\id 2TH Ticuna [tca] (Peru edition) - 2011 bd \ide Unicode (Charis SIL AmArea) \h 2 TECHARÓNICACÜ̱̃Ã̱X \toc1 NORÜ TAXRE GA POPERA GA TECHARÓNICAWA YEXMAGÜXÜ̃ GA YAXÕGÜXÜ̃TANÜWA NAMUXÜ̃ GA PAURU \toc2 2 TECHARÓNICACÜ̱̃Ã̱X \toc3 2 Te \mt1 NORÜ TAXRE GA POPERA GA TECHARÓNICAWA YEXMAGÜXÜ̃ GA YAXÕGÜXÜ̃TANÜWA NAMUXÜ̃ GA PAURU \c 1 \s1 Pauru rü nüxü̃ narümoxẽ ga yema yaxõgüxü̃ ga Techarónicawa yexmagüxü̃ \p \v 1 Pa Techarónicawa Ngẽxmagüxü̃ i Toeneẽgü i Yaxõgüxü̃ i Tanatü ya Tupana rü tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristuarü Duü̃xü̃gü Ixĩgüxü̃x, choma i Pauru rü taeneẽ i Chiribánu rü Timutéu nixĩ i pexcèx tanaxümatüxü̃ i ñaã popera. \v 2 Rü tanaxwèxe i Tanatü ya Tupana rü tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu pexü̃ narüngü̃xẽẽ rü pexü̃ nataãẽxẽẽ. \s1 Ngẽma chixexü̃ ügüxü̃ rü Tupana tá nanapoxcue i ngẽxguma wenaxãrü núma naxũxgu ya Cristu \p \v 3 Pa Toeneẽgüx, rü guxü̃guma pexcèx Tupanana moxẽ taxã, erü name nixĩ na ngẽmaãcü tanaxüxü̃. Erü guxü̃guma yexeraãcü peyaxõgüetanü rü yexeraãcü pegü pingechaü̃güetanü. \v 4 Rü ngẽmacèx tomatama taãẽãcüma pechigaxü̃ tixu natanüwachigü i ngẽma duü̃xü̃gü i Tupanaãxü̃́ yaxõgüxü̃. Rü namaã nüxü̃ tixu na ñuxãcü meã peyaxõgüxü̃, rü ñuxãcü namaã peporaexü̃ i guxü̃ma i ngẽma guxchaxü̃gü rü ngúxü̃gü i pexü̃ ngupetüxü̃. \v 5 Rü ngẽma guxchaxü̃gü i pexü̃ ngupetüxü̃wa nüxü̃ tacuèx na aixcümacü yiĩxü̃ ya Tupana, erü pexü̃ nangugü na aixcüma pimexü̃ na pichocuxü̃cèx i ngextá nüma ãẽ̱xgacü íyiĩxü̃wa. Rü nge̱ma na pichocuxü̃cèx nixĩ i ngúxü̃ pingegüxü̃ i ñu̱xmax. \v 6 Rü aixcüma name nixĩ na Tupana napoxcuexü̃ i ngẽma duü̃xü̃gü i ngúxü̃ pexü̃ ingegüxẽẽxü̃. \v 7 Natürü i pema i ñu̱xma ngúxü̃ ingegüxe rü name nixĩ i wüxigu tomaã pexü̃ inarüngü̃ẽxẽẽ ya Tupana. Rü ngẽma rü tá nanaxü ya Tupana i ngẽxguma üxüemagu daxũwa ne naxũxgu ya tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu wüxigu namaã i norü orearü ngeruü̃gü i poraexü̃. \v 8 Rü aixcüma núma tá naxũ i nüma ya tórü Cori ya Ngechuchu na napoxcueãxü̃cèx i ngẽma duü̃xü̃gü i tama Tupanaxü̃ cuáxchaü̃güxü̃ rü tama naga ĩnüẽxü̃ i ngẽma ore i mexü̃ i tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristuchiga. \v 9 Rü ngẽma duü̃xü̃gü rü wüxi i poxcu i taguma gúxü̃gu tá napoxcue erü tórü Cori ya Ngechuchuarü yaxü̃wa tá nawogü. Rü nge̱ma rü tagutáma nüxü̃ nadaugü na ñuxãcü namexẽchixü̃ rü naporaxü̃ ya tórü Cori ya Ngechuchu. \v 10 Rü ngẽmaãcü tá ngẽma duü̃xü̃gümaã nangupetü i ngẽxguma tórü Cori ya Ngechuchu núma ũxgu. Rü núma tá nangu na nórü duü̃xü̃gü nüxü̃ icuèxüü̃güxü̃cèx, rü tá naḇaixãchiãẽgü rü nataãẽgü erü tá nüxü̃ nadaugü na ñuxãcü namexẽchixü̃ i nümax. Rü pema rü tá ta wüxigu namaã pengẽxmagü, yerü peyaxõgü ga yema Tupanaãrü ore ga pemaã nüxü̃ tixuxü̃. \v 11 Rü ngẽmacèx guxü̃guma pexcèx tayumüxẽgü. Rü Tupanana taca na nüma pexü̃ nadauxü̃ na aixcüma mexü̃ i norü duü̃xü̃gü pixĩgüxü̃ i ñu̱xma na pexü̃ nadexü̃. Rü ngẽxgumarüü̃ ta nüxna taca na nümatama norü poramaã yanguxẽẽãxü̃cèx i guxü̃ma i ngẽma mexü̃ i peãẽwa nagu perüxĩnüẽxü̃ rü guxü̃ma i ngẽma puracügü i mexü̃ i perü õgagu pexüxü̃. \v 12 Rü ngẽxguma Tupana ngẽmaãcü pexü̃ rüngü̃xẽẽgu, rü perü maxü̃ i mexü̃gagu rü guxü̃ma i duü̃xü̃gü tá nüxü̃ nicuèxüü̃gü ya tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu. Rü nümatama ya tórü Cori rü tá pemaã nataãẽ erü nüma rü wüxigu Tanatü ya Tupanamaã pexü̃ nangechaü̃gü. \c 2 \s1 Pauru rü nanango̱xẽẽ i ñuxãcü tá na yiĩxü̃ i ngẽxguma ínanguxgu ya Cori ya Ngechuchu \p \v 1-2 Rü ñu̱xma Pa Chaueneẽgüx, rü pemaã nüxü̃ chixuxchaü̃ i nachiga na ñuxãcü tá na yiĩxü̃ i ngẽxguma tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu wena núma ũxgu rü tüxü̃ nangutaquẽ́xexẽẽgügu na wüxiwa namaã ingẽxmagüxü̃cèx. Rü pemaã nüxü̃ tixu na tama ngürüãchi togumare perüxĩnüẽxü̃ rü paxa peyaxõgüxü̃ i ṯacü rü ore i tama toma pemaã nüxü̃ tixuxü̃. Erü tama tanaxwèxe na peḇaixãchiãẽgüxü̃ ega texé pemaã idoraegu rü pemaã nüxü̃ ixuxgu na marü ínanguxü̃ ya tórü Cori ya Ngechuchu. Rü ngẽxguma texé pemaã nüxü̃ ixuxgu na nagu taxãnegüxü̃ na Cristu rü marü ínanguxü̃, rü tama name i tümaga pexĩnüẽ. Rü woo pemaã nüxü̃ tixugügügu na tanayauxgüxü̃ i wüxi i torü popera i nüxü̃ ixuxü̃ na marü ínanguxü̃ ya tórü Cori ya Ngechuchu, ¡rü tãũtáma tüxü̃́ peyaxõgü! \v 3 ¡Rü tãũtáma naga pexĩnüẽ i ngẽma duü̃xü̃gü i ngẽmaãcü pexü̃ womüxẽẽgüchaü̃xü̃! Erü naxü̃pa na Ngechuchu núma ũxü̃ rü tá ínangu i ngẽma yatü i Tupanaãrü uwanü ixĩxü̃, rü tá nananuẽxẽẽ i muxü̃ma i duü̃xü̃gü i yaxõgüchiréxü̃. Natürü ngẽma yatü rü Tupana marü namaã nanaxuegu rü tá napoxcu. \v 4 Rü ngẽma Tupanaãrü uwanü rü tá Tupanamaã rü guxü̃ma i ngẽma Tupanaãrü ixĩxü̃maã narüxuwanü. Rü tá naxchi naxai i guxü̃ma i ṯacü i mexü̃ i duü̃xü̃gü Tupanaxü̃ namaã icuèxüü̃güxü̃. Rü Tupanaãrü tupauca ya taxü̃newa tá nayarüto ñoma Tupana yiĩxü̃rüü̃. Rü tá nügü nixu na Tupana yiĩxü̃. \v 5 ¿Tama ẽ́xna nüxna pecuèxãchie ga yexguma petanüwa chayexmagu rü marü meãma pemaã nüxü̃ chixu nachiga ga yema? \v 6 Rü pema marü nüxü̃ pecuèx na tü̱xcüü̃ yiĩxü̃ i tauta núma naxũxü̃ i ngẽma Tupanaãrü uwanü. Tauta núma naxũ, erü tauta nawa nangu i ngema ngunexü̃ i nagu nua naxũxü̃. \v 7 Rü ngẽma chixexü̃ i Tupanaãrü uwanü üxü̃, rü marü cúãcü inaxügü. Natürü nümatama i Tupanaãrü uwanü rü tãũtáma nango̱x ñu̱xmatáta ngẽma norü chogüruü̃ nüxü̃ ingé. \v 8 Rü ngẽxguma tá nixĩ i ínanguxü̃ i ngẽma Tupanaãrü uwanü. Natürü nüma ya tórü Cori ya Ngechuchu rü wüxi i “cue” ñaxü̃maã tá nayamèx. Rü ngẽxguma ínanguxgu ya tórü Cori ya Ngechuchu rü ngẽma norü y̱auxracüüxü̃maã tá inayanaxoxẽẽ i ngẽma norü uwanü. \v 9 Rü ngẽma Tupanamaã rüxuwanüã́xü̃, rü ngẽxguma ínanguxgu rü tá nüxü̃́ nangẽxma i Chatanáãrü pora rü ngẽmacèx tá naporaxüchi. Rü tá nanaxü i nagúxü̃raü̃xü̃ i cuèxruü̃gü i Chatanáãrü poramaã naxüxü̃ i namaã duü̃xü̃güxü̃ nawomüxẽẽxü̃.. \v 10 Rü nagúxü̃raü̃xü̃ i chixexü̃ tá naxü na nawomüxẽẽãxü̃cèx i ngẽma duü̃xü̃gü i Tupana tá poxcuexü̃. Rü ngẽmaãcü tá nüxü̃ naxüpetü i ngẽma duü̃xü̃gü, yerü tama nanayauxgüchaü̃ rü tama nüxü̃ nangechaü̃ i ngẽma Tupanaãrü ore i aixcüma ixĩxü̃ i tüxü̃ maxẽxẽẽxü̃. \v 11 Rü ngẽmacèx ya Tupana rü nanangexrü i ngẽma duü̃xü̃gü na poraãcü ínatüexü̃cèx rü yaxõgüãxü̃cèx i ngẽma ore i doramare ixĩxü̃. \v 12 Rü ngẽmacèx düxwa Tupana tá namaã nanaxuegu na napoxcuexü̃ i guxü̃ma i ngema duü̃xü̃gü i tama yaxõgüchaü̃xü̃ i norü ore rü namaã taãẽgüxü̃ i ngẽma chixexü̃ na naxügüxü̃. \s1 Tupana tüxü̃ nade na tüxü̃́ nangẽxmaxü̃cèx i maxü̃ i taguma gúxü̃ \p \v 13 Natürü, Pa Chaueneẽgüx i Tórü Cori ya Ngechuchu Pexü̃ Ngechaü̃güxex, rü guxü̃guma Tupanana moxẽ pexcèx taxã yerü nüma ga Tupana rü noxritama naãne ixügügumama pexü̃ nade na pexira penayauxgüxü̃cèx i maxü̃ i taguma gúxü̃ ga yexguma pexü̃ nangü̃xẽẽgu ga Naãẽ i pexü̃ üünexẽẽxü̃ rü peyaxõgügu ga yema ore i aixcüma ixĩxü̃. \v 14 Rü yemacèx Tupana pexcèx naca ga yexguma pemaã nüxü̃ tixuxgu ga norü ore i mexü̃ i tüxü̃ maxẽxẽẽxü̃. Erü nüma nanaxwèxe na pexü̃́ nangẽxmaxü̃cèx i pechica i tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristuxü̃tawa i ngextá ínamexẽchixü̃wa. \v 15 Rü ngẽmacèx, Pa Chaueneẽgüx, rü chanaxwèxe i meã peyaxõgüama rü tama nüxü̃ ipeyarüngümaẽ ga yema ore ga tomatama pexü̃ tangúexẽẽxü̃ rü yema ore ga poperagu pexcèx taxümatüxü̃. \v 16-17 Rü chanaxwèxe i tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu rü Tanatü ya Tupana pexü̃ nataãẽxẽẽgü rü pexü̃ narüngü̃xẽẽ na guxü̃guma mexü̃ i oremaã pidexagüxü̃cèx rü mexü̃ pexügüxü̃cèx. Rü yima Tanatü ya Tupana nixĩ ya tamaã namecümaãcüma tüxü̃ ngechaü̃cü rü guxü̃guma tüxü̃ taãẽxẽẽcü rü tamaã ixunetacü na wüxi i ngunexü̃ tá naxü̃tawa ingẽxmagüxü̃. \c 3 \s1 Pauru naxcèx ínaca na naxcèx nayumüxẽgüxü̃ \p \v 1 Rü ñu̱xma Pa Chaueneẽgüx, rü chanaxwèxe na toxcèx peyumüxẽgüxü̃ na paxa guxü̃wama nanguxü̃cèx i tórü Cori ya Ngechuchuarü ore i mexü̃, rü duü̃xü̃gü norü ngúchaü̃maã na nayauxgüxü̃cèx ga yema pema na penayauxgüxü̃rüü̃. \v 2 ¡Rü toxcèx peyumüxẽgü ta na tama ṯacü rü chixexü̃ tomaã naxügüxü̃cèx i ngẽma duü̃xü̃gü i chixexü̃gü! Erü tama guxü̃ma i duü̃xü̃gü nayaxõgü. \v 3 Natürü tórü Cori ya Ngechuchu rü aixcüma nayanguxẽẽ i ngẽma tamaã inaxunetaxü̃. Rü nüma tá pexü̃ naporaexẽẽ rü pexna nadau na tama chixexü̃gu pey̱ixü̃cèx. \v 4 Rü tórü Cori ya Ngechuchu toxü̃ nüxü̃ nacuèxẽẽ na aixcüma penaxüxü̃ i ngẽma pexü̃ tamuxü̃ rü tagutáma nüxü̃ perüxoexü̃ na ngẽmaãcü penaxüxü̃. \v 5 Rü tanaxwèxe i tórü Cori ya Ngechuchu pexü̃ narüngü̃xẽẽ na aixcüma pegü pengechaü̃güxü̃cèx, ngẽma Tupana tüxü̃ ngechaü̃xü̃rüü̃. Rü naxcèx ítaca na pexü̃ naporaexẽẽxü̃cèx na Cristurüü̃ namaã peporaexü̃cèx i ngẽma ngúxü̃gü i ngẽxguma pexcèx ínanguxgu. \s1 Name nixĩ na ipuracüexü̃ i wüxichigü \p \v 6 Pa Chaueneẽgüx, tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristuégagu pexü̃ tamu na tama namaã pixãmücügüxü̃cèx i ṯacü i taeneẽ i tama puracüchaü̃xü̃ rü tama ngẽma pexü̃ tangúexẽẽãcüma maxü̃xü̃. \v 7 Erü pema rü marü nüxü̃ pecuèx na ñuxãcü tá pemaxẽxü̃ na toxrüü̃ penaxüxü̃cèx. Yerü toma ga yexguma petanüwa tayexmagügu rü torü õnacèx tapuracüe, rü tama yexma tarüchomare. \v 8 Rü toma rü taguma texéarü õna ngetanüãcüma tangõ̱x. Natürü ngunecü rü chütacü rü torü õnacèx tapuracüe na tama wüxi ga guxchaxü̃ pexü̃́ tixĩgüxü̃cèx. \v 9 Rü woochirẽ́x Tupanapẽ́xewa rü name nixĩ ga perü ngü̃xẽẽcèx na ítac̱axü̃, natürü tama yemaãcü tanaxü. Rü torü õnacèx tapuracüe yerü pexü̃ nüxü̃ tadauxẽẽchaü̃ na ñuxãcü meã imaxü̃xü̃. \v 10 Yerü yexguma petanüwa tayexmagügu, rü pemaã nüxü̃ tixu rü yíxema tama puracüchaü̃xẽ, rü noxtacüma ngexrüma nixĩ na tachibüxü̃. \v 11 Rü pexcèx tanaxümatü i ngẽmachiga, erü marü nüxü̃ taxĩnüẽ na petanüwa nangẽxmaxü̃ i ñuxre i duü̃xü̃gü i oexü̃ rü tama puracüechaü̃xü̃ rü toguechigagumare rüxĩnüẽxü̃. \v 12 Rü tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristuégagu tanamu na meãmare ínapuracüexü̃cèx i ngẽma duü̃xü̃gü na nümatama norü õnacèx nataxegüxü̃cèx. \v 13 Pa Chaueneẽgüx, ¡tama nüxü̃ perüchau na mexü̃ pexüexü̃! \v 14 Rü ngẽxguma texé tama naga ĩnügu i ñaã ore i poperawa pemaã nüxü̃ tixuxü̃ ¡rü marü tüxü̃ pecuèx na texé tiĩxü̃! Rü tama name i tümamaã pexãmücü na taxãnexü̃cèx i tümax. \v 15 ¡Natürü tãũtáma namaã perüxuwanü! Rü name nixĩ i ñoma peeneẽxü̃ pexucu̱xẽxü̃ãcüma meã tüxü̃ pexucu̱xẽmare. \s1 Pauru rü naxcèx ínaca na Cori ya Ngechuchu nüxü̃ rüngü̃xẽẽxü̃ ga yema yaxõgüxü̃ \p \v 16 Rü chanaxwèxe i nümatama ya tórü Cori ya taãẽarü yora pexü̃ narüngü̃xẽẽ na guxü̃guma i guxü̃wama petaãẽgüxü̃cèx. Rü chanaxwèxe na nüma rü petanüwa na nangẽxmaxü̃ i guxãma i pemax. \v 17 Choma i Pauru rü cho̱xmẽ́xmaãtama pexcèx chanaxümatü i ñaã chorü moxẽ. Rü ngẽmaãcü nixĩ i chaugü nagu chawüégaxü̃ i guxü̃ma i chorü popera. Rü ngẽmaãcü nixĩ i chanaxümatüxü̃. \v 18 ¡Rü nüma ya tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu rü pexna naxãã i ngema norü ngechaxü̃ i guxãma i pemax! \qr Rü nuãma pexna, \qr Pauru