\id 1TH Ticuna [tca] (Peru edition) - 2011 bd \ide Unicode (Charis SIL AmArea) \h 1 TECHARÓNICACÜ̱̃Ã̱X \toc1 NÜXĨRAÜ̃XÜ̃ GA POPERA GA TECHARÓNICAWA YEXMAGÜXÜ̃ GA YAXÕGÜXÜ̃TANÜWA \toc2 1 TECHARÓNICACÜ̱̃Ã̱X \toc3 1 Te \mt1 NÜXĨRAÜ̃XÜ̃ GA POPERA GA TECHARÓNICAWA YEXMAGÜXÜ̃ GA YAXÕGÜXÜ̃TANÜWA NAMUXÜ̃ GA PAURU \c 1 \s1 Pauru rü nüxü̃ narümoxẽ ga yema yaxõgüxü̃ ga Techarónicawa yexmagüxü̃ \p \v 1 Pa Toeneẽgü i Techarónicawa Ngẽxmagüxü̃ i Tanatü ya Tupana rü Tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristuarü Duü̃xü̃gü Ixĩgüxü̃x, choma i Pauru rü namaã i taeneẽ i Chiribánu rü Timutéu nixĩ i pexcèx tanaxümatüxü̃ i ñaã popera. Rü tanaxwèxe i Tanatü ya Tupana rü tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu pexü̃ narüngü̃xẽẽ rü pexü̃ nataãẽxẽẽ. \s1 Meãma nayaxõgü ga yema Techarónicawa yexmagüxü̃ rü yemaãcü wüxi ga cuèxruü̃ ga mexü̃ nixĩgü \p \v 2 Rü torü yumüxẽwa rü guxü̃guma pexna tacuèxãchigü, rü pexcèx Tupanana moxẽ taxã. \v 3 Rü guxü̃guma i ngẽxguma Tanatü ya Tupanamaã tidexagügu, rü taguma nüxü̃ itayarüngümaẽ na ñuxãcü meã peyaxõgüãcüma penaxüxü̃ i Tupanaãrü puracü, rü ñuxãcü nüxü̃ pengechaü̃güãcüma togüxü̃ perüngü̃xẽẽxü̃. Rü taguma nüxü̃ itayarüngümaẽ na ñuxãcü aixcüma meã ípenanguxẽẽxü̃ ya tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu rü ngẽmacèx yaxna namaã pexĩnüẽ i ngẽma ngúxü̃ i ñu̱xma pingexü̃. \v 4 Pa Chaueneẽgüx, Tupana pexü̃ nangechaü̃, rü nüxü̃ tacuèx rü nümatama nixĩ ga pexü̃ nadexü̃. \v 5 Rü yexguma pemaã nüxü̃ tixuxgu ga Tupanaãrü ore i tüxü̃ maxẽxẽẽxü̃, rü tama toechama tidexagümare, yerü Tupanaãẽ i Üünexü̃ toxü̃ narüngü̃xẽẽ na norü poramaã pemaã nüxü̃ tixuxü̃. Rü meã nüxü̃ tacuáãcüma pemaã nüxü̃ tixu ga yema ore yerü toõẽwatama nüxü̃ tacuèx na aixcüma yiĩxü̃. Rü pematama nüxü̃ pecuèx ga ñuxãcü meã pepẽ́xewa na tamaxẽxü̃ ga yexguma na yemaãcü pexü̃ tarüngü̃xẽẽgüxü̃cèx. \v 6 Rü pema rü meãma penaxügü ga yema pexü̃ tangúexẽẽxü̃ rü yema tüxü̃ nangúexẽẽxü̃ ga tórü Cori ya Ngechuchu. Rü Tupanaãẽ i Üünexü̃ pexü̃ taãẽxẽẽãcüma penayauxgü ga yema ore ga woo yemacèx poraãcü ngúxü̃ na pingegüxü̃. \v 7 Rü yemaãcü ga pema rü wüxi ga cuèxruü̃ ga mexü̃ pixĩgü naxcèx ga guxü̃ma ga yema yaxõgüxü̃ ga Machedóniããnewa rü Acayaanewa yexmagüxü̃. \v 8 Rü yema na peyaxõgüxü̃gagu rü tórü Cori ya Ngechuchuarü ore rü guxü̃wama ninguchigü. Rü ngẽmacèx i ñu̱xma rü Machedóniããnewa rü Acayaanewa rü guxü̃wama nüxü̃ nacuèxgü na ñuxãcü meã Tupanaãxü̃́ peyaxõgüxü̃. Rü ngẽmacèx marü taxucèxma tü̱xcüü̃ i toma rü namaã nüxü̃ tixu i ngẽma ore i mexü̃ i pechiga. \v 9 Erü nümagütama i ngẽma duü̃xü̃gü rü marü nüxü̃ nixugügü ga ñuxãcü ga pema rü meã toxü̃ na peyauxgüxü̃ ga yexguma petanüwa taxĩxgu. Rü nüxü̃ nixugügü ta ga ñuxãcü nüxü̃ na perüxoexü̃ ga perü tupananetachicünèxãgü na Tupanaxü̃chi ya maxü̃cü rü ixaixcümacüwe perüxĩxü̃cèx rü nüxü̃́ pepuracüexü̃cèx. \v 10 Rü nüxü̃ nixugügü ta na ñuxãcü aixcüma ípenanguxẽẽxü̃ na wenaxãrü daxũwa ne naxũxü̃ ya Ngechuchu ya Tupana Nane ga yuwa ínadaxẽẽãcü. Rü yima Ngechuchu nixĩ ya tüxü̃ ínguxü̃xẽẽcü nüxna i ngẽma poxcu i ãũcümaxü̃ tá ínguxü̃. \c 2 \s1 Pauruarü puracü ga Techarónicawa \p \v 1 Pa Chaueneẽgüx, rü pematama nüxü̃ pecuèx rü tama natücèxmamare nixĩ na pexü̃tawa taxĩxü̃. \v 2 Rü pema nüxü̃ pecuèx rü naxü̃pa ga pexü̃tawa na tangugüxü̃ rü chixri tomaã nachopetü ga Pirípucüã̱xgü rü tomaã naguxchigagü. Natürü Tupana toxü̃ narüngü̃xẽẽ na pemaã nüxü̃ tixuxü̃cèx ga norü ore i tüxü̃ maxẽxẽẽxü̃. Rü yemacèx tama tamuü̃ẽãcüma pemaã nüxü̃ tixu ga yema ore woo ga torü uwanügü rü poraãcü toxü̃́ na naguxchaxẽẽgüãxü̃. \v 3 Rü yexguma pemaã nüxü̃ tixuxgu ga yema ore, rü tama ítatüeãcüma pemaã nüxü̃ tixu. Rü tama chixexü̃ pemaã taxügüchaü̃ãcüma rü tama pexü̃ tawomüxẽẽgüchaü̃ãcüma pemaã nüxü̃ tixu ga yema ore. \v 4 Yerü Tupana nixĩ ga toxü̃ unetacü rü toxü̃ mucü na pemaã nüxü̃ tixuxü̃cèx ga norü ore i mexü̃ i tüxü̃ maxẽxẽẽxü̃. Rü yemacèx Tupana naxwèxexü̃ãcüma pemaã nüxü̃ tixu ga yema ore. Rü tama duü̃xü̃güxü̃mare na tataãẽxẽẽgüxü̃cèx pemaã nüxü̃ tixu, natürü nüxü̃ tixu na Tupanaxü̃ tataãẽxẽẽgüxü̃cèx. Rü nüma ya Tupana nixĩ i tüxü̃ nacuáxü̃ rü tüxü̃ nadauxü̃ rü nangugüãxü̃ i ngẽma nagu rüxĩnüẽxü̃. \v 5 Rü pema nüxü̃ pecuèx rü taguma pepẽ́xewa pexü̃ ticuèxüü̃gü na toga pexĩnüẽxü̃cèx, rü taguma pexü̃ tawomüxẽẽgü na ngĩxü̃ tayauxgüxü̃cèx ga perü dĩẽru. Rü Tupana nixĩ ya toxü̃ daucü na taguma yemaãcü na tanaxüxü̃. \v 6 Rü taguma naxcèx tadaugü na duü̃xü̃gü toxü̃ icuèxüü̃güxü̃cèx, rü woo i pema rü bai i togü i duü̃xü̃gü. \v 7 Rü woo Cristutama toxü̃ namu na yaxõgüxü̃ãrü ãẽ̱xgacügü na tixĩgüxü̃ natürü tama ñoma wüxi ga ãẽ̱xgacürüü̃ pepewa tixĩgü. Natürü meãmare pemaã itacuèx, ñoma wüxi i mamá i ngĩxãcügüna meã dèu̱xcürüü̃ pemaã tixĩgü. \v 8 Rü poraãcü pexü̃ tangechaü̃, rü yemacèx pemaã nüxü̃ tixu ga Tupanaãrü ore. Rü tama yemaxicatama pexna taxãxchaü̃ ga yexguma. Natürü marü ítamemare ta ga pexcèx na tayuexü̃, yerü poraãcü pexü̃ tangechaü̃gü. \v 9 Pa Chaueneẽgüx, pema nüxü̃ pecuèx ga ñuxãcü poraãcü na tapuracüexü̃ na torü õnacèx tataxegüxü̃cèx. Rü ngunecü rü woo chütacü tapuracüe na taxúeaxü̃́ma wüxi ga guxchaxü̃ tixĩgüxü̃cèx ga yexguma petanüwa tayexmagügu rü pemaã nüxü̃ tixuxgu ga Tupanaãrü ore. \v 10 Pa Duü̃xü̃gü i Tupanaãxü̃́ Yaxõgüxü̃, pema nixĩ ga toxü̃ pedaugüxü̃ rü Tupana rü ta toxü̃ nadau ga ñuxãcü meã na tamaxẽxü̃ ga petanüwa, rü ñuxãcü taxuü̃ma ga chixexü̃ na taxüxü̃ ga yexguma. \v 11 Rü pema nüxü̃ pecuèx ta ga ñuxãcü pexü̃́ na tanangúchaü̃xẽẽxü̃. Rü yexguma pengechaü̃gügu, rü pexü̃ tataãẽxẽẽgü ñoma wüxi i papá i naxãcügüxü̃ taãẽxẽẽgüxü̃rüü̃. \v 12 Rü ñu̱xma na Tupanaãrü pixĩgüxü̃, rü pexü̃ taxucu̱xẽgü na meã naxcèx pemaxẽxü̃. Rü nüma nixĩ i pexcèx nangemaxü̃ na ngextá ãẽ̱xgacü íyiĩxü̃wa pengugüxü̃cèx na nge̱ma mexü̃wa pengẽxmagüxü̃cèx. \v 13 Rü ngẽmacèx guxü̃guma pexcèx Tupanana moxẽ taxã, yerü yexguma noxri nüxü̃ pexĩnüẽgu ga yema norü ore ga pemaã nüxü̃ tixuxü̃, rü meã penayauxgü, yerü nüxü̃ pecuèxgü rü aixcüma Tupanaãrü ore nixĩ rü tama duü̃xü̃güarü oremare nixĩ. Rü yema ore nixĩ ga naxüchicüüxü̃ ga perü maxü̃ ga yexguma peyaxõgügu. \v 14 Pa Chaueneẽgüx, nüxü̃ tacuèx na ñuxãcü ngúxü̃ pingegüxü̃ yerü petanüxü̃gütama pexchi naxaie rü chixri pemaã nachopetü. Natürü yemaãcütama nüxü̃ nangupetü ga Tupanaãrü duü̃xü̃gü ga Ngechuchu ya Cristuaxü̃́ yaxõgüxü̃ ga Yudéaanewa yexmagüxü̃. Yerü natanüxü̃gütama ga Yudíugü rü chixri namaã nachopetü. \v 15 Rü yema Yudíugü nixĩ ga tórü Cori ga Ngechuchuxü̃ imèxgüxü̃, yexgumarüü̃ ga norü o̱xigü rü nuxcümaü̃güxü̃ ga Tupanaãrü orearü uruü̃güxü̃ na nadèi̱xü̃rüü̃. Rü yema Yudíugü nixĩ ga towe ingẽxü̃tanüxü̃. Rü Tupanamaã rü guxü̃ i duü̃xü̃gümaã narüxuwanügü. \v 16 Rü ngẽxguma ngẽma duü̃xü̃gü i tama Yudíugü ixĩgüxü̃maã nüxü̃ tixuxchaü̃gu i Tupanaãrü ore na nümagü rü ta nüxü̃́ nangẽxmagüxü̃cèx i maxü̃, rü ngẽma Yudíugü rü toxna nanachu̱xu. Rü ngẽmaãcü i ngẽma Yudíugü rü poraãcüxüchima chixexü̃ naxügü. Rü ngẽmacèx i ñu̱xma rü düxwa marü nüxna nangu i ngẽma Tupanaãrü poxcu i ãũcümaxü̃chixü̃. \s1 Pauru rü nüxü̃́ nangúchaü̃ na wenaxãrü natanüwa naxũxü̃ ga yema yaxõgüxü̃ ga Techarónicawa \s1 yexmagüxü̃ \p \v 17 Pa Chaueneẽgüx, yexguma pexna ítixĩxguwena, rü woo tama pexü̃tawa na tayexmagüechaxü̃, natürü guxü̃guma pegu tarüxĩnüẽ, rü poraãcü toxü̃́ nangúchaü̃ na pexü̃tawa taxĩxü̃ na wenaxãrü pexü̃ ítayadaugüxü̃cèx. \v 18 Rü aixcüma nge̱ma taxĩxchaü̃. Rü chomatama i muẽ̱xpü̱xcüna rü chanaxwèxe na nge̱ma pexü̃tawa taèx chaxũũxü̃e̱gaxü̃ natürü ngoxo i Chataná rü guxü̃guma toxü̃́ nanaguxchaxẽẽ na tama nge̱ma taxĩxü̃cèx. \v 19 Natürü pexü̃ ítayadaugüchaü̃ãma erü ngẽxguma wenaxãrü núma naxũxgu ya tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu rü ¿tècücèx tá nixĩ i Tupanapẽ́xewa tataãẽgüxü̃ i tomax? Rü aixcüma pewa tá nixĩ i ítananguxẽẽxü̃ na tomaã nataãẽxü̃ ya Tupana. Rü pema tá nixĩ i torü taãẽ pixĩgüxü̃. Rü pegagu tá nixĩ i aixcüma togümaãtama tataãẽgüxü̃ i napẽ́xewa. \v 20 Rü ngẽmáãcü pegagu nixĩ i togümaãtama tataãẽgüxü̃, rü pema nixĩ i torü taãẽ pixĩgüxü̃. \c 3 \p \v 1 Rü yema na taxuacüma ñuxãcü wenaxãrü petanüwa na chaxũxü̃, rü düxwa nagu charüxĩnü na Atenagutama na charüxã́ũxü̃. \v 2-3 Rü pexü̃tawa chanamu ga taeneẽ ga Timutéu na pexü̃ íyadauxü̃cèx. Erü nüma nixĩ i Tupanaãrü puracütanüxü̃ i wüxigu namaã tapuracüexü̃ na tanaxunagüxü̃cèx i ngẽma ore i mexü̃ i Cristuchiga. Rü nge̱ma petanüwa chanamu na pexü̃ nangü̃xẽẽxü̃cèx na yexeraãcü peyaxõgüxü̃cèx rü aixcüma petaãẽgüxü̃cèx rü ngẽmaãcü taguma texé i petanüwa nüxü̃ rüxoxü̃cèx ega ṯacü rü guxchaxü̃ pexü̃́ ngẽxmagu. Erü pematama marü nüxü̃ pecuèx na guxãma i yixema na yaxõgüxü̃ rü ngúxü̃ tá tingegü. \v 4 Rü yexguma petanüwa tayexmagügu rü marü pemaã nüxü̃ tixu na ngúxü̃ tá pexü̃ üpetüxü̃. Rü pema marü nüxü̃ pecuèx na aixcüma yemaãcü pexü̃ nangupetüxü̃. \v 5 Rü yemacèx ga yexguma marü tama namaã chaporagu ga yema tama paxa pechigaxü̃ na chacuáxü̃, rü yemacèx düxwa Timutéuxü̃ yéma petanüwa chamu na pexna yac̱axü̃cèx ngoxi meã ípeyaxõgüama i Tupanaãrü ore. Yerü chaxoegaãẽ rü bexmana ngoxo i Chataná rü chixexü̃gu pexü̃ nayixẽẽ, rü chi ngẽmaãcü yixĩgu, rü natücèxmamare chi nixĩ ga pemaã nüxü̃ tixuxü̃ ga Tupanaãrü ore. \v 6 Natürü ñu̱xma na ínanguxü̃ i Timutéu na petanüwa ne naxũxü̃, rü mexü̃ i ore i pechiga nge̱ma ne nange. Rü tomaã nüxü̃ nixu na ñuxãcü meã peyaxõgüxü̃, rü ñuxãcü guxãma meã pegü pengechaü̃güxü̃. Rü tomaã nüxü̃ nixu ta na ñuxãcü guxü̃guma toxü̃ pengechaü̃güãcüma togu perüxĩnüẽxü̃, rü ñuxãcü poraãcü wena toxü̃ pedaugüchaü̃xü̃ rü ngexgumarüxü̃ ta i toma rü toxü̃́ nangúchaü̃ na wena pexü̃ tadaugüchaüxü̃. \v 7 Rü ngẽmacèx, Pa Chaueneẽgüx, rü woo guxchaxü̃ toxü̃́ na ngẽxmaxü̃ rü ngúxü̃ na tingegüxü̃, rü poraãcü toxü̃ nataãẽxẽẽ i ngẽma pexü̃ na tacuáchigaxü̃ na meã ípemaxẽxü̃ rü meã peyaxõgüamaxü̃. \v 8 Rü ñu̱xma na nüxü̃ tacuáchigaxü̃ na aixcüma meã tórü Coriaxü̃́ peyaxõgüamaxü̃, rü poraãcü tataãẽgü. \v 9 ¿Rü ñuxãcü tá Tupanana moxẽ taxã naxcèx i ngẽma taãẽ i taxü̃ i toxna pexãxü̃? Erü aixcüma pegagu nixĩ i toxü̃́ nangẽxmaxü̃ i wüxi i taãẽ i taxü̃ i napẽ́xewa. \v 10 Rü ngunecü rü chütacü rü tayumüxẽgü, rü Tupanana naxcèx tacagü na petanüwa toxü̃ nawoeguxẽẽxü̃cèx na wena pexü̃ tadaugüxü̃cèx rü pexü̃ tarüngü̃xẽẽgüxü̃cèx na yexeraãcü nüxü̃́ peyaxõgüxü̃cèx. \v 11 Rü poraãcü tanaxwèxegü na Tanatü ya Tupana rü tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu toxü̃ natauxchaxẽẽxü̃ na wena petanüwa ítayadaugüxü̃cèx. \v 12 Rü tanaxwèxegü na tórü Cori ya Ngechuchu pexü̃ rüngü̃xẽẽxü̃ na yexeraãcü pegü pengechaü̃güxü̃cèx rü guxü̃ i duü̃xü̃güxü̃ na pengechaü̃güxü̃cèx, ngẽxgumarüü̃ i toma rü poraãcü pexü̃ na tangechaü̃güxü̃rüü̃. \v 13 Rü tanaxwèxegü na tórü Cori ya Ngechuchu pexü̃ rüngü̃xẽẽxü̃ na peãẽwa rü aixcüma meã peyaxõgüxü̃cèx rü norü duü̃xü̃gü i aixcüma mexü̃gü na pixĩgüxü̃cèx rü na nataxuxü̃cèx i perü pecadugü i napẽ́xewa ya Tanatü ya Tupana i ngẽxguma wena núma naxũxgu ya tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu namaã i guxü̃ma i norü duü̃xü̃gü. Rü tanaxwèxe na ngẽmaãcü yiĩxü̃. \c 4 \s1 Maxü̃ i Tupanaxü̃ taãẽxẽẽxü̃chiga \p \v 1 Rü ñu̱xma Pa Chaueneẽgüx, rü tórü Cori ya Ngechuchuégagu pexü̃ tacèèxü̃ rü pexü̃ tamu na guxü̃guma Tupanacèx meã pemaxẽxü̃ yema pexü̃ tangúexẽẽxü̃rüü̃ rü ñu̱xma marü penaxüxü̃rüü̃. \v 2 Pema rü marü nüxü̃ pecuèx ga yema torü ucu̱xẽgü ga tórü Cori ya Ngechuchu toxü̃ muxü̃ na pexü̃ tangúexẽẽxü̃cèx. \v 3 Rü Tupana nanaxwèxe na aixcüma namexü̃ i perü maxü̃ rü naxcèxicatama na pemaxẽxü̃. Rü tama name i chixri pemaxẽ i napẽ́xewa rü to i ngexü̃gümaã pengẽãẽgümare. \v 4 Rü wüxichigü tanaxwèxe na aixcüma tümamèxü̃ tangechaü̃xü̃, rü ngĩmaãxĩcatama na tamaxü̃xü̃. \v 5 Rü tama name i ngĩxü̃ na pecuáxchaü̃marexü̃cèx ngĩmaã pexãmèx i wüxi i nge erü ngẽmaãcü namaxẽ i ngẽma duü̃xü̃gü i tama Tupanaãxü̃́ yaxõgüxü̃. \v 6 Rü tama name i texé ngĩmaã tamaxü̃ i naxmèx ya tümaẽneẽ. Erü yexgumarüü̃ ga marü pemaã nüxü̃ tixuxü̃rüü̃, rü Tupana tá poraãcü tüxü̃ napoxcu ya guxãma ya yíxema ngẽmaãcü maxẽxẽ. \v 7 Erü Tupana tüxü̃ nade na meã imaxẽxü̃cèx rü tama chixexü̃ ixügüxü̃cèx. \v 8 Rü ngẽmacèx ega texé tama naga ĩnügu i ñaã ngu̱xẽẽtaegü, rü pemaã nüxü̃ chixu rü tama wüxi i duü̃xü̃ga nixĩ i ngẽma nüxü̃ taxoxü̃, natürü Tupanagatama nixĩ i nüxü̃ taxoxü̃. Rü guma nixĩ ga pexna namucü ga Naãẽ i Üünexü̃. \v 9 Rü ngẽma na pegü pengechaü̃güxü̃chiga, rü taxucèxma pexcèx chanaxümatü i poperawa. Yerü Tupanatama marü pexü̃ nangúexẽẽ i ngẽma na ñuxãcü aixcüma pegü pengechaü̃güxü̃. \v 10 Rü aixcüma nixĩ i guxü̃guma meã nüxü̃ pengechaü̃güxü̃ i guxü̃ma i taeneẽgü i Machedóniããnewa ngẽxmagüxü̃. Natürü, Pa Toeneẽgüx, pexü̃ tacèèxü̃gü na yexeraãcü meã nüxü̃ pengechaü̃güxü̃cèx. \v 11 ¡Rü meã pegü pengechaü̃gü, rü pexrütama maxü̃gu perüxĩnüẽ, rü tama i togüarü maxü̃gu! ¡Rü pematama naxcèx pepuracüe i perü ngẽmaxü̃gü yema marü pemaã nüxü̃ tixuxü̃rüü̃! \v 12 Rü ngẽxguma ngẽmaãcü pemaxẽgu, rü ngẽma duü̃xü̃gü i tama yaxõgüxü̃ rü tá pexü̃ nangechaü̃gü, rü taxuü̃táma pexü̃́ nataxu. \s1 Ñuxãcü tá nixĩ i ngẽxguma nataegugu ya tórü Cori \p \v 13 Pa Chaueneẽgüx, rü ñu̱xma rü tá pexü̃ nüxü̃ chacuèxẽẽ i ngexta tá naxĩxü̃ i ngema yaxõgüxü̃ i yuexü̃ na ngemaãcü tama pengechaü̃güxü̃cèx naxrüxü̃ i ngema tama nüxü̃ cuèxgüxü̃ na wena tá namaxẽxü̃ i ngema yuexü̃. \v 14 Erü yixema na yaxõgüxü̃ na nayuxü̃ rü wena namaxü̃xü̃ ga Ngechuchu, rü ngẽxgumarüü̃ ta tayaxõgü na Tupana tá ínadagüxẽẽxü̃ i guxü̃ma i ngẽma Ngechuchuaxü̃́ yaxõgüãcüma yuexü̃. \v 15 Rü ngẽmacèx pemaã nüxü̃ tixu i ngẽma ore ga tórü Cori ya Ngechuchu namaã ngu̱xẽẽtaexü̃. Rü ngẽxguma wena núma naxũxgu ya tórü Cori ya Ngechuchu rü yixema na imaxẽxü̃ i ñoma i naãnewa rü tãũtáma yixira napẽ́xe taxĩ i ngẽma yuexü̃. \v 16 Erü nümatama ya Cori ya Ngechuchu rü daxũwa tá ínarüxĩ, rü tá nangẽxma i wüxi i naga i taxü̃ i daxũwa inaxũxü̃ i tüxü̃ muxü̃, rü tá nüxü̃ taxĩnüẽ i Tupanaãrü orearü ngeruü̃güarü ãẽ̱xgacü i tagaãcü daxũwa icagüxü̃, rü tá yacuegüxü̃ ya Tupanaãrü corneta. Rü ngẽxguma i ngẽma yuexü̃ i Cristuaxü̃́ yaxõgüxü̃ rü tá ínarüdagü. \v 17 Rü ngẽmawena i yixema na imaxẽxü̃ rü Tupana tá wüxigu caixanexü̃gu tüxü̃ nigagü namaã i ngẽma duü̃xü̃gü i yuwa írüdagüxü̃. Rü ngẽmaãcü tá daxũgu tórü Cori ya Ngechuchuxü̃ tayangaugü na guxü̃gutáma naxü̃tawa ingẽxmagüxü̃cèx. \v 18 Rü ngẽmacèx chanaxwèxe i ñaã oremaã pegü petaãẽxẽẽgü. \c 5 \p \v 1 Natürü, Pa Chaueneẽgüx, rü ngẽma norü ngunexü̃ rü taunecü i tá nagu nangupetüxü̃ i ngẽma pemaã nüxü̃ chixuxü̃, rü taxucèxma pexcèx chanaxümatü i ngẽmachiga. \v 2 Erü pematama meã nüxü̃ pecuèx rü ngẽma ngunexü̃ i taxúema nagu ínanguxẽẽxü̃gu tá nixĩ i ínanguxü̃ ya tórü Cori ya Ngechuchu. Rü ñoma wüxi i ngĩ́tèxáxü̃ i ngürüãchi chütacü ínguxü̃rüü̃ tá nixĩ. \v 3 Rü ngẽxguma duü̃xü̃gü nagu írüxĩnüẽgu na guxü̃ma na mexü̃ rü taxuü̃ma na nüxü̃ üpetüxü̃, rü ngẽma ngunexü̃gügu rü tá ngürüãchi nagu̱x i guxü̃ma. Rü ñoma wüxi i ngecü i ãxãcücü rü ngürüãchi ngĩxãcümaã ngu̱xnecacürüü̃ tá nixĩ na taxúema naxchaxwa iñaxü̃ i ngẽma. \v 4 Natürü pemax, Pa Chaueneẽgüx, rü marü meãma nüxü̃ pecuèx i Cristuarü nguchiga. Rü ngẽmacèx taxucèxma ngürüãchi pexü̃ ínayaḇaixgü ya Cori ya Ngechuchu ñoma wüxi i ngĩ́tèxáxü̃ tüxü̃ íbaixgüxü̃rüü̃. \v 5 Erü guxãma i pema rü Tupanaãrü duü̃xü̃gü pixĩgü, rü ngẽmacèx ngóonexü̃wa pengẽxmagü rü meãma nüxü̃ pecuèx na ñuxãcü meã pemaxẽxü̃. Rü yixema rü tama Chatanáãrü duü̃xü̃gü tixĩgü, rü ngẽmacèx tama ẽãnexü̃wa tangẽxmagü rü tama tanaxü i ngẽma chixexü̃ i ẽãnexü̃wa üxü̃. \v 6 Rü ngẽmacèx tama name i taechita tamaxẽmare naxrüü̃ i ngẽma duü̃xü̃gü i tama yaxõgüxü̃. Rü name nixĩ i taxuãẽgü, rü meã taãẽgu tarüxĩnüẽ. \v 7 Erü ngẽma duü̃xü̃gü i naẽchitamare maxẽxü̃ rü ñoma duü̃xü̃gü i chütacü peexü̃rüü̃ nixĩgü. Rü ngẽma duü̃xü̃gü i axegüxü̃ rü chütacü nixĩ i nügü nangãxẽxẽẽxü̃. \v 8 Natürü i yixema rü ngóonexü̃wa tangẽxmagü, rü ngẽmacèx tanaxwèxe i guxü̃guma taxuãẽgü. Rü name nixĩ i aixcüma meã Tupanaãxü̃́ tayaxõgü, rü yigü tangechaü̃gü, rü meã ítananguxẽẽ na Tupana tüxna naxãxü̃cèx i ngẽma maxü̃ i taguma gúxü̃. Rü ngẽxguma ngẽmaãcü imaxẽgu, rü ngẽmaãcü tá yigü ítapoxü̃ i ngẽxguma Chataná chixexü̃gu tüxü̃ yixẽẽchaü̃gu. \v 9 Erü Tupana rü tama tüxü̃ nade na tüxü̃ napoxcuexü̃cèx, natürü tüxü̃ nade na tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristugagu nayauxgüxü̃cèx i maxü̃ i taguma gúxü̃. \v 10 Rü Ngechuchu ya Cristu rü taxcèx nayu na wüxigu namaã imaxẽxü̃cèx i daxũguxü̃ i naãnewa. Rü nüe̱tama ega woo marü iyuyane ínanguxgu rü ẽ́xna imaxẽyane ínanguxgu, erü daxũguxü̃ i naãnewa rü wüxiwa tá namaã tamaxẽ. \v 11 Rü ngẽmacèx, Pa Chaueneẽgüx, rü name nixĩ i wüxichigü pegü petaãẽxẽẽgü rü pegü peporaexẽẽ i perü õwa ngẽxgumarüü̃ i ñu̱xma na marü ípenaxügüxü̃. \s1 Pauru rü nayaxucu̱xẽgü ga yema yaxõgüxü̃ \p \v 12 Pa Chaueneẽgüx, pexü̃ tacèèxü̃gü na nüxü̃ pengechaü̃güxü̃cèx i ngẽma taeneẽgü i petanüwa puracüexü̃ rü pemaã icuèxgüxü̃ rü pexü̃ ngúexẽẽxü̃ i Cori ya Ngechuchuarü ore. \v 13 Rü name nixĩ i namaã petaãẽgü rü aixcüma meã nüxü̃ pengechaü̃gü i ngẽma taeneẽgü, erü nümagü nixĩ i pexü̃ nangü̃xẽẽgüxü̃. Rü name nixĩ i pegü pengechaü̃güãcüma pemaxẽ. \v 14 Rü pemaã nüxü̃ tixu ta na penaxucu̱xẽgüxü̃ i ngẽma duü̃xü̃gü i oexü̃ i tama pura-cüechaü̃xü̃. ¡Rü nüxü̃́ penangúchaü̃xẽẽgü i ngẽma duü̃xü̃gü i marü nüxü̃ rüxoechaü̃xü̃ na yaxõgüãxü̃! ¡Rü nüxü̃ perüngü̃xẽẽgü i ngẽma duü̃xü̃gü i turaexü̃ i norü õwa! ¡Rü name nixĩ i yaxna namaã pexĩnüẽ i guxü̃ma i ngẽma taeneẽgü! \v 15 Rü ngẽxguma texé chixexü̃ pemaã ü̱xgu, rü tama name i chixexü̃maã penataeguxẽẽ. ¡Natürü name nixĩ i naxcèx pedau na guxü̃guma mexü̃ pexügüxü̃ i pegütanüwa rü ngema togütanüwa rü ta! \v 16 Rü name nixĩ i guxü̃guma petaãẽgü. \v 17 ¡Rü guxü̃guma peyumüxẽgü! \v 18 ¡Rü woo ṯacü pexü̃ ngupetügu, rü Tupanana moxẽ pexãgü! Erü ngẽmaãcü nanaxwèxe ya Tupana na pemaxẽxü̃ i pema i Ngechuchu ya Cristuarü duü̃xü̃gü na pixĩgüxü̃. \v 19 Rü tama name i nüxü̃ pexoe i Tupanaãẽ i Üünexü̃. \v 20 Rü tama name i nüxü̃ pexoe i Tupanaãrü ore ega texéwa pemaã yadeaxgu ya Tupana. \v 21 Natürü name nixĩ i meãma penangugü i guxü̃ma i oregü na nüxü̃ pecuáxü̃cèx rü ngoxi aixcüma yiĩxü̃ i ngẽma ore rü ẽ́xna tama. ¡Rü ngẽma ore i aixcüma mexü̃xĩcatama pixõgü! \v 22 ¡Rü nüxna pixĩgachi i nagúxü̃raü̃xü̃ i chixexü̃gü! \v 23 Rü chanaxwèxe i nümatama ya Tupana ya tüxü̃ taãẽxẽẽcü pexü̃ imexẽẽ na aixcüma napẽ́xewa pimexü̃cèx. Rü chanaxwèxe i guxü̃wama pexna nadau i peãẽwa rü pexenewa na nataxuxü̃cèx i ṯacü i perü chixexü̃ i ngẽxguma wenaxãrü núma naxũxgu ya tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu. \v 24 Rü nüma ya Tupana ya pexü̃ decü rü nixaixcüma na yanguxẽẽãxü̃ i guxüma i ngẽma tamaã inaxunetaxü̃. \s1 Pauru rü wenaxãrü yema duü̃xü̃güxü̃ narümoxẽ rü naxcèx ínaca na Cori ya Ngechuchu ya Cristu meã nüxü̃ rüngü̃xẽẽxü̃ ga \s1 yema yaxõgüxü̃ \p \v 25 Pa Chaueneẽgüx, ¡Toxcèx peyumüxẽgü! \v 26 Rü chanaxwèxe i chauégagu nüxü̃ perümoxẽgü i guxü̃ma i taeneẽgü. \v 27 Rü Cori ya Ngechuchuégagu pexü̃ chamu na guxü̃ i taeneẽgüpẽ́xewa na nüxü̃ pedaumatüxü̃ i ñaã popera i pexcèx nge̱ma chamuxü̃. \v 28 Rü chanaxwèxe i tórü Cori ya Ngechuchu ya Cristu pexü̃ narüngü̃xẽẽ i guxãma i pemax. \qr Rü nuãma pexna, \qr Pauru