\id JHN - Tatuyo NT [tav] -Colombia 2009 (DBL -2014) \h SAN JUAN \toc1 El Santo Evangelio Según San Juan \toc2 Juan \toc3 Jn \mt2 EL SANTO EVANGELIO SEGÚN \mt1 SAN JUAN \c 1 \s1 La Palabra de Dios hecha hombre \p \v 1 Nemoopʉna cãnitʉgayupi Dio Macʉ, Dio Ye Quetire Cabuioʉ Majuu cawamecʉcʉ. Ati yepare Dio cʉ cátiparo jʉgoye cãnitʉgayupi. Dio mena cãñupi Dio Ye Quetire Cabuioʉ Majuu cawamecʉcʉ. Cʉ quena Diona cãñupi. \v 2 Nemoopʉna Dio mena cãnicõañupi. \v 3 Dio cʉ Macʉ mena nipetirijere cájupi. Ati yepapʉre nipetirije cʉ mena cʉ cátaje jeto ã. Dio Ye Quetire Cabuioʉ Majuu cawamecʉcʉ cʉ camamata ati yepa macaje maniboro. \v 4 Catiriquere cajoʉ ãmi Dio Macʉ. To bairo aniri ati yepa macanare na cajĩa bujubojaʉre bairo ãmi Dio Macʉ, cariape macajere camajare na iñoʉ. Cariape macaje na majiato ĩi to bairo cabaiwĩ Dio Macʉ, Dio Ye Quetire Cabuioʉ Majuu cawamecʉcʉ maca. \v 5 Atie jĩa bujuriquere bairije ã Dio ye quetire buiorique, canaitĩaropʉre bairo cãnare, Diore camajiquẽnare. Cʉ Pacʉ yere iñoogʉ caejayupi Dio Macʉ. To bairi canaitĩarije jĩa bujuriquere to cayaa majiquẽtore bairona neto majiquẽe caroorije átaje Dio ye quetire buiorique macare. \p \v 6 Dio cajooyupi Juan cawamecʉcʉre cʉ ye quetire cabuio jʉgoyeyepaʉre. \v 7 Dio Macʉ, ati yepa macanare cajĩa bujubojaʉre bairo cãcʉ majuu cʉ cáatípere cabuio jʉgoyeyeyupi Juan. Camaja Dio Macʉre na nʉcʉbʉgoato ĩi to bairo cabuio jʉgoyeyeyupi. \v 8 Juan ati yepa macanare cajĩa bujubojaʉre bairona cãcʉ majuu mee cãñupi. Cajĩa bujubojaʉre bairo cãcʉ majuu macare, Dio Macʉ majuu cʉ cáatípe macare cabuio jʉgoyeyei cãñupi Juan. \v 9 Ati yepa macana nipetirãre Dio ye quetire caroaro buioʉ acʉ́ caejayupi Dio Macʉ, cajĩa bujubojaʉre bairo cãcʉ majuu. \p \v 10 Dio Macʉ ati yepapʉ caejayupi, Dio cʉ cãniere iñoʉ acʉ́. Dio mena ati yepare cátacʉ cʉ cãnibato quena ati yepa macana maca cʉ̃re, “Cʉna ãmi,” cʉ caĩ tʉjʉ majiquẽma ati yepapʉ cʉ caejaro. \v 11 Cʉ cáta yepa macana tʉpʉ cʉ caejabato quena cʉ yarã cʉ cabooquẽma. \v 12 Jĩcaarã maca cʉ̃re canʉcʉbʉgowã. To bairo cʉ̃re na canʉcʉbʉgoro Dio punaa cʉ yarã majuu na cãni rotiwĩ, “Jã mena caroaro ãña,” cʉ̃re caĩrã macare. \v 13 Camaja punaa cʉtajere bairo aniquẽema Dio punaa maca. Camaja na cátaje mena na caboorije mena punaa cʉtima. Dio punaa maca cʉ jʉgori jeto cʉ punaa cãna ãma. \p \v 14 To bairi Dio Macʉ, Dio Ye Quetire Cabuioʉ Majuu maca ati yepapʉ cabuiayupi. Camajocʉ macʉre bairona buiari, jã mena cãmi. Camajare camai netocõawĩ. Nipetirije cʉ cabuiorijere cariape jeto caĩwĩ. Cʉ cátaje quena cariape jeto cámí. Dio Macʉ majuu jĩcaʉna ãmi. To bairi cʉ Pacʉre bairona ãmi. To bairo caroaro majuu cʉ cãniere, cʉ catutuarije mena cʉ cátaje quenare jã catʉjʉwʉ. \v 15 Juan maca Dio Macʉ ye quetire buioʉ ocõo bairo caĩwĩ: \p —Anina ãmi mʉjaare yʉ caĩ buioricʉ. Ocõo bairo yʉ caĩ buiowʉ: “Caberopʉ jĩcaʉ atígʉmi. Nemoopʉna cãnicõañupi. To bairi yʉ netoro cãni majuʉ ãmi. Cʉ rʉgaro cãcʉ majuu yʉ ã,” caĩwĩ Juan. \p \v 16 Mani nipetirãre camai tʉjʉ netoñupi Jesucristo. To bairi cañuu netorijere manire cajooyupi. \v 17 Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ Dio cʉ carotirijere cajooyupi. Jesucristo maca mani mai tʉjʉri caejayupi, cariape macaje buiori. \v 18 Jĩcaʉ maca Diore catʉjʉricʉ maami. Cʉ Macʉ jĩcaʉna cʉ mena cãninucuʉ maca cʉ Pacʉre mani camajiro cájupi. \s1 Juan el Bautista habla en favor de Jesucristo \r (Mt 3.11-12; Mr 1.7-8; Lc 3.15-17) \p \v 19 Jerusalén macana judío maja sacerdote maja ʉparãre, aperã levita poa macanare Juan tʉpʉ cʉ jeniña rotirã na cajooyupa. To bairi na cajooricarã Juan tʉpʉ ejarã: \p —¿Ñamʉ majuu mʉ ãti mʉa? cʉ caĩ jeniñawã. \p \v 20 Cariapena na caĩ yʉwĩ Juan: \p —Yʉa Dio cʉ cajooricʉ anibacʉ quena cʉ cabejericʉ majuu mee yʉ ã. Cristo mee yʉ ã. \p \v 21 To bairo na cʉ caĩro cʉ caĩ jeniñanemowã: \p —¿To roque ñamʉ majuu mʉ ãti? ¿Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye queti buiori majocʉ Elías cawamecʉcʉ catunu catiricʉ mee mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñawã. \p —Yʉ aniquẽe, na caĩ yʉwĩ Juan. \p To bairo cʉ caĩro cʉ caĩ jeniñanemowã tunu: \p —¿Dio yere buiori majocʉ jĩcaʉ atígʉmi na caĩricʉ mee mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñawã. \p —Yʉ aniquẽe, na caĩwĩ Juan. \p \v 22 To bairo cʉ caĩro apirã: \p —To roque ¿Ñamʉ ũcʉ majuu mʉ ãti? Jãre cajeniña jooricarãre mʉ cayʉrijere jã cabuio majiparore bairo jãre buioya. ¿Mʉ majuu ñamʉ yʉ ã mʉ tʉgooñati? cʉ caĩ jeniñawã. \p \v 23 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ yʉwĩ Juan: \p —Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buio jʉgoyeyeri majocʉ Isaía cawamecʉcʉ ocõo bairo caĩñupi: “Jĩcaʉ cayucʉ manopʉ, camaja na cãniquẽtopʉ caawajanucu teñaʉ anigʉmi,” cʉ caĩricʉ yʉ ã. Ocõo bairo caĩñupi Isaía: “ ‘Mani Ʉpaʉ cʉ cáatíparo jʉgoye caroaro quenoo yuuya. Cariape cãni wã caroa wã mʉja cátore bairo quenoo yuuya mʉja yerire,’ caĩi anigʉmi,” caĩñupi Isaía. Cʉ caĩricarore bairona cabaii yʉ ã. \p \v 24 Juãre cajeniñaricarã fariseo maja mena cabuerã na cajooricarã cãma. \v 25 Ocõo bairo cʉ caĩ jeniñanemowã tunu: \p —Baiyupa, “Dio cʉ cabejericʉ Cristo mee yʉ ã,” mʉ ĩ. “Elías ãnacʉ catunu catiricʉ mee yʉ ã,” mʉ ĩ. “ ‘Jĩcaʉ Dio ye quetire buiori majocʉ majuu atígʉmi,’ na caĩricʉ mee yʉ ã,” mʉ ĩ. ¿Nope ĩi camajare na mʉ bautisati, “Na mee yʉ ã,” ĩbacʉ quena? cʉ caĩ jeniñawã. \p \v 26 To bairo cʉ̃re na caĩ jeniñaro: \p —Yʉ bautisanucu oco mena. Apeĩ maca ãmi jĩcaʉ mʉja watoapʉre mʉja camajiquẽcʉ. \v 27 Cʉ maca yʉ bero buio teñagʉmi. Yʉ bero anibacʉ quena yʉ netoro majuu cãcʉ ãmi. Cʉ paabojari majocʉre bairo cãcʉ maca yʉ ã. Cañuu netoʉ ãmi, na caĩwĩ Juan. \p \v 28 Tie to bairije cabaiwʉ Betábara cawamecʉtopʉ, Jordán cawamecʉti ya ape nʉgoa tʉ maca. Topʉ camajare cabautisawĩ Juan. \s1 Jesús, el Cordero de Dios \p \v 29 Cabero ape rʉmʉ maca cʉ tʉpʉ Jesu cʉ caejaro catʉjʉwĩ Juan. Cʉ̃re tʉjʉʉ ocõo bairo caĩwĩ topʉ cãnare: \p —¡Tʉjʉya! Cʉna ãmi Dio cʉ cajooricʉ. Oveja waibʉcʉ cawimaʉre na cajĩa joe buje mʉgoʉre bairo cãcʉ ãmi. Cajʉgoye macana judío maja na caroorijere rerã jã áa ĩrã oveja cawimaʉre jĩa, cajoe buje mʉgo joonucuñupa Diore. Tie na cátinucuriquere bairona ãmi ani. Cʉ̃a ati yepa macana nipetirã rooro na cátinucurijere majiriobojagʉmi. \v 30 Cajʉgoye mʉjaare buioʉ ocõo bairo mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ: “Caberopʉ jĩcaʉ atígʉmi. Nemoopʉna cãnicõañupi. To bairi yʉ netoro cãcʉ ãmi,” yʉ caĩwʉ, caĩwĩ Juan. \v 31 —Cʉ tʉjʉʉ, “Cʉna ãmi,” cʉ yʉ caĩ majiquẽpʉ. Majiquetibacʉ quena Israel macana cʉ̃re na majiato ĩi oco mena na yʉ cabautisaʉ apʉ́. \p \v 32 ’Cãnʉ Espíritu Santo buare bairo cabauʉ rui atí, ani Jesu buipʉ eja peawĩ. \v 33 Nemoo to bairo cabaiire yʉ majiquẽpʉ. To jʉgoyepʉ Dio oco mena yʉre cabautisa rotii ocõo bairo yʉ caĩwĩ: “Espíritu Santo rui atí, jĩcaʉ cʉ buire cʉ caeja pearo mʉ tʉjʉgʉ. To bairo cabairo tʉjʉʉ, ‘Camajare Espíritu Santore cajoʉ ãmi,’ mʉ ĩ majigʉ,” yʉ caĩwĩ Dio. \v 34 Atie cajʉgoye Dio yʉre cʉ caĩricarore bairona cabairije tʉjʉʉ cʉ̃re yʉ tʉjʉ majiwʉ. To bairi mʉjaare yʉ buio. Cʉna ãmi Dio Macʉ, caĩ buiowĩ Juan camajare. \s1 Los primeros discípulos de Jesús \p \v 35 Cabero ape rʉmʉ cʉ cabautisanucuropʉna cãmi Juan tunu. Jã pʉgarã yʉ, André quena Juan buerã jã cãmʉ. \v 36 Cʉ mena jã cãno Jesu jãre cʉ caneto aáto tʉjʉri ocõo bairo caĩwĩ Juan: \p —¡Tʉjʉya! Jĩina ãmi Dio cʉ cajooricʉ. Ati yepa macana rooro na cátiere carei atácʉ ãmi jĩia, caĩwĩ Juan. \p \v 37 To bairo cʉ caĩrijere apirã Jesu macare cʉ jã caʉjacoapʉ Juãre caʉjabatana yua. \v 38 To bairo jã cabairo Jesu jã caamojore tʉjʉwĩ cʉ bero jã caʉja aánare. \p —¿Ñeere boorã yʉre mʉja ʉja atí? jã caĩ jeniñawĩ. \p To bairo jãre cʉ caĩ jeniñaro: \p —¿Noopʉ mʉ cãni paʉ to ãti? cʉ̃re jã caĩ jeniña yʉwʉ. \p \v 39 —Adʉja. Mʉjaare yʉ iñoopa, jã caĩwĩ Jesu yua. \p To bairo cʉ caĩro cʉ mena jã cáaápʉ. Canaiori paʉ cãno topʉ cʉ mena jã cãni naiocoapʉ. \p \v 40 Yʉ mena Jesure caʉjaʉ Simón Pedro bai André cawamecʉcʉ cãmi. \v 41 To bairi cʉ jʉgocʉ Simóre nemoona camacaʉ aácoami André. Cʉ bʉgaʉ ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Mesíare jã bʉgawʉ. \p Mesía Cristo Dio cʉ cabejericʉ ati yepapʉre cʉ cajooricʉ ĩgaro ĩ. \p \v 42 André Simóre cʉ capii ejawĩ Jesu tʉpʉ. To bairi Jesu maca cʉ̃re tʉjʉri ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Simón mʉ ã, Jonás macʉ. Cabero Cefa mʉ wamecʉtigʉ. Cefa Pedro o, ʉ̃taa ĩgaro ĩ. \s1 Jesús llama a Felipe y a Natanael \p \v 43 Cabero macá rʉmʉ maca Jesu Galileapʉ aágʉ cãmi. Topʉ cʉ cáaáparo jʉgoye Felipe cawamecʉcʉre bʉga ejari ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Jitá yʉ mena. \p \v 44 Felipe Betsaida cawamecʉti maca macacʉ cãmi. Pedro quena cʉ bai André mena ti maca macanana cãma. \v 45 Felipere, “Jitá,” Jesu cʉ caĩro apiri Natanaere cʉ capii aámi. Natanael tʉpʉ ejaʉ ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Dio cʉ cajoʉre jã bʉgawʉ, Moisé cʉ caucarica pũuropʉ cʉ caucaricʉrena. Dio ye quetire buiori maja quena cʉ̃rena caĩ ucayupa. Jesuna ãmi na caucaricʉ, José macʉna Nasaré macacʉ, caĩwĩ Felipe. Nemoona, “José macʉ ãcʉmi,” caĩ tʉgooñabami Felipe. \p \v 46 Natanael maca cʉ caĩwĩ: \p ¿Mʉ catʉgooñaro Nasarépʉre caroarã na nicʉti? cʉ caĩwĩ. \p To bairo cʉ caĩro: \p —Jitá, mani tʉjʉto, cʉ caĩ yʉwĩ Felipe. \p \v 47 Cabero Natanael cʉ cáató tʉjʉri ocõo bairo caĩwĩ Jesu: \p —Ani Israel macacʉ, caĩtorique mácʉ majuu ãmi. \p \v 48 To bairo Jesu cʉ caĩro apii ocõo bairo cʉ caĩ jeniñawĩ Natanael: \p —¿Dope bairi yʉ mʉ majiti? \p To bairo cʉ caĩ jeniñaro Jesu ocõo bairo cʉ caĩ yʉwĩ: \p —Felipe mʉre cʉ capiparo jʉgoye mʉ yʉ tʉjʉtʉgawʉ, higuera cawamecʉtii ẽoro mʉ cãno. \p \v 49 To bairo cʉ caĩro Natanael maca cʉ caĩwĩ: \p —Dio Macʉna mʉ ãcʉ mʉa. Israel macana Ʉpaʉ majuu mʉ ãcʉ. \p \v 50 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu: \p —“Higuera yucʉ ẽoropʉ mʉ ãmʉ,” mʉ yʉ caĩrijere apii, “Dio Macʉna mʉ ãcʉ,” ¿yʉre mʉ ĩ nʉcʉbʉgoti? Caberopʉ atie netoro caroa áti iñoorica wamerire mʉ tʉjʉgʉ. \v 51 Cariape mʉ yʉ ĩ. Caberopʉ ʉmʉrecoo capãro mʉja tʉjʉgarã. To bairo capãro yʉ tʉpʉ ángel maja rui atínucu, na cawamʉ aánucurijere mʉja tʉjʉgarã. Camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ yʉ cãno maca to bairo yʉre mʉja tʉjʉgarã. \c 2 \s1 Un boda en Caná de Galilea \p \v 1 Itia rʉmʉ Felipere, Natanaere Jesu cʉ capiricaro bero Galilea yepapʉ Caná cawamecʉti macapʉ jĩcaʉ to macacʉ cawamo jiawĩ. To bairi boje rʉmʉ cámá. Jesu paco quena cãmo ti boje rʉmʉ cãno. \v 2 Jesu quenare, jãre cʉ buerã quenare jã capiwã. \v 3 Boje rʉmʉ na cáto na caetirije ʉje oco capeticoapʉ. Capetiro tʉjʉo ocõo bairo caĩwõ Jesu paco co Macʉ Jesure: \p —Macʉ, ʉje oco etirique peticoapʉ. \p \v 4 To bairo co caĩro ocõo bairo co caĩwĩ Jesu cʉ pacore: \p —Caaco, ¿nope ĩo yʉ mʉ buioti yʉ macare? Yʉ Pacʉ yʉre cʉ cacũrique yʉ áti rotiquẽemi mai, co caĩwĩ Jesu cʉ pacore. \p \v 5 To bairo cʉ caĩbato quena co maca ti wii macana catĩa coterãre ocõo bairo na caĩwõ: \p —Mʉjaare cʉ carotipe nipetiro caroaro ája. \p \v 6 Topʉ seis jotʉri ʉ̃ta mena na cáta jotʉri cãmʉ. Judío maja caroorije jã cátajere rerã jã áa ĩ majiorã na caoco pio jãnucuri jotʉri cãmʉ. Veinte o treinta galones cõo cajañari rʉri capaca rʉri cãmʉ to cãnacã jotʉna. \v 7 To bairi Jesu ti wii macana catĩa coterãre ocõo bairo na caĩwĩ: \p —Atie jotʉrire oco pio jãña. \p To bairo na cʉ caĩrore bairona cámá. Capio jãwã ti rʉri caroaro jiraropʉ. \v 8 To bairo na cáti yaparoro ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Petoacã waa ne aánaja boje rʉmʉ cajʉgo ácʉ tʉpʉ. \p “Jaʉ,” ĩrã cane aáma. \p \v 9 Ti boje rʉmʉ cajʉgo ácʉ, “Jesu cʉ cajeñoorije ãno,” caĩ majiquẽmi. Topʉ catĩa coterã jeto oco cãnajere ʉje oco Jesu cʉ cajeñoorijere camajiwã. To bairi ti boje rʉmʉ cajʉgo ácʉ tiere etiñari cawamo jiaʉre cʉ pijo, ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p \v 10 —Nipetirã ʉje ocore catĩarã caroa macare tĩa jʉgonucuma. Ati maja cawatoa cãnie macare tĩa jʉgoyupa manire. Pairo etiricaro bero cawatoa macajere catĩa bui peope nibapa. Caroa macare mʉ tĩa jʉgo rotiquẽjupa mʉa, caĩwĩ. \p \v 11 Jesu atiere Galilea cawamecʉtopʉ Caná cawamecʉti macapʉ cáti iñoowĩ. Tiere ácʉ topʉ nemoona cʉ cáti majirije mena cáti iñoo jʉgowĩ. Tiere cʉ cáto tʉjʉrã jã cʉ buerã, “Dio cʉ cajoʉna ãmi,” cʉ̃re jã caĩ nʉcʉbʉgowʉ. \p \v 12 Cabairo bero Jesu Capernaum cawamecʉti macapʉ cáaámi. Cʉ paco, cʉ bairã cʉ mena cáaáma. Jã quena cʉ buerã quena jã cáaápʉ. Ti macapʉre capee rʉmʉriacã mee jã cãmʉ. \s1 Jesús purifica el templo \r (Mt 21.12-13; Mr 11.15-18; Lc 19.45-46) \p \v 13 Judío maja na boje rʉmʉ pascua na caĩri rʉmʉ jʉgoyeacã Jerusalẽpʉ cáaámi Jesu. \v 14 Jerusalẽpʉ ejaʉ Dio wiipʉ cajãa aámi. Ti wiipʉre waibʉcʉrã joori cawapatarãre na catʉjʉwĩ. Wecʉare, ovejare, buaare camaja na cajĩa joe buje mʉgoparãre joori cawapatawã. Aperã quena topʉ caruiwã ape yepari macaje niyeru wajoari cawapatarã. \v 15 To bairo na cáto tʉjʉʉ Jesu yʉta miji wẽri mena caquenoowĩ baperica wẽre. Ti wẽ mena waibʉcʉrã cajoorãre na cabape acu buucõawĩ. Niyeru cawajoari maja na ye niyeru cuirire cama bate recõawĩ. Na ye cajawori quenare catu ne roca cũcõawĩ. \v 16 Buaare cajoo wapatarãre ocõo bairo na caĩwĩ: \p —Ati majare na jee buti aánaja. Yʉ Pacʉ ya wiire apeye joorica wii átiqueticõaña. \p \v 17 To bairo cʉ cáto tʉjʉrã tirʉmʉpʉ macacʉ David, cʉ caucariquere jã catʉgooñawʉ. Ocõo bairo caucayupi David: “Dio, mʉ ya wiire yʉ mai neto.” \p \v 18 Judío maja ʉparã to bairo cajoo wapatarãre cʉ care buuro tʉjʉrã ocõo bairo cʉ caĩ jeniñawã: \p —¿Ñamʉ mʉre cʉ carotiro apeye ati wiipʉ cajoo wapata ánare na mʉ acu buuti? “Dio yʉ cʉ carotiro na yʉ acu buu,” mʉ caĩata cʉ camajirije mena tʉjʉ acʉarica wamere jã áti iñooña, caĩwã Jesure. \p \v 19 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ yʉwĩ Jesu: \p —Ati wiire rocacõaña. Mʉja carocaro bero itia rʉmʉna yʉ áti quenoogʉ ati wiire tunu, na caĩ yʉwĩ Jesu. \p \v 20 To bairo cʉ caĩro ʉparã cʉ caĩwã tunu: \p —Áti majiña maa. Ati wiire ána yoaro majuu cuarenta y seis cʉmari capaawã. ¿Mʉ maca itia rʉmʉna mʉ wajoa nʉco ocabʉtibocʉti mʉa? \p \v 21 Jesu ti wiire ĩi, cʉ majuuna cʉ rupaʉ macare ĩ buio majioʉ caĩbami. \v 22 Cʉ̃re na cajĩaricaro bero catunu catiipʉ cʉ cãno cʉ buerã cʉ cabuioriquere jã catʉgooña majiwʉ. Tiere tʉgooñarã, “Cʉ cabuioriquere cariapena caĩñupi,” jã caĩ nʉcʉbʉgowʉ. To bairi Dio ye quetire cabuiori maja tirʉmʉpʉ macana Jesu cʉ cabaipere na cauca jʉgoyeyerique quenare, “Cariape caĩñupa,” jã caĩ nʉcʉbʉgowʉ yua. \s1 Jesús conoce a todos \p \v 23 Capãarã Jerusalẽpʉ Pascua boje rʉmʉ cãno caneñaporicarã Dio cʉ camajirije mena Jesu cʉ cáti iñoorijere tʉjʉrã, “Dio cʉ cajooricʉ ãcʉmi,” cʉ caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgowã Jesure yua. \v 24 Na catʉgooñarijere catʉjʉ maji peocõawĩ Jesu. To bairi, “Yʉre caapiʉjarã ãma,” caĩquẽmi. \v 25 Aperã cʉ na cabuioquetibato quena cʉ majuu na catʉgooñarijere camaji peocõawĩ. \c 3 \s1 Jesús y Nicodemo \p \v 1 Jĩcaʉ fariseo na caĩrã mena macacʉ Nicodemo cawamecʉcʉ cãmi. Cʉ quena judío majare carotirã mena macacʉ cãmi. \v 2 To bairi jĩca ñami Jesure jeniñagʉ cʉ tʉpʉ caejawĩ. Ejaʉ ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesure: \p —Mʉ mena ãcʉmi Dio. To bairi apeyere mʉ áti iñoo majii cʉ tutuarique jʉgori. Mʉ cáti iñoonucurijere tʉjʉrã, “Camajare cʉ buioato ĩi mʉre cajooyupi Dio,” jã ĩ maji, caĩwĩ Nicodemo Jesure. \p \v 3 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu: \p —Cariapena mʉ yʉ ĩ. Noo cãcʉ nemoopʉ cʉ cabuia jʉgoricarore bairona cʉ cabuianemoquẽpata Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ aá majiquetigʉmi, cʉ caĩwĩ Jesu. \p \v 4 To bairo cʉ caĩro Nicodemo cʉ caĩ jeniñawĩ: \p —Mani cabʉcʉaro bero dope bairo mani paco ya paropʉ mani buianemo majiquẽna. Mani pacopʉre mani buia bapoo majiquẽna, Jesure cʉ caĩwĩ Nicodemo. \p \v 5 —Cariapena mʉ yʉ ĩgʉ, cʉ caĩwĩ Jesu. —Noo cãcʉ ũcʉ Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ aágʉ Espíritu Santo mena, oco mena cabuianemope ã. To bairo cabuianemoquetacʉ maca Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ aá majiquetigʉmi. \v 6 Camaja na capunaacʉna na punaana ãma. Dio punaa maca ãma Espíritu Santo napʉre cʉ cãni ejarije jʉgori yua. \v 7 To bairi camaja nemoopʉ na cabuia jʉgoricarore bairona cabuianemope ã yʉ caĩrijere apii tʉgooña mawijiaqueticõaña. \v 8 Espíritu Santo camajapʉre cʉ cãni ejarijere mʉ yʉ buio, cabuianemope ã mʉre ĩ buioʉ. Espíritu Santo mena cabuiarã nipetirã winore bairona ãma. Na yeri macajere mani tʉjʉquẽe. Wino quenare mani catʉjʉquẽtie noo cabooro bʉjʉ papu tuuro. ¿Noo macaje to ajupari? mani ĩ majiquẽe. Topʉ aáto áa mani ĩ majiquẽe tie quenare, caĩwĩ Jesu. \p \v 9 To bairo cʉ caĩro Nicodemo cʉ caĩ jeniñawĩ tunu: \p —¿Dope bairo Espíritu Santo mena buiarique to anicʉti? \p \v 10 Ocõo bairo cʉ caĩ yʉwĩ Jesu: \p —¿Israel macanare Dio yere cabuei anibacʉ quena tiere mʉ majiquẽeti? \v 11 Cariapena mʉ yʉ ĩgʉ. Yʉ, yʉ Pacʉ Dio mena jã camajirijere, jã catʉjʉriquere mʉjaare jã cabuiobapʉ. Mʉja apiʉjaquẽe. \v 12 Ati yepa macajere yʉ cabuioro mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe. To bairi ʉmʉrecoo macaje Dio yere yʉ cabuioata roquere yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoqueti majuucõaborã. \p \v 13 ’Jĩcaʉ maca camajocʉ ʉmʉrecoopʉre cawamʉñaʉ aátacʉ maami. Yʉa jĩcaʉna ʉmʉrecoopʉ cãnacʉ yʉ carui apʉ́. Yʉa camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ ʉmʉrecoopʉ cãnacʉ majuu yʉ ã. To bairi ʉmʉrecoo macaje Dio yere yʉ maji. \p \v 14 ’Tirʉmʉpʉ yucʉ camanopʉ Moisé añare bairo cabauʉ cʉ cawericʉre yucʉpʉ cʉ canʉcoñupi. Moisé aña cʉ cawericʉre cʉ cátatore bairona camaja yucʉpʉ yʉ nʉcogarãma yʉ quenare. \v 15 To bairi nipetirã yʉre caapi nʉcʉbʉgorã caroorã ya paʉpʉ aáquetigarãma. Anicõa aninucugarãma Dio tʉpʉre, caĩwĩ Jesu Nicodemore yua. \s1 El amor de Dios para el mundo \p \v 16 ’Dio ati yepa macanare seeto maii cʉ Macʉ jĩcaʉna cãcʉre cʉ cajooyupi. To bairo cʉ cáto noa una cʉ Macʉre canʉcʉbʉgorã yajiquetigarãma popiye tamʉorica paʉpʉre. Cʉ mena anicõa aninucugarãma. \v 17 Dio ati yepa macanare cʉ popiyeyeato ĩi mee cajooyupi cʉ Macʉre. Nare yʉ netoogʉ ĩi cʉ cajooyupi Dio cʉ Macʉre ati yepapʉre. \v 18 Cʉ Macʉre canʉcʉbʉgorãre na popiyeyequetigʉmi Dio. Cʉ Macʉ jĩcaʉna cãcʉre canʉcʉbʉgoquẽna macare, “Yʉ capopiyeyeparã ãma,” caĩtʉgayupi Dio mere. \v 19 Cʉ̃re canʉcʉbʉgoquẽna cʉ capopiyeyeparã anitʉgama. Ocõo bairo ã: Jesucristo jĩa bujuricarore bairo cãcʉ cʉ cáató cʉ cabooquẽjupa camaja. Rooro átaje macare boo netobana canaitĩaropʉ cãnare bairo catuayupa. \v 20 Nipetirã caroorije cána Dio Macʉ mena anigaquẽema, caroorije jã cátinucurijere tʉjooquẽcʉmi ĩrã. Cʉ mena macana anigaquẽema, caroorije na cátinucurijere mairã. \v 21 Dio cʉ cabooro caroaro cána maca cʉ mena macana anigama, na cátinucurije cayajioquẽna aniri. Dio cʉ catʉjoorije macare cána aniri boboquẽema. To bairi baujaro átinucuma. \s1 Juan el Bautista vuelve a hablar de Jesús \p \v 22 Nicodemo Jesu mena cʉ cawadapeniro bero Judea cawamecʉtopʉ cʉ buerãre jã cajʉgo aámi Jesu. Topʉre camajare jã cabautisawʉ. Yoabʉjaroacã jã cãmʉ. \v 23-24 Juan, bautisari majocʉre presopʉ cʉ na cajooparo jʉgoye cʉ quena bautisaʉ cámí Salim cawamecʉto, Enón cawamecʉti majuuri paʉpʉ. Topʉ pairo oco cãmʉ. To bairi camaja cʉ tʉpʉ bautisa rotira anaa caejawã Juan tʉpʉ. \p \v 25 To bairo cʉ cabautisa ani paʉ jĩca rʉmʉ Juan cʉ cabuiorijere caapiʉjarã aperã judío maja yere cátinucurã mena caame wada netowã. Caroorije jã cátaje coje rerã jã áa ĩrã na cátinucurije unie caame ĩ wada netowã. \p \v 26 To bairo cabairo bero Juan buerã ocõo bairo cʉ caĩwã: \p —Jãre cabuei, tirʉmʉbʉjaacã Jordán i nʉgoapʉ mʉ mena jĩcaʉ, jãre mʉ cabuioricʉ yucʉra cʉ buerã camajare na bautisarã áama na quena. Nipetirã cʉ ʉjanucuma cʉ̃re, cʉ caĩwã Juãre, Jesu cʉ cãniere cʉ ĩ buiorã. \p \v 27 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ yʉwĩ Juan: \p —Dio cʉ carotiquẽpata camaja cʉ ʉjaquetiborãma. \v 28 Mʉjaare yʉ cabuioriquere mʉja caapitʉgawʉ. “Yʉa Dio cʉ cabejericʉ Cristo mee yʉ ã,” mʉjaare yʉ caĩwʉ. Cʉ jʉgoye cʉ cajoo jʉgoricʉ yʉ ã yʉa. \v 29 Ocõo bairo maca ã: Jĩcaʉ cʉ nʉmore cʉ canero cʉ yao majuu ãcomo. Cʉ mena macacʉ cõre cʉ canero tʉjʉʉ wariñuunemoʉmi. Jesu jĩcaʉ canʉmo nericʉre bairona ãmi. Camaja cʉ̃re caʉjarã cʉ nʉmo cʉ canericore bairona ãma. To bairi yʉ, cʉ mena macacʉ camaja cʉ̃re na caʉjaro tʉjʉʉ yʉ wariñuunemo. \v 30 Cʉ maca yʉ netoro cãcʉ ani nutuagʉmi Jesu. Yʉ maca cawatoa macacʉ yʉ anicõagʉ, caĩwĩ Juan cʉ buerãre. \s1 El que viene de arriba \p \v 31 Jesu ʉmʉrecoopʉ cáatácʉ nipetirã netoro ãmi. Ati yepa macana ati yepa macajere buioma. \v 32 Ʉmʉrecoopʉ cáatácʉ maca nipetirã netoro cãcʉ ãmi. Ʉmʉrecoopʉ cʉ catʉjʉriquere, cʉ caapirique quenare buiomi. Cariape cʉ cabuiorije to cãnibato quena cʉ apiʉjaquẽema camaja. \v 33 Jĩcaarã cʉ̃re caapiʉjarã ãma bairã pʉa. To bairi cʉ̃re caapiʉjarã aniri, “Cariape buiomi,” ĩ majima. \v 34 Jesucristo Dio cʉ cajooricʉ aniri Dio cʉ cabuio rotirijere cabuioʉ ãmi. Dio cʉ Espíritu Santore tutuaro cʉ̃re cʉ cajooro to bairo áami. \v 35 Cʉ Macʉre mairi, “Nipetirijere carotii mʉ anicõagʉ,” cʉ caĩñupi Dio. \v 36 Cʉ Macʉre canʉcʉbʉgorã catícõa aninucugarãma. Cʉ̃re canʉcʉbʉgoquẽna maca catícõa aniquetigarãma. Seeto na popiyeyegʉmi Dio to bairo cʉ Macʉre canʉcʉbʉgoquẽnare. \c 4 \s1 Jesús y la mujer de Samaria \p \v 1-3 Capãarã camaja Jesure caʉjawã. Juan cabautisari majocʉ netoro Jesu buerã maca camajare jã cabautisawʉ. Jesu cʉ majuu na cabautisaquẽmi. Capãarã cʉ̃re na caʉjarijere, na cʉ cabautisarijere caqueti apiyupa fariseo maja. Tie quetire apiyuparã ĩi, cáaácoami Jesu Judeapʉ cãnacʉ Galileapʉ. \p \v 4 Topʉ aácʉ Samaria yepapʉ caneto aámi. \v 5 Ti yepapʉre Sicar cawamecʉti macapʉ caejawĩ. Ti maca tʉpʉ Jacobo tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ macʉ Josére cʉ cajoorica yepa cãmʉ. \v 6 Topʉ oco waarica ope Jacobo cʉ cayejearica ope cãmʉ. Jesu topʉ neto aácʉ caniñacoami. To bairi paaribota cãno ti ope tʉpʉ cayerijã ejawĩ. \p \v 7-8 Topʉ cʉ caruiri paʉ ʉgariquere wapayera aána macapʉ jã cáaápʉ. Jã cawapayera aáto jĩcao cãromio Samaria macaco oco wao acó caejayupo ti opepʉre. Topʉ co caejaro tʉjʉʉ: \p —Oco yʉ tĩaña, co caĩñupʉ Jesu. \p \v 9 Co maca ocõo bairo cʉ caĩñupo: \p —¿Nope ĩi mʉa Judío majocʉ anibacʉ quena yʉre Samaria macacore yʉre mʉ oco jeniti? cʉ caĩñupo. \p Ti yʉteapʉre judío maja Samaria macana mena caame tʉjʉ teebʉjanucuwã. Tie jʉgori to bairo cʉ caĩñupo Jesure. \v 10 To bairi Jesu co caĩñupʉ: \p —Dio camajare cʉ cajoorijere mʉ majiquẽe mʉa, co caĩñupʉ Jesu. —Yʉ quenare mʉ majiquẽe. Yʉre mʉ camajiata roquere yʉ macare ocore yʉre mʉ jeniborico. Tiere yʉre mʉ cajeniata yʉ maca cacaticõa aninucupere cajoorije ocore mʉre yʉ jooboricʉ. \p \v 11 To bairo cʉ caĩro co maca cʉ caĩnemoñupo tunu: \p —¿Ñee mena ocore mʉ waa nebocʉti? Ati ope pupeapʉ majuu anicõa. ¿Noopʉ cacaticõa aninucupere cajoorije ocore mʉ bʉgabocʉti mʉa? \v 12 Mani ñicʉ Jacobo ati ope macajere caetinucuñañupi. Cʉ punaa, cʉ yarã cʉ nuricarã quena caetinucuñañupa. Ati opere manire cacũñupi cʉ̃a. ¿Mʉ maca cʉ netoro cãcʉ mʉ ãti? cʉ caĩñupo. \p \v 13 Ocõo bairo co caĩ yʉyupʉ Jesu: \p —Nipetirã ati ope macaje ocore caetirã oco etigacõa aninucugarãma. \v 14 Yʉ cajoorije macare caetirã oco etinemogaquetigarãma. Yepapʉre oco cabuticõa ani opere bairona na anigaro wariñuurique na yeripʉre. Tie jʉgori catícõa aninucugarãma, co caĩñupʉ Jesu. \p \v 15 —To roquere tie ocore yʉ jooya. Yʉre mʉ cajooro yʉ oco etiga nemoquetigo. To bairi ati opepʉre oco waago yʉ atíquetinucugo yua, caĩñupo. \p \v 16 Jesu co caĩñupʉ: \p —Mʉ manapʉre cʉ pioja. \p \v 17 To bairo cʉ caĩro co maca ocõo bairo cʉ caĩ yʉyupo: \p —Camanapʉ máco yʉ ã yʉa. \p Jesu co caĩñupʉ tunu: \p —Camanapʉ máco yʉ ã ĩo cariapena mʉ ĩ. \v 18 Jĩca wamo cãnacãʉ mena camanapʉ cʉtiñarico mʉ anibapa. Yucʉacã mʉ cacʉgoʉ mʉ manapʉ majuu me ãmi. To bairi cariapena mʉ caĩrije ã. \p \v 19 To bairo cʉ caĩro apio ocõo bairo cʉ caĩñupo Jesure: \p —Dio ye quetire buiori majocʉ mʉ ãcʉ. \v 20 To bairi jã ñicʉ jãa Samaria macana icʉ ʉ̃taʉpʉ Diore cáti nʉcʉbʉgonucuñupa. Mʉjaa judío maja maca, “Jerusalẽpʉ Diore cʉ cáti nʉcʉbʉgonucupe ã,” mʉja ĩnucu, cʉ caĩñupo. \p \v 21 To bairo co caĩro ocõo bairo co caĩñupʉ Jesu: \p —Yʉ caĩrijere apiya. Cabero icʉ ʉ̃taʉpʉ aáquetibana quena, Jerusalẽpʉ aáquetibana quena mani Pacʉ Diore mʉja áti nʉcʉbʉgogarã. \v 22 Mʉjaa Samaria macana mʉja cáti nʉcʉbʉgorijere caroaro mʉja majiquẽe. Jã roque jã cáti nʉcʉbʉgonucurijere jã maji. Ocõo bairo ã: Camajare caroorijere na canetoobojapaʉ judío majocʉ anigʉmi. \v 23 Mani Pacʉ Diore áti nʉcʉbʉgorica yʉtea majuu ejagaro. Mere ti yʉtea anitʉga. Camaja Diore na yeripʉ jeto áti nʉcʉbʉgogarãma. To bairona na yeripʉ caroaro cʉ̃re cáti nʉcʉbʉgorãre boomi Dio. \v 24 Dio catʉjʉya mácʉ ãmi. Cʉ̃re cáti nʉcʉbʉgorã na yeripʉ jeto cʉ cáti nʉcʉbʉgoparã ãma, co caĩñupʉ Jesu. \p \v 25 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩñupo: \p —Yʉ maji. Dio cʉ cajoʉ Mesía o Cristo cawamecʉcʉ atígʉmi. Ejaʉ cʉ majuuna nipetirijere mani buiogʉmi, caĩñupo. \p \v 26 To bairo co caĩro Jesu co caĩ majioñupʉ: \p —Yʉna mʉ mena cawadapeniina Dio cʉ cajooricʉna yʉ ã, co caĩñupʉ Jesu. \p \v 27 To bairo na cawadapeniri paʉna caʉgarique wapayera aátana Jesu tʉpʉ jã catunu ejawʉ. Ejarã jã catʉjʉ acʉacoapʉ Jesu cãromio mena cʉ cawadapeniro tʉjʉrã. Jĩcaʉ maca ¿ñe uniere co booti? o ¿ñe uniere co mena mʉ wadapeniti? jã caĩ jeniñaquẽpʉ. \p \v 28 To bairi cãromio jã cáató tʉjʉo co oco waarica jotʉre tona ropocõa, macapʉ cáaácoamo. Topʉ ejao camajare cabuioyupo: \p \v 29 —Mʉja quena tʉjʉra ajá. Jõ jĩcaʉ ãmi dope bairo yʉ cabairiquere camaji peocõaʉ. Dio cʉ cajooricʉna ãcʉmi. \p \v 30 To bairo co caĩ buioro apirã Jesu tʉpʉ cáajupá. \v 31 To bairo na cáatí paʉ Jesure ʉgariquere cʉ nugarã jã cátibapʉ. \v 32 To bairi jã caĩwĩ: \p —Ʉgarique yʉ cacʉgorijere mʉja majiquẽna. \p \v 33 To bairo cʉ caĩro apirã cʉ buerã: \p —¿Aperã mere cʉ ʉgariquere na nu tʉgayupari? jã caame ĩ jeniñawʉ. \p \v 34 Jesu ocõo bairo jã caĩwĩ: \p —Dio yʉre cajoowĩ. Cʉ caboorijere ácʉ yʉ áa. Cʉ cáti rotiriquere áti peoʉ caʉgaʉre bairo yʉ tʉgooña. \v 35 Ocõo bairo yʉre mʉja ĩ: Bapari cãnacãʉ muipua rʉja oterique carica cʉtiparo jʉgoye. Yʉ maca yʉ catʉjʉata mere cajeepe ã. To bairo mʉjaare buioʉ, camaja na cabairijere mʉjaare ĩi yʉ ĩ. Yʉ cabuiorije na caapi nʉcʉbʉgoparo petoacã rʉja. \v 36 Oterique ricare jeeri maja na paarique wapa wapatarãma. Nare bairona camaja yʉre na caapi nʉcʉbʉgoro cána una quenare na yʉ wapa joogʉ. Aperã na cabuiorijere api nʉcʉbʉgori bero na quena catícõa aninucugarãma. To bairi nemoopʉ cabuio jʉgoʉ, apeĩ cabuionemo nutuacʉ na cabuiorijere na caapi nʉcʉbʉgoro tʉjʉrã na pʉgarãpʉna wariñuugarãma. \v 37 Camaja na cabuionucuri wamere bairona ã: Jĩcaʉ nemoona oteimi. Cabero cʉ caoterique carica cʉtopʉ apeĩ jeimi tunu. \v 38 Mʉjaa yʉ buerã tiere bairona mʉja bai. Aperã na cabuio jʉgoriquere buionemo rotii mʉjaare yʉ joo. Nemoopʉ na cabuio jʉgoricarãre seeto majuu camajirioyupa. Yucʉacãre na cabuioriquepʉre ána mʉjaa. To bairi seeto majuu majirioquẽe mʉjaare, jã caĩwĩ Jesu yua. \p \v 39 Samaria macana cãromio, “Jesu nipetiro yʉ cátajere maji peocõami,” co caĩro apirã capãarã cʉ caapi nʉcʉbʉgowã. \v 40 To bairi Jesu tʉpʉ atí, cʉ̃re na tʉpʉ catua rotiwã. To bairi na tʉpʉre pʉga rʉmʉ cãmi. \v 41 Cabero Jesu cʉ cabuiorijere apirã capãarã caapiʉja nʉcʉbʉgonemowã. \v 42 Cãromiore ocõo bairo co caĩwã: \p —Jãre mʉ cabuiorijere apirã Jesure jã nʉcʉbʉgowʉ. Cʉ tʉpʉ ejari jã majuuna cʉ cabuiorijere jã apiwʉ. To bairi, “Dio cʉ cajooricʉna ãmi,” caroaro majuu cʉ̃re jã ĩ nʉcʉbʉgo. Cariapena mʉ ĩñupa. Dio cʉ cajooricʉ ati yepa macana caroorã tʉpʉ na cáaábopere na canetoobojaʉ ãmi, co caĩwã yua. \s1 Jesús sana al hijo de un empleado del gobierno \p \v 43 Pʉga rʉmʉ Samaria macana mena aniri bero cáaácoami Jesu Galilea yepapʉ. \v 44 Jesu cʉ majuu cʉ caĩricarore bairona cabaiwʉ: “Dio ye quetire cabuiori majocʉre cʉ ya yepa macana cʉ̃re tʉjooquẽnama.” \v 45 Cʉ ya yepa Galileapʉ cʉ caejaro camaja to macana maca caroaro cʉ catʉjʉ wariñuuwã. Na quena Jerusalẽpʉ pascua boje rʉmʉ catʉjʉra ejayupa. Topʉ Jesu cʉ cáti iñooriquere catʉjʉyupa. To bairi cʉ̃re canʉcʉbʉgowã. \p \v 46 Jesu Galileapʉ ãcʉ Caná na caĩri macapʉ ocorena apeye ʉje ocore cʉ cáti jeñoorica macapʉ catunu aámi. Ti macapʉre jĩcaʉ ti yepare carotii ʉpaʉre carotibojaʉ cãmi. Cʉ macʉ cariayupʉ. Capernaupʉ cãñupʉ cariaʉ. \v 47 To bairi, “Jesu Judeapʉ cãnacʉ Galileapʉ ejayupʉ,” na caĩrijere queti apii Jesu tʉpʉ cáajupí. Ejaʉ, ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesure: \p —Yʉ macʉre cʉ netoobojaʉ ajá. Bai yajigʉpʉ ãmi, caĩwĩ. \p \v 48 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu: \p —Yʉ cáti iñoorijere tʉjʉquẽnana yʉre mʉja nʉcʉbʉgogaquetibʉja. \p \v 49 Cariaʉ pacʉ maca ocõo bairo caĩwĩ Jesure: \p —Ʉpaʉ, jitá, uwaro. Yʉ macʉ bai yajiipʉ baimi. \p \v 50 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu: \p —Mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja. Mʉ macʉ catícoagʉmi, caĩwĩ Jesu. \p To bairo Jesu cʉ caĩrijere apiri cʉ ya wiipʉ catunucoami. \v 51 Cʉ catunu aáti paʉ cʉ paabojari maja mapʉ cʉ boca ejari, ocõo bairo cʉ caĩwã: \p —Mʉ macʉ catícoami. \p \v 52 To bairo cʉ na caĩ buioro: \p —¿Di paʉ majuu cʉ catí jʉgóri? na caĩ jeniñawĩ. \p To bairo cʉ caĩro: \p —Paaribota beroacã cʉ bʉgo janacoapʉ, caĩñuparã. \p \v 53 To bairo na caĩ buioro: \p —Ti paʉ majuuna, “Mʉ macʉ catícoagʉmi,” yʉ ĩwĩ Jesu, na caĩñupʉ. \p To bairo cabairijere tʉjʉri Jesure canʉcʉbʉgoyupʉ, cʉ ya wii macana to bairona. \p \v 54 Carotibojaʉ macʉre cʉ canetoo catiorique Galilea yepapʉre ʉje oco áti jeñoori bero cʉ cáti iñoo bapoorique cãñupa ti wame. \c 5 \s1 Jesús sana al paralítico de Betesda \p \v 1 Carotibojaʉ macʉre cʉ canetooro bero Jesu judío maja na boje rʉmʉ cãnopʉ tʉjʉ aácʉ Jerusalẽpʉ catunu aámi yua. \v 2 Ti maca Jerusalén ʉ̃ta mena ʉmʉaro jani jãrica maca cãmʉ. Ti janiropʉre jĩca jope oveja cawamecʉti jope cãmʉ. Ti jope tʉ ujagarã na caquenoorica coro pairi coro cãmʉ. Ti coro hebreo ye mena Betesda cawamecʉpʉ. Ti coro tʉpʉre jĩca wamo cãnacã arʉari cabiaya mani arʉari cãmʉ. \v 3-4 Ti arʉaripʉre capãarã cariarã yepapʉ cacuñawã. Capea catʉjʉ majiquẽna, cáaá majiquẽna, carooye tuaricarã quena cãma. Rupaʉri cabʉrã quena cãma. Ti coropʉre majiña mano jĩcaniri Dio tʉ macacʉ carui ejanucuñupʉ. Rui ejari ocore to cawãrero cátinucuñupʉ. To bairo cʉ cáto bero ti coropʉ caroca ñua jʉgoʉre cʉ riaye canetonucuñupe. To bairi Dio tʉ macacʉ ángel ocore to cawãrero cʉ cáto coterã topʉ cacuñawã. \v 5 Topʉre jĩcaʉ cariaʉ cãmi. Treinta y ocho cʉmari to bairona cariayecʉcʉ cãmi. \v 6 To bairi Jesu ti coro tʉpʉ neto aácʉ topʉ cacuñaʉre catʉjʉwĩ. Yoaro cʉ cariayecʉto tʉjʉri cʉ caĩ jeniñawĩ Jesu: \p —¿Mʉ riaye canetoro mʉ booti? cʉ caĩwĩ Jesu. \p \v 7 To bairo cʉ caĩro Jesure caĩ yʉwĩ cariaʉ: \p —Ʉpaʉ, yʉre cátinemoʉ máni majuucõami. To cãnacã nina oco cawãreri paʉ ti coropʉ yʉ cajañagaro aperã yʉ jʉgoye jañanucuma, cʉ caĩwĩ Jesure. \p \v 8 To bairo cʉ caĩro: \p —Wamʉnʉcaña. Mʉ cacuñari ajerore ne aácʉja, cʉ caĩwĩ Jesu. \p \v 9 To bairo cʉ caĩrona cañuucoami. Mere cañuʉ aniri wamʉnʉca, cʉ cacuñari ajerore ne, cáaá jʉgówĩ. Cʉ canetori rʉmʉ sábado cãmʉ, judío maja na cayerijãnucuri rʉmʉ. \v 10 To bairi Jesu cʉ canetoo catioricʉ cʉ cacuñari ajerore cʉ cane aáto tʉjʉrã judío maja ʉparã ocõo bairo cʉ caĩwã: \p —¿Nope ĩi yucʉ yerijãrica rʉmʉ to cãnibato quena mʉ cacuñari ajerore mʉ ne aáteñati? To bairo manire carotiquẽtie ã. \p \v 11 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ yʉwĩ cariabatacʉ: \p —Yʉre cariaye netooecʉ, “Mʉ cacuñari ajerore ne aácʉja,” yʉ ĩwĩ, na caĩwĩ. \p \v 12 Ocõo bairo cʉ caĩwã tunu: \p —¿Ñamʉ majuu to bairo mʉre cʉ áti rotiri? \p \v 13 Jesure camajiquẽcʉ cãmi mai cariabatacʉ. Jesu maca cʉ̃re cʉ netoo yaparo capãarã camaja watoapʉ cáaá ajuyacoami Jesu. To bairi Jesure catʉjʉ majiquẽmi cariaye cʉtibatacʉ. \v 14 Cabero Jesu maca Dio wiipʉ cariabatacʉre bʉga ejaʉ ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Caroare mʉ ápa. Mere canetooricʉpʉ mʉ ã. Caroorije mʉ átinemoquẽpa. Caroorije mʉ cátinemoata netoro rooro majuu mʉ baigʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 15 To bairo Jesu cʉ caĩro apii judío maja ʉparãre cabuioʉ aájupʉ: \p —Yʉre canetoo catioricʉ Jesu cawamecʉcʉ ãmi. \p \v 16 To bairo cʉ caĩro apirã judío maja ʉparã Jesu sábado cãno camajare cʉ canetoorique quetire camajiñuparã. To bairi cʉ̃re punijinirã cʉ cajĩagayupa. \p \v 17 To bairo na cabairo ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Yʉ Pacʉ caroa macajere cátinucuʉ ãmi. Yʉ quena cʉ̃re bairo caroa macajere yʉ átinucu. \p \v 18 Judío maja, sábado cãno cariarãre na netoʉ áti rotiquetaje áami Jesu ĩrã cʉ cajĩagawã. Cabero, “Dio yʉ Pacʉ ãmi,” cʉ caĩrijere apirã netobʉjaro cʉ cajĩagawã. “To bairo ĩi, ‘Dio mena jĩcaro cãcʉ yʉ ã,’ ĩi áami,” caĩwã judío majare cajʉ́go ãna. \s1 La autoridad del Hijo de Dios \p \v 19 To bairo na caame ĩro ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Cariape majuu mʉjaare yʉ buiogʉ. Yʉ Dio Macʉ anibacʉ quena yʉ majuuna áti iñooriquere yʉ áti majiquẽe. Yʉ Pacʉ cʉ cátigarijere majiri cʉ carotirije mena jeto tiere yʉ áti maji. Nipetirije yʉ Pacʉ yʉ cátipe cʉ cabooro majiri tiere yʉ átinucu. \v 20 Yʉ Pacʉ yʉre maii nipetirije cʉ cátinucurijere yʉ iñoomi. Yucʉacã cáaá majiquẽcʉre cʉ yʉ canetooeje netoro yʉ áti iñoo rotigʉmi caberopʉre. Tiere mʉja tʉjʉ acʉa majuucõagarã. \v 21 Yʉ Pacʉ camaja cabai yajiricarãre tunu catiocoami. Cʉ̃re bairona yʉ quena yʉ catunu catiogarãre na yʉ tunu catiogʉ. \v 22-23 Yʉ Pacʉ camajare na tʉjʉ bejequẽemi. Yʉ macare camajare yʉ tʉjʉ beje rotimi. Camaja yʉ Pacʉre nʉcʉbʉgoma. To bairo cʉ na canʉcʉbʉgorore bairona yʉ quenare na nʉcʉbʉgoato ĩi to bairona yʉre tʉjʉ beje rotimi. Yʉre cáti nʉcʉbʉgoquẽna yʉ Pacʉ yʉre cajooricʉ quenare áti nʉcʉbʉgoquẽema. \v 24 Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Yʉ cabuiorijere caapirã, Dio yʉre cajooricʉre canʉcʉbʉgorã catícõa aninucugarãma. Popiyeye ecooquetigarãma. Capopiye tamʉoboricarã anibana quena catícõa aninucurique cʉgotʉgama mere. \v 25 Cariape yʉ ĩ tunu. Petoacã rʉja camaja yʉre na caapiʉjaparo. Mere yʉre na caapiʉjari yʉtea anitʉga. Yʉre caapiʉjaquẽna maca cabai yajiricarãre bairona ãma. Yʉ cabuiorijere caapirã maca tiere ána catícõa aninucugarãma. \v 26 Yʉ Pacʉ camajare cãnicõa aninucurijere cajoʉ ãmi. To bairi yʉ quenare camajare cãnicõa aninucurijere na yʉ cajooro yʉ rotimi. \v 27 Camajare cabejei mʉ anigʉ, yʉ caĩ cũwĩ Dio yʉre. To bairi camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ aniri camajare yʉ bejenucu. \v 28 To bairo yʉ caĩrijere apirã acʉaqueticõaña. Jĩca rʉmʉ nipetirã cabai yajiricarã quena yʉ cabuiorijere apigarãma. Tiere apirã maja operipʉ cãnibatana tunu caticoagarãma tunu. \v 29 Caroaro cátinucuricarã cacaticõa ãna aninucugarãma. Caroorije cátana macare na popiyeyegʉmi Dio, nare tunu catiori. \s1 Pruebas de la autoridad de Jesús \p \v 30 ’Yʉ majuu jĩcaʉna camajare yʉ beje majiquẽe. Yʉ Pacʉ cʉ cabooro cʉ carotirore bairona yʉ beje maji. Yʉ majuuna yʉ cabooro yʉ cátigarijere yʉ átiquẽe. Yʉ Pacʉ yʉre cajooricʉ cʉ caboorijere yʉ áa. To bairi yʉ cátie cariape ã. \v 31 Yʉ cáti aniere, “Caroa jeto ã,” yʉ majuuna yʉ caĩbato quena, “Cariape ĩimi,” yʉre mʉja ĩ nʉcʉbʉgo majiquetiborã. \v 32 Apeĩ ãmi yʉ cáti aniere, “Caroa jeto ã,” caĩi. To bairo caĩi yʉ Pacʉ ãmi. “Mʉ cáti anie caroa jeto ã,” yʉre cʉ caĩrije roque cariapena ã. To bairi yʉre cʉ caĩrijere mʉja caapi nʉcʉbʉgope anibapa. \v 33 Juan cabautisari majocʉpʉre yʉ cabairijere mʉja cajeniña roti jooyupa. Cariape majuu mʉjaare cayʉyupi cʉ̃a. \v 34 Yʉ cabairijere, “Caroa majuu ã,” camaja yʉre na caĩpere macaʉ mee yʉ áa. Caroorije mʉja cátie wapare mʉjaare Dio cʉ canetoobojape macare yʉ boo. To bairo boʉ atiere mʉjaare yʉ buio. \v 35 Juan cajĩa buju jʉgori majocʉre bairona cãmi. Cajĩa bujurica caʉ̃ bujuro caroaro buju. Tia jĩa bujurica caʉ̃ bujurore bairona cãmi Juan caroaro yʉ ye quetire buioʉ. Cʉ cabuiorijere apirã jĩca rʉmʉriacã jeto tiere mʉja caapi wariñuuwʉ. \v 36 Yʉ cáti iñoorije maca Juan cʉ cabuiorique netoro cãnie ã. Yʉ cáti iñoorije yʉ Pacʉ cʉ cáti rotirique ã. To bairo yʉ cáti iñoorije tʉjʉri cariapena, “Mani Pacʉ Dio cʉ cajooricʉ ãmi,” yʉre mʉja caĩ majipe anibajupa. \v 37 Yʉ Pacʉ, yʉre cajooricʉ yʉ cãniere caroaro buiomi. Dio cʉ cawadarijere mʉja caapiquetibato quena, cʉ cabaurijere mʉja catʉjʉquetibato quena to bairona yʉre buiomi yʉ Pacʉ. \v 38 Yʉre cajooricʉre mʉja nʉcʉbʉgoquẽe. To bairi cʉ cabuiorijere mʉja apiʉjaquẽe. \v 39 Catícõa aninucuriquere jã bʉgagarã ĩrã Dio ye queti ucarica pũurore nʉcʉbʉgorique mena mʉja buecõa aninucu. Ti pũuro caĩrijere buerã yʉ ye quetirena mʉja buenucubapa. \v 40 Catícõa aninucuriquere boobana quena yʉre mʉja api nʉcʉbʉgogaquẽe. \p \v 41 ’Camaja, “Caroaro majuu cabuioʉ ãmi,” yʉ na caĩro yʉ macaquẽe. \v 42 Mʉja yeripʉre caroaro yʉ tʉjʉ maji. Diore mʉja nʉcʉbʉgoquẽe. \v 43 Yʉ Pacʉ cʉ carotiro mena yʉ cáapʉ́ ati yepapʉre. To bairo yʉ cabaibato quena yʉre mʉja booquẽe. Aperã maca mʉja tʉpʉ na majuuna na cabooro mena caejarã na cãnibato quena caroaro nare mʉja apiʉja na macare. \v 44 Aperã, “Caroarã mʉja ã,” mʉjaare na caĩrijere seeto mʉja boo. Dio jĩcaʉ cãcʉ maca, “Caroarã mʉja ã,” mʉjaare cʉ caĩpe macare mʉja macaquẽe. To bairo cabairã aniri dope bairo yʉre mʉja áti nʉcʉbʉgo majiquẽe. \v 45-46 “Yʉ Pacʉ Diopʉre, ‘Ñuuquẽema,’ manire ĩ wadajãgʉmi,” yʉre ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ maca, “Ñuuquẽema,” Diore mʉja ĩboʉmi. “Cʉ caucarique cõo apiʉjarã Dio tʉpʉ mani aágarã,” mʉja ĩ tʉgooñabapa. Cʉ caucarique yʉ ye quetina cãmʉ. To bairi cʉ caucariquere caapiʉjarã majuu mʉja cãmata yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoborã. To bairi Moisé cʉ caucariquere caapi nʉcʉbʉgorã majuu mʉja cãniquẽto maca, “Ñuuquẽema,” mʉja ĩboʉmi Moisé. \v 47 Yʉ ye quetire cʉ caucariquere mʉja nʉcʉbʉgoquẽe. To bairi yʉ cabuiorije quenare mʉja apiʉjaquẽe, na caĩwĩ Jesu. \c 6 \s1 Jesús da de comer a cinco mil hombres \r (Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Lc 9.10-17) \p \v 1 Jesu Jerusalẽpʉ judío maja na ya boje rʉmʉ catʉjʉ ejaricʉ catunucoami Galileapʉre tunu. Topʉre ãcʉ Galilea macá ra ʉtabʉcʉrapʉ ape nʉgoapʉ capeñawĩ. Ti rana tunu Tiberia wamecʉti. \v 2 Camaja cʉ cáti iñoorije mena cariaye cʉnare cʉ canetooro tʉjʉrã capãarã cʉ caʉjawã. \v 3 To bairi jã quena cʉ buerã cʉ mena ape nʉgoapʉ peña ejarã ʉ̃taʉpʉ wamʉ aá, jã caruiwʉ. \v 4 Ti paʉ cãno judío maja na ya boje rʉmʉ pascua cãniparo petoacã carʉjawʉ. \v 5 Jesu camaja capãarã cʉ na caʉjaro tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩwĩ Felipere: \p —¿Noopʉ ʉgariquere mani wapayera aánaati to cõo capãarãre na mani canupere? \p \v 6 Felipere ¿dope bairo cʉ yʉati? ¿Noo cõo yʉre cʉ nʉcʉbʉgoti? ĩi, to bairo cʉ cajeniñawĩ Jesu. Jesu cʉ majuuna mere camajitʉgawĩ dope bairo cʉ cátipere. \v 7 To bairi Felipe cʉ caĩ yʉwĩ Jesure: \p —Jĩca cʉma camajocʉ cʉ capaarije wapa cõo pan na mani cawapaye nubato quena, nipetirãre petoriacã cãnie bʉquetiboro. \p \v 8 To bairo cʉ caĩro apii jã mena macacʉ André, Simón Pedro bai ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesure: \p \v 9 —Atopʉre ãmi cawimaʉ jĩcaʉ. Jĩca wamo cãnacã rupaa cebada mena na cátaje pãre cʉgomi. To bairi wai pʉgarã cʉgomi. Atie ʉgariqueacã, ati maja paarãacãre na eja tuaqueti majuucõaboro. \p \v 10 To bairo cʉ caĩro apii ocõo bairo caĩwĩ Jesu: \p —Na rui rotiya nipetirãre. \p To na caruiro caroaro ta cʉto cãmʉ. To bairi caruiwã nipetirã. Jĩca wamo cãnacã mil majuu caʉmʉa cãma. \v 11 To na caruiro Jesu pan rupaa canewĩ. Ne, Diore, “Ñuu majuucõa atiere jãre mʉ cajoorije,” cʉ ĩ nʉcʉbʉgo, yepapʉre caruirãre tiere cabate ricawowĩ. To bairona cámí wai quenare. Na caʉgagaro cõo na canuwĩ. \v 12 Na caʉgagaro cõo na caʉga yapiro bero ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu cʉ buerãre: \p —Na caʉga rʉgarijere yajire ĩrã tiere jee neoña, jã caĩwĩ Jesu. \p \v 13 To bairo cʉ caĩro jĩca wamo cõo pan rupaa cãnibatajere jã cajee neo jiroowʉ doce piiri majuu. \v 14 Topʉ camaja paarãacã to bairo Jesu cʉ cáti eñoro tʉjʉrã ocõo bairo caame ĩwã: \p —Tirʉmʉpʉ macana, “Atígʉmi ati yepapʉ jĩcaʉ Dio ye quetire cabuio majuʉ,” na caĩ buio jʉgoyeyericʉ ãcʉmi anina. Cariapena anibaumi, caame ĩwã. \p \v 15 To bairi camaja seeto ti yepa ʉpaʉ cʉ jõogarã cʉ cane aágabama Jesure. Cʉ maca to bairo cʉ na cátigarijere tʉjʉʉ jĩcaʉna anigʉ ʉ̃taʉpʉ cawamʉcoami yua. \s1 Jesús camina sobre el agua \r (Mt 14.22-27; Mr 6.45-52) \p \v 16 Cabero ñamicaa cãni nutuati paʉ ʉtabʉcʉrapʉ jã caro aápʉ. \v 17 Ro aá, Capernaupʉ aágarã cumuapʉ eja jãa, jã capeña jʉgówʉ. To cõo canaioro bero cãmʉ yua. Jesu jã tʉpʉ caejaquẽmi mai. \v 18 Jã capeña aáti paʉ wino seeto capapu nutuapʉ. To bairi paca majuu cajabewʉ. \v 19 Yoaro jĩca wamo cõo cãnacã kilómetro jã cáaá nutuati paʉ Jesu jã tʉpʉ atígʉ oco buipʉ cʉ cáatí nutuato jã catʉjʉjowʉ. Cʉ tʉjʉrã seeto jã caacʉawʉ. \v 20 To bairo jã caacʉa tʉjʉro tʉjʉri: \p —Yʉna yʉ ã. Uwiqueticõaña, jã caĩwĩ Jesu. \p \v 21 To bairo cʉ caĩro cumuapʉ cʉ jã cajãa rotiwʉ. Cʉ caeja jãaro bero ape nʉgoa tʉpʉ nemoo jã caejacoapʉ. \s1 La gente busca a Jesús \p \v 22 Ape rʉmʉ maca camaja ape nʉgoapʉ catuaricarã cãni tʉjari cumua mena jã capeñariquere camajiñupa. “Jesu cʉ buerã mena peña aáquẽmi,” caĩ majiñupa. \v 23 Petoacã bero caejayuparã aperã Tiberia macá cumuu mena. Pãre Jesu na cʉ canuricaropʉ caejayupa. Jesu, “Ñuu majuucõa atie jãre mʉ cajoorije,” Diore cʉ caĩricaro bero caʉgaricaropʉ caejayupa. \v 24 Ti paʉpʉ ejari Jesu cʉ buerã quena na camano tʉjʉrã ti cumuu eja jãa, aá, Capernaupʉ Jesure camacarã ejayupa. \s1 Jesús, el pan de la vida \p \v 25 To bairi na capeña ejari nʉgoa tʉpʉ peña ejarã, Jesure cʉ bʉga eja, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñawã: \p —¿Ʉpaʉ, dope bairo bairi mʉ peña ejari ati nʉgoapʉre? \p \v 26 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ yʉwĩ Jesu: \p —Cariapena mʉja yʉ ĩ. Pan mʉja caʉga yapirique jʉgori yʉre mʉja maca. Yʉ cáti iñoorique macare ¿dope bairo ĩgaro to ĩti? mʉja ĩ api majiquẽe. \v 27 Mʉja ʉgarique jetore wapatagarã paaqueticõaña. Tie yoaro mee peticoa. Mʉjaare yʉ cajoogarije macare macaña. Tie maca anicõa aninucugaro. To bairi yʉ Pacʉ Dio yʉre cajoowĩ, catícõa aninucupere camajare na mʉ joogʉ ĩi, na caĩwĩ Jesu. \p \v 28 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩ jeniñawã: \p —¿Dope bairo jã áticʉti Dio cʉ caboorijere caroaro áti peogarã? Jesure cʉ caĩ jeniñawã. \p \v 29 To bairo na caĩ jeniñaro: \p —Dio mʉjaare cʉ cáti rotirije ocõo bairo ã: Yʉre, cʉ cajooricʉre mʉja api nʉcʉbʉgo rotimi, na caĩ yʉwĩ Jesu. \p \v 30 To bairi: \p —¿Ñee unie jãre mʉ áti iñoʉati jã caapi nʉcʉbʉgoparore bairo ĩi? ¿Dope bairije mʉ ácʉati? caĩ jeniñawã tunu. \v 31 Mani ñicʉ jãa maná cawame cʉtiere caʉgayupa. Cʉ ye queti ucarica pũuripʉ caĩrore bairona tie ʉgarique ʉmʉrecoo macajere Dio cʉ cajoorique cãñupa, caĩwã Jesure. \p \v 32 To bairo na caĩro, ocõo bairo na caĩ yʉwĩ Jesu: \p —Cariapena mʉjaare yʉ ĩ: Moisé ʉgarique ʉmʉrecoo macaje majuu na cajooquẽjupi. Yʉ Pacʉ maca ʉgarique ʉmʉrecoo macaje majuure cajoʉ ãmi, caroare. \v 33 Dio ʉgarique catícõa aninucurije cajoorije uniere joʉ yʉre cajoowĩ ʉmʉrecoopʉ cãnacʉre ati yepa macana tʉpʉ, na caĩwĩ Jesu. \p \v 34 To bairo cʉ caĩro: \p —Ʉpaʉ, tie ʉgarique jãre joocõa aninucuña, cʉ caĩwã. \p \v 35 To bairo na caĩro: \p —Yʉna yʉ ã ʉgarique catícõa aninucurijere cajoʉ. Yʉre caapiʉjarã ñigo riaquetigarãma. Yʉre caapi nʉcʉbʉgorã ñeme jipiquetigarãma. To bairo na ĩi, yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre ñe unie rʉjaquetigaro na cãni wariñuu anipere ĩ buio majioʉ, caĩwĩ Jesu. \p To bairo ĩi ocõo bairo na caĩnemowĩ tunu: \p \v 36 —Cajʉgoye mʉjaare yʉ ĩbapʉ: Yʉre tʉjʉbana quena yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe. \v 37 Yʉ Pacʉ, “Cʉ̃re api nʉcʉbʉgogarãma yʉ Macʉre,” cʉ caĩrã nipetirã yʉre api nʉcʉbʉgogarãma. Yʉre na caapi nʉcʉbʉgoro na booqueticõa yʉ baiquetigʉ. \v 38 Ʉmʉrecoopʉ cãnacʉ yʉ cáapʉ́ yʉre cajooricʉ cʉ caboorijere átigʉ. Yʉ majuuna yʉ caboorije átigʉ mee yʉ cáapʉ́. \v 39 Yʉ Pacʉ yʉre cajooricʉ yʉre cʉ cajooricarãre na cayajiro booquẽemi. To bairi ati ʉmʉrecoo capetiro nare yʉ catunu catioro boomi. \v 40 Yʉ Pacʉ ocõo bairo camaja na cáti majuupe macare boomi: Camaja nipetirã yʉ cãniere camajirã, caroaro yʉre catʉgooñarã, yʉre canʉcʉbʉgorã na cacaticõa aninucupere boomi. To bairi ati ʉmʉrecoo capetiro nare yʉ tunu catiogʉ, caĩwĩ Jesu. \p \v 41 To bairo cʉ caĩro apirã judío maja ʉparã cʉ cawada paiyuparã. Jesu, “Ʉmʉrecoo macaje ʉgarique majuu yʉ ã,” cʉ caĩro apirã ocõo bairo cʉ cawada pai coteyuparã: \p \v 42 —Ani Jesuna ãmi. José macʉna ãmi. Cʉ pacʉ, cʉ paco mani camajirã jeto ãma. ¿Nope ĩi ʉmʉrecoopʉ cãnacʉ yʉ carui apʉ́ cʉ ĩti? \p \v 43 To bairo na caĩro apii ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Yʉre wada paiqueticõaña. \v 44 Jĩcaʉ maca cʉ majuuna cʉ cabooro yʉre apiʉja majiquẽemi. Yʉ Pacʉ yʉre na canʉcʉbʉgopere cʉ cajoorã jeto yʉ apiʉja majima. Yʉre caapiʉjarãre ati ʉmʉrecoo capetiro na yʉ tunu catiogʉ. \v 45 Dio ye quetire buiori maja tirʉmʉpʉ macana ocõo bairo caucayupa: “Dio nipetirãre na majiogʉmi cʉ yere.” To bairi nipetirã yʉ Pacʉ cʉ cabuiorijere caapi nʉcʉbʉgorã yʉre apiʉjama. \p \v 46 Jĩcaʉ maca yʉ Pacʉ Diore catʉjʉricʉ maami. Cʉ mena cãnacʉ jĩcaʉna yʉ ã cʉ catʉjʉricʉ. \v 47 Cariape mʉja yʉ ĩ. Yʉre canʉcʉbʉgorã catícõa aninucugarãma. \v 48 Yʉna yʉ ã ʉmʉrecoo macaje ʉgarique majuure catícõa aninucuriquere cajoʉ. To bairi cacaticõa aninucurijere yʉ joo. \v 49 Mʉja ñicʉ jãa camaja na cãniquẽtopʉ, ñee manopʉ maná na caĩrije ʉgariquere caʉgayupa Dio na cʉ cajoorijere. Tiere ʉgabana quena cabai yaji peticoajupa. \v 50 Yʉ maca, ape wame ʉgarique ʉmʉrecoo macaje macare mʉjaare yʉ buio. Tiere caʉgarã catícõa aninucugarãma. \v 51 Yʉna yʉ ã tie ʉgarique ʉmʉrecoopʉ carui atácʉ. Tiere caʉgarã catícõa aninucugarãma. Ʉgarique yʉ cajoorije yʉ rupaʉ ã. Ati yepa macana na cacaticõa aninucuparore bairo ĩi atie ʉgariquere yʉ joogʉ, caĩwĩ Jesu. Caroorije mani cátie wapa cʉ rupaʉpʉre manire cʉ cabai yajibojapere ĩi, na caĩ buiobami Jesu tiere. \p \v 52 To bairo cʉ caĩro apirã judío maja ʉparã ocõo bairo caame ĩ wada netowã: \p —¿Ani dope bairo cʉ rupaʉre manire cʉ ʉga rotibocʉti? \p \v 53 To bairo na caame ĩro ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Cariapena mʉja yʉ ĩ. Yʉ rupaʉre ʉgaquẽna, yʉ riíre etiquẽna mʉja catícõa aninucuquetigarã. \v 54 Yʉ rupaʉre caʉgarã maca, yʉ riíre caetirã maca catícõa aninucugarãma. Na cabai yajiricaro bero ati yepa capetiro nare yʉ tunu catiogʉ. \v 55 Yʉ rupaʉ ʉgarique majuu ã. Yʉ rií etirique majuu ã. Tie ʉgarique ati yepa macajere bairo aniquẽe. To bairi petiquetigaro. \v 56 Yʉ rupaʉre caʉgarã, yʉ riíre caetirã yʉ mena macanana ãma naa. Yʉ quena na menana yʉ ã. \v 57 Yʉ Pacʉ, yʉre cajooricʉ catícõa aninucumi. Cʉ jʉgori yʉ ã. To bairi yʉ rupaʉre caʉgarã yʉ jʉgori catícõa aninucugarãma. \v 58 Ʉmʉrecoopʉ macaje ʉgarique majuu carui atáje yʉ buio. Atie ʉgarique maná cawame cʉtaje, mʉja ñicʉ jãa na caʉgariquere bairo aniquẽe. Tie manáre ʉgabana quena cabai yaji peticoajupa naa. Yʉ rupaʉre caʉgarã roque catícõa aninucugarãma, caĩwĩ Jesu. \p \v 59 Atiere Capernaupʉ judío maja na neñapo buerica wiipʉ to bairijere na caĩ buiowĩ Jesu. \s1 Palabras de vida eterna \p \v 60 Jesure caʉjarã to bairo cʉ cabuiorijere apirã ocõo bairo caĩwã: \p —Atie cʉ cabuiorije majirio neto. Noa tiere api puo majiquetiborãma. \p \v 61 To bairo na caĩrijere majii ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —¿To bairo yʉ caĩ buiorijere mʉja api tʉjooquẽeti? \v 62 ¿Dope bairo mʉja tʉgooñabocʉti cajʉgoye yʉ cãnatopʉ yʉ catunu wamʉ aáto mʉja catʉjʉata? \v 63 Catiriquere mani cacʉgoro mani rupaʉ catí. Catiriquere mani cacʉgoquẽto mani rupaʉ wapa maa. Mepʉ yʉ cabuioeje ʉgarique, etirique maca yeri macaje ã. Cacaticõa aninucurijere cajoorije ã. \v 64 Jĩcaarã mʉja mena macana yʉ cabuiorijere api nʉcʉbʉgoquẽema, caĩwĩ Jesu. \p Camajitʉgawĩ Jesu cʉ̃re canʉcʉbʉgoquetiparãre. Cʉ̃re cañeparãre na cawadajãpaʉ quenare camajitʉgawĩ. \p \v 65 Ocõo bairo caĩwĩ Jesu tunu: \p —To bairo jĩcaarã yʉre mʉja canʉcʉbʉgoquẽto maca, mepʉ mʉjaare yʉ caĩe wamere bairona yʉ ĩ tunu: Jĩcaʉ maca cʉ majuuna cʉ cabooro yʉre apiʉja majiquẽemi. Yʉ Pacʉ yʉre na caapi nʉcʉbʉgoro cʉ cátana jeto yʉre apiʉja majima, caĩwĩ Jesu. \p \v 66 To bairo cʉ cabuiorijere api tʉjooquetibana capãarã cʉ̃re caʉjabatana cʉ caʉja janacõawã. \v 67 To bairo cʉ na caʉja janaro tʉjʉʉ Jesu cʉ buerãre ocõo bairo jã caĩ jeniñawĩ: \p —¿Mʉja quena yʉre mʉja aáweogati? \p \v 68 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩ yʉwĩ Simón Pedro: \p —Ʉpaʉ, ¿noa macare jã ʉjabocʉti? Mʉ jeto mʉre caapi nʉcʉbʉgorãre catícõa aninucuriquere mʉ buio. Noo apeĩ jã caapi nʉcʉbʉgopaʉ mácʉmi. \v 69 To bairi mʉrena jã nʉcʉbʉgotʉga. “Jĩcaʉna mʉ ã caroaʉ Dio cʉ cajooricʉ,” mʉre jã ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgo, cʉ caĩwĩ Simón Pedro. \p \v 70 To bairo cʉ caĩro, Jesu jã caĩwĩ: \p —Doce majuu yʉ mena cãniparãre mʉjaare yʉ cabejewʉ. To bairo mʉjaare yʉ cabejerique to cãnibato quena jĩcaʉ mʉja mena macacʉna Sataná yaʉ ãmi yua. \p \v 71 To bairo ĩi Simón, Iscariote macʉ, Judas Iscariotere cʉ ĩi caĩwĩ Jesu. Judas jã mena macacʉ anibacʉ quena cabero Jesure cañeparãre cawadajãwĩ. \c 7 \s1 Los hermanos de Jesús no le creían \p \v 1 Jesu camajare to bairo na cʉ cabuioro bero Galilea yepapʉre cãni teñawĩ. Judea yepapʉre cáaágaquẽmi mai topʉ cãna judío maja cʉ na cajĩagaro maca. \v 2 Ti paʉ cãno judío maja na ñicʉ jãa wiiriacã camaja máni paʉpʉ na cãninucuñariquere tʉgooña ʉjagarã cámá. To bairi ti boje rʉmʉ cãniparo jʉgoyeacã Jesu bairã ocõo bairo cʉ caĩwã: \p \v 3 —Atopʉ tuaquẽja. Judeapʉ aácʉja, topʉ macana mʉre catʉjoorã quena mʉ cáti iñoorijere na tʉjʉato ĩi. \v 4 Nii apeye uniere cáti majii ũcʉ aperã na catʉjʉrona ácʉmi, camaja yʉre na majiato ĩi. Cayajioropʉ áti iñooquetiboʉmi. Mʉa cáti iñoʉ mʉ ãcʉ. To bairi camaja nipetirã mʉre na majiato ĩi, baujaro áti iñoʉja camaja capãarã na catʉjʉjoropʉ, caĩwã. \p \v 5 Cʉ bairã anibana quena, “Dio cʉ cajooricʉ ãmi Jesu,” cʉ caĩ nʉcʉbʉgoquẽma. To bairi ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p \v 6 —Noo yʉ cabooro yʉ aá majiquẽe. Yʉ Pacʉ rooro yʉ catamʉopere rotiquẽemi mai. Mʉja roque noo mʉja cabooro mʉja aá maji. \v 7 Ati yepa macana Diore caapiʉjaquẽna mʉjaare tʉjʉtee majiquẽema. Yʉ macare yʉ tʉjʉ teebʉjama, “Caroorije cána mʉja ã,” na yʉ caĩrije jʉgori. \v 8 Mʉja jetona boje rʉmʉre tʉjʉrãja. Topʉ yʉ cáaápa paʉ majuu aniquẽe mai. To bairi yʉ aáquẽe yʉa, caĩwĩ Jesu. \v 9 To bairo na ĩ, Galileapʉna catuacõawĩ. \s1 Jesús en la fiesta de las chozas \p \v 10 To bairi cʉ bairã Jerusalẽpʉ boje rʉmʉ catʉjʉrã aáma. Na beropʉ Jesu quena boje rʉmʉ recomacapʉ cãni nutuati paʉpʉ cáaámi. Camaja capãarã cʉ na catʉjʉjoropʉ cáaáquẽmi paro. Cʉ̃re na catʉjʉ majiqueti paʉ maca cáaámi. \v 11 To bairi ti boje rʉmʉ cãno judío maja ʉparã Jesure macarã, “Jõ cãniepaʉate ¿noopʉ cʉ anicʉti?” caĩñuparã. \p \v 12 Topʉ cãna paarãacã camaja Jesu cʉ cãniere caame ĩ wada netowã. “Caroaʉ ãmi,” cʉ caĩñuparã jĩcaarã. Aperã maca, “Caroaʉ me ãmi. Camaja na catʉgooña mawijioro cáti paii ãmi,” caĩñuparã. \p \v 13 To bairi judío maja ʉparãre na uwirã nipetirã na caapijoropʉ, “Caroaʉ ãmi Jesu,” caĩ wadaquẽma. \p \v 14 Jerusalẽpʉ boje rʉmʉ recomaca cãni atí paʉpʉ Jesu Dio wiipʉ jãa, camajare na cabuio jʉgówĩ. \v 15 Cʉ cabuiorijere apirã judío maja ʉparã caapi acʉacoama. \p —Ani cabuequetacʉ anibacʉ quena ¿dope bairo to cõo cʉ majiti? caĩwã. \p \v 16 To bairi Jesu na caĩwĩ: \p —Yʉ cabuiorije yʉ ye me ã. Yʉ Pacʉ, yʉre cajooricʉ ye macaje maca ã. \v 17 Noo Dio cʉ caboorije cátigaʉ ũcʉ yʉ cabuiorijere, “Cariapena ã,” ĩ majigʉmi. “Dio cʉ carotiro mena buiomi. Cʉ majuuna cʉ cabooro mena buioquẽemi,” ĩ majigʉmi. \v 18 Jĩcaʉ cʉ majuuna cʉ cabooro camajare buioʉ, yʉre na nʉcʉbʉgoato ĩina to bairona buiomi. Apeĩ Dio cʉ carotiro mena cabuioʉ maca camaja Diore na nʉcʉbʉgoato ĩi buiomi. To bairo cácʉ roque cariape buiomi. Caĩtoquẽcʉ ãmi. \p \v 19 Dio cʉ carotiriquere mʉjaare cajooyupi Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ. To bairo cʉ cajoobato quena jĩcaʉ maca tie Dio cʉ carotiriquere mʉja átiquẽe. To bairi ¿nope ĩrã yʉre mʉja jĩagati? na caĩwĩ Jesu. \p \v 20 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwã: \p —¿Noa mʉre na jĩagati? Wãtire cacʉgoʉ mʉ ãcʉ, cʉ caĩwã. \p \v 21 Jesu na caĩwĩ: \p —Sábado, yerijãrica rʉmʉ cãno cáaá majiquẽcʉre cʉ cáaá majiro yʉ tʉjʉ acʉarã yʉre mʉja jĩaga. \v 22 ¿Ñeere ĩrã mʉja acʉati? Moisé circuncisión átajere mʉja cáti rotiyupi. To bairo Moisé cʉ carotirije jʉgoye mʉja ñicʉ jãa nemoona to bairo cáti jʉgó ájupa. Ape paʉra mʉja punaa na cabuiari rʉmʉ bero jĩca semana cõo sábado anigaro. \v 23 To bairi Moisé cʉ carotiriquere cõoricaro átigarã circuncisión mʉja áa mʉja punaare sábado cãnibato quena. To bairo átibana quena sábado cãno jĩcaʉre cʉ riaye yʉ canetooro tʉjʉrã ¿ñeere ĩrã yʉre mʉja tʉjʉ punijiniti? \v 24 Yʉ cãniecʉtiere majiquetibana quena, “Ñuuquẽemi,” yʉre ĩ tʉgooñaqueticõaña. Caroaro majirãpʉ yʉ cãniere caroaro mʉja ĩ majigarã, na caĩwĩ Jesu. \s1 Jesús habla de su origen \p \v 25 To bairo Jesu camajare cʉ caĩ buiori paʉ aperã Jerusalén macana ocõo bairo caĩwã: \p —¿Anina na cajĩaganucuʉ cʉ anibauti? \v 26 Nipetirã na catʉjʉjoropʉ camajare buioʉ áami. Na catʉjʉ majiropʉ camajare cʉ cabuiobato quena, “Janaña,” cʉ ĩ tutiquẽema mani ʉparã. To bairi, “Ani Dio Macʉ cʉ cajooricʉna ãcʉmi,” ¿cʉ̃re na ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoti? \v 27 Ani, “Dio joogʉmi jĩcaʉ cʉ cabejericʉ,” Dio ye quetire cabuiorã cãniñaricarã na caĩricʉ aniquẽcʉmi. “Topʉ macacʉna ãmi,” cʉ mani ĩ maji. Dio cʉ cajooricʉ majuu cʉ cãmata, “Topʉ macacʉ ãmi,” mani ĩ majiquetiborã, caĩwã. \v 28 Jesu yua camajare na cʉ caĩ buiori paʉ to bairo na caĩ wadaro apii tutuaro mena na caĩwĩ yua: \p —“Cʉ̃re jã maji, cʉ cáatátopʉre jã maji,” yʉre mʉja ĩbapa. Jocarãna mʉja ĩ. Yʉre camajiquẽna mʉja ã. Dio cariape cácʉ yʉre cajoowĩ. To bairi yʉ majuuna yʉ cabooro mena yʉ cáatíquẽpʉ. Dio maca cʉ cajooepaʉ yʉ ã. Cariape caĩi ãmi yʉre cajooricʉ. Cʉ̃re camajiquẽna mʉja ã. \v 29 Yʉ maca caroaro cʉ̃re yʉ maji, cʉ tʉpʉ cãnacʉ aniri, caĩwĩ Jesu. \p \v 30 To bairo cʉ caĩrijere apigateerã cariapena presopʉ cʉ cajõogabajuparã. Rooro cʉ̃re na cátipe carotiquẽjupi Dio mai. To bairi cʉ cañe majiquẽjuparã. \v 31 Camaja capãarã cʉ canʉcʉbʉgowã. Cʉ̃re nʉcʉbʉgori ocõo bairo caame ĩwã: \p —¿Dio cʉ cabejericʉ Cristo acʉ́ ani cʉ cáti iñoorije netoro cʉ áti majiquetibauti? caame ĩwã. \s1 Los fariseos mandan policías a llevarse preso a Jesús \p \v 32 Fariseo maja maca, “Ani Dio cʉ cabejericʉna ãmi,” camaja Jesu na caĩ buioro caqueti apiyuparã. To bairi fariseo maja sacerdote maja ʉparã mena Dio wiire cacoterã, polisía maja Jesure na ñeato ĩrã na cajooyuparã. \v 33 To bairi Jesu maca ocõo bairo na caĩwĩ camajare: \p —Mʉja mena yoaroacã mee yʉ anigʉ. Cabero yʉre cajooricʉ tʉpʉ yʉ aácoagʉ. \v 34 To bairi yʉre macabana quena yʉre mʉja bʉgaquetigarã. Yʉ cáaáti paʉpʉre mʉja aá majiquetigarã. \p \v 35 Judío maja ʉparã caame ĩ jeniñawã: \p —¿Noopʉ cʉ aácʉati ani, “Yʉre mʉja bʉgaquetigarã,” caĩi? ¿Judío maja griego maja tʉpʉ cáaá batericarãre cʉ buio teñaʉ aácʉati? ¿Griego maja quenare cʉ buio teñaʉati? \v 36 ¿Dope bairo ĩi, “Yʉre macabana quena yʉre mʉja bʉgaquetigarã,” manire cʉ ĩti? caame ĩ jeniñañuparã. \s1 Ríos de agua viva \p \v 37 Jesu na caboje rʉmʉ áti yaparori rʉmʉ cãno wamʉnʉca, tutuaro mena camajare ocõo bairo na caĩ buiowĩ: \p —Oco etigarã, yʉ tʉpʉ atí, etirã ajá. \v 38 To bairi mʉja yeripʉre ria oco cauma yuaánucucõarore bairona anigaro, Dio ye queti ucarica pũuripʉ caĩricarore bairona mʉjaare yʉ ĩ buio, caĩwĩ Jesu. To bairo na ĩi, mʉja yeripʉ caroa anicõa aninucugarã yʉre apiʉjaya ĩgʉ, caĩwĩ Jesu. \p \v 39 Oco cauma yuaánucucõarije buioʉ Espíritu Santore cʉ cabairijere ĩ buioʉ caĩwĩ Jesu. Cʉ̃a Espíritu Santona Jesure caapi nʉcʉbʉgorã menapʉre anigʉmi ĩi, caĩwĩ. Espíritu Santo cʉ cáatíparo jʉgoye cãmʉ mai. Jesu cabai yajiricʉ catunu catiipʉ ʉmʉrecoopʉre cʉ cãniparopʉre catunu aáquẽmi mai. To bairi Espíritu Santo jã menapʉre anigʉ cáatíquẽmi mai. \s1 División entre la gente \p \v 40 Aperã Jesu cʉ cabuiorijere apirã ocõo bairo caĩwã: \p —Cariapena ã, ani, “Dio ye quetire cabuioʉ majuu atígʉmi,” tirʉmʉpʉ macana na caĩñaricʉna ãmi Jesu, caĩwã. \p \v 41 Ocõo bairo caĩwã aperã tunu: \p —Ani, “Dio joogʉmi caroaʉ majuu cʉ cabejericʉre Cristo,” na caĩricʉna ãcʉmi, caĩwã. Aperã maca: \p —Dio cʉ cajoʉna cʉ cãmata Galilea macacʉ aniquetiboʉmi. \v 42 Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo ĩrica wame ã: “Dio cʉ cajoʉ David ãnacʉ pãrami aniri cʉ ãnacʉ cʉ cãna maca macacʉ, Belén macacʉ anigʉmi. Cʉ pãrami cãni buipeaʉpʉ anigʉmi,” ĩ ucarique ã, caĩwã aperã. \p \v 43 Camaja Jesure jĩcaro cõo catʉgooñaquẽma. To bairi ricati jeto catʉgooñawã. \v 44 Aperã presopʉ cʉ jõogarã cʉ cañegawã. Cʉ ñegabana quena cʉ cañe aáquẽma mai. \s1 Las autoridades no creen en Jesús \p \v 45 Dio wii cacoterã polisía maja maca fariseo maja tʉpʉ, sacerdote maja ʉparã tʉpʉ cáaáma tunu. Topʉ na caejaro tʉjʉrã ocõo bairo na caĩwã sacerdote maja ʉparã: \p —Jesure cʉ ñeña ĩrã mʉjaare jã cajoobapʉ. ¿Nope ĩrã cʉ̃re mʉja ñe atíqueti? caĩñuparã. \p \v 46 Polisía maja maca ocõo bairo na caĩ yʉyuparã: \p —Jĩcaʉ maca cʉ̃re bairo caĩ buioʉre jã apiñaqueti majuucõanucu, caĩwã. \p \v 47 Fariseo poa macana ocõo bairo na caĩñuparã tunu: \p —¿Mʉja quena cʉ caĩtorijere mʉja apiʉjati? \v 48 Caroaro api majiña. Jĩcaʉ maca ʉpaʉ cãcʉ o fariseo majocʉ ũcʉ cʉ api nʉcʉbʉgoquẽema. \v 49 Cʉ cabuiorijere caapi nʉcʉbʉgorã Dio cʉ carotiriquere camajiquẽna jeto ãma. To bairi rooro baigaro nare, caĩñuparã. \p \v 50 Nicodemo, ñamipʉ Jesure catʉjʉ ejaricʉ fariseo maja mena macacʉ ocõo bairo na caĩñupʉ cʉ̃a: \p \v 51 —Manire carotirije ocõo bairo mani roti: Camajocʉ rooro cʉ cátiere caroaro majiquetibana quena, cʉ cabuioquẽtona cʉ capopiyeyequetipe ã. Cʉ cabuioro bero, roorije cʉ cátaje majiri bero cariapena cʉ capopiyeyepe ã, na caĩñupʉ Nicodemo. \p \v 52 To bairo cʉ caĩro: \p —¿Mʉ quena Galilea macacʉ mʉ ãti? Dio ye queti ucarica pũuripʉ caroaro bueya. Tiere caroaro bueri, “Jĩcaʉ maca Dio ye quetire cabuiori majocʉ Galilea macacʉ aniquẽemi,” mʉ ĩ majigʉ, caĩñuparã. \p \v 53 To bairo ame ĩri bero Jerusalẽpʉ boje rʉmʉ caejaricarã na ye wiiripʉ catunu peticoajuparã. \c 8 \s1 La mujer adúltera \p \v 1 Jesu maca cʉ cãni wiipʉ tunu aáquẽcʉna Jerusalén tʉacã Olivo cawamecʉtii ʉ̃taʉpʉ cáaámi. \v 2 Cabero ape rʉmʉ cabujuri paʉ Dio wiipʉ cáaámi tunu. Camaja nipetirã cʉ tʉpʉ caneñapowã, cʉ cabuiorijere apigarã. To bairo na cabairo Jesu topʉ ejanumu ejari nare caĩ buiowĩ. \v 3 To bairo cʉ caĩ buiori paʉna judío majare cabuerã, fariseo maja Jesu tʉpʉ caejawã. Jĩcao cãromio co manapʉ cãniquẽcʉ mena rooro cátacore camaja watoapʉ co cane ejawã. \v 4 Co ne eja, ocõo bairo caĩwã Jesure: \p —Ʉpaʉ, atio co manapʉ cãniquẽcʉ mena rooro cácore jã bʉga ejawʉ. \v 5 Moisé ãnacʉ to bairo cácore ʉ̃ta rupaa mena care jĩa rotiyupi. ¿Dope bairo mʉ ĩti mʉa? \p \v 6 To bairo cʉ caĩ jeniñawã, “Ricati wame cʉ cayʉ buicʉto, ‘Cañuuquẽcʉ ãmi,’ ʉparãre cʉ mani ĩ wadajãgarã,” ĩ tʉgooñari. To bairo cʉ na caĩ jeniñaro apii, mubia roca cumu, cʉ wamo jũa mena yepapʉ caucawĩ Jesu. \v 7 Cʉ̃re na cajeniña janaquẽto apii camubiaricʉ cariape ponʉcari ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Mʉja mena macacʉ jĩcani uno caroorije cátiñaquetacʉ ʉ̃taare neri cõre cʉ re jʉ́goato. \p \v 8 To bairo ĩ yaparo mubia, caucanemowĩ tunu. \v 9 To bairo cʉ caĩro apirã, “Cabui pacoorã majuu jã ã,” ĩ tʉgooñari cabuti peticoama jĩcaʉri jeto. Cabʉcʉrã majuu cãna cabuti jʉgowã. Na bero aperã quena caʉja buti aáma. To bairi jĩcaʉna cãromio mena catuanʉcawĩ Jesu. \v 10 To bairi Jesu ponʉca, jĩcaona co cãno tʉjʉʉ ocõo bairo co caĩwĩ: \p —¿Mʉre cawadajãrã noo na aápari? “Mʉre capopiyeyepe ã,” ¿na ĩquẽti? \p \v 11 To bairo cʉ caĩro: \p —Ĩquẽema, cʉ caĩwõ. \p Jesu ocõo bairo co caĩwĩ tunu: \p —Yʉ quena, “Mʉre capopiyeyepe ã,” yʉ ĩquẽe. Aácoja. Caroorije átinemoqueticõaña, co caĩwĩ Jesu. \s1 Jesús, la luz del mundo \p \v 12 Ape paʉ tunu Jesu camajare buioʉ ocõo bairo caĩwĩ: \p —Ati yepa macanare cajĩa bujubojaʉre bairona yʉ ã. Yʉre caapiʉjarã canaitĩaropʉ cãnare bairo aniquẽema. Na mena yʉ aninucu. Dope bairo na cátipere na yʉ áti iñoonucu. To bairi caroaro anicõa aninucuma, caĩwĩ Jesu. \p \v 13 To bairo cʉ caĩro apirã fariseo maja ocõo bairo caĩwã Jesure: \p —Mʉ majuu mʉ cátiere caroaro mʉ ĩ buionucu. Mʉ cabuiorije wapa maa. Mʉre jã nʉcʉbʉgoquẽe, mʉ majuuna mʉ caĩ buioro maca. \p \v 14 Ocõo bairo na caĩwĩ Jesu fariseo majare: \p —Yʉ majuuna yʉ cabuiorije anibato quena cariape wame ĩrique ã. Yʉ cãnatopʉ, yʉ catunu aápere yʉ maji. Mʉja roque, “¿Noopʉ cáatácʉ cʉ ãti, noopʉ cʉ aácʉati?” yʉre mʉja ĩ majiquẽe. \v 15 Ati yepa macana na cabeje rotirore bairona mʉja beje, “Caroorã ãma,” ĩgarã. Yʉ roque jĩcaʉ macare cʉ popiyeyegʉ yʉ bejequẽe. \v 16 Yʉ cabejeata cariapena yʉ bejeboʉ. Yʉ majuuna yʉ cabooro yʉ bejequẽe. Yʉ Pacʉ yʉre cajooricʉ mena jã bejenucu. \v 17 Mʉja carotirije na caucarique ocõo bairo ã: “Pʉgarã camaja jĩcarore bairo na catʉjʉrique na cawadajãro na caapi nʉcʉbʉgope ã. \v 18 Yʉ cabuiorije quena to bairona ã. Yʉ majuuna yʉ ã yʉ cátiere caroaro cabuioʉ. To bairi yʉ Pacʉ ãmi apeĩ. To bairi yʉ Pacʉ mena cariapena jã buionucu. \p \v 19 Jesure ocõo bairo cʉ caĩ jeniñawã: \p —¿To roquere mʉ Pacʉ noopʉ cʉ anicʉti? \p Ocõo bairo na caĩ yʉwĩ Jesu: \p —Yʉre mʉja majiquẽe mʉjaa. Yʉ Pacʉ quenare mʉja majiquẽe. Yʉre mʉja camajiata yʉ Pacʉ quenare mʉja majiborã. \p \v 20 Jesu to bairo buioʉ Dio wiipʉ cãmi. Camaja niyeru cajoorã na cajãri patari tʉpʉ catʉjʉnucuwĩ. Topʉ cʉ cãno camaja cʉ̃re na cajĩape cãniquẽjupa. Dio cʉ̃re na cañero cabooquẽjupi mai. To bairi Jesure cʉ cañe majiquẽjupa mai. \s1 “A donde yo voy, ustedes no pueden ir” \p \v 21 Ocõo bairo na caĩwĩ Jesu judío maja ʉparãre: \p —Cáaápaʉ yʉ ã. Yʉ cáaáto bero yʉre mʉja macagarã. Caroorije cáti aninucurãna mʉja bai yajigarã. Yʉ cáaáparopʉre mʉja aá majiquetigarã. \p \v 22 To bairo cʉ caĩro na majuuna caame ĩ jeniñawã: \p —¿Cʉ majuuna cʉ jĩa yajiati? To bairo cátipaʉ yʉ ã ĩi, “Yʉ cáaátopʉ mʉja aá majiquetigarã,” ¿cʉ ĩti? \p \v 23 Jesu maca ocõo bairo na caĩwĩ: \p —Mʉjaa ati yepa macana mʉja ã mʉja roque. Yʉ maca jõ buipʉ macacʉ yʉ ã. Ati yepa macacʉ mee yʉ ã. \v 24 To bairi mepʉbʉja mʉjaare yʉ ĩ buiobapʉ. Caroorije cáti aninucurãpʉna mʉja bai yajigarã, yʉ ĩwʉ. Mʉjaa, “Dio cʉ cajooricʉ cʉna ãmi,” yʉre mʉja ĩ nʉcʉbʉgoquẽe. To bairi rooro cáti aninucurãpʉna mʉja bai yajigarã, mʉja yʉ ĩ tunu. \p \v 25 Ocõo bairo caĩ jeniñawã Jesure: \p —¿Ñamʉ majuu mʉ ãti mʉa? \p Ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Mere nemoo mʉjaare yʉ buiotʉgabapʉ. \v 26 Capee majuu ã rooro mʉja cátie buiori mʉjaare yʉ capopiyeyepe. Yʉre cajooricʉ maca cariapena buiomi. To bairi yʉ Pacʉ cʉ cabuioriquere caapiricʉ aniri tiere yʉ buio neto ati yepa macanare tunu, caĩwĩ Jesu. \p \v 27 To bairo na cʉ caĩ buiorijere caapi majiquẽma. Cʉ maca cʉ Pacʉre buioʉ caĩbami. \v 28 To bairi ocõo bairo na caĩwĩ Jesu tunu: \p —Yucʉ tẽorica pãipʉ yʉre mʉja tu mʉgo nʉcorãpʉ Dio Macʉ yʉ cãniere mʉja majigarã. “Cʉ cabooro átiquẽemi,” yʉre mʉja ĩ majigarã. Yʉ Pacʉ yʉre cʉ cabuiorique cõona mʉjaare yʉ buio. \v 29 Yʉre cajooricʉ yʉ mena ãmi. Jĩcaʉna yʉ cũquẽemi. Cʉ catʉjoorije jeto yʉ átinucu. To bairi yʉre rocaqueti majuucõami. \p \v 30 To bairo Jesu cʉ caĩrijere apirã camaja capãarã cʉ caapi nʉcʉbʉgowã. \s1 Los hijos de Dios y los esclavos del pecado \p \v 31 Ocõo bairo caĩwĩ Jesu judío majare, “Cañuʉna ãcʉmi,” cʉ caĩ tʉgooñarãre: \p Mʉjaare yʉ cabuiorijere mʉja caapi nʉcʉbʉgoata yʉ yarã majuu mʉja anigarã. \v 32 Cariape macajere mʉja majigarã. Cariape macajere camajirã mʉja cãno apeĩ cʉ carotiro, cʉ pojare bairo cãna mʉja aniquetigarã, caĩwĩ Jesu. To bairo ĩi, Sataná cʉ carotirã mʉja aniquetigarã ĩi, caĩwĩ. \v 33 To bairo cʉ caĩro: \p —¿Nope ĩi, “Apeĩ cʉ carotiro, cʉ pojare bairo cãna mʉja aniquetigarã,” mʉ ĩti? Abraham pãramerãna jã ã. Apeĩ cʉ carotirijere cáti aninucurã mee jã anitʉga, cʉ caĩwã Jesure. \p \v 34 Jesu ocõo bairo na caĩnemowĩ tunu: \p —Cariapena mʉjaa yʉ ĩ: Nipetirã caroorije cána rooro na cátinucurijere jana majiquẽema. To bairi caroorijere áticõa aninucuma. \v 35 Jĩcaʉ apeĩre cʉ paabojari majocʉ cʉ ʉpaʉ ya wii macacʉ majuu, cʉ ʉpaʉ macʉre bairo cãcʉ aniquẽemi. Cʉ ʉpaʉ macʉ maca ti wii macacʉ majuu ãmi. \v 36 To bairi yʉ Dio Macʉ aniri caroorijere mʉja cátinucurijere carotiire cʉ rocaʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́. To bairo mʉjaare cʉ yʉ carocabojaro bero cariapena apeĩ cʉ carotiquẽna majuu mʉja anicõagarã yua. Sataná yarã, cʉ poja mʉja aniquetigarã. \v 37 Mere yʉ majitʉga Abraham pãramerã mʉja cãniere. Cʉ pãramerã anibana quena yʉ cabuiorijere cabai netoo nʉcarã mʉja ã. To bairi yʉre cajĩaga coterã mʉja ã. \v 38 Yʉ Pacʉ yʉre cʉ cabuio roti jooriquere mʉjaare yʉ buio. Mʉja quena mʉja pacʉ cʉ carotirijere apiri tiere mʉja átinucu. \p \v 39 Na maca ocõo bairo cʉ caĩwã: \p —Jã pacʉ Abraham ãmi. \p \v 40 Ocõo bairo na caĩwĩ Jesu tunu: \p —Abraham pãramerã majuu mʉja cãmata cʉ cátinucuriquere bairona mʉja átiborã. Yʉ Pacʉ yʉre cʉ cabuiorijere, cariape cãniere yʉ cabuiobato quena yʉre mʉja jĩaga cote. Abraham to bairo cátiquẽcʉ cãñupi. \v 41 Mʉja pacʉ cʉ cátinucurore bairona mʉja áa, na caĩwĩ Jesu. \p To bairo cʉ caĩro apirã ocõo bairo cʉ caĩwã: \p —Jã pacʉa punaa majuu jã ã. Cáti epericarã punaa mee jã ã. To bairi Dio jã Pacʉna ãmi. \p \v 42 Jesu na caĩwĩ tunu: \p —Cariapena, “Dio jã Pacʉna ãmi,” mʉja caĩata yʉre mʉja nʉcʉbʉgoborã. Yʉa Dio mena cãnacʉ yʉ cáapʉ́. Yʉ majuuna yʉ cabooro yʉ cáatíquẽpʉ. Dio majuuna yʉre cajoowĩ. \v 43 ¿Nope ĩrã yʉ cabuiorijere mʉja api puo majiquẽeti? Ocõo bairo ã: Yʉ cabuiorijere mʉja api nʉcʉbʉgogaquẽe. To bairona mʉja bai. \v 44 Mʉja pacʉ Satanána ãmi. Cʉ yarã mʉja ã. To bairi cʉ caboorije macare mʉja átiganucu. Nemoopʉna camajare cajĩa rei cãnitʉgayupi. Cariape cátiquẽcʉ majuu ãmi. Jĩca wame unoacã cariape buioquetinucumi. Jocʉna ĩnucumi, to bairona caĩto paii cãnaje cʉtinucuʉ aniri. Caĩto paii aniri caĩto pairã pacʉre bairona cãcʉ ãmi, nare carotii aniri. \v 45 To bairi mʉjaa cʉ mena macana aniri cariape macaje yʉ cabuiorije macare mʉja apiʉjaquẽe. \v 46 ¿Ni maca mʉja mena macacʉ, “Ati wame majuu caroorije cátacʉ mʉ ã,” cariapena yʉre cʉ ĩ majiti? Cariape yʉ cabuiorije to cãnibato quena yʉre mʉja api nʉcʉbʉgogaquẽe. \v 47 Dio yarã caroaro apiʉjama Dio ye quetire. Mʉjaa Dio yarã aniquetibana yʉ cabuiorijere mʉja api nʉcʉbʉgogaquẽe, na caĩwĩ Jesu. \p \v 48 To bairo cʉ caĩro apirã ocõo bairo cʉ caĩwã judío maja: \p —Jocarã mee jã ĩ Samaria macacʉ mʉ ãcʉ. Cawãti cʉgoʉ mʉ ãcʉ, cʉ caĩwã Jesure. \p \v 49 To bairo na caĩro: \p —Cawãti cʉgoʉ mee yʉ ã. Yʉ cátinucurijere yʉ Pacʉre cʉ nʉcʉbʉgoʉ yʉ áa. Mʉja maca yʉ cátiere tʉjʉrã, “Caroorije cácʉ ãmi,” yʉre mʉja ĩ. \v 50 Caroaro yʉ cátinucurijere ácʉ camaja, “Cãni majuʉ ãmi,” yʉre na ĩato ĩi mee yʉ bai. Jĩcaʉ ãmi Dio, “Cãni majuʉ ãmi,” yʉre caĩ buioʉ. To bairi yʉre canʉcʉbʉgoquẽnare na popiyeyegʉmi. \v 51 Cariapena mʉja yʉ ĩ: Yʉ cabuiorijere caapiʉjarã bai yajiquetigarãma, caĩwĩ Jesu. \p \v 52 To bairo cʉ caĩro apirã ocõo bairo cʉ caĩwã judío maja: \p —“Yʉ cabuiorijere caapiʉjarã bai yajiquetigarãma,” mʉ caĩrijere apiri, cariapena, “Cawãti cʉgoʉna ãmi,” mʉre jã ĩ maji. Cajʉgoye macana nipetirã Dio ye quetire cabuiori maja cabai yaji peticoajupa. Abraham quena cabai yajiyupi. \v 53 ¿Mʉa jã ñicʉ Abraham netoro cãcʉ mʉ ãti? Dio ye quetire buiori maja tirʉmʉpʉ macana quena cabai yaji peticoajupa. To bairi, “Seeto majuu cãcʉ yʉ ã,” ¿mʉ ĩ tʉgooñati? \p \v 54 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Yʉ majuuna, “Caroaro cácʉ yʉ ã,” yʉ caĩata yʉ cabuiorije wapa maniboro. “Dio jã Ʉpaʉ ãmi,” mʉja caĩecʉna, “Caroaro cácʉ ãmi,” yʉre ĩnucumi. \v 55 Mʉja maca cʉ̃re mʉja majiqueti majuucõa. Yʉ roque cʉ̃re yʉ maji. Cʉ̃re majibacʉ quena: “Cʉ̃re yʉ majiquẽe,” yʉ caĩata mʉjaare bairona ĩtorique paii yʉ aniboʉ. Cariapena yʉ ĩ, “Cʉ̃re yʉ maji,” mʉjaare yʉ caĩata. To bairi cʉ carotirijere yʉ áa. \v 56 Mʉja ñicʉ Abraham ati yepapʉ yʉ cáatípere queti apiri cawariñuuñupi. \p \v 57 Ocõo bairo cʉ caĩwã judío maja tunu: \p —¿Cincuenta cʉmari cʉgoquetibacʉ quena Abraham tirʉmʉpʉ macacʉre mʉ catʉjʉri? \p \v 58 Ocõo bairo na caĩwĩ Jesu tunu: \p —Cariapena mʉja yʉ ĩ. Abraham cʉ cabuiaparo jʉgoye cãniepaʉpʉna yʉ ã. \p \v 59 To bairo cʉ caĩro apirã ʉ̃ta rupaa mena cʉ̃re care jĩagabama. Cʉ maca ti wii, Dio wiipʉ cãnacʉ na watoapʉ caruti buti aámi. \c 9 \s1 Jesús sana a un hombre que nació ciego \p \v 1 Jesu neto aábacʉ jĩcaʉ cacape tʉjʉquẽcʉre catʉjʉwĩ. Cawimaʉpʉna cacape tʉjʉquẽcʉ cabuiaricʉ cãmi. \v 2 Jã maca Jesu buerã cʉ̃re tʉjʉrã Jesure jã cajeniñawʉ: \p —Ʉpaʉ, ¿nope ĩi ani cacape mácʉna cʉ cabuiayupari? ¿Noa ye wapa to bairo cabaii cʉ cabuiayupari? ¿Cʉ pacʉa ye wapa o cʉ majuuna cʉ ye wapa maca to bairo cabaii cʉ cabuiayupari? \p \v 3 To bairo jã caĩro ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu: \p —Rooro cʉ cátaje wapa mena mee baimi. To bairona cʉ pacʉa ye wapa mee baimi. Cʉ jʉgori Dio caroaro cʉ cátiere iñoogʉ, to bairo cabaii cʉ cabuia carotiyupi Dio. \v 4 Yʉre Dio cʉ carotiriquere nemoona cátipaʉ yʉ ã. Caberopʉ majiriobʉjaboro. \v 5 Ati yepapʉ ãcʉ camajare na cajĩa bujubojaʉre bairona cãcʉ yʉ ã, cariape macajere na tʉjʉ majiato ĩi. \p \v 6 Jesu to bairo ĩ yaparo cʉ ʉcoore, yepapʉ eo roca cũ átiri tiere jitare jee, catʉjʉ majiquẽcʉ capearire catu warewĩ. \v 7 Yaparo ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Siloé cawamecʉto na cawerica coro, ujarica coropʉ mʉ capearire tu cojeija, caĩwĩ Jesu. Siloé maca “cajooricʉ” ĩgaro ĩ. \p To bairo Jesu cʉ caĩro, topʉ aáti cʉ capere catu cojeyupi. Tu cojeri bero, tunu acʉ́ caroaro catʉjʉ majicoajupi yua. \v 8 Cʉ ya wii tʉ macana to jʉgoye cacape tʉjʉquẽcʉ cʉ cãno catʉjʉricarã ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —¿Ani cajʉgoye caniyeru jeni ruinucuecʉna cʉ anibauti? caĩñuparã. \p \v 9 Jĩcaarã: \p —Cʉna ãmi, caĩñuparã. \p Aperã maca: \p —Cʉ aniquẽcʉmi. Apeĩ cʉ̃re bairona cabauʉ ãcʉmi, caĩñuparã. \p Cʉ maca: \p —Yʉna yʉ ã, caĩñupʉ catʉjʉ majiquetibatacʉ maca. \p \v 10 To bairi cʉ caĩ jeniñañuparã: \p —¿Dope bairo bairi yucʉacã mʉ cape to quenoo ejati? \p \v 11 Ocõo bairo na caĩñupʉ cacape mácʉ cãnacʉ yua: \p —Jõ cãniecʉ Jesu cawamecʉcʉ jita caococʉtie mena yʉ capearire tu warewĩ. Tu ware yaparoʉ Siloé na cawerica coropʉ yʉ coje rotiwĩ. Topʉ aá, yʉ cacojero bero yʉ tʉjʉ majicoapʉ, na caĩ buioyupʉ. \p \v 12 Cʉ caĩ jeniñanemoñuparã tunu: \p —¿Noopʉ cʉ ani cʉ̃a? \p —Yʉ majiquẽe. Noopʉ ãcʉ ãcʉmi, caĩñupʉ. \s1 Los fariseos interrogan al ciego que fue sanado \p \v 13 Cabero cacape tʉjʉ majiquetacʉre fariseo maja tʉpʉ cʉ cane aájuparã cʉ̃re camajirã. \v 14 Jesu cʉ̃re cʉ canetoorica rʉmʉ sábado cãmʉ, judío maja na yerijãrica rʉmʉ. \v 15 To bairi cacape tʉjʉ majiquetibatacʉre cajeniñañuparã fariseo maja tunu: \p —¿Dope bairo bairi caroaro mʉ tʉjʉti? \p To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ yʉwĩ: \p —Jĩcaʉ yʉ capearire jita caococʉtie mena tu warewĩ. Tiere yʉ cacojero bero caroaro yʉ tʉjʉ majicoapʉ, na caĩñupʉ. \p \v 16 Jĩcaarã fariseo maja ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Manire yerijãrica rʉmʉre to bairo cácʉ ũcʉ Dio yaʉ aniquẽemi. Dio cʉ cajooricʉ cʉ cãmata yerijãrica rʉmʉre nʉcʉbʉgoboʉmi. \p Aperã maca ocõo bairo caĩñuparã: \p —Caroorije cácʉ cʉ cãmata atie caroare áti iñoo majiquetiboʉmi, caĩñuparã. \p To bairi ricati jeto cʉ caĩ tʉgooñañuparã Jesure. \v 17 Cabero cacape tʉjʉquetacʉre cʉ caĩ jeniñañuparã tunu: \p —Mʉate, ¿dope bairo mʉ ĩti mʉ catʉjʉro cátacʉre? \p Ocõo bairo na caĩ yʉyupʉ: \p —Yʉa, Dio ye quetire cabuioʉ ãcʉmi, yʉ ĩ. \p \v 18 Judío maja, “Cajʉgoye cacape tʉjʉ majiquẽcʉ cãmi,” caĩrijere caapi nʉcʉbʉgogaquẽjuparã. \v 19 To bairi cʉ pacʉare pijori ocõo bairo na caĩ jeniñañuparã: \p —¿Ani mʉ macʉna cʉ ãti? ¿Cawimaʉpʉna cacape tʉjʉquẽcʉ cʉ cabuiari? ¿Dope bairo bairi cʉ tʉjʉcoati yucʉra? \p \v 20 Cʉ pacʉa maca ocõo bairo na caĩ yʉyuparã: \p —Ʉ̃ʉjʉ, jã macʉna ãmi. To bairona cacape tʉjʉquẽcʉ cabuiawĩ. Tie jetore jã maji. \v 21 Dope bairo baicõari yucʉacã tʉjʉʉmi, jã ĩ majiqueticʉpʉ. Cʉ capearire caquenooricʉ quenare jã majiquẽe. Cʉ̃rena jeniñaña. Cawimaʉ me ãmi. To bairi cʉ majuuna buio majimi, caĩñuparã. \p \v 22 Cʉ pacʉa uwirã to bairo caĩñuparã. Cajʉgoye judío maja ʉparã ocõo bairo caĩñuparã: “Noa Jesure, ‘Dio cʉ cajooricʉna ãmi,’ caĩrã unare Dio wiipʉna mani re buugarã. To bairo caĩrã unare mani mena mani neñapo bue rotiquetigarã,” caĩñuparã. \v 23 To bairo na caĩriquere uwirã, “Cawimaʉ me ãmi. Cʉ̃rena cʉ jeñiñaña,” caĩñuparã cʉ pacʉa. \p \v 24 To bairi judío maja ʉparã cacape tʉjʉquetacʉre cʉ catunuo pijoyuparã tunu. Cʉ̃re: \p —Dio cʉ caapijoropʉre cariape buioya. Mʉre catʉjʉ majiro cátacʉ carooʉ ãmi, jã ĩ maji, cʉ caĩñuparã. \p \v 25 Ocõo bairo na caĩñupʉ cʉ maca: \p —Carooʉ ãcʉmi o cañuʉ ãcʉmi, cʉ yʉ ĩ majiquẽe. Atie jetore yʉ maji. To jʉgoyepʉ catʉjʉquẽcʉ yʉ cãmʉ. Yucʉra mere yʉ tʉjʉ majicõa yua. \p \v 26 Na maca cʉ caĩ jeniñanemoñuparã tunu: \p —Mepʉ ¿dope bairo mʉre cʉ átí? ¿Dope bairo cʉ cáto mʉ capeari mʉ tʉjʉ majiri? \p \v 27 To bairo na caĩro: \p —Mere mʉjaare yʉ buiotʉgabapʉ. Yʉre mʉja apiʉjaquẽpʉ. ¿Nope ĩrã yʉre mʉja jeniñanemoti tunu? ¿Mʉja quena cʉ̃re caapiʉjarã mʉja anigati? \p \v 28 To bairo cʉ caĩro apirã cʉ caĩ tutiyuparã yua: \p —Mʉna cʉ apiʉjaya. Jã roque Moisé cʉ carotirique macare jã apiʉjagarã. \v 29 Moisére Dio cʉ cabuioyupi, jã ĩ maji. Mʉre canetooricʉ macare noa na carotiricʉ ãcʉmi, jã ĩ majiquẽe. \p \v 30 Ocõo bairo na caĩñupʉ cʉ maca: \p —¡Ayo name! Yʉre catʉjʉquetacʉre caquenoʉ cʉ cãnibato quena, Noa na carotiricʉ ãcʉmi, ¿mʉja ĩ majiquẽeti? \v 31 Caroorã cʉ̃re na cajenirijere yʉquẽcʉmi Dio, caroaro mani ĩ maji. Cʉ̃re canʉcʉbʉgorãre cʉ caboorije cána jetore na yʉʉmi. \v 32 Jĩcani uno, “Jĩcaʉ cawimaʉpʉna cacape tʉjʉquẽcʉ cabuiaricʉre cʉ catʉjʉro cájupʉ,” camaja na caĩro apiya maa. \v 33 Dio cʉ cajooricʉ mee cʉ cãmata yʉ catʉjʉro áti majiquetiboricʉmi. \p \v 34 To bairo cʉ caĩro na maca ocõo bairo cʉ caĩñuparã: \p —Nemoopʉna carooʉ cabuiaricʉ anibacʉ quena ¿jãre mʉ buiogati? \p To bairo cʉ ĩ tutiri na mena caneñapo buenemo rotiquẽjuparã yua. \s1 Ciegos espirituales \p \v 35 To bairo catʉjʉ majiquetibatacʉre cʉ na caroca buuriquere quetire caapiwĩ Jesu. To bairi cʉ bʉga ejaʉ ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —¿Mʉa Dio Macʉre canʉcʉbʉgoʉna mʉ ãti? \p \v 36 To bairo cʉ caĩro: \p —Ʉpaʉ, cʉ̃re yʉ nʉcʉbʉgogacʉpʉ. To bairi yʉ buioya, ¿nii majuu cʉ ãti cʉ̃a? Jesure cʉ caĩwĩ. \p \v 37 —Mere mʉ catʉjʉecʉna yʉ ã. Mʉ mena cawada peniina yʉ ã, cʉ caĩwĩ Jesu. \p \v 38 To bairo cʉ caĩro apii Jesu tʉna ejacumu, ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Ʉpaʉ, mʉre yʉ api nʉcʉbʉgo majuucõa. \p \v 39 To bairo cʉ caĩro: \p —Dio ye quetire camajiquẽna cacape tʉjʉquẽnare bairona ãma. Na catʉjʉ majipere joʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́. Aperã maca, “Dio ye quetire camajirã jã ã,” ĩ tʉgooñanucuma. To bairo ĩ tʉgooñabana cacapea tʉjʉquẽnare bairona anicõa aninucugarãma, caĩwĩ Jesu. \p \v 40 To bairo cʉ caĩro apirã jĩcaarã fariseo maja topʉ cãna ocõo bairo cʉ caĩwã: \p —Jã quenare, “Cacape tʉjʉquẽnare bairona cãna ãma, Dio yere camajiquẽna aniri,” ¿jãre mʉ ĩti? cʉ caĩwã. \p \v 41 Jesu maca na caĩ yʉwĩ: \p —Cacape tʉjʉquẽnare bairo Dio yere camajiquẽna mʉja cãmata seeto cabai buicʉna mʉja aniquetiborã. “Caroaro camajirã jã ã,” caĩrã aniri cabui pacoorã majuu mʉja ã, na caĩ yʉwĩ Jesu. \c 10 \s1 El ejemplo del corral \p \v 1-2 Jesu camajare na buionemoʉ, ocõo bairo buio majiorica wame mena na caĩ buiowĩ: \p —Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Nuricarã ovejare cacotei oveja na cãni janiro macá jope na cajani jãarica jopepʉ jetore jãʉmi. Aperã ovejare cajee rutigarã maca cajope manona jãarãma. \v 3 Jopere cacotei maca ovejare cacoteire cʉ pã jõʉmi. To bairo cʉ cajãaro oveja cʉ cawadarijere api majirãma nare cacoteire. Ovejare cacotei na wamere piimi. To bairo nare cʉ capiro apirã cʉ̃re ʉjanucurãma. \v 4 Nare pi buti aáti na jʉgo aácʉmi. Cʉ cawadarijere api majirã cʉ bero cʉ ʉja nutuanama. \v 5 Apeĩ na ʉpaʉ cãniquẽcʉre, na catʉjʉ majiquẽcʉre cʉ ʉjaquẽnama. Cʉ cawadarijere api majiquẽnama. To bairi noo cabooro cʉ ruti batecoanama, caĩwĩ Jesu. \p \v 6 Fariseo maja atie buio majiorica wame mena cʉ cabuiorijere to bairo ĩgʉ ĩmi caĩ majiquẽma. \s1 Jesús, el buen pastor \p \v 7 Na caapi majiquẽto tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩnemowĩ Jesu tunu: \p —Cariapena mʉjaare yʉ ĩ: Yʉna oveja na cajãari jopere bairona cãcʉ yʉ ã. To bairi yʉ jʉgori camaja Dio tʉpʉ aá majigarãma. \v 8-9 To bairi yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre na yʉ netoogʉ rooro na catamʉoboriquere. Nare yʉ cotegʉ. Caroaro yʉ mena anicõagarãma. Caroa na caboorije na yʉ joocõa anigʉ. Oveja nare cacotei caroa ta cãnopʉre nare cʉ cajʉgo buti aátore bairona caroaro na yʉ jʉgo anigʉ yʉre caapiʉjarãre. Aperã yʉ jʉgoye cáatána, caroorã maca ovejare jee rutiri majare bairona cãñupa, ĩtorique mena cabuiorã aniri. To bairi oveja maca na cawadarijere api majiquetiri nare caʉjaquẽjupa. \p \v 10 ’Ovejare jee rutiri maja nare jee ruti, jĩa regarãma. Yʉ maca catícõa aninucuriquere na joʉ acʉ́ yʉ cabaiwʉ. To bairi caroaro majuu na ani wariñuunucucõato ĩi yʉ cáapʉ́ ati yepapʉre. \p \v 11 ’Ovejare caroaro cacoteire bairo cãcʉ yʉ ã. Caroaro cacotei cʉ yarã ovejare apeĩ yai ũcʉ nare cʉ caʉgagaro tʉjʉʉ nare matabojaʉ, cʉ cabuti aáto cʉ macare cʉ jĩa ʉgaboʉmi carooʉ. \v 12 Apeĩ maca ovejare cacotebojaʉ, cacotei majuu mee maca cʉ cacotebojarique wapa jetore tʉgooñaʉmi. To bairi yai cʉ cáató tʉjʉʉ to bairona na re nʉco, atʉ ruti aácʉmi. Cʉ yarã majuu na cãniquẽto maca to bairo ácʉmi. To bairo cʉ caruti aáto bero yai maca atí, ovejare na ñe, na acʉo re bate peocõaʉmi. \v 13 Ovejare cacotebojaʉ nare cacotei majuu aniquetiri to bairo na tʉjʉ ʉjaquẽcʉmi. Cʉ yarã majuu na cãniquẽto maca cʉ cawapatarije jeto tʉgooñaʉmi. \p \v 14-15 ’Yʉa ovejare caroaro cacote majiire bairona yʉ ã, oveja ʉpaʉre bairona. Yʉ Pacʉ yʉre majimi. Yʉ quena cʉ̃re yʉ maji. To bairona yʉ quena yʉ yarã yʉre caapiʉjarãre na yʉ maji. Ovejare cacotei cʉ yarã ovejare nare cʉ catʉjʉ majirore bairona yʉ quena yʉre caapiʉjarãre na yʉ tʉjʉ maji. Na quena yʉre majima. Na anicõa aninucuato ĩi na yʉ bai yajibojagʉ. \v 16 Aperã judío maja aniquetibana quena yʉ yarã ãma na quena. Na quenare yʉ tʉpʉ na yʉ jee neogʉ. Na quena yʉ cabuiorijere api nʉcʉbʉgogarãma. Nipetirã yʉre canʉcʉbʉgorã jĩca poa macanana anigarãma. Yʉna ovejare cacoteire bairona jĩcaʉna cãcʉ yʉ anigʉ. \p \v 17 ’Camajare na yʉ cabai yajibojapere ĩi, yʉre maimi yʉ Pacʉ. \v 18 Jĩcaʉ maca cʉ majuuna yʉre jĩa majiquẽcʉmi. Yʉ majuuna yʉ carotiro yʉre jĩagarãma. Yʉre na cajĩaro yʉ roti maji. Yʉre na cajĩarije cãnibato quena yʉ tunu catí maji. Yʉ Pacʉ to bairona yʉre cáti rotiwĩ, caĩwĩ Jesu. \p \v 19 Judío maja to bairo cʉ caĩro apirã ricati jeto catʉgooñawã. \v 20 Jĩcaarã ocõo bairo caĩwã: \p —¿Nope ĩrã cʉ̃re mʉja apiti? Camecʉ ãmi. Cawãti cʉgoʉ ãcʉmi, caĩwã. \p \v 21 Aperã maca: \p —Cawãti cʉgoʉ maca to bairo buioquetiboʉmi. Cawãti cʉgoʉ cacape tʉjʉquẽcʉre cʉ catʉjʉro áti majiquẽcʉmi, caĩwã. \s1 Los judíos rechazan a Jesús \p \v 22-23 Pue cãno judío maja tirʉmʉpʉ macana Dio wiire áti peorã na catʉgooñari rʉmʉ boje rʉmʉ cãmʉ. Ti boje rʉmʉ na cáti paʉ Jesu cáaámi Dio wiipʉ. \v 24 Dio wiipʉre aá, Salomón ya arʉa cawamecʉtopʉ jãa, cʉ canetogari paʉ judío maja ʉparã cʉ̃re carupa beto cʉ amojore nʉca ejari, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñawã: \p —Jãre ĩtoʉ mʉ áticõabapa mʉa. ¿Noo cõopʉ majuu cariape jãre mʉ buioʉati? Dio cʉ cajooricʉna mʉ cãmata cariapena jãre buioya, cʉ caĩwã. \p \v 25 To bairo cʉ na caĩro ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Mere mʉjaare yʉ buiotʉgabapʉ. Yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoquẽpʉ. Yʉ Pacʉ cʉ carotiro mena yʉ cátie jʉgori Dio cʉ cajooricʉ yʉ cãniere mʉjaare yʉ iñoo. \v 26 Cʉ carotiro mena yʉ cáti iñoorije to cãnibato quena yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe. Yʉ yarã aniquetibana yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe, na caĩwĩ Jesu. \v 27 —Yʉ yarã maca yʉre api nʉcʉbʉgoma, oveja nare cacotei cʉ cawadarijere na caapi majirore bairona. Yʉ yarãre na yʉ tʉjʉ maji. Yʉre api nʉcʉbʉgori yʉre ʉjama. \v 28 To cãnacã rʉmʉ catícõa ãnajere na yʉ joo nare. To bairi yajiquetigarãma. Caroaro na yʉ cʉgo. Yʉ mena cãnare yʉ ema majiquetigarãma aperã maca. \v 29 Yʉ Pacʉ nare yʉ cajoowĩ. Cʉ̃a nipetirã netoro catutuaʉ ãmi. To bairi aperã maca yʉ Pacʉ cʉ cacʉgorãre cʉ ema majiquetigarãma. \v 30 Yʉ, yʉ Pacʉ mena jĩcaʉna jã ã. \p \v 31 To bairo cʉ caĩro apirã judío maja ʉ̃ta rupaa mena cʉ care jĩagawã. \v 32 To bairo na cátigaro tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Yʉ Pacʉ cʉ cáti majirije mena caroare capee mʉjaare yʉ cáti iñoowʉ. ¿Di wamere yʉ cátaje wapa yʉre mʉja re jĩagati? na caĩwĩ Jesu. \p \v 33 Na maca Jesure cʉ caĩwã: \p —Caroaro mʉ cátaje wapa mʉre jã jĩaquẽna. Diore rooro mʉ caĩrije wapa mʉre jã jĩaga. Mʉa camajocʉ anibacʉ quena Diore bairo mʉ aniga. Tie wapa mʉre jã jĩaga, cʉ caĩwã. \p \v 34 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩwĩ Jesu tunu: \p —Dio cʉ carotiriquere ucarica pũuri mʉja cacʉgorije ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Mʉja quena Diore bairona cãna mʉja ã.” \v 35 Mani maji: Dio ye queti ucarica pũuripʉ caĩrijere, “To bairo caĩtorije ã,” ĩ majiña maa. Dio ye queti caapi nʉcʉbʉgorãre, “Mʉja quena Diore bairona cãna mʉja ã,” na caĩñupi. \v 36 Dio ati yepapʉre yʉre joogʉ yʉ cabejewĩ. ¿Nope ĩrã que mʉja maca, “Dio Macʉ yʉ ã,” yʉ caĩrije jʉgori, “Diore rooro caĩi mʉ ã,” yʉre mʉja ĩti? \v 37 Yʉ Pacʉ yʉre cʉ carotiro mena yʉ cátiquẽpata yʉre api nʉcʉbʉgoqueticõaña. \v 38 Cʉ carotiro mena yʉ cáto maca yʉ cáti iñoorijere tʉgooña nʉcʉbʉgoya, yʉre nʉcʉbʉgoquetibana quena. Tiere mʉja catʉgooña nʉcʉbʉgoata yʉ Pacʉ yʉ mena cʉ cãniere mʉja majigarã. To bairi yʉ quena jĩcaʉna yʉ Pacʉ mena yʉ cãniere mʉja majigarã, caĩwĩ Jesu. \p \v 39 To bairo cʉ caĩ buiorijere apiri presopʉ cʉ cane aágabama tunu. Cʉ maca nare caruticoami. \p \v 40 Cabero Jesu Jordán i nʉgoapʉ capeña aácoami. Topʉre Juan cabautisari majocʉ cʉ cabautisanucuricaropʉ catuanʉcawĩ. \v 41 Capãarã cʉ tʉ ejarã ocõo bairo cʉ caĩwã yua: \p —Cariapena caĩñupi Juan cabautisari majocʉ anire buio jʉgoyeyei. Juan apeye unie áti iñooquetibacʉ quena Jesu cʉ cabaipere cariape cabuio jʉgoyeyeyupi. \p \v 42 Topʉ Jesu cʉ cãno camaja capãarã cʉ caapi nʉcʉbʉgowã. \c 11 \s1 Muerte de Lázaro \p \v 1 Jesu Jordán i nʉgoapʉ cʉ cãnitoye Lásaro cawamecʉcʉ cʉ ya maca Betaniapʉ riaʉ cájupi. Cʉ jʉgoco jãa romiri María, Marta na quena ti macapʉ cãñupa. \v 2 Cõa Maríana cãmo Jesure cʉ rʉporipʉ cajʉti ñuurijere pio peo, co poa ñapo mena catu cojerico. \v 3 Lásaro seeto cʉ cariaro tʉjʉrã cʉ jʉgoco jãa romiri aperãre Jesure cʉ cabuio roti jooyupa: \p —Ʉpaʉ, mʉ mena macacʉ mʉ camaii seeto riami, caĩ jooyupa. \p \v 4 To bairo tie quetire apii ocõo bairo caĩwĩ Jesu: \p —Cʉ riaye tamʉo, riacoagʉmi baii pʉa. Baibacʉ quena catigʉmi. To bairo cʉ cabairije jʉgori Dio cʉ catutuarijere iñoorique anigaro. Yʉ Dio Macʉ quenare, “Catutuaʉ majuu ãmi,” yʉ ĩgarãma, yʉ cátiere tʉjʉrã. \p \v 5 Na camaiwĩ Jesu Martare, co baio Maríare, Lásaro quenare. \v 6 Na maibacʉ quena nemoona cáaáquẽmi, tie quetire apibacʉ quena. Pʉga rʉmʉ catuanemowĩ topʉna. \v 7 Cabero jã caĩwĩ: \p —Jitá Judeapʉ tunu. \p \v 8 Ocõo bairo cʉ jã caĩwʉ jã maca: \p —Ʉpaʉ, cãnʉ to macana judío maja ʉ̃ta rupaari mena mʉre care jĩagabama. ¿Mʉre na cajĩagarije to cãnibato quena topʉ mʉ tunu aágati tunu? Jesure jã caĩwʉ. \p \v 9 To bairo cʉ jã caĩro: \p —To cãnacã rʉmʉna doce hora jeto buju. To bairi cabujuropʉ ʉmʉrecopʉ aáteñarã mʉja pʉga ta roca cumuquẽna. Ʉmʉrecopʉ cabujuro maca to bairo mʉja aá maji, ñaquẽnana. Ocõo bairo ã: Dio cʉ cabooro mʉja cáto rooro mʉja tamʉoquetigarã. \v 10 Canaitĩaropʉ mʉja cáaápata roque nemoo cabauquẽtie jʉgori mʉja pʉga ta roca cumucõaborã. To bairona Dio cʉ cabooquẽto mʉja cápata to bairona rooro mʉja tamʉogarã, jã caĩwĩ Jesu. \p \v 11 Cabero ocõo bairo jã caĩnemowĩ: \p —Mani mena macacʉ Lásaro canicoajupʉ. To bairi cʉ yʉ yopioʉ aágʉ, caĩwĩ Jesu. \p \v 12 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ jã caĩwʉ: \p —Ʉpaʉ, cʉ cacaniata ñuubʉjaro. Cʉ cacaniro bero jĩacã ñuugʉmi. \p \v 13 Jesu, “Lásaro canicoajupʉ,” ĩi, bai yajicoajupʉ ĩi, caĩwĩ. Jã maca, canirique majuure jã catʉgooñabapʉ. \v 14 To bairo cʉ jã caapi majiquẽto cariape jã caĩ buiowĩ Jesu: \p —Lásaro bai yajicoajupʉ. \v 15 Topʉ mani cãniquẽto ñuubʉja. Yʉ wariñuubʉja caroaro mʉja cabaipere ĩi. To bairo cʉ cabai yajirije jʉgori netobʉjaro yʉre mʉja nʉcʉbʉgogarã. Jitá, Lásaro ãnacʉ cʉ cãnopʉre mani aáparo. \p \v 16 Tomás, casʉ̃rʉaricʉ na caĩi ocõo bairo jã caĩwĩ: \p —Jitá, Jesure cʉ na cajĩaro, mani quenare na jĩato ĩrã mani aáparo. \s1 Jesús es la resurrección y la vida \p \v 17 Jesu Lásaro ya macapʉ ejaʉ cʉ̃re na cayaariquere caqueti apiwĩ. Cʉ̃re na cayaaricaro bero bapari cãnacã rʉmʉ canetocoajupe. \v 18 Lásaro ya maca Betania Jerusalén tʉacãna cãmʉ. Itia kilómetro ape kilómetro recomaca cõo yoaro cãmʉ. \v 19 To bairi Jerusalén macana capãarã Marta, Maríare na tʉgooña ocabʉtiato ĩrã, na tʉpʉ cáajupá. \v 20 To bairi Marta Jesu cʉ caejaro queti apio cʉ̃re caboca ejawõ. María maca wiipʉna catuacõañupo. \v 21 Marta Jesu tʉpʉ ejao ocõo bairo cʉ caĩwõ: \p —Ʉpaʉ, atopʉ mʉ cãmata yʉ bai bai yajiquetiboricʉmi. \v 22 Cʉ cabai yajirique to cãnibato quena, “Dio nipetiro cʉ̃re mʉ cajenirijere joʉmi,” yʉ ĩ maji, caĩwõ. \p \v 23 To bairo co caĩro: \p —Mʉ bai tunu catigʉmi, co caĩwĩ Jesu. \p \v 24 —Mere yʉ maji, cʉ caĩwõ Jesure. —Tunu catigʉmi ati yepa capetiro cabai yajiricarã nipetirã na catunu catiri paʉpʉ, caĩwõ. \p \v 25 To bairo co caĩro: \p —Catiriquere cajoʉ yʉ ã. Cabai yajiricarãpʉ quenare na catunu catioʉ yʉ ã. Yʉre canʉcʉbʉgorã cabai yajiricarã anibana quena catigarãma tunu. \v 26 Yucʉ cacatirã yʉre canʉcʉbʉgorã capetiqueti yeri mena anicõagarãma. To bairo yʉ caĩro ¿mʉ api nʉcʉbʉgoti? co caĩwĩ Jesu. \p \v 27 Co maca cʉ caĩwõ tunu: \p —Ʉpaʉ, mʉre yʉ api nʉcʉbʉgo. Dio cʉ cajooricʉna Cristona, Dio Macʉna mʉ ã. Mʉna tirʉmʉpʉ macana, “Jĩcaʉ atígʉmi,” na caĩricʉna mʉ ã, caĩwõ. \s1 Jesús llora junto al sepulcro de Lázaro \p \v 28 Marta Jesu mena wada peniri bero co baio Maríare capio aámo. Aperã na caapiquẽtopʉ ocõo bairo co caĩ buioyupo: \p —Mani Ʉpaʉ ejatʉgawĩ. Mere mʉre macami. \p \v 29 To bairo co caĩro apio cʉ tʉpʉ yoaro mee cáajupó. \v 30 Jesu macapʉre caejaquẽmi mai. Marta cʉ̃re co cabocarica paʉpʉna cãnicõawĩ. \v 31 María co ya wiipʉ cãnaco patowãcaro co cabuti aáto tʉjʉrã judío maja co tʉpʉ co caocabʉtiora atána co caʉja aájuparã. “Co bai ãnacʉ maja opepʉ otio aáco ácomo,” caĩ tʉgooñañuparã. \p \v 32 María Jesu tʉpʉ ejao camubia roca cumu ejawõ, cʉ rʉpori tʉpʉ. Mubia roca cumu ejari ocõo bairo cʉ caĩwõ: \p —Ʉpaʉ, atopʉ mʉ cãmata yʉ bai bai yajiquetiboricʉmi. \p \v 33 Jesu to bairo co caĩ otiro tʉjʉʉ, cʉ̃re caʉja atána quena na caotiro tʉjʉʉ seeto tʉgooñarique pai, na cabopacoo tʉjʉwĩ. \v 34 Bopacoo tʉjʉri ocõo bairo na caĩ jeniñawĩ: \p —¿Noopʉ cʉ mʉja yaari? na caĩwĩ Jesu. \p Na maca: \p —Jitá, mani tʉjʉto, cʉ caĩwã. \p \v 35 Topʉ na mena aácʉ Jesu quena caotiwĩ. \p \v 36 Cʉ caotiro tʉjʉrã jĩcaarã judío maja ocõo bairo caĩwã: \p —Carina. Seeto cʉ camaii anibatacʉmi. \p \v 37 Aperã maca ocõo bairo caĩwã: \p —¿Ani cacape tʉjʉquẽcʉre canetooricʉ Lásarore cʉ cabai yajiquẽto cʉ áti majiboyupari? \s1 Resurrección de Lázaro \p \v 38 Jesu seeto bopaca tʉgooñari Lásaro maja opepʉ cáaámi. Cʉ maja ope ʉ̃ta toti cãmʉ. Ti toti jope ʉ̃ta cui mena biarica toti cãmʉ. \p \v 39 To bairi ti ope tʉpʉ ejaʉ: \p —Ʉ̃ta cuire ne weya, na caĩwĩ Jesu. \p To bairo cʉ caĩro: \p —Ʉpaʉ, ʉnicoatacʉmi. Bapari cãnacã rʉmʉ netocoapa cʉ̃re jã cacũ rocaricaro bero, Jesure cʉ caĩwõ Marta. \p \v 40 —Mʉre yʉ buiobapʉ. Yʉre mʉ canʉcʉbʉgoata Dio cʉ catutuarijere mʉ tʉjʉgo, mʉ yʉ ĩbapʉ, co caĩwĩ Jesu. \p \v 41 To bairo cʉ caĩro apirã ti totire capã woowã. Jesu ʉmʉrecoore tʉjʉ mʉgori, Diore ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Caacʉ, yʉ cajeniejere mʉ apitʉgawʉ. Ñuu majuucõa. \v 42 Yʉ maji yʉre mʉ caapicõa aninucurijere. Ati majare caroaro na yʉ cátibojaparo jʉgoye, “Dio cʉ cajooricʉna ãmi,” yʉre na ĩ nʉcʉbʉgoato ĩi to bairo mʉ yʉ jeni. \p \v 43 To bairo Diore jeniri bero seeto awajarique mena ocõo bairo caĩwĩ: \p —¡Lásaro, buti ajá! caĩwĩ Jesu. \p \v 44 To bairo Jesu cʉ caĩrona cabai yajiricʉ cabuti amí cʉ maja opepʉre. Cʉ wamori, cʉ rʉpori jutii mena dʉrericʉ cãmi. Cʉ rʉpoa quena jutii ajero mena na caumarica cãmʉ. To bairi Jesu ocõo bairo na caĩwĩ: \p —Cʉ̃re mʉja cadʉrerica ajerire õwari cʉ ruu jooya. \s1 Conspiración para prender a Jesús \r (Mt 26.1-5; Mr 14.1-2; Lc 22.1-2) \p \v 45 Capãarã judío maja Maríare catʉjʉrã atána Jesure cʉ canʉcʉbʉgowã. “Dio cʉ cajooricʉna ãmi Jesu,” cʉ caĩ nʉcʉbʉgowã to bairo Lásarore cʉ catunu catioriquere tʉjʉri. \v 46 Aperã maca cʉ̃re canʉcʉbʉgoquẽna aniri fariseo majare cawadajãrã aáma. \v 47 To bairi fariseo maja sacerdote maja ʉparã mena caneñapoyuparã. Neñapori ocõo bairo caame ĩñuparã: \p —¿Dope bairo mani ánaati? Jesu maca capee majuu caroa wameri áti iñoʉ áami. \v 48 Cʉ̃re mani cacamotaquẽpata nipetirã cʉ̃re canʉcʉbʉgorã anigarãma. To bairi Roma macana ʉparã na polisíare joogarãma. Na joori mani ya macapʉ cãni wii Dio wiire roca roti joogarãma. Mani ya maca, nipetirije mani cãniecʉtie quenare re roti joogarãma. \p \v 49 To bairi jĩcaʉ na mena macacʉ Caifá cawamecʉcʉ ti cʉmare sacerdote maja ʉpaʉ cãñupi. To bairi cʉ maca ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Mʉja majiqueti majuucõa. \v 50 Mani yarã nipetirã mani ya maca macanare Roma macana na cajĩaro rooro majuu mani ya maca baiboro. To bairi jĩcaʉ jeto nare cʉ cajĩa ecooro maca ñuugaro. To bairi nipetirã ye wapa cabai yajibojaʉ anigʉmi. \p \v 51 Caifá cʉ majuu tʉgooñari to bairo caĩñupʉ. Ti cʉma sacerdote maja ʉpaʉ cʉ cãnie jʉgori Diona to bairo cʉ catʉgooñaro cájupi. To bairi, judío majare Jesu na bai yajibojagʉmi ĩi, to bairo caĩñupʉ Caifá. \v 52 Jesu judío maja cãna jeto meere cabai yajibojayupi. Dio punaa cãna nipetirãre ati yepa nipetiropʉre cãni baterã nipetirã jĩca poa cʉ punaa na ãmaro ĩi, na cabai yajibojayupi Jesu. \v 53 To bairo na caneñapo wadapeniri rʉmʉna, “¿Dope bairo átiri Jesure mani jĩabocʉti?” caame wadapeni jʉgóyuparã yua. \p \v 54 To bairi Jesu cʉ̃re na cajĩagarijere majiri judío maja na catʉjʉropʉ cáaáteñaquẽmi. To bairi Judeapʉre buti, jĩca maca Efraín cawamecʉti maca cayucʉ mani maca cãnopʉre cáaámi. Ti macapʉ jã mena cʉ buerã mena catuawĩ. \p \v 55 Mere petoacã carʉjawʉ judío maja na boje rʉmʉ pascua na caĩri rʉmʉ caejaparo. Camaja capãarã Jerusalẽpʉ cáaájupa ti boje rʉmʉ jʉgoye caroorije na cátajere na carerije iñoogarã. \v 56 Ti macapʉ ãnaa Jesure cʉ tʉjʉgarã camacañuparã. Dio wiipʉ ãnaa caame ĩ jeniñañuparã: \p —¿Mʉja catʉgooñaata boje rʉmʉ cãno cʉ atígabauti? \p \v 57 Fariseo maja, sacerdote maja ʉparã ocõo bairo caĩñuparã camajare: \p —Jesu topʉ ãñupʉ caĩrijere queti apirã jãre buioya, caĩ rotiyuparã. Presopʉ cʉ̃re jã jõogarã ĩrã, to bairo carotiyuparã. \c 12 \s1 Una mujer unge a Jesús \r (Mt 26.6-13; Mr 14.3-9) \p \v 1 Seis rʉmʉri pascua boje rʉmʉ cãni paro jʉgoye Jesu Efraín cawamecʉtopʉ cãnacʉ Betania cawamecʉti macapʉ cáaámi, Lásarore cʉ catunu catiorica macapʉre. \v 2 Topʉ cʉ caejaro cʉ caboje ʉgapere caquenoo yuubojawã. Marta jãre caʉgarique peobojao cãmo. Topʉ cãna mena Lásaro quena Jesu mena caʉga ruiwĩ. \v 3 Jã caʉgari paʉ María cajʉti ñuurije cawapa pacarije Jesu tʉre caneamó. Neatí, cʉ rʉporire capio peowõ. Cabero co poa ñapo mena catu cojewõ. To bairo co cáto ti wii nipetiro cajʉti ñuu peticoapʉ. \p \v 4 To bairo co cáto tʉjʉʉ Judas Iscariote, Jesu cʉ cabuei, caberopʉ cʉ̃re cajĩagarãre cawadajãpaʉ ocõo bairo caĩwĩ: \p \v 5 —¿Nope ĩo atie cajʉti ñuurijere aperãre mʉ nuni wapataqueti? Tiere nuni wapatao jĩca cʉma paarique wapa cõo mʉ wapataborico. Tie niyerure cabopacarãre na mʉ jooborico. \p \v 6 Cabopacarãre na mai tʉjʉquetibacʉ quena to bairo caĩwĩ. Niyerure cajee ruti paii aniri caĩwĩ Judas Iscariote. Cʉ̃a jã niyerure cacotebojaʉ cãmi. To bairi jã niyeru jãrica poapʉ cãniere cajee ruticõanucuñupi. \v 7 Jesu ocõo bairo cʉ caĩwĩ yua: \p —Co cátigari wame co áparo. Yʉre na cayaa rocapere tʉgooñari to bairo áamo. \v 8 Cabopacarãre na joori nare mʉja átinemonucu anicõagarã. Yʉ macare caberopʉ mʉja átinemo majiquetigarã. Atopʉ mʉja mena cãnicõa aninucupaʉ mee yʉ ã. Cabopacarã maca mʉja mena cãnicõa aninucuparã ãma, caĩwĩ Jesu Judare. \s1 Conspiración contra Lázaro \p \v 9 Judío maja capãarã caqueti apiyupa Jesu Betaniapʉ cʉ cãniere yua. To bairi Jesure cʉ tʉjʉgarã caejawã. Lásaro cʉ catunu catioricʉ quenare cʉ tʉjʉgarã caejawã. \v 10-11 Jesu Lásarore cʉ catunu catiorique tʉjʉrã sacerdote maja ʉparã na carotirique cátinucubatana Jesu macare cʉ caapiʉjawã capãarã. Aperã maca cabooquẽma Jesure. To bairi judío maja ricati jeto catʉgooñawã. To bairo Jesu macare na caapiʉjaro tʉjʉrã sacerdote maja ʉparã Lásaro quenare cʉ cajĩagawã, Jesure na cajĩagarore bairona. \s1 Jesús entra en Jerusalén \r (Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Lc 19.28-40) \p \v 12 Pascua judío maja boje rʉmʉ cãno yua camaja capãarã Jerusalẽpʉre caejawã. Na caejaricaro bero macá rʉmʉ maca Jesu boje rʉmʉ tʉjʉ acʉ́ cʉ cáatípere caqueti apiyupa. \v 13 Tiere queti apiri bo pũure pajure jee, cʉ̃re cabocara aájupa. Cʉ bocara aána ocõo bairo caĩ awaja nutuama: \p —¡Dio cañuu netoʉ ãmi! Cʉ cajooricʉ quenare caroa cʉ̃re to ãmaro. ¡Cʉna ãmi mani yaʉ Israel macana Ʉpaʉ! caĩ awajawã. \p \v 14 Jesu burrore cʉ tʉjʉʉ cʉ bui capeja aámi. To bairo ácʉ Dio ye queti ucarica pũuripʉ cabuiorore bairona cámí Jesu. Sacaría tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ ocõo bairo caĩ ucayupi: \q1 \v 15 Mʉjaa Sión cawamecʉti maca macana uwiqueticõaña. Tʉjʉya, mʉja Ʉpaʉ burro bui peja nutuatími, caĩ ucayupi Sacaría. \p \v 16 Jã cʉ buerã nemoo atie na caucariquere, “Jesu cʉ cabaiperena caĩ ucayupa,” jã caĩ majiquẽpʉ. Cabero ʉmʉrecoopʉ cʉ catunu aáto bero jã camajiwʉ yua. “Dio ye queti ucarica pũuripʉ to caĩricarore bairona cariapena cabaiwʉ Jesure,” jã caĩ majiwʉ. \p \v 17 Lásarore na cayaa rocaricʉpʉre Jesu cʉ̃re cʉ tunu catioriquere catʉjʉricarã aperãre na cabuioyupa. “Lásaro na cayaa rocaricʉ cʉ cãnibato quena cʉ catunu catioyupi Jesu, cʉ ãnacʉre pi buujori,” na caĩ buionucuñupa. \v 18 To bairi ti wame Jesu cʉ cáti iñooriquere caqueti apiricarã aniri cʉ caboca tʉjʉra ajupa. \v 19 Fariseo maja maca to bairo na cáto tʉjʉrã na majuu ocõo bairo caame ĩñuparã: \p —Tʉjʉya mʉjaa to bairo cabairijere. Camaja cʉ mena jeto aá peticoapa. Dope bairo na mani áti mata majiquẽna. \s1 Unos griegos buscan a Jesús \p \v 20 Jerusalẽpʉ pascua boje rʉmʉ cãno Diore canʉcʉbʉgorã caneñaporicarã watoapʉ jĩcaarã griego maja quena caejawã. \v 21 Naa Jesure cʉ tʉjʉgarã Felipe tʉpʉ caejawã. Felipe maca Betsaida Galilea yepapʉ cãni maca macacʉ cãmi. To bairi: \p —Jesure jã tʉjʉga, caĩwã Felipere griego maja. \p \v 22 To bairo na caĩro Felipe Andrére cʉ cabuioʉ aámi. Cabero na pʉgarãpʉna Jesu tʉpʉ aá, cʉ caĩ buiowã. \v 23 “Griego maja mʉ tʉjʉgarã ejama,” na caĩro apii ocõo bairo caĩwĩ Jesu: \p —Petoacã rʉja yʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ aniri bai yajiri bero yʉ catunu catí wamʉ aáparo. \v 24 Cariapena mʉja yʉ ĩ. Mani caotebori apeare mani caotequẽto to bairona tuacõa tia jetona. Ti apeare jitapʉ mani caotero puticoato. Caputiro bero ti ape ãnato boacoato. To caboarije to cãnibato quena bʉcʉa, tia netobʉjaro capee ricacʉto. To bairo cabairijere bairona yʉ bai yaji, bai yajiri bero yʉ catunu catirije jʉgori Dio punaa capãarã anigarãma. \v 25 Ati yepa macajere camai netorã una maca catícõa aninucuquetigarãma. Ati yepa macajere camaiquẽna maca ʉmʉrecoopʉ catícõa aninucugarãma. \v 26 Yʉ carotirijere cátigarã yʉ cátore bairo na áti ʉjaato. Yʉ mena macana anigarãma yʉ cãni paʉpʉre. Yʉ carotirijere cáti nʉcʉbʉgorãre caroa majuure na joogʉmi yʉ Pacʉ, caĩwĩ Jesu. \s1 Jesús anuncia su muerte \p \v 27 Ocõo bairo caĩwĩ Jesu: \p —Yucʉacã seeto yʉ tʉgooñarique pai. ¿Dope bairo Diore cʉ yʉ ĩ jeniati? “Caacʉ, yʉ capopiye tamʉope to baiqueticõato. Yʉre netooña,” Diore yʉ ĩquẽe. Tierena popiye tamʉo yaji acʉ́ yʉ cáapʉ́ ati yepapʉ. \v 28 Caacʉ, mʉ catutuarijere iñooña, caĩwĩ Jesu, Diore jeniri. \p To bairo cʉ caĩro bero jĩcaʉ ʉmʉrecoopʉ cʉ cawadarijere jã caapiwʉ. Ocõo bairo caĩwĩ: \p —Yʉ catutuarijere mere yʉ áti iñoonucuwʉ. Yʉ iñoonemogʉ tunu, caĩwĩ Dio ʉmʉrecoopʉ wadaʉ. \p \v 29 Jĩcaarã ʉmʉrecoopʉ cawadarijere apirã: \p —Bʉpo bʉjʉwĩ, caĩwã. Aperã maca: \p —Dio tʉ macacʉ apeye unie Jesure cʉ buiowĩ, caĩwã. \p \v 30 Jesu maca ocõo bairo na caĩwĩ: \p —Yʉre api rotii mee wadawĩ. Mʉja macare na apiato ĩi wadawĩ. \v 31 Yucʉacãna Dio ati yepa macanare na bejegʉmi cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgoquẽnare, na regʉ. To bairi yucʉacã ati yepa macana ʉpaʉ Satanáre cʉ roca buugʉmi Dio. \v 32 Yucʉpʉ yʉre na catu mʉgoro nipetirã yʉ yarã cãniparã yʉ mena macana na ãmaro ĩi to bairo yʉ átigʉ, caĩwĩ Jesu. \p \v 33 To bairo ĩi yucʉ tẽorica pãipʉ yʉ papua tu mʉgo jĩagarãma ĩi, caĩwĩ Jesu. \v 34 Camaja tiere apirã ocõo bairo caĩwã: \p —Dio ye queti ucarica pũuripʉ jãre na cabue eñoro ocõo bairo jã caapiwʉ: Dio cʉ cabejericʉ Cristo catícõa aninucugʉmi, ĩrique jã caapiwʉ. ¿Mʉ maca nope ĩi camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉre yʉ tu mʉgo jĩagarãma, mʉ ĩti? ¿Ni maca cʉ ãti camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ? cʉ caĩ jeniñawã. \p \v 35 Ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: \p —Yʉa ati yepa macanare cajĩa bujubojaʉre bairo cãcʉ yʉ ã. Yoaroacã mee mʉja mena yʉ anigʉ. To bairi atopʉ yʉ cãno yʉ cabuiorijere apiʉjaya. To bairo mʉja caapiʉjaro majiña mano canaitĩaropʉ cãnare bairo rooro mʉja baiquetigarã. Yʉre caapiʉjaquẽna canaitĩaropʉ cãnare bairona baima. “Noopʉ aána jã baiti,” ĩ majiquẽema. \v 36 Yʉ maca mʉjaare cajĩa bujubojaʉre bairo cabaii yʉ ã, mʉja mena ãcʉ. Mʉja tʉpʉ yʉ cãno yʉre apiʉjaya. To bairi mʉja quena aperãre cajĩa bujubojarãre bairona mʉja anigarã mʉja quena, yʉ ye quetire na buiorã, caĩwĩ Jesu. \p To bairije ĩ buio yaparoʉ Jesu na cayaji weocoami yua. \s1 Por qué los judíos no creían en Jesús \p \v 37 Jesu capee wameri cʉ cáti iñoobato quena judío maja cʉ caapiʉjaquẽma. \v 38 Cʉ̃re na caapiʉjaquẽto tirʉmʉpʉ macacʉ Isaía cʉ caucarica wamere bairona cabaiwʉ. Ocõo bairo caucayayupi Isaía: \q1 Jĩcaʉ mácana jã cabuiorijere apiʉjaquẽema. Mani Ʉpaʉ Dio cʉ cáti iñoorije tʉjʉbana quena apiʉjaquẽema. \m \v 39 To bairi Isaía cʉ caĩrica wamere bairona Jesure caapiʉjaqueti majuucõawã. Isaía ocõo bairo caucayupi ape wame tunu: \q1 \v 40 Dio ye quetire cabuiorã na cabuiorijere camaja na caapi majiquẽto na cájupi Dio. To bairi caroaro cʉ cátiere tʉjʉbana quena tʉjʉ majiquetigarãma. Api puo majiquetibana apiʉjaquetigarãma. To bairi, “Caroorije jã cátajere jã majirioya,” Diore ĩ majiquetigarãma, caĩñupi Isaía. \p \v 41 Isaía ti wamere buioʉ caĩ ucayayupi. Cʉ majuuna Jesu cʉ catutuarijere, cʉ caaji baterijere catʉjʉyayupi cʉ ãnacʉ. Tiere tʉjʉri to bairona caucayayupi. \p \v 42 Judío maja capãarã Jesure, “Dio cʉ cajooricʉ ãcʉmi,” cʉ caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgowã bairã pʉa. Jĩcaarã na ʉparã quena to bairona caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgowã. To bairo cʉ̃re tʉgooña nʉcʉbʉgobana quena caĩ buio baujaquẽma, fariseo majare uwibana. Neñapo buerica wiipʉ jã cãno jã buurema ĩrã caĩ baujaquẽma. \v 43 Dio caroaro nare cʉ caĩ tʉjʉro netoro cabooyupa camaja to bairo caroaro nare na caĩ tʉjʉpe macare. \s1 Las palabras de Jesús juzgarán a la gente \p \v 44 Jesu nipetirã na apiato ĩi tutuaro wadari na caĩ buiowĩ: \p —Yʉre caapiʉjarã yʉ jeto meere apiʉjama. Yʉ Pacʉ, yʉre cajooricʉ quenare apiʉjarã áama. \v 45 Yʉre camajirã yʉre cajooricʉ quenare majima. \v 46 Cajĩa bujubojaʉre bairona cãcʉ yʉ cáapʉ́ ati yepapʉ. Yʉre caapiʉjarã canaitĩaropʉre cãnare bairo na aniqueticõato ĩi yʉ cáapʉ́. Nare yʉ cabuiorijere api majigarãma. Caroaro caapi majirã anigarãma. \v 47 Yʉ cabuiorijere apibana quena tiere cátiquẽna cabui pacoorã anigarãma. To bairo na cabaibato quena na yʉ popiyeyequetigʉ. Ati yepa macanare na popiyeyei acʉ́ mee yʉ cabaiwʉ. Nare netooʉ acʉ́ yʉ cápʉ́. \v 48 Yʉre cabooquẽna, yʉ cabuiorijere cátigaquẽna Dio cʉ capopiyeyeparã anitʉgama. Yʉ cabuiorije na caapiʉjaquẽtie jʉgori na popiyeyegʉmi Dio ati ʉmʉrecoo capetiropʉre. \v 49 Yʉ majuuna yʉ cabuiogaro yʉ buioquẽe. Yʉ Pacʉ, yʉre cajooricʉ, “To bairo ĩ buioya,” yʉre cʉ caĩ rotiro yʉ buionucu. \v 50 Yʉ maji, yʉ Pacʉ cʉ carotirijere caapiʉjarã catícõa aninucugarãma. To bairi yʉre cʉ cabuio rotiricarore bairona camajare na yʉ buio, caĩwĩ Jesu. \c 13 \s1 Jesús lava los pies de sus discípulos \p \v 1 Judío maja boje rʉmʉ pascua cãniparo jʉgoye macá rʉmʉ cãñupe yua. Jesu camajitʉgawĩ ati yepapʉ cãnacʉ cʉ Pacʉ tʉpʉ cʉ cáaápere. Ati yepapʉ cãna cʉ̃re caapiʉjarã seeto majuu jã camai netocõa aninucuwĩ. To bairi jãre cʉ camai netorijere iñoʉ cʉ majuuna manire cabai yajibojawĩ. \v 2-4 To bairi Simón Iscariote macʉ, Judas Iscariote, “Jesure cañeparãre cʉ yʉ wadajãgʉ,” caĩ tʉgooña tʉgayupi, cʉ yeripʉre Sataná cʉ carotiro. Jesu Dio tʉpʉ cáatácʉ aniri camajitʉgawĩ topʉ cʉ Pacʉ tʉpʉ cʉ catunu aápere. Nipetirije cáti majirije cʉ Pacʉ cʉ̃re cʉ cajoorique quenare camajitʉgawĩ. To bairi jã caʉga ruiri paʉ Jesu wamʉnʉca, cʉ jutiro cabui macatore catu we cũwĩ. Tu we cũ, juti ajero cajia tuwĩ wẽanucuri paʉpʉ. \v 5 Jia tu yaparo ocore carupa bapapʉre capio jãwĩ. Tie oco mena jã rʉporire cacoje jʉgówĩ. Cojeri bero juti ajero mena catu coje caroowĩ. \p \v 6 Simón Pedro rʉporire cʉ cacojegari paʉ Pedro maca ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesure: \p —Yʉ Ʉpaʉ, yʉ roquere yʉ rʉporire cacojepaʉ mʉ aniquẽe. \p \v 7 Jesu ocõo bairo cʉ caĩwĩ Pedrore: \p —Yucʉacã yʉ cátiere mʉ tʉgooña majiquẽe. Caberopʉ mʉ majigʉ. \p \v 8 Pedro cʉ caĩwĩ Jesure: \p —Yʉa, yʉ rʉporire mʉ yʉ coje rotiqueti majuucõa. \p Jesu cʉ caĩwĩ Pedrore tunu: \p —Yʉ cacojequẽpata yʉ mena macacʉ mʉ ani majiquetigʉ, cʉ caĩwĩ Jesu. \p \v 9 Simón Pedro cʉ caĩwĩ Jesure: \p —To roquere yʉ rʉpori cojei yʉ wamori, yʉ rʉpoa quenare cojeya. \p \v 10 Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩwĩ tunu: \p —Ujari bero mani ujanemoquẽna. Ujari bero petoacã aána mani rʉpori jeto ʉgueri tuarique ãno. To bairi mani rʉpori jetore tu cojerique ãno. Mʉja yeri caʉgueri manare bairona mʉja anicõa. To bairo cabairã anibana quena jĩcaʉ mʉja mena macacʉ cʉ yeri caʉgueri paiire bairo ãmi, caĩwĩ Jesu. \p \v 11 Jesu cʉ̃re cañeparãre cawadajãpaʉre camajitʉgawĩ. Cʉ tʉjʉ majiri, “Mʉja mena macacʉ jĩcaʉ cʉ yeri caʉgueri paiire bairo ãmi,” ĩi, caĩwĩ Jesu. \p \v 12 Jã rʉporire coje yaparoʉ cʉ jutiro cʉ catu wericarore jaña, cajawo tʉ caejanumuwĩ tunu. Ejanumu, ocõo bairo jã caĩwĩ: \p —¿Mʉja majiti to bairo mʉjaare yʉ cáti iñooro? \v 13 Jã Ʉpaʉ, jãre camajioʉ, yʉre mʉja ĩnucu. To bairona yʉ ã mʉja caĩrore bairona. \v 14 To bairi yʉ, mʉja Ʉpaʉ, mʉjaare camajioʉ anibacʉ quena mʉja rʉporire yʉ cojewʉ. To bairi mʉja quena ame cojeri, paabojari majare bairona ame átiboja aninucuña. \v 15 To bairo yʉ cátore bairo na áparo ĩi to bairona mʉjaa yʉ ápʉ́. Mʉja quena to bairona ája. \v 16 Cariapena mʉjaare yʉ buio. Jĩcaʉ maca paa coteri majocʉ, “Yʉ ʉpaʉ netoro cãcʉ yʉ ã,” ĩ majiquẽemi. Jĩcaʉ cʉ cajooricʉ quena cʉ̃re cajooricʉ netoro aniquẽemi. \v 17 To bairije mʉjaare yʉ caĩ buiorijere api majiri tiere mʉja cátinucuata caroaro cãni wariñuurã mʉja anigarã. \p \v 18 Mʉja nipetirãpʉre buioʉ mee yʉ ĩ. Yʉ cabejericarãre yʉ maji. Dio ye queti ucarica pũuripʉ caĩricarore bairona baigaro. Ocõo bairo caĩ ucayupa: “Yʉ mena caʉga ruii anibacʉ quena yʉre catʉjʉ punijinii ãmi.” \v 19 Mʉjaare buio jʉgoyeyei yʉ ĩ. To bairi yʉ caĩricarore bairona cabairo tʉjʉrã cariapena, “Dio cʉ cajooricʉ ãmi,” yʉre mʉja ĩ nʉcʉbʉgogarã yua. \v 20 Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Yʉ cajoorã na cabuiorijere caapi nʉcʉbʉgorã yʉ quenare api nʉcʉbʉgorã áama. Yʉre caapi nʉcʉbʉgorã maca yʉre cajooricʉ quenare api nʉcʉbʉgorã áama, caĩwĩ Jesu. \s1 Jesús anuncia que Judas lo traicionará \r (Mt 26.20-25; Mr 14.17-21; Lc 22.21-23) \p \v 21 To bairo ĩri bero Jesu seeto catʉgooñarique paiwĩ. Tʉgooñarique pai, caroaro jã caĩ buiowĩ: \p —Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Jĩcaʉ mʉja mena macacʉ yʉre catʉjʉteerãre yʉre na wadajãgʉmi, yʉre na ñeato ĩi, caĩwĩ. \p \v 22 To bairo cʉ caĩro apirã, ¿ni macare to bairo manire cʉ ĩbauti? ĩrã, jã caame tʉjʉwʉ, “Anina ãcʉmi,” ĩ majiquetibana. \v 23 Yʉ, Jesu cʉ camai majuʉ cʉ tʉna yʉ caruiwʉ. \v 24 To bairi Simón Pedro cʉ wamori mena cáti buiowĩ, Jesure ¿ñamʉ majuure mʉ ĩti? cʉ jeniñaña, yʉre ĩi. \v 25 To bairi Jesu tʉacã pua tuari cʉ̃re yʉ cajeniñawʉ: \p —Ʉpaʉ, ¿ni majuure mʉ ĩti? \p \v 26 Ocõo bairo yʉ caĩwĩ Jesu: \p —Pan cuire yojeri yʉ cajoʉna anigʉmi. To bairo ĩri bero Simón macʉ Judas Iscariotere cayoje joowĩ. \v 27 To bairo cʉ cayoje joori paʉna Judas yeripʉ cajãawĩ Sataná yua. To bairo cʉ cajãaro majiri Jesu cʉ caĩwĩ: \p —Mʉ cátigarijere yoaro mee ája. \p \v 28 Jã nipetirã topʉ caʉga ruirã, nope ĩi to bairo cʉ ĩimi, jã caĩ majiquẽpʉ. \v 29 Jĩcaarã ocõo bairo jã caĩ tʉgooñawʉ: Judas niyeru poare cacotei cʉ cãno Jesu apeye uniere boje rʉmʉ macajere wapaye rotii ĩimi, o cabopacoorãre niyeru na joo rotii ĩimi, jã caĩ tʉgooñawʉ. \v 30 To bairi Judas Jesu cʉ cayoje joori cuire ne ʉgari bero jã tʉpʉ cãnacʉ cabuticoa aámi. Cʉ cabuti aáti paʉ ñamipʉ cãmʉ mere. \s1 El nuevo mandamiento \p \v 31 Judas cʉ cabuti aáto bero ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu: \p —Yucʉacã camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ yʉ catutuarije iñoorique anigaro. Dio cʉ catutuarije quena yʉ jʉgori iñoorique anigaro. \v 32 Dio cʉ catutuarijere yʉ caiñooro yʉ Pacʉ quena yʉ catutuarijere iñoogʉmi. Nemoona átigʉmi. \v 33 Yʉ yarã yoaroacã mee mʉja mena yʉ ani tʉjagʉ. Yʉre mʉja macagarã. Cajʉgoyepʉ judío majare na yʉ caĩeparore bairona mʉjaare yucʉacã yʉ ĩ tunu: Yʉ cáaáparopʉre mʉja aá majiquetigarã. \v 34 To bairi cawama wame Dio cʉ carotiri wame ocõo bairi wame mʉjaare yʉ cũ: Mʉjaare yʉ camairore bairona ame maiña mʉja quena. \v 35 Mʉja caame mairo tʉjʉrã aperã nipetirã, “Jesu yarã ãnama,” mʉja ĩ majigarãma, caĩwĩ Jesu. \s1 Jesús anuncia que Pedro le negará \r (Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Lc 22.31-34) \p \v 36 To bairo cʉ caĩro Simón Pedro ocõo bairo cʉ caĩ jeniñawĩ Jesure: \p —Ʉpaʉ, ¿noopʉ mʉ aácʉati? \p Jesu maca cʉ caĩwĩ Pedrore: \p —Yucʉacã yʉ cáaáparopʉre mʉ aá majiquẽe. Caberopʉ mʉ aágʉ. \p \v 37 Pedro cʉ caĩwĩ tunu: \p —Ʉpaʉ, ¿nope ĩi mʉ mena nemoona yʉ aá majiqueticʉti? Mʉre yʉ caapiʉjarije jʉgori yʉre na cajĩagabato quena mʉ menana yʉ aágʉ. \p \v 38 To bairo cʉ caĩro Jesu cʉ caĩwĩ: \p —“Jesure yʉ caapiʉjarije jʉgori yʉre na cajĩagabato quena cʉ mena yʉ tuagʉ,” ¿mʉ ĩ tʉgooñati? Cariapena mʉ yʉ ĩ. Ãbocʉ cʉ cawadaparo jʉgoye itiani, “Jesure cʉ yʉ majiquẽe,” na mʉ ĩtogʉ, uwibacʉ, cʉ caĩwĩ Jesu. \c 14 \s1 Jesús, el camino al Padre \p \v 1 Ocõo bairo jã caĩnemowĩ Jesu: \p —Mʉjaa seeto majuu yʉre tʉgooñarique paiqueticõaña. Diore tʉgooña nʉcʉbʉgoya. To bairi yʉ quenare tʉgooña nʉcʉbʉgoya. \v 2 Yʉ Pacʉ tʉpʉ mʉja cãnipa wiiri capee ã. To camamata mʉjaare yʉ buioboricʉ. Ani majuucõa. To bairi mʉja cãnipa paʉrire quenoo yuʉ aácʉ yʉ áa. \v 3 Mʉja cãnipa paʉrire quenooboja yaparori bero mʉjaare yʉ jei atígʉ. Topʉ mʉja quena yʉ cãnopʉre yʉ mena mʉja anicõa aninucugarã. \v 4 Yʉ cáaátopʉre mʉja majirã. Dope bairo topʉ ejarique to anicʉti mʉja ĩ majirã, caĩwĩ Jesu. \p \v 5 —Ʉpaʉ, cʉ caĩwĩ Tomás, —mʉ cáaátopʉre jã majiquẽe. ¿Dope bairo majuu jã aá majibocʉti mʉ cáaátopʉre ejagarã? \p \v 6 Jesu cʉ caĩwĩ: \p —Yʉna yʉ ã camaja yʉ Pacʉ tʉpʉ na caejaro cácʉ. Yʉ jʉgori jeto yʉ Pacʉ tʉpʉ ejarique ã. Cariape macajere yʉ buio. Catícõa aninucuriquere cajoʉ yʉ ã. Yʉre canʉcʉbʉgorã jeto yʉ Pacʉ tʉpʉ ejagarãma. \v 7 Yʉre majirã yʉ Pacʉ quenare mʉja majigarã. Yucʉ mena mere cʉ̃re mʉja majitʉga. Mere cʉ̃re catʉjʉcõa aninucurã mʉja ã, caĩwĩ Jesu. \p \v 8 Felipe Jesure cʉ caĩwĩ: \p —Ʉpaʉ, mʉ Pacʉre jãre iñooña. Cʉ̃re tʉjʉrã to cõona jã ani wariñuugarã, cʉ caĩwĩ Felipe. \p \v 9 Jesu cʉ caĩwĩ tunu: \p —Felipe, mʉja mena yoaro yʉ cãmʉ. ¿Yʉre mʉja tʉjʉ majiquẽeti mai? Noa yʉre catʉjʉrã yʉ Pacʉ quenare tʉjʉma. ¿Nope ĩi, mʉ Pacʉre jã iñooña, yʉre mʉ ĩti? \v 10 Yʉ, yʉ Pacʉ mena pʉgarã anibana quena jĩcaʉna jã ã. ¿Tiere mʉja majiquẽeti? Yʉ cabuiorijere yʉ majuuna yʉ buioquẽe. Yʉ Pacʉ yʉpʉre cãcʉ maca cʉna cʉ caboorije áami yʉ jʉgori. \v 11 Yʉ, yʉ Pacʉ mena pʉgarã anibana quena jĩcaʉna jã cãniere yʉ caĩ buiorijere api nʉcʉbʉgoya. Tiere api nʉcʉbʉgoquẽna maca yʉ cátie macare tʉjʉ nʉcʉbʉgoya. \v 12 Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Yʉre caapi nʉcʉbʉgorã una yʉ cátiere bairona átigarãma na quena. Yʉ cátie netoro átigarãma. Yʉ Pacʉ tʉpʉ yʉ cáaá jʉgoyecʉto maca to bairo átigarãma. \v 13 Nipetirije yʉ jʉgori yʉ wame mena Diore mʉja cajeniro mʉjaare yʉ átibojagʉ. Yʉ jʉgori yʉ Pacʉ cʉ catutuarijere na majiato ĩi to bairo mʉjaare yʉ átibojagʉ. \v 14 Noo nipetirije yʉ jʉgori yʉ wame mena Diore mʉja cajeniro mʉjaare yʉ átibojagʉ. \s1 Jesús promete enviar el Espíritu Santo \p \v 15 ’Yʉre mʉja canʉcʉbʉgoata yʉ carotirijere mʉja átigarã. \v 16-17 Yʉ Pacʉre mʉja yʉ jenibojagʉ, Espíritu Santore na jooya ĩi. Cʉ maca mʉja átinemori, mʉja catʉgooña tutuaro átigʉmi Espíritu Santo. To bairi mʉja mena anicõa aninucugʉmi. Espíritu Santo cariape mʉjaare majiogʉmi. Aperã ati yepa macana yʉre caapiʉjaquẽna cʉ̃re majiquẽema. To bairi cʉ̃re cʉgoquetigarãma naa. Mʉja maca cʉ̃re mʉja majigarã. Mʉja mena anigʉmi. Mʉjaapʉre anicõa aninucugʉmi. \v 18 Mʉjaare yʉ aáweoqueticõagʉ. Mʉja mena anigʉ yʉ atígʉ tunu. \v 19 Caberoacã yʉre caapiʉjaquẽna yʉre tʉjʉnemoquetigarãma yua. Mʉja maca yʉre mʉja tʉjʉgarã. Cacaticõa aninucuʉ yʉ ã. To bairi mʉja quena mʉja catícõa aninucugarã. \v 20 Yʉ Pacʉ cʉ Espíritu Santore joogʉmi mʉjaare. To bairo mʉjaare cʉ cajooro caroaro mʉja majigarã yʉ Pacʉ mena jĩcaʉna jã cãniere. To bairi yʉ mena mʉja cãnie quenare mʉja majigarã. Mʉja mena yʉ cãnie quenare caroaro mʉja majigarã. \v 21 Nii yʉ carotirijere majii, tiere caapiʉjaʉ ũcʉ cariapena yʉre camaii ãmi. Yʉre camaii ũcʉre cʉ maigʉmi yʉ Pacʉ. Yʉ quena cʉ̃re yʉ maigʉ. To bairi yʉ cãniecʉtiere cʉ yʉ majiogʉ to bairo cariapena yʉre camaii ũcʉre, caĩwĩ Jesu. \p \v 22 Juda cawamecʉcʉ, Iscariote mee ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesure: \p —Ʉpaʉ, ¿dope bairo ácʉ mʉ cãniecʉtiere jãre mʉ majioʉati, ati yepa macana mʉre caapiʉjagaquẽna macare na majioquẽcʉna? \p \v 23 Ocõo bairo cʉ caĩ yʉwĩ Jesu: \p —Yʉre canʉcʉbʉgorã ãnaa yʉ cabuiorijere mʉja apiʉjagarã. To bairi mʉja maigʉmi yʉ Pacʉ. Jã pʉgarãpʉna mʉja mena jã anicõagarã. \v 24 Yʉre canʉcʉbʉgoquẽna maca yʉ cabuiorijere apiʉjaquẽema. Mʉjaare yʉ cabuiorije yʉ ye me ã. Yʉ Pacʉ yʉre cajooricʉ yʉre cʉ cabuio rotirique maca ã. \p \v 25 ’Mʉja mena ãcʉ mai atie nipetirijere mʉjaare yʉ buio. \v 26 Yʉ Pacʉre yʉ cajeniro maca Espíritu Santore joogʉmi mʉjaare. To bairi Espíritu Santo mʉjaare átinemogʉmi. Mʉja catʉgooña tutuaro mʉja átigʉmi. Nipetirije mʉjaare majiogʉmi. Nipetirije mʉjaare yʉ cabuiorique quenare mʉja catʉgooña bʉga majiro mʉja átigʉmi. \p \v 27 ’Yucʉacã aácʉ yʉ áa. To cõona caroaro tʉgooña yerijã ani wariñuurique mʉjaare to ãmaro. Mʉjaare yʉ joo mʉja catʉgooña yerijã wariñuucõa anipere. Tiere joʉ ati yepa macana Diore camajiquẽna na cáti aniere bairo mee mʉjaare yʉ joo. To bairi, “Aácʉ yʉ áa,” yʉ caĩrijere apirã jʉtiriti tʉgooñarique paiqueticõaña. \v 28 “Yʉ Pacʉ tʉpʉ aácʉ yʉ áa,” yʉ caĩro mere mʉja apitʉgawʉ. “Cabero mʉja mena anigʉ yʉ atígʉ tunu,” yʉ caĩro quenare mʉja apitʉgawʉ. Yʉ Pacʉ yʉ netoro cãcʉ ãmi. To bairi yʉ netoro cãcʉ tʉpʉ, yʉ Pacʉ tʉpʉ yʉ cáaátie quetire apirã cawariñuparã mʉja anibapa. Caroaro yʉre mʉja canʉcʉbʉgoata mʉja wariñuuborã cʉ tʉpʉ yʉ cáaátiere tʉgooñari. \v 29 Mʉjaare yʉ buio jʉgoyeyewʉ mere. To bairi mʉjaare yʉ cabuio jʉgoyeyerique cõo to cabairo tʉjʉrã, “Cariapena caĩñupi,” yʉre mʉja ĩ nʉcʉbʉgogarã. \v 30 Ati yepa macana yʉre caapiʉjaquẽnare carotii, Sataná atore atítʉgami. To bairi yoaro mʉjaare yʉ buionemoquetigʉ. Yʉre caroti majii aniqueti majuucõami Sataná, ati yepa macajere roti majibacʉ quena. \v 31 Yʉ Pacʉ yʉre cʉ cáti rotiriquere yʉ átigʉ. To bairo yʉ cáto ati yepa macana yʉ Pacʉre cʉ yʉ canʉcʉbʉgorijere majigarãma, jã caĩ buiowĩ Jesu. To bairo ĩ buio yaparoʉ: \p —Wamʉnʉcaña. Jitá, mani aáparo, jã caĩwĩ Jesu. \c 15 \s1 La planta de uva y sus ramas \p \v 1 Jesu jãre buio majio, ocõo bairo caĩwĩ tunu: \p —Yʉ jĩca wʉ ʉje wʉre bairona yʉ ã. Yʉ Pacʉ ti wʉre cacoteire bairo cãcʉ ãmi. \v 2 Yʉre caapi nʉcʉbʉgonucurã ti wʉ rʉpʉrire bairona ãma. Ʉje wʉre caotericʉ carica mani rʉpʉrire pajure recõaʉmi. Ape rʉpʉri caricacʉti rʉpʉri macare capee to rica cʉtinemoato ĩi pajure rʉgoboʉmi. To bairo cʉ cátore bairona yʉre caapi nʉcʉbʉgo quetinucurãre na regʉmi Dio. Yʉre caapi nʉcʉbʉgorã macare netobʉjaro caroare na áparo ĩi caroorije na cátinucurijere na rebojagʉmi Dio. \v 3 Yʉ cabuiorijere caapi nʉcʉbʉgorã aniri caroorije mʉja cátinucurijere Dio cʉ camajirio bojaricarãpʉ mʉja anitʉga. \v 4 Mʉja menapʉ yʉ cãnicõa aninucurore bairona mʉja quena yʉ mena anicõa aninucuña. Ʉje wʉ carʉpʉ jetona ricacʉti majiquẽe tie majuuna. Carupa wʉpʉre caputirica rʉpʉ jeto ricacʉti maji. Ti rʉpʉ cabairore bairona yʉ menapʉ mʉja cãniquẽpata caroare mʉja áti majiquetiborã. \p \v 5 ’To bairi ʉje wʉre bairona cãcʉ yʉ ã. Mʉja maca carʉpʉrire bairo cãna mʉja ã. Ti wʉpʉre carʉpʉri caricacʉtore bairona caroare átinucuma yʉ mena macana cãnicõa aninucurã. Yʉ mena mʉja cãnicõa aniquẽpata caroare mʉja áti majiquetiborã. \v 6 Yʉ mena cãnicõa aninucuquẽna pajure rerica rʉpʉrire bairona ãma. Ti rʉpʉrire jee, peropʉ joe rerique ãno. Tiere bairona yʉ mena macana cãniqueticõa aninucurãre na regʉmi Dio peropʉre yua. \p \v 7 ’Yʉ mena macana mʉja cãnicõa aninucuata yʉ cabuiorijere majiritiquẽnana Diore mʉja caboorijere cʉ jeniya. Tiere mʉja cajeniro tiere mʉja átibojagʉmi Dio. \v 8 Aperã camaja quena capee caroare mʉja cáto tʉjʉrã Diore api nʉcʉbʉgogarãma. “Cariapena Jesu yarã, Jesu cʉ cabuericarã ãma,” mʉja ĩ tʉjʉ majigarãma. \v 9 Yʉ Pacʉ yʉre cʉ camairore bairona yʉ quena mʉjaare yʉ mai. To bairi mʉjaare yʉ camairore bairona mʉja quena ame mairi anicõa aninucuña. \v 10 Yʉ Pacʉ cʉ carotirijere cácʉ yʉ cãno yʉre maimi. Mʉja quena yʉ carotirijere cáticõa aninucurã mʉja cãmata yʉ camairã mʉja anicõagarã. \p \v 11 ’Tiere mʉjaare yʉ buio, yʉ cãni wariñuurore bairo na quena na ani wariñuato ĩi. To bairi mʉja ani wariñuu netogarã. \v 12 Yʉ carotirije ocõo bairo ã: Ame maiña, mʉjaare yʉ camairore bairona. \v 13 Jĩcaʉ cʉ yarãre mai netori na bai yajibojaboʉmi. Ape wame mani yarãre mairica wame netoro cãni wame maa. \v 14 Yʉ carotirijere cána mʉja cãmata yʉ mena macana majuu mʉja anigarã. \v 15 “Yʉre capaabojarã mʉja ã,” mʉjaare yʉ ĩquẽe. Cʉ paabojari maja na ʉpaʉ cʉ cátiere majiquẽnama. Yʉ mena macana majuu cãna mʉja ã. To bairi mʉjaare yʉ buio peocõawʉ yʉ Pacʉ yʉre cʉ caĩrique nipetirije. \v 16 Mʉja majuuna, “Cʉ mena macana jã anigarã,” yʉre mʉja caĩquẽpʉ. Yʉ maca, yʉ mena macana anigarãma ĩi, mʉjaare yʉ cabejewʉ. Capee caroare na áparo ĩi, mʉjaare yʉ cabejewʉ. Caroaro mʉja cátie to capetiquetiparore bairo ĩi, mʉjaare yʉ cabejewʉ. To bairi yʉ jʉgori, yʉ wame mena noo mʉja caboorije Diore mʉja cajeniro mʉja joogʉmi. \v 17 Ame maiña mʉjaa. Ti wame ã mʉjaare yʉ cáti rotiri wame. \s1 El mundo odia a Jesús y a los suyos \p \v 18 ’Ati yepa macana yʉre caapiʉjaquẽna maca mʉjaare na catʉjʉteero yʉre na catʉjʉtee jʉgoriquere tʉgooñaña. \v 19 Ati yepa macana yʉre caapiʉjaquẽna mʉja cãmata na mena macanare nare na camairore bairona mʉja maiborãma mʉja quenare. Mʉjaare yʉ cabejewʉ na mena cãnibatanare. To bairi ati yepa macana majuu mee mʉja ã. To bairi mʉjaare tʉjʉteema. \v 20 Tʉgooñaña mepʉ mʉjaare yʉ caĩejere. Jĩcaʉ maca paa coteri majocʉ, “Yʉ ʉpaʉ netoro cãcʉ yʉ ã,” ĩ majiquẽemi. To bairi rooro yʉre cána mʉja quenare to bairona rooro átigarãma. Yʉ cabuiorijere caapiʉjarã maca mʉja quenare apiʉjagarãma. \v 21 Yʉ yarã mʉja ã. To bairi yʉre caapiʉjaquẽna maca rooro mʉjaare átigarãma, ati yepapʉ yʉre cajooricʉre camajiquẽna aniri. \p \v 22 ’Ati yepapʉre nare yʉ cabuioʉ ejaquẽpata bui pacooquetiborãma. Yucʉacãre cabui pacoorã ãma, yʉ cabuiorijere caapigaquẽna aniri. “Cabui pacooquẽna jã ã,” ĩ majiquẽema. \v 23 Yʉre catʉjʉteerã yʉ Pacʉ quenare tʉjʉteema. \v 24 Jĩcaʉ maca apeĩ cʉ cáti iñooquetajere capee caroare yʉ cáti iñoobapʉ. Yʉ cáti iñooquẽpata cabui pacoorã aniquetiborãma. Yʉ cáti iñooriquere catʉjʉwã. Tiere tʉjʉbana quẽna yʉre catʉjʉteewã. Yʉ Pacʉ quenare cʉ catʉjʉteewã. \v 25 Tirʉmʉpʉ macana na caucaricarore bairona bai. To bairi Dio ye queti ucarica pũuripʉ to caĩrore bairona bai. Ocõo bairo ĩ: “Ñe wapa mano majuu yʉre catʉjʉteewã.” \p \v 26 ’Espíritu Santo, cariape caĩ buioʉ mʉjaare átinemoʉ atígʉmi. Yʉ Pacʉ cʉ carotiro mena cʉ yʉ joogʉ. To bairi Espíritu Santo mʉja tʉpʉ acʉ́ cariape yʉ cãniere buiogʉmi. \v 27 Mʉja quena yʉ cãniere mʉja buiogarã aperãre. Nemoopʉna yʉ mena mʉja cãnitʉgawʉ. To bairi mʉja quena yʉ cãniere mʉja buiogarã aperã quenare. \c 16 \p \v 1 ’Yʉre mʉja caapiʉjarije wapa aperã rooro mʉjaare popiyeyegarãma ĩriquere mʉjaare yʉ buiowʉ mere. Yʉ cabuiorijere mʉja camajiritiquetiparore bairo ĩi, to bairo mʉjaare yʉ ĩ buiowʉ. \v 2 Judío maja na caneñapo buenucuri wiiripʉ mʉja cãno mʉjaare re buugarãma aperã. Noo mʉjaare na cajĩa reropʉ, “Dio cʉ booro jĩarã jã áa,” ĩ tʉgooñagarãma. \v 3 Yʉ Pacʉre camajiquẽna aniri, yʉ quenare camajiquẽna aniri to bairo mʉja átigarãma. \v 4 Tiere mʉjaare buio jʉgoyeyei yʉ áa. To bairo cabairo tʉjʉrã, “To bairona jãre caĩ buiowĩ Jesu,” mʉja ĩ tʉgooñagarã. \s1 Lo que hace el Espíritu Santo \p ’Nemoopʉre mʉja mena ãcʉ atiere mʉjaare yʉ caĩ buioquẽpʉ. \v 5-6 Yucʉacã mʉjaare yʉ buio. Yʉre cajooricʉ tʉpʉ aácʉ yʉ áa. To bairo mʉjaare yʉ caĩro apibana quena, “¿Noopʉ mʉ aácʉ aáti?” yʉre mʉja ĩ jeniñaquẽe. Mʉja tʉgooñarique paibʉja paro. \v 7 Cariapena mʉjaare yʉ ĩ: Mʉjaare ñuubʉjagaro mʉjaare yʉ cáaáweoro bero. Aáti bero Espíritu Santore mʉjaare yʉ joogʉ. Yʉ cáaáquẽpata mʉjaare cátinemoʉ, mʉja mena cãnipaʉ atíquetiboʉmi. \v 8 Cʉ̃ acʉ́pʉ ati yepa macanare, “Caroorã jã ã,” na caĩ tʉgooña majiparore bairo nare buiogʉmi. Apeye caroa cãnie macare buiogʉmi. To bairi Dio ati yepa macanare caroorije na cátaje wapa nare cʉ capopiyeyepere na majiogʉmi Espíritu Santo. \v 9 Yʉre caapiʉjaquẽna na cãno maca to bairo na ĩ majiogʉmi na capopiye tamʉopere. \v 10 Yʉ Pacʉ tʉpʉ yʉ cáaáto bero yʉre mʉja tʉjʉnemoquetigarã. To bairo yʉ cáaábato quena Espíritu Santo yʉre wajoagʉmi, cʉ maca ati yepapʉ anigʉ. To bairi cʉ maca cariape átajere na iñoogʉmi ati yepa macanare. \v 11 Ati yepa macana Diore caapiʉjaquẽnare carotii, Sataná mere Dio cʉ capopiyeyepaʉ anitʉgami. To bairi Diore caapiʉjaquẽna Sataná cʉ carotirã ãma. To bairi Dio popiyeyegʉmi na quenare. \v 12 Capee mʉjaare yʉ cabuiope anibapa. Yucʉacã mʉja api majiquetiborã. To bairi yʉ buioquẽe. \v 13 Cariapena caĩ buioʉ Espíritu Santo ejaʉpʉ caroaro nipetiro cariape cãniere buiogʉmi. Nipetiro cʉ cabuiorije cariape majuu cãnie ã. Cʉ majuuna ĩquetigʉmi. Dio cʉ cabuio rotirona cʉ caapiriquere buiogʉmi. Caberopʉ cabaipe quenare mʉjaare buio jʉgoyeyegʉmi. \v 14 “Jesu cañuʉ majuu ãmi,” yʉre mʉja caĩ majiparore bairo mʉja buiogʉmi. Yʉ cãniere cʉ̃re yʉ cabuio rotirijere mʉja buiogʉmi. \v 15 Nipetiro yʉ Pacʉ cʉ cãnie yʉ ye ã. To bairi Espíritu Santo mʉjaare yʉ cãnie quetire buiogʉmi yua. \s1 La tristeza se cambiará en alegría \p \v 16-17 ’Petoacã bero yʉre mʉja tʉjʉnemoquetigarã. Cabero yʉre mʉja tʉjʉgarã tunu. Yʉ Pacʉ tʉpʉ yʉ cáaátie jʉgori to bairo baigaro. \p To bairo cʉ caĩro apirã jĩcaarã jã mena macana ocõo bairo caame ĩwã: \p —¿Dope bairo ĩgʉ cʉ ĩbauti to bairo ĩi? \v 18 “Petoacã bero,” cʉ caĩrije ¿dope bairo ĩgʉ cʉ ĩcʉti? ¿Ñee uniere buioʉ cʉ ĩcʉti? jã ĩ majiquẽe, caame ĩwã. \p \v 19 Jesu to bairo na caame ĩrijere majiri ocõo bairo na caĩwĩ: \p —“Petoacã bero yʉre mʉja tʉjʉnemoquetigarã. Cabero yʉre mʉja tʉjʉgarã tunu,” mʉjaare yʉ caĩrijere, ¿ame jeniñarã mʉja áati? \v 20 Cariapena mʉjaare yʉ buio: Seeto majuu oti, mʉja tʉgooñarique paigarã. Ati yepa macana yʉre caapiʉjaquẽna maca wariñuugarãma. Seeto mʉja catʉgooñarique pairicaro bero mʉja wariñuurique cʉti wajoagarã. \v 21 Jĩcao ʉta paco macʉ cʉtigopʉ seeto wijio tʉgooñaomo. Cʉ cabuiaro bero co cawijioriquere tʉgooñaquẽcomo. Co macʉ cʉ cabuiarije macare tʉgooña wariñuomo. \v 22 To bairo co cabairore bairona mʉja quena popiye majuu mʉja tʉgooñarique pai yucʉacãre. Cabero mʉjaare yʉ tʉjʉ atígʉ tunu. To bairo yʉ catunu tʉjʉ ejaro tʉjʉrã mʉja wariñuu netogarã. Cãni wariñuu netorã aniri aperã maca mʉja catʉgooñarique pairo áti majiquetigarãma yua. \p \v 23 To bairo ani wariñuucõari mʉja caapi majiquẽtiere yʉre mʉja jeniñaquetigarã yua. Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Nipetirije yʉ carotiro mena, yʉ wame mena mʉja cajeniro yʉ Pacʉ mʉjaare joogʉmi. \v 24 Yʉ carotiro mena, yʉ wame mena Diore cʉ mʉja jeniquetinucu mai. Yucʉacã jeniya yua. To bairo mʉja cajeniro mʉja joogʉmi Dio. Mʉjaare cʉ cajooro mʉja wariñuu netocõagarã. \s1 Jesucristo, vencedor del mundo \p \v 25 Yucʉpʉna buio majiorica wameri mena mʉjaare buioʉ yʉ áa. Caberopʉre buio majiorica wameri mena mʉjaare yʉ buionemoquetigʉ. Cariape to caĩrore bairona yʉ Pacʉ ye quetire yʉ buiocõagʉ. \v 26 Espíritu Santo cʉ caejaro bero yʉ carotiro mena, yʉ wame mena yʉ Pacʉre mʉja jenigarã. To bairi yʉ majuuna yʉ Pacʉre mʉjaare yʉ cajenibojape aniquetigaro yua. \v 27 Yʉ Pacʉ Dio maimi mʉjaare. Ocõo bairo ã. Yʉre mʉja mai. To bairi, “Dio tʉpʉ cáatácʉna ãmi,” yʉre mʉja ĩ nʉcʉbʉgo. To bairo yʉre mʉja caĩ nʉcʉbʉgoro Dio maimi mʉjaare. \v 28 Yʉ Pacʉ mena cãnacʉ ati yepapʉre yʉ cáapʉ́. Topʉ cáatácʉ aniri, yucʉacã atopʉre cãnacʉ yʉ Pacʉ tʉpʉ yʉ tunu aágʉ tunu. \p \v 29 To bairo cʉ caĩro apirã cʉ buerã maca ocõo bairo cʉ̃re jã caĩwʉ: \p —Yucʉacã buio majiorica wame mena mʉ buioquẽe. Cariapena mʉ buiocõa. \v 30 Yucʉacã, “Nipetirijere camajii mʉ ã,” jã ĩ maji. Noo jã cajeniñagarijere mʉ majitʉga mere, jã cajeniñaquẽtona. To bairi, “Dio tʉpʉ cáatácʉ ãmi,” mʉre jã ĩ nʉcʉbʉgo. \p \v 31-32 To bairo jã caĩro apii ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu tunu: \p —To bairo yʉre caĩ nʉcʉbʉgorã anibana quena petoacã bero noo mʉja cabooro mʉja ruti aá bategarã. Yʉre mʉja aáweocoagarã. Jĩcaʉna yʉ tuagʉ. Jĩcaʉna yʉ cãnibato quena, yʉ Pacʉ yʉ mena ãmi. \v 33 Yʉ jʉgori patowãcaricaro mano, uwiricaro mano mʉjaare to ãmaro. Ati yepapʉ mʉja cãno aperã yʉre caapiʉjaquẽna maca mʉjaare popiyeyegarãma. To bairo mʉjaare na capopiyeyebato quena tʉgooña ocabʉtiya. Ati yepa macana yʉre caapiʉjaquẽnare na yʉ canetotʉgawʉ mere, jã caĩwĩ Jesu. \c 17 \s1 Jesús ora por sus discípulos \p \v 1 To bairo ĩri bero tʉjʉ mʉgo, ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu cʉ Pacʉ Diore: \p —Caacʉ, rooro yʉre na cátipe yʉre mʉ cacũrica paʉ ejatʉga mere. To bairi mʉ Macʉ yʉ cãniere camajare na iñooña. To bairo na mʉ cáti iñooro bero camaja caroaro mʉre na catʉgooña nʉcʉbʉgoro yʉ átigʉ. \v 2 Camaja nipetirãre carotipaʉre yʉre mʉ cacũwʉ. Nipetirã yʉre mʉ cajooricarãre na catícõa aninucupere na joo rotii to bairo yʉre mʉ cacũwʉ. \v 3 To bairi camaja Dio, jĩcaʉna cariape cãcʉre caapi nʉcʉbʉgorã, yʉre mʉ cajooricʉ quenare caapi nʉcʉbʉgorã catícõa aninucugarãma. \p \v 4 ’Ati yepapʉre ãcʉ, camaja, “Caroaʉ ãmi Dio,” mʉre na caĩro yʉ cápʉ́. Nipetiro yʉre mʉ cáti rotiriquere yʉ cáti peocõawʉ. \v 5 Caacʉ, ati yepa mʉ cátiparo jʉgoye mʉ mena yʉ cãnicõawʉ mere. Nemoona mʉ mena caroaro yʉ cãnicõa anieparore bairona yʉre ája tunu. \p \v 6 ’Ati yepa macana mena cãnibatanare mʉ cabejeyupa yʉ mena macana cãniparãre. Na tʉpʉre cʉ yʉ joogʉ yʉ Macʉre ĩi, to bairo mʉ cájupa. Mʉ cãniere na yʉ camajiowʉ. Mʉ yarã cãnanare yʉre mʉ cajoowʉ. Mʉ carotirijere cána cãma. \v 7 Yucʉacã caroaro majima: Nipetirije yʉ cáti majirije yʉre mʉ cajoorique ã. \v 8 Nipetiro nare yʉ mʉ cabuio rotiriquere na yʉ cabuiowʉ. Tiere na yʉ cabuioro caapi nʉcʉbʉgowã. Cariapena mʉ tʉpʉ cãnacʉ yʉ cáatájere, yʉre mʉ cajooriquere apiʉja nʉcʉbʉgoma. \p \v 9 ’Na cabaipere na yʉ jeniboja mʉre. Aperã, ati yepa macana yʉre caapiʉjaquẽnare na yʉ jenibojaquẽe. Yʉre mʉ cajooricarã mʉ yarã ãma. To bairi na yʉ jeniboja mʉre. \v 10 Mʉ yarã cãna nipetirã yʉ quenare yʉ yarã ãma. Yʉ yarã cãna quena mʉ yarã ãma. Na jʉgori aperã quena, “Caroaʉ ãmi Jesu,” yʉre ĩ nʉcʉbʉgoma. \p \v 11 ’Ati yepapʉre yʉ tuaquetigʉ. Yʉ cabuerã jeto tuagarãma. Yʉa mʉ tʉpʉ aácʉ yʉ áa. Caacʉ, caroaʉ majuu aniri mʉ catutuarije mena caroaro na coteya yʉre mʉ cajooricarãre. To bairo mʉ cáto jĩcaʉna mani cãnore bairona jĩcaro mena anigarãma. \v 12 Ati yepapʉ ãcʉ, yʉre mʉ cajooricarã mena ãcʉ mʉ catutuarije yʉre mʉ cajoorique mena nare yʉ cacotenucuwʉ. To bairi jĩcaʉ maca yʉre yaji weoquẽmi. Jĩcaʉ jeto cajʉgoyepʉna yʉ mena cãnibatacʉ cayajipaʉ ãmi. Mʉ caĩricarore bairona cʉ jetona yʉre yaji weomi. To bairo cʉ cayaji weoro Dio ye queti ucarica pũuripʉ tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucaricarore bairo cariapena bai. \p \v 13 ’Yucʉacã mʉ tʉpʉ aácʉ yʉ áa. Ati yepapʉ ãcʉ mʉ ye quetire yʉ cabuionucuwʉ. Nare yʉ cabuionucuwʉ yʉ yarã na cãni wariñuu netoparore bairo ĩi. \v 14 Yʉre mʉ cabuio rotiriquere na yʉ cabuio netonucuwʉ. Tiere yʉ cabuioro caapiʉjarã aniri ati yepa macana majuu me ãma. Yʉ quena ati yepa macacʉ mee yʉ ã. To bairi na quena yʉre bairona cãnicõa aninucuparã ãma. To bairo ati yepa macana mena cãniquẽna na cãno yʉ cabuiorijere caapiʉjaquẽna maca na tʉjʉteema. \v 15 Ati yepapʉ yʉre cabooquẽna watoapʉ cãnare nemoona mʉ tʉpʉ na jee aácʉja yʉ yarãre ĩi mee yʉ ĩ. Sataná caroorije nare cʉ cáti rotigaro na matabojaya ĩi, to bairo yʉ ĩ. \v 16 Ati yepa macacʉ yʉ aniquẽe yʉa. Na quena ati yepa macana majuu me ãma. \v 17 Mʉ ye queti cariape macajere na caapiʉjaro na ája. To bairo tiere na caapiʉjaro mʉ yarã caroarã majuu na cãno na mʉ átigʉ. Mʉ ye queti caĩtorije me ã. Cariape macaje ã. \v 18 Mʉ ye quetire ati yepa macanare yʉre buio rotii yʉ mʉ cajoowʉ. To bairona yʉ quena yʉ buerãre ati yepa macana aperãre na buioato ĩi, na yʉ joo. \v 19 Yʉ majuuna na ye wapa na yʉ bai yajibojagʉ. To bairo yʉ cabairo na quena mʉ ye queti cariape cãniere apiʉjari mʉ yarã majuu caroarã anigarãma. \p \v 20 ’Yʉ buerã jeto meere na jenibojaʉ yʉ áa. Caberopʉ na cabuiorijere caapi nʉcʉbʉgoparã quenare na yʉ jeniboja mʉre. \v 21 Jĩcaʉna mani cãnore bairona jĩcaro mena na ãmaro ĩi, na yʉ jeniboja. Caacʉ, yʉ mena mʉ cãnore bairo, yʉ quena mʉ mena yʉ cãnore bairo na quena jĩcaro mena na ãmaro. To bairo jĩcaro mena caroaro na cãno tʉjʉrã aperã quena ati yepa macana, “Dio cʉ cajooricʉna ãmi Jesu,” ĩ nʉcʉbʉgogarãma na quena. \v 22 Caroa majuu cãniere yʉre mʉ cajooriquere na yʉ cajoo netowʉ, jĩcaro mani cãnore bairona na quena jĩcaro mena na ãmaro ĩi. \v 23 Na menapʉre yʉ ã. Mʉ maca yʉpʉre mʉ ã. To bairi na quena jĩcaro mena anigarãma. To bairo na cabairo tʉjʉ cõoñari aperã ati yepa macana quena, “Dio ʉmʉrecoo macacʉ cʉ cajooricʉna ãmi Jesu,” ĩ majigarãma. “Cʉ̃re caapiʉjarãre na maimi Dio, cʉ Macʉre cʉ camairore bairona,” ĩ majigarãma. \v 24 Ati yepare átigʉ jʉgoyepʉna mere yʉre mʉ camaiwʉ. Yʉre maii caroa majuu cãniere yʉre mʉ cajoowʉ. Yʉre caapiʉjarã yʉre mʉ cajooricarã na quena yʉ mena mʉ tʉpʉ na cáaápere yʉ boo. Caroa majuu yʉ cãniere yʉre mʉ cajooriquere na tʉjʉato ĩi, mʉ tʉpʉ na cáaápere yʉ boo. \v 25 Caacʉ, caroa jetore cátinucuʉ mʉ ã. Caroare cácʉ mʉ cãnibato quena ati yepa macana mʉre majiquẽema. Mʉre yʉ maji yʉa. Ati maja yʉ buerã quena majima yʉre mʉ cajooriquere. \v 26 To bairi mʉ cãniecʉtiere nare yʉ camajionucuwʉ. Nare yʉ majio janaquetigʉ. To bairona na yʉ majiocõa aninucugʉ. Napʉre yʉ anicõagʉ. To bairo napʉre yʉ cãno caame mairã anicõa aninucugarãma. Yʉre mʉ camairore bairona na quena ame maigarãma. To bairi yʉ quena na mena yʉ anicõa aninucugʉ, na caĩ jenibojawĩ Jesu cʉ buerãre cʉ Pacʉ Diore yua. \c 18 \s1 Llevan preso a Jesús \r (Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Lc 22.47-53) \p \v 1 Jesu cʉ Pacʉre cʉ cajeniro bero Jerusalẽpʉ cãnana jã cáaápʉ. Aána Cedrón cawamecʉti ya riaacãre jã capeña aápʉ. Ti yaacãre peña, ape nʉgoapʉ Olivo na caoterica yepa cãmʉ. Topʉ jã caejawʉ Jesu mena. \v 2 Judas Jesure catʉjʉ teerãre cañe rotipaʉ quena camajiwĩ ti paʉ olivo oterica yepare. Jesu topʉ nairoacã jãre cajʉgo aáteñanucuwĩ. To bairi caroaro camajiwĩ Judas. \v 3-5 Topʉ jã cãni paʉ polisía maja mena caejawĩ Judas. Aperã Dio wiire cacoterã polisía quena caejawã Judas mena. Sacerdote maja ʉparã, fariseo maja na cajooricarã cãma. Caroaro cabeju wamooricarã cãma. To bairi na cajĩa bujuricʉri mena cajĩa buju ejawã. Judas, Jesure cawadajãricʉ na mena cãmi. Jesu camaji tʉgayupi cʉ̃re cabaipere. To bairo majitʉgabacʉ quena na bocaʉ: \p —¿Ñamʉre mʉja macati? caĩwĩ. \p Ocõo bairo cʉ caĩ yʉwã: \p —Jesu, Nasaré macacʉre jã maca, caĩwã. \p Jesu na caĩwĩ tunu: \p —Cʉna yʉ ã. \p \v 6 Jesu, “Cʉna yʉ ã,” cʉ caĩro api acʉari, cauwi dui tunu re cumuwã. \v 7 To bairo na cabairo: \p —¿Ñamʉre mʉja macati? na cajeniñanemowĩ Jesu tunu. \p —Jesu, Nasaré macacʉre jã maca, cʉ̃re caĩ yʉwã cʉ̃re cañerã atána tunu. \p \v 8 To bairo na caĩro: \p —Mere, “Yʉna yʉ ã,” mʉjaare yʉ ĩtʉgawʉ, na caĩwĩ Jesu. —To roquere yʉre mʉja camacaata ati majare yʉ buerãre na buti aá rotiya. \p \v 9 Cajʉgoye Jesu cʉ cabuiorique cariape to baiato ĩi, to bairo caĩwĩ. Ocõo bairo cʉ caĩrique cãmʉ: “Yʉ Pacʉ yʉre cʉ cajooricarãre jĩcaʉ maca yʉre yaji weoquẽmi,” ĩrique cãmʉ. \v 10 To bairo tiere cʉ caĩro Simón Pedro cʉ jarerica pãire cayo we newĩ. Yo we ne, sacerdote maja ʉpaʉre capaa coteri majocʉ Malco cawamecʉcʉre cariape nʉgoa macá amoorore capa ta ñoocõa joowĩ. \v 11 To bairo cʉ cáto tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu Pedrore: \p —Mʉ jarerica pãire quenoo cũña. Yʉ Pacʉ cʉ capopiye tamʉo rotiricarore bairona yʉ popiye tamʉogʉ, cʉ caĩwĩ Jesu. \s1 Jesús ante el jefe de los sacerdotes \r (Mt 26.57-58; Mr 14.53-54; Lc 22.54) \p \v 12-13 To bairi polisía maja, na ʉpaʉ mena, aperã sacerdote maja ʉparã na cajooricarã mena Jesure cʉ jia turi, cʉ canecoama Aná cawamecʉcʉ ya wiipʉ. Caifá mañicʉ cãmi cʉ̃a. Caifána cãmi sacerdote maja ʉpaʉ ti cʉmare. \v 14 Caifána cajʉgoyepʉre judío majare: “Jĩcaʉ jeto romano majare cʉ cajĩa ecooro ñuugaro. To bairi nipetirã ye wapa manire cabai yajibojaʉ anigʉmi,” caĩricʉ cãmi. \s1 Pedro niega conocer a Jesús \r (Mt 26.69-70; Mr 14.66-68; Lc 22.55-57) \p \v 15 Jesure na cañe aáto Simón Pedro, yʉ quena nare jã caʉja aápʉ. Sacerdote maja ʉpaʉ yʉre catʉjʉ majiwĩ. To bairi cʉ ya wiire cʉ cajani jãarica janiro pupeapʉre yʉ cajãa aápʉ. \v 16 Pedro maca jopepʉna catuanʉcawĩ. To bairo cʉ cabairo tʉjʉʉ jope cacoteore jeniri cʉ̃re yʉ capijo jõowʉ. \v 17 To bairi Pedro cʉ cajãaro co maca cʉ cajeniñawõ: \p —¿Mʉa cʉ mena macacʉ mee mʉ ãti? \p To bairo co caĩro: \p —Yʉ aniquẽe, co caĩwĩ Pedro. \p \v 18 Seeto cajoowʉ. To bairi ti wiire paa coteri maja polisía maja mena capero riowã. Ti pero tʉ cajuma tʉjʉnucucõawã. Pedro quena na mena cajumaʉ aámi. \s1 El jefe de los sacerdotes interroga a Jesús \r (Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Lc 22.66-71) \p \v 19 Sacerdote maja ʉpaʉ Jesure ocõo bairo cʉ caĩ jeniñawĩ yua: \p —¿Di maja una na ãti mʉ cabuerã? ¿Ñe uniere nare mʉ buenucuti? cʉ caĩ jeniñawĩ. \p \v 20 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu: \p —Nipetirã na caapijoropʉ yʉ cabuiowʉ judío maja neñapo buerica wiiripʉ, Jerusalén macá wii Dio wiipʉ quenare yʉ cabuionucuwʉ. Yajioropʉ yʉ cabuioquetinucuwʉ. \v 21 ¿Nope ĩi yʉre mʉ jeniñati? Aperã yʉre caapiricarãre na jeniñaña. Yʉ cabuionucuriquere majirãma. To bairi mʉre buiogarãma, cʉ caĩwĩ Jesu. \p \v 22 To bairo Jesu cʉ caĩro apii jĩcaʉ polisía Dio wiire coteri majocʉ Jesu riyare cʉ pari ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —¿Ñeere ĩi to bairo rooro mʉ yʉti sacerdote maja ʉpaʉre? \p \v 23 Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Jocʉna yʉ caĩata yʉ caĩtori wame macare ĩ buioya. Cariapena yʉ caĩbato quena ¿nope ĩi yʉre mʉ pati? cʉ caĩwĩ Jesu polisíare. \p \v 24 Cabero Aná Jesure jia turicʉpʉre cʉ cajoowĩ sacerdote maja ʉpaʉ Caifá tʉpʉre. \s1 Pedro niega otra vez a Jesús \r (Mt 26.71-75; Mr 14.69-72; Lc 22.58-62) \p \v 25 To bairo cabairi paʉ Pedro pero tʉ cajuma tʉjʉnucuwĩ. Topʉ cʉ catʉjʉnucuro cʉ cajeniñawã: \p —¿Mʉa jĩ mena macacʉ mee mʉ áti? cʉ caĩ jeniñawã. \p To bairo cʉ na caĩro: \p —Cʉ mee yʉ ã, na caĩwĩ. \p \v 26 Cabero jĩcaʉ sacerdote maja ʉpaʉre capaa coteri majocʉ Pedrore cʉ caĩwĩ tunu: \p —Mepʉ mʉ yʉ tʉjʉwʉ Olivo na caotericaropʉ cʉ mena mʉ cãno, cʉ caĩwĩ. To bairo caĩi Pedro cʉ amooro cʉ capa taricʉ bai cãmi. \p \v 27 To bairo cʉ̃re cʉ caĩro apii Pedro: \p —Yʉ aniquẽe, cʉ caĩtowĩ tunu. \p To bairo cʉ caĩtori paʉna ãbocʉ cawadawĩ yua. \s1 Jesús delante de Pilato \r (Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Lc 23.1-5) \p \v 28 Cabero cabujuparo jʉgoyeacã Jesu Caifá ya wiipʉ cãnacʉre cʉ cane aáma romano maja ʉpaʉ majuu cʉ cacũricʉ cʉ carotibojaʉ ya wiipʉre. Jesure cañericarã judío maja aniri ti wiipʉre cajãaquẽma. Romano maja ya wiipʉre na cajãa aápata pascua macaje boje ʉga rotiya maniboricaro. Caʉgueri pairãre bairona tuaboricarãma. To bairi Pilato ya wiipʉre cajãaquẽma, judío majocʉ aniquẽemi ĩrã. \v 29 Na cajãagaquẽto tʉjʉʉ Pilato cabuti amí, na mena wadapenigʉ. Ocõo bairo na caĩwĩ: \p —¿Ñee unie caroorije cácʉ ãmi ĩrã anire mʉja wadajãti? \p \v 30 Ocõo bairo cʉ caĩwã judío maja maca: \p —Caroorije cátiquẽcʉ cʉ cãmata mʉ tʉpʉ cʉ̃re jã ne atíquetiboricarã. \p \v 31 To bairo na caĩro apii Pilato na caĩwĩ tunu: \p —Cʉ ne aánaja. Mʉja majuuna mʉja carotirique cʉtinucurore bairona cʉ jeniñari cʉ popiyeyeya. \p To bairo cʉ caĩro judío maja ʉparã ocõo bairo cʉ caĩwã Pilatore: \p —Jãre judío majare jã jĩa rotiquẽema mʉ yarã ʉparã gobierno maja. \p \v 32 To bairi cariapena cabaiwʉ, “Yucʉ tẽorica pãipʉ yʉre tu mʉgo nʉco jĩagarãma,” Jesu to jʉgoyepʉ jãre cʉ caĩ buiorica wamere bairona. \v 33 To bairi Pilato cʉ ya wiipʉ jãa átiri Jesu quenare cʉ cajãa rotiwĩ. Cʉ jãa roti, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañupʉ: \p —¿Mʉna judío maja Ʉpaʉ mʉ ãti? \p \v 34 Jesu ocõo bairo cʉ caĩ yʉyupʉ Pilatore: \p —¿Mʉ majuu mʉ catʉgooñari wamere yʉre mʉ jeniñati? o ¿aperã judío maja mʉre na buioti que? cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 35 To bairo cʉ caĩro: \p —Judío majocʉ mee yʉ ã. Yʉa judío maja mʉja cáti aniere yʉ majiquẽe. Mʉ ya yepa macana judío maja, sacerdote maja ʉparã, ¿ñe unie mʉ cáti buicʉto atopʉ mʉre na neatí? Jesure cʉ caĩñupʉ Pilato. \p \v 36 To bairo cʉ caĩro Jesu cʉ caĩñupʉ tunu Pilatore: \p —Yʉa ati yepa macana ʉpaʉ mee yʉ ã. Ati yepa macana ʉpaʉ yʉ cãmata judío maja ʉparã yʉre na cajĩagaro yʉre caapiʉjarã maca na quẽborãma. Yʉre na cajĩagaro matabojarã na quẽborãma. Ati yepa macana ʉpaʉ mee yʉ ã yʉa. \p \v 37 To bairo cʉ caĩro apii Pilato cʉ caĩñupʉ: \p —¿To roquere ʉpaʉ majuu mʉ ãti? \p To bairo cʉ caĩro: \p —Mʉ caĩrore bairona ʉpaʉ majuuna yʉ ã, cʉ caĩñupʉ Jesu Pilatore. —Cariape macajere buioʉ acʉ́ ati yepapʉ yʉ cabuiawʉ. Nipetirã cariape macajere caboorã yʉ cabuiorijere apiʉjama, caĩñupʉ Jesu. \p \v 38 To bairo cʉ caĩro: \p —¿Dije unie majuu to ãti cariape macaje? cʉ caĩñupʉ Pilato. \s1 Jesús es sentenciado a muerte \r (Mt 27.15-31; Mr 15.6-20; Lc 23.13-25) \p Pilato to bairo Jesure jeniñari bero judío maja ʉparã mena wadapenigʉ cabuti ejawĩ tunu. Buti ejaʉ, ocõo bairo na caĩwĩ: \p —Caroorijere cátacʉ ãmi, cabui pacoʉna ãmi, yʉ ĩ majiquẽe. \v 39 Mʉja cabainucurije ocõo bairo ã: Pascua boje rʉmʉ cãno jĩcaʉ presopʉ cãcʉre yʉre mʉja buu rotinucu. To bairi Jesure, ¿judío maja Ʉpaʉ macare yʉ cabuuro mʉja booti? \p \v 40 To bairo cʉ caĩro apirã seeto awajarique mena ocõo bairo cʉ caĩ awajawã Pilatore: \p —Cʉ̃re buuqueti majuucõaña. Barrabá macare cʉ buu jooya, caĩ awajawã. Barrabá cajee ruti paii cãmi. \c 19 \p \v 1 Camaja, “Barrabá macare cʉ buuya,” na caĩ awajaro apii Jesure na cabape rotiwĩ Pilato. \v 2 Cʉ yarã polisía pota beto cʉ rʉpoapʉre capeowã. To bairi jutiiro cajũabʉjariro ʉpaʉ cʉ cajañari yeje unore cʉ cajãawã Jesure. \v 3 Cabero cʉ tʉpʉ aá, ocõo bairo cʉ caĩ epewã: \p —¡Judío maja Ʉpaʉ caroa cʉ̃re to ãmaro! \p To bairo ĩ eperãna cʉ riyare capanucuwã. \p \v 4 Cabero Pilato cʉ ya wiipʉ cãnacʉ cabuti ejawĩ tunu. Buti ejaʉ, camajare na caĩwĩ: \p —Ñe unie majuu caroorije cácʉ ãmi, cabui pacoʉ ãmi, ĩrica wame yʉ bʉgaqueti majuucõa. To bairi mʉja tʉpʉ cʉ yʉ pi buti atígʉ. Mʉja tʉjʉ majigarã. \p \v 5 To bairi Jesure cʉ cane buti ejawã. Jesu maca buti ejaʉ pota beto cʉ̃re na peorica betore capejawĩ cʉ rʉpoapʉ. Ʉpaʉ ya jutiiro polisía maja na cajãricaro quenare cajaña buti ejawĩ. Cʉ̃re na cane buti ejaro Pilato ocõo bairo na caĩwĩ camajare: \p —¡Tʉjʉya! Anina ãmi. \p \v 6 To bairo cʉ̃re tʉjʉrã sacerdote maja ʉparã, aperã Dio wii cacoterã polisía maja seeto caĩ awajawã: \p —¡Yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ̃re na papua jĩacõato! cʉ caĩ awajawã Pilatore. \p Pilato ocõo bairo na caĩwĩ: \p —Mʉja majuuna yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ papua jĩarãja. Yʉa, “Caroorije cátacʉ ãmi, cabui pacoʉna ãmi,” yʉ ĩ majiquẽe, caĩwĩ Pilato. \p \v 7 Judío maja ʉparã maca cʉ caĩwã: \p —Cʉ majuuna, “Yʉa Dio Macʉna yʉ ã,” jã caĩwĩ. To bairije caĩi ũcʉre cajĩape ã. To bairona áti rotirique ã jãre, caĩwã Pilatore. \p \v 8 Pilato, “ ‘Dio Macʉna yʉ ã,’ caĩwĩ,” na caĩrijere apii netobʉjaro cauwiwĩ yua. \v 9 To bairi Jesure cʉ pi jãa, cʉ cajeniñawĩ tunu: \p —¿Noopʉ cáatácʉ mʉ ãti mʉa? \p To bairo cʉ̃re cʉ caĩ jeniñaro Pilatore cʉ cayʉquẽjupʉ Jesu. \p \v 10 Cʉ cayʉquẽto tʉjʉʉ Pilato cʉ caĩñupʉ tunu: \p —¿Nope ĩi yʉre mʉ yʉquẽeti? ¿Mʉ majiquẽeti? Mʉre yʉ cabuugaata mʉre yʉ buu maji. Mʉre yʉ cajĩa rotigaata quenare mʉre yʉ jĩa roti maji polisía majare. \p \v 11 To bairo Pilato cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu: \p —Dio to bairo mʉre cʉ cáti rotiquẽpata to bairo yʉ cabaipere carotii mʉ aniquetiboʉ. To bairi mʉ tʉpʉ yʉre cajooricʉ mʉ netoro cabai bui pacoʉ ãmi. \p \v 12 To bairo cʉ caĩro apii Pilato, ¿dope bairo majuu Jesure yʉ buugabauti? seeto caĩ tʉgooñawĩ. To bairo cʉ cátigaro tʉjʉrã judío maja ʉparã seeto caĩ awajawã: \p —¡Cʉ̃re mʉ cabuuata romano maja ʉpaʉre caneto nʉcaʉrena mʉ buuboʉ! Nii, “Yʉ majuuna ʉpaʉ yʉ ã,” caĩi ũcʉ romano maja ʉpaʉre caneto nʉcaʉ ãmi. ¡To bairi romano maja ʉpaʉre camaii mee mʉ ã Jesure mʉ cabuuata! caĩ awajawã. \p \v 13 To bairo na caĩ awajaro apii Pilato Jesure capi buti aá rotiwĩ, ʉ̃ta pãiri na cawe cũrica yepapʉ. Hebreo ye mena Gabata cawamecʉpʉ. Topʉ Pilato camajare cajeniña bejenucuwĩ. To bairi topʉ caruiwĩ. \v 14 Jĩca rʉmʉ carʉjawʉ pascua boje rʉmʉ cáaáparo jʉgoye. Paaribota majuu cãmʉ. To bairi Pilato topʉ rui, ocõo bairo caĩwĩ judío maja ʉparãre: \p —Mʉja Ʉpaʉre cʉ tʉjʉya. \p \v 15 To bairo cʉ caĩro apirã caawajanemowã: \p —¡Cʉ̃re na jĩacõato! ¡Yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ na papua jĩa rocacõato! caĩwã. \p To bairo na caĩ awajanemoro apii: \p —¿Mʉja Ʉpaʉrena yucʉ tẽorica pãipʉre na yʉ papua jĩa roticʉti? na caĩwĩ Pilato. \p To bairo cʉ caĩro sacerdote maja ʉparã ocõo bairo cʉ caĩwã: \p —Jã ʉpaʉ jĩcaʉna ãmi, romano maja ʉpaʉ majuu. \p \v 16 To bairo na caĩro apii Pilato polisía majare, “Yucʉ tẽorica pãipʉre cʉ papua jĩarãja,” na caĩwĩ. \v 17 To bairo cʉ caĩro cʉ canecoama Jesure yua. Cʉ̃rena yucʉ tẽorica pãire cʉ capʉja rotiwã. \s1 La crucifixión \r (Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Lc 23.26-43) \p To bairi Jesu yucʉ tẽorica pãire capʉja aámi rʉpoa coro buuro na caĩropʉ aácʉ. Hebreo ye mena Gólgota cawamecʉpʉ. Ti buuro camajocʉ rʉpoa caboa werica corore bairo cabauwʉ. To bairi ti paʉre to bairo cawameyewã. \v 18 Topʉ yucʉ tẽorica pãipʉre cʉ capapua tuwã Jesure. Aperã pʉgarã quenare to bairona cámá. Jesure na recomacapʉ cʉ canʉcowã. Jĩcaʉre cariape nʉgoa maca, apeĩre cacõ nʉgoa maca canʉcowã. \v 19 Pilato Jesu rʉpoa bui yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ caucariquere catu rotiwĩ polisíare. Ocõo bairo caucayupi: “Jesu, Nasaré macacʉ judío maja Ʉpaʉ ãmi.” \v 20 Tie ucarique hebreo ye, griego ye mena, latín ye mena ucarique cãmʉ. Jesure na capapuarica paʉ Jerusalén maca tʉna cãmʉ. To bairi capãarã judío maja tiere catʉjʉwã. \v 21 Tie ucariquere tʉjʉrã sacerdote maja ʉparã Pilatore ocõo bairo caĩñuparã: \p —Judío maja Ʉpaʉ ãmi, caĩ ucaquetipe ã. Ocõo bairo maca caucape ã: “ ‘Judío maja Ʉpaʉ yʉ ã,’ caĩwĩ,” caĩ ucape ã, caĩwã Pilatore. \p \v 22 To bairo na caĩro: \p —Mere yʉ uca tutʉgawʉ. Yʉ wajoaquẽcʉ, na caĩwĩ Pilato. \p \v 23 Cabero bapari cãnacãʉ polisía maja Jesure capapuaricarã cʉ ye jutiire cajee neowã. Jee neo, na cãno cõo cajee batewã. Cʉ jutiiro cabui macato cae turoya mamʉ. \v 24 To bairi polisía maja ocõo bairo caame ĩwã: \p —Atore mani wooqueticõarã. Mani ĩ bʉga eperã. ¿Ñamʉ maca cʉ ĩ bʉgaʉati ati yejere? caĩwã. \p To bairo na cáto Dio ye queti ucarica pũuripʉ ucarique cariape cabaiwʉ. Ocõo bairo ucarique cãmʉ: “Yʉ jutiire caricawowã. Tiere boorã caĩ bʉga epewã.” Tie to caĩrore bairona cámá polisía maja cʉ̃re. \p \v 25 Yucʉ tẽorica pãi Jesure na capapuarica pãi tʉpʉre bapari cãnacão cãromia catʉjʉnucuwã. Cʉ paco, cʉ mʉgo, apeo María Cleopas nʉmo, María Magdalena, to cãnacãona topʉ catʉjʉnucuwã. \v 26 Jesu cʉ pacore, yʉ seeto cʉ camaii co tʉ yʉ catʉjʉnucuro tʉjʉʉ ocõo bairo co caĩwĩ: \p —Caaco, ani mʉ macʉ ãmi. \p \v 27 Cabero yʉre caĩwĩ: \p —Tona ãmo mʉ paco, caĩwĩ Jesu. Mʉ paco majuure bairona yʉ pacore co jʉgo ãña ĩi, yʉ caĩwĩ. \p Cabero cõre yʉ cane aápʉ yʉ ya wiipʉ, yʉ tʉpʉ co anicõato ĩi. \s1 Muerte de Jesús \r (Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Lc 23.44-49) \p \v 28 Jesu cʉ pacore yʉre cʉ cajʉgo ani rotiro bero, “Nipetirije Dio yʉre cʉ cáti rotiriquere yʉ áti peocõawʉ,” caĩ majiwĩ Jesu. To bairi Dio ye queti ucarica pũuropʉ ucarique to bairona baigaro ĩi, ocõo bairo caĩwĩ: \p —Yʉ oco etigacʉpʉ. \p \v 29 Topʉre ʉje oco capiyarije cajañari rʉ cãmʉ. To bairi polisía maja carupa bʉrʉare ne átiri caweyoo newã ti jotʉpʉre. Weyoo ne átiri yucʉ hisopo cawame cʉtiipʉ ti bʉrʉare dʉre turi, cañu mʉgo joowã Jesu tʉpʉ. \v 30 To bairo na cáto tiere caetiñawĩ Jesu. Etiña yaparoʉ: \p —Nipetiro yʉ áti peocõa mere, caĩwĩ Jesu. \p To bairo ĩ yaparo cʉ rʉpoare roca yo, cabai yajicoami yua. \s1 Un soldado abre con su lanza el costado de Jesús \p \v 31 Jesu cʉ cabai yajiri paʉre jĩca rʉmʉ carʉjawʉ mai pascua boje rʉmʉ cãniparo jʉgoye. Ti boje rʉmʉ sábado judío maja na cayerijãri rʉmʉ cãni majuuri rʉmʉ cãmʉ. Ti rʉmʉ cãno cabai yajiricarã yucʉ tẽorica pãipʉ na catujaro cabooquẽjuparã judío maja ʉparã. To bairi Pilato tʉpʉ aá, cʉ yarã polisía majare na ñicaarire capa pe rotiyuparã, yoaro mee na bai yajiato ĩrã. “Cabero cabai yajiricarãpʉre ne ruio, aperopʉ na mʉja jeecoapa,” caĩñuparã. \v 32 To bairi polisía jĩcaʉ ye ñicaarire capa pe jʉgowã. Cabero apeĩ quenare to bairona capa pe jĩawã. \v 33 Jesu macare mere cabai yajiricʉpʉre catʉjʉwã. To bairi cʉ ñicaarire capa pequẽma. \p \v 34 Cabai yajiricʉ cʉ cãnibato quena jĩcaʉ polisía Jesu waruure cʉ ãpoa bejuro mena cajarewĩ. To bairo cʉ cáto rií, oco mena cabutiwʉ. \v 35 Yʉ majuuna to bairijere yʉ catʉjʉwʉ. Cariapena ã. Mʉja quena Jesu ye quetire api nʉcʉbʉgoya ĩi, mʉjaare yʉ ĩ buio ati pũurore ucaʉ. \v 36 Atie to bairo cabaiwʉ Dio ye queti ucarica pũuripʉ tirʉmʉpʉ macana na caucaricarore bairona. Ocõo bairo Jesu cʉ cabaipere ĩ ucarique cãmʉ: “Cʉ õwaa jĩca õwaro uno pa pe ecooya manigaro.” \v 37 Ape wame quena Dio ye queti ocõo bairo ĩ ucarique cãmʉ: “Na cacamiyericʉre tʉjʉjogarãma.” \p \v 38 Jesure na cajarericaro bero José Arimatea cawamecʉti maca macacʉ Pilatore Jesu rupaʉ ãnatore cajeniñupʉ. Jesure canʉcʉbʉgoʉ cãmi José. Jesure nʉcʉbʉgobacʉ quena aperãre caĩ buioquẽmi, judío maja ʉparãre uwibacʉ. To bairi Pilato, “Jaʉ, cʉ ne aácʉja,” cʉ caĩro apii Jesu rupaʉre cane ruiowĩ. \v 39 Nicodemo cajʉgoye ñamipʉ Jesure cajeniña ejaricʉ quena capee treinta kilos cajʉti ñuurije cajee ajupi. Tie cajʉti ñuurije mirra, áloes cawamecʉtie mena ajurique cãmʉ. \v 40 Na pʉgarã José, Nicodemo mena juti ajeripʉre cajʉti ñuurijere pio tu átiri, ti ajeri mena Jesu rupaʉ ãnatore caumawã. Judío maja cabai yajiricarãre yaarã na cátinucurore bairona cámá. \v 41 To bairi Jesure na capapuarica paʉ tʉpʉ jĩca janiro na caoterica janiro cãmʉ. Ti janiro pupeapʉ jĩca ope maja ope ʉ̃tapʉre na cawerica ope cãmʉ, carupa toti yua. Ti toti cabai yajiricʉre cañujo rocaya mani toti cãmʉ. \v 42 Muipu cʉ caroca jãa aáti paʉ cãmʉ mere. Judío maja na capaa rotiqueta rʉmʉ cãnipa rʉmʉ cãmʉ. To bairi ti toti catʉacã cãno maca Jesu rupaʉ ãnatore ne aá, ti totipʉre cʉ cañujo rocawã. \c 20 \s1 La resurrección de Jesús \r (Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Lc 24.1-12) \p \v 1 Cabero ape semana cãni jʉgori rʉmʉ cabujuwʉ yua yerijãrica rʉmʉ bero cãni rʉmʉ. Cabujuri paʉ jʉgoye María Magdalena Jesu maja opepʉ catʉjʉo aájupo. Aá, topʉ eja, ti opere na cabiabata cuiro ʉ̃ta cuiro aperopʉ cacuñaro catʉjʉyupo. \v 2 To bairi jã tʉpʉ caatʉ tunu ajupo. Yʉ, Pedro mena jã cãnopʉ atʉ tunu ejao, ocõo bairo jã caĩ buiowõ: \p —Mani Ʉpaʉre aperopʉ cʉ necoajupa. Noopʉ cʉ ne aána ne aátanama, caĩwõ. \p \v 3 To bairo co caĩro apirã jã Simón Pedro, yʉ, cʉ̃re na carocaricaropʉ jã catʉjʉra aápʉ. \v 4 Topʉ aána Pedro netoro yʉ caatʉ ocabʉtiwʉ. To bairi cʉ jʉgoye yʉ caejacoapʉ. \v 5 Topʉ ejaʉ ti totipʉ yʉ camubia tʉjʉwʉ, jãaquẽcʉna. Topʉ capejawʉ cʉ̃re na caumarica ajeri jeto. \v 6 Yʉ bero maca Pedro caatʉ ejawĩ. Cʉ̃a cariapena cajãacoami. Cʉ quena catʉjʉwĩ tie juti ajerire. \v 7 Ape ajero Jesu rʉpoare na caumarica ajero quena topʉ capejawʉ. Ape ajeri mena cãniquẽpʉ. Ape paʉpʉ tuperica ajero capejawʉ. \v 8 Yʉ quena cʉ bero ti totipʉ yʉ cajãa aápʉ. Nipetiro ti ajerire tʉjʉʉ yʉ catʉgooña bʉga nʉcʉbʉgowʉ, “Yʉ tunu catigʉ,” Jesu jãre cʉ caĩriquere. \v 9 Dio ye queti ucarica pũuripʉ Jesu cabai yajiricʉpʉ tunu catigʉmi caĩrijere jã caapi puoquẽpʉ. \v 10 To bairi ti totire tʉjʉ yaparori jã ya wiipʉ jã catunucoapʉ. \s1 Jesús se aparece a María Magdalena \r (Mr 16.9-11) \p \v 11 María Magdalena maca ti toti tʉpʉna caoti tua nʉcacõawõ. Otiona co quena ti totipʉ camubia tʉjʉ jõoñupo. \v 12 To bairo mubia tʉjʉ jõobaco pʉgarã jutii cabotirijere cajañarãre ángel majare catʉjʉyupo. Jesure na capeobata paʉpʉre caruiyuparã. Jĩcaʉ Jesu rʉpoa cãnatopʉ, apeĩ cʉ rʉpori cãnatopʉ caruiyuparã. \v 13 To bairo nare co catʉjʉro ocõo bairo co caĩ jeniñañuparã: \p —¿Nope ĩo mʉ otiti? \p Co maca na caĩñupo: \p —Yʉ Ʉpaʉre necoajupa. ¿Noopʉ na ne aájupari? yʉ ĩ majiquẽe. \p \v 14 To bairo ĩ, amojore nʉca tʉjʉo, Jesure co tʉna cʉ catʉjʉnucuro catʉjʉyupo María Magdalena. “Jesuna ãmi,” caĩ tʉjʉ majiquẽjupo. \v 15 To bairi Jesu co caĩ jeniñañupʉ: \p —¿Nope ĩo mʉ otiti? ¿Ñamʉre macao mʉ áati? \p Na caoterica janirore cacotei ãcʉmi, caĩ tʉgooñabajupo. To bairi: \p —Mʉna cʉ̃re cane aátacʉ mʉ cãmata topʉ yʉ cũwʉ, yʉ ĩ buioya. Yʉre mʉ caĩ buioro apero maca cʉ̃re yʉ ne aágo, caĩñupo María. \p \v 16 To bairo co caĩro: \p —¡María! co caĩñupʉ Jesu. \p To bairo cʉ caĩro apio amojore tʉjʉri, cʉ caĩñupo: \p —¡Raboni! Ti wame hebreo ye mena, “Yʉre camajioʉ,” ĩgaro ĩ. \p \v 17 Jesu co caĩñupʉ yua: \p —Yʉre ruuya. Yʉ Pacʉ tʉpʉ yʉ wamʉ aáquẽpʉ mai. Yʉ buerã cãnieparãre na buiója. Ocõo bairo ĩwĩ, na ĩ buioya: “Cʉ̃a cʉ Pacʉ tʉpʉ, ‘Aácʉ yʉ áa,’ ĩwĩ. ‘Cʉ̃a yʉ Pacʉ, mʉja Pacʉ quena ãmi Dio,’ ĩwĩ,” na ĩña, co caĩñupʉ Jesu. \p \v 18 To bairo cʉ caĩro apio María Magdalena jã tʉpʉ cʉ buerã cãnana tʉpʉ cabuio ejawõ. Ejao cʉ̃re co catʉjʉriquere, cõre cʉ caĩriquere jã caĩ buiowõ. \s1 Jesús se aparece a los discípulos \r (Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Lc 24.36-49) \p \v 19 To bairo cabairi rʉmʉ judío maja na yerijãrica rʉmʉ bero macá rʉmʉ cãmʉ mai. Ti rʉmʉ canaiori paʉ bero jã cʉ buerã cãnana jã caneñapowʉ. Judío maja ʉparãre uwirã caroaro jã cabiacõa jãapʉ. Topʉ jã cãni paʉ Jesu jã watoapʉ cabuia ejanʉcawĩ. Buianʉca eja, jãre cañuu rotiwĩ: \p —Caroaro wariñuurique mʉjaare to ãmaro. \p \v 20 To bairo jã ĩ, cʉ̃re na capapuariquere, cʉ̃re na cajarerica paʉre jã caiñoowĩ ti camiire. Cʉ̃re tʉjʉrã seeto jã cawariñuuwʉ. \v 21 Cʉ maca jã caĩnemowʉ tunu: \p —Caroaro wariñuurique mʉjaare to ãmaro. Yʉ Pacʉ yʉre cʉ cajooricarore bairona yʉ quena yʉ ye quetire buio rotii mʉjaare yʉ joo. \p \v 22 To bairo ĩi, jãre puti peó, ocõo bairo jã caĩwĩ: \p —Espíritu Santo mʉja mena cʉ ãmaro. \v 23 Aperã caroorije na cátajere mʉja camajirioro cabui mana anigarãma. Nare mʉja camajirioquẽto camajirioya mana anigarãma, caĩwĩ Jesu. \s1 Tomás ve al Señor resucitado \p \v 24 Tomás Jesu buei cãnacʉ casʉ̃rʉaricʉ na caĩnucuʉ Jesu jã tʉpʉ cʉ cabuia ejanʉcaro camami. \v 25 Cabero cʉ catunu ejaro cʉ̃re jã caĩwʉ: \p —Mani Ʉpaʉre jã tʉjʉwʉ, cʉ jã caĩwʉ. \p Tomás maca ocõo bairo jã caĩwĩ: \p —Cʉ wamori na capapuarique camii wiere yʉ catʉjʉquẽpata, “Tunu catiyupi,” yʉ ĩ nʉcʉbʉgoquetigʉ. To bairi cʉ̃re na cajarerica camiro wirore yʉ capañaquẽpata mʉja caĩrijere yʉ nʉcʉbʉgoquetigʉ. Tiere pañacõaripʉ, “Cariapena ĩma,” mʉjaare yʉ ĩ nʉcʉbʉgogʉ. \p \v 26 Jĩca semana bero Jesu cʉ cabuia ejanʉcaro bero jã caneñapowʉ tunu. Ti paʉre Tomás quena jã mena cãmi. Ti wii jope biarica wii cãmʉ. To bairo to cãnibato quena Jesu jã watoapʉ cabuia ejanʉcawĩ. Buia ejari jã cañuu rotiwĩ: \p —Caroaro wariñuurique mʉjaare to ãmaro, caĩwĩ. \p \v 27 To bairo ĩ, ocõo bairo caĩwĩ Jesu Tomáre yua: \p —Tʉjʉya yʉ wamorire. Yʉre na cajarerica camiro wiro quenare pañaña. “Tunu catíquẽcʉmi,” ĩ nʉcʉbʉgoqueticõa baiquẽja. Yʉre api nʉcʉbʉgoya. \p \v 28 To bairo cʉ caĩro apii ocõo bairo cʉ caĩwĩ Tomás: \p —¡Jesu, yʉ Ʉpaʉ! ¡Mʉa, Diona mʉ ã! caĩwĩ. \p \v 29 Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Tomás, yʉ catunu catiro tʉjʉcõaripʉ yʉre mʉ nʉcʉbʉgo. Yʉre tʉjʉquetibana quena canʉcʉbʉgorã macare netobʉjaro caroaro wariñuuriquere na joogʉmi Dio. \s1 El porqué de este libro \p \v 30 Jesu jã catʉjʉrona apeye uniere capee cáti iñoowĩ. Tie nipetirije ati pũuropʉre yʉ ucaquẽe. \v 31 Nipetirijere ucaquetibacʉ quena atie jetore yʉ uca. Jesu Dio cʉ cajooricʉna ãmi, cʉ Macʉna ãmi, na ĩ nʉcʉbʉgoato ĩi to bairona yʉ uca. To bairi cʉ̃re nʉcʉbʉgorã, mʉja catícõa aninucugarã cʉ mena yua. \c 21 \s1 Jesús se aparece a siete de sus discípulos \p \v 1 Cabero Jesu cabuia ejanʉcawĩ tunu Tiberia cawamecʉti ra tʉjaropʉ. Ocõo bairo cabaiwʉ. \v 2 Topʉre cãna ato cãnacãʉna jã cãmʉ. Simón Pedro, Tomás casʉ̃rʉaricʉ na caĩnucuʉ, to bairi Natanael Galilea yepa Caná cawamecʉti maca macacʉ, aperã quena jã pʉgarã Sebedeo punaa jã cãmʉ. To bairi aperã pʉgarã Jesu cʉ cabuericarã cãma na quena. \p \v 3 Topʉ jã cãni paʉ Simón Pedro ocõo bairo jã caĩwĩ: \p —Wai jĩaʉ aácʉ yʉ áa. \p —To bairo cʉ caĩro: \p —Jã quena mʉ mena jã aágarã, jã caĩwʉ. \p To bairi aá, cumuapʉ jã caeja jãawʉ. Eja jãa, ti ñamire jã cawai waja bujucõabapʉ. Jã cajĩaquẽpʉ. \p \v 4 Cabuju jʉgori paʉ cãno yua Jesu ti ra tʉjaropʉ cabuianʉcawĩ. “Cʉna ãmi,” jã caĩ tʉjʉ majiquẽpʉ. \v 5 To bairi: \p —¿Mʉja jĩari? jã caĩwĩ. \p —Jã jĩaqueti majuucõa, jã caĩwʉ. \p \v 6 To bairo jã caĩro apii, ocõo bairo jã caĩwĩ: \p —Cariape nʉgoa maca roca ñuaña mʉja bapire. To bairo ána mʉja jĩagarã. \p To bairi cʉ caĩrore bairona jã cápʉ́. To bairo jã cáto capãarã majuu cajãawã. Capãarã majuu na cajãaro jã bapire jã cane mʉgo ocabʉtiquẽpʉ. To bairo cabairo tʉjʉʉ yʉa Juan, Jesu seeto cʉ camaii Pedrore cʉ yʉ caĩwʉ: \p —¡Mani Ʉpaʉna ãmi! \p \v 7 To bairo yʉ caĩro apii Simón Pedro cʉ jutiire cajañawĩ. Jañari Jesu tʉpʉ aágʉ caroca ñuawĩ. \p \v 8 Jã maca ʉtabʉcʉra tʉjaro cien metro cõo capajaricarã bapire wai capãarã cajañaricʉre jã cawe tʉ̃ga pua pã apʉ́ yua. \v 9 Topʉ pã ejarã pero mere cariorica perore jã catʉjʉwʉ. Ti peropʉ jĩcaʉ wai pʉ̃o nʉcoricʉ cãmi. Pan quena jĩca cãmʉ. \v 10 To bairi jã capã ejaro ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu: \p —Wai mʉja cajĩaricarãre na jee ajá. \p \v 11 To bairo cʉ caĩro Simón Pedro cumuapʉ eja jãa, waire cawema amí paputiropʉre. Wai capacarã ciento cincuenta y tres majuu cajãawã. To cõo majuu capãarã na cajãabato quena bapi cawooquẽpʉ. \v 12 To bairi: \p —Ʉgarã ajá, jã caĩwĩ Jesu. To cõopʉ, Jesuna ãmi, jã caĩ tʉjʉ maji peticoapʉ yua. Mere cʉ tʉjʉ maji peticõari, “¿Ñamʉ mʉ ãti?” cʉ jã caĩ jeniñaquẽpʉ. \v 13 To bairi Jesu pãre jã canuwĩ. Wai quenare jã canuwĩ. \p \v 14 Jesu cʉ catunu catiricaro bero pʉgani jã tʉpʉ cabuia ejanʉcawĩ. Yucʉ mena buia ejaʉ itiani jã tʉpʉ cabuia ejanʉcawĩ yua. \s1 Jesús habla con Simón Pedro \p \v 15 Jã caʉgaro bero ocõo bairo Jonás macʉ Simón Pedrore cʉ cajeniñawĩ Jesu: \p —Simón, ¿atie mʉ cumua, wai wajarique, mʉ yere mʉ camairo netoro yʉre mʉ maiti? cʉ caĩ jeniñawĩ: \p —Ʉ̃ʉjʉ, Ʉpaʉ, mʉ maji mʉre yʉ camairijere, cʉ caĩwĩ Pedro. \p To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu: \p —Baiyupa to roquere yʉre canʉcʉbʉgorãre caroaro na jʉgo ãña. Ovejare cacʉgoʉ waibʉcʉrã oveja cawimarãacãre cʉ cacoterore bairona na jʉgo ãña. \p \v 16 Cabero Pedrore cʉ cajeniñanemowĩ Jesu tunu: \p —Simón, ¿yʉre mʉ maiti? \p —Ʉ̃ʉjʉ, mʉ yʉ mai. Mʉ maji mʉre yʉ camairijere, cʉ caĩwĩ Pedro. \p —To roquere yʉ yarãre caroaro na jʉgo ãña, cʉ caĩwĩ Jesu tunu. \p \v 17 Cabero cʉ caĩnemowĩ tunu Jonás macʉ Simóre: \p —Simón, ¿yʉre mʉ maiti? \p Jesu itiani cʉ̃re cʉ cajeniñaro apii Pedro seeto tʉgooñarique pairi ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesure: \p —Yʉ Ʉpaʉ, nipetirije mʉ maji. Mʉ maji mʉre yʉ camairijere. \p To bairo cʉ caĩro: \p —To roquere yʉ yarãre caroaro na jʉgo ãña, cʉ caĩwĩ Jesu tunu. \v 18 —Cariapena mʉ yʉ ĩ. Cawamaʉ ãcʉpʉ mʉ cabooro jutiirore jaña, noo mʉ cáaágaro cáaáteñaʉ mʉ cãmʉ. Cabero cabʉcʉ mʉ cãnopʉ aperã maca mʉ wamorire mʉ ñu mʉgo rotigarãma. To bairo mʉre ñu mʉgo rotiri, mʉ jia turi, mʉ cáaágaqueti paʉpʉre mʉre ne aágarãma. \p \v 19 Jesu to bairo ĩi Pedro dope bairo cʉ cabai yajipere ĩi caĩwĩ. Cʉ cabai yajirije jʉgori camaja Diore nʉcʉbʉgogarãma ĩgʉ, to bairona caĩwĩ Jesu. \p To bairo ti wamere cʉ ĩri bero ocõo bairo cʉ caĩnemowĩ Jesu: \p —Yʉ cátinucurijere bairona áticõa aninucuña. \s1 El discípulo amado \p \v 20 Cabero Pedro tʉjʉ tunuobacʉ na bero yʉ caʉjaro catʉjʉwĩ. Yʉna yʉ cãmʉ Jesu cʉ camai netoʉna. Yʉna to jʉgoye jã caʉga tʉjari ñami, “¿Ni majuu mʉre catʉjʉ teerãre cʉ wadajãʉati?” yʉ caĩ jeniñawʉ. \v 21 To bairi Pedro yʉre tʉjʉʉ Jesure cʉ cajeniñawĩ: \p —Ʉpaʉ, ani maca ¿dope bairo cʉ baiati? \p \v 22 To bairo cʉ caĩro Jesu cʉ caĩwĩ Pedrore: \p —Nemoona cʉ cabai yajiata o cabero yʉ catunu atí paʉpʉre cʉ cacaticõamata mʉ camajipa wame me ã. Cʉ maca cʉ cabaipa wamere tʉgooñaquẽcʉna yʉ cátinucurijere bairona áticõa aninucuña mʉa. \p \v 23 To bairo Jesu cʉ caĩro apirã jĩcaarã jã mena macana, “Bai yajiquetigʉmi Juan,” yʉre caĩ tʉgooñabama. Jesu maca, “Bai yajiquetigʉmi,” yʉ caĩquẽmi. Ocõo bairo maca caĩwĩ: “Caberopʉ yʉ catunu atí paʉpʉna cʉ cacaticõa anipere yʉ cabooata quena ti wamere catʉgooñaquetipe ã mʉ macare, caĩwĩ Jesu Pedrore. \p \v 24 Yʉ Juan yʉ ã. Yʉ catʉjʉriquere yʉ uca. To bairi yʉ caucarique cariapena ã, ĩ majirique ã. \p \v 25 Apeye capee ã Jesu cʉ cátaje. Yʉ catʉgooñaro cʉ cátaje cõo yʉ caucaata capee pũuri majuu ani neto majuucõaboro. \p To cõona ã.