\id ROM - Tatuyo NT [tav] -Colombia 2009 (DBL -2014) \h ROMANOS \toc1 La Carta a los Romanos \toc2 Romanos \toc3 Ro \mt2 LA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS \mt1 ROMANOS \c 1 \s1 Pablo escribe a la iglesia de Roma \p \v 1 Yʉa Pablo mʉjaare yʉ queti joo Roma macanare. Caroaro mʉjaare yʉ ñuu roti. Jesucristo cʉ paabojari majocʉ yʉ ã, cʉ ye quetire buiobojari majocʉ. Jesucristo cʉ cabue jʉgoricarã apóstol na caĩrã mena cãnipaʉre yʉ cacũwĩ Dio, caroa quetire cʉ ye quetire cabuio teñapaʉre. \p \v 2 Tirʉmʉpʉre atie queti cʉ Macʉ cʉ cabaipere caĩ buio jʉgoyeyeyupi Dio. To bairi cʉ ye quetire buiori maja ãnana Dio nare cʉ caĩrore bairona caucayupa. \v 3 To bairi atie queti yʉ cabuio teñarije Dio Macʉ ye ã. Camajocʉ buiaʉ Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami cãñupi mani Ʉpaʉ Jesucristo. \v 4 Cʉ cabai yajiro bero Dio Espíritu Santo cʉ camajirije mena Jesure cʉ catunu catioyupi. To bairo ácʉ mani camajare mani caiñooñupi Dio, “Cʉ Macʉna ãmi,” mani caĩ majiparore bairo ĩi. \v 5 Caroaro mani átibojami Jesucristo. Cʉ jʉgori yʉ cacũñupi Dio, apóstol anigʉmi ĩi, yʉ ye quetire cʉ buio teñaato ĩi. To bairi to cãnacã yepapʉ camajare na yʉ cabuio teñaro jĩcaarã cʉ ye quetire caapirã Jesucristore api nʉcʉbʉgogarãma. \p \v 6-7 Mʉjaa Roma macana quenare cacũñupi Dio, Jesucristore caapiʉjarã na ãmaro ĩi. Seeto maimi Dio mʉjaare. Mʉja nipetirãre caroaro atie queti joʉ mʉjaare yʉ ñuu roti. Mani Pacʉ Dio caroaro ani wariñuuriquere mʉjaare cʉ joato. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona caroare cʉ joato mʉjaare. \s1 Pablo quiere visitar Roma \p \v 8 Atie mai mʉjaare yʉ buio jʉgo: Camaja ati yepa nipetiro macana Jesucristore mʉja caapiʉja nʉcʉbʉgorijere buio batema. To bairo mʉja cãniere na caĩ buiorijere apii Diore, “Ñuu majuucõa,” cʉ yʉ ĩnucu. Jesucristo jʉgori mʉjaare yʉ jenibojanucu Diore. \v 9 Seeto yeri tʉgooña ocabʉtiri Diore yʉ áti nʉcʉbʉgo, cʉ Macʉ cʉ cãnie quetire buio teñaʉ. To bairi majiimi Dio to cãnacã nina nairoacã cʉ̃re mʉjaare yʉ cajenibojarijere. \v 10 To bairi Diore cʉ jeni nʉcʉbʉgoʉ, ocõo bairo cʉ yʉ ĩ jeninucu: “Dio, Roma macana tʉpʉ yʉ cáaápere mʉ cabooata topʉ yʉ cáaápere quenooya.” Tirʉmʉpʉna mʉja tʉpʉre yʉ cáaáganucubapʉ. \v 11 Dio yere mʉjaare yʉ buioga, netobʉjaro Jesu yere mʉja camaji ocabʉti nemoparore bairo ĩi. To bairi seeto mʉjaare yʉ tʉjʉgacʉpʉ. \v 12 To bairi mʉja tʉpʉ yʉ caejaata Jesure mani caapi nʉcʉbʉgorijere mani ame buiogarã. To bairo ame buiorã netobʉjaro Jesure mani api nʉcʉbʉgo ocabʉtigarã. \p \v 13 Ocõo bairi wame mʉja camajiro yʉ boo: Aperã quena judío maja cãniquẽnare Jesu ye quetire na yʉ cabuioro caapiʉjawã jĩcaarã. To bairi na caapiʉjarore bairo mʉja tʉ macana quena na apiʉjaato ĩi, capee niri mʉja tʉpʉre yʉ cáaágabapʉ. Aágabacʉ quena yʉ cáaá majiquẽpʉ. \v 14 Camaja to cãnacã majare Jesu ye quetire na cabuiopaʉ yʉ ã. Macaa cãna, macaa cãniquẽna quena, cabue majirã, cabue majiquẽna quenare nipetirãre na cabuiopaʉ yʉ ã Jesu ye quetire. \v 15 To bairi mʉjaa Roma macana quenare caroa queti Jesu yere seeto mʉjaare yʉ buioga. \s1 El poder del evangelio \p \v 16 Camaja noa atie Jesucristo ye quetire caapi nʉcʉbʉgorãre na netoo catiomi Dio. Cʉ̃re cabooquẽna menare na cʉ capopiyeyebopere na netoomi cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorãre. Jesucristo jĩcaʉna ãmi manire canetoo majii. To bairo camajare cʉ canetoo majirijere tʉgooñari yʉ boboquẽe camajare tie quetire na buioʉ. Tie queti judío maja jetore buiorique cãni jʉgoyupa. Na bero judío maja cãniquẽna quenare buiorique ã. \v 17 Ocõo bairo majuu ã tie queti: “Noa Jesure caapi nʉcʉbʉgorãre, ‘Caroarã, caroorije mana ãma,’ na ĩ tʉjʉmi Dio. To bairo cʉ caĩ tʉjʉrã cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgocõa ãna ãma.” To bairona ĩ uca turique ã Dio Wadarique cãniepʉre, “Caroarã ãma,” Dio cʉ caĩ tʉjʉrã. “Cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorã ãma naa. Cʉ̃re api nʉcʉbʉgorã to cãnacã rʉmʉ cacaticõa ãna anigarãma,” ĩ uca turique ã. \s1 La culpa de la humanidad \p \v 18-19 Caroorije cána macare na cabai netoo nʉcarije, caroorije na cátiere seeto tʉjʉgateemi Dio ʉmʉrecoopʉ cãcʉ. Na quena cariape Dio cʉ cãniere na camajipe anibajupa. Dio cʉ cãniere mani camajipe majirioquẽe. To bairo cʉ̃re na camajibope to cãnibato quena na majuuna caroorije átigarã cajocaquẽtie macare, Dio ye queti macare apigateema. To bairi seeto na popiyeyegʉmi Dio. \v 20 Diore tʉjʉquetibana quena, “Seeto camajii ãcʉmi Dio,” mani ĩ maji, ati ʉmʉrecoo, ati yepa macaje cʉ cátajere tʉjʉri. Dio cʉ cãnicõa anie, nipetiro cʉ cáti rotirije quenare mani maji, cʉ cátajere tʉjʉri. Nemoopʉre ati yepa macajere Dio cʉ cátato bero nipetiro cʉ cátajere tʉjʉrique ã. To bairi, “Atie Diona cʉ cátaje ãno,” ĩ majiri Dio cʉ cãniere majirãma camaja nipetirã. To bairi tiere majibana quena cʉ̃re cabai netoo nʉcarã ãma. To bairo na majuuna na cabai netoo nʉcarije wapa na popiyeyegʉmi Dio. Na maca, “Dio, mʉ cãniere majiquetibana mʉre jã caapi nʉcʉbʉgoquẽpʉ, to bairi mʉ capopiyeyequetiparã jã ã,” ĩ majiquetigarãma rooro cátana maca. \v 21 Cʉ cãniere majibana quena Diore áti nʉcʉbʉgoquẽema. Caroaro cʉ cátajere tʉjʉbana quena tiere, “Caroaro jãre mʉ cátibojayupa,” Diore cʉ ĩquẽema. Ape wame macare tʉgooñari ĩ jocariquere tʉgooñama. To bairo baibana na yeripʉre jĩá netobʉjaro Diore camajiquẽna anicõama. \v 22 “Seeto camajirã jã ã,” caĩrã anibana quena camajiquẽna majuu ani nutuapa. \v 23 To bairo Diore, cayajiquẽcʉre cʉ áti nʉcʉbʉgogaquẽna na majuuna na cawericarã macare áti nʉcʉbʉgoma. Camaja, cawʉrã, waibʉcʉrã, aña, pinoare bairã cãnare we nʉcocõari na áti nʉcʉbʉgoma. \p \v 24 To bairo na cáto, “To cõona caroorije na majuuna na caboorije cána na anicõato,” na ĩimi Dio. To bairo na cʉ caĩro bero na majuuna caroorije boboorije majuure átinucuma. \v 25 Dio ye cariape cãni wame apiʉjagaquetiri caĩ jocarije macare apiʉjama. Dio ati ʉmʉrecoo macana nipetirore cátacʉ jetore cʉ na cáti nʉcʉbʉgope aninucubapa, to cãnacã rʉmʉ cãnicõa ãcʉ macare. Na maca Diore áti nʉcʉbʉgoquẽnana Dio cʉ carupeoricarã macare áti nʉcʉbʉgonucuma. \p \v 26 To bairo cátinucurã na cãno maca, “Baiyupa na majuuna seeto caroorije cáticõana na ãmaro,” na ĩimi Dio yua. Cãromia caroaro manapʉ cʉtajere booquẽnana na majuuna caroorije ame áti epenucuma. \v 27 Caʉmʉa quena to bairona caroaro nʉmo cʉtajere booquetiri na majuuna caʉmʉa anibana quena caroorije ame áti epecõama caboboorijere. To bairo na majuuna seeto caroorije na cátie wapa cariape na popiyeye majuucõagʉmi Dio to bairo rooro cánare. \p \v 28 Diore na catʉgooñagaquẽto maca, “To cõona caroorije jetore catʉgooñarã na anicõato,” ĩimi Dio. To bairo Dio nare cʉ caĩro bero caroorije jeto áticõa aninucuma boboquẽnana. \v 29 Ocõo bairi wame áti aninucuma caroorije to cãnacã wamere: Apeye unie cacʉgorã anibana quena apeye uniere boo neto tʉgooñama. Aperãre, “Rooro nare mani áticõato,” ĩ tʉgooñanucuma. Aperã ye tʉjʉ ʉgoo punijininucuma. Camajare na jĩama. Ame wada neto paima. Ĩ jocarique ĩnucuma. Ame tuti paima. Rooro wada pai yoja teñama. \v 30 Aperã caroorije na cátiquẽtie to cãnibato quena, “Rooro cána ãma,” na ĩ wada painucuma. Diore tʉgooñagateema. Ĩ punijini yʉnucuma. “Caroaʉ, camajii yʉ ã,” ĩ tʉgooñari to bairona ĩtori buioma. Seeto tʉgooñama caroorije na cátipere, caroorã aniri. Na pacʉare na bai netoo nʉcanucuma. \v 31 Cañuurijere majigaquẽema. “Ocõo bairo jã átigarã,” caĩrã anibana quena na caĩri wamere áti ʉjagaquẽema. Aperãre na mai tʉjʉquẽema. Aperã rooro na cátajere majiritiquẽema. Rooro catamʉorãre na bopaca tʉjʉquẽema. To cãnacã wame caroorije átinucuma, Diore cabai netoo nʉcarã aniri. \v 32 To bairona cabairãre caroorã na cabai yajiri paʉpʉre na regʉmi Dio. Nare cʉ carepere camajirã anibana quena to bairona cáticõa ãna aninucuma. Seeto wariñuuma aperã nare bairona caroorije na cátiere bairije na cáto tʉjʉri. \c 2 \s1 Dios juzga conforme a la verdad \p \v 1 Mʉjaa aperã na cátiere tʉjʉri, “Caroorije cána ãma,” nare mʉja ĩ. To bairo nare caĩrã anibana quena nare bairona caroorije mʉja áa. To bairi, “Caroorije cána ãma, nare cʉ popiyeyeato Dio,” mʉja caĩata, “Jã quenare cʉ popiyeyeato,” caĩrãre bairona mʉja ĩ. \v 2 To bairona caroorije cánare nipetiro na cátiere tʉjʉ majimi Dio. Na cátie nipetirijere caroaro tʉjʉ majiri cariapena na popiyeyegʉmi Dio na ye wapa. Cariapena capopiyeyei ãmi Dio. \v 3 To bairi mʉja quena nare bairona anibana quena, “Caroorã ãma naa, nare popiyeyegʉmi Dio,” mʉja ĩrã. To bairo ĩcõarina, “Jã macare popiyeyequetigʉmi,” jocarãna mʉja ĩ tʉgooñarã. \v 4 Caroorije mʉja cátie wapare mʉja popiyeyega patowãcaquẽcʉmi Dio. To bairi nemoona mʉjaare cʉ capopiyeyequẽtiere tʉjʉrã, “Manire popiyeyequetigʉmi,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. Mʉjaare mai tʉjʉri, caroorije mʉja cátiere mʉja catʉgooña jʉtiritipe boomi. To bairi cʉ̃re mʉja caapiʉjapere yuʉmi Dio. To bairi popiyeyega patowãcaquẽcʉmi. \v 5 Cʉ̃re mʉja caapiʉjapere mʉjaare cʉ cayuubato quena Diore mʉja apiʉjagaquẽe. Caroorije mʉja cátiere mʉja jʉtiriti yeri wajoagatee. To bairi netobʉjaro mʉja popiyeyegʉmi Dio. Cariapena cʉ̃re cabooquẽnare caroorije na cátaje wapa nare cʉ capopiyeyeri rʉmʉ cãnopʉ mʉja átigʉmi. \v 6 Camaja nipetirãre caroorije na cátaje wapa cõona cariapena na popiyeyegʉmi Dio. To bairi caroa cátana quenare caroaro na átibojagʉmi Dio cariapena caroa na cátaje cõona. \v 7 To cãnacãʉna caroa, Dio yere, cʉ catʉjʉ wariñuurijere cáticõa aninucurãre na joogʉmi Dio cʉ tʉpʉ caroa cãnicõa aninucurijere. \v 8 Aperã na majuuna na caboorije cána macare na popiyeyegʉmi Dio. Cariape macaje Dio ye quetire apiʉjagaquẽema. Cañuuquẽtie macare átinucuma. To bairi na popiyeyegʉmi Dio, na cáti aniere booquẽcʉ. \v 9 Camaja nipetirã caroorije cána tʉgooñarique pai jʉtiriti popiye tamʉogarãma. Judío maja to bairona, judío maja mee quena nare bairona tamʉogarãma. \v 10-11 Nipetirã caroare cána macare na tʉjʉ wariñuumi Dio. Camaja quena to bairona caroa cánare na tʉjʉ nʉcʉbʉgogarãma. Caroa ãnajere na joogʉmi Dio. Judío majare, judío maja mee quenare to bairona na joogʉmi Dio, jĩcarore bairo jeto camajare catʉjʉʉ aniri. \p \v 12 To bairi caroorije na cátaje wapa na popiyeyegʉmi Dio, Moisépʉre cʉ carotiriquere camajibatanare tiere na cabai netoo nʉcarije wapa. Aperã quenare cʉ carotirique camajiquẽna quenare na popiyeyegʉmi Dio caroorije na cátie wapa. \v 13 Cʉ carotiriquere caapiricarã anibana quena tiere cátiquẽnare, “Cañuurã ãma,” na ĩquẽemi Dio. Cʉ carotiriquere cána macare, “Cañuurã ãma,” na ĩ tʉjʉmi. \v 14 To bairi judío maja cãniquẽna Moisépʉre Dio cʉ carotiriquere cacʉgoquẽna aniri, tiere camajiquẽna ãma. Majiquetibana quena na majuuna caroare cána na cãmata Dio cʉ carotirique to caĩrore bairona cána ãma. Dio cʉ carotiriquere camajiquẽna anibana quena caroare cána na cãmata na majuuna na yeripʉre, “Caroare cátipe ã,” caĩ majirã ãnama. \v 15 To bairi na majuuna na yeripʉre caroare cáti majirã aniri Dio cʉ carotirique cʉ caĩ cũricarore bairona cáti majirã ãnaa baima. To bairi na yeripʉre caroare cáti majirã anibana quena caroorije áama na majuuna. To bairo na majuuna caroorije áti, nemoona, “Atie caroorije ã. ¿Nope ĩrã tiere jã ájupari?” ĩ tʉgooña majirãma. Cañuurije macare na cápata, “Atie caroare jã ápʉ́,” ĩ tʉgooña majirãma, na yeripʉre caroa cáti rotirijere camajirã aniri. \v 16 To bairi camaja caroorije na cátajere na tʉjʉ cõoñari na popiyeyegʉmi Dio caroorãre na cʉ capopiyeyeri rʉmʉ cãnopʉ. Caroorije na cátajere catʉjʉ cõoñapaʉre cʉ cũgʉmi Dio Jesucristore. To bairi na cabuiogaquẽtie quenare tʉjʉ maji peticõagʉmi Jesu. Ti wamere yʉ buionucu Jesu ye quetire buio teñaʉ. \s1 Los judíos y la ley de Moisés \p \v 17 Mʉjaa judío maja cãna, “Moisépʉre Dio cʉ cáti rotiriquere cʉ cacũricarã aniri cʉ yarã majuu jã ã,” mʉja ĩ tʉgooñabapa. \v 18 Dio cʉ carotiriquere camajirã aniri cʉ caboorijere camajirã mʉja ã. To bairi, “Caroa cátipere jã tʉjʉ beje maji,” mʉja ĩ tʉgooñabapa. \v 19 To bairo ĩ tʉgooñarã, ocõo bairo mʉja ĩ tʉgooñabapa: “Dio yere camajiquẽnare camajiorã jã ã. Caroare cáti majiquẽnare na jã buio maji caroa macaje macare. \v 20 To bairi aperãre camajiorã jã ã. Camajiquẽnare, cawimarã quenare cabuerã jã ã. To bairi Dio cʉ carotiriquere cacʉgorã aniri camajiriorijere cariape cãni wamerire jã maji peticõa,” mʉja ĩ tʉgooñabapa. \v 21 To bairi mʉjaa aperãre camajiorã anibana quena ¿nope ĩrã mʉja majuuna aperãre mʉja cabuiorore bairona mʉja átiquetinucuti? Aperãre, “Jee rutiquẽja,” caĩ buiorã anibana quena ¿nope ĩrã mʉja majuuna mʉja jee rutinucuti? \v 22 To bairi, “Áti epericarã cʉtiqueticõaña,” caĩrã anibana quena mʉja majuuna ¿nope ĩrã mʉja áti epericarã cʉtinucuti? Aperã na majuuna na cawericarãre Dio cãniquẽnarena jeni nʉcʉbʉgoma. Na cajeni nʉcʉbʉgorijere tʉjʉteebana quena ¿nope ĩrã na wericarãre na cáti nʉcʉbʉgori wiiri macajere mʉja jee rutiti? \v 23 “Moisépʉre Dio cʉ carotiriquere camajirã majuu jã ã,” caĩrã anibana quena tiere mʉja bai netoo nʉcanucu. To bairo mʉja cabai netoo nʉcarijere tʉjʉrã aperã maca ocõo bairo mʉja ĩrãma: “Nare bairona cabairã jã anigatee. Diore canʉcʉbʉgorã na cãmata jã maca Diore cáti nʉcʉbʉgorã jã anigatee.” To bairona ĩrãma to bairo jocarãna Diore mʉja canʉcʉbʉgotorijere tʉjʉrã. \v 24 To bairona ĩrique ã Dio Wadariquepʉ: “Mʉjaa judío maja Dio cʉ carotiriquere cacʉgorã anibana quena caroorije cána mʉja ã. To bairo mʉja cãno tʉjʉrã aperã judío maja cãniquẽna maca Diore booquetiri, cʉ ĩ epe tutima. Cʉ nʉcʉbʉgogaquẽema,” ĩ ucarique ã. \p \v 25 Dio cʉ carotiriquere mʉja cápata caroaro mʉja baigaro judío majare, circuncisión na caĩrije cánare. To bairi cʉ carotiriquere mʉja cátiquẽpata judío maja cãniquẽna circuncisión cátiquẽnare bairona cabairã mʉja ã, Diore camajiquẽnare bairona. \v 26 Noa Dio cʉ carotiriquere caapiʉjarã, “Yʉ yarã ãma,” nare ĩ tʉjʉʉmi Dio, judío maja mee quenare circuncisión cátiquẽna na cãnibato quena. Judío majare Dio na cʉ caĩ tʉjʉboricarore bairona na ĩ tʉjʉʉmi Dio cʉ carotiriquere cánare. \v 27 Mʉjaa judío maja Dio cʉ carotirica wame cõo cacʉgorã, circuncisión cána anibana quena Diore mʉja apiʉjaquẽe. To bairi aperã maca circuncisión cátiquẽna maca Dio cʉ carotirique caĩrore bairona na cápata ocõo bairo mʉja ĩgarãma: “Jocarãna Dio cʉ carotiriquere cacʉgorã ãma. Tiere apiʉjaquẽema,” mʉja ĩgarãma. \v 28 Judío maja ocõo bairo mʉja ĩ mʉjaa: “Judío maja jã ã. Circuncisión jãre cájupa, Dio yarã majuu anigarãma ĩrã.” To bairo caĩricarã anibana quena judío maja majuu mee mʉja ã, Dio yarã majuu cãniquẽna mʉja ã Diore mʉja caapiʉjaquẽpata. \v 29 Judío maja majuu, Dio yarã ocõo bairo ãma: Na yeripʉre caroorije na cátajere cajana rericarã ãma, Dio yarã jã anigarã ĩrã. To bairi Dio cʉ carotirique caĩrore bairona cána ãma. Na ãma judío maja majuu, Dio yarã. “Caroarã ãma,” na ĩ tʉjʉ wariñuʉmi Dio nare. Camaja maca nare to bairo na caĩ tʉjʉ wariñuuquẽtie to cãnibato quena to bairona na ĩ tʉjʉ wariñuʉmi Dio na unare. “Judío majocʉ cabuiaricʉ, circuncisión cátacʉ yʉ ã, to bairi Dio yaʉ yʉ ã,” caĩi ũcʉ anibacʉ quena judío majocʉ majuu me ãmi Diore cʉ caapiʉjaquẽpata. \c 3 \p \v 1 To bairi, “Judío maja anibana quena Dio yarã majuu mee mʉja ã,” yʉ caĩrije apiri, “Baiyupa judío maja jã cãnie circuncisión jã cátaje ñuuquẽto,” ĩ tʉgooñaquẽja. \v 2 Aperã jʉgoye Dio cʉ Wadariquere cʉ cacũricarã mani ã. To bairi judío maja mani cãnie ñuu majuucõa. \v 3 Capãarã judío maja Dio Wadariquere caapi nʉcʉbʉgoquẽna ãma paro. Na caapiʉja nʉcʉbʉgoquẽtie to cãnibato quena Dio maca cʉ caĩrore bairona cácʉ ãmi. \v 4 To bairi cʉ caĩrore bairona átigʉmi Dio. Mani camaja caĩ jocarã aniri mani caĩri wamere bairona mani átiquetinucu. Dio maca cariape ĩmi. Caĩ jocaʉ me ãmi. To bairona ĩ ucarique ã Dio Wadariquepʉ: \q1 Mʉa Dio, jocʉ mee cariape mʉ ĩnucu. To bairi ocõo bairo mʉ ĩ majiquẽema camaja: “Rooro áami Dio. ‘Ocõo bairo yʉ átigʉ,’ cʉ caĩrica wame cõo átiquẽemi Dio,” mʉ ĩ majiquẽema, ĩ ucarique ã. \p \v 5 To bairi mani camaja rooro mani cáti netorijere tʉjʉrã, “Jĩcaʉna ãmi Dio cañuu majuʉ,” mani ĩ maji. Ti wame ĩ majiri ocõo bairo ĩ tʉgooñabanama jĩcaarã: “Dio manire cʉ capopiyeyeata rooro átiboʉmi cʉ majuuna,” ĩ tʉgooñabanama. \v 6 To bairo caĩ tʉgooñaquetipe ã. Cariape áami Dio, camajare caroorije na cátaje wapa na popiyeyei. Caroorije mácʉ ãmi Dio. Cʉ majuuna caroorije cácʉ cʉ cãmata, cariape cátiquẽcʉ cʉ cãmata ati yepa macanare cariape na tʉjʉ beje majiquetiboʉmi Dio. Cariape na ye wapa na popiyeye majiquetiboʉmi. \p \v 7 Aperã ocõo bairo ĩrãma tunu: “Caĩ jocarã mani cãnibato quena mani popiyeyequetigʉmi Dio. Caĩ jocarã mani cãniere tʉjʉrã, ‘Dio jĩcaʉna ãmi cañuʉ majuu, caĩ jocaquẽcʉ,’ ĩ tʉjʉ majigarãma aperã maca. To bairo caĩ jocarã ãnaa, ‘Dio jĩcaʉna cariape cʉ cãniere na majiato,’ caĩrãre bairo mani bai. To bairi caroorije cána, caĩtorã mani cãnibato quena, ‘Rooro mʉja áa,’ manire ĩquẽcʉmi Dio,” ĩ tʉgooñarãma jĩcaarã. “To bairi, ‘Rooro ĩmi. Cʉ yʉ popiyeyegʉ,’ yʉre ĩquẽcʉmi Dio,” ĩ tʉgooñabanama. \v 8 “To bairona ĩ buionucuma Pablo jãa,” jã ĩto buiorãma aperã. “ ‘Caroorije mani áato,’ Dio macare, ‘Jĩcaʉna ãmi cañuʉ,’ camaja cʉ̃re na ĩ majiato ĩrã, ĩ buionucuma Pablo jãa,” jã ĩto buiorãma jĩcaarã. Jocarãna ĩ buiorãma ti wamere. Ti wamere jã ĩqueti majuucõa. Ti wamere caĩrã cariapena na popiyeyegʉmi Dio caroori wame na caĩ buiorije wapa. \s1 Todos somos culpables \p \v 9 “Mani judío maja aperã netoro cañuurã mani ã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. Mania judío maja caroorije cána mani ã. Aperã judío maja cãniquẽna to bairona caroorije cána ãma na quena. Jĩcarore bairona mani bai. Judío maja, judío maja cãniquẽna quena to bairona mani bai. Cabai buicʉna jetona mani ã mani camaja nipetirã. “Mani camaja nipetirã to bairo jetona caroorije cána mani ã,” mere yʉ ĩ buio ucawʉ. \v 10 Ocõo bairo ĩ Dio Wadarique mani cabairije cʉtiere: \q1 Ni ũcʉ jĩcaʉ cañuʉ maami. \q1 \v 11 Camaja nipetirã Dio yere api majiquetinucuma. Dio cʉ cãniere majigaquẽema. \q1 \v 12 Dio cʉ caboorijere átigaquetibana nipetirã caroorije cána ãma. Nii jĩcaʉ ũcʉ cañuurije cácʉ maami. \q1 \v 13 To bairi maja ope cajita jã bipeya mani ope caʉnirijere rooro mani catʉgooñarore bairona rooro tʉgooñami Dio na rijero mena na caĩ wadarijere. Na rijero mena rooro ĩto pai wadanucuma. Tie caroorijere ĩ wadarã, aña cʉ capunirore bairo jeto rooro puniri wamere ĩ wadanucuma. \q1 \v 14 Aperãre tʉgooña punijini, wada painucuma. \q1 \v 15 Ñee wapa manona nare jĩama aperãre. \q1 \v 16 Noo na cáaáti paʉri cõo aperãre na rooye tuu popiyeye, na catʉgooñarique pairo roque na átinucuma aperãre. \q1 \v 17 Aperã mena caroaro ani majiquẽema. \q1 \v 18 Diore nʉcʉbʉgoquẽema, ĩ ucarique ã Dio Wadariquepʉ. \p \v 19 Moisépʉre cacũñupi Dio judío majare cʉ carotiriquere, yʉ carotiri wame cõo na áparo ĩi. To bairi cʉ carotiriquere majibana quena tiere mani cátiquẽpata, “Caroorije mácʉ, Diore cabai bui cʉtiquẽcʉ yʉ ã,” mani ĩ majiquẽe. “Dio cʉ cáti rotiriquere yʉ cátiquẽto tʉjʉʉ yʉ popiyeyegʉmi Dio, caroorije yʉ cátaje wapa,” mani ĩ maji. Mani camaja nipetirã caroorije cána aniri mani majuuna ti wamere mani ĩ maji. \v 20 Nii jĩcaʉ ũcʉ ocõo bairo cariape caĩ majii maami: “Dio cʉ carotirique cãno cõona jĩca wame rʉjaricaro mano yʉ áa. To bairi, ‘Caroaro cácʉ mʉ ã,’ yʉ ĩgʉmi Dio.” Ti wamere cariape caĩi ũcʉ maami. Dio cʉ carotiriquere majicõari, “Caroorije cácʉ yʉ ã,” mani ĩ maji. \s1 La salvación es por medio de la fe \p \v 21-22 To bairi Dio cʉ carotiriquere cáti peo majiquẽna mani cãnibato quena, “Caroarã ãma, caroorije mana ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio. Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã mani cãmata, “Caroarã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio. Ti wamere mani maji, cʉ ye quetire apiri. Tirʉmʉpʉna Moisé Dio cʉ carotirijere ucaʉ tiere caĩ buio jʉgoyeyeyupi. Aperã quena Dio ye quetire buiori maja ãnana to bairona caĩ buio jʉgoyeyeyupa. \v 23 Mani camaja nipetirã caroorije cána mani ã. To bairi Dio cʉ caboorije cõona cáti peoquẽna mani ã. To cãnacã maja to bairo jeto caroorijere cána mani ã. \v 24 To bairi noa Jesucristore caapiʉja nʉcʉbʉgorãre, “Cañuurã ãma,” na ĩ tʉjʉmi Dio. “Caroorije na cátiere Jesu nare cʉ cawapayebojaro maca na yʉ popiyeyequetigʉ,” na ĩmi Dio. \v 25 Mani mai tʉjʉri Dio cajooyupi Jesucristore caroorije mani cátie wapa, cʉ carií re yajiparore bairo ĩi. To bairi Jesucristo manire cʉ cajooricʉre mani caapiʉja nʉcʉbʉgoro maca caroorije mani cátiere majiriomi Dio. Cajʉgoyepʉ macanare caroorije na cátie wapa na capopiyeyega patowãcaquẽjupi Dio, “Caroorije na cátie wapare yʉ Macʉ na bai yajibojagʉmi,” ĩ tʉgooñari. To bairi cʉ Macʉre cʉ cajooro majirã, “Cariape cácʉ ãmi Dio,” mani ĩ maji. \v 26 Ati rʉmʉri macana to bairi wamere mani caĩ majiparore bairo ĩi cájupi Dio. To bairi noa Jesure caapiʉja nʉcʉbʉgorãre, “Cañuurã ãma,” mani ĩmi Dio. “Caroorije na cátiere Jesu na cʉ cawapayebojaro maca cañuurã ãma,” mani ĩmi Dio. \p \v 27 To bairi mani majuuna ĩ tʉgooña ocabʉtiri, “Caroaro cácʉ yʉ ã,” mani ĩ majiqueti majuucõa. “Dio cʉ carotirique caĩrore bairo cáti ocabʉtii aniri caroaʉ yʉ ã,” ĩrica wame quenare mani ĩ majiquẽe. \p Ti wamere mani majuuna mani caĩ majiquẽtie to cãnibato quena, “Cañuurã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio, Jesure mani caapiʉja nʉcʉbʉgoro. \v 28 “Dio cʉ carotirijere ána popiye jã áa,” mani caĩrije to cãnibato quena, “Caroaro cána ãma,” mani ĩ tʉjʉquẽcʉmi Dio. Jesure cʉ mani caapiʉja nʉcʉbʉgorije macare tʉjʉʉ, “Caroarã ãma,” mani ĩ tʉjʉʉmi Dio. \p \v 29 Judío maja jetore na canetoo catioʉ me ãmi Dio. Judío maja, judío maja mee quenare na canetoo catioʉ ãmi. \v 30 To bairi jĩcaʉna camajare canetoo catioʉ aniri to cãnacã majare canetoo catioʉ ãmi Dio. To bairi nii caboʉna judío majocʉ Jesure cʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoata, “Cañuʉ ãmi,” cʉ ĩ tʉjʉmi Dio. To bairona nii caboʉna judío majocʉ mee quenare Jesure cʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoata, “Cañuʉ ãmi,” cʉ ĩ tʉjʉmi Dio. \v 31 To bairi Dio Moisépʉre cʉ carotiriquere cajana rerã mee mani ã Jesure apiʉja nʉcʉbʉgorã. Jesure apiʉja nʉcʉbʉgorã Dio cʉ carotirica wamerena cána mani ã. Dio Moisépʉre cʉ carotiriquere cáti peo majiquẽna mani cãnibato quena, “Cañuurã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio, Jesure mani caapiʉja nʉcʉbʉgoata. \c 4 \s1 El ejemplo de Abraham \p \v 1 Abraham mani judío maja ñicʉre Dio cʉ̃re cʉ cátibojariquere mʉjaare yʉ buiopa. \v 2 Abraham caroa cʉ cátiere tʉjʉ cõoñari, “Cañuʉ, caroorije mácʉ ãmi Abraham,” cʉ ĩ tʉjʉquetacʉmi Dio cañuʉ cʉ cãnibato quena. To bairo cʉ caĩ tʉjʉata Abraham maca, “Yʉ majuuna caroa yʉ cátie wapa caroaro yʉre áami Dio,” cʉ caĩrije aniboricaro. To bairi Dio cʉ catʉjʉro cariape, “Caroaro cácʉ, caroorije mácʉ yʉ ã,” ĩ majiquetacʉmi Abraham. \v 3 Ocõo bairo ĩ Dio Wadarique: “Abraham Diore caroaro caapi nʉcʉbʉgoyupʉ. To bairi, ‘Caroaro cácʉ ãmi Abraham,’ cʉ caĩ tʉjʉyupʉ Dio,” ĩ ucarique ã. \v 4-5 Ocõo bairo maca mʉjaare yʉ buio majiopa: Jĩcaʉ capaabojaʉre cʉ ʉpaʉ, cʉ̃re capaa rotii cʉ wapayei cawatoana cʉ jooquẽcʉmi. Cariape cʉ capaa wapatarije macare cʉ joʉmi. Mani cawapatarije me ã Dio, “Caroarã ãma,” manire cʉ caĩ tʉjʉrijea. Caroaro mani cátaje wapa meere to bairo mani ĩmi. Cʉ̃re mani caapiʉja nʉcʉbʉgorije macare tʉjʉri, “Caroarã ãma,” manire ĩ tʉjʉmi Dio. Cʉ̃re mani caapiʉja nʉcʉbʉgoro tʉjʉri, “Caroarã ãma,” manire ĩ tʉjʉmi Dio. “Cañuurije yʉ cátiere tʉjʉri, ‘Cañuʉ ãmi,’ yʉre cʉ ĩ tʉjʉato Dio,” mani caĩquẽtie to cãnibato quena, “Cañuurã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio, cʉ̃re mani caapiʉja nʉcʉbʉgoata. \v 6 To bairona caĩ ucayupi Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ: Dio camaja na cáti wamere tʉjʉ tʉgooñaquẽcʉna, “Caroarã ãma,” cʉ caĩ tʉjʉrã macare wariñuuriquere na joogʉmi Dio. Ocõo bairo caĩ ucayupi Ʉpaʉ David ãnacʉ: \q1 \v 7 Noa Diore cʉ na cabai netooriquere, caroorije na cátajere Dio na cʉ camajiriobojaro bero caroaro wariñuugarãma. \q1 \v 8 Noa caroorije na cátajere Dio tʉgooñaquẽcʉna, “Cañuurã ãma, na yʉ popiyeyequetigʉ,” Dio cʉ caĩrã caroaro wariñuugarãma, caĩ ucayupi Ʉpaʉ David ãnacʉ. \p \v 9 To bairi, “Judío maja, circuncisión cána jetore caroorije na cátiere na yʉ majiriobojagʉ,” ĩquẽemi Dio. Judío maja mee quenare, circuncisión cátiquẽna na cãnibato quena caroorije na cátajere na majiriobojami Dio. Abraham cʉ cabairiquere tʉgooñaña tunu. Diore cʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoro tʉjʉri, “Caroaro cácʉ ãmi Abraham,” cʉ caĩ tʉjʉyupʉ Dio. \v 10 Ti wamere Abrahãre cʉ caĩñupʉ Dio circuncisión cátiquẽcʉ Abraham cʉ cãnopʉna mai. \v 11 To bairi Abraham circuncisión cátiquẽcʉ ãcʉpʉ Diore caapiʉja nʉcʉbʉgo jʉgoyupʉ. To bairo Diore cʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoro bero Dio circuncisión cáti rotiyupʉ, “Yʉ yaʉ, cañuʉ yʉ caĩ tʉjʉʉ ãmi,” ĩi. To bairi Abraham circuncisión cʉ cátiparo jʉgoye mere, “Cañuʉ ãmi Abraham,” Dio cʉ caĩ tʉjʉyupʉ. Noa to bairona Diore cʉ caapiʉja nʉcʉbʉgorãre, “Caroarã ãma,” na ĩ tʉjʉmi Dio. Abrahãre, “Cañuʉ ãmi,” cʉ̃re cʉ caĩ tʉjʉricarore bairona na ĩ tʉjʉmi Dio judío maja cãniquẽnare, circuncisión cátiquẽna na cãnibato quena. To bairi Abraham pãramerãre bairona ãnaa baima cʉ̃re bairona Diore caapiʉjarã aniri. \v 12 To bairona judío maja circuncisión cána na quena Abraham pãramerã ãma Diore na caapiʉja nʉcʉbʉgoata. Mani ñicʉ Abraham circuncisión cátiquẽcʉ ãcʉpʉna Diore cʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoricarore bairona cãna ãma. Na quena Diore na caapiʉja nʉcʉbʉgoata Abraham pãramerãna ãma. \s1 La promesa se cumple por medio de la fe \p \v 13 Tirʉmʉpʉre Abrahãre ocõo bairo cʉ caĩ cũñupi Dio: “Ati yepare mʉre, mʉ pãramerã quenare mʉjaare yʉ joogʉ.” Diore cʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoʉ cʉ cãno maca to bairo cʉ caĩ cũñupi Dio Abrahãre. Dio cʉ carotiriquere cʉ cátie wapa mee cʉ caĩ cũñupi Dio. \v 14 “Dio Moisépʉre cʉ carotiriquere caroaro cána mani cãno maca mani quenare Dio Abrahãre cʉ caĩ cũricarore bairona mani joogʉmi,” ĩ tʉgooñabanama jĩcaarã Diore api nʉcʉbʉgoquetibana quena. To bairo me ã na caĩ tʉgooñarije. Dio cʉ carotiriquere cáti peorã jetore Dio Abrahãre cʉ caĩ cũrica wame unore cʉ cajoata jocarãna Jesu ye quetire mani api nʉcʉbʉgoboricarã. To bairi Dio cʉ caĩ cũrique caĩtorijere bairona aniboricaro Jesu ye queti. \v 15 Dio Moisépʉre cʉ carotiriquere mani áti peo majiqueti majuucõa. To bairi Dio cʉ carotiriquere camaja na cátiquẽtie wapa na popiyeyegʉmi Dio. Cʉ carotirique camamata tiere cʉ carotiriquere cabai netoorã maniborãma. \p \v 16 To bairi cʉ̃re caapiʉja nʉcʉbʉgorã jetore Abrahãre cʉ caĩrica wame unore wariñuuriquere na joogʉmi Dio, na mai tʉjʉri. Judío majare Moisé cʉ cáti rotirique cána quenare, tiere cátiquẽna quenare wariñuuriquere na joogʉmi Dio Abrahãre bairona Diore caapiʉja nʉcʉbʉgorã na cãmata. Cʉ ãnacʉre bairona Diore caapiʉja nʉcʉbʉgorã mani cãnicõamata, “Abraham pãramerã majuuna ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio. \v 17 Dio Abrahãre cʉ caĩ buioricarore bairona ĩ ucarique ã Dio Wadarique cãniepʉ: “Capãarã maja ñicʉre mʉ yʉ cũ,” ĩ ucarique ã Abrahãre Dio cʉ̃re cʉ caĩ cũrique. To bairo Abrahãre Dio cʉ̃re cʉ caĩ cũrica wamere cʉ caapi nʉcʉbʉgoro maca mani ñicʉ cãnipaʉre cʉ cacũñupi Dio Abrahãre, Diore caapi nʉcʉbʉgorã ñicʉre. Dio maca ãmi cabai yajiricarãre catunu catio majii. Camanibataje quenare to cãno áti majimi. To bairi, “Seeto camajii aniri cʉ caĩrore bairona átigʉmi Dio,” cʉ caĩ nʉcʉbʉgoyupʉ Abraham Diore. \p \v 18 “Mʉ pãramerã capãarã majuu anigarãma,” Abrahãre Dio cʉ caĩri paʉre Abraham capunaa mácʉ cãñupʉ mai. Capunaa mácʉ anibacʉ quena, “Dio yʉre cʉ caĩ cũri wamere bairona baigaro,” caĩ tʉgooñañupʉ Abraham. \p \v 19 To bairo tʉgooñari cien cãnacã cʉma cacʉgoʉ anibacʉ quena, cʉ nʉmo Sara quena seeto majuu cabʉcʉo, capunaa máco co cãnibato quena, “Capunaa mana jã anicõagarã,” caĩquẽjupi. “Dio cʉ cabuiori wame cariape baigaro,” ĩ tʉgooñari Diore caapiʉja nʉcʉbʉgo janaquẽjupʉ Abraham. \v 20-21 “Yʉre cʉ caĩ cũrica wamere átiquẽcʉmi Dio,” caĩ tʉgooñaquẽjupʉ Abraham. “Yʉre cʉ caĩ cũrica wame yʉ átiboja majiimi Dio, camaji netoʉ aniri,” ĩ tʉgooñaʉ netobʉjaro Diore caapiʉja nʉcʉbʉgoyupʉ. \v 22 To bairo caroaro Diore cʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoro tʉjʉʉ, “Cañuʉ, caroaro cácʉ ãmi Abraham,” cʉ caĩ tʉjʉyupʉ Dio. To bairona ĩ ucarique ã Dio Wadarique cãni pũuropʉ. \p \v 23 Abraham jeto meere ĩ uca buio majiorique cãñupa ti wame. \v 24 Mani quenare ati wamere mani camajiparore bairo ĩ ucarique cãñupa. To bairi mani quena Diore mani caapi nʉcʉbʉgoro, “Cañuurã ãma naa,” mani ĩ tʉjʉgʉmi Dio mani quenare. Diona ãmi mani Ʉpaʉ Jesure catunu catioricʉ, cabai yajiricʉ cʉ cãnibato quena. \v 25 Jesu maca caroorije mani cátie wapa mani cabai yajibojayupi. Cʉ cabai yajiro bero cʉ catunu catioyupi Dio Jesure. Jesure cʉ catunu catiorique jʉgori, “Cañuurã ãma,” mani ĩ tʉjʉ majimi Dio manire. \c 5 \s1 El resultado de ser aceptados como justos \p \v 1 Caroorije mani cátiere Jesucristo manire cʉ cawapayebojaro maca, “Caroarã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio. To bairo cʉ caĩ tʉjʉrã aniri caroaro mani ã Dio mena. \v 2 To bairi Jesure mani caapiʉja nʉcʉbʉgoro tʉjʉʉ Dio maca mani mai tʉjʉmi. Mani mai tʉjʉri cʉ yarã majuu caroaro cʉ mena macana manire cacũñupi. To bairi caroaro cʉ mena cãna aniri cʉ mena to cãnacã rʉmʉ caroaro mani cãnicõa aninucupere mani tʉgooña wariñuu. \v 3 To bairi capopiye tamʉorã anibana quena mani tʉgooña wariñuu. Ñuuquẽtie tamʉoriquere canʉcarã mani cãmata netobʉjaro Diore apiʉja nʉcʉbʉgori, caroaro Dio yere tʉgooñarã mani bai. \v 4 To bairo caroaro canʉcarã mani cãno tʉjʉʉ Dio, “Caroaro cána mʉja ã,” manire ĩimi. To bairo manire cʉ caĩro caroaro manire cʉ cátibojapere mani tʉgooña wariñuu. \v 5 “Jocarã mee, manire átibojagʉmi Dio,” mani ĩ tʉgooña maji. Dio cajooyupi cʉ Espíritu Santore mani mena cãcʉre. To bairi cʉ Espíritu Santo mani mena cʉ cãno mani maji seeto Dio manire cʉ camairijere. To bairo caroaro manire cʉ camairijere majiri, “Jocʉ mee ĩimi Dio, caroaro mani átibojagʉmi,” mani ĩ maji yua. \p \v 6 Dope bairo mani majuuna caroarã mani cãni majiquẽtore tʉjʉri caejayupi Cristo, manire bai yajibojaʉ acʉ́. Mani cabai yajibojayupi cʉ̃re cabooquetana mani cãnibato quena. \v 7 Jĩcaʉ camajocʉ cʉ yaʉ cabai yajiboʉre cʉ maii, “Yʉ mácana mʉ yʉ bai yajibojagʉ,” ĩi cʉ̃re cʉ cabai yajibojarique buiorica wame maa. To bairo to cãnibato quena jĩcaʉ cabai yajiboʉ caroaʉ majuu cʉ cãmata apeĩ cʉ bai yajibojaboʉmi baii pʉa. \v 8 Cristo maca caroorije cána mani cãnibato quena mani cabai yajibojayupi. To bairi, “Seeto mani maimi Dio,” mani ĩ maji cʉ Macʉ manire cʉ cabai yajiboja rotiriquere tʉgooña majiri. \v 9 Cristo manire cʉ carií re yajibojaro maca, “Caroarã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio. To bairo manire ĩ tʉjʉri mani popiyeyequetigʉmi caroorã ya paʉpʉre. \v 10 Diore cabooquẽna, cʉ wapanare bairo cãna mani cãnibato quena mani cabai yajibojayupi cʉ Macʉ Jesucristo. Caroaro Dio mena, Dio yarã mani cãniparore bairo cabai yajiyupi Cristo. To bairo manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori Dio mena caroaro cãna mani ã. Cʉ yarã majuu mani ã. To bairi Cristo bai yajicõari bero catunu catiyupi ĩrã, “Manire popiyeyequetigʉmi Dio,” caroaro mani ĩ maji. \v 11 To bairi seeto majuu mani tʉgooña wariñuu caroaro Dio mena mani cãniere. Mani Ʉpaʉ Jesucristo jʉgori caroaro Dio mena mani ã. \s1 Adán y Cristo \p \v 12 Adán caroorije cʉ cátaje jʉgori ati yepa macana camaja caroorije na cátigarije cãni jʉgoyupa. To bairi bai yajirique quena cãni jʉgoyupa. To bairi mani camaja nipetirã caroorije cána aniri cabai yajiparã mani ã. \v 13 Dio cʉ carotirique Moisépʉre cʉ cacũparo jʉgoye macanapʉ na quena to bairona caroorije cána cãñuparã. Dio cʉ carotipere cacũquẽjupi mai. “To bairi yʉ carotirique caapiʉjaquẽna ãma,” caĩquẽjupi Dio mai caroorije cána na cãnibato quena. \v 14 To bairona caroorije cána cãñuparã ti yʉtea macana. Adán bero Moisé jʉgoye macá yʉtea macana quena to bairona caroorije cána cãñuparã. Dio Adãre cʉ carotirica wamere Adán cʉ̃re cʉ cabai netoorica wame unore bairo cabai netoorã mee cãñuparã. Dio cʉ carotirique camañupe mai ti yʉteare. To bairi dope bairo, “Yʉ carotipere bai netooma,” na caĩ tʉjʉquẽjupi Dio. Caroorije majuu cána cãñuparã paro. To bairi na nipetirã cabai yajiyuparã. To bairi Adán caroorijere áti jʉgoʉ caroorijere cacũñupi. Nemoona caroorijere cʉ cáti cũro bero cayoato beropʉ cãñupʉ apeĩ maca nemoona cañuurije jetore cácʉ. Cañuurije jetore cácʉ aniri caroa wame macare cacũñupi. \p \v 15 Adán caroorije cʉ cacũriquere bairo me ã Cristo caroa wame macare manire cʉ cacũbojarique. Jĩcaʉna Adán caroorijere cacũñupi. To bairo nemoona caroorijere cʉ cacũrije jʉgori camaja nipetirã cabai yajiparã cãñupa. Dio maca manire mai tʉjʉri Jesucristo macare cajooyupi, cañuu netori wame manire átibojaʉ, manire netoo catioʉ. \v 16 Adán caroorije cʉ cacũriquere bairo me ã Cristo caroa wame manire cʉ cacũbojarique maca. Adán caroorije cʉ cátore tʉjʉʉ, “Camaja nipetirã caroorije na cátie wapa popiye tamʉogarãma,” caĩñupi Dio. To bairo cʉ capopiyeyeparã na cãnibato quena na camaiñupi Dio. Na mairi, Jesucristore cajooyupi, camajare na cʉ bai yajibojaato ĩi. To bairi caroorije mani cátie wapa Cristo manire cʉ cabai yajibojaro maca tiere majiriogʉmi Dio mani ye wapare. To bairo ácʉ, “Cañuurã ãma,” mani ĩ tʉjʉgʉmi Dio, pairo caroorije cána mani cãnibato quena. \v 17 To bairi jĩcaʉ Adán nemoona caroorije cʉ cáto mani camaja nipetirã cabai yajiparã mani ã. To bairo mani cãnibato quena Dio maca caroaro mani mai tʉjʉmi. Mani mai tʉjʉri caroorije mani cátiere majirio majimi Dio, Jesucristo jĩcaʉna manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori. Caroorije mani cátiere majiriori, “Cañuurã ãma,” mani ĩ tʉjʉgʉmi Dio. To bairi noa una nare cʉ camairijere caboorã caroa wariñuurique mena anicõa anigarãma Jesucristo mena. “Caroorije na cátiere na yʉ majiriobojagʉ,” cʉ caĩriquere caapi nʉcʉbʉgorãre to bairona caroa cãnicõa aninucupere na joogʉmi Dio. \p \v 18 Jĩcaʉ Adán caroorije cʉ cátaje jʉgori camaja nipetirãre Dio na cʉ capopiyeyebope cãñupa caroorije na cátie wapa. Jesu maca caroa wame macare cʉ cátibojarique jʉgori camaja nipetirã noa caboorã, “Caroorije yʉ cátiere yʉ majirioya,” Diore ĩ majima. To bairo na caĩro Dio, “Cañuurã ãma, yʉ mena caroaro anicõa anigarãma,” na ĩmi Dio. \v 19 Adãre Dio cʉ̃re cʉ caĩrica wamere cabai netoo nʉcañupʉ Adán maca. To bairo cʉ cabai netoo nʉcaro camaja nipetirã caroorije cána cãni jʉgóyupa. Jesu maca Dio cʉ̃re cʉ caĩrica wamere caapiʉjayupi. To bairo cʉ caapiʉjaro camaja capãarã, “Cañuurã ãma,” Dio cʉ caĩ tʉjʉrã ãma. \p \v 20 Moisépʉre cacũñupi Dio cʉ carotiriquere. Camaja nipetirã tiere tʉjʉ majiri, “Caroorã jã ã,” na majuuna na ĩ tʉjʉ majiato ĩi cacũñupi Dio. To bairi camaja na majuuna caroorije na cátiere na camajiata netobʉjaro majigarãma nare Dio cʉ camai tʉjʉrijere. \v 21 To bairi mani camaja nipetirã caroorije cána aniri cabai yajiparã mani ã. Dio maca mani mai tʉjʉri mani Ʉpaʉ Jesucristore cajooyupi, “Cañuurã ãma,” manire cʉ caĩ tʉjʉparore bairo. To bairo cʉ caĩ tʉjʉrã aniri cʉ mena mani anicõa anigarã yua. \c 6 \s1 Muertos respecto al pecado pero vivos en Cristo \p \v 1 “Caroorije cána mani cãnibato quena Dio mani mai tʉjʉmi,” ĩrica wame caroaro mʉjaare yʉ ĩ buio. To bairi, “Caroorije mani áti anicõato,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. “Netobʉjaro mani mai tʉjʉgʉmi Dio caroorije netobʉjaro mani cápata,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. \v 2 Caroorije cáticõa aniparã mee mani ã, Cristo manire cʉ cabai yajibojaro maca. Jĩcaʉ ũcʉ cabai yajiricʉ ñeere áti majiquẽemi. To bairo cʉ cáti majiquẽtore bairona caroorijere cátiquetipe ã mani quenare. \v 3 Mani cabautisa rotiwʉ, aperã, “Jesucristo yarã ãma,” manire na caĩ tʉjʉ majiparore bairo. Caroorije mani cátie wapa manire cabai yajibojayupi Jesu. To bairo cʉ cabai yajibojaricarã aniri cʉ̃re bairona mere cabai yajiricarãre bairona ãnaa mani bai. Bautisa rotirã, “Jãana jã cabai yajiwʉ,” caĩrãre bairona ãnaa mani bai. \v 4 To bairi bautisa rotirã, Jesu rupaʉ ãnatore na cayaa rocaricarore bairona caroorije mani cáti ãnajere cáti rericarã mani ã. Tiere cáti rericarã aniri caroorijere cáti janarã mani ã. Mani Pacʉ Dio caroaro cʉ cáti majirije mena Cristo cabai yajiricʉre cʉ catunu catioyupi Dio. To bairona Dio caroaro cʉ cáti tutuarije mena mani quena caroaro mani cátiparore bairo manire átinemogʉmi Dio. \p \v 5 Cristo yarã mani cãmata, “Jãana jã cabai yajiwʉ,” caĩrãre bairo mani bai, cʉ cabai yajibojaricarã aniri. To bairi mani quena cʉ catunu catirore bairona tunu catí tʉgooñarãre bairona mani bai. \v 6 Cristo yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ̃re papua jĩarã manirena cãni jʉgorica yeri cañuuqueti yerirena ánare bairo ána cájupa. To bairona carotiyupi Dio caroorije mani cáti ʉjáaquetiparore bairo ĩi. \v 7 Jĩcaʉ cabai yajiricʉpʉna caroorijere áti majiquẽemi. \v 8 To bairi Cristo manire cʉ cabai yajibojaro ĩrã mani quena mere cabai yajiricarãre bairona cãna mani ã. To bairi Jesu bai yajiri bero catunu catiricʉ cʉ cãno maca, “Cʉ mena caroaro cacati aniparã mani ã,” mani ĩ maji. \v 9 Ocõo bairo quenare mani ĩ maji: Cristo bai yajiri bero, tunu catí, bai yaji nemoquetigʉmi. Catunu catiricʉ aniri cabai yajinemopaʉ me ãmi. \v 10 Jĩcanina cabai yajiyupi. To bairo baii manire cawapayeboja re peocõañupi caroorije mani cátiere. To bairi tunu catiipʉ Dio cʉ caboorijere cácʉ ãmi yua. \v 11 To bairi, Jesucristo cʉ cabairicarore bairona bairãna mani bai ĩrã, ocõo bairo ĩ tʉgooñaña mʉjaa: “Jesucristo manire cʉ cabai yajibojaricarã aniri mani majuuna mere cabai yajiricarã cãnare bairona mani bai cãni jʉgorique cañuuqueti yericʉtaje. To bairi cabai yajiricʉ cʉ cáti majiquẽtore bairona mani quena caroorijere cáti ʉjáaquetiparã mani ã. To bairi catiipʉ Dio cʉ caboorije macare cátiparã mani ã, Jesucristo yarã aniri,” ĩ tʉgooñaña mʉjaa. \p \v 12 To bairi yucʉacã cabai yajipa rupaʉricʉna ãnapʉ caroorije cáticõa aninucurã aniqueticõaña. To bairi caroorije mʉja cátigabatiere átiquẽja. \v 13 Caroorije cáticõa anigarã aniqueticõaña. Diore cabooquẽna na cayajiri paʉpʉ mʉja cáaábopere Dio cʉ canetooricarã mʉja ã. To bairi Dio cʉ caboorije jetore cáticõa aninucurã ãña. Cacatiri rupaʉ mena catirãpʉ to bairo jeto cañuurije áti anicõaña. \v 14 Moisépʉre Dio cʉ carotiriquere cʉ cacũrique mʉjaare carotipa wame me ã. Dio maca mʉjaare camai tʉjʉʉ aniri mʉjaare carotii ãmi. To bairo cʉ camai tʉjʉrijere catʉgooñarã aniri caroorijere cáticõa aninucurã mʉja aniquetigarã yua. \s1 Un ejemplo tomado de la esclavitud \p \v 15 To bairi Moisépʉre Dio cʉ carotiriquere catʉgooñarã mee mani ã. Dio manire cʉ camai tʉjʉrije macare catʉgooñarã mani ã. To bairi, “Baiyupa tʉgooña uwiricaro mano caroorije mani áticõa aninucurã,” caĩ tʉgooñaquetipe ã manire. \v 16 Nii caboʉre cʉ cáti rotirijere átigarã, “Mʉ paabojari maja jã anigarã,” cʉ mʉja caĩro mʉja ʉpaʉ anicõagʉmi. Cʉ caboorijere cána mʉja anigarã. To bairi, “Caroorije cána mani anicõato,” mʉja caĩata quena, “Tie caroorije yʉre carotiro to anicõato,” caĩrãre bairo mʉja aniborã. To bairi caroorijere mʉja áti jana majiquetiborã. To bairi Diore cabooquẽna na cayajiri paʉpʉ cáaáparã mʉja aniborã. Dio macare mʉja caapi nʉcʉbʉgoata, “Caroarã ãma, yʉ yarã ãma,” mʉja ĩgʉmi. Mere ti wamere mʉja maji. \v 17-18 Tirʉmʉpʉ caroorije cáticõa ãna mʉja cãnibajupa. Caroorije mʉjaare to cáti rotirore bairona cána mʉja cãñupa. Cabero caroa quetire aperã mʉjaare na cabuiorijere caroaro mʉja caapi nʉcʉbʉgoyupa. To bairi yucʉacã caroorijere cána mee mʉja ã. Caroa macare Dio cʉ caboorijere cána mʉja ã. To bairo mʉja cãniere tʉgooñari, “Ñuu majuucõa na mʉ cátie,” Diore cʉ yʉ ĩ wariñuu. \v 19 Caroaro mʉja caapi majiparore bairo mʉjaare yʉ ĩ buio majio ati wamere paabojari majocʉ cʉ caʉpaʉ cʉtiere. Tirʉmʉpʉre, “Caroorije cána mani anicõato,” mʉja caĩñupa caroorije jetore áti ãnapʉ. Yucʉra, “Cañuurije macare cána mani anigarã,” ĩña mʉjaa, cañuurã, Dio yarã, cʉ caboorije macare cána anigarã. \p \v 20 Tirʉmʉpʉ caroorije jetore cátigarã aniri caroa macare mʉja cáti majiquẽjupa. \v 21 Tirʉmʉpʉ caroorije cána ãnapʉ ñe unie caroa wariñuuriquere mʉja bʉgaquetana. Yucʉacã caroorije tirʉmʉpʉ mʉja cátibatajere tʉgooñarã mʉja bobo tʉgooñanucu. To bairo mʉja cáticõa ãnato bero to cãmata Diore cabooquẽna na cabai yajiri paʉpʉ mʉja aáborã. \v 22 To bairi caroorije Sataná cʉ cáti rotirijere cáti majiparã mee mani ã, tiere Cristo maca manire cʉ cawapaye rebojaro. Dio cʉ caboorije jeto cátiparã mʉja ã yucʉra. To bairi cʉ caboorije cána aniri cañuurije majuure mʉja bʉganucu: “Cañuurã ãma,” mʉjaare cʉ caĩrijere, cʉ mena to cãnacã rʉmʉ cacaticõa aninucupere mʉja bʉga. \v 23 Caroorije átaje maca yajirique jeto wapa joo. To bairo to cãnibato quena mani Ʉpaʉ Jesucristore mani caapi nʉcʉbʉgoata Dio maca to cãnacã rʉmʉ cacaticõa aninucupere manire joogʉmi wapa manona. \c 7 \s1 Un ejemplo tomado del matrimonio \p \v 1 Yʉ yarã, Moisépʉre Dio cʉ carotiriquere camajirã mʉja ã. Noo cãcʉ cʉ cacatiri rʉmʉ cõo tiere cátipaʉ ãmi. Cʉ cabai yajiro bero dope bairo cʉ̃re áti roti majiña mano tie. Mere mʉja maji. \v 2 Ocõo bairo ĩ Dio cʉ carotirique: Jĩcao cãromio co manapʉ cʉ cacatiro cõo cʉ mena jeto co ãmaro. Co manapʉ cʉ cabai yajiata Dio cʉ carotiriquere cabai netoo me ãmo apeĩ macare tunu co camanapʉ cʉpata. \v 3 To bairi co manapʉ cʉ cacatirona apeĩ mena co cãmata cáti epeo anibomo. Cʉ cabai yajiro bero maca apeĩ macare co camanapʉ cʉpata Dio cʉ carotiriquere cabai netoo aniquetibomo. Camanapʉ bai yaji weorico aniri cáti epeo me ãmo apeĩ co camanapʉ cʉpata tunu. \p \v 4 To bairona ã, yʉ yarã, Dio cʉ carotiriquere mani cabairije. Cristo manire cʉ cabai yajibojaro manina cabai yajiricarãre bairona mani ã. To bairi, “Tie Moisépʉre Dio cʉ carotirique manire carotipa wame me ã yucʉra,” mani ĩ maji. “Dio cʉ carotiriquere cána mani cãno cʉ mena mani cãnicõa aninucupere mani joogʉmi Dio,” ĩrica wame mani ĩquẽe yucʉra. Jesu cʉ cabai yajibojaricarã aniri cʉ yarã majuu mani ã yua. Bai yajibacʉ quena catunu catiyupi Jesucristo. To bairi Jesu catunu catiricʉ yarã aniri Dio cʉ caboorijere cátiparã mani ã yucʉra. \v 5 Cajʉgoyepʉ mani majuuna mani caboorije cáti ãna ãnapʉ Dio cʉ carotiriquere mani cátigaquetinucuwʉ. To bairi Dio cʉ carotiriquere api majirãpʉ caroorije majuu mani cátiga aninucurijere mani camajiwʉ. To bairi Dio cʉ carotiriquere átiquetibana caroorije netobʉjaro cátigarã mani cãmʉ. To bairo mani cãnaje wapa caroorã na ya paʉpʉ cayajiparã mani cãnibajupa. \v 6 Yucʉra Moisépʉre Dio cʉ carotiriquere catʉgooñaparã mee mani ã. Tie mani cáti ocabʉtiquẽtie wapana manire cabai yajibojayupi Jesu. To bairi cʉ cabai yajibojaricarã aniri manina cabai yajiricarãre bairona cabairã mani ã. To bairi Moisépʉre Dio cʉ carotirique manire carotipa wame me ã yucʉra. “Tiere cãno cõo yʉ átigʉ, cañuʉ anigʉ,” mani ĩ majiquẽe. Yucʉra Dio Espíritu Santo mani mena aniri cawama yericʉna maca mani cãno áami Dio. To bairo cʉ cáto cañuurijere Dio cʉ caboorijere cátiparã mani ã yucʉra. \s1 El pecado que está en mí \p \v 7 To bairi, “Moisépʉre Dio cʉ carotirique ñuuquẽe,” caĩ tʉgooñaqueticõape ã manire. Cʉ carotiriquere cacũñupi Dio, “Caroorije ã tie mani cátie,” mani caĩ majiparore bairo ĩi. Cʉ carotirique to camamata, “Tie ã caroorije mani cátie,” mani ĩ majiquetiboricarã. Ocõo bairo carotiyupi Dio Moisépʉre: “Apeĩ cʉ yere tʉjʉ ʉgooqueticõaña.” To bairo cʉ caĩquẽpata, “Apeĩ cʉ cacʉgorije tʉjʉ ʉgoorique caroorije ãno,” yʉ ĩ majiquetiboricʉ. \v 8 To bairi tie Dio cʉ carotiriquere majii, “Seeto rooro aperã yere caboo tʉjʉʉ yʉ ã,” yʉ caĩ majiwʉ yua. Ti wame Dio cʉ carotiriquere yʉ camajiquẽpata, “Ti wamere caroorije cácʉ yʉ ã,” yʉ ĩ majiquetiboricʉ. To bairo majibacʉ quena netobʉjaro aperã yere yʉ catʉjʉ ʉgoowʉ. \v 9 Dio cʉ carotiriquere caroaro yʉ camajiparo jʉgoye, “Caroaro cácʉ yʉ ã,” yʉ caĩ tʉgooñabapʉ mai. Dio cʉ carotiriquere majiri, “Caroorije macare cácʉ yʉ ãñupa,” yʉ caĩ majiwʉ. Tiere majiri, “Caroorã na cabai yajiri paʉpʉ cáaápaʉ yʉ ã,” yʉ caĩ tʉgooñarique pai jʉtiritiwʉ yua. \v 10 Camaja Dio cʉ carotiriquere na caapiʉjaata caroaro majuu aniboricarãma. Yʉa Dio cʉ carotiriquere majiri yʉ catʉgooñarique pai jʉtiritiwʉ, “Tiere áti ocabʉti majiquetibacʉ cayajipaʉ yʉ ã,” ĩ majiri. \v 11 To bairi jocʉna, “Caroaro cácʉ yʉ ã,” yʉ caĩ tʉgooñabajupa. Dio cʉ carotiriquere majiipʉ, “Tiere cátigaquẽcʉ yʉ ãñupa,” yʉ caĩ majiwʉ, caroorije maca yʉ cátajere majiri. To bairi, “Caroorã na cabai yajiri paʉpʉ cáaápaʉ yʉ ã,” yʉ caĩ majiwʉ yua. \p \v 12 To bairi Moisépʉre Dio cʉ carotirique caroa macaje jeto ã. Cariape ĩ cʉ carotirica wame. \v 13 To bairi tie cañuurije to cãnibato quena, “Yʉre cayajiro áa,” caĩ tʉgooñaquetipe ã. Mani majuuna caroorije cátana aniri cabai yajiparã mani ã. Cañuurijere Dio cʉ carotiriquere camajirã aniri dije caroori wamere mani cápata, “Caroorije yʉ áa, Dio cʉ carotiriquere cátiquẽcʉ yʉ ã,” mani ĩ maji. To bairi caroorã mani cãniere majiri, tie wapa mani cayajipe quenare mani maji. To bairi Dio cʉ rotiriquere cacũñupi, “Yʉ carotiri wamere na cátiquẽtie caroorije majuu ã,” na ĩ majiato ĩi. \p \v 14 “Diona cʉ carotiriquere Moisépʉre cʉ cacũñupi,” mani ĩ maji. Yʉ maca camajocʉ, caroorije cácʉ yʉ ã. To bairi caroorije jeto yʉ áti aninucu. \v 15 Caroa yʉ cátigabatiere yʉ átiquetinucu. Yʉ cátigaquẽtie macare yʉ áa. Nope ĩi to bairo yʉ ácʉ, yʉ ĩ majiquẽe. \v 16 To bairi caroorije átigaquetibacʉ quena caroorije yʉ áa. To bairo átibacʉ, “Dio cʉ carotirique cañuurije majuu ã,” yʉ ĩ maji. \v 17 To bairi caroorije yʉ cátie yʉ majuuna yʉ cátigarije me ã. Yʉ yeripʉ caroorije cátigarije anicõari caroorije yʉ cáto roque áa tie majuuna. \v 18 “Yʉa camajocʉ ati yepa macacʉ aniri yʉ yeripʉ caroorije cátigarije jeto anicõa,” yʉ ĩ maji. Caroare átigabacʉ quena yʉ áti ocabʉti majiquẽe. \v 19 To bairi caroa yʉ cátigabatiere yʉ átiquẽe. Cañuuquẽtie yʉ cátigaquetibatie macare yʉ áa. \v 20 To bairi caroorije yʉ cátigaquetibatiere ácʉ yʉ majuuna yʉ átiquẽe tiere caroorijere. Yʉ yeripʉ caroorije cátigarije anicõari caroorije yʉ cáto áa tie majuuna. \p \v 21 To bairo jeto yʉ bainucu. Yʉ yeripʉ caroorije yʉ cátigarije to bairona anicõa. To bairi cañuurije yʉ cátigarije to cãnibato quena dope bairo áti majiña maa. \v 22 Yʉ tʉgooñariquepʉre, “Dio cʉ carotirique seeto yʉ átigacʉpʉ,” yʉ ĩnucubapa. \v 23 To bairo yʉ caĩnucubato quena yʉ yeripʉ caroorije cátigarije anicõari yʉre mata caroa macare yʉ cátibopere. Yʉ catʉgooñarijepʉ caroare átigabacʉ quena yʉ rupaʉ maca caroorijere yʉre áti roti. To bairi caroorijere yʉ áti jana majiquẽe. \p \v 24 Caroorije áti jana majiquetibacʉ seeto yʉ tʉgooñarique pai. To bairo caroorije cáti rupaʉre carupaʉcʉcʉ aniri caroorã ya paʉpʉ cáaápaʉ yʉ aniboʉ. ¡Aagʉ! Caroorã ya paʉpʉ cáaábopaʉ yʉ cãnibato quena yucʉra yʉ yeripʉ caroorije cátigarije cãniere yʉre netoobojagʉmi Jesucristo. Cʉna ãmi caroorã ya paʉpʉ yʉ cabai yaji aábopere yʉre canetoobojaʉ. \v 25 Mani Ʉpaʉ Jesucristona ãmi, yʉre canetoobojaʉ. To bairi Diore, “Ñuu majuucõa,” cʉ yʉ ĩ. To bairi yʉ majuuna yʉ catʉgooñarijepʉ seeto Dio cʉ carotirijere yʉ átigacʉpʉ. To bairo baibacʉ quena caroorije cáti rupaʉre carupaʉcʉcʉ aniri caroorije yʉ yeripʉ cátigarijere cácʉ yʉ anicõa. \c 8 \s1 La vida que es por el Espíritu de Dios \p \v 1 To bairi, “Caroorã ãma, caroorije na cátie wapa na yʉ popiyeyegʉ,” ĩquẽemi Dio cʉ Macʉ Jesucristo yarãre. Cʉ yarã aniri mani majuuna caroorije mani yeripʉ mani cátigarijere áticõa aniquẽe. Dio Espíritu Santo cʉ caboorije macare mani áticõa aninucu. \v 2 To bairi Jesucristo yaʉ yʉ cãno Dio Espíritu Santo caroa yʉ cáti aniparore bairo maca yʉre áami. To bairo yʉre cʉ cáto caroorijere yʉ áticõa aninucu majiquẽe. To bairi caroorã na cabai yajiro na ya paʉpʉ yʉ aáquetigʉ, to bairo yʉre cʉ cátibojaro maca. \v 3 Mani majuuna cañuurã mani ani majiquẽe, Moisépʉre Dio cʉ carotiriquere cáti peo majiquẽna aniri. To bairo mani cabairijere tʉjʉri Dio cajooyupi cʉ Macʉre caroorije mani cátiere cawapayebojapaʉre. Cañuurã, cʉ yarã mani cãniparore bairo ĩi cʉ cajooyupi cʉ Macʉre. Mani camaja caroorije cána rupaʉre bairona carupaʉcʉcʉ cãñupi Dio Macʉ Jesu. To bairi manire bai yajibojaʉ, caroorije mani yeripʉ cãniere cawapaye re peocõañupi. \v 4 To bairo mani cátibojayupi Dio, Espíritu Santo cʉ cáti tutuarije mena cʉ carotirique caĩri wamerena caroare mani cáti ocabʉti majiparore bairo ĩi. To bairi mani majuuna caroorije mani yeripʉ cátigarije mani áticõa aniquẽe. Dio Espíritu Santo cʉ caboorije macare mani áticõa aninucu. \p \v 5 Noa na majuuna caroorije na cátigarijere cátinucurã na yeripʉ caroorije na cátiganucurije jetore catʉgooñacõa ãna ãnama. Aperã maca Dio Espíritu Santo cʉ caboorije macare cáticõa ãna Dio Espíritu Santo cʉ cãniere catʉgooñacõa ãna ãnama. \v 6 Caroaro anigarãma. To bairo quena to cãnacã rʉmʉ Dio mena anicõa aninucugarãma. Aperã maca na majuuna caroorije na cátigarijere catʉgooñarã maca caroorã na cãni paʉpʉ aágarãma bai yajirãpʉ. \v 7 Na majuuna caroorije na cátigarijere catʉgooñarã Diore cateerã ãma. Dio cʉ carotirijere apigaquẽema. To bairi dope bairo áti majiquẽema cʉ carotirijere. \v 8 Dio cʉ catʉjʉ wariñuurijere áti majiquẽema, to bairo na majuuna caroorije na cátigarijere catʉgooñarã aniri. \p \v 9 Mʉja maca Dio Espíritu Santore cacʉgorã aniri cʉ caboorijere cána mʉja ã. Mʉja majuuna caroorijere mʉja cátigarijere catʉgooñarã mee mʉja ã. Noa Dio Espíritu Santore cacʉgoquẽna maca Cristo yarã me ãma. \v 10 Mʉja maca cʉ yarã mʉja ã. To bairi mʉjaapʉre ãcʉmi Cristo. To bairi Dio, “Cañuurã ãma,” mʉja ĩ tʉjʉʉmi mʉja quenare. To bairo cʉ caĩ tʉjʉrã aniri mʉja yeri to cãnacã rʉmʉ cʉ mena caroaro cãnicõa aniparã mʉja ã, caroorije mʉja cátibata rupaʉ cayajicoatie to cãnibato quena. \v 11 Cristo cʉ cabai yajiro bero cʉ catunu catioyupi Dio Cristore. To bairi mʉja quenare mʉja rupaʉ to cabai yajibato quena tunu catiogʉmi Dio cʉ Espíritu Santo jʉgori. Mʉja quena Espíritu Santore cacʉgorã mʉja cãno to bairo mʉja átigʉmi Dio. \p \v 12 Yʉ yarã, Espíritu Santore cacʉgorã aniri mani majuuna caroorije mani cátiga tʉgooñarijere cáti aniquetiparã mani ã. \v 13 To bairona cána mani cãmata Diore cabooquẽna na ya paʉpʉ cayajiparã mani aniborã. Mani rupaʉ mena caroorije mani cátigarijere carerã mani ã Espíritu Santo jʉgori. To bairo cʉ jʉgori caroorijere mani cáti janaata to cãnacã rʉmʉ Dio mena caroaro cãnicõa ãna mani anigarã. \p \v 14 Noa Espíritu Santore cáti ʉjarã una Dio punaa ãnaa baima. \v 15 Dio cʉ Espíritu Santo manire joʉ, “Yʉ punaa ãma,” mani caĩ cũñupi manire. Paari maja na ʉpaʉre na cauwi tʉgooñarore bairona cʉ̃re cabaiparã meere mani cacũñupi Dio, cʉ Espíritu Santo manire joʉ. Cajʉgoyepʉ Dio cʉ carotiriquere áti peo ocabʉtiquetibana mani cauwiwʉ. Yucʉra mani uwiquẽe, cʉ punaa aniri. To bairi Espíritu Santo mani mena cʉ cãniere tʉgooñarã, cʉ punaa aniri, “Caacʉ,” cʉ̃re mani ĩ, Diore jenirã. \v 16 Dio Espíritu Santo jʉgori mani maji Dio punaa mani cãniere. “To bairi Dio punaana mani ã,” mani caĩ tʉgooña majipere mani joomi Dio Espíritu Santo. \v 17 To bairi Dio Macʉ Cristo caroare cʉ cacʉgorore bairona mani joogʉmi Dio mani quenare. Dio punaana aniri cʉ ye caroare cacʉgoparã mani ã. To bairi Cristo yere ána mani catamʉoata quena, cʉ̃re bairona caroaro majuu cãni wariñuurã mani anigarã. \s1 La gloria que ha de venir \p \v 18 Ati rʉmʉri ati yepapʉ ãnaa mani popiye tamʉobʉja. Aperã Jesure mani caapiʉjaro booquẽna mani popiyeyema. Cabero ape rʉmʉpʉ caroaro cãni wariñuurã mani anigarã. To bairi yucʉ mani catamʉorije to cãnibato quena mani tʉgooñaquẽna, cabero mani cãni wariñuu netope macare tʉgooñari. \v 19 To bairi ti paʉpʉ mani Dio punaa caroaro majuu cãni wariñuurã mani anigarã Dio mena. To bairo cabairi paʉpʉ nipetirije Dio cʉ cáti jeñoorique cawama jeto wajoagaro. Nipetirije Dio cʉ cátaje, nipetirã cʉ cátana quena seeto caroaro cawajoarã anigarãma. \v 20 Nemoopʉre Dio caroa cʉ cáti jeñoo jʉgórique cañuurije jeto cãnibajupa. Cañuubataje to cãnibato quena cañuuquẽtie maca to ãmaro ĩricʉmi Dio. Tie majuuna cabaiquẽjupa. Adán maca caroorije cʉ cáti jʉgó rooye tuuro, “To cõona yʉ cáti jeñoo jʉgóbataje caboape to anicõato,” ĩricʉmi Dio. Ape rʉmʉpʉ apeye cawama macare jeñoogʉ, caboa rotiyupi Dio. \v 21 To bairi atie Dio cʉ cáti jeñoo jʉgorique caboa repe ã. To bairo cabairije to cãnibato quena cabero nipetirije cʉ cajeñooriquere caroa jeto wajoagʉmi. Mani cʉ punaare caroa rupaʉricʉna mani cãniparore bairo manire cʉ cawajoari paʉna to bairona caroa jeto átigʉmi Dio tunu. \p \v 22 “Ati ʉmʉrecoo macaje catamʉorije jeto ã,” mani ĩ maji. Nipetiro Dio cʉ cáti jeñooricarã, cʉ cajeñoorique catamʉorã, catamʉorije jeto aninucu mai. \v 23 Mani quena carupaʉcʉna aniri catamʉorã mani aninucu. Catamʉorã anibana quena, “Caberopʉ ani wariñuurique jeto anigaro,” mani ĩ maji, Espíritu Santore cacʉgorã aniri. To bairi Dio punaa aniri caroaro cʉ mena to cãnacã rʉmʉ mani cãnicõa anipere mani tʉgooña wariñuunucu. Cawama rupaʉ cariaqueti rupaʉ manire cʉ cajoope quenare mani tʉgooña wariñuunucu. \v 24 To bairona manire cʉ cacatiopere, cʉ mena caroaro mani cãnipere tʉgooñari Diore mani caapiʉja jʉgówʉ. To bairi, “Caberopʉ cawama rupaʉricʉna caroaro cãni wariñuurã mani anigarã,” ĩrica wamere apiri tiere manire cʉ cajoopere mani tʉgooña wariñuu yuu. Manire cʉ cajoogari paʉ caejaro to cõona mani yuu janagarã. Jĩcaʉ mere cʉgoʉpʉ to cõona tiere tʉgooña yuu janaʉmi, mere cacʉgoʉ aniri. \v 25 Mai Dio manire cʉ cajoopere tʉjʉquetibana quena tʉgooña patowãcaquẽnana mani yuu. \p \v 26 To bairi Espíritu Santo manire átinemomi, caroaro cáti majiquẽna mani cãno maca. Mani majuuna dope bairo Diore mani jeni nʉcʉbʉgo majiquẽe. Cʉ̃re mani cajenipa wame quenare mani majiquẽe. To bairi caroaro camajiquẽna mani cãno Espíritu Santo maca caroaro tutuaro Diore mani jenibojami. \v 27 Mani Jesu yarãre manire jenibojami Espíritu Santo Dio cʉ caboorore bairona. To bairo Espíritu Santo manire cʉ cajenibojaro caroaro api majimi Dio, mani yeri catʉgooñarijere catʉjʉ majii aniri. \s1 Más que victoriosos \p \v 28 Manire cacũñupi Dio cʉ yarãre, cʉ caboorijere na átinucu anicõato ĩi. To bairo manire cacũricʉ aniri nipetiro mani cabairijere caroaro áami Dio, netobʉjaro cañuurã na ãmaro ĩi. Cʉ̃re camairã mani cãno maca to bairona áami mani cabairijere. Ti wamere caroaro mani maji. \v 29 Nemoopʉna cʉ yarã cãniparãre mani camaji jʉgoyeyeyupi Dio. Mani maji jʉgoyeyeri cʉ Macʉre bairona cãniparãre mani cacũñupi Dio. To bairi Dio punaare manire cãni jʉgoʉ ãmi Dio Macʉ Jesu. \v 30 Cajʉgoyepʉ cʉ yarã cãniparã cʉ cacũricarãre mani capiyupi, cʉ̃re caapiʉjarã mani cãniparore bairo ĩi. To bairi, “Cañuurã ãma,” mani caĩ tʉjʉyupi cʉ̃re caapiʉjarãre. To bairo mani ĩ tʉjʉʉ, “Cʉ̃re bairo caroarã, cabero cʉ tʉpʉ cãni wariñuuparãre mani cacũñupi Dio maca yua.” \p \v 31 To bairi tie caroa wame majuure majiri ocõo bairo quenare mani ĩ maji: “Dio yarã, cʉ camai tʉjʉrã mani cãno aperã noa una manire catʉjʉteerã mani rooye tuu majiquẽnama.” \v 32 Dio cajooyupi cʉ Macʉ jĩcaʉrena Jesucristore manire cabai yajibojapaʉre. “Cʉ yʉ maibʉja yʉ Macʉre, to bairi cʉ yʉ jooquetigʉ,” caĩquẽjupi Dio. To bairi cʉ Macʉrena cajooricʉ aniri ape wame quenare mani catʉgooñari wame cõona nipetirije caroare mani joogʉmi Jesucristo jʉgori. \v 33 To bairi cʉ cabejericarã mani cãno, “Cañuurã ãma,” mani ĩ tʉjʉʉmi Dio. To bairo Diona manire cʉ caĩ tʉjʉrã mani cãno noa una aperã, “Cañuuquẽna ãma, nare carepe ã,” manire ĩ wada pai majiquẽnama. \v 34 Jesucristo mani ye wapa manire cabai yajibojayupi. Cabai yajiricʉ anibacʉ quena tunu catí, Dio tʉna ruiimi. Topʉna ruiri Diore manire jenibojaʉ ácʉmi. To bairi aperã maca manire, “Caroorã ãma, na ye wapa na capopiyeyepe ã,” mani ĩ wada pai majiquẽnama. \v 35 Noa manire Cristo cʉ camaiquẽto roque áti majiquẽnama. Mani catamʉobato quena, mani catʉgooñarique pai uwibato quena, aperã rooro manire na cátibato quena, ʉgarique camanibato quena, cabopacarã mani cãnibato quena, cauwiorije to cãnibato quena, aperã manire na cajĩagabato quena, “Mani mai janaquẽemi Cristo,” mani ĩ maji. \v 36 Ocõo bairo ĩ ucarique ã Dio Wadariquepʉ: \q1 Mʉre caapiʉjarã jã cãno maca aperã mʉre cabooquẽna maca jãre jĩaganucuma. Oveja na caĩrã waibʉcʉrã nuricarãre camaja na cajĩa ʉgaga tʉjʉ ʉjarore bairona jãre áama, jãre jĩagarã, ĩ ucarique ã. \m \v 37 To bairi to cãnacã wame rooro tamʉobana quena Diore apiʉja janaquetiri mani nʉca ocabʉti maji, Jesucristo manire cámáii manire cʉ cátinemoro maca. \v 38-39 Seeto mani maimi Dio, Jesucristo yarã mani cãno. To bairi dije Dio manire cʉ camaiquẽto maca cátipa wame máni majuucõa. “Cariape ã tie,” yʉ ĩ maji. To bairi mani cabai yajiata quena, mani cacatiata quena Dio mani mai janaquetigʉmi. Dio tʉ macana ángel maja quena, wãtia quena, maca ʉparã quena Dio manire cʉ camai janaro áti majiquẽema. Yucʉacã cabairi wame, caberopʉ cabaipa wame quena, Dio manire cʉ camai janaro cátipa wame maa. Jõ bui macana, ati yepa ẽoro macana quena Diore manire cʉ mai jana roti majiquẽema. Dije majuu Dio cʉ cáti jeñoorique manire cʉ camai janaro cátipa wame máni majuucõa. To bairi mani mai janaqueti majuucõagʉmi Dio yua. \c 9 \s1 Dios ha escogido a los de Israel \p \v 1-3 Yʉ yarã judío maja na cãniere seeto majuu yʉ yeri tʉgooñarique pai. Jesucristore na canʉcʉbʉgoquẽtie wapa na popiyeyegʉmi Dio. To bairi Jesucristore na canʉcʉbʉgopere boʉ yʉ macare Dio cʉ rocacõato yʉ ĩboʉ. To bairi Dio nare cʉ popiyeyequeticõato ĩi na wapayebojaʉre bairo yʉ átigabapa. Cristo mena macacʉ yʉ aniquetiboʉ, na maca Cristo mena macana na anicõato ĩi. Jesucristore caapiʉjaʉ yʉ cãno Espíritu Santo yʉ catʉgooñarijere carotii ãmi. To bairi cariape mʉjaare yʉ ĩ buio yʉ catʉgooñari wamere. \v 4 Tirʉmʉpʉ macacʉ Jacobo cawamecʉcʉ cabero Israel cawame wajoaricʉ pãramerã jã ã judío maja. Yʉ punaa na ãmaro ĩi na cabejebajupi Dio jã ñicʉ jãare Israel majare. To bairi na mena cãñupi. Na mena ãcʉpʉ caroaro cʉ cãniere na caiñooñupi. Cʉ caĩ cũriquere na buio majiori camajare na cʉ cátibojapere na caĩ buioyupi Dio Israel majare. Cʉ carotiriquere na cacũñupi. Cʉ̃re na cáti nʉcʉbʉgopa wii quenare cacʉgoyupa. “Caroaro na yʉ átibojagʉ mʉja pãramerãre,” na caĩ buioyupi Dio. \v 5 Jã judío maja Jacobo punaa nemoo cãni jʉgoricarã doce cãnacãʉna na pãramerã jã ã. Cristo quena ti poa macacʉna cabuiayupi camajocʉ anigʉ. Cristo ãmi Diona ati ʉmʉrecoo nipetirijere caroti netoʉ. To bairi cʉ̃re mani áti nʉcʉbʉgocõa aninucugarã. Amén. \p \v 6 Dio judío majare caroa macajere na cʉ cátibojabato quena capãarã cʉ áti nʉcʉbʉgoquẽema. Na canʉcʉbʉgoquẽto, “Judío majare caroaro na yʉ átibojagʉ,” Dio nare cʉ caĩbataje baiquetigaro ĩi mee yʉ ĩ. Ocõo bairo maca ã: Jĩcaarã jeto judío maja Dio punaa majuu ãma. “Israel pãramerã aniri nipetirã Dio yarã majuu ãma,” ĩrica wame maa. \v 7 To bairona, “Abraham pãramerã aniri cʉ ãnacʉre bairona Dio yarã ãma nipetirã,” ĩrica wame maa. Ocõo bairo caĩñupi Dio Abrahãre: “Isaá pãramerã cãni bui pearã jeto, ‘Yʉ pãramerã majuu ãma,’ mʉ caĩrã anigarãma.” \v 8 Ocõo bairo ĩgaro ĩi: “Abraham ya poa macana cabui pea ʉjarã na cãno maca yʉ punaa ãma,” na ĩ tʉjʉquẽemi Dio. Dio, “Caroaro camajare na yʉ átibojagʉ,” cʉ caĩ cũriquere caapi nʉcʉbʉgorã maca Dio punaa majuu ãma naa. \v 9 Ocõo bairo caĩñupi Dio Abrahãre: “ ‘To cõopʉ yʉ atígʉ,’ yʉ caĩri paʉ caejaro yʉ atígʉ. To cõopʉ yʉ cáató mʉ nʉmo Sara macʉ cʉtigomo.” To bairona caĩ cũñupi Dio Abrahãre cʉ macʉ Isaá cʉ cabuiapere yua. \p \v 10 Cabero jã ñicʉ Isaá nʉmo Rebeca jĩcanina punaa cʉtio pʉgarã cacʉgoyupo. Jĩcaʉ punaa, Isaá punaa jeto cãñuparã. \v 11-13 Na cabuiaparo jʉgoyepʉna caroaro o rooro na cátiquetibato quena Dio cabeje jʉgoyeyeyupʉ jĩcaʉre. Cʉ beje jʉgoyeyei, ocõo bairo na paco Rebecare co caĩñupʉ Dio: “Cajʉgocʉ maca cʉ baire capaabojaʉ anigʉmi.” Cʉ caboorore bairona cabejei aniri to bairona caĩñupi Dio na paco Rebecare. To bairi camaja mani cátiere tʉjʉ cõoñaquẽcʉna noa cʉ caboorãre mani beje cũʉmi Dio cʉ yarã cãniparãre. Atie Dio ye queti ucarica pũuropʉ to caĩrore bairona ã: “Jacobore cʉ yʉ mai netowʉ. Esaú macare cʉ yʉ maiquẽpʉ,” caĩñupi Dio. To bairi Dio cʉ caboorore bairo na cabejeyupi, na cátaje wapa meere. \p \v 14 To roquere, “Dio na cátiboriquere tʉjʉ cõoñaquetibacʉ quena jĩcaʉre cʉ mai netori cariape átiquẽemi Dio,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. \v 15 Cajʉgoyepʉ Moisé tirʉmʉpʉ macacʉre: “Noa yʉ caboorã jetore na yʉ bopaca tʉjʉgʉ,” cʉ caĩñupi Dio. \v 16 To bairi Dio cʉ majuuna manire cʉ cabopaca tʉjʉro caroaro áami manire. Caroaro manire cʉ cátibojapere mani cabooro o caroaro mani majuuna mani cáti tutuarije wapa mee manire átibojami. \v 17 To bairi Dio cʉ majuuna cʉ cabooro cájupi Ejipto macana ʉpaʉre tirʉmʉpʉ macacʉ Faraõ cawamecʉcʉre. Ocõo bairo ĩ ucarique ã Faraõ cawamecʉcʉre Dio ye queti ucarica pũuropʉ: “Mʉre ʉpaʉ yʉ cajõowʉ, mʉ jʉgori yʉ catutuarijere yʉ áti iñoogʉ ĩi. Ati yepa macana nipetirã yʉ ye queti na majiato ĩi, ʉpaʉre mʉ yʉ cajõowʉ,” ĩ ucarique ã Faraõ cʉ cãnajere. \v 18 To bairi Dio noa cʉ camai tʉjʉgarãre na mai tʉjʉʉmi. Cʉ̃re canʉcʉbʉgogateerã quenare cʉ̃re na cabai netoo nʉcaro na áami. Cʉ cabooro na átinucumi camajare. \p \v 19 To bairo caĩrije apirã ocõo bairo mʉja ĩ tʉgooñaborã: “Dio cʉ majuuna cʉ cabooro mani yerire cácʉ aniri, ‘Rooro áama, cabai buicʉna ãma,’ manire cʉ caĩquetipe anibapa. Mani yeripʉre cʉ cátigari wamere mani majuuna mani mata majiquẽe. Mani cãnipere mani camata majiquẽto maca, ‘Cabai buicʉna ãma,’ manire cʉ caĩquetipe anibapa,” mʉja ĩ tʉgooñaborã. \v 20 To bairo me ã. Cawatoa cãna anibana quena cãni majuʉre Diorena, “Cariape mʉ átiquẽe,” cʉ̃re mʉja ĩ tuti majiqueti majuucõa Diore. Jotʉ caweore, “To bairi jotʉ yʉ wequeticõaña,” ĩ tuti majiquẽto jotʉ quena. \v 21 Ríi weri majoco noo co cabooro jeto we majimo. Jĩca bʉrʉarena noo jĩca rʉ cawatoa cãnipa rʉ co cabooro co cacʉgopa rʉ we majimo. Ti bʉrʉarena ape rʉ caroa rʉ boje rʉmʉ cãno co cacʉgopa rʉ quenare co cabooro we majimo. Co cabooro co cátore bairona manire áami Dio quena cʉ caboorijere. \p \v 22 To bairi Dio cʉ catutuarijere iñoʉ camajare na cʉ capopiyeyepere capopiyeyegaquẽjupʉ rooro na cátibato quena. Nemoona cariape na popiyeyeboricʉmi Dio. \v 23 To bairona na canʉcañupʉ Dio, camajare na yʉ catʉjʉ bopacarijere na majiato ĩi. Tirʉmʉpʉ mani cabejeyupi Dio cʉ catutuarijere na cʉ caiñooparãre, caroaro cʉ cátibojaparãre. \v 24 To bairi manire bejei jĩcaarã judío majare jã cabejeyupi. Aperã judío maja cãniquẽnare jĩcaarãre cabejeyupi mʉja quenare. \v 25 Judío maja cãniquẽna jĩcaarãre Dio na cʉ cabejepere Dio ye quetire ocõo bairo caĩ ucayupi Osea cawamecʉcʉ tirʉmʉpʉ macacʉ cãniñaricʉ: \q1 Yʉ yarã cãniquetana macare, “Yʉ yarã,” na yʉ ĩgʉ. Yʉ camaiquetana macare, “Yʉ camairã mʉja ã,” na yʉ ĩgʉ. \q1 \v 26 “Dio yarã me ãma,” caĩricarã macare, “Dio to cãnacã rʉmʉ cãcʉ yarã, cʉ punaa ãma,” ĩrique anigaro, caĩ ucayupi Osea tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire ucaʉ. \m \v 27-28 Judío maja na ye cãnipe macare ocõo bairo caĩ ucayupi Isaía: \q1 Dio na popiyeyegʉmi ati yepa macanare. Dio tirʉmʉpʉ cʉ caĩricarore bairona, cʉ caĩ buioricaro cõona cariapena uwaro mena na popiyeyegʉmi ati yepa macanare. To bairi Israel maja capãarã majuu anibana quena jĩcaarãacã jetona netogarãma nare Dio cʉ capopiyeyebopere, caĩ ucayupi Isaía. \m \v 29 Cʉ̃a Isaíana apeye cauca jʉgoyeyeyupi tunu: \q1 Mani Ʉpaʉ Jeová nipetirãre carotii jĩcaarãre Israel pãramerãre cʉ canetooquẽpata mani judío maja mani yaji petiboricarã. Tirʉmʉpʉ macana Sodoma, Gomora macanare na cʉ capopiyeyero na cayaji petiricarore bairona mani yaji petiboricarã. \s1 Los judíos y el evangelio \p \v 30 Ocõo bairo mʉjaare yʉ buionemogʉ tunu: Judío maja cãniquẽna maca, “Caroarã ãma,” Dio nare cʉ caĩ tʉjʉpere catʉgooñaquẽjupa. Caroare na cáti ocabʉtiquetibato quena, “Caroarã ãma,” na ĩmi Dio Jesucristore na caapi nʉcʉbʉgoata. \v 31 Judío maja maca, “Moisépʉre Dio cʉ carotiriquere ána caroarã Dio mena mani anigarã,” caĩ tʉgooñanucubajupa. To bairo tʉgooñabana quena nipetirije Dio cʉ carotiriquere cáti peo majiquẽjupa. To bairi, “Caroarã ãma,” na caĩ tʉjʉ wariñuuquẽjupi Dio. \v 32 Dio, “Caroarã ãma,” nare cʉ caĩ tʉjʉ wariñuuquetajere tʉgooñari ocõo bairo mani ĩ maji: Na majuuna na catʉgooña tutuarije mena caroare átigabana Jesucristo ye queti macare caapi nʉcʉbʉgoquẽjupa. To bairi Cristore na caapi nʉcʉbʉgoquẽtie jʉgori Ʉ̃taapʉre capʉga ta ña roca cumurãre bairona baima. Jesucristore api nʉcʉbʉgoquetibana cʉ̃re camajiquẽna ãma. \v 33 Tiere ocõo bairo caĩ ucayupi Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ Dio Wadariquepʉre: \q1 Jerusalẽpʉ joogʉmi Dio jĩcaʉ caroaʉ majuu cʉ cabejeire. Cʉ̃re cʉ cajoobato quena cʉ tʉjʉ teegarãma to macana, cʉ tʉjʉ nʉcʉbʉgoquetiri. Jĩcaarã Jesucristore canʉcʉbʉgorã maca wariñuurique bʉgagarãma. “Jocʉna cʉ yʉ caapi nʉcʉbʉgobajupa,” ĩ tʉgooñarique paiquetigarãma, ĩrica wame caĩ ucayupi Isaía tirʉmʉpʉre. \c 10 \p \v 1 Yʉ yarã, Israel majare Dio na cʉ capopiyeyepe nare cʉ canetooro seeto yʉ boo. To bairi nare cʉ netooato ĩ yʉ yeripʉ tʉgooñari nare yʉ jeniboja Diore. \v 2 Na cãniere ocõo bairo áama: Dio cʉ caboorijere átigabana quena cʉ caboorije majuu cariape api majiquẽema. \v 3 To bairi Jesucristore na caapi nʉcʉbʉgoata, “Caroarã ãma,” na ĩ tʉjʉboʉmi Dio. Ti wamere api majiquẽema. Ti wamere api majiquetibana, “Mani majuuna tʉgooña ocabʉtiri caroa jeto mani áti ocabʉtigarã. To bairo mani majuuna caroare mani cáti ocabʉtiro tʉjʉʉ, ‘Caroarã ãma,’ mani ĩgʉmi Dio,” ĩ tʉgooñabama. To bairo ĩ tʉgooñabana quena Dio cʉ caboorije majuure cabai netoorã ãma. To bairo cabairã na cãno, “Caroarã ãma,” na ĩquẽemi Dio. \v 4 Moisépʉre Dio cʉ carotirique nipetirijere cáti peoyupi Jesucristo jĩca wame rʉjaquẽto. Mani maca tiere mani áti peo majiqueti majuucõa. To bairi noa Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorãre, “Caroarã ãma,” manire ĩmi Dio. Cristo manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori mani netoomi Dio. Cʉ carotirique mani cáti peo majiquẽtie to cãnibato quena mani netoo catiomi. \p \v 5 Moisé ocõo bairo caĩ ucayupi Dio cʉ carotiriquere mani cáto Dio mena caroaro mani cãnipere: “Noa nipetirã yʉ carotiriquere cáti peorã caroaro Dio mena anicõa anigarãma.” \v 6 Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã Dio mena caroaro mani cãnicõa anipe macare ocõo bairo caĩ ucayupi Moisé: “Ʉmʉrecoopʉ wamʉ aácõari Cristore, ‘Jãre átinemoʉ rui ajá,’ cʉ caĩpe ã,” ĩqueticõaña. \v 7 Ape wame tunu: “ ‘Cabai yajiricarã ãnana na cãnopʉ yepa pupeapʉ rui aácõari Cristore cʉ cawamʉ atí rotipe ã,’ tiere ĩqueticõaña.” \v 8 Ocõo bairo maca ĩrique ã Dio Wadariquepʉ cʉ ye quetire api majirique, tiere api nʉcʉbʉgorique majirioquẽe ĩro: \q1 Dio ye queti cayoaropʉ caĩ buiorijere bairo me ã. To bairi mʉja caapi majiquẽtie me ã. Mere Dio ye quetire mʉja maji mʉja yeripʉ. Tiere mʉja ame buio maji, caĩ ucayupi Moisé. \p Tie quetirena jã buio teñanucu camajare, Cristore cʉ api nʉcʉbʉgoya ĩrã. \v 9 To bairi tie quetire apiʉjari, “Jesu yʉ Ʉpaʉ ãmi, jocarã mee,” ĩri, “Cabai yajiricʉpʉre cʉ catunu catioyupi Dio,” ĩrica wame mani yeripʉre mani canʉcʉbʉgoro mani netoobojagʉmi cʉ̃re canʉcʉbʉgoquẽnare cʉ capopiyeyepere. \v 10 Mani yeripʉre Jesucristore mani canʉcʉbʉgoro, “Cañuurã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio. To bairo, “Caroarã ãma,” mani ĩ tʉjʉri mani netoomi cʉ capopiyeyebopere. To bairo manire cʉ canetoobojaro aperãre cabuiope ã tunu. \p \v 11 “Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã wariñuurique bʉgagarãma. Tʉgooñarique paiquetigarãma cʉ̃re nʉcʉbʉgorã,” ĩ ucarique ã Dio Wadariquepʉre. \v 12 Camaja nipetirãre jĩcarore bairo na tʉjʉmi Dio, judío majare, judío maja cãniquẽna quenare. Jĩcaʉna ãmi mani Ʉpaʉ. Camaja nipetirã Ʉpaʉ ãmi Dio. To bairi camaja nipetirã nʉcʉbʉgorique mena cʉ̃re cajenirãre capee cañuurijere na joo netogʉmi Dio. “Aperã ãma,” ĩricaro mano, jĩcaro cõo jetona na joogʉmi. \v 13 Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩrique ã: “Noa mani Ʉpaʉre, ‘Caroorije yʉ cátajere yʉ majirioya,’ caĩ jenirãre na netoogʉmi Dio nare cʉ capopiyeyebopere,” ĩ ucarique ã. \v 14 To bairije cʉ ĩ jeni majiquẽema, Cristore api nʉcʉbʉgoquetibana. Cʉ api nʉcʉbʉgo majiquẽema, cʉ ye quetire cabuio ecooquetana aniri. Cʉ ye quetire api majiquẽema nare cabuioparã na camano maca. \v 15 To bairi nare cabuioparãre aperã nare na cajooquẽpata na buiora aá majiquetigarãma. Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo ĩ ucarique a: “Seeto wariñuurique ã caroa quetire Dio yere cabuio teñarã na cabuio teñarã ejaro,” ĩ ucarique ã. \p \v 16 Tie quetire na cabuio ejabato quena capãarã apiʉjagaquẽema. To bairona caĩ ucayupi Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ: “Yʉ Ʉpaʉ, jã cabuiorijere apiʉjagaquẽema,” caĩ ucayupi Isaía Diore cʉ ĩi. \v 17 To bairi Cristo ye quetire apirã jĩcaarã cʉ nʉcʉbʉgogarãma aperã tiere na cabuioro. \p \v 18 Judío maja maca Dio ye quetire cabuio ecooquetana me ãma na maca. Nairoacã buiori maja nare cabuionucubajupa. To bairije ĩrique ã Dio ye queti ucarica pũuripʉre: \q1 Dio yere buiori maja na cabuiorije ati yepa nipetiropʉ jejacoapa. To bairi nipetiropʉ macana api peticoama na cabuiorijere, ĩ ucarique ã. \m \v 19 Apeye mʉjaare yʉ ĩ buiogʉ tunu: Israel maja Dio yere buiori maja na cabuiorijere apirã cariape api majibatanama. Cariape api majibana quena cabai netoo nʉcañupa. Tiere mʉjaare buionemoʉ Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye queti Israel majare cʉ caucarica wamere ocõo bairije mʉjaare yʉ ĩ buiopa: \q1 “Aperã macare caroaro na yʉ átibojagʉ. ‘Dio yarã me ãma, catʉgooña majiquẽna ãma,’ mʉja caĩrãre caroaro na yʉ átibojagʉ. To bairo caroaro na yʉ cátibojaro na mʉja tʉjʉ punijinigarã, na tʉjʉ ʉgoorã,” ĩmi Dio, caĩ ucayupi Moisé. \m \v 20 Cabero Isaía ĩ ocabʉtiri cʉ quena ocõo bairo caĩ ucayupi: \q1 “Yʉre camacaquẽna maca yʉre cabʉgawã,” ĩmi Dio. “Yʉ cãniere cajeniñaquetana macare yʉ cãniere na yʉ camajiowʉ,” ĩmi Dio. \m Judío maja cãniquẽna cʉ̃re na caapiʉjapere ĩi, caĩ ucayupi Isaía tiere. \v 21 Judío maja macare ocõo bairo caĩ ucayupi Isaía nare Dio cʉ caĩriquere: \q1 “Yʉre apiʉjari yʉ mena macana ãña,” na yʉ ĩ pinucubapʉ yʉre cabai netoo nʉcanucurãre. \c 11 \s1 Los de Israel que son salvos \p \v 1 To bairi Israel maja Diore apiʉjaqueti, cʉ̃re bai netoo nʉca, na cabaibato quena na care majuuquẽjupi Dio. Yʉ quena Israel maja yaʉ yʉ ã, cʉ carequetana mena macacʉ. Abraham pãrami ani, Benjamín cʉti poa macacʉna yʉ ã. \v 2 Tirʉmʉpʉ Israel majare na cabeje cũñupi Dio cʉ yarã cãniparãre. To bairi cʉ cabejericarãre na carequẽjupi. Dio ye queti ucarica pũuripʉ Elías Israel macanare Diopʉre cʉ caĩ wadajãriquere mʉja majirã. \v 3 Ocõo bairo na caĩ wadajãñupi Diore: “Yʉ Ʉpaʉ, mʉ ye quetire buiori majare cajĩa re peocõañupa. Waibʉcʉrãre jã cajĩa joe buje mʉgobata tuturi quenare carecõañupa. Jĩcaʉna yʉ rʉja mʉre cáti nʉcʉbʉgonucuʉ yua. Jĩcaʉna carʉjaʉ yʉ cãnibato quena yʉre macarã áama, yʉ quenare jĩagarã.” \v 4 To bairo cʉ caĩro apii ocõo bairo cʉ caĩ yʉyupʉ Dio Elíare: “Jĩcaʉ mee mʉ ã yʉre cáti nʉcʉbʉgonucuʉ. Siete mil majuu ãma yʉ yarã. Aperã na majuuna na cawericʉ Baal cawamecʉcʉre cañuu buequetana ãma,” caĩñupi Dio Elíare. \v 5 To bairona bai ati rʉmʉri quenare. Elías cʉ cãna yʉteapʉ jĩcaarã camajare Dio cʉ cabeje cũricarore bairona ati rʉmʉri quenare na bejecõa aninucumi Dio cʉ yarã cãniparãre. Na bopaca tʉjʉri to bairo na bejecõa aninucumi yucʉ quenare. \v 6 Apeye unie caroa wame na cátie wapa mee na bejemi Dio camajare. Na bopaca tʉjʉri na bejemi cʉ yarã cãniparãre. Apeye unie caroa wame na cátie wapare na cʉ cabejeata na bopaca tʉjʉ mee átiboʉmi. Caroa na cátie wapa maca aniboro. \p \v 7 Ocõo bairo ã: Israel maja, “Caroarã ãma,” Dio na cʉ caĩ tʉjʉpere caboobajupa. To bairo na caboobato quena, “Caroarã ãma,” na caĩ tʉjʉquẽjupi Dio. Jĩcaarã cʉ cabejericarãre, “Caroarã ãma,” na caĩ tʉjʉyupi Dio. Aperã na majuuna cʉ nʉcʉbʉgoqueticõari caamoorori manare bairo caapi majiquẽna cãñupa. \v 8 To bairona na cãnaje cʉtiere ĩ ucarique ã Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairi wame: \q1 Cʉ̃re canʉcʉbʉgoquẽna macare cʉ yere na caapi majiquẽto roque na cájupi Dio. To bairo na cʉ cátatore bairona ati rʉmʉri quenare to bairona na áami Dio cʉ̃re canʉcʉbʉgoquẽnare. To bairi cʉ ye quetire caapi majiquẽna caamoorori manare bairona anicõama. To bairo quena Dio cʉ cátiere catʉjʉ majiquẽnare bairona anicõama, ĩ ucarique ã. \m \v 9 Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ quena ocõo bairo caucayupi: \q1 Na boje rʉmʉri macaje quena rooro nare to baiato. Na popiye tamʉocõato na canʉcʉbʉgoquẽtie wapa. \q1 \v 10 Dio ye quetire caapi majiquẽna na anicõato. Capee popiye tamʉorique nare to baiato, caĩ ucayupi Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ. \s1 La salvación de los que no son judíos \p \v 11 “Judío maja Cristore na canʉcʉbʉgoquẽto na re majuucõaricʉmi,” caĩ tʉgooñaquetipe ã. “Cʉ canetooquetiparã majuu ãma,” caĩ tʉgooñaquetipe ã. Na quenare na netoogʉmi Dio cʉ̃re na cabai netoo janaata. Ocõo bairo majuu ã. Na canʉcʉbʉgoquẽto judío maja cãniquẽna macare caroaro na átibojari nare cʉ capopiyeyebopere na netoomi Dio judío maja cãniquẽnare. To bairo caroaro na cʉ cáto tʉjʉrã, “Jã quena to bairona jã baigarã,” ĩrãma judío maja tunu. \v 12 Judío maja Jesucristore na cabai netoo nʉcaro, caroaro na cátibojaquẽjupi Dio. To bairo na cabai netoorique jʉgori aperã judío maja cãniquẽna macare caroaro na cátibojayupi Dio. To bairi netobʉjaro caroaro ani wariñuugarãma aperori macana judío maja na quena Jesucristore na caapi nʉcʉbʉgoata. \p \v 13 Mʉjaa judío maja cãniquẽnare atiere ocõo bairije mʉjaare yʉ ĩ buio: Cʉ ye quetire cabuiopaʉre yʉ cacũwĩ Dio, judío maja cãniquẽnare cʉ buioato ĩi. To bairo yʉre cʉ caĩ cũepe yʉ ye paarique cawatoa macaje me ã, yʉ ĩ tʉgooña. \v 14 To bairi yʉ cabuiorijere caapiʉjarã caroaro Dio mʉjaare cʉ cátibojarijere tʉjʉrã jĩcaarã yʉ yarã judío maja na quena boogarãma mʉja cabairije cʉtiere. Mʉja cabairije cʉtiere tʉjʉrã na quena apiʉjagarãma jĩcaarã. Na caapiʉjaro na quenare netoogʉmi Dio. \v 15 Judío maja Jesucristore na canʉcʉbʉgoquẽto caroare na cajooquẽjupi Dio, aperã macare cʉ yarã cãniparãre na cũgʉ. Judío maja na caapiʉja nʉcʉbʉgoquẽtie jʉgori aperã macare caroa ãnajere na cajooyupi Dio. To bairi judío maja maca na caapiʉjaro caroa majuu anigaro. Na quena aperã mena Dio yarã capãarã cʉ cacũrã mena caroa anicõa aninucuriquere bʉgagarãma cayajiboricarã anibana quena. \v 16 Ocõo bairo buio majiorica wame ã cõorique mena: Pan áta bʉrʉa macaje jĩca bʉrʉaacã cañuata ti bʉrʉa nipetirona ñuu peticõaro. Yucʉ canʉcori quena to cacatiata carʉpʉri quena catí peticõaro. To bairi wame ã judío majare. Jã ñicʉ cãni jʉgoricʉ Abrahãre, “Cañuʉ ãmi,” cʉ caĩ tʉjʉyupʉ Dio. To bairi cʉ pãramerã quenare, “Caroarã ãma,” na ĩ tʉjʉgʉmi Dio, Cristore caapiʉjarãre. \p \v 17 Jĩcaarã judío maja care ecooyupa Diore na caapiʉjaquẽtie wapa. To bairi mʉja maca judío maja cãniquẽna maca Dio yere apiʉjari mʉja cabai wajoayupa judío maja Dio yarã na cãniboriquere. To bairi mʉja quena nare bairona mʉja cabaiyupa judío maja menare Dio yarã mena jĩca majare bairona. To bairi judío maja cãniquetana quenare Abraham pãramerãre bairo jetona cãniparãre mʉja cacũñupi Dio mʉja quenare. Jĩca poa macana yʉ yarã na ãmaro ĩi cacũñupi Dio cʉ ye quetire caapiʉjarãre. Judío maja, judío maja mee quenare to bairona jĩca poa macana cʉ yarãre na cacũñupi Dio. \v 18 To bairi Dio yarã cʉ cacũricarã aniri, “Judío maja netoro Dio cʉ camairã mani ã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. Ocõo bairo maca tʉgooña majiña: Judío majare cabeje jʉgoyupi Dio caroa quetire caapiʉjaparãre. Na jʉgori mʉja quena mʉja caapiʉjayupa Dio ye quetire. To bairi, “Judío maja netoro Dio cʉ camairã mani ã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. \p \v 19 Ocõo bairo mʉja ĩborã: “Aperã cañuuquẽna Dio yarã cãniboricarãre na careyupi Dio judío majare, mani maca Dio yarã mani cãni wajoaparore bairo ĩi.” \v 20 Cariape to bairo mʉja ĩrã. Jesucristore na caapi nʉcʉbʉgoquẽto na careyupi Dio. Mʉja quena Jesucristore mʉja caapi nʉcʉbʉgoquẽpata cʉ yarã cãnare cũquetiboricʉmi Dio mʉja quenare. To bairi, “Judío maja netoro Dio mena cãni majuurã mani ã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. “Dio mena cawatoa cãna mani ã,” ĩ tʉgooñari cʉ nʉcʉbʉgoya. \v 21 Judío maja Dio yarã cãnibatana cʉ̃re na caapi nʉcʉbʉgoquẽto na careyupi Dio. Mʉja quenare to bairona mʉja regʉmi mʉja caapi nʉcʉbʉgoquẽpata. \v 22 Caroaro camajare cátibojaʉ ãmi Dio. Caroaro cátibojaʉ anibacʉ quena tutuaro na popiyeyegʉmi caroorije cánare. To bairi na careyupi Dio cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgoquetanare. Mʉja roquere caroaro cátibojayupi. Cʉ̃re mʉja caapi nʉcʉbʉgocõa aninucuata to bairona caroaro mʉja átibojacõa aninucugʉmi Dio. Cʉ̃re mʉja caapi nʉcʉbʉgocõa aninucuquẽpata roquere mʉja regʉmi mʉja quenare. \v 23 To bairona judío maja Diore care ecooricarã na quenare caroaro na átibojagʉmi Dio na cabai netoo janaata, Jesucristore na caapi nʉcʉbʉgoata. Dio cʉ carericarã na cãnibato quena cʉ yarãre na cũ majimi Dio tunu. \v 24 Mʉja maca judío maja mʉja cãniquetibato quena cʉ yarã cãniparãre mʉja cacũñupi Dio. Judío maja maca Dio cʉ cabeje jʉgoricarã ãma naa. To bairi cʉ yarã cãniparãre na cũ majimi Dio judío maja quenare cʉ ye quetire na caapi nʉcʉbʉgoata. \s1 La salvación final de los de Israel \p \v 25 Yʉ yarã, atiere cajʉgoye camaja na camajiquetajere mʉjaare yʉ majiogʉ. “Jã jeto Dio yarã, cʉ yere camajirã jã ã,” na ĩ tʉgooñaqueticõato ĩi atiere mʉjaare yʉ buiogʉ. Ati rʉmʉrire judío maja Israel macana capãarã ãma Diore caapiʉjagaquẽna. To bairona caapiʉjagaquẽna anicõa aninucugarãma. To bairo na cabairo judío maja cãniquẽnare nipetirã Dio yarã cʉ cabejericarã Jesure na caapi nʉcʉbʉgoro bero judío maja capãarã Diore apiʉjagarãma yua. \v 26 To bairo Diore na caapiʉjaro nare cʉ capopiyeyebopere na netoobojagʉmi Dio Israel macanare nipetirã cʉ̃re caapiʉjarãre. Tie Israel macanare Dio na cʉ canetoobojapere ocõo bairo ĩ ucarique ã: \q1 Camajare canetoopaʉ Jerusalẽpʉ cãnacʉ atígʉmi. Jacobo ãnacʉ pãramerãre caroorije na cátiere regʉmi. \q1 \v 27 To bairo caroorije na cátiere na yʉ camajirioro tirʉmʉpʉ, “To bairona mʉjaare yʉ átibojagʉ,” yʉ caĩeparore bairona yʉ átigʉ, ĩmi Dio, ĩ ucarique ã. \p \v 28 Judío maja caroa queti Jesucristo ye quetire bai netoobana Dio wapanare bairo cãna ãma. To bairo na cabairije jʉgori mʉja roque judío maja cãniquẽna maca Jesucristore mʉja caapiʉja jʉgoyupa. Nemoopʉre na ñicʉ jãapʉre na cabejeyupi Dio judío majare cʉ camai tʉjʉparãre. To bairi yucʉ quena na mai tʉjʉʉmi Dio judío majare, cʉ wapana na cãnibato quena. \v 29 “Nare yʉ cabejewʉ yʉ camai tʉjʉparãre,” na caĩñupi Dio judío majare, “Caroaro na yʉ átibojagʉ,” na ĩi. To bairo nare cʉ caĩ cũriquere bairona na átibojagʉmi Dio, cʉ caĩ cũriquere camajiritiquẽcʉ aniri. \v 30 Cajʉgoye mʉja quena Diore cabai netoo nʉcarã mʉja cãñupa. Ati yʉtea cãno Dio judío maja cʉ̃re cabai netoo nʉcarã na cãno tʉjʉʉ mʉja macare cabopaca tʉjʉyupi. \v 31 Cabero to bairona baigaro judío maja quenare. Ati yʉtea cãno Diore apiʉjaquẽema. Cabero na quenare na bopaca tʉjʉgʉmi Dio. Mʉjaare cʉ cabopaca tʉjʉrore bairona na átigʉmi na quenare. \v 32 Jĩcaro cõo Diore mani cabai netoorije jʉgori cabai buicʉna mani ã. To bairi mani camaja nipetirãre jĩcaro cõona mani mai tʉjʉmi Dio cabai buicʉna mani cãnibato quena. \p \v 33 Seeto majuu caroaro cáti maji netoʉ ãmi Dio. Nipetirijere camaji peocõaʉ ãmi. Cʉ catʉgooñarore bairo mani tʉgooña majiqueti majuucõa. Cʉ cátiere, dope bairo cʉ cátipe unie quenare mani tʉgooña peo majiqueti majuucõa. \v 34 To bairi wamena ocõo bairo ĩ ucarique ã Dio Wadariquepʉ: \q1 Jĩcaʉ ũcʉ mácana mani Ʉpaʉ Jeová cʉ catʉgooñarijere camajii máni majuucõami. Jĩcaʉ ũcʉ mácana, “Ocõo bairo maca cátipe ã,” Diore caĩ majii máni majuucõami. \q1 \v 35 Noa, “Yʉ wapamomi Dio, apeye uniere cʉ yʉ cajoorique wapa,” ĩ majiña maa. \m \v 36 Ati ʉmʉrecoo macaje nipetiro cʉ cátaje jeto ã. Cʉ jʉgori nipetirije ati ʉmʉrecoo macaje bainucu. Nipetirije cʉ cacʉgo wariñuupe jeto ã. To bairi cʉ̃re mani áti nʉcʉbʉgocõa aninucugarã Diore. Amén. \c 12 \s1 La vida consagrada a Dios \p \v 1 Yʉ yarã, caroaro mani cabopacoo tʉjʉyupi Dio manire. To bairi Dio cʉ caboorijere cána anicõaña mʉja quena. Cʉ yarã jeto anicõaña, caroorije átiquẽnana. To bairona cãninucurã mʉja cãno mʉja tʉjʉ wariñuugʉmi Dio. Diore, “Mʉ yʉ nʉcʉbʉgo majuucõa,” cʉ ĩrã to bairona cãnicõa aninucupe ã. To bairo caroaro na anicõato ĩi seetobʉja mʉjaare yʉ ĩ buio atiere. \v 2 Ati yepa macana Diore canʉcʉbʉgoquẽnare bairo aniqueticõaña. Cajʉgoye nare bairona ñuuquẽto mʉja catʉgooñabatajere wajoacõari, caroa macare tʉgooñaña. To bairo ána, “Ocõo bairo boomi Dio,” mʉja ĩ majigarã. “Atie maca caroa macaje ã, atie maca Dio cʉ catʉjoorije ã,” mʉja ĩ majigarã. \p \v 3 Dio yʉre mai tʉjʉri cʉ ye quetire mʉjaare cabuiopaʉre yʉ cacũñupi. To bairo mʉjaare cʉ cabuio rotiricʉ aniri ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ buio nipetirãre: “Cãni majuʉ yʉ ã, aperã netoro cáti majii yʉ ã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. Ocõo bairo maca tʉgooñaña: “Diore apiʉjari yʉre cʉ cáti majiori wame cõona yʉ áti maji,” tʉgooñaña mʉjaa. \v 4 Buio majiorica wame mena mʉjaare yʉ buiopa: Mani rupaʉ jĩca rupaʉ anibato quena capee paʉri ricawati. Tie nipetirijena jĩcaro cõo me ã. Mani cape mena mani tʉjʉ maji. Mani amoorori mena mani api maji. Mani rʉpori mena mani aá maji. Ricatiri jeto átaje ã. \v 5 To bairona mani bai Jesucristore caapiʉjarã. Capãarã anibana quena jĩca poa macana mani ã, jĩca rupaʉre bairona, Jesure caapiʉjarã mani cãmata. Mani nipetirã jĩca rupaʉ ani turoricarore bairona mani ã. \p \v 6 To bairi Jesucristore caapiʉjarã mani cãno to cãnacãʉre mani joomi Dio ricati jeto mani cáti majipa wamerire, ricati mani caame átinemopa wamerire. Mani mai tʉjʉri mani cáti majipa wamerire noo cʉ cajoogarijere mani joomi. To bairi to cãnacãʉna caroaro cátipe ã manire cʉ cajoori wamere. Jĩcaarãre cʉ ye quetire buio majiriquere joomi Dio. To bairi nare Dio cʉ cabuio rotiri wame cõona caroaro na buioato Cristo ye quetire. \v 7 Aperãre na cũmi Dio aperãre cátinemoparãre. To bairo na cʉ cáto caroaro aperãre na átinemoato. Aperãre Dio Wadariquere bue majiriquere na cʉ cajooro caroaro aperãre na bueato. \v 8 Aperã caroaro catʉgooña ocabʉti majirã una caroaro aperãre tʉgooña ocabʉtiriquere nare na buioato. Noa niyeru, apeye uniere cajoorã wariñuurique mena na joato, na ye cãnibopere tʉgooñaquẽnana. Noa jʉgo áti majiriquere Dio na cʉ cajooro caroaro na yarãre na jʉgo áticõa aninucuato. Noa cabopacarãre cátinemorã wariñuurique mena nare na átinemoato. \s1 Deberes de la vida cristiana \p \v 9 Aperãre mairã, na mai riata majuucõaña. Caroorije átajere teeya. Caroa átaje macare áti ʉjacõa aninucuña. \v 10 Jĩcaʉ punaare bairo mani ã, Cristore caapiʉjarã aniri. To bairi caroaro ame mairi ame átinemoña. Mʉja majuuna mʉja camairo netoro aperã quenare na maiña. \p \v 11 Tʉgooña ocabʉtirique mena mʉja cátipa wamere caroaro ája. Teeye paiqueticõaña. Mani Ʉpaʉ Dio cʉ catʉjoorijere caroaro wariñuurique mena ája. \p \v 12 Caroaro majuu mani átibojagʉmi Dio ĩrã wariñuucõa aninucuña. Mʉja capopiye tamʉoata tʉgooña tutuaya. Diore cʉ jeni nʉcʉbʉgocõa aninucuña. \p \v 13 Aperã Jesucristore caapiʉjarã bopacooro na cãmata, na átinemoña. Aáteñari maja mʉja tʉpʉ na caejaro caroaro wariñuurique mena mʉja tʉpʉ na ani rotiya. \p \v 14 Rooro mʉjaare cánare, “Rooro mʉjaare to baiato,” na ĩqueticõaña. Caroaro na cabaipe macare Diore na jenibojaya. \p \v 15 Noa cawariñuurãre na wariñuunemoña. Aperã cayeri tʉgooñarique pairãre tʉgooña ocabʉtiriquere na buioya. \p \v 16 Caroaro wariñuurique mena jĩcaro mena ame jʉgo anicõaña. “Aperã netoro cãni majuʉ yʉ ã,” ĩ tʉgooñaquẽja mʉjaa. “Cawatoa cãcʉ yʉ ã,” macare ĩ tʉgooñaña. To bairi, “Caroaro camajii yʉ ã, aperã netoro,” ĩ tʉgooñaquẽja. \p \v 17 Aperã rooro mʉjaare na cátibato quena rooro na áti amequẽja. Cañuurije, cariape macaje jetore ája, aperã, “Caroaro cána ãma,” mʉjaare na caĩparore bairo. \v 18 Aperã nipetirã menare caroaro na mena jʉgo áti anicõaña mʉja cãni majiro cõo. \v 19 Yʉ yarã, yʉ camairã, aperã rooro mʉjaare na cátibato quena rooro na ame átiquẽja. Dio maca na popiyeyegʉmi rooro mʉjaare na cátie wapa. Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: \q1 “Yʉna yʉ ã camaja caroorije na cátie wapa nare capopiyeyepaʉ. Cariape nare yʉ popiyeyegʉ,” ĩ buiomi mani Ʉpaʉ, ĩ ucarique ã. \m \v 20 Ape wame quenare ocõo bairo ĩ ucarique ã: \q1 Mʉjaare catʉjʉ tutii ũcʉ quenare cʉ cañigo riaata cʉ nuña. Ocore cʉ caetigaro quenare cʉ tĩaña. To bairo mʉja cáto rooro mʉjaare cʉ cátajere bobogʉmi, ĩ ucarique ã. \m \v 21 To bairi aperã rooro mʉjaare na cátibato quena rooro na ame átiquẽja. Rooro nare mʉja caame ápata netobʉjaro rooro majuu ame átaje aniboro. To bairo cabairo ñuuqueti majuucõaboro mʉjaare. To bairi caroa macare na ája. Caroa macare na átiri nare mʉja netogarã. \c 13 \p \v 1 Dio majuuna ãmi ati yepa macana carotirãre cacũʉ. To bairi Dio cʉ cacũricarã ãma ʉparã. Cʉ majuuna cʉ cabejericarã ãma ʉparã cãna. To bairo cʉ cacũricarã na cãno ĩrã mani nipetirã nare caapiʉjaparã mani ã. \v 2 Noa ati yepa macanare carotirãre cabai netoorã una Dio cʉ cacũricarãrena cabai netoorã ãma. Na cabai netoorije wapa popiye tamʉogarãma. \v 3-4 Carotirãre na cacũñupi Dio caroaro mani cãni wariñuuparore bairo ĩi. Caroaro cána maca ʉparãre na uwiato ĩi mee na cacũñupi Dio ʉparãre. Rooro cána maca ʉparãre na uwiato ĩi na cacũñupi Dio. To bairi ʉparãre uwiquẽnana caroaro na mena anigarã caroaro ája. To bairo caroaro mʉja cáto, “Caroaro mʉja áa,” mʉja ĩgarãma naa. Caroorije cána maca mʉja cãmata uwiya, cariapena manire popiyeyegarãma ĩrã. To bairo rooro cánare capopiyeyeparã na cacũñupi Dio ʉparãre. \v 5 To bairi ʉparãre na apiʉjaya, mani popiyeyerema ĩ tʉgooñari. To bairi, “Na carotirije cariape macaje ã,” ĩ tʉgooñari nare apiʉjaya. \v 6 Camajare caroaro nare cajʉgo aniparãre na cacũñupi Dio ʉparãre. To bairi Dio nare cʉ cáti rotiriquere ánama ĩrã na ye paarique wapa gobierno ye cãnipe wapa na cajenirijere cawapayepe ã. \p \v 7 Cariape wapayeya nipetirãre na mʉja cawapamorijere. Niyeru gobierno ye cãnipe ʉparã na cajenirije quenare na wapayeya. Mʉja ʉparã nipetirãre caroaro nʉcʉbʉgorique mena na apiʉjaya. \p \v 8 Aperãre wapamo mʉgonucuqueticõaña. Wapamorique mena ãnaje ñuuquẽe. To bairi caame mairã maca ãña. Aperãre camaii Dio cʉ carotirique cõona cácʉ ãmi cʉ ũcʉ. To bairi aperãre na maiña. \v 9 Dio cʉ carotirique ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Áti epericarã cʉtiqueticõaña. Jĩaquẽja. Aperã yere jee rutiquẽja. Aperã na cátiere ĩtoqueticõaña. Aperã yere tʉjʉ ʉgooqueticõaña.” Ape wameri ã Dio cʉ carotirica wameri. Tiere tʉjʉ neo nʉcori ame maiña. Mʉja majuuna mʉja camairore bairona aperãre na maiña. Ti wame, “Ame maiña,” Dio cʉ carotirica wame mani cápata Dio cʉ carotirica wameri cãno cõo cáti peorã mani anigarã. \v 10 Aperãre camaii ũcʉ rooro na átiquẽcʉmi cʉ tʉ macanare. To bairi aperãre na mani camaiata Dio cʉ carotirique cãno cõo mani áti peocõagarã. \p \v 11 Mani cãni yʉtea yucʉacãna petigaro ĩ tʉgooñari caroaro maja catíya. Cacanirãre bairona, catʉgooñaquẽna aniqueticõaña. Caroaro tʉgooñaña Jesu cʉ catunu atípere. Petoacã rʉja Jesu tunu ejari ʉmʉrecoopʉ cʉ yarãre cʉ cajee aáparo. Nemoo Jesure cawama apiʉjarã ãnapʉ, “Cayoato bero cʉ tʉpʉ mani jee aágʉmi,” mani caĩ tʉgooñanucubapʉ. Yucʉacã mani maji: Petoacã rʉja Jesu manire canetoo catioʉ cʉ catunu rui atíparo. \v 12 Camaja ati yepa macana rooro na cáti ãnona tunu atígʉmi Jesu. To bairi ati yepapʉ caroorã watoapʉ mani cãni yʉtea petoacã mena peticoato bai. Yucʉacãna Jesu cʉ yarãre manire jee aágʉmi cʉ tʉpʉ, caroorije camanopʉ. To bairi ati yepa macana caroorije na cátinucurije uniere cáti janaparã mani ã. Caroa macaje Dio cʉ catʉjoorije macare cátinucupe ã. \v 13 To bairi caroa jetore cáti anicõa aninucupe ã. Boje rʉmʉ cãno rooro camaja na caĩ epe awajarije unie cána mani aniquẽna. Caeti cumuqueticõape ã. Áti epericarã cacʉgoquetipe ã. Mani ame wada canamuqueticõato. Aperãre mani caʉgoo tʉgooña netoo nʉcaqueticõape ã. \v 14 To bairi mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ cátinemorije mena caroa macaje maca áticõa aninucuña. To bairo áticõa aninucuri caroorije mʉja cátibopere tʉgooñaqueticõaña. \c 14 \s1 No critiques a tu hermano \p \v 1 Jĩcaarã Jesure nʉcʉbʉgobana quena cʉ ye quetire caroaro api majiquẽema. To bairo caroaro caapi majiquẽna na cãnibato quena na mena caroaro ãña. Na catʉgooñabati wamerire cawatoa macá wamerire bairo na caĩrije na mena ame wada canamuqueticõaña. \v 2 To bairo tunu jĩcaarã Jesu ye quetire caroaro apiʉja majiquetibana, “Waibʉcʉ rire jã caʉgaata caroorije jã átiborã,” ĩ tʉgooñabanama. Aperã maca, “Ʉgarique nipetirije ʉga rotirique ã,” ĩ tʉgooñama naa. \v 3 To bairi nipetirijere caʉganucurã waibʉcʉ rire caʉgaquẽna macare, “Catʉgooña majiquẽna ãma,” nare na ĩ wada paiqueticõato. Tiere caʉgaquẽna maca, “Dio cʉ catʉjooquẽtiere áama,” na quena nare na ĩ wada paiqueticõato. Dio yarã anicõama, cʉ ye quetire canʉcʉbʉgorã aniri. To bairi nare na wada paiqueticõato. \v 4 Apeĩre capaabojaʉre, “Caroaro mʉ ʉpaʉre cʉ mʉ átibojaquẽjupa,” cʉ̃re mani ĩ majiquẽna. Cʉ ʉpaʉ jĩcaʉna ãmi, “Caroaro yʉre mʉ átibojayupa,” caĩ majii. O, “Caroaro yʉre mʉ átibojaquẽjupa,” caĩ majii ãmi cʉ ʉpaʉ. To bairona ã Jesu yarã quenare. “Caroaro yʉ átibojama,” o, “Caroaro yʉ átibojaquẽema,” jĩcaʉna ãmi mani Ʉpaʉ Jesu to bairo manire caĩ majii. Caroaro mani cáticõa aninucuro roque mani átinemo majimi mani Ʉpaʉ. \p \v 5 Jĩcaarã, “Ti rʉmʉ cãno Diore cáti nʉcʉbʉgope ã ape rʉmʉri netoro,” ĩ tʉgooñarãma. Aperã maca, “To cãnacã rʉmʉ jĩcaro cõona Diore cáti nʉcʉbʉgocõa aninucupe ã,” ĩma. To bairi mani nipetirã mani cátiere, “To bairo yʉ cáto cañuurije ã,” cariape mani caĩ majiri wame jetore cátipe ã. \v 6 “Jĩca rʉmʉ ape rʉmʉ netoro Diore cáti nʉcʉbʉgope ã,” caĩi ũcʉ Dio yʉ cátiere cʉ tʉjoato ĩi to bairona ĩimi. Apeĩ, “To cãnacã rʉmʉ jĩcaro cõona Diore cáti nʉcʉbʉgope ã,” caĩi ũcʉ cʉ quena Dio yʉ cátiere cʉ tʉjoato ĩi to bairona ĩimi. Apeĩ ʉgarique nipetirijere caʉgaʉ ũcʉ Diore tʉgooña nʉcʉbʉgori ʉgaʉmi. Ʉgari, “Caroaro yʉre mʉ jooyupa,” ĩimi Diore. Apeĩ waibʉcʉ rire caʉgaquẽcʉ ũcʉ to bairona Diore tʉgooña nʉcʉbʉgoʉ ʉgaquẽemi. Cʉ quena cʉ ʉgarique oteriquere, “Caroaro yʉre mʉ jooyupa,” ĩimi Diore. \p \v 7-8 Mani nipetirã mani Ʉpaʉ Jesu yarã aniri cʉ̃re canʉcʉbʉgoparã mani ã. To bairi catirãna mani majuuna mani cãnipere carotirã mee mani ã. Mani cabai yajipe quenare mani majuuna mani roti majiquẽe. Mani cabai yajiro bero quena Dio yarã aniri cʉ̃re cáti nʉcʉbʉgoparã mani ã. To bairi catirãna, o bai yajirã quena mani Ʉpaʉ Jesu yarã cʉ̃re canʉcʉbʉgoparã mani ã. \v 9 To bairona cʉ̃re mani canʉcʉbʉgoparore bairo ĩi manire cabai yajibojayupi Cristo. Cabero catunu catiyupi. Cabai yajiricarã Ʉpaʉ, cacatirã Ʉpaʉ quena anigʉ cabaiyupi Cristo. \p \v 10 Mʉja yarã Jesure canʉcʉbʉgorãre, “Rooro áama,” nare ĩ wada paiqueticõaña. “Catʉgooña majiquẽna ãma,” nare ĩ tʉjʉ requeticõaña. Mani nipetirã Dio tʉpʉ mani caejari paʉpʉ dope bairo mani cátajere tʉjʉ cõoñagʉmi Cristo. Nipetirã mani cátajere tʉjʉ majiri, “Caroa mʉja cápʉ́ o rooro mʉja cápʉ́,” manire ĩgʉmi topʉre. To bairi mʉja majuuna aperãre, “Rooro áama,” na ĩ buio bate wada paiqueticõaña. \v 11 Ocõo bairo ĩ ucarique ã Dio Wadariquepʉre: \q1 “Cariape majuu yʉ ĩ,” ĩmi mani Ʉpaʉ Dio cãnicõa aninucuʉ. “Camaja nipetirã yʉre áti nʉcʉbʉgori yʉ tʉna rʉpopatuapʉ ejacumugarãma. Nipetirã, ‘Mʉna mʉ ã Dio, caroaʉ, catutuaʉ majuu,’ yʉre ĩ nʉcʉbʉgogarãma,” ĩ ucarique ã. \m \v 12 Ti wame ucarica wame queti apirã mani maji. Mani cãno cõorena manire jeniñagʉmi Dio ati yepa ãnapʉ mani cátajere. \s1 No hagas tropezar a tu hermano \p \v 13 To bairi, “Dio cʉ catʉjooquẽtiere mʉ áa,” caame ĩ wada paiquetipe ã. Aperã mani yarã Jesure canʉcʉbʉgorã unare caroorije na cáto cátiqueticõape ã. \v 14 Mani Ʉpaʉ Jesucristo yaʉ aniri ocõo bairije yʉ ĩ maji: Ʉgarique jĩca wame uniere, “Caʉga rotiya manie ã,” ĩ majiña maa. Apeĩ maca jĩca wame ʉgariquere, “Dio cʉ catʉjooquẽtiere yʉ átiboʉ tiere yʉ caʉgaata,” ĩ tʉgooñaʉmi. To bairo caĩ tʉgooñaʉ aniri cariapena cabai buicʉcʉ aniboʉmi tiere cʉ caʉgaata. \v 15 Aperã na caʉga rotiquẽtiere mʉja caʉgaata apeĩ rooro cʉ catʉgooñaro mʉja átiborã. Cʉ̃re camaiquẽnare bairo mʉja aniborã. Cʉ quenare cʉ cabai yajibojayupi Cristo. To bairi apeye uniere mʉja caʉgagarije jʉgori apeĩ Cristore nʉcʉbʉgo janaremi ĩrã ʉgaqueticõaña. Cʉ mairã ʉgaqueticõaña. \v 16 “Yʉ cátaje cʉtie ñuubʉja,” ĩ majibana quena aperã, “Rooro áama,” yʉ ĩrema ĩrã tiere átiquẽja. \v 17 Mani Ʉpaʉ Dio ye macaje me ã mani ʉgarique, mani etirique macaje. Dio ye majuu me ã tiea. Ocõo bairije maca ã cʉ ye macaje majuu cʉ carotirije: Cariape átaje. Aperã mena caroaro ãnaje. Cʉ Espíritu Santo jʉgori mani cãni wariñuurije. Tie maca cañuu netorije majuu ã. \v 18 To bairije Jesucristo cʉ caboorije cánare, “Caroarã ãma,” na ĩ tʉjʉ wariñuʉmi Dio. To bairona, “Caroarã ãma,” na ĩ tʉjʉnucuma camaja aperã quena to bairo cátinucurãre. \p \v 19 To bairi caroa macare mani ána, aperã mena caroaro anigarã. Jesucristore mani caapiʉja nutuaparore bairo cátinemopa wamerire mani ána. \v 20 To bairi apeye uniere mʉja caʉgagarije jʉgori aperã Diore na canʉcʉbʉgo janaro roque na átiquẽja. Ʉgarique nipetiri wame caʉga rotirije ãno. To bairo to cãnibato quena apeĩ, “Tiere caʉgaquetipe ã,” caĩ tʉgooñaʉ ũcʉ tiere mʉja caʉgaro tʉjʉboʉmi. To bairi tiere yʉ caʉgaro tʉjʉri Diore nʉcʉbʉgo janaremi ĩrã ʉgaquẽja. \v 21 Apeĩ Cristore apiʉja janaremi ĩrã, “Tie mani caʉga rotiquẽtie ã,” cʉ caĩrijere caʉgaquetinucuparã mani ã. To bairona vino na caĩrije camecʉorije caetiquetipe ã. Noo apeye unie rooro cʉ cáto cátiquetipe ã manire. \v 22 “Diore caapiʉjarã aniri nipetiri wame ʉga rotirique ã jãre,” caĩ tʉgooñarã mʉja cãmata mʉja majuuna Dio jeto cʉ caapi majiro to bairona ĩ tʉgooñacõaña. Aperãre, “Nipetiri wame ʉga rotirique ã,” ĩ buio batericaro mano to bairona ĩ tʉgooñacõaña. Aperã mena tiere ame wada netoquẽja. “Dio cʉ catʉjʉro atiere yʉ cáto ñuubʉja,” cariape caĩ tʉgooña majii ũcʉ wariñuʉmi. \v 23 Apeĩ maca, “Dio cʉ catʉjʉro atiere yʉ caʉgaro ñuubʉja,” caĩ tʉgooña majiquẽcʉ ũcʉ bai buicʉcʉmi cʉ caʉgaata. “Tiere yʉ caʉgaro ñuuquẽto,” ĩ tʉgooñabacʉ quena tiere ʉgari bai buicʉcʉ baiimi cʉ̃a. To bairi noo cãniere mani cátie, “Tiere yʉ cáto ñuuquẽe,” ĩ tʉgooñabana quena ti wame mani cápata caroorije mani átiborã. \c 15 \s1 Agrada a tu prójimo, no a ti mismo \p \v 1 Jesucristo cʉ catʉjoorijere caroaro catʉgooña majirã maca aperãre wada paiquẽnana canʉcape ã. “Na catʉgooñari wame ñuuquẽe,” nare caĩ wada paiquetipe ã, Jesucristo yere caroaro catʉgooña majiquẽna macare. “To bairo cátiquetipe ã,” na caĩ tʉgooñari wamere mani quena cátiquetiparã mani ã, apiʉja janarema ĩrã. Mani majuuna mani cáti wariñuuri wame jetore cátiquetipe ã manire. \v 2 Aperã mani tʉ macana na catʉjʉ wariñuupe macare cátipe ã. Cristore seetobʉja na apiʉjanemoato ĩrã na catʉjoorije macare mani ána. \v 3 Cristo cʉ quena cʉ majuuna cʉ cáti wariñuuri wame cátiquẽjupi, manire popiye tamʉobojaʉ. Ocõo bairo ĩ ucarique ã Dio ye quetire ucarica pũuripʉ Cristo cʉ Pacʉre cʉ caĩriquere: “Mʉre caĩ tutirã rooro mʉre na caĩ eperije nipetirije yʉrena rooro ĩ eperã ĩma.” \v 4 Tirʉmʉpʉ Dio ye queti ucarique nipetirijere cacũñupi Dio, tiere caroaro camaja na majiato ĩi. To bairi tie quetire majirã, “Dio, ‘To bairo mʉjaare yʉ átibojagʉ,’ cʉ caĩrique cõo mani átibojagʉmi,” mani ĩ tʉgooña wariñuu ani maji. To bairo ĩ tʉgooña majiri, mani nʉca maji, popiye manire to cabaibato quena. \v 5 Popiye manire cabairije to cãnibato quena mani canʉca majiro áami Dio. Mani catʉgooña ocabʉtiro áami Dio. To bairi Jesucristo cʉ caboorore bairo mʉja quenare caroaro mʉja caame jʉgo ãno, jĩcarore bairo mʉja cãno roque mʉjaare cʉ átibojaato. \v 6 To bairi jĩcaro mena tʉgooñari Dio mani Ʉpaʉ Jesu Pacʉre, “Mʉ ñuu majuucõa,” cʉ̃re mʉja ĩ wariñuugarã mʉja quena. \s1 El evangelio es anunciado a los que no son judíos \p \v 7 To bairi, “Jã mena macana ãña,” ĩña aperã Jesucristore caapiʉjarãre. “Yʉ mena macana ãña,” manire caĩñupi Jesucristo quena. To bairo cʉ caĩricarore bairona caroaro ĩña mʉja quena aperã Jesucristore caapiʉjarãre. To bairo caroaro mʉja caĩ nʉcʉbʉgoro tʉjʉrã aperã cariape, “Caroaro áami Dio,” caĩ nʉcʉbʉgorã anigarãma na quena. \v 8 Judío majare na átinemoʉ acʉ́ cabaiyupi Cristo, yʉ ĩ. Jã ñicʉ jãare Dio nare cʉ cabuioricarore bairona cájupi Dio, Cristore cʉ joʉ. To bairi Dio, “ ‘Caroaro yʉ átibojagʉ,’ cʉ caĩrique cõo cariape cáti maji peoʉ ãmi,” mani ĩ maji. To bairo mani caĩ majiparore bairo ĩi cájupi Dio. \v 9 Aperã judío maja cãniquẽna, “Caroaro mani bopaca tʉjʉri caroaro manire átibojami Dio,” ĩ majima. To bairi wame na quena na caĩ majiparore bairo ĩi cájupi Dio, Cristore joʉ. To bairona ĩ ucarique ã Diore Cristo cʉ caĩrica wame: \q1 Aperã tʉpʉ judío maja cãniquẽna na cãnopʉ, “Caroaʉ majuu ãmi Dio,” mʉre yʉ ĩgʉ. “Mʉre nʉcʉbʉgori mʉre yʉ ĩ wariñuu bajagʉ,” Cristo Diore cʉ caĩrique caucayupa tirʉmʉpʉ macana. \m \v 10 Ape wame quenare ocõo bairo ĩ ucarique ã: \q1 Judío maja aniquetibana quena Dio yarã judío maja menare wariñuuña mʉja quena. \m \v 11 Ape wame tunu ocõo bairo ĩ ucarique ã: \q1 Judío maja cãniquẽna, nipetiri poari macana, “Caroaʉ majuu ãmi Dio,” mʉre na ĩ wariñuu bajaato. \m \v 12 Ape wame Isaía quena caucayupi ocõo bairi wamere: \q1 Buiagʉmi jĩcaʉ Isaí pãrami. Judío maja cãniquẽna quenare carotii anigʉmi. Cʉ̃re apiʉjari, “Caroaro mani átibojagʉmi,” ĩ tʉgooñagarãma judío maja cãniquẽna. \p \v 13 Dio caroaro manire cʉ cátibojapere tʉgooñari mʉja tʉgooña wariñuu maji. To bairi caroa ani wariñuurique mʉjaare cʉ joato Dio cʉ̃re caapiʉjarã mʉja cãno. Cʉ Espíritu Santo mʉjaare cʉ átinemoato, “Caroaro manire átibojagʉmi,” netobʉjaro mʉja caĩ tʉgooña majiparore bairo ĩi. \p \v 14 Yʉ yarã, mʉja cãniere ocõo bairo caroaro yʉ maji: Caroaro cána mʉja ã. Jesucristo yere caroaro camajirã mʉja ã. To bairo cãna aniri caroaro mʉja ame buio maji mʉja cãnipere. \v 15-16 To bairo caroaro mʉja cabaibato quena tutuaro mena mʉjaare yʉ uca queti joo, mʉjaare buiori. Na caapiriquere na majiritiqueticõato ĩi to bairona mʉjaare yʉ buio atiere. Dio yʉre mai tʉjʉri yʉ cacũwĩ judío maja cãniquẽnare Jesucristo ye quetire cabuiopaʉre. Judío maja cãniquẽna mʉja una na quena na apiʉjaato ĩi to bairona yʉ cacũwĩ. To bairi cʉ̃re mʉja caapiʉjaro mʉja tʉjʉ wariñuugʉmi Dio. Mʉja tʉjʉ wariñuuri cʉ Espíritu Santo jʉgori caroarã cʉ yarãre mʉja cũgʉmi Dio mʉja quenare. Aperã quenare mʉjaare bairo cãna judío maja cãniquẽnare cʉ yarã na cũgʉmi Dio yua. \p \v 17 Jesucristo yʉre cʉ cátinemoro mena Dio yʉre cʉ cáti rotiriquere caroaro yʉ áa. To bairi caroaro yʉ tʉgooña yʉ ye paariquere judío maja cãniquẽnare yʉ cabuiorijere. \v 18-19 Cristo yʉ mena cʉ cátaje jetore mʉjaare yʉ buionucu. Caroaro na cátibojayupi Cristo judío maja cãniquẽna quenare cʉ ye quetire yʉ cabuiorijere na caapiʉjaro. Jesucristo yʉre cʉ cátinemorije mena yʉ cabuionucuwʉ, caroa macajere yʉ cátinucuwʉ. Espíritu Santo cʉ catutuarijere cáti iñoowĩ camajare apeye unie tʉjʉ acʉarica wamerire. To bairi yʉ jʉgori tiere Dio nare cʉ cáti iñoori wameri tʉjʉrã caapiʉjawã judío maja cãniquẽna. Cristo ye quetire buio peocõari yʉ cabuio teña jʉgowʉ Jerusalẽpʉ. Buio teña nutua, nipetiropʉ Ilírico cawamecʉtopʉ yʉ cabuio nutua ejoowʉ. \v 20 Cristo ye quetire camaja tiere mai caapiñaquẽna tʉpʉ yʉ cabuionucuwʉ. Tiere mere camajirã tʉpʉ, aperã mere na cabuioricaropʉre yʉ cabuionemogaquẽpʉ. \v 21 To bairona yʉ cáti nutuatiere Dio Wadariquepʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: \q1 Cʉ ye quetire camajiquẽnare na ĩ buiogarãma. Tiere nare na caĩ buioro apirã caroaro api majigarãma cajʉgoye caapiñaquetana anibana quena, ĩ ucarique ã. \s1 Pablo piensa ir a Roma \p \v 22 Jesu ye quetire caapiquetinucuricarã tʉpʉ capee macaripʉ buio teñanucubacʉ mʉja tʉpʉ yʉ cáaá majiquẽpʉ mai. Capee niri seeto mʉja tʉpʉ aágabacʉ quena yʉ cáaá majiquẽpʉ. \v 23 Yucʉra yua ati macaripʉ yʉ buio teña yaparowʉ. To bairi mʉja tʉpʉ yʉ aágʉ yoaro majuu capee cʉmari mʉja tʉpʉ seeto cáaáganucubaepaʉ aniri. \v 24 Españapʉ yʉ aágʉ. Topʉ aácʉ mʉjaare yʉ tʉjʉ neto aágʉ. Mʉjaare tʉjʉʉ, jĩca yʉteacã mʉja tʉpʉ yʉ cãni wariñuuro bero Españapʉ yʉ caneto aápere yʉre mʉja átinemogarã. \v 25 Topʉ cáaápaʉ anibacʉ quena yucʉacã Jerusalẽpʉ aácʉ yʉ áa mai. Topʉ cãna Jesure caapiʉjarãre átinemoʉ niyeru nare yʉ joogʉ. Macedonia macana, Acaya macana yʉre na cajee aá rotirijere na yʉ jee aá joobojagʉ Jerusalén macanare. \v 26-27 Macedonia macana, Acaya macana judío maja cãniquẽna, “Jerusalẽpʉ cãna judío majare Jesure caapiʉjarãre nare cátinemoparã mani ã cabopacoorãre,” caĩ tʉgooñañupa. To bairo tʉgooñari niyeru cajeni neoñupa, na átinemogarã. To bairo na cátaje ñuu majuucõañupa. Judío maja Dio ye macajere na cabuio jʉgoyupa judío maja cãniquẽna macare. To bairi na cátiboja jʉgorique wapayerãre bairona áama Macedonia macana, Acaya macana niyeru nare na cajooro cabopacoorãre judío majare. Tie niyeru na cajeni neoriquere na joobojagʉ Jerusalẽpʉ aácʉ yʉ áa mai. \v 28 Tie niyeru na cajeni neoriquere Jerusalén macanare na joo yaparoʉ, Españapʉ aácʉ mʉjaare yʉ tʉjʉ neto aágʉ. \v 29 Mʉja tʉpʉ ejaʉ caroa macaje Cristo yere mʉjaare yʉ buiogʉ. To bairo yʉ cabuioro apirã seeto mʉja api wariñuugarã. Tie jʉgori caroaro ani wariñuuriquere mʉja joogʉmi Cristo yua. \p \v 30 Yʉ yarã, mani Ʉpaʉ Jesucristore canʉcʉbʉgorã mʉja ã mʉja quena. Espíritu Santo jʉgori caame mairã mʉja ã. To bairo cãna aniri seeto Diore yʉ jenibojaya yʉ cabaipere. \v 31 Judea yepapʉ cãna Jesure caapiʉjaquẽna rooro yʉre na átiqueticõato ĩrã, Diore yʉ jenibojaya. Jesucristore caapiʉjarãre niyeru nare yʉ cajee aátiere tʉjʉri na ani wariñuato ĩrã Diore jeniya. \v 32 To bairo Diore yʉre mʉja cajenibojaro wariñuurique mena mʉjaare yʉ tʉjʉ aágʉ Dio cʉ cabooata. To bairi mʉjaare tʉjʉ ejaʉ caroaro yʉ yerijã tʉjʉ ani wariñuugʉ mʉja tʉpʉ. To bairo yʉ cabaiparore bairo ĩrã Diore yʉ jenibojaya. \v 33 Dio caroa ani yerijã wariñuuriquere cajoʉ nipetirã mʉja mena cʉ anicõato. Amén. \c 16 \s1 Saludos personales \p \v 1 Mani yao Febe cawamecʉcore mʉja tʉpʉ co yʉ joo. Jesucristore caapiʉjarã Sencrea cawamecʉti macapʉ cãnare cátinemoo ãmo Febe. \v 2 Capãarãre na cátinemoo ãmo. Yʉ quenare yʉ cátinemowõ. To bairi mʉjaa mani Ʉpaʉ Jesucristore caapiʉjarã caroaro mʉja tʉpʉ co ani rotiya co caejaro. To bairona Jesucristore caapiʉjarãre na caĩ nʉcʉbʉgope ã. Co caboori wamere co átinemoña. \p \v 3 Aquila, cʉ nʉmo Prisila mena na ñuato. Na ya paʉpʉ Jesucristo ye quetire yʉ cabuio teñaro yʉre cátinemorã cãma. \v 4 Aperã yʉre na cajĩagaro yʉre cátinemowã. To bairo yʉre na cátinemoro tʉjʉrã na quenare na cajĩacõaboyupa aperã. To bairi, “Caroaro Pablore mʉja cájupa,” na ĩña. Aperã judío maja cãniquẽna Jesucristore caapiʉjarã cãni poari macana nipetirã na quena, “Caroaro mʉja cájupa,” Aquilare, Prisilare na ĩ jooma. \v 5 Aquila, Prisila ya wiipʉ Jesucristore caapiʉjarã caneñaponucurã na quena na ñuato. Apeĩ yʉ camaii Epeneto cʉ ñuato. Cʉna ãmi Acayapʉ Cristo ye quetire caapiʉja nʉcʉbʉgo jʉgoricʉ. \v 6 Co ñuato María quena. Pairo majuu mʉja tʉpʉ ãcopʉ cátinemoñupo Dio ye macajere. \v 7 Yʉ ya maca macana Andrónico, Junias na ñuato. Na quena atopʉ presopʉ cajoo ecooricarã cãma. Yʉ jʉgoye Cristore caapiʉjayupa. Jesu cʉ cabue jʉgoricarã, “Andrónico, Junias caroaro majuu átinucuma,” na ĩ nʉcʉbʉgonucuma. \p \v 8 Apeĩ mani Ʉpaʉ Jesure caapiʉjaʉ Amplia cʉ ñuato. Cʉ quena yʉ camaii ãmi. \v 9 Apeĩ mani mena Jesucristo ye quetire cabuionemoʉ Urbano cʉ ñuato. Apeĩ yʉ camaii Estaqui cʉ ñuato. \v 10 Apeles quena cʉ ñuato. Nipetirije caroaro cʉ cátie tʉjʉri, “Caroaro Cristore caapiʉjaʉ ãmi,” cʉ̃re mani ĩ maji. Aristóbulo, cʉ ya wii macana na ñuato. \v 11 Yʉ yaʉ Herodión cʉ ñuato. Narsiso, cʉ ya wii macana mani Ʉpaʉ Jesure caapiʉjarã na ñuato. \v 12 Trifena, Trifosa na quena na ñuato. Na romiri pʉgarã mani Ʉpaʉ Jesu yere paanucuma. Apeo mani camaio Pérsida co ñuato. Co quena seeto mani Ʉpaʉ Jesucristo yere paanucumo. \v 13 Rufo cʉ ñuato. Mani Ʉpaʉ Jesure caapiʉja netoʉ ãmi cʉ̃a. Cʉ paco quena co ñuato. Yʉ pacore bairona yʉ catʉjʉo ãmo. \v 14 Asíncrito, Flegonte, Ermas, Patróba, Herme, aperã Jesure caapiʉjarã na mena cãna na ñuato. \v 15 Aperã Filólogo, Julia mena, apeĩ Nereo cʉ baio mena, Olimpa, aperã Jesure caapiʉjarã nipetirã na mena cãna na ñuato. \p \v 16 Caroaro ame mairique mena ame ñuu rotiri, ame tʉjʉnucuña. Jesure caapiʉjarã nipetiri poa macana ñuu roti jooma. \p \v 17 Yʉ yarã, apeye mʉjaare yʉ buiopa. Ãnama jĩcaarã mʉja caricawati tʉgooñaro, mʉja caame wada netoro, mʉja carooye tuaro cátigarã. Nemoona Jesu ye quetire aperã cariape mʉjaare na cabuioriquere bairo buioquẽema. Ricati maca buioma. To bairo cãnare caroaro na tʉjʉ majiña. Na apiʉjaqueticõaña. Na bapa cʉtiqueticõaña. \v 18 Mani Ʉpaʉ Jesucristo yere cána me ãma naa. Na majuuna caroorije na cátigarije macare cána ãma. Caroaro api tʉjooriquere ĩtori, caroaro caapi majiquẽnare na macare na caapiʉjaro ánama. \v 19 Mʉja maca caroaro Jesu cʉ caboorije cána mʉja ã. To bairo caroaro mʉja cáti aniere majima aperã Jesure caapiʉjarã nipetirã. To bairi seeto mʉjaare yʉ tʉgooña wariñuu. Caroa macaje jetore mʉja cáti majipere yʉ boo. Caroorije macare mʉja cátiquẽto yʉ boo. \v 20 Caroa ani yerijã wariñuuriquere cajoʉ ãmi Dio. Petoacã bero caroorije ʉpaʉ Satanáre mʉja canetoro átigʉmi, cʉ macare cʉ carooye tuaro mʉja átibojagʉmi Dio. Mani Ʉpaʉ Jesu caroare mʉjaare cʉ joato. \p \v 21 Ñuu rotimi Timoteo. Yʉ mena Jesu ye quetire cabuio teñanemoʉ ãmi. Yʉ ya maca macana Lucio, Jasón, Sosípate ñuu rotima na quena. \p \v 22 Yʉ Tersio, Pablo cʉ caĩ uca rotiro cʉ yʉ ucaboja ati pũurore. Yʉ quena mani Ʉpaʉ Jesure caapi nʉcʉbʉgoʉ aniri mʉjaare yʉ ñuu roti joo. \p \v 23 Gayo ñuu rotimi. Cʉ ya wiipʉ yʉ ã, yʉre cʉ cãni rotiro. Atopʉ cʉ ya wiipʉ neñaponucuma Jesure caapi nʉcʉbʉgorã. Erasto ati maca ʉparã ye niyerure cacotebojaʉ ñuu rotimi cʉ quena. Mani yaʉ Jesure caapiʉjaʉ Cuarto ñuu rotimi cʉ quena. \p \v 24 Mani Ʉpaʉ Jesucristo caroaro mʉjaare nipetirãre cʉ átibojaato. \s1 Alabanza final \p \v 25-26 Diore caroaro wariñuuriquere cʉ̃re mani joorã. Jesucristo ye quetire, caroa quetire yʉ cabuiorijere mʉja caapiʉja netoro mʉja áti majimi Dio. Nemoopʉre tie quetire buioriquere catʉgooña majiña manibajupa. Ati yʉteapʉre Dio ye quetire cabuioricarã tirʉmʉpʉ macana na caucarique jʉgori majirique ã yua. Dio cacaticõa aninucuʉ maca to bairona na cabuio rotiyupi. Yʉ quena Pablo tie quetire yʉ buionucu. Nipetiri yepa macana tie quetire na majiato ĩi cʉ yarãre na cabuio rotiyupi Dio. To bairo tie quetire na canʉcʉbʉgoro, cʉ caboorije na cáto boʉ cʉ ye quetire yʉ cabuio rotiwĩ Dio yʉ quenare. \p \v 27 Jĩcaʉna ãmi Dio nipetirijere camajii. To bairi cʉ̃re mani wariñuu nʉcʉbʉgocõa aninucugarã, Jesucristo yarã aniri. Amén. \p To cõona ã.