bos blo da zeilaus bin meke Zosep bos po lugaut ebri pipol uda insaid zeilaus. Wanem wok i bin mekem de, Zosep bin da wan uda bin gibe oda. \v 23 Da bos blo da zeilaus no bin woribaut enisamting wea Zosep bin lugaut, bikoz da AntapGod i bin elpe Zosep, ane enisamting wea Zosep bin mekem, da AntapGod i bin mekem kam orait. \c 40 \s1 Zosep i spik mining blo tu drim \p \v 1-2 Wantaim, da Pero king, da king blo Izipt, i bin gad nadakain wail po tu boswokman blo em; da bos po kare da dringking kap po da Pero king ane da bos uda beike ol bred po da Pero king. Demtu bin meke rongting gense king blo demtu, da Pero king. \v 3 Em i bin loke demtu insaid lo zeilaus blo bos blo da amiman, wea Zosep i bin stap. \v 4 Bos blo da zeilaus i bin oda Zosep po bi klostu sebant blo demtu, ane demplatri bin stap insaid lo zeilaus po longtaim. \p \v 5 Nau wan nait, demtu bosman blo da Pero king i bin gad drim wea zeilaus. Demtu bin gad dipren drim ane dem drim blo demtu i bin gad demtu oun mining. \v 6 Moningtaim wen Zosep i bin kam po demtu, em i bin luk demtu bin prapa wori. \v 7 Zosep i bin aske demtu bosman blo da Pero king uda bin de wea em insaid zeilaus. Em i bin spik diskain, ‘Wanem yutu wori diskain po?’ \p \v 8 Demtu bin ansa, ‘Mitu bin gad tu drim, ane i nogad nobodi po spik wanem i min.’ \p Zosep i spik po demtu, ‘No wori. Mata God gad sabe po gibe ansa blo ol drim! Mata yan lo mi wanem yutu bin drim.’ \p \v 9 Da bosman po kare dringking kap blo da Pero king i bin spik drim blo em po Zosep. Em spik, ‘Lo drim blo mi, i bin gad wan plant blo greipbain prant wea mi, \v 10 ane da greipbain i bin gad tri brans. Dem brans i stat sake lip ane plaua, den dem plaua i tan po raip greip. \v 11 Da kap blo da Pero king i bin lo an blo mi ane ai bin teke dem greip ane ai bin skuizem po meke zius go insaid kap blo da Pero king, den ai bin gibe da kap po da Pero king.’ \p \v 12 Den Zosep i bin spik po em, ‘Diswan i da mining blo da drim: dem tri brans i tri deitaim. \v 13 Lo da namba tri dei da Pero king go teke yu go kamaut prom dis zeilaus ane meke yu gobaigen po wok blo yu, ane yu go gibe da dringking kap po da Pero king gen, seimkain wanem yu bin mekem bipo. \v 14 Bat tingbaut mi wen ebriting blo yu i orait. Pliz gar, meke gudting po mi po kole neim blo mi po da Pero king, so em go teke mi kamaut prom zeilaus. \v 15 Bikoz pipol i bin pose mi kam ausaid prom lan blo mi, lan blo dem Ibrupipol; ane ya tu, ai bin meke nating rong po dempla po pute mi insaid lo zeilaus.’ \p \v 16 Wen da bosbeika blo da Pero king bin kesem dat da mining i bin gud ansa, em spik po Zosep, ‘Ai bin gad wan drim tu. I bin gad tri basket blo wait bred antap lo ed blo mi, \v 17 ane dat prapa antap basket i bin gad olkain bred wea ai bin kukem po da Pero king, bat dem pizin i bin kam kaikai dem bred prom dat antap basket lo ed blo mi.’ \p \v 18 Ane Zosep i bin ansarem, ‘Diswan da mining blo dat drim: demtri basket, i tri deitaim. \v 19 Lo da namba tri dei, da Pero king i go teke yu kamaut prom dis zeilaus ane kate ed blo yu, ane ainge bodi blo yu antap lo wan tri. Den ol pizin go kam kaikai ol mit blo yu.’ \p \v 20 Wea da namba tri dei nau, i bin batdei blo da Pero king. Em bin meke mina big kaikai po ebri bigman blo em ane ol sebant blo em. Em bin teke demtu kam, da bos po uda kare dringking kap po da Pero king ane da bos uda beike ol bred po da Pero king. Em bin meke demtu stanap prant lo ol dem nada bigman blo em. \v 21 Den em bin meke da man uda kare kap blo da king po gobaigen po meke da seim wok po da Pero king, ane em bin kare da kap po da Pero king gen. \v 22 Bat da Pero king i bin kate ed blo dat bosbeika blo em, ane em bin ainge bodi blo em de antap tri, seimkain wiskain Zosep i bin spik. \v 23 Bat da bosman uda kare dat kap blo da Pero king, em no bin tingbaut po Zosep, em i mina piged em. \c 41 \s1 Pero king i bin drim \p \v 1 Wen tu iya i bin pas, da Pero king i bin drim em bin stanap lo said blo da Nail Riba. \v 2 Wea da drim em bin gad, em i luk seben pat kau wea i bin kamaut prom dat riba, seben kau wea i prapa raun ane pat. Ane dempla i bin kaikai ol gras. \v 3 Apta nau, seben nada kau, ol mina skiniwan ane nogad no mit, i bin kamaut prom da Nail Riba. Ane demwan i bin stanap klostu po dem nada kau wea said blo dat riba. \v 4 Dem seben kau wea i prapa skini ane nogad no mit i bin kaikai dem kau wea i bin prapa raun ane pat. Da Pero king bin gedap prom slip.\fig |src="LB00022B.tif" size="span" ref="Zenasis 41:4" \fig* \p \v 5 Den em bin gobaigen po slip ane em bin gad nada drim. Em bin luk wea dat drim seben prapa raip ane swelap wited, i bin gro lo wan plant. \v 6 Apta nau, ol nada seben wited i bin kamaut, diskain ol prapa nugud ane prapa skini prom da istwin wea i blou prom da dezet eria. \v 7 Dem wited wea i prapa nugud ane prapa skini, i bin kaikai dem prapa raip ane swelap wited. Da Pero king bin gedap prom slip, ane em sabe demwan i bin drim. \p \v 8 Neks moning, da Pero king i bin prapa nadakain wori. Em bin wande paindaut wanem dem drim i min. Em bin singaut ebridem maidman po kam ane ebri man uda sabe ebrisamting. Da Pero king i bin spik dempla dem drim blo em, bat nobodi i bin sabe wanem dem mining blo dem drim blo da Pero king. \p \v 9 Den da bosman uda kare da dringking kap blo da Pero king i bin spik po em, ‘Diskaintaim nau ai tingbaut datting wea ai bin spostu mekem. \v 10 Wantaim yu bin wail wea da bosbeika blo yu, ane yu bin wail po mi tu. Yu bin loke mitu insaid zeilaus blo da bos blo dem amiman blo yu. \v 11 Mitu bin gad drim lo da seim nait, da bosbeika ane mi. Mitu tu i bin gad dipren drim wea i gad dipren mining. \v 12 Wan yang Ibruman i bin de wea mitu. Em i sebant blo da bos blo dem amiman uda lugaut aus blo yu. Wen mitu bin spik po em, em bin spik da mining blo dem drim po mitu.\fig |src="CO00723B.TIF" size="col" ref="Zenasis 41:12" \fig* \v 13 Wen em bin spik dem mining po mitu, wa, dem tu drim bin kam tru. Ai bin gobaigen po wok blo mi, ane yu bin kate da ed blo da bosbeika, aingem antap lo tri.’ \p \v 14 Den da Pero king i bin singaut po Zosep po kam, ane dempla bin ariap tekemautem prom dat zeilaus. Apta Zosep i bin kate eya ane seib, ane em bin seinze ol klos blo em, den em bin kam ane stanap prant lo da Pero king. \v 15 Da Pero king spik po Zosep, ‘Ai bin gad wan drim, ane i gad nobodi ya uda ken spik mi wanem ai bin drim. Ai bin lisen i gad tokbaut yu diskain, wen yu lisen drim yu ken spik wanem da mining.’ \p \v 16 Zosep ansa po da Pero king, ‘I no mi, bat God i go gibe yu wan gud ansa.’ \p \v 17 Den da Pero king i bin spik po Zosep, ‘Lo drim blo mi, ai bin stanap wea said blo da Nail Riba, \v 18 ane seben kau mina raun ane pat, bin kamaut prom da Nail Riba ane ol bin kaikai gras de. \v 19 Apta dem paswan i bin kamaut, ol nada seben kau, prapa skini ane nogad no mit bin kamaut. Ai no bin luk diskain kau wea i prapa nogad no mit lo dis lan blo Izipt. \v 20 Dem kau wea i prapa skini ane nogad no mit i bin kaikai dem pat kau wea i bin pas kamaut prom da riba. \v 21 Bat apta dem skini kau bin kaikai dem pat kau, ol bin stil stap skini ane nogad no mit. Den ai bin gedap prom slip. \p \v 22 ‘Ai bin gobaigen po slip ane ai bin drim gen, ane distaim ai bin luk seben prapa raip ane swelap wited. Dempla bin gro lo wan plant. \v 23 Den apta dem paswan i bin kamaut, ai bin luk nada seben wited bin kamaut, ane demwan ol prapa nugud, skini, ane prapa drai prom da istwin wea i blou prom da dezet eria. \v 24 Dem prapa skini wited i bin kaikai dem seben prapa raip ane swelap wited. Bat wen ai bin spik dem drim po dem maidman, i bin gad nobodi uda ken spik wanem i min.’ \p \v 25 Den Zosep i bin spik po da Pero king, ‘Demtu drim blo da Pero king i gad wan mining. God i soe da Pero king wanem em go mekem sun. \v 26 Dem seben pat kau i seben iya, ane dem seben raip ane swelap wited i seben iya tu. Dempla i seben iya blo prapa gud rein wea ol plenti kaikai go gro. \v 27 Dem seben kau wea i prapa skini ane nogad no mit, ane dem seben wited wea i prapa nogad no kaikai, dempla i seben iya blo prapa big anggretaim.\fig |src="co00727b.TIF" size="col" ref="Zenasis 41:27" \fig* \p \v 28 ‘Diswan i go apen wiskain ai spik po da Pero king. God i bin soe da Pero king wanem em go mekem sun. \v 29 I go gad taim blo seben iya blo prapa plenti kaikai ebriwea lo dis kantri blo Izipt. \v 30 Apta dem seben gud iya i go gad taim blo seben iya blo prapa big anggretaim. Ol pipol i go piged da taim blo plenti kaikai. Da big anggretaim i go prapa damiz dis kantri blo Izipt. \v 31 Da anggretaim wea i go kamaut i gobi mina nadakain nugud. Pipol i go nomo tingbaut lo da taim blo plenti kaikai bikoz prom dat nugudtaim. \v 32 Ane bikoz da Pero king i bin gad da drim tu taim, i min God i prapa meke main blo em baut demting, ane God i go meke demting po apen sun. \p \v 33 ‘Wa i rait. Da Pero king mas paine wan smatman uda sabe ol plenti samting, ane meke em bos blo demting ebriwea wea dis kantri blo Izipt. \v 34 Wea dat taim blo seben iya blo prapa plenti kaikai, da Pero king mas suze ol boswokman po lugaut ol kaikai ya lo kantri blo Izipt. Dem boswokman mas splitemap ebridem kaikai dem pipol blo Izipt i groem. Dempla mas meke paib ip; wan ip dem boswokman mas tekem ane dem nada po ip i blo dem pipol po kaikai. \v 35 Dem boswokman mas tekem kam dat kaikai blo da taim blo dem gud iya ane pute dem kaikai wansaid wea ol big storum blo da Pero king. Kipe dem kaikai solong i go gad kaikai po ebridem siti ya, ane meke dem boswokman po prapa kipe dem kaikai seip. \v 36 Dem kaikai i gobi kaikai po kantri blo Izipt wen dem seben iya blo prapa anggretaim i go kam. Ane lo diswei dem pipol i nogo ded prom anggre.’ \s1 Da Pero king i meke Zosep bos blo Izipt \p \v 37 Da Pero king ane ebri bosman blo em i bin lisen tok blo Zosep ane ol bin gri i tru wanem Zosep i bin spik. \v 38 So da Pero king bin aske dem bosman blo em. ‘Wiswei? Yumpla gri? Yumpla nogo paine nada man mogud wase Zosep a? Em i man uda gad da spirit blo God insaid lo em.’ \v 39 Den da Pero king i bin spik po Zosep, ‘Bikoz God i bin soe yu ebridem samting ya, i nogad wan smatman uda sabe ol plenti samting wase yu. \v 40 Yu gobi bos blo gabman blo mi, ane ebri pipol blo mi i go mata lisen po oda blo yu. Mata mi uda sidaun wea tron, i gobi mobig den yu.’ \p \v 41 Ane da Pero king i kip spik po Zosep diskain, ‘Prapa tru. Ai go meke yu po kam bos blo kantri blo Izipt.’ \v 42 Da Pero king i bin tekemaut ring blo em prom pingga blo em, ane em bin putem lo pingga blo Zosep. Em bin dresemap em lo nadakain plasklos ane bin meke em po were gold sein raun lo nek blo em. \v 43 Ane em bin gibe Zosep da sekan oskariz blo da Pero king. Nomata wea Zosep i go go, dem amiman i singaut prant lo Zosep diskain, ‘Yupla baudaun, Zosep ya kam!’ So da Pero king i bin meke Zosep po bi bos blo kantri blo Izipt. \v 44 Den da Pero king, i spik po Zosep demkain, ‘Ai da Pero king! Bat nobodi ya lo kantri blo Izipt i lau po meke eniting antil yu go gibe oda po dempla po mekem.’ \p \v 45 Da Pero king i bin gibe Zosep neim wea Iziptlangus, Zapenatpania ane em bin gibe em Asenat po bi oman blo em. Asenat em i gel blo Potipera, prist blo da siti blo On. Wa, den Zosep bin kam bos blo kantri blo Izipt.\fig |src="CO00731B.TIF" size="col" ref="Zenasis 41:45" \fig* \v 46 Zosep i bin 30 iya oul wen em bin stat kam po sekanbos blo da Pero king, da king blo Izipt. Den Zosep i bin go nau ane em bin go ausaid ebriwea lo kantri blo Izipt. \p \v 47-48 Ane i bin apen lo dat taim blo dem seben iya i bin gad nadakain tumas plenti kaikai ebriwea lo kantri blo Izipt. Zosep i bin teke ebridem kaikai blo da taim blo dem seben iya, ane em bin storem insaid lo dem storum lo dem siti. \v 49 Wen dem seben iya bin pinis, Zosep bin pinis store dem nadakain plenti kaikai. I bin wase da san wea sanbis. I bin mina plenti kaikai dat ol pipol kan kauntem, bikoz i bin prapa obamak. \p \v 50 Bipo da taim blo dem iya blo prapa big anggretaim i bin kam, Zosep i bin gad tu boi pikinini wea Asenat i bin bonem po em. Asenat bin gel blo Potipera, prist blo On. \v 51 Zosep i bin kole pas boi pikinini blo em Manasa, ane i bin spik, ‘God i bin meke mi po nomo tingbaut trabol ane adtaim blo mi ane pamle blo papa blo mi.’ \v 52 Da sekan boi pikinini em bin kolem Ipreim, bikoz em bin spik, ‘God bin meke mi gad pikinini wea dis kantri blo ol trabol blo mi.’ \p \v 53 Da taim blo dem seben iya blo prapa plenti kaikai lo Izipt i bin kam po pinis nau, \v 54 ane taim blo dem seben iya blo prapa big anggretaim i bin stat, prapa seimkain wiskain Zosep bin spik. I bin gad prapa big anggretaim lo ol dem nada kantri. Bat ebriwea lo kantri blo Izipt i bin gad olkain plenti kaikai wea ol dem storum. \v 55 Wen ebri pat blo kantri blo Izipt i bin stat po nogad no kaikai, dem pipol bin krai ane aske da Pero king po kaikai. Da Pero king i bin tok po ebridem pipol blo Izipt, ‘Go luk Zosep ane mekem wanem em i spik po yupla.’ \v 56 Wen ebri pat blo kantri blo Izipt i bin stat po nogad no kaikai ane prapa anggre, Zosep i bin opene dem big storum ane em bin sele dem wit po dem pipol blo Izipt, bikoz da prapa big anggretaim i bin prapa bigwan wea kantri blo Izipt. \v 57 Pipol bin kam prom ebriwea wea ert, kam po Izipt po baie wit prom Zosep, bikoz prapa big anggretaim i bin prapa nugud. \c 42 \s1 Ol bala blo Zosep kam po Izipt \p \v 1 Wen Zekop, papa blo Zosep, i bin lisen i gad plenti wit wea Izipt, em spik po ol boi blo em diskain, ‘Aukam yupla no meke samting? \v 2 Ai bin lisen i gad plenti wit wea Izipt. Go ane baie wit po yumpla, po stape yumpla prom prapa anggre. Bambai yumpla go ded.’ \p \v 3 Den, dem ten bala blo Zosep i bin lego go po baie wit wea Izipt. \v 4 Bat Zekop i no bin laue smolbala blo Zosep, Benzaman po go bikoz em bin prait mait nugud samting go apen po em. \v 5 So dem boi blo Zekop i bin go melen wea ol nada pipol uda bin kam po baie wit. Prapa bad anggretaim i bin kese da lan blo Kanan tu. \p \v 6 Zosep i bin da sekanbos blo kantri blo Izipt. I bin em uda gibe oda po sele wit po ebridem pipol. Ane wen ol bala blo Zosep i bin kam de wea Izipt, dempla bin baudaun pesdaun prant lo Zosep.\fig |src="CO00730B.TIF" size="col" ref="Zenasis 42:6" \fig* \v 7 Stretwei wen Zosep i bin luk ol bala blo em, em bin megaraut dempla, bat em bin akt em no sabe dempla ane em bin tok rapwei po dempla. Zosep i bin spik, ‘Wea yupla kam prom?’ \p Dempla ansa po em, ‘Mipla kam prom da lan blo Kanan, kam po baie kaikai.’ \p \v 8 Zosep bin megaraut ol bala blo em, bat dempla no bin megaraut Zosep. \v 9 Den Zosep i bin tingbaut po dem drim wea em bin gad, baut dem bala blo em. Em spik po dempla, ‘Yupla ol enami! Yupla i bin kam po luk ip mipla no strong solong yupla go tere mipla!’ \p \v 10 Dem bala blo em bin ansa po em, ‘Nono gar, bos blo mipla! Mipla ol sebant blo yu uda bin kam po baie kaikai gar. \v 11 Mipla ebriwan ya ol boi blo wan papa. Mipla ol pipol uda meke ol samting lo truwei. Mipla ol sebant blo yu ane mipla i no ol enami.’ \p \v 12 Bat Zosep i bin spik po dempla, ‘Nono! Yupla bin kam po paindaut ip kantri blo mipla i stil strong!’ \p \v 13 Dem bala bin spik, ‘Mipla i ol sebant blo yu, tuelb bala, ol boi blo wan papa lo da lan blo Kanan. Ane da las bala em wea papa blo mipla, ane wan nada bala em i bin lus.’\fig |src="CO00733B.TIF" size="col" ref="Zenasis 42:13" \fig* \p \v 14 Bat Zosep i bin spik po dempla, ‘I prapa wiskain ai bin spik po yupla, yupla ol enami! \v 15 Diswan i wiskain ai go sabe ip wanem yupla spik i tru. Ai spik trutok wea da neim blo da Pero king, yupla nogo libe dis ples biain antil las bala blo yupla i go kam ya tu! \v 16 Sane wan prom yupla po go ane teke da las bala blo yupla kam ya. Den ol nadawan i go stap insaid wea zeilaus, solong ai go sabe ip tok blo yupla i trutok. Ip tok blo yupla i no trutok, den ai prapa sabe yupla ol enami.’ \p \v 17 Ane Zosep bin pute dempla insaid wea zeilaus po tri dei. \v 18 Wen namba tri dei i bin kam, Zosep i spik po dempla, ‘Meke diswan wanem ai spik ane yupla nogo ded, bikoz ai man uda i prapa rispekt God. \v 19 Ip yupla ol man uda meke ol samting wea truwei, suze wan bala blo yupla po stap ya insaid wea zeilaus. Ebridem nada bala ken go ane teke wit go po gibem po ol pamle blo yupla uda prapa anggre. \v 20 Bat yupla mas teke las bala blo yupla kam po mi, solong ai go luk, den ai go sabe ip tok blo yupla i trutok, ane yupla nogo ded.’ Ane dempla i bin gri po meke diswan. \p \v 21 Dempla i bin spik po wananada, ‘Wa, i tru! Yumpla gede panis nau bikoz prom wanem yumpla bin mekem po bala blo yumpla. Yumpla tingbaut wiskain prapa sore Zosep i bin wen em ala po yumpla po stap, no sakem insaid wel. Bat yumpla no bin lisen po em. Daswai dis panis i kambaigen po yumpla.’ \p \v 22 Den Ruben i bin ansa po dempla, ‘Ai bin spik yupla no po meke demkain nugudting po da boi, bat yupla no bin wande lisen. Distaim yumpla gede panis bikoz yumpla bin kile em.’ \p \v 23 Zosep i bin tok wea Iziptlangus tru wan sebant blo em uda bin tok Ibrulangus po dempla. So dem bala no sabe dat Zosep i bin kesem wanem dempla i bin tok po wananada. \v 24 Zosep bin gowei, libe dem bala blo em ane em bin base big krai. Den wen em bin meke emselp strong em bin kambaik tok po dempla gen. Em bin suze Simion prom dempla ane pute ol sein raun wea an ane leg blo em, prant lo dem nada bala. \p \v 25 Zosep i bin gibe oda po pilemap ol sekbaig blo dempla lo wit. Den kuaiatwei em bin gibe oda po nada wokman po pute mani gobaigen insaid wea sekbaig blo dem bala. Em bin oda po gibe dempla ol kaikai po kaikai lo da rod gobaigen po aus blo dempla. \v 26 So dem bala bin pute dem sekbaig blo wit antap dem dongki blo dempla, ane dempla bin lego go. \p \v 27 Wen dempla ebriwan bin stap lo wan ples dat nait po slip, wan prom dempla bin opene sekbaig blo em po gibe kaikai po dongki blo em. Wen em bin luk, em luk mani blo em de insaid lo da sekbaig. \v 28 Em i bin spik po ol bala blo em, ‘Ei luk ya! Sambodi bin pute mani blo mi ya baigen, i ya insaid sekbaig blo mi!’ Prom diswan dempla bin mina prapa wori ane ol bin luk po wananada, prapa prait ane spik po wananada, ‘Ei. Wiswei nau? Wanem God i bin mekem po yumpla?’\fig |src="CO00737b.tif" size="col" ref="Zenasis 42:28" \fig* \p \v 29 Wen dempla i bin kam po papa blo dempla Zekop, lo lan blo Kanan, dempla bin spik em ebriting wanem i bin apen po dempla. Dempla bin spik, \v 30 ‘Da man uda sekanbos blo Izipt i bin tok prapa rapwei po mipla ane em bin meke mipla wase enami gense kantri blo dempla. \v 31 Bat mipla bin spik po em, “Mipla ol pipol uda meke ol samting lo gudwei ane mipla no bin kam po tere yupla. \v 32 Mipla i tuelb bala, ol boi blo wan papa. Wan bala em i bin lus ane dat las bala i wea papa blo mipla lo da lan blo Kanan.” \p \v 33 ‘Da sekanbos blo Izipt, i bin spik po mipla, “Libe wan bala blo yupla ya lo mi, ane tekem wanem yupla nidem po ol pamle blo yupla uda prapa anggre. Prom diswan ai go sabe ip yupla ol man blo meke ol samting wea gudwei. \v 34 Yupla mas teke las bala blo yupla kam po mi, den ai go sabe yupla no ol enami, bat man blo meke samting wea gudwei. Den ai go tekemaute bala blo yupla kam ausaid prom zeilaus, ane yupla ken kambaigen enitaim po gede mo kaikai.” ’ \p \v 35 Wen dem bala blo Zosep bin kapsaid ausaid dem wit prom dem baig, insaid sekbaig blo ebri man i bin gad mani blo dempla. Wen dempla ane papa blo dempla i bin luk manibaig blo dempla, ebriwan dempla bin prapa prait nau. \v 36 Ane Zekop bin spik po dempla, ‘Yupla wande mi po luze ebri pikinini blo mi a? Zosep i bin lus ane Simion i de insaid zeilaus, ane diskaintaim yupla wande teke Benzaman a? Ai da wan uda gad prapa big atso, no yupla!’ \p \v 37 Den Ruben bin spik po papa blo em, ‘Yu ken kile tu boi blo mi ip ai no teke Benzaman kambaigen po yu. I orait! Ai go lugaut em ane tekem kambaigen po yu.’ \p \v 38 Bat Zekop i bin ansa po em, ‘Boi blo mi, Benzaman mas nogo daun wea yupla. Bala blo em i lus ane ai mata gad em nau. Ip samting go apen po em wea dis ran blo yupla, yupla go sane dis waiteya oulman go ded prom atso.’ \c 43 \s1 Dem bala bin gobaigen po Izipt \p \v 1 Wa, da prapa big anggretaim i bin prapa nugud lo da lan blo Kanan. \v 2 Ane wen pamle blo Zekop bin kaikai ebridem wit wea dempla bin baiem prom Izipt, Zekop i bin spik po dem boi blo em, ‘Lego go gen ane baie lelbet mo wit po yumpla po kaikai.’ \p \v 3 Bat Zuda spik po em, ‘Da sekanbos blo Izipt i bin prapa wone mipla diskain, “Yupla nogo luk pes blo mi antil smolbala blo yupla i go kam lo yupla.” \v 4 Ip yu go sane bala blo mipla po go wea mipla, mipla i go lego go ane baie kaikai po yumpla. \v 5 Bat ip yu nogo laue em po kam, wel mipla go mata stap. Da sekanbos blo Izipt bin spik po mipla, “Yupla nogo luk pes blo mi antil smolbala blo yupla i go kam ya wea yupla.” ’ \p \v 6 Zekop i bin spik, ‘Aukam yupla bin spik diskain po da sekanbos yupla i gad nada bala? Yupla bin meke nugudwei po mi.’ \p \v 7 Dempla ansa em, ‘Da sekanbos bin prapa wande paindaut uda mipla ane pamle blo mipla. Em bin askem, “Papa blo yupla i stil laip a? Yupla gad nada bala a?” Wanem mipla bin spik em, i bin dem ansa po dem kuestin blo em. Mipla no bin sabe em go spik, “Teke bala blo yupla kam ya”?’ \p \v 8 Den Zuda i bin spik po Zekop, ‘Sane da smolbala po kam wea mipla, ane lete mipla go wantaim. Bambai yumpla go ded prom prapa anggre, yu ane mipla ebriwan ane ol smolwan blo yumpla tu. \v 9 Ai maiselp promis po lugaut em. Ai go teke bleim po em. Ip ai no tekem kambaigen gudwan po yu, yu ken bleime mi po disting poeba. \v 10 Ip yu no bin weiste mipla taim, mipla diskaintaim bin tu ran godaun po Izipt.’ \p \v 11 Den papa blo dempla Zekop i bin spik po dempla, ‘A wa! Ip i go apen demkain, den mekem diskain. Teke present godaun po da sekanbos blo Izipt lo baig blo yupla, dem prapa gudting blo dis lan. Kare ol mersin, ani, spais, prapa nais sentoil, ane ol nat. \v 12 Teke tu pei blo mani wea yupla, ane gibe da mani baigen wea i bin sidaun insaid dem sekbaig, mait i bin misteik. \v 13 Teke smolbala blo yupla wantaim lo yupla, ane go ariap po da man uda i da sekanbos. \v 14 Strong AntapGod, meke da sekanbos po soe sorewei po yupla, solong da sekanbos go sane dat nada bala blo yupla ane Benzaman kambaigen. Bat ip ai go luze ol pikinini blo mi, wa den ai go luze dempla.’ \p \v 15 Dem bala bin teke dem present, ane ol bin teke tu pei blo mani ane Benzaman wantaim. Den dempla bin ariap go po Izipt, ane dempla i bin go luk Zosep. \v 16 Wen Zosep i bin luk Benzaman i de lo dempla, em bin spik po dat bossebant blo aus blo em, ‘Teke dem man ya go po aus blo mi, ane kile wan animal ane meke big kaikai. Melendei tidei, dem man i go kaikai wea mi.’ \v 17 Ane dat bossebant blo Zosep bin mekem wiskain Zosep bin odarem ane em bin teke dem man go po aus blo Zosep. \p \v 18 Dem bala i bin prapa prait bikoz i bin teke dempla go po aus blo Zosep ane dempla bin tingk diskain, ‘Em bin teke yumpla kam ya bikoz prom dat mani wea i bin insaid dem sekbaig blo yumpla. Em wande bleime yumpla, ane meke yumpla sleib blo em, ane teke dem dongki blo yumpla po emselp.’ \s1 Pisting wea aus blo Zosep \p \v 19 Dempla bin wagbaut go klostu po da bossebant blo Zosep ane dempla bin tok wea em prant wea doa blo da aus. \v 20 Dempla i bin spik, ‘Bos blo mipla, plizgar, prapa lisen gar. Mipla i bin kam ya po Izipt pas po baie kaikai, \v 21 ane wen mipla bin gobaik, mipla bin stap lo wan ples dat nait po slip. Wen mipla bin opene sekbaig blo mipla, mipla i bin paine mani blo da wit de insaid antap wea sekbaig blo mipla. Ya nau. Mipla bin teke dem mani kambaigen wea mipla. \v 22 Ane mipla bin teke mo mani kam po baie mo kaikai. Mipla no sabe uda bin pute dem mani baigen insaid lo sekbaig blo mipla.’ \p \v 23 Dat bossebant i bin ansa dempla, ‘I orait. Yupla no wori ane no prait. I mas bi da God yupla wosip, da God wea yupla pamlelain i wosip, uda bin pute mani insaid wea sekbaig blo yupla. Ai sabe yupla bin pei dat mani po dat wit blo yupla.’ Den da bossebant blo Zosep i bin teke Simion kam ausaid prom zeilaus kam po dem nada bala. \p \v 24 Da bossebant blo Zosep i bin teke dempla go insaid aus blo Zosep ane em bin gibe dempla wata po wase dempla leg, ane gibe kaikai po ol dongki blo dempla. \v 25 Dempla bin lisen dempla go kaikai wea aus blo Zosep. So dempla bin meke redi dem present po gibem po Zosep wen em go kam melendei po aus. \p \v 26 Wen Zosep i bin kam insaid lo aus, dempla bin gibe em dem present wea dempla bin tekem kam. Dempla bin baudaun pesdaun prant wea em. \v 27 Zosep i bin aske dempla ip ol i orait, ane em spik, ‘Papa blo yupla orait a, da oulman wea yupla bin tokbaut? Em stil laip a?’ \p \v 28 Dempla i bin ansa, ‘Papa blo mipla i orait gar, ane wa, em stil laip.’ Sekantaim nau, dempla bin baudaun. \p \v 29 Wen Zosep bin luk gen em bin luk Benzaman, boi blo mama blo em, ane em bin spik, ‘Diswan smolbala blo yupla a? Diswan em ya nau wea yupla bin spik mi? God blese yu, mai boi!’ \v 30 Zosep bin wantaim atso prom prapa strong piling blo lab po da smolbala blo em. Em bin klosap stat po krai, ane em bin ariap go insaid rum blo em ane em bin base bigkrai de. \v 31 Den em bin wase pes blo em ane apta em bin kamaut. Em bin meke emselp strong. Em bin oda ol sebant blo em po teke kaikai kam nau. \p \v 32 Dempla i bin gibe kaikai po Zosep lo wan teibol, ane i bin gibe kaikai po dem bala lo nada teibol. Dem pipol blo Izipt uda bin kam po kaikai lo Zosep i bin kaikai lo nada teibol, bikoz dempla i prapa eite dem Ibrupipol ane no laik po kaikai wea dempla. \v 33 Zosep i bin oda dem bala po sidaun kaikai diskain ya, prom da bigbala go rait daun po da las bala. Wen dem bala bin luk nau wiskain ol bin sidaun, dempla i bin wase wananada wea atzamp wei. \v 34 Dem sebant i bin teke ol kaikai po dem bala prom teibol blo Zosep, bat kaikai blo Benzaman i bin paib taim mobig den dem nada bala. So dem bala i bin mina lego po kaikai ane dringk wain wea Zosep antil ol bin kam nadakain api. \c 44 \s1 Zosep lukraun po silba kap blo em \p \v 1 Zosep gibe oda po bossebant blo em diskain, ‘Pilemap dem sekbaig blo dem man wea prapa plenti wit, ane pute dem mani blo dempla ebriwan insaid lo sekbaig blo dempla. \v 2 Pute kap blo mi, da silba kap, de insaid lo sekbaig blo da smolbala wantaim wea da mani.’ Da bossebant blo Zosep i bin mekem wiskain Zosep i bin spik. \p \v 3 Wen i bin deibreik neksdei, dem bala bin lego gobaik wea dem dongki blo dempla. \v 4 Bat wen dem bala no bin prapa longwei prom da siti, Zosep bin spik po da bossebant blo em, ‘Wantaim lego go apte po dem man. Wen yu go kese dempla, yu spik po dempla diskain, “Aukam yupla bin meke nugudwei po mipla, wen mipla i bin meke gudwei po yupla? \v 5 Aukam yupla bin stile dat silba kap blo bos blo mi? Dis kap, da bos blo mi i yuzem po dringk, ane em i yuzem po paindaut demting wea i go apen. Diswan prapa nugudting wea yupla bin mekem.” ’ \p \v 6 Wen da bossebant blo Zosep bin kesap lo dem bala, em bin spik ebridem tok blo bos blo em po dempla. \p \v 7 Bat dempla ansarem, ‘Bos blo mipla, wiskain yu ken tok ol demkain tok? I kan bi! Mipla ol sebant blo yu, ane mipla kan meke demkainting! \v 8 Ei, lisen ya! Dem mani wea mipla bin painem insaid lo da sekbaig blo mipla, mipla bin tekem kambaigen po yu prom da lan blo Kanan. Aukam mipla go stile dem silba ane gold prom aus blo bos blo yu? \v 9 Ip wan prom mipla i gad da silba kap, em go ded ane mipla ebriwan i go kam sleib blo yu.’ \p \v 10 Da bossebant i ansa, ‘A wa! I wiskain yu spik. Ai gri po mekem wanem yu spik. Bat i mata da wan uda go gad disting i go kam sleib. Dem nadawan i go mata go.’ \p \v 11 Ebridem bala bin pute dem sekbaig blo dempla daun lo da graun ane dempla bin opene dem baig. \v 12 Wen da bossebant bin stat lukraun, em bin pas stat lo da bigbala go rait daun po da smolbala, ane em bin paine da silba kap insaid lo sekbaig blo da smolbala Benzaman. \v 13 Prom diswan dem bala bin broke klos blo dempla bikoz dempla bin prapa sorewan. Den ebri bala bin pute dem sekbaig antap lo dongki blo dempla, ane dempla bin gobaigen po da siti.\fig |src="CO00749B.TIF" size="col" ref="Zenasis 44:13" \fig* \p \v 14 Zosep i bin mata de lo aus wen Zuda ane ol bala blo em bin kam de. Dem bala bin kuikwan poldaun godaun lo da graun prant wea Zosep. \v 15 Zosep spik po dempla, ‘Aukam yupla meke diskain po mi? Ai da sekanbos blo Izipt ane ai mas sabe wen ol man meke demkain samting po mi.’ \p \v 16 Zuda i bin spik, ‘Bos blo mipla, mipla gad nating po spik nau! Mipla kan meke nating po soem dat mipla no bin meke rongting. God bin soem po mipla wanem rongting mipla bin mekem. So ebriwan prom mipla ya gobi ol sleib blo yu ane no mata da wan wea i bin paine da silba kap.’ \p \v 17 Zosep ansarem, ‘I kan bi! Ai kan meke demkain samting! Mata da man uda bin gad da silba kap i gobi sleib blo mi. Yupla dem nadawan, yupla orait. Yupla ken go aus po papa blo yupla.’ \s1 Zuda i teke pat blo bala blo em \p \v 18 Den Zuda i bin kam klostu po Zosep ane spik, ‘Yagar, bos blo mi, laue sebant blo yu po tok wea yu lo gudwei. No wail wea mi gar. Yu prapa bigman seimkain wase da Pero king emselp ane yu gad dat rait po kile mi.\fig |src="CO00744B.TIF" size="col" ref="Zenasis 44:18" \fig* \p \v 19 ‘Bos blo mi, yu bin aske mipla ip mipla gad papa o bala. \v 20 Mipla bin ansa, “Mipla gad papa ane em i prapa oulman. Wen em bin prapa oulman em bin gad wan boi pikinini. Da nada prapa bala blo dis boi i ded. Em i mata gad wan bala prom demtu boi pikinini prom mama blo em. Wa, papa blo em i prapa labe em.” \p \v 21 ‘Yu bin spik po mipla, ol sebant blo yu, “Teke em kam ya po mi, solong ai go luk em.” \v 22 Bos, mipla bin spik po yu, “Dat boi i kan libe papa blo em biain. Ip em go libe papa blo em, papa blo em i go ded.” \v 23 Yu bin spik po mipla gen, “Yupla nogo luk mi gen antil yupla i go teke da smolbala blo yupla kam.” \p \v 24 ‘Wen mipla bin gobaigen po papa blo mipla, mipla bin spik po em wanem dem seimting wanem yu bin spik po mipla. \v 25 Wen Papa blo mipla bin spik, “Go gen, baie lelbet mo wit po yumpla po kaikai”, \v 26 mipla bin ansa, “Mipla kan go po Izipt ip dat smolbala blo mipla i no kam wea mipla. Mipla kan luk dat man antil smolbala blo mipla i wea mipla.” \p \v 27 ‘Den papa blo mipla i bin spik po mipla, “Yupla sabe oman blo mi i bin bone tu boi pikinini. \v 28 Wan boi i bin gowei ane no bin kambaigen. Mas bi wailanimal bin kaikai em bikoz ai no bin luk em gen. \v 29 Ip yupla go teke dis las boi prom mi, ane nugud samting i go apen po em, yupla go sane dis waiteya oulman go ded prom atso.” \p \v 30 ‘Ane nau, sekanbos blo Izipt, ai kan gobaigen po luk papa blo mi nogad dat boi wea mipla, bikoz laip blo papa i stap lo dat boi. \v 31 Wen em go luk dat boi i no lo mipla, em go ded ane i gobi polt blo mipla po sane dat waiteya oulman go ded prom atso. \v 32 Nadating ya nau. Ai bin meke promis ai go lugaut da boi. Ai bin spik diskain po papa blo mi, “Ip ai nogo tekem kambaigen gudwan po yu, den ai go gad bleim po disting antil ai go ded.” \p \v 33 ‘Yagar bos blo mi. Laue mi po stap ya po teke ples blo da boi ane ai gobi sleib blo yu, ane laue da boi po kambaigen lo dem bala blo em. \v 34 Wiskain nau, ip ai gobaigen nogad dat boi po papa blo mi? Ai kan stan po luk wiskain atso da papa blo mi i go gad.’ \c 45 \s1 Zosep soe emselp prant ol bala \p \v 1 Zosep kan stape emselp nomo prant lo ol dem sebant blo em. Em bin kraiwan singaut diskain po dem sebant, ‘Ebriwan gowei! Libe mi pas!’ I no bin gad nobodi lo em wen Zosep bin soe emselp po ol bala blo em uda em. \v 2 Zosep i bin base nadakain bigkrai. Dem pipol blo Izipt uda bin stanap ausaid lo aus blo Zosep, dempla ol bin lisen krai blo em. Da niuz blo diswan i bin kese aus blo da Pero king. \p \v 3 Zosep i bin spik po dem bala blo em, ‘Yupla megaraut mi, ai Zosep. Papa blo mi stil laip a?’ Bat dem bala bin gad nating po spik. Ol bin blok. Dempla prapa kan bilib dempla luk Zosep. Dempla kan ansa ol tok blo em. \p \v 4 Zosep bin spik po dem bala blo em, ‘Yagar, kam klostu po mi’, ane wen dempla bin mub kam klostu, em bin spik, ‘Ai bala blo yupla, Zosep. Ai da seimwan yupla bin sele mi go po Izipt. \v 5 Wa, diskaintaim, no atso o bleime yuplaselp bikoz yupla bin sele mi kam ya. I bin apen diskain bikoz God i bin sane mi kam pas prom yupla po lugaut ol laip blo yupla. \v 6 Dis prapa big anggretaim ya lo dis lan blo Izipt, i bin pinis go po tu iya nau, ane i go gad nada paib iya wea ol pipol kan plante ol gadan ane gede ol kaikai prom dem gadan. \v 7 God i bin sane mi kam pas prom yupla solong yupla go stap laip ane no ded. Den yupla go kam wan pipol uda stap wea yupla oun kantri. \v 8 Wa, i prapa klia i no bin yupla uda bin sane mi kam ya, bat God. Ane em bin meke mi longsaidman blo da Pero king, ane bos blo gabman blo em ane bos blo ebri pipol blo Izipt. \p \v 9 ‘Ariap gobaigen po papa blo mi ane spik em dis mesiz prom da boi blo em Zosep, “Diswan i wanem Zosep, boi blo yu i spik, ‘God i bin meke mi po bi bos blo ebri pipol blo Izipt. Wantaim kam ya daun po mi. \v 10 Yu go stap lo eria blo Gosin solong yu go stap klostu po mi. Yu, ane ol pikinini blo yu ane ol ngep blo yu, ol sip, gout, buluk, ane kau blo yu, ane ebrisamting wea yu gad. \v 11 Ai go lugaut yupla wea kaikai bikoz i gad nada paib iya blo prapa big anggretaim po kam. Ip yupla no kam ya daun, yu ane pamle blo yu nogo gad nating.’” \p \v 12 ‘Ane wa! Yupla ken luk po yuplaselp ane bala blo mi Benzaman i ken luk tu, dat ai prapa Zosep uda i tok po yupla. \v 13 Spik papa blo mi wiskain ebri pipol ya lo Izipt, dempla i prapa rispekt mi. Spik em ebrisamting wea yupla bin luk, ane ariap teke papa blo mi kambaik ya.’ \v 14 Den Zosep i bin krai ane gasu bala blo em Benzaman, ane Benzaman bin krai tu ane gasu Zosep baigen. \v 15 Ane Zosep bin kraiwan kise dem nada bala blo em. Apta diswan dem bala blo em i bin mata yan wea em. Yan mata go. \s1 Da Pero king inbait Zekop po kam Izipt \p \v 16 Wen dat tok i bin kese Pero king ol bala blo Zosep i bin kam de, da Pero ane ol bigman blo em i bin nadakain api. \p \v 17 Da Pero king i bin spik po Zosep, ‘Spik po ol bala blo yu, “Meke diswan: pute dem samting antap lo ol animal blo dempla ane gobaigen po da lan blo Kanan. \v 18 Go teke papa blo yupla kam, ol pamle blo dempla ane kambaigen ya.” Spik po dempla, “Ai go gibe yupla da prapa bes lan i gad ya lo Izipt, ane yupla go gad prapa gud kaikai po kaikai lo dis kantri.” \p \v 19 ‘Yu spik dem bala diskain, “Meke diswan: teke ol big oskariz prom ya Izipt, go lo yupla po kare yupla smolwan ane yupla oman, ane teke papa blo yupla kam ya. \v 20 Yupla no wori prom libe lelbet samting blo yupla biain, bikoz da prapa gud lan ya wea Izipt, i blo yupla.” ’ \p \v 21 Dem boi blo Zekop i bin mekem wanem da Pero king i bin oda dempla. Zosep i bin gibe dem bala ol big oskariz, stret wiskain da Pero king i bin oda em, ane Zosep i bin gibe dempla kaikai po ran blo dempla. \v 22 Po ebri bala, Zosep i bin gibe dempla niu klos, bat po Benzaman em bin gibe em paib niu klos ane 300 pis blo silba. \v 23 Zosep i bin sanem po papa blo em, ten mandongki po teke ol mina gudsamting prom Izipt, ane ten omandongki po teke wit, bred, ane ol nada kaikai po papa blo em wea da ran blo em. \p \v 24 Zosep bin yawo dem bala blo em, ane bin tok strong po dempla diskain, ‘No graul lo wananada lo da ran.’ \v 25 Dem bala i bin tekop go, ane ol bin lego go prom Izipt po papa blo dempla Zekop, de lo dat lan blo Kanan. \p \v 26 Ane dem bala bin broke niuz po papa blo dempla. Dempla i bin spik, ‘Yagar! Papa, lisen mipla gar! Boi blo yu Zosep, em i stil laip. Em no ded. Diskaintaim em i sekanbos blo kantri blo Izipt.’ Zekop i bin atzamp prom dat niuz ane em no bin bilib dempla. \v 27 Bat wen dempla bin spik po Zekop, papa blo dempla, ebriting wanem Zosep i bin spik po dem bala, ane wen Zekop i bin luk dem big oskariz wea Zosep bin gibem po teke Zekop gobaigen po Izipt, den em bin bilibe dempla. \p \v 28 Zekop i bin spik, ‘Yagar! Diswan i dat wan ting wea ai bin wandem! Boi blo mi Zosep em i laip gar! Ai go lego go ane luk em bipo ai go ded.’ \c 46 \s1 Zekop kamdaun po Izipt \p \v 1 Wa, den Zekop i bin lego go wea ran blo dempla, teke ebriting dempla bin gad go po Izipt. Wen em bin kese Bisiba, Zekop i bin kile animal ane banem antap lo olta po wosip God, da God blo Aizak, papa blo em. \v 2 Dat nait God i spik po Zekop lo drim, ‘Zekop! Zekop!’ \p Ane em bin ansa, ‘Mi ya God. Wiswei?’ \p \v 3 God i spik, ‘Ai God, da God wea papa blo yu i wosip. No prait po godaun po Izipt. De lo dat kantri ai go meke yu bigate blo ol prapa big pamlelain uda tok dempla oun langus, ane uda go stap lo dempla oun kantri. \v 4 Ai go godaun po Izipt lo yu, ane mata mi God, ai go teke yu kambaigen ya, ane an blo Zosep i go sate ai blo yu de lo Izipt.’ \p \v 5 Zekop i bin lego go prom Bisiba. Dem boi blo Zekop i bin pute Zekop, ane oman blo dempla ane pikinini blo dempla wea dem big oskariz wea da Pero king i bin sanem kam po Zekop.\fig |src="CO00760B.TIF" size="span" ref="Zenasis 46:5" \fig* \v 6 Dem boi blo Zekop i bin teke ol dem animal blo dempla, ane ebrisamting blo dempla wea ol bin gedem wea Kanan ane dempla bin go po Izipt, Zekop ane ebri pamle blo em, \v 7 ol boi blo em ane ol gel blo em, ol boi blo dempla ane ol gel blo dempla. Zekop i bin teke dempla ebriwan godaun po Izipt. \p \v 8 Diswan ya neim blo dem pipol blo Izrael, dem pamlelain blo Zekop ane ol boi blo em, uda bin kamdaun po Izipt: \li1 Ruben, bigboi blo Zekop, \v 9 ane dem boi blo Ruben i Anok, Palu, Ezron, ane Karmi. \li1 \v 10 Dem boi blo Simion i Zemuel, Zamin, Oad, Zakin, Zoar, ane Saul. Da mama blo Saul i bin wan Kanan oman. \li1 \v 11 Dem boi blo Libai i Gerson, Koat, ane Merari. \li1 \v 12 Dem boi blo Zuda i Er, Onan, Sela, Perez, ane Zera. Prom demwan ya, Er ane Onan bin lus de lo Kanan. Dem boi blo Perez i bin Ezron ane Amul. \li1 \v 13 Dem boi blo Isaka i Tola, Pua, Zasub, ane Simron. \li1 \v 14 Dem boi blo Zebulun i Sered, Elon, ane Zalil. \p \v 15 Demwan ya i dem boi pikinini blo Lia wea em bin bonem po Zekop lo kantri blo Mesapotamia, ane i bin gad wan gel blo Zekop neim Daina. Da pamlelain blo Lia ane Zekop i bin olgeda 32 boi ane wan gel. \li1 \v 16 Dem boi blo Gad i Zepon, Agi, Suni, Ezbon, Eri, Arodi, ane Areli. \li1 \v 17 Dem boi blo Asa i Imna, Isba, Isbi, Beria, ane sisi blo dempla Sera. Dem boi blo Beria i Eber ane Malkiel. \p \v 18 Dem sikstin pipol ya i pamlelain blo Zilpa ane Zekop, da sebant oman blo Laban i bin gibem po gel blo em Lia. \li1 \v 19 Dem boi blo Reisel ane Zekop i Zosep ane Benzaman. \li1 \v 20 Dem boi blo Zosep i Manasa ane Ipreim. Demtu bin bon de wea Izipt po Asenat. Asenat em i gel blo Potipera, prist blo On. \li1 \v 21 Dem boi blo Benzaman i Bela, Beka, Asbel, Gera, Naman, Ei, Ros, Mupim, Upim, ane Ard. \p \v 22 Dem potin pipol ya i pamlelain blo Reisel ane Zekop. \li1 \v 23 Dat boi blo Dan i Usim. \li1 \v 24 Dem boi blo Naptali i Zazil, Guni, Zezer ane Silem. \p \v 25 Dem seben pipol ya i pamlelain blo Bila ane Zekop, da sebant oman wea Laban i bin gibem po gel blo em Reisel. \p \v 26 Ebri pipol uda bin kam po Izipt lo Zekop, dem pamlelain uda gad blad blo em, i bin siksti siks pipol. Bat dem oman blo dem boi blo Zekop no bin insaid dat namba. \v 27 Tu boi i bin bon prom Zosep de wea Izipt. Ane de lo Izipt i bin gad sebenti wea pamlelain blo Zekop. \s1 Pamle blo Zekop go insaid lo Gosin \p \v 28 Zekop i bin sane Zuda go pas po Zosep po spik em po soe em wiswei da rod i go po Gosin. Ane wen dempla bin go insaid Gosin, \v 29 Zosep i bin meke dat paiting oskariz blo em redi ane em bin go po Gosin po luk papa blo em, Zekop. Wen demtu bin kam prapa klostu po wananada, Zosep bin prapa gasu em ane krai lo solda blo Zekop po longtaim.\fig |src="CO00753B.TIF" size="col" ref="Zenasis 46:29" \fig* \v 30 Den Zekop i bin spik po Zosep, ‘Ai ken lus nau bikoz ai bin luk yu ane sabe dat yu stil laip.’ \p \v 31 Zosep i bin spik po ol bala blo em ane po ebri pipol blo papa blo em, ‘Ai go go nau ane spik po da Pero king, “Ol bala blo mi ane pamle blo papa blo mi wea ol bin stap lo Kanan, ol ya nau kam po stap klostu po mi. \v 32 Dem pipol ya, i pipol blo lugaut ol animal ane mata groe dempla oun animal. Dempla bin tekem kam wea dempla, ol sip, gout, buluk, kau, ane ebrisamting wea dempla i gad.” \p \v 33 ‘Wen da Pero king i singaut yupla po kam ane aske yupla wanem wok blo yupla, \v 34 yupla mas spik diskain, “Ol sebant blo yu, mipla prom de pas i bin ebritaim lugaut ol animal, seimkain wase ol ate blo mipla.” Wen yupla go tok demkain, da Pero king i go laue yupla po stap lo da ples blo Gosin, bikoz dem pipol blo Izipt i prapa no wande miks o meke enisamting wea ol pipol uda lugaut ol animal.’ \c 47 \s1 Zekop blese da Pero king \p \v 1 Zosep i bin kam ane spik po da Pero king, ‘Papa blo mi ane ol bala blo mi i bin kam prom Kanan, wea dempla sip, gout, buluk, kau ane ebrisamting blo dempla, ane dempla diskaintaim de lo Gosin.’ \p \v 2 Zosep i bin suze paib bala prom ol bala blo em, ane em bin meke dempla stanap prant lo da Pero king. \v 3 Da Pero king bin aske ol bala blo Zosep, ‘Wanem wok blo yupla?’ \p Dempla ansarem, ‘Mipla ol pipol uda lugaut ol animal, seimkain wase ol ate blo mipla. \v 4 Mipla bin kam po stap lo dis kantri. Mipla bin kam prom da prapa big anggretaim de lo Kanan wea i prapa nogad no kaikai po dem animal blo mipla. Yagar. Mipla aske yu gar, laue ol sebant blo yu po stap ya lo lan blo Gosin.’ \p \v 5 Da Pero king i bin spik po Zosep, ‘A wa! Yu bos ya lo Izipt. Bikoz papa blo yu ane ol bala blo yu i bin kam po stap ya lo yu, \v 6 meke dempla stap lo da prapa bes ples wea i gad ya lo Izipt. Laue dempla po stap lo Gosin. Ip i gad prapa gudman prom dempla wea ol i sabe lugaut animal, meke dempla po bi bosman po lugaut ol animal blo mi tu.’ \p \v 7 Den Zosep i bin teke papa blo em kam, ane bin meke em stanap prant lo da Pero king, ane Zekop i bin aske God po blese da Pero king. \p \v 8 Da Pero king i bin aske Zekop, ‘Wanem eiz blo yu?’\fig |src="CO00757B.TIF" size="col" ref="Zenasis 47:8" \fig* \p \v 9 Zekop i ansa po da Pero king, ‘Ai bin stap laip po 130 iya wase streinza ane ai bin mata mubraun po ol dipren ples. Dem iya blo mi i mata sot, bikoz ai stil no bin kese eiz blo ol ate blo mi.’ \v 10 Zekop i bin aske God po blese da Pero king bipo em bin lego go ane libe aus blo da Pero king. \p \v 11 So Zosep i bin mata pole ol dem oda blo da Pero king ane em bin suze da bes ples wea i gad de lo Izipt. Diswan ples i bin Ramases ane em bin gibem po papa ane ol bala blo em po stap de. \v 12 Ane Zosep i bin gibe papa blo em, ane ol bala blo em, ane ebri pikinini blo bala blo em, ol kaikai wiskain ebri pamle i bin nidem. \s1 Zosep ane da anggretaim wea Izipt \p \v 13 Wa, i no bin gad nating kaikai lo ebri lan blo Izipt ane Kanan, bikoz da prapa big anggretaim i bin kip kam mina nugud. Ol dem pipol i bin kam slaik no bin gad strong prom anggre. \v 14 Dem pipol blo Izipt ane Kanan bin pei Zosep ol mani blo dempla po kaikai ane Zosep i bin gibe dem pipol ol kaikai. Den Zosep i bin teke dem mani go po baingk blo da Pero. \v 15 Wen ebri mani prom kantri blo Izipt ane prom da lan blo Kanan bin pinis, dem pipol blo Izipt i bin kam po Zosep, ane singaut, ‘Gibe mipla kaikai! Bambai mipla go ded ya prant wea yu ip yu no go meke enisamting po mipla, bikoz ol mani blo mipla i pinis.’ \p \v 16 Zosep i bin ansa, ‘Bikoz ol mani blo yupla i pinis, gibe mi ol animal blo yupla, ane ai go gibe yupla kaikai.’ \v 17 So dempla ebriwan i bin teke ol animal blo dempla kam po Zosep ane Zosep i bin teke dem animal wase pei po kaikai. So dempla i bin seinze ol os, sip, gout, buluk, kau ane ol dongki po kaikai. Ane Zosep i bin gibe dempla kaikai, nap po wan iya. \p \v 18 Wen dat wan iya i bin pinis, dempla ebriwan bin kambaigen po Zosep ane dempla bin spik, ‘Mipla kan aidem prom yu bos. Ol mani blo mipla i pinis ane ebri animal blo mipla i blo yu nau. I gad nating po gibem po yu, mata mipla ane ol lan blo mipla. \v 19 Yu kan laue mipla po ded! Pliz gar, elpe mipla! Teke mipla ane ol big gadan eria blo mipla wase pei, den yu ken gibe mipla ol kaikai. Den mipla gobi ol sebant blo da Pero king po gud, ane em gobi bos blo ebridem big gadan eria blo mipla. Mata gibe mipla ol sid po kaikai, solong mipla stap laip ane no ded solong da lan i no gobi empti, nogad ol pipol.’ \p \v 20 Zosep i bin baie ebridem lan po da Pero king wea kantri blo Izipt. Ebri pipol blo Izipt i bin sele ebri big gadan eria blo dempla, bikoz da prapa big anggretaim i bin mina nugud. Ebri lan blo kantri blo Izipt i bin kam ol lan blo da Pero king po gud. \v 21 Dem pipol blo Izipt, Zosep i bin meke ebridem pipol ol sebant blo da Pero king. \v 22 Mata dem lan blo dem prist wea Zosep i no bin baiem, bikoz dem prist bin gede ol kaikai prom da Pero king. Dempla no nid po sele lan blo dempla. \p \v 23 Den Zosep i bin spik po dem pipol, ‘Lisen nau. Ai bin baie yupla ane ol lan blo yupla po da Pero king. Ai go gibe yupla ol sid po plantem. So yupla go ane groem wea dem big gadan eria. \v 24 Wen dem sid kaikai i raip po katemdaun, yupla mas meke dem sid kaikai po paib ip ane wan ip i blo da Pero king. Ol dem nada po ip blo sid kaikai i blo yupla. Yuzem po gad sid po groem da neks iya, ane po ol kaikai po yupla, ane ol dem nada pipol wea aus blo yupla, ane po ol pikinini blo yupla.’ \p \v 25 Dem pipol i bin ansa, ‘Yu bin stape mipla prom ded. Bos, yu bin meke gudting po mipla, ane mipla gobi ol sebant blo da Pero king.’ \v 26 Den Zosep i bin meke wan lo wea kantri blo Izipt, ane dat lo i spik diskain, dat wen dem sid blo wit blo dem pipol blo Izipt go raip po katemdaun, dempla mas meke paib dipren ip ane mas gibe wan ip po da Pero king. Ane dis lo i stil de lo dis dei. Mata dem lan blo dem prist i no bin kam lan blo da Pero king. \p \v 27 Ol dem pipol blo Izrael i bin stap lo kantri blo Izipt, wea da lan blo Gosin. Dempla bin gad ol prapa plenti samting, ane dempla bin kuikwan kam ol plenti pipol ane dempla bin gad ol nadakain plenti pikinini. \v 28 Zekop i bin stap wea kantri blo Izipt po sebentin iya, ane i bin 147 iya oul. \p \v 29 Wen taim blo Zekop po lus i bin kam klostu, em bin singaut Zosep po kam po em ane Zekop i bin spik, ‘Pliz gar, meke diswan po mi. Yu mas meke strongpromis po mi, yu go soe mi yu prapa labe mi ane gad rispekt po mi. Dis lasting ai wandem: No bere mi ya lo dis kantri blo Izipt. \v 30 Wen ai go ded, teke da bodi blo mi go ausaid prom Izipt ane bere mi wea dat beriolples blo ol pamlelain blo mi.’ \p Zosep i bin ansa em, ‘Ai go prapa mekem wiskain yu bin askem.’ \p \v 31 Ane Zekop i bin spik strongwan, ‘Meke diswan nau po mi ya prant lo God.’ So Zosep i bin spik dat strongpromis prant lo God. Den Zekop i bin baue ed blo em ane eso God de lo bed blo em. \c 48 \s1 Zekop blese demtu boi blo Zosep \p \v 1 Apta nau sambodi bin kam ane spik po Zosep diskain, ‘Papa blo yu i klostu po ded.’ Zosep i bin teke tu boi pikinini blo em, Manasa ane Ipreim lo em ane demplatri i bin go po luk Zekop. \p \v 2 Sambodi i bin spik Zekop, ‘Boi blo yu Zosep ya kam po luk yu.’ Zekop bin meke emselp strong ane em bin sidaun lo bed blo em. \p \v 3 Ane Zekop i bin spik po Zosep diskain, ‘Strong AntapGod i bin soe emselp po mi lo da ples blo Luz lo dat lan blo Kanan, ane em bin blese mi de. \v 4 Em bin spik, “Ai go meke yu kam prapa plenti pipol uda stap wea dempla oun kantri ane uda tok dempla oun langus, ane ai go gibe dis lan blo Kanan po ol pamlelain blo yu, uda go kam apta yu. Dis lan i gobi blo dempla poeba.” \p \v 5 ‘Diskaintaim ai go adopte demtu boi blo yu, wea yu bin gad ya lo da lan blo Izipt bipo ai bin kam ya. Demtu, Ipreim ane Manasa i gobi boi blo mi nau, seimkain wase Ruben ane Simion, demtu boi blo mi tu. \v 6 Bat dem pikinini uda bon apta Ipreim ane Manasa, dempla i gobi ol pikinini blo yu. Dem lan wanem demtu go gedem, i mas kam tru demtu Ipreim ane Manasa. \p \v 7 Ane Zekop i bin kip tok, ‘Wen ai bin kambaik prom kantri blo Mesapotamia, mama blo yu Reisel, em bin ded lo da lan blo Kanan. I no bin prapa longwei po go po taun blo Eprat ane diswan i da seim taun i kole em Betliem. Ai bin bere em lo said blo rod, da rod i go po Eprat. Diswan i bin meke mi prapa atso.’ \p \v 8 Den Zekop bin luk po demtu boi blo Zosep, ane em bin spik, ‘Demtu boi blo yu a?’ \p \v 9 Zosep i bin ansa po papa blo em, ‘Wa. Demtu i boi blo mi, wea God i bin gibem po mi ya lo Izipt.’ Ane Zekop i bin spik, ‘Teke demtu kam po mi gar, solong ai go aske God po blese demtu.’ \p \v 10 Zekop i kan luk prapa bikoz em bin prapa oulman. Den Zosep bin teke Ipreim ane Manasa kam klostu po em. Zekop i bin kise ane gasu demtu. \v 11 Den Zekop i bin spik po Zosep, ‘Ai no bin tingk ai go luk yu gen, bat God i bin laue mi po luk yu ane demtu pikinini blo yu tu.’ \p \v 12 Den Zosep bin tekemaute Ipreim ane Manasa prom ni blo ate blo demtu ane Zosep i bin nildaun pesdaun prant lo papa blo em. \v 13 Zosep bin teke demtu tu, Ipreim lo dat leptan blo Zekop, ane Manasa lo dat raitan blo Zekop. \v 14 Bat Zekop bin krose tu an blo em. Em bin pute em raitan go ausaid ane em bin putem antap lo da ed blo Ipreim, uda bin da smolbala, ane em bin pute em leptan go ausaid ane em bin putem antap lo ed blo Manasa uda i bin da pasbon bala. \v 15 Zekop i bin aske God po blese Zosep, ane em bin spik diskain: \q1 ‘Da God blo ate blo mi Eibram \q2 ane papa blo mi Aizak, \q1 wea demtu bin meke ebriting \q2 wea God i bin spik po demtu po mekem. \q1 God i bin da wan uda ebritaim lugaut laip blo mi \q2 kam po dis dei nau, \q1 \v 16 ane da einzel uda bin lugaut mi prom ebri badting, \q2 em i go blese demtu boi pikinini ya tu. \q1 Ane tru demtu, laue neim blo mi po mata stap poeba, \q2 ane neim blo ate blo mi Eibram, ane papa blo mi Aizak. \q1 Ane laue demtu boi pikinini po gad prapa plenti pamlelain, \q2 wea dempla stap ebriwea wea ert.’ \b \p \v 17 Wen Zosep i bin tekenotis dat papa blo em bin pute raitan blo em antap lo ed blo Ipreim, diswan i bin meke Zosep prapa no api. Den Zosep bin kese raitan blo papa blo em, po tekemaut em an prom ed blo Ipreim, po putem lo ed blo Manasa. \v 18 Zosep spik diskain po papa blo em, ‘Yagar, mai papa, i no demkain! Bikoz dis pikinini ya i da bigwan. Pute raitan blo yu antap lo ed blo em.’ \p \v 19 Bat Zekop i no bin wandem, ane em bin spik, ‘Ai sabe, mai boi. Pamlelain blo Manasa i go kamwan strong pipol uda stap lo dempla oun kantri. Bat smolbala blo em i go kam mostrong den em, ane pamlelain blo em i go kam prapa mo plenti pipol uda go stap lo dempla oun kantri.’ \p \v 20 So Zekop i bin aske God po blese demtu boi ane em bin spik dis blesing, ‘Wen dem pipol blo Izrael i go blese wananada, dempla go yuze neim blo yutu. Dempla go spik, “Mait God i go blese yu seimkain wiskain God i bin blese Ipreim ane Manasa.” ’ Wea dem tok, Zekop bin meke Ipreim kam pas prant wea Manasa. \p \v 21 Den Zekop i bin spik po Zosep, ‘Wa! Ai go ded sun, bat God i go lugaut yu ane teke yu gen gobaigen po da lan blo ol ate blo yu. \v 22 Diskaintaim ai go gibem po yu wan pat blo da lan, moden ai bin gibem po ol nada bala blo yu. Dat lan wea ai go gibem po yu i da lan wea ai bin tekem prom dem pipol blo Amo wea ai bin pait wea dempla lo big sod ane bounaro blo mi.’ \c 49 \s1 Zekop i blese ol boi blo em bipo em ded \p \v 1 Den Zekop bin singaut ol boi blo em po kam, ane i bin spik diskain, ‘Kam ane sidaun ya klostu wea mi, solong ai go spik yupla wanem go apen po yupla dat taim de prant. \q1 \v 2 ‘Kam klostu ane lisen, yupla ol boi blo Zekop, \q2 lisen po mi. Ai Izrael, papa blo yupla. \b \q1 \v 3 ‘Ruben, yu pas pikinini blo mi \q2 ane yu bin pikinini blo mi wen ai bin prapa strong man. \q1 Yu da prapa spesilwan ane strongwan \q2 prom ebridem boi blo mi. \q1 \v 4 Bat wailwei blo yu i wase pladwata wea i kan stap. \q1 Yu nomo gobi da nambawan \q2 bikoz yu bin slip wea wan dem oman blo mi \q2 ane yu no bin rispekt bed blo papa blo yu. \b \q1 \v 5 ‘Simion ane Libai, demtu tu bala. Demtu gad seimkainwei. \q2 Demtu man blo mata yuze sod po pait. \q1 \v 6 Yagar. Ai nogo tingk ane meke samting wanem demtu mekem, \q2 ane ai nogo zoin wea dem nugud plan blo demtu. \q1 Wen demtu bin wail, demtu bin kile ol pipol, \q2 ane kate leg blo ol buluk po pan; \q2 mekem solong dem buluk kan wagbaut prapa. \q1 \v 7 Simion ane Libai, demtu go gede kers bikoz prom dem wailwei blo demtu, \q2 bikoz demtu gad prapa nadakain nugud wail. \q1 Demtu go gede kers bikoz prom dem peibaik wei blo demtu, \q2 bikoz demtu prapa nogad piling wen demtu i peibaik! \q1 Ai go splitemap ol pamlelain blo demtu \q2 ebriwea lo dat lan blo Izrael \q2 ane meke pamlelain blo demtu stap \q2 lo dem nada pamlelain blo Izrael. \b \q1 \v 8 ‘Zuda, ol bala blo yu i go spik ol gudsamting baut yu. \q2 Yu go tere dem pipol uda pait ane gense yu. \q2 Yu gobi da bos blo ol pamlelain blo yu. \q1 \v 9 Zuda, boi blo mi, yu wan strong yang laian, \q2 uda i bin pinis kambaik prom kaikai wanem em bin kilem. \q1 Yu wase laian, nau em rilaks ane leidaun kuaiatwan.\fig |src="LB00047B.tif" size="col" ref="Zenasis 49:9" \fig* \q2 Yu wase oman laian, nobodi gad strong po boda em. \q1 \v 10 Da paua blo da king i nogo kamaut prom yu Zuda, \q2 ane da rait po kare lo antap, \q2 i nogo kamaut prom ol pamlelain blo yu, \q2 antil dat taim wen da wan uda i go kam, bikoz i blo em. \q1 Em da wan wea ebri pipol i go ona em. \q1 \v 11 Zuda i taiemape yang dongki blo em po greipbain, \q2 dat yang dongki i taiemap lo wan spesil greipbain. \q1 Em wase ol plasklos blo em wea bladred wain. \q1 \v 12 Ai blo Zuda i prapa modak den wain, \q2 ane tit blo em i prapa mowait den milk. \b \q1 \v 13 ‘Zebulun i go stap lo da sanbis blo solwata. \q2 Yu gobi da gud angkaples po ol bot, \q2 ane baundri blo yu i gobi wea Sidon. \b \q1 \v 14 ‘Isaka em wan strong dongki, \q2 wea em i leidaun melen wea ol baig \q2 wea em bin kare ol samting insaid. \q1 \v 15 Bat em luk da ples wea em spel i bin prapa naisples, \q2 ane da lan i prapa gudwan. \q1 Wa, em godaun meke redi po kare ebriting, \q2 ane em redi po wok wase wan sleib. \b \q1 \v 16 ‘Dan i gobi bos po zaze ol pipol blo em, \q2 seimkain wiskain dem nada pamlelain blo Izrael i mekem. \q1 \v 17 Dan i gobi wan sneik lo said blo da rod, \q2 wan bad sneik klostu po busrod, \q1 wea em baite da leg blo os, \q2 solong dat man uda raidem i go poldaun. \q1 \v 18 Ai weit po yu, plizgar po seibe mi, AntapGod! \b \q1 \v 19 ‘Gad, ol smol mob pipol uda stile samting, \q2 go kam po stile ol samting blo em, \q2 bat em go apte dempla ane em go kese dempla. \b \q1 \v 20 ‘Asa go gad lan po groe ol nadakain nais kaikai. \q2 Dis kaikai em rait po gibe ol king po kaikai. \b \q1 \v 21 ‘Naptali i wan red oman dia wea i ran pri, \q2 ane i gad ol nais yang pikinini.\fig |src="LB00034B.tif" size="col" ref="Zenasis 49:21" \fig* \b \q1 \v 22 ‘Zosep i da mein brans blo wan bainplant \q2 wea plenti brans i kamaut. \q1 Zosep em bainplant klostu lo spring lo wata; \q2 ol brans blo em i go gro oba da ston wol. \q1 \v 23 Dem bounaro man i prapa wail man. \q1 Ol i bin kam po paite em; \q2 dempla bin mata kip paia ol aro po em. \q1 \v 24 Bat bou blo em i bin mata stap stret, i no seik, \q2 ane tu an blo em, i bin kam strong \q2 prom da paua blo da prapa Strong AntapGod blo Zekop, \q2 wea ol kolem Bosman uda lugaut sip, \q2 da Ston blo Izrael. \q1 \v 25 Lete da God blo ol ate blo mi elpe yu. \q2 Lete da Strong AntapGod blese yu \q1 wea ol rein po wete dem gadan kaikai blo yu, \q2 ane wea dem spring wata \q2 wea i go kamaut andanit prom graun. \q2 Ane wea yu go gad plenti pikinini ane ol plenti animal. \q1 \v 26 Da blesing wea papa blo yu i bin kesem prom dem ate blo yu, \q2 i mobig den blesing wea God i bin mekem po dem maunten \q2 wea i mata stap poeba, \q1 ane da prapa nais samting prom dem il \q2 wea i mata go poeba. \q1 Wa. God i po meke ol gudsamting ya po Zosep, \q2 wea i bin mekem po bi bos blo ol bala blo em. \b \q1 \v 27 ‘Benzaman i wan prapa anggre wail bus dog.\fig |src="bk00045b.tif" size="col" ref="Zenasis 49:27" \fig* \q2 Wea moningtaim em tere enami blo em, \q2 ane wea naittaim em seremaut wanem em bin stilem.’ \b \p \v 28 Ebriwan ya i dem tuelb pamlelain blo Izrael, ane diswan i wanem dempla papa Zekop i bin spik po dempla wen em bin aske God po blese dempla, ane ebri gudsamting wanem ebridem bala mas gad. \s1 Zekop i bin lus \p \v 29 Den Zekop i bin spik po dem boi blo em diskain, ‘Ai go ded sun ane ai go zoine ol pamle blo mi uda bin pinis ded. Pute mi daun lo dem pamlelain blo mi, wea da keib lo da graun blo Epron da It man. \v 30 Diswan i da seim keib wea da graun lo Makpela, klostu Mamre, lo lan blo Kanan. Diswan da lan wea Eibram i bin baiem prom Epron da It man po kam beriolples blo Eibram godaun. \v 31 Ol bin pute demtu Eibram ane oman blo em, Sera, daun de; ane Aizak ane oman blo em Ribeka tu; ane ai bin pute Lia daun tu. \v 32 Da lan ane keib de, ate blo mi Eibram i bin baiem prom dem pipol blo It.’ \p \v 33 Wen Zekop i bin pinis gibe oda blo em po dem boi blo em, em leidaun gobaik lo bed, ole ane lego laswin blo em, ane em bin ded. \c 50 \p \v 1 Den Zosep bin poldaun antap bodi blo papa blo em ane em bin gasu em. Em bin krai den em bin kise papa blo em. \v 2 Zosep i bin oda sam sebant blo em, dempla ol pipol uda meke bodi blo ol ded pipol redi po beriol, po rabe oil lo bodi blo papa blo em. Den dem man i bin rabe ol diprenkain oil lo dat bodi blo Zekop solong bodi blo em nogo ratan. \v 3 I teke poti dei po meke diswan wea i mas rabe oil wea ded bodi po meke da bodi redi. Ane dem pipol blo Izipt bin krai po Zekop po sebenti dei. \p \v 4 Wen da taim blo krai po Zekop i bin pinis nau, Zosep i spik po dem bigman blo gabman blo da Pero king, ‘Pliz gar, yupla ken meke diswan, ane go ane spik po da Pero king diskain po mi: \v 5 Spik da Pero king, papa blo mi bin meke mi po spik strongpromis. Em bin spik po mi, “Ai go ded sun. Teke bodi blo mi go po lan blo Kanan. Pute mi daun de wea da keib, da beriolples blo ol pamle blo mi.” Pliz gar, laue mi po go po Kanan, solong ai go pute papa blo mi daun de. Den ai go kambaigen.’ \p \v 6 Da Pero king i bin ansa, ‘Go po Kanan, ane pute papa blo yu daun wiskain em bin meke yu promis em.’ \v 7 Zosep i bin go po Kanan po pute papa blo em daun. Wen Zosep i bin go po Kanan plenti pipol bin go wea em: dem bigman blo gabman blo da Pero king, dem bigman blo pamle blo da Pero king, ane ebridem lida blo kantri blo Izipt. \v 8 Ebri pamle blo Zosep, ol bala blo em, ane ebri pamle blo papa blo em bin go tu. Mata dem smolpikinini blo dempla, ane ol sip, gout, buluk ane kau, i bin stap wea da lan blo Gosin. \v 9 Plenti man i bin draibe paiting oskariz go ane prapa nadakain bigmob blo pipol bin go tu. \p \v 10 Den dempla bin kam wea da ples blo Atad. Diswan i da ples klostu po Zodan Riba wea ol pipol i yuzem po splitemap wit prom dem nada pat blo da witplant. Wea dat ples dem bigmob blo pipol i bin base prapa bigkrai, ane Zosep bin meke taim blo krai po papa blo em po seben dei. \v 11 Wen dem pipol blo Kanan i bin luk krai blo pipol wea dat ples blo Atad, dempla spik, ‘Diswan i mina bigkrai blo dem pipol blo Izipt.’ Wagar. Dem pipol blo Kanan i bin kole dat ples Abelmizraim, wea Zuwislangus i min ‘krai blo ol pipol blo Izipt’. Diswan i klostu Zodan Riba. \p \v 12 Dem boi blo Zekop i bin mekem wiskain papa blo dempla bin oda dempla po mekem. \v 13 Dempla bin kare bodi blo Zekop go po da lan blo Kanan ane bin putem daun wea da keib lo Makpela, da lan klostu Mamre, wea Eibram i bin baiem prom Epron da It man, po bi beriolples. \s1 Zosep tok naiswei po dem bala blo em \p \v 14 Apta nau wen Zosep bin pute papa blo em daun, Zosep, ol bala blo em, ane ebriwan uda bin de, i bin gobaigen po Izipt. \v 15 Apta nau wen papa blo dempla bin pinis ded, dem bala blo Zosep ol stat po prait nau. Dempla tok po wananada, ‘Ei! Mait Zosep i stil gad wail gense yumpla ane em wande peibaik yumpla po ebri badting wea yumpla bin mekem po em!’ \p \v 16 Dem bala blo Zosep i bin sane mesiz go po Zosep, ‘Bipo papa blo mipla i bin ded, \v 17 em bin oda mipla po spik yu diskain, “Pliz gar pogibe mipla ol bala blo yu po dat nugudting wea mipla i bin mekem gense yu, po dat nugudsin dempla i bin mekem gense yu.” Pliz gar pogibe mipla, ol sebant blo da God wea papa blo yu i wosip.’ Zosep i bin prapa bigkrai wen em bin lisen dis tok. \v 18 Den dem bala blo Zosep dempla bin kam ane kuikwan sake demplaselp pesdaun lo da graun prant lo Zosep, ane dempla bin spik po Zosep, ‘Wa! Mipla i ol sleib blo yu nau.’ \p \v 19 Bat Zosep spik po dempla, ‘No prait! Ai kan zaze yupla ane panis yupla. Ai no God. \v 20 Yupla bin wande meke ol nugudting gense mi, bat God i bin seinze dat badting po gudting. God i bin meke mi sekanbos blo Izipt solong ai ken seibe dem prapa plenti pipol. \v 21 Wa, yupla no prait. Ai maiselp i go lugaut yupla ane ol pikinini blo yupla.’ Wea diswei Zosep i bin meke dempla pilgud ane tok naiswei po dem bala blo em. \s1 Zosep i bin lus \p \v 22 Zosep i bin mata stap lo kantri blo Izipt, em ane ol pamle blo papa blo em. Zosep bin stap laip po 110 iya. \v 23 Zosep i bin stap laip po luk tri zenareisan blo pamlelain blo boi blo em Ipreim. Zosep bin luk dem pikinini blo Makir uda boi blo Manasa. Em bin trite dem pikinini wase pikinini blo em. \p \v 24 Den Zosep i bin spik po ol bala blo em, ‘Ai go ded sun, bat God i go prapa kam po elpe yupla, ane teke yupla go ausaid prom dis lan go po da lan wea God i bin spik em go gibem po Eibram, po Aizak, ane po Zekop.’ \p \v 25 Den Zosep i bin meke dem pipol blo Izrael po meke dis strongpromis prant lo God. Em i bin spik diskain, ‘Wen God i go kam po elpe yumpla gobaigen po Kanan, yupla mas kare dem bon blo mi go prom dis ples po Kanan.’ \v 26 Den Zosep em bin 110 iya oul wen em bin ded. Dempla i bin rabe oil lo da bodi blo Zosep ane dempla bin pute em insaid wea kopen de lo Izipt.