\id LUK - Tatuyo NT [tav] -Colombia 2009 (DBL -2014) \h SAN LUCAS \toc1 El Santo Evangelio Según San Lucas \toc2 Lucas \toc3 Lc \mt2 EL SANTO EVANGELIO SEGÚN \mt1 SAN LUCAS \c 1 \p \v 1-2 Teófilo, yucʉ mʉre uca joogʉ yʉ áa. Jesu jã mena ãcʉ cʉ cabaiepere caucabajupa aperã. Jesu nipetiro cʉ cátajere catʉjʉricarã jã cabuiowã. To bairi jãre na caĩ buioepere bairona cauca tuyupa aperã. \v 3-4 Yʉ quena nemoopʉre Jesu ye quetire na caucariquere yʉ cabue peticõawʉ. To bairi na caucariquere bue peticõaripʉ atiere cariape jĩcaro cõo yʉ ucagʉ. To bairo yʉ cáto ñuuga ĩi mʉ yʉ uca joo, Teófilo. To bairi mʉ quena, “Cariape ã na caĩ buiorique,” mʉ ĩ majigʉ yua. \s1 Un ángel anuncia el nacimiento de Juan el Bautista \p \v 5 Ocõo bairo cabaiyupa, cariapera: Herode, Judea macana ʉpaʉ cʉ cãni yʉteapʉre jĩcaʉ sacerdote Sacaría cawamecʉcʉ cãñupʉ. Abías maja cawamecʉti poa macacʉ cãñupʉ. Cʉ nʉmo Elisabé cawamecʉjupo. Co quena tirʉmʉpʉ macacʉ Aarón cawamecʉcʉ sacerdote ãnacʉ pãrameopʉ cãñupo. \v 6 Naa pʉgarãpʉna cañuurã cãñuparã Dio cʉ catʉjʉro. Dio Moisépʉre cʉ carotiriquere bairo caroaro cátinucuñuparã. To bairi noa maca, “Caroorã ãma,” na caĩ majiquẽjuparã. \v 7 Naa capunaa mana cãñuparã. Elisabé ʉta cãni majiquẽco cãñupo. Seeto cabʉcʉrã cãñuparã, mere. \p \v 8 Jĩca rʉmʉ Sacaría cʉ ya poa macana mena Dio wiipʉre sacerdote maja na cátinucuricarore bairo capaayupʉ yua. \v 9 To cãnacã yʉtea jĩcaʉre cʉ cabejenucuñuparã Dio wii pupea cãni majuuri arʉapʉre caroa cajʉti ñuurije cajoe buje mʉgopaʉre. Ti paʉna Sacaríare cʉ cabejeyuparã, ti arʉapʉ cajʉti ñuurije cʉ joe jʉti ñuu mʉgoato ĩrã. \v 10 To bairi caroa cajʉti ñuurijere Sacaría cʉ cajoe buje mʉgotoye camaja capãarã ti arʉa wijaropʉna Diore cajeni nʉcʉbʉgo ãñuparã. \v 11 To cõona yua, topʉre Sacaría cʉ cajoe buje mʉgo ani paʉna cabuia ejanʉcañupʉ jĩcaʉ ángel Dio tʉ macacʉ, cʉ cajoe buje mʉgo ani cajawa cariape nʉgoa tʉ macare. \v 12 Topʉ cʉ cabau ejanʉcaro tʉjʉʉ Sacaría maca cʉ catʉjʉ uwi acʉacoajupʉ. \v 13 To bairo cʉ cabairo cʉ tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Dio tʉ macacʉ maca: \p —¡Sacaría, uwiqueticõaña! Diore cʉ mʉ cajeni nʉcʉbʉgonucurijere apinucumi Dio. To bairi mʉ nʉmo Elisabé macʉ cʉtigomo. Cʉ cabuiaropʉ Juan cʉ mʉ wameyegʉ, cʉ caĩñupʉ. \v 14-15 —“Yʉ yaʉ ãmi, cãni majuʉ ãmi,” cʉ ĩ tʉjʉgʉmi Dio mʉ macʉre. To bairi seeto mʉ yeri wariñuugʉ. Cʉ cabuiaro tʉjʉrã capãarã wariñuugarãma aperã quena, cʉ caĩñupʉ ángel. —Ʉje wẽri rica oco jibioriquere, camecʉorijere cʉ etiqueticõato. Cʉ cabuiaparo jʉgoyepʉna Dio Catirique Espíritu Santo cʉ mena anitʉgagʉmi mere, cʉ caĩñupʉ. \v 16 —To bairi mʉ macʉ Israel macanare Dio ye quetire na buiori capãarã na Ʉpaʉ Diore na api nʉcʉbʉgoo joroque na átigʉmi moquena. \v 17 Cristo mari Ʉpaʉ jʉgoye buio majio jʉgoyeyeri majocʉ anigʉmi. Elías cawamecʉcʉ Dio ye quetire cabuioricʉ tirʉmʉpʉ macacʉ Dio Espíritu Santo cʉ catutuarije mena cabuionucuñupi. Cʉ ãnacʉ cʉ cabuio ocabʉtiricarore bairona buio ocabʉtigʉmi mʉ macʉ quena. Capacʉa na punaa mena ame ĩ punijiniricaro mano caroaro na anio joroque na átigʉmi. Dio yere cabai botioricarã quena Diore caroaro apipajeegarãma, mʉ macʉ cʉ cabuiorijere apiri. To bairi mʉ yarã Israel macana na Ʉpaʉ Cristo cʉ caejapere caroaro api nʉcʉbʉgo yuurã baigarãma, mʉ macʉ cʉ cabuiorijere apirã, cʉ caĩñupʉ ángel Sacaríare. \p \v 18 To bairo cʉ caĩrijere apii Sacaría maca cʉ cajeniñañupʉ Dio tʉ macacʉre yua: \p —¿Nope ĩi yʉ mʉ caĩri wame, “Cariapena ã,” yʉ ĩ majibocʉti yʉa? Cabʉcʉ majuu yʉ ã. Yʉ nʉmo quena cabʉcʉo ãmo. \p \v 19 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩñupʉ ángel Sacaríare: \p —Gabriel cawamecʉcʉ yʉ ã, Dio tʉ macacʉ. Caroa quetire mʉre yʉ buio rotimi Dio. \v 20 To bairi yʉre api nʉcʉbʉgoquẽcʉ cawada majiquẽcʉ mʉ anigʉ. Mʉ macʉ cʉ cabuiari paʉpʉ moquena mʉ wada majigʉ. Yʉre mʉ caapi nʉcʉbʉgoquẽtie to nibao joroquena nipetiro mʉ yʉ cabuiori wame cõona baigaro, cʉ caĩñupʉ Sacaríare. \p \v 21 To bairo cʉ cabairi paʉ aperã Sacaría cʉ cãno wijaro cayuurã caĩ tʉgooñañuparã. “¿Nope ĩi to cõo yoaro ti arʉapʉ cʉ tuacõacʉti?” caĩ tʉgooñañuparã. \p \v 22 Cabero cʉ wamori mena na cáti buioyupʉ, wada majiquetibacʉ. Cʉ cawada majiquẽtore tʉjʉrã, “Ricati wame cʉ iñooricʉmi Dio,” caĩ tʉgooñañuparã camaja. \p \v 23 Cabero Sacaría Dio wiipʉ cʉ ye paarica rʉmʉri capetiro catunucoajupʉ cʉ ya wiipʉre moquena. \v 24 Cʉ ya wiipʉre cʉ catunu ejaro bero cʉ nʉmo Elisabé ʉta cãñupo yua. Jĩca wamo cãnacãʉ muipʉa aperã tʉripʉ aáteñaricaro mano cãnicõañupo co ya wiipʉ. \v 25 Ocõo bairo caĩ tʉgooñañupo Elisabé: “Yucʉra yʉ átinemomi Dio. ‘Capunaa máco ãmo,’ yʉre ame ĩ wadaquetigarãma yua.” \s1 Un ángel anuncia el nacimiento de Jesús \p \v 26-27 Cabero seis muipʉa Elisabé ʉta co cãno Dio caqueti jooyupʉ Gabriere cʉ tʉ macacʉre moquena. Galilea na caĩri yepapʉ, Nasaré cawamecʉti macapʉre cʉ cajooyupʉ Dio María cawamecʉco tʉpʉ. Cõa caʉmʉ mena cãniñaquẽco cãñupo. José cawamecʉcʉ nʉmo cãnipao cãñupo María yua. José maca tirʉmʉpʉ macacʉ Israel macana Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami cãñupʉ cʉ̃a. \v 28 To bairi Gabriel María tʉpʉ buia nʉca eja, ocõo bairo co caĩñupʉ: \p —Caroa wame mʉre yʉ buio rotimi Dio. Mʉ mena ãmi. Aperã romiri netoro caroa wame majuure mʉ átibojagʉmi Dio, co caĩñupʉ Dio tʉ macacʉ. \p \v 29 To bairo cʉ caĩrijere apio caapi acʉacoajupo María. “¿Nope ĩi to bairije cʉ ĩti?” caĩ tʉgooñañupo. \p \v 30 To bairo co caĩ uwi tʉgooñaro majii: \p —Uwiqueticõaña, co caĩñupʉ. —Caroaro mʉ cãniere mʉ tʉjʉ tʉjoomi Dio. To bairi mʉ bejemi. \v 31 Yucʉacã ʉta mʉ anigo. Cawimaʉ mʉ cʉgogo. To bairi mʉ Macʉ cʉ cabuiaropʉ JESU cʉ mʉ wameyego. \v 32 Pairo cãcʉ anigʉmi cʉ̃a. “Dio jõ bui macacʉ Macʉ ãmi,” cʉ ĩgarãma camaja. Dio cʉ̃re Caʉpaʉ jõogʉmi Israel macana Ʉpaʉ cʉ ñicʉ ãnacʉ, Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉre bairona. \v 33 To bairi Israel macanare rotinucugʉmi to cãnacã rʉmʉ. Cʉ carotirije petiquetigaro, co caĩñupʉ Dio tʉ macacʉ. \p \v 34 To bairo cʉ caĩro apio María maca cʉ cajeniñañupo: \p —¿Dope bairo yʉre to bairoati, caʉmʉ mena jĩcani uno yʉ cãniquetibao joroquena? \p \v 35 To bairo co caĩro: \p —Mʉpʉre ani ejagʉmi Dio Espíritu Santo. Cʉ camajirije mena to bairo mʉre baigaro. To bairi cañuu netoʉ, Dio Macʉ anigʉmi mʉ Macʉ, co caĩñupʉ Gabriel. \v 36 —Mʉ yao Elisabé quena ʉta ãmo yucʉra cabʉcʉo anibaopʉcona. Seis muipʉa ʉta ãmo capunaa máco na caĩbataco. \v 37 To bairi Diora jĩca wame unoacã cʉ cáti majiqueti wame maa, co caĩñupʉ ángel Gabriel Maríare. \p \v 38 To bairo cʉ caĩrije apio: \p —Diore paabojari majoco yʉ ã. To bairi yʉ mʉ caĩ buiori wamere bairona yʉre to baiato, cʉ caĩñupo María. To bairo co caĩro apii cáaácoajupʉ Dio tʉ macacʉ yua. \s1 María visita a Elisabet \p \v 39 Ángel cʉ cáaáto bero cáaácoajupo María uwaro caʉ̃ta yucʉ cʉti yepapʉ, Judea cawamecʉti yepa. \v 40 Topʉ ejao Sacaría ya wiipʉ cáaájupo. Cʉ ya wiipʉ jãa, cʉ nʉmo Elisabere cañuu rotiyupo. \v 41 Cõre co cañuu rotirona Elisabé cawimaʉ cõpʉre cãcʉacã seeto cayuguiyupʉ. Dio Espíritu Santo co yeripʉ cãni ejayupʉ. \v 42 To bairi Espíritu Santo cʉ cãni ejaroi wariñuurique mena baujaro ocõo bairo caĩñupo Elisabé Maríare: \p —Aperã romiri netoro caroa wame majuure mʉ joomi Dio. Cañuu majuʉ ãñupi mʉ Macʉacã mʉpʉre cãcʉ. \v 43 Cawatoa macaco yʉ anibao joroquena yʉ Ʉpaʉ cãnipaʉ paco yʉ mʉ tʉjʉo eja. Yʉre mʉ catʉjʉo ejaro seeto yʉ wariñuu. \v 44 Yʉ mʉ cañuu rotiri paʉna cawimaʉ yʉpʉre cajañaʉacã wariñuʉ yuguimi, co caĩñupo Maríare. \v 45 Dio mʉ cʉ caĩricarore bairona cariapena mʉre baigaro. Mʉre cʉ cabuioriquere mʉ caapipajeeroi wariñuuriquere mʉ joogʉmi Dio, co caĩñupo Elisabé. \p \v 46-47 To bairo co caĩro ocõo bairo co caĩñupo María maca: \q1 Yʉ Ʉpaʉ Dio ñuu majuucõami. Seeto yʉ yeri wariñuucʉpʉ, yʉre cacatioʉ ãmi Dio ĩo. \q1 \v 48 Cawatoa cãco, cʉ paabojari majoco jeto yʉ anibao joroquena yʉ tʉgooña maimi Dio. Yʉ bero macana, “Caroaro co cájupi Dio cõre,” ĩgarãma yʉre. \q1 \v 49 Dio nipetiro cáti majii aniri caroaro yʉ átibojami. Cañuu majuʉ, caroorije mácʉ ãmi Dio, caĩñupo María. \q1 \v 50 Noa cʉ̃re canʉcʉbʉgorã nipetirore na mai tʉjʉmi Dio. Tirʉmʉpʉ macanare to bairona na camai tʉjʉyupi. Cabero macana quenare to bairona na mai tʉjʉgʉmi Dio cʉ̃re canʉcʉbʉgorãre. \q1 \v 51 Cʉ catutuarije mena capee caroare áami Dio. “Aperã netoro camajirã jã ã,” na yeripʉre caĩ tʉgooñarãre na recõami. \q1 \v 52 Caʉparã quenare na recõami. Cabopacarã macare caroti majirã na anio joroque na áami Dio. \q1 \v 53 Cacʉgoquẽnare na joogʉmi cañuurijere. Caapeye pairã macare caroare jooquetigʉmi. Cabopacarã na anio joroque na átigʉmi Dio, caapeye unie paibatanare. \q1 \v 54-55 Mari ñicʉa Abraham jãare na cʉ cabuioricarore bairona átigʉmi Dio. “Mʉja bopaca tʉjʉri caroare mʉjaare yʉ joogʉ,” na cʉ caĩriquere majiritiquetigʉmi. To bairi yucʉra marire Israel macanare mari átinemogʉmi Dio, caĩñupo María yua. \p \v 56 To bairi itiarã muipʉa cãñupo María Elisabé tʉpʉ. Itiarã muipʉa ani, catunucoajupo co ya wiipʉ moquena. \s1 Nacimiento de Juan el Bautista \p \v 57 Cabero Elisabé macʉ cʉ cabuiari rʉmʉ caejayupe yua. To bairi ti rʉmʉ cãno cabuiayupʉ co macʉ. \v 58 Co macʉ cʉ cabuiarijere queti apirã co yarã, co ya maca macana co cawariñuunemoñuparã. \p —Dio caroaro co átibojami, co tʉjʉ maii, caame ĩñuparã. \p \v 59 Ocho rʉmʉri cʉ cabuiaricaro bero, cawimaʉ cʉ̃re circuncisión na cáti wameyeri rʉmʉ cãno Sacaría, cʉ pacʉ wamere bairo Sacaría cʉ cawameyegabajuparã na yarã. \v 60 Cʉ pacʉ wamere cʉ na cawameyegaro: \p —Baiquẽe. Juan wamecʉtigʉmi, caĩñupo cʉ paco. \p \v 61 To bairo co caĩro: \p —¿Nope ĩo cʉ mʉ wameyegati ti wamere? Aperã cʉ yarã to bairije cawamecʉna maama, co caĩñuparã na yarã. \p \v 62 To bairi cʉ pacʉre ocõo bairo caĩ jeniñañuparã na wamori mena áti iñoori cawada majiquẽcʉ cʉ cãnoi: \p —¿Dope bairo cʉ mʉ wameyegati? \p \v 63 To bairo cʉ na cáti jeniñaro Sacaría cʉ wamori mena ucarica pũuro jeni, ti pũuropʉ, “Juan wamecʉtigʉmi,” caĩ ucayupʉ. To bairo cʉ caĩ ucaro catʉjʉ acʉa peticoajuparã. \v 64 Nemoo cʉ caĩ ucari paʉna cawada majiquetibatacʉ cawada maji jʉgoyupʉ moquena Sacaría yua. Wadaʉ, Diore caĩ wariñuuñupʉ. \p \v 65 To bairije cʉ cabairo na tʉ macana caapi acʉa peticoajuparã. Judea macana, caʉ̃ta yucʉ cʉti yepa macana nipetirã caame queti buionucuñuparã tie cabairijere. \v 66 Tie cabairijere ame queti buio, seeto catʉgooñañuparã nipetirã. Cʉ̃ cawimaʉ mena caroaro cãñupʉ Dio. To bairi, “¿Dope bairo cabaipaʉ cʉ ãcʉati cabʉcʉ ãcʉpʉ?” caame ĩñuparã to macana. \s1 El canto de Zacarías \p \v 67 Cʉ pacʉ Sacaría cʉ yeripʉre Dio Espíritu Santo cʉ cãni eja netoroi ocõo bairo caĩ buioyupʉ cʉ macʉ cʉ cabaipere: \q1 \v 68 Mari Ʉpaʉ Dio Israel macana Ʉpaʉ ãmi. Cʉna caroaro cátinemoñupi marire cʉ yarãre. Marire átinemocõami mere. \q1 \v 69 Dio marire joomi catutuaʉ majuu, marire canetoo catiopaʉre. David ãnacʉ, Dio cʉ caboorijere cátacʉ pãramerã watoapʉ cãnipaʉre marire joogʉmi Dio. \q1 \v 70 Tirʉmʉpʉ cʉ yarã cʉ ye quetire cabuioricarã ãnana jʉgori cʉ caĩ buioricarore bairona átigʉmi. \q1 \v 71 Mari wapanare, marire catʉjʉteerãre marire matabojagʉmi. \q1 \v 72 Mari ñicʉ jãapʉre, “Mʉñʉja mai tʉjʉgʉ,” cʉ caĩricarore bairona majiritiquẽemi Dio. \q1 \v 73 Mari cãniparo jʉgoye macacʉ Abrahãre, “Mʉ pãramerãpʉre caroaro na yʉ átibojagʉ,” cʉ caĩriquere majiritiquẽemi Dio. \q1 \v 74 Noa mari catʉjʉ tutirãre mari matabojagʉmi Dio. Aperãre uwiquẽnana yʉre na áti nʉcʉbʉgoato ĩi na matagʉmi. \q1 \v 75 To bairo cʉ cáto caroaro cʉ̃re mari áti nʉcʉbʉgocõa aninucugarã mari cacatiri rʉmʉri cõo. Cʉ catʉjoorijere mari átigarã. Cariape cãna mari anicõagarã, caĩñupʉ Sacaría. \p \v 76 To bairo ĩ, ocõo bairo caĩñupʉ Sacaría moquena cʉ macʉacãre: \q1 Camaja, “Mari Ʉpaʉ jõ bui macacʉ ye quetire buiori majocʉ majuu ãmi,” mʉ ĩgarãma. Mari Ʉpaʉ cʉ cáatíparo jʉgoye camajare na mʉ buio jʉgoyeyegʉ. Mari Ʉpaʉ ye quetire caroaro na apiato ĩi, cʉ jʉgoye mʉ buio jʉgoyeyegʉ. \q1 \v 77 “Caroorije mʉja cátiere mʉja majiritiobojagʉmi Dio cʉ mʉja cajeniro,” na mʉ ĩ buionucugʉ. To bairo na mʉ cabuiorijere apirã Dio na cʉ careboriquere netogarãma. Cʉ mena caroaro catirique bʉgagarãma. \q1 \v 78 Dio marire bopaca tʉjʉri mari joogʉmi cʉ Macʉre. Jĩca rʉmʉ caroa rʉmʉ muipʉ caroaro cʉ caaji atí rʉmʉ cãnore bairona caroaro mari átibojagʉmi Dio yucʉacã. Caroaro cãni majiquẽnare caroaro na cãnipe macare na majiogʉmi Dio. \q1 \v 79 To bairo ácʉ jĩa bujuricaro cabujurore bairo caroaro na átibojagʉmi Dio canaitĩaropʉ cãnare bairo cãnibatanare. Cariarã quenare na átinemogʉmi mari Ʉpaʉ. Caroaro ani wariñuuriquere mari joogʉmi Dio, caĩñupʉ Sacaría yua. \p \v 80 Cabero cʉ macʉ bʉti, seeto catʉgooña maji ocabʉti bʉtiyupʉ. Israel macanare Dio ye quetire cʉ cabuioparo jʉgoye mai camaja manopʉ cañe unie manopʉ cãnicõa aninucuñupʉ Juan yua. \c 2 \s1 Nacimiento de Jesús \r (Mt 1.18-25) \p \v 1 Ti paʉ cãno César Augusto cawamecʉcʉ nipetiro yepa ʉpaʉ cãñupʉ. Ʉpaʉ majuu ãcʉ camaja nipetirãre cõoñagʉ na wamerire cauca tura aá rotiyupʉ cʉ ẽoro macana ʉparã tʉpʉ. \v 2 Siria cawamecʉti yepa macana “Sirenio” cawamecʉcʉ na ʉpaʉ cʉ cãni yʉteapʉre camajare na cacõoña roti jʉgoyupʉ. \v 3 To bairi camaja na cãno cõo na ñicʉ jãa na cãna macaripʉ César Augusto cʉ cacũricarãre ʉparãre na wamere cabuiora aájuparã. \v 4 To bairi José quena Nasaré na caĩri maca Galilea yepapʉ cãnacʉ cáaácoajupʉ cʉ quena. David ãnacʉ pãrami aniri David cʉ cabuiaricaropʉ aácʉ cájupʉ Belén na caĩri macapʉ, Judea yepapʉ. \v 5 Cʉ nʉmo cãnipao María mena Belẽpʉ cáaácoajupʉ José, ʉparãre cʉ wamere buioʉ aácʉ. Ti paʉre seeto majuu ʉta cãñupo María mere. \v 6 To bairi Belẽpʉ na cãno mere buiagʉpʉ cájupʉ co macʉ. \v 7 Topʉ camaja cateñarã ejarã na cacaniri wii cajiracoajupe. Cajiraro tʉjʉrã wecʉare na canuri wiipʉ cáaácoajuparã, ape paʉ canirica paʉ bʉgaquetibana. Ti wiipʉ na cãno cabuiayupʉ María Macʉ yua, cãni jʉgoʉ. Cʉ cabuiaro María cʉ̃re juti ajero mena cʉ uma, cʉ cajãñupo wecʉare na canuri coropʉ yua. \s1 Los ángeles y los pastores \p \v 8 Belén maca tʉacã tataboaropʉ waibʉcʉrã oveja cawamecʉnare cacoterã cãñuparã. Ñami quena ovejare to bairona catʉjʉ cote bujucoanucuñuparã. \v 9 To bairo na cabairo na catʉgooñaqueti paʉna na tʉpʉre cabuia ejayupʉ ángel, Dio tʉ macacʉ. Na tʉpʉ cʉ cabau ejaro seeto cabujuyupe Dio ye caaji baterije. To bairo cabairo seeto catʉjʉ acʉacoajuparã. \v 10 To bairo na cabairo ángel maca: \p —Uwiqueticõaña, na caĩñupʉ. —Caroa quetire mʉja buio acʉ́ yʉ baiwʉ, camaja nipetirã na cawariñuupa wame majuure. \v 11 Ati ñami David ãnacʉ ya macapʉre buiami Dio cʉ cajoʉ Cristo, mari Ʉpaʉ, mʉjaare canetoo catiopaʉ. \v 12 Topʉ aána wecʉa wiipʉ camaja wecʉare na caʉgarique nuri coropʉ juti ajero mena umaricʉ cʉ mʉja bʉgagarã. To bairo átacʉre cʉ tʉjʉrã cariapena, “Cʉna ãmi,” mʉja ĩ majigarã, na caĩñupʉ ángel. \p \v 13 To bairo cʉ caĩro cʉ mena capãarã cabuia eja nʉcanemoñuparã Dio tʉ macana. Na bau eja, ocõo bairo Diore caĩ baja wariñuuñuparã: \q1 \v 14 ¡Cañuu netoʉ ãmi Dio, ʉmʉrecoo macacʉ! ¡Wariñuurique cʉ joato noa cʉ caboorijere cánare! \p \v 15 To bairo Diore ĩ wariñuu baja yaparo ʉmʉrecoopʉ catunucoajuparã. Ʉmʉrecoopʉ na catunu aáto bero ocõo bairo caame ĩñuparã oveja coteri maja yua: \p —¡Jitá! ¡Belẽpʉ mari aáparo! Atie queti Dio marire cʉ cabuioejere mari tʉjʉra aáparo. \p \v 16 To bairo ame ĩ, nemoo uwaro catʉjʉra aácoajuparã. Aá, macapʉ piya ejarã, na cabʉgayuparã Maríare, Josére. Cawimaʉ quenare wecʉare na canuri coropʉ cajañaʉre cʉ catʉjʉyuparã. \v 17 Cʉ tʉjʉ, to cõona Dio tʉ macacʉ, “Cadaquei buiami,” na cʉ caĩ buioriquere cabuio bateyuparã aperãre. \v 18 To bairi camaja nipetiro oveja coteri maja na caĩ buiorijere apirã seeto catʉgooñañuparã. \v 19 María maca co yeripʉ caroaro catʉgooñañupo tiere na caĩ buiorijere. Seeto majuu tiere catʉgooñañupo. \v 20 Cabero oveja coteri maja wariñuuri catunucoajuparã. “Dio tʉ macacʉ marire cʉ caĩ buiorore bairona cariape mari tʉjʉwʉ. Cañuu netoʉ ãmi Dio,” caĩñuparã tunu aána yua. \s1 El niño Jesús es presentado en el templo \p \v 21 Ocho cãnacã rʉmʉ bero cʉ̃re wameyerica rʉmʉ, circuncisión cʉ̃re na cátipa rʉmʉ cãñupe. To bairi ʉta María co cãniparo jʉgoyepʉna Dio tʉ macacʉ na cʉ cawameye rotirica wamere bairona JESU cʉ cawameyeyuparã yua. \p \v 22 Cabero María co cacati petiri rʉmʉri bero Moisé, Israel maja ñicʉ ãnacʉ cʉ carotiricarore bairona átigarã cáaájuparã Jerusalẽpʉ. María macʉacãre, “Dio yaʉ anigʉmi,” ĩ nʉcʉbʉgorã aána cáaácoajuparã Dio wiipʉ Jerusalẽpʉ. \v 23-24 Ocõo bairo caĩ ucayupi Dio cʉ carotirijere Moisé: “Nipetirã cabuia jʉgorã caʉmʉare, Dio yarã majuu ãma ĩrã cajoe buje mʉgoparãre na jooya sacerdote majare buaare jĩca bapa. Na camamata buaacãrena na jooya,” caĩ ucayupi Moisé. To bairona átira aána cáaácoajuparã José, María Jerusalẽpʉ Dio wiipʉre. \p \v 25 Ti paʉ cãno jĩcaʉ cãñupʉ Jerusalẽpʉ Simeón cawamecʉcʉ. Cañuʉ cãñupʉ, Diore canʉcʉbʉgoʉ. Israel macanare canetoo catiopaʉre cáacʉ́re cayuʉ cãñupʉ. Dio Catirique Espíritu Santo Simeón mena cãñupʉ. \v 26 To bairi Espíritu Santo cajʉgoyepʉna cʉ caĩ buioyupʉ Simeóre: “Mʉ cabai yajiparo jʉgoye Cristore, Dio cʉ cajoʉre mʉ tʉjʉgʉ.” \v 27 To bairi Jesu pacʉa na caejapa rʉmʉ majuuna Simeóre Dio wiipʉre cʉ cáaá rotiyupʉ Dio Espíritu Santo. To bairi ti wiipʉ cʉ cãno María, José jãa cajãajuparã, Moisé cʉ carotiricarore bairona átira anaa. To bairi na cajãa atí paʉna cawimaʉre Jesure cʉ caboca neñupʉ Simeón. \v 28 Cʉ boca ne, ocõo bairo Diore caĩ wariñuuñupʉ: \q1 \v 29-30 Yʉ mʉ cabuioepere bairona mere yʉ majuuna yʉ tʉjʉ camajare canetoo catiopaʉre. To bairi wariñuurique mena yʉ bai yajigʉ, yʉ Ʉpaʉ Dio. \q1 \v 31 Cʉ mʉ jooyupa camaja nipetirã na camajipaʉre. \q1 \v 32 Mʉ yarã Israel macanare caroaro mʉ cãniere majiogʉmi ani cawimaʉ. To bairo cʉ cáto aperã Israel macana mee quena caroaro mʉ cãniere tʉjʉ majigarãma, caĩñupʉ Simeón. \p \v 33 To bairi José, María jãa caapi acʉacoajuparã Jesu cʉ cabaipere Simeón cʉ caĩ buiorijere apirã. \v 34-35 To bairo na caapi acʉarona Simeón, “Mari Pacʉ Dio caroa wariñuurique mʉjaare cʉ joato,” na caĩñupʉ. To bairo na ĩ, ocõo bairo Maríare co caĩñupʉ moquena: \p —Ani mʉ Macʉre cʉ cajooyupi Dio camaja na yeripʉ macajere cabejepaʉre. To bairi Israel macana capãarã cʉ tʉjʉrã cʉ teebʉjagarãma. To bairi seeto tutuarije majuu mʉ yeripʉ tʉgooñarique pairique mʉre anigaro. Aperã maca Israel macana cʉ boogarãma mʉ Macʉre. \p \v 36-37 Apeo Ana cawamecʉco Dio ye quetire buiori majoco ti wiipʉre cãñupo co quena. Fanuel maco, Aser ãnacʉ pãrameopʉ cãñupo. Cawamao ãcopʉ camanapʉ cʉtibataco cãñupo. Co manapʉ siete cʉmari anibacʉ cayaji weoyupʉ. Cʉ cabai yajiro bero cawapearico cãnicõañupo yua. To bairi seeto cabʉcʉo cãñupo, ochenta y cuatro cʉmari majuu cacʉgoo ti wiipʉ Jesure cʉ pacʉa cʉ na cane ejari paʉre. Tona Dio wiipʉ cãnicõa aninucuñupo, Diore jeni nʉcʉbʉgo ãco. To cãnacã rʉmʉ, ñami quenare Diore cajeni nʉcʉbʉgonucuñupo. Nairoacã ʉgaquẽcona Diore cajeni nʉcʉbʉgonucuñupo. \v 38 To bairi Simeón cʉ cawadari paʉna caejanʉcao ejayupo co quena. Ejanʉca, Jesuacãre tʉjʉri, “Ñuu majuucõa,” Diore cʉ caĩ wariñuuñupo. Cabero Jerusalén macanare, “Jĩcaʉ marire canetoo catiopaʉ atígʉmi,” caĩ tʉgooñanucurãre na caĩ buioyupo Jesu cʉ cabuiarije nipetiro. “Cawimaʉ yʉ catʉjʉecʉ mari cayuuricʉ ãmi,” na caĩ buionucuñupo Ana cawamecʉco cabʉcʉo. \s1 El regreso a Nazaret \p \v 39 To bairi María, José cawimaʉ cʉ cabuiaro bero macaje, Dio cʉ carotiricarore bairo áti yaparo catunucoajuparã na ya maca Nasarépʉ, Galilea na caĩri yepapʉ. \v 40 Topʉ cawimaʉ caocabʉtii, camajii cãni bʉtiyupʉ. Dio caroaro cʉ cájupʉ yua. \s1 El niño Jesús en el templo \p \v 41 To cãnacã cʉma Jesu paco María, José Jerusalẽpʉ cáaánucuñuparã, pascua boje rʉmʉ tʉjʉra aána. \v 42 To bairi Jesu doce cʉmari cacʉgoʉ cʉ cãno moquena na cáaánucuricarore bairona cáaájuparã. To bairi Jesu quenare cʉ cane aájuparã Jerusalẽpʉ. \v 43 Topʉ eja, ani, pascua boje rʉmʉ capetiro catunu aájuparã na ya macapʉ. Na catunu aáto na caʉja tunu aáquẽjupʉ Jesu na mena. Cʉ pacʉa maca, “Tuacõaʉmi,” caĩ majiquẽjuparã. \v 44 “Aperã mari yarã cáaáteñarã mena aácʉmi,” caĩ tʉgooñañuparã. To bairo ĩ tʉgooñarã jĩca rʉmʉ aátato cõo catʉja aájuparã. Jĩca rʉmʉ aá tʉjabanana cʉ camacañuparã yua. \v 45 Na yarã mena cʉ camano tʉjʉrã Jerusalẽpʉ catunucoajuparã moquena, cʉ macara aána. \v 46 Itia rʉmʉ Jerusalẽpʉ cʉ macabana majuu cʉ cabʉgayuparã Dio wiipʉre. Judío majare cabuerã mena caruiyupʉ. Na cabuiorijere apiri cʉ quena na caĩ jeniñañupʉ Jesu. \v 47 Cʉ̃re caapirã nipetiro cʉ caĩ majirijere apirã, na cʉ caĩ yʉrije quenare apirã caapi acʉacoajuparã. \v 48 To bairi cʉ paco, José mena topʉ cʉ cabʉgayuparã. Cʉ bʉgarã catʉjʉ acʉacoajuparã na quena. Cʉ paco maca ocõo bairo cʉ caĩñupo: \p —¿Nope ĩi to bairo jãre mʉ bai tua weoyari? Mʉ pacʉ, yʉ yoaro mʉre jã macabapʉ. Seeto mʉre jã tʉgooñarique paiwʉ, cʉ caĩñupo. \p \v 49 To bairo co caĩro ocõo bairo co caĩ yʉyupʉ Jesu: \p —¿Nope ĩrã ape paʉripʉ tʉgooñarique pairi yʉ mʉja macari? Yʉ Pacʉ yere cátipaʉ yʉ ã. “Tiere ácʉmi,” yʉ mʉja caĩ majipe anibajupa. \p \v 50 Na maca to bairo cʉ caĩri wamere caapi majiquẽjuparã. \p \v 51 Cabero na mena catunucoajupʉ Nasarépʉ moquena. Nasarépʉ tunu aácʉ cajʉgoye cʉ cátinucuricarore bairona na carotirijere caroaro cáticõa aninucuñupʉ. Jerusalẽpʉ cʉ cabairique nipetirore catʉgooñanucuñupo cʉ paco maca. \p \v 52 Atie bero Jesu cabʉtinemoñupʉ. Bʉti, catʉgooña majii bʉtinemoñupʉ. Dio caroaro cʉ catʉjʉ wariñuuñupʉ. Camaja quena caroaro cʉ catʉgooñañuparã. \c 3 \s1 Juan el Bautista predica en el desierto \r (Mt 3.1-12; Mr 1.1-8; Jn 1.19-28) \p \v 1-2 Cabero Juan, Sacaría macʉ cabʉcʉ cãñupʉ. Camaja mani paʉpʉ, cayucʉ manopʉ cãninucuñupʉ Juan. Ti paʉ cãnopʉ Tiberio César cawamecʉcʉ romano maja ʉpaʉ carotii cãñupʉ. To cãnacã yepa ape macaripʉre cʉ̃re carotibojarã cãñuparã. Ponsio Pilato cawamecʉcʉ Judea yepapʉre cʉ carotibojayupʉ. Herode cawamecʉcʉ Galilea yepapʉre cʉ carotibojayupʉ. Herode bai Felipe cawamecʉcʉ Iturea, Traconite pʉga yepapʉre cʉ carotibojayupʉ cʉ̃a. Apei Lisanias cawamecʉcʉ Abilinia yepapʉre cʉ carotibojayupʉ. To bairo na carotiri yʉteare sacerdote maja ʉparã cãñuparã Aná, Caifá cawamecʉna. To bairi Tiberio César quince cʉmari caʉpaʉ cʉ cãno Dio cʉ ye quetire cʉ cabuio teña rotiyupʉ Juãre camaja manopʉ cãninucuʉre. \v 3 To bairi Jordán na caĩri ya tʉpʉ nipetiro to cãnare na cabuio teñanucuñupʉ Juan. Ocõo bairo na cabuionucuñupʉ nare: \p —Caroorije mʉja cátinucurijere jʉtiritiri mʉja yeri wajoaya. Coje rericarore bairo caroorije jã cátiere Dio cʉ majirioato ĩrã bautisa rotiya, caĩ buio teñanucuñupʉ Juan. \p \v 4 To bairo buio teñaʉ, tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire cabuioricʉ Isaía cawamecʉcʉ ãnacʉ cʉ caĩ ucarica wamere bairona cájupʉ Juan. Ocõo bairo caĩ ucayupi Isaía Juan cʉ cabaipere: \q1 Ocõo bairo ĩ awaja buiogʉmi jĩcaʉ camaja manopʉ cãcʉ: “Caroaro quenoo yuuya mʉja yerire mari Ʉpaʉ cʉ cáatíparo jʉgoye. Caroa macare ája. Camaja na ʉpaʉ cʉ cáatípa wãre na caquenoo yuurore bairona caroaro quenoo yuuya. \q1 \v 5 Camaja maca na ʉpaʉ cʉ cáatípa wãpʉre ope to cãmata jita mena cũ jiroo bipema. Ʉ̃ta buuri to cãmata yejea cũ quenooma. Carupa betori quenare cariape quenoo ame buuma ti wãre. Caroaro yabi ñuuri wã quenooma na ʉpaʉ cʉ cáatípa wãre. To bairo na cátore bairona mari Ʉpaʉ cʉ cáatíparo jʉgoye mʉja yeri macajere quenoo yuuya. Caroorije mʉja cátiere áti janaña. \q1 \v 6 To bairo mʉja cáto camajare canetoo catiopaʉre tʉjʉgarãma camaja nipetiro,” ĩ awajagʉmi jĩcaʉ camaja manopʉ cãcʉ, caĩ ucayupi Isaía ãnacʉ tirʉmʉpʉ. \p \v 7 To bairi Isaía cʉ caĩ ucaricarore bairona cabaiyupʉ Juan. To bairi Juan tʉpʉ caejayuparã camaja capãarã cʉ bautisa rotira anaa. Ocõo bairo na caĩñupʉ Juan cʉ tʉpʉ caejarãre: \p —Caroorije mʉja áticõa aninucu. ¿Nope ĩrã yʉ tʉpʉ ejari yʉre mʉja bautisa rotiti? Mʉja popiyeyegʉmi Dio mʉja cayeri wajoaquẽpata. \v 8 Caroorije mʉja cátiere jʉtiritiri áti janaña. Caroa macare ája. To bairo ána Dio yarã mʉja cãniere mʉja ani iñoogarã. “Abraham pãramerã jã ã, to bairi Dio yarã jã ã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. Atie ʉ̃ta rupaarena áti rupeo majimi Dio Abraham pãramerãre nare cʉ caboonemoata, na caĩñupʉ Juan. \v 9 —Mʉja catʉgooñarijere mʉja cawajoaquẽpata, caroa macare mʉja cátiquẽpata mʉja regʉmi Dio. Yucʉ carica maniire quetí joe rocaricarore bairona mʉja átigʉmi Dio. \p \v 10 To bairo na cʉ caĩ buioro apiri ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —Baiyupa, ¿dope bairo jã ánaati? \p \v 11 To bairo cʉ na caĩ jeniñaro: \p —Nii camisa pʉgaro cacʉgoʉ apei cacamisa mácʉre jĩcaro cʉ jooya, na caĩñupʉ Juan. —Noa caʉgarique cʉgorã na jooya aperãre caʉgarique manare, na caĩ yʉyupʉ Juan. \p \v 12 Aperã Juan tʉpʉ caejayuparã gobiernore camaja yere niyeru jeebojari maja. Na quena bautisa rotira anaa cabaiyuparã. Ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —Jãre camajioʉ, ¿dope bairo jã ánaati jãa? \p \v 13 To bairo na caĩ jeniñaro: \p —Mʉja ʉparã niyeru camaja yere mʉja na cajee rotinucuro cõona jeeya. Netoro jeniqueticõaña, na caĩñupʉ Juan. \p \v 14 Polisía maja quena ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —¿Jãate dope bairo jã cátipe to ãti? Juãre cʉ caĩ jeniñañuparã. \p To bairo na caĩ jeñiñaro: \p —Camajare na ĩ uwiotori na yere emaqueticõaña. Cariape mʉja cawapataro cõona cʉgo wariñuuña. Boonemoqueticõaña, na caĩñupʉ Juan. \p \v 15 Camaja nipetiro Juan cʉ cabuiorijere apirã seeto cʉ catʉgooñañuparã. “Dio ye quetire cabuiori maja ãnana, ‘Jĩcaʉ Cristo, camajare cátinemopaʉre cʉ joogʉmi Dio,’ ¿na caĩricʉ cʉ anicʉti ania?” caame ĩ jeniñañuparã. \v 16-17 To bairo na caame ĩ jeniñaro ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Juan cʉ tʉpʉ caejarã nipetirore: \p —Oco mena cabautisaʉ yʉ ã. Yʉ bero anigʉmi yʉ netoro cãcʉ, cãni majuʉ. Cʉ menare cʉ paabojari majocʉre bairo yʉ ã. Cʉ maca cʉ Espíritu Santo, cʉ catutuarije mena joogʉmi. Cʉ Espíritu Santore joo, cʉ̃re caboorãre caroorije na cátiere oco mena ʉgueri coje rericarore bairona na átigʉmi. Cʉ̃re cabooquẽna macare na regʉmi, cʉ yarã jetore na beje jeegʉ. Trigo rupaa ajeri caroorije papu beje joe rericarore bairona na regʉmi. Caroa macare beje cũrica paʉpʉ cũricarore bairona na átigʉmi cʉ yarã jetore. Aperã macare pero cayatiqueti peropʉ na regʉmi, na caĩ buioyupʉ Juan. \p \v 18 Apeye Dio ye quetire capee na caĩ buionemoñupʉ Juan. \v 19 Herode ti yepa ʉpaʉ maca Juan cʉ cabuionucurijere caapigateeyupʉ. Cʉ maca cʉ bai Felipe nʉmore Herodía cawamecʉcore caemañupʉ. Apeye quenare capee rooro majuu cácʉ cãñupʉ Herode. To bairo cácʉre, “Ñuuqueti majuucõa to bairo rooro mʉ cátinucurije,” cʉ caĩbajupʉ Juan Herodere. \v 20 To bairo Juan cʉ caĩrijere apibaopʉcʉna rooro cʉ cájupʉ Herode. Presopʉ cʉ cajooyupʉ, “Rooro mʉ átinucu,” Juan cʉ̃re cʉ caĩnucurijere apigatei. \s1 El bautismo de Jesús \r (Mt 3.13-17; Mr 1.9-11) \p \v 21 Atie jʉgoye, presopʉ Ʉpaʉ Herode Juãre cʉ cajõoparo jʉgoye camaja capãarãre na cabautisayupʉ Juan. Nare cʉ cabautisaro Jesu quena bautisa rotii caejayupʉ. To bairi Jesure Juan cʉ cabautisaro bero cʉ Pacʉre cajeni nʉcʉbʉgoyupʉ Jesu. Cʉ cajeni nʉcʉbʉgori paʉ ʉmʉrecoo capãñupe. \v 22 Capãro Dio Espíritu Santo Jesupʉre buare bairo cʉ cabau rui ejayupʉ. To bairo Jesupʉre cʉ cabau rui ejaro Dio ʉmʉrecoopʉi caĩ wadayupʉ: \p —Yʉ Macʉ, yʉ camai netoʉ majuu mʉ ã. Seeto mʉ yʉ tʉjʉ wariñuu, Jesure cʉ caĩñupʉ Dio yua. \s1 Los antepasados de Jesucristo \r (Mt 1.1-17) \p \v 23 Treinta cʉmari cacʉgoʉ majuu ãcʉ camajare cabuio teña jʉgoyupʉ Jesu. Dio Macʉ cʉ nibao joroquena, “José macʉ ãmi,” caĩ tʉgooñabajuparã camaja Jesure. Joséa Elí macʉ cãñupʉ. \v 24 Elí maca Matá cawamecʉcʉ macʉ cãñupʉ. Matá Leví macʉ cãñupʉ. Leví Melqui macʉ cãñupʉ. Melqui Jana macʉ cãñupʉ. Jana José macʉ cãñupʉ. \v 25 José Matatías macʉ cãñupʉ. Matatías Amós macʉ cãñupʉ. Amós Esri macʉ cãñupʉ. Esri maca Nagai macʉ cãñupʉ cʉ̃a. \v 26 Nagai Maat macʉ cãñupʉ. Maat Matatías macʉ cãñupʉ. Matatías Semei macʉ cãñupʉ. Semei José macʉ cãñupʉ. José Judá macʉ cãñupʉ. \v 27 Judá Joana macʉ cãñupʉ. Joana maca Resa macʉ cãñupʉ. Resa Sorobabé macʉ cãñupʉ. Sorobabé Saratié macʉ cãñupʉ. Saratié Neri macʉ cãñupʉ. \v 28 Neri Melqui macʉ cãñupʉ. Melqui Adi macʉ cãñupʉ. Adi Cosam macʉ cãñupʉ. Cosam Elmodam macʉ cãñupʉ. Elmodam Er macʉ cãñupʉ. \v 29 Er Josué macʉ cãñupʉ. Josué Elieser macʉ cãñupʉ. Elieser Jorim macʉ cãñupʉ. Jorim Matá macʉ cãñupʉ. \v 30 Matá Leví macʉ cãñupʉ. Leví Simeón macʉ cãñupʉ. Simeón Judá macʉ cãñupʉ. Judá José macʉ cãñupʉ. José Jonán macʉ cãñupʉ. Jonán Eliaquim macʉ cãñupʉ. \v 31 Eliaquim Melea macʉ cãñupʉ. Melea Mainán macʉ cãñupʉ. Mainán Matata macʉ cãñupʉ. Matata Natán macʉ cãñupʉ. \v 32 Natán David macʉ cãñupʉ. David Isaí macʉ cãñupʉ. Isaí Obé macʉ cãñupʉ. Obé Booz macʉ cãñupʉ. Booz Salmón macʉ cãñupʉ. Salmón Naasón macʉ cãñupʉ. \v 33 Naasón Aminadá macʉ cãñupʉ. Aminadá Aram macʉ cãñupʉ. Aram Esrom macʉ cãñupʉ. Esrom Fares macʉ cãñupʉ. Fares Judá macʉ cãñupʉ. \v 34 Judá Jacobo macʉ cãñupʉ. Jacobo Isaá macʉ cãñupʉ. Isaá Abraham macʉ cãñupʉ. Abraham Taré macʉ cãñupʉ. Taré Nacor macʉ cãñupʉ. \v 35 Nacor Serú macʉ cãñupʉ. Serú Ragau macʉ cãñupʉ. Ragau Pelé macʉ cãñupʉ. Pelé Heber macʉ cãñupʉ. Heber Sala macʉ cãñupʉ. \v 36 Sala Cainán macʉ cãñupʉ. Cainán Arfasá macʉ cãñupʉ. Arfasá Sem macʉ cãñupʉ. Sem Noé macʉ cãñupʉ. Noé Lame macʉ cãñupʉ. \v 37 Lame Matusalẽ macʉ cãñupʉ. Matusalẽ Enocʉ macʉ cãñupʉ. Enocʉ Jared macʉ cãñupʉ. Jared Mahalaleel macʉ cãñupʉ. Mahalaleel Cainán macʉ cãñupʉ. \v 38 Cainán Enós macʉ cãñupʉ. Enós Sete macʉ cãñupʉ. Sete Adán macʉ cãñupʉ. Adán nemoopʉre Dio macʉ cãñupʉ yua. \c 4 \s1 Tentación de Jesús \r (Mt 4.1-11; Mr 1.12-13) \p \v 1 Juan Jesure cʉ cabautisaro bero Dio Espíritu Santo seeto majuu cãnicõañupʉ Jesu mena. To bairi Jesure Jordán na caĩri ya cãnacʉre camaja na camanopʉ, cayucʉ manopʉ cʉ cajʉgo aájupʉ Espíritu Santo yua. \v 2 Topʉ cãñupʉ Jesu cuarenta rʉmʉri majuu. Topʉ cañee unie mani paʉpʉ cʉ cãno Sataná caroorije cʉ cáti rotibajupʉ. To bairo cʉ cabairi rʉmʉrire Jesu caʉgaquẽjupʉ. To bairi seeto cañigo riabʉjayupʉ. \v 3 To bairo cañigo riaʉre tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Sataná: \p —Dio Macʉ mʉ cãmata atia ʉ̃taarena ʉgarique jeñoori ʉgaya, cʉ caĩñupʉ. \p \v 4 To bairo cʉ̃re cʉ caĩro: \p —Yʉ átiquẽe. Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Camaja ʉgarique jeto mena caroaro mari catí majiquẽe. Dio Wadarique macare tʉgooñacõari caroaro mari catí ani maji,” cʉ caboca ĩñupʉ Jesu maca. \p \v 5 Cabero Sataná cʉ cajʉgo aájupʉ caʉmʉaricʉ ʉ̃taʉpʉ. Cʉ jʉgo aá, tii buipʉ yoaro mee cʉ caiñoo peocõañupʉ ati yepa macaje nipetirore. To cãnacã maca cʉ caiñooñupʉ. Tiere cʉ iñoʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Sataná: \p \v 6-7 —Atie mʉ yʉ caiñoorije caroa majuu ati yepa macaje yʉ ye jeto ã. To bairi noo yʉ cajoogaʉre cʉ yʉ joogʉ. Mʉrena mʉ cabooata mʉ yʉ joogʉ. To bairi nipetiri macari macanare caʉpaʉ mʉ yʉ jõogʉ yʉ tʉpʉ rʉpopatuapʉ numu cumuri yʉre mʉ cajeni nʉcʉbʉgoata. Jaʉ, mʉ ĩwã, Jesure cʉ caĩbajupʉ Sataná. \p \v 8 To bairo cʉ caĩro: \p —¡Aácʉja! Dio ye quetire ucarica pũuripʉ caĩrore bairo jeto yʉ átigʉ. Ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Dio jĩcaʉna ãmi Caʉpaʉ mari cáti nʉcʉbʉgopaʉ. Cʉ carotirije jetore ája,” Satanáre cʉ caĩñupʉ Jesu yua. \p \v 9 Cabero Sataná moquena cʉ jʉgo aá, Jerusalẽpʉ Dio wii buipʉ cʉ cajʉgo aájupʉ. Topʉ cʉ jʉgo aá, ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Cariapena Dio Macʉna yʉ ã mʉ caĩata atopʉi bapa ña rui aácʉja yepapʉre. Cariapena Dio Macʉ mʉ cãmata mʉ riaquetigʉ, cʉ caĩbajupʉ Sataná Jesure. \v 10 —Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ: \q1 Ángel majare mʉ cote rotigʉmi Dio. \q1 \v 11 Nare mʉ boca ñe rotigʉmi ʉ̃ta rupaapʉre mʉ caña roca peaquetiparore bairo ĩi. Ti wame ĩ ucarique ã. \p \v 12 To bairo cʉ caĩro: \p —Ocõo bairo ĩ Dio Wadarique, cʉ caĩñupʉ Jesu moquena: “Mʉja Ʉpaʉ Diore, ‘Mʉ camajirijere áti iñooña,’ ĩ nʉcʉbʉgorique manona apeye uniere cʉ áti rotiquẽja,” cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 13 To bairo Sataná caĩtobajupʉ Jesure, caroorijere cʉ cáto boobacʉ. Apeye cʉ caĩtope majiquetibacʉ cʉ cáaáweoyupʉ. “Ape rʉmʉ cʉ yʉ ĩtogʉ moquena caroorijere cʉ cátiparore bairo,” caĩ tʉgooñabajupʉ Sataná. \s1 Jesús comienza su trabajo en Galilea \r (Mt 4.12-17; Mr 1.14-15) \p \v 14 Cabero Jesu camaja manopʉ cãnacʉ Galilea yepapʉ catunucoajupʉ. Seeto majuu Dio Espíritu Santore cʉgori catunucoajupʉ. Topʉre cʉ cabairijere camaja nipetiro caame buio jeja peticoajuparã. \v 15 Topʉre to cãnacã maca na caneñapo buenucuri wiiripʉre camajare na cabuio jʉgoyupʉ Jesu. Nipetiro cʉ̃re caapirã caroaro cʉ caĩ wariñuu nʉcʉbʉgoyuparã. \s1 Jesús en Nazaret \r (Mt 13.53-58; Mr 6.1-6) \p \v 16 Cabero Nasarépʉ catunu ejayupʉ Jesu, cʉ cabʉtirica macapʉ. Topʉ eja, judío maja na yerijãrica rʉmʉ sábado cãno na caneñapo bueri wiipʉ cajãañupʉ. To bairo jeto cátinucuñupʉ ti rʉmʉ unore. To bairi ti wiipʉ jãa, cawamʉ nʉcañupʉ, Dio Wadariquere to cãnare bue apiogʉ. \v 17 To bairo cʉ cabairo Isaía, Dio ye quetire cabuiori majocʉ ãnacʉ cʉ caucariquere bue rotirã cʉ cajooyuparã Jesure. Jesu ti pũurore ne, pã maca, cʉ cabuegari paʉ bʉga átiri catʉjʉyupʉ. Isaía ãnacʉ cʉ caucariquere ocõo bairo na caĩ bue apio jʉgoyupʉ: \q1 \v 18 Dio Espíritu Santo yʉpʉ ãmi, cabopacarãre caroa quetire yʉre buio rotii. Catʉgooñarique pairãre na wariñuo joroque yʉ áti rotimi Dio. Presopʉ cãnare bairo cãnare na buu rotii yʉ joomi Dio. Noa cacape tʉjʉquẽnare tʉjʉrique nare yʉ joo rotimi Dio. Aperã rooro capopiyeye ecoorãre na yʉ mataboja rotimi Dio. \q1 \v 19 “Yucʉ Dio caroaro na átibojagʉmi,” camajare yʉ ĩ buio rotimi Dio. \p Tiere Isaía ãnacʉ Dio ye quetire cʉ caĩ ucariquere na caĩ bue apioyupʉ Jesu ti wiipʉ cãnare. \p \v 20 Na ĩ bue apio yaparo ti pũurore bʉgá, ti wii papera pũurire cacoteire cʉ tunuo joo, caejanumucoajupʉ moquena. Cʉ caejanumu áto seeto cʉ catʉjʉyuparã nipetirã. \v 21 To bairi ocõo bairo na caĩ buio jʉgoyupʉ Jesu: \p —Yucʉra mʉja caapiropʉ yʉ cabue apioeje cõo Isaía cʉ caĩ ucariquere bairona bai, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 22 To bairo caroaro Jesu cʉ cabuioro apirã caapi acʉacoajuparã. \p —¿Nope ĩi to cõo caroaro cʉ buio majiti mari mena cãnacʉ anibaopʉcʉna? José macʉna ãmi, caame ĩñuparã, Jesure nʉcʉbʉgogaquẽna. \p \v 23 To bairo na caame ĩrijere tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Yʉre nʉcʉbʉgoquẽna ocõo bairi wame mari ñicʉ jãa na caĩnucurica wame, “ ‘Ʉcoyeri majocʉ, riayere canetoo majii mʉ cãmata mʉ majuuna mʉ cariaye cʉtiere netooña. Caroaro canetoo majii ãcʉmi, na ĩato ĩi to bairona ája.’ To bairi Capernaupʉ mʉ cáti iñooriquere jã queti apiwʉ. To bairi topʉ mʉ cátatore bairona atopʉ mʉ ya macapʉ quenare áti iñooña,” yʉre mʉja ĩrã, na caĩñupʉ. \p \v 24 Cabero na caĩnemowĩ Jesu: \p —Dio ye queti buiori majocʉre cʉ ya maca macana cʉ nʉcʉbʉgoquẽnama. \v 25 Tirʉmʉpʉre Elías cawamecʉcʉ Dio ye quetire buiori majocʉ cãñupʉ Israelpʉ. Cʉ cãni yʉteapʉ cawapearicarã romiri capãarã cãñuparã Israelpʉ. Ti paʉ cãno itia cʉma ape cʉma recomaca caocaquẽjupe. To bairi ʉgarique camañupe. Camaja cañigo tamʉoñuparã. \v 26 To bairi cawapearicarã romiri capãarã catamʉorã Israelpʉre na nibao joroquena Elíare na cátinemo rotiquẽjupʉ Dio. Ape macapʉ cãco jetore cátinemo rotiyupʉ Dio Elíare, Sidón cawamecʉtopʉ Sarepta macacore, na caĩñupʉ Jesu. \v 27 —Apei moquena Eliseo Dio ye quetire buiori majocʉ cʉ cãni yʉteapʉ to bairona cabaiyupe. Israelpʉ capãarã caajeri boarã cãñuparã. Israelpʉ capãarã na nibao joroquena Eliseo na riayere na canetoobojaquẽjupʉ. Ape yepa macacʉre Siria macacʉ jetore cʉ cariarije cʉ canetoobojayupʉ Eliseo, na caĩ buioyupʉ Jesu ti wiipʉ cãnare. \p \v 28 To bairo cʉ caĩro apirã ti wii neñapo buerica wiipʉ cãna seeto cʉ capunijiniñuparã. \v 29 To bairi cʉ punijinirã Jesure cʉ cañecoajuparã. Cʉ ñe, na cãni maca tʉjaropʉ ʉ̃taʉ buipʉ cʉ ne aá, cʉ catune roca ñoogabajuparã. \v 30 Cʉ na catune roca ñoogari paʉna Jesu maca camajiña manona na watoapʉ cáaá netocoajupʉ yua. \s1 Un hombre que tenía un espíritu malo \r (Mr 1.21-28) \p \v 31 Cabero Jesu cáaácoajupʉ moquena Capernaupʉ, Galilea yepapʉ cãni maca. Topʉ ãcʉ to cãnacã semana judío maja na yerijãrica rʉmʉri sábado cãno to macanare Dio yere na cabuionucuñupʉ. \v 32 Caroti majiire bairo na cabuioyupʉ. To bairi caapi acʉacoajuparã to macana. \p \v 33 Na neñapo buerica wiipʉ jĩcaʉ cayeri wãticʉcʉ cãñupʉ. To bairi Jesure seeto cʉ caĩ awajayupʉ cʉ̃a: \p \v 34 —¡Jesu, Nasaré macacʉ! ¡Jã patawãcooqueticõaña! ¿Jãre rei acʉ́ mʉ bairi? Mʉre yʉ maji. Mʉa Dio Macʉ majuu caroaʉ cʉ cajooricʉ mʉ ã, cʉ caĩ awajayupʉ. \p \v 35 To bairo cʉ caĩrona Jesu maca ocõo bairo caĩ tutiyupʉ wãtire camajocʉpʉre cajañaʉre: \p —¡Janacõaña! ¡Cʉ buti aácʉja! \p To bairo cʉ caĩrona camajocʉpʉre wãti cʉ catune roca cũcõa buti aájupʉ, camaja nipetiro na catʉjʉropʉ. Wãti cʉ cabutiro bero camajocʉ jĩacã cami cʉtiquẽcʉ, cañuʉna cãñupʉ. \p \v 36 To bairo cʉ cañuuro tʉjʉrã Jesure catʉjʉ acʉacoajuparã camaja nipetirã. \p —¿Ñe unie wadarique to ãti atie cʉ cawadarije? Tie cʉ cawadarije menana acu buu majimi wãtia quenare. Nare cʉ cabuti rotiro nemoo buticoapa, caame ĩñuparã. \p \v 37 To bairi ti maca tʉjarori macana nipetiro Jesu cʉ cátiere caqueti api peticoajuparã yua. \s1 Jesús sana a la suegra de Simón Pedro \r (Mt 8.14-15; Mr 1.29-31) \p \v 38 Jesu neñapo buerica wiipʉ cãnacʉ cabuti aájupʉ. Buti, Simón Pedro ya wiipʉre caejayupʉ. Topʉ cʉ caejaro Simón Pedro mañico seeto cabʉgoye riayupo. To bairi to cãna cabʉgoye riaore co cariarijere Jesure canetoo rotiyuparã. \v 39 Jesu co tʉ ejanʉca, bʉgoyere cajana rotiyupʉ. Cʉ cajana rotirona, “¡Janaña!” cʉ caĩrona cajanacoajupe cõre cabʉgorije. Seeto cariabatacona yua wamʉnʉca átiri na caʉgarique peobojayupo Simón Pedro mañico yua. \s1 Jesús sana a muchos enfermos \r (Mt 8.16-17; Mr 1.32-34) \p \v 40 Muipʉ cʉ caroca jãari paʉ cãno camaja nipetiro na yarã ricatiri cariaye cʉnare na cajee ajuparã Jesu tʉpʉ. Na cãno cãnacãʉpʉrena na cañiga peoyupʉ Jesu cʉ wamo mena, na riaye netooʉ. \v 41 Capãarã wãtia camajare cajañarã quenare na cabuuyupʉ Jesu. Nare cʉ cabuurona cʉ caĩ awajayuparã wãtia: \p —¡Mʉna Dio Macʉ mʉ ã! cʉ caĩ awajayuparã. \p Wãtia maca Dio cʉ cajooricʉ Jesu cʉ cãniere camajicõañuparã. To bairi Jesu maca na jana rotiri na cawada rotiquẽjupʉ wãtiare yua. \s1 Jesús predica en Galilea \r (Mr 1.35-39) \p \v 42 Ape rʉmʉ cabujuri paʉ yopi, maca tʉjaropʉ camaja na camanopʉ cáaájupʉ Jesu. To bairo cʉ cabairo camaja capãarã cʉ maca, cʉ caʉja ejayuparã. Aperopʉ cʉ cáaá rotigaquetibajuparã. \v 43 To bairo na caĩbao joroquena: \p —Ape macari macana quenare Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire na cabuiopaʉ yʉ ã. To bairo na buioya ĩi, yʉ cajoowĩ Dio, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 44 To bairi cabuionemo ʉjaajupʉ Jesu judío maja na cãni macaripʉre na neñapo buerica wiiripʉ. \c 5 \s1 La pesca milagrosa \r (Mt 4.18-22; Mr 1.16-20) \p \v 1 Jĩca rʉmʉ Jesu Genesaret cawamecʉti ra tʉjaropʉ cãñupʉ. Topʉ cʉ cãno camaja capãarã caejayuparã, Dio ye quetire cʉ cabuioro apigarã. Cʉ apigarã seeto cʉ tujaroacã cãñuparã. \v 2 Pʉga cumua camaja manie catʉjʉyupʉ Jesu ti ra tujaro capajarijere. Na bapi yucʉre cojerã cájuparã ti cumuari ʉparã. Wai jĩari wapatari maja cãñuparã. \v 3 To bairi camaja capãarã cʉ tujaroacã majuu na cãno tʉjʉri jĩca cumua Simón cawamecʉcʉ ya cumuapʉre caeja jãañupʉ. Eja jãa, cʉ cañu wio rotiyupʉ Jesu Simóre. Ti cumuapʉ jañari camaja petapʉ catʉjʉnucurãre na caqueti buioyupʉ. \v 4 Na buio yaparo Simóre cʉ caĩñupʉ: \p —Carecomacapʉ we wio joori mʉja bapire roca ñuaña, wai jĩagarã, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 5 To bairo cʉ caĩro: \p —Jãre camajioʉ, mepʉ macá ñamire jã áti bujucoabapʉ, wai jĩagarã. Na jã bʉgaquẽpʉ, cʉ caĩñupʉ Simón. —To bairo cátiena nibaopʉnana mʉ caĩrore bairo yʉ átigʉ. Bapi yucʉre yʉ roca ñuagʉ, Jesure cʉ caĩñupʉ Simón Pedro. \p \v 6 To bairi na bapi yucʉre caroca ñuañuparã. Na caroca ñuarona wai capãarã majuu cajãañuparã. Capãarã majuu na cajãroi bapi yucʉ woogaropʉ cabaiyupe. \v 7 To bairi wai capãarã majuu na cajãaro tʉjʉrã, na yarãre ape cumuapʉ cãnare na cabʉgá piyuparã, bapire jã ne mʉgonemorã ajá ĩrã. To bairo na cáto caejayuparã na cabʉgá pijorã. Eja, waire na cajʉ jeenemoñuparã. Pʉga cumuapʉna cajira ruaboyupe yua. \v 8-10 To bairo cabairijere catʉjʉ acʉacoajuparã Pedro, cʉ mena macana. Sebedeo punaa — Jacobo, cʉ bai Juan — Pedro mena waire cajĩanemonucurã cãñuparã. To bairi Pedro acʉa tʉjʉʉ Jesu tʉ rʉpopatuapʉ numu cumuri cʉ caĩñupʉ Simón Pedro: \p —Yʉ Ʉpaʉ, carooʉ yʉ ã yʉa. To bairi yʉre bapa cʉtiqueticõaña. Jesure cʉ tʉjʉ acʉa bobori cʉ caĩñupʉ. \p To bairi Jesu maca Pedro, “Yʉre bapa cʉtiqueticõaña,” cʉ caĩro apii cʉ caĩñupʉ: \p —Yʉre bobo tʉgooñaquẽja. Yucʉacãre wai jĩarique caroaro camajii mʉ ã. Atie bero yʉ ye quetire cabuio majii mʉ anigʉ. To bairo camajare na mʉ caĩ buioro yʉre apipajeegarãma, cʉ caĩñupʉ. \p \v 11 To bairi pã atí, roca tu, na cumuarire, na apeye unie nipetiro cáaáweocoajuparã, Jesure cʉ ʉja aána yua. \s1 Jesús sana a un leproso \r (Mt 8.1-4; Mr 1.40-45) \p \v 12 Cabero ape macapʉ Jesu cʉ cãno jĩcaʉ seeto rupaʉna caajeri boaʉ cʉ catʉjʉyupʉ Jesure. Jesure cʉ tʉjʉ, cʉ tʉpʉ eja, rʉpopatuapʉ canumu cumu nʉcʉbʉgoyupʉ. \p —Yʉ Ʉpaʉ, yʉ caboarijere caroaro mʉ yaá majii. To bairi mʉ cabooata yʉre mʉ netoo catiogʉ, bopacooro cʉ caĩ jeniñupʉ Jesure. \p \v 13 To bairo cʉ caĩro apii Jesu cʉ wamore ñu peo, cʉ capañañupʉ: \p —Mʉ caboarijere yʉ netoogʉ. To cõona mʉ caboarije yaticoagaro, cʉ caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩ pañarona nemoo cʉ caboarije cayaticoajupe yua. \p \v 14 To bairi cʉ pañari bero ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesu: \p —Mʉ canetorijere aperãre na buioquẽja mai. Cariapena aácʉja Dio wii macacʉ sacerdote majocʉ tʉpʉ. Aá, caboarique mʉ cayatirijere cʉ iñooña. Cʉ iñoo, topʉ Moisé ãnacʉ cʉ cajoo rotiriquere apeye uniere Diore cʉ jooya. To bairo mʉ cáto to cõona mʉ canetorijere mʉ tʉjʉ majigarãma camaja, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 15 Ati wame bero nipetiropʉ Jesu cʉ cátie queti cajejacoajupe. Tie quetire apirã camaja capãarã Jesu tʉpʉ caejayuparã. Jĩcaarã cʉ cabuiorijere apigarã, aperã na riayere cʉ netoo rotigarã cʉ tʉpʉ caejayuparã. \v 16 To bairo na cátibao joroquena Jesu maca cʉ Pacʉ Diore jeni nʉcʉbʉgoʉ camaja na camanopʉ nairoacã cáaánucuñupʉ. \s1 Jesús sana a un paralítico \r (Mt 9.1-8; Mr 2.1-12) \p \v 17 Jĩca rʉmʉ Jesu camajare cʉ cabuioro fariseo maja quena, aperã judío majare cabuerã quena cʉ catʉjʉ ruijoyuparã. To cãnacã maca macana cáatána cãñuparã. Galilea yepapʉ cãni macari macana, Judea yepapʉ cãni macari macana, Jerusalén macana cãñuparã. Na catʉjʉ ruijori paʉ Jesu cariaye cʉnare na catioʉ cájupʉ. Dio cʉ camajirije mena cájupʉ. \v 18 To bairo na cʉ cáti ãno aperã cáaá majiquẽcʉre cʉ cayo neajuparã. To bairo Jesu cʉ cáti ani wiipʉ cʉ cane jãagabajuparã, Jesu tʉpʉ cʉ cũgarã. \v 19 Camaja capãarã na cãnoi cʉ cane jãa majiquẽjuparã. To bairi wii bui cʉ yo ne wamʉ aá, oco juurica pãiri na capeoriquere jĩca jope jee woo átiri, cʉ cayojaricaro menana cʉ cayo ruio jooyuparã Jesu tʉpʉ, camaja watoapʉ. \v 20 To bairo cʉ na cáto, “Mari yaʉre catio majiimi,” cʉ na caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgorijere camajiñupʉ Jesu. Cʉ na caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgorijere majii ocõo bairo caĩñupʉ Jesu cáaá majiquẽcʉre: \p —Caroorije mʉ cátajere majiritioʉ yʉ áa, cʉ caĩñupʉ. \p \v 21 To bairo cʉ caĩro apirã judío majare cabuerã fariseo maja quena ocõo bairo caĩ tʉgooñañuparã Jesure: “¿Nope ĩi rooro Dio cʉ caapi tʉjooquẽtiere cʉ ĩti? Cʉ̃a manire baii camajocʉ cãcʉna caroorije camaja na cátiere na majiritioboja majiquẽemi. Dio jĩcaʉna ãmi camaja caroorije na cátiere camajiritioboja majii,” caĩ tʉgooñañuparã. \p \v 22 To bairo na caĩ tʉgooñarijere majiri ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —¿Nope ĩrã to bairo yʉ mʉja ĩ tʉgooñati? na caĩñupʉ. \v 23-24 —Cáaá majiquẽcʉre, “Caroorije mʉ cátiere majiritioʉ yʉ áa,” cʉ yʉ caĩro, “Jocʉna ĩmi,” mʉja ĩrã. “Wamʉnʉcacoa aácʉja,” cʉ yʉ caĩata cʉ riaye to canetoro yʉ catutuarijere mʉja tʉjʉ majigarã. To bairi mʉja catʉjʉro cʉ riayere yʉ netoogʉ. Cʉ yʉ canetooro camaja caroorije na cátajere na yʉ camajiritioboja majirijere mʉja tʉjʉ majigarã. “Dio Macʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ caroorije camaja na cátajere na majiritioboja majimi,” yʉre mʉja caĩ majiparore bairo ĩi, cʉ yʉ netoogʉ, na caĩñupʉ Jesu. \p To bairo na ĩ, ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesu cáaá majiquẽcʉre: \p —Wamʉnʉcacõaña. Mʉ yojaricarore ne, aácʉja mʉ ya paʉpʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 25 To bairo cʉ caĩrona cáaá majiquetibatacʉ wamʉnʉca, cʉ cayojaricarore ne, cáaácoajupʉ cʉ ya wiipʉ aácʉ. \p —¡Ñuu majuucõa! Diore cʉ caĩ wariñuuñupʉ. \p \v 26 Ti wiipʉ cãna to bairo cʉ cañuuro tʉjʉrã catʉjʉ acʉacoajuparã. \p —Yucʉacã mari tʉjʉwʉ catʉjʉñaña maniere. Dio cʉ cátie ñuu neto majuucõa, caĩ wariñuuñuparã. \s1 Jesús llama a Leví \r (Mt 9.9-13; Mr 2.13-17) \p \v 27 Cabero ti paʉ cãnacʉ buti aá, Leví cawamecʉcʉre catʉjʉyupʉ Jesu. Leví maca camaja yere gobiernore niyeru jeebojari majocʉ cãñupʉ. To bairi cʉ capaari arʉapʉ cʉ caruiro Jesu cʉ tʉjʉ bʉga: \p —Yʉ mena ajá, cʉ caĩñupʉ Levíre. \p \v 28 To bairo cʉ caĩro apii cʉ ye cʉ paarique nipetiro cacũ aáweocoajupʉ, Jesu mena aácʉ yua. \p \v 29 Cabero Leví cʉ ya wiipʉre ejaʉ Jesure boje rʉmʉ cʉ cátibojayupʉ. To bairi Levíre bairona capaariquecʉna camaja yere gobiernore niyeru jeebojari maja na yarã mena caejayuparã. Eja, boje rʉmʉ ʉgariquere na caʉganemoñuparã. \v 30 To bairo cabairã mena Jesu cʉ caboje ʉgaro tʉjʉrã fariseo maja, judío majare cabuerã ocõo bairo na caĩ tutiyuparã Jesu cʉ cabuerãre: \p —¿Nope ĩrã camaja yere gobiernore niyeru jeebojari maja, aperã caroorã mena mʉja bapacʉti ʉganucuti? \p \v 31 To bairo na caĩ tutiro apii ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu maca: \p —Ʉcoyeri majocʉ cariaye manare na ʉcoyequẽcʉmi. Cariayecʉna jetore na ʉcoye majimi, na caĩñupʉ Jesu. \v 32 —To bairona, “Cañuurã jã ã,” caĩrãre na átinemoʉ acʉ́ mee yʉ cáapʉ́. Caroorã macare caroorije na cátiere jʉtiriti rotii yʉ cáapʉ́. Rooro na catʉgooñarijere na wajoa rotii acʉ́ yʉ cáapʉ́, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Le preguntan a Jesús sobre el ayuno \r (Mt 9.14-17; Mr 2.18-22) \p \v 33 Cabero aperã Jesure cʉ caĩ jeniñanemoñuparã moquena: \p —Juan bautisari majocʉ cʉ cabuerã nairoacã ʉgaquẽnana Diore jeni nʉcʉbʉgonucuma. Fariseo maja na cabuerã quena to bairona nairoacã bainucuma. Mʉ cabuerã maca baiquetinucuma. Na maca ʉga, eti, áticõa aninucuma, caĩwã Jesure. \p \v 34 To bairo na caĩro: \p —Jĩcaʉ cʉ cawamo jiari boje rʉmʉ cãno cʉ mena macana tʉgooñarique pairi ʉgaqueti bai majiquẽnama na mena cʉ cãnoi. \v 35 Ape rʉmʉ aperã maca to cõona aperopʉ cʉ̃re na cañe aápata tiere tʉgooñarique paibana ʉgaqueti baiborãma. Mai Jesu cʉ cabuerã cʉ mena ãnaa na caʉgaqueti tʉgooñarique paiquẽtiere na ĩ buio majioʉ, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 36 Ape wame queti buio majiorica wame na caĩ buioyupʉ Jesu moquena. Cʉ ye quetire fariseo maja jãa jocarãna na caĩ buiorije mena catʉgooña ajuquetipe ã ĩi, ocõo bairo na caĩ buiowĩ: \p —Camajoco jutiiro cawamaro cajañaña manore woo nequẽcomo cabʉcʉrore e tuugo. To bairo co cápata cawamaro quena ope cʉtiboro. Co cawoo nebata ajero ape jutiiro cabʉcʉro mena caroaro tʉjooquetiboro, na caĩñupʉ Jesu fariseo majare. \v 37 —Vino ʉje oco etirique cawama mʉja cátiere cabʉcʉ poa wecʉ ajero poare mʉja pio jãquẽna. Cabʉcʉ poapʉ mʉja capio jãata woocoaboro. Vino etirique pio recoaboro yua. \v 38 Vino etirique cawama mʉja cátiere cawama poapʉ mʉja pio jãnucu, na caĩñupʉ Jesu. \v 39 —Vino ʉje oco cabʉcʉ macajere caetirã aperã cawama na cátiere booquẽnama. “Cabʉcʉ macaje ñuubʉja. Apeye jã etiquẽe,” ĩborãma. To bairona na caĩñupʉ Jesu, “Mʉja ya wame cabʉcʉ wame jetore mʉja boo, yʉ ye queti cawama wamere mʉja apigatee,” na ĩi. \c 6 \s1 Los discípulos recogen trigo en el día de descanso \r (Mt 12.1-8; Mr 2.23-28) \p \v 1 Ape rʉmʉ sábado, judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno trigo wejeri recomacapʉ caneto aájupʉ Jesu cʉ cabuerã mena. Neto aánana trigo apere tune jee átiri, cajĩque poo ʉga aájuparã. \v 2 To bairo na cáti ʉga aáto na catʉjʉyuparã fariseo maja. Na tʉjʉri, ocõo bairo na caĩñuparã: \p —¿Nope ĩrã Moisé ãnacʉ yerijãrica rʉmʉ cãno cʉ cáti rotiquetajere paarique mʉja áati? na caĩñuparã. \p \v 3 To bairo na caĩro Jesu maca ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Ʉpaʉ David ãnacʉ cʉ mena macana mena ñigo riabana na cátajere mere mʉja bue tʉgaricarã, na caĩñupʉ. \v 4 —David Dio wiipʉre jãa áti, ñigo riabacʉ cajawa bui capejarijere ʉgarique rupaare Diore cʉ na cajoobatajere jee, ʉga átiri, cʉ mena macanare tiere na canuñupʉ. Dio wii macana sacerdote maja jetore na caʉga rotirije cãnibajupa. David, cʉ mena macana sacerdote maja aniquetibaopʉnana Moisé ãnacʉ na unare cʉ caʉga rotiquetajere caʉgayuparã, na caĩñupʉ Jesu fariseo majare. \p \v 5 —Yʉa Dio Macʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ, caroti majii aniri yerijãrica rʉmʉ cãno cátipe quenare carotii yʉ ã yʉa, na caĩñupʉ Jesu fariseo majare. \s1 El hombre de la mano seca \r (Mt 12.9-14; Mr 3.1-6) \p \v 6 Ape rʉmʉ moquena sábado rʉmʉ, judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno Jesu neñapo buerica wiipʉ cajãa aájupʉ. Jãa, topʉ cãnare Dio Wadariquere na cabuioyupʉ. Topʉ cãñupʉ jĩcaʉ camajocʉ cariape nʉgoa macare cawamo rooye tuaricʉ. \v 7 Judío majare cabuerã, fariseo maja mena Jesure seeto cʉ catʉjʉ pojerooyuparã. “Jesu anire cawamo rooye tuaricʉre yucʉ yerijãrica rʉmʉ to nibao joroquena cʉ̃re cʉ canetooata ʉparãpʉre cʉ mari wadajãcõagarã,” caĩ tʉgooñañuparã. \v 8 To bairo cʉ na caĩ tʉgooñarijere camajicõañupʉ Jesu. To bairi cawamo rooye tuaricʉ macare ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesu: \p —Wamʉnʉcacõaña. Yʉ tʉ maca adʉja. \p To bairo cʉ cʉ caĩro wamʉnʉcari cʉ tʉ caeja nʉcañupʉ cawamo rooye tuaricʉ yua. \v 9 To bairo cʉ cabairo rooro cʉ̃re caĩ tʉgooñarãre na caĩñupʉ Jesu: \p —¿Nope ĩrã to bairije mʉja ĩ tʉgooñati? Tʉgooñañaja. ¿Yerijãrica rʉmʉ cãno caroa wame aperãre cʉ átiboja rotiti Dio? O ¿caroorije macare cʉ áti rotiti que? ¿Yerijãrica rʉmʉ cãno aperãre mari cʉ catio rotiti? o ¿na jĩaña cʉ ĩti? na caĩñupʉ Jesu. \p \v 10 To bairo na ĩ, cʉ̃re catʉjʉ pojeroorãre na tʉjʉ peti, cawamo rooye tuaricʉre: \p —Mʉ wamore ñupoya, cʉ caĩñupʉ. \p To bairo cʉ̃re cʉ caĩrona cʉ wamore cañupoyupʉ. Cʉ cañuporona cʉ wamo cañuucoajupe. \v 11 To bairo cabairo tʉjʉrã judío majare cabuerã, fariseo maja jãa Jesure seeto cʉ capunijiniñuparã. Cʉ punijiniri: \p —¿Dope bairo cʉ mari áti wadajãcʉti? ʉparã cʉ na jĩa rocacõato ĩrã caame ĩ wadapeniñuparã. \s1 Jesús escoge a los doce apóstoles \r (Mt 10.1-4; Mr 3.13-19) \p \v 12 Ape rʉmʉ ʉ̃taʉpʉ cáaácoajupʉ Jesu, Diore cʉ jeni nʉcʉbʉgoʉ aácʉ. Ti ñami Diore cajeni nʉcʉbʉgo bujucoajupʉ. \v 13 Ape rʉmʉ cabujuri paʉ cãno na capijoyupʉ cʉ cabuerãre. Na pijori na cabejeyupʉ doce cãnacãʉpʉrena, yʉ ye quetire cabuionemorã mʉja anigarã na ĩi. \v 14 Simóre cʉ cabejeyupʉ. Ape wame Pedro cʉ caĩñupʉ Simóre. Simón Pedro bai André quenare cʉ cabejeyupʉ. Apei Jacobo, apei Juan, apei Felipe, apei Bartolomé, \v 15 apei Mateo, apei Tomás na cabejeyupʉ. Apei Alfeo macʉ Jacobo quenare cʉ cabejeyupʉ. Apei Simón cananista ya poa macacʉre cabejeyupʉ Jesu. \v 16 Apei Jacobo yaʉ Juda quenare cʉ cabejeyupʉ Jesu. Apei Judas Iscariote quenare cʉ cabejebajupʉ. Jesure cʉ cajĩaparãre cawadajãpaʉ cãñupʉ cʉ̃a. To cãnacãʉ cãñuparã Jesu cʉ cabejericarã cʉ ye quetire cabuionemoparã. \s1 Jesús enseña a mucha gente \r (Mt 4.23-25) \p \v 17-18 Jesu na beje yaparo ʉ̃taʉ buipʉ cãnacʉ cʉ cabuerã mena rui atí, ti ʉ̃taʉ pʉto cãni yepapʉ na mena caejayupʉ. Cʉ carui ejaro camaja capãarã cʉ cacote tʉjʉnucuñuparã, cʉ cabuiorijere apigarã, na riayere Jesure cʉ netoo rotigarã. Judea yepa macana, Jerusalén macana, aperã capairi ya tʉjaro macá macari macana Tiro, Sidón cawamecʉti macari macana Jesure cʉ cacote tʉjʉnucuñuparã. Jesu cayeri wãtiacʉna quenare na canetooñupʉ. \v 19 To bairo cʉ cáti majirije mena cariayecʉna nipetirãre cʉ canetooro tʉjʉrã aperã cariarã quena cʉ capañagabajuparã, “Cʉ yʉ capañarona yʉ riaye netogaro,” ĩ tʉgooñari. \s1 La felicidad y la infelicidad \r (Mt 5.1-12) \p \v 20 Cʉ cabuiorijere caapipajeerãre na tʉjʉri ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Yucʉacãre cabopacarã mʉja ã. To bairo mʉja baibao joroquena Dio mʉja Ʉpaʉ aniri wariñuurique macare mʉja joogʉmi, na caĩ buioyupʉ Jesu. \p \v 21 ’Yucʉacãre mʉja ñigo ria. Cabero cãni wariñuu yapirã mʉja anigarã. \p ’Yucʉra catʉgooñarique pairã mʉja ã. Caberopʉre caepe wariñuurã mʉja anigarã. \p \v 22 ’Yʉre canʉcʉbʉgo ʉjarã mʉja cãnoi camaja mʉjaare tʉjʉtee, mʉja buu regarãma. “Caroorã ãma,” mʉja ĩ tutiri mʉja peju cʉtigarãma. To bairo mʉja na caĩbao joroquena mʉja wariñuugarã. \v 23 To bairo rooro mʉja na cabaibao joroquena seeto wariñuuña. Capee cañuurijere mʉja joogʉmi Dio jõ buipʉ. To bairo mʉja na cátore bairona cájupa na ñicʉ jãa quena Dio ye quetire buiori maja ãnanare, na caĩñupʉ Jesu cʉ̃re caapipajeerãre. \p \v 24 Aperã pairo caapeye cʉgorã macare ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Mʉjaa ati yepapʉre ãnaa pairo apeye uniere mʉja cʉgotʉga. Caberopʉ rooro baigaro mʉjaare, na caĩñupʉ Jesu pairo cacʉgorãre. \p \v 25 ’Yucʉre ati yepa ãnapʉ caʉga yapirãre bairona mʉja ani wariñuutʉga. Caberopʉ rooro mʉjaare baigaro. Mʉja ñigo tamʉogarã, na caĩ buioyupʉ Jesu. —Mʉjaa yucʉacãre seeto caepe wariñuurã mʉja ã. Caberopʉ ñuuquẽto tamʉobana caotirã mʉja anigarã, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 26 ’Tirʉmʉpʉ Dio Wadariquere cabuiotorãre, “Caroaro, cariape buioma,” na caĩbajupa camaja. Yucʉ mʉja quenare to bairona ĩma na pãramerã quena. Jocarãna Dio Wadariquere na mʉja cabuiorije to nibao joroquena, “Caroaro, cariape buioma,” mʉja ĩnucuma mʉja quenare. Caberopʉ rooro mʉjaare baigaro, na caĩñupʉ Jesu. \s1 El amor a los enemigos \r (Mt 5.38-48; 7.12) \p \v 27 ’Ocõo bairo yʉre caapirãre mʉñʉja ĩ buiogʉ: Mʉjaare catʉjʉ tutirãre na maiña. Mʉjaare cateerã quenare caroaro na ája, na caĩñupʉ Jesu. \v 28 —Rooro mʉjaare cawada pairã quenare, “Caroaro mʉjaare to baiato,” na ĩnucuña. Caroorije mʉjaare cána na cãnibao joroquena na cãnipere Diore na jenibojaya. \v 29 Jĩcaʉ mʉjaare jĩca nʉgoa cʉ cawajopana paata ape nʉgoa quenare cʉ wajopana pa rotiya moquena. Jĩcaʉ mʉ jutiiro bui macatore cʉ catu we neata mʉ camisa quenare cʉ jooya, tiere cʉ cabooata. \v 30 Nii jĩcaʉ mʉjaare cʉ cajenirore cʉ jooya. Aperã mʉja yere na cajeero, “Jã tunuo joocõaña,” na ĩ tutiquẽja. \v 31 Aperã caroare mʉjaare na cátipere boorã caroaro na áti ameña. \p \v 32 ’Mʉjaare camairã jetore na mʉja camaiata, “Caroaro camairã mʉja ã,” mʉja ĩquẽcʉmi Dio. Caroorã quena to bairona na mena macanare na maima. To bairi aperã mʉjaare camaiquẽna na cãnibao joroquena na maiña mʉja maca. \v 33 Mʉjaare caroaro cána jetore caroaro na mʉja caame ápata, “Aperãre caroaro cána ãma,” mʉja ĩquẽcʉmi Dio. Caroorã quena to bairona caroaro ame áama caroaro na cánare. To bairi mʉja maca mʉjaare caroorije cána quenare caroaro na mʉja cáto, “Caroaro cána majuu ãma,” mʉja ĩgʉmi Dio. \v 34 Mʉja apeye uniere wajorã, “Jã tunuocõagarãma,” ĩ tʉgooñaquetibaopʉnana na mʉja cajooro, “Caroaro cána majuu ãma,” mʉja ĩgʉmi Dio. “Jã tunuocõagarãma,” ĩ majiripʉ na wajoma caroorã quena. \v 35 To bairi mʉja maca, “Yoaro mee jã tunuocõagarãma,” ĩ majiquetibaopʉnana na wajocõaña. Caroaro aperãre na átinemoña. Mʉjaare catʉjʉ tutirã na nibao joroquena na maiña. To bairo mʉja cáto caroare capee mʉja joogʉmi Dio. Dio caroorã, cʉ caĩ wariñuuquẽna na nibao joroquena caroaro na áami. To bairi mʉja quena caroaro ája aperãre, mʉjaare catʉjʉtee tutirã na nibao joroquena. To bairo ána Dio cãni majuʉ punaa, cʉ̃re bairo cãna mʉja anigarã. \v 36 Mʉja quena aperãre na bopaca tʉjʉ maiña, mari Pacʉ Dio marire cʉ cabopaca tʉjʉ mairore bairona. \s1 No juzguen a otros \r (Mt 7.1-5) \p \v 37 ’Aperãre, “Rooro áama, na capopiyeyepe ã,” na ĩ batequeticõaña. To bairo mʉja caĩ batequẽpata, “Rooro áama, na capopiyeyepe ã,” mʉja ĩquetigʉmi Dio mʉja quenare. Aperã caroorije mʉjaare na cátiere majiritioya. To bairo mʉja cáto Dio quena majiritiogʉmi caroorije mʉja cátiere, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 38 ’Aperã cacʉgoquẽnare na jooya. To bairo mʉja cáto mʉja quenare capee mʉja joogʉmi Dio. Mʉja cajoorije netoro mʉja joogʉmi. To bairi aperãre mʉja cátore bairo mʉja átigʉmi Dio. \p \v 39 To bairo na ĩ yaparo Jesu atie queti buio majiorica wamere na caĩñupʉ. Cʉ yere cabooquẽna Dio Wadarique jocarãna na caĩ buiorijere cʉ cabuerãre na ĩ majioʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Jĩcaʉ camajocʉ cacape mácʉ cʉ bapa quena cacape mácʉre, “Mʉ yʉ jʉgo tʉ̃ga aácʉpa,” cʉ̃re cʉ caĩata na pʉgarãpʉna opepʉre re jãacõarãma. \v 40 Jĩcaʉ camajii cʉ cabuerã cʉ netoro majiquẽnama. Nipetirã nare cʉ cabuero beropʉ to cõona nare camajioricʉre bairona camajirã anigarãma, na caĩñupʉ. \p \v 41-42 Ape wame queti buio majiorica wame na caĩñupʉ Jesu moquena: \p —¿Nope ĩrã mʉja yarãre, mʉja majuuna pairo caroorije átibaopʉnana, “Caroorije mʉja áa,” na mʉja ĩti? Mʉja majuuna caroorije áti janaña aperãre, “Caroorije mʉja áa,” na mʉja caĩparo jʉgoye. To bairi apeire, “Mʉ capeapʉ jitaacã cajañarijeacãre yʉ ne rocapa,” caĩrãre bairo mʉja ĩ, mʉja majuuna pairi pocaro mʉja cápeepʉre to cajañabato quena. To bairo mʉja caĩata jocarã majuu mʉja ĩborã. Mʉja majuuna mʉja cápeepʉ cajañari pocarore ne rocaya. Ne rocari bero caroaro tʉjʉ majirã apei cʉ capeapʉ jitaacã cajañarijeacãre mʉja ne rocaboja majigarã. To bairona apeire, “Ati wame caroorije áti janacõaña,” cʉ ĩgarã jʉgoye mʉja majuuna cʉ netoro caroorije mʉja cátinucurijere áti janacõaña. \s1 El árbol se conoce por su fruto \r (Mt 7.17-20; 12.34-35) \p \v 43 Ocõo bairo na cabuioyupʉ Jesu moquena: \p —Jĩcaʉ yucʉ caroa caricacʉtii caroorije rica cʉtiquẽto. Apei yucʉ caroorije caricacʉtii caroa macare rica cʉtiquẽto. \v 44 Nipetirije yucʉre tie rica mena tʉjʉ majirique ã. Narañaʉ nibaopʉtona higo na caĩrije caroa caipitirije macare rica cʉtiquẽto. Pota miji wẽri quena ʉjena rica cʉtiquẽto. \v 45 Tiere bairona áama camaja quena. Camajocʉ cañuʉ cʉ yeripʉ caroa macaje cãno caroa wadami. Apei maca cʉ yeripʉre caroorije cãno caroorije wadami. To cãnacãʉpʉna na yeripʉ cãnie jetore wadama. \s1 Las dos bases \r (Mt 7.24-27) \p \v 46 ’¿Nope ĩrã, “Jã Ʉpaʉ,” yʉre ĩbaopʉnana yʉ carotiri wamere mʉja átiquẽeti? \v 47 Noa yʉ tʉpʉ ejari yʉ cabuiorijere caapirã cabero tiere ána ocõo bairo cãnare bairo ãma: \v 48 Jĩcaʉ caroaro catʉgooñaʉ wii átigʉ pupeapʉ yejeari, ʉ̃ta rupaapʉ yejea ejari, ope átiri, cʉ wii botari nʉcoʉmi. Cʉ canʉcoro bero seeto caocaro, ria capairo, wino cáatíe quena ti wiire papu pĩa ñooquẽto. \v 49 Aperã maca yʉre apibaopʉnana yʉ cabuiorijere cátiquẽna ocõo bairo cácʉre bairona ãma na maca: Jĩcaʉ wii átigʉ ria tʉacã, pupeapʉ yejeaquẽcʉna wii ácʉmi, caroaro tʉgooñaquetibacʉ. Cʉ cáto bero ria pue paibato ti wiire oco pue tima pĩa yucõa jooboro, ñee rʉjaricaro mano. Cabairi wii caquenoʉre bairona ãma yʉ caĩrijere apibaopʉnana cátigaquẽna, caĩñupʉ Jesu yua. \c 7 \s1 Jesús sana al siervo de un oficial romano \r (Mt 8.5-13) \p \v 1 Jesu camajare cʉ cabuiogarijere buio yaparo Capernaupʉ cáaácoajupʉ. \v 2 Topʉ cʉ caejaro romano yaʉ, polisía maja ʉpaʉ cãñupʉ. Cʉ paabojari majocʉ, aperã cʉ paabojari maja netoro cʉ camaii seeto cariabʉjayupʉ. Bai yajigʉpʉ cabaiyupʉ. \v 3 Jesu cariaye cʉnare na cʉ cacatio majirijere caqueti apiyupʉ polisía maja ʉpaʉ. To bairi judío maja ʉparã cabʉcʉrã jĩcaarãre Jesure na capi roti jooyupʉ, “Yʉre capaabojari majocʉre cʉ catioʉ aparo,” ĩi. \v 4 To bairi cʉ capi roti joorã Jesu tʉpʉ ejarã ocõo bairo cʉ caĩ buioyuparã: \p —Cʉ̃a polisía maja ʉpaʉ cañuu majuʉ ãmi. To bairi mʉ cátinemopaʉ ãmi. \v 5 Cʉ̃a judío majare caroaro mari maimi. Cʉ majuuna mari neñapo buerica wiire cáti rotiwĩ. To bairi cʉ cajeni jooriquere cʉ átibojaya, cʉ caĩ buioyuparã Jesure. \p \v 6 To bairo na caĩrije apii na mena cáaájupʉ Jesu. Polisía maja ʉpaʉ romano yaʉ cʉ ya wii tʉacã Jesure cʉ na cajʉgo tʉja ató tʉjʉri, ocõo bairo na caĩ jooyupʉ cʉ yarãre: \p —Ʉpaʉre seeto cʉ yʉ patawãcoogatee, cawatoa macacʉ aniri. To bairi yʉ ya wiipʉ cʉ yʉ jãa roti majiquẽe, cañuu majuʉ cʉ cãno maca. \v 7 To bairo quenare cʉ tʉ yʉ aá majiquẽe. Topʉna ãcʉna cʉ camaji wadarije mena yʉ paabojari majocʉre cʉ catioato, yʉ tʉpʉ ejaquẽcʉna. Cʉ cawadarije mena catigʉmi yʉ paabojari majocʉ. \v 8 Apei ʉpaʉ yʉ rotimi. Yʉ quena polisía majare carotii yʉ ã. To bairi jĩcaʉ polisía yʉ ẽoro macacʉre, “Aácʉja,” cʉ yʉ caĩro aágʉmi. Apeire, “Adʉja,” cʉ yʉ caĩro atígʉmi. Yʉ paabojari majocʉre apeye uniere cʉ yʉ cáti rotiro yʉ átibojagʉmi. To bairi Jesu quena carotii aniri yʉ paabojari majocʉ cʉ cariaye cʉtiere cʉ netoo rotiato, yʉ tʉpʉ ejaquẽcʉna, caĩ jooyupʉ cʉ yarãre Jesure. \p \v 9 To bairo cʉ caĩ buio joorijere apii Jesu seeto caapi acʉayupʉ. Api acʉa, cʉ̃re caʉjarãre amejore nʉca, na tʉjʉ, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Cariape mʉñʉja ĩ buio. Cʉ̃a romano yaʉ seeto yʉre catʉgooña nʉcʉbʉgoʉ ãmi. Cʉ̃re bairo caroaro yʉre catʉgooña nʉcʉbʉgorã maama Israel macana, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 10 Cabero Jesure caqueti buiora aátana romano yaʉ ya wiipʉ tunu ejarã cariaricʉ mere cañuʉpʉre cʉ caejayuparã. \s1 Jesús resucita al hijo de una viuda \p \v 11 Jesu polisía maja ʉpaʉ cʉ capaabojari majocʉre cʉ canetooro bero macá rʉmʉ cãno Jesu cáaácoajupʉ Naí na caĩri macapʉ cʉ cabuerã mena. Topʉ cʉ cáaáto camaja capãarã cʉ caʉja aájuparã. \v 12 Ti maca tʉ na catʉja aáto camajocʉ cabai yajiricʉ maja potire cane aájuparã, cʉ yaara aána. Cawapearico macʉ jĩcaʉna cãnibatacʉ cãñupʉ. Capãarã ti maca macana co mena cáaájuparã. \v 13 Jesu cõre co tʉjʉʉ seeto co cabopaca tʉjʉyupʉ. \p —Otiquẽja, co caĩñupʉ. \p \v 14 To bairo co ĩ, maja poti tʉpʉ ejanʉca, ti potire capañañupʉ, cabai yajiricʉre cʉ catiogʉ. To cõona cʉ ãnacʉre cayaara aábatana catua nʉcacõañuparã. Na catua nʉcarona: \p —Wamʉ nʉcacõaña, cʉ caĩñupʉ Jesu cʉ ãnacʉre. \p \v 15 To bairo cʉ caĩro cabai yajicoatacʉ nibaopʉcʉna wamʉnʉca, cawada jʉgoyupʉ moquena. To bairo cʉ tunu catio áticõari cʉ pacore, “Ʉ̃jʉ, mʉ macʉ catíbʉjami,” co caĩñupʉ Jesu. \v 16 To bairo cʉ̃re cʉ cáti catiorijere tʉjʉrã nipetirã catʉjʉ acʉacoajuparã. \p —Dio ye quetire buiori majocʉ majuu mari tʉpʉ ejami. Dio yarãre marire átinemoʉ acʉ́ ájupi, caĩ wariñuuñuparã. \p \v 17 To bairi camaja nipetiro Judea yepapʉre, Judea yepa tʉjarori macana camajocʉ cabai yajiricʉre Jesu cʉ catunu catiorijere caqueti api peticoajuparã yua. \s1 Los enviados de Juan el Bautista \r (Mt 11.2-19) \p \v 18 Jesu cʉ cátiere cʉ cabuio peocõañuparã Juan bautisari majocʉre cʉ cabuerã presopʉ cʉ cãno. \v 19 To bairo Jesu cʉ cátiere cʉ na cabuioro apii Jesure cajeniña roti jooyupʉ Juan cʉ cabuerã pʉgarãre: \p —“Dio joogʉmi jĩcaʉ camajare na cátinemopaʉ na caĩricʉ, ¿mʉna mʉ ãti? o ¿apei maca jã cayuupaʉ cʉ ãcʉati?” Jesure cʉ ĩ jeniñaña, na caĩ jooyupʉ Juan cʉ cabuerãre. \p \v 20 To bairi Juan cʉ cajeniña rotiricarã Jesu tʉpʉ eja: \p —¿Mʉna mʉ ãti, “Dio joogʉmi camajare na cátinemopaʉ,” na caĩricʉ? o ¿apei maca cʉ ãcʉati que? cʉ caĩ jeniñañuparã Jesure. \p \v 21 To bairo cʉ̃re na cajeniñari paʉre Jesu camaja cariaye cʉnare na catio ãcʉ cájupʉ. Cayeri wãtia jañarãre na reboja ãcʉ cájupʉ. Cacape tʉjʉquẽnare na tʉjʉ majio joroque cáti ãñupʉ. \v 22 To bairi Juan cʉ cajooricarã Jesure na cajeniñaro ocõo bairo na caĩ yʉyupʉ Jesu: \p —Nipetiro yʉ cáto mʉja catʉjʉrijere, mʉja caapirijere Juãre cʉ buiorã aája. “Cacape tʉjʉquetibatana yucʉra catʉjʉrã ãma. Cáaáquetibatana quena cáaá majirã ãma yua. Caajeri boabatana quenare yaticoapa. Caapiquetibatana quena caapi majirã ãma yucʉra. Cabai yajiricarã anibaopʉnana tunu catima,” cʉ ĩ buioya Juãre. “Bopacooro cabairicarã Dio ye quetire apima na cʉ cabuioro. \v 23 To bairi caroaro wariñuurã anigarãma yʉre caapipajeerã, ‘Jocʉna ĩmi,’ yʉre caĩ tʉgooñaquẽna,” ĩmi Jesu, Juãre cʉ ĩ buiorãja, na caĩñupʉ Jesu, Juan cʉ cajeniña roti jooricarãre. \p \v 24 Juan cʉ cajeniña roti jooricarã na cáaáto bero camaja pato to cãnare ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu Juan cʉ cãnajere: \p —Camaja na camanopʉ Juãre mari tʉjʉrã aáparo ĩrã, ¿Ñamʉ ũcʉre mari tʉjʉgarã, mʉja caĩ tʉgooñari? “Cauwioʉ, catʉgooñarique mácʉ yeru cʉ̃ oó wino capapuro cawãre tʉjʉnucurore bairo cãcʉre mari tʉjʉgarã,” mʉja caĩ tʉgooñaquetana. Catʉgooña ocabʉti majuʉ ãmi Juan. \v 25 To bairo quenare caroa jutii jañaricʉ cãcʉre camaja mani paʉpʉ mari tʉjʉrã aágarã mʉja caĩ tʉgooñaquetana. Caroa jutiire cajañarã, capee apeye uniere cacʉgorã caʉparã tʉpʉ maca ãnama. Nare bairo cabaii me ãmi Juan. \v 26 To bairi, “Camaja mani paʉpʉ jĩcaʉ Dio ye quetire cabuioʉ macare mari tʉjʉrã aágarã,” mʉja ĩ tʉgooñaricarã. Aperã Dio ye quetire buiori maja ãnana netoro cãcʉ ãmi Juan, na caĩ buioyupʉ Jesu. \v 27 —Juan jʉgoyepʉ macana ãnana Dio ye quetire buiori maja Juan cʉ cabaipere ocõo bairo caĩ ucayupa: \q1 Camajare na canetoo catiopaʉ jʉgoye yʉ joogʉ jĩcaʉ yʉ ye quetire cabuio jʉgoyeyepaʉre. Camaja na yerire caroaro tʉgooña quenoo yuu rotigʉmi. \m To bairona na caĩ ucaricʉna ãmi Juan. \m \v 28 Jĩcaʉ maca Juan netoro cãni majuʉ maami ati yepapʉre. To bairo to baibao joroquena cawatoa cãna quena Dio tʉpʉre ãnaa Juan netoro cãni majuurã anigarãma, na caĩ buioyupʉ Jesu. Cawama wame Jesu ye quetire caapipajeerã maca Juan netoro cãna anigarãma ĩi, caĩñupʉ Jesu. \p \v 29 To bairo Jesu cʉ caĩ buiorijere caroaro caapiyuparã camaja capãarã gobiernore camaja yere niyeru jeebojari maja quena. Juan cʉ cabautisa rotiricarã aniri caroaro caapiyuparã Jesu cʉ caĩrijere. To bairi, “Cariape áami Dio,” caĩ tʉgooñañuparã. \v 30 Fariseo maja, aperã judío majare cabuerã Juãre cʉ cabautisa rotiquetana cãñuparã na maca. To bairi Dio na cʉ cátibojagari wamere cabooquẽjuparã. \p \v 31 Jesu yua ocõo bairo caĩ buioyupʉ moquena: \p —Ati yʉtea macana camaja Juãre catʉjʉ teericarã yʉ quenare tʉjʉ teebʉjama. Caroa quetire apigaquẽna ocõo bairo ãma: \v 32 Cawimarã macá recomacapʉ caruirã na mena macana mena epegabana na ĩ pi awajarãma: “Jã caperuu putiro, ‘Jã mena bajaya,’ jã caĩrije to nibao joroquena jã mena mʉja bajagaquẽpʉ. Tʉgooñarique pai eperique tõroari mena jã cabaja epero quenare mʉja ĩ epenemogaquẽpʉ, ‘Mʉja ya wamere jã epegateebʉja,’ ĩrã.” To bairona cawimarã, “Jã caĩri wamere jã mena epeya,” caame ĩbanare bairona baima ati yʉtea macana. Caroa quetire apigaquẽna na majuuna na caĩ tʉgooñari wamere ame ĩ botioma. \v 33 Juan bautisari majocʉ caroa ʉgarique caʉgaquetinucuwĩ, ʉje oco quenare caetiquetinucuwĩ. To bairo cʉ cabairo tʉjʉrã, “Cawãticʉcʉ, catʉgooña majiquẽcʉ ãcʉmi,” cʉ̃re mʉja ĩ. \v 34 Cʉ bero yʉ maca caroa ʉgariquere caʉganucuʉ, ʉje ocore caetinucuʉ yʉ ã. To bairo yʉ cabairo tʉjʉrã, “Caʉga pacaʉ, vinore caeti pacaʉ ãmi Jesu,” yʉre mʉja ĩ. “Cʉ mena macana caroorã ãma, gobiernore camaja yere caniyeru jeebojarã ãma,” mʉja ĩ. \v 35 “Dio cʉ carotiro mena buiomi, cariape áami,” yʉre ĩ majigarãma Dio cʉ camajirijere catʉgooñarã maca, na caĩ buioyupʉ Jesu yua. \s1 Jesús en la casa de Simón el fariseo \p \v 36 Jĩcaʉ fariseo majocʉ Simón cawamecʉcʉ Jesure cʉ caʉga rotiyupʉ cʉ tʉpʉ. To bairi Jesu cʉ ya wiipʉ cajãa ejayupʉ. Jãa eja, cajawa tʉ caejanumuñupʉ yua. \v 37 Ti maca macaco cãromio jĩcao caroo cãñupo. Co maca fariseo majocʉ ya wiipʉ Jesu cʉ cajãa ejarijere queti apio caneajupo carupa rʉ alabastro cawamecʉti rʉ werica rʉ caroa cajʉti ñuurije cajañari rʉre. \v 38 Jesu tʉ cane ejanʉcañupo ti rʉre. Jesu tʉ ejanʉca, caotiyupo. Co caotiro Jesu rʉporipʉ co cape oco care peayupe. To bairi tuatu, ejacumu nʉcʉbʉgori, cʉ rʉporire ñe, co cape oco care pearijere co poa ñapo mena Jesu rʉporire catu cojeyupo. Tu coje, cajʉti ñuurije co cajee atáje mena Jesu rʉporipʉre capio peóyupo yua. \v 39 Ti wii macacʉ fariseo majocʉ Simón cawamecʉcʉ Jesure caʉga rotiricʉ maca to bairo cʉ co cáto tʉjʉri ocõo bairo caĩ tʉgooñañupʉ: “Ani Dio ye quetire cabuioʉ majuu cʉ cãmata atio cʉ rʉporire cañeore majiboʉmi. ‘Caroo ãmo,’ ĩ tʉjʉ majiboʉmi,” caĩ tʉgooñañupʉ Simón. \v 40 Jesu maca Simón cʉ caĩ tʉgooñari wamere tʉjʉ majicõari ocõo bairo cʉ caĩ buioyupʉ: \p —Jĩca wame queti buio majiorica wame mʉ yʉ buioga, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p To bairo cʉ caĩro: \p —Jaʉ, jãre Cabuei, yʉ buioya, cʉ caĩñupʉ Simón. \p \v 41 To bairi Jesu ocõo bairo cʉ caĩ buio majioñupʉ: \p —Caʉmʉa pʉgarã niyerure cawapamorã ãnama. Nare niyeru cawajoricʉre jĩcaʉ pairo majuu quiniento rʉmʉri paarique wapa cõo wapamoʉmi. Apei petoacã cincuenta rʉmʉri paarique wapa cõo wapamoʉmi niyeru cajooricʉre. \v 42 Na cawajoricʉ maca na cawapayepe na cacʉgoquẽto tʉjʉʉ, “To nicõato. Mʉja cawapamorijere yʉ majiritigʉ,” na ĩimi, na maii. To bairi ¿ni maca ati maja mʉ yʉ cabuiorã cʉ camai netoʉ cʉ nibocʉti cʉ na cawapamoriquere cʉ camajiritioro bero? cʉ caĩ jeniñañupʉ Jesu Simóre. \p \v 43 To bairo cʉ caĩro: \p —Pairo cawapamobatacʉ maca niyeru cajooricʉre cʉ mai netoboʉmi, Jesure cʉ caĩñupʉ Simón. \p To bairo Simón cʉ caĩro: \p —Cariapena yʉ mʉ ĩ, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 44 To bairo cʉ ĩi, cãromio macare co amojore tʉjʉ, ocõo bairo Simóre cʉ caĩnemoñupʉ: \p —Atiore co tʉjʉya mʉ quena. Mʉ ya wiipʉ yʉ cajãa ejaro ocore yʉ mʉ jooquẽpʉ yʉ rʉporire cacojepere. Co maca co cape oco mena yʉ rʉporire coje, co poa ñapo mena tu coje ejamo. \v 45 Yʉ caejari paʉ yʉ mʉ boca tʉjʉ nʉcʉbʉgo pabarioquẽpʉ. Atio maca yʉ cajãa ejaro tʉjʉo yʉ áti nʉcʉbʉgo yʉ rʉporire ñeri, pitigaquẽemo, caroaro yʉre cáti nʉcʉbʉgoo aniri. \v 46 Mʉa yʉ rʉpoare ʉje cajʉti ñuurije yʉ mʉ pio peóquẽpʉ. Co maca cajʉti ñuurije cawapa pacarijere yʉ pio peówõ yʉ rʉporipʉre. \v 47 To bairi cariape mʉ yʉ buiopa. To bairo yʉ co cátie mena seeto yʉ co camairijere yʉ iñoomo. Caroorije pairo cátaco co nibao joroquena cõre yʉ majiritiobojacõa. To bairi seeto yʉ maimo. Apei maca petoacã caroorije cátacʉ ũcʉ macare yʉ camajirioata jĩacã yʉ maigʉmi cʉ maca, Simóre cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 48 To bairo cʉ ĩ yaparo cãromiore co caĩñupʉ Jesu: \p —Caroorije mʉ cátajere yʉ majiritio peocõa. \p \v 49 To bairo co cʉ caĩro apirã aperã ti wiipʉ caʉga ruirã ocõo bairo caame ĩ jeniñañuparã: \p —¿Nope ĩi, “Caroorije mʉ cátajere yʉ majiritio peocõa,” cʉ ĩti marire baii camajocʉ cãcʉ nibaopʉcʉna? caame ĩñuparã. \p \v 50 Jesu maca cãromiore ocõo bairo co caĩñupʉ: \p —Yʉre mʉ catʉgooña nʉcʉbʉgoro maca caroorije mʉ cátajere yʉ majiritioboja. To bairi caroaro wariñuurique mena aácoja, co caĩñupʉ Jesu yua. \c 8 \s1 Mujeres que ayudaban a Jesús \p \v 1 Cabero Jesu ape macaripʉre cáaáteñañupʉ, Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire buio teñaʉ. Cʉ cabuerã doce cãnacãʉ cʉ mena cáaájuparã. \v 2 Cãromia quena na mena cáaájuparã. Cariaye cʉtanare Jesu cʉ cacatioricarã romiri cãñuparã. Aperã na yeri wãtiare Jesu cʉ cabuu rebojaricarã romiri cãñuparã. Jĩcao María Magdalena cãñupo. Cõpʉre wãtia cajañarã siete cãnacãʉ majuure Jesu cʉ cabuu rerico cãñupo. \v 3 Apeo Juana cawamecʉco Chusa nʉmo cãñupo. Chusa maca Ʉpaʉ Herode ya wiipʉ paariquere cʉ̃re cajʉgo átibojaʉ cãñupʉ. Apeo Susana cawamecʉco cãñupo. Aperã capãarã cãñuparã na cacʉgorije mena Jesure cátinemonucurã. \s1 El ejemplo del sembrador \r (Mt 13.1-9; Mr 4.1-9) \p \v 4 Camaja capãarã capee macari macana Jesu tʉpʉ caejayuparã. Cʉ tʉpʉ na caeja neñaporo tʉjʉʉ ati wame queti buio majiorica wamere na caĩ buioyupʉ Jesu: \p \v 5 —Jĩcaʉ camajocʉ trigo aperire cʉ wejepʉ cawẽ bate oteyupʉ. Apeye ma tʉacã cañarijere camaja cacʉta yajio reyuparã. Minia quena atí, caʉga recõañuparã tie aperiacãre. \v 6 Ape rupaa cʉ cawẽ bate oterije ʉ̃ta yepa bui care cumuñupe. Cabero tie putiba, cajita põreroacã cayepa oco mano maca cajinicoajupe. \v 7 Ape rupaa cʉ cawẽ bate otero pota miji wẽri watoapʉ care cumuñupe. To bairi pota miji wẽri maca ti aperiacã caputibatiere cabʉti weocoajupe. \v 8 Ape aperi care cumuñupe cañuuri yepa caroa cajitacʉti paʉpʉre. To bairi tie caroaro puti, bʉti, caroa carica cʉjupe. To cãnacã apea caputirique caroa capee carica cʉjupe. \p To bairo ĩ yaparo: \p —Noa yʉre caapirã caroaro na apipajeato, caĩñupʉ Jesu. \s1 El propósito de los ejemplos \r (Mt 13.10-17; Mr 4.10-12) \p \v 9 Cabero Jesu cʉ cabuerã: \p —¿Dope bairo ĩgaro to ĩti atie queti buio majiorica wame? cʉ caĩ jeniñañuparã. \p \v 10 To bairo na caĩ jeniñaro ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire cajʉgoye camajiriorije cãnibatajere caroaro mʉja majio joroque mʉja áami. Aperã macare buio majiorica wame mena na yʉ buio. Na maca yʉ cátiere tʉjʉ, yʉ cabuiorijere api, baibaopʉnana api majiquẽema. \s1 Jesús explica el ejemplo del sembrador \r (Mt 13.18-23; Mr 4.13-20) \p \v 11 ’Ocõo bairo ĩgaro ĩ tie queti buio majiorica wame: Oterica aperi Dio ye quetire bairona ã. \v 12 Jĩcaarã Dio ye quetire apirãma. Cabero Sataná na tʉpʉ atí, tiere api nʉcʉbʉgorema ĩi, na majiritio joroque ácʉmi. To bairo Sataná cʉ cátie jʉgori Dio cʉ canetooricarã majuu aniquẽnama. To bairi ma tʉ cañarique minia na caʉga reriquere bairona cãna ãnama. \v 13 Aperã ʉ̃ta yepa jita põreroacã cãni yepapʉ care cumuriquere bairo cabairã ãnama. Nemoopʉre Dio ye quetire caroaro caapi wariñuubatana ãnama. Api wariñuubaopʉnana jita capõreroacãpʉ care cumu putibatajere bairona, canʉcori manajere bairona yoaro apipajeequẽnama. Popiye na to cãno tʉgooñari to cõona janacõarãma. \v 14 Aperã tie aperi pota miji wẽri watoapʉ care cumuriquere bairona cãna ãma. Dio ye quetire apiba, ati yepa macaje macare seeto tʉgooñama. Apeye unie macare seeto boo neto tʉgooñarãma. Seeto caroorije na cáti wariñuupe quenare tʉgooñarãma. To bairo tʉgooñabana seeto tʉgooña rooye tuarãma. Dio yere átigaquẽnama. To bairo baibana atie pota miji wẽri watoapʉ cañarique carica manajere bairona anicõarãma. \v 15 Aperã maca Dio ye quetire nemoo apirã caroaro apipajeecõa aninucurãma. Na maca ãnama oterica rupaa caroa yepapʉ care cumu putiriquere bairona cabairã. Ti aperi caputirique pairo ricacʉto. Na quena Dio ye quetire apipajeecõa aninucuri capee caroare ánama Dio cʉ caboorijere, na caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre. \s1 El ejemplo de la lámpara \r (Mr 4.21-25) \p \v 16 Ape wame queti buio majiorica wame ocõo bairo caĩñupʉ Jesu moquena: \p —Jĩa bujuriquere jĩa bujurã apeye unie muu cũricaro ẽoropʉ mari jĩa bujuquẽna. Cani cuñaricaro ẽoropʉ quena mari cũquẽna. Cabui maca mari jĩa buju peorã camaja cajãa ejarã nipetiro caroaro na tʉjʉato ĩrã. \v 17 To bairi tie cabujurore bairona yʉ cabuiorijere noa cajʉgoye caapi majiquetana api majigarãma. Cajʉgoyepʉre caapi majiña manaje to anibao joroquena api majigarãma. \p \v 18 ’To bairi caroaro apiya atie mʉñʉja caĩ buiorijere. Noa atie yʉ cabuiorijere caapipajeerãre capee api majiriquere na joogʉmi Dio. Aperã yʉ cabuiorijere caapipajeegaquẽna na cãno maca yʉ yere na caapi majibatajeacã quenare na majiquetio joroque na átigʉmi Dio, na caĩñupʉ Jesu. \s1 La madre y los hermanos de Jesús \r (Mt 12.46-50; Mr 3.31-35) \p \v 19 To bairo camajare na cʉ caĩ buio ani paʉna Jesu paco, cʉ bairã cʉ camacara ejayuparã. Camaja capãarã na cãnoi cʉ tʉpʉ cajãa eja majiquẽjuparã. \v 20 To bairi aperã: \p —Mʉ paco, mʉ yarã mʉ tʉjʉgarã macapʉ tʉjʉnucuma, cʉ caĩ buioyuparã. \p \v 21 To bairo cʉ na caĩro apii: \p —Noa Dio ye quetire caapirã, tiere cána nipetirã yʉ paco, yʉ bairãre bairona cãna ãma, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús calma el viento y las olas \r (Mt 8.23-27; Mr 4.35-41) \p \v 22 Jĩca rʉmʉ Jesu cʉ cabuerã mena cumua capairicapʉ caeja jãañupʉ. \p —Jitá, ʉtabʉcʉra jĩ nʉgoapʉ mari peña aáparo, na caĩñupʉ. \p To bairo cʉ caĩro apirã, cáaájuparã, ape nʉgoa tʉpʉre aána. \v 23 Na capeña aáto Jesu cacanicoajupʉ. Cʉ cacaniri paʉna wino seeto capapu ájupe. Wino to capapuro seeto cajabeyupe. Ti cumuapʉ cajabe jãa ruugayupe. \v 24 Ti cumua caruagaro tʉjʉrã Jesure cʉ cayopioyuparã. \p —¡Jesu, jãre camajioʉ, yopiya! ¡Rua yajirã mari bai! cʉ caĩñuparã. \p To bairo cʉ na caĩro Jesu yopi, winore, cajaberijere to cõona cajana rotiyupʉ. \p To bairo cʉ caĩ jana rotirona wino, cajaberije cajana peticoajupe yua. \v 25 Tie cajana petiro tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre: \p —¿Nope ĩrã yʉ mena aábaopʉnana yʉre canʉcʉbʉgoquẽnare bairo, “Rua yajigarã mari áa,” mʉja ĩ tʉgooñabati? \p Na maca to bairo cabairijere tʉjʉrã catʉjʉ acʉacoajuparã. \p —¡Abʉma! Seeto majuu camajii ãcʉmi. Wino, cajaberije quena cʉ carotiro caroaro apicõa, caame ĩñuparã. \s1 El hombre endemoniado de Gadara \r (Mt 8.28-34; Mr 5.1-20) \p \v 26 Galilea cawamecʉti nʉgoa tʉpʉ cãnana ape nʉgoa tʉpʉ Gadara cawamecʉtopʉ capeña ejayuparã yua. \v 27-29 Peña eja, camaa nʉcañuparã. Jesu cʉ camaa nʉca ejaro tʉjʉʉ jĩcaʉ camajocʉ ti maca macacʉ cayeri wãtiacʉcʉ cʉ cabocayupʉ Jesure. Yoaro jutii jañaquẽcʉna cãninucuʉ cãñupʉ. Wiipʉre cãniquetinucuñupʉ. Ʉ̃ta tʉa pʉto maja operi na cawerica operi jeto cãninucuñupʉ. Nairoacã yeri wãtia cʉ cañenucuñuparã. Aperãre rooro átiremi ĩrã cʉ cajianucubajuparã to macana come wẽri mena cʉ rʉporire, cʉ wamoripʉre. To bairo na cátibao joroquena caboca tʉ̃ga jure recõanucuñupʉ come wẽri cʉ̃re na cajiabatajere. Yeri wãtia cʉ̃re cajañarã camaja manopʉ cʉ atʉ mecʉo joroque cʉ cátinucuñuparã. To bairi Jesu maca cʉ tʉjʉʉ cʉ yeri wãtia cʉ̃re cajañarãre na cabuti aá rotiyupʉ. Cʉ maca Jesure cʉ boca tʉjʉʉ seeto awaja, cʉ tʉ ejacumu, ocõo bairo cʉ caĩ awajayupʉ: \p —¡Jesu, Dio ʉmʉrecoo macacʉ Macʉ! ¿Nope ĩi yʉ mʉ patawãcoʉ apari mʉa? ¡Popiye tamʉorica paʉpʉre yʉ jooqueticõaña! cʉ caĩñupʉ. \p \v 30 To bairo cʉ caĩro: \p —¿Ñamʉ mʉ wamecʉti mʉa? cʉ caĩñupʉ Jesu maca. \p —Yʉa Legión yʉ wamecʉ, cʉ caĩñupʉ Jesure, yeri wãtia capãarã cʉ na cajañaro maca. \p \v 31 —¡Wãtia na cãni paʉ caʉ̃cʉari opepʉ jã jooqueticõaña! cʉ caĩñuparã Jesure. \p \v 32 Na jʉgoye buuropʉ yejea capãarã caʉga ãñuparã. Yejeare na tʉjʉrã: \p —Yejeapʉre jã jãa rotiya, Jesure cʉ caĩñuparã, wãtia ya paʉpʉ aágaquẽna. \p To bairo cʉ na cajenirore bairona yejeapʉre na cajãa rotiyupʉ Jesu. \v 33 To cõona camajocʉpʉre cajañabatana yeri wãtia buti, yejeapʉre cajãañuparã. Na cajãarona yejea carupa tʉapʉ atʉ mecʉ atʉ ro aá, care ñuacoajuparã ti rapʉ yua. \p \v 34 Yejeare cacotebatana to bairo na cabairo tʉjʉ acʉari atʉ aá, macapʉ, maca tʉjaroripʉ macana quenare cabuio baterã aájuparã. \v 35 Tiere na cabuiorijere apirã camaja catʉjʉra aájuparã. Jesu tʉ ejarã cayeri wãtia cʉtibatacʉre catʉjʉyuparã. Jesu tʉpʉ caroaro jutii jañacõari caroaro catʉgooña majii cʉ caruiro cʉ catʉjʉyuparã. To bairo cʉ cabairo tʉjʉrã cauwiyuparã. \v 36 Cʉ̃re yeri wãtia cajañaricarãre Jesu na cʉ cabuu rero catʉjʉricarã maca na caĩ buioyuparã: \p —Ocõo bairo bai catícoami cayeri wãtia jañabatacʉ, na caĩñuparã. \p \v 37 Tiere apirã Gadara yepa macana seeto cauwibʉjayuparã. To bairi Jesure: \p —¡Aácʉja aperopʉ! ¡Atopʉ aniqueticõaña! seeto cʉ caĩñuparã. \p Jesu cʉ̃re na cabooquẽto tʉjʉʉ cumuapʉ eja jãa, catunucoajupʉ. \v 38-39 Cumuapʉ Jesu cʉ caeja jãaro tʉjʉʉ cʉ cawãtia buu rericʉ maca: \p —Yʉ quena mʉ mena yʉ aágʉ, cʉ caĩ jenibajupʉ. \p To bairo cʉ caĩro: \p —Aáquẽja. Mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja. Caroaro Dio mʉre cʉ cátiejere mʉ yarãre na buio peocõaña, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p To bairo cʉ caĩro macapʉ cáaácoajupʉ. Macapʉ aá, nipetiro Jesu cʉ̃re cʉ cátajere maca macanare na cabuio peocõañupʉ yua. \s1 La hija de Jairo, y la mujer que tocó la ropa de Jesús \r (Mt 9.18-26; Mr 5.21-43) \p \v 40 Jesu cʉ catunu peña ejaparore camaja capãarã cʉ̃re cayuuyuparã. Seeto wariñuurique mena cʉ cabocayuparã. \v 41 Jĩcaʉ na watoapʉ cãnacʉ neñapo buerica wii ʉpaʉ Jairo cawamecʉcʉ Jesu tʉpʉ caejayupʉ. Jesu tʉ ejari rʉpopatua tuatu ejacumuri, cʉ caĩ jeni nʉcʉbʉgoyupʉ: \p —Yʉ ya wiipʉ yʉ macore co catioʉ ajá, cʉ caĩ jeniñupʉ. \p \v 42 Cʉ maco jĩcaoacãna cãco doce cʉma cacʉgoo cãñupo. Bai yajigopʉ cabaiyupo. To bairo Jairo cʉ caĩrore apii cáaájupʉ Jesu. Mapʉ cʉ cáaáto Jesu mena camaja capãarã ma bijarona cáaájuparã. \p \v 43 Na watoapʉ jĩcao doce cʉmari majuu ámo janaquetajere cariayecʉco cãñupo. Co caʉcoye rotibataje wapa niyeru co cacʉgobataje nipetiro capeti weocoajupe. Co na caʉcoyerije to anibao joroquena jĩcaʉ maca co cacatio majiquẽjuparã. \v 44 To bairi Jesu bero maca atí, cʉ jutiro yapare capañañupo. Cʉ jutirore co capañarona co cariaye cʉtibataje nemoo cajanacoajupe yua. \v 45 Cʉ jutirore co capañaro: \p —¿Ñamʉ yʉ cʉ pañari? caĩ jeniñañupʉ Jesu. Cʉ caĩ jeniñaro: \p —Jã pañaquẽpʉ jãa, cʉ caĩñuparã camaja nipetiro. \p To bairi Pedro maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesure: \p —Jãre cabuei, camaja capãarã mʉ cʉ̃goma. Nope ĩi, “¿Ñamʉ yʉre cʉ pañari” mʉ ĩti? Jesure cʉ caĩñupʉ Pedro. \p \v 46 To bairo cʉ caĩro: \p —Jĩcao yʉ pañawõ. Yʉre co capañarona yʉ camajirije mena co cariaye cʉtibatajere canetoro yʉ majiwʉ, caĩñupʉ Jesu. \p \v 47 Cãromio maca, yʉ majiimi Jesu ĩo, nanaa uwiri cʉ rʉpori tʉ cʉ caejacumu nʉcʉbʉgoyupo. To bairo ácona camaja nipetiro na caapiropʉ: \p —Yʉna mʉ jutiirore mʉ yʉ pañawʉ. Yʉ capañarona yʉ cariaye cʉtie yʉ netocoapa, caĩ buioyupo. \p \v 48 To bairo co caĩro apii ocõo bairo co caĩñupʉ Jesu: \p —Yʉ yao, caroaro yʉre mʉ catʉgooña nʉcʉbʉgoroi mʉ cariaye cʉtiere yʉ netoowʉ. Caroa wariñuurique mena ãña, co caĩñupʉ Jesu yua. \p \v 49 Mai to bairo co cʉ caĩ wada ani paʉna Jairo ya wiipʉ cãnacʉ jĩcaʉ caejayupʉ, Jairore cʉ buioʉ acʉ́: \p —Mʉ maco bai yajicoapo. To bairi marire cabueire cʉ patawãcoo nemoqueticõaña, cʉ caĩñupʉ. \p \v 50 To bairo cʉ caĩrijere apii Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jairore: \p —Tʉgooñaqueticõaña. Yʉ macare mʉ catʉgooña nʉcʉbʉgoro mʉ maco catigomo, cʉ caĩñupʉ. \p \v 51 Jairo ya wiipʉ ejaʉ aperãre na cajãa rotiquẽjupʉ co ãnaco co cãni arʉapʉre. Pedro, Juan, cʉ jʉgocʉ Jacobo, cabai yajirico pacʉa na jetore cajãa rotiyupʉ Jesu. \v 52 Ti wii cãna nipetirã cõre otirã cájuparã. Nare ocõo bairo caĩñupʉ Jesu: \p —Otiqueticõaña. Cayajirico me ãmo. Canio áamo, caĩwĩ Jesu. Mere cabai yajirico co nibao joroquena na caĩwĩ, tunu catigomo cani yopiricarore bairona ĩi, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 53 To bairo cʉ caĩro apirã caotirã maca cʉ caĩ epeyuparã, mere bai yajicoamo ĩrã. \v 54 To bairo cʉ na caapi nʉcʉbʉgoquetibao joroquena cabai yajirico co cãni arʉapʉre jãa, co wamore cañeñañupʉ. Ñeña: \p —Maco, catiya. Wamʉnʉcacõaña, co caĩñupʉ. \p \v 55 To bairo cʉ caĩrona cawimao catunu catí wamʉ nʉcacõañupo yua. Co cawamʉ nʉcarona: \p —Ʉgariquere co nuña, na caĩñupʉ Jesu co pacʉare. \v 56 Cabai yajirico nibaopʉcona co catunu catiro tʉjʉrã co pacʉa seeto caacʉayuparã. Jesu maca co catunu catirijere aperãre na cabuio rotiquẽjupʉ. \c 9 \s1 Jesús envía a los doce discípulos \r (Mt 10.5-15; Mr 6.7-13) \p \v 1 Cabero Jesu cʉ cabuerã doce cãnacãʉre na caneoñupʉ. Na neocõari na cáti iñoo majipere na cajooyupʉ. Aperã na yeri wãtiare na cabuu reboja majipere, cariaye cʉnare na cacatio majipe quenare na cajooyupʉ. \v 2 Yucʉacãna Dio joogʉmi Ʉpaʉ ati yepapʉ carotipaʉ majuure caĩrijere na caqueti buio teña roti jooyupʉ. Cariaye cʉnare na cacatio teña rotiyupʉ. \v 3 Ocõo bairo na caĩ roti jooyupʉ Jesu: \p —Buio teñarã aána apeye unie jee aáqueticõaña mʉjaa. Yucʉ mʉja tuericʉ, wajopoa uno, ʉgarique, niyeru, apeye unie jee aáqueticõaña. Jutiiro mʉja cajañarije mena jeto aánaja. Apeye jee aánemoquẽja. \v 4 Jĩca macapʉre ejarã mʉjaare na cãni rotiri wiina anicõaña na mena. Na mena mʉja anicõagarã ti maca mʉja cãni rʉmʉri cõo. \v 5 Ape macapʉ mʉja caejaro ti maca macana maca mʉjaare na cabooquẽpata mʉja buti weogarã. Buti aána, mʉja rʉporipʉre jita catujarijere pa bate cũña. To bairo ána mʉjaare jã cabuioro mʉja caapigaquẽtore bairona mʉja booquẽemi Dio, na ĩ iñoorã mʉja átigarã. \p \v 6 To bairi to cãnacã macaripʉ cáaá teñarã aájuparã, Dio ye quetire buio teñarã aána. Cariayecʉna quenare cacatio teñañuparã. \s1 La muerte de Juan el Bautista \r (Mt 14.1-12; Mr 6.14-29) \p \v 7 Herode, Galilea yepa ʉpaʉ nipetiro Jesu cʉ cátiere caqueti apiyupʉ. “Juan, Herode cʉ cajĩa rotiricʉ catunu catii ãcʉmi Jesu,” caĩñuparã jĩcaarã. To bairo na caĩrijere queti apii seeto caapi acʉa tʉgooñañupʉ Herode. \v 8 Aperã maca: “Elías ãnacʉ catunu buia ejaʉ ãcʉmi Jesu,” caĩñuparã. Aperã: “Jĩcaʉ tirʉmʉ macacʉ Dio ye quetire cabuioricʉ catunu catii ãcʉmi Jesu,” caĩñuparã. \v 9 Herode maca ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Juan rʉpoare mere yʉ capa ta rocacõa rotiwʉ. To bairi ¿ñamʉ cʉ nicʉti cʉ̃a capee yʉre na caĩ buionucuʉ? caĩñupʉ. \p To bairi Jesu cʉ cátiere queti apiri seeto cʉ catʉjʉgabajupʉ. \s1 Jesús da de comer a cinco mil hombres \r (Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Jn 6.1-14) \p \v 10 Cabero Jesu cʉ cabuio teña rotiricarã tunu ejarã na cátajere cʉ cabuio peocõañuparã Jesure. Na cabuio yaparoro na jetore na cajʉgo aájupʉ Jesu Betsaida cawamecʉti macapʉ. \v 11 Camaja aperã Jesu topʉ cʉ cáaáto majirã, cʉ camacarã aájuparã. Cʉ tʉpʉ na caejaro caroaro na caboca tʉjʉyupʉ Jesu. To bairi Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire na cabuioyupʉ. Cariayecʉna quenare na cacatioyupʉ. \p \v 12 Canaio aáti paʉ cãno tʉjʉrã cʉ cabuerã maca cʉ tʉpʉ aá, Jesure ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Mere naio aáto bai. Ñee maa atore. Camajare capãarã cãnare na aá rotiya. Macaripʉ, camaja na cãnopʉ na caʉgape, na cacanipa paʉri quenare na macarã aáparo, cʉ caĩñuparã Jesure. \p \v 13 To bairo na caĩro: \p —Mʉja majuuna na nuña, na caboca ĩñupʉ Jesu. \p —Cinco cãnacã pan ʉgarica rupaariacã ã. Wai pʉgarãacã ãma, cʉ caĩñuparã. —Atieacã ati maja capãarã camajare ejaqueti majuucõa. ¿Nare jã canupere jã wapayerã aácʉti? Jesure cʉ caĩñuparã. \p \v 14 Naa capãarã caʉmʉa jeto ãnaa jĩca wamo cõo mil cãnacãʉ cãñuparã. To bairi na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre: \p —Cincuenta cãnacãʉ jeto to cãnacã paʉre na rui rotiya. \p \v 15 To bairo cʉ caĩ rotirore bairona carotiyuparã. \v 16 To cõo jeto na carui petiro tʉjʉʉ Jesu jĩca wamo cõo ʉgarica rupaariacãre jee, wai pʉgarãre na jee, ʉmʉrecoopʉre tʉjʉ mʉgo, cʉ Pacʉ Diore, “Caroaro jã caʉgapere mʉ jooyupa,” cʉ caĩñupʉ Jesu. Diore ĩ yaparo pan rupaare na cape ricawo nuniñupʉ cʉ cabuerãre. To bairi na maca camajare na caricawo nuñuparã moquena. \v 17 Camajare na caricawo nuro caʉga yapi peticoajuparã. Na caʉga yapi rʉgarije doce wʉri jiraro majuu cajee jãñuparã na maca. \s1 Pedro declara que Jesús es el Cristo \r (Mt 16.13-19; Mr 8.27-29) \p \v 18 Ape rʉmʉ Jesu jeto cʉ Pacʉ Diore cʉ cajeni nʉcʉbʉgoro cʉ cabuerã quena cʉ mena cãñuparã. To bairi na caĩ jeniñañupʉ Jesu: \p —Camaja “¿Ñamʉ cʉ nicʉti?” ame ĩ jeniñarã, ¿dope bairo na ame ĩ yʉnucuti? \p \v 19 To bairo cʉ caĩ jeniñaro: \p —“Juan camajare cabautisari majocʉ catunu catiricʉ ãcʉmi,” mʉ ĩ wadama. Aperã maca, “Tirʉmʉpʉ macacʉ Elías cawamecʉcʉ ãnacʉ catunu catiricʉ ãcʉmi,” mʉ ĩ wadama. Aperã, “Apei Dio ye quetire cabuioricʉ tirʉmʉpʉ macacʉ catunu catiricʉ ãcʉmi,” mʉ ĩ wadama, Jesure cʉ caĩ yʉyuparã. \p \v 20 To bairo na caĩrijere apii na caĩ jeniñanemoñupʉ Jesu: \p —Mʉja maca ¿ñamʉ ãcʉmi, yʉ mʉja ĩ tʉgooñati? \p Pedro maca cʉ caĩ yʉyupʉ: \p —“Dio, ‘Cʉ yʉ joogʉ,’ cʉ caĩricʉ majuuna ãmi,” mʉre jã ĩ. \s1 Jesús anuncia su muerte \r (Mt 16.20-28; Mr 8.30–9.1) \p \v 21 To bairo Pedro cʉ caĩro: \p —Aperãre na buioqueti majuucõaña, na caĩñupʉ Jesu. \v 22 —Yʉa camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ cãcʉ seeto yʉ tamʉogʉ. Cabʉcʉrã judío majare carotirã, sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã nipetiro yʉ tʉjʉteeri aperãre na jĩa rotigarãma yʉre. Yʉ na cajĩa rocarije to nibao joroquena yʉ tunu catiogʉmi Dio moquena itia rʉmʉ bero, na caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre. \p \v 23 Cabero camaja nipetirore na caĩñupʉ Jesu: \p —Yʉ cabuerã anigarã mʉja majuuna mʉja cátigarijere tʉgooñaqueticõaña. To cãnacã rʉmʉ yʉ caboorije macare áti ʉjacõaña. Yʉre na cajĩagarore bairona mʉja quenare na cajĩagarije to nibao joroquena yʉre áti ʉjacõa aninucuña. \v 24 To bairi ati yepa ãnapʉ mʉja majuuna mʉja caboorijere mʉja cáticõamata Dio tʉpʉ catiriquere mʉja bʉgaquetigarã. Mʉja majuuna mʉja caboorije átiquẽna, yʉ caboorije macare ána caroa ãnajere mʉja bʉgagarã. \v 25 To bairi jĩcaʉ ati yepa macaje apeye unie nipetiro cacʉgoʉ Dio tʉpʉ cʉ cãnibope macare catʉgooñaquẽcʉ catirique bʉgaquetigʉmi. \v 26 “Jesu cʉ cabuerã jã ã,” ĩ boboqueticõaña. Ape rʉmʉpʉ yʉ tunu atígʉ yʉ caaji baterije, Dio cʉ caaji baterije mena ángel maja mena ati yepapʉre. Ti paʉ cãno yʉre caboboricarãre, “Yʉ cabuericarã me ãma,” yʉ quena na yʉ ĩgʉ. \v 27 Cariapena mʉñʉja ĩ buiopa. Atopʉ cãna mʉja jĩcaarã mʉja cabai yajiparo jʉgoye Ʉpaʉ Dio cʉ cãniere cʉ carotirijere mʉja tʉjʉgarã. \s1 La transfiguración de Jesús \r (Mt 17.1-8; Mr 9.2-8) \p \v 28 “Ʉpaʉ Dio caroa cʉ cãniere mʉja tʉjʉgarã,” cʉ caĩricaro bero canetocoajupe jĩca semana. To cõo Jesu ʉ̃taʉpʉ cʉ Pacʉ Diore cajeni nʉcʉbʉgoʉ aájupʉ. Cʉ mena macanare cajee aájupʉ itiarã Pedrore, Juãre, Jacobore. \v 29 Diore cʉ cajeni nʉcʉbʉgori paʉna cʉ cabaurije, cʉ riya caroaro caaji bateyupe. Cʉ jutii quena caroaro seeto botiro cãñupe. \v 30 To bairo cʉ cabairi paʉna caʉmʉa pʉgarã carupea nʉca ejayuparã, Jesu mena wadapenirã. Jĩcaʉ Moisé, apei Elías cawamecʉna cãñuparã tirʉmʉpʉ cãnana. \v 31 Na quena Jesure bairona caaji bateyuparã. Jesure cʉ wadapenirã cájuparã Jerusalẽpʉ cʉ cabai yajipere yua. \v 32 Pedro, cʉ mena macana maca canirã cájuparã, wʉgoa paibana. To bairo cabairijere caacʉa yopi eja tʉjʉyuparã Pedro jãa. To bairo bairã Jesu cʉ caaji baterijere catʉjʉyuparã. Tiere tʉjʉrã Jesu mena cawadapeni tʉjʉnucurã quenare na catʉjʉyuparã. \v 33 To bairi Jesu mena cawadapenirã na cáaáti paʉna ocõo bairo caĩñupʉ Pedro Jesure: \p —Jã Ʉpaʉ, atopʉ mari cãno ñuu majuucõa. To bairi itia wiiacãre mari ána. Mʉ ya wii cãnipa wii, Moisé ya wii, Elías ya wii cãnipa wiiri mari ána. Pedro caroaro tʉgooñaquẽcʉna caĩ tʉgooña mawijiacõañupʉ. \p \v 34 To bairo cʉ caĩri paʉna bujeri bʉrʉa na cabuje bipe ájupe. To bairo ti bujeri bʉrʉa watoapʉ ãnaa cauwiyuparã. \v 35 To bairi bujeri bʉrʉapʉi Jesu Pacʉ Dio ocõo bairo caĩ wadayupʉ: \p —Ani yʉ Macʉ seeto yʉ camaii ãmi. Yʉ cabejericʉ ãmi. Cʉ cabuiorijere caroaro cʉ apipajeeya, caĩ wadayupʉ. \p \v 36 To bairo Dio cʉ caĩro bero jĩcaʉna catuayupʉ Jesu. Cʉ cabuerã tie na catʉjʉriquere cayajiobʉjayuparã. Aperãre na cabuioquẽjuparã. \s1 Jesús sana a un muchacho que tenía un espíritu malo \r (Mt 17.14-21; Mr 9.14-29) \p \v 37 Ape rʉmʉ bero ʉ̃taʉ bui cãnana Jesu jãa na carui atí paʉ camaja capãarã na caboca tʉjʉyuparã. \v 38 Na watoapʉ cãcʉ jĩcaʉ ocõo bairo Jesure cʉ caĩ pijoyupʉ: \p —Jãre camajioʉ, yʉ macʉ jĩcaʉna cãcʉre cʉ tʉjʉ ajá. \v 39 Yʉ macʉre cajañaʉ wãti rooro cʉ awaja mecʉ ria yaji aánucuo joroque cʉ átinucumi. To bairo quenare cʉ rijeropʉ cʉ jopo butio joroque cʉ átinucumi yʉ macʉre. Rooro cʉ tamʉo popiyecʉtio joroque cʉ átinucumi. Cʉ pitigaquẽemi wãti, caĩñupʉ Jesure. \v 40 —Mʉ cabuerãre, “Wãtire cʉ buu rocabojaya yʉ macʉre,” na yʉ ĩbapʉ. Cʉ buu roca majiquẽma, cʉ caĩñupʉ. \p \v 41 To bairo cʉ caĩro apii ocõo bairo cʉ cabuerãre na caĩñupʉ Jesu: \p —Caroaro yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe. Mʉñʉja cabuiorijere cariape mʉja tʉgooña majiquẽe. Yoaro mʉñʉja cabuiorije to nibao joroquena mʉja api majiquẽe. \p To bairo cʉ cabuerãre na ĩ, cawimaʉ pacʉre: \p —Mʉ macʉre cʉ neajá yʉ tʉ maca, cʉ caĩñupʉ. \p \v 42 Cawimaʉ Jesu tʉ cʉ cáatóna yua, wãti cʉ̃re cajañaʉ cʉ catu ne roca cũcõañupʉ. To bairo cʉ ácʉna cʉ cabainucuricarore bairona cʉ baio joroque cʉ cáticõañupʉ wãti cawimaʉre. To bairo cʉ cʉ cáto Jesu maca wãtire cʉ cabuti aá rotiyupʉ. Cʉ cabuti aá rotirona cawimaʉ cañuucoajupʉ. To bairi: \p —Mere mʉ mena cʉ tunu aáparo, caĩñupʉ Jesu cʉ pacʉre yua. \p \v 43 To bairo cʉ cañuuro tʉjʉrã camaja catʉjʉ acʉacoajuparã, Dio cʉ catutuarijere Jesu na cʉ cáti iñooro tʉjʉrã. \s1 Jesús anuncia otra vez su muerte \r (Mt 17.22-23; Mr 9.30-32) \p Camaja Jesu na cʉ cáti iñoorijere na catʉjʉ acʉari paʉna ocõo bairo cʉ cabuerãre na caĩñupʉ Jesu: \p \v 44 —Yucʉacã mʉñʉja cabuiorijere caroaro apiya. Aperã yʉre ñecõari yʉ joogarãma yʉre catʉjʉ teerã macare, cʉ jĩacõaña ĩrã. \p \v 45 To bairo cʉ caĩ buiorije to nibao joroquena cʉ caapi majiquẽjuparã. Dio na caapi majipere na cajooquẽjupʉ mai. To bairi caapi majiquẽjuparã cʉ cabuiorijere. Cʉ cajeniña uwiyuparã. \s1 ¿Quién es el más importante? \r (Mt 18.1-5; Mr 9.33-37) \p \v 46 Cabero Jesu cʉ cabuerã na majuuna caame ĩ wada neto oca botioyuparã, ¿Ni maca marire cajʉgo ani majuʉ cʉ ãcʉati? ĩrã. \p \v 47 Jesu maca to cãnacãʉpʉna, “Yʉ caroti majuʉ yʉ anigʉ,” na caĩ tʉgooñarijere catʉjʉ majicõañupʉ. To bairi jĩcaʉ cawimaʉre cʉ capi ejoo nʉcoñupʉ cʉ tʉpʉ. Cʉ pi ejoo nʉcori, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p \v 48 —Ani cawimaʉre, “Cãni majuʉ me ãmi,” mʉja caĩ tʉgooñarije to nibao joroquena yʉ maca cãni majuʉre bairo cʉ yʉ tʉjʉ. To bairi, “Mari mena macacʉ cawatoa cãcʉ ãmi,” mʉja caĩ tʉgooñaʉ ũcʉ macare, “Cãni majuʉ ãmi,” cʉ yʉ ĩ tʉjʉ. To bairi ani cawimaʉre bairo cãna cawatoa cãna na nibao joroquena na mʉja cátinemoata yʉpʉre átinemorã mʉja áa. Yʉre átinemorã yʉ Pacʉpʉre átinemorã mʉja áa. \s1 El que no está contra nosotros, está a nuestro favor \r (Mr 9.38-40) \p \v 49 Cabero Jesure cʉ caĩ buioyupʉ Juan: \p —Jãre cabuei, jĩcaʉ camaja na yeri wãtiare na cʉ cabuu rebojaro cʉ jã tʉjʉwʉ. “Jesure caapipajei yʉ ã,” ĩri na yeri wãtiare na buti rotiwĩ. Mari mena macacʉ cʉ cãniquẽto maca, “Átiqueticõaña,” cʉ̃re jã boca ĩ matawʉ, cʉ caĩwĩ Juan Jesure. \p \v 50 To bairo cʉ caĩro: \p —Cʉ mataqueticõaña. Marire cateequẽcʉ ũcʉ mari mena macacʉ ãmi, cʉ caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús reprende a Jacobo y a Juan \p \v 51 Jesu mere bai yaji, ʉmʉrecoopʉ cʉ catunu wamʉ aápere camaji weocõañupʉ. To bairi, “Nemoona Jerusalẽpʉ yʉ aácʉpa,” caĩ tʉgooñañupʉ. \v 52 To bairi aperã cʉ mena macanare na cabuio roti joo jʉgoyeyeyupʉ, yʉ cacanipa paʉre jenibojaya ĩi. To bairi naa, cʉ mena cãna Samaria yepa cãni macapʉre Jesu cʉ cacanipa wiire camaca yuura aájuparã. \v 53 To bairi ti maca macana Jesu na tʉpʉ cʉ cacani ejaro cabooquẽjuparã, mari catʉjʉteerã tʉpʉ Jerusalẽpʉ cáaápaʉ ãmi ĩrã. \v 54 To bairi Samaria macana Jesure cʉ na cabooquẽto apirã cʉ cabuerã Jacobo, Juan ocõo bairo Jesure cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —Ʉpaʉ, ¿ʉmʉrecoopʉ cãni pero nare cajoepa pero mari rui roticõacʉti? ¿Elías tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ cátatore bairona mari ánaati? cʉ caĩ jeniñañuparã. \p \v 55 To bairo na caĩro Jesu maca na tʉjʉ, ocõo bairo na caĩ tutiyupʉ: \p —Tiere to bairo mʉja caĩ tʉgooñaata cariape mʉja caĩ tʉgooñari wame me ã. \v 56 Camajare jĩaʉ acʉ́ mee yʉ cabaiwʉ. Na catioʉ acʉ́ maca yʉ cabaiwʉ, na caĩñupʉ Jesu. \p Cabero ape macapʉ cáaá netocoajuparã yua. \s1 Los que querían seguir a Jesús \r (Mt 8.19-22) \p \v 57 Ape macapʉ na cáaá neto aáti paʉna jĩcaʉ nare cabocayupʉ. Na boca, Jesure cʉ caĩñupʉ: \p —Ʉpaʉ, yʉ quena yʉ aágʉ nipetiro mʉ cáaá teñaropʉ, mʉ cabuei anigʉ. \p \v 58 To bairo cʉ caĩro: \p —Waibʉcʉrã na cãni paʉri cʉgoma. Minia quena cʉgoma na ria batiripʉ na cacaniri paʉri. Yʉ maca camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ anibaopʉcʉna yʉ cacaniri paʉ maa. To bairi yʉ mena mʉ cáaáteñaata caroa paʉ mʉ cʉgoquetiboʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 59 Apei macare cʉ caĩñupʉ Jesu: \p —Adʉja yʉ mena. \p To bairo cʉ cʉ caĩro: \p —Ʉpaʉ, yʉ pacʉ tʉpʉ yʉ anigʉ mai cʉ cabai yajiparo jʉgoye. Cʉ cabai yajiro bero mʉ mena yʉ aágʉ, cʉ caĩñupʉ Jesure. \p \v 60 To bairo cʉ caĩro: \p —Yʉre caapi nʉcʉbʉgoquẽna na majuuna na yarãre na coteato yʉ tʉpʉ cãniquetiparãre. Mʉ maca yʉ mena ajá. Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire aperãre na buio teñaña, cʉ caĩbajupʉ Jesu. \p \v 61 Apei ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesure: \p —Ʉpaʉ, mʉ mena yʉ aágʉ. Mʉ mena aágʉ jʉgoye yʉ ya wii macanare, “Aácʉ yʉ áa,” na yʉ ĩ buio tʉjaʉpa mai. \p \v 62 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Jĩcaʉ cʉ paarique paabaopʉcʉna, apeye unie macare tʉgooña tunuoʉ, cʉ paariquere caroaro to baiquetio joroque baiimi. To bairona baiimi yʉ cabuei nibaopʉcʉna apeye macare catʉgooñaʉ. To bairo cãcʉ Dio ye macare caroaro átiquẽcʉmi, cʉ caĩñupʉ Jesu yua. \c 10 \s1 Jesús envía a los setenta \p \v 1 Cabero mari Ʉpaʉ Jesu aperã cʉ ye quetire cabuio teñaparãre setenta majuu na cabejenemoñupʉ. Nare beje, cʉ cáaápa macaripʉre na cáaá jʉgoyecʉti rotiyupʉ. Pʉgarã, pʉgarã jeto na cabuio teña aá rotiyupʉ. \v 2 Ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: \p —Caoterique mere jũacoapa. Pairo majuu rica cʉticoapa. Cajeeparã maca jĩcaarãacã jeto ãma. To bairo caoterique ʉpaʉre cʉ jeniya. “Carica cajeenemoparãre jooya,” cʉ ĩ jeniya, caĩñupʉ. —Capãarã majuu ãma yʉ ye quetire caapipajeeparã. To bairi Diore cʉ jeniya, aperã nare cabuiorã na cãninemoparore bairo ĩrã, na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre. \v 3 —Aánaja mʉjaa, yʉ ye quetire buiora aána. Mʉjaare cauwiope to nibao joroquena mʉñʉja aá roti caroorã na cãnopʉ. To bairi waibʉcʉrã oveja cawimarã yaia jeto na cãnopʉ na cáaátore bairona mʉñʉja aá roti cauwioropʉre. \v 4 Topʉ buio teñarã aána niyeru jãrica poari, apeye jãrica poari quenare jee aáqueticõaña. Rʉpo jutii jĩca bapa mʉja cacʉtape jetore jee aánaja. Ape bapa mʉja cawajoapere jee aáqueticõaña. Mapʉ aperãre na bocarã yoaro wadapeni tuaqueticõaña. \v 5 Maca ejarã mʉja caejari wii macanare na ñuu rotirã, “Caroa ãnaje mʉjaare cʉ joato Dio ati wii macanare,” nare mʉja ĩgarã. \v 6 Ti wii macanare to bairo na mʉja caĩ ñuu rotiro to bairona caroare na joogʉmi Dio. “Caroaro jã mena anicõaña,” mʉjaare caĩrãre mʉja caĩrore bairona caroare na joogʉmi Dio. Caroaro mʉjaare cãni rotiquẽna macare caroare na jooquetigʉmi Dio. \v 7 Ti wiina caroaro mʉjaare na cãni rotiri wii jetona mʉja anicõagarã. Ti wiina mʉjaare na canurijere ʉga, eti, áti anicõaña. Mʉjaare na canurijere Dio ye quetire mʉja cabuiorije wapayerãre bairo ána átigarãma. To bairi ape wiiripʉ ʉga teñaquẽja. \v 8 Mʉja caejari maca macana caroaro mʉjaare na cabooro ʉgaya mʉjaare na canurijere. \v 9 Ti macapʉ cariaye cʉnare na catioya. Ocõo bairo na ĩ buioya: “Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire mʉja tʉpʉ jã buiorã ejawʉ,” na ĩ buioya. \v 10 Ape macare mʉja caejaro ti maca macana mʉjaare na cabooquẽpata ti maca carecomacapʉ aáti, ocõo bairo na ĩña: \v 11 “Mʉja ya maca macaje jita jã rʉporipʉre catujarijere pa bate cũrã jã áa. Jã cabuiorijere mʉja cabooquẽtie bui mʉja popiyeyegʉmi Dio ĩrã, to bairona jã áa. Ʉpaʉ Dio cʉ cãniere mʉja tʉpʉ jã buiorã ejabapʉ,” na mʉja ĩ buiogarã. \v 12 Mʉjaare cabooquẽnare rooro na baigaro Diore cabooquẽnare na cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ. Tirʉmʉpʉ macana Sodoma macanare na cʉ capopiyeyericaro netoro na popiyeyegʉmi Dio mʉjaare cabooquẽnare, na caĩñupʉ Jesu yua. \s1 Los pueblos desobedientes \r (Mt 11.20-24) \p \v 13 To bairo na ĩ yaparo ocõo bairo caĩñupʉ Jesu Corasín, Betsaida cawamecʉti macari macanare: \p —Cabero rooro mʉja baigaro Corasín, Betsaida macanare. Tirʉmʉpʉ macana Tiro, Sidón macana quena mʉjaare yʉ cáti iñoorijere bairona na yʉ cáti iñoata na yeri wajoaboricarãma na maca. Nemoopʉna caroorije na cátajere jʉtiritiri áti janaboricarãma na maca. Mʉja maca caroorije mʉja cátiere mʉja janagaquẽe. \v 14 To bairi Diore caapipajeequẽnare na cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ seeto mʉja popiyeyegʉmi. Tirʉmʉpʉ macana Tiro, Sidón macanare na cʉ capopiyeyericaro netoro mʉja popiyeyegʉmi Dio mʉja macare, na caĩñupʉ Jesu Corasín, Betsaida macanare. \p \v 15 Capernaum cawamecʉti maca macana quenare ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —“Ʉmʉrecoopʉ Dio tʉpʉ jã aágarã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. Mʉjaare regʉmi Dio caroorãre na cʉ capopiyeyenucuri paʉpʉ, na caĩ buioyupʉ Jesu Capernaum macanare. \p \v 16 Na ĩ yaparo cʉ cabuerã, cʉ caroti jooricarãre ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Mʉja cabuiorijere caapirã yʉpʉre apirã áama. Mʉja cabuiorijere caapigaquẽna maca yʉrena apigaquẽna áama. Yʉre caapigaquẽna Dio yʉre cajooricʉ quenare apigaquẽna áama, na caĩñupʉ Jesu yua. \s1 Regreso de los setenta \p \v 17 Cabero setenta cãnacãʉ majuu Jesu mena macana cʉ cabuio teña rotiricarã buio teña, tunu ejarã wariñuurique mena catunu ejayuparã. Tunu eja, Jesure cʉ caĩ buioyuparã: \p —Jã Ʉpaʉ, cayeri wãtia camajapʉ cajañarãre, “Jesucristo caapipajeerã jã cãnoi butiya,” nare jã cabuti rotiro nemoona butiwã. Jãre neto majiquẽema. \p \v 18 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Satanáre carocawĩ Dio ʉmʉrecoopʉ cãnibatacʉre yʉ catʉjʉrona. Bʉpo cʉ cayaberijere bairona caña rui aámi Dio cʉ carocaropʉ. To bairi mʉjaare neto majiquẽema wãtia, Dio cʉ carericarã aniri. \v 19 Tutuariquere mʉjaare yʉ cajoowʉ. To bairi aña, cotapa na mʉja cacʉtabao joroquena mʉja rooye tuuquetigarãma. Sataná cʉ catutuarije netoro cãniere áti rotiriquere mʉñʉja cajoowʉ. To bairi wãtia mʉja áti rooye tuu neto majiquẽema. \v 20 Wãtia mʉja carotiro apiri na cabutiro mʉja wariñuurã. To bairo mʉja cabairije to nibao joroquena ape wame maca seeto cãni wariñuuri wame majuu ã. Ʉmʉrecoopʉ Dio yarã na wamere cʉ cauca turi pũuropʉ cʉ cauca turicarã aniri maca seeto wariñuuña, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús se alegra \r (Mt 11.25-27; 13.16-17) \p \v 21 To bairo cʉ cabuerãre ĩ yaparoʉ ocõo bairo cʉ Pacʉ Diore cʉ caĩñupʉ Jesu, Espíritu Santo wariñuu netoriquere cʉ cʉ cajooroi: \p —Caacʉ, mʉna mʉ ã ʉmʉrecoo, ati yepa quenare carotii. “Mere camajirã jã ã,” caĩ tʉgooñarãre yʉ cabuiorijere api majiriquere na mʉ jooquẽe. Aperã, “Caroaro jã majiquẽe Dio yere, cawimarãre bairona camajiquẽna jã ã,” caĩ tʉgooñarã macare yʉ cabuiorijere caroaro api majiriquere na mʉ joo. Caroaro na majiato ĩi api majiriquere na mʉ joo. To bairo mʉ cátiere tʉgooñari, “Caroaro mʉ áa,” mʉ yʉ ĩ wariñuu, Caacʉ. To bairo mʉ caboorore bairona na mʉ ájupa, caĩñupʉ Jesu cʉ Pacʉ Diore. \p \v 22 To bairo cʉ Pacʉre cʉ ĩ, cʉ cabuerãre ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Yʉ Pacʉ nipetiro áti majiriquere yʉ cajoowĩ. Yʉ cãniere majiquẽema camaja. Jĩcaʉna ãmi yʉ Pacʉ Dio yʉ cãniere camajii. Yʉ Pacʉ cʉ cãnie quenare majiquẽema camaja. Jĩcaʉna yʉ ã cʉ cãniere camajii. Noa cʉ cãniere na yʉ camajioro na quena majigarãma yʉ Pacʉ cʉ cãniere, caĩñupʉ cʉ cabuerãre. \p \v 23-24 To bairo na ĩ, cʉ cabuerãre na tʉjʉ, aperã na caapiquẽtopʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Ato capaʉpʉre mʉja catʉjʉnucuri wame, mʉja caapinucuri wamere catʉjʉgabajuparã capãarã tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire cabuiorã, maca ʉparã quena. To bairi mʉja maca tiere caapinucurã, catʉjʉrã aniri wariñuuña, na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre. \s1 Ejemplo del buen samaritano \p \v 25 Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere caroaro cabuei jĩcaʉ caejayupʉ Jesu tʉpʉ. Eja, ¿dope bairo yʉ cʉ ĩ yʉgabaupari ĩi? cʉ caĩ jeniñañupʉ Jesure: \p —Camajare camajioʉ, ¿dope bairo yʉ ácʉati Dio tʉpʉ anicõa aninucugʉ? \p \v 26 To bairo cʉ caĩ jeniñaro: \p —¿Moisé cʉ caucarica pũuripʉ dope bairo ĩ ucarique to ãti? Mʉa tiere mʉ cabueata, ¿dope bairo mʉ tʉgooñati? cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 27 To bairo cʉ caĩro: \p —Ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Mʉ Ʉpaʉ Diore nipetiro seeto mʉ yeri mena cʉ maiña. Mʉ caocabʉtirije mena, mʉ catʉgooñarije mena Diore cʉ maiña. Aperã quenare na maiña mʉ majuuna mʉ rupaʉre mʉ camairore bairona,” ĩ ucarique ã, Jesure cʉ caĩ yʉyupʉ Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere caroaro cabuei. \p \v 28 Tiere cʉ caĩro apii Jesu cʉ caĩñupʉ: \p —Cariapena mʉ ĩ. To bairo ácʉ Dio tʉpʉ mʉ anicõa aninucugʉ, cʉ caĩñupʉ. \p \v 29 To bairi, “Caroaro aperãre camaii ãñupi,” yʉ cʉ ĩato ĩi, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñanemoñupʉ Jesure: \p —¿Noa una na ãti, “Aperãre camaipe ã,” caĩrã? \p \v 30 To bairo cʉ caĩro atie queti buio majiorica wame cʉ caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Jĩcaʉ Jerusalẽi caro aáti wãpʉ Jericópʉ aácʉ caro aájupʉ. Topʉ cʉ cáaáto ma recomacapʉ jee rutiri maja tutuaro mena cʉ boca ñe átiri, cʉ pa camiye, cʉ jutii, cʉ apeye unie, nipetiro cʉ caema peocõañuparã. Cʉ bai yajibo joroque cʉ áti, cũ roca, cáaácoajuparã yua. \v 31 To bairo cʉ na cáti cũ roca aáto bero jĩcaʉ sacerdote majocʉ ti wãpʉ cáaájupʉ. Ti wãpʉ aácʉ to bairo na cáti cũ rocaricʉre cʉ tʉjʉba, cʉ caowa netocoajupʉ. \v 32 Cʉ caneto aáto bero moquena apei Levita poa macacʉ cáajupʉ́. Cʉ quena to bairona cʉ tʉjʉʉ cʉ caowa netocoa aájupʉ. \v 33 Na caneto aáto bero ti wãna cáajupʉ́ apei Samaria macacʉ, judío maja na cateerã yaʉ. Cʉ maca na caquẽ rocaricʉre cʉ tʉjʉʉ cʉ cabopaca tʉjʉyupʉ. \v 34 Cʉ bopaca tʉjʉri cʉ tʉjʉ aá, cʉ na caquẽrique camiire cʉ caʉcoyeyupʉ. Ʉje wẽri rica oco mena cʉ cacoje ʉcoyeyupʉ, ʉje majuu mena quena. Áti yaparo juti ajeri mena cʉ camiire cʉ cadʉreyupʉ. Cabero cʉ yaʉ burro caumaʉ bui cʉ ne peo, cʉ canecoajupʉ. Cʉ ne aá, aáteñari maja na cacanirã ejanucuri wiipʉ cʉ cane ejayupʉ. Ne eja átiri, topʉ cʉ cacote ãñupʉ. \v 35 Ape rʉmʉ yua, Samaria macacʉ topʉ ani, neto aágʉ aáteñari maja na cacanirã ejari wii ʉpaʉre niyeru cʉ cajooyupʉ. Pʉga rʉmʉ paarique wapayerique cõo cʉ cawapayeyupʉ. “Caroaro anire cʉ coteya,” ĩi cájupʉ. “Noo caboorije cʉ mʉ cátinemoro cabero acʉ́ mʉ yʉ wapayenemogʉ,” cʉ caĩñupʉ Samaria macacʉ ti wii ʉpaʉre yua. \p \v 36 To bairi ti wamere buio majio yaparo ocõo bairo caĩ jeniñañupʉ Jesu Moisé ãnacʉ cʉ caucarique caroaro cabueire: \p —Tiere apii ¿dope bairo mʉ tʉgooñati? Camaja itiarã jee rutiri maja na caquẽ rocaricʉre cʉ catʉjʉyuparã. Naa itiarã catʉjʉricarã, ¿ni maca cʉ̃re cʉ camaiñupari? cʉ caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p \v 37 To bairo cʉ caĩro: \p —Cʉ̃re cabopaca tʉjʉricʉ maca cãñupʉ cʉ̃re camaii, cʉ caĩñupʉ Jesure. \p To bairo cʉ caĩro: \p —Mʉ quena to bairona ája. Cʉ̃re cabopaca tʉjʉricʉ cʉ cátatore bairona ája, caĩñupʉ Jesu Moisé cʉ caucariquere caroaro cabueire yua. \s1 Jesús en la casa de Marta y María \p \v 38 Jesu cʉ cabuerã mena aáteñaʉ aácʉ, caejayupʉ ape macaacãpʉ. Ti macapʉ cʉ caejaro Marta cawamecʉco cʉ cáatí rotiyupo co ya wiipʉ. \v 39 Jesu cʉ cajãa ejaro Marta baio María cawamecʉco Jesu tʉ caruiyupo, cʉ cabuiorijere apigo. \v 40 Marta maca ʉgarique quenoorique capee capaarique paibʉjayupo. To bairi Jesu tʉ co baio co caruiro tʉjʉri Jesure cʉ caĩñupo Marta: \p —Yʉ Ʉpaʉ, yʉa jĩcaona capee paarique yʉ áticõabapa. Atio yʉ baio yʉ átinemoquẽemo, cʉ caĩñupo. —¿To bairo co cabairijere co mʉ tʉgooñaquẽeti? “Mʉ jʉgocore co átinemoña,” co ĩña, cʉ caĩñupo Marta. \p \v 41 Jesu maca ocõo bairo co caĩ yʉyupʉ: \p —Marta, mʉa capee majuu paabaco seeto mʉ tʉgooñarique cʉti neto. \v 42 Mʉ baio co caapirije maca jetore catʉgooñape nibapa. María maca, “Jesu cʉ cabuiorijere yʉ apigo,” ĩo caroa macare átigamo. Yʉ cabuiorijere co caapiri wamere co majiritio joroque áti majiquetigarãma aperã, co caĩñupʉ Jesu Martare yua. \c 11 \s1 Jesús y la oración \r (Mt 6.9-15; 7.7-11) \p \v 1 Jĩca paʉ Jesu cʉ Pacʉ Diore jeni nʉcʉbʉgoʉ cájupʉ. Cʉ cajeni nʉcʉbʉgo yaparoro cʉ cabuei jĩcaʉ cʉ caĩñupʉ: \p —Jã Ʉpaʉ, Juan bautisari majocʉ cʉ cabuerãre Diore jeni nʉcʉbʉgoriquere na camajiowĩ. To bairi mʉ quena jãre majioña, cʉ caĩñupʉ. \p \v 2 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesu: \p —Diore jeni nʉcʉbʉgorã, ocõo bairo cʉ ĩña mʉjaa: \q1 Jã Pacʉ, ʉmʉrecoo macacʉ, jĩcaʉna mʉ ã caroaʉ majuu, cáti nʉcʉbʉgopaʉ. Ati yepapʉ Caʉpaʉ majuu ãña. Ʉmʉrecoo macana caroaro mʉ caboorije átinucuma. To bairo na cátore bairona ati yepa macana quena mʉ caboorijere na áparo. \q1 \v 3 Ʉgarique ati rʉmʉ jã caʉgaparo cõo jã jooya. \q1 \v 4 Caroorije jã cátajere majiritioya. Jã quena aperã caroorije jã na cátajere na jã majiritiogarã. Sataná caroorijere jãre cʉ cáti rotiro cʉ̃re jã matabojaya. \p \v 5-6 Apeye na caĩ buionemoñupʉ Jesu moquena: \p —Jĩcaʉ mʉja yaʉ cáaáteñaʉ aátacʉ ñami recomacapʉ cʉ catunu ejaro apei mʉja bapare cʉ tʉpʉ aáti ocõo bairo cʉ mʉja ĩborã: “Yʉ yaʉ, ʉgarique yʉ wajoya itia joroa pãre. Apei yʉ yaʉ aperopʉ cáaáteñaʉ aátacʉ tunu ejami. Cʉ yʉ canupe maa. To bairi mʉ yʉ jenii apʉ́,” cʉ mʉja ĩborã. \v 7 To bairo cʉ mʉja caĩro wii pupeapʉi mʉja yʉ́ bujoboʉmi: “Yʉ patawãcooquẽja. Mere jope yʉ bipecõawʉ. Yʉ punaa canirã áama. To bairi dope bairo áti mʉ yʉ joo majiquẽe,” ĩboʉmi. \v 8 Mʉjaare camaii nibaopʉcʉna jooquetiboʉmi, seeto cãnigabacʉ. Seeto cʉ mʉja cajeni netocõarore apii jooboʉmi. Yʉ cʉ patawãcoo janaato ĩi, jopere pã, mʉja jooboʉmi, ʉgariquere cʉ mʉja cajenirije cõo, na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre. \v 9 —To bairi mʉja quena to bairona Diore cʉ jeniya. Mʉja cajeniro mʉja joogʉmi cʉ̃re mʉja cajenirijere. Jenicõa ãna mʉja bʉgagarã. Mʉja yaʉ jopepʉ cʉ capi jenirore bairona mʉja átigarã Diore cʉ jenirã. To bairo mʉja cajenicõa ãnoi jope pãri camajocʉ cʉ yaʉre cʉ cajoorore bairona mʉja joogʉmi Dio cʉ̃re mʉja cajenirijere. \v 10 Noa nipetirã Diore cajenirãre na joogʉmi na cajenirijere. Cajeni macarã na cajenirijere bʉgagarãma. Joo ecoogarãma jopepʉ cajeni ãnacʉre bairona. \p \v 11 ’Mʉjaa capunaacʉna mʉjaare naorore na cajeniata ʉ̃taare mʉja jooquẽna. Waire na cajeniata añare mʉja jooquẽna. \v 12 Ãboco riare na cajeniata cotapare na mʉja jooquẽna. \v 13 To bairona caroare mʉja punaare na mʉja joo maji, caroaro cáti majiquẽna anibaopʉnana. To bairi caroa na mʉja cajoorije netoro mʉja joogʉmi mʉja Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ cʉ Espíritu Santore cʉ̃re mʉja cajeniro. \s1 Acusan a Jesús de tener el poder del demonio \r (Mt 12.22-30; Mr 3.20-27) \p \v 14 Ape rʉmʉ Jesu wãti camajocʉpʉre cajañaʉre cʉ cabuu rocayupʉ. Wãti cʉ̃pʉre cʉ cajañaro cawada majiquẽjupʉ. To bairi Jesu wãtire cʉ carocaro bero cawada majiquetibatacʉ cawada majicõañupʉ yua. Tiere tʉjʉrã catʉjʉ acʉacoajuparã camaja. \v 15 Jĩcaarã ocõo bairo caĩñuparã: \p —Wãtia na ʉpaʉ Sataná, Beelsebú cawamecʉcʉ cʉ catutuarije mena na buu reimi, caame ĩñuparã. \p \v 16 Aperã maca, “Dio cʉ cajooricʉ yʉ ã,” jãre ĩi, “Tʉjʉ acʉarica wamere jã áti iñooña,” cʉ caĩbajuparã. \v 17 Jesu maca to bairije na catʉgooñarijere tʉjʉ majiri, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Jĩca maca macana nibaopʉnana na caame quẽata na majuuna ame jĩa peocõaborãma. To bairo quena jĩca wii macana anibaopʉnana na caame tutiata jĩca wiina ani majiquetiborãma. \v 18 To bairona Sataná Beelsebú cawamecʉcʉ quena cʉ yarã mena cʉ caame quẽata cʉ yarã aniquetiborãma. To bairi cʉ carotirã cʉgoquetiboʉmi. To bairi ¿nope ĩrã to bairo, “Beelsebú cʉ catutuarije mena wãtiare na buu reimi,” yʉ mʉja ĩti? \v 19 To bairi jocarã majuuna, “Sataná cʉ catutuarije mena wãtiare na buu reimi,” yʉ mʉja ĩ. Mʉja yarã jĩcaarã na quena wãtiare na buu rema. “Dio cʉ catutuarije mena na buu rema,” na mʉja ĩnucu. To bairi na quena, “Jocarã ĩma,” mʉja ĩgarãma, “Sataná cʉ catutuarije mena wãtiare na buu reimi Jesu,” yʉre mʉja caĩata. \v 20 To bairi Dio cʉ catutuarije mena wãtiare na yʉ buu re. “To bairi Dio yere carotii ãcʉmi,” yʉre mʉja caĩpe nibajupa. To bairi mʉja popiyeyegʉmi Dio, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 21 ’Camajocʉ catutuaʉ nipetiro beju wamooricʉ caroaro cʉ ya wiire cʉ cacotero aperã cʉ yere jee ruti majiquẽnama. \v 22 Apei maca cʉ netoro beju wamoocõaricʉ cãcʉ cʉ caejaata cʉ quẽ netoboʉmi. To bairo cʉ quẽ netori cʉ cacʉgobatajere, cʉ cajarerijere, cʉ ãpoa bejurori ema peocõaboʉmi, cʉ caquẽ netoricʉ aniri. To bairo áti, cʉ yarãre na ricawoboʉmi cʉ̃re cʉ caemariquere, na caĩ buioyupʉ Jesu. Sataná netoro catutuaʉ yʉ ã ĩi, na caĩ buio majioñupʉ. \p \v 23 ’ “Dio cʉ cajooricʉ ãmi,” yʉre caĩquẽna yʉ yarã me ãma. Yʉ cabuiorijere caapipajeegaquẽna aniri aperãre yʉre caapipajeeboparãre na matarã áama, na caĩñupʉ Jesu. \s1 El espíritu malo que vuelve \r (Mt 12.43-45) \p \v 24 Ape wame quena ocõo bairo caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Wãti camajocʉre cabuti weoricʉ oco camanopʉ aáteñaʉmi cʉ cãniparore macaʉ aácʉ. Bʉgaquẽcʉ ocõo bairo ĩ tʉgooñaʉmi: “Yʉ cabutiepaʉpʉrena yʉ tunu jãagʉ moquena,” ĩimi. \v 25 Cʉ̃pʉre tunu jãagʉ caroaro owa quenoorica wiire bairo cãcʉre tʉjʉʉmi. \v 26 To baii cʉ cãno tʉjʉri wãtia aperã siete cãnacãʉre cʉ netoro caroorã majuure na pijo, na menapʉ cʉ̃pʉre jãʉmi. To bairi caroorã majuu wãtia capãarã cʉ mena na cãno cajʉgoye cʉ cãnato netoro majuu rooro ãcʉmi, na caĩ buioyupʉ Jesu. \p \v 27 To bairije Jesu cʉ caĩ ani paʉ cãromio jĩcao camaja watoapʉ cãco caĩ awajayupo: \p —¡Caroaro majuu wariñuomo mʉ camacʉ cʉtaco, mʉre caũpuorico! caĩñupo Jesure. \p \v 28 Jesu maca to bairo co caĩ awajaro apii: \p —Dio Wadariquere caapirã tiere caroaro cána na maca wariñuu netogarãma, co caĩñupʉ. \s1 La gente mala pide una señal milagrosa \r (Mt 12.38-42; Mr 8.12) \p \v 29-30 Camaja aperã capãarã Jesu tʉpʉ na caejanemoro tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: \p —Ati yʉtea macana ñuuqueti majuucõama. Caroorã aniri, “Caacʉori wame jã áti iñooña, ‘Dio cʉ cajooricʉ ãmi,’ mʉre jã caĩ majiparore bairo ĩi,” yʉ ĩma. To bairo na catʉjʉgarije to nibao joroquena ati wame jetore na yʉ ĩ buiogʉ. Tirʉmʉpʉre Jonás cawamecʉcʉre Nínive na caĩri macapʉ cʉ cajooyupʉ Dio, yʉ ye quetire na buioʉja ĩi. Jonáre caacʉori wame cʉ cabairo catʉjʉyuparã Nínive macana. Caacʉori wame tʉjʉrã, “Dio cʉ cajooricʉ ãcʉmi Jonás,” caĩ tʉjʉyuparã Nínive macana. To bairo cʉ cabairicarore bairona bairo caacʉori wame yʉre baigaro. Ti wame yʉ cabairi wame jetore tʉjʉgarãma ati yʉtea macana, na caĩñupʉ Jesu. \v 31 —Caroorãre Dio na cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ Seba cawamecʉti yepa ʉpao tirʉmʉpʉ macaco ati yʉtea macanare, “Rooro majuu mʉja caapipajeequẽjupa mʉjaa,” ĩ buiogomo. Cayoaropʉ cãnaco cáajupó Salomón mari ñicʉ jãa ʉpaʉ tirʉmʉpʉ macacʉ tʉpʉ, cʉ cabuio majirijere apigo. Yʉ maca Salomón ãnacʉ netoro camajii yʉ cãnibao joroquena yʉre mʉja apigatee. \v 32 To bairi Jonás tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire Nínive macana cãniñaricarã nare cʉ cabuioro caroorije na cátiere jʉtiriticõari cajanañuparã. Yʉ maca Jonás netoro cãcʉ yʉ cãnibao joroquena yʉ cabuiorijere mʉja apigatee. Caroorije mʉja cátiere mʉja tʉgooñaquẽe, mʉja janagaquẽe. To bairi caroorãre Dio nare cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ Nínive macana tirʉmʉpʉ macana, “Rooro mʉja caapipajeequẽjupa,” mʉja ĩgarãma ati yʉtea macanare, na caĩñupʉ Jesu. \s1 La lámpara del cuerpo \r (Mt 5.15; 6.22-23) \p \v 33 Ocõo bairo na caĩ buionemoñupʉ Jesu: \p —Jĩa bujuriquere jĩa bujurã cabauquẽtopʉ mari cũquẽe. Apeye jotʉ ẽoro unopʉ mari cũquẽe. Cabui maca jeto mari jĩa buju peó, camaja cajãa ejarã caroaro na tʉjʉato ĩrã. \v 34 Caroaro catʉjʉ majirã mʉja cãmata caroaro mʉja áti ani maji. To bairona mʉja yeri quena Dio mena caroaro cayericʉna mʉja cãmata caroaro mʉja áti maji. Mʉja cape carooye tuaricarã mʉja cãmata apeye uniere caroaro mʉja áti majiquetiborã. To bairona mʉja yeri Dio mena mʉja cañuuquẽpata caroaro cʉ mena mʉja ani majiquẽe. \v 35 Dio yere mʉja camajirije jĩa bujuriquere bairo ã. To bairi Dio yere mʉja camajibatiere mʉja cabai botioata canaitĩarije maca to anio joroque áti rooye tuuboro. To bairi caroaro Diore áti nʉcʉbʉgocõaña. \v 36 Caroaro Dio mena cayericʉna mʉja cãmata mʉja cáti anie caroa jeto anigaro. To bairi caroaro jĩa bujurique mena cáti ãnare bairo caroaro mʉja áti ani majigarã, na caĩñupʉ Jesu yua. \s1 Jesús acusa a los fariseos y a los maestros de la ley \r (Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 20.45-47) \p \v 37 Jesu to bairo cʉ caĩ buio yaparoro jĩcaʉ fariseo majocʉ, “Yʉ ya wiipʉ ʉgaʉ ajá,” cʉ caĩñupʉ. To bairi Jesu cʉ mena aá, cʉ ya wiipʉ jãa, ʉgarica cajawa tʉ caejanumuñupʉ. \v 38 To bairo cʉ cabairo fariseo majocʉ maca ocõo bairo cʉ caĩ tʉjʉyupʉ: “¿Nope ĩi jã cátinucurore bairo cʉ wamorire cojequẽcʉna cʉ ejanumu ʉgati?” caĩ acʉa tʉjʉyupʉ. \v 39 Mari Ʉpaʉ Jesu maca cʉ catʉgooñarijere tʉjʉ majii ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Mʉjaa fariseo maja baujarije jeto caroa mʉja átaje cʉtibapa. Jotʉ bapari cabui jeto cojericarore bairo mʉja ã, pupea macare cacojeya manore bairo. To bairi cabui macare caroarã anibaopʉnana mʉja yeri macare caroorije pairã mʉja ã. Aperã yere caemarã mʉja ã, fariseo majare na caĩñupʉ Jesu. \v 40 —Camajiquẽna mʉja ã. Jotʉ bapare caweo caroaro quenoomo cabuire, capupea quenare. To bairona Dio mari rupaʉre cájupi, mari yeri quenare cájupi. \v 41 To bairi cabopacarãre mʉja yeri mena na mai tʉjʉri na jooya mʉja cacʉgorijere. To bairo mʉja cáto tʉjʉʉ, “Caroarã ãma na yeripʉ quenare,” mʉja ĩ tʉjʉgʉmi Dio mʉjaare, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 42 ’Rooro anigaro mʉjaare, fariseo majare. Mʉja caoteriquere to cãnacã wameacã pʉga wamo cãnacã caricacʉto jĩca mʉja joonucu Diore. Menta na caĩrijeacã, ruda na caĩrijeacã, apeye mʉja caoterijeacã nipetiro cawapa maniere, caroaro cõoñari mʉja joonucu Diore jĩca jeto. Tiere cajoorã nibaopʉnana aperãre cariape na mʉja átiquẽe. Diore cʉ mʉja nʉcʉbʉgoquẽe. To bairi Diore nʉcʉbʉgori caroaro aperãre na cátiparã mʉja anibapa, Diore apeye uniere cʉ joo janaquetiri, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 43 ’Rooro anigaro mʉjaare fariseo majare, na caĩñupʉ Jesu moquena. —Camaja nipetiro na catʉjʉjoro neñapo buerica wiiripʉre ejarã ʉparã na caruirije unie jetore mʉja ruiga, camaja jãre na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩrã. Macari recomacapʉre aána camaja nipetiro caroaro mʉja na cañuu roti nʉcʉbʉgorijere mʉja apiga, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 44 ’Rooro anigaro mʉjaare fariseo majare, judío majare cabuerãre. Mʉjaa maja yaarica ope cabauquẽtore bairona mʉja ã. Camaja yaarica ope buire aábaopʉnana, “Camaja yaarica ope ãno,” ĩ majiquẽnama. Ti ope pupeapʉ caboarije quenare tʉjʉ majiquẽnama. To bairo tiere na catʉjʉ majiquẽtore bairona aperã mʉja yeripʉ caroorije cãniere tʉjʉ majiquẽema, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 45 To bairo cʉ caĩro apii jĩcaʉ caroaro Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere cabue majii ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesure: \p —Jãre camajioʉ, fariseo majare na ĩ buioʉ jã quenare to bairo jã ĩ tuticõaʉ mʉ ĩ, cʉ caĩñupʉ. \p \v 46 To bairo cʉ caĩro: \p —Rooro anigaro mʉja quenare, Moisé cʉ caucariquere cabuerãre. Capee popiye majuu na tʉgooñao joroque mʉja áti roti aperãre, mʉja majuuna átiquetibaopʉnana. \p \v 47 ’Rooro anigaro mʉjaare. Dio ye quetire cabuioricarã ãnana na maja operi buina caroa wiiriacã mʉja nʉco. To bairo ána, na cãnaje ocõo bairo cãñupa ĩrã mʉja áa. Mʉja ñicʉ jãapʉ na cajĩa jʉgo ájupa. \v 48 Mʉjaa Dio ye quetire buiori maja na cabuioriquere mʉja átiquẽe. Yʉ quenare mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe. To bairo baibana mʉja ñicʉ jãa na cátajere mʉja cabai buicʉti aninemorijere mʉja bai iñoo aperãre. Dio ye quetire buiori majare cajĩa recõañupa. Mʉja maca na maja operi buirire caroa wiiriacãre mʉja nʉco. \p \v 49 ’To bairi Dio cajʉgoyepʉna cʉ camajirije mena ocõo bairo caĩñupi: “Nare yʉ buio roti joogʉ yʉ ye quetire cabuioparãre. Jĩcaarãre na jĩagarãma. Aperãre to cãnacã wame rooro na átigarãma,” caĩñupi Dio, caĩ buioyupʉ Jesu. \v 50 —Dio ye queti buiori maja nipetirore na cajĩa rerique wapa na popiyeyegʉmi Dio ati yʉtea macanapʉre. \v 51 Ati yepa cãni jʉgori paʉpʉna Abel cawamecʉcʉre na cajĩa jʉgorique mena, pʉʉʉ, Sacaría cawamecʉcʉre, Dio wii recomacapʉ na cajĩarique mena yapacʉ. Cariape mʉñʉja ĩ buiogʉ: Na cajĩa jʉgo atáje wapa ati yʉtea macanare tamʉorique anigaro, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 52 ’Rooro anigaro mʉjaare, Moisé cʉ caucariquere cabuerãre. Tiere buebaopʉnana aperãre cariape cãnie macare na mʉja buioquẽe. Cariape macaje macare mʉja nʉcʉbʉgoquẽe. To bairo ána aperã quenare tiere na api nʉcʉbʉgoquetio joroque na mʉja ĩ matanucu, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 53 To bairo cʉ caĩ yaparo buti aáto bero judío majare cabuerã, fariseo maja quena seeto cʉ capunijini tʉgooñañuparã. To bairi capee cʉ cajeniña patawãcoogayuparã. \v 54 To bairi seeto cʉ catʉjʉ pojerooyuparã. “Ricati cʉ cabuioata ʉparãre cʉ mari wadajãgarã,” ĩrã cabaiyuparã. \c 12 \s1 Jesús enseña contra la hipocresía \p \v 1 Camaja capãarã Jesure apigarã cʉ tʉpʉ caneñapo ejayuparã. Capãarã majuu aniri na majuuna caame cʉtayuparã. Mai, cʉ cabuerã jetorena na neopori na cabuio jʉgoyupʉ Jesu: \p —Fariseo maja na ya wame pan to wauato ĩrã levadura na caĩrije tiepʉ na caajurijere caroaro tʉjʉ majiri tiere átiquẽja, na caĩñupʉ Jesu. To bairo ĩi, fariseo maja na cabuiori wame caĩtorijere apipajeequeticõaña ĩi, na caĩñupʉ. \v 2-3 —Na majimi Dio caroorije na cátiere. Rooro na caĩrije quenare majimi Dio. Nipetiro na cáti rutirije to nibao joroquena camaja nipetiro na caapijoro buiogʉmi Dio, na caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre. \s1 A quién se debe tener miedo \r (Mt 10.28-31) \p \v 4 ’Yʉ mena macanare ocõo bairo mʉñʉja ĩ buio: Mʉjaare cajĩagarãre na uwiqueticõaña. Mʉja rupaʉrire jĩari bero dope bairo áti majiquẽema mʉja catiriquere. \v 5 To bairi Dio jetore caroaro cʉ nʉcʉbʉgoya. Jĩcaʉna ãmi mʉja catiriquere caroorã ya paʉpʉ peropʉ care majii. To bairi caroaro cʉ nʉcʉbʉgoya. \p \v 6 ’Minia wapa maama. To bairo cawapa mana na nibao joroquena jĩcaʉ macare majiqueticõa átiquẽemi Dio minia quenare. \v 7 Mʉja macare minia netoro mʉja mai tʉjʉ pojeroomi Dio. To bairi camaja rooro mʉjaare na cátigarijere tʉgooñarique pai uwiquẽja. Mʉja poa wẽriacã quenare tʉjʉ cõoña majimi Dio. To bairo mʉja cabairijere caroaro catʉjʉ cõoña majii aniri caroaro mʉja tʉjʉ pojeroo majimi Dio, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Los que reconocen a Jesucristo delante de la gente \r (Mt 10.19-20, 32-33; 12.32) \p \v 8 ’Yʉre mʉja canʉcʉbʉgorijere aperãre na ĩ buioya. “Jesu yʉ Ʉpaʉ ãmi. Caroaʉ ãmi. To bairi cʉ caboorijere yʉ átigʉ,” na ĩ uwiquẽja. To bairo caĩrã mʉja cãnoi, “Yʉ mena macana ãma,” yʉ ĩgʉ Dio tʉ macana ángel majare. Cariapena mʉñʉja ĩ. \v 9 Aperã maca bobobana, “Jesure caapi nʉcʉbʉgorã jã ã,” ĩquẽema. To bairo caĩrãre yʉ quena, “Yʉ yarã me ãma,” na yʉ ĩgʉ Dio tʉ macanare, caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre. \p \v 10 ’Camaja caroorije yʉre caĩ wada pairã na nibao joroquena na majiritio majimi Dio. Dio Espíritu Santo macare caroorije cʉ̃re na caĩ wadaro majiritioquetigʉmi Dio Espíritu Santore na cawada pairijere, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 11 ’Aperã mʉja ñe aágarãma neñapo buerica wiiripʉ, maca ʉparã tʉripʉ quenare, na popiyeyeya ĩrã. To bairo mʉjaare na cáto ʉparã mʉjaare na cajeniñapere, na mʉja cayʉpere seeto tʉgooñarique paiqueticõaña. “¿Dope bairo na mari ĩrãati?” ĩ tʉgooñaquẽja. \v 12 Na mʉja caĩ yʉpere mʉjaare majiogʉmi Dio Espíritu Santo maca mʉjaare na cajeniña tutiri paʉna. \s1 El peligro de las riquezas \p \v 13 Jesu camajare to bairo cʉ caĩ buiori paʉ jĩcaʉ camaja watoapʉ cãcʉ Jesure cʉ caĩñupʉ: \p —Jãre cabuei, jã pacʉ ãnacʉ ye cãnajere yʉ jʉgocʉ cʉ cacʉgorijere ricawo nuni rotiya yʉre. \p \v 14 Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩ yʉyupʉ: \p —“Dio cʉ cũricʉmi apeye uniere carotipaʉre o jã caame wada netorijere cabuio matabojapaʉre,” yʉre ĩ tʉgooñaqueticõaña, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 15 To bairo cʉ ĩ, topʉ cãna nipetirãre na caĩ buionemoñupʉ Jesu moquena: \p —Caroaro api majiña. Apeye unie pairo tʉjʉ boo netoqueticõaña. Apeye unie pairo anibaopʉtona mʉja ani wariñuo joroque átiquẽto. \p \v 16 To bairo na ĩ, ati wame mena na caĩ buio majioñupʉ Jesu moquena: \p —Jĩcaʉ apeye unie capee cacʉgoʉ caroa yepa oterica yepa cacʉgoyupʉ. Ti yepa cʉ caoterica yepa pairo majuu carica cʉjupe cʉ caoterique. \v 17 Capee caricacʉto tʉjʉʉ, ocõo bairo caĩ tʉgooñañupʉ: “¿Dope bairo yʉ ácʉati atie capee carica cʉtiere? Noopʉ yʉ cacũparo maa,” caĩ tʉgooñañupʉ. \v 18 To bairo ĩ tʉgooña, ocõo bairona caĩ tʉgooña bʉga quenooñupʉ: “Yʉ ʉgarique cũrica wiirire yʉ recõagʉ, ape wiiri capaca wiiri macare átigʉ. Ti wiiri áti yaparoʉ topʉ yʉ caoterique ricare noo, yʉ apeye unie yʉ cacʉgorije nipetiro yʉ cũgʉ. \v 19 To bairo yʉ cáto yoaro petiquetigaro to bairo yʉ cáti quenoo cũrique. To bairi yʉ yerijãgʉ. Yerijã, caroa ʉga, eti, wariñuu yʉ áticõa anigʉ,” caĩ tʉgooñañupʉ. \v 20 To bairo cʉ caĩ tʉgooñaro tʉjʉri Dio maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: “Mʉ tʉgooña majiqueti majuucõa mʉa. Ati ñamina mʉ bai yajicoagʉ. Bai yajiri bero mʉ cacʉgobatajere mʉ cʉgo wariñuu majiquetigʉ. Aperã maca tiere cʉgo ʉjagarãma,” cʉ caĩ buioyupʉ Dio, caĩñupʉ Jesu. \p \v 21 Ti wamere queti buio majio yaparo ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu: \p —To bairona ãmi jĩcaʉ Diore catʉgooñaquẽcʉ apeye unie jetore camai jee cũ cʉgoʉ. Cabopacaʉre bairo cʉ tʉgooña tʉjʉmi Dio maca cʉ ũcʉre, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Dio cuida a sus hijos \r (Mt 6.25-34) \p \v 22 To bairo na ĩ yaparo cʉ cabuerãre ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu moquena: \p —Ape wame mʉñʉja ĩgʉ: Ati yepa macajere seeto tʉgooñaqueticõaña. Dope bairo mʉja cabaipere, mʉja cacʉgopere, mʉja caʉgapere, mʉja cajañapere nipetiro tʉgooñarique paiqueticõaña. \v 23 Dio marire carupeoricʉ aniri mari caʉgapere, mari cajañapere mari joo majimi tie quenare. \v 24 Miniare na tʉgooñaña. Caoterã me ãma naa. “Mari caoterije caricacʉto tiere mari ʉgagarã,” caĩrã me ãma. Na caʉgape quenoo cũrica wiiri cãnipe quenare cacʉgorã me ãma. To bairo cabairã na nibao joroquena na numi Dio. To bairi mʉja quenare mʉja cotegʉmi Dio, miniacã netoro cʉ cámáirã mʉja cãno maca. \v 25 Ʉmʉabʉjaro mʉja bʉcʉanemo aá majiquẽna, seeto tʉgooñabaopʉnana. \v 26 To bairi wame cáti majiquẽna aniri apeye unie quenare catʉgooñarique paiquetiparã mʉja ã. \p \v 27 ’Oóre tʉgooñañajate. Paaquẽtona bʉcʉa, owa, caroa baucõa. Jutii to cajañapere paaquẽe. To bairi paaquetibaopʉtona caroaro bau, mari ñicʉ jãa ãnana ʉpaʉ Salomón ãnacʉ caroa jutii cʉ cajañarique netoro. \v 28 To bairona bai tie ta. Yoaro mee catí, canaiori paʉ cãnona jini, ape rʉmʉ peropʉ joe re ecoocõaro. To bairo yoaro mee cajinipe to nibao joroquena caroa cabaupere joomi Dio tie tare. To bairi, “Mari roquere mari cacʉgopere mari joogʉmi Dio,” cʉ ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoya. \v 29 To bairi seeto tʉgooñarique paiqueticõaña mʉja caʉgapere, mʉja caetipere. \v 30 Ati yepa macana Diore canʉcʉbʉgoquẽna seeto tʉgooñama tiere. Mʉja macare mʉja cacʉgopere majitʉgami mʉja Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ. \v 31 To bairi Dio ye macare tʉgooña nʉcʉbʉgo netoña, ati yepa macaje apeye unie macare boo neto tʉgooñaquẽnana. To bairo mʉja cabairo mʉja joonemogʉmi Dio ati yepa macaje mʉja caboo rʉjarijere, caĩ buioyupʉ Jesu. \s1 Riqueza en el cielo \r (Mt 6.19-21) \p \v 32 Ocõo bairo caĩ buionemoñupʉ Jesu: \p —Petoacã cãna yʉ yarã mʉñʉja ĩ. Tʉgooñarique pai uwiqueticõaña. Mʉja Pacʉ Dio mʉjaare tʉjʉ wariñuumi. To bairi cʉ mena caroare cacʉgoparã mʉja cãno boomi. \v 33 Mʉja ye apeye uniere mʉja cacʉgorijere joo, wapa jeeya. Wapa jeeri, cabopacarãre na jooya. Ati yepa macaje caboapere tʉgooñaquẽja. Dio ye, caboaquetipe macare tʉgooñaña. Dio tʉpʉ mʉja cacʉgope capetiquẽtie anicõa anigaro. Topʉre jee rutiri maja manigarãma. Topʉ mʉja cacʉgorijere caroorã unaacã caʉga rooye tuu reparã manigarãma ʉmʉrecoopʉre. \v 34 Mʉja camai netorije cãnopʉre caroaro tʉgooñari tie jetore mʉja tʉgooñacõa aninucugarã. To bairi Dio ye maca jetore áti tʉgooñacõaña, caĩ buioyupʉ Jesu. \s1 Hay que estar preparados \p Ocõo bairo caĩ buionemoñupʉ Jesu: \p \v 35 —Yʉ catunu atípere tʉgooñari mʉja yeri macajere caroaro quenoocõaricarã ani yuuya. Jĩa bujurique pẽo bujuricarore bairo átana anicõaña. \v 36 Cʉ paari maja na ʉpaʉ wamo jiarica boje rʉmʉ cãno cʉ cáaáto bero cʉ catunu ejaparore cʉ yuurãma. To bairi tunu ejaʉ jopepʉ na cʉ cajeniñaro apirã nemoo cʉ boca pã jõorãma. \v 37 Caniquẽnana caroaro cʉ̃re cayuuricarã aniri na ʉpaʉ cʉ catunu ejaro seeto wariñuurãma. Cariapena mʉñʉja ĩ buio. To bairo na cabairo na ejaʉ na ʉpaʉ nemoo ʉgarica cajawapʉ na rui roti, ʉgarique na ricawo nuʉmi. Cʉ majuuna na ʉpaʉ nibaopʉcʉna na ʉgarique ricawo nuʉmi. \v 38 To bairi ñami recomaca o cabuju atí paʉ cacaniquẽnare cʉ cabʉga ejarã aniri wariñuurãma. To bairi nare bairona cátiparã mʉja ã, yʉ catunu atíparo jʉgoye mʉja yeri quenoo yuurãa. \v 39 Ape wame quenare tʉgooñaña. Wii ʉpaʉ, “Ati ñami to capaʉ majuu ejagʉmi jee rutiri majocʉ,” ĩ majiquẽcʉmi. Cʉ camajiata caroaro bipe, caniquẽcʉna coteboʉmi, jee rutiri majocʉ jãaremi ĩi. \v 40 To bairona yʉ quenare, “To capaʉ majuu tunu ejagʉmi jã Ʉpaʉ,” mʉja ĩ majiquetigarã. To bairi caroaro yʉ catunu atípere tʉgooñarã caroaro yʉ caboorije jetore áticõa aninucuña, na caĩñupʉ Jesu. \s1 El siervo fiel y el siervo infiel \r (Mt 24.45-51) \p \v 41 To bairi Pedro maca Jesure cʉ cajeniñañupʉ: \p —Ʉpaʉ, ¿atie camaja nipetirore na buioʉ mʉ ĩti? O ¿jã jetore que buioʉ mʉ ĩti? \p \v 42 To bairo cʉ caĩro Jesu caĩnemoñupʉ moquena: \p —Ʉpaʉ jĩcaʉ aperopʉ aágʉ jʉgoye cʉ paabojari majocʉ jĩcaʉre ocõo bairo cʉ ĩimi: “Yʉ paabojari majare na capaapere na rotiya. Na caʉgapere to cãnacã rʉmʉ na jooya.” \v 43 To bairo cʉ ĩri aperopʉ aáteñaʉmi. Cáaáteñaʉ aátacʉ tunu ejaʉ cʉ yere carotibojaʉ cʉ caĩ rotiricarore bairona caroaro cʉ cáto tʉjʉ, seeto cʉ wariñuu tʉjʉʉmi. \v 44 Cʉ wariñuu tʉjʉri, “Nipetiro yʉ yere yʉ ẽoro macacʉ carotii mʉ anigʉ,” cʉ ĩ, ʉpaʉ jõʉmi. \v 45 Cʉ̃re carotibojaʉ rooro cʉ cápata, “Yoaro bauquetigʉmi yʉ ʉpaʉ,” ĩ tʉgooñari, cʉ ʉpaʉ paari majare na quẽ, jibiorique caeti pairã mena eti cumu, ʉga paca, cʉ cabaiata rooro popiyeye ecooboʉmi. \v 46 “Yʉ ʉpaʉ di rʉmʉ, noo capaʉ cãno majuu tunu atígʉmi,” cʉ caĩ majiqueti paʉna cʉ tunu ejaboʉmi cʉ ʉpaʉ yua. Tunu eja, caroaro cʉ cacotequetajere tʉjʉ, aperã caroorã, cʉ̃re caapipajeequẽna menapʉ cʉ rocacõaboʉmi caroorã na cãnopʉre. \v 47 To bairi paa coteri majocʉ cʉ ʉpaʉ cʉ caboorijere majibaopʉcʉna cʉ carotirijere átiquẽcʉna cabai botioʉ ũcʉre seeto cʉ popiyeyegʉmi cʉ ʉpaʉ. \v 48 Apei cʉ paa coteri majocʉ macare cʉ caboorijere cariape cáti majiquẽcʉ cʉ cãnoi jĩabʉjana cʉ popiyeyegʉmi cʉ macare. To bairi na ʉpaʉ caroaro cʉ caboorijere cáti majirãre, “Caroaro ája,” na ĩgʉmi. Aperã na netoro camajirã macare, “Seeto majuu na netoro caroaro ája,” na ĩgʉmi na ʉpaʉ. “Jĩabʉjana camajirã netoro camajirã mʉja ã. To bairi caroaro ája mʉjaa,” na ĩgʉmi. To bairi mʉja cáti majiri wame cõo mʉja cátipere boomi Dio, caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús es causa de división \r (Mt 10.34-36) \p \v 49-50 ’Ati yepapʉ yʉ caejawʉ, Dio Espíritu Santore camaja na yeripʉre joʉ acʉ́. Na yʉ cajooparo jʉgoye yʉ capopiye tamʉope anigaro. To bairi yʉ capopiye tamʉope uwaro to cayaparoro yʉ boobapa. \v 51 “Ati yepapʉ ejami Jesu, caroa ãnajere joogʉ,” yʉ ĩ tʉgooñaquẽja. Yʉ caejarije jʉgori camaja ricati yʉ cãniere tʉgooñabana ame tuti, ame quẽgarãma. \v 52 Camaja jĩcaʉ punaa nibaopʉnana, “Jĩcarona caroaro mari anigarã,” ĩ majiquetigarãma. \v 53 Jĩcaʉ yʉ boogʉmi. Apei maca yʉ booquetigʉmi. To bairi capacʉ cʉ macʉ mena ame tutigarãma. Capaco co maco mena ame tutigarãma. To bairona ame bai punijinigarãma jĩcaʉ yʉre caboʉ, apei maca yʉre cabooquẽcʉ, to bairo anibana, caĩñupʉ Jesu. \s1 Las señales de los tiempos \r (Mt 16.1-4; Mr 8.11-13) \p \v 54 Camajare ocõo bairo na caĩ buionemoñupʉ Jesu moquena: \p —Muipʉ cʉ caroca jãa atí nʉgoa macare oco bʉrʉri mʉja catʉjʉata, “Oco ocagaro bai,” mʉja ĩ tʉjʉ majirã. To bairo mʉja caĩrore bairona ocaro. \v 55 Wino cajõcʉ nʉgoa macai to capapuro tʉjʉrã, “Ajigaro bai,” mʉja ĩ. To bairo mʉja caĩrore bairona ajiro. \v 56 Mʉjaa ʉmʉrecoo macajere dope bairo cabaurije tʉjʉrina ati yepa macajere to bairona baigaro bai, mʉja ĩ tʉjʉ maji. To bairo catʉjʉ majirã nibaopʉnana, ¿Nope ĩrã ato cõo mʉñʉja cáti iñoobatie macare to bairo ĩgaro áa, mʉja ĩ majigaquẽeti? To bairi, “Camajirã jã ã,” caĩtorã mʉja ã. \s1 Procura ponerte en paz con tu enemigo \r (Mt 5.25-26) \p \v 57 ’¿Nope ĩrã mʉja majuuna, “Atie cariape macaje cátipe ã,” mʉja ĩ tʉgooña beje majiquẽeti? ¿Nope ĩrã mʉja majuuna caroare mʉja tʉjʉ beje majiquẽeti? \v 58 Apei, “Rooro yʉ mʉ ájupa, to bairi yʉ mʉ wapamo,” mʉjaare ĩ tutiri, ʉparãpʉre cʉ cawadajãgaro nemoo cʉ mena oca quenoocõaña. Cʉ mena mʉja caoca quenooquẽpata ʉpaʉ jues tʉpʉ mʉja jooboʉmi. Cʉ mena mʉja caoca quenoata jues tʉpʉ mʉja jooquetigʉmi. To bairo mʉja caĩ oca quenooquẽpata jues tʉpʉ mʉja cʉ cajooro cʉ maca polisía maja ʉpaʉre cʉ pijo átiri, presopʉ mʉjaare cʉ cũ rotiboʉmi. \v 59 To bairi presopʉ mʉja na cajooro nipetiro mʉja cawapamorijere mʉja cawapaye peoquẽpata mʉja buuquetiborãma, na caĩñupʉ Jesu. \c 13 \s1 Importancia de un cambio de actitud \p \v 1 Jesu camajare cʉ cabuio ani paʉ aperã cʉ tʉpʉ caejayuparã. Eja, Pilato, ti maca ʉpaʉ jĩcaarã Galilea macanare na cʉ cajĩa rotiriquere Jesure cʉ cabuioyuparã. Pilato ocõo bairo na cáti jĩa rotiyupʉ. Na maca waibʉcʉrãre jĩa joe buje mʉgori Diore áti nʉcʉbʉgorã cátibajuparã. To bairo na cáti ani paʉna Pilato cʉ cajĩa rotiricarã ejari, na cajĩa recõañuparã. \p \v 2 To bairo na caĩ buiorijere apii ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —¿Dope bairo mʉja ĩ tʉgooñati mʉjaa? Na yarã aperã netoro caroorije cána aniri jĩa ecooricarãma, ¿mʉja ĩ tʉgooñati? \v 3 To bairo cabaiquẽjupa. Cariape mʉñʉja ĩ buiogʉ. Mʉja quena caroorije mʉja cátajere tʉgooñarique pairi mʉja cawajoaquẽpata to bairona mʉja tamʉo yajigarã mʉja quena, na caĩñupʉ Jesu. \v 4 —Ape wame quenare mʉñʉja ĩ buio. Siloépʉ na cawe nʉcorica tutu capua ña aáto dieciocho cãnacãʉ camaja cajĩa ecooyuparã ti tuture. Aperã Jerusalén macana netoro caroorije cána aniri jĩa ecooricarãma, ¿mʉja ĩ tʉgooñati? \v 5 To bairo cabaiquẽjupa. Mʉja quena caroorije mʉja cátajere tʉgooñarique pairi mʉja cawajoaquẽpata to bairona mʉja tamʉo yajigarã mʉja quena, na caĩñupʉ Jesu. \s1 El ejemplo de la higuera sin fruto \p \v 6 To bairo na ĩri bero queti buio majiorica wame ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Jĩcaʉ camajocʉ cʉ ya wejepʉre higuera cawamecʉtii yucʉre caoteyupʉ. Cabero, “Mere rica cʉticoato,” ĩi catʉjʉ aábajupʉ. Carica mañupe. \v 7 Carica mano tʉjʉri cʉ ya wejere capaabojaʉre ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: “Itia cʉma aápá. Atii ricare jeegʉ nairoacã yʉ tʉjʉ atínucubapa. Jĩca unoacã yʉ bʉgaquẽe. To bairi tiire queti rocacõaña. Cañuuquẽtii majuuna apeye caroa macare yʉ caoteborore mata tʉjʉnucu.” \v 8-9 To bairo cʉ caĩro: “Ʉpaʉ, mari rocaquẽna mai. Tii pʉtore yʉ yejea aju õwa tuuñagʉ, ¿ape cʉma to rica cʉtiquetibocʉti? ĩi. To carica cʉtiqueticõaata to cõona mari queti rocacõagarã,” cʉ caĩñupʉ cʉ capaabojaʉ, caĩ buioyupʉ Jesu. Tiere to bairo ĩi camaja na cawajoapere na yʉ yuugʉ mai, nemoona na yʉ popiyeyequetigʉ ĩi, to bairo caĩñupʉ. \s1 Jesús sana en día de descanso a una mujer jorobada \p \v 10 Jĩca rʉmʉ yerijãrica rʉmʉ cãno neñapo buerica wiipʉ camajare na ĩ buio ãcʉ cájupʉ Jesu. \v 11 Ti wiipʉ cãñupo cãromio cáaá wamʉnʉca po aá majiquẽco. Yeri wãti to bairo co baio joroque co cájupʉ. Dieciocho cʉmari to bairo cabai ãco cãñupo. \v 12 Jesu cõre co tʉjʉ, co capijoyupʉ: \p —Mʉ cariaye cʉtiere mʉ yʉ netoocõa, co caĩñupʉ. \p \v 13 To bairo co ĩna, cʉ wamori mena co cañu peoyupʉ. Co cʉ cañu peorona mere cariape cawamʉ poyupo. Wamʉ pona, Diore, “Seeto ñuubʉja,” caĩ wariñuuñupo. \v 14 Neñapo buerica wii ʉpaʉ Jesure cʉ capunijini tʉjʉyupʉ, yerijãrica rʉmʉrena co cariaye cʉtiere co cʉ canetooro tʉjʉri. Punijini tʉjʉri, camajare ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Seis rʉmʉrina ã paarica rʉmʉri. To bairi ti rʉmʉri paarica rʉmʉri jetore netoo rotira ajá mʉja cariaye cʉtiere. Yerijãrica rʉmʉ capaaya mani rʉmʉre mʉja cariaye cʉtiere netoo rotira atíqueticõaña, na caĩñupʉ ti wii ʉpaʉ to cãnare. \p \v 15 To bairo cʉ caĩrijere apii mari Ʉpaʉ Jesu ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Seeto caĩto pairã majuu mʉja anicõa. Yerijãrica rʉmʉ to nibao joroquena mʉja yarãre wecʉare, o burrore jia tu nʉcoricarãre na popiori na tʉ̃ga aá átiri ocore na mʉja tĩaborã na etirica paʉpʉre. \v 16 To bairona atio Abraham ãnacʉ pãrameo quenare yerijãrica rʉmʉ to nibao joroquena co cátipe ã. Cõre canetoope ã Sataná yoaro jiaricarore bairo co cʉ cátibatajere. Yerijãrica rʉmʉ to nibao joroquena to bairo co cátipe ã, caĩñupʉ. \p \v 17 To bairo cʉ caĩro apirã cʉ capunijini tʉjʉricarã maca nipetiro dope bairo cʉ caĩ wada canamu majiquẽjuparã. Aperã maca camaja pato cawariñuuñuparã Jesu caroaro cʉ cáti iñoorijere tʉjʉrã. \s1 El ejemplo de la semilla de mostaza \r (Mt 13.31-32; Mr 4.30-32) \p \v 18-19 Ocõo bairo na caĩ buio majioñupʉ Jesu moquena: \p —Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie queti ocõo bairo ã: Jĩcaʉ cʉ ya wejepʉ jĩca ape mostasa cawamecʉtii rica apeacãre oteimi. Tii putiro pairicʉ majuu bʉcʉaro. To bairi tiipʉre minia eja, na ria bati cãnipere peorãma tii rʉpʉripʉre. Tii apeacãre bairona ani jʉgo Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie queti. Cabero pairicʉ cabʉtirore bairona nipetiropʉ cʉ ye queti jeja aáto. Minia to na capeja ani wariñuurore bairona camaja Jesure apipajeeri yerijã wariñuuriquere bʉgagarãma ĩi, to bairo caĩ buioyupʉ Jesu. \s1 El ejemplo de la levadura \r (Mt 13.33) \p \v 20-21 Ocõo bairo caĩñupʉ Jesu moquena: \p —Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie queti ati wamere bairo ã: Cãromio pan átigo trigo pocare itia bapa jee átiri oco mena pʉgo ajuomo. Cabero moquena tiepʉre petoacã levadura na caĩrijere ajuomo, to wauato ĩo. Tieacã mena co caajurona pan cãnipa bʉrʉa pairo wauacoato yua. Tieacã cawauorije ti bʉrʉa nipetiro cawauarore bairona Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie queti quena ati yepa nipetiropʉ jeja batecoato. \s1 La puerta angosta \r (Mt 7.13-14, 21-23) \p \v 22 Cabero Jesu Jerusalẽpʉ aácʉ cʉ caneto aáto cãnacã macapʉrena camajare na cabuio neto aájupʉ. \v 23 To bairo cʉ caĩ buio aátopʉ jĩcaʉ Jesure cʉ caĩ jeniñañupʉ: \p —Jã Ʉpaʉ, ¿petoacã na nicʉti Dio cʉ cacatiorã mʉ tʉpʉ caneto ejaparã? \p To bairo cʉ caĩro: \p \v 24 —Capãarã Dio tʉpʉ ejagabaopʉnana eja majiquetigarãma, Diore canʉcʉbʉgoquẽna aniri. Mʉja maca Diore caapi nʉcʉbʉgorã caéjaqueti jopeacãpʉ cajãa aánaacãre bairona mʉja ã, jĩcaarãacã aniri. To bairi ti jopeacãpʉ cajãagarãre bairo maca anicõaña Dio cʉ catʉjoorije átiri. \p \v 25 Apeye na caĩ buio majioñupʉ Jesu moquena: \p —Wii ʉpaʉ cʉ cabia jãato bero cʉ jopepʉ cañoje tʉjʉnucurãre bairona mʉja anigarã Dio tʉpʉre jãagarã. To bairi mʉjaa, “Ʉpaʉ, jã pã jõo joʉ ajá,” cʉ mʉja ĩbagarã. To bairo mʉja caĩrijere mʉja yʉquetigʉmi. “Mʉjaare yʉ majiquẽe. Noo macana mʉja ãnaa ta, mʉñʉja majiquẽe,” mʉja ĩcõagʉmi. \v 26 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo mʉja ĩcõa ani bʉgañagarã: “Jãana mʉ mena jã cabapacʉti eti ʉganucuwʉ. Jã ya macapʉre Dio ye quetire mʉ cabuio teñawʉ,” cʉ mʉja ĩgarã. \v 27 To bairo cʉ mʉja caĩro, “Mʉñʉja majiquẽe, mere mʉñʉja ĩwʉ. Aperopʉ aánaja. Caroorã mʉja ã nipetiro,” mʉja ĩgʉmi. \v 28 Topʉ Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ Abraham, Isaá, Jacobo, Dio ye quetire cabuioricarã tirʉmʉpʉ macanare Dio tʉpʉ cãnare na mʉja tʉjʉgarã. Na tʉjʉrã, “Marire recõañupi,” mʉja ĩ tʉgooñarique paigarã. “¡Agʉ!” mʉja ĩ otigarã, seeto tʉgooñarique pairique mena. \v 29 To bairi camaja nipetiropʉ macana Dio tʉpʉ ejagarãma. Topʉ cʉ mena ʉga ruigarãma, na caĩñupʉ Jesu. \v 30 To bairo cabairi paʉre ocõo bairo baigaro: Ati yʉteapʉ cãna jĩcaarã cawatoa cãna na caĩ tʉgooñabatana maca ʉparãre bairo anigarãma Dio tʉpʉ. Aperã ati yʉteapʉ cãna jĩcaarã caʉparã cãna una maca topʉre cawatoa cãna anicõagarãma, caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús llora sobre Jerusalén \r (Mt 23.37-39) \p \v 31 Jesu to bairo camajare cʉ cabuiori paʉna fariseo maja jĩcaarã cʉ tʉpʉ caejayuparã. Cʉ tʉpʉ eja, ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Ʉpaʉ Herode mʉ jĩagami. To bairi uwaro aperopʉ aácʉja. \p \v 32 To bairo cʉ na caĩro: \p —Herodere caĩtorique paiire ocõo bairo cʉ ĩ buioya: “ ‘Yucʉ, bujuye camaja na yeripʉ cajañarã wãtiare na yʉ buu rebojagʉ mai. Cariayecʉna quenare na yʉ catiogʉ. Bujuye ape rʉmʉ maca to cõona yʉ áti yaparogʉ,’ ĩmi Jesu,” cʉ ĩña Herodere. \v 33 Bujuye ape rʉmʉpʉ yʉ eja aágʉ Jerusalẽpʉre. To bairi yucʉ, bujuye, to bairona áticõa ãcʉ yʉ áa mai Jerusalẽpʉ yʉ caeja aáparo jʉgoye. Topʉ ejaʉ to cõona yʉ áti janacõagʉ tiere. Jĩcaʉ maca Dio ye quetire buiori majocʉ aperopʉ Jerusalén cãniquẽtopʉ jĩa ecoorique maa, na caĩñupʉ Jesu. \p To bairi Jerusalẽpʉ na cajĩapaʉ yʉ ã ĩi, to bairo na caĩ buioyupʉ Jesu fariseo majare. To bairo na ĩ, ocõo bairo caĩñupʉ Jesu Jerusalén macanare: \p \v 34 —Mʉjaa Jerusalén macana Dio ye quetire cabuiorãre cajĩa rerã mʉja ã. Mʉja tʉpʉ Dio cʉ cabuio roti joobanare ʉ̃ta rupaa mena care jĩarã mʉja ã. Mʉjaare maii capee yʉ tʉpʉ mʉñʉja pi neonucugabapa. Ãboco co punaacãre maio nare co cajee neo cũrore bairona mʉñʉja átiganucubapa. Yʉre mʉja booquẽe. \v 35 To bairi mʉja cãni paʉre rocagʉmi Dio. Cariapena mʉñʉja ĩ. Mere to cõona yʉ mʉja tʉjʉ tʉja. Yʉre mʉja tʉjʉnemoquetigarã ati yepapʉ yʉ catunu atíparo jʉgoye. Ti paʉ cãno yʉre tʉjʉrã ocõo bairo yʉre mʉja ĩgarã: “Cajʉgoyepʉ Dio, ‘Cʉ yʉ joogʉ,’ cʉ caĩricʉna ãmi Jesu. Cañuu majuucõaʉ ãmi,” yʉre mʉja ĩgarã, caĩñupʉ Jesu. \c 14 \s1 Jesús sana a un hombre con enfermedad de hinchazón \p \v 1 Jĩca rʉmʉ na yerijãrica rʉmʉ cãno Jesu caʉgaʉ aájupʉ fariseo majocʉ ʉpaʉ jĩcaʉ cʉ ya wiipʉ. Topʉ cʉ cãno fariseo maja seeto Jesure cʉ catʉjʉ coteyuparã. \v 2 Topʉ Jesu riape majuure cãñupʉ jĩcaʉ rupaʉna cabipii. \v 3 To bairi judío majare cabuerãre, fariseo maja quenare na cajeniñañupʉ Jesu: \p —Yerijãrica rʉmʉ cãno ¿Moisé cʉ caucarique cariaye cʉnare to catio rotiquetibaupari? \p \v 4 To bairo na cʉ caĩ jeniñaro dope bairo cʉ caboca ĩ yʉquẽjuparã. To bairi cariaʉre cʉ pañari cʉ cacatioyupʉ Jesu. Cʉ catio yaparo cʉ catunu aá rotiyupʉ. \v 5 Cʉ tunu aá rotiri bero cʉ̃re catʉjʉ coterãre ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Mʉja yaʉ burro, o wecʉ oco jeerica opepʉ cʉ caroca jãa aápata nemoona cʉ mʉja ne buuborã yerijãrica rʉmʉ to nibao joroquena, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 6 Na maca dope bairo cʉ caĩ yʉ majiquẽjuparã yua. \s1 Los invitados al casamiento \p \v 7 Fariseo majocʉ, yʉ tʉpʉ na ʉgaato ĩi, cʉ capijoricarã caroa paʉri ʉparã na caruirijepʉre na cabeje ruiro tʉjʉri ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu: \p \v 8 —Wamo jiarica boje rʉmʉ mʉjaare na caʉga rotiata ʉparã na caruirijere ruigaqueticõaña. Ʉparã yepʉre mʉja caruiata jĩcaʉ mʉja beropʉ caʉpaʉ maca ejaboʉmi. \v 9 Cʉ caejaro, “Ani ʉpaʉ cʉ caruiparore wamʉnʉcaña. Jõ maca ruija,” mʉja ĩboʉmi mʉjaare capijoricʉ. To bairo mʉja cʉ caĩro aperã na catʉjʉjoro boboro mʉja baiborã. \v 10 To bairi mʉja na caʉga rotiata caʉjaro maca ruiya mʉjaa. To bairo mʉja cabairo tʉjʉʉ mʉjaare caʉga rotiricʉ mʉja ĩgʉmi, “Yʉ yaʉ, atobʉjaacã ʉparã mena ruiya,” ĩboʉmi. To bairo mʉja cʉ caĩro apirã mʉja tʉ caruirã boboro tʉjʉquetigarãma. “Ati maja cañuurã ãñupa,” mʉja ĩgarãma. \v 11 Nii, “Cãni majuʉ yʉ ã, cʉ majuuna caĩ tʉgooñaʉ cawatoa macacʉ cʉ anio joroque cʉ cũgʉmi Dio.” “Cawatoa cãcʉ yʉ ã yʉa,” caĩi maca aperã netoro cãcʉ anigʉmi, na caĩ buioyupʉ Jesu. \p \v 12 Na ĩ yaparo, “Yʉ mena ʉgaya,” cʉ caĩricʉre, ocõo bairo cʉ caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Mʉa aperãre mʉ mena na ʉga rotii mʉ mena macanare, mʉ bairãre, mʉ yarãre, pairo cacʉgorãre na pijoqueticõaña. Nare mʉ capijoata na quena mʉre ʉga rotirã mʉ pijo ameborãma. Nare mʉ capijo jʉgorique wapare bairona mʉ ĩrã mʉ ĩborãma. \v 13 Mʉ tʉpʉ aperãre mʉ caʉga rotigaata cabopacarã macare na pijoya. Cáaá majiquẽnare, jĩca rʉpo carooye tuaricarãre, cacape manare, to bairo cabairã macare na pijoya. \v 14 To bairo mʉ cáto wariñuuriquere mʉ joogʉmi Dio. Na maca mʉ ʉga roti ame majiquẽema. Mʉ maca to bairo ácʉ Dio yarã caroarã na catunu catiri paʉpʉre caroa majuure mʉ bʉgagʉ. \s1 El ejemplo de la gran cena \r (Mt 22.1-10) \p \v 15 To bairo Jesu cʉ caĩro apii jĩcaʉ cʉ mena caʉgaʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesure: \p —Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ cʉ mena caʉgaparã wariñuugarãma, cʉ caĩñupʉ. \p \v 16 Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩ buio majioñupʉ: \p —Jĩcaʉ caroaro boje rʉmʉ áti ʉgagʉ caquenooñupʉ. Quenoo yaparori capãarã majuure na cáatí roti joobajupʉ. \v 17 Caʉgapa paʉ majuu cãno cʉ paa cotebojari majocʉre, “Yʉ mena caʉgaparã yʉ cabuioricarãre, ‘Mere na ʉgara aparo. Yʉ quenoo yaparo mʉja ĩ joomi,’ na ĩ buioʉja,” caĩñupʉ. To bairi cʉ paabojari majocʉ maca na cabuioʉ aábajupʉ yua. \v 18 To bairo na cʉ caĩ buioʉ ejarijere apirã nipetiro cʉ capibatana, “Jã aá majiquẽe,” cʉ caboca ĩñuparã. Jĩcaʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: “Jĩca yepa oterica yepa yʉ wapaye yaparo. To bairi yucʉacã ti yepare tʉjʉ aácʉ yʉ áa. To bairi, ‘Atí majiquẽemi,’ cʉ ĩña mʉ ʉpaʉre,” cʉ caĩñupʉ. \v 19 Apei, “Pʉga wamo cõo cãnacãʉ wecʉare na yʉ wapaye yaparo. To bairi yucʉacã na tʉjʉ aácʉ yʉ áa mai. To bairi, ‘Atí majiquẽemi,’ cʉ ĩña mʉ ʉpaʉre,” cʉ caĩñupʉ. \v 20 Apei quena, “Yʉ nʉmo cʉticoapʉ yucʉacãna. To bairi yʉ aá majiquẽe,” cʉ caĩñupʉ. \v 21 To bairo na caĩro catunucoajupʉ paabojari majocʉ cʉ ʉpaʉ tʉpʉ. Tunu aá, cʉ ʉpaʉre na caĩrica wame cõo cʉ cabuio peocõañupʉ. To bairo na caĩriquere apiri, capunijiniñupʉ caʉpaʉ. Punijini, cʉ paabojari majocʉre ocõo bairo cʉ caĩñupʉ yua: “Uwaro macapʉ aácʉja. Nipetiro maca watoaripʉ noo cãni paʉriacãpʉ cãna cabopacarã macare na piya. To bairi cáaá majiquẽnare, cacape tʉjʉquẽnare, carʉpori rooye tuaricarãre, to cãnacã paʉ macana to bairo cabairã jetore na piya.” \v 22 To bairi cʉ paabojari majocʉ cʉ ʉpaʉ cabopacarãre cʉ capi rotiricarore bairona na capii aájupʉ. Na pi yaparo ocõo bairo cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉre: “Ʉpaʉ, yʉ mʉ carotiricarore bairona yʉ pi yaparowʉ. To baibao joroquena wii maca jiraquẽe mai,” cʉ caĩñupʉ. \v 23 To bairo cʉ caĩro apii ocõo bairo cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉ moquena: “Aácʉja maca tʉjaroripʉ macanare ma mʉ cáaáti paʉ cãna quenare na piija. To bairo mʉ cáto yʉ wii jiragaro yua,” cʉ caĩñupʉ paabojari majocʉre cʉ ʉpaʉ. \v 24 “Yucʉra yua yʉ caʉga roti jʉgobatana maca ʉgaqueti majuucõagarãma, jocʉ mee yʉ ĩ,” cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉ, na caĩñupʉ Jesu yua. \s1 Lo que cuesta seguir a Cristo \p \v 25 Camaja capãarã Jesure cʉ caʉja aájuparã. To bairo na cabairo Jesu na amejore nʉca tʉjʉri, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p \v 26 —Aperã mʉja camairo netoro yʉre maiña. Yʉre mʉja camairo netoro aperã macare mʉja camaiata yʉ mena macana mʉja ani majiquetigarã. To bairi mʉja pacʉare, mʉja nʉmoare, mʉja punaare, mʉja bairãre, mʉja cãniecʉtie quenare mʉja camairo netoro yʉre maiña. \v 27 Yʉa yʉ popiye tamʉogʉ. Apei yʉ cabuei anigabaopʉcʉna, “Cʉ cabairicarore bairo yʉ popiye tamʉogatee yʉa,” caĩi ũcʉ maca yʉ mena macacʉ aniquetigʉmi, na caĩñupʉ Jesu. \v 28 —Jĩcaʉ caʉmʉari wiire átigʉ cʉ niyerure cõoña jʉgoʉmi, ti wiire paarique wapa ¿yʉ cawapayepe to ejagabapari? ĩi. \v 29 Cʉ cacõoña jʉgoquẽpata ti wii recomaca cãnona cʉ niyeru cʉ cawapayerique peticoaboro. To bairi cʉ cátibata wiire áti yaparo majiquetiboʉmi. To bairo cabairijere tʉjʉrã aperã cʉ ĩ epeborãma ti wiire capaabatacʉre. \v 30 “Ani capairi wiire átigabajupi. Yaparo majiquẽjupi,” cʉ ĩ epeborãma. \v 31 To bairo quena jĩcaʉ ʉpaʉ apei ʉpaʉ mena cʉ caame quẽparo jʉgoye ocõo bairo tʉgooñaʉmi: “¿Yʉa peeto bʉjaacãna yʉ ʉmʉa mena cʉ maca yʉ netobʉjaro caʉmʉacʉcʉre cʉ yʉ ame quẽ ocabʉtibocʉti?” ĩ tʉgooñaʉmi. \v 32 To bairi apei ʉpaʉ maca jõpʉna cʉ yarã jĩari maja pato mena cʉ cãno, “Mari ame quẽqueticõato,” ĩi, cʉ queti joʉmi. \v 33 To bairi yʉ cabuerã anigarã caroaro tʉgooña jʉgoya mʉja cátipere. Na cacõoña jʉgoricarore bairona ája. To bairi nii cʉ yere maii tiere cacũ aáweogaquẽcʉ yʉ mena macacʉ ani majiquetigʉmi, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 34 ’Moa caocaarije ñuubʉja. Caocaaquẽtie macare dope bairo apeye unie ʉgariquepʉre jaña maniboro. \v 35 Õwa turique quena ñuuquetiboro caocaaquẽtie aniri. Carepe aniboro. Noa yʉre caapirã yʉ caĩ buiorijere caroaro apiʉjaya, caĩñupʉ Jesu. \c 15 \s1 El ejemplo de la oveja perdida \r (Mt 18.10-14) \p \v 1 Camaja yere gobiernore niyeru jeebojari maja, aperã caroorã quena Jesu tʉpʉ caejanucuñuparã, cʉ cabuiorijere apigarã. \v 2 To bairi fariseo maja, aperã judío majare cabuerã roorije Jesure cʉ caĩ wada pai coteyuparã: \p —Ani caroorãre na bapacʉti ʉganucumi, caame ĩñuparã. \p \v 3 To bairo na caĩro apii ocõo bairo na caĩ buio majioñupʉ Jesu: \p \v 4 —Jĩcaʉ cien ovejare cacʉgoʉ jĩcaʉ cʉ cabauquẽpata nare noventa y nueve majuu carʉjarãre caroa ta cãni paʉpʉ na cũcõari cayajiricʉre cʉ macaʉ aáboʉmi. \v 5 Cʉ maca bʉgacõaripʉ cʉ ne apa, wariñuuboʉmi. \v 6 Wariñuuri cʉ ya wiipʉ tunu eja, aperã cʉ yarãre, cʉ mena macanare neñapo rotiboʉmi. “Cʉ yʉ bʉgawʉ yʉ oveja cayajiricʉre. Mʉja quena yʉ wariñuunemorã ajá,” na ĩboʉmi. \v 7 To bairi ocõo bairo mʉñʉja ĩgʉ: Oveja cayajiricʉre cʉ cabʉga wariñuurore bairona, jĩcaʉ ũcʉ caroorije cʉ cátajere cʉ cajʉtiriti wajoa reata ʉmʉrecoopʉre Dio cʉ tʉ macana mena wariñuu netogʉmi. Aperã, “Cañuurã jã ã. Caroorije maa jãra. To bairi jã jʉtiritiquẽe,” caĩ tʉgooñarã macare na jʉgo tʉjʉ wariñuuquetigʉmi Dio cʉ tʉ macana mena, na caĩ buioyupʉ Jesu. \s1 El ejemplo de la moneda perdida \p \v 8 Ape wame na caĩ queti buio majioñupʉ Jesu moquena: \p —Cãromio pairo cawapacʉti tiiri pʉga wamo cõo cãnacã tii cacʉgoo jĩca tii cayajiro tʉjʉo jĩa bujuricarore jĩa buju átiri to cãnacã paʉpʉre owa macabomo, ti tiire bʉgago. \v 9 Ti tiire bʉgacõaripʉ wariñuo aperãre co yarãre, co mena macanare na pi neobomo, yʉ wariñuunemoña mʉja quena na ĩo. “Yʉ niyeru tii cayajirica tiire yʉ bʉgacõawʉ,” na ĩbomo. \v 10 Cariapena mʉñʉja ĩ: Co cawariñuurore bairona wariñuu netogʉmi Dio cʉ tʉ macana mena camajocʉ carooʉ caroorije cʉ cátajere jʉtiriticõari cʉ cawajoaro, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 11 Ape wame queti buio majiorica wame cabuioyupʉ Jesu moquena: \p —Jĩcaʉ camajocʉ cʉ punaa caʉmʉa pʉgarã cãñuparã. \v 12 Cabai maca cʉ pacʉre ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: “Caacʉ, mʉ cacʉgorijere mʉ cabai yajiro bero carecomaca yʉ cʉgo ʉjagʉ. To bairi nemoona yʉ ricawoya yʉ cacʉgo ʉjapere,” cʉ caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩro na pʉgarãpʉrena na caricawoyupʉ cʉ yere yua. \v 13 Noo cãnacã rʉmʉ bero meena cabai maca cʉ ye apeye uniere nipetiro jee, aperopʉ cayoaropʉ cáaáteñaʉ aácoajupʉ. Topʉ cʉ cáaáteñari paʉpʉ cʉ ye niyeru cʉ pacʉ cʉ caricawobatajere caroorije cʉ caboorijerena cawapaye re peticõañupʉ. \v 14 Cʉ niyeru cʉ cawapaye re petiro bero ti yepapʉ quena caʉgarique peticoajupe. To bairo to cabairo seeto cañigo tamʉo jʉgoyupʉ. \v 15 Ñigo riabacʉ ti yepa macacʉre capaarique jenii aájupʉ. To bairi ti yepa macacʉ maca cʉ yejeare cʉ canu cote rotiyupʉ. \v 16 To bairi na coteipʉ caroorije yejea na caʉgarijerena caʉgaganucuñupʉ, seeto ñigo riabacʉ. Camaja noa aperã cʉ caʉgarique nuquẽjuparã. \v 17 To bairi rooro baibacʉ cʉ yeripʉ ocõo bairo caĩ tʉgooñañupʉ: “Capãarã yʉ pacʉ ʉmʉa na ʉgarique petiquẽto. Yʉ maca ¿nope ĩi atopʉ yʉ ñigo riacʉti yʉa?” caĩ tʉgooñañupʉ. \v 18 “Yʉ pacʉ tʉpʉ catunu aápaʉ yʉ ãcʉ. Tunu ejaʉ ocõo bairo cʉ yʉ ĩgʉ: ‘Caacʉ, rooro mʉ yʉ caoca apipajeequẽpʉ. Dio quenare to bairona rooro cʉ yʉ caoca apipajeequẽpʉ. \v 19 Mʉ macʉre bairo yʉ cʉgoqueticõaña yucʉra yua. Jĩcaʉ mʉ ʉmʉ mʉre capaabojari majocʉre bairo yʉ cʉgoya,’ yʉ pacʉre cʉ yʉ ĩgʉ,” caĩ tʉgooñañupʉ. \p \v 20 ’To bairo ĩ tʉgooñari cʉ pacʉ tʉpʉ catunucoajupʉ yua. Topʉ cʉ catunu aáto jõpʉna cʉ catʉja ató cʉ pacʉ maca cʉ catʉjʉjoyupʉ. Topʉna cʉ tʉjʉjori, cʉ atʉ boca, cʉ wamo ñe, cʉ capabarioyupʉ. \v 21 To bairo cʉ caboca tʉjʉro, “Caacʉ, rooro mʉ yʉ caoca apipajeequẽpʉ. Dio quenare rooro cʉ yʉ caoca apipajeequẽpʉ. To bairi, ‘Yʉ macʉ ãmi,’ yʉ ĩqueticõaña yucʉra yua,” cʉ caĩñupʉ cʉ pacʉre. \v 22 To bairo cʉ caĩrije to nibao joroquena cʉ pacʉ na caĩñupʉ cʉ ʉmʉare: “Uwaro jutii caroare jeerãja cʉ cajañapere. Wamo jãrica beto cʉ cajãpa beto, rʉpo jutii cʉ cacʉtape jeerãja,” na caĩñupʉ. \v 23 “Wecʉre cʉ jĩarã aája, caroaro caricʉcʉ mari canunucuecʉre. Yʉ macʉ cʉ catunu ejarijere boje rʉmʉ mari áato, yʉ macʉ cʉ catunu ejarijere wariñuurã. \v 24 Ani yʉ macʉre, ‘Bai yajiricʉmi,’ yʉ ĩ tʉgooñanucubapʉ. Bai yajiquẽjupi. Catiyupi. Cáaá yajiricʉre yʉ macʉre cʉ yʉ tʉjʉ bʉga,” na caĩ wariñuuñupʉ cʉ pacʉ cʉ ʉmʉare. To bairi boje rʉmʉ cáti wariñuuñuparã. \p \v 25 ’To bairo na cáti ani paʉ cʉ jʉgocʉ wejepʉ capaaricʉ tunu acʉ́ na cabajarijere caapi tunu ajupʉ. \v 26 Tiere apiri cʉ pacʉ ʉmʉ jĩcaʉre cʉ capijoyupʉ. Cʉ pijo, cʉ cajeniñañupʉ. “¿Dope bairo to baiti wiipʉre?” cʉ caĩ jeniñañupʉ. \v 27 To bairo cʉ caĩ jeniñaro, “Mʉ bai tirʉmʉpʉ cáaáteñaʉ aátacʉ tunu ejami. To bairi, ‘Bai yajiquẽjupi yʉ macʉ ĩri boje rʉmʉ mari áato,’ ĩmi mʉ pacʉ, mʉ bai cʉ catunu ejaro tʉjʉri. To bairi wecʉ caroaʉ caricʉcʉre mari canunucuecʉre jĩa rotimi, boje rʉmʉ átigʉ,” cʉ caĩñupʉ cʉ pacʉ ʉmʉ. \v 28 To bairo cʉ caĩ buiorijere apii punijini, cajãagaquẽjupʉ. To bairo cʉ cabairo tʉjʉʉ cʉ pacʉ maca cʉ capii buti ajupʉ. \v 29 To bairi, “Caacʉ, yoaro majuu caroaro mʉre yʉ capaanemonucuwʉ. Yʉ mʉ carotirijere mʉ yʉ ĩ botioquetinucu. To bairo mʉ yʉ cabairije to nibao joroquena jĩcaʉ nuricʉ ũcʉacãre yʉ mʉ jooquetinucu, yʉ mena macana mena boje rʉmʉ yʉ cáti ʉgabopaʉre. \v 30 Ani mʉ macʉ macare aperopʉ mʉ ye niyerure cáti bate rei aátacʉ cʉ catunu ejaro tʉjʉʉ wecʉ caroaʉ caricʉcʉre na mʉ jĩa roti, cʉ̃re boje rʉmʉ yʉ áti wariñuugʉ ĩi. To bairi caroaro cʉ mʉ átiboja mʉ niyeru cʉ mʉ cajoobatajere caroorã romiri mena cáti recõaricʉ cʉ nibao joroquena,” cʉ caĩñupʉ. \v 31 To bairo cʉ caĩro, “Macʉ, yʉ mena ato mʉ aninucu mʉa. Atie yʉ cacʉgorije mʉ ye jeto ãno bai. \v 32 Ani mʉ bai cáaáteñaʉ aátacʉ, ‘Bai yajicoatacʉmi,’ yʉ caĩ tʉgooñanucubapʉ. Catiyupi. Tunu ejami. Cáaá yajiricʉre mʉ baire cʉ mari tʉjʉ bʉga moquena. To bairi cʉ̃re wariñuurã boje rʉmʉ cátipe ã,” cʉ caĩñupʉ cʉ pacʉ, na caĩ buioyupʉ Jesu camajare. \c 16 \s1 El ejemplo del mayordomo que abusó de confianza \p \v 1 Ape wame queti buio majiorica wame na caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre: \p —Jĩcaʉ caapeye unie paii cʉ yere carotibojari majocʉ cacʉgoyupʉ. Aperã maca, “Mʉ yere ati rei áami mʉre carotibojari majocʉ,” cʉ caĩ wadajãñuparã cʉ ʉpaʉre. \v 2 To bairo na caĩro apii cʉ yere rotibojari majocʉre cʉ pijori ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: “Aperã mʉ cáti rerijere yʉ buioma. To bairi mʉ cátajere cõoñari yʉ uca tu jooya. To cõona yʉ yere mʉ rotibojaquetigʉ yua.” \v 3 To bairo cʉ caĩro cʉ rotibojari majocʉ caĩ tʉgooñañupʉ: “Abʉ. ¿Dope bairo yʉ baiati? Yʉ ʉpaʉ yʉ buumi. Ape wame paarique caotepa yeparire yejearique uno yʉ áti ocabʉtiquẽcʉ. Boboro aperãre niyeru yʉ jeni rui teñagaqueticʉpʉ. \v 4 Baiyupa ocõo bairo yʉ átigʉ yʉ ʉpaʉ yʉre cʉ cabuuro bero, aperã na tʉpʉ yʉre na ani rotiato ĩi, yʉre na átinemoato ĩi.” \v 5 To bairi cʉ ʉpaʉre cawapamorãre na cãno cõo na capi peticõañupʉ. Na pi, ocõo bairo cʉ caĩñupʉ cãni jʉgoʉre: “¿Noo cõo majuu yʉ ʉpaʉre mʉ wapamoti mʉa?” cʉ caĩ jeniñañupʉ. \v 6 To bairo cʉ caĩ jeniñaro: “Capee ʉgarique ajurique ʉje raperi cien majuu yʉ wapamo,” cʉ caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩro: “Ruiya uwaro. Atie mʉ cawapamorije catujari pũuropʉ cincuenta raperi jeto uca tuya,” cʉ caĩñupʉ rotibojari majocʉ. \v 7 To bairo cʉ ĩ, apei macare moquena, “¿Noo cõo majuu mʉ wapamoti, mʉ quena?” cʉ caĩ jeniñañupʉ. “Capee, cien pori majuu capan quenoopere trigore pan cátipere yʉ wapamo yʉa,” cʉ caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩro: “Atie mʉ cawapamorije cãni pũuropʉre rʉgaro maca, ochenta pori jeto uca tuya,” cʉ caĩñupʉ. \v 8 Cʉ̃re cʉ yere carotibojaricʉre cʉ caĩtorijere cʉ camajicõañupʉ cʉ ʉpaʉ. Majiri, “Cáti majii majuu ãñupi,” caĩñupʉ cʉ ʉpaʉ. \p Ti wamere buio yaparo ocõo bairo na caĩnemoñupʉ Jesu: \p —Ati yepa macana Diore caapipajeequẽna seeto áti majima na cátiere. Diore caapipajeerã na cátie na cáti majiro netoro áti majima. \v 9 To bairi mʉja maca apeye uniere cʉgorã tie mena aperãre na átinemoña. Cabopacarãre mʉja yere na jooya, mʉja mena na cawariñuuparore bairo ĩrã. To bairo ána ʉmʉrecoopʉre caroa ãnajere mʉja bʉgagarã. \p \v 10 ’Jĩcaʉ õcoacãrena caroaro cacote majii pairo majuu quenare caroaro cote majigʉmi. Õcoacãrena cacote majiquẽcʉ maca pairo quenare cote majiquetiboʉmi. \v 11 To bairi ati yepa macaje apeye unieacã mena caroaro mʉja cátiquẽpata mʉja jooquetigʉmi Dio cʉ tʉ macajere caroa pairo cawapa cʉtiere. \v 12 Aperã na yere caroaro na mʉja cacotebojaquẽpata mʉja ye mʉja cacʉgope macare mʉja jooquetiborãma. \p \v 13 ’Jĩcaʉ paabojari majocʉ pʉgarã ʉparã cʉti majiquẽcʉmi. To bairo cʉ cãmata jĩcaʉre maiquetiboʉmi, apei macare maii. Jĩcaʉ cʉ carotirijere átiboʉmi, apei cʉ carotirije macare átiquẽcʉna. To bairona Diore áti nʉcʉbʉgorã apeye unie macare maiquẽja. Apeye uniere mʉja camaiata Diore mʉja áti nʉcʉbʉgo majiquetiborã, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 14 Fariseo maja to bairo cʉ caĩrijere apirã cʉ caĩ epeyuparã Jesure, apeye uniere, niyerure camairã aniri. \v 15 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu fariseo majare: \p —Camaja, “Cañuurã ãma,” jãre na ĩ tʉjʉato ĩrã cátito pairã mʉja ã. Dio maca caroorije mʉja cátiere mʉja yeripʉre caroaro tʉjʉ majimi. Camaja, “Caroarã majuu ãma,” mʉja na caĩ tʉjʉrije to nibao joroquena mʉja tʉjooqueti majuucõami Dio, mʉja yeripʉre caroaro catʉjʉ majii aniri. \s1 La ley y el reino de Dios \p \v 16 ’Nemoopʉre Dio yere Moisé cʉ carotiriquere, aperã Dio ye quetire buiori maja na cabuiorijere camaja na cáti nʉcʉbʉgorije cãñupa. Tie jetore na cáti nʉcʉbʉgobataje Juan bautisari majocʉ cʉ cabuiari paʉna cãni ejooyupa yua. Ti paʉna cawama queti maca cãni jʉgoyupa. Tie queti jetore api nʉcʉbʉgori Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ eja majima camaja. To bairi tie quetire yʉ cabuioro camaja seeto apigama. \p \v 17 ’Ati ʉmʉrecoo, ati yepa yoaro anigaro. To bairona Dio cʉ carotirique maca jĩca wame uno petiquetigaro, na caĩ buioyupʉ Jesu. \s1 Jesús enseña sobre el divorcio \r (Mt 19.1-12; Mr 10.1-12) \p \v 18 ’Jĩcaʉ cʉ nʉmore rocari, apeo macare nʉmocʉcʉ rooro ácʉ áami. Apei quena apei cʉ carocaricore cʉ canʉmo cʉpata rooro ácʉ áami cʉ quena. \s1 El hombre rico y Lázaro \p \v 19 Ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu moquena: \p —Cãñupʉ jĩcaʉ caapeye unie paii. Caroa jutii cawapa pacarije jetore cajañanucuñupʉ. To cãnacã rʉmʉ pairo ʉgarique caroa jetore caʉga wariñuunucuñupʉ. \v 20 Cʉ ya wii jope tʉre jĩcaʉ cabopacaʉ yepapʉre cacuña cotenucuñupʉ, Lásaro cawamecʉcʉ. Rupaʉna cacamicʉcʉ cãñupʉ. \v 21 Jope tʉacãpʉ cote cuñaʉ, caapeye unie paii cʉ caʉga rerijere seeto caʉgaganucuñupʉ. To bairo cʉ cabairo yaia cʉ camiire cʉ caweronucuñuparã. \v 22 Cabero cabai yajiyupʉ yua. Cʉ cabai yajiro bero cʉ yerire Dio tʉ macana jõ buipʉ Abraham ãnacʉ cʉ cãnopʉ cʉ cane aájuparã. Cabero caapeye unie paii quena cabai yajiyupʉ. Cʉ cabai yaji aáto bero camaja cʉ cayaa rocayuparã yua. \v 23 To bairi cabai yajiricarã ya paʉpʉ seeto capopiye tamʉoñupʉ cʉ maca. Popiye tamʉo, tʉjʉ mʉgobacʉ Abrahãre cʉ catʉjʉyupʉ jõpʉ cãcʉre. Lásaro quenare cʉ catʉjʉyupʉ Abraham mena cʉ cãno. \v 24 Na tʉjʉʉ ocõo bairo caĩ awajayupʉ: “Ñicʉ Abraham, yʉ bopaca tʉjʉya. Seeto popiye tamʉoʉ yʉ áticʉpʉ ati peropʉ. Lásarore yʉ tʉpʉ cʉ aá rotiya. Oco petoacã cʉ waa aparo yʉ caetipere.” \v 25 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caboca ĩ yʉyupʉ Abraham maca: “Tʉgooñaña mʉa. Mʉ cãna yepapʉre ãcʉ caroare mʉ cacʉgonucuwʉ wariñuurique mena. Lásaro maca topʉre ãcʉ seeto catamʉowĩ. Yucʉra caroa wariñuurique mena ãcʉ baimi. Mʉ maca popiye tamʉoʉ mʉ bai yua,” cʉ caĩñupʉ Abraham. \v 26 “To bairo quenare pairi ope ã mari recomacapʉre. To bairi jã tʉpʉ cãna mʉ tʉpʉre aá majiquẽema. To bairona topʉ mʉ tʉpʉ cãna quena jã tʉpʉre eja atí majiquẽema,” cʉ caĩñupʉ Abraham. \v 27-28 To bairo cʉ caĩro: “Ñicʉ, yʉ bairã jĩca wamo cãnacãʉ cãma. Lásarore cʉ buio roti jooya yʉ pacʉ ya wiipʉ. Na quena yʉre bairona ati paʉ tamʉorica paʉpʉre ejarema,” cʉ caĩñupʉ caapeye unie paii cãnibatacʉ Abrahãre. \v 29 To bairo cʉ caĩro: “Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere, Dio ye quetire cabuioricarã ãnana na caucarique quenare mere tiere cʉgoma. Mʉ yarã tiere na bue nʉcʉbʉgoato,” cʉ caĩ yʉyupʉ Abraham. \v 30 To bairo Abraham cʉ̃re cʉ caĩro: “Baiquẽe, ñicʉ Abraham. Jĩcaʉ cabai yajiricʉpʉ tunu catiri na cʉ cabuioro na catʉgooñarije wajoari caroorije na cátajere janaborãma,” cʉ caĩñupʉ tamʉorica paʉpʉ cãcʉ. \v 31 To bairo cʉ caĩro: “Moisé, aperã Dio ye quetire buiori maja ãnana na caucariquere caapipajeequẽna aniri to bairo na cabaiata quena apipajeequetiborãma. To bairona cabai yajiricʉ tunu catícõari na cʉ cabuioʉ eja aápata quenare apipajeequetiborãma,” cʉ caĩñupʉ Abraham, caĩ buioyupʉ Jesu yua. \c 17 \s1 El peligro de caer en pecado \r (Mt 18.6-7, 21-22; Mr 9.42) \p \v 1 Ocõo bairo caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre: \p —Camajare caroorijere cáti rotirã anigarãma. To bairi caroorijere aperãre cáti rotii ũcʉ pairo majuu popiye tamʉogʉmi, to bairo caroorijere cʉ cáti rotirije bui. \v 2 To bairi aperãre caroorije nare cʉ áti rotiqueticõato ĩrã ʉ̃ta capairica mena cʉ wamʉapʉre jia yo, capairi yapʉ cʉ̃re roca ñua rocacõaata ñuuboro. To bairo átatoi yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre caroorijere na ĩ ocajãquetiboʉmi. \v 3 Atiere caroaro tʉgooñaña. Mʉja yaʉ caroorije mʉjaare cʉ cápata, “Átiquẽja, caroorije ã tie,” cʉ ĩña. To bairo cʉ mʉja caĩro apiri caroorije mʉjaare cʉ cátiere cʉ cajʉtiritiata cʉ majiritioya. \v 4 Jĩca rʉmʉre siete cãnacã ni caroorijere mʉjaare cʉ cápata to cãnacã nina moquena jʉtiritirique mena, “Yʉ majiritioya,” mʉja cʉ caĩata cʉ majiritioya, na caĩñupʉ Jesu. \s1 El poder de la fe \p \v 5 Jesu cʉ cabuerã ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Ʉpaʉ, Diore jã catʉgooña majicõa anipere jã joonemoña, cʉ caĩñuparã. \p \v 6 To bairo cʉ na caĩro: \p —Jĩacãna Diore mʉja catʉgooña ocabʉtirije to nibao joroquena atiire sicómoro cawame cʉtiire mʉja cáaá rotiata, to majuuna wʉgue, jõ maca ria recomacapʉ tʉjʉnucuro aáboro. \s1 El deber del que sirve \p \v 7 ’Paabojari majocʉ mʉja cacʉgoata cʉ mʉja carotirijere tʉgooñaña. Caotepa yepare mʉja yejeaboja, ovejare mʉja coteboja, cʉ paariquere peo, cʉ catunu ejaropʉ nemoona mʉja jʉgoye cʉ mʉja ʉga rotiquẽna. \v 8 Ocõo bairo maca cʉ mʉja rotirã: “Jã caʉgapere jã átibojaya. Jã caʉga yaparoro bero mʉ ʉgagʉ mʉa,” cʉ mʉja ĩrã. \v 9 Cʉ mʉja carotirijere cʉ cáto tʉjʉʉ, “Caroa majuu mʉ ájupa,” cʉ mʉja ĩquẽna. “Cʉ ye riapena paʉ ácʉmi,” cʉ mʉja ĩ tʉgooñacõarã. \v 10 Mʉja quena, “Dio, ‘Caroaro yʉ mʉ átibojawʉ,’ yʉre cʉ ĩato,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. Dio cʉ cáti rotirijere áti yaparorã ocõo bairo cʉ ĩña mʉjaa: “Mʉ paabojari maja jã ã, cawatoa cãna jã ã. Jã ye riapere, ‘Ocõo bairo cátipe ã,’ mʉ caĩ rotirique jetore jã ápʉ́. To bairi aperãre átinemorique me ãmʉ,” caĩpe ã, caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús sana a diez leprosos \p \v 11 Cabero Jesu Jerusalẽpʉ aácʉ Galilea yepapʉ cãnacʉ, neto aácʉna, Samaria yepapʉ caejayupʉ. \v 12 Topʉ aácʉ jĩca macapʉ caejayupʉ. Ti macapʉ cʉ caejaro pʉga wamo cãnacãʉ caajeri boarã cʉ cabocayuparã. Tie capenirije cãno maca cʉ tʉacãpʉ ejaquẽnana yoaropʉna cʉ caĩ piyuparã: \p \v 13 —¡Jesu, camajare cabuei! ¡Jã bopaca tʉjʉya! cʉ caĩ piyuparã. \p \v 14 Jesu na tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Aánaja sacerdote maja tʉpʉ. Na iñoorãja mʉja cabairijere, na caĩñupʉ. \p To bairo na cʉ caĩro apirã cáaájuparã. Ma na cáaátopʉna na caboabataje cayaticoajupe. \v 15 Jĩcaʉ na caboarije cayatiro tʉjʉʉ jĩcaʉna caamejorecõa tunu aájupʉ Jesu tʉpʉ. \p —¡Seeto ñuu majuucõa! Diore caĩ wariñuuñupʉ baujarije. \p \v 16 Jesu tʉpʉ eja, rʉpopatuapʉ tuatu mubia cumuri cʉ caĩñupʉ Jesure: \p —Caroaro majuu yʉre mʉ átibojayupa. \p To bairo caĩi Samaria yepa macacʉ cãñupʉ cʉ̃a. \v 17 Jesu maca cʉ jetore cʉ tʉjʉri ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Pʉga wamo cãnacãʉre na yʉ catiowʉ. ¿Aperã maca noo na aáti? \v 18 Ani jĩcaʉna judío majocʉ aniquetibaopʉcʉna Diore, “Ñuu majuucõa,” cʉ ĩi acʉ́ tunu ajupi, caĩñupʉ Jesu. \p \v 19 To bairo ĩi Samaria macacʉ caajeri boabatacʉre cʉ caĩñupʉ: \p —Wamʉnʉcaña. Mʉ ya paʉpʉ tunu aácʉja. Yʉ mʉ apipajee nʉcʉbʉgowʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu. \s1 Cómo llegará el reino de Dios \r (Mt 24.23-28, 36-41) \p \v 20 Fariseo maja Jesure ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —¿Noo cõopʉ Dio ati yepapʉre camaja tʉpʉre cãni majuʉre cʉ joʉati Ʉpaʉre? \p To bairo cʉ na caĩro: \p —Baujarije tʉjʉriquena aniquetigaro. \v 21 To bairi ape wame caacʉori wamere tʉjʉrã, “Atopʉ roti jʉgoʉmi,” o “Jõpʉ maca roti jʉgoʉmi Ʉpaʉ Dio cʉ cajoʉ,” ĩ majiquetigarãma camaja. Ʉpaʉ Dio cʉ cajoʉ mʉja tʉpʉ anitʉgami, na caĩ buioyupʉ Jesu fariseo majare. Mere yʉna yʉ ã ĩi to bairo na caĩbajupʉ Jesu. \p \v 22 Cabero Jesu cʉ cabuerãre ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Cabero ape rʉmʉ cãno, “Cʉ catunu atípere jã boobapa,” yʉre mʉja ĩgarã. To bairo mʉja caĩrije to nibao joroquena yʉ bauquetigʉ. Yʉre mʉja tʉjʉquetigarã. \v 23 Aperã, “Mere ejatʉgami. Atopʉ ãmi,” mʉja ĩgarãma. Aperã, “Jõpʉ ãmi,” mʉja ĩgarãma. To bairo na caĩro na tʉjʉ ʉja aáqueticõaña. \v 24 Bʉpo cʉ cayaberije muipʉ cʉ cawamʉ ató maca yabe roca jooro muipʉ cʉ caroca jãari jopepʉ cayabe roca turore bairona yʉ catunu ató baugaro. \v 25 To bairo yʉ cabaiparo jʉgoye seeto yʉ popiye tamʉogʉ. Ati yʉtea macana, “Dio cʉ cajooricʉ me ãmi,” yʉ ĩbana yʉ popiye tamʉo joroque yʉre átigarãma. \v 26 Noé cʉ cãna yʉteapʉre na cáti ãnatore bairona áticõa anigarãma yʉ catunu ejari paʉpʉ quenare. \v 27 Ocõo bairo cáticõañupa Noé cumua capairicapʉ cʉ cajãaparo jʉgoye, oco pairo caocaparo jʉgoye: Ti yʉtea macana ʉga, eti cumu, nʉmocʉti, cãromia manapʉacʉti, to bairona cáticõa aninucuñuparã na carua petiparo jʉgoye. Ti yʉtea macana na cátatore bairona camaja áticõa anigarãma, yʉ catunu ejari paʉpʉ quenare. \v 28-30 Lote cawamecʉcʉ ãnacʉ cʉ cãni yʉtea quenare Sodoma cawamecʉti maca cʉ caruti butiro bero nemoo pero caʉ̃rije oco caocarore bairo care peayupe ʉmʉrecoo macaje. To bairo baibato na cáti jĩa re peticõañupe Sodoma macanare. To bairije na to cáti jĩa reparo jʉgoye ocõo bairo cabai ãñuparã ti maca macana quena: Ʉga, eti cumu, apeyere wapaye cʉgo, nuni wapatanucu, ote, wiiriye, cáticõa aninucuñuparã. To bairona átigarãma camaja Lote cʉ cãni yʉtea macana na cátatore bairona, yʉ catunu ejari paʉpʉ quenare. To bairo na cáticõanona yʉ atígʉ. \p \v 31 Yʉ caejari paʉ cãnore jĩcaarã na ya wiiri tʉbʉja capaa ãna na ya wiiripʉre na tunu jãaqueticõato. Na yere na jeeyora aáqueticõato. Aperã quena wejeripʉ capaa ãna na ya wiiripʉre na tunu aáqueticõato. \v 32 Lote nʉmo co cabairiquere tʉgooñaña. Co ya maca, Sodoma caʉ̃ro co apeyere maibaco seeto catʉgooñarique paiyupo. To bairi Dio co carocayupʉ Lote nʉmore, apeye uniere seeto co catʉgooña mai pairije bui. To bairi cõre bairo baiqueticõaña. Apeye uniere tʉgooña mai tunuoqueticõaña. \v 33 Noa na majuuna na caboorijere cáticõa ãna maca yajigarãma. Aperã maca na majuuna na caboorijere átiquẽnana Dio cʉ caboorije macare cána caroa na cãnicõa anipere bʉgagarãma, caĩ buioyupʉ yua. \p \v 34 Na caĩ buionemoñupʉ Jesu moquena: \p —Yʉ catunu atí paʉ ñami cãno caʉmʉa pʉgarã jĩca arʉarena canigarãma. To bairo na cabairi paʉna ejaʉ, jĩcaʉre cʉ yʉ ne aágʉ. Apei maca tuagʉmi, yʉre caapipajeequẽcʉ aniri. \v 35 Ʉmʉreco cãno yʉ caejaata cãromia pʉgarã ʉgarique cawãia tʉjʉnucurã anigarãma. Jĩcaore co yʉ ne aágʉ. Apeo tuagomo, yʉre caapipajeequẽco aniri. \v 36 Caʉmʉa pʉgarã wejepʉ paa anigarãma. Jĩcaʉre cʉ yʉ ne aágʉ. Apei tuagʉmi, yʉre caapipajeequẽcʉ aniri. \p \v 37 To bairo cʉ caĩro: \p —¿Atie noopʉ to bairije to bairoati? cʉ caĩ jeniñañuparã cʉ cabuerã. \p To bairo cʉ na caĩ jeniñaro: \p —Yucaa na cawʉ amejorero tʉjʉrã, “Caboaʉ ãcʉmi,” mʉja ĩ maji. To bairona yʉ catunu atópʉ caroaro mʉja majigarã. “Mere caroorã, Jesure caapipajeequẽnare na cʉ capopiyeyeri paʉ ejatʉga,” mʉja ĩ majigarã, na caĩ buioyupʉ Jesu. \c 18 \s1 El ejemplo de la viuda y el juez \p \v 1 Ocõo bairo caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre: \p —Diore cʉ jeninucuña, “Apiquẽcʉmi,” ĩ tʉgooñaquẽnana. To bairo na ĩ, ocõo bairo queti buio majiorica wame na caĩ buioyupʉ: \p \v 2 —Jĩca macare ʉpaʉ jues cãñupʉ, caroorije cánare capopiyeye rotii. Diore canʉcʉbʉgoquẽcʉ cãñupʉ. Camaja dope bairo na caboori wamere nare cátinemogaquẽcʉ cãñupʉ. \v 3 Cʉ ya macapʉre jĩcao cawapearico nairoacã ocõo bairo cʉ caĩ jenio ejanucuñupo: “Yʉ átinemoña. Yʉre catʉjʉ tutii ñuuquẽto yʉre átinucumi,” cʉ caĩnucubajupo. \v 4 Nemoona co cátinemogaquẽjupʉ. Nairoacã to cãnacã nina cʉ̃re co caĩ jeniroi ocõo bairo caĩ tʉgooñañupʉ: “Diore cáti nʉcʉbʉgoquẽcʉ yʉ ã yʉa. Camaja quenare na caboori wamere yʉ tʉgooñaquẽe. \v 5 To bairo canʉcʉbʉgoquẽcʉ yʉ anibao joroquena atio cawapearico nairoacã yʉ jeni patawãcoomo. To bairi co yʉ átinemogʉ. Cõre yʉ cátinemoquẽpata yʉ quepeboʉ nairoacã co cajenio ejanucuro,” caĩ tʉgooñañupʉ. \p \v 6 Ti wamere na ĩ buio yaparo ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre: \p —To bairona cájupʉ jues cañuuquẽcʉ. Co caapiquẽjupʉ nairoacã co cajenirije to nibao joroquena. \v 7 Dio maca cʉ yarã cʉ cabejerã nairoacã cʉ na cajeniro na átibojagʉmi. Yoaro mee na átibojagʉmi Dio maca. \v 8 Cʉ na cajeniro nemoo na átibojagʉmi. To bairi yʉa ati yepapʉ tunu acʉ́pʉ ¿caroaro yʉre caapipajee nʉcʉbʉgo jenirãre na yʉ bʉgaʉati? na caĩñupʉ Jesu. \s1 El ejemplo del fariseo y el cobrador de impuestos \p \v 9 Jĩcaarã to macana ocõo bairo caĩ tʉgooñañuparã: “Cañuurã majuu jã ã. Aperã maca caroorã ãma.” To bairo caĩ tʉgooñarãre atiere queti buio majiorica wamere na caĩ buioyupʉ Jesu: \p \v 10 —Caʉmʉa pʉgarã Dio wiipʉ jenira aána cáaájuparã. Jĩcaʉ fariseo majocʉ cãñupʉ. Apei gobiernore camaja yere niyeru jeebojari majocʉ cãñupʉ. \v 11 Fariseo majocʉ maca Dio wiipʉre jãa, ejanʉca, ocõo bairo caĩñupʉ, Diore jenigabacʉ: “Dio, aperãre bairo yʉ aniquẽe. Cajee ruti pairã, cátito pairã, cáti epericarã cʉnare bairo yʉ aniquẽe. Jĩ gobiernore camaja yere niyeru jeebojari majocʉ, cʉ̃re bairo yʉ aniquẽe. To bairi mʉre yʉ ĩ wariñuu. \v 12 To cãnacã semana pʉgani ʉgaquẽcʉna mʉre yʉ jeni nʉcʉbʉgonucu. Yʉ capaarije wapa pʉga wamo cõo cãnacã tiiri niyeru tiirire wapataʉ, jĩca tiire mʉ yʉ joonucu,” Diore caĩbajupʉ. \v 13 Apei gobiernore camaja yere niyeru jeebojari majocʉ maca jõpʉna macapʉ tuacõari catʉjʉ mʉgogaquẽjupʉ, caroorije cʉ cátajere bobobacʉ. “Seeto caroorije paii yʉ ã,” ĩ jʉtiriti netocõari ocõo bairo Diore cʉ caĩ jeniñupʉ: “Dio, carooʉ majuu yʉ ã. Yʉre bopaca tʉjʉya,” caĩ jeniñupʉ Diore, na caĩñupʉ Jesu. \v 14 —Cariape mʉñʉja ĩ buio: Cʉ̃ cañuuquetacʉ maca mere caroorije cʉ cátajere majiritioricʉpʉ cʉ ya wiipʉ catunucoajupʉ. Apei fariseo majocʉ maca caroorije cʉ cátajere camajiritioya mácʉna catunucoajupʉ. To bairi jĩcaʉ, “Aperã netoro cañuʉ yʉ ã,” caĩ tʉgooñaʉ ũcʉ cawatoa cãcʉ cʉ anio joroque cʉ cũgʉmi Dio. Apei maca, “Cawatoa cãcʉ yʉ ã,” caĩi ũcʉ macare aperã netoro cãcʉre cʉ cũgʉmi Dio, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús bendice a los niños \r (Mt 19.13-15; Mr 10.13-16) \p \v 15 Aperã na punaare cajee ajuparã Jesu tʉpʉ, Jesu nare cʉ ñiga peoato jã punaare ĩrã. To bairo nare na cáto tʉjʉrã Jesu cʉ cabuerã maca nare matagabana: \p —Cawimarãre na jee atíqueticõaña, Jesure cʉ patawãcoorema, na caĩñuparã. \p \v 16 To bairo na caĩ matarijere apii Jesu maca cawimarãre na pijori ocõo bairo na caĩñupʉ cʉ cabuerãre: \p —Cawimarã yʉ tʉpʉ na aparo. Na mataqueticõaña. Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ cáaáparã ãma ati maja cawimarãre bairona caroaro yʉre catʉgooñarã. \v 17 Cariape mʉñʉja ĩ. Ati maja cawimarã yʉre na caboorore bairo cabaiquẽna maca Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ aáquetigarãma, na caĩñupʉ Jesu yua. \s1 Un joven rico habla con Jesús \r (Mt 19.16-30; Mr 10.17-31) \p \v 18 Jĩcaʉ judío majare carotii Jesure cʉ cajeniñañupʉ: \p —Jesu, caroaro camajare cabuei mʉ ã. Cañuʉ mʉ ã. To bairi yʉre buioya. ¿Ñee uniere yʉ ácʉati cacaticõa anipere bʉgagʉ? \p \v 19 To bairo cʉ caĩro: \p —¿Nope ĩi cañuʉ yʉ mʉ ĩti? Dio jĩcaʉna cañuʉ ãmi. \v 20 Dio cʉ caroti cũriquere mʉ majii: “Áti eperico cʉtiqueticõaña. Camajare jĩaquẽja. Aperã na yere emaqueticõaña. Ĩtoqueticõaña. Mʉ pacʉ, mʉ pacore na nʉcʉbʉgoya,” cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 21 To bairo cʉ caĩro: \p —Tie Dio cʉ carotiriquere mere cawimaʉacã ãcʉpʉ tie nipetiro yʉ cáti bʉtiwʉ, Jesure cʉ caĩñupʉ. \p \v 22 To bairo cʉ caĩro: \p —Jĩca wame mʉ rʉja. Mʉ cacʉgorijere nuni wapa jee peticõaña. Tie mʉ cawapa jeerijere cabopacarãre na ricawo nuni peocõaña. To bairo ácʉ ʉmʉrecoopʉre pairo cañuu netorijere mʉ cʉgogʉ. To bairo áti yaparo to cõona yʉ mena ajá, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 23 To bairo Jesu cʉ caĩrijere apii seeto catʉgooñarique paiyupʉ, caapeye unie paii aniri. \v 24 To bairo cʉ cabairo tʉjʉʉ ocõo bairo caĩñupʉ Jesu: \p —Caapeye unie pairãre majiriobʉja Dio tʉpʉ eja aágabapata. \v 25 Cameyo na caĩi waibʉcʉ capaii apopota yita wẽ pĩorica opeacãre cʉ caame butigaata majiriobʉja. To bairona majiriobʉja, caapeye unie pairã Dio tʉpʉ na cáaágabatie. \p \v 26 To bairo cʉ caĩro: \p —Baiyupa to bairo cariape mʉ caĩata noa majuu Dio tʉpʉ eja majiquẽnama, cʉ caĩñuparã cʉ̃re caapirã maca. \p \v 27 To bairo na caĩro: \p —Camaja na cáti majiquẽtiere cáti majii ãmi Dio. Cʉ jeto na netoo majimi. \p \v 28 Ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Pedro: \p —Ʉpaʉ, jã cacʉgorijere jã wiirire nipetiro jã cáaáweocõawʉ, mʉ mena macana anigarã. \p \v 29-30 To bairo cʉ caĩro: \p —Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Jĩcaʉ ũcʉ cʉ ya wii, cʉ pacʉa, cʉ bairã, cʉ nʉmo, cʉ punaa nare cʉ cáaáweocoapata Dio cʉ caboorije macare átigʉ, capee caroa cʉ cacʉgo jʉgorique netoro bʉganemogʉmi ati yepapʉre. Bai yajiri bero cʉ cacaticõa anipe quenare bʉgagʉmi, na caĩñupʉ Jesu yua. \s1 Nuevamente Jesús anuncia su muerte \r (Mt 20.17-19; Mr 10.32-34) \p \v 31 Jesu cʉ cabuerã mena jeto doce cãnacãʉre aperobʉjaacã na pi aá, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: \p —Caroaro apiya. Yucʉacã Jerusalẽpʉ mari aágarã. Topʉ yʉ caejaro rooro yʉre átigarãma. Tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire buiori maja nipetiro yʉre na caĩ ucariquere bairona yʉre baigaro. \v 32-33 Topʉ yʉ caejaro apero macana mena yʉre ĩ epe, yʉ roo epe, yʉre ʉcoo eo re tuti, yʉre átigarãma. To bairo áticõari judío maja cãniquẽnare yʉ joogarãma, cʉ bapeya, cʉ jĩaña na ĩrã. Yʉ na cajĩaro bero itia rʉmʉ bero yʉ tunu catícõagʉ, na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre. \p \v 34 Cʉ cabuerã to bairo cʉ caĩrijere caapi majiquẽjuparã. “To bairo ĩi ĩmi,” caĩ majiquẽjuparã. Jesu to bairo cʉ caĩ buiorije caapi majiña manie cãñupa. \s1 Jesús sana a un ciego de Jericó \r (Mt 20.29-34; Mr 10.46-52) \p \v 35 Jesu Jericó na caĩri macapʉ cʉ cáaáto ma tʉre caruiyupʉ catʉjʉquẽcʉ. Caniyeru jeni ruinucuñupʉ. \v 36 Camaja capãarã na canetorijere apii: \p —¿Dope bairo to baiti? caĩ jeniñañupʉ. \p \v 37 To bairo cʉ caĩ jeniñaro: \p —Jesu Nasaré macacʉ neto aácʉ áami, cʉ caĩñuparã. \p \v 38 To bairo na caĩro apii caawajajoyupʉ: \p —¡Jesu! ¡Ʉpaʉ ãnacʉ David pãrami, Dio cʉ cajooricʉ mʉ ã. To bairi yʉre bopaca tʉjʉya! caĩ pi awajayupʉ. \p \v 39 To bairo cʉ caĩ awajarijere apirã: \p —¡Awajaqueticõaña! ¡Janaacʉja! cʉ caĩ tutiyuparã Jesu jʉgoye cáaána maca. \p To bairo na caĩ tutirije to nibao joroquena seeto caĩ awajanemoñupʉ moquena: \p —¡Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami, yʉre bopaca tʉjʉya! \p \v 40 To bairo cʉ caĩ awajarijere apii Jesu catua nʉcañupʉ. Tuanʉca átiri cʉ̃re capi awajaʉre aperãre cʉ tʉpʉ na catʉ̃ga atí rotiyupʉ Jesu. Cʉ tʉpʉ cʉ na cane ejaro: \p \v 41 —¿Ñe uniere mʉ yʉ cátibojapere mʉ booti? cʉ caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p To bairo cʉ caĩ jeniñaro: \p —Ʉpaʉ, yʉ cape catʉjʉ bʉga majipere yʉ boo, Jesure cʉ caĩñupʉ. \p \v 42 To bairo cʉ caĩro: \p —“Yʉre tʉjʉ majio joroque áti majiimi,” yʉre mʉ ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoyupa. To bairi catʉjʉ bʉgaʉ mʉ anicõagʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 43 To bairo Jesu cʉ caĩri paʉna catʉjʉ bʉga majicõañupʉ yua. To cõona Diore, “Ñuu majuucõa,” ĩri, Jesure cʉ caʉjacoajupʉ catʉjʉquetibatacʉ. To bairo cʉ cáto catʉjʉrã maca nipetiro seeto: \p —Caroaro majuu áami Dio, cʉ caĩ wariñuu nʉcʉbʉgoyuparã Diore yua. \c 19 \s1 Jesús y Zaqueo \p \v 1 Jesu Jericó na caĩri macapʉ eja, neto aácʉ cájupʉ. \v 2 Ti macapʉre cãñupʉ Saqueo cawamecʉcʉ. Cʉ̃a gobiernore camaja yere niyeru jeebojari maja ʉpaʉ cãñupʉ. To bairi caapeye unie paii cãñupʉ. \v 3 Jesu cʉ cáatíere apii seeto cʉ catʉjʉgabajupʉ. Camaja capãarã na cãni mataro dope bairo cʉ cáti tʉjʉ majiquẽjupʉ, ʉmʉaquetibacʉ. \v 4 To bairi Jesu cʉ caneto aápa wãpʉ cʉ jʉgoye atʉ aá, yucʉpʉ cawamʉ pea aájupʉ, Jesure cʉ tʉjʉgʉ. \v 5 Topʉ cʉ capejaro caejayupʉ Jesu cʉ capejari paʉ ẽoro majuu. Eja, Saqueore cʉ catʉjʉ mʉgoñupʉ. Cʉ tʉjʉ mʉgo: \p —Saqueo, uwaro rui ajá. Yucʉ mʉ ya wiipʉ yʉ anigʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 6 To bairo cʉ caĩro apii Saqueo uwaro wariñuurique mena Jesure cʉ cabocaʉ rui ajupʉ. Rui atí, Saqueo cʉ ya wiipʉ cʉ cajʉgo aájupʉ Jesure. \v 7 To bairi Saqueo tʉpʉ Jesu cʉ cáaáto tʉjʉri ocõo bairo caame ĩñuparã camaja aperã: \p —¿Nope ĩi caroorije cáti paii tʉpʉre cʉ anigati? cʉ caĩ wada paiyuparã Jesure. \p \v 8 Saqueo maca wamʉnʉcari ocõo bairo mari Ʉpaʉ Jesure cʉ caĩñupʉ: \p —Ʉpaʉ, yʉ cacʉgorije apeye uniere cabopacarãre na yʉ ricawo nunigʉ carecomacai. Aperã yere na ĩtori yʉ majuuna yʉ cajeewʉ. To bairi ĩtori na yʉ caemaricaro netobʉjaro na yʉ tunuogʉ. Jĩca tii niyeru tiire na ĩtori yʉ caemaricaro bero to cãmata bapari cãnacã tii maca na yʉ tunuogʉ, Jesure cʉ caĩñupʉ Saqueo. \p \v 9 To bairo cʉ caĩro: \p —Yucʉ ati wii macanare mʉjaare netoo catiomi Dio caroorije mʉja cátibatajere. Mʉ quena Abraham pãramerã mena macacʉna mʉ ã. \v 10 To bairi cayajiricarãre bairo cãna Diore catʉgooñaquẽnare na macaʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́ ati yepapʉre. Na maca bʉga, na yʉ netoo catiogʉ, caĩñupʉ Jesu. \s1 El ejemplo de las diez monedas \p \v 11 “Camajare na netoo catioʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́,” Saqueore Jesu cʉ caĩrijere caapiyuparã to macana. To bairo na caapiro buio majiorica wame mena na caĩ buionemoñupʉ Jesu. Jerusalén tʉacãna ãcʉ to bairo na caĩñupʉ. Na maca, “Nemoo ati yepare carotii jãagʉmi Jesu,” caĩ tʉgooñabajuparã. \v 12 To bairi ati wame na caĩ buio majioñupʉ Jesu: \p —Jĩcaʉ apeyere carotii aperopʉ cáaájupʉ, ʉpaʉ ãnajere yʉre na jõoato ĩi. “Cabero na caʉpaʉ jõocõaricʉpʉ yʉ tunu atígʉ,” caĩñupʉ. \v 13 Cʉ cáaáparo jʉgoye cʉ paabojari majare pʉga wamo cõo cãnacãʉre na capiyupʉ. Na piri, to cãnacãʉpʉrena niyeru tiiri pairo cawapacʉtiere jĩca tiiri jeto na cajooyupʉ. Na joo, ocõo bairo na caĩñupʉ: “Yʉ camano atie niyeru wajoa wapayeya, pairo niyeru to bʉato ĩrã,” na caĩñupʉ. \v 14 Cʉ ya maca macana majuu maca caʉpaʉ cʉ cãnipere cabooquẽjuparã. To bairi cʉ cáaáto bero aperãre ocõo bairo na caĩ jooyuparã: “Cʉ̃re jã ʉpaʉ cʉ cãnipere jã booquẽe.” \v 15 To bairo cʉ na caĩ joorije to nibao joroquena cʉ maca na caʉpaʉ jõocõaricʉpʉ catunu ejayupʉ cʉ ya macapʉre. Tunu eja, cʉ yarã cʉ caniyeru jooricarãre na capijoyupʉ, niyeru mʉñʉja cajoorique mena ¿noo cõo mʉja cawapata bʉori? na ĩ majigʉ. \v 16 Caeja jʉgoʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: “Ʉpaʉ, yʉ mʉ cajoepa tii mena yʉ wapatanemowʉ pʉga wamo cõo cãnacã tiirire,” cʉ caĩñupʉ. \v 17 To bairo cʉ caĩro: “Caroaro mʉ ájupa. Caroaro paa cotebojari majocʉ mʉ ãñupa. Õcoacã mʉ yʉ cajoorique menana caroaro mʉ ájupa. To bairi pʉga wamo cõo cãnacã macarire yʉre carotibojapaʉre mʉ yʉ jõogʉ,” cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉ. \v 18 Cʉ bero apei caejayupʉ moquena. “Yʉ ʉpaʉ, yʉ mʉ cajoepa tii mena jĩca wamo cõo cãnacã tiirire yʉ wapatanemowʉ,” cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉre. \v 19 To bairo cʉ caĩro: “Jĩca wamo cõo cãnacã macarire yʉre carotibojapaʉre mʉ yʉ jõogʉ mʉre,” cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉ. \p \v 20-21 ’Cʉ bero apei caejayupʉ moquena. Eja, cʉ ʉpaʉre ocõo bairo jocʉna cʉ caĩñupʉ: “Ʉpaʉ, tutuaro carotii mʉ ã. Aperã na capaa wapatarijere cajei mʉ ã. To bairi, ‘Yʉ capaa wapatarije to nibao joroquena yʉ wapa jooquetiboʉmi,’ yʉ caĩ tʉgooña uwiwʉ. To bairo mʉ cátinucurijere tʉgooñari mʉ niyeru tiire jutiiro ajero mena umari caroaro mʉ yʉ caquenoo cũ cotebojawʉ. Ʉ̃jʉ, mʉ niyeru tiire neña,” cʉ ʉpaʉre cʉ caĩñupʉ. \v 22 To bairo cʉ caĩrijere apii cʉ ʉpaʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: “Yʉ mʉ caĩrije jʉgori rooro mʉ cátajere yʉ majitʉga. Mʉ ñuuquẽjupa mʉa. To bairi mʉ yʉ popiyeyegʉ. Jocʉna, ‘Aperã yere na cawapatarijere cajei ãmi yʉ ʉpaʉ,’ yʉ mʉ ĩ. ‘Yʉ cawapatabao joroquena yʉ wapa jooquetiboʉmi,’ mʉ ĩ tʉgooñabacʉ. \v 23 To bairi yʉ niyeru tiire niyeru cũrica wiipʉ to macanare na mʉ caquenoo cũ rotipe anibajupa, to ani bʉnemoato ĩi. To bairi topʉ mʉ cacũata cabero tunu ejaʉ pairo cãniere cabʉnemorique menare niyeru tiire yʉ neboricʉ,” cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉ. \v 24 To bairo cʉ ĩ, topʉ catʉjʉnucurãre ocõo bairo na caĩñupʉ: “Anire cʉ yʉ cajoobata tiire cʉ emaña. Cʉ emari, pʉga wamo cõo cãnacã tiiri cawapatanemoricʉ macare cʉ jooya,” na caĩñupʉ. \p \v 25 ’To bairo na cʉ caĩro: “Ʉpaʉ, mere pairo pʉga wamo cõo cãnacã tii cʉgomi,” cʉ caĩñuparã. \v 26 To bairo cʉ na caĩro: “Cariape mʉñʉja ĩ. Noa maca na cacʉgorije mena caroaro cánare netobʉjaro na yʉ joonemogʉ. Aperã maca na cacʉgorije mena caroaro cátiquẽna aniri na cacʉgobatiere cáti renucurã maca cʉgoquetigarãma. To bairi ani cʉ cacʉgorijeacã quenare cʉ emari cʉ jooya pairo cawapataricʉ macare. \v 27 To bairi ati maja yʉre catʉjʉ teericarã ʉpaʉ yʉ cajãaro cabooquetanare na jee ajá. Na jee atíri na jĩacõaña yʉ catʉjʉrona,” na caĩñupʉ caʉpaʉ, na caĩ buioyupʉ Jesu. \s1 Jesús entra en Jerusalén \r (Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Jn 12.12-19) \p \v 28 To bairi atie queti buio majiorica wame ĩ buio yaparo Jesu cáaácoajupʉ, Jerusalẽpʉ aácʉ. \v 29 Aá, pʉga macari Betfagé, Betania cawamecʉti macariacã tʉpʉ caejayupʉ. Ti macariacã Olivo ʉ̃taʉ na caĩricʉ pʉtore cãñupe. Topʉ ejaʉ cʉ cabuerã pʉgarãre ocõo bairo na caĩ jooyupʉ: \p \v 30 —Aánaja jĩ macapʉ. Ti macapʉ ejarã cʉ mʉja bʉgagarã burro cawamaʉ, na cajia nʉcoricʉ, na capejañaquẽcʉre. Cʉ tʉjʉ bʉga, cʉ popiori, yʉ tʉpʉ cʉ̃re mʉja neapá. \v 31 Aperã, “¿Nope ĩrã cʉ mʉja popioti?” mʉja na caĩata, “Jã Ʉpaʉ cʉ boomi,” na ĩña, na caĩ jooyupʉ Jesu. \p \v 32 To bairi cʉ cabuerã pʉgarã ti macapʉre cáaájuparã. Ti macapʉre eja, burrore cabʉga ejayuparã Jesu na cʉ caĩ jooricarore bairona. \v 33 Cʉ bʉga eja, cʉ capopioyuparã. Cʉ na capopioro tʉjʉrã cʉ ʉparã na caĩñuparã: \p —¿Nope ĩrã cʉ mʉja popioti mʉjaa? \p \v 34 To bairo na na caĩro: \p —Jã Ʉpaʉ cʉ boomi, na caĩñuparã Jesu cʉ cabuerã maca. \p \v 35 Cʉ cane aájuparã Jesu tʉpʉ yua. Cʉ ne eja, na jutii cabui macajere cʉ bui peo átiri Jesure cʉ capeja rotiyuparã. \v 36 To bairi Jesu burro bui cʉ capeja aápa wãre na ye jutii cabui macaje mena cʉ cacũ jʉgoye cʉjuparã, seeto cʉ wariñuurã. \v 37 Olivo cawamecʉtii ʉ̃taʉ tʉ cʉ catʉja ro aáti paʉna capãarã cʉ̃re caʉjarã cʉ nʉcʉbʉgorã wariñuurique mena caĩ awajayuparã. Nipetiro Jesu cʉ cáti iñooriquere na catʉjʉrique tʉgooñari Diore caĩ wariñuu awajayuparã. \v 38 Ocõo bairo caĩ awaja wariñuuñuparã: \p —¡Caroaro to baiato mari Ʉpaʉre, Dio cʉ cajooricʉre! ¡Wariñuurique to ani neto majuucõato ʉmʉrecoopʉre! ¡Camaja nipetiro Diore na nʉcʉbʉgoato! caĩñuparã. \p \v 39 Na caawajarijere apirã jĩcaarã fariseo maja topʉ cãna ocõo bairo Jesure cʉ caĩñuparã: \p —Camajioʉ, mʉre caʉjarãre, “Ĩ awajaqueticõaña,” na ĩña. \p \v 40 To bairo na caĩro: \p —Ati maja na cajanaata atie ʉ̃taa rupaarena yʉre to caawaja wariñuupere rotiboʉmi Dio, na caĩñupʉ Jesu fariseo majare. \p \v 41 To bairi Jesu Jerusalén maca tʉ tʉja acʉ́ tʉjʉjori, ti macare caoti tʉjʉyupʉ. Ti macare oti tʉjʉ, ocõo bairo caĩñupʉ: \p \v 42 —Yucʉna Jerusalén macana caroa ani wariñuuriquere nare Dio cʉ cajoogarije na camajiata ñuuboricaro. Na majuuna apipajeequẽjupa. To bairi ani wariñuu majiqueti majuucõagarãma naa. \v 43 To bairi ñuuquẽtie tamʉorique na anigaro. Nare catʉjʉ tutirã na ejagarãma. Na eja átiri na jotoo amejoregarãma, na quẽgarã. \v 44 Na jotoo amejore, na caruti butibopere mata, caroaro na jĩa baurio peo recõagarãma ati maca macanare. Dio cʉ cajooricʉ na tʉpʉ yʉ cãno na cabooquẽtie wapa to bairona na baigaro tie, ati majare Jerusalén macanare, caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús purifica el templo \r (Mt 21.12-17; Mr 11.15-19; Jn 2.13-22) \p \v 45 To bairo ĩ yaparo ti macapʉ ejaʉ Dio wiipʉ cajãajupʉ Jesu. Jãa, camaja topʉ caame wapaye ãnare na catʉjʉyupʉ. Nare to bairo na cáti aniere booquẽcʉ na cabuuyupʉ. \v 46 Na buʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Dio Wadarique ocõo bairo ĩ: “Ati wii yʉ ya wii Diore jeni nʉcʉbʉgorica wii jeto ã.” Mʉja maca to bairo ána cajee ruti pairã ya paʉre bairona to anio joroque mʉja áa, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 47 Ti paʉ Jerusalén ãcʉpʉ to cãnacã rʉmʉ Dio wiipʉ Dio ye quetire cabuionucuñupʉ Jesu. To bairo cʉ cabuiorijere apirã sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã, aperã camajare cajʉgo ãna maca cʉ carocagabajuparã Jesure. \v 48 Camaja maca caroaro cʉ cabuiorijere caapiganucuñuparã. To bairi dope bairo cʉ cáti majiquẽjuparã, camaja mani punijiniborãma ĩrã. \c 20 \s1 La autoridad de Jesús \r (Mt 21.23-27; Mr 11.27-33) \p \v 1 Jĩca rʉmʉ Jesu Dio wiipʉre camajare na buioʉ camajare cʉ canetoo catiorije quetire na cabuio ãñupʉ. To bairo cʉ cabuio ani paʉna cʉ tʉpʉ caejayuparã sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã, aperã cabʉcʉrã camajare cajʉgo ána. Cʉ tʉpʉ ejari, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p \v 2 —¿Ñamʉ atie mʉ cátiere, camajare mʉ cabuiorije mʉre cʉ rotiti? \p \v 3 To bairo cʉ na caĩro: \p —Yʉ quena mʉñʉja jeniñapa. \v 4 ¿Ñamʉ Juãre cʉ cʉ cabautisa rotiyupari? ¿Diona cʉ carotiyupari? O ¿camaja maca cʉ na carotiyupari que? ¿Ñamʉ maca cʉ ãti cʉ carotiricʉ? na caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p \v 5 To bairo na cʉ caĩ jeniñaro na majuu ocõo bairo caame ĩ wadapeniñuparã: \p —¿Dope bairo cʉ mari ĩcʉti? “Diona cʉ rotiricʉmi,” cʉ mari caĩata, “¿Nope ĩrã Dio cʉ carotiricʉ cʉ nibao joroquena Juãre mʉja caapipajee nʉcʉbʉgoqueti?” mari ĩboʉmi Jesu. \v 6 “Dio ye quetire cabuioʉ cãmi Juan,” caĩrã ãma camaja. To bairo na caĩirena jocarãna, “Camajana cʉ rotiricarãma Juãre,” cʉ mari caĩata quena camaja maca marire re jĩaborãma ʉ̃ta rupaa mena, marire punijinirã. \v 7 To bairo ame ĩ wadapeni, ocõo bairo Jesure cʉ caboca ĩ yʉyuparã: \p —Õoba. Ñamʉ cʉ rotiricʉmi jã ĩ majiquẽe, Jesure cʉ caĩñuparã. \v 8 To bairo Jesure na caĩro: \p —Baiyupa yʉ quena, “Atiere cʉ̃ cʉ carotiroi yʉ áa,” mʉñʉja ĩ buioquẽe, na caĩñupʉ Jesu yua. \s1 El ejemplo de los trabajadores malvados \r (Mt 21.33-44; Mr 12.1-11) \p \v 9 Cabero atie queti buio majiorica wame camajare na caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Cãñupʉ ʉje miji wẽri wejere caotericʉ. Ti wejere ote yaparoʉ ti wejere cacoteparãre na cacũñupʉ, aperopʉ aáteñaʉ aágʉ. Na cũʉ ocõo bairo na caĩ cũñupʉ: “Yʉ ʉje wejere yʉ cotebojaya. Yʉre mʉja cacotebojaro mʉñʉja ricawogʉ carecomaca caricare.” To bairo na ĩ yaparo aperopʉ cáaáteñaʉ aácoajupʉ yoaro. \v 10 Cabero ʉje caricacʉti yʉtea caejaro apei cʉ paabojari majocʉre cʉ cajooyupʉ ʉje wejere cʉ cacote rotiricarã tʉpʉ. “Yʉ yere na ricawo joato,” cʉ caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩi cáaácoajupʉ cʉ ʉpaʉ ya wejepʉ. Topʉ cʉ caejaro ti wejere cacoterã maca seeto cʉ caboca quẽcõañuparã, ʉjere cʉ joogaquẽna. \v 11 To bairo cʉ na cátoi cʉ ʉpaʉ maca apeire cʉ cáaá rotiyupʉ moquena. Cʉ quenare to bairona cʉ quẽ, rooro cʉ caboca áti acʉo tunuocoa jooyuparã, cʉ quenare cʉ joogaquẽna. \v 12 To bairo cʉ na cáto apeire cʉ cáaá rotiyupʉ moquena. Cʉ quenare to bairona rooro cʉ quẽ camiye, cʉ caboca áti acʉo tunuocoa jooyuparã. \p \v 13 ’To bairo jeto na na cáto tʉjʉʉ ʉje miji wẽri weje ʉpaʉ ocõo bairo caĩ tʉgooñañupʉ: “¿Dope bairo yʉ ácʉati? Baiyupa yʉ macʉre yʉ camaiire cʉ yʉ aá rotigʉ. Yʉ macʉre cʉ tʉjʉrã cʉ tʉjʉ nʉcʉbʉgogarãma,” caĩ tʉgooñañupʉ. To bairo ĩ tʉgooñari cʉ macʉre cʉ cáaá rotiyupʉ yua. \v 14 To bairi ti wejere cacoterã maca cʉ macʉ cʉ cajooricʉre cʉ tʉjʉrã ocõo bairo caame ĩñuparã: “Ani ati weje ʉpaʉ macʉ ãmi. Cʉ pacʉ cʉ cabai yajiro bero atie wejere cacʉgo wajoapaʉ ãmi. To bairi cʉ mari jĩa rocacõato. To bairo ána ti wejere mari majuuna mari cʉgogarã.” \v 15 To bairo ame ĩ, cʉ̃re ñe aáti, ti weje tʉjaropʉ cʉ cajĩa rocacõañuparã, na caĩ buioyupʉ Jesu. \p —To bairi cʉ ya wejere cʉ cacote rotiricarã cʉ macʉrena na cajĩa rocacõaro tʉjʉʉ, ¿Dope bairo na átacʉmi mʉja ĩ tʉgooñati? \v 16 To bairi cʉ majuuna atí, na cajĩa re peocõañupʉ ti wejere cʉ cacote rotibatanare. To bairo na áti re peocõa, cabero aperã macare na cajooyupʉ. \p To bairo na cʉ caĩro apirã: \p —Weje ʉpaʉ na cʉ cátatore bairo requetiboʉmi Dio, cʉ caĩñuparã. \p \v 17 To bairo na caĩro Jesu na tʉjʉ, ocõo bairo na caĩñupʉ moquena: \p —¿Dope bairo ĩgaro ĩ, mʉja ĩ tʉgooñati Dio Wadarique ocõo bairo caĩri wamere? \q1 Ʉ̃ta wiire wegarã jĩca ʉ̃taare cabeje rocacõañuparã, tia ʉ̃ta ñuuquẽe ĩrã. Tia na carocabatacarena cane cũñuparã aperã maca, atia cañuu majuucõarica ã ĩrã. To bairi tiarena wii pucua cãniparore cawe peo jʉgoyuparã, tia mena mari cacõoñaata cariape eja majigaro ĩrã. \m To bairona ĩ ucarique ã. \m \v 18 To bairi camaja nipetiro tiapʉre capʉga ta re cumurã na õwa pecoanucugarãma. Tia maca na buipʉre to caroca peaata caroaro na roca aboo recõagaro, caĩñupʉ Jesu. To bairona baigarãma yʉre caapipajeequẽna ĩi, na caĩñupʉ Jesu. \s1 El asunto de los impuestos \r (Mt 21.45-46; 22.15-22; Mr 12.12-17) \p \v 19 Ti wame queti buio majiorica wamere Jesu na cʉ cabuioro apirã judío majare cabuerã, sacerdote maja ʉparã, “Marirena buioʉ ácʉmi,” cʉ caĩ tʉjʉyuparã. To bairo ĩrã ti paʉna nemoo cʉ cañegabajuparã. Camajare na uwibana dope bairo cʉ cáti ñe majiquẽjuparã. \v 20 To bairi aperãre na caĩñuparã, “Cʉ̃re canʉcʉbʉgorãre bairona baitori caroaro cʉ jeniña pojerooya. To bairi roorije cʉ caboca ĩ yʉata nemoona gobierno macanare cʉ mari wadajãgarã, cʉ na ñeato ĩrã,” na caĩñuparã. \v 21 To bairo na caĩ jeniña rotiricarã maca Jesu tʉpʉ ejari ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —Jãre camajioʉ, cariape jeto mʉ buionucu Dio yere. To bairi camaja nipetiro jĩcarore bairona cãna na mʉ tʉjʉnucu. \v 22 To bairi jã ĩ buioya: ¿Roma macana ʉparã jãre carotirã niyeru jãre na cajeninucurijere nare jã cajooro Dio cʉ rotibocʉti? Jesure cʉ caĩ jeniñañuparã. \p \v 23 Jesu maca caroorije cʉ̃re na caĩ tʉgooñarijere tʉjʉ majiri ocõo bairo na caĩñupʉ: \p \v 24 —Niyeru tiire yʉ iñooña. \p To bairo cʉ caĩro niyeru tiire ne, cʉ caiñooñuparã. Cʉ na caiñooro tʉjʉʉ: \p —¿Ñamʉ wame to tujati? ¿Ñamʉ riyare bairo cabaurije uca turique to tujati? na caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p To bairo cʉ caĩro: \p —Romano maja Ʉpaʉ majuu wame ã. Cʉ ye macaje ã, cʉ caĩñuparã. \p \v 25 —Baiyupa Romano maja Ʉpaʉre cʉ jooya cʉ ye cãnipere. To bairona Dio cʉ caboorije mʉjaare cʉ cajenirije quenare Diore cʉ jooya, na caĩ yʉyupʉ Jesu. \p \v 26 To bairo cʉ caĩro apirã ocõo bairo caame ĩñuparã: \p —¡Ago name! Caroaro mari yʉ majimi. Ricati caroori wamere ĩ buioquẽemi camaja na caapiro, caĩñuparã. \p To bairi ʉparãre cʉ na cawadajãpere dope bairo cʉ caĩ jeniña bʉga majiquẽjuparã. To bairi cʉ cajeniña janacoajuparã yua. \s1 La pregunta sobre la resurrección \r (Mt 22.23-33; Mr 12.18-27) \p \v 27 Cabero moquena saduceo maja mena macana maca Jesure cʉ cajeniñarã ejayuparã. Camaja cabai yajiricarã tunu catíquẽnama caĩrã cãñuparã saduceo maja. \v 28 To bairi naa Jesu tʉpʉ eja, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —Jãre camajioʉ, Moisé ati wame rotiriquere caĩ ucayupi jã cabuenucuri wamere: “Jĩcaʉ nʉmocʉti punaa mácʉna cʉ cabai yajiata cabai maca cʉ nʉmo cʉparo cʉ jʉgocʉ nʉmo cãnibatacore. To bairo cʉ cáto cʉ macʉ cabuia jʉgoʉ cabai yajiricʉ macʉ anibojagʉmi,” caĩ ucayupi Moisé, caĩñuparã. \v 29 To bairi siete cãnacãʉ jĩcaʉ punaa cãñuparã. Cãni jʉgoʉ canʉmo cʉtibajupʉ. Punaa mácʉna cabai yajiyupʉ. \v 30 Cabero macacʉ quena cʉ jʉgocʉ cʉ cabai yajiro bero cõrena cawapearicore canʉmo cʉtibajupʉ. Cʉ quena to bairona cabai yajicoajupʉ punaa mácʉna. \v 31 Na bero macacʉ quena nare bairona cõrena nʉmo cʉtiba, punaa mácʉna cabai yajicoajupʉ. To bairo jetona jĩcaʉ punaa siete cãnacãʉ cãnibatana co jetorena nʉmo cʉtibana punaa manana cayaji peticoajuparã. \v 32 Na bero na nʉmo cãnibataco cabai yajiyupo co quena. \v 33 Na nipetiro siete cãnacãʉna cõre canʉmo cʉtibajuparã. To bairi na cabai yajiricaro bero tunu catirãpʉ ¿ni maca co cʉ nʉmocʉti majibocʉti? Jesure cʉ caĩ jeniñañuparã. \p \v 34 To bairo na caĩ jeniñaro apii Jesu na caĩ yʉyupʉ: \p —Caʉmʉa ati yepa macana nʉmocʉma. Cãromia quena manapʉcʉma. \v 35 Cabero Dio cʉ cabejerã na cʉ catunu catioro bero nʉmo cʉtiquẽema. Cãromia quena manapʉ cʉtiquẽema. \v 36 Dio tʉ macana ángel majare bairo cãna anigarãma. Dio mena cacaticõa ãna anigarãma. Bai yaji bapooquetigarãma. \v 37 Moisé cʉ caucariquere tʉjʉrã, “Cabai yajiricarã tunu catigarãma,” mari ĩ maji. Moisé yucʉ puti caʉ̃ tʉjʉnucurijere cʉ catʉjʉ ejanʉcaro ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Dio yucʉ puti caʉ̃rijepʉ: “Yʉa Diona yʉ ã. Mʉ ñicʉ jãa na cáti nʉcʉbʉgoʉ yʉ ã. Abraham, Isaá, Jacobo jãa na cáti nʉcʉbʉgoʉ yʉ ã,” cʉ caĩñupʉ Dio Moisére. “Mʉ ñicʉ jãa tirʉmʉpʉ macana na cáti nʉcʉbʉgoricʉ yʉ ã,” caĩquẽjupʉ. \v 38 To bairi, yucʉ quena yʉ áti nʉcʉbʉgoma ĩi, caĩñupʉ Dio. To bairi yucʉ quenare na yeri cacaticõa ãna aniri cʉ̃re cáti nʉcʉbʉgorã ãma. Cʉ̃re caapipajeerãre na tunu catiogʉmi Dio. To bairi yucʉ quenare cacaticõa ãnare bairona na tʉjʉmi Dio. \p \v 39 To bairo cʉ caĩrijere apirã jĩcaarã judío majare cabuerã: \p —Jãre camajioʉ, cariape majuu mʉ buio, cʉ caĩñuparã. \p \v 40 Cabero cʉ cajeniña nemogaquẽjuparã, “Mari buio netoremi,” ĩrã. \s1 ¿De quién es hijo el Cristo? \r (Mt 22.41-46; Mr 12.35-37) \p \v 41 Cabero na caĩ jeniñañupʉ Jesu moquena: \p —Aperã, “Cristo Dio cʉ cabejericʉ David pãramipʉ anigʉmi,” ĩnucuma. ¿Nope ĩrã to bairo na ĩnucuti? na caĩ jeniñañupʉ. \v 42 —David cʉ majuuna Salmo cawamecʉti pũuropʉ ocõo bairo caĩ ucayupi: \q1 Ato yʉ mena ruiya yʉ tʉ maca, yʉ mena carotii anigʉ. \q1 \v 43 Yʉ mena ruiri mʉ carotiro mʉre catʉjʉ tutirãre na yʉ regʉ, caĩñupʉ Dio yʉ Ʉpaʉre, caĩ ucayupi David, caĩñupʉ Jesu. \m \v 44 —¿Dope bairo, “Yʉ Ʉpaʉpʉ ãmi,” David cʉ caĩi nibaopʉcʉna cʉ pãramipʉ cʉ ãti Dio cʉ cabejericʉ? na caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p To bairo na cʉ caĩ jeniñaro dope bairo cʉ caĩ yʉ majiquẽjuparã yua. \s1 Jesús acusa a los maestros de la ley \r (Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 11.37-54) \p \v 45 Camaja nipetiro na caapijoro ocõo bairo caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre: \p \v 46 —Judío majare cabuerãre na tʉjʉ majiña. Nare bairo átiqueticõaña. Jutii cayoarije mena jaña aáteñaganucuma, aperã caroaro marire na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩrã. To bairi macapʉ wapayerica paʉripʉ na cáaáteñari paʉri camaja nare na cañuu roti nʉcʉbʉgopere booma. Neñapo buerica wiiripʉ ejarã to bairi wamena nare na cáti nʉcʉbʉgopere booma. To bairi caʉparã na caruinucurijepʉ jetore ruiganucuma. Na caboje rʉmʉri áti ʉgari paʉri quenare to bairo jeto baiganucuma. \v 47 Cawapearicarã romiri yere na cacʉgorije cajee pairã nibaopʉnana Dio wiipʉre jãa aána yoaro Diore jeni nʉcʉbʉgotoma. Baitoriquere bairã camaja na catʉjʉro bainucuma. Narena aperã netoro cabai buicʉna na cãnoi aperã netoro na popiyeyegʉmi Dio, na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre. \c 21 \s1 La ofrenda de la viuda pobre \r (Mr 12.41-44) \p \v 1 Jesu Dio wiipʉ ãcʉ niyeru Dio wii na caquenoope wapa na cajãri patapʉ camaja niyeru na cajãro catʉjʉyupʉ. Pairo cacʉgorã ti patapʉre pairo cajãñuparã. \v 2 Na berore cawapearico cabopacao pʉga tiiriacã cawapa maniacãre cajãñupo. \v 3 Tiere co cajãro tʉjʉʉ Jesu ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Cariape mʉñʉja ĩ. Atio cawapearico cabopacao maca Dio cʉ catʉjʉro aperã nipetiro na netoro joo netocoamo. \v 4 Na maca pairo cacʉgorã aniri nare carʉjarijere jooma. Co maca, “Cabopacao yʉ ã,” ĩ tʉgooñaquẽcona nipetiro co cacʉgobatajeacãre joomo. Co caʉga catíboriqueacãrena joo peocõamo, caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús dice que el templo será destruido \r (Mt 24.1-2; Mr 13.1-2) \p \v 5 Aperã Dio wii cãniere wadapenirã Jesure cʉ caĩñuparã: \p —Tʉjʉya ati wiire Dio wii. Caroa wii majuu anicõa. Ʉ̃ta rupaa caroa rupaa mena jeto áta wii ã. Diore na cajoorique mena caroa jeto cabauri wiire cájupa. \p \v 6 To bairo na caĩro: \p —Ape rʉmʉpʉ atie mʉja catʉjʉrije nipetiro re peocõagarãma aperã. Ʉ̃ta rupaa na capeobataje jĩca rʉjaricaro mano re peticõagarãma aperã. \s1 Señales antes del fin \r (Mt 24.3-28; Mr 13.3-23) \p \v 7 Cabero Jesure cʉ cajeniñañuparã: \p —Jãre camajioʉ, ¿noo cõopʉ to bairoati mʉ caĩri wame? ¿Dope bairo jã majirãati to bairo cabaiparo jʉgoye? \p \v 8 To bairo cʉ na caĩ jeniñaro ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu: \p —Aperã mʉjaare na caĩtorijere mari apipajeere ĩrã caroaro tʉgooña majiña. “Dio cʉ cajooricʉna yʉ ã. Cristo Dio cʉ cajoʉ cʉ caejari paʉ anitʉga,” ĩtogarãma. To bairo na caĩtorijere api nʉcʉbʉgoqueticõaña. \v 9 Camaja ame quẽri ame jĩagarãma. Camaja ati yepa macana na ʉparãre ĩ punijiniri na regarãma. To bairo cabairijere queti apirã uwiqueticõaña. To bairo jeto baigaro mai. To baibao joroquena ati ʉmʉrecoo capetiparo rʉjagaro mai, na caĩ buioyupʉ Jesu. \p \v 10 To bairo na ĩ, ocõo bairo na caĩnemoñupʉ Jesu: \p —Jĩca maja ape maja mena ame quẽgarãma. Jĩca yepa macana ape yepa macana mena ame quẽgarãma na ʉparã na caame quẽ rotiroi. Ati yepa nipetiropʉ to bairo jeto ame átigarãma. \v 11 Ati yepa seeto nanaagaro. Ape paʉri ʉgarique camano ñigo boagarãma camaja. Ape paʉri riaye tamʉo yaji petigarãma. Ʉmʉrecoopʉre cauwiorije ape wame mʉja catʉjʉñaquẽtie baugaro. \p \v 12 ’To bairo cabaiparo jʉgoye yʉ ye quetire caapigateerã rooro mʉja átigarãma. Na neñapo buerica wiiripʉ mʉja ñe aánucu, mʉja jeniñacõari presopʉ mʉja joogarãma, yʉre mʉja cáti nʉcʉbʉgorije wapa. Maca ʉparã tʉripʉ mʉja joogarãma, “Na popiyeyeya,” ĩrã. \v 13 To bairo mʉja na cátibao joroquena caroaro na mʉja boca buiocõagarã yʉre mʉja cáti nʉcʉbʉgorijere. \v 14 Mʉjaare na caĩ jeniñaparo jʉgoye, “Ocõo bairije na mari ĩ yʉ majigarã rooro marire na cátiquetiparore bairo ĩrã,” ĩ tʉgooña yuuqueticõaña. \v 15 Yʉ maca mʉñʉja majiogʉ nare mʉja caĩ yʉpere. To bairi mʉjaare catʉjʉ tutirã mʉja wada neto majiquetigarãma. \v 16 Mʉja pacʉa, mʉja bairã, mʉja yarã majuu, mʉja mena macana anibaopʉnana mʉja wadajãgarãma mʉjaare catʉjʉ tutirãre. To bairo mʉjaare na cawadajãro jĩcaarãre mʉjaare jĩa regarãma. \v 17 Yʉre caapipajeerã mʉja cãno maca camaja to cãnacã maca macana mʉja teegarãma. \v 18 To bairo mʉja átibaopʉnana, jĩacã jĩca wame uno mʉja áti rooye tuuquetigarãma mʉja catiriquere. \v 19 To bairi yʉre api nʉcʉbʉgocõa aninucuña. To bairo bairã catirique majuu mʉja bʉgagarã. \p \v 20 ’Polisía capãarã Jerusalén macare na cajotoo ame jorero na tʉjʉrã, “Mere ati macare rocagarã áama,” mʉja ĩ tʉjʉ majigarã. \v 21 To bairi Judea yepapʉ cãna ʉ̃ta yucʉpʉ na ruti aáparo. Camaja Jerusalén macapʉre cãna aperopʉ na ruti aáparo. Maca tʉjaro cãna macapʉ na tunu piya atíquẽparo. \v 22 Ti paʉna Jerusalén macanare Dio nare cʉ capopiyeyeri rʉmʉri anigaro. Dio ye queti ucarica pũuri caĩrore bairona na baigaro. \v 23 Ti paʉre rooro na anigaro ʉta pacoa romirire, aperã cawimarãacãre caũpuorã romiri quenare. Atʉ ruti aá majiquetigarãma. Ti paʉ judío majare seeto popiye tamʉorique na anigaro Dio nare cʉ capopiyeyerije jʉgori. \v 24 Camaja capãarã bai yajigarãma ame jĩarique jʉgori. Aperãre na jee aá bate cʉgogarãma aperoripʉ. To bairo na átiri Jerusalén macare jĩa baurio rocacõagarãma. Judío maja cãniquẽna to bairije átigarãma ati macapʉre. “To cõona ája,” Dio nare cʉ caĩri paʉ cãnopʉ janagarãma yua. \s1 Cómo vendrá el Hijo del Hombre \r (Mt 24.29-35, 42-44; Mr 13.24-37) \p \v 25 ’To bairi ʉmʉrecoopʉre ricati cabaurije anigaro. Muipʉ caajii, ñami macacʉ muipʉ quena, ñocoa quena ricati cabaurã anigarãma. Ria capaca yari mar seeto paca jabe ocacʉtigaro. Pairo cajabe ocacʉto apirã camaja ati yepa macana seeto acʉa uwigarãma. \v 26 Ñocoa quena yuguigarãma. To bairi, “¿Dope bairo to bairoati ati yepapʉ? ¿Ñeere ĩro to baiti?” ĩ tʉgooñagarãma camaja, uwi netobana. \v 27 To bairo cabairi paʉna yʉ catutuarije mena yʉ atígʉ ʉmʉrecoopʉi. To bairo baii bujeri bʉrʉapʉ seeto yʉ caaji baterije mena yʉ cáató tʉjʉgarãma camaja. \v 28 To bairi atie cauwiorije cabai jʉgoro tʉjʉrã tʉjʉ wariñuu ocabʉticõaña. Ati yepapʉ cabairijere nemoo marire netoo catiogʉ atígʉmi Jesu ĩrã wariñuu ocabʉtiya, na caĩ buioyupʉ Jesu. \p \v 29 To bairo na ĩ, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu moquena: \p —Higuera cawamecʉtii, ape wame yucʉ cabairije quenare tʉgooñaña. \v 30 Apeye capũ cawajoarijere tʉjʉrã, “Yucʉacãna cʉma anigaro bai,” ĩ majirique ã. \v 31 To bairo mʉñʉja cabuiori wamerire bairo cabairo tʉjʉrã, “Yucʉacã Jesu tunu atígʉmi ati yepapʉ, Ʉpaʉ anigʉ,” mʉja ĩ tʉjʉ majigarã. \p \v 32 ’Cariapena mʉñʉja ĩ. Atie nipetiro mʉñʉja caĩri wamere bairona baigaro ati yepa macaje capetiparo jʉgoye. \v 33 Ʉmʉrecoo, ati yepa quena to cõona wajoagaro. “To bairo yʉ átigʉ,” yʉ caĩrije maca wajoaquetigaro. Yʉ caĩ buiorore bairona baigaro. \p \v 34 ’To bairi caroaro tʉgooña maja catiya, mʉja cátiere ána. Ati yepa macajere tʉgooñarique paiqueticõaña. Eti cumuqueticõaña. Caroorije jeto mari áticõa anire ĩrã caroorijere átigaqueticõaña. To bairo caroorije cátiquetinucurã mʉja cãmata yʉre mʉja tʉjʉ acʉaquetigarã yʉ catunu ejari paʉ cãno. \v 35 Camaja nipetiro na yʉ capopiyeyepere yʉ ruti majiquetigarãma. \v 36 To bairi caroaro quenoo yuuricarãre bairo yʉ caboorijere áticõa aninucuña. Tie popiye tamʉorique mʉja canetooparore bairo ĩrã Diore jenicõa aninucuña. To bairo ána boboricaro mano yʉre mʉja boca tʉjʉgarã, na caĩñupʉ Jesu yua. \p \v 37 Ti rʉmʉrire to cãnacã rʉmʉ Dio wiipʉ cʉ ye quetire camajare cabuio ãñupʉ Jesu. Ñami cãno ti macare buti aá, Olivo cawamecʉtii ʉ̃taʉpʉ cacani ñamicʉti bujucoajupʉ. \v 38 To bairi cabujuri paʉ cãno camaja nipetiro Dio wiipʉ cáaájuparã, Jesu cʉ cabuiorijere apigarã. \c 22 \s1 Conspiración para prender a Jesús \r (Mt 26.1-5, 14-16; Mr 14.1-2, 10-11; Jn 11.45-53) \p \v 1 Pan levadura na caĩrije cawauorije caajuya manie na caʉgapa rʉmʉ pascua rʉmʉ jʉgoyeacã cãñupe yua. \v 2 To bairi sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã Jesure cʉ cajĩagayuparã. “¿Dope bairo cʉ áti ñeri cʉ mari jĩarãati?” caame ĩñuparã. To bairo ĩbaopʉnana camajare na cauwiyuparã, capãarã cʉ̃re canʉcʉbʉgorã na cãno maca. \p \v 3 To bairo na caĩri paʉre Judas Iscariote cawamecʉcʉpʉre cajãañupʉ Sataná. Jesu cʉ cabuerã doce cãnacãʉ mena macacʉ cãnibajupʉ Judas. \v 4 To bairi cʉ̃re Sataná cʉ cajãaro cáaácoajupʉ Judas sacerdote maja ʉparã, aperã Dio wii coteri maja tʉpʉre. Na tʉpʉ eja, Jesure dope bairo cʉ̃re na cáti ñepere na mena cawadapeniñupʉ. \v 5 To bairo cʉ caĩ wadajãrijere apirã, seeto cawariñuuñuparã: \p —To bairo jã mʉ caĩ buioroi niyeru mʉre jã wapayegarã, Judare cʉ caĩñuparã. \p \v 6 —Jaʉ, na caĩñupʉ Judas. “Jaʉ,” na ĩ, “¿Dope bairo áti Jesure cʉ yʉ wadajãʉati ʉparãpʉre, aperã yʉre na camajiquẽtopʉ?” caĩ tʉgooñañupʉ Judas. \s1 La Cena del Señor \r (Mt 26.17-29; Mr 14.12-25; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 7 Cabero pan cawauorije mena caajuya manie na caʉgari rʉmʉ majuu cãñupe. Ti rʉmʉna cãñupe Diore tʉgooñari nuricʉ waibʉcʉ oveja na caĩi cawamaʉre na cajĩanucurica rʉmʉ. Pascua rʉmʉ cãno to cãnacã cʉma to bairo jeto cátinucuñuparã ti rʉmʉ unore. \v 8 To bairi ti rʉmʉ cãno Pedrore, Juãre ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Pascua boje rʉmʉ macaje mari caʉgapere quenoo yuurãja. \p \v 9 To bairo na cʉ caĩro: \p —¿Noopʉ jã quenoo yuurãati? cʉ caĩ jeniñañuparã. \p \v 10 To bairo cʉ na caĩ jeniñaro: \p —Jerusalén macapʉre aánaja. Maca ejarã jĩcaʉ cʉ mʉja tʉjʉgarã caoco jotʉ tu peo aácʉre. Cʉ tʉjʉrã di wii cʉ cajãa aáti wiire cʉ mʉja ʉja jãa aágarã. \v 11 Cʉ mena jãa aá, ocõo bairo ti wii ʉpaʉre cʉ mʉja ĩgarã: “Jãre camajioʉ ocõo bairo jã ĩ joomi, ‘¿Noopʉ to ãti pascua boje rʉmʉ cãno yʉ cabuerã mena yʉ caʉgapa arʉa? cʉ ĩ jeniñarãja ti wii ʉpaʉre,’ jã ĩ joomi,” cʉ mʉja ĩgarã. \v 12 To bairo cʉ mʉja caĩro, cabui macá arʉa, capairi arʉa, quenoo yaparorica arʉare mʉja iñoogʉmi. Ti arʉapʉ mari caʉgapere quenoo yuurãja, na caĩñupʉ Jesu Pedrore, Juãre. \p \v 13 To bairi macapʉ cáaácoajuparã na pʉgarã. Aá, cabʉga ejayuparã Jesu cʉ caĩricarore bairona. To bairi ti arʉapʉre pascua cãno na caʉgapere caquenoo yuuyuparã. \p \v 14 Nipetiro na caquenoo yaparoricaro bero Jesu cʉ cabuerã mena ʉgagarã caneñapoyuparã ti arʉapʉre. \v 15 Ʉgarica cajawa tʉ na carui petiro tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Atie pascua macaje ʉgarique mʉja mena seeto yʉ ʉgaga yʉ capopiye tamʉoparo jʉgoye. Atie pascua macaje mʉja mena yʉ caʉga tʉjarije anigaro bai. \v 16 Cariape mʉñʉja ĩ: Atie pascua macajere mʉja mena yʉ ʉganemoquetigʉ. Cabero moquena Ʉpaʉ Dio yʉre cʉ cajõori paʉ cãnopʉ, tiere mʉja mena yʉ ʉganemogʉ, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 17 To bairo na ĩ, etirica jotʉre ne, Diore, “Ñuubʉja,” cʉ ĩ, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Atie etiriquere neri etiya mʉja cãno cãnacãʉna. \v 18 Cariapena mʉñʉja ĩ: Atie ʉje wẽ rica ocore Ʉpaʉ Dio yʉre cʉ cajõoparo jʉgoye yʉ etinemoquetigʉ. \p \v 19 To bairo na ĩ, ʉgarique pãre caneñupʉ Jesu. Tiere ne, Diore, “Ñuubʉja,” cʉ caĩñupʉ moquena. To bairo Diore cʉ ĩ, ʉgarique pãre pe bate, na caricawoyupʉ. Na ricawo, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: \p —Atie yʉ rupaʉ ã. Mʉjaare yʉ cabai yajibojapere tʉgooñari ʉgaya atiere, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 20 Ʉgarique pãre ricawori bero moquena etirica jotʉre ne, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Dio, “Camaja caroorije na cátiere na yʉ majiritiogʉ,” caĩ cũwĩ. Mʉjaare yʉ carií yajibojape jʉgori jeto majiritiomi Dio caroorije mʉja cátajere. Yʉ rií cayuyurijena mʉja ye wapa anigaro. To bairi atiere etirã ti wamere tʉgooñaña. \p \v 21-22 ’Yʉre baigaro Dio ye queti ucarica pũuripʉ tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucaricarore bairona. To bairi jĩcaʉ ati cajawapʉ mari mena caʉga ruii yʉre cajĩaparãre yʉ wadajãgʉmi. To bairo caĩire seeto ñuuquetigaro cʉ̃re, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 23 To bairo Jesu na cʉ caĩro: \p —¿Ni maca mari mena macacʉ to bairo caĩpaʉ cʉ ãti? caame ĩ jeniñañuparã. \s1 Se discute quién sería el más importante \p \v 24 Jesu to bairo na cʉ caĩ buioro bero cʉ cabuerã ocõo bairo caame ĩ wada netoñuparã: \p —¿Ni maca cʉ ãcʉati marire cajʉgo ani majuupaʉ? caame ĩ wada netoñuparã. \p \v 25 To bairo na caame ĩ wada netorijere apii ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Ati yepa macanare na ʉparã tutuaro na rotima. “Jã ʉparã caroaro jã rotima, caroaro jã átinemoma,” jãre na ĩato ĩrã tutuaro na rotima. \v 26 Mʉja maca nare bairo baiqueticõaña mʉjaa. Nii aperãre cajʉgo anipaʉ anigʉ cawatoa macacʉre bairona cʉ anicõato. Nii aperãre carotii anigʉ nare capaabojaʉre bairo maca cʉ anicõato. \v 27 Ocõo bairo ĩma camaja: “Caʉpaʉ cãni majuʉ ãmi. Cʉ̃re capaabojaʉ maca cawatoa macacʉ ãmi,” ĩma camaja. Yʉ maca mʉja Ʉpaʉ nibaopʉcʉna mʉjaare capaabojaʉre bairona yʉ ã. \p \v 28 ’Aperã rooro yʉ na caĩ eperije to nibao joroquena yʉ menana mʉja anicõa. Yʉre mʉja aáweoquẽe. \v 29 To bairi yʉ Pacʉ yʉre Ʉpaʉ cʉ cajõoricarore bairona yʉ quena mʉjaare ʉparã mʉñʉja jõogʉ. \v 30 To bairi Ʉpaʉ yʉ cãni paʉpʉ yʉ mena eti, ʉga, mʉja áti ruigarã. Israel macanare doce cãnacã poari macanare mʉja rotigarã, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús anuncia que Pedro lo negará \r (Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Jn 13.36-38) \p \v 31 Jesu Simón Pedrore ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Simón, apiya. Sataná caroorije mʉja átigao joroque seeto mʉja ocajãgami. Trigo aperire ti ajerire jʉgá papu bate rericarore bairona mʉja átigami Sataná. \v 32 To bairi Diore mʉ yʉ jenibojawʉ, yʉre mʉ caapipajee nʉcʉbʉgo janaquetiparore bairo ĩi. To bairi yʉre catutirãre uwibacʉ, yʉre mʉ caĩtoro bero moquena yʉre catʉgooña ocabʉtii ãcʉpʉ aperã yʉ cabuerãre na mʉ tʉgooña ocabʉtiogʉ, Pedrore cʉ caĩñupʉ. \p \v 33 To bairo cʉ caĩro: \p —Ʉpaʉ, presopʉ mʉre na cajoata yʉ quena yʉ aágʉ. Mʉre na cajĩaata quena yʉ quenare na jĩato, cʉ caĩñupʉ Simón Pedro. \p \v 34 To bairo cʉ caĩro: \p —Pedro, cariape mʉ yʉ ĩ. Ati ñamina ãbocʉ cʉ capiparo jʉgoye itiani, “Jesure cʉ yʉ majiquẽe,” na mʉ ĩtogʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu. \s1 Se acerca la hora de prueba \p \v 35 Cabero Jesu ocõo bairo na caĩ jeniñañupʉ cʉ cabuerãre: \p —Tirʉmʉ mʉñʉja cabuio teña rotiro mʉja wajopori mʉja niyeru, mʉja rʉpo jutii jee aáquẽnana mʉja cáaápʉ. To bairona mʉja cabuio teñaropʉ ¿noo cõo mʉja caboori wame mʉja to carʉjari? na caĩ jeniñañupʉ. \p —Jã carʉjaquẽpʉ. Caroaro jã cabaiwʉ, cʉ caĩñuparã. \p \v 36 To bairo na caĩro: \p —Yucʉacã cawajoporicʉna jee aánaja. Niyeru jãrica pori quenare jee aánaja. Nii cajarerica pãi mácʉ cʉ ye jutii cabui macajere nuni wapa jee, jarerica pãi macare cʉ wapayeato. \v 37 Ocõo bairo mʉñʉja ĩ buio: Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã yʉ cabaipere: “Caroorãre átatore bairona cʉ átigarãma, cʉ popiyeyerã,” ĩ ucarique ã. To bairona yʉ átigarãma yucʉra, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 38 Cʉ cabuerã ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Ʉ̃jʉ, Ʉpaʉ, atona pʉga pãi jarerica pãirire jã cʉgo. \p To bairo cʉ na caĩro: \p —Ñuugaro, na caĩñupʉ Jesu yua. \s1 Jesús ora en Getsemaní \r (Mt 26.36-46; Mr 14.32-42) \p \v 39 To bairo na ĩri bero Jerusalén cãnacʉ cabuti aájupʉ Jesu. Buti aácʉ, cʉ cabainucuricarore bairo, Olivo cawamecʉtii ʉ̃taʉpʉ cáaájupʉ. Cʉ cabuerã quena cʉ caʉja aájuparã. \v 40 Topʉ ejaʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Diore cʉ jeniya, Sataná mʉjaare cʉ caocajãquetiparore bairo ĩrã, na caĩñupʉ. \p \v 41 To bairo na ĩ, na jʉgoyebʉjaacã cáaájupʉ ʉ̃taa re ejooricaro cõo yoaroacã. Aá, yepapʉre rʉpopatuapʉ tuatu cumuri Diore cʉ cajeniñupʉ: \p \v 42 —Caacʉ, caĩñupʉ. —Mʉ cabooata yʉ capopiye tamʉope yʉre to baiquetio joroque ája. To bairo mʉre yʉ cajenirije to nibao joroquena mʉ maca mʉ caboori wame ája. Yʉ maca yʉ caboori wame átiquẽja, caĩñupʉ Jesu Diore. \p \v 43 To bairo cʉ caĩri paʉna ʉmʉrecoo macacʉ jĩcaʉ ángel cʉ tʉna cabuianʉca ejayupʉ, tʉgooña ocabʉtiriquere cʉ joʉ. \v 44 Jesu seeto yeri tʉgooñarique pairique mena catamʉoñupʉ. To bairo baibacʉ moquena Diore cajeninemoñupʉ. Seeto caajipuayupʉ. Cʉ caajipuarije riíre bairo cawẽñupe yepapʉre. \p \v 45 To bairo Diore cʉ ĩ yaparo wamʉnʉca, cʉ cabuerã tʉpʉ aá, cacanirãre na caejayupʉ. Yoaro jʉtiriti cote anibana wʉgo ejari cacanicoajuparã. \v 46 To bairo cacanirãre na tʉjʉʉ: \p —¿Nope ĩrã mʉja caniti? ¡Yopiya! Diore cʉ jeniya, Sataná marire cʉ caocajãro caroorije jã átiqueticõato ĩrã, na caĩñupʉ Jesu moquena. \s1 Llevan preso a Jesús \r (Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Jn 18.2-11) \p \v 47 To bairo na cʉ caĩ wada ani paʉna, camaja capãarã caejayuparã. Judas cawamecʉcʉ, Jesu cʉ cabuerã mena cãnibatacʉ na cajʉgo ajupʉ. Na jʉgo atí, Jesu tʉ eja, caroarona, “Manibapare,” ĩri cʉ cañe pabarioyupʉ. \v 48 To bairo cʉ cáto: \p —Judas, ¿nope ĩi caroaro ñuu roti pabariotori yʉre cajĩaparãre yʉ tʉpʉ na mʉ jʉgo ejati? cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 49 Jesu mena cãna maca cʉ na cañegaro tʉjʉrã, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —Ʉpaʉ, ¿jarerica pãiri mena na mari quẽrãati? cʉ caĩñuparã. \p \v 50 To bairo na caĩri paʉna Jesu cʉ cabuei sacerdote maja ʉpaʉ cʉ paabojari majocʉ jĩcaʉre cʉ caamooro pa ta rocacõañupʉ, cariape nʉgoa macatore. \v 51 To bairo cʉ cáto tʉjʉʉ Jesu maca: \p —Átiqueticõaña, cʉ caĩñupʉ. \p To bairo cʉ cabueire cʉ ĩ, cʉ capa taricʉre cʉ amoorore paña, cʉ catu quenoocõañupʉ. \v 52 Cabero cʉ̃re cañegarãre, sacerdote majare, Dio wii coteri majare, aperã cabʉcʉrã judío majare carotirãre ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —¿Nope ĩrã jee rutiri majocʉre ánare bairo jarerica pãiri, yucʉ rʉcari jee atíri, yʉ mʉja áti ñegati? \v 53 To cãnacã rʉmʉ Dio wiipʉ mʉja mena yʉ cãno to bairo yʉre mʉja cáti ñequẽpʉ. Yucʉra mʉja caboorijere mʉja átigarã. Sataná caroorije ʉpaʉ cʉ caboorije mʉja cʉ cáti rotirijere mʉja átigarã, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Pedro niega conocer a Jesús \r (Mt 26.57-58, 69-75; Mr 14.53-54, 66-72; Jn 18.12-18, 25-27) \p \v 54 To bairo na cʉ caĩro bero Jesure cʉ cañe aájuparã sacerdote maja ʉpaʉ ya wiipʉ. Topʉ cʉ na cañe aáto Pedro quena na beropʉ caʉja aájupʉ. \v 55 Jesure cʉ na cane aáti wii jania amejorerica janiro pupeapʉ capero rioyuparã Dio wii paabojari maja. Pero rio átiri cajuma ruiyuparã. To bairo na cabairo tʉjʉʉ Pedro quena na tʉ cajuma ejanumu ajupʉ. \v 56 Pero caʉ̃ bujuro cʉ cajuma ruiro cʉ tʉjʉo jĩcao paabojari majoco caroaro cʉ tʉjʉ quenoo, ocõo bairo caĩñupo to cãnare: \p —Ani quena Jesu mena cãninucuepaʉ ãmi, caĩñupo. \p \v 57 To bairo co caĩrije apii: \p —Cʉ yʉ majiquẽe, caĩñupʉ Pedro. \p \v 58 Petoacã bero apei Pedrore cʉ tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Mʉa Jesu cabuerã mena macacʉna mʉ ã mʉ quena, cʉ caĩñupʉ. \p To bairo cʉ caĩro: \p —Yʉ baiquẽe yʉa, cʉ caĩñupʉ Pedro. \p \v 59 Jĩca hora yoaroacã bero apei caĩñupʉ moquena: \p —Ani Jesu mena macacʉna ãmi, jocʉ mee yʉ ĩ. Cʉ quena Galilea macacʉ ãmi, caĩñupʉ. \p \v 60 To bairo cʉ caĩro: \p —¡Yʉ mʉ caĩrijere yʉ majiqueti majuucõa, name! cʉ caĩñupʉ Pedro. \p To bairo cʉ caĩ ani paʉna ãbocʉ capiyupʉ yua. \v 61 Ãbocʉ cʉ capiro Jesu cʉ caamejore nʉca tʉjʉyupʉ Pedrore. Cʉ caamejore nʉca tʉjʉro Pedro catʉgooña bʉgayupʉ Jesu cʉ̃re cʉ caĩriquere. “Ati ñami ãbocʉ cʉ capiparo jʉgoye itiani, ‘Cʉ yʉ majiquẽe,’ mʉ ĩtogʉ,” mari Ʉpaʉ Jesu cʉ caĩriquere catʉgooña bʉgayupʉ. \v 62 Ti wamere tʉgooña bʉga, buti aá, caotiyupʉ Pedro seeto, jʉtiritibacʉ. \s1 Se burlan de Jesús \r (Mt 26.67-68; Mr 14.65) \p \v 63 Jesure cañericarã cʉ ĩ eperi cʉ capayuparã. \v 64 Cʉ capere juti ajero mena jia bipecõari cʉ capa epeyuparã. Cʉ pa átiri: \p —¿Ni maca mʉ cʉ pari? Dio ye quetire buiori majocʉ mʉ cãmata mʉ majuuna tʉgooña bʉga majiri jã buioya, cʉ caĩ epeyuparã. \p \v 65 Ape wame capee caroorije cʉ caĩ wada epeyuparã Jesure. \s1 Jesús delante de la Junta Suprema \r (Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Jn 18.19-24) \p \v 66 Cabujuri paʉ yua, cabʉcʉrã rotiri maja, sacerdote maja ʉparã, aperã judío majare cabuerã caneñapoyuparã, Jesure cʉ jeniñagarã. To bairi Jesure cʉ cane aájuparã na cawadapeniri arʉapʉ. \v 67 Cʉ ne aá, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —Mʉa Dio cʉ cajooricʉna Cristona mʉ cãmata mʉ cãniere jã ĩ buioya. \p To bairo cʉ na caĩ jeniñaro: \p —To bairo mʉñʉja cabuiorije to nibao joroquena yʉ mʉja api nʉcʉbʉgoquetiborã. \v 68 Ape wame mʉjaare yʉ cajeniñarije to nibao joroquena yʉ mʉja yʉquetiborã. Yʉ mʉja buuquetiborã. \v 69 Yucʉ bero mena to cõona Dio tʉ ruiri cʉ mena yʉ rotigʉ, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 70 To bairo cʉ caĩro: \p —¿Mʉa Dio Macʉna mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñañuparã. \p To bairo na caĩro: \p —Cʉna yʉ ã, mʉja caĩrore bairona, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 71 To bairo cʉ caĩro: \p —To cõona aperã caroorije cʉ caĩ wadarijere caapiricarã na cabuiorijere mari apinemoqueticõato. Mari majuuna mere Jesu cʉ caĩrijere mari apicõa, caame ĩñuparã. \c 23 \s1 Jesús ante Pilato \r (Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Jn 18.28-38) \p \v 1 Cabero na nipetiro na caneñapori arʉapʉ cãnana Pilato tʉpʉ Jesure cʉ cane aájuparã. \v 2 Topʉ ejarã ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Ani jãre judío majare caĩto paii ãmi. Niyeru gobierno macacʉ romano maja ʉpaʉ camajare cʉ cawapa jee roti joorijere, “Jooqueticõaña,” camajare na ĩnucumi. To bairo quenare, “Yʉa Dio tʉpʉ cãnacʉ camaja tʉpʉ cʉ cajooricʉ majuu yʉ ã,” ĩmi. To bairo ĩi, “Ʉpaʉ yʉ ã,” ĩi ĩnucumi, cʉ caĩ buioyuparã Pilatore. \p \v 3 To bairo na caĩro apii Pilato ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañupʉ Jesure: \p —Mʉa, ¿judío maja Ʉpaʉna mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñañupʉ. \p —To bairona yʉ ã mʉ caĩrore bairona, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 4 To bairo cʉ caĩro bero Dio wii ʉparãre, camaja capãarã to cãnare ocõo bairo na caĩñupʉ Pilato: \p —Ani caroorije cátacʉ ãmi, cabai buicʉcʉ ãmi, yʉ ĩ majiquẽe, na caĩñupʉ. \p \v 5 To bairo na cʉ caĩrije to nibao joroquena ocõo bairo cʉ caĩnemoñuparã Pilatore: \p —Camajare ĩ rooye tuu teñanucumi, Judea yepa nipetiropʉ. Galilea yepapʉre to bairo caĩ rooye tuu teña jʉgoyupi. Atopʉ quenare to bairona ĩ rooye tuu teñaʉ ejami, cʉ caĩnemoñuparã Pilatore. \s1 Jesús ante Herodes \p \v 6 Pilato to bairo na caĩrije apii ocõo bairo na caĩ jeniñañupʉ: \p —¿Ani Jesu Galilea macacʉna cʉ ãti? \p —Ʉ̃ʉjʉ, cʉna ãmi, caĩñuparã. \p \v 7 “Cʉna ãmi,” na caĩro apii: \p —Herode tʉpʉ cʉ ne aánaja, na caĩñupʉ. \p Herode Galilea yepa ʉpaʉ cãñupʉ. To bairo cabairi rʉmʉri cãno cʉ quena Jerusalẽpʉna cãñupʉ. To bairo Pilato na cʉ caĩrijere apii Jesure cʉ cane aájuparã Herode tʉpʉ. \v 8 Cʉ tʉ cʉ na cane ejaro tʉjʉʉ seeto cawariñuuñupʉ Herode, Jesure cʉ tʉjʉʉ. Cajʉgoyepʉre seeto Jesure cʉ catʉjʉganucubajupʉ Herode. “Jesu ãñupʉ,” na caĩrijere caqueti apinucuñupʉ. Seeto cʉ cáti iñoorijere catʉjʉganucubajupʉ. \v 9 To bairi Jesure cʉ tʉjʉʉ capee wameri cʉ cajeniñabajupʉ. Jesu maca cʉ cayʉquẽjupʉ. \v 10 Sacerdote maja ʉparã, aperã judío majare cabuerã to catʉjʉnucurã tutuaro mena, “Carooʉ majuu ãmi Jesu,” cʉ caĩñuparã Herodere. \v 11 To cõona Herode cʉ polisía maja mena rooro cʉ caĩ epeyuparã Jesure. To bairo cʉ ĩ eperã caʉpaʉ jañarique jutii caroa mena cʉ cajã epeyuparã. To bairona rooro Jesure cʉ áti epe, cʉ catunuo jooyupʉ Pilato tʉpʉ moquena. \v 12 Ti rʉmʉna Herode Pilato mena caame oca quenooñuparã, cajʉgoye caame tʉjʉgaquetibatana. \s1 Jesús es sentenciado a muerte \r (Mt 27.15-26; Mr 15.6-15; Jn 18.39–19.16) \p \v 13 Cabero Pilato na cajʉgo neñapoyupʉ sacerdote maja ʉparãre, camajare cajʉgo ãnare, camaja aperã quenare yua. \v 14 Na jʉgo neñapo, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Anire yʉ tʉpʉ cʉ mʉja neajupa, “Camajare carooye tuʉ ãmi,” ĩrã. To bairi mʉja caapiro caroaro cʉ yʉ jeniñawʉ. Caroorije cʉ cátaje cʉ mʉja caĩrijere yʉ bʉgaquẽe. Cabai bui cʉtiquẽcʉ ãñupi. \v 15 Herode quena jã tʉpʉ cʉ tunuo jooyupi, “Cabai bui cʉtiquẽcʉ ãmi,” ĩi. To bairi ñe unie cátiquẽcʉrena cʉ cajĩaquetipe ã. \v 16 Baiyupa cʉ̃re wecʉ ajero wẽri mena na bape roti átiri to cõona cʉ yʉ buucõagʉ, na caĩñupʉ Pilato. \p \v 17 To cãnacã cʉma pascua boje rʉmʉ cãno jĩcaʉre na cabuunucuñupʉ Pilato presopʉ cãcʉre. \v 18 To bairi Pilato, “Jesure cʉ yʉ buugʉ,” cʉ caĩro apirã caawajayuparã: \p —¡Anire Jesure cʉ na jĩa rocacõato! ¡Barrabá macare cʉ buuya! caĩ awajayuparã. \p \v 19 Barrabá cawamecʉcʉ cʉ mena macanare na cajʉgo quẽricʉ cãñupʉ ʉparãre. To bairo jʉgo quẽi camajare na cajĩañupʉ. To bairo cʉ cátaje wapa presopʉ cãñupʉ. \v 20 To bairi Pilato seeto Jesure cʉ buugʉ na caĩbajupʉ moquena. \v 21 To bairo na cʉ caĩ buiorije to nibao joroquena seeto caĩ awajayuparã: \p —¡Yucʉ pãi tẽorica pãipʉ cʉ na papuacõato! \p \v 22 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Pilato moquena: \p —¿Ñee unie caroorije cʉ cátaje to ãti cʉ̃re? Ñee unie cátiquẽcʉrena cʉ cajĩaquetipe ã. To bairi wecʉ ajero wẽri mena na bape rotiri cʉ yʉ buugʉ, na caĩñupʉ Pilato. \p \v 23 Na maca to bairo cʉ caĩrijere apirã seeto janaricaro mano caawajanemoñuparã sacerdote maja ʉparã jãa: \p —¡Yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ na papuacõato! To bairi seeto na caĩ jeni awaja netorijere caapicõañupʉ Pilato. \v 24 To cõona na caboori wame cʉ na cajeniri wame na cáti rotiyupʉ yua. \v 25 Barrabá, caʉparãre catei, camajare cajʉgo jĩaricʉ macare cabuuyupʉ, presopʉ cãnibatacʉre. Jesu macare mʉja caboorore bairo cʉ ája ĩi, na cajooyupʉ yua. \s1 La crucifixión \r (Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Jn 19.17-27) \p \v 26 To bairi Jesure cʉ cane aájuparã, yucʉ pãipʉ cʉ papua jĩagarã. Cʉ na cane aáto na cabocayupʉ Simón cawamecʉcʉ. Maca tʉjaro aáteña tunu acʉ́ cájupʉ. Sirene cawamecʉti maca macacʉ cãñupʉ Simón. To bairi Simón na cʉ cabocaro tʉjʉrã Jesure cʉ na capapua tupa pãire cʉ ne peori Jesu bero cʉ capʉja ʉja rotiyuparã. \p \v 27 Jesure na cane aáto camaja capãarã cʉ caʉja aájuparã. Cãromia capãarã jʉtiritiri caoti ʉjayuparã. \v 28 To bairo na caotiro apii na amejore nʉca tʉjʉ, ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Mʉjaa, Jerusalén macana romiri yʉre tʉjʉ jʉtiriti otiqueticõaña. Mʉja majuuna, mʉja punaa macare na tʉjʉ jʉtiriti otiya. \v 29 Caberopʉ camaja ocõo bairo ĩgarãma: “Capunaa mana mari cãmata mari wariñuuboyupa.” \v 30 Camaja uwi netobana, “Ʉ̃ta yucʉ ña ató, marire to jĩa recõato,” ĩ tʉgooñagarãma. \v 31 Roorije yʉ ána áama yʉre, caroorije mácʉrena. To bairi naa caroorijecʉna aniri seeto popiye tamʉogarãma na maca, na caĩñupʉ Jesu caotirã romirire. \p \v 32 Aperã quenare pʉgarã caroorije cátinucuricarãre na cajee aájuparã, Jesu mena na jĩagarã. \v 33 Na jee aá, Calavera na caĩri paʉpʉ eja, topʉ cʉ capapuayuparã Jesure, caroorã mena. Cariape nʉgoa jĩcaʉ, cajõcʉ nʉgoa tʉ apei na capapuayuparã. \v 34 Cʉ̃re na capapuari paʉna ocõo bairo cʉ Pacʉ Diore cʉ caĩñupʉ Jesu: \p —Caacʉ, yʉre capapuarãre na cátiere na majiritioya. Na cátiere majiquẽema, caĩñupʉ Jesu. \p Cʉ jutii cãnibatajere caame ricawo epeyuparã. \v 35 To bairo cabairi paʉ camaja catʉjʉ, tʉjʉnucujoyuparã. Na ʉparã quena rooro Jesure cʉ caĩ epeyuparã: \p —Aperãre cacatiowĩ. Yucʉra cʉ majuuna cʉ catioato Dio cʉ cajooricʉ majuu cʉ cãmata, cʉ caĩ epeyuparã. \p \v 36-37 Polisía quena to bairona cʉ ĩ eperi, cʉ tʉpʉ eja, ʉje oco camucurijere cʉ tĩa, ocõo bairo cʉ caĩ epeyuparã: \p —Mʉa judío maja Ʉpaʉ mʉ cãmata mʉ majuuna catioya, cʉ caĩ epeyuparã na quena Jesure. \p \v 38 To bairi cʉ na capapua turica pãipʉre cʉ rʉpoa buire uca turica pãi catujayupe, “Ani judío maja Ʉpaʉ ãmi,” ĩrique. \p \v 39 Jĩcaʉ carooʉ Jesu mena na capapuaricʉ quena rooro cʉ caĩ punijiniñupʉ Jesure: \p —Mʉa Dio tʉpʉ cãnacʉ cʉ cajooricʉ majuu yʉ ã ĩri, mʉ majuuna catiori, jã quenare jã catioya. \p \v 40 To bairo cʉ caĩro apii apei cʉ bapa maca ocõo bairo cʉ caĩ tutiyupʉ: \p —¿Nope ĩi mʉa Diore mʉ nʉcʉbʉgoquẽeti, mʉ quenare na cajĩarije to nibao joroquena? \v 41 Mari maca mari cátaje wapa cariape marire áama. Cʉ maca caroorije cátiquẽcʉ cʉ nibao joroquena cʉ áama. \p \v 42 To bairo cʉ yaʉre cʉ ĩ, ocõo bairo Jesu macare cʉ caĩñupʉ: \p —Yʉ Ʉpaʉ, mʉ caroti ejari paʉ cãnopʉ yʉ mʉ tʉgooña majiwã. \p \v 43 To bairo cʉ caĩro: \p —Ati rʉmʉna yʉ mena mʉ anigʉ cañuu majuucõari paʉpʉ, Dio tʉpʉ, cariape mʉ yʉ ĩ, cʉ caĩñupʉ Jesu. \s1 Muerte de Jesús \r (Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Jn 19.28-30) \p \v 44 Jesure na cajĩari paʉ majuu pajaribota cãno nipetiropʉ canaitĩacoajupe yua. Ñamicaa maca muipʉ cʉ cãni rui aáto las tres cãno majuu cabujucoajupe moquena, itia hora beropʉ. \v 45 Muipʉ cʉ cabujuqueti aáti paʉna Dio wii pupeapʉ macá arʉare na cayo matarica ajero juti ajero cawoocoa aájupe carecomacai, to majuuna. \v 46 To bairo cabairi paʉna Jesu caĩ pi awajayupʉ cʉ Pacʉre: \p —¡Caacʉ, mʉ tʉpʉ yʉ catiriquere joʉ yʉ áa! \p To bairo ĩi, cabai yajicoajupʉ Jesu yua. \p \v 47 Polisía maja ʉpaʉ maca to bairo cabairijere tʉjʉʉ Diore cʉ nʉcʉbʉgori ocõo bairo caĩñupʉ: \p —Ania cariape cabai buicʉtacʉ me ãñupi, caĩñupʉ. \p \v 48 Camaja pato catʉjʉrã ejaricarã to bairo Jesu cʉ cabai yajirijere tʉjʉrã seeto catʉjʉ jʉtiriti tʉgooñarique paicõa tunu aájuparã yua. \v 49 Jesu mena cãnibatana, Galilea macana romiri cʉ̃re caʉjabatana quena yoabʉjaroacãpʉ tie cabairijere catʉjʉcõa tʉjʉnucuñuparã. \s1 Jesús es sepultado \r (Mt 27.57-61; Mr 15.42-47; Jn 19.38-42) \p \v 50 Jesure na cajĩari paʉre José cawamecʉcʉ, cañuʉ tona cãñupʉ. Cʉ̃a Judea yepapʉre Arimatea cawamecʉti maca macacʉ cãñupʉ. Cabʉcʉrã rotiri maja mena macacʉ cãñupʉ. \v 51 Na mena macacʉ nibaopʉcʉna Jesure cʉ na cajĩarijere cabooquetibajupʉ. Dio joogʉmi ati yepapʉre Ʉpaʉ cãnipaʉ majuure caĩ tʉgooña yuʉ cãñupʉ. \v 52 To bairi Jesu cʉ cabai yajiro tʉjʉʉ José Pilato tʉpʉ Jesu rupaʉ ãnatore ne ruiogʉ cʉ cajenii aájupʉ. \v 53 Cʉ jeniri bero yucʉ tẽorica pãipʉ na capapua turicʉre cʉ cane ruioyupʉ. Cʉ ne ruio yaparo caroa jutii cabotirije mena cʉ caumáñupʉ. Cʉ umá, ʉ̃ta toti na cayejea we quenoorica totipʉ camaja cayaaya mani totipʉ cacũñupʉ Jesu rupaʉ ãnatore yua. \p \v 54 Judío maja na cayerijãnucuri rʉmʉ jʉgoye macá rʉmʉ canaiori paʉ jʉgoyeacã cãñupe. \v 55 To bairi Galileapʉ Jesu mena cáatána romiri quena ti totipʉre aáti, Jesu rupaʉre na capeoro caroaro catʉjʉyuparã. \v 56 Tʉjʉ, catunucoajuparã. Tunu ejarã na wiiripʉ, caroa cajʉti ñuurije mena Jesu rupaʉre na cawarepere caquenooñuparã. Quenoo yaparo yerijãrica rʉmʉ cãno cayerijãñuparã. To bairo bairã judío maja na caroti jʉgoricarore bairona cabaiyuparã. \c 24 \s1 La resurrección de Jesús \r (Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Jn 20.1-10) \p \v 1 Ape semana judío maja na paa jʉgorica rʉmʉ cabujuri paʉacã cãno cãromia Jesure na cayaarica paʉpʉ cáaájuparã. Caroa cajʉti ñuurijere na caquenooriquere jee aána cájuparã. \v 2 Ti paʉpʉ ejarã ʉ̃taa ti opere na cacũ bipebataca ne wooricaro cãno catʉjʉyuparã. \v 3 Ne wooricaro cãno tʉjʉrã caneto jãabajuparã, Jesu rupaʉ ãnatore na capeorica paʉpʉre tʉjʉrã aána. Topʉ na capeoricaropʉre na catʉjʉata mari Ʉpaʉ Jesu rupaʉ ãnato camañupe. \v 4 Cʉ rupaʉ camano tʉjʉrã, “¿Dope bairo to baiyupari?” caĩ tʉgooñañuparã. To bairo na caĩ tʉgooñari paʉna caʉmʉa pʉgarã seeto caaji baterijere cajañarã na tʉpʉ cabuia ejanʉcañuparã. \v 5 Nare na cabuia ejanʉcarona catʉjʉ acʉacoajuparã na romiri. Tʉjʉ acʉabana, uwirique mena camubia re cumucoajuparã. To bairo na catʉjʉ acʉaro tʉjʉrã ocõo bairo na caĩñuparã cajutii aji baterã: \p —¿Nope ĩrã cacatiirena cabai yajiricarãre na cacũri paʉpʉre cʉ mʉja macarã ejati? \v 6 Maami atore. Mere tunu catícoami. Tʉgooñaña Galileapʉ ãcʉ mʉjaare cʉ caĩriquere. \v 7 Ocõo bairo caĩwĩ mʉjaare: “Yʉre joogarãma caroorãre. Caroorã yucʉ tẽorica pãipʉre yʉ papua jĩagarãma. Yʉre na cajĩaro, itia rʉmʉ bero yʉ tunu catigʉ moquena.” Atie cʉ caĩriquere tʉgooñaña, na caĩ buioyuparã caaji baterijere cajañarã. \p \v 8 To bairo na caĩrijere apirã Jesu na mena ãcʉpʉ na cʉ caĩriquere catʉgooña bʉgayuparã yua. \v 9 Tʉgooña bʉga, Jesu rupaʉ ãnatore na cacũ rocarica paʉre catʉjʉra ejabatana catunucoajuparã. Tunu aá, nipetiro cabairije na catʉjʉriquere na cabuioyuparã Jesu cʉ cabuericarãre once cãnacãʉre, aperã na mena macana quenare. \v 10 Tie quetire nare cabuioricarã ato cãnacão cãñuparã: María Magdalena, Juana, apeo María Jacobo paco. To bairi aperã romiri quena cãñuparã. \v 11 To bairo na caĩro apirã, “Jocarã mʉja ĩ,” na caboca ĩñuparã, to bairo na caĩrijere api nʉcʉbʉgoquẽna. \p \v 12 To bairo na caĩrijere caapi nʉcʉbʉgoquẽcʉ nibaopʉcʉna Pedro maca Jesure cʉ na cacũ rocaricaropʉre atʉ aá, ti toti pupeapʉre camubia tʉjʉ jõoñañupʉ. Topʉre cʉ catʉjʉ jõoñaata Jesure, cʉ na caumábata ajero jutiiro jetore catʉjʉyupʉ. Tie jetore tʉjʉ, catunucoajupʉ. “¿Dope bairo to baibauyupari?” caĩ tʉgooñacõa tunu aájupʉ. \s1 En el camino a Emaús \r (Mr 16.12-13) \p \v 13 Ti rʉmʉna Jesu cʉ cabuericarã mena macana pʉgarã cáaájuparã Emaú na caĩri macapʉ. Jerusalẽpʉi aácʉ pʉga hora aátato cõo yoaro cãñupe ti wã. \v 14 Ti wãpʉ aána nipetiro Jerusalén macana Jesure na cátajere caame wadapeni aájuparã. \v 15 To bairo Jesure na caame ĩ wadapeni aáti paʉna cʉna na tʉpʉ eja, na mena cáaájupʉ. \v 16 Na mena cʉ cáaáto, “Jesu ãcʉmi,” caĩ majiquẽjuparã, cʉ tʉjʉbaopʉnana. \v 17 To bairo na cabairo: \p —¿Ñeere mʉja ame wadapeni aápari? na caĩ jeniñañupʉ Jesu. \p Na maca seeto tʉgooñarique pairã cãñuparã. \v 18 Ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Cleopas cawamecʉcʉ: \p —¿Mʉ jetona cáaáteñaʉ Jerusalẽpʉ cabaiyaejere camajiquẽcʉ mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñañupʉ Cleopas. \p \v 19 To bairo cʉ caĩro: \p —¿Dope bairo cabaiyaejere mʉ ĩti? cʉ caĩñupʉ Jesu. \p —Jesu Nasaré macacʉre na cátiyaejere, cʉ caĩñuparã na maca. —Cʉ̃a Dio ye quetire cabuio majii, caroa macajere cáti iñoʉ, catutuaʉ majuu Dio cʉ caĩ tʉjʉʉ niiñabami. Camaja quena, “Catutuaʉ majuu ãmi,” cʉ caĩ tʉgooñabama. \v 20 Yucʉra sacerdote maja ʉparã, aperã jã ʉparã mena, Jesure cʉ na papua jĩaato ĩrã cʉ jooyawã romano maja yarã na polisíare. \v 21 “Cʉ̃a Israel macanare mari wapanare marire camatabojaʉ anigʉmi,” jã caĩ tʉgooñabapʉ. Mere itia rʉmʉ neto cʉ na cajĩaeto bero. \v 22 To bairo to baibao joroquena, jã mena macana romiri acʉori wame jã buiowã cʉ na cacũ rocaricaropʉ cabujuri paʉpʉ catʉjʉra aábatana. \v 23 “Cʉ rupaʉ ãnatore jã tʉjʉquẽpʉ, Dio tʉ macana jetore na jã tʉjʉwʉ,” jã ĩwã. “ ‘Mere Jesu catícoami moquena,’ jã ĩwã Dio tʉ macana,” jã ĩ buiowã cãromia. \v 24 To bairo na caĩro bero jã mena macana jĩcaarã cʉ na cacũ rocarica paʉpʉre tʉjʉra aána cãromia na cabuioetore bairona tʉjʉyuparã na quena. Jesu rupaʉ ãnatore bʉgaquẽjuparã, cʉ caĩñuparã. \p \v 25 To bairo na caĩro apii: \p —Camajiquẽna mʉja ã. Dio ye quetire buiori maja ãnana na caucariquere mʉja apipajee nʉcʉbʉgoquẽe. \v 26 Dio cʉ cajooricʉ majuu cʉ̃re capopiye tamʉo jʉgope cãmʉ Ʉpaʉ cʉ cãniparo jʉgoye. ¿Tiere mʉja majiquẽeti? na caĩñupʉ Jesu cʉ̃re na catʉjʉ majiquẽtie to nibao joroquena. \v 27 To bairi Cristo cʉ cabaipere Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ caĩ ucarique, aperã nipetiro Dio ye quetire cabuioricarã na caĩ ucariquere na caĩ buioyupʉ Jesu. \p \v 28 Na cáaáta macare coña aána cabaiyuparã yua. Jesu maca na jʉgoyepʉ neto aágʉ cabaibajupʉ. \v 29 To bairi: \p —Neto aáqueticõaña. Atona jã mena tuaya. Mere ñamicaapʉ ã, cʉ caĩñuparã. \p To bairo seeto cʉ na caĩro apii Jesu na mena na cãni wiipʉre cajãa aájupʉ, na mena tuagʉ. \v 30 Jãa eja, na mena ʉgarica cajawa tʉpʉre rui, pãre ne, Diore, “Ñuubʉja,” cʉ ĩ, ti rupaare na cape bate nuniñupʉ. \v 31 Na cʉ cape bate nuniri paʉna to cõona, “Jesuna ãmi,” cʉ caĩ tʉjʉ majicõañuparã. To cõona Jesu cabauqueticõa atʉ aájupʉ yua. \v 32 Cʉ cabairo bero: \p —Mapʉ marire cʉ cabuioro, “Ocõo bairo ĩgaro ĩ Dio ye queti ucarica pũuri,” marire cʉ cabuioro mari yeripʉ caroaro mari catʉgooña wariñuuwʉ marire cʉ cabuiorijere apirã, caame ĩñuparã. \p \v 33 To bairo ame ĩ, nemoopʉre wamʉnʉca, Jerusalẽpʉ catunucoajuparã. Jerusalẽpʉ tunu aá, Jesu cʉ cabuericarã once cãnacãʉ aperã na yarã mena na caneñaporo na cabʉga ejayuparã. \v 34 Topʉ caneñaporã maca ocõo bairo na caĩ buioyuparã Emaúpʉ cáatánare: \p —Mari Ʉpaʉ Jesu catimi, jocarã mee jã ĩ. Simón Pedro cʉ tʉjʉyupʉ. \p \v 35 To bairo na caĩro apirã na quena mapʉ na cáaáto na cʉ cabuia ejariquere na caĩ buioyuparã: \p —Cabero jãre pan cʉ cajʉgo pe bate ʉgari paʉna to cõona cʉ̃re jã tʉjʉ majiwʉ, na cabuioyuparã na quena. \s1 Jesús apareció a los discípulos \r (Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23) \p \v 36 Tiere na caame buiori paʉna Jesu maca na watoapʉ cabuia ejanʉcañupʉ. Buia ejanʉca, na ñuu roti, “Caroa wariñuurique mʉjaare to ãmaro,” na caĩñupʉ Jesu. \p \v 37 To bairo cʉ caĩro seeto catʉjʉ acʉacoajuparã. “¡Abʉ! Cabai yajiricʉ ãnacʉ wãti ãcʉmi,” caĩ tʉgooñañuparã. \v 38 To bairi Jesu na caĩñupʉ: \p —¿Nope ĩrã yʉ mʉja uwiti? ¿Nope ĩrã cariape mʉja tʉgooñaquẽeti? \v 39 Tʉjʉya yʉ wamorire, yʉ rʉporire. Yʉna yʉ ã. Yʉ pañarã ajá. Cabai yajiricʉ ãnacʉ wãti maca ri mácʉmi. Õwaa mácʉmi. Yʉa yʉ ani peticõa, tʉjʉya, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 40 To bairo na ĩ, cʉ wamorire, cʉ rʉporire na caiñooñupʉ. \v 41 To bairi seeto wariñuurica wame na to nibao joroquena catʉjʉ nʉcʉbʉgoquẽjuparã mai. To bairo na cabairo: \p —¿Ʉgarique to nicʉti? na caĩñupʉ Jesu. \p \v 42 To bairo cʉ caĩro wai ãjʉricʉ rʉca jĩca rʉca cʉ cajooyuparã. \v 43 Na cajoori rʉcare boca ne, caʉgayupʉ Jesu na catʉjʉro. \v 44 Ʉga yaparo ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu yua: \p —Nipetiro yʉre cabaiejere cajʉgoyepʉ mʉja mena ãcʉ mʉñʉja cabuiobapʉ. Nipetiri wame Moisé yʉre cʉ caĩ ucarique, aperã Dio ye quetire buiori maja ãnana yʉre na caĩ ucarique, to bairo quena Salmo na caĩri pũuropʉ yʉre na caĩ ucariquere bairona yʉre baiwʉ. Yʉre na caĩ ucarique cõona aáto baiwʉ, na caĩñupʉ. \p \v 45 To bairo na ĩ, na cabuioyupʉ Jesu Dio ye queti ucarica pũuripʉ caĩrijere, tiere caroaro na majiato ĩi. \p \v 46 —Ocõo bairo ĩ ucarique cãmʉ yʉre: “Dio cʉ cajooricʉ majuu jĩa ecoogʉmi. Cʉ cabai yajiro itia rʉmʉ bero tunu catigʉmi moquena. \v 47 To bairi cʉ carotiroi atie caroa quetire cabuio majiope ã aperã nipetiropʉ macanare. Jerusalẽpʉi tiere cabuio jʉgope ã, cabero nipetiro macanare cabuiope anigaro. Na buiorã ocõo bairo na ĩ buiogarãma: ‘Caroorije mʉja cátajere mʉja catʉgooñarique pai jʉtiritiata mʉja majiritiogʉmi Dio,’ ĩ buiogarãma,” caĩ ucayupa na ãnana, na caĩñupʉ Jesu. \v 48 —Mʉjaana to bairo yʉre cabairijere catʉjʉrã aniri, “Cariapena ã. To bairona cabaiwʉ,” mʉja ĩ maji. \v 49 Mʉjaare yʉ joogʉ yʉ Pacʉ cʉ caĩ majio cũricarore bairona mʉja mena cãnipaʉre, Dio Espíritu Santore. Jerusalẽpʉ yuuya mai. Espíritu Santo rui ejaʉ tutuariquere mʉja joogʉmi. Mʉjaare cʉ cajooro beropʉ mʉja buio teñara aágarã yua, na caĩñupʉ Jesu. \s1 Jesús sube a los cielos \r (Mr 16.19-20) \p \v 50 Cabero Jesu na cajʉgo aájupʉ Jerusalén maca jʉgoye Betaniapʉ cáaáti wãpʉ. Topʉ ejaʉ, cʉ wamorire ñu mʉgo: \p —Yʉ Pacʉ caroaro mʉjaare cʉ átibojaato, caĩñupʉ. \p \v 51 To bairo ĩina na cawamʉ ame pea weocoajupʉ ʉmʉrecoopʉ yua. \v 52 Cʉ cawamʉ aáto seeto cʉ cáti nʉcʉbʉgoyuparã. Cʉ áti nʉcʉbʉgo yaparo Jerusalẽpʉ catunucoajuparã, seeto wariñuurique mena yua. \v 53 Cabero Dio wiipʉ Diore caĩ wariñuucõa aninucuñuparã. \p To cõona ã.