\id MRK - Tatuyo NT [tav] -Colombia 2009 (DBL -2014) \h SAN MARCOS \toc1 El Santo Evangelio Según San Marcos \toc2 Marcos \toc3 Mr \mt2 EL SANTO EVANGELIO SEGÚN \mt1 SAN MARCOS \c 1 \s1 Juan el Bautista predica en el desierto \r (Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28) \p \v 1 Jesucristo Dio Macʉ ye queti caroa queti ocõo bairo cãni jʉgoyupa. \v 2 Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye queti buiori majocʉ Isaía cawamecʉcʉ ocõo bairo caĩ ucayupi Jesucristo ati yepapʉre cʉ cáatípere: \q1 Camajare na canetoo catiopaʉ majuu cʉ jʉgoye yʉ joogʉ apeĩre yʉ ye quetire cabuio jʉgoyeyepaʉre. Cʉna anigʉmi camaja na yerire caroaro catʉgooña quenoo yuu rotii. \q1 \v 3 Jĩcaʉ cayucʉ mani yepapʉre camaja manopʉ awaja tʉjʉnucu teñagʉmi. Ocõo bairo ĩ buiogʉmi cʉ tʉpʉ caejarãre: “Caroaro quenoo yuuya mʉja yerire, cariape tʉgooñari mani Ʉpaʉ cʉ cáatíparo jʉgoye. Caroa macare ája,” caĩ ucayupi Isaía, Juan cʉ cabaipere Dio cʉ̃re cʉ caĩ rotiriquere. \p \v 4 To bairi Juan cayucʉ mani yepapʉre ãcʉ ocõo bairo na caĩñupʉ camajare: \p —Caroorije mʉja cátinucurijere jʉtiritiri mʉja yeri wajoaya. Coje rericarore bairo caroorije jã cátiere Dio cʉ majirioato ĩrã bautisa rotiya, na caĩñupʉ Juan. \p \v 5 Capãarã ti yepapʉ Judeapʉ macana, Jerusalén macana quena capãarã camaja Juan cʉ cabuiorijere caapirã aájuparã. Caroorije na cátajere jʉtiriti, “Caroorije cána jã ã,” Diore na caĩro Jordán cawamecʉti yapʉ na cabautisayupʉ Juan. \p \v 6 Cʉ jutiiro waibʉcʉrã cameyo cawamecʉna poa mena juarica wʉ cajañanucuñupʉ Juan. Cʉ wẽarica wẽ waibʉcʉ ajero wẽ cãñupe. To bairi diroare, ñimiare ʉga, beroa ocore caetinucuñupʉ Juan. \v 7 Camajare ocõo bairo na caĩ buionucuñupʉ Juan: \p —Yʉ bero apeĩ yʉ netoro cãni majuʉ atígʉmi. Cʉ̃re bairo cabaii mee yʉ ã. Cawatoa macacʉ, paa coteri majocʉre bairona yʉ ã. \v 8 Oco mena cabautisaʉ yʉ ã yʉa. Cʉ maca Espíritu Santore mʉja joogʉmi cʉ̃re caboorãre. Cʉ̃ Espíritu Santore joʉ, oco mena coje majuuricarore bairo mʉja átigʉmi, caroorije mʉja cátiere rei. \s1 El bautismo de Jesús \r (Mt 3.13-17; Lc 3.21-22) \p \v 9 Juan camajare cʉ cabautisari rʉmʉrina Jesu quena Galilea yepa Nasaré macapʉ cãnacʉ Jordán cawamecʉti ya Juan tʉpʉ caejayupʉ Jesu. Topʉ cʉ caejaro cʉ cabautisayupʉ Juan. \v 10 Cʉ cabautisaro bero Jesu camaa nʉcañupʉ ti ya tʉjaro. Maanʉca, ʉmʉrecoo jope capãro catʉjʉyupʉ Jesu. Cʉ catʉjʉro buare bairo bauʉ Espíritu Santo carui ajupʉ Jesu bui. \v 11 To bairo cʉ cabairi paʉna ʉmʉrecoopʉ cʉ Pacʉ cʉ cawadarijere caapiyupʉ Jesu: \p —Yʉ Macʉ, yʉ camai netoʉ majuu mʉ ã. Seeto mʉ yʉ tʉjʉ wariñuu, cʉ caĩñupʉ Dio Jesure. \s1 Tentación de Jesús \r (Mt 4.1-11; Lc 4.1-13) \p \v 12 Jesure Juan cʉ cabautisaricaro bero nemoona Espíritu Santo cʉ cane aájupʉ cayucʉ mani yepa, camaja manopʉ yua. \v 13 Jesu topʉre cuarenta rʉmʉri majuu cãñupʉ. Waibʉcʉrã cauwarã watoapʉ cãñupʉ. Topʉ Jesu cʉ cãno Sataná maca ¿Diore cʉ bai netoo nʉcabocʉti? ĩi ricati wame caroori wamere cʉ cáti rotibajupʉ. Jesure Sataná to bairo cʉ caĩ wadajãrona Dio tʉ macana cʉ cacotera ejayuparã ángel maja Jesure. \s1 Jesús comienza su trabajo en Galilea \r (Mt 4.12-17; Lc 4.14-15) \p \v 14 Cabero ʉpaʉ Herode Juan camajare bautisari majocʉre presopʉ cʉ cajõoñupʉ. Juan presopʉ cʉ cãnitoye Jesu Galilea yepapʉ cáaájupʉ tunu, Dio ye quetire buio teñaʉ aácʉ. \v 15 Ocõo bairo caĩ buio teñañupʉ: \p —Mere ejatʉgami mʉja tʉpʉre yoaro mʉja cayuuricʉ. Yucʉacãna mere Ʉpaʉ jãagʉmi. To bairi caroorije mʉja cátinucurijere jʉtiritiri mʉja catʉgooñarijere wajoaya. Dio camajare na netoo catiogʉmi ĩriquere api nʉcʉbʉgoya, caĩ buio teñañupʉ. \s1 Jesús llama a cuatro pescadores \r (Mt 4.18-22; Lc 5.1-11) \p \v 16 Cabero Jesu Galilea cawamecʉti ra ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ cáaáteñañupʉ. Ti ra tʉjaro aáteñaʉ topʉ Simón, apeĩ cʉ bai André na cabʉga ejayupʉ. Wai wajari maja cãñuparã naa. To bairi Jesu na tʉpʉ cʉ caejari paʉna bapire caroca ñuañuparã ti rapʉre. \v 17 To bairo na cáto tʉjʉʉ: \p —Jitá yʉ mena, na caĩñupʉ Jesu. —Caroaro mʉja wai waja maji. Yucʉra yʉ mena aána camajare Dio ye quetire mʉja buio majigarã. To bairo mʉja caĩ buiorijere apirã na quena Diore caapiʉjarã anigarãma, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 18 To bairo cʉ caĩrijere apirã nemoona na bapi yucʉre piti cũ, Jesu mena cáaácoajuparã. \p \v 19 Jesu petoacã aánemoʉ pʉgarãre na cabʉga ejayupʉ. Sebedeo punaare Jacobo, cʉ bai Juan jãare na cabʉga ejayupʉ. Bapi yucʉ cawooriquere jia quenoorã cumuapʉ cáti jañañuparã. \v 20 Na quenare na capiyupʉ Jesu. To bairo na cʉ caĩ piro apiri na pacʉ Sebedeore, cʉ paari majare na cáaáweoyuparã, Jesu mena aána yua. \s1 Un hombre que tenía un espíritu malo \r (Lc 4.31-37) \p \v 21 Cabero Capernaum cawamecʉti macapʉ caejayupʉ Jesu cʉ buerã mena. Sábado cãno judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno na caneñaponucuri wiipʉ cajãa ejayupʉ Jesu. Ti wiipʉ jãa ejaʉ ti wiipʉ cãnare na cabuio jʉgoyupʉ Dio ye quetire. \v 22 Jesu cʉ cabuiorijere apirã api wariñuubana quena caapi acʉacoajuparã, caroaro camaji netoʉ ãmi ĩrã. Nare cabuionucurãre bairo na cabuioquẽjupʉ Jesu maca. \v 23 Ti wii na caneñapori wiipʉ jĩcaʉ cawãti jãa ecooricʉ cãñupʉ. Ocõo bairo caĩ awajayupʉ: \p \v 24 —¡Jesu, Nasaré macacʉ! ¡Jã patowãcooqueticõaña! ¿Jãre rei acʉ́ mʉ bairi? Mʉ yʉ tʉjʉ maji. Dio cʉ cajooricʉna mʉ ã mʉa, caroorije cátiquẽcʉ. Cañuu netoʉ majuu mʉ ã, cʉ caĩ awajayupʉ cawãti jãa ecooricʉ. \p \v 25 To bairo cʉ caĩ awajaro apii Jesu wãti camajocʉpʉre cajañaʉre cʉ tutii ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —¡Janacoacʉja! To cõona buti aácʉja, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 26 To bairo Jesu cʉ caĩrona wãti camajocʉpʉre cãcʉ cʉ cayugui mecʉ riañao joroque cʉ cájupʉ. To bairo cʉ áti, seeto majuu caawajacoa buti aájupʉ yua. \v 27 To bairo cʉ cabairo tʉjʉrã ti wiipʉ caneñaporã catʉjʉ acʉacoajuparã. Tʉjʉ acʉa, na majuuna caame jeniñañuparã: \p —¿Ñee unie to ãti ati wame cʉ cawama buerije? Wãtia camajapʉre cajañarã quenare na buu recõami. Na cʉ cabuti rotirona buticoapa, caame ĩñuparã. \p \v 28 To bairi yoaro mee Jesu cʉ cãnie quetire Galilea yepa macana caqueti api peticoajuparã. \s1 Jesús sana a la suegra de Simón Pedro \r (Mt 8.14-15; Lc 4.38-39) \p \v 29 Jesu neñaporica wiipʉ butiri bero Simón, André jãa ya wiipʉre caejayuparã Jacobo, Juan, Jesu jãa. \v 30 Ti wiipʉre Simón mañico bʉgoye riao cájupo. Jesure, “Riao áamo,” cʉ caĩ buioyuparã. \v 31 Jesu to bairo na caĩro apii co catʉjʉ jãajupʉ. Jãa, co wamopʉ ñe, co catʉ̃ga wamʉo nʉcoñupʉ. To bairo cʉ cátona nemoo bʉgoye cajanacoajupe. To bairi catí wamʉnʉca, nare caʉgarique peobojayupo yua. \s1 Jesús sana a muchos enfermos \r (Mt 8.16-17; Lc 4.40-41) \p \v 32 Muipu cʉ caroca jãaro bero canaiori paʉ bero cãno camaja nipetirã cariaye cʉnare, cawãtiacʉna quenare na cajee ejayuparã Jesu tʉpʉre. \v 33 To bairi nipetirã ti maca macana jope tʉpʉ caneñapoyuparã. \v 34 To bairo na caneñaporo tʉjʉʉ capãarã cariarãre na cariaye cʉtiere na canetoobojayupʉ Jesu. Ricati wameri jeto na cariaye cʉtiere na cacatioyupʉ. Cawãtia jañarã quenare na canetooñupʉ Jesu. Wãtiare na buu rei na cawada rotiquẽjupʉ, Dio Macʉ yʉ cãniere camajare na ĩqueticõato ĩi. \s1 Jesús predica en Galilea \r (Lc 4.42-44) \p \v 35 Ape rʉmʉ cabujuparo jʉgoye Jesu yopi, ti maca tʉjaro camaja manopʉ Diore cajenii aájupʉ. \v 36 Cabero Simón, aperã cʉ mena macana mena Jesure camacara aájuparã. \v 37 Cʉ̃re bʉga ejarã, ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Camaja nipetirã mʉre macarã áama, cʉ caĩñuparã. \p \v 38 To bairo na caĩro: \p —Jitá apero catʉacã cãni macaripʉ. Topʉ quenare yʉ ye quetire na yʉ buiogʉ. Tierena buio teñaʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́ ati yepapʉre, caĩñupʉ Jesu. \p \v 39 To bairi Jesu nipetiro Galilea yepapʉ camaja na caneñaponucuri wiiripʉ na cabuio teñanucuñupʉ. Cawãtia cʉnare na carebojanucuñupʉ. \s1 Jesús sana a un leproso \r (Mt 8.1-4; Lc 5.12-16) \p \v 40 Jesu Galileapʉ cʉ cãno jĩcaʉ camajocʉ carupaʉ ajeri boaʉ Jesu tʉpʉ caejayupʉ. Cʉ tʉ eja, rʉpopatua mena tuatu ejacumuri ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesure: \p —Yʉ carupaʉ ajero boarijere yʉ mʉ canetoogaata mʉ netoo maji. \p \v 41 Jesu cʉ bopacoo tʉjʉʉ cʉ pañari ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Mʉre yʉ netoogʉ. To cõona mʉ caboarije mʉre yaticoagaro. \p \v 42 To bairo cʉ caĩrona cʉ caboabataje nemoona cayati peticoajupe yua. Carupaʉ boaquẽcʉ cãñupʉ yua. \v 43 Cabero Jesu, caroaro mena aácʉja ĩi, cariape cʉ caĩ buioyupʉ: \p \v 44 —Aperãre mʉre yʉ canetoorijere na buioquẽja mai. Cariapena aácoacʉja Dio wii macacʉ sacerdote majocʉ tʉpʉ. Aá, mʉ cacami boariquere cayatirijere cʉ iñooña. Cʉ majuuna tʉjʉʉ, “Yati peticoajupa,” ĩgʉmi. To bairo mʉre cʉ caĩro bero Diore mʉ canʉcʉbʉgorijere iñoori waibʉcʉ mʉ cajoe buje mʉgopaʉre cʉ mʉ joogʉ sacerdote majocʉre, Moisé cʉ carotiricarore bairona. To bairo mʉ cáto camaja nipetirã majigarãma mʉ cacami yatirijere. \p \v 45 To bairo Jesu cʉ caĩriquere cátiquẽjupʉ cacami boaricʉ. Átiquẽcʉna aá, nemoona camaja nipetirãre na cabuio bate peocõañupʉ. To bairi Jesu camaja capãarã na cãni macaripʉre caeja majiquẽjupʉ yua. Ti macari tʉjaropʉna cáaáteñañupʉ Jesu camaja capãarã na camanopʉ. Macaripʉ cʉ cãniquetibato quena camaja capãarã nipetiro macana Jesure cʉ catʉjʉrã ejanucuñuparã. \c 2 \s1 Jesús sana a un paralítico \r (Mt 9.1-8; Lc 5.17-26) \p \v 1 Capee rʉmʉri bero meena carupaʉ ajeri boaʉre cʉ cacatioricaro beroacãna Capernaupʉ catunu aájupʉ Jesu tunu. Topʉ cʉ cãno aperã, “Ti wiipʉ ãcʉmi,” caĩ majiñuparã. \v 2 To bairi nemoo camaja capãarã Jesu tʉpʉ caneñañuparã. Capãarã majuu na caneñaro ti wii cajira netocoajupe. To bairi jope tʉpʉ quenare cajiracoajuparã. To bairi cʉ ye quetire na cabuioyupʉ. \v 3 To bairi cʉ caĩ buio ani paʉna Jesu tʉpʉ jĩcaʉ cáaá majiquẽcʉre bapari cãnacãʉ caʉmʉa cariaʉre yo nericaro mena cʉ cayo ne ejayuparã. \v 4 Jesu tʉacã capãarã majuu camaja na cãno Jesu tʉpʉre cajãa eja majiquẽjuparã. Jãa eja majiquetibana wii buipʉ wamʉ aá, Jesu cʉ catʉjʉnucuro bui majuu jĩca ope cajee weyuparã. Ti opepʉ cáaá majiquẽcʉre cʉ̃re na cayo neata yeje menana cayo ruio jooyuparã. \v 5 To bairo cʉ̃re na cayo ruio jooro tʉjʉʉ, “Caroaro yʉre catʉgooña nʉcʉbʉgorã ãnama,” caĩ majiñupʉ Jesu. To bairo ĩ majiri: \p —Yʉ yaʉ, caroorije mʉ cátajere mʉ yʉ majiriobojacõa, cʉ caĩñupʉ. \p \v 6 To bairo cʉ̃re cʉ caĩro apirã topʉ caruirã Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere cabueri maja ocõo bairo caĩ tʉgooñañuparã: \v 7 “¿Nope ĩi ani to bairo cʉ ĩti? Diore rooro ĩmi. Dio jĩcaʉna ãmi caroorije átajere camajiritio majii,” caĩ tʉgooñañuparã. \v 8 Jesu to bairo na caĩ tʉgooñarijere tʉjʉ majiri ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —¿Nope ĩrã to bairo yʉre mʉja ĩ tʉgooñati? \v 9-10 —Cáaá majiquẽcʉre, “Caroorije mʉ cátajere majiritioʉ yʉ áa,” cʉ yʉ caĩro, “Jocʉna ĩmi,” mʉja ĩrã. “Wamʉnʉcacoa aácʉja,” cʉ yʉ caĩata cʉ riaye to canetoro yʉ catutuarijere mʉja tʉjʉ majigarã. To bairi mʉja catʉjʉro cʉ riayere yʉ netoogʉ. Cʉ yʉ canetooro camaja caroorije na cátajere na yʉ camajiritioboja majirije quenare mʉja tʉjʉ majigarã. “Dio Macʉ camaja tʉpʉ cʉ cajooricʉ caroorije camaja na cátajere na majiritioboja majimi,” yʉre mʉja caĩ majiparore bairo ĩi, cʉ yʉ netoogʉ, na caĩñupʉ Jesu. \p To bairo na ĩi, cáaá majiquẽcʉre ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p \v 11 —Wamʉnʉcaña, mʉ cuñaricarore tune ne, mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja, mʉre yʉ ĩ, cʉ caĩñupʉ. \p \v 12 To bairo cʉ̃re cʉ caĩrona cáaá majiquetibatacʉ cawamʉ nʉcañupʉ. Wamʉnʉca, cʉ cuñaricarore tune, camaja nipetiro na catʉjʉro cáaácoajupʉ. To bairo cʉ cabairo camaja nipetiro catʉjʉ acʉacoajuparã. Tʉjʉ acʉari Diore cʉ ĩ nʉcʉbʉgorã ocõo bairo caĩñuparã: \p —To bairije catʉjʉya maninucuwʉ, caame ĩñuparã. \s1 Jesús llama a Leví \r (Mt 9.9-13; Lc 5.27-32) \p \v 13 Jesu cáaá majiquẽcʉre catiori bero, ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ cáaájupʉ tunu. Topʉ cʉ cãno camaja capãarã caneñapoyuparã cʉ tʉpʉ. Cʉ tʉpʉ camaja capãarã na caneñaporo tʉjʉʉ Dio ye quetire na cabuioyupʉ. \v 14 Topʉ neto aácʉ Leví, Alfeo macʉre cʉ catʉjʉyupʉ. Leví maca gobierno ye cãnipere camaja ye niyeru jeebojari majocʉ cãñupʉ. To bairi cʉ capaari arʉapʉ caruiyupʉ. Jesu topʉ cʉ caruiro cʉ tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Jitá yʉ mena. \p To bairo cʉ caĩrona Leví wamʉnʉca, Jesu mena cáaácoajupʉ. \v 15 Cabero Jesu Leví mena cʉ ya wiipʉ caʉgaʉ aájupʉ. Capãarã niyeru gobiernore camaja yere jeebojari maja, caroorije cátinucurã quena cãñuparã. To bairo cabairã capãarã Jesu mena cáaáteñarã cãñuparã. To bairi na quena Jesu buerã mena Leví ya wiipʉ caʉga ruiyuparã. \v 16 To bairo na cabairo catʉjʉyuparã judío majare cabuerã, aperã fariseo maja. Jesu capãarã niyeru gobiernore jeebojari maja, aperã, “Caroorã ãma,” camaja na caĩ tʉgooñarã mena cʉ caʉgaro tʉjʉrã, cʉ buerãre ocõo bairo na caĩñuparã: \p —¿Nope ĩi mʉjaare cabuei gobiernore camaja ye niyeru jeebojari maja mena, caroorijere cátinucurã mena cʉ bapacʉti ʉganucuti? caĩñuparã. \p \v 17 Jesu to bairo na caĩro apii ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Cariaye mana ʉcoyeri majocʉre macaquẽnama. Cariayecʉna maca ʉcoyeri majocʉre macarãma. To bairona, “Caroarã jã ã,” caĩrãre na átinemoʉ acʉ́ mee yʉ cáapʉ́. Caroorã macare caroorije na cátiere jʉtiriti rotii yʉ cáapʉ́. Rooro na catʉgooñarijere na wajoa rotii acʉ́ yʉ cáapʉ́, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Le preguntan a Jesús sobre el ayuno \r (Mt 9.14-17; Lc 5.33-39) \p \v 18 Jĩca rʉmʉ Juan camajare bautisari majocʉ cʉ cabuerã, fariseo maja quena ʉgaqueti Diore cajeni nʉcʉbʉgoyuparã. To bairo cabairã jĩcaarã Jesu tʉpʉ aá, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —Juan camajare bautisari majocʉ cʉ cabuerã ʉgaquẽnana Diore jeni nʉcʉbʉgonucuma. Fariseo maja na cabuerã quena to bairona átinucuma. ¿Nope ĩrã mʉ cabuerã maca to bairo na baiquẽeti? caĩ jeniñañuparã. \p \v 19 To bairo na caĩ jeniñaro Jesu maca ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Jĩcaʉ cʉ cawamo jiari boje rʉmʉ cʉ cáto cʉ mena macana tʉgooñarique pai ʉgaqueti baiquẽnama. Nipetiro wariñuurãma cʉ mena ãnaa. \v 20 Cabero ape rʉmʉ aperã aperopʉ cʉ̃re na cañe aápata to cõona tʉgooñarique pai ʉgaqueti wariñuuquetiborãma, na caĩñupʉ Jesu. Cʉ buerã mena cʉ cãnona na caʉgaqueti tʉgooñarique pai majiquẽtiere na ĩ buioʉ na caĩñupʉ Jesu. \p \v 21 Ape wame tunu queti buio majiorica wame na caĩ buioyupʉ. Cʉ ye queti fariseo maja jãa jocarãna na caĩ buiorije mena catʉgooña ajuquetipe ã, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: \p —Camajoco jutiro cawamaro cajañaña manore woo nequẽcomo cabʉcʉrore e tuugo. To bairo co cápata cawama rʉca rʉgaboro mʉja cacojero. To bairo rʉgari netobʉjaro wooboro, na caĩñupʉ Jesu. \v 22 —Vino ʉje oco etirique cawama mʉja cátiere cabʉcʉ poa wecʉ ajero erica poare mʉja pio jãa majiquẽna. Cabʉcʉ poapʉrena mʉja capio jãata ti poa woocoaboro. To bairi ʉje oco pio recoaboro yua. To bairi vino cawamare cawama poa mena capio jãpe ã, caĩñupʉ Jesu. To bairo ĩi cʉ ye mena fariseo maja ye mena caajuquetipe ã ĩi, caĩñupʉ Jesu. \s1 Los discípulos recogen trigo en el día de descanso \r (Mt 12.1-8; Lc 6.1-5) \p \v 23 Jĩca rʉmʉ judío maja na cayerijãri rʉmʉ cãno Jesu cʉ buerã mena trigo wejepʉ caneto aájupʉ. Cʉ buerã ti wejepʉ neto aána trigore catune jee ʉgayuparã. \v 24 To bairo na cajee ʉga neto aáto tʉjʉrã fariseo maja Jesure cʉ caĩ tutiyuparã: \p —¿Nope ĩrã mʉ buerã yerijãrica rʉmʉ cãnibato quena capaa rotiya maniere na áati? \p \v 25 To bairo na caĩro ocõo bairo na cayʉyupʉ Jesu: \p —Tirʉmʉpʉ macacʉ mani ñicʉ jãa Ʉpaʉ David ãnacʉ cʉ mena macana mena ñigo boabana na cátajere mere mʉja bue tʉgaricarã. \v 26 Abiatar cawamecʉcʉ sacerdote maja ʉpaʉ cʉ cãni yʉtea cãno David Dio wiipʉ jãa áti, cajawapʉ capejarije ʉgarica rupaare Diore na cajoobatajere jee ʉga átiri cʉ mena macana quenare na canuñupʉ. Sacerdote maja aniquetibana quena tiere caʉgayuparã. Sacerdote maja jetore na caʉga rotirique cãnibajupa. \p \v 27 Jesu apeye na caĩnemoñupʉ tunu: \p —Caroaro mani cãnipere yerijãrica rʉmʉre cacũñupi Dio. Ti rʉmʉ maca manire to rotiato ĩi mee cacũñupi. \v 28 To bairi yʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ caroti majii aniri yerijãrica rʉmʉ cãno cátipe quenare caroti majii yʉ ã. \c 3 \s1 El hombre de la mano seca \r (Mt 12.9-14; Lc 6.6-11) \p \v 1 Cabero Jesu cajãañupʉ ape wii judío maja na caneñapo buenucuri wiipʉ tunu. Topʉ cãñupʉ jĩcaʉ cawamo rooye tuaricʉ. \v 2 Aperã fariseo maja topʉ cãna Jesure catʉjʉ coteyuparã, ¿yerijãrica rʉmʉ cãno cʉ̃re cʉ netoʉati? ĩrã. Cʉ̃re cʉ canetoata ʉparãre cʉ mani wadajãgarã ĩrã to bairo cʉ catʉjʉ coteyuparã. \v 3 Jesu yua cawamo rooye tuaricʉre ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Adʉja yʉ tʉ maca, cʉ caĩñupʉ. \p \v 4 To bairo cʉ tʉpʉ cʉ cáató tʉjʉʉ fariseo majare ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu yua: \p —¿Yerijãrica rʉmʉ cãno cañuurije cátipe to ãti? o ¿caroorije macare cátipe to ãti que? ¿Camajare na cacatiope to ãti? o ¿nare cajĩape to ãti? \p To bairo cʉ caĩro na maca dope bairo caĩquẽjuparã. \v 5 Cʉ̃re na cayʉgaquẽto, cʉ̃re na caapigaquẽtore jʉtiritiri ocõo bairo cawamo rooye tuaricʉre cʉ caĩñupʉ Jesu: \p —Mʉ wamore ñujoya. \p To bairo cʉ caĩro cʉ wamore cañujoyupʉ. Cʉ cañujorona cañuucoajupe cʉ wamo yua. \v 6 To bairo Jesu cʉ̃re cʉ canetoo catioro tʉjʉrã fariseo maja cabuticoajuparã. Buti, Herode ya poa macana mena cawadapeni jʉgoyuparã, ¿dope bairo Jesure cʉ mani áti rocarãati? ĩrã. \s1 Mucha gente a la orilla del lago \p \v 7-10 Cabero Jesu neñapo buerica wiipʉ cãnacʉ cʉ buerã mena ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ cáaájupʉ yua. Capãarã Galilea yepa macana, Judea yepa macana quena cʉ caʉja aájuparã, capee caroa cʉ cáti iñoorije queti apirã. Jerusalén maca macana, Idumea macana, Jordán na caĩri ya ape nʉgoa macana quena, Tiro, Sidón cawamecʉtie macana Jesu tʉpʉ caejayuparã camaja capãarã majuu, cʉ cáti iñoorijere queti apirã. Cʉ tʉpʉ caejarãre na cacatioyupʉ Jesu cariarãre. Capãarã cʉ cacatioro maca nipetirã cariarã cʉ tʉacã jeto caneñapoyuparã, cʉ pañagarã. Cʉ̃re pañari mani netogarã ĩrã to bairo cájuparã. Capãarã majuu na caʉtabijaro tʉjʉʉ cʉ buerãre jĩca cumua na caquenoo yuu rotiyupʉ Jesu, camaja yʉ tuperema, tiapʉ jañari na yʉ buiogʉ ĩi. \v 11 Cawãtia jaña ecoorã cʉ tʉjʉrã cʉ tʉpʉ rʉpopatuaripʉ catuatu ejacumuñuparã. Ejacumuri, \p “¡Dio Macʉ majuuna mʉ ã!” cʉ caĩ awajayuparã. \p \v 12 Jesu maca Dio Macʉ cʉ caniere na buio rotiquetiri na cajana rotiyupʉ. \s1 Jesús escoje a los doce apóstoles \r (Mt 10.1-4; Lc 6.12-16) \p \v 13 Cabero Jesu ʉ̃taʉpʉ wamʉ aá, cʉ buerã cãniparãre cʉ cabejeparãre na pijo, na cabejeyupʉ. \v 14 To bairi na cabejeyupʉ cʉ mena cabue teñanucuparãre doce majuu. Na beje, cʉ ye quetire na cabuio roti jooyupʉ. \v 15 Cariarãre catio majirique quena, to bairi wãtiare cabuu roti majirije quenare na cajooyupʉ. \v 16 Ato cãnacãʉ na cabejeyupʉ: Simón, Pedro cʉ cawame wajoaricʉre cʉ cabejeyupʉ. \v 17 Jacobo, cʉ bai Juan Sebedeo punaare na cabejeyupʉ Jesu. Boanerges na cawameyeyupʉ Jesu, “Bʉpo Punaa” ĩrica wame. \v 18 Aperã André, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás, Jacobo Alfeo macʉ, Tadeo cãñuparã. To bairi Simón cananista poa macacʉ quena cãninemoñupʉ na mena. \v 19 Judas Iscariote caberopʉ Jesure catʉjʉ tutirãre cawadajãpaʉ quenare cʉ cabejebajupʉ Jesu. To cãnacãʉna cãñuparã Jesu cʉ cabejericarã, cʉ ye quetire cabuio teñanucuparã. \s1 Acusan a Jesús de tener el poder del demonio \r (Mt 12.22-32; Lc 11.14-23; 12.10) \p \v 20 Cabero Jesu cʉ buerã mena cʉ cãni wiipʉ cajãañupʉ, na mena ʉgagʉ. Topʉ cʉ cãno camaja capãarã caneñapoyuparã. To bairi ti wii cajira netoro caʉga majiquẽjuparã. \v 21 To bairo na cabairo Jesu yarã caqueti apiyuparã. Queti apirã, “Jã yaʉ mecʉ bairicʉmi,” ĩ tʉgooñari cʉ capira aájuparã. \p \v 22 Aperã Jerusalẽpʉ cáatána judío majare cabuerã ocõo bairo caĩñuparã: \p —Sataná Beelsebú cawamecʉcʉ, wãtia ʉpaʉ cʉ jãaricʉmi Jesure. To bairi wãtia ʉpaʉ cʉ catutuarije mena wãtiare na buu reimi, caĩñuparã. \p \v 23 To bairo na caĩro apii Jesu na pijo, ocõo bairo na caĩ buio majioñupʉ: \p —Sataná cʉ majuurena dope bairo roca buu majiquẽcʉmi. \v 24 Jĩca maja ame quẽrã na majuuna ame reborãma. \v 25 To bairi jĩca wii macana ame tutirã jĩca wiina ani majiquetiborãma. \v 26 To bairi Sataná cʉ majuuna cʉ carocaata cʉ majuuna bai yajicoaboʉmi. Cʉ yarã mena cʉ caamequẽata cʉ yarã aniquetiborãma. \p \v 27 ’Jĩcaʉ seeto catutuaʉ caquẽ ocabʉti majii yere emagarã aperã maca cʉ ya wiipʉre jãa majiquẽnama, cʉ uwibana. Cʉ quẽ netogarã, cʉ yere emagarã jʉgoye cʉ̃re jia tu cũborãma, na caĩñupʉ Jesu, yʉ maca Sataná netoro catutuaʉ majuu yʉ ã ĩi. \p \v 28 —Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Camaja caroorije na cátie, Diore rooro na caĩrije quenare na majiriogʉmi Dio. \v 29 Dio Espíritu Santore caroorije caĩ ũcʉ maca camajiriobojaya mácʉ aninucucõagʉmi. To cãnacã rʉmʉna cabui pacoʉ anicõagʉmi, Espíritu Santo macare caroorije caĩ ũcʉ. \p \v 30 Espíritu Santo cʉ catutuarije mena Jesu cʉ cátibato quena, “Cawãti cʉgoʉ ãmi Jesu, Sataná cʉ catutuarije mena áami Jesu,” na caĩrijere apii to bairo na caĩ buioyupʉ Jesu. \s1 La madre y los hermanos de Jesús \r (Mt 12.46-50; Lc 8.19-21) \p \v 31 To bairo cʉ caĩri paʉ Jesu paco, cʉ bairã cʉ camacarã ejayuparã. Jope tʉpʉna ejanʉcari jope tʉ catʉjʉnucurãre Jesure cʉ capi rotiyuparã. \v 32 To bairi Jesu tʉ caruirã: \p —Mʉ paco, mʉ bairã mʉ mena wadapenigarã macapʉ tʉjʉnucuma, cʉ caĩ buioyuparã. \p \v 33 Jesu maca ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —¿Noa na ãti yʉ paco, yʉ bairã ãma, yʉ caĩ tʉgooñarã majuu? \v 34 Cʉ tʉacã caapi ruirãre na ñu puari: \p —Ati maja maca ãma yʉ paco, yʉ bairã majuu yʉ catʉgooña tʉjʉrã. \v 35 Noa Dio cʉ caboorijere cátinucurã maca yʉ bairã, yʉ bairã romiri, yʉ pacore bairona yʉ catʉgooña tʉjʉrã ãma. \c 4 \s1 El ejemplo del sembrador \r (Mt 13.1-9; Lc 8.4-8) \p \v 1 Cabero Jesu ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ Dio ye quetire camajare na cabuio jʉgoyupʉ tunu. Camaja capãarã majuu caneñapoyuparã. Capãarã majuu na caneñaporo tʉjʉʉ Jesu cumuapʉ eja jãa, caejanumu ejayupʉ. Camaja maca paputiropʉ cãñuparã. \v 2 Topʉ na cãno capee wameri buio majiorica wameri mena na cabuioyupʉ. Nare buio majioʉ, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: \p \v 3 —Apiya mʉjaa yʉ cabuiorijere: Jĩcaʉ camajocʉ cʉ ya wejepʉre trigo apeacãre caote aájupʉ. \v 4 Jĩca rupaa cʉ caoterije ma tʉpʉ cawẽñupe. To bairi minia ti rupaare tʉjʉ rui atí, caʉga recõañuparã. \v 5-6 Ape rupaa ʉ̃ta yepapʉ care cumuñupe cajita manibʉjaropʉ. To bairi jita põreroacã cãno nʉcoo joo majiqueti, caputibatato beroacã muipu cʉ caajiro cajini recoajupe. \v 7 Ape rupaa tunu cʉ cayaye bate oterije pota yucʉ watoapʉ care cumuñupe. To bairi caputibata apearire pota yucʉ maca bʉcʉa neto, caputi biacoajupe. To bairi tie carica cʉtiquẽjupe. \v 8 Ape rupaa care cumuñupe caroa yepa cajita cʉti paʉre. To bairi tie caroaro puti, bʉcʉa, caroaro carica cʉticoajupe. Jĩca rupaari carica cʉjupe treinta rupaari. Ape rupaari sesenta rupaari carica cʉjupe. Ape rupaari tunu cien rupaari carica cʉjupe, na caĩ buioyupʉ Jesu, cumuapʉ ruiri petapʉ catʉjʉnucurã paarãacãre yua. \v 9 —Yʉ caĩ buiorijere apiri caroaro apiʉjaya, caĩñupʉ Jesu. \s1 El porqué de los ejemplos \r (Mt 13.10-17; Lc 8.9-10) \p \v 10 Cabero camaja paarãacã na cáaáto bero cʉ mena macana, cʉ buerã doce cãna quena cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —¿Dope bairo ĩ buiogʉ mʉ ĩri mʉ caĩ buioejere? \p \v 11 To bairo cʉ̃re na caĩ jeniñaro ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Ʉpaʉ cʉ cãnie quetire majioʉ áami Dio mʉjaare cajʉgoye camajare cʉ camajioquetajere. Aperã yʉre caapiʉjaquẽna macare buio majiorica wameri mena na yʉ buio. \v 12 To bairi na maca yʉ cátiere tʉjʉ, yʉ cabuiorijere api, baibana quena api puoquẽema. To bairi caroorije na cátiere wajoagaquẽema. “Caroorije jã cátajere jã majiriobojaya,” Diore jeniquẽema, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús explica el ejemplo del sembrador \r (Mt 13.18-23; Lc 8.11-15) \p \v 13 Apeye na caĩnemoñupʉ Jesu tunu: \p —¿Mʉjaare yʉ caĩ buio majiobaé wamere mʉja api puoquẽeti? To roquere tiere mʉja caapiquẽpata ape wameri yʉ cabuio majiorije quenare dope bairo áti mʉja api puoquetiborã. \v 14 Ocõo bairo ã: Oteriquere caotei Dio ye quetire cabuioʉre bairo ãmi. \v 15 To bairi jĩcaarã Dio ye quetire apibana quena api puoquẽema. Sataná na yeripʉ atí, na caapibatajere ema jee rericarore bairo nare áami, na majiriticõato ĩi. Ma tʉ care cumurique minia na caʉga reriquere bairona cãna ãma camaja to bairo cabairã. \v 16 Aperã camaja ʉ̃ta yepa jita põreroacã cãni yepapʉ care cumuriquere bairona cabairã ocõo bairo ãma Dio Wadariquere jĩacã caapirã. Nemoopʉre Dio ye quetire caroaro api wariñuurãma. \v 17 Api wariñuubana quena jita põreroacãpʉ care cumu putibatajere bairona, canʉcori manajere bairona yoaro apiʉjaquẽnama. Popiye nare to cãno to cõona janacõarãma. \v 18 Aperã camaja oterique aperi pota yucʉ watoapʉ care cumuriquere bairona ãma. \v 19 Dio ye quetire apibana quena ati yepa macaje macare seeto tʉgooñanucuma. Capee apeye unie, ati yepa macajere na cacʉgo wariñuupe boo netorãma. Tiere boo netobana Dio ye queti macare apiʉja janacõarãma. To bairi pota yucʉ watoapʉ care cumurique carica manajere bairona ãma, yʉ caboorijere átiquẽnana. \v 20 Aperã camaja caroa yepa cajita cʉtopʉ care cumuriquere bairona ãma. Dio ye quetire apirã caroaro caapiʉjacõa aninucurã ãma. To bairi jĩcaarã Dio ye quetire caapiʉjarã treinta aperi carica cʉtajere bairona ãma. Aperã Dio ye quetire caapiʉjarã sesenta, aperi carica cʉtajere bairona ãma. Aperã caroaro Dio yere caapiʉjarã oterica aperi cien aperi carica cʉtajere bairona ãma yua, na caĩñupʉ Jesu. \s1 El ejemplo de la lámpara \r (Lc 8.16-18) \p \v 21 Ape wame na caĩ buio nemoñupʉ Jesu tunu: \p —Camaja jĩa bujuricarore jĩa bujurã carupa pata ẽoropʉ o cani cuñaricaro ẽoropʉ cũquẽnama. Caroaro cabaujari paʉ bui maca peorãma nipetiropʉ caroaro to ʉ̃ bujuato ĩrã. \v 22 To bairi tie cabujurore bairona yʉ cabuiorijere noa cajʉgoye caapi majiquetana api majigarãma. Cajʉgoyepʉre caapi majiña manaje to cãnibato quena api majigarãma. \v 23 Yʉ caĩ buiorijere apirã caroaro apiʉjaya, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 24 Ocõo bairo na caĩnemoñupʉ Jesu: \p —Mʉja caapirijere caroaro tʉgooña ʉjaya. Yʉ ye quetire mʉja caapi nʉcʉbʉgoro cõona mʉja quenare mʉja caapi majiro átigʉmi Dio. Caroaro caapi nʉcʉbʉgorãre caroaro na átinemo netogʉmi Dio. \v 25 To bairi noa yʉ cabuiorijere caroaro caapiʉjarãre capee api majiriquere na joogʉmi Dio. Aperã maca yʉ cabuiorijere caapiʉjagaquẽna yʉ yere na caapi majibatajeacã quenare na catʉgooña mawijiaro átigʉmi Dio. \s1 El ejemplo de la semilla que crece \p \v 26 Ĩ yaparoʉ, apeye na caĩ buioyupʉ Jesu tunu: \p —Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie queti buiorique jĩcaʉ camajocʉ yepapʉ cʉ caoterijere bairona ã. \v 27 Ote yaparo tʉjʉ ʉjaquẽcʉna aácoacʉmi. Cabero to cãnacã ñami canirique cʉti, to cãnacã rʉmʉ anicõa, to bairo cʉ cabaitoye cʉ caoterique puticoato. Dope bairo putiro ĩ majiquẽcʉmi. \v 28 Puti, yoaro mee pũu butiro. Buti yaparo carupa cape jeeñaro. Carupa cape jeeñari bero carica butiro. Tie bʉcʉa, carupa rupaa jeeñaro yua. \v 29 Ti rupaa cajũaro tʉjʉʉ tiere caotericʉ jeimi, to cõona bʉcʉa yaparo ĩi. Dio cʉ cãnie queti buiorique tie oteriquere bairona bai, caĩñupʉ Jesu, Diore caapiʉjarãre caricare jeericarore bairona na jee neogʉmi Dio caberopʉre ĩi, caĩ buioyupʉ Jesu. \s1 El ejemplo de la semilla de mostaza \r (Mt 13.31-32; Lc 13.18-19) \p \v 30 To bairo ĩ yaparo ocõo bairo caĩ buionemoñupʉ Jesu: \p —Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire ¿dope bairo maca mani ĩ buio majiobocʉti? \v 31 Ocõo bairo ã: Jĩcaʉ camajocʉ mostasa apeacãre oteimi cʉ ya wejepʉ. Tie ape õqueacã majuu ã, oterique aperi nipetiri wame rʉgarijeacã. \v 32 Õca aperiacã anibato quena bʉcʉatopʉ apeye oterica yucʉ netoro ʉmʉari yucʉ aápá. Paca majuu rʉpʉricʉti. To bairi minia atí, tii rʉpʉripʉ na batirire peoma. To bairona ã Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie queti. Apeye netoro cãni majuuri wame ã. \p \v 33 Capee wame queti buio majiorica wameri mena camajare na caĩ buioyupʉ Jesu. Na caapi majiro cõona na caĩ buioyupʉ. \v 34 Camajare buei buio majiorica wame manona na caĩ buioquetinucuñupʉ Jesu. Cʉ buerã jetore, ocõo bairo ĩgaro ĩi, na ĩ majiato ĩi cariapena na caĩ buionucuñupʉ aperã na caapiquẽtopʉ. \s1 Jesús calma el viento y las olas \r (Mt 8.23-27; Lc 8.22-25) \p \v 35 Jesu oterique mena camajare cʉ cabuio majiorica rʉmʉ canaiori paʉ cãno Jesu caĩñupʉ cʉ buerãre: \p —Jitá, ʉtabʉcʉra i nʉgoapʉ mani peña aáparo, caĩñupʉ. \p \v 36 To bairi Jesu camaja paarãacãre, “Aácʉ yʉ áa,” nare cʉ caĩ yaparoro cʉ cajʉgo peña aájuparã cʉ buerã cʉ cajañari cumua menana. Na capeña aáto tʉjʉrã, aperã quena na ye cumuari mena capeña aájuparã, Jesure ʉja peña aána. \v 37 Ti ra recomaca na catʉja peña aáto seeto majuu wino capapu ajupe. Wino seeto capapuro seeto majuu ti ra canacuañupe. Seeto majuu nacuabato cumuare pairo majuu caoco pa jãañupe. To bairi cumua ruacoato cabaibajupe yua. \v 38 To bairo to cabaibato quena Jesu maca cumua caʉjaro maca caabari ajero mena ẽoturi cacanicõa jañañupʉ. To bairi cumua caruagaro tʉjʉrã Jesure cʉ cayopioyuparã. \p —¡Jesu, jã Ʉpaʉ, yopiya! ¿Mʉ tʉjʉbapari? ¡Rua yajicoa aána mani bai! cʉ caĩñuparã. \p \v 39 To bairo cʉ na caĩro apii Jesu wamʉnʉca, winore, cajaberijere cajana rotiyupʉ. \p —¡To cõona janatoja! caĩñupʉ. \p To bairo cʉ caĩrona wino, cajaberije nipetiro cajana peticoajupe. \p \v 40 —¿Nope ĩrã yʉ mena aábana quena yʉre catʉgooña nʉcʉbʉgoquẽnare bairona to cõo mʉja uwiri? caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre. \p \v 41 Na maca to bairo nemoo cajanaro tʉjʉrã catʉjʉ acʉacoajuparã: \p —¡Abʉma! Seeto majuu camajii ãcʉmi. Wino, cajaberije quena cʉ carotiro caroaro apicõa, caame ĩñuparã. \c 5 \s1 El hombre endemoniado de Gadara \r (Mt 8.28-34; Lc 8.26-39) \p \v 1 Jesu winore cajaberijere cʉ janaoricaro bero cʉ buerã mena Galilea cawamecʉti ra ʉtabʉcʉra peña, Gadara cawame cʉtopʉ capeña ejayuparã. \v 2 Topʉ peña ejari Jesu cumuapʉre cajañaricʉ camaa nʉcañupʉ. Cʉ camaa nʉcarona camajocʉ cʉ yeripʉ cawãti jaña ecooricʉ ʉ̃ta tʉa pʉto camaja cariaricarãre na cayaarica totiripʉ cajañanucuricʉ cabuti ajupʉ. Topʉ cãnacʉ buti atí, Jesure cabocayupʉ. \v 3-4 Ti operipʉ jeto cãninucuñupʉ. Come wẽri mena na cajia cũbato quena catʉ̃ga tacoa átinucuñupʉ. To bairi dope áti cajia cũ majiña mañupʉ. Capee niri come wẽri mena cʉ rʉpori, cʉ wamori cʉ cajia cũnucubajuparã. To cãnacã ni na cajia cũro catʉ̃ga jure renucuñupʉ. Jĩcaʉ macana cʉ cáti neto majiquẽjuparã. \v 5 Ʉmʉrecori, ñamiri quenare ʉ̃ta yucʉ buiripʉ, camaja na cayaaricaroripʉre caawaja mecʉ teñanucuñupʉ. Áti mecʉbacʉ ʉ̃ta rupaa mena cʉ majuuna cacamiyenucuñupʉ. \v 6 To bairi Jesure cʉ tʉjʉjo, cʉ tʉpʉ atí, cʉ tʉna caejacumuñupʉ. \v 7 Seeto awajarique mena ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesure: \p —¡Jesu! Ʉmʉrecoo macacʉ Dio Macʉ ¿nope ĩi yʉre mʉ patowãcoʉ atíti? Dio cʉ catʉjʉrona mʉre yʉ jeni. Rooro yʉ catamʉoro yʉre átiqueticõaña. \p \v 8 Jesu wãti cʉ̃pʉre cajañaʉre cʉ cabuti rotirona to bairona caĩ awajayupʉ. To bairo cʉ caĩ awajaro apii ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesu: \p —¡Wãti, ani camajocʉpʉre cajañaʉ, to cõona buti aácʉja! \p \v 9 To bairo ĩri bero Jesu cʉ caĩ jeniñañupʉ: \p —¿Ñamʉ mʉ wamecʉti? \p —Legión yʉ wamecʉ, caĩñupʉ. —Capãarã majuu wãtia jã ã ĩi, to bairo yʉ wamecʉti, caĩñupʉ. \v 10 —¡Aperopʉ cayoaropʉ jãre joo requeticõaña! \p Wãtia na caĩ jeni rotiro to bairona caĩ awajayupʉ. \v 11 To bairo cabairi paʉ na jʉgoye maca buuropʉre capãarã nuricarã yejea caʉga tʉjʉnucuñuparã. \v 12 Nare tʉjʉrã wãtia ocõo bairo caĩñuparã Jesure: \p —I maja yejeapʉre jã jãa rotiya, caĩñuparã. \p \v 13 To bairo na caĩ jeniñaro: \p —To bairona baiya. Yejeapʉrena jãaña, na caĩñupʉ Jesu. \p To bairi camajocʉpʉre cãnana buti aá, yejeapʉre cajãañuparã. Topʉre yejea pʉga mil cõo majuu cãñuparã. Yejeapʉre wãtia na cajãarona carupa tʉapʉ atʉ mecʉ ro aá, ti rapʉ care ñua peticoajuparã yua. \p \v 14 To bairo na cabairo tʉjʉrã yejeare cacotebatana seeto catʉjʉ acʉacoajuparã. Tʉjʉ acʉa, macapʉ caatʉ ruticoajuparã. Topʉ atʉ ruti ejari maca macanare, maca tʉjarori macana quenare na cabuio bateyuparã nipetiro cabairiquere na catʉjʉrique cõo. To bairo na caĩ buioro apirã camaja topʉre catʉjʉrã aájuparã, ¿dope bairo to baiyupari? ĩ majigarã. \v 15 Jesu tʉpʉ ejarã cawãtia cʉgobatacʉre caroaro caruiire cʉ catʉjʉyuparã. Cajuti maninucubatacʉ juti jaña, caroaro catʉgooña maja catí, caruiyupʉ. To bairo cʉ cabairo catʉjʉ acʉacoajuparã. \v 16 To bairi Jesu camajocʉpʉre cãnanare wãtiare cʉ cabuu rero catʉjʉricarã nipetiro na catʉjʉriquere na cabuioyuparã catʉjʉra ejarãre. To bairi yejea na cabairique quenare na caĩ buioyuparã. \v 17 To bairo na caĩ buiorijere apirã Jesure: \p —¡Aperopʉ aácʉja! ¡Jã ya paʉpʉ aniqueticõaña! seeto cʉ caĩñuparã. \p \v 18 To bairo na caĩro apii Jesu cumuapʉre caeja jãañupʉ, tunu aágʉ. Cʉ caeja jãaro tʉjʉʉ cawãtia cʉtibatacʉ ocõo bairo caĩñupʉ Jesure: \p —Yʉ quena mʉ mena yʉ aágʉ, seeto cajenibajupʉ Jesure. \p \v 19 Jesu, “Jaʉ, jitá,” cʉ ĩquẽcʉna ocõo bairo maca cʉ caĩñupʉ: \p —Mʉ yarã tʉpʉ maca tunu aácʉja. Caroaro Dio mʉre bopaca tʉjʉri mʉre cʉ cátiejere mʉ yarãre na buio peocõaña, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 20 To bairo Jesu cʉ caĩro cáaácoajupʉ. Aá, ti yepa Decápoli cawamecʉti macari macana nipetirore cabuio jʉgoyupʉ Jesu cʉ̃re cʉ canetooriquere yua. Nipetirã to bairo cʉ caĩ buioro apirã caapi acʉacoajuparã. \s1 La hija de Jairo, y la mujer que tocó la ropa de Jesús \r (Mt 9.18-26; Lc 8.40-56) \p \v 21 Cabero ʉtabʉcʉra ape nʉgoapʉ capeña aájupʉ Jesu tunu. Peña ejari bero ʉtabʉcʉra tʉjaro cʉ catʉjʉnucuro capãarã caneñapoyuparã cʉ tʉpʉre. \v 22 To bairo na cabairo jĩcaʉ Jairo cawamecʉcʉ neñapo buerica wii ʉpaʉ caejayupʉ. Eja, Jesure cʉ tʉjʉʉ rʉpopatua mena tuatu ejacumuri ocõo bairo seeto cʉ bopacoo tʉjʉ rotiri cʉ caĩ jeniñupʉ: \p \v 23 —Yʉ macoacã bai yaji aáco baimo. Cõre ñiga peoñaʉ ajá. Cõre mʉ cañiga peoro catigomo, caĩñupʉ. \p \v 24 To bairo cʉ caĩro apii Jairo mena cáaácoajupʉ Jesu. Cʉ cáaáto camaja capãarã majuu cʉ̃re caʉja aájuparã. Capãarã majuu aáti seeto majuu caʉtabija nutuajuparã. \v 25 Na paarãacã watoapʉ jĩcao ámo janaquetajere cariayecʉco Jesu jõcʉ bero caejayupo. Doce cʉmari majuu tiere cariayecʉco cãñupo. \v 26 Cõre capãarã ʉcoyeri maja cõre na caʉcoyebato quena to bairona capopiye tamʉonucucõañupo. Co niyeru co cacʉgobataje quenare cõre na caʉcoyero wapayebaco cawapaye peocõañupo. To bairo co cátibato quena co cariaye cʉtie canetoqueti majuucõañupe. Seetobʉjare rooro majuu caria nutuajupo. \v 27-28 To bairi Jesu camajare cʉ cariaye netoonucurijere caqueti apiyupo. Tiere queti apiri camaja watoapʉ Jesu bero atí, cʉ jutirore capañañupo, cʉ jutiro jetore pañari yʉ catigo, ĩ tʉgooñao. \v 29 Cʉ jutirore co capañarona co cariaye cʉtibataje cajanacoajupe. To bairi, “Mere yʉre janacoapa yʉ cariaye cʉtie,” caĩ tʉgooña majiñupo. \v 30 To bairi nemoona Jesu, “Yʉ camajirije mena jĩcao co cariaye cʉtiere yʉ netoowʉ,” caĩ tʉgooña majiñupʉ. To bairo ĩ tʉgooña majiri camajare amojore tʉjʉʉ na cajeniñañupʉ: \p —¿Noa yʉ jutirore na pañari? na caĩ jeniñañupʉ. \p \v 31 To bairo cʉ caĩro apirã cʉ buerã ocõo bairo caĩ yʉyuparã: \p —Camaja capãarã majuu ʉtabijaro mʉre na caroca tuabato quena: “¿Noa yʉre na pañari?” ¿mʉ ĩ jeniñati? \p \v 32 To bairo na caĩbato quena, noa yʉ jutirore na pañañupari ĩi, nipetirore catʉjʉ macañupʉ. \v 33 To bairo cʉ catʉjʉ macarona seeto nanaa uwio cʉ tʉpʉ caejacumucoajupo. “Mere yʉ cariaye cʉtiere yʉ netoocõawĩ,” ĩ majiri cariape, “Yʉna mʉre yʉ pañawʉ,” Jesure cʉ caĩ cabuioyupo. \v 34 To bairo co caĩro: \p —Yʉ yao, caroaro yʉre mʉ catʉgooña nʉcʉbʉgoro mʉ cariaye cʉtiere yʉ netoowʉ. Caroaro cariaye máco wariñuurique mena anicõaña yua, co caĩñupʉ Jesu. \p \v 35 Jesu cõre to bairo cʉ caĩri paʉna Jairo ya wii macana na tʉpʉre caejayuparã Jesu cʉ cãnopʉre. Eja, cawimao pacʉ Jairore ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Mʉ macoacã bai yajicoamo mere, cʉ caĩñuparã. —To bairi mani Ʉpaʉ manire cabueire to cõona cʉ patowãcoonemoqueticõaña, cʉ caĩñuparã. \p \v 36 Jesu maca to bairo na caĩrijere apii neñapo buerica wii ʉpaʉre ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Acʉaqueticõaña. Acʉaquẽcʉna yʉ macare tʉgooña nʉcʉbʉgoya, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 37 To bairo Jairore cʉ ĩ, Pedrore, Jacobore, Jacobo bai Juan na jetore na capi aájupʉ Jairo ya wiipʉ aácʉ. Aperã macare caʉja aá rotiquẽjupʉ. \v 38 To bairi neñapo buerica wii ʉpaʉ Jairo ya wiipʉ caejayuparã. Topʉ ejaʉ camaja capãarã seeto caoti awajarãre catʉjʉyupʉ Jesu. \v 39 Ti wiipʉ jãa ácʉ na caĩñupʉ: \p —¿Nope ĩrã to cõo mʉja awaja otiti? Cawimao cayajirico me ãmo. Canio áamo, caĩwĩ Jesu. \p Mere cabai yajirico co cãnibato quena na caĩñupʉ, tunu catigomo cani yopiricarore bairona ĩi, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 40 To bairo cʉ caĩro apirã cʉ caĩ epeyuparã, mere bai yajicoamo ĩrã. To bairo cʉ na caapi nʉcʉbʉgoquẽtie to cãnibato quena Jesu aperãre na buti rotiri cawimao pacʉre, co pacore, cʉ buerã itiarãre co capejari arʉapʉ na capi jãajupʉ. \v 41 Ti arʉapʉ jãa ejari co wamopʉ ñeri, cʉ ye arameo mena cabai yajiricore caĩñupʉ: \p —Talita, cumi. To bairo ĩi, “Cawimao, wamʉnʉcaña,” ĩi caĩñupʉ. \p \v 42 To bairo cʉ caĩrona cawimao doce cʉmari cacʉgoo wamʉnʉca, cáaá maji jʉgoyupo. Cabai yajirico anibaco quena co catunu catiro camaja topʉ cãna catʉjʉ acʉa netocoajuparã. \v 43 Jesu, —To bairo yʉ cátiere aperãre na buioqueticõaña, caĩñupʉ. Ĩ yaparo —Cawimaore ʉgarique co nuña yua, caĩñupʉ. \c 6 \s1 Jesús en Nazaret \r (Mt 13.53-58; Lc 4.16-30) \p \v 1 Jesu Capernaupʉ cãnacʉ cʉ ya macapʉ catunu aájupʉ. Cʉ buerã quena cʉ mena cáaájuparã. \v 2 To bairi judío maja na cayerijãri rʉmʉ cãno Jesu na caneñapo bueri wiipʉ Dio ye quetire na cabuio jʉgoyupʉ. Camaja capãarã cʉ cabuiorijere apirã caapi acʉacoajuparã. Api acʉari ocõo bairo caame ĩñuparã: \p —¿Noopʉ atie cʉ cabuio majirijere cʉ camajiñupari? ¿Dope bairo majuu to bairije cáti majiña maniere cʉ cáti majiñupari? \v 3 Atona cãninucuecʉna ãmi. Yucʉ pãirire capaanucuecʉ, María macʉna ãmi. Jacobo, José, Juda, Simón na jʉgocʉna ãmi. Cʉ bairã romiri quena mani tʉna aninucuma, caame ĩñuparã. \p To bairo ĩ tʉgooñarã cʉ caapi nʉcʉbʉgogaquẽjuparã. \v 4 To bairo cʉ̃re na canʉcʉbʉgogaquẽto tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Jĩcaʉ Dio ye quetire buiori majocʉ ũcʉ aperopʉ cʉ cabuio teñaro to macana cʉ api nʉcʉbʉgorãma. Cʉ ya maca macana maca, cʉ yarã majuu, cʉ ya wii macana jeto cʉ nʉcʉbʉgoquẽnama, caĩñupʉ Jesu. \p \v 5-6 To bairi topʉ cʉ cabʉcʉarica macapʉ capee cáti majiña mani wame cáti iñooquẽjupʉ, cʉ̃re na caapi nʉcʉbʉgoquẽto tʉgooñarique paibacʉ. Jĩcaarãacã jetore cariarãre na ñiga peori na canetoo catioyupʉ baii pʉa. Cabero to tʉacã cãni macaripʉ cʉ ye quetire cabuio teñanucuñupʉ. \s1 Jesús manda a los discípulos a predicar \r (Mt 10.5-15; Lc 9.1-6) \p \v 7 Cabero Jesu cʉ buerã doce cãnacãʉre cʉ tʉpʉ neori pʉgarãri jeto cʉ ye quetire na cabuio teña roti jʉgoyupʉ. To bairi camaja na yeripʉ cawãtia jañarãre na cabuu reboja majipe quenare na cajooyupʉ. \v 8 Apeye unie na cacʉgorijere na cajee aá rotiquẽjupʉ. Wajopoa uno, ʉgarique, niyeru quenare na cajee aá rotiquẽjupʉ. Tuericʉ jetore na cane aá rotiyupʉ. \v 9 Rʉpo jutii na cacʉtarije jeto, na jutii na cajañarije jeto menare na cajooyupʉ. Na cawajoa jañape macare na cajee aá rotiquẽjupʉ. \v 10 Ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Caroaro mʉjaare cãni rotii ũcʉ ya wiipʉ jãa ejarã ti wiipʉna anicõaña ti macapʉ mʉja cãni rʉmʉri cõo. \v 11 Noo mʉjaare aperã na cabooquẽto, Dio ye quetire mʉja cabuioro na caapigaquẽto topʉ mʉja buti weogarã. Buti aána mʉja rʉporipʉre jita catujarijere pa bate reya. To bairo ána, mʉjaare jã cabuioro mʉja caapigaquẽtore bairona mʉja booquẽemi Dio, na ĩ iñoorã mʉja átigarã. Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Dio camajare cʉ cabejepa rʉmʉ cãno ti maca macanare mʉjaare cabooquetanare seeto na popiyeyegʉmi. Sodoma, Gomora macana tirʉmʉpʉ macanare cʉ capopiyeyericaro netoro na popiyeyegʉmi Dio, caĩñupʉ Jesu. \p \v 12 To bairo cʉ caĩro bero cáaácoajuparã yua. Aá, camajare, “Caroorijere mʉja cátinucurijere tʉgooña jʉtiriti wajoaya,” caĩ buio teñanucuñuparã. \v 13 To bairi capãarã camajare na yeripʉ cawãtia jañarã quenare care buubojayuparã, Dio cʉ catutuarije mena. Capãarã cariayecʉna quenare ʉje mena wareri na canetoo cationucuñuparã. \s1 La muerte de Juan el Bautista \r (Mt 14.1-12; Lc 9.7-9) \p \v 14 To bairi camaja nipetirã Jesu cariarãre canetoo catiorijere caqueti apiyuparã. To bairi Ʉpaʉ Herode quena caqueti apiyupʉ. Tiere queti apiri ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Juan camajare bautisari majocʉ na carʉpoa pa ta rocaricʉpʉ anibacʉ quena tunu catiricʉmi. Catunu catiricʉ aniri capee majuu áti iñoo netonucuʉmi, caĩñuparã jĩcaarã. \p \v 15 Aperã maca ocõo bairo caĩñuparã: \p —Aniquẽcʉmi. Tirʉmʉpʉ macacʉpʉ Dio ye queti buiori majocʉ Elías cãniñaricʉ tunu catiricʉmi, caĩñuparã. \p Aperã maca: \p —Cʉ quena tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire buiori majare bairona cabaii ãcʉmi, caĩñuparã. \p \v 16 To bairo na caĩro apii Herode maca ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Tirʉmʉpʉ yʉ carʉpoa pa ta roca rotiricʉna ãcʉmi. Juan bautisari majocʉna tunu catiricʉmi, caĩnucucõañupʉ Herode. \p \v 17 Herode to jʉgoyepʉ Herodía cawamecʉco jʉgori Juãre presopʉ cʉ cañe aá rotiyupʉ. Co Herodía cʉ bai Felipe cawamecʉcʉ nʉmo cãñupo. To bairo co cãnibato quena Herode maca co caneñupʉ. To bairo cʉ cáto tʉjʉri Juan bautisari majocʉ Herodere ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p \v 18 —Mʉ bai nʉmore nʉmo cʉtiqueticõaña. To bairi mʉ cátie ñuuquẽe, caĩñupʉ. \p \v 19 To bairo cʉ caĩnucurije wapa Herodía Juãre seeto tʉjʉ punijiniri Herodere, “Mʉ polisíare cʉ jĩa rotiya Juãre,” caĩbajupo. To bairo ĩbaco quena dope bairo cáti majiquẽjupo. \v 20 Herode maca Juãre, “Cañuʉ ãmi, caroorije mácʉ ãmi,” caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoyupʉ. To bairo ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgori Juãre rooro na cáti rotiquẽjupʉ. Juan cʉ cabuiorijere api acʉari, “¿Dope bairo ĩgʉ cʉ ĩti?” caĩ tʉgooñañupʉ. To bairo ĩ tʉgooñabacʉ quena caroaro cʉ caapiganucuñupʉ. \v 21 Cabero Herode cʉ cabuiarica rʉmʉ cãno boje rʉmʉ caquenooñupʉ. Boje rʉmʉ quenoo, cʉ mena macana cʉ ẽoro carotirã, cʉ yarã polisía maja ʉparãre, aperã Galilea yepa macana cãni majuurã quenare na capi neoñupʉ, yʉ boje rʉmʉ tʉjʉrã ajá ĩi. To bairo cabairi paʉ Herodía Juãre co cajĩa rotipere catʉgooña bʉgayupo. \v 22 To bairi Herode cʉ capi neoricarã nipetirore na cajʉgo ʉgayupʉ. Na caʉgari paʉ Herodía maco jãa ejari na cabaja iñooñupo. Co cabaja iñoorijere Herode jãa aperã cʉ mena caruirã seeto majuu catʉjʉ wariñuuñuparã. Tiere tʉjʉ wariñuuri Herode ocõo bairo co caĩñupʉ Herodía macore: \p —Noo mʉ caboorije, yʉre mʉ cajenigari wamere mʉ yʉ joogʉ. \p \v 23 To bairi cʉ capiricarã na caapiropʉ: \p —Ĩtoricaro mano ĩi mʉ yʉ ĩ, to bairi yʉ carotiri yepa quenare mʉ cajeniata carecomaca mena mʉ yʉ joo maji, co caĩñupʉ. \v 24 To bairo cʉ caĩro apio, co paco tʉpʉ aá, cõre cajeniñañupo: \p —¿Ñee unie macare cʉ̃re yʉ jenioati? caĩñupo. To bairo co caĩro apio ocõo bairo co caĩñupo co paco maca: \p —Juan bautisari majocʉ rʉpoare pa ta neri na ne aparo, cʉ ĩ jeniya, caĩñupo. \p \v 25 To bairo co caĩro nemoona Herode tʉpʉ jãa ejari ocõo bairo cʉ caĩñupo: \p —Yucʉacã yoaro mee Juan bautisari majocʉ rʉpoare pa tari jotʉ bapa mena ne jãri yʉre na joato, caĩñupo. \p \v 26 To bairo co caĩro apii Ʉpaʉ Herode seeto majuu catʉgooña jʉtiritiyupʉ. Nipetirã topʉ caneñaporã na caapiro, “Mʉ caboori wame yʉ mʉ cajeniata mʉ yʉ joogʉ,” caĩricʉ aniri dope bairo caĩto majiquẽjupʉ. \v 27 To bairi, “Yʉ jooquẽe,” caĩ majiquẽjupʉ. To bairi nemoona Ʉpaʉ Herode cʉ polisíare Juan rʉpoare capa ta neatí rotiyupʉ. \v 28 To bairi polisía preso wiipʉ aá, Juan rʉpoare pa ta, jotʉ bapapʉ ne jã atíri Herodía macore co cajooyupʉ. Cõre cʉ cajooro co maca co pacore cajoo netoñupo yua. \p \v 29 Juãre to bairo na cáti rocariquere queti apiri cʉ cabuiorijere caapiʉjanucuricarã atí, cʉ rupaʉ ãnatore ne aá, cʉ cayaa rocayuparã. \s1 Jesús da de comer a cinco mil hombres \r (Mt 14.13-21; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14) \p \v 30 Cabero Jesu cʉ cabuio teña rotiricarã tunu ejarã nipetiro na cátajere, na cabuio teñarique quenare cʉ cabuioyuparã. \v 31 Na cabuio yaparoro Jesu nare: \p —Jitá, petoacã mani yerijãgarã camaja na camanopʉ, caĩñupʉ. \p Camaja capãarã na tʉpʉre nairo majuu na caejaro dope bairo cáti ʉga majiquẽjuparã. \v 32 To bairi Jesu cʉ buerã mena na jeto cumua mena eja jãa, camaja manopʉ cáaácoajuparã. \v 33 Camaja capãarã topʉ na cáaáto catʉjʉyuparã. To bairi Jesure tʉjʉ majiri cʉ cáaátopʉ macaa macana cãno cõo mapʉ nipetiro caatʉ jʉgocoajuparã, na capeña ejaparopʉre aána. \v 34 To bairi Jesu topʉ roca tu, ma eja, na paarãacãre catʉjʉyupʉ. Na tʉjʉri na cabopaca tʉjʉyupʉ, oveja nuricarã nare cacotei manare bairona cãna na cãno maca. To bairi capee wameri na caĩ buio jʉgoyupʉ. \v 35 To bairi ñamicaa cãno cʉ buerã cʉ tʉpʉ aáti ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Naio aáto bai. Atopʉre maca maa. \v 36 To bairi camajare to cõona na tunu aá rotiya. Topʉ tunu aáti macaripʉ na wapaye ʉgara aáparo. \p \v 37 To bairo na caĩro apii Jesu na caĩñupʉ cʉ buerãre: \p —Mʉjaana ʉgarique na nuña. \p To bairo cʉ caĩro na maca cʉ caĩñuparã: \p —¿Pairo, dosciento rʉmʉri wapataricaro cõo mena pan rupaarire jã wapayera aánaati, nare nugarã? caĩñuparã. \v 38 To bairo na caĩro: \p —Tʉjʉñaja. ¿Mʉjaa noo cãnacã pan rupaari mʉja cʉgoti? caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p To bairo cʉ caĩro tʉjʉri bero cʉ cabuioyuparã: \p —Jĩca wamo cãnacã rupaa ã. To bairi wai quena pʉgarã ãma, cʉ caĩñuparã. \p \v 39 To bairo na caĩro apii camaja na cãno cõo ricati poari jeto caroa ta yepa cãnopʉ na carui rotiyupʉ Jesu. \v 40 To bairi jĩca poarire cien majuu camaja caruiyuparã. Ape poarire cincuenta majuu camaja caruiyuparã. \v 41 To bairi Jesu pan rupaarire, na wai pʉgarãre neri jõ bui maca tʉjʉ mʉgori Dio cʉ Pacʉre caĩ wariñuu nʉcʉbʉgoyupʉ. To bairo ĩ yaparo pan rupaarire pe mʉto, cʉ buerã na cajooyupʉ, camajare na bate rotii. Wai quenare to bairona pe mʉto, na cabate rotiyupʉ. \v 42 To bairo cʉ cátiere camaja nipetiro caʉga yapicoajuparã. \v 43 Na caʉga yapi rʉgarije doce piiri jiraro majuu cajee neoñuparã. \v 44 Tiere caʉgaricarã cinco mil majuu cãñuparã caʉmʉa jeto ãnaa. Cãromia, cawimarã cacõoñaquẽjuparã. \s1 Jesús camina sobre el agua \r (Mt 14.22-27; Jn 6.16-21) \p \v 45 Jesu camajare ʉgarique na nuri bero cʉ buerãre: \p —Cumuare peña jʉgoya. Ĩ nʉgoa Betsaidapʉ mʉja ani yuuwa camajare yʉ cáaátaje uitoye, na caĩñupʉ. \v 46 To bairo cʉ buerãre ĩi, camaja paarãacãre na aátaje ui yaparo ʉ̃taʉpʉ cawamʉ aájupʉ, Diore cʉ ĩ jeni nʉcʉbʉgoʉ aácʉ. \v 47 Canaiori paʉ bero Jesu buerã cumua mena ʉtabʉcʉra recomacapʉ capajayuparã. Jesu maca jõ boepʉ jĩcaʉna cãnicõañupʉ. \v 48 Seeto wino capapuro popiye catamʉoñuparã, apero maca capapu jooro cariape maca we aágarã. To bairi Jesu cumuare na cawe eja atí majiquẽto catʉjʉyupʉ. To bairi cabujuparo jʉgoye na tʉpʉ aácʉ oco buina cáaácoajupʉ. Nare neto aácʉ cabaibajupʉ. \v 49 To bairo oco bui cʉ cáatí nutuato tʉjʉrã, cabai yajiricʉ wãti ãcʉmi ĩrã catʉjʉ acʉa awajayuparã. \v 50 Na nipetiro cʉ catʉjʉ acʉa awajayuparã. To bairo na caĩ awajaro apii Jesu nemoona ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Uwiqueticõaña. Yʉna yʉ ã, mʉja ʉpaʉna. Tʉgooña uwi acʉaqueticõaña, na caĩñupʉ. \p \v 51 To bairo na ĩri bero na mena cumuapʉre caeja jãañupʉ. Cʉ caeja jãari paʉna wino capapu janacoajupe. Wino capapu janaro tʉjʉrã seeto catʉjʉ acʉacoajuparã. \v 52 Cajʉgoye pan rupaarire Jesu cʉ cáti bʉoriquere catʉjʉricarã anibana quena cʉ cáti maji netorijere catʉgooña majiquẽjuparã. Na yeri mena catʉgooña puoquẽjuparã. \s1 Jesús sana a los enfermos en Genesaret \r (Mt 14.34-36) \p \v 53 To bairo bairi bero peña, Genesaret cawamecʉtopʉ capeña ejayuparã. Topʉ ejarã na cumuare jia tu poo, camaa nʉcañuparã. \v 54 Topʉ na camaa nʉcari paʉ to macana nemoona Jesure catʉjʉ majiñuparã. \v 55 To bairi nipetiropʉ atʉ aá, ti yepa macana cariaye cʉnare na cajee atí rotiyuparã. To bairo na caĩro apirã cariaye cʉnare na cacuñarije mena, “Topʉ ãmi Jesu,” camaja na caĩropʉ na cajee ejayuparã. \v 56 To bairi Jesu noo cʉ cãnopʉ macaripʉ, macari tʉjaropʉ cariaye cʉnare jee atí, macari recomacapʉ na cũri, Jesure ocõo bairo cʉ caĩ jeninucuñuparã: \p —Mʉ jutiro yapa jetore jã pañagarã. To bairo átiri jã netogarã, cʉ caĩñuparã. \p To bairi cʉ jutiro yapare capañaricarã caneto petiyuparã na cariaye cʉtiere yua. \c 7 \s1 Lo que hace impuro al hombre \r (Mt 15.1-20) \p \v 1 Cabero fariseo maja aperã judío majare cabuerã jĩcaarã Jerusalẽpʉ cãnana Jesu tʉpʉ cáajuparã. \v 2 Jesu buerãre jĩcaarã wamo cojequẽnana na caʉgaro catʉjʉyuparã fariseo maja. “Ʉgagarã jʉgoye manire bairo wamo cojequẽema Jesu buerã. To bairi caroorã ãnama,” na caĩ tʉjʉyuparã fariseo maja Jesu buerãre. \v 3 Fariseo maja, judío maja nipetirã quena na ñicʉ jãa na cáti jʉgo atájere bairona cáti ʉjayuparã. To bairi caroaro na wamorire cojeri bero jeto caʉganucuñuparã. \v 4 Na caʉgarique nuniri paʉpʉ cawapayera aátana tunu ejarã quena to bairona na wamorire cacojenucuñuparã. Na ñicʉa na cátinucurique cõo cátinucuñuparã. To bairona etirica baparire na capio jãnucuri rʉri quenare, na come rʉri quenare cacojenucuñuparã. To bairo mani cátiquẽpata Dio, “Caroorã ãma,” mani ĩ tʉjʉboʉmi ĩrã, to bairo cátinucuñuparã ti wamere yua. \v 5 To bairi Jesu buerã na cawamo cojequẽto tʉjʉrã Jesure cʉ caĩ jeniñañuparã fariseo maja, judío majare cabuerã: \p —¿Nope ĩrã mani ñicʉa na cátinucuriquere na átiquẽeti? Na wamorire cojequẽnana ʉgarã rooro ána áama, caĩñuparã. \p \v 6 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Cariapena caĩ ucayupi Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ mʉja cabaipere. Ocõo bairo caĩ ucayupi: \q1 Ati maja, “Diore camairã jã ã,” ĩbana quena na yeripʉ yʉ tʉgooña nʉcʉbʉgoquẽema. \q1 \v 7 To bairi jocarãna, “Diore cáti nʉcʉbʉgorã jã ã,” ĩnucuma. Na majuuna na catʉgooñari wamere, “Atie Dio cʉ carotirique ã,” ĩbana na ya wame macare áti nʉcʉbʉgonucuma, caĩ ucayupi Isaía. \m \v 8 Dio cʉ caroti majuurijere mʉja átiquetinucu, camaja na cátinucurije macare cáti ʉjarã aniri. To bairi etirica bapare cojerique, ape rʉri cojerique jetore mʉja tʉgooñanucu. Capee wame mʉja ñicʉ jãa na cáti jʉgo atájere mʉja tʉgooñanucu, Dio cʉ caroti majuurijere tʉgooñaquẽnana. \p \v 9 ’Tie macare mʉja recõanucu, mʉja ñicʉ jãa na cáti jʉgo atáje jetore átigarã, na caĩnemoñupʉ Jesu. \v 10 —Ocõo bairo caĩ ucayupi Moisé: “Mʉja pacʉare na nʉcʉbʉgoya. Rooro na pacʉare caĩrã unare na cajĩa repe ã.” \v 11 Mʉja maca ti wamere mʉja bai netoonucu, ocõo bairo mʉja pacʉare na ĩri: “Atie niyerure mʉjaare yʉ joo majiquẽe,” mʉja pacʉare jocarãna na mʉja ĩ. “Dio ye cãnipe ã, cʉ̃re yʉ cajoope. To bairi mʉjaare yʉ átinemo majiquẽe,” mʉja pacʉare jocarãna na mʉja ĩ. \v 12-13 Mʉja majuuna mʉja ye niyerure maibana to bairo na mʉja ĩtonucu. To bairi nare átinemogaquetiri nare canʉcʉbʉgoquẽna mʉja ã. To bairo ĩ tʉgooñabana Dio cʉ carotirica wamere mʉja bai netoonucu. “Mʉja pacʉare na nʉcʉbʉgoya,” Dio cʉ carotirica wamere mʉja bai netoonucu, na átinemoquẽnana. To bairije mʉja ñicʉ jãa na cáti jʉgo atáje capee wame mʉja átinucu. \p \v 14 To bairo na ĩ yaparo camajare na pijo, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Caroaro yʉ apiya, yʉ cabuiorijere majigarã. \v 15 Camaja na majuuna roorije na yeripʉ na catʉgooñarije jʉgori caroorã ãma. Na caʉgarije jʉgori mee caroorã ãma. \v 16 Noa yʉre caapirã yʉ caĩ buiorijere caroaro apiʉjaya. \p \v 17 Ĩ yaparo camaja capãarã watoapʉ cãnacʉ na cáaáweoyupʉ Jesu. Aá, cʉ buerã mena wiipʉ cajãacoajupʉ. Wiipʉ cʉ cajãaro bero, cʉ buerã ti wame cõorique mena cʉ cabuioriquere cʉ caĩ jeniñañuparã. \v 18 To bairo cʉ̃re na caĩ jeniñaro: \p —¿Mʉja quena tiere mʉja api puoquẽeti? na caĩñupʉ. —Camaja na ʉgarique unie jʉgori rooye tuaquetinucuma. \v 19 Na caʉgarije na yeripʉ jañaquẽe. Na caʉgari wame cõo paropʉ eja, to cõona yajicoapa. \p To bairo ĩ, nipetiro ʉgarique caroa jeto ã ĩi, to bairo caĩñupʉ Jesu. \p \v 20 Apeye na caĩnemoñupʉ Jesu tunu: \p —Camaja na majuuna caroorije na cátie na rooye tuu. \v 21-22 Camaja na yeripʉ caroorije na catʉgooñari wame cõo caroorije átinucuma. Ato cãnacã wame majuu na cátinucurije ã: Áti epericarã cʉtaje, jee rutirique, aperãre jĩarique, apeĩ nʉmore eperico cʉtaje, aperã na cacʉgorijere tʉjʉ ʉgoorique, aperãre rooro átaje, ĩtorique, aperãre wada pairique, mani majuuna, “Aperã netoro cãcʉ yʉ ã,” ĩ tʉgooñarique, caroaro tʉgooñaquẽnana átaje. \v 23 Atie nipetiri wame camaja caroorije na majuuna na yeripʉ na catʉgooñarije jʉgori rooye tuama. \s1 Una mujer extranjera que creyó en Jesús \r (Mt 15.21-28) \p \v 24 Jesu Genesarépʉ cãnacʉ Tiro, Sidón cawamecʉti macaripʉ cáaájupʉ. Topʉ eja, topʉ cʉ caejarijere na camajiro cabooquẽjupʉ, aperã capãarã yʉ tʉpʉ neñarema ĩi. To bairi jĩca wiipʉ cajãacoajupʉ. To bairo baibacʉ quena dope bairo baii cayaji majiquẽjupʉ. \v 25-26 Nemoona Jesu cʉ caejarijere caapiyupo jĩcao cawãti jãa ecoorico paco. Apero macaco, Sirofenicia macaco cãñupo. Jesu cʉ caejarijere queti apio, Jesu tʉ ejao, rʉpopatuaripʉ caejacumuñupo. Ejacumuri wãti co macoacãpʉ cãcʉre cabuu roca rotiyupo. \v 27 Jesu maca co caĩñupʉ: \p —Aperã Israel maja cãniquẽnare yʉ cátinemoro cawimarã ye ʉgariquere na emari yaiare nare nuʉre bairo yʉ átiboʉ. Cawimarãre canu jʉgope ã, co caĩñupʉ Jesu. \p \v 28 To bairo cʉ caĩro: \p —Ʉpaʉ, cariape mʉ ĩ. To bairo yaiare cawimarã ye ʉgariquere cajooquetipe to cãnibato quena na caʉga ruiri cajawa ẽoropʉ caña rerijere ʉganucuma yaia. To bairona caĩñupo Jesure, yʉ quena apeo yʉ cãnibato quena Israel majare na átinemo yaparoʉ petoacã yʉ quenare yʉ átinemoña ĩo, caĩñupo Jesure. \p \v 29 To bairo co caĩro ocõo bairo co caĩñupʉ Jesu: \p —Caroaro yʉre mʉ caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgori wamere apii wãti mʉ macopʉre cãcʉre mere yʉ buu rocatʉga. Mere yʉre caĩ nʉcʉbʉgoo aniri tunu aácoja, co caĩñupʉ. \p \v 30 To bairo Jesu cʉ caĩro co ya wiipʉ catunucoajupo. Tunu eja, co macore co cuñaricaropʉ capejaore co catʉjʉyupo, mere wãti cõpʉre cãnibatacʉ cʉ cabutiricopʉre yua. \s1 Jesús sana a un sordomudo \p \v 31 Jesu Tiro cawamecʉtopʉ cãnacʉ cabuti aájupʉ. Buti aácʉ Sidón cawamecʉtopʉ to bairi Decápoli cãni macaripʉ caneto aájupʉ. To neto aá, Galilea ʉtabʉcʉra tʉ caejayupʉ tunu. \v 32 Topʉ jĩcaʉ caapi majiquẽcʉ, caroaro cawada majiquẽcʉre Jesu tʉpʉ cʉ caneajuparã, mʉ wamo mena cʉ ñiga peori cʉ netooña ĩrã. \v 33 To bairi Jesu aperobʉjaacã camaja na catʉjʉquẽtopʉ cʉ cane aájupʉ. Topʉ cʉ ne aá, cʉ wamo jũari mena cʉ amoo operipʉre ñu nʉcori bero cʉ wamo jũare ʉcoo wareri cʉ ñemerore capañañupʉ. \v 34 To bairo cʉ ñemerore paña, ʉmʉrecoopʉ tʉjʉ mʉgori cayeri jinijãñupʉ. Yaparo: \p —¡Efata! cʉ ye mena caĩñupʉ. Cʉ amoo tujuya ĩi, to bairo caĩñupʉ. \p \v 35 To bairo Jesu cʉ caĩrona caapi majii, caroaro cawada majii cãñupʉ mere yua. \v 36 To bairi topʉ cãnare, “Aperãre na buio batequeticõaña,” na caĩñupʉ Jesu. Seeto buioquẽja cʉ caĩbato quena seetobʉja capãarãre na cabuio bateyuparã. \v 37 Seeto majuu tʉjʉ acʉari ocõo bairo caĩñuparã: \p —Nipetiri wamere caroaro átinucumi Jesu. Caapi majiquẽna quenare na caapi majiro áami. Cawada majiquẽna quenare na cawada majiro áami, caĩñuparã. \c 8 \s1 Jesús da de comer a cuatro mil personas \r (Mt 15.32-39) \p \v 1 Jesu camajare cʉ canetooro bero camaja capãarã cʉ tʉpʉ caneñapoyuparã tunu. Topʉ ãnaa na caʉgapere cacʉgoquẽjuparã. To bairo na cabairo tʉjʉʉ Jesu cʉ buerãre pijori na caĩñupʉ: \p \v 2 —Ati maja paarãacãre yʉ bopaca tʉjʉcʉpʉ. Mani mena na cãno itia rʉmʉ neto. To bairi na ʉgarique peticoapa. \v 3 Cañigo riarãrena na ye wiiripʉ na yʉ catunuo jooata ma recomacana riañaborãma. Aperã cayoaropʉ cáatána ãma, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 4 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩñuparã cʉ buerã Jesure: \p —Mani atopʉ camaja manopʉre dope bairo átiri ati maja capãarãre na mani ʉgarique nu majiquẽe. \p \v 5 To bairo na caĩro Jesu na cajeniñañupʉ: \p —¿Noo cãnacã majuu pan rupaa mʉja cʉgoti? \p To bairo na cʉ caĩ jeniñaro: \p —Siete rupaari majuu jã cʉgo, caĩñuparã. \p \v 6 To bairo na caĩro apiri camajare na carui rotiyupʉ Jesu yepapʉre. Na rui roti yaparo pan rupaarire jee, Diore caĩ nʉcʉbʉgoyupʉ. Ĩ yaparo ti rupaare pe mʉto, cʉ buerãre na cajooyupʉ, camajare na bate jooya ĩi. \v 7 To bairi wai quenare petoacã cacʉgoyuparã. Na quenare joori jʉgoye Diore caĩ nʉcʉbʉgoyupʉ Jesu. Ĩ yaparo na quenare cabate rotiyupʉ. \v 8 To bairo cʉ cátiere caroaro caʉga yapi peticoajuparã. Na caʉga yapi rʉgarijere siete piiri majuu cajee neoñuparã. \v 9-10 Tiere caʉgaricarã cuatro mil majuu cãñuparã camaja nipetiro ãnaa. To cõona nare aátaje uiri bero, cumuapʉ eja jãa, cáaácoajupʉ cʉ buerã mena Dalmanuta cawame cʉtopʉ aácʉ. \s1 Los fariseos piden una señal milagrosa \r (Mt 16.1-4; Lc 12.54-56) \p \v 11 Jesu cʉ buerã mena Dalmanutapʉ caejayuparã yua. Topʉ na caejaro fariseo maja Jesu mena seeto capee cawadayuparã. ¿Dio cʉ cajooricʉna cʉ ãti? ĩrã ʉmʉrecoo cabairije uniere cʉ cáti iñoo rotibajuparã. \v 12 To bairo na caĩro Jesu yeri jinijãri ocõo bairo caĩñupʉ: \p —¿Nope ĩrã ati yʉtea macana ʉmʉrecoo macajere áti iñooriquere na tʉjʉgati? Cariapena mʉjaare yʉ ĩgʉ. Ʉmʉrecoo macajere mʉjaare yʉ áti iñooqueti majuucõagʉ, caĩñupʉ Jesu. \p \v 13 To bairo na ĩ yaparo cumuapʉ eja jãa, ape nʉgoapʉ capeñacoajupʉ cʉ buerã mena tunu. \s1 La levadura de los fariseos \r (Mt 16.5-12) \p \v 14 Ape nʉgoapʉ peña aána Jesu buerã na caʉgapere cajeequẽjuparã. Pan jĩcana cane aájuparã bairã pʉa. \v 15 To bairi ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Caroaro tʉgooña majiña. Fariseo maja, to bairi Ʉpaʉ Herode na ya wame pan to wauato ĩrã levadura na caĩrije tiepʉ na caajurijere caroaro tʉjʉ majiri tiere átiquẽja, na caĩbajupʉ cʉ buerãre. \p \v 16 To bairo cʉ caĩrijere api majiquetibana: \p —Pan mani caʉgape mani cajee atíquẽto ĩi to bairona mani ĩimi, caame ĩñuparã cʉ buerã. \p \v 17-18 To bairo na caame ĩrijere majiri ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —¿Nope ĩrã, “Pan mani caʉgapere mani cajee atíquẽto ĩi to bairona mani ĩimi,” yʉre mʉja ame ĩti? ¿Mʉjaare yʉ cátinemoro mʉja majiriticoati? Caroaro yʉ cátajere tʉjʉbana quena, yʉ cabuiorijere apibana quena mʉja tʉgooña majiquẽe. Mʉja majuuna mʉja yeripʉ mʉja tʉgooña majigaquẽna. \v 19 To jʉgoye jĩca wamo cãnacã pan rupaari mena jĩca wamo cãnacã mil cãna camajare na yʉ canuepere ¿mʉja tʉgooñaquẽeti? ¿Noo cãnacã pii majuu na caʉga rʉgarijere mʉja cajee neori? caĩñupʉ Jesu. \p Cʉ buerã maca: \p —Doce piiri majuu jã cajee neowʉ, caĩñuparã. \p To bairo na caĩro na caĩnemoñupʉ Jesu tunu: \p \v 20 —Ape ni quenare siete rupaari pan rupaari mena bapari cãnacã mil cãna camajare yʉ canuwʉ. ¿Ti paʉ quenare noo cãnacã pii majuu mʉja cajee neori? na caĩñupʉ Jesu. \p —Siete piiri majuu jã cajee neowʉ, cʉ caĩñuparã. \p \v 21 To bairo na caĩro na caĩñupʉ Jesu tunu: \p —To bairo yʉ cátajere majibana quena ¿nope ĩrã mʉja api majiquẽeti mai? na caĩñupʉ. \p To bairo ĩi pan macaje meere ĩi caĩñupʉ. Fariseo maja jocarãna na cabuerijere caroaro tʉgooña majiri na apiʉjaquẽja ĩi, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús sana a un ciego en Betsaida \p \v 22 Jesu cʉ buerã mena ʉtabʉcʉrare peña, ape nʉgoa Betsaida cawamecʉti macapʉ capeña ejayuparã. Ti macapʉ na caejaro Jesu tʉpʉ jĩcaʉ cacape tʉjʉquẽcʉre cane ejayuparã. Jesu tʉpʉ cʉ ne ejari, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñuparã: \p —Anire cʉ pañari cʉ netooña, cʉ caĩñuparã. \p \v 23 To bairi Jesu cacape tʉjʉquẽcʉre cʉ wamo mena tʉ̃ga aáti maca tʉjaropʉ cʉ cane aájupʉ. Cabero Jesu cʉ ʉcoo mena cʉ catu wareyupʉ cʉ capere. To bairo áti yaparo Jesu cʉ wamori mena cʉ capere cañiga peoyupʉ. To bairo átiri cʉ caĩ jeniñañupʉ: \p —¿Mʉre apeye unie to bauti? caĩñupʉ. \v 24 To bairo cʉ caĩro, tʉjʉ pã: \p —Yʉ tʉjʉ camajare baii pʉa. Yucʉre bairo cabaurã aáteñama, caĩñupʉ. \p \v 25 To bairo cʉ caĩro apii Jesu cʉ capere cʉ wamori mena cañiga peonemoñupʉ tunu. To bairo cʉ cátopʉna caroaro majuu catʉjʉ majiñupʉ yua. To cãnacã wame cariape catʉjʉ majiñupʉ. \v 26 To bairi Jesu: \p —Macapʉre aáquẽja. Mʉre yʉ canetoorijere aperãre buio batequẽcʉna mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja, cʉ caĩñupʉ. \s1 Pedro declara que Jesús es el Cristo \r (Mt 16.13-20; Lc 9.18-21) \p \v 27 Cabero Jesu cʉ buerã mena Césarea Filipo tʉ cãni macaripʉ cáaájuparã. Topʉ na jʉgo aácʉ ocõo bairo cʉ buerãre na caĩ jeniñañupʉ Jesu: \p —Camaja yʉ cabairijere wadapenirã, ¿Ñamʉ majuu cʉ̃ ãcʉmi, na ĩnucuti? caĩñupʉ. \p \v 28 To bairo cʉ caĩ jeniñaro ocõo bairo cʉ caĩ yʉyuparã: \p —Jĩcaarã, “Juan bautisari majocʉ cajĩa ecooricʉ ãnacʉ catunu catiricʉ ãcʉmi,” mʉre ĩma. Aperã, “Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ, Elías cãniñaricʉ tunu ejaricʉmi,” mʉre ĩnucuma. Aperã maca, “Apeĩ Dio ye quetire cabuioricʉ tirʉmʉpʉ macacʉ catunu catiricʉ ãcʉmi,” mʉre ĩma, cʉ caĩñuparã. \p \v 29 Jesu cʉ buerãre na caĩ jeniñanemoñupʉ tunu: \p —Mʉja maca, ¿ñamʉ majuu ãcʉmi, yʉre mʉja ĩ tʉgooñati? \p To bairo cʉ caĩro apii Pedro maca cʉ caĩ yʉyupʉ: \p —Tirʉmʉpʉ macana, “Camaja tʉpʉ joogʉmi Dio jĩcaʉ cãni majuʉre,” na caĩricʉna mʉ ã, cʉ caĩñupʉ Pedro. \p \v 30 To bairo Pedro cʉ caĩriquere aperãre na cabuio rotiquẽjupʉ Jesu. \s1 Jesús anuncia su muerte \r (Mt 16.21-28; Lc 9.22-27) \p \v 31 Cabero Jesu cʉ buerãre ocõo bairo na cabuio jʉgoyupʉ: \p —Yʉa camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ anibacʉ quena seeto yʉ popiye tamʉogʉ. Cabʉcʉrã judío majare carotirã, sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã nipetirã yʉ tʉjʉteeri aperãre na jĩa rotigarãma yʉre. To bairo yʉre na cajĩabato quena itia rʉmʉ bero yʉ tunu catigʉ. \v 32 Caroaro na api majiato ĩi, cariape to bairije na caĩ buioyupʉ Jesu. \p To bairije na cʉ caĩ buioro Pedro aperobʉjaacã cʉ ne aáti: \p —¡To bairo ĩqueticõaña! Jesure cʉ caĩ tutiyupʉ. \p \v 33 To bairo Pedro cʉ caĩro cʉ buerãre amojore tʉjʉri Pedrore cʉ catutiyupʉ Jesu: \p —¡Sataná, yʉre aáweoya! caĩñupʉ. Pedro Sataná cʉ caĩgari wamere cʉ caĩro ĩi, to bairo Pedrore cʉ caĩ tutiyupʉ Jesu. To bairi: —Dio cʉ caboorijere mʉ tʉgooñaquẽe. Camaja na caboorije macare mʉ tʉgooña mʉa, cʉ caĩñupʉ Pedrore. \p \v 34 Cabero Jesu cʉ buerã aperã camaja quenare pi neojori na cabuioyupʉ: \p —Yʉ mena macana anigarã mʉja majuuna mʉja cátigarijere tʉgooñaqueticõaña. To cãnacã rʉmʉ yʉ caboorije macare áti ʉjaya. Yʉre na cajĩagarore bairona mʉja quenare na cajĩagarije to cãnibato quena yʉre áti ʉjanucucõaña. \v 35 Noa, “Yʉ majuuna yʉ caboorije yʉ átigʉ,” caĩrã Dio tʉpʉ to cãnacã rʉmʉ catirique bʉgaquetigarãma. To bairi ati yepa ãnapʉ mʉja majuuna mʉja caboorije átiquẽna, yʉ caboorije macare ána, yʉ ye quetire apiʉjarã, caroa ãnajere mʉja bʉgagarã. \v 36-37 To bairi jĩcaʉ ati yepa macaje apeye unie nipetiro cacʉgoʉ Dio tʉpʉ cʉ cãnibope macare catʉgooñaquẽcʉ ũcʉ catirique bʉgaquetigʉmi. To bairi cʉ yeri maca Sataná tʉpʉ aá, cʉ cabaiata ñuuquetiboro. Sataná tʉpʉ cʉ cáaáquetipere wapaye majiquetiboʉmi, ati yepa macaje nipetiro cʉ cacʉgorije to cãnibato quena. \v 38 Ati yʉtea macana caroorã, yʉre canʉcʉbʉgoquẽna watoapʉ ãnaa, “Jesu yarã jã ã, cʉ ye quetire caapiʉjarã jã ã,” ĩ boboqueticõaña. Ape rʉmʉpʉ yʉ tunu atígʉ, yʉ Pacʉ cʉ caaji baterije mena, cʉ tʉ macana ángel maja mena. Ti paʉ cãno yʉre caboboricarãre yʉ quena na yʉ bobogʉ. “Yʉ cabuericarã me ãma,” yʉ quena na yʉ ĩgʉ. \c 9 \p \v 1 Jesu camajare cʉ cabuioricaro bero ape wame cʉ buerãre na cabuioyupʉ tunu: \p —Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Atopʉ cãna mʉjaa jĩcaarã mʉja cabai yajiparo jʉgoye Ʉpaʉ Dio cʉ cãniere mʉja tʉjʉgarã tutuaro mena cʉ caejaro. \s1 La transfiguración de Jesús \r (Mt 17.1-13; Lc 9.28-36) \p \v 2 Seis cãnacã rʉmʉri bero jĩcaʉ ʉ̃taʉ caʉmʉaricʉpʉ cáaájupʉ Jesu. Pedro, Jacobo, Juan na jetore na cajee aájupʉ cʉ mena. Topʉ eja, ti ʉ̃taʉpʉ ãnaa na catʉjʉjoro Jesu cʉ cabaurije ricati cabauyupe. \v 3 Cʉ jutii seeto ajiya, seeto majuu cabotiyupe. Camaja sabaũ mena jutii cabotirije na cacojero netoro cabotiyupe. \v 4 To bairo cabairi paʉna Elías, to bairi Moisé buia nʉcari Jesu mena cawadapeni tʉjʉnucuñuparã. \v 5 To bairo na cabairo tʉjʉʉ Pedro maca ocõo bairo caĩñupʉ Jesure: \p —Jã Ʉpaʉ, ñuu majuucõa atopʉ mani cãno. To bairi itia wiiacãre mani ána. Mʉ ya wii cãnipa wii, Moisé ya wii, Elías ya wii cãnipa wiiri mani ána. \p \v 6 Jesu buerã caacʉa netocoajuparã. To bairi Pedro dope bairo ĩ majiquetibacʉna to bairije caĩcõañupʉ. \v 7 To bairo Pedro cʉ caĩri paʉna bujeri bʉrʉa na cabuje bipe ájupe. To bairi bʉrʉa bujeri bʉrʉa watoapʉ ocõo bairo caĩ wadaro caapiyuparã: \p —Ani yʉ Macʉ, yʉ camaii majuu ãmi. Cʉ cabuiorijere caroaro apiʉjaya, ĩriquere caapiyuparã. \p \v 8 To bairo caĩro bero catʉjʉjobajuparã tunu. Jesu jĩcaʉna cʉ catʉjʉnucuro catʉjʉyuparã. Aperã cʉ mena catʉjʉnucuricarã camañuparã. \p \v 9 To cõona ʉ̃taʉpʉ cãnana na carui aáto Jesu to bairo cabairo na catʉjʉriquere aperãre cabuio rotiquẽjupʉ: \p —Yʉ, camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ yʉ cãnibato quena yʉre jĩa rocagarãma. To bairi cabai yajiricʉ cãnacʉ yʉ catunu catiro bero aperãre na mʉja buiogarã yua, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 10 To bairi aperãre buioquẽnana na jetona catʉgooñañuparã. To bairo tʉgooñari caame ĩ jeniñañuparã: \p —¿Dope bairo cabaipere bai yajiricaro bero tunu catirique cʉ ĩti? caame ĩ jeniñañuparã na majuuna. \v 11 Cabero Jesu quenare cajeniñañuparã tunu: \p —¿Nope ĩrã judío majare cabuerã, “Dio cʉ cajoopaʉ majuu jʉgoye Elías ãnacʉ tunu atígʉmi,” na ĩnucuti? cʉ caĩ jeniñañuparã. \p To bairo na caĩ jeniñaro ocõo bairo caroaro na caĩ buioyupʉ Jesu: \p \v 12 —Cariape ĩma. Elías cʉ cáatípena cãñupa Dio yʉre cʉ cajooparo jʉgoye. Camajare na cayeri quenoo jʉgoyeyepaʉ cãmi. Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo baigʉmi Dio cʉ cajooricʉ ati yepapʉ ejaʉ, ĩ ucarique ã: “Yʉ tʉjʉteebana yʉre popiyeyegarãma,” ĩ ucarique ã. \v 13 Cariape mʉjaare yʉ ĩ: Elías ãnacʉ caejatʉgawĩ mere. Cʉ caejabato quena tirʉmʉpʉ macana, “Elías atígʉmi,” na caĩricʉ Juãre, “Cʉna ãmi,” cʉ caĩ tʉjʉquẽma. Na caboorije maca cʉ cájuparã, cʉ jĩarã. To bairo ána tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucaricarore bairona cabaiyupa Juãre. \s1 Jesús sana a un muchacho que tiene un espíritu malo \r (Mt 17.14-21; Lc 9.37-43) \p \v 14 Ʉ̃taʉpʉ caejaricarã na mena macana na cãnopʉ rui ejarã camaja capãarã cãnare catʉjʉyuparã. Aperã quena judío majare cabuerã Jesu buerã mena seeto caame wada canamuñuparã. \v 15 To bairi Jesu na tʉpʉ cʉ carui ejaro tʉjʉrã catʉjʉ acʉacoajuparã. To bairi cʉ tʉpʉ atʉ aáti, cʉ cañuu rotira aájuparã. \v 16 To bairo na cáto: \p —¿Ñe uniere wadapenirã to cõo mʉja wada canamuri? na caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p \v 17 To bairo cʉ caĩ jeniñaro apii jĩcaʉ na paarãacã watoapʉ cãcʉ cʉ caĩ yʉyupʉ Jesure: \p —Ʉpaʉ, yʉ macʉ jĩcaʉna cãcʉre wãti cacʉgoʉre yʉ neapʉ́. Yʉ macʉ wãti jʉgori wada majiquẽemi. \v 18 Wãti cʉ cañe roca cũrona cʉ rijeropʉ jopo tu, cʉ opi baque ruio, to bairi bʉ yajicoanucumi yʉ macʉ. Mere mʉ buerã quenare, “Wãtire cʉ buu rocabojaya yʉ macʉre,” na yʉ ĩbapʉ. Cʉ buu roca majiquẽma, Jesure caĩñupʉ. \p \v 19 To bairo cʉ caĩro apii ocõo bairo caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre: \p —Caroaro yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe. Cariape mʉja tʉgooñaquẽe. Yoaro mʉjaare yʉ caĩ buiobato quena mʉja api majiquẽe. Ani cʉ macʉre yʉ tʉpʉ cʉ neajá, na caĩñupʉ. \p \v 20 To bairo cʉ caĩro Jesu tʉpʉ cawimaʉre caneajuparã. Cawimaʉre Jesu tʉpʉ na caneatóna majiña mano cawimaʉre cʉ caria ñaro cʉ cájupʉ wãti tunu. To bairo cʉ cáto cawimaʉ maca roca cumu, yugui mecʉ, cʉ rijeropʉ jopo tu, cabaicoajupʉ. \v 21 To bairo cʉ cabairo tʉjʉri Jesu cawimaʉ pacʉre cajeniñañupʉ: \p —¿Diwatipʉ to bairo cʉ cabai jʉgori? cʉ caĩñupʉ. \p Cawimaʉ pacʉ maca ocõo bairo cʉ caĩ yʉyupʉ: \p —Cawimaʉpʉna to bairo cabai jʉgowĩ. \v 22 Capee niri wãti cʉ jĩagʉ peropʉ cʉ roca joe, riapʉ quenare cʉ roca ñuanucumi. Mʉ catutuarije mena cʉ̃re mʉ canetoo majiata jã bopaca tʉjʉri jã átinemoña. \p \v 23 To bairo cʉ caĩro Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Yʉre mʉ canʉcʉbʉgoata cʉ̃re yʉ netooboja maji. Yʉre canʉcʉbʉgorã nipetirore nipetiri wamere na yʉ netooboja maji. \p \v 24 To bairo cʉ caĩro apii cawimaʉ pacʉ tutuaro ĩ, seeto Jesure cʉ caĩ jeniñupʉ: \p —Mʉre yʉ nʉcʉbʉgo. Netobʉjaro yʉ canʉcʉbʉgoro yʉre átinemoña, seetobʉja cʉ caĩ jeninemoñupʉ. \p \v 25 Jesu camaja capãarã na tʉpʉ na caatʉ ató tʉjʉʉ wãtire roca buʉ ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Wãti cʉ cawada majiquẽto, cʉ caapi majiquẽto cácʉ, buti aácʉja. Ani cawimaʉpʉre cãcʉ aácʉja. Pʉgani cʉ̃pʉre jãanemoqueticõaña. \p \v 26 To bairo cʉ caĩrona wãti cʉ caawaja buti aátona cawimaʉ caria ñacoajupʉ tunu. To bairo bai, ria yajicoacʉre bairo cabaiyupʉ. To bairi aperã maca: \p —Ria yajicoapi, caĩñuparã. \p \v 27 Jesu maca cʉ wamopʉ ñeri, cʉ catʉ̃ga wamʉo nʉcoñupʉ. To bairo cʉ cátona cawamʉ nʉcacoajupʉ yua. \p \v 28 Cabero Jesu wiipʉ cʉ cajãaro cʉ buerã aperã na caapiquẽtopʉ cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —¿Nope ĩrã wãtire jã roca buu majiquẽjupari? \p \v 29 To bairo na caĩro: \p —To bairo cabairã una wãtiare buugarã ʉgaqueti seeto Diore cajeni nʉcʉbʉgope ã. \s1 Jesús anuncia otra vez su muerte \r (Mt 17.22-23; Lc 9.43-45) \p \v 30-31 To bairi Césarea Filipopʉ cãnana Galilea yepapʉ cáaácoajuparã tunu. Topʉ na cáatíere aperã na camajiro cabooquẽjupʉ Jesu, cʉ buerã jetore na ĩ buiogʉ. Ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: \p —Aperã yʉre ñeri, yʉ joogarãma yʉre cajĩaparãre. To bairo yʉre na cajĩa rocabato quena itia rʉmʉ bero yʉ tunu catigʉ, na caĩñupʉ. \p \v 32 Cʉ buerã maca to bairo cʉ caĩrijere caapi majiquẽjuparã. Api majiquetibana quena, “¿Dope bairo ĩgʉ mʉ ĩti?” cʉ caĩ jeniña uwiyuparã. \s1 ¿Quién es el más importante? \r (Mt 18.1-5; Lc 9.46-48) \p \v 33 Cabero Capernaum cawamecʉti macapʉ caejayuparã. Ti macapʉ eja, na cãni wiipʉ na cajãaro bero cʉ buerãre na caĩ jeniñañupʉ Jesu: \p —Mapʉ aána ¿ñe uniere mʉja ame wadapeniri? \p \v 34 Na maca mapʉre aána, ¿ni maca mani mena macacʉ nipetiro netoro caroti majii cʉ anicʉti? caame wada peniricarã aniri cʉ cayʉquẽjuparã. \v 35 To bairi Jesu ejanumu, cʉ buerã doce majuu cãnare pijo, na caĩñupʉ: \p —Aperã netoro caroti majirã anigarã nipetirã bero macana, nare capaa coterã cãnipe ã. \p \v 36 To bairo ĩ, jĩcaʉ cawimaʉre cʉ pijo, na watoapʉ cʉ catʉjʉnucu rotiyupʉ. Cʉ tʉjʉnucu roti, cʉ ne mʉgoñari ocõo bairo caĩñupʉ cʉ buerãre: \p \v 37 —Ani cawimaʉre bairo cãna cawatoa cãna na cãnibato quena yʉ carotiro mena nare mʉja cátinemoata yʉrena átinemorã mʉja áa. Yʉre cátinemorã maca yʉ Pacʉre átinemorã áama, caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre. \s1 El que no está contra nosotros, está a nuestro favor \r (Mt 10.42; Lc 9.49-50) \p \v 38 Cabero Jesure cʉ caĩ buioyupʉ Juan: \p —Jãre cabuei, apeĩ camaja na yeri wãtiare na cʉ cabuu rebojaro jã tʉjʉwʉ. “Jesure caapi nʉcʉbʉgoʉ yʉ ã,” ĩri na yeri wãtiare na buti rotiwĩ. Mani mena macacʉ cʉ cãniquẽto maca, “Átiqueticõaña,” cʉ̃re jã boca ĩ matawʉ, caĩñupʉ Juan. \p \v 39 To bairo cʉ caĩro apii Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Juãre: \p —Cʉ mataqueticõaña. Ni ũcʉ yʉ wame mena apeye uniere áti iñoori bero rooro yʉre ĩ majiquetigʉmi. \v 40 Manire cateequẽcʉ ũcʉ mani mena macacʉna ãmi. \v 41 Noa yʉ yarã mʉja cãno mʉjaare cátinemorã, ocore mʉjaare catĩarã quenare caroaro na joogʉmi Dio, na quena mʉjaare petoacã cátinemorã ãma ĩi. \s1 El peligro de caer en pecado \r (Mt 18.6-9; Lc 17.1-2) \p \v 42 ’Noo yʉre canʉcʉbʉgorãacãre rooro na cáto cácʉ ũcʉ Dio cʉ capopiyeyepaʉ majuu anigʉmi. Nemoona ʉ̃ta capairica mena cʉ wamʉ tutupʉ jia yori caʉ̃cʉari yapʉ roca ñuacõa jooata ñuuboro. To bairo átato nemoona bai yajiri cabero yʉ yarãre rooro na cáto áti rooye tuuquetiboʉmi. \v 43 Mʉja wamo mena rooro átigarã pa ta rocaricarore bairo ána to cõona caroorije áti janaña. Jĩca wamo mana anibana quena Dio tʉpʉ to cãnacã rʉmʉ mʉja cãno maca ñuubʉja. Pʉga nʉgoapʉna cawamoricʉna anibana quena pero cayatiqueti peropʉ mʉja cáaáto ñuuquetiboro. \v 44 Pero to bairo to caʉ̃nucucõarije to cãnibato quena becoa riaqueti majuucõagarãma. \v 45-48 Mʉja rʉpo mena rooro átigarã quena pa ta rocaricarore bairo ána to cõona caroorije áti janaña. Jĩca rʉpo mana anibana quena Dio tʉpʉ to cãnacã rʉmʉ mʉja cãno maca ñuubʉja. Pʉga nʉgoapʉna rʉporicʉna anibana quena peropʉ mʉja cáaáto ñuuquetiboro. To bairona mʉja capeari mena ape wame tʉjʉri caroorijere mʉja cátigaro mʉja capeari pĩa rocaricarore bairo tʉjʉ janacõaña. Cacapea mana anibana quena Dio tʉpʉ mʉja cáaáto ñuubʉja. Pʉga capeapʉna cape cʉtiri peropʉ mʉja cáaápata ñuuquetiboro. Topʉ pero to caʉ̃nucucõabato quena becoa ria yajiqueti majuucõagarãma. \p \v 49 ’Camaja nipetiro ʉgariquere roarã pero mena jeto roanucuma. To bairi tiere bairo nipetiro yʉre caapi nʉcʉbʉgorã popiye tamʉori bero netobʉjaro tʉgooña ocabʉtigarãma yua. \v 50 Moa caocaarije ñuubʉja. Caocaaquẽtie macare dope bairo caocaaro áti majiña maa. Moa caroaro caocaarijere bairo caroaro ãña. To bairi ame quẽrique mano aninucuña mʉjaa. \c 10 \s1 Jesús enseña sobre el divorcio \r (Mt 19.1-12; Lc 16.18) \p \v 1 Jesu Capernaupʉ cãnacʉ Judea yepapʉ, Jordán na caĩri ya ape nʉgoapʉ quenare cáaájupʉ. Topʉ cʉ caejaro camaja capãarã cʉ tʉpʉ caneñapoyuparã. To bairi cʉ cátinucurore bairona Dio ye quetire na cabuioyupʉ. \v 2 To bairo cʉ cabuioro jĩcaarã fariseo maja Jesu tʉpʉ atí, cʉ tʉgooña mawijia bui cʉparo ĩrã ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —¿Mani judío majare jĩcaʉ cʉ nʉmore cʉ carocagaro roca rotirique to ãti? \p \v 3 Ocõo bairo na caĩ yʉyupʉ Jesu fariseo majare: \p —¿Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ dope bairo cʉ carotiyupari? \p \v 4 To bairo cʉ caĩro: \p —Moisé ãnacʉ ocõo bairo caucayupi: “Jĩcaʉ cʉ nʉmore rocagʉ papera pũuro, ‘Ocõo bairo mʉ cabairije wapa mʉ yʉ rocagʉ,’ ĩ ucarica pũuro, cõre cʉ joato,” caĩ ucayupi Moisé, caĩñuparã fariseo maja Jesure. \p \v 5 To bairo na caĩro: \p —Mʉja yeripʉ Dio cʉ caboorijere mʉja cabai netoogaro to bairo caucayupi Moisé, jĩcaʉ cʉ nʉmore carocagaʉre mataquetigʉ. \v 6 Dio nipetiri wame áti jʉgoʉpʉna caʉmʉ, cãromio cájupi. \v 7 To bairi caʉmʉ cʉ pacʉ, cʉ pacore tʉgooña janari cʉ nʉmo ye macare tʉgooñagʉmi. \v 8 To bairi co mena aniri pʉgarã anibana quena cʉ nʉmo mena jĩcaʉre bairona ãma, cʉ nʉmo jãa. \v 9 To bairi camajocʉ jĩcaʉ cʉ nʉmo mena jĩcaʉre bairona aniri Dio cʉ cacũricarã ãma jĩca bapa. To bairona Dio cʉ cacũricarã aniri caame rocaquetiparã ãma, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 10 Cabero wiipʉ ãnaa Jesu buerã cʉ caĩriquerena caĩ jeniña nemoñuparã tunu. \v 11 Tiere na caĩ jeniñaro ocõo bairo na caĩ yʉyupʉ Jesu: \p —Noo cʉ nʉmore rocari apeo macare nʉmocʉcʉ rooro ácʉ áami cãni jʉgoricore. \v 12 Cãromio quena, co manapʉre rocari apeĩ macare manapʉcʉco rooro áco áamo cãni jʉgoricʉre. \s1 Jesús bendice a los niños \r (Mt 19.13-15; Lc 18.15-17) \p \v 13 Cabero aperã na punaare Jesu tʉpʉ cajee ajuparã, na ñiga peori Diore na jenibojaya ĩrã. To bairo na cáto tʉjʉrã Jesu buerã maca nare matagabana: \p —Cawimarãre na jee atíqueticõaña, Jesure cʉ patowãcoorema, na caĩñuparã. \p \v 14 To bairo na caĩ matarijere apii Jesu maca tʉjooquẽcʉ, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Cawimarã yʉ tʉpʉ na aparo. Na mataqueticõaña. Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ cáaáparã ãma ati maja cawimarãre bairona caroaro yʉre catʉgooñarã. \v 15 Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Ati maja cawimarã yʉre na caboorore bairo cabaiquẽna maca, Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ aáquetigarãma, na caĩñupʉ. \p \v 16 To bairo ĩ yaparo cawimarãre na ne mʉgo, na ñiga peo, Diore na cajenibojayupʉ yua. \s1 Un joven rico habla con Jesús \r (Mt 19.16-30; Lc 18.18-30) \p \v 17 Cabero Jesu aperopʉ cʉ cáaáti paʉ jĩcaʉ cʉ bero caatʉ ʉja ajupʉ. Cʉ tʉpʉ atʉ ejari, cʉ tʉpʉ ejacumu, cʉ nʉcʉbʉgori ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañupʉ: \p —Jesu, caroaro camajare cabuei mʉ ã. Cañuu netoʉ mʉ ã. To bairi yʉre buioya. ¿Ñee uniere yʉ ácʉati yʉ cacaticõa aninucupere bʉgagʉ? caĩñupʉ. \p \v 18 Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩ yʉyupʉ: \p —¿Nope ĩi cañuu netoʉ yʉre mʉ ĩti? \v 19 Dio jĩcaʉna ãmi cañuu netoʉ. Dio cʉ carotiriquere mʉ majii. “Camajare na jĩaqueticõaña. Ati epericarã cʉtiqueticõaña. Jee rutiqueticõaña. Jocʉna aperãre na ĩtoqueticõaña. Aperãre ĩtorique mena rooro na átiqueticõaña. Mʉ pacʉ, mʉ pacore na nʉcʉbʉgoya.” \p \v 20 To bairo cʉ caĩro apii: \p —Cawimaʉ ãcʉpʉna tiere yʉ cáti peocõawʉ, caĩñupʉ Jesure. \p \v 21 Jesu cʉ mai tʉjʉri ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Jĩca wameacã mʉ cátipe rʉja. Mʉ cacʉgorijere nuni peo wapa jeija. Mʉ cawapa jeerijere cabopacarãre na joo bate peocõaña. To bairo ácʉ ʉmʉrecoopʉ capee cañuu netorijere mʉ cʉgogʉ. To bairo áti yaparo mʉre camajiriobato quena, yʉ mena ajá, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 22 To bairo Jesu cʉ caĩrijere api tʉjooquẽcʉ, seeto tʉgooñarique pairi catunucoajupʉ, caapeye paii aniri. \p \v 23 Cʉ cáaáto bero Jesu cʉ buerãre na tʉjʉri ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Caapeye unie pairãre Dio tʉpʉ na cáaápe seeto majuu majiriocõa, caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre. \p \v 24 To bairo cʉ caĩrijere apirã, Jesu buerã caapi acʉayuparã. To bairi Jesu na caĩnemoñupʉ tunu: \p —Yʉ punaare bairo cãna, caapeye unie cʉgo netorãre Dio tʉpʉ na cáaápe seeto majuu majirio netocõa. \v 25 Waibʉcʉ cameyo cawamecʉcʉ capaii apopota yita wẽ pĩorica opeacãre cʉ caame butigaata majiriobʉja. To bairona seeto majirio caapeye unie pairã Dio tʉpʉ na cáaágaro. \p \v 26 Tiere cʉ caĩro cʉ buerã caapi acʉanemocoajuparã tunu: \p —Baiyupa cariape cʉ caĩata noa Dio tʉpʉ eja majiquẽnama, caame ĩñuparã. \p \v 27 Jesu to bairo na caame ĩro apii ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Camaja na majuuna Dio tʉpʉ aá majiquẽema. Dio maca nipetiri wame cáti majii aniri jĩcaʉna ãmi cʉ tʉpʉ cáaáparãre canetoo majii. \p \v 28 To bairo cʉ caĩro Pedro ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Nipetiro jã yere jã cáaáweowʉ, mʉ mena macana anigarã. \p \v 29-30 To bairo cʉ caĩro: \p —Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Jĩcaʉ ũcʉ cʉ ya wii, cʉ pacʉa, cʉ yarã, cʉ punaa, cʉ wejeri, nipetirore cʉ cáaáweoquẽpata, Dio cʉ caboorije macare átigʉ, capee majuu caroa cʉ cacʉgo jʉgorique netoro majuu bʉganemogʉmi ati yepapʉre. Aperã rooro nare na cátibato quena caroare bʉgagʉmi. Caberopʉ quenare Dio mena aninucucõagʉmi. \v 31 To bairi yucʉacã, “Cãni majuurã jã ã,” caĩrã caberopʉ cawatoa cãna anigarãma. Capãarã yucʉacãre cawatoa macana cãna quena caberopʉ cãni majuurã anigarãma na maca, caĩñupʉ Jesu. \s1 Nuevamente Jesús anuncia su muerte \r (Mt 20.17-19; Lc 18.31-34) \p \v 32 Cabero Jesu Jerusalẽpʉ aáta wãpʉre aácʉ cʉ buerã jʉgoye cajʉgoyupʉ. ¿Dope bairo Jerusalẽpʉ to bairoati? ĩrã tʉgooña acʉari uwirique mena cʉ bero caʉjayuparã. To bairi na caejaparo jʉgoye cʉ buerãre ricati pi neori cʉ̃re cabaipere na caĩ buioyupʉ: \p \v 33 —Jerusalẽpʉ aána mani bai, mʉja maji. Topʉ yʉ caejaro Dio ati yepapʉ cʉ cajooricʉ yʉ cãnibato quena aperã yʉre ñeri yʉre joogarãma sacerdote maja ʉparãre, judío majare cabuerãre. To bairi yʉre joo netogarãma tunu judío maja cãniquẽnapʉre, cʉ jĩa rocacõaña ĩrã. \v 34 To bairi na maca yʉre ĩ eperi, yʉ ʉcoo eo turi, yʉre baperi, yʉre jĩa rocagarãma yua. To bairo yʉre na cajĩa rocabato quena itia rʉmʉ bero yʉ tunu catigʉ, na caĩ buioyupʉ Jesu cʉ buerãre. \s1 Jacobo y Juan piden un favor \r (Mt 20.20-28) \p \v 35 Cabero Jacobo, Juan Sebedeo punaa Jesu tʉpʉ aáti: \p —Jãre cabuei, mʉre jã cajeniri wame jãre mʉ cátibojaro jã boo, cʉ caĩñuparã. \p \v 36 —¿Ñee uniere mʉjaare yʉ cátibojaro mʉja booti? na caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p \v 37 —Mʉ carotiri paʉ cãnopʉ mʉ mena carotinemoparãre jãre mʉ cũwã. Jĩcaʉ cariape nʉgoa, apeĩ cacõ nʉgoapʉ mʉ mena ruiri carotiparã jã anigarã, cʉ caĩñuparã Sebedeo punaa. \p \v 38 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu maca: \p —Mʉja cajeniri wamere mʉja tʉgooña majiquẽe. Aperã seeto yʉ popiyeyegarãma. Yʉre na capopiyeyepere bairo mʉja quena mʉjaare na capopiyeyero ¿mʉja nʉca majicʉti? na caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p \v 39 —Ʉ̃ʉjʉ, jã nʉca ocabʉti majirã, caĩñuparã. \p To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Yʉre na capopiyeyepere bairona mʉja quenare mʉja popiyeyegarãma aperã. \v 40 Yʉre bairona catamʉoparã mʉja cãnibato quena yʉ mena carotiparãre mʉjaare yʉ cũ majiquẽe. Yʉ riape nʉgoa, yʉ cacõ nʉgoapʉ yʉ mena caroti ruiparãre carotipaʉ mee yʉ ã. Yʉ Pacʉ maca bejegʉmi yʉ mena caroti ruiparãre. \p \v 41 To bairo Jesure cʉ na cajeniro apirã aperã Jesu buerã diez cãnacʉ cãna maca na catʉgooña punijiniñuparã Jacobore, Juãre to bairo Jesure na caĩ jenirijere. \v 42 To bairo na cabairo tʉjʉʉ Jesu na pijori ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Mʉja majirã. Ape macari macana na ʉparã tutuaro rotima. Na ẽoro carotirã quena na majare rotima tunu. \v 43 Mʉja maca to bairo cabaiquetiparã mʉja ã. Nii mʉja yaʉ cãni majuʉ anigʉ capaa cotei cʉ ãmaro. \v 44 Cajʉgo ãcʉ majuu anigʉ, aperã nipetirore capaabojaʉ cʉ ãmaro cʉ quena. \v 45 To bairona yʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ anibacʉ quena aperãre, “Yʉre capaa coteri maja ãña,” caĩi mee yʉ ã. Yʉ majuuna aperãre átinemoʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́. To bairi camaja capãarã majuu caroorije na cátajere bai yaji wapayebojaʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́ ati yepapʉ, caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre. \s1 Jesús sana a Bartimeo el ciego \r (Mt 20.29-34; Lc 18.35-43) \p \v 46 Jerusalẽpʉ ma aána Jericó cawamecʉti macapʉ caejayuparã. Jesu cʉ buerã mena aperã capãarã camaja mena ti macare eja, na caneto aáti paʉ Bartimeo cawamecʉcʉ, Timeo macʉ cacape tʉjʉquẽcʉ ma tʉjaro caniyeru jeni ruiyupʉ. \v 47 To bairi, “Aperã Jesu Nasaré macacʉ neto aácʉ áami,” na caĩro apii caĩ awajajoyupʉ: \p —¡Jesu! ¡Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami, Dio cʉ cajooricʉna mʉ ã! ¡To bairi yʉre bopaca tʉjʉya! caĩ awajajoyupʉ. \p \v 48 To bairo cʉ caĩro apirã capãarã camaja: \p —¡Awajaqueticõaña! ¡Janaacʉja! cʉ caĩ tutiyuparã Jesu jʉgoye cáaána maca. \p To bairo na caĩ tutirije to cãnibato quena seetobʉja caĩ awajanemoñupʉ tunu: \p —¡Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami, Dio cʉ cajooricʉna mʉ ã! ¡To bairi yʉre bopaca tʉjʉya! \p \v 49 To bairo cʉ caĩ awajarijere apii Jesu catua nʉcañupʉ. Tuanʉca, cʉ̃re capi awajaʉre aperãre cʉ tʉpʉ na catʉ̃ga atí rotiyupʉ. \p To bairo cʉ̃re Jesu na cʉ catʉ̃ga atí rotiro, cʉ caĩñuparã: \p —Tʉgooñarique paiquẽja. Adʉja uwaro. Mʉre pimi Jesu, cʉ caĩñuparã. \p \v 50 To bairo na caĩro apii, cabui macá wʉ tu we roca cũ, bapa wamʉnʉca, Jesu tʉpʉ cáaájupʉ. \p \v 51 Jesu tʉpʉ cʉ caejaro: \p —¿Ñeere mʉre yʉ cátibojapere mʉ booti? cʉ caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p —Yʉ Ʉpaʉ, yʉ cape yʉ catʉjʉpere yʉ boo, caĩñupʉ Bartimeo. \p \v 52 To bairo cʉ caĩro: \p —“Yʉre netoo majiimi,” yʉre mʉ tʉgooña nʉcʉbʉgowʉ. To bairi mere mʉre yʉ netootʉgawʉ. To cõona aácʉja. \p To bairo Jesu cʉ caĩrona Bartimeo catʉjʉ majicoajupʉ. Tʉjʉ maji, Jesu mena mapʉ cáaácoajupʉ cʉ quena. \c 11 \s1 Jesús entra en Jerusalén \r (Mt 21.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19) \p \v 1 Jesu cʉ buerã mena Jerusalẽpʉ cʉ caejaparo tʉacãna cãñupe Betfagé, Betania cawamecʉti macari Ʉ̃taʉ Olivo cawamecʉtii canamuñaro caejayuparã. Topʉ eja, cʉ buerã pʉgarãre ocõo bairo na caĩñupʉ: \p \v 2 —Aánaja, i maca mani jʉgoye cãni macapʉ. Ejarã jĩcaʉ burroacã na cajia nʉcoricʉre mʉja bʉgagarã capejañaña mácʉre. Cʉ̃re popio, ne ajá. \v 3 Aperã mʉjaare, “¿Nope ĩrã to bairo mʉja áati?” na caĩro, “Jã Ʉpaʉ boojowĩ. Yoaro meena cʉ tunuogʉmi tunu,” mʉja ĩwã, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 4 To bairo cʉ caĩro aá, wiire na cajani jãarica jope tʉna ma tʉjaro na cajia nʉcoricʉre cabʉgayuparã. Cʉ bʉga ejari cʉ capopioyuparã. \p \v 5 To bairo na cáto tʉjʉri topʉ catʉjʉnucurã ocõo bairo na caĩñuparã: \p —¿Dope átigarã cʉ̃re mʉja popioti? \p \v 6 To bairo na caĩro apirã Jesu na cʉ caĩ rotiricarore bairona caĩ yʉyuparã. To bairo na caĩro apirã: \p —Ne aánaja, na caĩñuparã. \v 7 Cabero Jesu tʉpʉ cʉ ne aá, na jutii cabui macajere catu we peoyuparã. To bairo na cáto na jutii bui pejari cáaámi Jesu yua. \v 8 Cʉ̃re áti nʉcʉbʉgorã capãarã cʉ caneto aápa wãre na ye jutii bui macajere ejoo cũri cacũ jʉgoye cʉjuparã. Aperã maca ma tʉjaro macaje bo queri capajure cũñuparã. \p \v 9 Cʉ jʉgoye cáaána, cʉ bero caʉjarã quena ocõo bairo caĩ awaja wariñuuñuparã: \p —¡Mani Ʉpaʉre caĩ wariñuupe ã! ¡Ani Dio cʉ cajooricʉ cañuu netoʉ ãmi! \v 10 Mani ñicʉ Ʉpaʉ David cʉ cãnatore bairo caroaro to baicõa ãmaro. ¡Dio jõ bui cãcʉ caroaro cʉ̃re mani áti nʉcʉbʉgoto! \p \v 11 Cabero Jesu Jerusalẽpʉ eja, Dio wii capairi wii majuure cajãañupʉ. Topʉ nipetirijere ti wii macajere tʉjʉ peti, Betaniapʉ cʉ buerã mena cáaácoajupʉ canaiori paʉacã cãno maca naio aáto bai ĩi. \s1 Jesús maldice a la higuera sin fruto \r (Mt 21.18-19) \p \v 12 Ape rʉmʉ cabujuri paʉ Betaniapʉ cãnana Jerusalẽpʉre aána na cabairi paʉ Jesu maca seeto cañigo riayupʉ. \v 13 Ma tʉjaro cayoabʉjaroacãpʉ higuera cawamecʉtii yucʉre caroaro capũ cʉtiire catʉjʉyupʉ. Tiire tʉjʉ bʉga, ricacʉto ĩi tiire catʉjʉʉ aájupʉ. Cʉ catʉjʉ ejaro capũ jeto cãñupe. Carica maca camañupe. Caricacʉti yʉtea mee cãñupe. \v 14 Carica mano tʉjʉri tiire ocõo bairo caĩñupʉ Jesu: \p —To ricacʉti nemoqueticõato yua, caĩñupʉ Jesu tii yucʉre. To bairo cʉ caĩro cʉ buerã caapiyuparã. \s1 Jesús purifica el templo \r (Mt 21.12-17; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22) \p \v 15 To bairo bairi bero Jerusalẽpʉ caejayuparã. Jesu Dio wii capairi wiire jãa ejaʉ catʉjʉyupʉ cawapayerãre, caapeye joo wapatarã quenare. Na tʉjʉ, Dio wiipʉre to bairo na cátiere booquẽcʉ na cabuuyupʉ. Aperã niyeru wajoari maja ye cajawarire catupu cũ re peocõañupʉ. Aperã na cajĩa joe buje mʉgo jooparã buaare joori cawapa jeerã quenare na caruirijere catupu cũ recõañupʉ. \v 16 Aperã quenare apeye uniere na cajee neto rotiquẽjupʉ Dio wii recomacapʉre. \v 17 To bairi Dio ye quetire tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucarique na caĩ buioyupʉ: \p —Dio Wadariquepʉ, “Yʉ ya wii camaja nipetiro to cãnacã poa macana yʉre na cajeni nʉcʉbʉgopa wii ã,” ĩ ucarique ã. Mʉja maca to bairo Dio wiipʉna wapa jeerã cajee ruti pairã na cãni paʉre bairona mʉja áa, na caĩ buioyupʉ Jesu. \p \v 18 To bairo cʉ caĩ buiorijere apirã sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã to bairo cʉ caĩrijere caapiyuparã. Tiere apirã, ¿dope bairo átiri cʉ̃re mani jĩarãati? caame ĩ wadapeni jʉgoyuparã. Cʉ cabuiorijere camaja nipetiro na caapi tʉjʉ acʉaro cʉ cauwiyuparã. \v 19 Cabero canaiori paʉ cãno Jesu ti macapʉ cãnacʉ cáaácoajupʉ tunu. \s1 La higuera se seca \r (Mt 21.20-22) \p \v 20 Ape rʉmʉ cabujuri paʉ tunu Jerusalẽpʉ aána higuera cawamecʉtii yucʉre canʉcoripʉna cajini yajiricʉre catʉjʉyuparã. \v 21 To bairi Pedro, “To ricacʉti nemoqueticõato atii yucʉ,” Jesu cʉ caĩriquere tʉgooñari ocõo bairo Jesure cʉ caĩñupʉ: \p —Ʉpaʉ, tʉjʉya. “Icʉ cañuuquẽtii to ãmaro,” mʉ caĩecʉ jini yajicoajupa, caĩñupʉ. \p \v 22 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre: \p —Diore cariapena tʉgooña ocabʉtiya. \v 23 —Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Diore tʉgooña ocabʉtiri, “Diore yʉ cajenibato quena baiquetigaro,” ĩ tʉgooñaquẽnana Diore jeni nʉcʉbʉgoya. To bairo mʉja cáto Diore mʉja cajeniri wamere mʉja átibojagʉmi. Icʉ ʉ̃taʉ, “Ato cãnacʉ pairi yapʉ roca ñua yaji aátoja,” mʉja caĩata quenare to bairona baigaro. \v 24 To bairi, “Yʉ joogʉmi Dio,” cʉ mʉja caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoro nipetiro mʉja cajenirijere mʉja joogʉmi Dio. \v 25 To bairi Diore jenirã aperã mena apeye unie rooro mʉjaare cátana na cãmata na majirioya. To bairo aperã rooro mʉjaare na cátajere na mʉja camajirioro mani Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ mʉja quenare caroorije mʉja cátajere majiriogʉmi. \v 26 Caroorije aperã mʉjaare na cátajere mʉja camajirioquẽpata mʉja majirioquetigʉmi mani Pacʉ rooro mʉja cátaje quenare, na caĩñupʉ Jesu. \s1 La autoridad de Jesús \r (Mt 21.23-27; Lc 20.1-8) \p \v 27 Cabero Jerusalẽpʉ catunu ejayuparã tunu. Jesu Dio wii capairi wii pupeapʉ cʉ cáaáteñari paʉ ocõo bairo cabaiyupe. Sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã aperã cabʉcʉrã carotirã quena Jesu tʉpʉ caejayuparã. \v 28 Cʉ tʉpʉ ejari ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —¿Ñamʉ maca to bairo mʉ cátiere cʉ cáti rotiri? \p \v 29 Jesu maca na caĩ yʉyupʉ: \p —Yʉ quena mʉjaare yʉ jeniñagʉ. Cariapena yʉre mʉja cayʉata mʉja quenare, “Cʉ̃ yʉ áti rotimi,” mʉjaare yʉ ĩ buiogʉ. \v 30 ¿Ñamʉ maca Juan cabautisari majocʉre cʉ cajooyupari? ¿Dio maca o camaja maca cʉ̃re na cabautisa rotiyupari? Tiere yʉre buioya, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 31 To bairo cʉ caĩro apirã na majuuna ocõo bairo caame ĩ wadapeniñuparã: \p —“Diona cʉ rotiricʉmi,” mani caĩata, “¿Nope ĩrã Dio cʉ carotiricʉrena cʉ mʉja caapiʉjaqueti?” mani ĩboʉmi Jesu. \v 32 “Camaja na majuuna Juãre cʉ rotiricarãma,” mani caĩata, camaja manire tutirema ĩrã na mani uwiborã. “Dio ye quetire cabuioʉ, Dio cʉ cajooricʉna ãnacʉmi Juan,” ĩ tʉgooñama camaja nipetirã, caame ĩ wadapeniñuparã na majuuna. \v 33 To bairo ame ĩ wadapeniri: \p —Jã majiquẽe, caĩñuparã. \p To bairo na caĩro: \p —Yʉ quena cʉ̃ cʉ carotirije mena to bairo yʉ áa, yʉ ĩ buioquẽe, caĩñupʉ Jesu. \c 12 \s1 El ejemplo de los trabajadores malvados \r (Mt 21.33-46; Lc 20.9-19) \p \v 1 Cabero Jesu buio majiorica wame mena nare buioʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Jĩcaʉ cʉ ya wejepʉ ʉje miji wẽrire caoteyupʉ. Ote yaparo ti wejere cajani jãcõañupʉ. To bairo átiri jĩca paʉ ʉ̃taa capairicapʉre carupa coro ʉje ocore cʉ caripe jãpa corore caquenooñupʉ. Áti yaparo caʉmʉari wii cájupʉ jee rutiri maja na cáató na catʉjʉ cotepa wiire. To bairo áti yaparo aperopʉ aáteñaʉ aágʉ aperãre ocõo bairo na caĩ cũñupʉ: “Yʉ ʉje wejere yʉ cotebojaya. Yʉre mʉja cacotebojaro mʉjaare yʉ joogʉ carecomaca caricare.” To bairo na ĩ cũ yaparo aperopʉ cáaáteñaʉ aájupʉ. \p \v 2 ’Cabero ʉje caricacʉti yʉtea cãno jĩcaʉ cʉ paabojari majocʉre cʉ cajooyupʉ cʉ ya wejere cʉ cacote rotiricarã tʉpʉre. “Yʉ ye ʉje ricare na ricawo joato, nare jeniija,” cʉ caĩ jooyupʉ. \v 3 To bairo cʉ caĩro apii cajenii aábajupʉ. Cʉ caejaro wejere cʉ cacote rotiricarã maca cʉ ñe, cʉ caquẽñuparã, cʉ joogaquẽna. To bairo na cáto bʉgaquẽcʉna catunucoajupʉ. \v 4 Cabero ti weje ʉpaʉ apeĩ cʉ paabojari majocʉre cajoobajupʉ tunu. To bairo cʉ cajooro cʉ quena cáaábajupʉ. Cʉ caejaro ti wejere cʉ cacote rotiricarã ʉ̃ta rupaa mena cʉ rerã cʉ rʉpoare camiroyeri rooro cʉ caĩ epeyuparã. \v 5 To bairo cʉ quenare na cajoogaquẽto tʉjʉʉ ti weje ʉpaʉ apeĩre cajoobajupʉ tunu. Ti wejere cʉ cacote rotiricarã maca topʉ cʉ caejarona cʉ cajĩa rocacõañuparã. Cabero capãarã cajoonemobajupʉ tunu. Topʉ na caejaro ti wejere cʉ cacote rotiricarã maca jĩcaarãre na pawa, aperãre na cajĩa recõañuparã. \p \v 6 ’To bairo na cáto bero jĩcaʉ carʉjayupʉ mai cʉ macʉ seeto cʉ camai majuʉ. To bairi na nipetirore na carero bero cʉ quenare cʉ cajoobajupʉ, ʉpaʉ macʉ ãmi ĩrã yʉ macʉre cʉ nʉcʉbʉgogarãma ĩi. \v 7 To bairi ti wejere cʉ cacote rotiricarã maca cʉ macʉrena cʉ cajooricʉre cʉ tʉjʉrã ocõo bairo caame ĩñuparã: “Anina ãmi caberopʉ ati wejere cʉ pacʉ yere cacʉgo ʉjapaʉ. Cʉ̃re mani jĩa rocacõato. To bairo ána tiere mani majuuna mani cʉgogarã.” \v 8 To bairo ĩrã cʉ ñe, cʉ cajĩa rocacõañuparã. Cʉ jĩa yaparo ti weje tʉjaropʉ cʉ rupaʉ ãnatore carocacõañuparã. \p \v 9 —To bairo cʉ ya wejere cʉ cacote rotibatana to bairo rooro na cátajere tʉjʉʉ ¿dope bairo nare átacʉmi mʉja ĩ tʉgooñati? na caĩñupʉ Jesu. —Cʉ majuuna atí, cʉ ya wejere cʉ cacote rotiricarãre na cajĩa re roti peocõañupʉ. Na jĩa re rotiri bero aperã macare na cajooyupʉ ti weje ʉje wejere. \p \v 10 ’¿Nope ĩrã Dio Wadariquepʉ tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucariquere mʉja tʉgooña majiquẽeti ocõo bairi wamere? Ocõo bairo ĩ ucarique ã: \q1 Ʉ̃ta wiire wegarã jĩca ʉ̃taare cabeje rocacõañuparã, tia ñuuquẽe ĩrã. Tia na carocabatacarena cane cũñuparã aperã maca, atie ñuu majuucõa ĩrã. To bairi tierena wii pucua cãniparore cawe peo jʉgoyuparã, tia mena mani cacooñaata cariape anigaro ĩrã. \q1 \v 11 Mani Ʉpaʉ Dio cʉ cátaje ã. Tiare cʉ cane we peoro caroaro jã tʉjʉ wariñuu, ĩ ucarique ã, na caĩ buioyupʉ Jesu sacerdote majare. \p \v 12 Ti wame queti buio majiorica wamere Jesu cʉ cabuioro, cʉ̃re mani cabooquẽtierena ĩimi, ĩ punijinirã nemoona cʉ cañegabajuparã. To bairo ñegabana quena camaja macare uwibana to cõona janari cáaácoajuparã. \s1 El asunto de los impuestos \r (Mt 22.15-22; Lc 20.20-26) \p \v 13 Cabero fariseo maja na mena macana jĩcaarãre Herode ya poa macana menare na cajooyuparã Jesu tʉpʉre. Camajiriori wame cʉ̃re mani caĩ jeniñarijere ricati cʉ caĩ yʉata, “Carooʉ ãmi, cabai buicʉcʉ ãmi Jesu,” ʉparãre cʉ mani ĩ wadajãgarã ĩrã, Jesure na cajeniña roti jooyuparã. \v 14 To bairi na cajooricarã Jesu tʉpʉ ejarã ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Dio yere cariapena cabuioʉ mʉ ã. Ĩtoquẽcʉna mʉ buionucu. “To bairona na yʉ caĩ buioro yʉ tutiborãma,” mʉ ĩ tʉgooñaquẽe. Camaja jĩcarore bairo na mʉ tʉjʉ. To bairi jã ĩ buioya: Roma macana ʉparã jãre carotirã niyeru jãre na cajeninucurijere nare jã cajooro, ¿cʉ rotibocʉti Dio? ¿Nare cawapayepe to ãti? ¿O nare cawapayequetipe to ãti? Jesure cʉ caĩ jeniñañuparã. \p \v 15 Jesu maca na caĩtorijere, rooro cʉ̃re na cátigarijere majiri ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —¿Nope ĩrã roorije Jesu cʉ ĩ bui cʉparo ĩrã yʉre mʉja jeniñati? Niyeru cuire neajá. Yʉ tʉjʉpa. \p \v 16 To bairo cʉ caĩro niyeru cuire neatíri cʉ caiñooñuparã. \p Jesu ti cuire tʉjʉri: \p —¿Ñamʉ wame to tujati? ¿Ñamʉ cʉ cabaurije majuu to tujati? na caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p To bairo cʉ caĩ jeniñaro: \p —Ʉpaʉ majuu, Roma macacʉ cʉ cabaurije ã. Cʉ wame tuja, cʉ caĩñuparã. \p \v 17 To bairo na caĩro: \p —Baiyupa ʉpaʉ Roma macacʉre cʉ jooya cʉ ye cãnipere. Dio ye quenare mʉjaare cʉ cajenirijere cʉ jooya, na caĩñupʉ Jesu. \p To bairo na cʉ caĩ yʉro apirã caapi acʉacoajuparã. \s1 La pregunta sobre la resurrección \r (Mt 22.23-33; Lc 20.27-40) \p \v 18 Cabero tunu saduceo maja na caĩrã Jesure cajeniñarã ejayuparã. “Cabai yajiricarã tunu catiquetigarãma,” caĩ buionucurã cãñuparã saduceo maja. To bairi Jesu tʉpʉ eja, ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p \v 19 —Camajare cabuei, ocõo bairi wame carotirijere caucayupi Moisé: “Jĩcaʉ nʉmocʉti capunaa mácʉna cʉ cabai yajiata cabai maca cʉ nʉmo cʉparo cʉ jʉgocʉ nʉmo cãnibatacore. Cabero co mena ãcʉ cʉ camacʉ cʉti jʉgoʉ, cabai yajiricʉ macʉ maca anibojagʉmi,” caĩ ucayupi Moisé, Jesure caĩñuparã. \v 20 —To bairi siete cãnacʉ jĩcaʉ punaa cãñuparã. Cãni jʉgoʉ canʉmo cʉtibajupʉ. Punaa mácʉna cabai yajiyupʉ. \v 21 Punaa mácʉna cʉ cabai yajiro bero cʉ bai, cʉ bero macacʉ cõrena cawapearicore canʉmo cʉtibajupʉ. Cʉ quena to bairona punaa mácʉna cabai yajicoajupʉ. Cʉ bero macacʉ quenare to bairona cabaiyupe tunu. \v 22 To bairo jetona jĩcaʉ punaa siete cãnibatana co jĩcaorena nʉmo cʉtiba, punaa manana cabai yaji peticoajuparã. Na cabairo bero na nʉmo cãnibataco quena cabai yajicoajupo, co quena. \v 23 Na nipetiro jĩcaʉ punaa sietepʉna cõre canʉmo cʉtibajuparã. To bairi cabai yajiricarã tunu catirãpʉ ¿nii nʉmo maca co ãcoati? caĩ jeniñañuparã. \p \v 24 To bairo na caĩrijere apii ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Mʉja tʉgooña mawijia. Dio Wadariquere mʉja api majiquẽe. Dio cʉ cáti majirije quenare mʉja majiquẽe. \v 25 Cabai yajiricarã tunu catirãpʉ canʉmoa cʉtiquẽna, camanapʉa cʉtiquẽna anigarãma. Dio tʉ macana ángel majare bairo cabairã anigarãma. \v 26 Ape wame mʉjaare yʉ buionemogʉ cabai yajiricarã na catunu catirijere. Moisé quena cʉ caucarique mʉja buericarã. Cañee mani yepapʉ jĩcaʉ yucʉ turo caʉ̃ro watoapʉ ocõo bairo caĩ wadayupʉ Dio Moisére: “Diona yʉ ã. Mʉ ñicʉ jãa Abraham, Isaá, Jacobo cãniñaricarã Ʉpaʉna yʉ ã,” caĩñupʉ Dio Moisére. \v 27 To bairo ĩi, Dio tʉpʉ catima mai ĩi, caĩñupʉ Jesu. —Dio cabai yajiricarã Ʉpaʉ aniquẽemi. Cacaticõa aninucurã Ʉpaʉ maca ãmi Dio. Tiere mʉja tʉgooña mawijia, na caĩñupʉ Jesu saduceo majare. \s1 El mandamiento más importante \r (Mt 22.34-40) \p \v 28 Cabero apeĩ judío majare cabuerã mena macacʉ Jesu tʉpʉ caejayupʉ. Jesu mena saduceo maja seeto na caame wadaro caapiricʉ cãñupʉ. To bairi Jesu caroaro nare cʉ cayʉ majirijere apiri ocõo bairo Jesure caĩ jeniñañupʉ cʉ quena: \p —Moisé cʉ carotirique ¿di wame maca cãni majuuri wame to ãti? caĩñupʉ. \p \v 29 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesu: \p —Ape wame rotirique netoro cãni majuurije ocõo bairo ĩrique ã: “Israel maja, apiya. Mani Ʉpaʉ Dio jĩcaʉna ãmi mani Ʉpaʉ. Apeĩ maami. \v 30 To bairi mani Ʉpaʉ Diore nʉcʉbʉgoya. Seeto cʉ maiña. Mʉja yeri mena, mʉja catʉgooñarije mena, mʉja catʉgooña ocabʉtirije mena, nipetiro mʉja catʉgooña majiro cõo, mʉja Ʉpaʉ Diore cʉ mai nʉcʉbʉgoya.” To cõona ã cãni majuuri wame. \v 31 Ti wame bero macá wame tiere bairobʉjana ã tie quena. Ocõo bairo ã: “Mʉja majuuna mʉja camairore bairona aperã quena na maiña.” Apeye tie netoro cãnie maa, caĩñupʉ Jesu. \p \v 32 To bairo cʉ caĩrijere apii judío majare cabuei ocõo bairo caĩñupʉ Jesure: \p —Cariapena mʉ ĩ. To bairona ã. Dio jĩcaʉna ãmi. Apeĩ cʉ netobʉjaro carotii mácʉmi. \v 33 Diore mani camai nʉcʉbʉgorije, mani yeri mena, mani catʉgooñarije mena, mani catʉgooña ocabʉtirique mena mani camairije ape wame netoro cãni majuurije ã. To bairi mani majuuna mani camairore bairona aperãre mani camairije caroa ã. Waibʉcʉrã joe buje mʉgorique netoro cãni majuurije ã Diore mani camairije, aperãre mani camairije maca, Jesure cʉ caĩñupʉ. \p \v 34 Jesu maca caroaro cʉ cayʉro tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Petoacã mʉre rʉja Ʉpaʉ Diore cariapena mʉ catʉgooña nʉcʉbʉgoparo. \p To bairo cʉ caĩro bero cʉ jeniña uwirã jĩcaʉ mácana Jesure caĩ jeniñanemoquẽjuparã. \s1 ¿De quién es hijo el Cristo? \r (Mt 22.41-46; Lc 20.41-44) \p \v 35 Jesu Dio wiipʉ camajare na buioʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —¿Nope ĩrã judío majare cabuerã, “Cristo, Dio cʉ cajoʉ David pãramipʉ anigʉmi,” na ĩnucuti? na caĩñupʉ. \v 36 —David cʉ majuuna Espíritu Santo cʉ camajirije jʉgori ocõo bairo caĩ ucayupi: \q1 Dio ʉmʉrecoopʉ cãcʉ cʉ Macʉre yʉ Ʉpaʉre cʉ caĩñupʉ: “Ato yʉ mena ruiya yʉ tʉ maca, yʉ mena carotii anigʉ. Yʉ mena ruiri mʉ carotiro mʉre catʉjʉ tutirãre na yʉ regʉ,” caĩñupʉ Dio yʉ Ʉpaʉre, caĩ ucayupi David tirʉmʉpʉre. \m \v 37 To bairo ĩi, “Cristo yʉ Ʉpaʉ ãmi,” ĩi to bairo caĩ ucayupi David, Dio cʉ cajoopaʉ Cristore. To bairo, “Ʉpaʉ,” David cʉ caĩata ¿Dope bairo cʉ pãramipʉ cãcʉ maca Cristo cʉ anibocʉti? na caĩñupʉ Jesu. Ʉpaʉ David ãnacʉ netoro cãcʉ yʉ ã ĩi, to bairo caĩñupʉ Jesu. \p Capãarã camaja topʉ cãna nipetiro seeto cʉ caapi wariñuuñuparã nipetiro cʉ caĩ buiorijere. \s1 Jesús acusa a los maestros de la ley \r (Mt 23.1-36; Lc 11.37-54; 20.45-47) \p \v 38 Jesu camajare buioʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Judío majare cabuerãre caroaro na tʉjʉ majiña. Jutii caroa cayoerije jaña teñaganucuma, aperã caroaro manire na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩrã. To bairi maca recomacapʉ na cáaáteñari paʉri camaja nare na cañuu roti nʉcʉbʉgopere booma. \v 39 Neñapo buerica wiiripʉ aána ʉparã ye cumu pãiripʉ jeto ruigama. Boje rʉmʉ quenare ʉparãre bairo aperã jʉgoye jeto ʉgaganucuma. \v 40 Cawapearicarã romiri cabopacoorã romiri apeye uniere na joorã pairo majuu wapa jeninucuma. To bairo átiri na cacʉgorije nipetirore jee weonucuma. To bairo cabopacoorã cawapearicarã romiri yere cajee pairã anibana quena Dio wiipʉ jãari yoaro Diore jeni nʉcʉbʉgotonucuma, camaja jãre na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩrã. Nana ãma aperã netoro Dio cʉ capopiyeyeparã, caĩñupʉ Jesu. \s1 La ofrenda de la viuda pobre \r (Lc 21.1-4) \p \v 41 Jesu Dio wiipʉ Jerusalén macá wiipʉ ãcʉ camaja na caniyeru jãnucuri pata tʉ caruiyupʉ. Dio wii na caquenoope wapare na cajãri pata cãñupe. Camaja ti patapʉ na caniyeru jãaro catʉjʉcõa ruiyupʉ. Aperã pairo caniyeru cʉgorã ti patapʉre pairo cajãñuparã. \v 42 To bairo na cáti ani paʉna jĩcao cawapearico cabopacao caejayupo. Co quena pʉga cui niyeru cuiriacã cawapa maniacãre ti patapʉ cajãñupo. \v 43 To bairo co cáto tʉjʉʉ cʉ buerãre pijori ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Atio cawapearico cabopacao maca Dio cʉ catʉjʉro aperã nipetiro na netoro joomo. \v 44 Na maca pairo cacʉgorã aniri nare carʉjarijere jooma. Co maca, “Cabopacao yʉ ã,” ĩ tʉgooñaquẽcona nipetiro co cacʉgobatajeacãre joomo. Co caʉga catíboriqueacãre joo peocõamo, caĩñupʉ Jesu. \c 13 \s1 Jesús dice que el templo será destruido \r (Mt 24.1-2; Lc 21.5-6) \p \v 1 Jesu Dio wiipʉ cãnacʉ cʉ cabuti aáto jĩcaʉ cʉ cabuei ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Jãre cabuei, tʉjʉya ati wiire caroa arʉri cãniere, ʉ̃ta rupaari mena caroaro na cawerica wiire. Ati wii caroa wiiro majuu anicõa, Jesure cʉ caĩñupʉ. \p \v 2 Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —¿Ati wii na cawerica wiire tʉjʉrã mʉja áati? Ape rʉmʉpʉ atie mʉja catʉjʉrijere re peocõagarãma aperã. Jĩca ʉ̃taa mácana apea bui pejanucu baiquetigaro. Nipetiro recõagarãma, na caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre. \s1 Señales antes del fin \r (Mt 24.3-28; Lc 17.22-24; 21.7-24) \p \v 3 Cabero Jesu cʉ buerã mena Ʉ̃taʉ Olivo cawamecʉtii Dio wii canamuñaro cabauricʉ tʉpʉ cáaájuparã. Jesu topʉ cʉ caruiri paʉ Pedro, Jacobo, Juan, André aperã na caapiquẽtopʉ cʉ cajeniñañuparã Jesure: \p \v 4 —Jãre buioya. ¿Noo cõopʉ mʉ caĩeje to bairoati? ¿Dope bairo majuu jã tʉjʉ majirãati to bairo baigaro mʉ caĩejere? cʉ caĩ jeniñañuparã. \p \v 5 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Aperã jã ĩtorema ĩrã caroaro tʉgooña majiña. \v 6 Capãarã ĩtori, “Dio cʉ carotiro mena yʉ áa. Dio cʉ cajooricʉ majuu, Cristo yʉ ã,” caĩtorã anigarãma. To bairo na caĩtorijere apiʉjagarãma camaja capãarã. \p \v 7 ’Na caame jĩarije quetire mʉja apigarã. Capee paʉri to bairo cabairijere mʉja queti apigarã. To bairo cabairijere apirã uwiqueticõaña. To bairona bai jʉgogaro ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye. Capetiparo rʉjagaro mai. \v 8 Jĩca maja ape maja mena ame quẽgarãma. To bairi jĩca yepa macana, ape yepa macana mena ame jĩagarãma. Capee paʉri yepa nanaagaro. Ape paʉri ñigo riarique quena anigaro. Atie nipetiro popiye tamʉorique bai jʉgogaro. To bairo to cabaibato quena ati ʉmʉrecoo capetiparo rʉjagaro mai. \p \v 9 ’To bairo cabairi paʉ yʉ ye quetire caapiteerã rooro mʉja átigarãma. Yʉre mʉja caapiʉjarije wapa ʉparã tʉpʉ jee aáti, na neñapo buenucuri wiiripʉre mʉja bapegarãma. To bairo na cáto ʉparãre yʉre mʉja caapi nʉcʉbʉgorijere nare mʉja buiogarã. To bairi mʉja majuu caroaro tʉgooña ocabʉtiya, rooro mʉjaare na cátigarije to cãnibato quena. \v 10 Ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye nipetiro macanare Dio camajare cʉ canetoo catiorije quetire cabuio bate teña peocõape ã. \v 11 Ʉparã tʉpʉ mʉjaare na cajee áato tʉgooñarique paiquẽnana aánaja. Mʉjaare na cajeniñarijere na mʉja caĩ yʉpere tʉgooñarique paiqueticõaña. Nare mʉja caĩ yʉpere mʉja majiogʉmi Dio. To bairi mʉja majuuna mʉja caĩpe aniquetigaro. Dio Espíritu Santo mʉjaare cʉ caĩ majiope macare mʉja ĩ yʉgarã. \v 12 Ti paʉ cãno jĩcaʉ apeĩ cʉ bairena ʉparãre wadajãgʉmi, Jesucristore caapiʉjaʉ ãmi ĩi. To bairo átiri ʉparã cʉ̃re na cajĩa rocaro átigʉmi. Aperã na punaa majuurena ʉparãpʉre na wadajãgarãma, Jesure na caapiʉjarije wapa na jĩa recõaña ĩrã. Aperã na pacʉarena ʉparãpʉre na wadajãri jĩa re rotigarãma. Jesucristore caapiʉjarã ãma ĩrã to bairo jeto átigarãma ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye. \v 13 To bairi camaja nipetiro yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre tʉjʉ teegarãma. Yʉre caapi nʉcʉbʉgonucucõarã macare na netoogʉmi Dio. \p \v 14 ’Tirʉmʉpʉ macacʉ Daniel cawamecʉcʉ ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye cabaipere ocõo bairo caĩ uca jʉgoyeyeyupi: “Carooʉ majuu Dio wiipʉna anigʉmi. Ti wiipʉ caroorije majuu átiri Dio wii macajere epe regʉmi.” (To bairo Jesu cʉ buerãre cʉ caĩ buiorique atie ucariquere buerã caroaro api majiña.) To bairo Dio wii to bairo roorije cabairo tʉjʉrã, popiyeyegʉmi Dio ĩrã, Judeapʉ cãna ʉ̃ta yucʉpʉ na ruti aáparo. \v 15 Noa wii bui cãni arʉapʉ cãna uwaro atʉ rutiri wii pupeapʉ jãa áti na apeyere na jeequeticõato. \v 16 Aperã noo wejeripʉ paari maja quena na wiiripʉ na apeyere, na jutiire jeerã aána na tunu aáqueticõato. Cariapena ʉ̃ta yucʉpʉ na ruticoaparo. \v 17 To bairo cabairi paʉ ʉta pacoa romiri, aperã caũpurãacãre capʉjarã quena popiye majuu tamʉogarãma, atʉ ruti majiquetibana. \v 18 Diore cʉ jeniya, mʉja carutiri rʉmʉ caocari rʉmʉ, cajoori rʉmʉ to aniqueticõato ĩrã. \v 19 Ti yʉtea cãno popiye majuu tamʉorique anigaro. Dio ati ʉmʉrecoore cʉ cátato berore to cõo majuu popiye tamʉoya maa. Caberopʉ quenare manigaro. \v 20 To bairo popiye catamʉori rʉmʉrire Dio cʉ cajanaoquẽpata, camaja nipetiro yaji peticoaborãma. Jĩcaʉ maca catiquetiboʉmi. To bairi Dio yarã cãniparãre cʉ cabejericarã na cacatiparore bairo to cõo ti rʉmʉri popiye tamʉorica rʉmʉrire jana rotigʉmi Dio yua. \p \v 21 ’Ti paʉ cãno, “Jĩpʉ ãmi Cristo, Dio cʉ cajooricʉ,” o “Jõpʉ ãñupʉ,” mʉjaare na caĩro na api nʉcʉbʉgoqueticõaña. \v 22 Capãarã, “Dio cʉ cajooricʉ majuuna yʉ ã,” caĩto pairã anigarãma. Aperã, “Dio ye quetire cabuiorã jã ã,” caĩtorã quena capãarã anigarãma. Capee áti iñoogarãma, Dio yarã cʉ cacũricarã Diore na apiʉja janaato ĩrã, ¿jã macare na apiʉjabocʉti? ĩrã. \v 23 To bairo cabaipere caroaro mʉjaare yʉ buiotʉgawʉ mere. To bairi ti yʉtea cãno caroaro mʉja tʉjʉ majigarã, na caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre. \s1 Cómo vendrá el Hijo del Hombre \r (Mt 24.29-35, 42-44; Lc 21.25-36) \p \v 24 To bairo ĩ yaparo ocõo bairona na caĩnemoñupʉ Jesu: \p —To bairo popiye tamʉorica yʉtea bero muipu ʉmʉrecoo macacʉ naitĩacoagʉmi. Ñami macacʉ quena bujuquetigʉmi. \v 25 Ñocoa quena wẽgarãma. Ʉmʉrecoo macana quena nipetiro seeto wãregarãma. \v 26 To bairo cabairi paʉ yʉ, camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ yʉ catutuarije mena ʉmʉrecoopʉ cãnacʉ yʉ rui atígʉ. Bujeri bʉrʉa watoapʉ Dio ye seeto caaji baterije mena yʉ carui ató yʉ tʉjʉ mʉgojogarãma camaja nipetiro. \v 27 Cabero Dio tʉ macana ángel majare na yʉ jee neo rotigʉ, yʉ cabejericarã jetore ati ʉmʉrecoo nipetiropʉ cãnare. \p \v 28 ’Higuera cawamecʉtii cabairije tʉgooña majiña. Carʉpʉri bʉcʉanemo, cawama pũu wajoa cabairo tʉjʉrã, “Yucʉacãna cʉma anigaro bai,” mʉja ĩ maji. \v 29 To bairona mʉjaare yʉ caĩ buiori wameri cabairo tʉjʉrã, “Yucʉacãna tunu atígʉmi Jesu,” mʉja ĩ tʉjʉ majigarã. \v 30 Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Atie nipetiro mʉjaare yʉ caĩ buiori wamere bairona baigaro ati yʉtea Dio cʉ cawajoaparo jʉgoye macana na cayajiparo jʉgoye. \v 31 Ʉmʉrecoo, yepa quena wajoagaro. Yʉ caĩ buiorije maca wajoaquetigaro. Yʉ caĩ buiorore bairona bainucucõagaro. \p \v 32 ’Ati ʉmʉrecoo capetipere, “Ti rʉmʉ cãno, ti paʉ majuu cãno petigaro,” ĩ majiña maa. Dio tʉ macana quena ĩ majiquẽema. Yʉ quena Dio Macʉ anibacʉ quena yʉ majiquẽe. Mani Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ jeto majimi to bairo cabaipere. \p \v 33 ’Di rʉmʉ majuu yʉ catunu atípere mʉja majiquẽe mʉjaa. To bairi caroaro tʉgooña maja catiri yʉ caboorore bairo to cãnacã rʉmʉ áticõa aninucuña. \v 34 Ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ buio majiogʉ: Jĩcaʉ camajocʉ apero cayoaropʉ cáaáteñaʉ aátacʉ cʉ catunu ejarore bairona baigaro yʉ catunu atípe quena. Camajocʉ aperopʉ aágʉ jʉgoye cʉ ʉmʉa to cãnacãʉre na paariquere cũʉmi. Jĩcaʉre cʉ ya wii macajere caroaro cʉ cote rotiimi. Roti yaparo aperopʉ aácʉmi. \v 35 Cʉ cáaáto bero caroaro na cãni yuurore bairona baiya mʉja quena. Na quena, “To cõo majuu tunu atígʉmi mani Ʉpaʉ,” ĩ majiquẽnama. Canaiori paʉ, ñami recomaca, ãbocʉ cʉ cayopiri paʉ, o cabujuri paʉ bero tunu atíboʉmi. Mʉja quena nare bairona majiquetibana caroaro yʉre yuunucucõaña. \v 36 Majiña mano yʉ cáatí paʉpʉre cacanirãre bairona mʉja aniborã to cãnacã rʉmʉ mʉja catʉgooña maja catíquẽpata. \v 37 Mʉjaare yʉ caĩrijere yʉ yarã nipetirãre to bairona mʉjaare yʉ ĩ. Caroaro coteya to cãnacã rʉmʉ. \c 14 \s1 Conspiración para prender a Jesús \r (Mt 26.1-5; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53) \p \v 1 Pʉga rʉmʉ carʉjayupe pan cawauarije manona na caʉgapa boje rʉmʉ. Ti rʉmʉ cãno sacerdote maja ʉparã judío majare cabuerã, ¿dope bairo áti ñeri Jesure mani jĩarãati? ĩrã, átitorique mena cʉ̃re na cañepere caquenoo jʉgoyeyeyuparã. \v 2 To bairo cʉ ñegabana quena ocõo bairo caame ĩñuparã: \p —Boje rʉmʉ cãno mani átiquẽna. Camaja capãarã boje rʉmʉ catʉjʉra ejarã cʉ mairã noo na cabooro manire awaja tutiborãma. To bairo mani cátiere rooye tuuborãma, caame ĩñuparã. \s1 Una mujer unge a Jesús \r (Mt 26.6-13; Jn 12.1-8) \p \v 3 “Cʉ̃re jã jĩagarã,” na caame ĩtoye Jesu maca Betaniapʉ Simón caajeri boabatacʉ ya wiipʉ cãñupʉ. Jesu cʉ caʉga ruiri paʉna cãromio alabastro cawamecʉti rʉ werica rʉ cajʉti ñuurije pairo cawapacʉtie cajañari rʉre cane ejayupo. Ti rʉre neatí, pã, Jesu rupoare capio peoyupo tiere. \v 4 Jĩcaarã topʉ cãna to bairo co cáto tʉjʉrã, “Rooro majuu áamo,” caĩ tʉgooñañuparã. Ĩ tʉgooñari ocõo bairo caame ĩñuparã: \p —¿Nope ĩo cawapa pacarije to cãnibato quena joco majuuna co áti reti? \v 5 Aperãre co cajoata jĩca cʉma paarique wapa cõo wapa jooboricarãma. To cõo wapa jee, cabopacoorãre jooboricomo, caĩñuparã. To bairo ame ĩri co catutiyuparã. Jesu maca ocõo bairo na caĩñupʉ: \p \v 6 —Co cátigari wame co áparo. ¿Nope ĩrã cõre mʉja patowãcooti? Caroaro yʉre áamo. \v 7 Cabopacoorã mʉja watoapʉ anicõa aninucugarãma. Noo mʉja caboori paʉ nare mʉja átinemo maji. Yʉ maca mʉja mena yoaro yʉ aniquetigʉ. \v 8 Caroaro yʉre co cáti majiri wame áamo. To bairi atie caroa jʉti ñuurijere yʉre pio peomo, yʉ cabai yajiro bero yʉ rupaʉre na cayaaro na capio peoparore bairo iñoo áamo. \v 9 Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Ati yepa nipetiro yʉ ye quetire cabuio teñarã yʉre co cátaje quenare buiogarãma. Yʉre co cátajere majiritiqueti nucugarãma. \s1 Judas traiciona a Jesús \r (Mt 26.14-16; Lc 22.3-6) \p \v 10 Cabero Judas Iscariote, Jesu buerã doce cãnacãʉ mena cãnacʉ cáaájupʉ sacerdote maja ʉparã tʉpʉ, Jesure na cañepere na wadajãʉ aácʉ. \p \v 11 To bairo cʉ caĩrijere api wariñuuri, “Niyeru mʉre jã wapayegarã,” cʉ caĩñuparã. To bairo na caĩro apii Jesure dope bairo átiri cʉ na cañepere caquenooñupʉ Judas yua. \s1 La Cena del Señor \r (Mt 26.17-29; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 12 Cabero pascua boje rʉmʉ judío maja pan cawauarije caajuya manie na caʉga jʉgori rʉmʉ cãñupe. Oveja cawimaʉre boje rʉmʉ na caʉgapaʉre na cajĩari paʉ cãno Jesu buerã ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —¿Noopʉ pascua boje rʉmʉ mani caʉgapa paʉre jã quenoorãati? cʉ caĩ jeniñañuparã. \p \v 13 To bairo na caĩro apii cʉ buerã pʉgarãre, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: \p —Aánaja Jerusalẽpʉ. Topʉ ejarã jĩcaʉ cʉ mʉja boca tʉjʉgarã caoco jotʉ tu peo aácʉre. \v 14 Cʉ mena aáti cʉ cajãari wiipʉ mʉja ejagarã. Topʉ eja, ti wii ʉpaʉre ocõo bairo cʉ ĩña: “Manire cabuei ocõo bairo mʉ ĩ joomi: ¿Noopʉ to ãti yʉ buerã mena pascua boje rʉmʉ yʉ caʉgapa arʉa? mʉ ĩ joomi,” cʉ ĩ buioya. \v 15 To bairo mʉja caĩro cabui macá arʉa capairi arʉa, quenoo yaparorica arʉare mʉja iñoogʉmi. Topʉ mani caʉgapere quenoo yuuya, caĩ buioyupʉ Jesu cʉ buerãre. \p \v 16 To bairo cʉ caĩro apirã Jesu buerã pʉgarã cáaácoajuparã Jerusalén macapʉ. Ti macapʉ eja, Jesu cʉ caĩricarore bairona cabʉga ejayuparã. To bairi ti arʉapʉ pascua cãno na caʉgapere caquenoo yuuyuparã. \p \v 17-18 Cabero canaiori paʉ caejaro Jesu cʉ buerã doce cãnacãʉ mena eja, caʉga ruiyuparã. Topʉ na mena ʉga ruiina ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Jĩcaʉ mʉja mena macacʉ yʉ mena caʉgaʉ yʉre catʉjʉteerãre yʉre wadajãgʉmi, yʉre na ñeato ĩi. \p \v 19 To bairo cʉ caĩro apirã seeto catʉgooñarique paiyuparã. To bairo tʉgooñarique paibana: \p —¿Yʉna yʉ baiquetibacʉati? Jesure cʉ caĩ jeniña peticõañuparã, na cãno cõona. \p \v 20 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ yʉyupʉ Jesu maca: \p —Jĩcaʉ mʉja mena macacʉ yʉ mena jĩca bapapʉna cayoje ʉgaʉna ãmi, caĩñupʉ. \v 21 —Yʉ cabaipe tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire cabuiorã na caĩ ucaricarore bairona yʉre baigaro. To bairo yʉ cabaipe to cãnibato quena rooro majuu baigaro yʉ catʉjʉ teerãre yʉre cawadajãʉ macare. Ati yepapʉ cʉ cabuiaquẽpata cʉ̃re ñuucõaboricaro, na caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre. \p \v 22 Ĩ yaparo Jesu cʉ buerã mena ʉgaʉ, pãre ne, cʉ Pacʉ Diore cajeni nʉcʉbʉgoyupʉ. Jeni nʉcʉbʉgo yaparo tiare pe mʉto, nare joo, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Ʉgaya. Atie yʉ rupaʉ ã, na caĩñupʉ. \p \v 23 Cabero etirica bapare ne, Diore cajeni nʉcʉbʉgoyupʉ tunu. Jeni nʉcʉbʉgo yaparo cʉ buerãre na catĩañupʉ. Nipetiro cʉ buerã ti bapare caeti peticõañuparã. \v 24 Nare tĩaʉna ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Atie yʉ rií ã. Yʉ rií re yajigʉ, camaja capãarã caroorije na cátiere wapayebojaʉ. To bairo yʉ carií re yaji wapayebojaro camaja caroorije na cátajere majiriobojagʉmi Dio cʉ̃re cajeni nʉcʉbʉgorãre. To bairo mʉjaare yʉ caĩ cũri wamere tʉgooñari etiya. \v 25 Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Atie ʉje ocore yucʉacã mani caetirore bairo yʉ etinemoquetigʉ. Cabero yʉ Pacʉ caʉpaʉ yʉre cʉ cacũro beropʉ mʉja mena ape ni yʉ etinemogʉ tunu, caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús anuncia que Pedro lo negará \r (Mt 26.30-35; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38) \p \v 26 Jesu cʉ buerã mena na caʉgaricaro bero Diore ĩ baja yaparo ti wii cãnana cabuticoajuparã, Olivo na caĩricʉ ʉ̃taʉpʉ aána. \p \v 27 Topʉ na cáaáto ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre: \p —Mʉja nipetiro ati ñami uwibana yʉre mʉja ruti weo peticoagarã. To bairo mʉja cabaipere Dio ye queti ucarica pũuropʉ caĩ ucaricarore bairona baigaro. Ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Oveja ʉpaʉre cʉ jĩagarãma. Cʉ na cajĩaro oveja aá bategarãma,” ĩ ucarique ã. To bairo na cáaá baterore bairona mʉja quena yʉre mʉja ruti aáweogarã, uwibana. \v 28 Na cajĩa rocaricʉ anibacʉ quena yʉ tunu catigʉ. Tunu catiri bero Galilea yepapʉ mʉja jʉgoye yʉ aágʉ, mʉjaare yuʉ aácʉ, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 29 To bairo cʉ caĩro apii Pedro cʉ caĩñupʉ: \p —Aperã nipetiro uwibana mʉre na caruti aáweorije to cãnibato quena yʉ maca yʉ aáquetigʉ, caĩñupʉ. \p \v 30 To bairo cʉ caĩro: \p —Cariapena mʉre yʉ ĩ. Yucʉ ñamina cabujuri paʉ jʉgoye ãbocʉ pʉgani cʉ cawadaparo jʉgoye itiani, “Cʉ mena macacʉ mee yʉ ã,” yʉre mʉ ĩtogʉ, caĩñupʉ Jesu Pedrore. \p \v 31 To bairo cʉ caĩro apibacʉ quena Pedro caĩnemoñupʉ tunu: \p —Mʉ mena yʉre na cajĩa rocarije to cãnibato quena, “Cʉ mena macacʉ mee yʉ ã,” yʉ ĩqueti majuucõagʉ yʉa, caĩñupʉ Pedro. \p Aperã cʉ mena macana quena cʉ̃re bairo jeto caĩ peticõañuparã. \s1 Jesús ora en Getsemaní \r (Mt 26.36-46; Lc 22.39-46) \p \v 32 Olivo cawame cʉtiipʉ aána Getsemaní cawamecʉtopʉ caejayuparã. Topʉ ejaʉ Jesu cʉ buerãre ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Atona mʉja ruiwa, Diore yʉ cajeni nʉcʉbʉgoʉ aátoye, caĩñupʉ. \p \v 33 Topʉ Diore jeni nʉcʉbʉgoʉ aácʉ Pedrore, Jacobore, Juãre na capi aájupʉ. Topʉ aá, seeto majuu catʉgooñarique pai yapapua jʉgoyupʉ. \v 34 Tʉgooñarique pai netobacʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Yʉ bai yajibo, seeto majuu tʉgooñarique pai netori yapapuabacʉ. Atona mʉja yuu ruiwa caniquẽnana, na caĩbajupʉ. \p \v 35 To bairo ĩ yaparo na jʉgoyebʉjaacã aá, yepapʉ mubia roca cumu áti, ocõo bairo caĩ jeniñupʉ Diore: \p —Caacʉ, mʉ cabooata, yʉ capopiye tamʉope to baiqueticõato, caĩ jeniñupʉ Diore. \v 36 —Caacʉ, nipetirijere mʉ áti maji. To bairi mʉ cabooata rooro yʉ catamʉope to baiqueticõato. Yʉ maca yʉ capopiye tamʉope yʉ cabooquẽtie to cãnibato quena mʉ caboorore bairo maca to baiato, caĩñupʉ. \p \v 37 To bairo Diore ĩ jeni yaparo cʉ buerã tʉpʉ tunu aá, nare catʉjʉyupʉ cacani cuñarãre. Cacani cuñarãre na tʉjʉ, ocõo bairo na caĩñupʉ Pedrore: \p —Simón, ¿canirã mʉja áati? ¿Petoacã caniquẽnana mʉja cote ocabʉtiquẽeti? \v 38 Caniquẽnana cotecõaña mʉjaa. Diore cʉ jeniya, Sataná cʉ caboorije macare jã áti wadajãremi ĩrã. Mʉja yeripʉre yʉre mʉja cáaáweogaquẽtie to cãnibato quena mʉja rupaʉri macare mʉja ocabʉtiquẽe, na caĩñupʉ. \p \v 39 To bairo ĩ yaparo cʉ Pacʉre cʉ cajenirica paʉpʉna aáti to bairona cʉ caĩ jeniñupʉ tunu. \v 40 Jeni yaparo cʉ buerã tʉ maca aáti cacanirãrena catʉjʉyupʉ tunu. Seeto majuu nare cawʉgoa ejayupe. To bairi dope bairo cʉ̃re caĩ yʉ majiquẽjuparã. \v 41 To bairo bai yaparo cʉ Pacʉre Jesu cajeni tʉjayupʉ to bairo cʉ caĩricarore bairona tunu. Jeni yaparo tunu atí, cʉ buerãre ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —¿Canirã mʉja áati mai? To cõona caniña. Mere yopiya. Mere ejacoapa yʉre na cañepa paʉ. Mere ejatʉgami yʉre catʉjʉ teerãre cañe rotiricʉ. \v 42 ¡Wamʉnʉcaña! ¡Jitá! Mere ejatʉgami yʉ mena cãnibatacʉna caroorãre yʉre cawadajãricʉ. \s1 Llevan preso a Jesús \r (Mt 26.47-56; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11) \p \v 43 To bairo Jesu cʉ buerãre cʉ cawada ani paʉna na mena macacʉ cãnibatacʉ Judas Iscariote caejayupʉ. Cʉ mena caejayuparã camaja capãarã jarerica pãiri, yucʉri cacʉgorã. Sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã, aperã cabʉcʉrã carotirã na cajooricarã cãñuparã. \v 44 Na caejaparo jʉgoye Judas maca na caĩ buio jʉgoyeyeyupʉ, Jesure na tʉjʉ majiato ĩi. \p —Jesu cʉ cãni paʉpʉ ejaʉ cʉ yʉ pabario jeniñagʉ. To bairo cʉ yʉ cáto tʉjʉrã cʉ mʉja ñegarã. Cʉ ñe, caroaro cʉ jia, cʉ̃re mʉja ne aágarã, na caĩ jʉgoyeyeyupʉ Judas. \p \v 45 To bairi Judas Jesu tʉpʉ ejaʉ cʉ caĩ jʉgoyeyericarore bairona Jesu tʉpʉ atí, caroaro cʉ pabariori: \p —¡Mʉ anibapari, Ʉpaʉ! Jesure cʉ caĩñupʉ. \p \v 46 To bairo Judas cʉ cáto tʉjʉrã to cõona cʉ cañecoajuparã Jesure. \p \v 47 Cʉ̃re na cañeri paʉ jĩcaʉ Jesu mena macacʉ topʉ catʉjʉnucuricʉ cʉ jarerica pãire tʉ̃ga we neri sacerdote maja ʉpaʉ paabojari majocʉre cʉ amoorore capa ta rocacõañupʉ. \v 48 To bairo cʉ cáto bero Jesu na caĩñupʉ cʉ̃re cañerãre: \p —¿Jee rutiri majocʉre cañerã anáre bairo jarerica pãiri, yucʉri mena yʉre mʉja ñerã atíti? caĩñupʉ. \v 49 —To cãnacã rʉmʉ Dio wiipʉ Dio ye quetire buionucuri mʉja watoapʉ yʉ cãninucuwʉ. To bairo yʉ cãnibato quena yʉre mʉja cañequẽpʉ. Yucʉacã Dio ye queti ucarica pũuropʉ tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucaricarore bairona yʉre mʉja áa. \p \v 50 Jesure na cañero tʉjʉrã cʉ buerã cʉ caruti weo peticoajuparã yua. \s1 El joven que huyó \p \v 51 Jesure na cañe aáto jĩcaʉ cawamaʉ cʉ cacaniri jutiro mena dʉre turi caʉja aájupʉ. To bairo cʉ cabairo cʉ quenare cañeñuparã. \p \v 52 Cʉ̃re ñebana cʉ cacaniri jutirore cʉ cadʉre tubatarore cañe woo rocacõañuparã. To bairi jutiro mácʉna caatʉ ruticoajupʉ. \s1 Jesús delante de la Junta Suprema \r (Mt 26.57-68; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24) \p \v 53 Jesure cʉ ñe aá, sacerdote maja ʉpaʉ tʉpʉ cʉ cane aájuparã. Topʉ nipetiro sacerdote maja ʉparã, judío majare carotirã cabʉcʉrã, judío majare cabuerã quena caneñapo yuuyuparã. \v 54 Pedro maca Jesu bero cayoabʉjaroacãpʉ tʉjʉ ʉja nutua, sacerdote maja ʉpaʉ majuu ya wii jope tʉ macá yepapʉ caejayupʉ. Topʉ polisía maja mena ejanumu, capero jumacõa ruiyupʉ. \p \v 55 Nipetiro sacerdote maja ʉparã, judío majare carotirã nipetiro, “¿Dope bairo átiri Jesure mani wadajãrãati?” caame ĩñuparã, Jesure na cajĩa rotipere. To bairo átigabana quena, “Ocõo bairo cʉ cátaje wapa cʉ capopiyeyepe ã,” caĩri wamere cabʉga majiquẽjuparã. \v 56 Capãarã cʉ̃re caĩ wadajãrã caĩtoyuparã. To bairo ĩbana quena cariape jĩcaro mena caĩrã camañuparã. \v 57 Aperã wamʉnʉcari jocarãna ocõo bairo caĩtoyuparã: \p \v 58 —Ocõo bairo cʉ caĩrijere jã apiwʉ: “Ati wii, Dio wii capairi wiire camaja na cáta wiire yʉ rocagʉ. Itia rʉmʉ bero ape wii camaja na cátiqueti wii macare yʉ áti wajoagʉ,” caĩwĩ, caĩñuparã. \p \v 59 To bairo na caĩrije quenare jĩcaro mena caĩ maji petiquẽjuparã. \p \v 60 To bairo na caĩrijere apii sacerdote maja ʉpaʉ majuu na watoapʉ cãnacʉ wamʉnʉcari Jesure ocõo bairo caĩ jeniñañupʉ: \p —¿To bairo mʉre na caĩrijere mʉ yʉgaquẽeti? ¿Dope bairo mʉre ĩrã na ĩti? \p \v 61 Jesu maca cayʉquẽjupʉ to bairo cʉ caĩrijere. To bairo cʉ cayʉquẽto tʉjʉʉ sacerdote maja ʉpaʉ cajeniñanemoñupʉ tunu: \p —Mʉna tirʉmʉpʉ macana, “Atígʉmi jĩcaʉ Cristo na caĩi, Dio cʉ cajoʉ,” na caĩricʉ, ¿Dio caroaʉ majuu Macʉna mʉ ãti? cʉ caĩñupʉ. \p \v 62 To bairo cʉ caĩro: \p —Cʉna yʉ ã, cʉ caĩñupʉ Jesu. —Dio cʉ cajooricʉ aniri caberopʉ cʉ tʉna ruiri cʉ mena carotii yʉ anigʉ. Ati yepapʉ rui acʉ́ bujeri bʉrʉari watoapʉ yʉ carui ató yʉre mʉja tʉjʉgarã, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 63 To bairo cʉ caĩro apii sacerdote maja ʉpaʉ majuu, yʉ capunijinirijere na tʉjʉ majiato ĩi cʉ jutiire catʉ̃ga woo reyupʉ. Woo re yaparo: \p —Nope ĩrã caroorije cʉ cáti buicʉtiere aperã cabuioparãre na mani jeniñanemoquẽna. \v 64 Rooro Diore cʉ caĩrijere mʉja apiwʉ mere. ¿Dope bairo mʉja tʉgooñati mʉjaa? caĩñupʉ. \p To bairo cʉ caĩro topʉ cãna nipetiro: \p —¡Cʉ̃re cajĩape ã! caĩñuparã. \p \v 65 To bairo ĩri jĩcaarã to catʉjʉnucurã cʉ caʉco eo bate tuyuparã Jesure yua. Aperã jutiro ajero mena cʉ capere jia biperi, cʉ bape: \p —¿Ni maca mʉre cʉ baperi? cʉ caĩ epeyuparã. Polisía maja quena Jesu riyare capayuparã. \s1 Pedro niega conocer a Jesús \r (Mt 26.69-75; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-29) \p \v 66-67 Jesure na cañe jãaro bero Pedro maca tii wii jope tʉ macá yepapʉ capero juma ruiyupʉ. To bairo cʉ cabairi paʉ jĩcao cãromio sacerdote maja ʉpaʉre capaabojao Pedro tʉpʉ caejayupo. Cʉ tʉpʉ ejari ocõo bairo cʉ caĩñupo: \p —Mʉ quena Jesu Nasaré macacʉ mena cáaáteñaepaʉna mʉ ãcʉ, cʉ caĩñupo. \p \v 68 Pedro maca to bairo co caĩro ocõo bairo co caĩtoyupʉ: \p —¡Cʉ mena macacʉ mee yʉ ã! Yʉ majiquẽe to bairo mʉ caĩrijere. \p To bairo ĩ yaparo wiire na cajani jãa amojorerica janiro jopepʉ caeja nʉcañupʉ. Topʉ cʉ catʉjʉnucurona ãbocʉ cawadayupʉ. \v 69 Sacerdote maja ʉpaʉre capaabojao apeo tunu cʉ tʉjʉo topʉ cãnare: \p —Ani quena na mena macacʉna ãmi, caĩñupo. \p \v 70 To bairo co caĩro apii co quenare caĩtoyupʉ Pedro tunu. Caberoacãna topʉ cãna Pedrore ocõo bairo caĩñuparã: \p —Jocarã mee jã ĩ. Mʉ quena na mena macacʉna mʉ ã. Mʉ quena Galilea macacʉ mʉ ã, cʉ caĩñuparã. \p \v 71 To bairo na caĩro apii na caĩtonemoñupʉ tunu: \p —¡Jĩ mʉja caĩire yʉ majiqueti majuucõa! ¡Cariape mee yʉ caĩata Dio yʉre cʉ popiyeyeato! \p \v 72 To bairo cʉ caĩrona ãbocʉ cawadayupʉ tunu. To cõona Pedro Jesu cʉ caĩriquere catʉgooña bʉgayupʉ. “Ãbocʉ pʉgani cʉ cawadaparo jʉgoye itiani, ‘Jesure cʉ yʉ majiquẽe,’ na mʉ ĩtogʉ,” cʉ caĩrique catʉgooña bʉgayupʉ. Tiere tʉgooñari, seeto caotiyupʉ. \c 15 \s1 Jesús ante Pilato \r (Mt 27.1-2, 11-14; Lc 23.1-5; Jn 18.28-38) \p \v 1 Cabujuri paʉ sacerdote maja ʉparã, aperã cabʉcʉrã carotirã, aperã judío majare cabuerã mena caneñapoyuparã. Neñapo, jĩcaro mena tʉgooñari romano maja ʉparãre Jesure nare na cajĩa rotipere cawadapeniñuparã. Wadapeni yaparo Jesure jiari Pilato tʉpʉ cʉ cane aájuparã. \v 2 Pilato Jesure tʉjʉʉ cʉ caĩ jeniñañupʉ: \p —¿Mʉna mʉ ãti judío maja Ʉpaʉ? cʉ caĩñupʉ. \p —Mʉ caĩrore bairona yʉ ã, cʉ caĩ yʉyupʉ Jesu. \p \v 3 Sacerdote maja ʉparã maca Pilatore capee cʉ cawadajãñuparã. \v 4 To bairo na caĩrijere apii Pilato Jesure caĩ jeniñanemoñupʉ tunu: \p —¿To cõo capee majuu mʉre na cawadajãbato quena mʉ yʉgaquẽeti? caĩñupʉ. \p \v 5 To bairo Pilato cʉ caĩbato quena, “Jocarã yʉre ĩma,” cʉ caĩ yʉquẽjupʉ Jesu. To bairo cʉ cayʉquẽto tʉjʉʉ Pilato catʉjʉ acʉayupʉ. Dope bairo caĩ tʉgooña majiquẽjupʉ. \s1 Jesús es sentenciado a muerte \r (Mt 27.15-31; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16) \p \v 6 To cãnacã cʉma pascua boje rʉmʉ cãno Pilato presopʉ cãcʉre nii camaja na cabuu rotiire cabuunucuñupʉ. \v 7 Jesure to bairo na cáti yʉteare Barrabá cawamecʉcʉ ʉparãre caregarã mena macacʉ camajare cajĩaricʉ aperã camajare cajĩaricarã mena caruiyupʉ preso wiipʉ. \v 8 Camaja maca Pilato tʉpʉ aá, “Boje rʉmʉ cãno mʉ cátinucurore bairona ája,” cʉ caĩñuparã. \v 9 To bairo na caĩro Pilato na caĩñupʉ: \p —¿Judío maja Ʉpaʉre yʉ cabuuro mʉja booti? caĩñupʉ. \p \v 10 Sacerdote maja ʉparã Jesure cʉ tʉjʉteerã cʉ ñeñupa, caĩ majiñupʉ. \v 11 Sacerdote maja ʉparã maca, “Barrabá macare cʉ buuya,” seeto majuu camajare caĩ rotiyuparã Pilato macare. \v 12 To bairo na caĩro apii Pilato na caĩ jeniñañupʉ: \p —Judío maja Ʉpaʉ mʉja caĩi macare ¿dope bairo yʉ cáto mʉja booti? caĩ jeniñañupʉ. \p \v 13 To bairo cʉ caĩro camaja nipetiro ocõo bairo caĩ awajayuparã: \p —¡Yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ̃re na papua jĩato! caĩ awajayuparã. \p \v 14 Pilato maca: \p —¿Nope ĩi ani caroorije cátiquetacʉrena cʉ yʉ papua jĩa rotibocʉti? caĩbajupʉ. \p To bairo cʉ caĩbato quena, camaja maca caĩ awajanemoñuparã tunu: \p —¡Yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ̃re na papua jĩacõato! caĩ awajanemoñuparã tunu. \p \v 15 To bairo na caĩ awajarijere apii Pilato maca, camaja caroaro yʉre na ĩato ĩi, Barrabá macare cabuu rotiyupʉ. To bairo ĩ yaparo Jesu macare polisía majare na bape roti, yucʉ tẽorica pãipʉ capapu jĩa rotiyupʉ. \p \v 16 To cõona ʉpaʉ Pilato ya wii macá yepa carecomaca cãni yepapʉ cʉ̃re cane aájuparã. Topʉ cʉ ne ejari polisía maja nipetiri poari macanare capi neoñuparã. \v 17 Topʉ Jesure cʉ ne ejari ʉpaʉ cʉ cajañari jutiiro unore cʉ cajã epeyuparã cajũari jutirore. To bairo átiri pota beto mena cʉ rʉpoare capeoyuparã, “Ʉpaʉ cʉ capejari beto unore pejaya,” ĩrã. \v 18 To bairo cʉ áti yaparori cʉ caĩ epeyuparã: \p —¡Judío maja Ʉpaʉ! ¡Caroaro wariñuuña! caĩ epeyuparã. \p \v 19 To bairo ĩrãna yucʉ mena cʉ rʉpoare capanucuñuparã. Cʉ̃re ʉco eo bate turi, cʉ tʉ ejacumuri cʉ caĩ epeyuparã. \v 20 To bairo cʉ̃re ĩ epe yaparo cajũari jutiro na cajãricarore tu weri cʉ jutiro majuu macare cajãñuparã tunu. To bairo áti yaparo yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ papua jĩarã aána cʉ canecoajuparã yua. \s1 La crucifixión \r (Mt 27.32-44; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27) \p \v 21 Jesure jĩarã aána na cane aáti paʉ jĩcaʉ Sirene cawamecʉti maca macacʉ, maca tʉjaropʉ cáaáteñaʉ ejaricʉre cabocayuparã. Alejandro, Rufo cawamecʉna pacʉ cãñupʉ. Topʉ cʉ̃re bocarãna cʉ ñeri, yucʉ tẽorica pãi Jesure na capapuapa pãire cʉ capʉja rotiyuparã. \p \v 22 To bairi Jesure Gólgota cawamecʉti buuropʉ cʉ cane aájuparã. Gólgota caĩri wame “rʉpoa õwa coro buuro” ĩgaro ĩ. \v 23 Topʉ Jesure cʉ ne ejari ʉje oco capiyarije mena na caajuriquere cʉ catĩañuparã. Jesu maca tiere caetigaquẽjupʉ. \v 24 To bairo átiri bero yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ capapua jĩañuparã. Polisía maja cʉ ye jutire ĩ bʉga eperique mena caricawoyuparã, ¿ñe unie majuure jã bʉgarãati? ĩrã, to bairo cájuparã. \p \v 25 Yucʉ bui muipu cʉ cãni paʉ las nueve cãno majuu Jesure yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ capapuayuparã. \v 26 Jesu ye wapa caĩri wamere ocõo bairo cauca tuyuparã: “Ani judío maja Ʉpaʉ ãmi.” \v 27 Aperã pʉgarã cajee ruti pairã quenare Jesu mena yucʉ tẽorica pãiripʉ capapua jĩañuparã. Jĩcaʉre cariape nʉgoa maca, apeĩre cacõ nʉgoa maca canʉcoñuparã. \v 28 To bairo na cátie Dio ye queti ucarica pũuropʉ na caucaricarore bairona cariape cabaiyupe. Ocõo bairo ucarique cãñupe: “ ‘Cʉ quena caroorã mena macacʉ ãmi,’ ĩ tʉgooñagarãma.” \p \v 29 Camaja Jesure na capapua nʉcoricaropʉ caneto aánucurã cʉ ñu puari ocõo bairo cʉ caĩ epeyuparã: \p —Jocʉna caĩricʉ mʉ ã. “Dio ya wiire yʉ rocagʉ. Rocabacʉ quena itia rʉmʉ bero yʉ wajoagʉ ape wii yʉ camajirije mena.” \v 30 Jocʉ majuuna mʉ ĩñupa. Mʉ majuuna netooña. Mʉ cáti majirije mena yucʉ tẽorica pãipʉ na capapuaricʉ cãnacʉ rui ajá, cʉ caĩ epeyuparã. \p \v 31 Sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã quena to bairona cʉ caĩ epeyuparã: \p —Aperãre na canetooricʉ anibacʉ quena cʉ majuuna netoo majiquẽemi. \v 32 Israel maja Ʉpaʉ, Dio cʉ cajooricʉ cʉ cãmata yucʉ tẽorica pãipʉ na capapuaricʉ cãnacʉ cʉ majuuna cʉ ruiato. To bairo cʉ cabairo tʉjʉrã cariapena cʉ̃re mani api nʉcʉbʉgogarã, caĩ epeyuparã. \p Cajee rutiricarã cʉ mena yucʉ tẽorica pãiripʉ na canʉcoricarã quena to bairona rooro cʉ caĩñuparã. \s1 Muerte de Jesús \r (Mt 27.45-56; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30) \p \v 33 Jesure na capa puaricaro bero pajaribota caejaro ati yepa nipetiropʉ canaitĩacoajupe. Itia hora majuu muipu cabujuquẽjupʉ. \v 34 To bairi las tres cãni paʉ majuu muipu yucʉ bui cʉ cãnibopa paʉna ocõo bairo capi awajayupʉ Jesu cʉ ye mena: \p —Eloi, Eloi, ¿Rama sabactani? To bairo ĩi ocõo bairo ĩi caĩñupʉ: “Dio, Dio, ¿nope ĩi yʉre mʉ aáweori?” \p \v 35 Aperã jĩcaarã topʉ cãna to bairo cʉ caĩro apirã ocõo bairo caĩñuparã: \p —¡Jã! Apiya cʉ caĩrijere. Elías tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ cãniñaricʉre pii ĩcʉmi, caĩñuparã. \p \v 36 To bairi jĩcaʉ to catʉjʉnucuʉ atʉ aá, bujare bairo cãni bʉrʉa mena ʉje ocopʉ weyoo, yucʉpʉ tupua átiri cʉ cañu mʉgo jooyupʉ, cʉ etiato ĩi. To bairo átiri ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Mani tʉjʉto mai. Elías cʉ ne ruioʉ acʉ́ atígʉmi, caĩñupʉ. \p \v 37 To bairo cʉ caĩri paʉna Jesu maca seeto awajaʉna, yeri jinijã tʉja, cabai yajicoajupʉ yua. \v 38 Cʉ cabai yajiri paʉna Dio wii pupea macá arʉare na cayo matarica ajero juti ajero to majuuna cawoo atʉ aájupe carecomaca mena. Cabui maca woo atʉ rui atí, cayapapʉ cawoo ejooyupe. \v 39 Roma maja polisía maja ʉpaʉ Jesu ẽoro catʉjʉnucuricʉ Jesu cʉ cayeri jinijã tʉjaro tʉjʉʉ ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Cariapena ani Dio Macʉ majuuna ãñupi. \p \v 40 Jĩcaarã romiri cayoabʉjaroacãpʉ catʉjʉjo tʉjʉnucuñuparã na quena. Na mena cãñuparã María Magdalena, apeo María pʉgarã Jacobo, José jãa paco, to bairi Salomé cãñuparã. \v 41 Na romiri Jesu Galileapʉ cʉ cãno cʉ̃re cátinemonucurica romiri cãñuparã. Aperã capãarã romiri Jerusalẽpʉ Jesu mena caejaricarã cãñuparã na quena. \s1 Jesús es sepultado \r (Mt 27.57-61; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42) \p \v 42-43 Judío maja na yerijãrica rʉmʉ jʉgoye macá rʉmʉ cãñupe. To bairi yerijãrica rʉmʉ na caʉgapere na caquenoo yuuri paʉ, canaiori paʉ cãno majuu caejayupʉ José Arimatea cawamecʉti maca macacʉ. Cʉ quena cabʉcʉrã rotiri maja mena macacʉ cãñupʉ. Cristore cabooquẽna mena macacʉ anibacʉ quena jĩcaʉna Dio cʉ cajoʉ Ʉpaʉ cʉ caejapere cayuʉ cãñupʉ. To bairi tʉgooña ocabʉtiri Pilato tʉpʉ aá, Jesu rupaʉ ãnatore ne ruiori cʉ yaa rocagʉ cʉ cajeniñupʉ. \v 44 Jesu ya rupaʉre José cʉ cajeniro apii Pilato maca ¿mere cʉ riacoabauyupari? ĩ majigʉ romano yaʉ polisía maja ʉpaʉre cʉ pijori cʉ cajeniñañupʉ: \p —¿Cariapena cʉ bai yajicoati, mere? cʉ caĩ jeniñañupʉ. \p \v 45 “Mere, bai yajicoami,” polisía maja ʉpaʉ cʉ caĩro apiri: \p —Jesu rupaʉ ãnatore Josére cʉ jooya, cʉ caĩñupʉ Pilato polisía maja ʉpaʉre. \p \v 46 To bairo cʉ caĩro José Jesu rupaʉ ãnatore ne ruio, jutiiro ajero cʉ cawapayerica ajero, cabotiri ajero mena cʉ caumañupʉ. To bairo átiri jĩca toti ʉ̃ta toti na cawerica totipʉ camaja cayaaya mani totipʉre cʉ cañujo rocayupʉ Jesu rupaʉre. Áti yaparo ti totire ʉ̃ta cuiro mena catu bia cũcõañupʉ. \v 47 María Magdalena, apeo María, José, Jacobo na pʉgarã paco Jesure na cayaaro catʉjʉyuparã. \c 16 \s1 La resurrección de Jesús \r (Mt 28.1-10; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10) \p \v 1 Sábado judío maja na cayerijãri rʉmʉ capetiro María Magdalena, María Jacobo paco, apeo Salomé cajʉti ñuurijere cawapayeyuparã. Jesu rupaʉ ãnatore pio tugarã cabaibajuparã. \v 2 To bairi ape semana cãni jʉgori rʉmʉ cabujuri paʉacã majuu cãno muipu cʉ cawamʉ atí paʉna Jesure na cayaarica ope tʉpʉ cáaájuparã. \p \v 3 Topʉ aána: \p —¿Ñamʉ maca ʉ̃ta cuirore manire cʉ ne woobojaʉati? caame ĩñuparã. \p \v 4 Topʉ eja, na catʉjʉro ʉ̃ta cuiro ti totire na cabiabata cuiro aperopʉ cãno catʉjʉyuparã. \v 5 To bairo to cabairo tʉjʉri ti toti pupeapʉ cajãacoajuparã. Topʉ jãa ejari jĩcaʉ cawamaʉ cariape nʉgoa maca jutii caroaro cabotiri wʉre cajaña ruiire catʉjʉyuparã. Cʉ tʉjʉrã seeto catʉjʉ acʉacoajuparã. \v 6 To bairo na cabairo tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩñupʉ topʉ caruii ángel maca: \p —Yʉre tʉjʉ acʉaqueticõaña. Mʉjaa Jesu Nasaré macacʉ yucʉ tẽorica pãipʉre na capapua jĩaricʉre macarã mʉja áa. Mere tunu catícoami. Atopʉre maami. Cʉ̃re na capeobata paʉre tʉjʉrã ajá. \v 7 Tʉjʉ yaparo aáti cʉ buerã cãnanare, Pedro quenare buiorã aája: “Cʉ maca mʉja jʉgoye Galileapʉ, mere aá yuugʉmi. Cajʉgoye mʉjaare cʉ caĩ buioricarore bairona topʉ cʉ̃re mʉja tʉjʉgarã,” na caĩñupʉ. \p \v 8 Na romiri to bairo cʉ caĩro apirã Jesure na cayaaricaropʉ cãnana caatʉcoajuparã yua. Seeto uwibana cananaañuparã. To bairi aperãre na catʉjʉriquere caĩ buioquẽjuparã, uwibana. \s1 Jesús aparece a María Magdalena \r (Jn 20.11-18) \p \v 9 Judío maja na yerijãrica rʉmʉ bero macá rʉmʉ cabujuro bero Jesu catunu catiricʉ cabuia eja jʉgoyupʉ María Magdalenare. Co maca cajʉgoyepʉ siete wãtiare cʉ cabuu rebojarico cãñupo. \v 10 Cõre cʉ cabuia ejaricaro bero Jesu mena cáaáteña nucuricarãre, cʉ cabai yajiriquere tʉgooñarique pairi caotirãre cabuio aájupo. \v 11 “Jesu mere tunu catiyupi, cʉ̃re yʉ tʉjʉwʉ,” co caĩrijere apirã co caapi nʉcʉbʉgoquẽjuparã. \s1 Jesús aparece a dos de sus discípulos \r (Lc 24.13-35) \p \v 12 Jesu María Magdalenare cʉ cabuia ejaricaro bero aperã pʉgarã cʉ̃re canʉcʉbʉgorãre cabuia ejayupʉ tunu. Maca tʉjaropʉ cáaáteñarãre apeĩre baii ricati bauʉ cabuia ejayupʉ. \v 13 Nare cʉ cabuia ejaro, cʉ tʉjʉ majiri bero aperã cʉ buerã cãnanare cabuiorã aájuparã. Na quenare na caapi nʉcʉbʉgoquẽjuparã. \s1 El encargo de Jesús a los apóstoles \r (Mt 28.16-20; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23) \p \v 14 María Magdalenare, to bairi aperã quenare cʉ cabuia ejaricaro bero Jesu cʉ buerã cãnana once cãnacãʉna quenare cabuia ejayupʉ. Na caʉga ruiri paʉna cabuia ejayupʉ. Nare buia ejari, “Tunu catícoajupi,” na yarã na caĩrijere na caapi nʉcʉbʉgoquetaje jʉgori, “¿Nope ĩrã, ‘Tunu catícoajupi,’ na caĩrijere, cariape mʉja api nʉcʉbʉgoqueti?” na caĩñupʉ Jesu. \v 15 Ĩ yaparoʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Ati yepa macana nipetirore yʉ ye quetire na buio teñarãja. \v 16 To bairo noo mʉja cabuiorijere apiʉjari, cabautisa rotiricarã unare na yʉ netoogʉ. Yʉre canʉcʉbʉgoquẽna una macare na yʉ popiyeyegʉ. \v 17 Yʉre caapiʉjarãre cʉ camajirijere na joogʉmi Dio. Tiere nare cʉ cajooro capee wameri áti iñoo majigarãma. Yʉ catutuaro mena wãtia camajare cajãaricarã quenare re buu majigarãma. Aperã yere na cawada majiquetibatajere wada majigarãma. \v 18 Añare ñerã quena, capunirijere etirã quena ñe uniere tamʉoquetigarãma. Apeye quenare cariarãre na wamori mena na cañiga peorona na cariaye cʉtie netoogaro, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús sube a los cielos \r (Lc 24.50-53) \p \v 19 To bairo Jesu cʉ buerãre ĩ buio yaparori bero ʉmʉrecoopʉ caame pea nʉcacoajupʉ. Cʉ Pacʉ Dio tʉpʉre ejaʉ cariape nʉgoa maca caejanumuñupʉ. \v 20 Ʉmʉrecoopʉ cʉ cawamʉ aáto bero cʉ buerã cãnana nipetiropʉ Jesu ye quetire cabuio teñarã aájuparã. Na cabuio teñaro mani Ʉpaʉ cʉ majuuna na cátinemoñupʉ. “Na cabuiorijere cariapena ã,” camaja na ĩ majiato ĩi capee wame cañuuri wameri cʉ buerã cãnana na cáti iñooro cájupʉ mani Ʉpaʉ. \p To cõona ã.