\id GAL - Tatuyo NT [tav] -Colombia 2009 (DBL -2014) \h GÁLATAS \toc1 Carta a los Gálatas \toc2 Gálatas \toc3 Gl \mt2 LA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS \mt1 GÁLATAS \c 1 \s1 Pablo escribe a las iglesias de Galacia \p \v 1-2 Yʉ Pablo, yʉ mena macana mena mʉjaare jã uca joo Galacia yepapʉ cãna jã yarã Jesucristore caapiʉjarãre. Mʉjaare jã uca joo ati pũurore. Caroaro mʉjaare jã ñuu roti. Jesucristo ye quetire cʉ cabuio teña rotiricʉ yʉ ã. Cʉ Pacʉ Dio quena cʉ ye quetire buiori majocʉ yʉre cacũwĩ. Camaja mee yʉ queti buio rotima. Dio cʉ Macʉre catunu catioricʉna yʉ cabuio teña rotiwĩ. \v 3 Caroaro wariñuurique mʉjaare cʉ joato mani Pacʉ Dio. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona caroare cʉ joato mʉjaare. \v 4 Caroorije mani cátie wapa mani cabai yajibojayupi Cristo. Ati yepa macana caroorije na cátinucurijere na átinemoqueticõato ĩi manire cabai yajibojayupi Jesu. To bairo ácʉ cʉ Pacʉ Dio cʉ carotirore bairona cájupi. \v 5 To bairi Diore, “Caroaʉ majuu mʉ ã,” cʉ̃re mani ĩcõa aninucugarã. \s1 No hay otro mensaje de salvación \p \v 6 Mani Pacʉ Dio mʉjaare maii mʉja quenare cacũñupi cʉ yarã cãniparãre. To bairo caroaro mʉjaare cʉ cátibato quena mʉja maca yoaro mee rooro mʉja áa. Caroa quetire mʉja caapi nʉcʉbʉgobatajere mʉja janañupa. Caĩ jocarije macare mʉja api nʉcʉbʉgoyupa ape wamere. \v 7 Ape wame maca manire canetoorije queti cariape caĩri wame majuu maa. Jĩca wamena manire canetoorije queti ã. To bairo to cãnibato quena aperã tiere mʉja caapi nʉcʉbʉgobatajere rooye tuuyupa. Jesucristo ye queti cãniquẽtiere ricati maca mʉja catʉgooñaro ájupa. \v 8 Jã maca mʉja tʉpʉ ãnaa caroaro cariape jã cabuionucuwʉ camajare Dio cʉ canetoorije quetirena. To bairi ricati maca mʉjaare caĩ buiorã unare caroorãre Dio na cʉ careri paʉpʉ nare cʉ joato. Yʉ ũcʉ o Dio tʉ macacʉ ángel ũcʉ ricati mʉjaare caĩ buiorã una na cãmata nare cʉ reato Dio. \v 9 Cajʉgoye mʉja tʉpʉ ãcʉpʉ mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ. Mʉjaare yʉ ĩ buionemo tunu: Noa mʉjaare jã cabuioriquere camajare Dio cʉ canetoorije queti cãniquẽtierena ricati maca mʉjaare na caĩ buioata peropʉ nare cʉ reato Dio. \v 10 To bairi ricati caĩtorã na cãniere tutuaro mʉjaare yʉ ĩ buio. Camaja yʉ mena na wariñuato ĩ mee yʉ ĩ. Dio maca yʉ mena cʉ wariñuato ĩi mʉjaare yʉ ĩ buio. Camaja yʉ mena na wariñuato ĩi yʉ caĩ buioata Cristo cʉ carotii yʉ aniquetiboʉ. \s1 Cómo llegó Pablo a ser apóstol \p \v 11 Yʉ yarã, atiere tʉgooña majiña. Jesu ye quetire mʉjaare yʉ cabuiorije camaja na majuuna na catʉgooñari wame me ã. \v 12 Camaja majuuna ti wamere yʉ camajioquẽma. Cʉ̃ Jesucristo majuuna yʉ camajiowĩ. \v 13 Jesu ye quetire apiʉjaquẽcʉpʉ yʉ cabairiquere mere mʉja queti apiricarã. Caroaro majuu yʉ caapiʉjanucuwʉ judío maja na cáti wamere, na cáti rotirijere. To bairi, “Judío maja ye jeto cariape wame ã,” tʉgooñabacʉ Jesure caapiʉjarãre rooro na yʉ capopiyeyenucuwʉ. Jĩcaʉ maca Jesure caapiʉjaʉ cʉ manicõato ĩi na yʉ cajĩa peocõagabapʉ. \v 14 Judío maja na cáti rotirijere caroaro yʉ cáti peocõawʉ. Jã ñicʉ jãa na cáti jʉgo atájere yʉ cáti netocoapʉ, aperã yʉ mena macana netoro. \v 15 To bairo Jesucristore caapiʉjarãre rooro na cátipaʉ yʉ cãnibato quena tirʉmʉpʉ yʉ cabuiaparo jʉgoyepʉna yʉ cabejeyupi Dio, yʉ yere cabuioʉ anigʉmi ĩi. Seeto yʉre mairi yʉ cabejeyupi Dio cʉ Macʉre camajipaʉre. \v 16 To bairi yʉre cʉ cabejericarore bairona cʉ Macʉre yʉ camajiowĩ Dio. Cʉ Macʉre yʉ majiori judío maja cãniquẽnare yʉ cabuio teña rotiwĩ Dio Jesu ye quetire. To bairo yʉre cʉ carotiro aperãre, “¿Dope bairo yʉ ácʉati Jesu ye quetire buio teñaʉ?” na yʉ caĩ jeniñaquẽpʉ. \v 17 Yʉ jʉgoye Jesucristo yere cabuio teña jʉgoricarã quenare Jerusalẽpʉ cãnare na yʉ cajeniñaʉ aáquẽpʉ. Cariapena apero maca Arabia na caĩropʉ yʉ cáaápʉ. Cabero yʉ catunucoapʉ Damascopʉ tunu. \v 18 Cabero itia cʉma beropʉ yʉ cáaápʉ Jerusalẽpʉ yua. Pedrore cʉ tʉjʉgʉ topʉ yʉ cáaápʉ. Pʉga semana cʉ tʉpʉ yʉ cãmʉ. \v 19 Pedro tʉpʉ ãcʉ mani Ʉpaʉ Jesu bai Santiago cawamecʉcʉ quenare cʉ yʉ catʉjʉwʉ. Aperã Jesucristo cʉ cabuerã cãnana macare na yʉ catʉjʉquẽpʉ. \v 20 Jocʉ mee mʉjaare yʉ ĩ buio. Cariape mʉjaare yʉ buio. Dio majiimi cariape mʉjaare yʉ caĩ ucarijere. \v 21 To bairi pʉga semana Pedro tʉpʉ ani, cabero yʉ cáaápʉ tunu Siria, Cilicia na caĩri paʉripʉre. \v 22 To bairi Judea yepapʉ cãna Jesucristore caapiʉjarã na majuuna yʉ catʉjʉquẽma. To bairi yʉre catʉjʉ majiquẽma. \v 23 Aperã yʉ cabairijere camajirã maca na caqueti buionucuñupa. “Cajʉgoye manire cajĩa peogabatacʉ quena manire bairona Jesucristore apiʉjari Jesu ye quetire cabuio teñaʉ ãmi yucʉra,” caĩnucuñupa. To bairi aperã tiere na cabuioro caqueti apiyupa Judea yepa macana Jesure caapiʉjarã yʉ cabairijere. \v 24 To bairo Jesucristore yʉ caapi nʉcʉbʉgorijere queti apirã Diore caĩ wariñuuñuparã. \c 2 \s1 Los otros apóstoles aceptan a Pablo \p \v 1 Catorce cʉmari Jerusalẽpʉ yʉ cáaáto bero Bernabé mena ti macapʉ yʉ cáaápʉ tunu. Tito cawamecʉcʉre jã mena cʉ jã capi aápʉ. \v 2 Dio yʉre cʉ cáaá rotiro maca topʉ yʉ cáaápʉ. Jerusalẽpʉ ejaʉ Jesucristore caapiʉjarãre cajʉgo ãna jetore na yʉ capi neowʉ. Na pi neori na yʉ cabuiowʉ yʉ cátinucurijere. Judío maja cãniquẽnare na yʉ cabuio teñanucuri wame na yʉ cabuiowʉ. “ ‘Mʉja quenare mʉja netoo catiogʉmi Dio Jesucristore mʉja caapiʉjaata,’ na yʉ ĩ buionucu judío maja cãniquẽnare,” na yʉ caĩ buiowʉ Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ãna jetore. “Mʉ cabuio teñarije wapa maa,” ĩrema ĩi na yʉ caĩ buiowʉ cajʉgo ãnare. \v 3 To bairo na yʉ cabuioro ricati wame yʉre caboca yʉquẽma. Yʉ mena macacʉ Titore circuncisión átaje quenare cʉ cáti rotiquẽma, ti wamere cátiquetacʉ cʉ cãniquetibato quena. Judío yaʉ cãniquẽmi. Griego yaʉ maca cãmi Tito. \v 4 Topʉ Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ãna Titore na cáti rotiquẽtie to cãnibato quena aperã maca circuncisión cʉ cáti rotibama. Jã judío maja jã cáti aniere bairo cʉ áticõato ĩrã to bairo cʉ cáti rotibama. Na majuuna caĩto pairã ãma, “Jesure caapiʉjarã majuuna jã ã,” caĩrã anibana quena. Jesucristo ye netoro caboowã jã ñicʉ jãa na cáti rotirique macare, circuncisión átajere. To bairi Titore to bairo cʉ áparo ĩrã jã tʉpʉre caneñaporã ejawã. Caroaro Jesucristo mena jã cãniere ĩ wada netogarã caejawã jã caneñapori paʉpʉre. To bairo ejarã jã catutiwã, jã ñicʉ jãa na cáti rotiriquere jã cajanarijere tʉjʉrã. \v 5 To bairo jãre na caĩ tutibato quena jĩca wame unoacã nare jã caapiʉjaquẽpʉ na caĩrijere. Cariape macaje Jesucristo camajare cʉ canetoo catiorije queti to yajiqueticõato ĩrã nare jã caapiʉjaquẽpʉ. Mʉja quena cariape macaje Jesucristo yere mʉja api nʉcʉbʉgoato ĩrã jãre na cáti rotibatiere jã cátiquẽpʉ. \p \v 6 To bairi to macana maca Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ãna maca ricati wame yʉ cabuio teña rotiquẽma. “Mani ñicʉ jãa na cáti rotiriquere na áti rotiya judío maja cãniquẽnare,” yʉre caĩquẽma. \p To macana Jerusalẽpʉ cãna, “Manire cajʉgo ãna cãni majuurã ãma aperã netoro,” ĩ tʉgooñabapa. To bairo na caĩ tʉgooñarije to cãnibato quena yʉ maca, “Cãni majuurã ãma aperã netoro,” yʉ ĩ tʉgooñaquẽe yʉa, jĩcarore bairo cãna mani tʉjʉmi Dio ĩi. To bairi nare cʉ cabejericarore bairona yʉ cabejewĩ Dio yʉ quenare. \v 7-8 Judío majare cʉ cabuio majipere cajooyupi Dio Pedrore, Jesu ye quetire judío maja na apiʉjaato ĩi. Yʉ macare judío maja cãniquẽnare yʉ cabuio majipere yʉ cajoowĩ Dio, judío maja mee quena Jesu ye quetire na apiʉjaato ĩi. To bairi Jerusalẽpʉ cãna Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ãna ocõo bairo yʉ caĩwã: “Mʉ quena Dio cʉ cabejericʉ mʉ ã, caroa quetire cabuiopaʉ. Judío maja cãniquẽnare mʉ cabuio rotiyupi Dio Jesu ye quetire. Pedrore judío majare cʉ cabuio rotiricarore bairona mʉ quenare mʉ cabuio rotiyupi Dio judío maja cãniquẽna macare,” yʉ caĩwã to macanare cajʉgo ãna. \p \v 9 To bairi to macanare cajʉgo ãna majuu — Jacobo, Pedro, Juan — judío maja cãniquẽnare cabuiopaʉ Dio cʉ cabejericʉ yʉ cãniere majiri yʉ mena cawariñuuwã. Jã pʉgarã yʉre, Bernabére, “To bairona Jesu ye quetire cabuiorã mani anigarã,” jã caĩwã. “Mʉja maca judío maja cãniquẽnare cabuiorã mʉja anigarã. Jã maca judío majare cabuiorã jã anigarã,” caĩwã. \v 10 To bairo quenare, “Cabopacoorãre na átinemoña,” jã caĩwã. Ti wamere na caĩri wamere bairona mere jã cátinucuwʉ. To cõo jã carotiwã. \s1 Pablo reprende a Pedro en Antioquía \p \v 11-12 Cabero Pedro Antioquíapʉre caejawĩ. Topʉ ani, ricati catʉgooñawĩ Pedro yua. Cajʉgoye judío maja cãniquẽna Jesure caapiʉjarã mena cabapacʉti ʉganucubami. To bairo na mena cʉ cabapacʉti ani paʉna caejawã Jerusalén macana Jacobo cʉ cajooricarã. Na maca jã ñicʉ jãa na cáti rotirique cõona cátinucurã cãma, Jesu ye quetire caapi nʉcʉbʉgorã anibana quena. To bairi judío maja cãniquẽnare ocõo bairo na caĩnucuwã: “Jã ñicʉ jãa na cáti rotiriquere cátipe ã mʉja quenare,” na caĩnucuwã. To bairo na caĩ buiorije apii Pedro maca judío maja cãniquẽna mena cabapacʉti janawĩ. Jã ñicʉ jãa na carotiriquere cátiquẽna judío maja cãniquẽna mena caʉganemoquẽmi, Jerusalẽpʉ cáatána yʉ tutirema ĩi. To bairo cʉ cabairo tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ yʉ caboca ĩwʉ Pedrore: “To bairo mʉ catʉgooñaro ñuuquẽe. Na apiqueticõaña,” cʉ yʉ caĩwʉ. \v 13 To bairi judío maja cãniquẽnare Pedro cʉ cabapacʉti janaro tʉjʉrã aperã quena cʉ̃re bairona cabaiwã topʉ cãna judío maja. Aperã mena, judío maja cãniquẽna mena cãnigaquẽma. Bernabé quena nare bairona rooro cabaiwĩ, cajʉgoye cariape caĩ tʉgooñaricʉ anibacʉ quena. \v 14 To bairo na cabairo tʉjʉri yʉ maca yʉ cajʉtiritiwʉ. To bairo na cabairije cañuuquẽpʉ. Cariape catʉgooñaquẽma Pedro jãa. “Jesure mani caapi nʉcʉbʉgorije jʉgori jeto Dio mena caroaro mani ani maji,” caĩrã anibana quena cariape cátiquẽma. “Judío maja na ya wame macare cátipe ã, Dio mena caroaro anigarã,” caĩrãre bairona cabaiwã naa. To bairo na cabairijere tʉjʉʉ Pedrore, “To bairo baiqueticõaña,” cʉ yʉ caboca ĩwʉ. Jesucristore caapiʉjarã nipetirã na caapiropʉ ocõo bairo cʉ yʉ caĩwʉ Pedrore: “Mʉ quena jã mena Jesucristore catʉgooña ocabʉtii mʉ cãmʉ. To bairo tʉgooñaʉ mani ñicʉ jãa na cáti rotibatajere mʉ cajanañupa. To bairo cajanaricʉ anibacʉ quena ¿nope ĩi yucʉra tunu, ‘Jã ñicʉ jãa na cátinucurica wamere bairo ája,’ caĩire bairo na mʉ baiti judío maja cãniquẽnare?” cʉ yʉ caĩwʉ Pedrore. \s1 Los judíos, igual que todos, son salvados por fe \p \v 15 Apeye cʉ yʉ caĩnemowʉ Pedrore: \p —Mania buiarãpʉna judío maja majuu mani cãñupa. Aperã Moisé cʉ carotiriquere cátiquẽnare bairo mani baiquẽe. \v 16 To bairo anibana quena, “Moisé cʉ carotiriquere mani cátie jʉgori mani netoo catioquẽemi Dio,” mani ĩ maji. “Jesucristore mani caapi nʉcʉbʉgorije jʉgori maca mani netoo catiomi Dio,” mani ĩ maji. Noa una Jesure caapi nʉcʉbʉgorãre, “Caroorije mana ãma,” na ĩ tʉjʉmi Dio. To bairi Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ carotiriquere cajʉgoye mani caĩ tʉgooñabatatore bairo mani catʉgooña janawʉ. Tiere mani cátibato quena, “Caroorije mana ãma,” mani ĩ tʉjʉquẽemi Dio ĩrã, Moisé ãnacʉ yere mani tʉgooñaquetinucu yucʉra. \p \v 17 Ocõo bairo cʉ yʉ cabuionemowʉ Pedrore tunu: \p —Jesucristore mani caapi nʉcʉbʉgoro, “Caroorije mana ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio. To bairo mani caĩ nʉcʉbʉgorijere judío maja ocõo bairo manire ĩ tutima: “Caroorã mʉja ã. Mani ñicʉ jãa na cáti rotiriquere átiquetiri judío maja cãniquẽnare bairona caroorã mʉja ã,” manire ĩnucuma. “To bairi Jesucristo caroorijere mʉja áti rotiimi, caroorijere cajʉgo ácʉ ãcʉmi,” mani ĩma. To bairo na caĩrije to cãnibato quena to bairo cácʉ me ãmi Cristo. Caroorije cajʉgo ácʉ me ãmi. \v 18 Tirʉmʉpʉ yʉ cajanawʉ Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ carotiriquere, Jesucristo cʉ cabuiorije macare apiʉjagʉ. Yucʉacã tunu yʉ cajanabatajerena, “Tie jʉgori Dio mena caroaro mani ani maji,” yʉ caĩata roorije majuu ĩi yʉ ĩboʉ. \v 19 Tirʉmʉpʉ ocõo bairo yʉ caĩ tʉgooñabapʉ: “Moisé cʉ carotirique jʉgori jeto Dio mena caroaro ani majirique ãno,” yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. To bairo ĩ tʉgooñabacʉ quena yʉ cáti peo majiquẽpʉ. “To bairi Moisé ãnacʉ cʉ cáti rotirique jʉgori caroaro Dio mena yʉ ani majiquẽe,” yʉ caĩ majiwʉ, áti peo majiquetibacʉ. To bairi tiere yʉ catʉgooña janawʉ, Jesucristo macare api nʉcʉbʉgogʉ. To bairi yucʉacãre Jesucristore api nʉcʉbʉgori Dio mena caroaro yʉ anicõa. \v 20 Cristore yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ papua jĩarã yʉrena papua jĩarãre bairo ána cájupa. To bairi yucʉra yʉ majuu yʉ aniquẽe. Cristo maca yʉre joomi catiriquere. To bairi cʉ caboorije, cʉ carotirore bairo yʉ átinucu. Cʉ majuuna yʉ rotimi. Dio Macʉre yʉ caapi nʉcʉbʉgorije jʉgori yʉ ani ocabʉti. Yʉre mairi caroorije yʉ cátajere yʉ cabai yajibojayupi. \v 21 Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ carotirique jʉgori caroarã Dio mena mani cãmata jocʉ majuuna manire bai yajibojaboricʉmi Cristo. To bairo quenare Dio manire cʉ camai tʉjʉrijere mani tʉgooñaquetiborã. To bairi Jesucristo manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori jeto mani netoo catiomi Dio. Tie quetire yʉ janaquetigʉ. \c 3 \s1 La ley o la fe \p \v 1 Mʉja Galacia macana Jesucristore canʉcʉbʉgo janarã catʉgooñaqueti majuucõarãre bairo ána mʉjaa. Aperã mʉjaare ĩtori ricati mʉja catʉgooñaro átanama. Caroaro mʉjaare jã caĩ buiobapʉ topʉre ãnaa. Jesucristo mani ye wapa yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojarique quetire caroaro jã caĩ buiobapʉ. \v 2 Ati wame cariape mʉjaare yʉ ĩ buio: Moisé cʉ carotiriquere mʉja cátie wapa mee cʉ Espíritu Santore mʉjaare cʉ cajooyupi Dio. Jesucristo ye queti mʉja caapi nʉcʉbʉgorije jʉgori maca mʉjaare cajooyupi Dio cʉ Espíritu Santore. \v 3 Catʉgooña majiquẽnare bairo mʉja baibajupa. Dio Espíritu Santo mʉjaare cʉ cátinemorije jʉgori caroaro mʉja cãni maji jʉgoyupa. Jesu ye quetire mʉja caapiʉja jʉgori paʉ to bairo mʉja cabai jʉgoyupa. To bairo Espíritu Santo mʉjaare cʉ cátinemorije jʉgori caroaro cãni jʉgoricarã anibana quena yucʉacã ricati mʉja tʉgooña. “Jã majuuna jã cáti ocabʉtirije jʉgori caroaro jã ani maji peticõa,” caĩrãre bairo mʉja tʉgooñabapa. \v 4 Jesucristo ye quetire mʉja caapiʉjarije wapa aperã mʉja capopiyeyeyupa. Na maca tie quetire apigateerã rooro mʉjaare cájupa. “Jesure caapiʉjarã ãma,” jocarã majuu ĩri mee mʉja átanama. Cariapena Jesure caapiʉjarã mʉja ãñupa, yʉ tʉgooña. Yucʉacã ricati tʉgooñabana Jesure cáti nʉcʉbʉgo janarãre bairo mʉja bai. \v 5 Dio cʉ Espíritu Santore mʉja joʉ capee wameri mʉjaare cáti iñooñupi. Jesucristo ye quetire mʉja caapi nʉcʉbʉgoro ĩi to bairijere mʉja cáti iñooñupi. Moisé cʉ carotiriquere mʉja cáto macare to bairi wame mʉja cáti iñooquẽjupi Dio. \p \v 6 Abraham mani ñicʉ tirʉmʉpʉ cʉ cãnajere tʉgooñaña. Diore caroaro caapi nʉcʉbʉgoyupʉ. To bairi, “Caroaro cácʉ ãmi,” Abrahãre cʉ caĩ tʉjʉyupʉ Dio. \v 7 To bairo cʉ̃re Dio cʉ caĩ tʉjʉriquere tʉgooñari ocõo bairo majiña: Noa una Abrahãre bairo Diore catʉgooñarã quena Abraham pãramerãna ãnaa baima. Abraham yarã ãma, Diore apiʉjari, judío maja aniquetibana quena. \v 8 To bairi cajʉgoyepʉ Dio ye queti ucarica pũuripʉ judío maja cãniquẽnare Jesucristo na caapi nʉcʉbʉgoro nare cʉ canetoo catiopere ocõo bairo Abrahãre cʉ caĩñupi Dio: To cãnacã yepa macana mʉre bairona yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre, “ ‘Caroarã ãma, cabui cʉtaje mana ãma,’ na yʉ ĩ tʉjʉgʉ,” caĩñupi Dio Abrahãre. \v 9 Caroaro cʉ̃re cájupi Dio Abrahãre, to bairo Diore cʉ caapi nʉcʉbʉgorije jʉgori. Yucʉ quenare camaja nipetirã to bairona cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorãre caroaro na átinucumi Dio. \p \v 10 Aperã macare na popiyeyegʉmi Dio. Naa, “Moisé ãnacʉ cʉ caroti cũriquere ána caroaro Dio mena mani anigarã,” ĩ tʉgooñabapa. To bairo caĩ tʉgooñarã anibana quena tiere áti peo majiquẽema. Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Nipetiro Moisé cʉ carotiriquere cáti peoquẽna una popiye tamʉogarãma naa.” To bairi jocarãna, “Moisé cʉ carotirique jã cátie jʉgori mani catígarã,” ĩ tʉgooñabapa. Na popiyeyegʉmi Dio. \v 11 Moisé cʉ carotiriquere mani cátie jʉgori, “Caroarã ãma,” mani ĩ tʉjʉquẽemi Dio. Tiere mani áti peo majiqueti majuucõa. Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorã macare, ‘Caroarã ãma,’ na ĩ tʉjʉmi Dio. Diore na caapi nʉcʉbʉgorije jʉgori jeto catícõa aninucugarãma camaja,” ĩ ucarique ã. \v 12 “Moisé cʉ carotiriquere yʉ cátie jʉgori caroaro Dio mena yʉ anigʉ,” caĩ tʉgooñarã maca Diore tʉgooña nʉcʉbʉgoquẽema. Ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Nipetiro Moisé cʉ carotiriquere cáti peorã una catigarãma. Dio tʉpʉ catícõa aninucugarãma naa. Tiere cáti peoquẽna macare na popiyeyegʉmi Dio,” ĩ ucarique ã. \p \v 13 Moisé cʉ carotiriquere mani áti peo ocabʉtiquẽe. To bairi, “Yʉ yere cáti peo ocabʉtiquẽna aniri yʉ capopiyeyeparã ãma,” manire caĩñupi Dio. Ape paʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Ni ũcʉ camaja yucʉpʉ cʉ̃re na cajia tu wamʉo nʉco jĩaʉ ũcʉre tʉjʉrã, ‘Caroorije cʉ cátaje wapa cʉ popiyeyei áami Dio,’ ĩ tʉjʉgarãma.” \v 14 Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ cabai yajiro Abrahãre, “To bairo yʉ átigʉ,” Dio cʉ̃re cʉ caĩ cũriquere bairona cabaiyupa. Ocõo bairo caĩ majio cũñupi Dio Abrahãre: “Nipetirã ati yepa macana mʉre bairona yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre, ‘Caroarã, caroorije mana ãma,’ na yʉ ĩ tʉjʉgʉ,” cʉ caĩñupi Dio Abrahãre. To bairi Dio judío maja mee quenare Jesucristore catʉgooña nʉcʉbʉgorãre, “Caroarã ãma,” na ĩ tʉjʉmi Dio. To bairi Jesucristore mani catʉgooña nʉcʉbʉgoata cʉ caĩricarore bairona cʉ Espíritu Santore mani joogʉmi Dio manire. \s1 La ley y la promesa \p \v 15 Yʉ yarã, ape wame camaja na cátinucurije uniere mʉjaare yʉ buio majiopa. Camajocʉ, “Ocõo bairo majuu mʉja cáto yʉ boo,” cʉ caĩ uca turo bero aperã maca roca majiquẽema. O, “Ocõo bairo maca ĩgʉ ĩñupi,” ĩ majiquẽema. Cʉ caĩ uca tu jʉgoriquere dope bairo ĩ uca tu wajoa majiquẽema. \v 16 To bairona bai Abrahãre Dio cʉ caĩ cũrique. Ocõo bairo Abrahãre cʉ caĩñupi Dio: “Mʉ pãrami ape yʉtea macacʉpʉ jʉgori ati yepa macanare caroaro na yʉ átibojagʉ,” cʉ caĩ quenoo cũ weoyupi Dio Abrahãre. Cʉ pãramerã capãarã jʉgori ĩi mee cʉ caĩñupi Dio Abrahãre. Cʉ pãrami jĩcaʉ jʉgori maca ĩi, cʉ caĩñupi Dio. Jesu jetore ĩi caĩñupi. To bairo cʉ̃re cʉ caĩ cũriquere bairona Jesucristo Abraham pãramipʉ ape yʉtea macacʉpʉ ati yepapʉre cabuiayupi. To bairo Dio cʉ caĩricʉ Jesucristona cãñupi. \v 17 Ocõo bairo ĩgaro ĩ mʉjaare yʉ caĩ buiorije. Nemoopʉre ocõo bairo Abrahãre cʉ caĩ majio cũñupi Dio: “Camaja mʉre bairo yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre nare yʉ netoo catiogʉ. Caroaro yʉ mena anigarãma,” cʉ caĩ cũñupi Dio. Cuatrociento treinta cʉmari bero, Abraham beropʉ cʉ carotirijere cʉ cauca rotiyupi Dio Moisére. Tiere Moisére cʉ uca rotii cajʉgoyepʉ Abrahãre, “To bairo yʉ átigʉ,” cʉ̃re cʉ caĩ cũrique maca wapa manigaro ĩ mee, cʉ cauca rotiyupi Dio Moisére. \v 18 To bairi Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere na cátibatie jʉgori Dio camajare cʉ canetoo catioata Abrahãre Dio cʉ caĩ cũrique maca wapa maniboricaro. To bairi ocõo bairo maca ã: Abraham cʉ caapi nʉcʉbʉgoro tʉjʉri, “Caroaʉ mʉ ã,” cʉ caĩ tʉjʉyupi Dio Abrahãre. “Noa una mʉre bairo yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre na yʉ netoo catiogʉ,” cʉ caĩñupi Dio Abrahãre. \p \v 19 To bairo mʉjaare yʉ caĩ queti buiorijere apirã, “Baiyupa ¿Nope ĩi cʉ carotirijere Moisére cʉ cauca rotiyupari Dio?” mʉja ĩborã. Ocõo bairo ã: “Caroorã mani ã, caroorije cána mani ã,” na ĩ majiato ĩi cʉ cauca rotiyupi Dio cʉ carotirijere. Abrahãre, “Buiagʉmi mʉ pãrami,” cʉ caĩricʉ Jesucristo cʉ cabuiari paʉpʉre to cõo cacũ ejooyupi Dio Moisére cʉ cauca rotirique. To cõona cawapacʉti janañupa Moisére cʉ cauca rotirique. Jesucristo jʉgori maca ati yepa macanare, “Caroaro na yʉ átigʉ,” Abrahãre Dio cʉ caĩ majio cũriquere bairona cabaiwʉ. Ángel majare na cajooyupi Dio, “Camajare na yʉ carotigari wame Moisére cʉ queti buiorã ája,” na ĩi. Moisé tiere Dio cʉ carotirijere apiri cabuioyupi tunu camajare ángel maja cʉ na caĩ buioro. \v 20 Abraham macare Dio, ati yepa macana caroaro na cʉ cátipere buioʉ Dio majuuna cʉ cabuioyupi Abrahãre. Ángel maja nare queti buio joori mee caĩñupi Dio Abraham macare. To bairi Moisére cʉ caĩ cũbataje netoro ñuubʉja Abrahãre Dio cʉ caĩrique maca. \s1 El propósito de la ley \p \v 21 To bairo Abrahãre Dio cʉ caĩ majio cũrique cañuu netori wame to cãnibato quena Moisére cʉ carotirique quena cawapacʉtie ã. Abrahãre Dio cʉ̃re cʉ caĩriquere cabai wajoa mawijiorije me ã Moisé ya wame. Moisére Dio cʉ cauca rotiriquere mani cáti peo majiata Dio mena caroaro mani aniborã. Tiere mani cáti peoro tʉjʉri, “Caroarã, caroorije mana ãma,” mani ĩ tʉjʉboʉmi Dio. Nipetirijere mani áti peo majiqueti majuucõa mania. \v 22 Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Caroorije cáticõana ãma camaja nipetirã. Caroorije cána jeto na cãno maca na popiyeyegʉmi Dio,” ĩ ucarique ã. To bairi cajʉgoyepʉ Abrahãre Dio cʉ̃re cʉ caĩ majio cũriquere bairona bai. Jesucristo, Abraham pãrami ape yʉtea macacʉre mani caapi nʉcʉbʉgoro manire netoo catiomi Dio. \p \v 23 Jesucristo cʉ caejaparo jʉgoye jã judío maja rooro jã cãmʉ, Moisé cʉ carotiriquere áti peogabana. Nipetirijere jã cáti peo majiquẽjupa. \v 24 To bairi cawimarãre cacotei cʉ cacoterãre bairona jã cabaiyupa. “To bairo ája,” nairoacã cʉ caĩrijere caapirãre bairona jã cabaiwʉ, Moisé cʉ carotiriquere áti peogabana. Cabero Jesucristo ye quetire jã caqueti apiwʉ. “Cʉ̃re api nʉcʉbʉgori caroaro Dio mena mani ani maji,” jã caĩ majiwʉ yua. \v 25 To bairi Jesucristore api nʉcʉbʉgori Moisé cʉ carotirique manire carotirije me ã yucʉra. \p \v 26 To bairi mʉja nipetirã Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã Dio punaa cãna mʉja ã mʉja quena. \v 27 Mʉja quena mʉja cabautisa rotiyupa, Jesucristo ye quetire jã api nʉcʉbʉgo ĩrã. To bairo mʉja caapi nʉcʉbʉgoro caroaro ani majiriquere mʉja cajooyupi Dio, Jesucristore bairo na ãmaro ĩi. \v 28 Cʉ Macʉ Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã nipetirãre na netoo catiomi Dio. Judío majare, judío maja cãniquẽna quenare na netoo catiomi. Aperãre capaabojarãre, na majuuna capaariquecʉna quenare na netoo catiomi. Caʉmʉa, cãromia jĩcarore bairona na netoo catiomi Dio. Jesucristore mani caapi nʉcʉbʉgoro mani nipetirã mani netoo catiomi jĩcarore bairona. \v 29 To bairi Jesucristore api nʉcʉbʉgori Abraham pãramerã Dio cʉ caĩ tʉjʉrã mani ã, cʉ ãnacʉre bairona Diore caapi nʉcʉbʉgorã aniri. “Abrahãre cʉ yʉ caĩriquere bairona mʉja quenare caroaro yʉ átigʉ,” mani ĩ tʉjʉmi Dio, cʉ Macʉ Jesure mani caapi nʉcʉbʉgoro. \c 4 \p \v 1 Jĩcaʉ cʉ cabai yajiparo jʉgoye ocõo bairo na ĩ buio cũ weoʉmi cʉ yarãre: “Yʉ cabai yajiro bero yʉ ye cãnajere cʉgo ʉjagʉmi yʉ macʉ,” na ĩimi cʉ yarãre. To bairi cʉ cabai yajiro cʉ macʉ cawimaʉacã cʉ cãmata cʉ jooquẽnama mai cawimaʉacã cʉ cãno maca. To bairi cʉ pacʉ ye ãnaje cãnibataje nipetiro cʉ ye cãnipe to cãnibato quena cʉgo ʉja majiquẽcʉmi mai. To bairi cawatoa macacʉ capaa coteire bairo ãcʉmi mai. \v 2 Aperã cʉ̃re camajoorã cʉ coterãma. Na carotii ãcʉmi cʉ̃a. Cʉ ye cãnipe quenare tʉjʉ ʉja cotebojarãma. Cʉ pacʉ ãnacʉ, “To cõo cabʉcʉ cʉ cãno cʉ mʉja joogarã,” cʉ caĩrica yʉtea caejaro to cõo cʉ pacʉ ye ãnajere cʉ joorãma yua. \v 3 To bairona mani cãmʉ mani quena Jesucristore mani caapi nʉcʉbʉgoparo jʉgoye. Tirʉmʉpʉ macana jã ñicʉ jãa na cáti jʉgo atájere ána cawimarãre bairo cãna jã cãmʉ mai. \v 4 To bairo jã cabairo Dio, “Cʉ yʉ joogʉ,” cʉ caĩrica yʉtea caejaro cʉ cajooyupi cʉ Macʉ Jesure. To bairi Jesu Dio Macʉ anibacʉ quena cabuiayupi jĩcao cãromiopʉre. Judío yao Macʉ aniri cʉ quena judío majocʉ cãñupi Jesu. Judío majocʉ aniri jã ye judío maja ye jã cáti jʉgo atájere cátipaʉ cãmi, Moisé cʉ carotirique uniere cátipaʉ. \v 5 To bairi Jesu yarã judío maja Moisé cʉ carotiriquere cáti peogabanare na netoo catio rotii cʉ cajooyupi Dio cʉ Macʉre. Cʉ punaa majuu mani cãniparore bairo ĩi cʉ cajooyupi Dio Jesure. \p \v 6 To bairi mania Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã Dio punaa ãnaa mani bai. To bairo cʉ punaa mani cãnore ĩi cʉ Espíritu Santore mani cajooyupi Dio cʉ Macʉ jʉgori. To bairi cʉ Espíritu Santo mani yeripʉre cãcʉ maca mani Pacʉ Diore caroaro manire jenibojami. \v 7 Mani Jesucristo cʉ canetoo catioricarã aniri aperãre na capaa coterãre bairo mani aniquẽe yua. Dio punaa majuu mani anicõa. Cʉ punaa mani cãno maca cʉ yere cʉ cacʉgorije manire joomi Dio. \s1 Pablo se preocupa por los creyentes \p \v 8 Cajʉgoyepʉ Diore mʉja camajiquẽjupa. Aperãre Dio cãniquẽnarena mʉja cáti nʉcʉbʉgonucuñupa. Mʉja ñicʉ jãa wericarã unare na cáti nʉcʉbʉgorique jetore mʉja camajiñupa. Dio cãniquẽna na cãnibato quena nare mʉja cajeni nʉcʉbʉgonucuñupa. Nare cáti nʉcʉbʉgorã mʉjaare na cáti rotirijere popiye mena mʉja cátinucubajupa. \v 9 Yucʉra Diore camajirã mʉja ã. To bairo quena mʉjaare camaji jʉgoyupi Dio. Cʉ̃re api nʉcʉbʉgori mʉja cáti nʉcʉbʉgo jʉgobatajere mʉja cajanañupa. Baiyupa ¿Nope ĩrã tiere cajanaricarã anibana quena mʉja átigati tunu? ¿Nope ĩrã cañuuquẽtiere, cawatoa macaje aperã na cáti rotiri wamere mʉja áti tamʉogati? \v 10 Ocõo bairo mʉja tʉgooñabapa: “Judío maja na cáti nʉcʉbʉgorije uniere to cãnacã boje rʉmʉri mani cáto, ‘Caroaro cána ãma,’ mani ĩ tʉjʉ wariñuugʉmi Dio,” mʉja ĩ tʉgooñabapa. To bairo tʉgooñari noo yerijãrica rʉmʉri cãno, muipu cʉ cawama buiari rʉmʉrire, noo boje rʉmʉri cãnie uniere mʉja átinucubapa. \v 11 To bairo mʉja cáto seeto yʉ tʉgooñarique pai, ¿Na yʉ cabuiobatajere mere na majiriticoapari? mʉjaare ĩbacʉ. \p \v 12 Nemoona Moisé cʉ carotiriquere cátiquẽna mʉja cãnibajupa, judío maja aniquetiri. Yʉ quena judío yaʉ cãniquẽcʉre bairona Moisé cʉ carotiriquere yʉ átiquẽe yucʉra. Jesucristore camajii yʉ ã yua. To bairi Moisé cʉ carotiriquere yʉ janacõawʉ judío yaʉ anibacʉ quena, Jesucristo macare api nʉcʉbʉgoʉ. To bairi Jesucristore yʉ caapi nʉcʉbʉgorore bairona mʉja quena Jesucristore mʉja caapi nʉcʉbʉgopere yʉ boocʉpʉ. \p Jesu ye quetire mʉjaare yʉ cabuioro jĩcani uno rooro yʉ mʉja cátiquẽpʉ. \v 13 Mere mʉja maji, Jesucristo yere mʉjaare yʉ cabuio jʉgori paʉpʉre yʉ cariawʉ. \v 14 Yʉ cariaye tamʉorique to cãnibato quena yʉre mʉja cateequẽpʉ. Yʉre mʉja catʉjʉ rocaquẽpʉ. Caroaro maca yʉre mʉja cãni rotiwʉ mʉja tʉpʉ. To bairo caroaro yʉre átinemori ángel Dio tʉ macacʉ mʉjaare cʉ cabuioro caapirãre bairo yʉre mʉja caapiwʉ. O, “Jesucristo cʉ majuuna mani buiomi,” caĩrãre bairona caroaro yʉre mʉja caapiwʉ Jesu ye quetire mʉjaare yʉ cabuiorijere. \v 15 Yucʉra ¿dope bairo mʉja baiti yʉ mena mʉja cawariñuubatajere? Ti paʉre yʉre mairã dije unie mʉja cacʉgorijere yʉ cabooata yʉre mʉja jooboricarã. Popiye majuu átaje quenare yʉre mʉja átinemoboricarã. \v 16 Cariape macaje jetore mʉjaare yʉ buionucu. ¿To bairo cariape jeto mʉjaare yʉ cabuiorije wapa yʉre mʉja apigateeti? ¿Nope ĩrã yucʉra mʉjaare catʉjʉ tutiire bairo yʉre mʉja baiti? \p \v 17 Aperã mʉja tʉ caejanucurã, “Judío maja jã cáti ani wamerire ája,” caĩrã maca ĩtorã ĩma. “Caroaro mʉja cãniparore bairo ĩrã jã ĩ,” ĩbana quena mʉjaare ĩtorã ĩma. Pablo mena na wariñuuqueticõato ĩrã to bairona ĩrãma. Galacia macana jã macare na apiʉjaato ĩrã to bairona ĩrãma. \v 18 Caroaro mʉja cãniparore bairo na caĩ buiogaata cariape macaje jetore na caĩ buiope anibajupa. Caroaro mʉja cãnipere na cabooata ñuuboro. Di rʉmʉ uno mʉja mena yʉ cãno o mʉja mena yʉ camano quena to bairo cariape macaje jetore na caĩ buiogaata ñuuboro. \v 19 Yʉ maca seeto mʉjaare yʉ tʉgooñarique pai. Yʉ punaare bairo cãna mʉjaare yʉ tʉgooña. Cãromio co macʉacã cʉ cabuiaparo jʉgoyeacã co catamʉorore bairo rooro yʉ tamʉo, mʉjaare tʉgooñabacʉ. Cristo cʉ caboorije macare mʉja cátopʉ to cõona yʉ tamʉo janagʉ. \v 20 Mʉjaare caroaro maca buionemogʉ mʉja tʉpʉ yʉ anigabapa. Ato cayoaropʉ anibacʉ dope bairo mʉjaare caĩ buiopaʉ yʉ ã, yʉ ĩ majiquẽe. \s1 El ejemplo de Agar y Sara \p \v 21 “Moisé cʉ carotiriquere ána caroaro Dio mena mani anigarã,” mʉja ĩ tʉgooñabapa. To bairo caĩ tʉgooñarã anibana quena Moisé cʉ carotiriquere caroaro mʉja api puo majiquẽna. \v 22 Moisé cʉ majuuna ocõo bairo caucayupi Abraham ye macajere buiorica wame. Abraham pʉgarã capunaa cʉjupʉ caʉmʉa. Jĩcaʉ cʉ paabojari majoco Agar cawamecʉco mena camacʉ cʉjupʉ Abraham. Apeĩre cʉ nʉmo majuu mena camacʉ cʉjupʉ. \v 23 Paabojari majoco maca aperã cãromia nipetirã na capunaa cʉtinucurore bairona camacʉ cʉjupo. Cʉ nʉmo majuu Sara maca Dio cʉ camajirije jʉgori camacʉ cʉjupo. Cabʉcʉo majuu anibaco quena camacʉ cʉjupo Sara. Capunaa cʉti majiquẽco anibaco quena camacʉ cʉjupo. Dio Abrahãre cʉ caĩ cũricarore bairona camacʉ cʉjupo Sara. \v 24-26 To bairi ti wame Abraham pʉgarã cʉ capunaa cʉtaje buio majiorica wame ã. Agar macʉ maca capaabojari majocʉ cãñupʉ, capaabojari majoco macʉ aniri. To bairi aperã na carotirijere cácʉ cãñupʉ. To bairi cʉ cabairiquere tʉgooñari mani maji. Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ Sinaí cawamecʉtii ʉ̃taʉ Arabia na caĩropʉ cʉ carotiriquere catʉgooñarã maca Agar macʉre bairo cãna ãma. Aperãre capaabojari majare bairo ãma. Aperã na carotirijere cátibojarã ãma, Moisé cʉ carotiriquere áti peogabana. Na mena macana quena, “Moisé cʉ carotiriquere cáti peope ã,” caĩrã to bairona bai majuucõama na quena. Jã ñicʉ jãa na carotiriquere bairo átiganucubama. “Tiere mani cáto, ‘Cañuurã ãma,’ mani ĩ tʉjʉ wariñuugʉmi Dio,” ĩrã to bairo átiganucubama. \p Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã maca aperãre capaabojarãre bairo mee mani ã. Mani maca, “Moisé ãnacʉ cʉ carotirique, judío maja na cátinucuri wamere mani cátie jʉgori manire tʉjʉ wariñuugʉmi Dio,” mani ĩ tʉgooñaquẽe. “Jesucristo manire cʉ cátibojarique jʉgori maca caroaro mani tʉjʉ wariñuugʉmi Dio,” mani ĩ. To bairi mani maca Abraham nʉmo majuu Sara ãnacore bairo cãna mani ã. Aperãre capaabojarãre bairo mee mani ã. “Moisé cʉ carotiriquere cáti peorã mani anigarã,” caĩ tʉgooñaquetinucurã aniri, aperãre popiye mena na capaabojarã mee mani ã. To bairi Sara macʉre bairo cãna mani ã. \v 27 To bairo Sara co cãnajere ocõo bairo Dio ye queti ucarica pũuripʉ ĩ ucarique ã: \q1 Capunaa máco anibaco quena wariñuuña. Cawimaʉacãre cacʉgoquẽco anibaco quena wariñuuña. Apeo camanapʉcʉco netoro mʉ pãramerã cʉtigo, ĩ ucarique ã. \p \v 28 To bairi Sara ãnaco maca camacʉ cʉti majiquẽco anibaco quena cabero Abraham mena camacʉ cʉjupo. Dio cʉ cáti majirije jʉgori camacʉ cʉjupo. Cabʉcʉo anibaco quena camacʉ cʉjupo Abrahãre Dio cʉ caĩ cũricarore bairona. To bairi mania co macʉ Isaá cawamecʉcʉre bairo cãna mani ã. Jesucristore api nʉcʉbʉgori Dio punaa cãna mani ã. Dio cʉ caĩ cũricarore bairona cabuiayupi Isaá. Mani quenare Dio cʉ caĩ cũricarore bairona cʉ punaa cãnare manire cacũñupi Dio, Jesure mani caapi nʉcʉbʉgoro. \v 29 Sara macʉ Isaá cabuiayupi Dio Espíritu Santo cʉ camajirije jʉgori. Cabero cawimaʉ cʉ cãno capaabojari majoco Agar macʉ maca cʉ catʉjʉteeyupʉ Sara macʉ Isaáre. Yucʉacã quenare to bairona bai. “Moisé cʉ carotiriquere ája,” caĩrã manire tʉjʉteema, Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã macare. \p \v 30 Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã Agar macʉ Ismael, Sara macʉ Isaá na cãnajere: “Paabojari majoco macʉ maca cʉ pacʉ ye cãnajere cʉgo ʉjaquetigʉmi cʉ pacʉ cʉ cabai yajiro bero. Apeĩ cʉ nʉmo riape majuu macʉ maca cʉ pacʉ ye cãnajere cʉgo ʉjagʉmi. To bairi paabojari majocore, co macʉre na aá rotiya.” \v 31 To bairi, yʉ yarã, mania paabojari majoco macʉre bairo cãna mani aniquẽe, “Moisé cʉ carotiriquere cátipe ã, caroaro Dio mena anigarã,” caĩ tʉgooñaquẽna aniri. Sara macʉre bairo cãna maca mani ã, “Jesucristo jʉgori jeto Dio yarã mani ã,” caĩrã aniri. \c 5 \s1 Sigan firmes en la libertad \p \v 1 Jã judío maja jã ñicʉ jãa na cáti roti cũrique mani cáti peo majiquetibajupa. Tiere átigabana popiye majuu mani cáticõa anibajupa. Áti peo ocabʉtiquetibana mani majuu mani caneto majiquẽjupa. To bairo mani cabairo Cristo maca mani canetoobojawĩ Dio manire cʉ capopiyeyebopere. To bairi, “Moisé cʉ carotiriquere ána caroaro Dio mena mani anigarã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. \p \v 2 Yʉ Pablo cariape mʉjaare yʉ ĩgʉ. Caroaro apiya. “Circuncisión átaje jʉgori caroaro Dio mena mani anigarã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. To bairi circuncisión mʉja cáti rotiata ñuuquẽe. “Caroorije mani cátajere cabai yaji wapaye peoquẽjupi Cristo,” caĩrãre bairo mʉja átiborã circuncisión mʉja cáti rotiata. \v 3 Ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ tunu: “Dio mena caroaro anigʉ circuncisión yʉ áti rotigʉ,” caĩi ũcʉ judío maja na cáti rotirica wameri nipetirije cáti peopaʉ ãmi. Dio mena caroaro anigʉ rʉjaricaro mano nipetirije cʉ áti peocõato to bairo caĩi ũcʉ. \v 4 To bairi, “Moisé cʉ cáti rotiriquere jã cáto, ‘Caroorije cátiquẽna ãma,’ jã ĩ tʉjʉgʉmi Dio,” ĩ tʉgooñabana Jesucristore canʉcʉbʉgoquẽnare bairona mʉja ã. Dio manire cʉ camairijere, manire cʉ cátibojariquere cabooquẽnare bairona mʉja ã, Moisé cʉ carotirique macare tʉgooñabana. \v 5 Jã maca Espíritu Santo jãre cʉ cátinemoro mena Jesucristore jã tʉgooña nʉcʉbʉgo. To bairo cʉ̃re jã catʉgooña nʉcʉbʉgoro, “Caroarã ãma,” jã ĩ tʉjʉgʉmi Dio, “Yʉ Macʉ nare cʉ cátibojarique jʉgori.” To bairo Dio jãre cʉ caĩrijere jã tʉgooña nʉcʉbʉgo wariñuu. \v 6 To bairi Jesucristore canʉcʉbʉgorã aniri circuncisión mani cáti rotibato quena wapa maa. O circuncisión mani cáti rotiquẽto quena wapa maa. Circuncisión macaje jʉgori Jesucristo yarã mani cãnipa wame me ã. Jesucristore mani catʉgooña nʉcʉbʉgoro maca cʉ yarã mani ã. Cʉ̃re tʉgooña nʉcʉbʉgori mani ame mai maji. Ti wame maca mani caame mairije caroaro wapacʉ Dio cʉ catʉjʉro. \p \v 7 Jesucristore cawama mʉja caapiʉja jʉgori paʉ caroaro mʉja cátinucubapʉ. Yucʉ roque cariape cãniere mʉja tʉgooñaquẽe. Caĩtorã maca cariape Jesucristo yere mʉja caapiʉja janaro mʉja átanama. \v 8 To bairo mʉjaare caĩtorã Dio cʉ cabuio roti jooricarã me ãma. Dio maca cariape cãnie macare mʉja caapiʉjaro boomi. \v 9 Ocõo bairo mʉjaare yʉ buio majiopa: Ʉgarique pan átigarã levadura na caĩrije mena ajuri átinucuma camaja, to wauato ĩrã. To bairo na caajuro ti bʉrʉa nipetiro jeja peticoapa, petoacã cawauorije anibato quena. To bairi paibʉjaro bʉcʉa ti bʉrʉa. To bairona bairãma ricati cabuioto teñarã quena. Petoacã ĩtobana quena mʉja nipetirãre mʉja catʉgooña mawijiaro áama. \v 10 To bairo mʉjaare catʉgooña mawijiaro na cátibato quena caroaro cariape queti buiorique macare mʉja cajanaquẽto roque mʉja átigʉmi Jesucristo, yʉ tʉgooña. Topʉ caĩtorã ejarã mʉjaare catʉgooña mawijiaro cána macare na popiyeyegʉmi Dio. \p \v 11 Yʉa, “Circuncisión ája, caroaro Dio mena anigarã,” camajare na yʉ caĩqueti buionucuata judío maja yʉ teequetiborãma. To bairi, “Yucʉ tẽorica pãipʉ Jesu rooro manire cʉ capopiye tamʉo yajibojarique jʉgori jeto mani netoo catiomi Dio,” yʉ caĩrijere apigateema. \v 12 Aperã ricati mʉjaare caĩ buiorã maca mʉja mena na aniqueticõato. Aperopʉ na aáparo. \p \v 13 Yʉ yarã, apeye mʉjaare yʉ ĩ buio tunu. Dio cʉ yarã cãnare mʉja cacũñupi mʉja quenare. Cʉ yarã mʉja cãno Moisé cʉ carotirique mʉja ya wame, mʉja cátipe me ã. To bairo ti wame mʉja ye, mʉja cátipe to cãniquetibato quena, “Baiyupa mani majuuna noo mani cabooro, caroorije quenare mani áti anicõato,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. “Noo mani cabooro caroorije mani cátibato quena mani popiyeyequetigʉmi Dio,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. Cʉ caboorije macare ája, caroaro mani maimi Dio ĩrã. To bairi manire cʉ camairore bairona ame mairi, ame átinemocõa aninucuña. \v 14 Mʉja ye cãniere mʉja camairore bairona aperã quenare na maiña. To bairo aperãre camairã mʉja cãmata mere Moisé cʉ carotirique cáti peorã mʉja aniborã. Apeye cʉ carotirique, “Jĩaquẽja, aperã yere jee rutiquẽja,” carotirica wameri unore nipetiri wame cáti peorã mʉja aniborã aperãre na mairã. \v 15 Caame ĩ punijinirã, caame wada pairã, caame awajarã maca mʉja cãmata caroaro mʉja ani majiquetiborã. \s1 Los deseos humanos y la vida por el Espíritu \p \v 16 To bairi caroaro ája. Espíritu Santo mʉjaare cʉ cáti rotirore bairona áticõa aninucuña. To bairo maca mʉja cáto rooro mʉja caʉgari pearijere mʉja átiquetigarã. \v 17 Mani majuu mani cabooro rooro átigarique mani catʉgooñaro átaje ã. Dio Espíritu Santo cʉ caboorije me ã tie. Espíritu Santo cʉ cáti rotirije maca cañuurije ã. Rooro átiga ʉgari pearique me ã. To bairi pʉga nʉgoa ame quẽriquere bairona ã. To bairi caroare átigabana quena mani majuuna mani áti ocabʉti majiquẽe. \v 18 To bairi Dio Espíritu Santore mani caapiʉjaro cʉ cátinemoro mena caroare mani áti maji. To bairo cʉ caboorijere átinucu anicõari Moisé cʉ carotiriquere catʉgooñaparã mani aniquẽe. \p \v 19 Caroorije mani majuuna mani caʉgari pearijere mani majitʉga, ati yepa macana Dio Espíritu Santore caapiʉjaquẽna maca caroorijere na cátinucurije: Áti epericarã cʉtinucuma. Caroorije tʉgooñanucuma. Noo caroorije na cátigarije jetore átinucuma. \v 20 Apeye na cawericarã Dio cãniquẽnarena jeni nʉcʉbʉgonucuma. Cumu ãnaje quenare áti nʉcʉbʉgonucuma. Ame tutinucuma. Ame peju cʉtinucuma. Aperãre na catʉjʉ ʉgoorã ãma. Ame ĩ punijini awajama. Na majuuna apeye unie na cacʉgope jetore tʉgooñama. Na yarã mena caroaro aniquẽema. Na yarã na caame ricawatiro átinucuma, ame tutibana. \v 21 Aperã yere boo tʉjʉma, emagarã. Aperãre cajĩarã ãma. Caeti cumu pairã ãma. Eti cumubana caroorije áti netonucuma. Capee to bairije cátinucurã ãma ati yepa macana Espíritu Santore caapiʉjaquẽna. Na caʉgari pearije jetore cátinucurã ãma. To bairi tiere cáticõana mani Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ aáquetigarãma naa. Mere tiere tirʉmʉpʉ mʉjaare yʉ caĩ buiotʉgawʉ. Yucʉ quenare to bairona mʉjaare yʉ ĩ buio tunu. \p \v 22 Diore caapi nʉcʉbʉgorã maca cʉ caboorije macare átinucuma Espíritu Santo cʉ catutuarije jʉgori. Caroare átinucuma. Aperãre na maima. Wariñuunucucõama. Patowãcooña mano aperã mena caroaro aninucuma. Aperã rooro nare na cátibato quena na ame ĩ punijiniquẽema. To bairona nʉcacõama. Aperãre na nʉcʉbʉgori na átinemonucuma. Aperãre na caĩrore bairona cariape átinucuma, ĩtoquẽnana. \v 23 Na majuuna, “Caroti majirã majuu jã ã,” caĩ tʉgooñarã me ãma. Sataná, “Caroorije ája,” nare cʉ cawadajãrijere api netoo nʉcanucuma. To bairona cãna ãma Jesure caapiʉjarã, Dio Espíritu Santo cʉ catutuarije jʉgori. To bairije caroa na cátinucurije, “To bairo cátiquetipe ã, caroorije ã tie,” ĩ majiña maa. \v 24 Jesucristo yarã aniri cʉ̃re mani api nʉcʉbʉgo. Caroorije mani cátaje wapa yucʉ tẽorica pãipʉ manire cabai yajibojayupi Jesu. To bairo manire cʉ cabai yajibojarique tʉgooñari caroorijere mani cáti janawʉ caroorije mani cátigabatajere. Rooro mani caʉgari pearijere mani átiquẽe yua. \v 25 To bairi Jesu yarã aniri cawama yericʉna mani ã. Caroa mani cãniere mani cajooyupi Espíritu Santo Jesure mani caapiʉja jʉgori paʉ. To bairi Espíritu Santo manire cʉ cáti rotirijere mani ána. \p \v 26 Mani majuuna, “Cãni majuʉ yʉ ã, aperã netoro caroti majii yʉ ã,” caĩ tʉgooñaqueticõape ã. To bairo caĩ tʉgooñarã mani cãmata aperã na caĩ punijiniro roque mani átiborã. To bairi caame tʉjʉ ʉgooqueticõape ã. \c 6 \s1 Ayúdense unos a otros \p \v 1 Mʉja mena macacʉ jĩcaʉ ũcʉ caroorije cʉ cápata caroaro cʉ buioya mʉjaa. Espíritu Santo mena caroaro Diore catʉgooña tutuarã maca caroaro cʉ̃re na buioato. “Rooro mʉ cátiere áti janaña,” cʉ caĩpe ã. “Rooro yʉ cátajere yʉ majirioya,” cʉ ĩ rotiya Diore. To bairo cʉ ĩri mʉja quena mʉja cátiere caroaro tʉgooña majiña, mani quena caroorije mani átire ĩrã. \v 2 Ame átinemoña, popiye mʉja cabairije mʉja canʉca ocabʉtiparore bairo. To bairo ame átinemorã Jesucristo cʉ carotirique cõo cáti peorã mʉja anigarã. \p \v 3 Jĩcaarã, “Aperã netoro caroaro cána mani ã,” ĩ tʉgooñabanama. To bairo ĩ tʉgooñabana quena to bairo me ãma. Na majuuna ĩtorã ĩma. \v 4 Mani nipetirã mani majuuna mani cátiere catʉgooñape ã, ¿Mani cátie Dio cʉ catʉjʉro caroaro to anibapari? ĩrã. Caroaro mani cápata mani wariñuu anicõagarã. “Aperã netoro caroaro yʉ áa,” ĩ tʉgooñari mee, “Dio cʉ caboorijere yʉ áa,” mani ĩ majigarã. \v 5 Mani nipetirã to cãnacãʉna Dio cʉ caboorijere caroaro cátiparã mani ã. Aperã tiere mani átiboja majiquẽema. \p \v 6 Jesucristo ye quetire mʉjaare cabuiorãre na átinemoña. Mʉja cacʉgorijere na ricawoya. \p \v 7 “Caroorije mani cátibato quena tʉjʉ bʉgaquẽcʉmi Dio,” ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. To bairo mʉja catʉgooñaata jocarã majuu mʉja tʉgooñaborã. Camajocʉ cʉ caoterica wamerena caberopʉ jeegʉmi tunu. Caroa macaje cʉ caotero caroa rica cʉtigaro. Caroorije macare cʉ caoteata caroorijena putigaro tunu. \v 8 To bairona bai mani camaja quena rooro mani cátie, caroaro mani cátie quena. Rooro mani caʉgari pearijere mani cápata caberopʉ rooro mani baigarã yua. Espíritu Santo cʉ caboorore bairo maca ána cabero caroaro mani baigarã. Dio mena caroaro wariñuuri mani anicõa anigarã yua. \v 9 To bairi caroa mʉja cátiere quepequeticõaña mʉjaa. Caroaro mani cátiere mani caquepequẽpata caroaro mani wapa joogʉmi Dio ape rʉmʉpʉ. \v 10 To bairi camaja nipetirãre mani camajiro cõo caroaro nare mani átinemorã. Manire bairo Jesure caapiʉjarã quenare seeto majuu caroaro na mani átinemorã. \s1 Advertencias y saludos finales \p \v 11 Mʉjaare caroaro na tʉjʉ bue majiato ĩi capaca bʉcʉ mena yʉ uca yʉ majuuna. \v 12 Circuncisión mʉjaare cáti rotirã na yarã judío maja, caroaro manire na tʉjʉ wariñuato ĩrã to bairo mʉja áti rotima. “ ‘Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori jeto mani netogarã,’ caĩrijere mani caĩ buioata mani yarã rooro mani átiborãma,” ĩ tʉgooñama. To bairo ĩ tʉgooñabana circuncisión mʉja áti rotima. \v 13 Naa circuncisión mʉjaare áti rotibana quena na majuuna Moisé ãnacʉ cʉ carotiriquere áti peo majiquẽema. To bairi jocarãna mʉja ĩma. “Galacia macanare caroaro nare mʉja cabuioyupa,” na yarã judío maja nare na ĩ tʉgooñaato ĩrã to bairije mʉja áti rotima. \v 14 Yʉ maca, “Caroaro na buiomi Pablo,” yʉre na ĩ tʉgooñaato ĩi mee yʉ buionucu Jesu ye quetire. “Mani Ʉpaʉ Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori jeto mani neto maji,” yʉ ĩ buionucu. Tiere ĩ buioʉ ati yepa macana Jesure caapiʉjaquẽna maca na caĩ tʉgooñarore bairo yʉ cajanawʉ. Cajʉgoye yʉ caĩ tʉgooñabatajere yʉ cajanawʉ yua. To bairo yʉ cajanarique wapa yʉre booquẽema Jesucristore caapiʉjaquẽna maca. \v 15 “¿Circuncisión cátana na ãti?” o “¿Circuncisión cátiquẽna na ãti?” mani ĩ tʉjʉquẽemi Dio. Jesucristo mena macana mani cãmata, “¿Cajʉgoye caroorije na cáti aninucubataje cáti janaricarã na ãti? ¿Cawama yericʉna na ãti?” mani ĩ tʉjʉʉmi Dio. To bairi circuncisión átaje o circuncisión átiquetaje quena wapa maa. \v 16 Caroaro ani yeri wariñuuriquere cʉ joato Dio nipetirãre ti wamere mʉjaare yʉ caqueti buiorijere caapiʉjarãre. Cʉ mai tʉjʉato tiere caapiʉjarãre. Nipetiro macana cʉ̃re caapiʉjarã to bairo nare cʉ átibojaato. \p \v 17 Jesucristo ye quetire yʉ cabuiorije wapa yʉre na cabapero, yʉre na cacamiyero cacamirocʉcʉ yʉ ã. Tie mena Jesu ye quetire cariape caĩ buioʉ yʉ cãniere camajare na yʉ iñoo. To bairi yʉ caqueti buiorijere aperã na wada painemoqueticõato yucʉra yua. \p \v 18 Yʉ yarã, to cõona mʉjaare yʉ queti joo. Mani Ʉpaʉ Jesucristo caroare cʉ joato mʉjaare. Caroa yeri ani wariñuuriquere mʉjaare cʉ joato. Amén.