\id ACT - Tatuyo NT [tav] -Colombia 2009 (DBL -2014) \h HECHOS \toc1 Los Hechos de los Apóstoles \toc2 Hechos \toc3 Hch \mt1 LOS HECHOS \mt2 DE LOS APÓSTOLES \c 1 \p \v 1 Teófilo, mʉ yʉ cauca joo jʉgoriquepʉ mere mʉ yʉ cauca buiowʉ Jesu nemoopʉ cʉ cátajere, camajare cʉ cabuiorique nipetirijere. \v 2 Ʉmʉrecoopʉ cʉ catunu aáparo jʉgoye cʉ buerã cãnanare, apóstol maja na caĩrã na cátipere na carotiyupʉ Jesu. Dio Catirique, Espíritu Santo na cʉ caĩ rotiro mena tiere na caĩ buioyupʉ Jesu apóstol majare. \v 3 Jesure cʉ na cajĩaricaro bero bai yaji, cabero catí tunu yaparori tunu cuarenta cãnacã rʉmʉri cãñupʉ mai. To cõo cãnacã rʉmʉri aniri capee niri na tʉpʉ cabuia ejanucuñupʉ cʉ buerã cãnanare. “Mere catí tunucoajupi Jesu,” na caĩ majiparore bairo capee wame na catʉjʉrona cájupʉ. Na tʉpʉ buia eja, Ʉpaʉ Dio cʉ cãnipe quetire na caĩ buioyupʉ. \p \v 4 To bairi na mena ãcʉpʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: \p —Jerusalẽpʉna tuacõaña mai aperopʉ aáquẽnana, na caĩñupʉ. —Jerusalẽpʉ mʉja cayuuro yʉ Pacʉ cajʉgoye cʉ caĩ buioricarore bairona mʉja joogʉmi cʉ Catirique, cʉ Espíritu Santore. Mere mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ ti wamere. \v 5 Juan oco mena cabautisanucuwĩ, “Dio yʉ catʉgooñarijere yʉ wajoami,” mʉja caĩro. Yucʉacãna Espíritu Santore mʉja joogʉmi Dio mʉja mena cãnipaʉre. To bairo mʉja mena cʉ cãno tʉjʉrã Diore mʉja caapiʉjarijere tʉjʉ majigarãma camaja, na caĩñupʉ Jesu yua. \s1 Jesús sube al cielo \p \v 6 Cabairo bero ʉ̃taʉpʉ Olivo na caĩricʉpʉ nare cʉ capi neori paʉ ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã Jesure: \p —Jã Ʉpaʉ, ¿yucʉacãna aperã Roma macana jã ya yepare carotirãre na mʉ reiati? ¿Jã majuuna Israel maja jã ya yepare jã ʉparã cʉnaati? Jesure cʉ caĩ jeniñañuparã. \p \v 7 To bairo cʉ na caĩ jeniñaro: \p —Mani Pacʉ Dio jeto rotigʉmi ati yepa cabaipere. Noo cõopʉ cʉ carotipere majioquẽemi mʉjaare. To bairi ati wame catʉgooñaquetiparã mʉja ã, na caĩñupʉ Jesu. \v 8 —Ape rʉmʉbʉjaacã cáti majirã mʉja anigarã Dio cʉ Espíritu Santore mʉjaare cʉ cajooro. Cʉ Espíritu Santo majirique mʉjaare cʉ cajooro yʉ cabairijere mʉja camajiri wame cõo aperãre mʉja buiora aágarã. Jerusalén maca macanare, Judea yepa macanare, Samaria yepa macanare, ati yepa nipetiro macana quenare na mʉja buiora aágarã, na caĩñupʉ Jesu. \p \v 9 To bairo na ĩ yaparo cawamʉcoajupʉ na catʉjʉ mʉgorona. To cõona bujeri bʉrʉri cʉ cabuje biayupe. To bairi cʉ catʉjʉ nemoquẽjuparã yua. \v 10 Mai jõ buipʉ na catʉjʉ mʉgojorona Dio tʉ macana pʉgarã cabotirije cajañarã na tʉna cabuia ejanʉcañuparã. \v 11 Na tʉna buia ejanʉca, ocõo bairo na caĩñuparã: \p —Mʉjaa, Galilea macana, ¿nope ĩrã ʉmʉrecoore mʉja tʉjʉ mʉgo tʉjʉnucuti? Cʉ̃ Jesu mʉjaare cáaáweoecʉ, ʉmʉrecoopʉ cawamʉ aáecʉ to bairona tunu atígʉmi. Cʉ cáaátore mʉja catʉjʉetore bairona tunu atígʉmi. \s1 Se escoge a Matías para reemplazar a Judas \p \v 12 To bairi Olivo na caĩricʉ ʉ̃taʉpʉ cãnana catunucoajuparã Jerusalén macápʉ. Yoaroacã mee, jĩca hora rʉgaro aátato ã Olivo na caĩricʉ mena Jerusalẽpʉ ejaricaro. \v 13 Jerusalén macápʉ tunu aá, na cãni paʉpʉ cajãa ejayuparã, cabui macá arʉapʉre. Cãñuparã Pedro, Jacobo, Juan, André, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Jacobo (Alfeo macʉ), Simón (cananista majocʉ), Juda (Jacobo yaʉ). To cãnacãʉna cãñuparã. \v 14 Naa nipetirã jĩcarore bairo tʉgooñari Diore cajeni nʉcʉbʉgorã cãninucuñuparã. Na yarã romiri quena to bairona na mena neñapori Diore cajeni nʉcʉbʉgorã cãninucuñuparã, María Jesu paco mena, Jesu bairã jãa. \p \v 15 Jĩca rʉmʉ, noo cãnacã rʉmʉ beroacã meena na mena caneñapoyuparã aperã Jesucristore caapiʉjarã capãarã. Noo cõo ciento veinte cõo majuu ãnanama. \v 16-17 Na caneñapori paʉ Pedro wamʉnʉcari ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Yʉ yarã, tirʉmʉpʉ Judas cʉ cabaipere mani ñicʉ Ʉpaʉ David cãniñaricʉ caucayupi Dio Wadariquepʉre Dio Espíritu Santo cʉ cauca rotiro mena. David cʉ caĩ ucaricarore bairona cabaiwĩ Judas. Mani mena macacʉ cãnibami. Mani mena Dio yere cátinemoʉ cãnibami. To bairo cabaii anibacʉ quena Jesure cañeparãre na cajʉgo aámi, na caĩñupʉ Pedro. \v 18 Jesure cañeparãre na cʉ cañe rotirique wapa niyerure cʉ cajooyuparã. Cabero tie rooro cʉ cátaje wapare na catunuocõañupʉ. Nare cʉ catunuo jooro bero jĩca yepa cawapayeyuparã tie mena. Judas cʉ majuuna bai yajigʉ cʉ wamʉ tuture jia, roca yo átiri cabai yajiyupʉ. Bai yaji, cʉ paro wati, cʉ ʉta miji wẽri buti, cabai yajiyupʉ yua. \v 19 To bairi Jerusalén macana nipetirã ati wame majiri, ti yepa Judas ye niyeru cãnibataje mena na cawapayerica yepare Aquédema cawameyeyuparã na ye mena, Rií Yepa ĩrica wame. \p \v 20 To bairo na ĩ, ocõo bairo na caĩnemoñupʉ Pedro: \p —Dio Wadarique Salmo cawamecʉti pũuripʉ ocõo bairo to caĩrore bairona cabaiyupi Judas: \q1 Cʉ ya paʉ ãnatore camaja na aniqueticõato. Cʉ cátibatajere apeĩ maca cʉ wajoaato, ĩ Dio Wadarique Judas cʉ cabaipere. \p \v 21 ’To bairi apeĩ maca Judas ãnacʉre cʉ cawajoape ã jã mena, “Jesu bai yajiri bero catunu catiyupi tunu,” tiere caĩ buio teñapaʉ. Jĩcaʉ mani Ʉpaʉ Jesu mani mena cʉ cãno catʉjʉricʉ, Jesucristo cʉ cabairique nipetiro mani mena catʉjʉricʉre cabejepe ã. \v 22 Juan Jesure cʉ cabautisaro catʉjʉricʉre cabejepe ã. Apeye nipetiro Jesu cʉ cátajere, pʉ, cʉ Pacʉ Dio ʉmʉrecoopʉ cʉ̃re cʉ cane wamʉ aáto catʉjʉricʉre cabejepe ã mani mena Jesu ye quetire cabuio teñapaʉre, na caĩñupʉ Pedro. \p \v 23 To bairo cʉ caĩro pʉgarãre cabejeyuparã. José Justo — Barsabá quena cawamecʉjupʉ. Apeĩ Matía, na pʉgarãre na cabejeyuparã. \v 24-25 Na beje, ocõo bairo Diore caĩ jeni nʉcʉbʉgoyuparã: \p —Jã Ʉpaʉ, camaja nipetirã na yeripʉre mʉ tʉjʉ maji. Judas jã mena cãnibaepaʉ mʉ yere cáaáweowĩ, cʉ caboori wame macare átigʉ, caroorã na capopiye tamʉori paʉpʉ aácʉ. To bairi jã majioña. Ati maja pʉgarã ¿ni maca mʉ cabejei cʉ ãti Judare cawajoapaʉ, jã mena mʉ yere cabuio teñapaʉ? \p \v 26 To bairo Diore jeni nʉcʉbʉgo, ʉ̃ta rupaa pʉga ne, Matía, Barsabá na wamerire uca, tiare cañooñuparã. Na cañooriquere tunu tʉjʉquẽnana jĩca caneñuparã. Na catʉjʉro Matía cawame tujarica cãñupe. To bairi Matíare aperã Jesu ye quetire cabuio teñaparã once cãnacãʉ na mena cabuio teñapaʉre cʉ cacũñuparã Matíare yua. \c 2 \s1 La venida del Espíritu Santo \p \v 1 To cõona Pentecosté na caĩri boje rʉmʉ caejayupe, Pascua caĩri boje rʉmʉ pʉgarã muipua bero macá boje rʉmʉ yua. Ti boje rʉmʉ cãno jĩca paʉ caneñapoyuparã Jesure caapiʉjarã nipetirã. \v 2 Na caneñapori paʉ majiña mano seeto cabʉjʉyupe ʉmʉrecoopʉre cáatíe. Ti wiipʉ na caneñapo ruiri wiipʉ wino seeto capapurije to cáató cabʉjʉrijere bairo seeto cabʉjʉyupe. \v 3 To bairo cabairi paʉna na tʉpʉ carupeayupe caʉ̃ bujurijere bairo cabaurije. Na cãno cãnacãʉpʉrena caʉ̃ buju tʉjʉnucuñupe na rʉpoari buiacã. \v 4 To bairona cabairi paʉ Dio Espíritu Santo na nipetirãpʉre caejayupʉ, na mena ani ejaʉ. Na mena cʉ caejarona cawada jʉgóyuparã aperã ye mena. Cajʉgoyepʉ camajiquetana anibana quena Espíritu Santo na cʉ cawada majioro apero macana yere capee wadariquere cawadayuparã. Jĩcaʉ ape oca cawadayupʉ. Apeĩ ricati wadarique cawadayupʉ, to cãnacãʉna ricati jeto Espíritu Santo na cʉ cawada majioro yua. \p \v 5 Ti boje rʉmʉ cãno judío maja Jerusalén macápʉ boje rʉmʉ catʉjʉ teñarã ejaricarã cãñuparã. Diore canʉcʉbʉgorã cãñuparã. Judío maja anibana quena to cãnacãʉ ricati cawadarã cãñuparã, ape macaripʉ cãni batericarã aniri. \v 6 To bairi na camaja capãarã tie cabʉjʉrijere apirã, catʉjʉra ejayuparã. Tʉjʉra eja, to cãnacãʉna na ye ocare Jesure caapiʉjarã na cawadaro apirã: \p \v 7-8 —¡Abʉma! caĩñuparã. —¿Dope bairo na baiti? Ati maja to bairo cawadarã Galilea macana anibana quena ¿dope bairo to cãnacãʉna mani cabuiarica macari macanare bairo to cãnacãʉna mani cawadarijere na wada majiti? caĩ api acʉacoajuparã. \v 9 —Atopʉ mani mena catʉjʉ teñarã ãma Partia macana, Media macana, Erame macana, Mesopotamia macana ãma. Aperã Judea macana quena, Capadosia macana, Ponto macana, Asia macana quena ãma. \v 10 Aperã Frijia macana, Panfilia macana, Ejipto macana, Libia na caĩri yepapʉ Sirene maca tʉ macana ãma. Aperã quena Roma maca macana mani mena catʉjʉ teñarã ãma judío maja. Aperã ãma Roma macana judío maja aniquetibana quena judío majare bairona Diore canʉcʉbʉgorã, na catʉgooñari wamere cawajoaricarã aniri. \v 11 Aperã Creta macana, Arabia macana quena ãma. To bairo to cãnacã maca macana anibana quena to cãnacãʉna ati maja, “Dio caroare mani átibojami,” na caĩro mani cawadarije mena na cawadaro mani api maji, caame ĩñuparã. \p \v 12 To bairi seeto caacʉa tʉjʉ tʉgooñañuparã to bairo to cabairije tʉjʉri. \p —¿Dope bairo to baiti tie? caame ĩñuparã. \p \v 13 Aperã maca: \p —Ati maja caeti cumurã ãnama, na caĩ epeyuparã. \s1 Lo que Pedro dijo a la gente \p \v 14 To bairo na caĩro Pedro apóstol maja mena wamʉnʉcari baujaro nipetirã na apiato ĩi, ocõo bairo camajare na caĩ buioyupʉ: \p —Mʉjaa, Jerusalén maca cãna, Judea yepa macana nipetirã, mʉjaare yʉ caĩ buiogari wame caroaro apiya mʉjaa. \v 15 “Ati maja caeti cumurã ãnama,” jãre mʉja ĩ. Jã mecʉqueti majuucõa. Ato capaʉ cabujuri paʉ beroacã las nueve cãno camaja eti cumuquetinucuma. \v 16 Ocõo bairo maca bai: Dio ye quetire buiori majocʉ Joe cãniñaricʉ cʉ caĩ ucarica wamere bairona bai, na caĩñupʉ Pedro. —Tirʉmʉpʉ ocõo bairi wame caĩ ucayupi Joe cãniñaricʉ Dio ye quetire buioʉ: \q1 \v 17 Ati yepapʉ cãni tʉjari rʉmʉri cãnopʉ yʉ Espíriture seeto tutuarique mena cʉ yʉ joogʉ camaja nipetirãre, mʉja ĩmi Dio. Na yʉ cajooro mʉja punaa yʉ ye quetire buiogarãma. Mʉja mena macana caʉmʉa cawamarã, cabʉcʉrã quena quẽgueriquere bairo tʉjʉgarãma na yʉ caiñoogarijere. \q1 \v 18 Ti rʉmʉri cãnopʉ yʉ ye cánare yʉ Espíriture na yʉ joogʉ caʉmʉare, cãromia quenare. To bairo yʉ Espíritu Santore na yʉ cajooro yʉ ye quetire buiogarãma. \q1 \v 19 Ʉmʉrecoo ricati cabaurijere caacʉori wamere yʉ iñoogʉ. Ati yepa quena yʉ iñoogʉ camaja cajʉgoyepʉ na catʉjʉñaquẽtiere. Rií, pero, bujeri quena baugaro, mʉja ĩmi Dio, caĩ ucayupi Joe. \q1 \v 20 Muipu caajii naitĩacoagʉmi. Ñami macacʉ maca riíre bairo jũagʉmi. To bairona baigaro Dio caroorãre na cʉ capopiyeyeparo jʉgoyeacã. Cãni majuuri rʉmʉ, cauwio bʉgari rʉmʉ anigaro mani Ʉpaʉ Dio to bairo cʉ cáto. \q1 \v 21 To bairo cabairi paʉ to cãnacãʉrena mani Ʉpaʉ Jeováre, “Dio, pairo caroorije yʉ átinucu, caroorije yʉ cátiere majirioya,” yʉ na caĩro na yʉ netoogʉ. To bairo caĩrã jetore na yʉ capopiyeyebopere na yʉ netoobojagʉ, mʉja ĩmi Dio, caĩ ucayupi Joe. \p \v 22 ’To bairi yʉ yarã Israel macana, yʉ apiya, na caĩnemoñupʉ Pedro. —Jesure Nasaré macacʉre cʉ cacũñupi Dio manire canetoopaʉre. “Cʉ cacũricʉ ãmi,” mani caĩ majiparore bairo caacʉori wame cʉ camajirije mena carupeori wame Jesure cʉ cáti rotiyupi Dio. Mani tʉpʉre cáti iñooñupi Jesu. To bairi wame mere mʉja majirã. \v 23 To bairo Jesu, Dio cʉ cacũricʉ cʉ cãnibato quena caroorãre cʉ̃re na mʉja capapua jĩa rotiyupa yucʉ tẽorica pãipʉ. Dio maca, “To bairona átigarãma,” cajʉgoyepʉna caĩ majiñupi. \v 24 To bairo Jesure cʉ mʉja cáto bero Dio cʉ cacatioyupi tunu, cabai yajiricʉ cʉ cãnibato quena. Jesu rupaʉ caboaquẽjupe, cabai yajirã mena tua majiquetiri. Catunu catiyupi. \v 25 Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ Cristo cʉ cabuiaparo jʉgoyepʉna ocõo bairo caucayupi Cristo cʉ caĩpa wamere: \q1 Dio yʉ mena anicõa aninucumi to cãnacã rʉmʉ, yʉre átinemoʉ. To bairi yʉ uwiquẽe. Yʉ tʉgooñarique paiquẽe. \q1 \v 26 To bairi yeri wariñuʉ cañuuri wame Diore yʉ ĩnucu. \q1 \v 27 Cabai yajiricarã ya paʉpʉ yʉ mʉ rocaquetigʉ. Mʉ yaʉ caroaʉ, mʉ cabejericʉ yʉ cãno maca yʉ rupaʉ ãnatore mʉ boa rotiquetigʉ. Bai yajibacʉ quena, yʉ tunu catigʉ. \q1 \v 28 To cãnacã rʉmʉ caroa ãnaje yʉre mʉ joogʉ. Yʉ mena mʉ ã. To bairi caroaro yʉ wariñuu, caĩ ucayupi David. \p \v 29 ’Yʉ yarã, mani ñicʉ David cʉ cabairique mʉjaare yʉ ĩ buiopa, na caĩnemoñupʉ Pedro. —Cʉ cabai yajiropʉ cʉ cayaa rocayayuparã. Cʉ maja ope ati macapʉna ã. To bairi atie cʉ caucariquere cʉ majuu me ĩi caĩ ucayupi David. Apeĩ ye macare ĩi caĩñupi. \v 30 David ãnacʉ catiipʉ Dio ye quetire cabuioʉ cãñupi. To bairi ati wame cʉ caĩ buioyupi Dio Davire: “Mʉ pãramerãpʉ jĩcaʉ ati yepapʉ Ʉpaʉ anigʉmi. Mʉ carotirore bairona cʉ quena rotigʉmi,” Davire cʉ caĩñupi Dio. \v 31 To bairo Dio cʉ caĩro Cristo cʉ cabaipere ocõo bairo caĩ buio majiñupi David: “Bai yajigʉmi Cristo. Bai yajibacʉ quena tunu catigʉmi. Cabai yajiricarã ya paʉpʉ tuaquetigʉmi Cristo. Cʉ rupaʉ boaquetigaro,” caĩ buio ucayupi David. Ati wame ucari beropʉ cabai yajiyupi David. Atopʉ mani ya macapʉ cʉ cayaa rocayayupa. Cʉ̃re na cayaa rocaricaro bero cʉ rupaʉ ãnato boaricaro yua. To bairi ati wame ĩ buio ucaʉ Jesu cʉ cabaipe macare ĩ buioʉ caĩñupi David, caĩñupʉ Pedro. \v 32 —Cʉ̃ Jesurena cʉ catunu catioyupi Dio. Cʉ cabai yajiricaro bero jã nipetirã cʉ̃re jã catʉjʉwʉ catunu catiricʉpʉre. \v 33 To bairi Jesu cʉ catunu catiro bero Dio maca cʉ tʉpʉ cʉ cane aámi. To bairi Jesu cʉ Pacʉre cʉ carotibojaʉ aniri cʉ Espíritu Santore jã joomi yucʉacãna, cajʉgoyepʉna Dio, “Cʉ yʉ joogʉ,” cʉ caĩ buioricarore bairona. Jãre cʉ cajooro to cõona yucʉra tʉjʉ acʉori wame mʉja tʉjʉ, mʉja api yua. \v 34 David macare cʉ rupaʉ ãnato boaricaro. To bairi Dio tʉpʉ tunu catí aá majiquetato cʉ rupaʉ. To bairi Jesu maca cʉ cabaipere caĩ ucayupi David ocõo bairi wame ucaʉ: \q1 Ato yʉ mena ruíya, caĩñupʉ Dio yʉ Ʉpaʉ Cristore. \q1 \v 35 Mʉ caruítoye mʉ wapanare mʉ paabojari majare bairo na yʉ cũgʉ, caĩ ucayupi David, caĩñupʉ Pedro. \p \v 36 ’To bairo ĩ, ocõo bairo na caĩnemoñupʉ Pedro: \p —Yʉ yarã nipetirã Israel macana yʉ apiya. Aperãre na mʉja capapua jĩa rotiwʉ Jesure. Cʉ̃rena Caʉpaʉ majuu, manire cacatiopaʉre cʉ cacũñupi Dio maca cʉ cabejericʉ Jesure, caĩñupʉ Pedro. \p \v 37 To bairo Pedro na cʉ caĩ buiorije apirã seeto majuu catʉgooñarique paiyuparã. Tʉgooñarique pairã, ocõo bairo caĩñuparã: \p —¡Ade, rooro majuu jã cáticõarajawʉ! Cʉ̃re jã cajĩa rotiqueticõape cãnibajupa, caĩ tʉgooñarique paiyuparã. —To bairi jã yarã, ¿dope bairo jã cátipe to ãti yua? Pedro jãare na caĩñuparã. \p \v 38 To bairo na caĩro: \p —Caroorije mʉja cátaje jʉtiritiri Jesucristore apiʉjaya mʉja nipetirã. Cʉ apiʉjari, “Jesucristo, caroorije yʉ cátajere yʉ majirioya,” cʉ ĩña. To bairo cʉ ĩri bautisa rotiya. To bairo mʉja cáto Espíritu Santore mʉja joogʉmi Dio, na caĩñupʉ Pedro. \v 39 —Mani Ʉpaʉ Dio, “Yʉ Espíritu Santore yʉ joogʉ,” tirʉmʉpʉ cʉ caĩ buioricarore bairona cʉ joogʉmi mʉjaare, mʉja bero macanare, aperoripʉ cãni baterã quenare. Nipetirã noa cʉ cabejerãre Espíritu Santore cʉ joogʉmi Dio, na caĩñupʉ Pedro. \p \v 40 Capee wame na caĩ buionemoñupʉ Pedro: \p —Ati yepa macana rooro na cátaje wapa na popiyeyegʉmi Dio. To bairi caroorije mʉja cátaje wapa mʉjaare cʉ capopiyeyebopere netogarã Diore, “Caroorije yʉ cátajere yʉ majirioya,” cʉ ĩ jeniya. To bairo mʉja cáto mʉja popiyeyequetigʉmi Dio, na caĩñupʉ Pedro yua. \p \v 41 To bairo Pedro cʉ caĩrijere caroaro caapiʉjayuparã capãarã majuu. Apiʉjari cabautisa rotiyuparã. To bairi ti rʉmʉna Jesucristo cʉ buerã cãnana mena macana itia mil majuu cãnacãʉ cãninemoñuparã. \v 42 To bairo apiʉja, Jesu cʉ buerã cãnana apóstol maja na caĩrã na mena caneñaponucuñuparã. Na mena neñaponucuri, na cabuiorijere caroaro api, na mena caroaro jʉgo ʉga, wadapeni, Diore jeni nʉcʉbʉgo, cátinucuñuparã. \s1 La vida de los primeros cristianos. \p \v 43 Jesu cʉ buerã cãnana apóstol maja na caĩrã caacʉori wame cáti iñoori wame capee cájuparã Dio Espíritu Santo na cʉ camajiorije mena. To bairo na cáto tʉjʉrã camaja nipetirã catʉjʉ acʉa tʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã. \v 44-45 To bairi Jesucristo ye quetire caapiʉjarã nipetirã caroaro caame bapa cʉjuparã. Caroaro ame bapacʉti, na cacʉgorije mena caame átinemonucuñuparã. Pairo cacʉgorã na yere nuni wapa jeeri cacʉgoquẽnare na caricawonucuñuparã. To bairi na nipetirã jĩcarore bairo cacʉgoyuparã. \v 46 To cãnacã rʉmʉ Dio wiipʉ caneñaponucuñuparã. Na ya wiiripʉ quena ame tʉjʉri caroaro wariñuurique mena caame jʉgo ʉganucuñuparã. \v 47 To bairo átiri, “Caroaro majuu mani áami Dio,” caĩnucuñuparã. To bairo caroaro na caame áto tʉjʉrã aperã nipetirã, “Cañuurã jeto ãma Jesucristore caapiʉjarã,” caĩ tʉgooñañuparã. To bairi to cãnacã rʉmʉ aperã Jesucristo ye quetire caapiʉjarã cãninemoñuparã. To bairo na caapiʉjaro Dio cʉ yarã cãniparãre na cacũñupʉ nare cʉ capopiyeyeboriquere na netoori yua. \c 3 \s1 Un cojo es sanado \p \v 1 Cabero jĩca rʉmʉ tunu Pedro, Juan mena yucʉ bui muipu cʉ catʉja rui áto a las tres cãno Dio wiipʉ cáaájuparã. To capaʉ cãno camaja Dio wiipʉ cáaánucuñuparã, Diore jeni nʉcʉbʉgorã aána. \v 2 To bairi Dio wiipʉ Pedro, Juan mena na cáaáparo jʉgoyeacã camajocʉre cáaá majiquẽcʉre cʉ cane aájuparã aperã. To cãnacã rʉmʉ to bairona Dio wiipʉ jope tʉpʉ cʉ cacũnucuñuparã, Caroa Jope cawamecʉti jope Dio wiipʉ, cajãa ejarãre niyeru cʉ jeni ruiato ĩrã. Nemoopʉ to bairona cabuiaricʉ cãñupʉ. \v 3 To bairi Pedro, Juan Dio wiipʉ jãagarã na caejaro tʉjʉ: \p —Niyeru yʉ jooya, caĩbajupʉ. \p \v 4 To bairo cʉ caĩro Pedro, Juan cʉ tʉbea tʉjʉ: \p —Jã tʉjʉya, cʉ caĩñupʉ Pedro. \p \v 5 To bairo Pedro cʉ caĩro, cáaá majiquẽcʉ maca na tʉjʉ, “Apeye unieacã yʉ joogarãma,” caĩ tʉgooñabajupʉ. \v 6 To bairo na cʉ catʉjʉro ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Pedro: \p —Niyeru yʉ cʉgoquẽe. Apeye caroare yʉ cacʉgori wame macare mʉ yʉ átinemogʉ. To bairi Jesucristo Nasaré macacʉ mʉre cʉ canetoo majiro mena wamʉnʉcari aácʉja, cʉ caĩñupʉ Pedro. \p \v 7 To bairo cʉ ĩi, cʉ wamore ñe, cariape nʉgoa maca cʉ catʉ̃ga wamʉo nʉcoñupʉ. To bairo Pedro cʉ catʉ̃ga wamʉo nʉcorona nemoo cʉ rʉpori ocabʉtirique cʉ cájupe. \v 8 Rʉpori ocabʉtiri cariapena wamʉnʉca, cáaá jʉgóyupʉ. Aá jʉgó, Pedro, Juan mena Dio wiipʉ na mena cajãa aájupʉ. Na mena jãa aá, bapa mʉgo, bapa mʉgo, cáaájupʉ. To bairo bapa mʉgo aá, “Dio yʉ átinemomi cañuu netori wame,” caĩ wariñuuñupʉ. \v 9 To bairo Diore ĩ wariñuuri cʉ cabapa mʉgo aáto aperã maca cʉ tʉjʉrã: \p \v 10 —Ani cáaá majiquetibatacʉna Caroa Jope cawamecʉti jope Dio wii jãarica jope tʉpʉ niyerure cajeni ruibatacʉna ãcʉmi, caame ĩñuparã. To bairo cʉ ãnacʉre tʉjʉ majiri cʉ catʉjʉ acʉacoajuparã yua. \s1 Discurso de Pedro en el Portal de Salomón \p \v 11 To bairi Pedrore, Juãre na pitigaquetiri na tʉna catuayupʉ. To bairo na cʉ cabairo camaja nipetirã catʉjʉ acʉarã na tʉpʉ catʉjʉra atʉ aájuparã. Portal de Salomón na caĩri arʉa majuu, jope tʉ cabiaya mani arʉapʉ, Pedro, Juan na cãnopʉ catʉjʉra atʉ aájuparã. \v 12 To bairo na tʉpʉ na catʉjʉra atʉ ató tʉjʉri ocõo bairo na caĩñupʉ Pedro: \p —Yʉ yarã Israel macana, ¿nope ĩrã ani cʉ canetorije tʉjʉri mʉja tʉjʉ acʉati? ¿Nope ĩrã, “Ati maja na majuuna na camajirije mena, Dio mena cañuurã aniri cáaá majiquetibatacʉre cʉ netoo majirãma,” jãre mʉja ĩ tʉgooñati mʉjaa? \v 13-14 Jesu maca cʉ camajirije mena cʉ netoowĩ. Mani ñicʉ jãa, Abraham, Isaá, Jacobo, aperã nipetirã cãni jʉgoricarã Diore cáti nʉcʉbʉgorã cãniñañuparã. To bairi Dio na cáti nʉcʉbʉgoricʉ cʉ Macʉre cãni majuʉre cʉ cacũñupi Dio Jesure, aperãre mʉja cajĩa rotiepaʉ maca. “Cʉ̃re jã booquẽe,” mʉja caĩwʉ, Pilato, gobierno macacʉ maca, “Cʉ yʉ buugʉ, cʉ̃re cajĩaquetipe ã,” cʉ caĩrije to cãnibato quenare. “Cʉ̃re jã booqueti majuucõa,” mʉja caĩwʉ, Dio yere cácʉ, cañuu majuʉ cʉ cãnibato quena. “Jesure jã booqueti majuucõa,” ĩri, “Camajare cajĩaricʉ presopʉ cãcʉ macare cʉ buuya,” mʉja caĩwʉ Pilatore. \v 15 To bairo ĩ, camajare catirique cajoʉre aperãre na mʉja cajĩa rotiwʉ Jesure. Cʉ̃re na mʉja cajĩa rotiro bero Dio maca cʉ catunu catioyupi. Jã majuuna Jesure cʉ jã catʉjʉwʉ catunu catiricʉpʉre, na caĩñupʉ Pedro. \v 16 —To bairi ani cáaá majiquetibatacʉre mʉja camajiire Jesu maca cʉ camajirije mena cʉ netoomi. Jesure jã caapiʉjaro ĩi anire cʉ netoomi Jesu mʉja catʉjʉrona. \p \v 17 ’Yʉ yarã, mʉjaa, “Dio Macʉna ãmi Jesu,” caĩ tʉgooña majiquẽna aniri aperãre na mʉja cajĩa rotiwʉ Jesure. Mʉja ʉparã quena to bairona cajĩa rotiwã. \v 18 Tirʉmʉpʉ to bairona, “Popiye tamʉogʉmi Cristo,” Dio ye quetire caĩ buio jʉgoyeyeyupa Dio ye quetire buiori maja cãniñaricarã. To bairi cajʉgoyepʉna Dio na cʉ caĩricarore bairona baiwʉ Cristore na mʉja cajĩa rotirique yua. \v 19 To bairi caroorije mʉja cátiere jʉtiriticõari, “Mani catʉgooñarijere jã wajoagarã,” ĩri Cristore apiʉjaya mʉjaa. To bairo mʉja cáto caroorije mʉja cátaje majiriogʉmi mani Ʉpaʉ Dio. Caroa ani tʉgooña yerijã wariñuuriquere mʉja joogʉmi. \v 20 Cʉ cabejericʉ Cristore mʉja tʉpʉ joogʉmi. \v 21 Tirʉmʉpʉ Dio ye quetire buiori maja cãniñaricarã, “Cristo ʉmʉrecoopʉ Dio tʉpʉ tuagʉmi mai,” caĩ buioyupa. “Cabero Dio ati ʉmʉrecoo wajoagʉmi. Nemoopʉ cʉ cátatore bairona átigʉmi tunu. Camaja Diore cʉ na cabai netooparo jʉgoye cabairicarore bairona átigʉmi Dio. Ti paʉ majuu Cristore mani Ʉpaʉre joogʉmi Dio ati yepapʉre,” caĩ ucayupa Dio ye quetire buiori maja cãniñaricarã. \v 22 Moisé tirʉmʉ macacʉ ati wame buioʉ, “Mani Ʉpaʉ Dio jĩcaʉ cʉ ye quetire cabuiopaʉre mʉja joogʉmi. Yʉre cʉ cajooeparore bairona cʉ joogʉmi. Jĩcaʉ mani yaʉ anigʉmi cʉ quena. Caroaro cʉ̃re caapiʉjaparã mʉja ã. \v 23 To bairi noo cãnacãʉ majuu cʉ̃re caapiʉjaquẽna anigarãma ta. Na una Dio yarã mena macana aniquetigarãma. Na regʉmi Dio,” caĩ buioyupi Moisé. \p \v 24 ’Nemoopʉre Dio ye quetire buiori majocʉ tirʉmʉpʉ macacʉ Samuel cawamecʉcʉ ati rʉmʉri yucʉacã cabaipere caĩ uca jʉgoyeyeyupi. Cʉ bero macana nipetirã na quena Dio ye quetire buiori maja caĩ queti buio jʉgoyeyeyupa Jesucristo cʉ cabaipere. \v 25 Yucʉ ati rʉmʉ macanare mʉjaare caĩñupi Dio cañuuri wame ĩ buio jʉgoyeyei. Ocõo bairo mani ñicʉpʉre Abrahãre cʉ caĩñupi Dio: “Mʉ pãramerãpʉre jĩcaʉ mʉ pãrami anigʉmi. Cʉ̃ cʉ caejaro camaja nipetirã seeto wariñuurique bʉgagarãma,” caĩñupi Dio Abrahãre. To bairo cʉ ĩ, yucʉ rʉmʉ manipʉre cabaipere cʉ caĩñupi Dio Abrahãre. \v 26 To bairi manire Israel macanare aperã jʉgoye cʉ cabejericʉ Jesu ye quetire mani joomi Dio. Mani joomi tie quetire, caroorije mani cátiere mani cajana majiparore bairo ĩi. Mani cajanaro wariñuuriquere mani joomi Dio yua, caĩñupʉ Pedro. \c 4 \s1 Pedro y Juan delante de las autoridades \p \v 1 To bairo Pedro, Juan camajare na caĩ wadari paʉ majuu caejayuparã na tʉpʉ sacerdote maja, apeĩ Dio wii coteri maja ʉpaʉ, aperã saduceo maja. \v 2 Na maca Pedro, Juan mena camajare na na cabuiorijere booquetiri capunijiniñuparã. Ocõo bairo Pedro, Juan mena camajare cabuioyuparã: “Bai yajiri bero catunu catiyupi Jesu. To bairi mani maji. Mani cabai yajiro beropʉ tunu catirique ã mani camaja quenare,” caĩ buioyuparã Pedro, Juan mena. \v 3 To bairi ti wamere camajare na cabuioro booquetiri na cañeñuparã. Na ñe, mere canaiori paʉ cãno presopʉ na cacũñuparã, “Bujiyʉpʉ na mani jeniñagarã,” ĩrã. \v 4 Aperã maca capãarã majuu Jesu ye quetire Pedro, Juan na cabuioro caapiʉjayuparã. To bairi caapiʉjarã caʉmʉa jetore nare na cacõoñaata jĩca wamo cãnacã mil majuu cãñuparã. \p \v 5 To bairi ape rʉmʉ cãno ti macapʉ Jerusalẽpʉ caneñapoyuparã caʉparã, cabʉcʉrã, judío majare cabuerã nipetiro yua. \v 6 Na mena cãñupʉ sacerdote maja ʉpaʉ quena, Aná cawamecʉcʉ. Aperã quena Caifá, Juan, Alejandro, aperã nipetirã sacerdote maja ʉparã yarã quena na mena caneñapoyuparã. \v 7 Neñapori Pedrore, Juãre na recomacapʉ tʉjʉnucu roti, ocõo bairo na caĩ jeniñañuparã: \p —¿Dope bairo anire cáaá majiquetibaecʉre cʉ mʉja netoo majiri? ¿Ñamʉ maca to bairo mʉjaare cʉ áti rotiri? na caĩ jeniñañuparã. \p \v 8 To bairo na caĩ jeniñaro Pedro Espíritu Santo cʉ catutuarije mena yeri ocabʉtiri ocõo bairo camaja ʉparãre cabʉcʉrãre na caĩ buioyupʉ: \p \v 9 —Cáaá majiquetibaecʉre caroa wame cʉ̃re to cabairo jã cátiere tʉjʉrã jãre mʉja ñewʉ, ¿dope bairo bairi cʉ netoti? ĩrã. \v 10 To bairo jã mʉja cajeniñaro mʉja nipetirãre Israel macanare mʉjaare yʉ buiopa. Ani cáaá majiquetibaecʉre Jesucristo Nasaré macacʉ cʉ camajirije mena anire cʉ catioyawĩ. Jesure na mʉja capapua jĩa rotirique to cãnibato quenare Dio maca cʉ catunu catioyupi. \v 11 Tirʉmʉpʉ Dio ye quetire buiori majocʉ to bairo Jesure cʉ mʉja cabooquetipere caĩ buio jʉgoyeyeyupi atiere caĩ ucaricʉ: \q1 Mʉjaa ʉ̃ta wii quenoorã jĩca ʉ̃taa, “Atia ñuuquẽe. Tiare jã booquẽe,” mʉja caĩwʉ. To bairo mʉja caĩrije to cãnibato quena aperã maca tia mʉja carocaricarena cacũ jʉ́goyupa apeye ʉ̃ta rupaa cũgarã jʉgoye. “Atia ʉ̃taa ñuu majuucõa,” caĩwã aperã, mʉja cabooquetacarena. To bairi ʉ̃taa wii quenoori maja na cabooquetatore bairona Cristore mʉja booquetigarã. Aperã maca tiare cañuurica na cacũ jʉgoricarore bairona Dio cacũñupi Cristore Caʉpaʉ majuu, caĩ buio jʉgoyeyeyupi Dio ye quetire buiori majocʉ cãniñaricʉ maca. \m \v 12 To bairi Jesucristo jeto ãmi camajare cacatio majii. Nii majuu manire cacatioʉ apeĩ jooquẽemi Dio ati yepapʉre, na caĩñupʉ Pedro. \p \v 13 To bairo Pedro, Juan mena yeri ocabʉtiri na caĩ buioro, caapi acʉacoajuparã caʉparã caneñaporã maca. \p —¡Ago name! Judío maja mani caneñapo buerica wiipʉ cabuericarã aniquetibana quena caroaro buio majima. To bairi Jesu mena cãnieparã ãnama, caame ĩñuparã sacerdote maja ʉparã jãa. \p \v 14 To bairi cáaá majiquetibatacʉ mere cañuʉpʉ na mena cʉ catʉjʉnucuro maca, “Jocarã mʉja ĩ,” na caĩ majiquẽjuparã. \v 15 To bairi Pedrore, Juãre na cabuti rotiyuparã mai na caneñapo ame jeniñari arʉapʉ, na jeto ame wadapenigarã. Na buti roti, ocõo bairo caame ĩ wadapeniñuparã: \p \v 16 —¿Dope bairo Pedrore, Juãre na mani ánaati? “Ati wame caacʉori wame átiyayupa naa,” ĩ majima Jerusalén macana nipetirã. Mani maca, “Jocarã mʉja ĩ, baiquẽjupa,” na mani ĩ majiquẽe. \v 17 To bairi, “Jesu cʉ cabairique to cõona camajare na buio janacõaña,” na mani ĩ tutigarã, aperã capãarã atie quetire caapiʉjarã aninemorema ĩrã, caame ĩñuparã. \p \v 18 To bairo ame ĩ yaparo na capijoyuparã Pedrore, Juãre. Na pijo, ocõo bairo na caĩbajuparã: \p —Jesu cʉ cabairiquere to cõona camajare na buio janacõaña mʉjaa. \p \v 19 To bairo na caĩro: \p —Jãre mʉja cabuio jana rotirijere mʉjaare jã caapiʉjaata Dio macare jã bai netooborã. To bairi tʉgooñaña mʉjaa. Dio maca jã tʉjʉʉ, ¿dije jã cátipe cʉ boocʉti? ¿Cʉ ye jã cátipere cʉ boocʉti? o ¿mʉja ye macare jã cátipere cʉ boocʉti Dio? Booquẽcʉmi. \v 20 To bairi Jesu cʉ caĩepere, cʉ cátiepere jã catʉjʉepere jã buio jana majiquẽe, na caĩñuparã Pedro jãa. \p \v 21 To bairo na caĩro: \p —Jesu cʉ cabairique camajare mʉja cabuio janaquẽpata mʉjaare jã popiyeyegarã, na caĩ tutinemoñuparã. \p Aperã maca, “Dio caroaro áami,” caĩñuparã cáaá majiquetibatacʉ cʉ canetorije tʉjʉri. To bairi to caneñaporã maca Pedro jãare, “Ñee caroorije wapa nare capopiyeyepe ã,” caĩ majiquẽjuparã. To bairi presopʉ cãnanare na cabuuyuparã yua. \v 22 Cáaá majiquetibatacʉ Dio cʉ canetooricʉ cuarenta cãnacã cʉma netobʉjaroacã cacʉgoʉ cãñupʉ cʉ̃a. \s1 Los creyentes piden confianza y valor \p \v 23 To bairi Pedro, Juan mena buti, catunucoajuparã na mena macana Jesure caapiʉjarã tʉpʉ. Na tʉpʉ aá, nipetiro sacerdote maja ʉparã, cabʉcʉrã nare na caĩ buioriquere na caĩ buioyuparã. \v 24 To bairo na caĩ buiorijere apirã Jesure caapiʉjarã nipetirã jĩcarore bairona tʉgooñari Diore jeniri ocõo bairo caĩñuparã: \p —Jã Ʉpaʉ Dio, ʉmʉrecoo, ati yepa nipetiro cátacʉ mʉ ã. \v 25 Tirʉmʉpʉ jã ñicʉ David ãnacʉ mʉre cáti nʉcʉbʉgoricʉ mʉ Espíritu Santo mena cʉ mʉ cauca rotiro ocõo bairo caĩ buio ucayupi mʉ Macʉ Jesure rooro na cátipere: \q1 ¿Nope ĩrã judío maja cãniquẽna na cáti majiqueti wame jocarã, “Jã átigarã,” na ĩbajupari? ¿Nope ĩrã aperã quena Diore na ĩ punijiniti? \q1 \v 26 Neñapori, “Manire cʉ carotipe mani booquẽe. Cʉ mani rocagarã,” caĩbajupa maca ʉparã. “Dio cʉ cacũricʉ Cristo quenare mani booquẽe,” caĩbajupa, caĩ ucayupi David ãnacʉ. \p \v 27 ’Cʉ caĩ ucarica wamere bairona áama yucʉra, Diore caĩ nʉcʉbʉgoyuparã. —Ati macapʉ to bairona caneñapowã, cañuʉre mʉ Macʉ Jesure mʉ cajooricʉre rocagarã. Ʉpaʉ Herode, Ʉpaʉ Ponsio Pilato quena, Israel macana mena, aperã mena caneñapowã, Jesure booquẽna cʉ na carocapere wadapenirã. \v 28 Mere cajʉgoyepʉna, “To bairona rooro átigarãma,” mʉ caĩñupa, camajii aniri, Diore caĩ wada nʉcʉbʉgoyuparã. \v 29 —To bairi yucʉacã, “Janacõaña,” jãre na caĩ tutiejere mʉ apii. To bairi jãre átinemoña. Yeri tʉgooña ocabʉtiriquere jã jooya, na uwiquẽnana mʉ ye quetire jã cabuio majiparore bairo ĩi. Mʉ caboori wame jã átigarã, mʉ ye quetire buiorã. \v 30 To bairo jãre átinemori, camajare mʉ catutuarijere na iñooña. Cariarãre na netooña. Ape wame quena, caacʉori wame, áti iñoorica wamere ája, caroaʉ mʉ Macʉ Jesu cʉ catutuarije mena, Diore caĩ wadayuparã. \p \v 31 To bairo Diore na caĩ jeni nʉcʉbʉgo yaparoro na caneñapori wii cananaañupe. To bairo to cananaari paʉna Espíritu Santo seeto majuu ti wiipʉ cãna napʉ cãninemo ejayupʉ. To bairi Espíritu Santo seeto majuu napʉ cʉ cãninemo ejaro uwi tʉgooñarique manona Dio ye quetire aperãre cabuio ocabʉtiyuparã. \s1 Todas las cosas eran de todos \p \v 32-35 To bairi uwiquẽnana, “Jã Ʉpaʉ Jesu cʉ̃re na cajĩaricaro bero catunu catiyupi,” caĩ buio ocabʉtiyuparã. Apóstol majare Espíritu Santo majirique, wariñuurique quenare na cajooyupʉ. To bairo na cʉ cajooro nipetirã Cristore caapiʉjari poa macana jĩcarore bairona catʉgooñarique cʉjuparã. Jĩcaʉ ũcʉ na yaʉ, “Yʉ yere yʉ maibʉja,” caĩ ajuyaʉ camañupʉ. To cãnacãʉna na yere caame ricawoyuparã na yarã cacʉgoquẽnare. Wiiri cacʉgorã, yepari quenare cacʉgorã cãna quena aperãre canuniñuparã, niyerure jeegarã. Niyerure jee, apóstol maja Jesu buerã cãnanare na cajooyuparã, “Mani mena macana cacʉgoquẽnare na ricawoya,” ĩrã. To bairo na cáto na mena macana ñee camacaquẽjuparã. \v 36 Jĩcaʉ to bairo cácʉ cãñupʉ José cawamecʉcʉ. Levita poa macacʉ cãñupʉ. Chipre na caĩri paʉ cabuiaricʉ cãñupʉ. Apóstol maja “Bernabé” cʉ caĩñuparã. Na ye mena “aperãre tʉgooña ocabʉtiriquere cajoʉ” ĩrica wame ã. \v 37 Cʉ̃a José jĩca yepa oterica yepa aperãre nuni, niyeru cajeeyupʉ. Niyeru jee átiri, apóstol majare na cajooyupʉ, mani mena macana cacʉgoquẽnare na mʉja ricawowa ĩi. \c 5 \s1 El pecado de Ananías y Safira \p \v 1 Apeĩ cãñupʉ Ananía cawamecʉcʉ. “Nipetiro yʉ niyeru yʉ joo peocõa,” caĩtoʉ maca cãñupʉ. Cʉ̃a, cʉ nʉmo Safira mena jĩca yepa canuniñuparã aperãre, niyeru jeegarã. \v 2 Ti yepare nuni, niyerure jee, apeye na majuuna caquenoo cũcõañuparã, “Mani majuuna tiere mani cʉgogarã,” yajioro ame ĩri. To bairi Ananía ti yepa aperãre cʉ canunirique wapa niyeru apeye cʉ majuuna quenoo cũ, apeye Jesu buerã cãnana apóstol majare na canuniñupʉ ocõo bairo na ĩtori: \p —Atie yʉ ya yepa yʉ canunirique wapa yʉ niyeru nipetirona ã, na caĩtoyupʉ. —Mani mena macana cacʉgoquẽnare tiere na ricawo jooya, na caĩñupʉ. \p \v 3 To bairo cʉ caĩro: \p —Ananía, ¿nope ĩi Sataná mʉre cʉ cawadajãrijere mʉ apiʉjari? Dio Espíritu Santopʉre jocʉna cʉ mʉ ĩtowʉ, “Yʉ ya yepa yʉ canunie yepa wapa niyeru nipetirona yʉ joo,” ĩtoʉ, cʉ caĩñupʉ Pedro. —Mʉ niyerure apeye mʉ cũcõaricʉ, mʉ majuuna yajioropʉ cʉgogʉ. \v 4 Ti yepa aperãre mʉ canuniparo jʉgoye mʉ ye jeto cãñupa. To bairi na mʉ canuniro bero mʉre na cawapayerique niyeru mʉ ye riape noo mʉ cabooro cátipe anibajupa. ¿Nope ĩi mʉ yeripʉ, “ ‘Atie yʉ niyeru nipetirona mʉjaare yʉ joo,’ na yʉ ĩtogʉ,” mʉ ĩ tʉgooñari? cʉ caĩñupʉ Pedro. —Jã jetore ĩtoʉ mee mʉ ĩ. “Atie to cõona yʉre na cawapayerique ã,” ĩtoʉ Diopʉre cʉ ĩtoʉ mʉ ĩ, cʉ caĩñupʉ Pedro. \p \v 5 To bairo cʉ caĩro apii Ananía nemoopʉre ria ña, cabai yajicoajupʉ. To bairo cʉ cabai yajirijere apirã camaja nipetirã cauwiyuparã. \v 6 To bairi caʉmʉa cawamarã atí, cʉ ãnacʉre jutii ajero mena cʉ umá, cʉ ne buti aá, cʉ cayaa rocayuparã yua. \p \v 7 Itia hora bero cajãa ejayupo cʉ ãnacʉ nʉmo Safira. Co manapʉ cʉ cabai yajiriquere camajiquẽjupo co maca. \v 8 Co cajãa ejaro tʉjʉʉ: \p —¿Ato cõo majuu mʉja ya yepa wapa niyeru mʉjaare na nuniri? co caĩ jeniñañupʉ Pedro. \p —Ʉ̃ʉjʉ, to cõo majuu jã nuniwã, co manapʉ cʉ caĩtoricarore bairona cʉ caĩñupo Pedrore. \p \v 9 To bairo cʉ co caĩtorijere apii: \p —¿Nope ĩrã mʉja majuuna apeye cũcõabana quena, “ ‘Atie jã ya yepa jãre na cawapayerique nipetirona ã,’ jocarãna mani ĩtogarã,” mʉja ame ĩri? “Dio Espíritu Santo mani popiyeyequẽcʉmi,” ¿mʉja ĩ tʉgooñabati? Espíritu Santore mʉ manapʉ cʉ caĩtoeje wapa cʉ cabai yajiro cʉ cayaa rocaena mere tunu ejama. To bairi mʉ cabai yajiro mʉ ne buti aátina, mʉ yaa rocacõagarãma mʉ quenare, co caĩñupʉ Pedro. \p \v 10 To bairo cʉ caĩrona to catʉjʉnucubatacona ria ña, cabai yajicoajupo yua. Caʉmʉa cawamarã jãa eja, cabai yajiore co catʉjʉyuparã. Cabai yajiore co tʉjʉ, co ne buti aá, co manapʉ ãnacʉ tʉna co cayaa rocayuparã yua. \v 11 To bairi Jesucristore caapiʉjarã aperã quena nipetirã to bairo na cabai yajirijere apiri seeto cauwiyuparã yua. \s1 Muchos milagros y señales \p \v 12-14 Jesure caapiʉjarã caneñaponucuñuparã Portal de Salomón na caĩri paʉ Dio wii jope tʉpʉ cãni arʉapʉ, cabiaya mani arʉa. Jesure caapiʉjaquẽna maca na mena cabapacʉti uwibʉjayuparã. Bapacʉti uwibana quena caroaro na catʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã Jesure caapiʉjarãre. To bairi aperã capãarã caʉmʉa, cãromia quena mani Ʉpaʉ Jesucristore caapiʉjanemoñuparã. To bairi to cãnacã rʉmʉ na mena macana cãninemoñuparã. Apóstol maja caacʉori wame cáti iñoorijere capee cájuparã camaja na catʉjʉrona. \v 15 To bairo na cátiere tʉjʉrã cariarãre na yarã na cajee ejooyuparã na cayojarijepʉna. “Pedro cʉ caneto aáparo tʉacã na cãmata na tʉacã cʉ caneto aátona ñuugarãma, nare cʉ cañiga peoquetibato quena,” caĩ tʉgooñañuparã. \v 16 Apero macana quena Jerusalén maca tʉacã macá macari macana Jerusalẽpʉ atí, na yarã cariarãre na cajee ejooyuparã. Rooro cawãtiacʉna quenare na cajee ejooyuparã. To bairo na cáto na nipetirã cañuuñuparã yua. \s1 Pedro y Juan son perseguidos \p \v 17 To bairi sacerdote maja ʉpaʉ, cʉ mena macana saduceo maja mena Jesu buerã cãnana apóstol majare na capunijiniñuparã. Camaja, “Cañuurã ãma naa,” nare na caĩrije cabooquetibajuparã, na tʉjʉ ʉgoobana. \v 18 To bairi polisía majare na ñe roti, na capreso cũ rotibajuparã sacerdote maja ʉpaʉ jãa, cʉ mena macana mena. \v 19 To bairo na cátibato quena preso cãna tʉpʉ caejayupʉ Dio tʉ macacʉ ti ñamina. Ti ñamina eja, preso jope turiquere pã, apóstol majare na cajʉgo butiyupʉ. \v 20 Na jʉgo buti, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Dio wiipʉ aánaja. Camajare to cãnare Jesucristo ye quetire nipetiro na buioya. “Noa Jesure caapiʉjagarãre caroaro catiriquere mʉja joogʉmi,” na ĩ buioya to cãnare, na caĩñupʉ Dio tʉ macacʉ. \v 21 To bairo na cʉ caĩro apii presopʉ cãnana buti, cabujuri paʉ cãnopʉ Dio wiipʉ cáaácoajuparã. Dio wiipʉ aá, Jesucristo ye quetire to cãnare na cabuio jʉgóyuparã yua. \p To bairo na cabairi paʉ sacerdote maja ʉpaʉ, cʉ mena macana mena, Israel maja cabʉcʉrã mena caneñapoyuparã. Neñapo, polisíare presopʉ na cabipe cũbatanare apóstol majare na cajee atí rotiyuparã. \v 22 To bairi polisía cáaájuparã presopʉ. Aá, preso wiipʉ jãa, ti arʉare pã, na cabipe cũbatanare cabʉgaquẽjuparã. To bairi na camano tʉjʉrã caneñaporã tʉpʉ catunucoajuparã. \v 23 Tunu eja: \p —Nare jã macabapʉ. Preso wii caroaro bipericaro, na capreso bipe cũricarãre catʉjʉ coterã to catʉjʉnucu coterãre na jã tʉjʉwʉ. Na tʉjʉ, pã, jãa átiri, na jã macabapʉ. To bairo caroaro bipe cotericaro to cãnibato quena na jã bʉgaquẽpʉ mʉja capreso bipe cũ rotibatanare, na caĩñuparã polisía. \p \v 24 To bairo na caĩrijere apirã Dio wii coteri maja ʉpaʉ, sacerdote maja ʉparã mena seeto api acʉari catʉgooñañuparã. “¿Dope bairo na baiyupari?” caĩ tʉgooñañuparã. \v 25 To bairo na caĩ tʉgooñari paʉna apeĩ caejayupʉ. Ejaʉ: \p —Presopʉ mʉja cabipe cũbatana Dio wiipʉ camajare buiorã áama, na caĩ buioyupʉ. \p \v 26 To bairo cʉ caĩ buiorije apii Dio wiipʉ cáaácoajupʉ Dio wii coteri maja ʉpaʉ polisía maja mena. Dio wiipʉ aá, apóstol majare na cajee ajuparã na cajeniñapa arʉapʉ tunu. Na quẽquẽnana na cajee ajuparã, camajare na uwibana. “Na maibʉjarãma mani cañebaenare. Na mani caquẽata camaja mani punijiniri ʉ̃ta rupaa mena mani re jĩaborãma,” caĩ tʉgooñañuparã. \v 27 To bairi apóstol majare na jee atí, to caneñaporã recomacapʉ na tʉjʉnucu roti, to bairo na cáto ocõo bairo na caĩ tutiyupʉ sacerdote maja ʉpaʉ: \p \v 28 —“Jesu cʉ cabairique camajare na buio janacõaña,” cariapena mʉjaare jã caĩbapʉ. Jã mʉja caapiʉjaquẽto Jerusalén macana nipetiro apima mʉja cabuiori wamere. Jã quenare, “Cabai buiyebʉjawã naa, Jesure cajĩa rotiricarã aniri,” jã mʉja ĩ. \p \v 29 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Pedro jãa: \p —“Buio janacõaña,” jã mʉja caĩrijere jã caapiʉjaata Diore jã bai botioborã. To bairi Dio macare caapiʉjaparã jã ã, na caĩñuparã Pedro jãa. \v 30 —Jesure yucʉ pãipʉ na mʉja capapua jĩa rotiwʉ aperãre. To bairo mʉja capapua jĩa rotirique to cãnibato quena Dio mani ñicʉ jãa na cáti nʉcʉbʉgoricʉ maca cʉ catunu catioyupi tunu. \v 31 Cʉ tunu catiori cʉ tʉpʉ cʉ cane aájupi Dio. Cʉ tʉpʉ ne aá, Caʉpaʉ cʉ cacũñupi camajare cacatiopaʉre, caĩñupʉ Pedro. —To bairi mania Israel maja caroorije mani cátiere jʉtiritiri mani catʉgooñarije mani cawajoaata mani majiriobojagʉmi Dio caroorije mani cátiere. \v 32 To bairo Jesucristo cʉ cabairiquere cabuiorã jã ã. Dio cʉ cãniere cʉ Espíritu Santo maca jãre camajioʉ ãmi, Diore caapiʉjarã jã cãno maca. To cãnacãʉna cʉ̃re caapiʉjarãre na joomi Dio cʉ Espíritu Santore, na caĩñupʉ Pedro. \p \v 33 To bairo Pedro na cʉ caĩrijere apirã seeto caapi punijiniñuparã to caneñaporã. Punijini, “Na cajĩa repe ã,” caame ĩñuparã. \v 34 To bairo na caame ĩri paʉ yua cawamʉ nʉcañupʉ jĩcaʉ caneñaporã mena macacʉ, na buiogʉ. Gamalié cawamecʉjupʉ. Fariseo majocʉ cãñupʉ. Moisé ãnacʉ cʉ caucarique caroaro camajii cãñupʉ. To bairi camaja nipetirã, “Cañuʉ ãmi Gamalié,” cʉ caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã naa. To bairi cʉ̃ wamʉnʉcari: \p —Jesu buerã cãnana na buti aáparo mai, caĩñupʉ. \p Na caapiquẽtopʉ ʉparãre apeye na buiogʉ to bairo caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩro polisía na jʉgo buti aá, na cáto bero ocõo bairo caneñaporãre na caĩñupʉ Gamalié: \p \v 35 —Mʉjaa, Israel macana ati maja nare mʉja cátipe caroaro tʉgooñaña mʉjaa. \v 36 Tirʉmʉpʉ Teuda cawamecʉcʉ, “Camajii majuu yʉ ã,” caĩnucubajupʉ. To bairo cʉ caĩro caʉmʉa cuatrociento majuu cʉ mena aninemogarã cabaibajuparã. To bairo na cabairo camaja aperã maca Teudare cʉ cajĩa rocacõañuparã. To bairo cʉ na cajĩa rocaricaro bero cʉ yarã cãnibatana cáaá bate peticoajuparã. Cabero, “Cʉ cabuiorije ñuuquẽjupa,” caĩ tʉgooñañuparã camaja yua. \v 37 Cʉ bero tunu apeĩ Juda, Galilea macacʉ, cʉ̃re bairona cabaiyupʉ. Caʉparã camajare na cacõoñari rʉmʉrina, “Caʉparãre na mani quẽto,” caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩro capãarã camaja cʉ mena cãninemogayuparã. To bairo cʉ na cabainemorije to cãnibato quena aperã cʉ cajĩañuparã cʉ quenare. Cʉ̃re cãninemobatana cʉ na cajĩaricaro bero cáaá bate peticoajuparã na quena. \v 38 Yucʉ roquere ati maja Pedro jãare rooro na átiqueticõaña. Na buucõaña. Atie camajare na cabuio teñarije na majuuna na cáti tʉgooñarije to cãmata yoaro mee peticoagaro. Camaja majiritigarãma atie quenare Teuda, Juda cãnibatana na cabaibataje na camajiritiricarore bairona. \v 39 Dio maca na cʉ cabuio rotirijere na caĩrije to cãmata nare mʉja mata majiquetigarã. Dio macare mʉja bocateeborã, na caĩñupʉ Gamalié caneñaporãre. \v 40 To bairi: \p —Jaʉ, cariape mʉ ĩ mʉa, cʉ caĩñuparã Gamaliére. \p To bairo cʉ ĩ, capi ejooyuparã Jesu cʉ cabuericarãre tunu. Na pi ejoo, polisía majare na cabape rotiyuparã. Na bape roti, nare na cabape yaparoro: \p —To cõona Jesu cʉ cabairiquere buio janacõaña, na ĩba, to cõona na cabuuyuparã Pedro jãare yua. \p \v 41 To bairo na cáto caʉparã na caneñapo jeniñarica arʉa cãnana cabuticoajuparã. Buti, cawariñuuñuparã Jesu ye quetire na cabuiorije wapa nare na cabaperique to cãnibato quena. \p —Ñuubʉjami Dio. Jesu ye quetire na buioato ĩi mani cabejeyupi Dio, caĩ wariñuuñuparã. \p \v 42 To bairi Dio wiipʉ, “Jesu camajare na canetooʉ ãmi,” caĩrijere cabuiocõa aninucuñuparã. Na ya wiiri quenare neñapori cabuiocõa aninucuñuparã, caʉparã, “Janacõaña,” na caĩrije to cãnibato quena. \c 6 \s1 Se nombran a siete diáconos \p \v 1 Cabero Jesucristore caapiʉjarã capãarã cãninemoñuparã tunu. Capãarã majuu na cãninemori paʉna caame tuti jʉgóyuparã. Jerusalén macanare catutiyuparã judío maja apero macana griego yere cawadarã maca: \p —Mʉja yarã cawapearã romiri, cabʉcʉrã romiri quena jã yarã romirire jooricaro netoro mʉja joo mani yere to cãnacã rʉmʉ ʉgarique ricaworã, caĩ tutiyuparã judío maja griego yere cawadarã maca Jerusalén macanare. \p \v 2 To bairo na caĩ tutirijere caapiyuparã apóstol maja. Tiere apirã nipetiro Jesucristore caapiʉjarãre caneñapo rotiyuparã. Na caneñapori paʉpʉ ocõo bairo na caĩñuparã apóstol maja: \p —Jãra ʉgariquere caricaworã jã cãmata Jesu ye quetire jã buio majiquetiborã. Tiere jã cabuio janaro ñuuquetiboro. \v 3 To bairi mani yarã, Jesucristore caapiʉjarãre siete cãnacãʉre na bejeya cacʉgoquẽnare caricawoparãre. “Cañuurã ãma,” camaja na caĩ tʉjʉrã jetore na bejeya. Caroaro Dio Espíritu Santore cacʉgorã, caroaro camajirã jetore na bejeya. \v 4 Jã maca Diore cajenirã, Dio Wadarique cabuiorã jã anicõagarã, caĩñuparã apóstol maja. \p \v 5 To bairo na caĩro apirã: \p —Jaʉ, to bairona cátipe ã, caĩñuparã Jesure caapiʉjarã nipetiro. \p To bairo ĩ, Estebare cʉ cabejeyuparã. Caroaro Diore caapi nʉcʉbʉgoʉ cãñupʉ. Espíritu Santore cacʉgo netoʉ cãñupʉ. Aperã quenare cʉ̃re bairo cãnare cabejeyuparã: Felipe, Prócoro, Nicanó, Timó, Parmena, Nicolás (Antioquía macacʉre) cabejeyuparã. Nicolás apeĩ anibacʉ quena judío majare bairo Diore cáti nʉcʉbʉgoʉ cãñupʉ. \v 6 To cãnacãʉna na cabejeyuparã. To bairi na beje, apóstol maja tʉ na cajee ajuparã na cabejericarãre. Na jee atí, Diore na jenibojari na rʉpoarire cañiga peoyuparã. Dio mʉja cátibojape cʉ átinemoato ĩrã cájuparã. \p \v 7 To bairi Jesu ye queti cajejanemoñupe. To cajejaro Jesucristore caapiʉjarã Jerusalẽpʉre capãarã cãninemoñuparã. Sacerdote maja capãarã Jesu ye quetire caapiʉjayuparã na quena yua. \s1 Toman preso a Esteban \p \v 8 Dio caroaro cátinemoñupʉ Estebare. To bairo cʉ cátinemoro mena caacʉori wame cáti iñoorijere camaja na catʉjʉrona cátinucuñupʉ Esteban. \v 9 To bairi judío maja ape wii neñapo buerica wii macana, Los Libertados cawamecʉti poa macana jĩcaarã cʉ caĩ wada neto jʉgóyuparã. Cãñuparã Sirene macana, Alejandría macana, Cilicia yepa macana, Asia yepa macana Estebare caĩ wada netorã. \v 10 Cʉ̃re na caĩ wada netorije cãnibato quena dope bairo cʉ caĩ neto majiquẽjuparã, Espíritu Santo mena nare cʉ caĩ buio majiro. \v 11 To bairi cʉ ĩ neto majiquetibana, aperãre yajioro niyeru na cajooyuparã, ʉparãre cʉ wadajãña ĩrã. \p —“ ‘Mani ñicʉ Moisé cʉ carotirique ñuuquẽe,’ ĩnucumi Esteban. Dio quenare rooro ĩmi Esteban,” ĩ buio bateya camajare, na caĩñuparã, niyeru na joori. \p To bairo na caniyeru jooro rooro majuu Estebare cʉ caĩ buio bateyuparã. \v 12 To bairo na caĩ buio baterijere apirã camaja, cabʉcʉrã, judío majare cabuerã Estebare cʉ capunijiniñuparã. Cʉ punijini, cʉ ñe, caʉparã na cajeniña neñapori arʉapʉre cʉ cañe aájuparã. \v 13 Caʉparã tʉpʉ cʉ ñe aá, ocõo bairo Estebare cʉ caĩ wadajãñuparã: \p —Ani Dio wiire rooro ĩnucumi. “Mani ñicʉ Moisé cʉ carotirique ñuuquẽe,” ĩnucumi tie quenare. \v 14 “Jesu Nasaré macacʉ ati wiire rocacõagʉmi,” ĩmi. “Mani ñicʉ Moisé manire cʉ carotiriquere mani cabai nʉcʉbʉgorijere recõagʉmi Jesu,” ĩnucumi Esteban, caĩ wadajãtoyuparã. \v 15 To bairo na caĩ wadajãri paʉna to cãna nipetirã Estebare cʉ na catʉjʉro cʉ riya caaji bateyupe, Dio tʉ macacʉre bairona. \c 7 \s1 Defensa de Esteban \p \v 1 Cʉ̃re na catʉjʉri paʉ sacerdote maja ʉpaʉ cʉ caĩ jeniñañupʉ Estebare: \p —¿Cariapena mʉ na ĩti mʉre na caĩrijera? cʉ caĩ jeniñañupʉ. \p \v 2 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo na caĩ yʉyupʉ Esteban: \p —Yʉ yarã, mʉjaare yʉ caĩ buiopa wame yʉ apiya. Mani ñicʉ Abraham tʉpʉ caejayupʉ Dio caroaro caaji batei Mesopotamia yepa cʉ ya yepapʉ cʉ cãnopʉ, Harán na caĩri macapʉ cʉ cáaáparo jʉgoye. Abraham tʉpʉ buia eja, ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Dio: \v 3 “Ati yepare mʉ yarãre na buti weoya. Ape yepa mʉ yʉ caiñoopa yepapʉ mʉ anigʉ,” cʉ caĩñupʉ Dio Abrahãre. \v 4 To bairo Dio cʉ̃re cʉ caĩro cʉ ya yepare, Mesopotamia yepare, Caldea maja cʉ yarãre na cabuti weoyupʉ. Buti aá, Harán na caĩri macapʉ caejayupʉ. Topʉ eja, cãñupʉ. To cʉ cãnitoye cʉ pacʉ cabai yajiyupʉ. Cʉ pacʉ cʉ cabai yajiro bero ati yepa mani cãnipa yepapʉ cʉ cajʉgo ejayupʉ Dio yua, caĩñupʉ Esteban. \v 5 —Abraham cʉ cãni yʉteapʉre mai ati yepare cʉ canuniquẽjupʉ Dio. To bairi jĩca paʉacã maca, “Ati paʉ yʉ ya paʉ ã,” caĩ majiquẽjupʉ Abraham. To bairo cʉ caĩ majiquẽtie cãnibato quena, “Cabero ati paʉ, ati yepa mʉ ya yepa anigaro. Mʉ pãramerã ya yepa anigaro,” cʉ caĩñupʉ Dio. Mai Abraham capunaa mácʉ cʉ cãnibato quena to bairo cʉ caĩñupʉ. \v 6 Apeye cʉ caĩ buionemoñupʉ Dio Abrahãre tunu: “Mʉ pãramerã cãni ʉjarãpʉ aperopʉ aperã na ya yepapʉ cáaáteñarã anigarãma mai. To bairo na cabairopʉ tutuaro quẽrique mena na paa rotigarãma to macana. Cuatrociento cãnacã cʉma popiye tamʉogarãma, tutuaro paabojari maja anibana. \v 7 Cabero yʉ majuuna popiye nare capaa rotirã macare na yʉ popiyeyegʉ. Na yʉ capopiyeyero bero mʉ pãramerã maca topʉ cãnana buti weogarãma. Cabuti weoricarã ati yepapʉre tunu ejagarãma yua. Tunu eja, yʉre cáti nʉcʉbʉgorã, yʉ yarã anigarãma,” Abrahãre cʉ caĩñupʉ Dio. \v 8 To bairo cʉ ĩ, circuncisión cʉ cáti rotiyupʉ Dio, cʉ bero macana quena na cáti petipa wame. To bairi circuncisión cájuparã, Diore cáti nʉcʉbʉgorã jã ã ĩrã. Cabero Abraham camacʉ cʉjupʉ Isaá cawamecʉcʉre. Isaá jĩca semana cʉ cabuiaro bero circuncisión cʉ cájupʉ Abraham. To bairona cájupʉ Isaá cʉ macʉ Jacobo quenare. Jacobo to bairona cájupʉ cʉ punaa quenare doce cãnacãʉpʉrena mani ñicʉare yua. \p \v 9-10 ’Cabero mani ñicʉapʉ na bai Josére cʉ capejucʉti punijiniñuparã cʉ jʉgocʉ jãa. Cʉ pejucʉti punijiniri Ejipto yepapʉre cáaánare niyeru jeeri nare cʉ cajooyuparã, na paabojari majocʉ cʉ ãmaro ĩrã. To bairo rooro cʉ na cátaje cãnibato quena Josére cʉ cátinemoñupʉ Dio rooro cʉ catamʉori paʉre. Cʉ átinemoʉ capee majiriquere cʉ cajooyupʉ Dio. To bairi José caroaro camajii cʉ cãno maca Faraõ, Ejipto macana ʉpaʉ cʉ catʉjoo netocõañupʉ. To bairi cʉ ẽoro macacʉ ʉpaʉ cʉ cacũñupʉ. Cʉ ya wii macaje paarique ʉpaʉ quenare cʉ cacũñupʉ Josére. \p \v 11 ’Cabero Ejipto yepapʉ Canaá yepa quena cʉ yarã na cãni yepapʉ ʉgarique na caotebataje capetiyupe. To capetiro seeto cañigo tamʉoñuparã mani ñicʉa, ʉgarique bʉgaquetibana, na caĩñupʉ Esteban sacerdote maja ʉpaʉ jãare. \v 12 —To bairi na pacʉ Jacobo Ejipto macana ʉgarique na cacũrique to cãnore queti apii cʉ punaare mani ñicʉare caʉgarique wapayera aá rotiyupʉ. \v 13 Na cʉ cawapaye rotiro cawapayera aájuparã Ejiptopʉre. Ejiptopʉ eja, wapaye tunu atí, cãñuparã. Cabero na cawapayebataje capetiro tʉjʉrã catunu wapayera aájuparã tunu. Ti paʉ na caejaro José maca, “Yʉa mʉja baina yʉ ã tirʉmʉpʉ Ejiptopʉre mʉja cajoo rocabatacʉ,” na caĩ buioyupʉ. To bairo na ĩ buio yaparo Ejipto macana ʉpaʉ Faraõre, “Ati maja yʉ jʉgocʉ jãana ãma,” cʉ caĩ buioyupʉ. \v 14 Cʉ ĩ buio yaparo cʉ pacʉ Jacobo jãare na capijoyupʉ. “Yʉ tʉpʉ na aparo,” na caĩ queti jooyupʉ, caĩñupʉ Esteban. \v 15 —To bairo José na cʉ capijoro apii Ejipto yepapʉre cáaácoajupʉ Jacobo José cʉ cãni yepapʉre, cʉ punaa nipetirã mena. Setenta y cinco cãnacãʉ majuu cãñuparã Ejiptopʉ cáaátana. Topʉ ãcʉna cabai yajiyupʉ Jacobo yua. Cʉ punaa mani ñicʉa na quena to bairona Ejipto yepapʉ cabai yaji peticoajuparã. \v 16 Cayoaro beropʉ na cabai yajiro bero na õwaa cacararije ãnajere cajee aájuparã na pãramerãpʉ Siquẽ na caĩri macapʉ, topʉ yaagarã. Na õwaa ãnajere cañujo reyuparã ʉ̃ta totipʉ, mani ñicʉ Abraham Hamor cawamecʉcʉ punaare na cʉ cawapayerica paʉ majuu. Ejiptopʉ ãnaa, capãarã majuu camaja bʉyuparã. \p \v 17 ’Caberopʉ yua Abrahãre, “Ati yepa Canaá cawamecʉti yepa mʉ pãramerã na ya yepa anigaro,” cʉ caĩ buioricarore bairona Dio cʉ cajoogari paʉ caejayupe. \v 18 Ti paʉ cãno apeĩ José cãniñaricʉre camajiquẽcʉ Ejipto macana ʉpaʉ cajãañupʉ yua. \v 19 Cʉ maca ĩtori rooro majuu mani ñicʉare na cájupʉ. Na punaa niñaacãre, “Na jĩacõaña na cabuiaropʉna,” na caĩñupʉ Ejipto macana ʉpaʉ cʉ polisía majare, na bʉqueticõato ĩi. \v 20 To bairo cabairi paʉ cabuiayupʉ Moisé yua. Caroaʉ cãnipaʉ buiaʉ cabaiyupʉ. Itiarã muipua cʉ pacʉ ya wiipʉre cʉ cacoteyuparã caũpuʉacãre. \v 21 To bairi cʉ pacʉa, Ejipto macana cʉ jĩarema ĩrã, Moiséacãre Faraõ cawamecʉcʉ Ejipto macana ʉpaʉ maco cʉ̃re co cabopaca tʉjʉparore bairo co peta tʉacã cʉ̃re capooyuparã. To bairo na cátacʉacãre Faraõ maco cʉ bʉga, co tʉpʉ cʉ ne aá, cʉ camajooñupo yua. \v 22 To bairi Moisé Ejipto macana mena bʉtiri na cabueri wame nipetiro camaji bʉtiyupʉ. To bairi cabʉcʉ ãcʉpʉ caroaro camaji petiyupʉ, caĩñupʉ Esteban cʉ̃re cajeniña tutirãre. \v 23 —To bairi Moisé cuarenta cãnacã cʉma cacʉgoʉ ãcʉna, “Yʉ yarã Israel maja na cãniere na yʉ tʉjʉñagʉ,” caĩ tʉgooñañupʉ. Ĩ tʉgooñaʉ na tʉpʉ catʉjʉ teñañupʉ. \v 24 Na tʉpʉ ejaʉ Ejipto macacʉ jĩcaʉ Israel yaʉre ñe wapa meena cʉ caquẽro cʉ catʉjʉyupʉ. To bairo cʉ̃re cʉ caquẽro tʉjʉ, cʉ amebojaʉ, cʉ caquẽ jĩa rocacõañupʉ Ejipto macacʉre. “Yʉ yaʉre rooro cʉ cátie wapa ã,” caĩñupʉ Moisé. \v 25 “Yʉ yarã, ‘Cacamotabojapaʉre cʉ cũñupi Dio Moisére,’ yʉ ĩ tʉjʉ tʉgooñagarãma,” caĩ tʉgooñabajupʉ Moisé. Na maca to bairi wame caĩ tʉgooñaqueti majuucõañuparã. \v 26 Ape rʉmʉ tunu tʉjʉ teñaʉ cʉ yarã pʉgarã caame quẽrãre na catʉjʉyupʉ. Na tʉjʉ, “¡Ame quẽqueticõaña! Jĩca maja mʉja ã. Ame wadarique quenooña,” na caĩbajupʉ. \v 27 To bairo cʉ caĩro apii Moisére, “¿Nope ĩi jãre mʉ ĩti? Jãre carotii mee mʉ ã mʉa,” cʉ caboca ĩñupʉ cʉ yaʉre caquẽ netoʉ maca, Moisére cʉ bai botioʉ. \v 28 “¿Ñamicaa Ejipto macacʉ mʉ cajĩañaetore bairona yʉ quenare mʉ jĩagati?” Moisére cʉ caĩñupʉ. \v 29 To bairo cʉ caĩro apii Moisé caruti aájupʉ, yʉ majicõarãma ĩi. Ruti aá, Midiã macana tʉpʉ cáaáteñañupʉ. Topʉ aáteñaʉ, nʉmocʉti, topʉ cʉ cãno pʉgarã cʉ punaa cabuiayuparã. \p \v 30 ’Midiã macana tʉpʉ cãñupʉ Moisé cuarenta cʉmari majuu, na caĩñupʉ Esteban. —To cãnacã cʉma bero Dio cʉ caqueti buioʉ ejayupʉ Moisé tʉpʉre. Sinaí na caĩricʉ ʉ̃taʉ tʉacã camaja na camanopʉ, cayucʉ manopʉ Moisé tʉpʉre caejayupʉ Dio. Dio tʉpʉ macacʉre bairona cabauyupʉ Dio Moisé tʉpʉ ejari. To bairi Moisé maca catʉjʉyupʉ. Tʉjʉ, yucʉ caʉmʉaquetiire catʉjʉyupʉ caʉ̃ricʉre. \v 31 Yoaroacã ʉ̃bato quena caʉ̃ petiquẽjupe. To bairo caʉ̃ petiquetiire caacʉa tʉjʉyupʉ Moisé. Acʉa tʉjʉ, caroaro tʉjʉñagʉ catʉacã cáaájupʉ. Catʉacã cʉ caejaro Dio maca ti pero watoapʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \v 32 “Diona yʉ ã. Mʉ ñicʉ jãa na Ʉpaʉ yʉ ã. Abraham, Isaá, Jacobo, mʉ ñicʉa yʉ cáti nʉcʉbʉgowã yʉre.” To bairo cʉ caĩro apii Moisé nanaa uwiri catʉjʉ canamu majiquẽjupʉ. \v 33 To bairo cʉ cáto Dio, “Yʉre mʉ canʉcʉbʉgorije iñoori mʉ rʉpo jutiire weya, ati paʉpʉ yʉ cãno maca,” cʉ caĩñupʉ Dio caʉ̃rijepʉre cãcʉ. \v 34 “Yʉ yarã Israel maja Ejipto cãna popiye na cabairijere na yʉ bopacoo. ‘Seeto majuu jã popiye tamʉo,’ na caĩrijere yʉ api. To bairi na matabojagʉ nare canetoobojapaʉre mʉ yʉ joogʉ Ejiptopʉ,” Moisére cʉ caĩñupʉ Dio, na caĩñupʉ Esteban. \p \v 35 ’Moisére, “Jãre carotii mee mʉ ã mʉa,” cʉ na caĩ netoo nʉcarique to cãnibato quena Dio maca cʉ cacũñupʉ nare carotipaʉre, nare canetoopaʉre. Dio yucʉ caʉmʉaquetii caʉ̃ricʉpʉ caejaricʉ Israel majare canetoonemoñupʉ Moisére. \v 36 Dio cʉ̃re cʉ canetoonemoro mena acʉa tʉjʉrica wame capee cájupʉ Moisé. To bairo átiri Israel majare Ejiptopʉ cãnibatanare Mar Rojo na caĩri yapʉ neto aá, na cajʉgo buti aájupʉ Moisé. To bairi cuarenta cʉmari camaja na camanopʉ, cayucʉ manopʉ caacʉori wamerire cájupʉ Moisé Dio cʉ cátinemoro mena. \v 37 Cʉ̃a Moiséna, “Dio jĩcaʉ cʉ ye quetire buiori majocʉre mʉja joogʉmi,” caĩ buio jʉgoyeyeyupi Moisé. “Yʉre cʉ cajooeparore bairona cʉ joogʉmi. Cʉ quena mani yaʉ anigʉmi,” caĩ buio jʉgoyeyeyupi Moisé, na caĩñupʉ Esteban. \v 38 —Israel maja mani ñicʉa cayucʉ mani yepapʉ na cáaáteñaro na mena cãñupʉ Moisé. Topʉ ʉ̃taʉpʉ Sinaí na caĩricʉpʉ Dio cʉ̃re cʉ cawadariquere mani ñicʉare Israel majare na caĩ buio netoñupʉ Moisé. To bairo Dio cʉ cawadarique Moisé cʉ caucariquere mani cʉgo mani quena. Tie to bairona anicõagaro. Yajiquetigaro. \p \v 39 ’To bairo Moisé Dio Wadarique cʉ cabuio netorije cãnibato quena mani ñicʉa cʉ cabai botioyuparã. “Ejiptopʉ catunu aáparã mani ã,” na yeripʉ caĩ tʉgooñañuparã. \v 40 To bairo ĩ tʉgooñari Moisé ʉ̃taʉpʉ cʉ catunu aáto bero cʉ jʉgocʉ Aarón cawamecʉcʉre: “Moisé Ejipto yepapʉ cãnibatanare manire cajʉgo buti aámi. Yoaro bauquẽemi. Jã majiquẽe dope bairo baiimi ta. To bairi mani cáti nʉcʉbʉgoparãre ája, mani cajʉgo aáparãre,” Aarõre cʉ caĩñuparã. \v 41 To bairo ĩ, wecʉ macʉ wericʉre cájuparã. Cʉ áti yaparo cʉ áti nʉcʉbʉgorã cʉ boje ʉgayuparã na cawericʉre. “Mani wericʉ ñuu majuucõami,” caĩ wariñuuñuparã. \v 42 To bairo na cáto tʉjʉʉ Dio na cáaáweocoajupʉ, to cõona roorije na cabooata to bairo na áticõato ĩi. To bairo rooro majuu cãñuparã. Ñocoa, jõ bui macana, noo na cabooro cáti nʉcʉbʉgorã cãnicõañuparã. To bairona buiorique ã Dio ye quetire buiori maja cãniñaricarã na caucariquepʉ: \q1 “Yʉre áti nʉcʉbʉgorã mee camaja na camanopʉ cuarenta cʉmari majuu waibʉcʉrãre mʉja cajĩa joe buje mʉgo joowʉ,” Israel majare na caĩñupʉ Dio. \q1 \v 43 “Aperã macare mʉja cáti nʉcʉbʉgowʉ, Moló na caĩire, Renfán na caĩi quenare wericarã macare. Moló cʉ wiiacã menare cʉ mʉja cane aájupa. Renfán cʉ ñocore mʉja cawericʉ quenare mʉja cáti nʉcʉbʉgowʉ. To bairo mʉja cátaje wapa Babilonia macanare mʉjaare na yʉ jee aá rotigʉ na ya macapʉre,” caĩñupʉ Dio, caĩ ucayupa Dio ye quetire buiori maja cãniñaricarã, na caĩñupʉ Esteban. \p \v 44 ’Mani ñicʉa waibʉcʉrã ajeri mena na cáta wiire cacʉgoyuparã, Diore na cáti nʉcʉbʉgopa wiire cayucʉ manopʉ aáteñarã. Moisére, “To bairi wii ája,” Dio cʉ̃re cʉ caĩricarore bairona ti wiire cájuparã mani ñicʉa. \v 45 Na bero macana tunu ti wiire cacʉgo ʉjarã caneajuparã ati yepapʉ Josué mena ejarãpʉ. Josué mena na caejaro aperãre ati yepapʉ cãnibatanare na cabuubojayupʉ Dio. Nare Dio cʉ cabuuro bero ati yepapʉ yoaro ti wiire cacʉgoyuparã. Caberopʉ David ʉpaʉ cʉ cajãaropʉ quenare ti wiire cacʉgoyuparã mai. \v 46 Ʉpaʉ David ãnacʉre cʉ catʉjʉ wariñuuñupʉ Dio. To bairi ape wii cátigabajupʉ David, Diore na cáti nʉcʉbʉgopa wiire. Ocõo bairo Diore caĩñupʉ David: “Mʉa yʉ ñicʉ Jacobo ãnacʉ cʉ cáti nʉcʉbʉgoricʉ mʉ ã. Caroa wii, pairi wiire mʉ yʉ átibojagacʉpʉ,” Diore cʉ caĩñupʉ David. \v 47 To bairo átigabacʉ quena cátiquẽjupʉ mai. Cʉ macʉ Salomón maca Dio wiire cájupʉ caroa wiire, na caĩñupʉ Esteban. \v 48 —Dio ʉmʉrecoo macacʉ nipetiro carotii aniri camaja cʉ̃re na cátibojari wiipʉ jĩca wiirena ani majiquẽemi Dio. Ocõo bairi wame caĩ ucayupi Dio ye quetire buiori majocʉ cãniñaricʉ: \q1 \v 49 Ʉmʉrecoopʉre carotii yʉ ã. To bairo quenare ati yepa nipetiropʉ yʉ ã. To bairi to cãnacã paʉna cãcʉ yʉ cãno maca dope bairi wii jĩca wii yʉ cãnicõa anipa wii mʉja áti majiquẽe. Noo jĩca paʉ yʉ cãnipa paʉ maa, nipetiropʉ cãcʉ aniri. \q1 \v 50 Yʉ majuuna atie nipetiro ati yepa macajere yʉ cápʉ́. To bairi, “Dio cʉ cãnicõa anipa wiire cʉ yʉ átibojagʉ,” mʉja caĩata jocarãna mʉja ĩborã, caĩ ucayupi Dio ye quetire buiori majocʉ, na caĩñupʉ Esteban. \p \v 51 ’Diore cabai botiorã mʉja ã. Diore camajiquẽnare bairona rooro cayericʉna mʉja ã. Espíritu Santore mʉjaare cʉ camajiogabatiere mʉja apiquetinucu, mani ñicʉa na cátatore bairona. \v 52 Mani ñicʉa Dio ye quetire buiori maja cãniñaricarã nipetirãre na capopiyeyeyuparã. Caroa majuʉ camajare canetoo catiopaʉ cʉ cáatípere cabuio jʉgoyeyeri majare na cajĩa recõañuparã. Mʉja quena camajare canetoo catiopaʉre Dio Macʉrena aperãre cʉ mʉja cajooyupa, “Cʉ jĩacõaña,” ĩrã. \v 53 Mani ñicʉare Dio cʉ carotiriquere na cabuioyupa Dio tʉ macana. Mʉja roque Dio cʉ carotiriquere cacʉgo ʉjarã mʉja ã. Tiere cacʉgo ʉjarã anibana quena mʉja bai botio majuucõa, na caĩñupʉ Esteban. \s1 Muerte de Esteban \p \v 54 To bairo Esteban na cʉ caĩrijere apirã, rooro majuu cʉ capunijiniñuparã. \v 55 Esteban maca Espíritu Santo cʉgo netori, ʉmʉrecoopʉ catʉjʉ mʉgoñupʉ. Tʉjʉ mʉgo, Dio ye caaji baterijere catʉjʉyupʉ. Jesu quena Dio mena catʉjʉnucuʉre catʉjʉyupʉ. \v 56 To bairo tʉjʉ: \p —Jʉ̃, ʉmʉrecoo capãro yʉ tʉjʉ. Topʉ yʉ tʉjʉ jĩcaʉ camajocʉre Dio Macʉrena cʉ Pacʉ Dio mena catʉjʉnucuʉre. \p \v 57-58 To bairo cʉ caĩro ĩ punijiniri cʉ caawaja tutiyuparã. Cʉ awaja, cʉ apigateerã na amoore capáa bipeyuparã. To bairo átiri jĩcaro mena cʉ tʉ atʉ ejari maca tʉjaropʉ cʉ cañe aájuparã, cʉ̃re mani jĩa rocacõato ĩrã. Na jutii cabui macajere tu we, cajooyuparã Saulo cawamecʉcʉre, cʉ cote rotirã. \v 59 Tu we, Estebare ʉ̃ta rupaa mena cʉ careyuparã, cʉ jĩarã yua. To bairo na cátibato quena Jesure cʉ caĩñupʉ Esteban: \p —Jesu, yʉ Ʉpaʉ, yʉ yerire boca neña. \p \v 60 To bairo ĩ, roca cumu, ocõo bairo caĩ awajayupʉ Esteban: \p —Yʉ Ʉpaʉ, to bairo yʉre na cátiere na majirioya, caĩ awajayupʉ. \p To bairo ĩ, cabai yajiyupʉ yua. \c 8 \s1 Saulo persigue a la iglesia \p \v 1-3 Estebare cʉ̃re na cajĩa rocaro bero jĩcaarã Diore cáti nʉcʉbʉgorã cʉ̃re cayaa rocayuparã yua. Cʉ yaa roca, seeto catʉgooñarique paiyuparã Estebare caʉparã cʉ na cajĩaro. Saulo maca, “To bairona Estebare cʉ cáti jĩape ãmʉ,” caĩ tʉgooñañupʉ. \p Ti rʉmʉna, Estebare cʉ na cajĩari rʉmʉ majuu aperã Jesure caapiʉjarã Jerusalén macapʉ cãnare na capopiyeyeyuparã cabooquẽna maca. Saulo, jĩcaʉ maca Jesure caapiʉjaʉ cʉ manicõato ĩi seeto majuu na capopiyeyeyupʉ. Na popiyeyeri na wiiripʉ jãa, na ñe aá, na capreso joonucuñupʉ. Caʉmʉa, cãromia quenare to bairona cátinucuñupʉ. To bairi Saulo jãa nare na cáto Jesure caapiʉjarã Jerusalẽpʉ cãnibatana caruti aá bateyuparã aperoripʉ noo caboori paʉripʉ Judea yepa, Samaria yepa, nipetiropʉ cáaá batecoajuparã. Jesu cʉ buerã cãnana apóstol maja na caĩrã jeto Jerusalẽpʉ catuayuparã. \s1 Predicación del evangelio en Samaria \p \v 4 To bairi cáaá batericarã maca nipetiropʉna noo na cáaá bateri paʉripʉre Jesu ye quetire cabuionucuñuparã. \v 5 Jĩcaʉ Felipe cawamecʉcʉ Samaria macapʉre cáaácoajupʉ. Aá, topʉ ejaʉ to macanare, “Jesucristo Dio cʉ cajooricʉ ãmi,” na caĩ buioyupʉ. \v 6 To bairi tʉjʉ acʉarica wame mena áti iñoori cʉ cabuioro camaja capãarã caroaro cʉ caapiyuparã cʉ caĩrijere. \v 7 Camaja capãarã cawãtiacʉna canetoñuparã wãtia na mena cãnare Felipe na cʉ cabuu rero. Awajari cabutiyuparã wãtia. Cáaá majiquẽna quena cañuucoajuparã. \v 8 To bairo na cáto tʉjʉrã Samaria macana seeto cawariñuuñuparã. \p \v 9-11 Ti macapʉ cãñupʉ jĩcaʉ Simón cawamecʉcʉ. Cumu ãnajere cáti nʉcʉbʉgoʉ cãñupʉ. Yoaro camajare na cáti iñoʉ cãñupʉ. “Seeto camajii yʉ ã,” caĩnucuñupʉ. To bairo cʉ cátiere tʉjʉri to macana acʉari cʉ catʉjʉnucuñuparã. Acʉari cʉ tʉjʉrã nipetirã paabojari maja quena, caʉparã quena, camaja nipetirã caroaro cʉ caapinucuñuparã. To bairi, “Ani Simón Dio cʉ camajirijere cacʉgo majuʉna ãcʉmi,” caĩ tʉgooñabajuparã. \v 12 Ti rʉmʉrina Felipe maca caroa quetire, Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire, Jesucristo cʉ cãniere to macanare na caĩ buioyupʉ. To bairo cʉ cabuiorijere apirã caapi nʉcʉbʉgoyuparã. Api nʉcʉbʉgori cʉ cabautisa rotiyuparã. Caʉmʉa quena, cãromia quena cabautisa rotiyuparã. \v 13 Simón quena, “Yʉ apiʉjaʉa,” ĩri cabautisa rotiyupʉ. Bautisa roti, Felipe mena cáaájupʉ noo cʉ cáaátopʉ. To bairo bairi Felipe Dio cʉ camajirije mena cʉ cátiere catʉjʉ acʉacoajupʉ Simón. \p \v 14 To bairo Samaria macana Dio Wadariquere na caapiʉjaro caqueti apiyuparã apóstol maja Jerusalẽpʉ cãna. To bairo queti apiri Pedrore, Juãre, “Samaria macanare na tʉpʉ aánaja. Na tʉjʉrãja,” na caĩñuparã. \v 15 To bairo na caĩro Pedro, Juan Samariapʉ Jesure caapiʉjarã tʉpʉ cáaájuparã. Eja, Diore, “Mʉ Espíritu Santore na jooya,” Diore na caĩ jenibojayuparã. \v 16 Mani Ʉpaʉ Jesure na caapiʉjaro Felipe na cabautisayupʉ. Nare cʉ cabautisari paʉ Espíritu Santore cacʉgoquẽjuparã mai. \v 17 To bairi Pedro, Juan Diore na jenibojari, na rʉpoarire cañiga peoyuparã, Dio cʉ Espíritu Santo nare cʉ joato ĩrã. To bairo na cátona na cajooyupʉ Dio cʉ Espíritu Santore. \v 18 To bairo Pedro, Juan mena na cañiga peorona Dio cʉ Espíritu Santore na cʉ cajooro catʉjʉyupʉ Simón cumu ãnajere camajii maca. Tiere tʉjʉ, Pedrore, Juãre niyeru na cajoogabajupʉ, “Noo cabooro yʉ cañiga peoro Espíritu Santo na cʉ cãni ejaparore bairo átaje yʉ quenare jooya,” ĩi. \p \v 19 —Yʉ quena áti majiriquere cajoʉ yʉ anigʉ. To bairi to cãnacãʉrena na yʉ cañiga peoro Espíritu Santore cacʉgorã na cãniparore bairo mʉja camajirijere yʉ jooya, na caĩbajupʉ. \p \v 20 To bairo cʉ caĩro: \p —Rooro mʉ tʉgooña mʉa, “Majirique Dio cʉ cajoogari wamere yʉ wapayegʉ,” ĩi. To bairo tʉgooñabacʉ mʉ yajigʉ, mʉ niyeru menare. \v 21 Jã mena ati wame jã cátie mʉ ye cãnipe me ã, mʉ yeri Dio mena ñuuquẽto. \v 22-23 Jã cátiere, “Yʉ quena yʉ áti majiga,” mʉ caĩ tʉjʉ ʉgoorijere yʉ tʉjʉ maji yʉa. Caroorije mʉ áti jana majiquẽe. To bairi atie rooro mʉ catʉgooñarijere jʉtiritiri wajoacõaña. Wajoari mani Ʉpaʉ Jesure cʉ jeniya, rooro mʉ yeri catʉgooñarijere Dio mʉ cʉ camajirioparore bairo ĩi, Simóre cʉ caĩñupʉ Pedro. \p \v 24 To bairo cʉ caĩro: \p —Diore yʉ jenibojaya yʉre, “To bairo rooro mʉ popiyeyegʉmi Dio,” yʉ mʉja caĩeje to baiqueticõato ĩrã, Pedrore, Juãre na caĩñupʉ Simón yua. \p \v 25 Cabero to macanare mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire na cabuioyuparã. Jesu cʉ cáto na catʉjʉriquere, nare cʉ cabuiorique quenare na caĩ buioyuparã. Na buio yaparo Jerusalén macapʉ catunu aá jʉgoyuparã tunu. Tunu aána carecomaca macanare na cabuioyuparã Jesu ye quetire capee macaripʉ Samaria yepa macanare yua. \s1 Felipe y el hombre de Etiopía \p \v 26 Cabero Dio tʉ macacʉ ángel jĩcaʉ Felipe tʉpʉre bau eja, ocõo bairo cʉ caĩ buioyupʉ: \p —Jerusalẽpʉ cãni atí wã Gasa macapʉ cãni ejari wãpʉ piya aácʉja, Felipere cʉ caĩñupʉ. \p Ti wã cayucʉ mani paʉ cáaáti wã ã. \v 27 To bairo cʉ caĩro apii ti wãpʉ piya, cáaácoajupʉ Felipe. Piya ejaʉ catʉjʉyupʉ jĩcaʉ Etiopía na caĩri yepa macacʉre. Ti yepa ʉpao rotibojari majocʉ cãñupʉ. Co niyeru nipetiro carotibojaʉ cãñupʉ. Jerusalẽpʉ Diore cajeni nʉcʉbʉgo ãnacʉ Etiopíapʉ tunu aácʉ cabaiyupʉ. \v 28 Caballo tʉ̃garica betopʉ cajaña aájupʉ. Aácʉpʉ tirʉmʉpʉ Dio ye quetire buiori majocʉ Isaía cawamecʉcʉ ãnacʉ cʉ caucarica pũurire cabue aájupʉ. \v 29 To bairo cʉ cáto Felipe cʉ catʉjʉyupʉ. Cʉ catʉjʉrona Espíritu Santo ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —I beto tʉ̃garica betore emʉña. Emʉri ti beto tʉacãpʉ aácʉja. \p \v 30 To bairo cʉ caĩro Felipe caatʉ emʉñupʉ. Emʉri tʉ̃garica beto macacʉ cʉ cabuerijere caapiyupʉ. Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ Dio Wadarique cʉ caucariquere cabueyupʉ. To bairo cʉ cabuerijere api: \p —¿Mʉ cabuerijere mʉ api majiti? cʉ caĩ jeniñañupʉ Felipe. \p \v 31 To bairo cʉ caĩro: \p —Yʉ api majiqueti majuucõa, yʉre camajioʉ cʉgoquetibacʉ. Baiyupa, yʉ mena adʉja. Atopʉ eja jãaña, Felipere cʉ caĩñupʉ yua. \p \v 32 Dio Wadarique Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ caucarique ocõo bairo caĩ bueyupʉ Cristo cʉ cabaipere: \q1 Oveja na caĩi waibʉcʉ nuricʉre camaja cʉ jĩagarã na cane aátore bairona camajocʉre cʉ jĩagarã cʉ ne aágarãma. Oveja cʉ poa mena yʉta átigarã cʉ na cajuaro uwaquẽemi. To bairona cʉ̃ camajocʉ cʉ quena rooro majuu cʉ na cátibato quena ĩ punijiniquetigʉmi. \q1 \v 33 Cañuʉ cʉ cãnibato quena carooʉre bairona cʉ átigarãma. Rooro cʉ na cátibato quena cʉ̃re camatabojaʉ manigʉmi. Cʉ cãni yʉtea macana capee rooro cʉ na cátipere cõoña peo majiña maa cʉ na cajĩaro. To bairi ati yepapʉ to cõona aniquetigʉmi yua. \m Tie caucariquere cabueyupʉ Etiopía macacʉ aácʉpʉ. \p \v 34 To bairi Etiopía macacʉ tiere bue yaparo ocõo bairo Felipere cʉ cajeniñañupʉ: \p —Yʉ buioya. ¿Ñamʉ maca cʉ cabaipere cʉ caĩñupari Isaía ti wamere ucaʉ? ¿Cʉ majuuna cʉ cabaipere cʉ caĩ ucayupari? ¿O apeĩ maca cʉ cabaipere cʉ caĩ ucayupari que? Felipere cʉ caĩ jeniñañupʉ. \p \v 35 To bairo cʉ caĩ jeniñaro: \p —Jesu maca cʉ cabaipere caĩ ucayupi Isaía ati wame ucaʉ, cʉ caĩñupʉ Felipe. \p To bairo cʉ ĩ, ti wame Etiopía macacʉ cʉ cabuerijere cabuioyupʉ. Tiere ĩ buio yaparo apeye Jesu ye quetire cʉ caĩ buionemoñupʉ tunu. \v 36 To bairi ti wãpʉ wadapeni aána riapʉ oco cãni paʉpʉ caejayuparã. Tiere tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Etiopía macacʉ Felipere: \p —Tʉjʉya. Atopʉ oco ã. ¿Nemoopʉre yʉ mʉ cabautisaro to ñuubocʉti? Felipere cʉ caĩñupʉ Etiopía macacʉ. \p \v 37 To bairo cʉ caĩro: \p —Mʉ yeripʉ jocʉ mee Jesucristore mʉ caapi nʉcʉbʉgoata mʉ yʉ bautisagʉ, cʉ caĩñupʉ Felipe. \p To bairo Felipe cʉ caĩro: \p —Cʉ yʉ api nʉcʉbʉgo. Jesucristo Dio Macʉna ãcʉmi, Felipere cʉ caĩñupʉ Etiopía macacʉ. \p \v 38 To bairo ĩ, caballo tʉ̃garica betore catuanʉca rotiyupʉ. Catuanʉcaro caruiyuparã. Rui, cʉ̃ Felipe mena ocopʉ cawau wiaájuparã. Topʉ wau wiaáti Felipe cʉ cabautisayupʉ. \v 39 To bairi ocopʉ cawau wiaátana na camaa nʉcari paʉ Espíritu Santo catʉgooña majiña mano Felipere cʉ cane aájupʉ aperopʉ. To bairi Etiopía macacʉ cʉ catʉjʉnemoquẽjupʉ. Cʉ tʉjʉnemoquetibacʉ quena wariñuuri cáaácoajupʉ Etiopía macacʉ yua. \v 40 Felipe maca Asoto na caĩri macapʉ cabuianʉca ejayupʉ yua. Asotopʉ eja, topʉ nipetiri macaripʉ macanare Jesu ye quetire na caĩ buio teñañupʉ. To bairo buio teña, Cesarea na caĩri macapʉ caejayupʉ yua. \c 9 \s1 Conversión de Saulo \r (Hch 22.6-16; 26.12-18) \p \v 1 Saulo maca Jesure caapiʉjarãre na capunijini janaquẽjupʉ. Na cajĩa re peticõagayupʉ. To bairi, “Na ñeña,” ĩrica pũuro sacerdote maja ʉpaʉre cajeni aájupʉ. \p \v 2 —Damasco na caĩri macapʉ judío maja na neñapo buerica wiiri ʉparãre, “Saulore yʉ ñe roti Jesure caapiʉjarãre,” caĩri pũuro yʉ ucabojaya, cʉ caĩñupʉ sacerdote maja ʉpaʉ Jerusalẽpʉ cãcʉre. —Ti pũuro yʉ mʉ cajooro na yʉ iñoogʉ ti wiiri ʉparãre. Na iñoo átiri noo cõo Jesure caapiʉjarãre caʉmʉa quena, cãromia quenare na bʉga, na yʉ ñegʉ. Na ñe, atopʉ Jerusalẽpʉ presopʉ na yʉ jõogʉ, cʉ caĩñupʉ Saulo sacerdote maja ʉpaʉre. \p To bairo cʉ caĩro apii ti pũuro cʉ caucabojayupʉ sacerdote maja ʉpaʉ. Ti pũurore cʉ̃re cʉ cajooro Damascopʉ cáaájupʉ Saulo yua. \v 3 Ma recomaca cʉ catʉja aáti paʉna Damasco cʉ caejagari paʉ majuu catʉgooña majiña mano cʉ tʉna bʉpo cayaberijere bairo ʉmʉrecoopʉ cʉ tʉna caaji bateyupe. \v 4 Seeto caajiya buju baterijere tʉjʉʉ Saulo yepapʉ caroca cumucoajupʉ. Roca cumu ácʉ, apeĩ cʉ̃re cʉ cawadaro caapiyupʉ: \p —Saulo, Saulo, ¿nope ĩi rooro yʉre mʉ popiyeyeti mʉa? cʉ caĩñupʉ cʉ̃re caĩ wadaʉ. \p \v 5 To bairo cʉ caĩrijere apii: \p —¿Ñamʉ yʉre mʉ wadati mʉa? caĩñupʉ Saulo. \p —Jesu yʉ ã, rooro mʉ cátigaʉna. Mʉ majuuna mʉ bai rooye tua rooro yʉ yarãre na átinucubacʉ, cʉ caĩñupʉ. \p \v 6 To bairo cʉ caĩro: \p —¿Ñeere yʉ cátipere mʉ booti, Ʉpaʉ? uwibacʉ quena cʉ caĩñupʉ Saulo. \p —Macapʉ, Damascopʉ aácʉja. Topʉ mʉ caejaro apeĩ mʉ cátipere mʉ buiogʉmi, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 7 Saulo mena cáaána maca catʉjʉ acʉacoa nʉca ájuparã. To bairo acʉabana dope bairo caĩ wada majiquẽjuparã. Cawadarijere apibana quena cawadaʉ macare catʉjʉquẽjuparã naa. \v 8 To bairo cabairo bero Saulo wamʉnʉca, catʉjʉ macabajupʉ. Ñe maca cʉ cabauquẽjupe. To bairo cʉ cabairo cʉ mena cáaána maca cʉ catʉ̃ga jʉgo aájuparã Damascopʉ. \v 9 Damascopʉ ejaʉ itia rʉmʉ catʉjʉ majiquẽcʉ, caʉgaquẽcʉ, caetiquẽcʉ cãñupʉ Saulo. \p \v 10 Damascopʉre cãñupʉ jĩcaʉ Jesure caapiʉjaʉ Ananía cawamecʉcʉ. Quẽguei tʉjʉricarore bairo catʉjʉyupʉ. To bairo cʉ catʉjʉrona cʉ tʉpʉ cabuia ejayupʉ Jesu. Buia eja: \p —Ananía, cʉ caĩ piyupʉ Jesu. \p To bairo cʉ̃re cʉ caĩ piro: \p —Jaʉ, yʉ Ʉpaʉ, cʉ caĩ yʉyupʉ Ananía. \p \v 11 To bairo cʉ caĩ yʉro: \p —Aácʉja “Cariape” na caĩri wãpʉ. Ti wãpʉre aácʉ mʉ ejagʉ Juda cawamecʉcʉ ya wiipʉ. Cʉ ya wiipʉ ejaʉ, “¿Saulo Tarso macacʉ atopʉ cʉ ãti?” na ĩña ti wiipʉ cãnare, cʉ caĩñupʉ Jesu. —Yʉre jeni nʉcʉbʉgoʉ áami Saulo. \v 12 Yucʉacã cʉ yʉ iñoowʉ quẽguei tʉjʉricarore bairo mʉre ti wiipʉre mʉ caejapere. Tunu cʉ tʉjʉ majiato ĩi cʉ mʉ cawamo ñu peopere cʉ yʉ iñoowʉ quẽguei tʉjʉricarore bairo, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 13 To bairo cʉ caĩro apii: \p —Yʉ Ʉpaʉ, capãarã yʉ buioma rooro cʉ cátaje mʉre caapiʉjarã Jerusalén cãnare, cʉ caĩñupʉ Ananía. \v 14 —Ati maca quenare mʉre caapiʉjarãre na ñei ejami to bairo sacerdote maja ʉparã cʉ na cáti rotiro, cʉ caĩñupʉ Ananía. \p \v 15 To bairo cʉ̃re cʉ caĩro: \p —To bairo cátibatacʉ cʉ cãnie to cãnibato quena aácʉja. Mere camajare yʉ ye quetire cabuiopaʉre cʉ yʉ cũwʉ. Aáteñari yʉ ye quetire buiogʉmi judío majare, judío maja cãniquẽna quenare, na ʉparã quenare. \v 16 Yʉ ye quetire buioʉ capee tamʉogʉmi. To bairo cʉ catamʉopere yʉ majuuna cʉ yʉ buiogʉ yʉa, cʉ caĩñupʉ Jesu. \p \v 17 To bairo cʉ caĩro apii cáaácoajupʉ Ananía Juda ya wiipʉ. Ti wiipʉre jãa, Saulore cʉ cabʉgayupʉ. Cʉ bʉga, cʉ rʉpoapʉre cʉ ñupeo, ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Saulore: \p —Yʉ yaʉ, mani Ʉpaʉ Jesu mapʉ mʉ cáaáto mʉre cabauricʉ mʉ tʉpʉ yʉ joomi, cʉ tunu tʉjʉ majiato ĩi. Espíritu Santo quenare mʉ cacʉgo netoparore bairo ĩi, yʉ joomi, Saulore cʉ caĩñupʉ Ananía. \p \v 18 To bairo cʉ̃re cʉ caĩrona wai nʉtʉre bairije cʉ capeapʉre cãnaje cawẽcoajupe. To bairo cabairona catʉjʉ majicõañupʉ tunu. Cabero cʉ cabautisayuparã yua. \v 19 To bairi cʉ na cabautisaro bero caʉgayupʉ Saulo. Ʉga, caocabʉtii catutuarijecʉcʉ cãñupʉ tunu. To bairi noo cãnacã rʉmʉ meena ti macapʉ Damascopʉ cãñupʉ Jesucristore caapiʉjarã mena. \s1 Saulo predica en Damasco \p \v 20 Topʉ ãcʉ nemoo judío maja na neñapo buerica wiiripʉ Jesu ye quetire cabuio jʉgóyupʉ Saulo. “Jesu Dio Macʉna ãmi,” caĩ buioyupʉ. \v 21 To bairo cʉ caĩ buioro cʉ̃re caapi acʉacoajuparã. \p —¿Cʉ̃ Saulo Jerusalẽpʉ Jesure caapiʉjarãre cajĩaricʉ majuuna cʉ ãti? Ati macapʉ Jesucristore caapiʉjarãre na ñei acʉ́ átacʉmi, Jerusalẽpʉ sacerdote maja ʉparã nare na popiyeyeato ĩi, caame ĩñuparã. \p \v 22 Cabero Saulo Jesu ye quetire seeto caĩ buio ocabʉtiyupʉ. “Dio cʉ cabejericʉ majuuna ãmi Jesu, cariape mʉjaare yʉ ĩ,” na caĩ buioyupʉ Saulo judío maja Damascopʉ cãnare. Na maca dope bairo cʉ caĩ neto majiquẽjuparã. \s1 Saulo escapa de los judíos \p \v 23 Capee rʉmʉri bero judío maja cʉ cajĩagayuparã Saulore. \v 24 To bairi cʉ na cajĩagarijere caqueti apiyupʉ Saulo. Cʉ̃re cajĩagarã maca to cãnacã rʉmʉ ñami quena maca yepa tʉjaro ʉ̃ta mena na catu jani jã amojorerica janiro joperipʉ cʉ cacumuñuparã, cʉ cabutiro cʉ mani jĩa rocacõagarã ĩrã. \p \v 25 To bairi cʉ na cajĩagarijere majiri Saulo cʉ cabuiorijere caapiʉjarã maca cʉ carutipere cʉ cátinemoñuparã. Piipʉ ti janiro recomaca macá jopeacãpʉ cʉ cayo netoo ruio jooyuparã ñamina. To bairo átiri ti macapʉ Damasco macapʉ cãnacʉre cʉ caruti aáto cʉ cátinemoñuparã naa yua. \s1 Saulo en Jerusalén \p \v 26 Cabero Saulo cáaácoajupʉ Jerusalẽpʉ tunu. Jerusalẽpʉ ejaʉ Jesure caapiʉjarã mena cãnigabajupʉ. Na maca cʉ cauwiyuparã, cajʉgoye cajĩaricʉ cʉ cãno maca. “Baitoʉ baiimi. Jesure caapiʉjaʉ aniquẽcʉmi,” cʉ caĩ tʉgooñañuparã. \v 27 To bairo cʉ na caĩrijere apii Bernabé maca Saulore cʉ átinemoʉ Jesure caapiʉjarã na cãni paʉpʉ cʉ cajʉgo aájupʉ. Topʉ cʉ jʉgo ejari mani Ʉpaʉ Jesu ma recomacapʉ Saulore cʉ cabuia ejariquere, cʉ̃re Jesu cʉ caĩ buioriquere na cabuioyupʉ Bernabé. “Mere Saulo quena uwiquẽcʉna Damascopʉ cãnare na cabuioyupʉ Jesu ye quetire,” na caĩ buioyupʉ Bernabé. \p \v 28 To bairo na cʉ caĩ buiorijere apiri Saulore na mena cʉ cãni rotiyuparã. To bairi Jerusalẽpʉ na mena cãñupʉ. Na mena aniri Jerusalẽpʉ to cãnacã paʉ uwiquẽcʉna mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire cabuionucuñupʉ Saulo. \v 29 Aperã judío maja anibana quena griego yere cawadarã quenare cariape na caĩ buionucubajupʉ. To bairo na cʉ caĩ buiorijere apigaquẽna cʉ cajĩagabajuparã. \v 30 To bairo cʉ na cajĩagarijere queti apirã Jesure caapiʉjarã maca cʉ cane aájuparã Cesareapʉ. Cesareapʉ cʉ ne aá, Tarsopʉ cʉ cáaá rotiyuparã, cʉ ya maca majuupʉ yua. \p \v 31 Cabero Jesure caapiʉjarã Judea yepa cãna, Galilea yepa cãna, Samaria yepa cãna caroaro cãni ocabʉtiyuparã wariñuurique mena, aperã rooro nare na cátiquẽto maca. Diore cʉ na caapiʉja nʉcʉbʉgoro Espíritu Santo na cʉ cátinemoro aperã Jesure caapiʉjarã cãninemoñuparã yua. \s1 Eneas es sanado \p \v 32 Pedro nipetiropʉ cáaáteñañupʉ noo cõo aperã Jesure caapiʉjarã na cãni paʉri cõona. To bairo aáteñaʉ Lida na caĩri macapʉ caejayupʉ Jesure caapiʉjarã na cãnopʉ. \v 33 Topʉ ejaʉ jĩcaʉ cáaá majiquẽcʉre Enea cawamecʉcʉre cʉ cabʉga ejayupʉ. Ocho cãnacã cʉma aá majiquetibacʉ cayojaʉ cãñupʉ. \p \v 34 Cʉ̃re cʉ tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Pedro: \p —¡Enea! Jesucristo mʉ cariaye cʉtiere netoogʉmi. To bairi wamʉnʉcaña. Wamʉnʉcari mʉ yojaricarore ne umaña, cʉ caĩñupʉ Pedro. \p To bairo cʉ̃re cʉ caĩrona cañuʉpʉ cawamʉ nʉcacõañupʉ Enea cáaá majiquetibatacʉ yua. \v 35 To bairo Enea cʉ cañuurijere catʉjʉyuparã Lida macana, Sarón macana quena. Cʉ cañuurijere tʉjʉri mani Ʉpaʉ Jesure caapiʉjayuparã, cajʉgoyepʉ na cáti nʉcʉbʉgobatajere jana recõari yua. \s1 Resurrección de Dorcas \p \v 36 Jope na caĩri macapʉ cãñupo jĩcao Jesure caapiʉjao Tabita cawamecʉco. Griego ye mena Dorca cawamecʉjupo. Aperãre na mai tʉjʉri caroa macaje na cátibojanucuñupo. Cabopacarãre na cátinemonucuo cãñupo cõa. \v 37 To bairi Pedro Lidapʉ cʉ cabairi rʉmʉrirena Dorca maca Jope na caĩri macapʉre cariaye tamʉo yajiyupo. Co cabai yajiro tʉjʉri co yarã cabai yajiricarãre na cátinucurore bairona co cájuparã. Co rupaʉ ãnatore cacojeyuparã. Coje yaparo co cacũñuparã cabui macá arʉapʉ, cabero co yaagarã. \v 38 Jope maca Lida maca tʉacãna cãñupe. To bairi Jesure caapiʉjarã Jope macapʉ cãna maca Pedro Lidapʉ cʉ cãno queti apiri na yarã pʉgarãre Pedrore na capi rotiyuparã. \p —Yoaro mee Pedro cʉ aparo, na caĩ roti jooyuparã Jopepʉ cãna. \p \v 39 To bairi cʉ̃re na capi joorijere apii nemoo na mena cáaácoajupʉ Pedro Jope na caĩropʉ. Topʉ cʉ caejaro Dorca ãnacore co na cacũrica arʉapʉ cabui macá arʉapʉ cʉ cajʉgo ajuparã. Ti arʉapʉ cʉ cajãa ejaro tʉjʉrã nipetiro cawapearicarã romiri Pedro tʉ caneñapoyuparã. Otiri cʉ caiñooñuparã co ãnaco nare co caebojariquere. Camisari, apeye jutii catiopʉ Dorca na co caebojarique nipetiro cʉ caiñooñuparã. \v 40 To bairo na caiñooro bero Pedro maca na cabuti rotiyupʉ. Na cabutiro tʉjʉʉ rʉpopatuapʉ tuatu ejacumuri Diore cʉ cajeniñupʉ. Diore jeni, cabai yajirico ãnacore co tʉjʉ: \p —Tabita, wamʉnumuña, co caĩñupʉ. \p To bairo co cʉ caĩrona co capea catʉjʉ pãñupo. Tʉjʉ pã, Pedrore cʉ tʉjʉ, cawamʉnumuñupo. \v 41 To bairo co cabairo tʉjʉcõari Pedro co wamopʉ ñe, co catʉ̃ga wamʉo nʉcoñupʉ. To bairo co áticõari macapʉ cãnare cawapearicarã romirire, aperã Jesure caapiʉjarã quenare na pi, “Catunu catiore co tʉjʉrã ajá” na caĩñupʉ yua. \p \v 42 To bairo Tabita co catunu catiriquere caapiyuparã Jope macana nipetirã. To bairo co cabairije apirã capãarã Jesure caapiʉja nʉcʉbʉgoyuparã yua. \v 43 Yoaro cãñupʉ Pedro Jopepʉ Simón cawamecʉcʉ ya wiipʉ. Cʉ̃a Simón maca cãñupʉ waibʉcʉrã ajeri quenoori majocʉ. \c 10 \s1 Pedro y Cornelio \p \v 1 Cãñupʉ Cesarea na caĩri macapʉ jĩcaʉ Cornelio cawamecʉcʉ. Italia macana polisía majare jĩca poa cien majuure nare carotii cãñupʉ polisíare. \v 2 Caroaʉ cãñupʉ. Judío yaʉ aniquetibacʉ quena Diore cáti nʉcʉbʉgonucuʉ cãñupʉ. Cʉ ya wii macana quena cʉ̃re bairona Diore cáti nʉcʉbʉgorã cãñuparã. Judío maja cabopacarãre na caniyeru joonucuñupʉ. To cãnacã rʉmʉ Diore cajeninucuñupʉ. \v 3 Jĩca rʉmʉ ñamicaa cãno caniquetibacʉ quena quẽguei tʉjʉricarore bairo catʉjʉyupʉ jĩcaʉ Dio tʉ macacʉ ángelre. Cʉ̃re cʉ catʉjʉro cʉ tʉpʉ caejayupʉ ángel. Cʉ̃ Cornelio tʉpʉre ejari: \p —Cornelio, cʉ caĩ jeniñañupʉ. \p \v 4 To bairo cʉ̃re cʉ caĩro apii caacʉa tʉjʉyupʉ. \p —¿Ñeere mʉ booti, Ʉpaʉ? cʉ caĩñupʉ Cornelio. \p To bairo cʉ caĩro: \p —Diore cʉ mʉ cajeninucurijere mʉ apinucumi. Cabopacarãre na mʉ cajoonucurije quenare tʉjʉnucumi. Tiere tʉgooñari mʉ átibojagʉmi Dio cʉ mʉ cajenirije, cʉ caĩñupʉ ángel. \v 5-6 —Jope na caĩri macapʉre ãmi jĩcaʉ Simón Pedro cawamecʉcʉ. Mʉ yarãre na pi roti jooya cʉ̃re. Apeĩ Simón cawamecʉcʉ waibʉcʉrã ajeri quenoori majocʉ tʉpʉre ãmi. Cʉ ya wii ria capairi ya tʉacãre ã. Ti wiipʉ ejarã cʉ bʉgagarãma mʉ cajoorã. Cʉ̃ dope bairo mʉ cátipere mʉ buioʉ atígʉmi Simón Pedro, cʉ caĩñupʉ Corneliore Dio tʉ macacʉ ángel. \p \v 7 To bairo cʉ ĩ yaparo cáaácoajupʉ Dio tʉ macacʉ. Cʉ cáaáto bero Cornelio capiyupʉ cʉ paabojari maja pʉgarãre, apeĩ polisía cʉ yere cotebojari majocʉ cʉ quenare. Diore cáti nʉcʉbʉgoʉ cãñupʉ cʉ quena. \v 8 Na pi, na cabuioyupʉ Dio tʉ macacʉ nipetiro cʉ caĩ buiorica wamere. Na buio yaparo Jope na caĩri macapʉ na cáaá rotiyupʉ yua. \p \v 9 To bairi ape rʉmʉ Cornelio cʉ cajooricarã Jope na caĩri macapʉ na caejagari paʉ majuu Pedro maca Jopepʉ ãcʉ paaribota cãno Diore jeni nʉcʉbʉgogʉ wii buipʉ cawamʉ aájupʉ. \v 10 Caʉgagayupʉ Pedro, seeto ñigo riabacʉ. Ti wii macana ʉgarique na caquenootoye quẽguei tʉjʉricarore bairo apeye unie catʉjʉyupʉ, caniquetibacʉ quena. \v 11 Cʉ catʉjʉropʉ ʉmʉrecoo capãñupe. Capãro to cõona apeye unie juti ajero capairi ajerore bairo cãno bapari cãnacã paʉ jiarica ajero caroca yoa rui ajupe. \v 12 Ti ajeropʉ cayojayuparã waibʉcʉrã, aña, cawʉrã nipetiri wame. \v 13 To bairo cabairo ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Dio: \p —Pedro, wamʉnʉcaña. Ati maja waibʉcʉrãre na jĩa átiri ʉgaya, cʉ caĩñupʉ Dio. \p \v 14 To bairo cʉ caĩro apii: \p —Yʉ Ʉpaʉ, yʉ ʉgaqueti majuucõa yʉa nare. Na unare na caʉgañaquẽcʉ yʉ ã. Ati maja waibʉcʉrã ñuuquẽema, jãre judío majare na caʉga rotiquetana ãma, caĩñupʉ Pedro. \p \v 15 To bairo cʉ caĩro: \p —Yʉ caʉga rotirijere, “Caroorije ã,” ĩquẽja, cʉ caĩñupʉ Dio. \p \v 16 Ti wamere itiani cʉ iñoori Dio cʉ caʉga rotibajupʉ. Cabero ti ajero catunu wamʉcoajupe ʉmʉrecoopʉ tunu. \v 17 To bairo cabairijere tʉjʉʉ seeto catʉgooñañupʉ Pedro. ¿Dope bairo ĩgaro to baiti yʉ catʉjʉeje? caĩ tʉgooñañupʉ. To bairo cʉ caĩ tʉgooña ani paʉna ti macapʉ Jope na caĩri macapʉre caejayuparã Cornelio cʉ cajooricarã. Eja: \p —¿Noopʉ to ãti Simón ya wii, waibʉcʉrã ajeri quenoori majocʉ ya wii? caĩ jeniñañuparã. \p To bairo na caĩ jeniñarona: \p —Jõo maca ãno, na caĩ buioyuparã Jope macana. \p To bairi Pedro Dio cʉ̃re cʉ caiñoorijere seeto cʉ catʉgooñari paʉ majuu Simón ya wiipʉre jope turicaropʉ caejayuparã naa itiarã. \v 18 Eja: \p —Carina, ¿ati wiina to ãti Simón Pedro cʉ cãni wii? caĩ jeniñañuparã. \p \v 19 Pedro maca wii buipʉ ãcʉ cʉ catʉjʉrijere cʉ catʉgooña ãno: \p —Caʉmʉa itiarã mʉ macarã ejama, cʉ caĩñupʉ Dio Espíritu Santo. \v 20 —Uwaro rúiya. Na boca tʉjʉ, na mena aácʉja, “Yʉ aáquẽcʉ, ¿dope bairo yʉ baiati?” ĩ uwi tʉgooñaquẽcʉna. Yʉna na yʉ joowʉ, Pedrore cʉ caĩñupʉ Dio Espíritu Santo. \p \v 21 To bairo Dio Espíritu Santo cʉ̃re cʉ caĩro apii Pedro carui aájupʉ. Rui eja: \p —Atona yʉ ã mʉja camacaʉ, na caĩñupʉ. —¿Nope ĩrã mʉja ati? na caĩñupʉ Pedro. \p \v 22 To bairo cʉ caĩro: \p —Polisía cien majuu cãnare carotii jã ʉpaʉ Cornelio cawamecʉcʉ mʉ tʉpʉre jã atí rotimi. Cʉ̃a caroaʉ ãmi, Diore cáti nʉcʉbʉgoʉ. Judío maja nipetirã, “Caroaʉ ãmi,” na caĩ tʉgooñaʉ ãmi Cornelio. To bairi ángel jĩcaʉ mʉ atí rotiyupʉ Cornelio tʉpʉre. Cʉ mʉ cabuiopere cʉ api rotiyupʉ Corneliore. To bairi mʉ pira anaa jã baiwʉ, cʉ caĩñuparã Pedrore. \p \v 23 To bairo na caĩrijere apii na cajãa atí rotiyupʉ Pedro. Na jã atí roti, ti ñami na cacani rotiyupʉ. Ape rʉmʉ yua cʉ apeyere quenooye peo, na mena cáaácoajupʉ. Aperã Jesucristore caapiʉjarã Jope maca macana quena Pedro jãa mena cáaácoajuparã. \p \v 24 Ape rʉmʉ caejayuparã Cesareapʉ yua. Na caejaparo jʉgoye Cornelio cʉ yarãre, aperã cʉ mena macana cʉ ya wiipʉ na capi neoñupʉ. To bairi na caneñapo yuuyuparã cʉ capi jooricʉre cʉ na cajʉgo ejaparore. \v 25 To bairi Cornelio Pedrore cʉ cabocayupʉ cʉ caejaro. Cʉ boca, rʉpopatua tuatu, cʉ cáti nʉcʉbʉgoyupʉ. \v 26 To bairo cʉ cáto tʉjʉʉ: \p —Wamʉña. To bairo rʉpopatuapʉ tuaturi yʉre áti nʉcʉbʉgoqueticõaña. Yʉ quena mʉre bairona camajocʉ yʉ ã, cʉ caĩñupʉ Pedro. \p \v 27 To bairo cʉ caĩro Cornelio cawamʉ nʉcañupʉ. To bairi wiipʉre cawadapeni jãa ajuparã. Topʉ ejaʉ camaja capãarã caneñaporãre na catʉjʉyupʉ Pedro. \p \v 28 —Jãre judío majare, “Aperãre na bapa cʉtiqueticõaña, na wiiripʉ aniqueticõaña,” ĩ rotirique ã jãre, na caĩñupʉ Pedro. —Aperã mena ãnaje caroorije ã jãre, na caĩñupʉ. —Mere mʉja maji ti wamere. To bairi jãre caroorije to cãnibato quena Dio maca, “ ‘Caroorije ã na mena ãnaje,’ ĩqueticõaña. Aperãre, ‘Moena ãma judío maja cãniquẽna,’ na ĩ tʉjʉ tʉgooñaqueticõaña,” yʉ ĩ buiomi Dio. \v 29 To bairi yʉre na capiro nemoo yʉ apʉ́, “Judío maja me ãnama, na tʉpʉ yʉ aáquẽe,” ĩ tʉgooñaquẽcʉna. To bairi “¿dope bairo cátipaʉ ĩrã yʉ mʉja pijori mʉjaa?” na caĩñupʉ Pedro. \p \v 30 To bairo Pedro cʉ caĩ jeniñaro ocõo bairo cʉ caĩ yʉyupʉ Cornelio maca: \p —Mere bapari cãnacã rʉmʉ netocoapa ato capaʉ, ñamicaa cãno majuu atopʉ yʉ ya wiipʉre Diore jeni nʉcʉbʉgoʉ yʉ átiyawʉ. To bairo yʉ caĩri paʉna caroa caajiyarije cajutii jañaʉ yʉ tʉna buia ejanʉcañawĩ. \v 31 Buia ejanʉcari ocõo bairo yʉ ĩñawĩ: “Cornelio, Diore cʉ mʉ cajeninucurijere apinucumi. Cabopacarãre na mʉ cátinemonucurije quenare tʉjʉnucumi. \v 32 To bairi mʉ yarãre Jope na caĩri macapʉre Simón Pedrore cʉ pijo rotiya. Apeĩ Simón waibʉcʉrã ajeri quenoori majocʉ ya wiipʉ ãmi. Ti wii capairi ya ria tʉre ã. Cʉ̃ ejaʉ mʉ buiogʉmi Dio yere,” yʉ ĩñawĩ cʉ̃a, Pedrore cʉ caĩñupʉ Cornelio. \v 33 —To bairo yʉ cʉ caĩrijere apiri nemoona mʉ yʉ pijo rotiyawʉ. Ñuu majuucõa mʉ caejaro. Atopʉ jã neñapo Dio cʉ catʉjʉro cʉ mani Ʉpaʉ mʉre cʉ cabuio rotirijere apigarã, Pedrore cʉ caĩñupʉ Cornelio. \s1 Discurso de Pedro en la casa de Cornelio \p \v 34 To bairo cʉ caĩro: \p —Mere yʉ maji. Dio to cãnacã poa macanare jĩcaro cõona mani maimi, caĩñupʉ Pedro. \v 35 —Dio wariñuu tʉjʉmi to cãnacã poa macanare cʉ̃re cáti nʉcʉbʉgorãre, caroare cánare. \v 36 Cʉ ye quetire cajooyupi Dio Israel macanare Jesucristo jʉgori caroa ani wariñuurique mani cabʉgapere. Jesucristo to cãnacã poa macana Ʉpaʉ ãmi. \v 37 Judea yepapʉ cabairiquere mʉja apiricarã mʉja quena mere. Juan camajare buio, na cʉ cabautisaro bero Jesu caroa quetire cabuio teña jʉgóyupi Galilea yepapʉre. \v 38 Jesu Nasaré macacʉ cʉ cabairiquere mʉja majirã. Dio majiriquere cʉ cajooyupi cʉ Espíritu Santore cʉ joʉ. To bairi Dio Jesu mena caroaro cʉ cáto noo cʉ cáaáteñaro cãnacã paʉ camajare caroare na cátibojayupi Jesu. Noa una wãtia jʉgori catamʉorã quenare na canetoo catioyupi Jesu. \v 39 Jerusalén macapʉ, nipetiropʉ judío maja na cãni macaripʉre Jesu cʉ cátiere jã catʉjʉwʉ. Cabero yucʉ pãipʉ cʉ capapua tu jĩawã. \v 40 Itia rʉmʉ cʉ na cajĩaricaro bero Dio maca cʉ catunu catioyupi. Cabero Jesu catunu catiricʉpʉ jã tʉpʉ cabuia ejawĩ. \v 41 Jã judío majare to cãnacãʉ majuurena cabuia ejaquẽmi. Jã jetorena cajʉgoyepʉ Dio cʉ cabejericarã tʉpʉ jetore cabuia ejawĩ, Jesu ye quetire cabuioparã jeto, Dio cʉ cacũricarãre. To bairi jã catʉjʉepere Jesu cʉ cabaiepere jã buio rotimi Dio aperãre. Jesu cʉ catunu catiro bero cʉ mena ʉga, eti, jã cápʉ́. \v 42 To bairi cʉ ye quetire jã cabuio rotiwĩ aperãre. Camaja nipetirã yucʉ cacatirã, mere cabai yajiricarã quena na cãniere catʉjʉ beje cõoñapaʉre cʉ cacũñupi Dio. To bairi ati wamerena aperãre jã cabuio rotiwĩ Jesu, caĩñupʉ Pedro. \v 43 —Tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire cabuioricarã nipetirã caucayupa Jesu cʉ cabaipere. “Noa cʉ̃re caapiʉjarãre caroorije na cátajere na majiriobojagʉmi Dio,” caĩ ucayupa, caĩñupʉ Pedro. \s1 Reciben el Espíritu Santo los que no son judíos \p \v 44 To bairo Pedro na cʉ caĩri paʉna Dio Espíritu Santo cãni ejayupʉ napʉre. \v 45-46 To bairi napʉre Espíritu Santo cʉ cãni ejaro ricatiri jeto aperã ye mena cawada maji jʉgóyuparã, cajʉgoyepʉ camajiquetana anibana quena. To bairi, “Ñuu majuucõami Dio,” caĩ wariñuuñuparã. To bairo na cabairijere apirã Pedro mena caejaricarã judío maja maca Jesure caapiʉjarã caacʉa tʉgooña tʉjʉyuparã: \p —¡Abʉ! Judío maja na cãniquetibato quena na quenare na joomi Dio cʉ Espíritu Santore, caĩñuparã. \p To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Pedro cʉ mena caejaricarãre: \p \v 47 —Cʉ Espíritu Santore joomi Dio ati maja quenare, manire judío majare mani cʉ cajooeparore bairona. To bairi, “Na cabautisa rotiquetipe ã,” mani ĩquẽna, na quena caEspíritu Santocʉna na cãno, caĩñupʉ Pedro. \p \v 48 To bairo ĩ, nare na cabautisa rotiyupʉ, mani Ʉpaʉ Jesucristo yarã ãma ĩri. To bairi Cornelio jãa: \p —Ato jã tʉ tuaya mai noo cãnacã rʉmʉ meacã, cʉ caĩñuparã Pedrore. \c 11 \s1 Informe de Pedro a la iglesia de Jerusalén \p \v 1 Cabero judío maja aniquetibana quena Jesure na caapiʉjarijere caapiyuparã Jesu buerã cãnana apóstol maja na caĩrã. Aperã quena Jesure caapiʉjarã Judea yepa macana caapiyuparã Jesure na caapiʉjarijere. \v 2 To bairi Pedro Cesareapʉ cãnacʉ Jerusalẽpʉ cʉ catunu ejaro aperã judío maja Jesure caapiʉjarã cʉ cawada netoñuparã. \p \v 3 —Aperã tʉpʉ mʉ ãñupa judío maja mee na cãnibato quena. Na mena mʉ ʉgayupa. To bairo mʉ cátie ñuuquẽe, Pedrore cʉ caĩñuparã. \p \v 4 To bairo cʉ na caĩrijere apii Pedro nipetirã topʉ Cesareapʉ cʉ cabairiquere na caĩ buioyupʉ: \p \v 5 —Jope na caĩri macapʉ Diore cʉ jeni nʉcʉbʉgoʉ quẽguei tʉjʉricarore bairo apeye uniere yʉ catʉjʉwʉ caniquetibacʉ quena. Yʉ catʉjʉro jutii ajerore bairo cãno bapari cãnacã paʉ jiarica ajero caroca yoa rui apʉ́. \v 6 To bairo cabairijere yʉ caboca tʉjʉwʉ. Tʉjʉ, “¿Ñee unie to ãti?” yʉ caĩ tʉgooñawʉ. To bairi ti ajeropʉ waibʉcʉrã macanʉcʉ macana, aña, cawʉrã nipetirã cayojayupa. \v 7 Nare yʉ catʉjʉri paʉna ocõo bairi wame yʉre cawadarijere yʉ caapiwʉ: “Pedro, wamʉnʉcaña. Ati majare na jĩa átiri ʉgaya,” caĩrijere yʉ caapiwʉ. \v 8 To bairo caĩrijere apii ocõo bairo yʉ caĩwʉ: “Yʉ Ʉpaʉ, yʉ ʉgaqueti majuucõa. Na unare na caʉgañaquẽcʉ yʉ ã. Ati maja waibʉcʉrã ñuuquẽema, jãre judío maja na caʉga rotiquetana ãma.” \v 9 To bairo yʉ caĩro: “Yʉ caʉga rotirãre, ‘Ñuuquẽe, caʉgaquetiparã ãma,’ ĩqueticõaña,” yʉ caĩwĩ Dio jõ buipʉ cãcʉ. \v 10 Ti wame itiani to bairije cabaiwʉ. Itiani to bairo to cabairo bero ti ajeropʉ cãna waibʉcʉrã nipetirã ti ajero menana catunucoa wamʉ aáma. \v 11 To bairo cabairi paʉna caʉmʉa itiarã yʉ cãni wiipʉ caejawã, Cesarea macacʉ yʉre cʉ capi rotiricarã. \v 12 To bairi Espíritu Santo, “Na mena aácʉja. ‘Yʉ aáquẽcʉ. ¿Dope bairo yʉ baiati?’ ĩ uwi tʉgooñaquẽcʉna,” yʉ caĩwĩ. To bairo yʉ cʉ caĩro yʉ cáaápʉ. Ati maja seis cãnacãʉ Jesure caapiʉjarã na quena yʉ mena Cesareapʉ cáaáma. Topʉ ejarã Cornelio ya wiipʉ jã cajãa aápʉ. \v 13 Cʉ tʉpʉ jã cajãa ejaro jã caĩ buiowĩ Cornelio: “Dio tʉ macacʉ yʉ ya wiipʉre cʉ cabuia ejanʉcaro yʉ catʉjʉwʉ. Jope na caĩri macapʉre Simón Pedrore cʉ pijo rotiya ĩi cabaiwĩ,” caĩwĩ Cornelio. \v 14 “ ‘Ato mʉ ya wiipʉ ejaʉ Dio ye quetire mʉ buiogʉmi Pedro. Dio ye queti mʉ caapiʉjaro caroorije mʉ cátiere mʉ majiriobojagʉmi Dio. Mʉ ya wii macana quenare caroorije na cátajere na majiriobojagʉmi,’ yʉ ĩwĩ Dio tʉ macacʉ,” jã caĩ buiowĩ Cornelio, caĩñupʉ Pedro. \v 15 —To bairo Cornelio jã cʉ caĩ buio yaparoro cʉ ya wiipʉ caneñaporãre na yʉ cabuio jʉgówʉ. Na yʉ cabuiori paʉna Dio Espíritu Santo napʉ cãni ejayupi, nemoopʉ manire cʉ cãni ejaeparore bairona, caĩñupʉ Pedro. \v 16 —To bairi napʉ cʉ cãni ejaro mani Ʉpaʉ manire cʉ caĩepa wamere yʉ catʉgooña bʉgawʉ: “Juan oco mena cabautisanucuwĩ. Dio maca cʉ Espíritu Santore mʉja joogʉmi mʉja mena cãnipaʉre,” manire cʉ caĩepa wamere yʉ catʉgooña bʉgawʉ, na caĩñupʉ Pedro. \v 17 —To bairi judío maja na cãniquetibato quena Dio cʉ Espíritu Santore na cajooyupi mani cʉ caapiʉja jʉgoeparãre manire cʉ cajooeparore bairona. To bairi na quenare na cʉ cajooro dope bairo Diore cʉ yʉ cabai botio majiquẽpʉ. “Judío maja me ãma, na mena cãniquetipe ã,” yʉ caĩ majiquẽpʉ, na caĩñupʉ Pedro. \p \v 18 To bairo Pedro cʉ caĩro cʉ cawada neto janacoajuparã. \p —Na quenare judío maja mee na cãnibato quena caroorije na cátiere na cajʉtiritipere booyupi Dio, cʉ mena to cãnacã rʉmʉ cawariñuu anipere na cabʉgaparore bairo ĩi, Diore caĩ wariñuuñuparã yua. \s1 La iglesia de Antioquía \p \v 19 Estebare Jesu ye quetire cabooquẽna cʉ na cajĩari paʉ aperã quenare Jesure caapiʉjarãre na capopiyeyeyuparã. To bairo nare na cáto Jerusalén cãnibatana caruti aá bateyuparã aperoripʉ. Jĩcaarã Feniciapʉ cáaájuparã. Aperã Chipre na caĩropʉ cáaájuparã. Aperã Antioquíapʉ cáaájuparã. Na caruti ejari paʉripʉre ãnaa Jesu ye quetire cabuioyuparã judío maja jetore. \v 20 Aperã Chipre macana, Sirene macana quena Antioquíapʉ ejarã judío maja mee quenare mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire na cabuio jʉgóyuparã. \v 21 To bairi mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire cabuiorãre seeto na cátinemoñupʉ Dio. To bairi nare caapirã capãarã Jesure caapiʉjayuparã. Apiʉjari cabʉcʉrã ye na catʉgooñabata wamere catʉgooña jana reyuparã yua. \p \v 22 To bairi tie quetire Antioquía macana na cabairije caapiyuparã Jerusalén macana Jesure caapiʉjarã. Tiere apiri Bernabére cajooyuparã Antioquíapʉ, “To bairo cabairijere tʉjʉʉja,” cʉ ĩrã. \v 23 To bairo cʉ na caĩ jooro Antioquíapʉ cáaácoajupʉ Bernabé. Topʉ eja, caroaro Dio nare cʉ cátibojarijere tʉjʉ, seeto cawariñuuñupʉ. \p —Mʉja nipetirã mani Ʉpaʉ Jesure áti nʉcʉbʉgo janaqueticõaña. Yeri ocabʉtiri cʉ caboori wame jetore áticõa aninucuña mʉjaa, na caĩñupʉ Bernabé, tʉgooña tutuariquere na joʉ. \p \v 24 Caroaʉ cãñupʉ Bernabé. Dio Espíritu Santore cacʉgo netoʉ cãñupʉ. Seeto Diore caapiʉjaʉ cãñupʉ. To bairi Jesu ye quetire cʉ cabuioro capãarã Jesure caapiʉjayuparã. \p \v 25 Cabero Bernabé Tarsopʉ cáaácoajupʉ, Saulore cʉ macaʉ aácʉ. \v 26 Topʉ Saulore cʉ bʉga, Antioquíapʉ cʉ cajʉ́go tunu aájupʉ. To bairi jĩca cʉma cãñuparã Antioquíapʉre Jesure caapiʉjarã mena. To bairi na mena caneñaponucuñuparã. Camaja capãarãre Dio ye quetire na camajioñuparã. Ti paʉna Jesucristore caapiʉjarãre, “Cristiano maja ãma naa,” na caĩ jʉgóyuparã Antioquíapʉre. \p \v 27 Bernabé, Saulo Antioquíapʉ na cãni paʉna caejayuparã Jerusalén macana Dio ye quetire buiori maja. \v 28 Jĩcaʉ na yaʉ Agabo cawamecʉjupʉ. Cʉ̃ na caneñapori paʉpʉre Dio Espíritu Santo jĩca wame cʉ̃re cʉ cabuio rotirica wame na buiogʉ cawamʉ nʉcañupʉ. “Ati yepa nipetiro ʉgarique manaje mena camaja ñigo tamʉogarãma,” caĩ buioyupʉ Agabo. Cʉ caĩ buio jʉgoyeyerica wamere bairona cabaiyupe Claudio Roma macana ʉpaʉ cʉ cãni yʉteapʉre. \v 29 To bairo Agabo cʉ caĩro apiri Antioquía macana Jesure caapiʉjarã, “Judea macana ñigo riagarãma. To bairi mani cacʉgori wame cõo nare Jesure caapiʉjarãre na mani joorã,” caame ĩñuparã. \v 30 To bairi Bernabére, Saulore niyerure na cajooyuparã, “Jesure caapiʉjarãre na cajʉ́go ánare tie niyerure na jooya. Jesure caapiʉjarãre na ricawoato,” ĩrã, cajoowã. \c 12 \s1 Muerte de Jacobo y encarcelamiento de Pedro \p \v 1 To bairo Antioquíapʉ to cabairi paʉna Herode Judea yepa ʉpaʉ Jesure caapiʉjarãre Jerusalén macana jĩcaarãre na capopiyeye jʉgóyupʉ. \v 2 To bairi Juan jʉgocʉ Jacobore cʉ̃re na cajĩa rotiyupʉ. \v 3 To bairi cʉ na cajĩaro judío maja Jesure caapiʉjaquẽna maca seeto cawariñuuñuparã. To bairi Herode maca na cawariñuuro tʉjʉʉ Pedro quenare na cañe rotiyupʉ. Boje rʉmʉri cãñupe, ʉgarique cawauoya maniere na caʉgari boje rʉmʉri majuu, pascua na caĩri boje rʉmʉri. \v 4 To bairi Pedrore cʉ ñe roti, presopʉ cʉ cajõoñupʉ. Rutiremi ĩi, bapari cãnacã puna majuu, bapari cãnacãʉ jeto cãnare polisíare cʉ̃re na cacote rotiyupʉ. “Pascua na caĩri boje rʉmʉri bero camaja na catʉjʉro Pedrore na yʉ jĩa rotigʉ,” caĩ tʉgooñabajupʉ Herode. \v 5 To bairi Pedro presopʉ cʉ cãno caroaro cʉ cacotecõañuparã polisía. Jesure caapiʉjarã maca Pedro presopʉ cʉ cãno seeto Diore cʉ cajenibojanucuñuparã. \s1 Dios libra de la cárcel a Pedro \p \v 6 To bairi, “Pedrore bujiyʉ camaja na catʉjʉjoro cʉ̃re na yʉ jĩa rotigʉ,” Herode cʉ caĩri ñami majuu come wẽri mena pʉga nʉgoa tʉpʉrena jiacõaricʉ pʉgarã polisía watoapʉre cacani cuñañupʉ Pedro. Aperã polisía jope tʉna cʉ cacoteyuparã. \v 7 To cõona Dio tʉ macacʉ ángel Pedro tʉ cabuia ejayupʉ. Cʉ cabuia ejarona ti arʉa cabujuyupe. To bairi Pedrore ángel cʉ capaña yopioyupʉ. \p —¡Uwaro wamʉnʉcaña! Pedrore cʉ caĩñupʉ. \p To bairo cʉ caĩri paʉna Pedro wamorire cʉ na cajiabata wẽri caweticoajupe. \v 8 To bairi: \p —Mʉ jutii jañaña, mʉ rʉpo jutii quenare cʉta jiaya, cʉ caĩñupʉ Dio tʉ macacʉ. To bairona cájupʉ Pedro. \p Cʉ cáti yaparoro: \p —Cabui macá wʉre jañari, adʉja yʉ mena, cʉ caĩñupʉ Dio tʉ macacʉ Pedrore. \p \v 9 To bairo cʉ caĩro Pedro cʉ caʉja buti aájupʉ. “¿Jocʉ mee yʉ baibaupari? Yʉ baiquẽcʉ. Quẽguei yʉ baii,” caĩ tʉgooñañupʉ Pedro. Ti wii pupea macá arʉapʉ buti aána polisía jĩcaʉre cʉ caneto aájuparã. \v 10 Cabero apeĩre cʉ caneto buti aájuparã. Neto buti aá, maca yepa majuure cabuti aápa jope come jope tʉpʉ caejayuparã. Ti jope na caejarona to majuuna capãñupe. Capãro macapʉ cabuti aájuparã. To bairi maca recomaca cãni wã cáaájuparã. To cõona na cáaáti paʉna Dio tʉ macacʉ Pedrore cʉ cáaáweoyupʉ yua. \v 11 To bairi Dio tʉ macacʉ cʉ̃re cʉ cáaáweoro Pedro caĩ tʉgooña majiñupʉ: “Quẽguei mee yʉ baiyupa. ‘Quẽguei yʉ baii,’ yʉ ĩbapʉ,” caĩ tʉgooñañupʉ. “Yʉ Ʉpaʉ Dio cʉ tʉ macacʉre yʉre buu joo rotiyupi, Herode cʉ jĩaqueticõato ĩi. Judío maja Jesucristore caapiʉjaquẽnare na quenare caroorije yʉ na cátigari wamere yʉ matabojayupi Dio,” caĩ tʉgooñañupʉ Pedro. \p \v 12 To bairi Juan Marco paco María ya wiipʉ cáaácoajupʉ Pedro. Ti wiipʉre camaja capãarã Diore cʉ jenibojarã neñaporã cájuparã. \v 13 Ti wiipʉ ejaʉ jope tʉpʉ capiyupʉ. Ti wii macanare capaabojao Rode cawamecʉco Pedro cʉ capirijere apiri catʉjʉo aájupo. \v 14 Jope tʉ ejao Pedro cʉ cawadarijere caapi majiñupo. “Pedrona anicʉmi,” caĩ api majiñupo. Api majiri wariñuurique mena Pedrore jope cʉ pãbojaquẽcona atʉ aá, wii cãnare: \p —Pedro jope tʉpʉ tʉjʉnucumi, na caĩñupo. \p To bairo na co caĩro: \p \v 15 —Jocona mʉ ĩ mecʉcõa, co caboca ĩñuparã. \p To bairo co na caĩro: \p —Joco mee yʉ ĩ. Tona tʉjʉnucuwĩ, na caĩñupo. \p To bairo co caĩro: \p —Cʉ ãnacʉ wãti maca ãcʉmi, co caĩñuparã. \p \v 16 To bairo na caame ĩ wadari paʉna Pedro maca jope tʉpʉ capinemoñupʉ. Cʉ capinemorijere apirã to cõona jopere capãñuparã. Pã, Pedrore catʉjʉ acʉayuparã. \v 17 To bairi cʉ na caacʉa tʉjʉro tʉjʉri cʉ wamo mena, “Ĩqueticõaña,” ñu camotari na caĩ janaoñupʉ. \p —Ocõo bairo yʉ buumi Dio presopʉ cãnacʉre, na caĩñupʉ. —Jacobore cʉ buioya mʉjaa. Aperã Jesure caapiʉjarã mani yarã quenare na buioya, na caĩñupʉ Pedro. To bairo na ĩ, buti aá, ape paʉpʉ cáaácoajupʉ Pedro. \p \v 18 Cabujuri paʉ cãno yua polisía preso wii cacotebatana Pedro cʉ camano tʉjʉri seeto caacʉa tʉgooñañuparã. \p —¿Dope bairo cʉ baiyupari? caame ĩñuparã. \p \v 19 To bairi Herode maca Pedro cʉ camaniere caqueti apiyupʉ. Apiri cʉ̃re na camaca rotibajupʉ. Cʉ cabʉgaquẽjuparã. Cʉ na cabʉgaquẽto apiri: \p —¿Dope bairo cʉ bai rutiyupari? ¿Cʉ mʉja cotequeti? na caĩ jeniñañupʉ. \p To bairo na cʉ caĩro na maca dope bairo cʉ caĩ yʉ majiquẽjuparã. To bairi Herode cajĩa rotiyupʉ polisíare preso wiipʉ Pedrore cacotebatanare yua. Cabero Herode Judea yepapʉ cãnacʉ Cesarea cawamecʉti macapʉ cáaáteñaʉ aácoajupʉ yua. \s1 La muerte de Herodes \p \v 20 Herode cʉ ya yepa macaje ʉgarique, apeye unie quena cajoonucuñupʉ Tiro, Sidón cawamecʉti macari macanare. Cabero ti macari macanare na capunijiniñupʉ. To bairo na cʉ cabairo na maca neñapori, ʉgarique, apeye mani jooquetiremi ĩrã, cʉ mena cawada quenoogayuparã. To bairi cʉ mena wada quenoogarã cʉ catʉjʉra aájuparã. Jĩcaʉ Blasto cawamecʉcʉ cãñupʉ Herode yere carotibojaʉ. Cʉ mena cawada peniñuparã Herode mena wada penigarã jʉgoye. To bairi: \p —Herode mena jã wada penibojaya, cʉ caĩñuparã Blastore. \p \v 21 To bairo cʉ na caĩro apii Herode mena na cawada penibojayupʉ Blasto. Herode maca cʉ̃re cʉ caĩbojarijere apii: \p —Ti rʉmʉ cãno majuu na mena yʉ wadapeni quenoogʉ, caĩñupʉ Herode Blastore. \p Tiro, Sidón macaripʉ cáatána na mena cʉ cawadapenipa rʉmʉ cãno majuu cʉ ye jutii caroa caʉpaʉ jañariquere jaña, caʉpaʉ ruiricaropʉ rui átiri camajare na cabuio jʉgóyupʉ. \v 22 Na cʉ buio jʉgorijere apirã camaja: \p —Ani camajocʉ me ãcʉmi. Jĩcaʉ ʉmʉrecoo macacʉna mani cáti nʉcʉbʉgopaʉ ũcʉ ãcʉmi, caĩ wariñuu awajayuparã. \p \v 23 To bairo na caĩ awajaro apii Herode, “Caʉpaʉ majuu yʉ ã. To bairo yʉre na caĩ nʉcʉbʉgopaʉna yʉ ã,” caĩ tʉgooñañupʉ. “ ‘Jĩcaʉ ʉmʉrecoo macacʉna mani cáti nʉcʉbʉgopaʉ ũcʉ ãcʉmi,’ yʉ ĩqueticõaña, Dio jetona ãmi cáti nʉcʉbʉgopaʉ,” caĩquẽjupʉ. To bairo cʉ caĩquẽtie wapa nemoo Dio tʉ macacʉ cʉ cariaro cʉ cájupʉ. Cʉ cariarona becoa cʉ caʉga jĩa rocayuparã yua. \p \v 24 To bairo cabairo bero Dio ye quetire caapiʉjarã cãninemoñuparã. \p \v 25 Bernabé, Saulo jãa Jerusalén macana Jesure caapiʉjarãre niyerure na joo, yeri ocabʉtirique na ĩ buio, Antioquíapʉ catunucoajuparã. Juan Marcore na mena cane aájuparã. \c 13 \s1 Bernabé y Saulo comienzan su trabajo misionero \p \v 1 Antioquíapʉre Jesure caapiʉjarã mena cãñuparã Dio ye quetire buiori maja, aperã Dio yere aperãre camajiorã. Bernabé, apeĩ Simón “Cañii” na caĩi, apeĩ Lucio (Sirene cawamecʉti maca macacʉ) cãñuparã. Apeĩ Menaé — Ʉpaʉ Herode mena cabʉtiricʉ cãñupʉ. Apeĩ Saulo cãñupʉ. To cãnacãʉna cãñuparã naa. \v 2 Naa ʉgaquẽnana Diore na cajeni nʉcʉbʉgori paʉna Dio Espíritu Santo na caĩ buioyupʉ: \p —Bernabére, Saulore aperoripʉ yʉ ye quetire cabuio teñaparãre na yʉ cũ. To bairi na aá rotiya, caĩñupʉ Espíritu Santo. \p \v 3 To bairo na cʉ caĩro apirã ʉgaquẽnana Diore jeni nʉcʉbʉgo, na wamorire na rʉpoaripʉ ñu peo, Diore na jenibojari na cáaá rotiyuparã yua. \s1 Los apóstoles predican en Chipre \p \v 4 To bairi Espíritu Santo cʉ cajooricarã Bernabé, Saulo Antioquíapʉ cãnana cáaácoajuparã Seleucia cawamecʉti macapʉ. Ti macapʉ cãnana cáaájuparã tunu cumua mena Chipre na caĩri poa yucʉ poapʉre. \v 5 Ti poapʉ ejarã Salamina cawamecʉti macapʉ caejayuparã yua. Ti macapʉ ãnaa Bernabé, Saulo Jesu ye quetire cabuioyuparã camajare judío maja na neñapo buerica wiiripʉ. Juan Marco quena Antioquíapʉ cãnacʉ cáaácoajupʉ na átinemo teñaʉ aácʉ. \v 6 Salamina na caĩri macapʉ cãnana nipetiro caroaro cáaáteña bija peticoajuparã. Ti poa ape nʉgoa tʉpʉre caejayuparã Pafo cawamecʉti macapʉ. Ti macapʉ ejarã cabʉga ejayuparã jĩcaʉ judío majocʉ cumure, Barjesú cawamecʉcʉre. Griego ye mena Erima cawamecʉjupʉ. “Yʉa Dio ye quetire buiori majocʉ yʉ ã,” caĩtonucuñupʉ ti maca macanare. \v 7 Cʉ̃ cumu ti poa macacʉ ʉpaʉ Sergio Pablo cawamecʉcʉ mena macacʉ cãñupʉ. Caroaro catʉgooña majii cãñupʉ Sergio Pablo. To bairi Sergio Pablo Dio ye quetire apigʉ capi roti jooyupʉ Pablo, Bernabé jãare. \v 8 To bairo Sergio Pablore cʉ capi roti jooro cumu maca camatagabajupʉ, Sergio cʉ apiʉjaqueticõato ĩi. \v 9-10 To bairo cʉ camatagaro tʉjʉʉ Saulo Espíritu Santore cʉgo netori, cʉ tʉjʉ canamu, ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —¡Sataná cʉ carotirije cácʉ mʉ ã! Camaja caroa cátigarãre camataʉ mʉ ã. Cariape mʉ ĩquẽe. Cátito paii mʉ ã. Dio cariape cʉ cabuiorijere, “To bairo me ã,” mʉ ĩ wada, cʉ caĩñupʉ Saulo cumure. Saulo Romano ye mena Pablo cawamecʉjupʉ. \v 11 Saulo ocõo bairo cʉ caĩnemoñupʉ cumure: \p —Yucʉacã Dio mʉ popiyeyegʉmi. Catʉjʉquẽcʉ mʉ anigʉ. Cabujurije mʉ bauquetigaro Dio mʉ cʉ cabooro cõo, cʉ caĩñupʉ Saulo cumure. \p To bairo cʉ cʉ caĩrona cʉ̃re canaitĩañupe. To cõona cacape tʉjʉquẽcʉ cãñupʉ. To bairo cʉ to cabairo cʉ̃re catʉ̃ga jʉgó aáparãre camacañupʉ. \v 12 Sergio Pablo to bairo to cabairijere tʉjʉʉ catʉjʉ acʉayupʉ. Tʉjʉ acʉari Pablo jãa Jesu ye quetire na cabuiorijere caapiʉjayupʉ yua. \s1 Pablo y Bernabé en Antioquía de Pisidia \p \v 13 Pablo cʉ mena macana mena Pafopʉ cãnana peña aá, caejayuparã Panfilia na caĩri yepapʉ, Perge cawamecʉti macapʉ. Pergepʉ na caejaro Juan Marco na cũ joo, catunucoajupʉ Jerusalẽpʉ tunu. \v 14 Cʉ bero ti maca cãnana cáaájuparã ape yepa Pisidia cawamecʉti yepapʉ, Antioquía na caĩri macapʉ. Ape rʉmʉ judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno sábado rʉmʉ cãno judío maja na neñapo buerica wiipʉ cajãa numuñuparã Pablo jãa. \v 15 To bairi caapiyuparã to caneñaporã Moisé cʉ caucariquere, aperã Dio ye queti cabuiorã ãnana na caucariquere to macacʉ cʉ cabue iñooro. Cabero ti wii ʉparã na caĩ jooyuparã: \p —Jã yarã, yucʉacã tʉgooña ocabʉtiorica wame mʉja camajiata jã ĩ buioya, na caĩ tʉjʉ jooyuparã. \p \v 16 To bairo na caĩrijere apii Pablo maca wamʉnʉca, cʉ wamo ñu mʉgori na cajanaoñupʉ. Na janao, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: \p —Mʉjaa judío maja, Israel macana, aperã judío maja cãniquẽna Diore canʉcʉbʉgorã, yʉ apiya. \v 17 Dio, judío maja jã cáti nʉcʉbʉgoʉ jã ñicʉ jãapʉre cabejeyupi. Ape yepapʉ Ejiptopʉ na cãno capãarã majuu na cabʉoyupʉ Dio. Cabero ti yepapʉ cãnare cʉ catutuarije mena na cajʉgo buti aájupʉ. \v 18 Na jʉgo buti aá, cañee unie mani yepapʉ cuarenta cʉmari na cacoteyupʉ rooro cʉ na cabai botiorije to cãnibato quena. \v 19-20 Cabero Canaá yepapʉ na caejaro ti yepa macanare siete cãnacã poari macanare na careyupʉ Dio, na cãnibata yepare jã ñicʉ jãapʉre na joogʉ. Cabero Canaá yepapʉ na cãno nare carotiparãre cajõoñupʉ Dio. Cuatrociento cincuenta cãnacã cʉmari nare carotirã cãñuparã Samuel cawamecʉcʉ Dio ye quetire cabuioʉ cʉ cãnipa yʉtea jʉgoye. \v 21 To bairi Samuel cʉ cãno yua cʉ̃re cʉ caĩ jeniñuparã: “Jĩcaʉ jã ʉpaʉ majuu cãnipaʉre jã boocʉpʉ.” To bairo na caĩro apii na ʉpaʉ majuu cãnipaʉre cʉ cajõoñupʉ Dio Saulo cawamecʉcʉre. Cʉ̃a, Quis macʉ, Benjamín ya poa macacʉ cuarenta cʉmari ʉpaʉ cãñupʉ. \v 22 To bairo cʉ cãno bero Dio cʉ cabuuyupʉ Saulore yua. To bairi apeĩ David cawamecʉcʉre caʉpaʉ cʉ cajõoñupʉ tunu. Cʉ jõori ocõo bairo caĩñupi Dio: “Isaí macʉ David maca nipetiro yʉ caboorije átigʉmi. To bairi cʉ mena yʉ wariñuu,” caĩñupi Dio. \v 23 “Jĩcaʉ David pãramipʉ mani judío majare canetoo catiopaʉ anigʉmi,” caĩ buioyupi Dio jã ñicʉ jãare. Dio, “To bairo anigʉmi,” cʉ caĩricʉna ãmi Jesu cawamecʉcʉ. \v 24 Jesu camajare cʉ cabueparo jʉgoye Juan Israel majare, “Caroorije mʉja cátiere jʉtiritiri mʉja yeri wajoaya. Mʉja yeri wajoari bautisa rotiya,” caĩ buioyupʉ Juan. \v 25 Camajare na cʉ cabuio tʉjari paʉ jʉgoyeacã ocõo bairo na caĩñupʉ Juan: “Mʉjaa, ‘Israel maja jãre canetoo catiopaʉ ãcʉmi,’ ¿yʉ mʉja ĩ tʉgooñabati? Yʉ aniquẽe. Yʉ bero anigʉmi apeĩ camajare cacatiopaʉ majuu. Cãni majuʉ ãmi cʉ maca. Cʉ̃re capaabojaʉre bairo yʉ ã,” caĩ buioyupʉ Juan, caĩñupʉ Pablo neñapo buerica wii macanare. \p \v 26 ’Yʉ yarã, mani Abraham pãramerã, aperã judío maja cãniquẽna, Diore canʉcʉbʉgorãre mʉjaare yʉ ĩ buiopa. Tirʉmʉpʉre Dio, “Camajare na yʉ netoo catiogʉ,” caĩñupi. Manipʉre ĩi caĩñupi atie quetire. \v 27 Jerusalén macana, aperã na ʉparã quena, “Jesu manire canetoo catiopaʉna ãcʉmi,” caĩ tʉjʉ majiquẽjuparã. To cãnacã sábado rʉmʉri na yerijãrica rʉmʉri cõo Dio ye queti cabuioñaricarã na caucariquere buebana quena caapi majiquẽjuparã. To bairi na ʉparã maca, “Jesucristore cʉ jĩa rocacõaña,” aperãre na caĩ rotiro cajʉgoyepʉ Dio ye quetire cabuioñaricarã na caĩrijere bairona cabaiyupa. \v 28 Ti maca macana Jesucristo cʉ cabai bui cʉtiere bʉgaquetibana quena, “Jesure cʉ na jĩacõato,” Pilatore caĩñuparã. \v 29 Cajʉgoyepʉ Dio ye quetire cabuiorã to cãnacã wame Jesucristore cʉ to cabaipere na caĩ ucaricarore bairona cájuparã cʉ jĩarã. Cʉ cabai yajiro bero cʉ mena macana cãnana yucʉ tẽorica pãipʉ papuaricʉ cãcʉre cʉ ne ruio, maja ope, ʉ̃ta ope werica opepʉ cʉ cañujo peó rocayuparã. \v 30 To bairo na cátacʉ cʉ cãnibato quena Dio maca cʉ catunu catioyupi. \v 31 To bairo cabaiparo jʉgoye Galilea cãnana Jesu mena Jerusalẽpʉ cáatánare capee rʉmʉri na cabuia ejanucuñupʉ tunu catiipʉ. Nana cʉ catunu catiro catʉjʉricarã tie cʉ ye quetire buiorã áama camajare. \p \v 32-33 ’To bairi atie caroa quetire mʉjaare buiorã anaa jã apʉ́. Dio tirʉmʉpʉ mani ñicʉ jãare na cʉ cabuio jʉgoyeyeriquere mani na pãramerãpʉre cátibojayupi mere, cʉ Macʉ Jesure cʉ tunu catioʉ. Dio Wadariquepʉ Salmo na caĩri pũuro cãni jʉgori wame bero macá wame ocõo bairo ĩ uca turique ã: “Yʉ Macʉ mʉ ã. Ati rʉmʉ to bairona cãnipaʉre mʉ yʉ cũ.” \v 34 Ape pũuro quenare Dio cʉ Macʉre cabai yajiricʉpʉre cʉ̃re cʉ catunu catiopere, cʉ rupaʉ caboa rooye tuaquetipere cabuio jʉgoyeyeyupi Dio. Isaía cʉ caucarica pũuripʉ ocõo bairo caĩ buio jʉgoyeyerique ã: “Tirʉmʉpʉre Davire, ‘Mʉ yʉ átibojagʉ,’ cʉ yʉ caĩrica wame cõona nipetiro caroaro mʉ yʉ átibojagʉ.” \v 35 Ape paʉ tunu David Salmo cʉ caucariquepʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Caroaʉ mʉ Macʉ cʉ cabai yajirije to cãnibato quena cʉ rupaʉ caboapere mʉ rotiquetigʉ.” \v 36-37 David ãnacʉ catiipʉ Dio cʉ caboori wame cájupʉ. Cʉ cabai yajiropʉ aperã cʉ cayaa rocayuparã cʉ ñicʉ jãare na cayaa rocarica paʉ tʉna. Cʉ na cayaa rocaro bero cʉ rupaʉ ãnato boacoa átato. Jesu maca Dio cʉ catunu catioricʉre cʉ rupaʉ maca caboaquẽjupa. To bairi mani maji tiere. David caucayupi Jesu rupaʉ caboaquetipere. \v 38 Mʉjaare yʉ cabuiorijere tʉgooñaña. Jesucristo jʉgori caroorije mani cátie majiriorique ã. \v 39 Noa nipetirã cʉ̃re caapiʉjarãre caroorije na cátiere majirio peocõami Dio. Moisé cʉ carotirique macare mani cátigarije to cãnibato quena majirioquetigʉmi Dio. \p \v 40-41 To bairi tirʉmʉpʉ Dio ye quetire cabuioricarã ocõo bairo na caĩ ucariquere tʉgooñaña: \q1 Dio yere caĩ eperã, cʉ̃re canʉcʉbʉgoquẽna, caroaro apiya. Mʉja cãni rʉmʉri cõo caroa wame yʉ átigʉ. Caroa wame yʉ cátiere aperã caroaro mʉja na cabuiorije to cãnibato quena mʉja api nʉcʉbʉgoquẽna. To bairi mʉja caapi nʉcʉbʉgoquẽtie wapa mʉja yajigarã. \m Atie na caucarique caroaro tʉgooñaña mʉjaa, to bairo na caĩrica wamere bairo jã baire ĩrã, na caĩ buioyupʉ Pablo topʉ cãnare yua. \p \v 42 Tiere buio yaparo cabutiyuparã Pablo, Bernabé yua. Na cabutiro: \p —Ape rʉmʉ sábado cãno tiere jã mʉja buionemowã tunu, na caĩñuparã to caneñaporã Pablo jãare. \p \v 43 Neñapo buerica wii cãnana na cabuti aáto judío maja capãarã Pablo, Bernabé jãare na caʉjacoajuparã, na cabuiorijere api tʉjoori. Aperã judío maja aniquetibana quena judío majare bairona Diore canʉcʉbʉgorã capãarã na quena na caʉjacoajuparã. To bairo na cabairo Pablo jãa: \p —Caroare Dio cʉ cátiere tʉgooña janaquẽja. To bairona cʉ apiʉjacõa aninucuña, na caĩñuparã. \p \v 44 Ape rʉmʉ sábado cãno catunu neñapoyuparã nipetirã ti maca macana, Dio ye quetire apigarã. \v 45 To bairi aperã judío maja jĩcaarã camaja capãarã na caneñaporo tʉjʉrã seeto Pablo jãare na capejucʉti punijiniñuparã. To bairi Pablo cʉ cabuiorijere: “Jocʉna ĩ buiomi. Ñuuquẽe cʉ caĩrije,” caĩ epeyuparã. \p \v 46 To bairo na caĩ epero Pablo jãa ĩ ocabʉtirique mena ocõo bairo na caĩñuparã: \p —Mʉjaare judío maja aperã jʉgoyere Jesu ye quetire jã cabuiope cãnibapʉ. Mʉjaare cabuiorije to cãnibato quena mʉja apiʉjaquẽe. To bairi Dio tʉpʉ cãnicõarije jã booquẽe ĩrã mʉja ĩ. To bairo mʉja caapi nʉcʉbʉgoquẽtie tʉjʉri judío maja cãniquẽna macare Jesu ye quetire na jã buio jʉgógarã yucʉra yua. \v 47 Ocõo bairona jã carotiyupi jã Ʉpaʉ Dio cʉ caucarica pũuripʉ: \q1 Judío maja cãniquẽnare yʉ ye quetire cabuioparãre mʉjaare yʉ cũ. Mʉja jʉgori na yʉ canetoo catiopere majigarãma ati yepa nipetiro macana. Atie cʉ caĩriquerena yucʉra jã rotii áami Dio, caĩñuparã Pablo jãa. \p \v 48 To bairo na caĩrijere apirã ti wii cãna judío maja cãniquẽna seeto cawariñuuñuparã, “Mani Ʉpaʉ Dio ye queti ñuu majuucõa,” ĩri. \p To bairi Dio, “Yʉ tʉpʉ to cãnacã rʉmʉ cãnicõa aniparã ãma,” cʉ caĩricarã cõo caapiʉjayuparã. \v 49 To bairi Jesu ye quetire nipetiropʉ ti yepa macá macaripʉ cãnare cabuio bateyuparã Pablo jãa na cabuioricarã tunu. \v 50 Judío maja Pablo jãare capejucʉti punijinirã maca na regarã cájuparã. To bairi caniyeru pairã romirire judío maja na cátore bairona caroaro cátinucurã romirire na cawadajã mawijioyuparã. Caʉmʉa ti maca ʉparã quenare to bairona na caĩñuparã. To bairo ĩri Pablo, Bernabé jãare na capopiyeyeyuparã. Ti macapʉ na buu rerã rooro na cájuparã. \v 51 Ti maca Antioquíapʉre nare na cabuu rero butirã ti maca macaje jita na rʉpo jutii catujarijere capa bate cũñuparã. To bairi mʉjaa ati maca macana Jesu ye quetire api nʉcʉbʉgoquẽna mʉja bai buicʉti majuucõa na ĩrã cájuparã. To bairo áti yaparo buti, ape macapʉ Iconio cawamecʉti macapʉ cáaácoajuparã. \v 52 Aperã maca Antioquía macana Jesure caapiʉjarã maca Espíritu Santore cʉgo netori cãni wariñuucõañuparã yua. \c 14 \s1 Pablo y Bernabé en Iconio \p \v 1 Pablo jãa Iconiopʉ eja, cajʉgoyepʉ Antioquíapʉre na cabairicarore bairona judío maja na neñapo buerica wiipʉ cajãajuparã. Ti wiipʉ jãa ejarã topʉ caneñaporãre cabuioyuparã Jesu ye quetire. Caroaro api majirica wame na caĩ buioro apirã capãarã judío maja, aperã judío maja mee quena Jesu ye quetire caapiʉjayuparã. \v 2 To bairo na caapiʉjaro tʉjʉrã judío maja Jesu ye quetire cabooquẽna maca judío maja cãniquẽnare na cabuio matayuparã, na apiʉjaqueticõato ĩrã. To bairo nare na caĩro to macana rooro catʉgooñañuparã Jesure caapiʉjarãre. \v 3 To bairi Pablo jãa na buionemogarã yoaro Iconiopʉ catuayuparã. Ti macapʉ ãnaa seeto tʉgooña ocabʉtiri, “Mani Ʉpaʉ Jesu caroaro áami camajare,” caĩ buionucuñuparã. To bairo na caĩ buiori paʉ Dio caacʉori wame áti iñoorica wamerire na cáti majipere na cajooyupʉ, “Cariape ĩma,” camaja na caĩ api nʉcʉbʉgoparore bairo ĩi. \v 4 To bairi to macana catʉgooña ricawatiyuparã ricati jeto. Aperã judío majare bairona catʉgooñañuparã. Aperã Pablo, Bernabé jãa Jesu ye quetire cabuiorã na caĩri wamere bairona catʉgooña apiʉjayuparã. \v 5 To bairi judío maja, aperã judío maja mee na ʉparã mena neñapori, “Pablo, Bernabé jãare na popiyeyerã ʉ̃ta rupaa mena na mani re jĩarã,” caame ĩñuparã. \v 6-7 Pablo jãa maca to bairo nare na cátigarijere queti apirã caruticoajuparã Licaonia cawamecʉti yepapʉ. Ti yepapʉ ejari Listra, Derbe cawamecʉti macaripʉre, ti macari tʉjaroripʉ quenare Jesu ye quetire cabuio teñañuparã yua. \s1 Apedrean a Pablo en Listra \p \v 8 Listrapʉre cãñupʉ jĩcaʉ camajocʉ to bairona cabuiaricʉ cáaá majiquẽcʉ. \v 9 Cʉ̃ caapiyupʉ Pablo camajare cʉ cabuiorijere. To bairi, “Dio caroaro yʉ netoo majiimi,” caĩ tʉgooñañupʉ. To bairo Diore cʉ caĩ tʉgooñarijere tʉjʉ majiri Pablo cʉ riapena cʉ tʉjʉ: \p \v 10 —¡Wamʉnʉcaña! baujarije cʉ caĩ wadayupʉ. \p To bairo Pablo cʉ caĩrona cabapa wamʉ nʉcacoajupʉ cáaá majiquetibatacʉ. \v 11 To bairo Pablo cʉ caĩro cʉ cañuuro tʉjʉrã to macana Licaonia macana na oca na cawadarije mena ĩ awajari: \p —¡Abʉ name! caĩñuparã. —Mani cáti nʉcʉbʉgonucurãna ʉmʉrecoo macana camaja jeeñari mani tʉpʉ ruirã ejarã baima ati maja, caĩñuparã. \p \v 12 Bernabére Júpiter cʉ caĩ wameyeyuparã jĩcaʉ na cawericʉ, Dio cãniquẽcʉ na cañuu bue nʉcʉbʉgoʉ wame. Pablo macare Mercurio cʉ cawameyeyuparã apeĩ na cáti nʉcʉbʉgoʉ wame, na cabuio jʉgoʉ cʉ cãno maca. \v 13 Ti maca tʉjaropʉ Júpitere na cañuu bueri wii cãñupe. Ti wii macacʉ sacerdote to macana mena Pablo jãare nare na cáti nʉcʉbʉgorijere iñoogʉ wecʉare caroa oó wẽri cabʉjaricarãre na cʉ cajĩa joe buje mʉgoparãre catʉ̃ga ajupʉ maca tʉjaro cãni amojoreri janiro na cajãri jopepʉ. \v 14 To bairo na cátigari wame tʉjʉrã Pablo, Bernabé na majuuna na jutiire catʉ̃ga wooyuparã. To bairo mʉja cátigarije caroorije majuu ã, camajare na iñoorã to bairona cájuparã. \v 15 To bairo átiri camaja watoapʉ atʉ aá: \p —¿Nope ĩrã to bairo jã mʉja átigati? caĩ awajayuparã. —Jã quena mʉjaare bairona camaja jã ã. Cáti nʉcʉbʉgo rotiparã mee jã ã. Caroa quetire buiora anaa jã apʉ́, Dio cãnicõa aninucu majuʉ macare mʉja cáti nʉcʉbʉgoparore bairo ĩrã. Cʉ̃ cájupi ʉmʉrecoo, ati yepa, riyaa nipetiro tiepʉ cãnipe, cãniparãre. To bairi atie mʉja cátinucurijere to cõona áti janaña. Atie mʉja cáti nʉcʉbʉgorije ñuuquẽe. Ñee maa tie. \v 16 Cajʉgoyepʉ judío maja cãniquẽna aperã unare na caboori wame na cáti nʉcʉbʉgoro Dio to bairona catʉjʉcõañupi. Na camataquẽjupi. \v 17 Cʉ̃re na cáti nʉcʉbʉgoquetibato quena camaja nipetirãre na caiñooñupi Dio cʉ cãniere. To bairi caroaro camajare na átibojaʉ oco caocarije, oterique quenare caricacʉto áami. Ʉgarique quenare joo, wariñuurique quenare joomi, na caĩ buioyuparã Pablo jãa. \p \v 18 To bairo na caĩrije to cãnibato quena Pablo jãare áti nʉcʉbʉgogarã seeto wecʉare cajĩa joe buje mʉgo joogabajuparã. To bairi Pablo jãa ĩ maji ocabʉtiri na caboca ĩ matayuparã yua. \p \v 19 Cabero judío maja Antioquía macana, Iconio na caĩri maca macana Listrapʉ caejayuparã. Eja, to macanare Pablo jãare na cabuio matayuparã tunu. To bairo na caĩ buioro to macana nare bairona Pablo jãare na capunijiniñuparã. To bairi Pablore ʉ̃ta rupaari cʉ re jĩa, maca tʉjaropʉ cʉ cane aá rocayuparã. “Mere yajicoapi,” cʉ caĩ tʉgooñabajuparã. \v 20 Topʉ cʉ na carocaro beroacã aperã Jesure caapiʉjarã cʉ cacuñaropʉ cʉ catʉjʉ ejanʉcarã ejayuparã. Cʉ na catʉjʉ ejanʉcarona cʉ maca wamʉnʉca yua, na mena capiya aácoajupʉ macapʉ tunu. Ape rʉmʉ Bernabé mena Derbepʉ cáaácoajupʉ yua. \p \v 21 Derbepʉ ejarã Jesu ye quetire cabuioyuparã. Na cabuioro camaja capãarã caapiʉjayuparã. Cabero catunu aájuparã na cabuio teñarica macaripʉna tunu Listra, Iconio, Antioquíapʉ. \v 22 Ti macaripʉ to macana Jesu ye quetire caapiʉja jʉgoricarãre tʉgooña tutuariquere na cabuioyuparã, na tʉgooña ocabʉtiato ĩrã. \p —Jesure tʉgooña janaquẽja. Capee popiye tamʉorique anigaro mani Jesure caapiʉjarãre cʉ tʉpʉ mani cáaáparo jʉgoye, na caĩñuparã na tʉgooña tutuariquere buiori. Ĩ buio yaparo canetocoajuparã. \v 23 Jesure caapiʉjarãre to cãnacã poa macanare na cajʉgo átiparãre cacũñuparã. To bairi ʉgaquẽnana na mena Diore jeni, “Jesu, mani caapi nʉcʉbʉgoʉ mʉjaare cʉ átinemoato,” na caĩ jeniboja cũñuparã Pablo, Bernabé. \s1 Pablo y Bernabé vuelven a Antioquía de Siria \p \v 24 Ti macaripʉ cãnana buti, Pisidia yepapʉ caneto aájuparã. Neto aá, Panfilia yepa Perge cawamecʉti macapʉ caejayuparã. \v 25 Topʉ ejarã Jesu ye quetire cabuioyuparã. Cabero cáaácoajuparã tunu Atalia cawamecʉti macapʉ, capairi ya tʉ cãni maca. \v 26 Topʉ cãnana cumua mena cáaácoajuparã Antioquíapʉ nemoopʉre na cáatí jʉgorica macapʉ. Na cabuio teñaparo jʉgoye Jesure caapiʉjarã, “Dio caroaro mʉjaare cʉ coteato,” ĩri nare na cáaá roti jʉgorica maca cãñupe. To bairi Espíritu Santo na cʉ cabuio teña rotiricarore bairona yaparorã catunu ejayuparã. \v 27 Antioquíapʉ tunu eja, Jesure caapiʉjarãre na neñapo roti, na cabuio peticõañuparã na cáaá teñaricaroripʉre na jʉgori Dio cʉ cátajere. \p —Aperã judío maja cãniquẽna na quena Jesure apiʉjarã áama yucʉacã, na caĩ buioyuparã. \v 28 Ti macapʉ yoaro cãñuparã Jesure caapiʉjarã mena yua. \c 15 \s1 La reunión en Jerusalén \p \v 1 Pablo, Bernabé Antioquíapʉ na cãno aperã Judea yepa macana caejayuparã. Naa judío maja na cátinucurijere na cáti rotiyuparã Jesure caapiʉjarãre. \p —Moisé cʉ carotirica wame circuncisión mʉja cátiquẽpata Dio tʉpʉ cãnicõa aninucupere mʉja jooquetigʉmi, na caĩ buioyuparã. \v 2 To bairo na caĩ buioro apirã Pablo, Bernabé jãa na mena yoaro caame wada netoñuparã. To bairi Antioquía macana Jesure caapiʉjarã Pablore, Bernabére, aperã na mena macana jĩcaarãre Jerusalẽpʉ na cáaá rotiyuparã. Ocõo bairo na caĩñuparã: \p —Jerusalẽpʉ aánaja. Jesu buerã cãnanare, aperã Jesure caapiʉjarãre na cajʉgo ãnare na jeniñarã aája ti wamere, na caĩñuparã. \p \v 3 To bairo Jesure caapiʉjarã nare na caĩro cáaácoajuparã. Aána, caneto aájuparã Fenicia, Samaria na caĩri yeparire. Nipetiro na caneto aáti macari macanare judío maja cãniquẽna Jesure na caapiʉjarijere na caqueti buio nutua aájuparã. Tie quetire apirã Jesure caapiʉjarã seeto cawariñuuñuparã. \p \v 4 To bairi Pablo jãa Jerusalẽpʉ na caejaro Jesu buerã cãnana, aperã cajʉgo ãna, nipetirã Jesure caapiʉjarã caroaro na caboca tʉjʉ jeniñuparã. Nare na caboca tʉjʉ jeniro Pablo jãa maca na cabuioyuparã na cáaáteñaropʉ nipetiro Dio na jʉgori cʉ cátajere. \v 5 Na cabuioro apirã aperã jĩcaarã fariseo maja Jesure caapiʉjarã wamʉnʉcari ocõo bairo caĩñuparã: \p —Judío maja cãniquẽna Jesure apiʉjarã na quena mani judío majare bairo mani cátiere bairo cátiparã ãma. Circuncisión, apeye Moisé cʉ cáti rotirique quena cátipe ã na quenare. \p \v 6 To bairo na caĩro Jesu buerã cãnana, aperã Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ána jĩca paʉ neñapori cawadapeniñuparã fariseo maja nare na caĩrijere. \v 7 Yoaro tiere na caĩ wadapeniro bero Pedro wamʉnʉca, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Yʉ yarã, tirʉmʉpʉ yʉ cacũwĩ Dio judío maja cãniquẽnare cʉ ye quetire cabuiopaʉre, na quena tiere apirã yʉ na apiʉjaato ĩi. Caroaro tiere mʉja maji. \v 8 Dio nipetirã camajare mani yerire majimi. To bairi nare, caroaro yʉre caapiʉjarã ãma ĩi, cʉ Espíritu Santore na cajooyupi Dio, manire cʉ cajooeparore bairona. \v 9 Dio manire cʉ camairore bairona na quenare na mairi caroorije na cátajere camajiriobojayupi nare. \v 10 ¿Nope ĩrã Dio nare cʉ cátibojapere cʉ mʉja matagati? Mani ñicʉ jãa, mani quena Moisé ãnacʉ na cʉ carotiriquere mani áti peti majiquẽe. Na quena áti peti majiquetiborãma. ¿Nope ĩrã, “Dio mena caroaro anigarã tiere ája,” na mʉja rotigati? \v 11 Ocõo bairo maca catʉgooñape ã: Dio manire netoomi mani Ʉpaʉ Jesu manire cʉ camai bopacoo tʉjʉro. Dope bairo mani majuuna mani cáti majiquẽtie to cãnibato quena mani catiomi. Judío maja mee quenare to bairona na netoomi Dio caroorije na cátiere. \p \v 12 To bairo cʉ caĩro apirã cajanañuparã na nipetirã. To cõona Pablo, Bernabé na cabuioyuparã judío maja cãniquẽna tʉpʉ caacʉori wamerire na jʉgori Dio cʉ cáti iñooriquere. \v 13 Tiere na caĩ buio yaparoro Jacobo ocõo bairo na caĩ buioyupʉ tunu: \p —Yʉ yarã, mʉjaare yʉ caĩ buioro yʉ apiya. \v 14 Yucʉacã Simón Pedro buiomi judío maja cãniquẽnare Dio caroaro na cʉ cátiboja jʉgorijere. To bairi na quenare jĩcaarãre na cabejeyupi Dio cʉ yarã cãniparãre. \v 15 To bairo cʉ caĩ buiorore bairona caĩ buio ucayupa Dio ye quetire cabuioricarã tirʉmʉpʉ macana. Ocõo bairo caĩ ucayupa: \q1 \v 16 Caberopʉ Davire cʉ yʉ caĩricarore bairona yʉ átigʉ. Cʉ pãramipʉre jĩcaʉ Ʉpaʉ cãnipaʉre cʉ yʉ cũgʉ. \q1 \v 17 To bairo yʉ cáto aperã judío maja cãniquẽna yʉre camajirã anigarãma yʉ yarã cãniparã yʉ cacũricarã. \q1 \v 18 Tirʉmʉpʉ mani Ʉpaʉ Dio tiere mani cabuioyupi, caĩ ucayupa Dio ye quetire cabuiori maja cãnana. \p \v 19 ’To bairi yʉ tʉgooña. Judío maja cãniquẽna Jesure caapiʉjarãre capee na carotiquetipe ã, caĩñupʉ Jacobo. \v 20 —Queti joorica pũuro macare na mani uca jooto to cãnacã wameacã átiqueticõaña caĩpa pũuro: “Waibʉcʉ rire wericarã Dio cãniquẽnarena aperã na cáti nʉcʉbʉgorãre na cabaje jeni bʉgarijere ʉgaqueticõaña,” na caĩpe ã. “Áti epericarã cʉtiqueticõaña,” na caĩpe ã. “Waibʉcʉrã wamʉa wãia jurericarã rií requetanare ʉgaqueticõaña. Waibʉcʉrã na riíre etiqueticõaña. To cõo átiquẽja,” nare mani ĩ buio uca joogarã. \v 21 Moisépʉre Dio cʉ carotirique cʉ cacũriquere nipetiri macapʉ judío maja na neñapo buerica wiiripʉre to cãnacã sábado cãno buerique aninucu. Tirʉmʉpʉ mani ñicʉ jãapʉ cabue jʉgóyupa. To bairi judío maja mee quena majima ati wamerire, caĩñupʉ Jacobo. \p \v 22 To bairo cʉ caĩro Jesu buerã cãnana, nipetirã Jesure caapiʉjarã, nare cajʉgo ána quena, “Jaʉ,” caĩñuparã. To bairi Antioquíapʉre Pablo, Bernabé jãa na mena ti pũuro queti joorica pũurore cane aáparãre cabejeyuparã. Juda Barsabá cawamecʉcʉ, apeĩ Sila cawamecʉcʉ na cabejeyuparã. Jesure caapiʉjarã cãni majuurã cãñuparã. \v 23 Ti pũuro na mena cajooyuparã na carotirijere ucarica pũurore. Ocõo bairo caucayuparã ti pũuropʉ: \p “Jã, Jesu buerã cãnana, Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ãna quena caroaro mʉjaare jã ñuu roti. Ati pũuro jã queti joo Antioquía macanare, Siria macanare, Cilicia yepa macanare judío maja cãniquẽna Jesure caapiʉjarãre. \v 24 Jã caapiwʉ aperã ato macana mʉjaare na cabuio mawijioriquere. Jã tʉpʉ macana na cãnibato quena na cabuio teñari wamere jã carotiquẽpʉ. \v 25 To bairi jĩca wame tʉgooña majiri jã mena macana pʉgarã jã cabejerãre mʉja tʉpʉ jã joo Pablo, Bernabé jãare mani camairãre mʉja tʉpʉ cáaáparãre. \v 26 Pablo, Bernabé jãare mani Ʉpaʉ Jesucristo yere na cabuio teñaro aperã na cajĩaboyuparã. \v 27 To bairi na mena Judare, Silare, jã cabejerãre mʉja tʉpʉ nare jã joo. Na majuuna mʉja buiogarãma nipetiro ati pũuro caĩrijere. \v 28 Espíritu Santo capee rotiquẽcʉmi mʉjaare. To bairi capee wame popiye cãniere mʉjaare jã rotigatee. To bairi to cãnacã wameacã jã rotigarã: \v 29 Waibʉcʉ rire wericarã Dio cãniquẽnarena aperã na cáti nʉcʉbʉgorãre na cabaje jeni bʉgarijere ʉgaqueticõaña. Waibʉcʉrã na riíre etiqueticõaña. Waibʉcʉrã wamʉa wãia jurericarã rií requetanare ʉgaqueticõaña. Áti epericarã cʉtiqueticõaña. Tiere jã carotirijere bairona ána caroaro mʉja anigarã. To cõona ã.” \p \v 30 To bairi tie queti buio majiorica pũuro cane aájuparã na cajooricarã Antioquíapʉ yua. Antioquíapʉre eja, to macana Jesure caapiʉjarãre na neñapo roti, queti joorica pũurore na cajooyuparã. \v 31 To macana ti pũurore tʉjʉrã seeto cawariñuuñuparã catʉgooñarique paibatana, cariape nare na cabuio jooro. \v 32 Juda, Sila, na quena Dio ye quetire cabuiorã aniri yoaro na buiori yeri ocabʉtiriquere na cabuioyuparã Antioquía macana Jesure caapiʉjarãre. \v 33 To bairi na mena yoabʉjaroacã catuayuparã. Cabero, “Jãre cajooricarã tʉpʉ tunu aána jã bai tunu,” caĩñuparã. To bairo na caĩro, “Caroaro mena tunu aánaja,” na caĩ tʉjayuparã. \v 34 To bairo na caĩrije to cãnibato quena Sila maca: “Baiyupa, yʉa atona yʉ tuagʉ,” caĩñupʉ. \v 35 Pablo, Bernabé na quena yoaro Antioquíapʉre catuayuparã, aperã menare mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire buionemogarã. \s1 Pablo comienza su segundo viaje misionero \p \v 36 Cabero Pablo Bernabére cʉ caĩñupʉ: \p —Cajʉgoyepʉ Jesu ye quetire mani cabuio teñarica macaripʉ mani aáteñaato tunu, to macana Jesure caapiʉjarãre tʉjʉra aána, ¿dope bairo na anibapari? ĩrã. Bernabé, “Jaʉ,” caĩñupʉ. \p \v 37 Bernabé maca seeto na mena cane aágabajupʉ Juan Marco cawamecʉcʉre. \v 38 Pablo maca, “Tirʉmʉ quenare Panfilia yepapʉ mani cũ joo, mani catunu weocoami mani mena caroaro bue teña peogaquẽcʉ,” ĩbacʉ cʉ cane aágaquẽjupʉ. \p \v 39 To bairo baibana na majuu ame wada netoo, caame ricawatiyuparã. To bairi Bernabé maca Juan Marco mena cumua mena cáaácoajupʉ Chipre cawamecʉti poa yucʉ poapʉ. \v 40 Pablo maca Silare cʉ cane aájupʉ cʉ cabapa cʉtipaʉre. To macana Jesure caapiʉjarã, “Dio caroaro mʉjaare cʉ coteato,” nare na caĩ jenibojaro bero cáaácoajuparã. \v 41 Aá, caneto aájuparã Siria, Cilicia cawamecʉti yeparire. To macana Jesure caapiʉjarãre na ĩ buioʉ seeto yeri ocabʉtiriquere na caĩ buioyupʉ Pablo. \c 16 \s1 Timoteo acompaña a Pablo y a Silas \p \v 1 Cabero Pablo, Sila cáaácoajuparã tunu Derbe, Listra cawamecʉti macaripʉre. Topʉ ejarã cabʉga ejayuparã jĩcaʉ Jesure caapiʉjaʉ Timoteo cawamecʉcʉre. Timoteo paco judío yao cãñupo, Jesure caapiʉjaona. Cʉ pacʉ maca griego yaʉ cãñupʉ. \v 2 Listra, Iconio macana Jesure caapiʉjarã caroaro catʉgooñañuparã Timoteore. “Caroaʉ ãmi,” na caĩ tʉjʉʉ cãñupʉ. \v 3 To bairi Pablo manire cʉ bapacʉparo ĩi, cʉ cane aágayupʉ. To bairi cʉ ne aágʉ circuncisión macajere cʉ cájupʉ, cʉ cabuiorijere judío maja apigaquetiborãma ĩi, “Jã ya wame nʉcʉbʉgoquẽemi,” ĩborãma ĩi. Cʉ pacʉ griego yaʉ cʉ cãniere camajiñuparã topʉ cãna judío maja. \v 4 Cabero Listrapʉ cãnana Pablo, Sila, Timoteo jãa cáaácoajuparã ape macaripʉ yua. Ti macaripʉ cãnare Jesure caapiʉjarãre na cabuio teñañuparã. Jesu buerã cãnana apóstol maja, aperã Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ána Jerusalẽpʉ cãna queti joorica pũuropʉ nare na carotiriquere cabue iñooñuparã. Tiere ája, caĩ teñañuparã. \v 5 To bairo na caĩ buiorijere apirã Jesure caapiʉjarã seeto cayeri ocabʉtiyuparã. To cãnacã rʉmʉrina cãninemoñuparã Jesure caapiʉjarã. \s1 La visión que Pablo tuvo de un hombre de Macedonia \p \v 6 Cabero Pablo jãa Asia yepapʉ Jesu ye quetire na cabuio teñara aágaro Espíritu Santo na camatayupʉ. To bairi apero maca Frijia yepa maca, Galacia yepapʉ caneto aájuparã. \v 7 Topʉ neto aá, Misia cawamecʉtopʉ caejayuparã. Topʉ ejarã Bitinia cawamecʉti yepapʉ quenare cáaágabajuparã. Topʉ na cáaágaro Espíritu Santo na camatayupʉ tunu. \v 8 To bairi Misiapʉ neto aá, caro aájuparã Troa cawamecʉti macapʉ. \v 9 Troapʉ na caejaro ñamipʉ Pablo quẽgueriquere bairo catʉjʉyupʉ. Jĩcaʉ Macedonia yepa macacʉ Pablore cʉ cajeni tʉjʉnucuro catʉjʉyupʉ. “Macedoniapʉre adʉja. Jã átinemoʉ ajá,” cʉ caĩ bopaca jeniñupʉ. \v 10 Cabero cʉ catʉjʉriquere jã cʉ cabuioro nemoo jã yere jeeyo, jã cáaápʉ. Yʉa Lucas ati pũuro caucaʉ yʉ quena na mena yʉ cáaápʉ. Pablo cʉ catʉjʉriquere jã cʉ caĩ buioro, “Macedonia macanare Jesu ye quetire na jã cabuiopere boʉmi Dio,” jã caĩ tʉgooñawʉ. \s1 Pablo y Silas en Filipos \p \v 11 To bairi Troapʉ cãnana cariapena jã cáaápʉ cumua mena Samotracia cawamecʉti poa yucʉ poapʉ. Cabero macá rʉmʉ jã cáaápʉ tunu Neápoli cawamecʉti macapʉ. \v 12 To aána Filipo na caĩri macapʉ jã caejawʉ, romano maja na cáta macapʉre. Macedonia yepapʉ capairi maca ã Filipo. Ti macapʉ capee rʉmʉri jã cãmʉ. \v 13 Sábado, judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno macá tʉjaro ria tʉ jã cáaápʉ, judío maja na ñuu buerica paʉ ãno ĩ tʉgooñarã. Topʉ cãromia caneñaporãre bʉga eja, na tʉpʉ ejanumu, Jesu ye quetire na jã cabuiowʉ. \v 14 Na mena macaco jĩcao Lidia cawamecʉco Tiatira cawamecʉti maca macaco cãmo. Jutii cawapa pacarije cajũarije canuni wapatao cãmo. Diore cáti nʉcʉbʉgoo cãmo. Pablo cʉ cabuiorijere co caapiro Dio api majirique co cajooyupi, co apiʉjaato ĩi. \v 15 Cabero cõre, co ya wii macana quenare jã cabautisawʉ. Nare jã cabautisaro bero ocõo bairo jã caĩwõ: \p —“Joco mee, mani Ʉpaʉ Jesure caapiʉjao ãcomo,” yʉre mʉja caĩ tʉgooñaata yʉ ya wiipʉ tuacõaña, jã caĩwõ. \p To bairo seeto jã co caĩro maca co tʉpʉ jã catuawʉ yua. \p \v 16 Jĩca rʉmʉ Diore na cañuu bueri paʉpʉ aána jã cabocawʉ jĩcao aperãre pojaore bairo na capaabojaore. Cawãticʉco cãmo. Cumu ãnaje mena cabero cabaipere ĩ buio jʉgoyeye majiri majoco cãmo. To bairo aperãre na co caĩ buio jʉgoyeyebojarije wapa mena co ʉparã pairo niyeru cawapatanucuwã. \v 17 Cõre jã caboca tʉjʉrona jã caawaja ʉjanucuwõ: \p —Dio ʉmʉrecoo macacʉre cʉ cátibojarã ãma ati maja. Dio camajare na cʉ canetoopere buiorã áama, caĩ awaja ʉjanucuwõ. \p \v 18 Capee rʉmʉri cõre jã catʉjʉro cãnacã nina to bairo jeto cabainucuwõ. To bairo co cabairo Pablo co api quepebacʉ co amojore nʉca tʉjʉ, wãti co mena cãcʉre ocõo bairo cʉ caĩwĩ: \p —Jesucristo cʉ catutua netorije mena cõpʉre cãcʉre mʉ yʉ buti roti. \p To bairo cʉ caĩrona nemoo co cabuticoami. \p \v 19 Cõre cʉ cabutiro to cõona co camajibatajere camajiqueticõawõ yua. To bairi co ʉparã, to cõona mani cawapatarije manigaro ĩrã Pablo, Sila jãare capunijiniwã. Na punijini, na ñe, maca recomaca wapayerica paʉpʉ romano maja ʉparã tʉpʉ na cajee aáma. \v 20 Na jee aáti: \p —Ati maja judío maja buio teña patowãcoo áti tʉgooña mawijioma ati maca macanare, na caĩwã. \v 21 —Ape wame buioma. Na cabuiorije mani yarã romano maja manire cáti rotirique me ã. To bairi na ye na caĩri wame cátiqueticõape ã manire, romano maja macare, caĩ wadajãwã caʉparãre. \p \v 22 Topʉ cãna paarãacã nipetirã to bairo na yarã na caĩrijere apirã na quena Pablo jãare ĩ punijiniri na caquẽgawã. To bairi caʉparã na yarã polisía majare Pablo, Sila na jutiire we re roti, na cabape rotiwã yucʉ mena. \v 23 Seeto na baperi bero presopʉ na cajõowã. Topʉ na jõori preso wii cacoteire caroaro cabipe rotiwã, rutirema ĩrã. \v 24 To bairo cʉ na carotiro preso wii cacotei pupea macá arʉapʉ caroaro biperica arʉapʉ na cacũwĩ. Ti arʉapʉre na cũ, na rʉpori caroaro na jia átiri na cacũñupʉ. \p \v 25 Ñami recomaca yua Pablo, Sila Diore jeni nʉcʉbʉgo, Diore caĩ wariñuu bajanucuñuparã. To bairo na caĩ bajaro aperã presopʉ cãna na caapiyuparã. \v 26 To bairo na cabairi paʉ yepa cananaañupe. Nanaabato preso wii quena seeto cajagueyupe. Nemoo ti wii na cabiabata joperi cacaguecoajupe. To bairo baibato presopʉ cãna nipetirã come wẽri nare na cajiabata wẽri capopi peticoajupe tie majuuna. \v 27 To bairo cabairo bero preso wiire cacotei cayopiyupʉ. Yopi, joperi pãrique jeto cãno catʉjʉyupʉ. To bairi, presopʉ cãnibatana nipetirã ruticoatanama ĩri jarerica pãire ne, cʉ majuuna cajĩagabajupʉ, ʉparãre na uwibacʉ. \v 28 To bairo cʉ cátigaro tʉjʉʉ Pablo cʉ caĩ awajayupʉ: \p —Átiqueticõaña. Atopʉ jã ani peticõa, cʉ caĩñupʉ. \p \v 29 To bairo Pablo cʉ caĩro apii: \p —Jĩa bujubojaya, na caĩñupʉ aperãre. \p Na cajĩa bujubojaro Pablo, Sila na cãni arʉapʉ jãa, seeto uwi nanaari na tʉpʉ caejacumuñupʉ. \v 30 Cabero na jʉgo buti atí, na cajeniñañupʉ: \p —¿Dope bairo yʉ ácʉati caroorije yʉ cátaje wapa Diore canʉcʉbʉgoquẽna ya paʉpʉ Dio yʉre cʉ cajooquetiparore bairo ĩi? \p \v 31 To bairo na cʉ caĩ jeniñaro: \p —Mani Ʉpaʉ Jesure cʉ mʉ caapiʉjaata mʉ netoogʉmi. Mʉ ya wii macana to bairona cʉ na caapiʉjaata na quenare na netoogʉmi Dio, cʉ caĩñuparã preso wiire cacoteire. \p \v 32 Cabero mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire cʉ̃re, cʉ ya wii macana quenare na cabuioyuparã. \v 33-34 Jesu ye quetire nare na cabuioro caapiʉjayuparã yua. Apiʉjari polisía maja preso wiipʉ nare na cacũrica paʉpʉ Pablore, Sila jãare ʉparã nare na cabape rotirique camiire cacojeyupʉ, ñamina. Cabero na cabautisa rotiyupʉ. Cʉ ya wii macana na cabautisa rotiyuparã na quena. To bairi cʉ ya wiipʉ na pi aá, na canuñupʉ preso wiire cacotei. Seeto cawariñuuñupʉ Diore apiʉjari yua. Cʉ ya wii macana quena to bairona cãni wariñuuñuparã. \p \v 35 Ape rʉmʉ cabujuro to macana romano maja ʉparã na polisíare na cabuio rotiyuparã preso wiire cacoteipʉre, Pablo jãare to cõona na cʉ buuato ĩrã. \v 36 To bairi polisía na cabuio rotiricarã cabuiora ejayuparã ti wii cacotei tʉpʉre. Ti wiire cacotei tiere apiri Pablo jãare na cabuio netoñupʉ: \p —Caʉparã mʉja buti rotiyuparã. To bairi mʉja butiwa. Caroaro aánaja, na caĩñupʉ. \p \v 37 To bairo na cʉ caĩro apii Pablo polisía maja macare ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Ati maca macana ʉparã caroori wame jã cátie bui bʉgaquetibana quena camaja na catʉjʉrona jã bape, presopʉ jãre cũñawã. Jã quena romano maja jã cãnie to cãnibato quena to bairona jã áama. Yucʉacã yajiori jã buu joogama camaja na catʉjʉquẽtona. Ñuuquẽe. Na majuuna atíri jãre na buura aparo, caĩñupʉ Pablo polisíare. \p \v 38 Polisía maja Pablo to bairo cʉ caĩrijere apirã caʉparãre na cabuiora aájuparã. “ ‘Jã quena romano majana jã ã,’ ĩma Pablo jãa,” caĩñuparã caʉparãre. To bairo na caĩ buiorijere apirã, caacʉacoajuparã caʉparã maca. \v 39 To bairi ti wiipʉ aá, Pablo jãare, “Mʉjaare jã cátaje majirioya,” na caĩñuparã. To bairo na ĩ, na cabuucõañuparã presopʉ cãnibatanare. Na buu, “Aperopʉ aánaja,” na caĩñuparã. \v 40 Cabero Pablo, Sila presopʉ cãnana buti, Lidia ya wiipʉ cáaácoajuparã. Topʉ aá, Jesure caapiʉjarãre na catʉjʉyuparã. Na tʉjʉ, yeri ocabʉtiriquere na caĩ buioyuparã. Cabero cáaácoajuparã yua. \c 17 \s1 El alboroto en Tesalónica \p \v 1 Pablo jãa Filipo cãnana aá, caneto aájuparã Anfípoli, Apolonia cawamecʉti macaripʉ. To neto aá, caejayuparã Tesalónica cawamecʉti macapʉ yua. Ti macapʉre judío maja neñapo buerica wii cãñupe. \v 2-3 Pablo aperoripʉre cʉ cabainucuricarore bairona ti wiipʉ cajãañupʉ. Itia semana sábado cãno Dio ye quetire cabuioricarã cãniñaricarã na cauca jʉgoyeyeriquere Cristo Dio cʉ cabejericʉ cʉ cabaipere na cabuioyupʉ. Dio cʉ cabejericʉ cʉ̃re na capopiyeyepere, cʉ na cajĩa rocaro bero cʉ catunu catípere na cabuio uca jʉgoyeyeriquere na cabuioyupʉ Pablo. \p —To bairo na caĩ uca jʉgoyeyericʉ cʉ ye quetire mʉjaare yʉ ĩ buio. Cʉna ãmi Jesu, Dio cʉ cabejericʉ to bairo na cauca jʉgoyeyericʉ, na caĩ buioyupʉ Pablo. \p \v 4 To bairo cʉ caĩro jĩcaarã judío maja caapiʉjayuparã. Griego maja quena Diore cáti nʉcʉbʉgorã capãarã caapiʉjayuparã. Cãromia quena capãarã cajʉgo ãna romiri to bairona caapiʉjayuparã. \v 5 Aperã judío maja maca camaja Jesu ye quetire na caapiʉjaro tʉjʉri Pablore capejucʉti punijiniñuparã. To bairi moena cateeye pairã ti maca recomaca cãna rooro majuu cánare capi neoñuparã, nipetiropʉ Pablo jãare, “Ñuuquẽema,” ĩ awaja bate teñaña ĩrã. To bairo na caĩ awaja bate teñaro apirã ti maca macana nipetirã caapi mawijia punijiniñuparã Pablo jãare. Camaja paarãacã punijiniri Pablo jãare camacara aájuparã na cãna wiipʉ, Jasón cawamecʉcʉ ya wiipʉ. Camaja na catʉjʉrona na cañegabajuparã. Topʉ na macarã ti wii jopere catu pã roca jooyuparã. \v 6 Na cabʉgaquẽjuparã. Na bʉgaquetibana Jasõre cʉ ñe, aperã Jesure caapiʉjarã quenare na ñe, maca ʉparã tʉpʉ na jee aáti, ocõo bairo caĩ awajayuparã: \p —Apero macana nipetiro aperoripʉ cawadajã rooye tuu patowãcoo teñaricarã mani ya maca quenare ejama. \v 7 Jasón cʉ ya wiipʉ na eja rotimi. César, romano maja ʉpaʉ majuure mani ʉpaʉre cʉ carotirije cabai botiorã ãma. “Apeĩ maca Jesu cawamecʉcʉ Caʉpaʉ majuu ãmi,” ĩma, caĩ awajayuparã. \p \v 8 To bairo na caĩro apirã ti maca macana, na ʉparã quena capunijiniñuparã. \v 9 To bairi maca ʉparã Jasón jãare: \p —Niyeru mʉjaare jã cabuupe wapa jã jooya, na caĩñuparã. —Pablo, Sila ati macare na cabutiro mʉja ya niyeru jã tunuo joogarã, na caĩñuparã. \p To bairi Jasón jãa nare na cawapayero na cabuuyuparã. \s1 Pablo y Silas en Berea \p \v 10 Ti ñamina nemoo Jesure caapiʉjarã ti maca macana Pablore, Silare aperopʉ Berea cawamecʉti macapʉ na cáaá rotiyuparã. Nare na cáaá rotiro ti macapʉ eja, judío maja na neñapo buerica wiipʉ cáaájuparã. \v 11 To macana, Berea macana maca Tesalónica macana netoro Jesu ye quetire caapi wariñuuñuparã. Seeto caapigayuparã Berea macana. To cãnacã rʉmʉ Dio ye quetire buiori maja tirʉmʉpʉ macana na caucariquere cabuenucuñuparã, ¿manire cʉ cabuiorije cariape Dio yere cʉ buioti? ĩrã. \v 12 To bairi capãarã caapiʉjayuparã. Griego maja cajʉgo ãna cãromia quena, caʉmʉa quena caapiʉjayuparã. \v 13 Tesalónica macana judío maja Bereapʉre tunu Pablo Dio ye quetire cʉ cabuiorijere caqueti apiyuparã. Tiere apirã Bereapʉ cáaácoajuparã, Pablo jãare na wadajã matara aána. Topʉ eja, to bairona na cátatore bairona tunu to macanare na cawadajã mawijio punijini rotiyuparã. \v 14 To bairo na caĩro apirã Jesure caapiʉjarã nemoo jĩcaarã na yarãre Pablore cʉ cane ro aá rotiyuparã ria capairi ya tʉacãpʉ. Sila, Timoteo jãa maca ti macapʉna Bereapʉ catuacõañuparã. \v 15 Pablo cʉ cabapacʉti aátana na menana cumua mena cáaácoajupʉ Atena cawamecʉti macapʉ yua. Na maca topʉ cʉ bapacʉti cũ joo, catunucoajuparã na ya macapʉ Bereapʉ tunu. Na mena Pablo caqueti jooyupʉ. “Sila, Timoteo uwaro atopʉ na aparo,” caĩ jooyupʉ. \s1 Pablo en Atenas \p \v 16 Pablo Atenapʉ Silare, Timoteore na yuu baii ti macapʉ catʉjʉ teñañupʉ. Topʉ tʉjʉ teñaʉ nipetiropʉ Dio cãniquẽnarena na cañuu bue nʉcʉbʉgonucurã wericarãre na catʉjʉyupʉ. Tiere tʉjʉʉ seeto catʉgooñarique paiyupʉ. \v 17 To bairi judío maja na neñapo buerica wiipʉ to caneñaponucurãre to cãnacã rʉmʉ judío majare, aperã judío maja cãniquẽna Diore cáti nʉcʉbʉgorãre Jesu ye quetire na cabuionucuñupʉ Pablo. Maca recomaca wapayerica paʉ cáaáteñarã quenare na cabuionucuñupʉ to cãnacã rʉmʉ. \v 18 Aperã epicúreo caĩrã na cabuerijere camajirã, aperã estoico cawamecʉti poa ricati na cabuerijere camajirã yoaro Pablo mena cawadapeniñuparã. Pablo na cabuioyupʉ Jesu ye quetire. Camaja cʉ̃re na cajĩaricaro bero cʉ catunu catirique quenare na cabuioyupʉ. To bairi jĩcaarã: \p —¿Dope bairo ĩ buiogʉ cʉ ĩti ani to cõo pairo cawadaʉ? caame ĩ jeniñañuparã. \p Aperã maca: \p —Apero macana na cañuu buerã, na cabaje jeni nʉcʉbʉgorã macare wadaʉ ácʉmi, caame ĩñuparã. \p \v 19 To bairi cʉ capi aájuparã jĩca paʉ na caame wadapeninucuri paʉpʉ, Areópago na caĩri paʉpʉ. Topʉ neñapori: \p —Atie cawama wame mʉ cabuiorijere jã apigacʉpʉ. \v 20 Ti wamere jã apiñaqueti majuucõa. ¿Dope bairo ĩgaro to ĩti tie mʉ cabuiorije? cʉ caĩ jeniñañuparã. \p \v 21 Ti maca Atena macana, apero macana topʉ catʉjʉ teñarã quena cawama queti tʉgooñarica wameri jetore cawadapeninucuñuparã. \p \v 22 To bairo Pablore cʉ na caĩ jeniñaro Areópagopʉ na caneñaporopʉ na watoapʉ wamʉnʉcari ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Atena macanare: \p —Mʉja cañuu bue nʉcʉbʉgorã capãarã ãma. Nare seeto na mʉja tʉgooña nʉcʉbʉgonucu. \v 23 Atopʉre tʉjʉ teñaʉ mʉja cañuu bue nʉcʉbʉgonucurãre na mʉja cañuu bueri paʉrire yʉ tʉjʉwʉ, na caĩñupʉ Pablo. —Jĩca paʉ mʉja cañuu bue nʉcʉbʉgori paʉre ocõo bairo caucarique cʉtiere yʉ bʉga ejawʉ. “Jĩcaʉ cáti nʉcʉbʉgopaʉ camajiña mácʉ ñuu buerica paʉ ã atopʉre,” ĩ ucarique ãmʉ. Cʉ majiquetibana quena mʉja cañuu buei cʉ cãniere mʉjaare yʉ buiopa. \p \v 24 ’Cʉ̃a Dio ati ʉmʉrecoo, to macana nipetirãre cátacʉ ãmi. Jõ bui, ati yepa nipetiro Ʉpaʉ ãmi. To bairi Caʉpaʉ aniri ati yepa macá wii camaja na cáta wii cʉ̃re na cáti nʉcʉbʉgopa wiipʉ ani tua majiquẽcʉmi Dio. \v 25 Ñe unie cʉ rʉjaquẽe Diore. Cʉ maca ãmi mani cacatirije, mani catutuarije, apeye unie quenare nipetiro mani camajare cajoʉ. To bairi mani camaja maca apeye uniere cʉ̃re mani átiboja majiquẽna. \p \v 26 ’Dio nemoopʉre jĩcaʉ camajocʉre cʉ cáti jʉgoyupi. Cʉ jʉgorina camaja to cãnacã poa macana ati yepa nipetiropʉ cãni bateparãre na cacũñupi Dio. To bairona mani cacatipa rʉmʉri cõo quenare, mani cãnipa paʉri mani cãnipe quenare cacũñupi. \v 27 To bairona mani cacũñupi, cʉ̃re mani catʉgooña maca bʉga nʉcʉbʉgoparore bairo ĩi. Jõopʉna cayoaropʉ aniquẽemi. Mani tʉna ãmi. \v 28 Mʉja ñicʉ jãa jĩca wame ocõo bairo caĩ ucayupa: “Ãcʉmi jĩcaʉ cáti nʉcʉbʉgopaʉ. Cʉ maca mani cacatirije cajoʉ, mani capaa majirijere cajoʉ ãcʉmi,” caĩ ucayupa. Ape wame quena ocõo bairo caucayupa: “Mani quena cʉ cátana, cʉ punaa mani ã,” caĩ ucayupa. \v 29 To bairi cʉ punaa mani ã ĩrã, “Ocõo baii ãcʉmi caajiyarije mena o ʉ̃ta mena wericʉre baii ũcʉ ãcʉmi,” caĩ tʉgooñaquetipe ã. Camaja caroaro catʉgooñarã, “Cʉ ũcʉ jã wegarã,” caĩrã anibana quena cʉ ũcʉre we majiquẽnama. \v 30 Cajʉgoyepʉ camaja majiquetibana to bairo na cátajere camataquẽjupi Dio. Yucʉra nipetiro macana caroorije mani cátiere mani tʉgooñarique pai jana re rotimi. \v 31 Jĩca rʉmʉ ati yepa macana nipetirã caroorije na cátaje cariape tʉjʉ maji cõoñari na popiyeyegʉmi Dio. Jĩcaʉre camajare cariape na cátajere cʉ catʉjʉ cõoñabojapaʉre cʉ cacũñupi Dio. Cʉna, cʉ cacũricʉna camajare catʉjʉ cõoñapaʉ anigʉmi ĩi cʉ̃re cabai yajiricʉpʉre cʉ cacatioyupi Dio, caĩñupʉ Pablo, Jesure ĩi. \p \v 32 Pablo, “Jĩcaʉ cabai yajiricʉpʉna catunu catiyupi,” cʉ caĩrijere apirã cʉ caĩ epeyuparã jĩcaarã. Aperã maca, “Ape rʉmʉ tunu tiere mʉ cabuionemoro jã apigarã tunu,” cʉ caĩñuparã. \p \v 33 Cabero Pablo na neñaporica paʉ cãnacʉ cabuticoajupʉ. \v 34 Jĩcaarã cʉ bapacʉtiri caapiʉjayuparã. Jĩcaʉ Dionisio cawamecʉcʉ Areópagopʉ caneñaponucurã mena macacʉ cãñupʉ. Jĩcaʉ Dámari cawamecʉco cãñupo. Aperã quena na mena caapiʉjayuparã. \c 18 \s1 Pablo en Corinto \p \v 1 Cabero Pablo Atenapʉ cãnacʉ cáaácoajupʉ Corinto cawamecʉti macapʉ. \v 2 Topʉ jĩcaʉ judío majocʉ Aquila cawamecʉcʉ cʉ nʉmo Prisila cawamecʉco na cabʉga ejayupʉ. Nemoopʉre Ponto cawamecʉti yepapʉ cãnacʉ cãñupʉ Aquila. Cabero Italia yepapʉ cáaácoajupʉ. Topʉ cʉ cãno to macacʉ romano maja ʉpaʉ Claudio cawamecʉcʉ judío maja nipetirã to cãnare na cabuuyupʉ. To bairo na cʉ cabuti rotiro Aquila cʉ nʉmo Prisila mena Roma cãnibatana cáaácoajuparã Corintopʉ. Pablo Corintopʉ cʉ caejaparo jʉgoyeacã na quena cawama ejarã cãñuparã. To bairi Pablo Corintopʉ ejaʉ na tʉpʉ caejayupʉ. \v 3 Na quena cʉ̃re bairona capaariquecʉna cãñuparã. Juti ajeri wiiri cãnipe catʉbʉri ajeri caquenoo wapatari maja cãñuparã. To bairi Pablo nare bairo tiere capaariquecʉcʉ aniri na mena catuayupʉ. \v 4 Topʉ ãcʉ to cãnacã semana sábado cãno judío maja na yerijãrica rʉmʉri cãno na neñapo buerica wiipʉ Jesu ye quetire cabuionucuñupʉ, judío maja, griego maja quena na apiʉjaato ĩi. \p \v 5 To cõona Pablo cʉ caqueti jooricarã Sila, Timoteo Macedonia yepapʉ cãnana caejayuparã Corintopʉ. Na caejaro Pablo juti wiiri cãnipe ajeri paariquere cajanañupʉ, Jesu ye queti jetore buiogʉ. To bairi judío majare: \p —Dio cʉ cabejericʉ yoaro mani cayuuricʉ Jesu cawamecʉcʉ ãmi, na caĩ buionucuñupʉ. \p \v 6 Caroaro to bairo nare cʉ caĩ buiorije to cãnibato quena cʉ cabai botio wada paiyuparã. To bairo na caĩro to macaje jita cʉ jutiipʉ cãniere capa bate re cũñupʉ. Nare cʉ cabuiorijere na cabooquẽto na cʉ cajanarijere na iñoʉ cájupʉ. \p —Dio mʉjaare cʉ capopiyeyero mʉja majuu ye buina mʉja anigaro, na caĩñupʉ. —Yʉ ye bui mee mʉjaare anigaro. Mere Jesu ye quetire mʉjaare yʉ buiobapa. To cõona judío maja cãniquẽna macare na yʉ buiogʉ yucʉra yua, na caĩñupʉ. \p \v 7 To bairo na ĩ, ti wii cãnacʉ buti, Justo cawamecʉcʉ tʉpʉ cáaácoajupʉ. Neñapo buerica wii tʉacãna cãñupe cʉ ya wii. Justo Diore cáti nʉcʉbʉgoʉ cãñupʉ. \v 8 Apeĩ neñapo buerica wii ʉpaʉ Crispo cawamecʉcʉ quena mani Ʉpaʉ Jesure caapiʉja jʉgoyupʉ, cʉ ya wii macana mena. Ti maca Corinto macana aperã quena capãarã caapiʉjayuparã. Apiʉjari cabautisa rotiyuparã yua. \v 9-10 Jĩca ñami Pablo caniquetibacʉ quena quẽguericarore bairo Dio cʉ caĩ buioro caapiyupʉ: \p —Uwiqueticõaña. Mʉ mena yʉ ã. To bairi aperã rooro mʉ áti rooye tuu majiquetigarãma. Ati macapʉ capãarã ãma yʉre caapiʉjaparã. To bairi yʉ ye quetire buio janaqueticõaña. To bairona buiocõa aninucuña. \p \v 11 To bairi Pablo jĩca cʉma ape cʉma recomaca ti macapʉ catuayupʉ, to macanare Dio ye quetire buioʉ. \p \v 12 Ti yepa Acaya na caĩri yepa Pablo cʉ cãnopʉ romano maja Galiõ cawamecʉcʉre ti yepa ʉpaʉ cʉ cajõoñuparã. To bairi Galiõ ʉpaʉ cʉ cãno judío maja Pablore cʉ ñe, cʉ cane aájuparã Galiõ tʉpʉ. \v 13 Cʉ wadajãrã, ocõo bairo Galiõre cʉ caĩñuparã: \p —Ani ricati Diore áti nʉcʉbʉgorique jã rotimi, mani ñicʉ jãa manire na carotirique meere, caĩ wadajãñuparã. \p \v 14 Pablo na cʉ caboca yʉgari paʉna Galiõ maca judío maja Pablore cawadajãrãre na caboca ĩ yʉyupʉ: \p —Jee rutirique, camajare jĩarique rooro cʉ cátiere tʉjʉri mʉja caĩ buioata roque mʉjaare yʉ apiboyupa. \v 15 Mʉja yena judío maja mʉja carotirije to cãno maca mʉja majuuna quenooña. Tiere yʉ quenoogaquẽe yʉa, na caĩñupʉ Galiõ. \p \v 16 To bairo na ĩ, cawadajãbatanare na cabuuyupʉ. \v 17 To cabairo beroacã to macana Sóstene cawamecʉcʉre judío maja neñapo buerica wii ʉpaʉre cʉ cañeñuparã. Cʉ ñe, caʉpaʉ cʉ catʉjʉjorona cʉ capayuparã. To bairo na cátibato quena Galiõ cawatoana catʉjʉcõañupʉ. Na camataquẽjupʉ. \s1 Pablo vuelve a Antioquía y comienza su tercer viaje misionero \p \v 18 Cabero Pablo Corintopʉ yoabʉjaroacã catuayupʉ. Yoabʉjaroacã catuaricʉ cabero to macana Jesure caapiʉjarãre: “Mere aácʉ yʉ áa,” ĩi na cáaátaje ui aájupʉ. To bairi Sencrea cawamecʉti macapʉ cáaájupʉ. Prisila, Aquila na quena cʉ mena cáaájuparã. Topʉ cʉ poare cajua rotiyupʉ. Cajʉgoye Diore apeye unie to bairo yʉ átigʉ cʉ̃re cʉ caĩricarore bairo, mere yʉ áti yaparo ĩi cajua rotiyupʉ. Cabero Siriapʉ cáaáti cumuapʉ caeja jãañuparã Pablo jãa. \v 19-21 Cabero tiapʉ capairi yare peña, ape nʉgoapʉ Efeso cawamecʉti macapʉ caejayuparã. Topʉ eja, Pablo judío maja neñapo buerica wiipʉ cajãa aájupʉ. Topʉ cãna judío maja mena cawadapeniñupʉ Dio Wadariquere. Jĩcaarã to macana yoaro cʉ catua rotibajuparã. Cʉ maca catuagaquẽjupʉ. \p —Jerusalẽpʉ aácʉ yʉ áa, boje rʉmʉ cãno tʉjʉgʉ. Dio cʉ cabooata ape rʉmʉ yʉ atígʉ tunu, na caĩñupʉ. \p To bairo na ĩ, Efesopʉ cãnacʉ cáaácoajupʉ cumua mena tunu. Prisila, Aquila na maca ti macapʉna catuacõañuparã. \v 22 To bairi Pablo neto aá, caejayupʉ Cesareapʉ. Topʉ ma eja, mapʉ Jerusalẽpʉ cáaácoajupʉ. Topʉ eja, Jesure caapiʉjarãre na tʉjʉ, cáaácoajupʉ yua Antioquíapʉre. \v 23 Yoaroacã topʉ ani, Galacia, Frijia yepari macá macaripʉ cabuio teña aájupʉ Jesu ye quetire. Topʉ bai teñaʉ topʉ macanare Jesure caapiʉjarãre tʉgooña ocabʉtirique na cabuio majio nutuajupʉ. \s1 Apolos predica en Efeso \p \v 24 Topʉ Pablo cʉ cáaáteñatoye jĩcaʉ judío yaʉ Alejandríapʉ cabuiaricʉ, Apolo cawamecʉcʉ Efesopʉre caejayupʉ, Aquila, Prisila na catuarica macapʉre. Yoaro cabuericʉ aniri seeto camajii cãñupʉ Apolo. Dio Wadarique quenare caroaro camajii cãñupʉ. \v 25 Cajʉgoyepʉna aperã Jesu ye quetire na cabuioro caroaro caapi majiñupʉ. To bairi yeri ocabʉtiri Jesu cʉ cãniere aperãre na cabuio netoñupʉ tunu. Cariape cabuioyupʉ, Juan camajare cʉ cabautisarique jetore camajii anibacʉ quena. \v 26 To bairi uwirique manona judío maja na neñapo buerica wiipʉ Dio cʉ cãniere cabuioyupʉ. To bairi cʉ cabuiorijere apirã Aquila, Prisila cʉ cane aájuparã na cãni wiipʉ. Topʉ cʉ cabuionemo poñeñuparã Dio yere cʉ camajiquetibatajere. \v 27 Cabero Apolo Acaya na caĩri yepapʉ aágʉ cabaiyupʉ. Topʉ cʉ cáaágaro majiri Jesure caapiʉjarã Efeso macana topʉ cʉ caejapere cʉ átinemorã caqueti joo ucabojayuparã. Acaya macana Jesure caapiʉjarãre, “Apolo topʉ cʉ caejaro caroaro cʉ boca tʉjʉya,” caĩ queti joo ucabojayuparã. Dio Acaya macanare na mai tʉjʉri cʉ Macʉ Jesure na caapi nʉcʉbʉgoro na cájupʉ. To bairi Apolo Acayapʉ ejaʉ to macanare caroaro tʉgooña ocabʉtiriquere na cabuioyupʉ to bairo Jesure caapi nʉcʉbʉgorãre. \v 28 Camaja na caapijoro judío majare na caĩ neto ocabʉtiyupʉ. Dio ye quetire buiori maja tirʉmʉpʉ macana na caucarica pũurire na iñoori, “Dio cʉ cabejericʉ yoaro mani cayuuricʉ Jesuna ãmi,” na caĩ buioyupʉ. Caroaro cariape na cʉ caĩ buio netoro apirã, “To bairo me ã,” caĩ majiquẽjuparã. \c 19 \s1 Pablo en Efeso \p \v 1 Apolo Acaya yepapʉ Corinto na caĩri maca cʉ cãnitoye Pablo maca ʉ̃ta yucʉ watoapʉ cãni aáti wãpʉ aá, caejayupʉ Efesopʉre. To eja, aperã Jesure caapiʉjarãre na cabʉga ejayupʉ. \v 2 Na bʉga eja: \p —¿Jesure cawama apiʉjarã mʉja cãno Espíritu Santo mʉja mena anigʉ cʉ caejari? na caĩ jeniñañupʉ. \p —Jã mena ani ejaquetacʉmi. “Espíritu Santo ãcʉmi,” caĩri wamere caapiñaquẽna jã ã, cʉ caĩ yʉyuparã. \p \v 3 To bairo cʉ na caĩro: \p —¿Bautisa rotirã di wamere jã nʉcʉbʉgogarã ĩri mʉja cabautisa rotiri? na caĩñupʉ Pablo. \p —Juan cʉ cabuiorijere api nʉcʉbʉgorã jã cabautisa rotiwʉ, cʉ caĩñuparã. \p \v 4 To bairo cʉ na caĩro: \p —Juan camajare cabautisayupʉ, “Caroorije yʉ cátiere jʉtiritiri yʉ wajoagʉ,” cʉ na caĩro. Na bautisaʉ, “Yʉ beropʉ anigʉmi apeĩ. Cʉ̃re cʉ apiʉjaya,” caĩ buionucuñupʉ Juan, na caĩñupʉ Pablo. —To bairo na cʉ caĩ buioricʉna ãmi Jesu cawamecʉcʉ, na caĩñupʉ. \p \v 5 To bairo na cʉ caĩro, “Mani Ʉpaʉ Jesure jã apiʉjagarã,” ĩrã cabautisa rotiyuparã. \v 6 Cabero Pablo Diore na jenibojaʉ cʉ wamore na rʉpoari bui cañu peoyupʉ. To bairo na cʉ cátona Espíritu Santo napʉre carui ejayupʉ na mena cãnipaʉ. Na mena cʉ cãni ejari paʉna aperã ye mena cawadayuparã, cajʉgoye aperã yere cawada majiquetana anibana quena. Dio na cʉ cabuio majiori wame, cʉ ye queti quenare cabuioyuparã. \v 7 Naa doce cãnacãʉna cãñuparã. \p \v 8 Pablo ti macapʉ ãcʉ itiarã muipua judío maja na neñapo buerica wiipʉ uwiricaro mano camajare na cabuionucuñupʉ. Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire seeto na cabuioyupʉ, na quena tiere na api nʉcʉbʉgoato ĩi. \v 9 Jĩcaarã to bairo cʉ caĩ buiorijere bai botiori caapigaquẽjuparã. To bairi ti wiipʉ caneñaponucurãre Jesu cʉ cãniere, “Ñuuqueti majuucõa ati wame,” caĩ buioyuparã topʉ cãna paarãacãre. To bairi Pablo na cabuti weocoajupʉ. Ti wiipʉ cãna jĩcaarã Jesure caapiʉjarã jetore na capiyupʉ. Na pi, Tirano cawamecʉcʉ ya wiipʉ buerica wiipʉ to cãnacã rʉmʉ to bairona cabuionucuñupʉ tunu. \v 10 To bairona pʉga cʉma cabuio ãñupʉ. To bairi ti yepa Asia yepa macana caapi peticoajuparã mani Ʉpaʉ Jesu cʉ cãniere, judío maja quena, griego maja quena. \v 11 Pablo ti macapʉ cʉ cãno Dio caacʉori wameri cáti iñooñupʉ Pablo jʉgori. \v 12 To bairi jĩcaarã jutii ajeri unie Pablo cʉ capañariquere cajee aánucuñuparã cariayecʉna, cawãtiacʉna tʉpʉre. Tiere na cajee ejarona cacaticoanucuñuparã cariaye cʉtibatana. Cawãtia cʉtibatana quena cañuucoajuparã wãtia na cabuti weoro, Pablo cʉ majuuna na tʉpʉ cʉ cáaáquetibato quena. \p \v 13-14 Aperã judío maja wãtiare cabuu re teñarã cãñuparã na quena. Naa cãñuparã Esewa cawamecʉcʉ punaa siete cãnacãʉna. Esewa judío yaʉ sacerdote maja ʉpaʉ cãñupʉ. To bairi naa Jesure caapiʉjaquẽna anibana quena Pablo cʉ caĩrore bairona mani Ʉpaʉ Jesu cʉ catutua netorije mena na quena wãtiare cabuu regabajuparã. To bairi wãti camajocʉpʉre cãcʉre: \p —Pablo cʉ cabuio teñaʉ Jesu cʉ catutua netorije mena mʉre jã buti roti, cʉ caĩbajuparã wãtire. \p \v 15 To bairo cʉ̃re na caĩro wãti maca na caĩñupʉ: \p —Jesure cʉ yʉ maji. Pablo quenare cʉ yʉ maji. Mʉja maca mʉjaare yʉ majiquẽe. ¿Ñamarã mʉja ãti mʉjaa? na caĩñupʉ wãti. \p \v 16 To bairo na cʉ caĩrona camajocʉ cawãticʉcʉ na quẽ netoʉ na buire na cabapa roca peayupʉ. To bairo na átiri na quẽ, na camiye, na jutii catʉ̃ga woo recõañupʉ. To bairo nare cʉ cátona ti wiipʉ cãnana jutii mana caruti atʉ buti aájuparã. \v 17 Ti macapʉ Efesopʉ cãna to bairo cabairijere caqueti api peticoajuparã. To bairi judío maja, judío maja cãniquẽna quena mani Ʉpaʉ Jesure catʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã. \v 18 To bairi Jesu ye quetire cawama apiʉjarã capãarã cajʉgoyepʉ caroorije na cátajere cumu na cãnajere cabuioyuparã. \v 19 Capãarã to bairo cãnibatana papera pũuri cumu ãnajere na catʉjʉ buebata pũurire camaja na catʉjʉjoropʉ cajoe reyuparã. ¿Noo cõo majuu cawapa cʉtaje to ãti? ĩ majigarã cacõoñañuparã. To bairi na cacõoñaata caajiyari tiiri pairo cawapacʉtie cincuenta mil cõo majuu cawapa cʉtaje cãñupe na cajoe rerique. \p \v 20 To bairi mani Ʉpaʉ Jesu ye queti nipetiropʉ cajejayupe. To bairi cʉ̃re caapiʉjarã capãarã cãninemoñuparã. \v 21 To bairo cabairo bero Pablo cʉ yeripʉ caĩ tʉgooñañupʉ: “Macedonia yepa, Acaya yepa aáteña peti yaparo Jerusalẽpʉ yʉ aácoagʉ. Topʉ aniri bero Romapʉ quenare yʉ tʉjʉ teñagʉ,” caĩ tʉgooñañupʉ. \v 22 To bairi cʉ̃re cátinemorã pʉgarãre na cajoo jʉgoyeyeyupʉ Timoteore, Erastore Macedoniapʉre. Cʉ maca Asia yepapʉ catuacõañupʉ mai. \s1 El alboroto en Efeso \p \v 23 Pablo Efesopʉ mai cʉ cãni paʉna camaja capunijini jʉgoyuparã, capãarã to macana Jesure na caapiʉjaro maca. \v 24 Jĩcaʉ Demetrio cawamecʉcʉ cãñupʉ capunijinii. Caroaro caajiyarijere plata cawame cʉtiere capaa quenoʉ cãñupʉ. Ti maca macana na cañuu bue nʉcʉbʉgoo Diana cawamecʉco co cãniere tie mena cawebojaʉ cãñupʉ. Tiere aperãre átibojaʉ pairo cawapatanucuñupʉ. Aperã cʉ̃re bairona capaariquecʉna quena to bairona cawapatanucuñuparã. \v 25 To bairi capãarã Jesure na caapiʉjaro tʉjʉri Demetrio ti uniere capaarique cʉnare na capi neoñupʉ. Na pi neo, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Caroaro mʉja maji. Tie mani capaarije mena caroaro mani wapata anicõa. \v 26 Yucʉra Pablo camajare cʉ cabuio teñarijere mʉja api. “Wericarã maca cáti nʉcʉbʉgoparã me ãma,” ĩ buio teñanucumi. To bairo cʉ caĩ buio teñarijere mani ya maca Efeso macana, Asia yepa macana quena capãarã apiʉjama, mani wericarã macare nʉcʉbʉgoquẽnana. \v 27 Mani ye werique maca to cawapa mano roque boca ĩ rooye tuumi Pablo. To bairo quena mani cañuu bue nʉcʉbʉgoo Diana caroao majuu cõre mani cañuu bue nʉcʉbʉgori wii, “Wapa maa ati wii,” ĩgarãma. Yucʉacã Asia yepa macana, nipetiro yepa macana caroaro co áti nʉcʉbʉgonucuma. Pablo maca cʉ cabuiorije apirã cõre áti nʉcʉbʉgo janagarãma, na caĩñupʉ Demetrio. \p \v 28 To bairo cʉ caĩro apirã seeto caawaja punijiniñuparã: \p —¡Diana Efeso macana mani cáti nʉcʉbʉgoo majuu caroao majuu ãmo! caĩ awajayuparã. \p \v 29 Ti maca macana to bairo na caĩ awajarijere apirã na quena caawaja peticoajuparã. To bairo caĩ awajarãna Gayore, Aristarcore Macedonia macana Pablo mena cáaáteñarãre na ñe, uwaro na cajeecoajuparã na neñaporica wii capairi wiipʉ. \v 30 Pablo quena cáaágabajupʉ camaja nare na cañe aáti wiipʉre, camaja topʉ cãna capãarã nipetirãre caneñapo awajarãre na buiogʉ. Aperã Jesure caapiʉjarã maca cʉ cáaá rotiquẽjuparã, mʉ jĩaborãma ĩrã. \v 31 Aperã quena Asia yepa macana ʉparã, cʉ bapa cãnana cʉ caqueti jooyuparã: “Camaja na caawaja neñapori wiipʉ jãaqueticõaña. Mʉ jĩarema,” cʉ caqueti jooyuparã. \v 32 Topʉ caneñaporã noo na caboorijena caĩ awajacõañuparã. Aperã ricati, aperã quena ricati noo na caboorijerena caĩ awaja mecʉcõañuparã. “Ocõo bairo ĩri mani neñaporã,” caĩ majiquẽjuparã. \v 33 To bairi jĩcaarã judío maja ti wiipʉ caneñaporã mena macana na yaʉ Alejandro cawamecʉcʉre camaja cʉ̃re na catʉjʉropʉ cʉ catu roca jooyuparã, caawaja punijinirãre nare cʉ buioato ĩrã. Cʉ maca wamo mena na cajanaoñupʉ. “Jãa judío maja jã bai buiyequẽe. Pablo cʉ cabuio teñarije jã ya wame me ã,” caĩgabajupʉ. \v 34 Caĩ awaja punijinirã maca, “Judío yaʉna ãmi. Dianare áti nʉcʉbʉgoquẽcʉmi,” caĩ tʉjʉ majicõañuparã. To bairo cʉ ĩ tʉjʉ majiri: \p —¡Diana Efeso macana mani cáti nʉcʉbʉgoo majuu caroao majuu ãmo! caĩ awajanemoñuparã tunu. Pʉga hora cõo to bairona caĩ awaja mecʉñuparã. \p \v 35 Cabero jĩcaʉ ti maca ʉpaʉ na caĩ awaja jana rotiyupʉ. Na janaori ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Ati maca macana Diana caroao majuure co áti nʉcʉbʉgorica wiire cacoterã mani ã. Cõre bairo cabauo ʉ̃ta werico ʉmʉrecoopʉ cãnaco carui atácore cacote nʉcʉbʉgorã mani ã ati maca macana. Camaja nipetirã tiere majima. \v 36 Jĩcaʉ maca, “To bairo me ã,” ĩ majiquẽcʉmi. To bairi ĩ awaja punijiniqueticõaña. Caroaro tʉgooña jʉgoyeyeya mʉja cañericarãre na mʉja cátipere. \v 37 Mani cañuu bue nʉcʉbʉgori wii macaje apeye unie cajee rutiricarã me ãma. Mani yao Dianare, mani cáti nʉcʉbʉgoore rooro caĩrã me ãma. Jocarã majuuna na ñeri atopʉ na mʉja jee ajupa. \v 38 To bairi Demetrio, aperã cʉ̃re bairo capaariquecʉna, “Rooro cána ãma,” na caĩ punijiniata ʉparã tʉpʉ jues majare nare na buiora aáparo. Topʉ jeto caquenoope ã tiere. \v 39 Ape wame quena mʉja caĩgari wame to cãmata ati maca macana ʉparã na caneñapori paʉ na ĩ buioya. \v 40 Yucʉacã atie ĩ awaja punijiniriquere apirã romano maja ʉparã, “Manire bai netoo regarã ánama,” mani ĩrema. Jocarãna mʉja awaja punijinicõa. To bairi romano maja ʉparã na cawadajãata dope bairo mani ĩ yʉquetiborã, na caĩñupʉ Efeso macana ʉpaʉ. \p \v 41 To bairo ĩ yaparo, “To cõona ã,” cʉ caĩro apirã cabuti aájuparã na ya wiiripʉ aána yua. \c 20 \s1 Viaje de Pablo a Macedonia y a Grecia \p \v 1 Tie to bairo na caawaja punijiniro bero Pablo na capijoyupʉ Jesure caapiʉjarãre. Na pijo, tʉgooña ocabʉtiriquere na buio, “Mere aácʉ yʉ áa,” na ĩ, cáaácoajupʉ yua Macedonia yepapʉ aácʉ. \v 2 Ti yepa macá macaripʉ neto aácʉ to macana Jesure caapiʉjarãre yeri tʉgooña ocabʉtirique na cabuioyupʉ. Cabero cáaácoajupʉ Grecia yepapʉ. \v 3 Topʉ itiarã muipua catuayupʉ. Cabero Siria yepapʉ cumua mena cʉ cáaágari paʉna, “Judío maja mʉre jĩagarã áama,” aperã na cabuioro caqueti apiyupʉ. To bairi, “Mapʉna yʉ cáatá wãpʉna yʉ tunucoagʉ,” caĩ tʉgooñañupʉ. To bairo ĩ tʉgooñaʉ Macedonia yepapʉ cʉ cáatá wãpʉ catunu neto aájupʉ. \v 4 Cʉ cáaáto cʉ mena cáaámi Berea macacʉ Sópate cawamecʉcʉ. Tesalónica macana Segundo, Aristarco jãa cáaáma na quena. Derbe macacʉ Gayo cawamecʉcʉ, apeĩ Timoteo, aperã pʉgarã Asia macana Tíquico, Trófimo jãa cáaáma. \v 5 To cãnacãʉna cáaáma Pablo mena Filipopʉ cãnana. Yʉ quena Lucas Filipopʉ cãnacʉ Pablo mena yʉ cáaápʉ. To bairi na maca jã jʉgoye cáaátana Troa na caĩri macapʉ jã cayuuyupa. \v 6 Jã quena Pablo mena Filipopʉ cãnana pan levadura na caĩrije caajuya manie cawauaquẽtiere na caʉgari rʉmʉ boje rʉmʉ bero jã cáaápʉ cumua mena. Jĩca wamo cãnacã rʉmʉ aána na jã caemʉ ejawʉ Troapʉ jã jʉgoye caejaricarãre. Topʉre jĩca semana jã catuawʉ. \s1 Visita de Pablo a Troas \p \v 7 Domingo rʉmʉ canaiori paʉ cãno jã caneñapowʉ, Jesu manire cʉ cátibojarique tʉgooñari, pan ʉgarica rupaare bate ʉgagarã. To bairo jã cáti neñapori paʉ Pablo ape rʉmʉ cʉ cabutiparo jʉgoye Jesu ye quetire jã cabuiowĩ. Yoaro cawadawĩ. Ñami recomacapʉ cabuio ejoowĩ. \v 8-9 Pʉga arʉa buipʉ cãni paʉpʉre jã caneñapowʉ. Ti arʉapʉre capee jĩa bujurique cãmʉ. Jĩcaʉ cawamaʉ Eutico cawamecʉcʉ ti arʉa tʉjʉrica jopepʉna caruiwĩ. Eutico yoaro Pablo cʉ cabuiorijere apibacʉ seeto cawʉgoa ejawĩ. Wʉgoa ejabacʉ cacani pua ñacoa rui amí ti arʉapʉ jõ buipʉ cãnacʉ yepapʉ. Ti arʉapʉ cãnana cʉ caña rui aáto tʉjʉrã rui aá, cariaricʉpʉre cʉ catu wamʉo ropowã. \v 10 Pablo quena na ʉja rui aá, cʉ ne wamʉo nʉco, cʉ pabario, ocõo bairo na caĩwĩ: \p —Tʉgooñarique paiqueticõaña. Catíbʉjami, na caĩwĩ. \p \v 11 To bairo baii catunucoa wamʉ aámi Pablo ti arʉapʉna tunu. Tunu wamʉ eja, pan ʉgarica rupaare joo bate, ʉga, yoaro cawadanemowĩ. Cawada bujucoami. Cabujuro to cõona cáaácoami. \v 12 To bairi topʉ cãnana Eutico cariaricʉre cʉ cacatiro tʉjʉrã wariñuuri cʉ ya wiipʉ cane aáma. \s1 Viaje desde Troas a Mileto \p \v 13 Cabero, “Yʉ jʉgoye aánaja mʉjaa cumua mena. Yʉ maca mapʉ yʉ aágʉ,” jã caĩwĩ Pablo. To bairi ti maca Troapʉ cãnana cumua mena jã cáaápʉ Asõ na caĩri macapʉ, topʉ Pablore cʉ boca tʉjʉgarã. \v 14 Asõpʉ jã caejaro Pablo jã caboca tʉjʉwĩ mapʉ cáaátacʉ. Topʉ cãnacʉ jã cáaáti cumuapʉ jã mena caeja jãawĩ, jã mena aácʉ. To bairi jã cáaápʉ tunu Mitilene cawamecʉti macapʉ. \v 15 Topʉ eja, ape rʉmʉ jã caneto aápʉ Quío cawamecʉti poa yucʉ poa tʉpʉ. Ape rʉmʉ aá, jã caejawʉ Samo na caĩri poa yucʉ poapʉ. To neto aá, jã caejawʉ Trojilio cawamecʉti macapʉ yua. Topʉ jã cacaniwʉ. Cani, ape rʉmʉ aá, jã caejawʉ Mileto cawamecʉti macapʉ. \v 16 Asia yepapʉ yoaro anigaquẽcʉ, “Cariapena Efeso macápʉre mani netocoa aána,” caĩwĩ Pablo. Capatawãcabʉjawĩ, Pentecosté na caĩri boje rʉmʉ cãno Jerusalén macápʉre anigʉ. \s1 Discurso de Pablo a los ancianos de Efeso \p \v 17 Miletopʉ ãcʉna Efeso macanare Jesure caapiʉjarãre na cajʉgo ánare na caqueti joowĩ Pablo. “Topʉre yʉ aáquẽe. Atopʉre atíri yʉ wadapenirã ajá,” na caĩ queti joowĩ. \v 18 Cʉ tʉpʉ na caejaro ocõo bairo na caĩwĩ Pablo: \p —Caroaro mʉja maji mʉjaa mʉja tʉpʉ ãcʉ mʉja ya yepa Asia yepapʉ yʉ cáti teñaepere. \v 19 Mani Ʉpaʉ Jesu cʉ carotirije ácʉ, “Yʉ majuuna caroaro camajii yʉ ã aperã netoro,” yʉ caĩ tʉgooñaquẽpʉ Jesu ye quetire buioʉ. Camaja Jesure na caapiʉjaquẽto yʉ catʉgooñarique pai otinucuwʉ. Judío maja yʉre na cajĩagaro yʉ capopiye tamʉonucuwʉ. \v 20 Nipetiri wame mʉja camajipa wamere mʉjaare yʉ caĩ buio janaquẽpʉ. Nipetirore mʉjaare yʉ caĩ buionucuwʉ mʉja caneñapori paʉ. Mʉja wiiripʉ quenare to bairona mʉjaare yʉ caĩ buionucuwʉ. \v 21 Judío majare, judío maja cãniquẽna quenare, “Caroorije mʉja cátiere jʉtiriticõari wajoaya. Yeri wajoari mani Ʉpaʉ Jesucristore cʉ apiʉjaya,” camaja nipetirãre atiere yʉ caĩ buionucuwʉ. \v 22 Yucʉra aácʉ yʉ áa Jerusalẽpʉ Dio Espíritu Santo yʉ cʉ carotiro mena. Topʉ dope bairo yʉre baigaro yʉ ĩ tʉgooña majiquẽe baii pʉa. \v 23 Ocõo bairo jetore yʉ maji: To cãnacã macapʉ yʉ cáaáti macari cõona Espíritu Santo, “Presopʉre mʉre joo, mʉ popiyeyegarãma,” yʉ ĩ buio jʉgoyeyenucumi. \v 24 To bairo yʉre na capopiyeyepe, yʉ na cajĩape to cãnibato quena yʉ tʉgooñarique paiquẽe. Yʉ cátipe mani Ʉpaʉ Jesu yʉ cʉ cáti rotiriquere yʉ cáti yaparope macare yʉ tʉgooñanucu. Dio camajare na mai tʉjʉri na cʉ canetoope tie quetire yʉ cabuio rotimi. Tiere yʉ cátipe jetore yʉ tʉgooñanucu. \p \v 25 ’Mʉja tʉpʉ ãcʉpʉ Dio yere yʉ cabuio teñanucuwʉ. Yucʉacã yʉ mʉja tʉjʉnemoquetigarã, yʉ ĩ tʉgooña. \v 26-27 Nipetiro Dio ye quetire mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ. To cãnacã wame mʉjaare Dio yʉ cʉ cabuio rotiri wamere uwiquẽcʉna yʉ caĩ buionucuwʉ. To bairi mʉja yaʉ jĩcaʉ Jesure apiʉjaquẽcʉna cʉ cayajiata yʉ ye bui me anigaro. Cʉ majuuna cʉ caapi ʉjaquetaje wapa baigʉmi. \v 28 Mʉja majuu caroaro ãña. Jesu cʉ caboori wame jeto átigarã Jesure caapiʉjarãre cajʉgo átiparãre mʉjaare cacũñupi Dio Espíritu Santo. Naa caroorije na cátie wapa na quenare cʉ carií yajibojaro cʉ punaa cʉ ya poa macana ãma Jesure caapiʉjarã nipetirã mani mena. To bairi nuricarã oveja na caĩrã nare cacotei caroaro cʉ cacoterore bairona Diore caapiʉjarãre caroaro na jʉgo ája. \v 29 Yʉ cáaáto bero aperã maca caĩtorã atígarãma, mʉja mena anigarã. Yaia cauwiorã oveja nuricarãre na cajĩa ʉga rooye tuurore bairona Jesure caapiʉjarãre na wadajã rooye tuugarãma caĩtorã. \v 30 Jĩcaarã mʉja ya poa macana anibana quena ape wame ricati caĩtorijere buiogarãma, Jesure caapiʉjarã jã cabuiorije macare na apiʉjaato ĩrã. \v 31 To bairi caroaro tʉgooña majiña, ĩtoriquere jã apiʉjare ĩrã. Itia cʉma mʉja mena yʉ cãnajere tʉgooñaña. Mʉja cabaipere oti tʉgooñarique mena caroaro mʉja nipetirãre yʉ cabuionucuwʉ. \p \v 32 ’Yucʉra yua mʉjaare yʉ jeniboja Diore, mʉjaare tʉgooña tutuarique buiori mʉjaare cʉ cacoteparore bairo ĩi. Camaja cʉ camai tʉjʉrije quetire apirã mʉja yeri ocabʉtigarã. Dio, “Yʉ cabejerãre caroare na yʉ joogʉ,” cʉ caĩricarore bairona mʉja átibojagʉmi. \v 33 Yʉa aperã na cacʉgorijere niyeru, apeye unie, jutii yʉ caboo tʉjʉquetinucuwʉ. \v 34 Caroaro mʉja maji. Yʉ majuuna yʉ capaa wapata cʉgonucuwʉ apeye unie, ʉgarique yʉ cacʉgopere, yʉ mena cáaáteñarã na cacʉgope quenare. \v 35 Yʉ majuuna to bairo caroaro paari, “Aperãre cabopacarãre na cátinemope ã,” mʉjaare yʉ caĩ majiowʉ. Mani Ʉpaʉ Jesu cʉ caĩriquere tʉgooñaña: “Apeyere cajoʉ macare cajei netoro wariñuugʉmi,” caĩ buiowĩ Pablo Efeso macana Jesure caapiʉjarãre na cajʉgo ánare. \p \v 36 To bairo na ĩ yaparo Pablo nipetirãre na jʉgo ejacumu ejari Diore na cajʉgo jeni nʉcʉbʉgowĩ. \v 37-38 Diore jeni nʉcʉbʉgo yaparo seeto mairique mena Pablore cʉ pabario átiri cʉ cáaátiere cʉ cabuio tʉjawã. “Yucʉacã yʉ mʉja tʉjʉnemoquetigarã. Yʉ bauquetigʉ. Aácʉ yʉ bai,” na cʉ caĩrijere apiri caotiwã, tʉgooñarique paibana. To cõona cumuapʉ cʉ cacũ joora aáma yua. \c 21 \s1 Viaje de Pablo a Jerusalén \p \v 1 Efeso macanare na aátaje ui yaparo cumuapʉ jeeyo, jã cáaápʉ. Aána cariapena jã capeña ejawʉ Cos cawamecʉti macapʉ. Topʉ cani, ape rʉmʉ jã cáaápʉ Roda cawamecʉti poa yucʉ poapʉ. Topʉ cacaniricarã tunu ape rʉmʉ Pátara cawamecʉti macapʉ jã caejawʉ. \v 2 Tona jã cáatí jʉgorica cumuapʉ cáatána jã capeni jãawʉ ape cumuapʉ Fenicia tʉpʉ cáaáti cumuapʉ. Ti cumuapʉ jã cáaápʉ. \v 3 Aána Chipre na caĩri poa yucʉ poare jã catʉjʉ neto aápʉ, cacõ nʉgoa cʉti nʉgoa maca. Neto aá, Siria cawamecʉti yepapʉ jã caejawʉ. Topʉre ejarã Tiro cawamecʉti macapʉre jã cama aápʉ yua. Ti cumua macana apeye na cajeeyo atájere ti macapʉre cacũgawã. To bairi jã quena jã cama aápʉ. \v 4 Topʉ to macana Jesure caapiʉjarãre jã cabʉga ejawʉ. Jĩca semana na mena jã catuawʉ. Cabaipere Dio Espíritu Santo na cʉ camajioro, “Jerusalẽpʉre aáqueticõaña. Mʉ jĩarema,” Pablore cʉ caĩwã. \v 5 To bairo na caĩrije to cãnibato quena na jã cayʉquẽpʉ. To cãnacã rʉmʉna jã anigarã jã caĩricaro cõo capetirona jã cáaápʉ tunu. Na nipetirã, na nʉmoa romiri, na punaa quena jã cacũ joowã petapʉ. Jã nipetirã paputiropʉ ejacumuri Diore jã cajeniwʉ. \v 6 Diore jeni yaparo na aátaje ui, cumuapʉ jeeyo yaparo jã caeja jãawʉ. Jã caeja jãaro na maca na wiiripʉ catunucoama yua. \p \v 7 To bairi jã cáaápʉ Tolemaida cawamecʉti macapʉre. Topʉ Jesure caapiʉjarãre na ñuu roti, jĩca rʉmʉ na mena jã catuawʉ. \v 8 Ape rʉmʉ to cãnana jã cáaápʉ tunu. Aána jã caejawʉ Cesarea cawamecʉti macapʉre. Ejarã Felipe Dio ye quetire cabuio teñaʉ ya wiipʉre jã caejawʉ. Cʉ tʉpʉ jã cãmʉ. Cajʉgoyepʉre Jerusalẽpʉ siete cãnacãʉna ʉgarique cabopacoorãre caricawobojaparãre na cabejericarã mena macacʉ cãñupʉ Felipe. \v 9 Cʉ punaa romia bapari cãnacão cacʉgowĩ camanapʉa mana, caʉmʉa mena cãniñaquẽna. Dio ye quetire cabuiorã cãma. \v 10 Yoabʉjaroacã jã cãno bero jĩcaʉ Judea yepapʉ cãnacʉ caejawĩ Agabo cawamecʉcʉ. Cʉ quena Dio ye quetire cabuioʉ cãmi. \v 11 To bairi Agabo jã tʉpʉ eja, Pablo ya wẽre wẽarica wẽre ne átiri cʉ majuuna cʉ wamori, cʉ rʉpori jia: \p —Dio Espíritu Santo ocõo bairo yʉ ĩmi, caĩwĩ. —“Ati wẽ yʉre cajiarore bairona ati wẽ ʉpaʉre ñeri jia tugarãma judío maja Jerusalén macana. Cʉ ñe jia tu, judío maja cãniquẽnare cʉ joogarãma, cʉ popiyeyeya ĩrã,” yʉ ĩmi Dio Espíritu Santo, caĩwĩ Agabo. \p \v 12 To bairo jã cʉ caĩro apirã jã quena, Cesarea macana quena Pablore: \p —Jerusalẽpʉ aáqueticõaña, seeto cʉ jã caĩbapʉ otirique mena. \p \v 13 To bairo cʉ jã caĩrije to cãnibato quena: \p —¿Nope ĩrã to bairona yʉre cabaipere tʉgooñarique pairi mʉja otiti? To bairo ĩrã yʉ macare yʉ catʉgooñarique pairo yʉre mʉja ĩ. Jesu yere yʉ cabuiorije wapa presopʉ yʉre na cajooro, yʉre na cajĩa rocaata quena, to bairo yʉ na cátie to cãnibato quena wariñuurique mena yʉ baigʉ, caĩwĩ Pablo. \p \v 14 To bairo cʉ caĩro jã cajanawʉ, dope bairo cʉ ĩ mata majiquetibana, Dio cʉ caboori wame to baiato ĩrã. \p \v 15 To bairo cabairo bero jã ye quenoo tʉja, jã cáaácoapʉ Jerusalẽpʉ aána. \v 16 Jĩcaarã Cesarea macana Jesure caapiʉjarã jã mena cáaáma. Jã mena aá, Manasõ cawamecʉcʉ tʉpʉ jã cabapacʉti cũ joowã, Jerusalẽpʉ ãnaa cʉ ya wiipʉ jã cãniparore bairo. Manasõ Chipre na caĩri poa yucʉ poa macacʉ cãmi. Yoaro Jesure caapiʉjaricʉ cãmi cʉ̃a. \s1 Pablo visita a Jacobo \p \v 17 Jerusalẽpʉ jã caejaro Jesure caapiʉjarã wariñuurique mena jã caboca tʉjʉwã. \v 18 Jã caejari rʉmʉ bero macá rʉmʉ Pablo jãa jã cáaápʉ Jacobo tʉpʉ. Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ána nipetirã topʉ cãma. \v 19 Topʉ eja, na ñuu roti, Pablo na caĩ buiowĩ judío maja cãniquẽna tʉpʉ Jesu ye quetire cʉ cabuio teñariquere. Topʉ Dio cʉ cátaje quenare cʉ̃pʉre Dio cʉ cãno na caĩ buiowĩ. Pablo cʉ cáaá teñaricarã tʉpʉ cʉ jʉgori Dio cʉ cátaje na caĩ buiowĩ to cãnacã wamere. \v 20 To bairo tiere na cʉ caĩ buiorijere apirã Diore caĩ wariñuuwã. Cabero ocõo bairo Pablore cʉ caĩwã: \p —Jã yaʉ, mere mʉ maji, capãarã majuu judío maja Jesure caapiʉjarã ãma. Cʉ̃re caapiʉjarã anibana quena Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ carotirique quenare seeto áti nʉcʉbʉgo rotinucuma naa. \v 21 Aperã maca nare ocõo bairo na ĩ wadama: “Ñuuquẽemi Pablo. ‘Judío maja aperã tʉpʉ cãni baterãre Moisé cʉ carotiriquere átiqueticõaña,’ na ĩmi. Na punaare circuncisión átaje quenare, mani judío maja mani cáti anie quenare áti rotiquetinucumi Pablo,” na ĩ wadanucuma, cʉ caĩ buiowã Pablore. \v 22 —Atopʉ mʉ caejarijere queti apigarãma. To bairi ¿dope bairo mʉ átigati mʉa? cʉ caĩ jeniñawã Pablore. \v 23 —Ocõo bairo mʉ cápata ñuugabapa. Jã mena macana caʉmʉa bapari cãnacãʉ ape wame, “Ocõo bairo jã átigarã,” Diore cʉ caĩricarã ãma. \v 24 Moisé cʉ carotirica wamere bairona áama. “Mere jã átigarã,” Diore jã caĩricarore bairo jã áti yaparo ĩrã, “Caroarã ãma,” Dio jã cʉ caĩ tʉjʉparore bairo ĩrã waibʉcʉrãre joe buje mʉgogarãma. Yaparo na poa jua rotigarãma. To bairi mʉ quena na mena Dio wiipʉre aácʉja, nare bairona átigʉ. Diore na cajoopere mʉ majuuna na joo wapayebojaya. To bairo mʉ cáto tʉjʉrã, “Jocarãna, ‘Pablo ñuuquẽemi,’ mani ĩma,” mʉ ĩgarãma. “Cʉ quena caroaʉ, Moisé cʉ carotiriquere canʉcʉbʉgoʉ ãmi,” mʉ ĩ majigarãma yua, cʉ caĩ buiowã Pablore. \v 25 —Jesure caapiʉjarã judío maja cãniquẽna macare mere cajʉgoyepʉ papera pũuropʉ jã catʉgooñari wamere na cátiparore bairo na jã caqueti joowʉ. “Wericarã Dio cãniquẽnarena aperã na cáti nʉcʉbʉgorãre waibʉcʉ rire na cabaje jeni bʉgarijere ʉgaqueticõaña. Waibʉcʉrã na riíre ʉgaqueticõaña. Waibʉcʉrã wamʉa wãia jurericarã rií requetanare ʉgaqueticõaña. Cáti epericarã cʉtiqueticõaña.” To cõo cãnacã wamerena tiere na jã caĩ queti uca joowʉ, caĩwã Pablore. \s1 Toman preso a Pablo en el templo \p \v 26 To bairi ape rʉmʉ bapari cãnacãʉ cãna na mena Dio wiipʉre cáaámi Pablo. Dio wiipʉre aá, na cátore bairona, “Caroaʉ ãmi,” Dio yʉre cʉ caĩ tʉjʉparore bairo ĩi cámí Pablo. Dio wii macacʉ sacerdotere, “Jĩca semana apeye uniere jã átigarã, Dio, ‘Caroarã ãma,’ jã cʉ caĩ tʉjʉparore bairo ĩrã,” cʉ caĩwĩ Pablo. “Jã cãni tʉjari rʉmʉ cãno mani judío maja mani cátinucurore bairo waibʉcʉrã jã jĩa joe buje mʉgogarã, Diore jã cáti nʉcʉbʉgorijere iñoorã,” caĩwĩ Pablo Dio wii macacʉ sacerdotere. \p \v 27 To bairo na cabairi semana capetiparo jʉgoyeacã aperã judío maja Asia yepa macana Pablore catʉjʉwã Dio wiipʉ cʉ cãno. Cʉ tʉjʉrã to macanare na cawadajãwã, Pablore cʉ na punijiniato ĩrã. To bairi cʉ punijiniri cʉ cañewã. Cʉ ñe, ocõo bairo caĩ awajawã: \p \v 28 —Jã yarã Israel maja, jã átinemorã ajá. Anina ãmi nipetiropʉ cabuio teña rooye tuʉ. “Judío maja ñuuquẽema. Moisé cʉ carotiriquere cáti nʉcʉbʉgoquetipe ã. Ati wii Dio wii wapa maa,” ĩ buio teñanucumi. To bairo quena griego majare ati wii caroaro jã cáti nʉcʉbʉgori wiipʉre na cajʉgo jãawĩ. To bairo na jʉgo baii cawatoa cãni wiire na jʉgo baiire bairo baimi. Judío maja cãniquẽnare atopʉre na cajãa rotiquetipe ã, caĩ awajawã. \p \v 29 Atie jʉgoye Trófimo judío majocʉ meere Efeso macacʉre Pablo Jerusalẽpʉre cʉ cabapacʉto catʉjʉyuparã. To bairi, “Cʉ̃rena mani cáti nʉcʉbʉgori wiipʉre cʉ jʉgo jãaricʉmi Pablo,” caĩ tʉgooñañuparã cʉ catʉjʉricarã. \v 30 To bairi Pablore na caĩ awaja punijinirijere apirã Jerusalén macana nipetirã cʉ capunijiniñuparã. To bairi punijiniri atʉ jãa eja, Pablore cʉ ñe buu joori to cõo ti wii joperire cabipewã, cʉ mani caquẽro Dio wiipʉ tunu ruti jãaremi ĩrã. \v 31 Pablore cʉ jĩagarãpʉ cátibama. To bairo cʉ na cátigari paʉna aperã polisía maja ʉpaʉre cʉ cabuiora aáma: “Nipetirã ati maja Jerusalén macana awaja punijinirã áama,” caĩ buioyuparã polisía maja ʉpaʉre. \v 32 Tie quetire apii nemoo cʉ yarã polisía majare cʉ mena macana ʉparã quenare na pi, na cajʉgo atʉ aámi na tʉpʉ. Na caatʉ ejaro tʉjʉrã Pablore cʉ caquẽ anibatana cʉ caquẽ janacõawã. \v 33 To bairi polisía maja ʉpaʉ Pablo tʉpʉ eja, cʉ mena macanare na ñe rotiri na cajia tu rotiwĩ pʉga wẽ come wẽri mena Pablore. To bairo na roti, camajare: \p —¿Ñamʉ cʉ ãti? ¿Ñeere cʉ áati cʉ̃a? na caĩ jeniñawĩ. \p \v 34 To bairo na cʉ caĩ jeniñaro camaja maca ricati, aperã maca ape wame ricati caĩ awajayuparã. To bairo ricati jeto na caĩ awaja ajuro polisía maja ʉpaʉ cariape caapi majiquẽmi. To bairi polisía ya wiipʉre na cane aá rotiwĩ. \v 35-36 Pablore cʉ na cane aáto na camaja capãarã na caʉjawã. Nare caʉjarã, “Cʉ mani jĩa rocacõato,” seeto caĩ awaja mecʉ punijini ʉjawã. To bairi polisía ya wii jope tʉ wamʉricaro ejarã polisía maca Pablore cʉ cane mʉgo tu peocõawã, wiipʉ cʉ jõogarã, camaja cʉ na jĩa rocaqueticõato ĩrã. \s1 Pablo hace su defensa delante de la gente \p \v 37 Ti wiipʉ Pablore cʉ na cajõogari paʉ majuu Pablo polisía ʉpaʉre griego ye mena: \p —Jĩca wame mʉ yʉ ĩga, cʉ caĩñupʉ. \p To bairi tie mena cʉ cawadaro apii polisía maja ʉpaʉ maca: \p —¿Griego yere mʉ majiti? \v 38 Baiyupa tirʉmʉacã Ejipto macacʉ, Roma macana ʉparãre na mani jĩa netocõarã ĩi, ¿mʉ yarãre na cajʉgo quẽricʉ mee mʉ ãti mʉa? ¿Na quẽ netogʉ cañee unie manopʉ bapari cãnacã mil majuu cãnare na caneoricʉ mee mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñañupʉ polisía maja ʉpaʉ Pablore. \p \v 39 To bairo cʉ caĩro: \p —Cʉ mee yʉ ã, cʉ caĩ yʉyupʉ Pablo. —Judío majocʉ yʉ ã, Tarso cawamecʉti maca macacʉ yʉ ã. Cilicia yepapʉre cãni majuuri maca ã Tarso. To bairi ati majare na yʉ buioga, caĩñupʉ Pablo. \p \v 40 To bairo cʉ caĩro polisía maja ʉpaʉ: \p —Jaʉ. Na buioya, cʉ caĩñupʉ. \p To bairi Pablo wamʉricaro bui tʉjʉnucuri cʉ wamo mena na cajana rotiwĩ, janaña na ĩi. Na cajanaro hebreo ye mena ocõo bairo na caĩ wadawĩ: \c 22 \p \v 1 —Yʉ yarã, yʉ cabai bui cʉtiquẽtiere mʉjaare yʉ caĩ buiorore yʉ apiya. \p \v 2 To bairi Pablo na ye hebreo ye mena na cʉ cawadaro apirã to cõona cajana peti majuucõama yua. \p \v 3 —Yʉa judío yaʉ yʉ ã, na caĩwĩ Pablo. —Cilicia yepapʉ Tarso cawamecʉti macapʉ cabuiaricʉ yʉ ã. Topʉ cabuiaricʉ anibacʉ quena ati macapʉ Jerusalẽpʉ yʉ cabʉtiwʉ. Gamalié cawamecʉcʉ mena cabuericʉ yʉ ã. Mani ñicʉ jãare Moisé cʉ carotirique nipetiro caroaro yʉ cabue peocõawʉ yʉa. Yucʉre Dio cʉ carotiriquere mʉja cátinucurore bairona yʉ quena yʉ cátinucubapʉ cʉ carotiriquere. \v 4 Cajʉgoyepʉre Jesure caapiʉjarãre na capopiyeyei yʉ cãmʉ. Caʉmʉa, cãromia quenare na ñe, presopʉ na joo, Jesure na caapiʉjarije wapa aperã nare na cajĩaparore bairo ĩi yʉ cátinucuwʉ. \v 5 Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ, aperã cabʉcʉrã Dio wii rotiri maja na quena, “To bairona cámí,” yʉ ĩ majima. Nana, “Saulore cʉ jã ñe roti Jesure caapiʉjarãre,” ĩrica pũuri papera pũuri yʉ caucabojawã mani yarã judío maja Damascopʉ cãnare na yʉ cajoopa pũurire. To bairo ti pũuri mena Jesure caapiʉjarã Damascopʉ cãnare na ñeri ato Jerusalẽpʉ na jee atí, ʉparã nare popiyeye rotigʉ yʉ cáaábapʉ. \s1 Pablo cuenta de su conversión \r (Hch 9.1-19; 26.12-18) \p \v 6 ’Yʉ cáaáto, ma recomaca paaribota cãno Damascopʉ yʉ caejagari paʉ majuu ʉmʉrecoopʉ cãnaje seeto caajiya buju baterije nemoona yʉ tʉpʉ cabujuwʉ. \v 7 Seeto caajiya buju baterije tʉjʉʉ yepapʉ yʉ caroca cumucoapʉ. Roca cumu acʉpʉ apeĩ yʉre cʉ cawadarijere yʉ caapiwʉ: “¡Saulo! Saulo, ¿nope ĩi rooro yʉre mʉ popiyeyeti mʉa?” yʉre cʉ caĩrijere yʉ caapiwʉ. \v 8 To bairo yʉ cʉ caĩro apii, “¿Ñamʉ yʉ mʉ wadati mʉa?” yʉ caĩwʉ. “Jesu yʉ ã, Nasaré macacʉ cãniñaricʉ rooro mʉ cátigaʉna,” yʉ caĩwĩ. \v 9 Yʉ mena cáaána caroaro caajiya buju baterijere catʉjʉwã. Yʉre cʉ cawadarijere caapi majiquẽma paro. \v 10 To bairi, “Yʉ Ʉpaʉ, ¿ñeere yʉ cátipere mʉ booti?” cʉ yʉ caĩ jeniñawʉ. To bairo cʉ yʉ caĩro: “Damasco macapʉ aácʉja. Topʉ mʉ caejaro apeĩ mʉ buiogʉmi mʉ yʉ cáti rotipere,” yʉ caĩwĩ. \v 11 Tie seeto caajiya buju baterije yʉre catʉjʉ majiquẽto roque yʉ cápʉ́. To bairi yʉ mena cáaábatanana yʉre catʉ̃ga jʉgo aáma Damascopʉ yua. \p \v 12 ’Ti macapʉ cãmi jĩcaʉ Ananía cawamecʉcʉ. Moisé cʉ carotiriquere caroaro cátinucuʉ cãmi. To bairi judío maja to cãna nipetirã, “Caroaʉ ãmi Ananía,” cʉ caĩnucuwã. \v 13 To bairi Damascopʉ yʉ caejaro bero Ananía yʉ cãni wiipʉ ejari: “Saulo, yʉ yaʉ, mʉ cape catʉjʉquẽtiere to cõona tʉjʉ pãña,” yʉ caĩwĩ. To bairo yʉ cʉ caĩro cʉ yʉ catʉjʉrona yʉ cape yʉ catʉjʉrije caroaro cabauwʉ tunu. \v 14 To bairi, “Dio mani ñicʉ jãa na cáti nʉcʉbʉgoricʉ mere mʉ cacũñupi cʉ caboori wamere camajipaʉre. Cʉ Macʉ caroaʉ majuure cʉ̃re mʉ catʉjʉpe, cʉ cawadarije mʉ caapipe quenare mʉ cacũñupi Dio,” yʉ caĩwĩ Ananía. \v 15 “To bairo cʉ cacũricʉ aniri camaja nipetirãre mʉ catʉjʉriquere, mʉ caapiriquere Jesu ye quetire na mʉ buio teñaʉ aágʉ. \v 16 Yoaro mee ája. Nemoo Jesure apiʉjari, ‘Caroorije yʉ cátajere majirioya,’ cʉ ĩña. To bairi, ‘Coje rericarore bairona Dio caroorije yʉ cátajere yʉ majiriobojami,’ ĩri bautisa rotiya,” yʉ caĩwĩ Ananía, caĩwĩ Pablo. \s1 Pablo cuenta cómo fue enviado a los que no eran judíos \p To bairo ĩi, ocõo bairo caĩnemoñupʉ Pablo: \p \v 17-18 —Cabero Damascopʉ cãnacʉ ati maca Jerusalẽpʉ tunu ejari bero Dio wiipʉ Diore yʉ cajeni nʉcʉbʉgowʉ. Cʉ yʉ cajeniri paʉna quẽguei tʉjʉricarore bairo Jesure cʉ yʉ catʉjʉwʉ. “Uwaro ati maca Jerusalẽpʉre buti aácʉja,” yʉ caĩwĩ. “Yʉ ye quetire ati maca macanare na mʉ cabuiorije to cãnibato quena mʉ apiʉjaquetigarãma,” yʉ caĩwĩ. \v 19 To bairo yʉ cʉ caĩro: “Yʉ Ʉpaʉ, na maca caroaro majima yʉ cátiepere. Judío maja na neñapo buerica wiiri cãno cõo jãari mʉre caapiʉjarãre na ñe, presopʉ na joo, na yʉ caquẽnucuwʉ. \v 20 Esteban mʉ ye quetire cabuioricʉ ãnacʉre cʉ na cajĩaro cʉ̃re cajĩarã ye jutii cabui macajere yʉ cacʉgoboja tʉjʉnucuwʉ. ‘Ñuu majuucõa to bairo cʉ na cátie. To bairona cʉ cáti jĩa rocape ã,’ yʉ caĩ tʉgooñabapʉ,” cʉ yʉ caĩwʉ Jesure. \v 21 To bairo cʉ yʉ caĩro, “Aácʉja. Cayoaropʉ aperopʉ mʉ yʉ joogʉ judío maja cãniquẽna tʉpʉ,” yʉ caĩwĩ Jesu quẽguericarore bairo cʉ yʉ catʉjʉropʉ, caĩ buiowĩ Pablo cʉ̃re capunijinirãre. \s1 Pablo en manos del comandante \p \v 22 Tie cʉ caĩ tʉjari wame cʉ caĩparo jʉgoye caroaro cʉ caapiwã awajaquẽnana. To cõo judío maja cãniquẽna tʉpʉ cʉ cabuio teñape macare apirã to cõo caawajanemowã. \p —¡Cʉ jĩa rocacõaña! ¡Cʉ̃re jã booqueti majuucõa! \p \v 23 Awajanemo, na jutii cabui macajere tu we jee átiri jitare camaa re mʉgowã na capunijinirijere iñoorã. \v 24 To bairo na cáto polisía maja ʉpaʉ cʉ yarã polisía majare na cane jãa rotiwĩ na ya wiipʉ Pablore. To bairo átiri na cabape rotiyupʉ wecʉ ajeri wẽri mena Pablore, caroorije cʉ cátajere cariape cʉ buioato ĩi, ¿nope ĩrã camaja to bairo cʉ na ĩ awaja punijiniti? ĩ majigʉ. \v 25 To bairi cʉ bapegarã cʉ cajia nʉcoñuparã. To bairo átiri cʉ na cabapegari paʉ majuu: \p —¿Romano majocʉ yʉ cãnie to cãnibato quena yʉ cáti bui cʉtiere maji jʉgoyeyequetibana quena romano maja ʉpaʉ majuu mʉjaare yʉ cʉ bape rotibocʉti? cʉ caĩ jeniñañupʉ Pablo polisía cabapegarãre na carotii to catʉjʉnucuʉre. \p \v 26 To bairo cʉ caĩro apii polisía maja ʉpaʉ majuu macare cʉ cabuioʉ aájupʉ: \p —Caroaro cʉ ája. Rooro Pablore cʉ cátiquetipe ã. Romano majocʉ ãñupʉ, cʉ caĩñupʉ. \p \v 27 To bairo cʉ caĩro polisía maja ʉpaʉ majuu maca Pablo tʉpʉ aá: \p —Jocʉ mee ¿romano majocʉ mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñañupʉ. \p —Ʉ̃ʉjʉ, romano majocʉna yʉ ã, cʉ caĩ yʉyupʉ Pablo. \p \v 28 To bairo cʉ̃re cʉ caĩro polisía maja ʉpaʉ maca: \p —Romano majocʉ anigʉ pairo majuu niyeru yʉ cawapayewʉ, caĩñupʉ Pablore. \p To bairi Pablo maca cʉ caĩñupʉ: \p —Yʉ roque nemoopʉna romano majocʉ cabuiaricʉ yʉ ã, cʉ caĩñupʉ Pablo. \p \v 29 To bairo cʉ caĩro apirã cʉ̃re cabapeboricarã uwibana cʉ̃re cʉ capiti buti aájuparã yua. Na ʉpaʉ quena caacʉacoajupʉ, “Romano macacʉ yʉ ã,” cʉ caĩrijere apiri. Roma macacʉ ʉpaʉ come wẽri mena romano majare na cajia rotiquetibatajere come wẽri mena Pablore cʉ̃re na cajia rotirique tʉgooñari cauwiyupʉ. \s1 Pablo delante de la Junta Suprema de los judíos \p \v 30 To bairi ape rʉmʉ polisía maja ʉpaʉ ¿di wame majuu Pablo cʉ cátaje bui cʉ na wadajãñupari? ĩ majigʉ Dio wii ʉparã, aperã judío majare cajʉgo ãnare na caneñapo rotiyupʉ. Na neñapo roti, Pablore cʉ na cajiarica wẽrire popio roti, na caneatí rotiyupʉ Pablore na caneñapori paʉpʉ yua. \c 23 \p \v 1 To bairi Pablo ʉparãre to caneñaporãre tʉjʉri: \p —Yʉ yarã, yʉ cacatiri rʉmʉri cõo Dio cʉ catʉjʉjoropʉ nipetiro cʉ caboorije yʉ átinucu. To bairi Dio mena yʉ cáti aninucurije tʉgooñarique pairique mano yʉ anicõa. \p \v 2 To bairo cʉ caĩro Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ Ananía cawamecʉcʉ Pablo tʉ catʉjʉnucurãre cʉ rijerore na capa rotiyupʉ. \v 3 To bairi Pablo Ananíare ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Mʉ roquere mʉ popiyeyegʉmi Dio, “Cañuʉ yʉ ã,” mʉ caĩto pairije bui. ¿Moisé cʉ carotirique caĩrore bairona mʉ cátaje wapa mʉre jã popiyeyegarã yʉ mʉ ĩti? To bairo mʉ caĩrije to cãnibato quena Moisé cʉ carotiriquere cabai botioʉ mʉ ã, yʉre na pa rotii, cʉ caĩñupʉ Pablo. \p \v 4 To bairo cʉ caĩro, to catʉjʉnucurã maca: \p —¿To bairona Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ Dio cʉ cacũricʉrena rooro cʉ mʉ wadati mʉa? cʉ caĩñuparã. \p \v 5 To bairo cʉ na caĩro apii: \p —Yʉ yarã, “Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ ãcʉmi,” yʉ ĩ majiquẽpʉ. Yʉ camajiata yʉ ĩquetiboricʉ. Dio cʉ carotirique, “Maja ʉparãre rooro na wada paiqueticõaña,” ĩ ucarique ã, na caĩñupʉ Pablo. \p \v 6-8 Tore cãna pʉga wame ricati cabuerã cãñuparã. Saduceo maja, aperã fariseo maja ricati jeto cabuerã cãñuparã. To bairi saduceo maja, “Camaja cabai yajiricarã tunu catirique mano,” caĩ tʉgooña buerã ãma. “Dio tʉ macana ángel maja manama, wãtia quena manama,” caĩ tʉgooñarã ãma. Fariseo maja maca, “Camaja cabai yajiricarã tunu catirique ãno, Dio tʉ macana ángel maja ãnama, wãtia quena ãnama,” caĩ tʉgooña buerã ãma. To bairi naa ricati jeto cabuerã topʉ na cãno tʉjʉʉ Pablo to caneñaporã cʉ na caapiparore bairo ĩi baujaro na caĩñupʉ: \p —Yʉ yarã, yʉ quena fariseo macacʉna yʉ ã. Yʉ pacʉ quena to bairona fariseo macacʉna cãmi. Camaja na cabai yajiro beropʉ tunu catigarãma caĩri wame yʉ tʉgooña nʉcʉbʉgonucu. Tierena yʉ catʉgooña nʉcʉbʉgorijere ¿ñuuquẽto caĩ tʉgooñaʉ cʉ ãti? ĩrã mʉja neñaporã, na caĩñupʉ Pablo. \p To bairo cʉ caĩro fariseo maja saduceo maja mena na majuuna caame wada netoñuparã. To bairi cajʉgoyepʉ jĩcarore bairo catʉgooñaricarã anibana quena caame ĩ wada netoñuparã topʉ caneñaporã. \v 9 To bairo ame ĩrã caawajayuparã. Jĩcaarã cabuerã fariseo maja yua wamʉnʉcari na ĩ netogarã ocõo bairo na caĩñuparã: \p —Ani caroorije cʉ caĩtorije buire jã bʉgaquẽe. Ʉ̃baa, Dio tʉ macacʉ ũcʉ cʉ wadaricʉmi cʉ caĩri wamere, caĩñuparã fariseo maja. \p \v 10 To bairi caneñaporã seeto na caame ĩ awaja netorijere apii polisía maja ʉpaʉ cʉ yarã polisía majare na cane buti aá rotiwĩ Pablore neñaporica wiipʉ cãnacʉre polisía ya wiipʉ, cʉ punijinirã nemoo cʉ jĩarema ĩi. \p \v 11 Ti ñamina Jesu Pablo tʉna buia ejanʉca: \p —Uwiqueticõaña. Tʉgooñarique paiquẽja. Ati maca Jerusalẽpʉ yʉ ye quetire caroaro mʉ cabuiorore bairona Romapʉ quenare to bairona mʉ buiogʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu yua Pablore. \s1 Planes para matar a Pablo \p \v 12 Ape rʉmʉ cabujuri paʉ aperã judío maja caame ĩ wadapeni coteyuparã Pablore cʉ̃re na cajĩapere. “Yucʉacãna Pablore cʉ mani cajĩaparo jʉgoye mani ʉgaquetigarã, mani etiquetigarã. Cʉ jĩa yaparo to cõo mani ʉgagarã, mani etigarã. Cʉ jĩaquetibana quena mani caʉgaata, mani caetiata mani majuuna manire rooro popiye tamʉorique to ãmaro,” caame ĩ wadapeni coteyuparã. \v 13 To bairona caame ĩ wadapeni coterã cuarenta cãnacãʉ netoro cãñuparã. \v 14 To bairi sacerdote maja ʉparã, aperã judío majare cajʉgo ána tʉpʉ aá, ocõo bairo na caĩñuparã: \p —Ocõo bairo jã ame ĩ wadapeni cotewʉ jãa: “Yucʉacãna Pablore cʉ mani cajĩaparo jʉgoye mani ʉgaquetigarã, mani etiquetigarã. Cʉ jĩa yaparo to cõona mani ʉgagarã, mani etigarã. Cʉ jĩaquetibana quena mani caʉgaata, mani caetiata mani majuuna rooro popiye tamʉorique to ãmaro manire,” jã ame ĩ wadapeni cotewʉ jãa, na caĩñuparã. \v 15 —To bairi mʉjaa, mʉja mena macana carotirã mena polisía maja ʉpaʉre cʉ queti jooya. “Jã caneñaporo jã tʉpʉ Pablore cʉ na neaparo tunu. Cʉ jã jeniñanemogacʉpʉ, nipetirona cʉ ye buire cʉ cátaje cõona mani jeniña peocõagarã,” ĩtori cʉ queti jooya polisía maja ʉpaʉre, caĩñuparã judío maja sacerdote maja ʉparãre, cabʉcʉrã carotirãre. —Jã maca mapʉ Pablore na caneató jã boca cotegarã, Pablore cʉ jĩagarã, na caĩñuparã. \p To bairo na caĩro: \p —Jaʉ, to bairona jã ĩgarã, caĩñuparã sacerdote maja ʉparã. \p \v 16 Pablo baio macʉ maca Pablore cʉ na cajĩagarijere caqueti apiyupʉ. To bairi polisía ya wiipʉ eja, Pablore cʉ cabuioyupʉ. \v 17 Pablo maca to bairo cʉ caĩ buiorijere apii jĩcaʉ polisíare carotiire cʉ pii: \p —Ani cawamaʉre mʉ ʉpaʉ tʉpʉ cʉ ne aácʉja. Queti buiorica wame cʉ buiogʉmi, cʉ caĩñupʉ Pablo. \p \v 18 To bairo cʉ caĩro Pablo pamocʉre polisía maja ʉpaʉ tʉpʉ cʉ ne aá, ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: \p —Pablo presopʉ cãcʉ yʉre piri anire mʉ tʉpʉ yʉ neatí rotimi, queti buiorica wame cʉ buioato ĩi, cʉ caĩñupʉ. \p \v 19 To bairi polisía maja ʉpaʉ maca Pablo pamocʉre aperobʉjaacãpʉ cʉ tʉ̃ga aá, aperã na caapiquẽtopʉ: \p —¿Ñeere yʉ mʉ buiogati? cʉ caĩ jeniñañupʉ. \p \v 20 To bairo cʉ caĩ jeniñaro: \p —Judío maja ʉparã ĩtorica wamere mʉ queti joogarãma. “Jã caneñaporo jã tʉpʉ Pablore cʉ na neaparo tunu. Cʉ jã jeniñanemogacʉpʉ nipetirona cʉ ye buire cʉ cátaje cõona mani jeniña peocõagarã,” ĩtori mʉ queti joogarãma. \v 21 To bairo na caĩto queti joorijere apiquẽja. Cuarenta cãnacãʉ netoro ãma, mapʉ Pablo cʉ cáaáto cʉ cumugarãma cʉ̃re boca jĩagarã, cʉ caĩñupʉ polisía maja ʉpaʉre. \p —“Cʉ̃re mani cajĩaparo jʉgoye mani ʉgaquetigarã, mani etiquetigarã. Cʉ jĩa yaparo to cõo ʉga, eti, mani átigarã. Cʉ jĩaquetibana quena mani caʉgaata, mani caetiata mani majuuna rooro popiye tamʉorique to ãmaro manire,” caame ĩ wadapeni cotericarã ãma. To bairi yucʉra, “Jaʉ, mʉja caneñaporopʉ na yʉ ne aá rotigʉ Pablore,” mʉ caĩpere yuurã áama, cʉ caĩñupʉ Pablo pamocʉ polisía maja ʉpaʉre. \p \v 22 To bairo cʉ caĩro apii: \p —“Polisía maja ʉpaʉre Pablore na cajĩagarije quetire yʉ buioʉ aápʉ,” aperãre na ĩ buioqueticõaña, cʉ caĩñupʉ polisía maja ʉpaʉ. To bairo cʉ ĩ yaparo cʉ cáaá rotiyupʉ yua. \s1 Envían a Pablo ante Félix el gobernador \p \v 23 Pablo pamocʉ cʉ cáaáto bero polisía maja ʉpaʉ pʉgarã cʉ carotibojarãre na pi, ocõo bairo na caĩñupʉ: \p —Mʉja yarã polisíare na quenoo yuu rotiya, yucʉ ñami Pablore canaiori paʉ bero las nueve cãno Cesareapʉ cʉ na cane aáparore bairo. Pʉga cien cãnacãʉ polisía, aperã polisía caballoa bui capeja aána setenta majuu, aperã polisía jarerique mena cáaána pʉga cien, to cãnacãʉ na aáparo. \v 24 Caballoare Pablo cʉ capeja aáparãre na quenoo yuu rotiya, cʉ capeja aápaʉ, cʉ apeyere cauma aápaʉ. Aperã dope bairo cʉ áti jĩa majiña mano Felis ati yepa Judea yepa macana ʉpaʉ tʉpʉ Pablore cʉ ne aánaja, caĩñupʉ polisía maja ʉpaʉ cʉ carotibojarã pʉgarãre. \v 25 To bairo na ĩ yaparo papera pũuropʉ Félire ocõo bairo cʉ caĩ queti uca jooyupʉ: \p \v 26 “Yʉ Claudio Lisia ati yepa macana ʉpaʉre Félire caroaro mʉ yʉ nʉcʉbʉgo ñuu roti. \v 27 Judío maja anire cʉ ñeri cʉ jĩagayabama. Cʉ̃re na cajĩagari paʉna romano majocʉ cʉ cãniere yʉ buioyawĩ. To bairi yʉ yarã polisía mena na matari cʉ yʉ neyawʉ na cajĩaboricʉre. \v 28 ¿Ñee unie cʉ ye bui cʉ̃re na jĩagati? ĩ majigʉ cʉ yʉ ne aáyawʉ judío maja ʉparã na caneñapo jeniñaropʉ. \v 29 To bairi cʉ na cajeniñaro na ya wame ricati na carotiriquere cʉ cabuio teñarije wapa cʉ jĩagama. Ñee unie caroorije cʉ cátiquẽtie wápana presopʉ cʉ cajõoquetipe ãno, cʉ cajĩaquetipe ãno, yʉ ĩ majiyawʉ. \v 30 Cabero aperã judío maja, ‘Ocõo bairo Pablore cʉ mani boca jĩagarã,’ na caĩrijere queti apii mʉ tʉpʉ cʉ yʉ joo, cʉ jĩarema ĩ tʉgooñari. Cʉ̃re cawadajãricarãre, ‘Ʉpaʉ Felis tʉpʉna aáti cʉ mʉja wadapenigarã,’ na yʉ ĩ joo. To cõona mʉ yʉ ĩ uca joo,” cʉ caĩ uca jooyupʉ polisía maja ʉpaʉ Félipʉre Judea yepa macana ʉpaʉre yua. \p \v 31 To bairi polisía maja na ʉpaʉ cʉ carotirore bairona ti ñamina Pablore cʉ cane aájuparã Antípatri na caĩri macapʉre. \v 32 Topʉ cani, ape rʉmʉ maca polisía caballoa bui capeja aáquetana catunucoajuparã Jerusalẽpʉre na ya wiipʉ tunu. Caballoa bui capeja aátana jeto Pablo mena caneto aájuparã Cesareapʉre aána. \v 33 To bairi Cesareapʉ ejarã na ʉpaʉ cʉ caucarica pũurore Félire cʉ joo, topʉna Pablore cʉ cacũñuparã. \v 34 Felis ti pũurore tʉjʉ yaparo: \p —¿Noo macacʉ mʉ ãti mʉa? Pablore cʉ caĩ jeniñañupʉ. \p —Cilicia yepa macacʉ yʉ ã, cʉ caĩñupʉ Pablo. \p \v 35 To bairo cʉ caĩro: \p —Mʉre cawadajãricarã yʉ tʉpʉ na caejaropʉ yʉ mʉ cabuiogari wamere yʉ apigʉ, Pablore cʉ caĩñupʉ Felis. To bairo cʉ ĩ yaparo Ʉpaʉ Herode ãnacʉ cʉ cáti rotirica wiipʉ polisíare na cacote rotiyupʉ Pablore. \c 24 \s1 Defensa de Pablo delante de Félix \p \v 1 Jĩca wamo cãnacã rʉmʉ bero Ananía — Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ — aperã judío majare cajʉgo ána mena, apeĩ aperãre ʉparãre na cawadapenibojaʉ Tértulo cawamecʉcʉ mena Cesareapʉ caejayuparã. Eja, Felis tʉpʉ aá, Pablore cʉ cawadajãñuparã. \v 2 To bairi Felis Pablore cʉ cáatí roti jooyupʉ. Pablo cʉ caejaro Tértulo ocõo bairo Pablore cʉ caĩ wadajã jʉgoyupʉ: \p —Jã ʉpaʉ, ñuu majuucõa mʉ carotirije. Caroaro caroti majii mʉ ã mʉa. To bairi caroaro majuu jã anicõa. Jã caame quẽnucurije maa. Caroaro jã rotiri caroaro mʉ átinemonucu jãre ati yepa macanare. \v 3 To bairi nipetirã, “Ñuu majuucõa,” mʉre jã ĩ wariñuu. \v 4 Yoaro mʉ yʉ wadapeni patowãcoogatee. Caroaʉ mʉ cãno ĩi petoacã jeto mʉ mena yʉ wadapenigʉ. To bairi yoaroacã mee yʉre apiya. \v 5 Ani Pablo jãre judío majare nipetiropʉre seeto buio patowãcoo mawijio teñanucumi. Jesu Nasaré macacʉ cãniñaricʉre caapiʉjanucurãre cajʉgo ãcʉ ãmi. \v 6 Dio wiire rooye tuugabami, judío maja cãniquẽnare ti wiipʉ na jʉgo jãagʉ. Jã judío majana to bairo jãre cátiquetipe ã. To bairi cʉ̃re jã ñeñawʉ, jã carotirique carotirore bairona cʉ popiyeyegarã. \v 7-8 To bairo cʉ jã cátigari paʉna Lisia cawamecʉcʉ polisía maja ʉpaʉ atí, quẽrique mena jã emacõañawĩ, “Bai buicʉmi,” cʉ caĩ wadajãrã Felis ati yepa macana ʉpaʉ macare cʉ na buio aáto ĩi. To bairi mʉ majuuna cʉ jeniñaña. Cʉ jã cawadajãrijere, “Cariape ã,” mʉ majuuna mʉ ĩ majigʉ, Félire cʉ caĩñupʉ Tértulo. \p \v 9 Aperã judío maja topʉ cãna na quena: \p —Cariape majuu ĩmi Tértulo, caĩñuparã. \p \v 10 Cabero Felis Pablore cʉ tʉjʉ, cʉ wamore cawãreñupʉ, mʉ maca wadaya, Pablore cʉ ĩi. To bairo cʉ cáto ocõo bairo caĩñupʉ Pablo: \p —Yoaro majuu ati yepa carotii mʉ cãniere caroaro majiri wariñuurique mena yʉ buiogʉ yʉ cabairiquere. \v 11 Aperãre mʉ majuuna na mʉ jeniña maji ¿cariape Pablo cʉ wadati? ĩ majigʉ. Doce rʉmʉri netocõa Jerusalẽpʉ Diore cʉ yʉ cajeni nʉcʉbʉgoʉ aáeto bero. \v 12 Topʉ ãcʉ aperã mena na yʉ cawada netoro jĩcani uno yʉre bʉga ejañaquẽma. Noo Dio wiipʉ, judío maja neñapo buerica wiiripʉ, noo macá recomacapʉ, “Camajare cʉ cabuio mawijioro jã caapiwʉ,” yʉre ĩ majiquẽnama. \v 13 To bairi ati maja yʉre cawadajãrã, “Cariapena ã. Ati wame cʉ ye bui ã,” mʉ ĩ majiquẽema. \v 14 Atie macare cariapena mʉ yʉ buiogʉ: Yʉ ñicʉ jãa Diore cʉ na cáti nʉcʉbʉgoriquere bairona yʉ quena cʉ yʉ áti nʉcʉbʉgonucu. To bairo átiri cawama wame quenare Diore cʉ yʉ áti nʉcʉbʉgonucu ati maja, “Ti wame cariape me ã,” na caĩri wamere. Moisé cʉ caucariquere, Dio ye quetire cabuioricarã nipetiro na caucariquere yʉ nʉcʉbʉgonucu. \v 15 Camaja mani cabai yajiro bero manire tunu catiogʉmi Dio, caĩri wame quenare yʉ nʉcʉbʉgonucu. Cañuurãre, caroorã quenare Dio manire catiogʉmi caĩrijere yʉ nʉcʉbʉgonucu ati maja yʉre cawadajãrã na canʉcʉbʉgorore bairona. \v 16 To bairi yʉ camajiro cõo caroa jeto yʉ átiganucu, Dio quena, camaja quena, “Caroaro áami,” yʉ na ĩ tʉjʉato ĩi. \p \v 17 ’Yoaro majuu aperopʉ aáteñari bero Jerusalẽpʉre yʉ catunu ejawʉ. Cabopacoorãre niyeru na joogʉ, Diore cʉ áti nʉcʉbʉgori waibʉcʉ jĩa joe buje mʉgogʉ yʉ cabaiwʉ. \v 18 To bairo yʉ cabairi paʉ Asia yepa macana judío maja yʉ cabʉga ejawã Dio wiipʉre yʉ cãno. Judío maja na cátinucurore bairona cácʉ, “Caroaʉ ãmi Pablo,” Dio yʉ cʉ ĩ tʉjʉato ĩi yʉ cáti ani paʉ majuu yʉ catʉjʉwã. Camaja paarãacã caneñaporã camama. To bairi caĩ punijini awajarã quena camama. \v 19 To bairo yʉ cáto catʉjʉricarã maca mʉre cabuioparã anibapa, “Ati wame cʉ ye bui ã,” yʉ na caĩgari wamere. \v 20 Na majuuna na cáatígaata mʉ tʉpʉ caejarã ati maja judío maja ʉparã neñapori yʉ cabai buicʉti wamere yʉ na cajeniña bʉgaata mʉre na buioato. \v 21 Jĩca wameacã atie jetore baujaro na caapiparore bairo na yʉ ĩwʉ. “Camaja na cabai yajiro bero Dio na cʉ catunu catiope caĩrijere yʉ caapiʉja nʉcʉbʉgorijere majigarã yucʉna caneñaporã mʉja ã,” na yʉ ĩwʉ, caĩñupʉ Pablo Félire. \p \v 22 Felis maca ti wame Jesure caapiʉjarã na cãniere cajʉgoyepʉna mere caroaro camajicõañupʉ. To bairi: \p —To cõona yʉ apigʉ yua. Cabero Lisia polisía maja ʉpaʉ cʉ caejaropʉ mʉre na cátipere yʉ roti majigʉ, caĩñupʉ Felis Pablore cawadajãrãre. \p \v 23 To bairo na ĩ yaparo: \p —Pablore cʉ coteya, cʉ caĩñupʉ polisía majare carotiire. —Ati wiipʉ cʉ cáaáteñagaro, o aperã cʉ yarã cʉ na catʉjʉgaro, cʉ na cátinemogaro na mataquẽja, cʉ caĩñupʉ Felis polisía majare carotiire. To bairo cʉ ĩ roti yaparo cáaácoajupʉ yua. \p \v 24 Noo cãnacã rʉmʉ beroacã meena Felis cʉ nʉmo judío majoco Drusila cawamecʉco mena caejayupʉ. Ejaʉ, Pablore cʉ cáatí rotiyupʉ. Pablo cʉ caejaro: \p —Jesure caapiʉja nʉcʉbʉgorijere yʉ buioya, cʉ caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Pablo: \p \v 25 —Dio caroa jetore mani áti rotimi. Mani majuuna caroorije mani catʉgooñabati wamere cátiquetipe ã, caroaro macare tʉgooña ocabʉtiri. Ape rʉmʉpʉ Dio mani cátajere tʉjʉ cõoñari, cʉ̃re caapiʉjaquetanare na popiyeyegʉmi, cʉ caĩ buioyupʉ Pablo. \p Tiere cʉ caĩro apii Felis caapi acʉacoajupʉ. To bairi: \p —To cõona. Buti aácʉja. Ñee unie yʉ cátipe camanopʉ mʉ yʉ pigʉ tunu, mʉ apinemogʉ, cʉ caĩñupʉ Felis. \p \v 26 “Pablo niyeru yʉ joogʉmi cʉ yʉ cabuupe wapa,” caĩ tʉgooñabajupʉ Felis. To bairi Pablore nairoacã cʉ capijo wadapeninucuñupʉ. \v 27 Pʉga cʉma bero Felis topʉ macana ʉpaʉ cʉ cãnibatajere cabuticoajupʉ yua. Porsio Festo cawamecʉcʉ cʉ̃re cawajoaʉ cãñupʉ. To bairi Felis topʉ macana ʉpaʉ cʉ cãnibatajere cabutii aniri Pablo presopʉ cãcʉre cʉ cabuuquẽjupʉ yua, judío maja cʉ yʉ cabuuro booquẽnama, cʉ yʉ cabuuquẽto yʉ maigarãma ĩi. \c 25 \s1 Pablo delante de Festo \p \v 1 Itia rʉmʉ ti yepa macana ʉpaʉ cʉ cajãaro bero Festo Cesarea cãnacʉ Jerusalẽpʉ cáaácoajupʉ. \v 2 Topʉ cʉ caejaro Dio wii macana sacerdote maja ʉparã, aperã judío majare cajʉgo ána Pablore, “Ñuuquẽemi,” cʉ caĩ wadajãrã aájuparã tunu. \v 3 “Pablore ato Jerusalẽpʉ cʉ jooya,” seeto cʉ̃re caĩ jeniñuparã. \p Na majuuna Jerusalẽpʉ Festo Pablore cʉ cajooro mapʉ cʉ cáatópʉ cʉ cajĩa rocagajuparã. To bairo, “Jerusalẽpʉ cʉ jooya Pablore,” seeto Festore cʉ caĩñuparã. \v 4 To bairo na caĩrije to cãnibato quena Festo maca: \p —Cesareapʉre presopʉ ãmi. Yucʉacãna topʉ yʉ aágʉ. \v 5 To bairi mʉja ʉparã noo caboorã yʉ mena na aáparo cʉ cabai bui cʉtajere na cawadajãpe to cãmata, na caĩ yʉyupʉ Festo. \p \v 6 To bairi Festo Jerusalẽpʉre jĩca semana netobʉjaroacã ani, catunucoajupʉ Cesareapʉ. Cʉ caejarica rʉmʉ bero macá rʉmʉ majuu ʉpaʉ camajare dije caroorije cʉ cátajere jeniña bejerica arʉapʉ cáaájupʉ. Topʉ ejaʉ Pablore cʉ cáatí roti jooyupʉ. \v 7 To bairi Pablo caejayupʉ. Topʉ cʉ cajãa ejaro Jerusalén macana judío maja Festo mena cáatána cʉ tʉna ejanʉcari, “Capee wame caroorije majuu cácʉ ãmi Pablo,” cʉ caĩñuparã. To bairo caĩrã anibana quena, “Ati wamena ã cʉ ye bui, cariape mʉjaare jã ĩ,” cʉ caĩ majiquẽjuparã. \v 8 To bairo na caĩro Pablo maca: \p —Judío maja na carotiriquere yʉ cabai botioquẽpʉ. Dio wii macaje quenare rooro yʉ caĩquetinucuwʉ. Romano maja ʉparã na carotirije quenare yʉ bai botioquetinucu, na caĩñupʉ Pablo. \p \v 9 To bairi Festo, cʉ quena judío maja cʉ̃re na camaiparore bairo ĩi Pablore cʉ caĩñupʉ: \p —Mʉ cabairi wamere nipetirona Jerusalẽpʉ yʉ cajeniña peo majiparore bairo ĩi ¿topʉre mʉ aágati? cʉ caĩ jeniñañupʉ Festo Pablore. \p \v 10 To bairo cʉ caĩro: \p —Atona romano maja ʉpaʉ majuu César camajare na cʉ cajeniña bejerica paʉna yʉ cabairi wamere cajeniñape ã. Judío majare caroorijere na yʉ átiqueti majuucõa. Mere caroaro mʉ maji tiere. \v 11 Cariapena caroorije yʉ cátaje bui to cãmata, “Yʉ jĩaqueticõaña,” yʉ ĩquetiboʉ. Yʉre na cawadajãrije maca cariape mee to cãno maca i maja judío maja yʉre capopiyeyequetiparã ãma. To bairi Jerusalẽpʉ na tʉpʉ yʉre cajooquetipe ã. Romano maja ʉpaʉ César cʉ majuuna yʉ cabairi wamere cʉ cajeniña bejepere yʉ boo, caĩñupʉ Pablo Festore yua. \p \v 12 To bairo cʉ caĩro Festo cʉ mena macana mena cawadapeniñupʉ. Na mena wadapeni yaparo Pablore cʉ caĩñupʉ: \p —Romano maja ʉpaʉ César mʉ cabairi wamere cʉ majuuna cʉ cajeniña bejepere mʉ cabooata cʉ tʉpʉna cáaápaʉ mʉ ã, caĩñupʉ Festo Pablore. \s1 Pablo delante del rey Agripa \p \v 13 Noo cãnacã rʉmʉ beroacã meena Judea yepa macana ʉpaʉ Agripa cawamecʉcʉ cʉ jʉgoco Bernise mena Cesareapʉre caejayuparã ʉpaʉ Festo na cajõoricʉre, cʉ ñuu rotira anaa. \v 14 Yoaro topʉ na cãno Festo Agripare cʉ cabuioyupʉ Pablo cʉ cabairijere: \p —Atopʉ ãmi jĩcaʉ presopʉ Felis ato macana ʉpaʉ cãnibatacʉ cʉ cabuuquetacʉ. \v 15 To bairi yʉ Cesareapʉ cãnacʉ Jerusalẽpʉ yʉ caejaro judío maja yarã sacerdote maja ʉparã, aperã judío majare cajʉgo ãna yʉ cawadajãwã, Pablore polisía cʉ̃re na jĩaato ĩrã. \v 16 To bairo yʉ na caĩro: “Jã romano maja cawatoana camajare jã popiyeyequẽe,” na yʉ caboca ĩwʉ. “ ‘Ati wame caroorije áami,’ cʉ̃re caĩrã mena neñapori cʉ̃re na caĩ wadajãrijere na cʉ caboca yʉrijere apiquetibana quena, ‘Cabai buicʉcʉ ãmi, cʉ cajĩape ã,’ jã ĩ majiquẽe,” na yʉ caĩwʉ. \v 17 To bairi Jerusalẽpʉ cãnacʉ ato yʉ catunu ejari rʉmʉ bero macá rʉmʉ majuu ʉpaʉ camajare dije caroorije na cátajere yʉ cajeniña bejeri arʉapʉ yʉ cáaápʉ. Topʉ ejaʉ Pablore cʉ yʉ cáatí roti joowʉ. \v 18 “ ‘Pablo rooro áami,’ yʉre caĩ wadajãrã, ‘Capee wame caroorije majuu cátacʉ ãmi,’ yʉ ĩgarãma,” yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. Yʉre caĩ majiquẽma. \v 19 Na canʉcʉbʉgori wame jeto cãñupa. Jĩcaʉ Jesu cawamecʉcʉ cabai yajiricʉ, “Tunu catimi,” Pablo cʉ caĩrijere na caapiteerijere yʉ caĩ buiowã. \v 20 Ti uniere ¿dope bairo cʉ yʉ ácʉati? ĩbacʉ Pablore, “Mʉ cabairi wamere nipetirona Jerusalẽpʉ yʉ cajeniña peo majiparore bairo ĩi ¿Jerusalẽpʉ mʉ aágati?” cʉ yʉ caĩ jeniñawʉ. \v 21 To bairo yʉ caĩro Pablo maca, “Romano maja ʉpaʉ cʉ majuuna yʉ cabairi wamere cʉ cajeniña bejepere yʉ boo,” yʉ caĩwĩ. To bairi, “Atona presopʉ mʉ tuagʉ mai,” cʉ yʉ caĩwʉ. “Romano maja ʉpaʉ tʉpʉ mʉ yʉ cajoo majiri paʉ cʉ tʉpʉ mʉ aágʉ,” Pablore cʉ yʉ caĩwʉ, cʉ caĩñupʉ Festo Agripare. \p \v 22 To bairo cʉ caĩro apii: \p —Yʉ quena Pablo cʉ cabuiori wamere yʉ apigacʉpʉ, caĩñupʉ Agripa. \p —Baiyupa bujiyʉ cʉ mʉ api apá, cʉ caĩñupʉ Festo. \p \v 23 To bairi ape rʉmʉ Agripa cʉ jʉgoco Bernise mena caroa jutii jañacõaricarã neñaporica wiipʉ cajãa ejayuparã. Polisía maja ʉparã, maca ʉparã nare cáti nʉcʉbʉgorã mena cajãa ejayuparã. To bairi na cajãa ejaro Festo Pablore cʉ cáatí roti jooyupʉ yua. \v 24 Pablo cʉ cajãa ejaro Festo ocõo bairo na caĩñupʉ to cãnare: \p —Ʉpaʉ Agripa, aperã jã mena caneñaporã, mʉjaare yʉ ĩ buiopa. Ani Pablore cʉ tʉjʉya mʉjaa. Capãarã judío maja Jerusalén macana, ati maca macana quena awajari cʉ cawadajãwã, “Cʉ cajĩape ã,” ĩrã. \v 25 Yʉ maca nipetiro jeniñari, “Ñee unie caroorije cʉ cátiquẽtie wápana cʉ cajĩaquetipe ãno,” yʉ caĩ majicõawʉ. Pablo maca, “Romano maja ʉpaʉ César cʉ majuuna yʉ cabairi wamere cʉ cajeniña bejepere yʉ boo,” yʉre cʉ caĩro, “Topʉna mʉ yʉ joogʉ,” cʉ yʉ caĩwʉ. \v 26 To bairo cʉ̃re yʉ cajoope to cãnibato quena, “Ati wame caroorije cʉ cabai buicʉta wame ã,” papera pũuropʉ romano maja ʉpaʉre cʉ yʉ caĩ queti uca joopa wame maa. \p To bairi ato neñaporicaropʉ cʉ yʉ atí roti joo. Mʉa Ʉpaʉ Agripa aperã netoro cʉ cabairi wamere mʉ cajeniñapere yʉ boo. To bairi cʉ cabairi wamere mʉ cajeniñaro bero to cõo, “Ati wame majuu cʉ cabai buicʉta wame ã,” romano maja ʉpaʉre cʉ yʉ ĩ queti uca joo majigʉ yua. \v 27 Jĩcaʉ preso cãcʉre romano maja ʉpaʉre, “Ati wame majuu cʉ cabai buicʉta wame ã,” ĩ queti uca jooquetibacʉ quena jooata ñuuquẽto, caĩñupʉ Festo Agripare. \c 26 \s1 Pablo presenta su caso ante el rey Agripa \p \v 1 To bairo cʉ caĩ yaparoro Agripa Pablore cʉ cawada rotiyupʉ: \p —Yucʉacã mʉ cabairi wame mʉre cawadajãricarã na caĩri wamere yʉ buioya, Pablore cʉ caĩñupʉ Agripa. \p To bairi Pablo Ʉpaʉ Agripare ñuu rotiri wamo ñu mʉgo, ocõo bairo caĩ wadayupʉ: \p \v 2-3 —Ʉpaʉ, nipetiro judío maja na cãniere na caame wada netori wame quenare caroaro camajii mʉ ã mʉa. To bairi caroaro wariñuurique mena mʉ yʉ buiogʉ judío maja yʉre na cawadajãriquere. To bairi mʉ yʉ caĩpere caroaro yʉre apiya. \s1 La vida de Pablo antes de su conversión \p \v 4 ’Judío maja nipetirã yʉ cawimaʉ yʉ cãnopʉna yʉ cãnajere yʉ majima. Yʉ ya maca Tarsopʉ quenare Jerusalẽpʉ quena yʉ cãnajere caroaro yʉ majima. \v 5 Cawimaʉpʉna fariseo maja cabuerã na ya poa macacʉ nemoona yʉ cãmʉ. Tiere caroaro buio majirãma na cabuiogaata. Judío maja nipetirã aperã netoro Moisé cʉ carotiriquere caroaro cána ãma fariseo maja cabuerã. \v 6 Yucʉacã jã ñicʉ jãare Dio na cʉ caĩ majio cũrica wame, “Camaja cabai yajirã na cãnibato quena na tunu catiogʉmi Dio,” caĩri wamere yʉ caapiʉja nʉcʉbʉgorije yʉre jeniña apigarã mʉja neñaporã. \v 7 Tierena jã apiʉja nʉcʉbʉgo jã judío maja nipetirã doce poari macana. To bairi jã catunu catípere tʉgooñari ʉmʉreco, ñami quena Diore jã áti nʉcʉbʉgo jeninucu. Yʉ quena tie cabaipere yʉ tʉgooña. Tie wápana judío maja yucʉra yʉ wadajãrã áama. \v 8 Camaja cabai yajiricarãre na tunu catioquẽcʉmi Dio ¿mʉja ĩ tʉgooñati? \s1 Cómo Pablo antes perseguía a los cristianos \p \v 9 ’Yʉ majuuna cajʉgoyepʉre, “Jesu Nasaré macacʉ cãniñaricʉ caapiʉjarãre na capopiyeyepe ã,” yʉ caĩ tʉgooñanucubapʉ. \v 10 To bairi rooro na yʉ cátinucuwʉ Jerusalẽpʉ ãcʉ. Dio wii macana sacerdote maja ʉparã nare yʉ na cañe rotiro na ñe, presopʉ na yʉ cajoonucuwʉ. Aperã nare na cajĩagaro, “Jaʉ, to bairona na cajĩape ã,” yʉ caĩnemonucuwʉ. \v 11 Capee judío maja neñapo buerica wiiripʉ na yʉ capopiyeyenucuwʉ, Jesure na apiʉja janaato ĩi. Seeto majuu na punijinibacʉ ape macari cãna quenare na yʉ camacanucuwʉ na popiyeyegʉ. \s1 Pablo cuenta otra vez su conversión \r (Hch 9.1-19; 22.6-16) \p \v 12 ’To bairona Jesure caapiʉjarãre na yʉ átigʉ, ĩ tʉgooñari sacerdote maja ʉparã nare yʉ na cañe rotiro Damascopʉ yʉ cáaápʉ. \v 13 To bairi Damascopʉ yʉ cáaáto paaribota cãno majuu ʉmʉrecoopʉ cãnaje seeto caajiya buju baterije carui apʉ́, muipu cʉ cabuju baterije netoro. Yʉ tʉna, yʉ mena cáaána tʉna caajiya buju bate jejacoapʉ. \v 14 To bairo cabairi paʉna nipetirã jã caroca cumu peticoapʉ. Roca cumu acʉpʉ jĩcaʉ hebreo ye mena yʉ cʉ cawadarijere yʉ caapiwʉ yʉa: “Saulo, ¿nope ĩi caroorijere yʉre mʉ áati? Mʉ majuuna mʉ rooye tuu yʉ yarãre rooro na átiri,” yʉ caĩwĩ. \v 15 To bairo yʉ cʉ caĩro apii: “¿Ñamʉ yʉ mʉ wadati mʉa?” yʉ caĩwʉ. “Jesu yʉ ã, rooro mʉ cátigaʉna,” yʉ caĩwĩ yʉ Ʉpaʉ. \v 16 “Wamʉnʉcacõaña. Mʉ tʉpʉ yʉ apʉ́, yʉ yere cabuio teñaʉ mʉ anigʉ ĩi. Yucʉacã mʉ catʉjʉrijere, cabero mʉ yʉ caiñoope quenare aperãre cabuioʉ mʉ anigʉ. \v 17-18 Judío maja, aperã judío maja cãniquẽna quena mʉre na cajĩagaro caroaro mʉ yʉ cotegʉ. Judío maja cãniquẽna tʉpʉ mʉ yʉ joogʉ, yʉ ye quetire na mʉ camajioparore bairo ĩi. Yʉ yere na camajiparo jʉgoye camajiquẽna anibana canaitĩaropʉ cãnare bairona baima, majiquetibana. To bairo cabairicarã anibana quena cabujuropʉ catʉjʉ majirãre bairona baigarãma, yʉ yere na mʉ cabuiorijere apirã. Sataná yarã cãnana anibana quena yʉ yarã anigarãma. Yʉre na caapiʉjaro caroorije na cátajere na yʉ majiriobojagʉ. To bairi na quena aperã yʉre caapiʉjarã yʉ cabejericarã mena anigarãma. To bairo na cãniparore bairo ĩi na tʉpʉ mʉ yʉ joogʉ,” yʉ caĩwĩ Jesu, caĩñupʉ Pablo Agripare. \s1 Pablo obedece la visión \p \v 19 —To bairi ʉmʉrecoopʉ cãcʉ yʉre cabuia ejaʉ yʉre cʉ cawadaro yʉ cabai botioquẽpʉ, cʉ caĩnemoñupʉ Pablo Ʉpaʉ Agripare. \v 20 —Nemoo Damasco macanare Jesu ye quetire na yʉ caĩ buionucuwʉ. Cabero Jerusalén macanare Judea yepa nipetiro macana quenare na yʉ caĩ buionucuwʉ. Cabero judío maja cãniquẽna quenare na yʉ caĩ buionucuwʉ. “Caroorijere mʉja cátiere jʉtiritiri áti janaña. To bairo bairi Dio macare cʉ apiʉjaya. Cʉ caboorije macare ája. To bairo mʉja cabairo aperã, ‘Dio yarã ãma,’ mʉja ĩ tʉjʉ majigarãma,” na yʉ caĩ buionucuwʉ. \v 21 To bairo yʉ caĩ buionucurije wapa judío maja Dio wiipʉ yʉ ñeri yʉre cajĩagabama. \v 22 To bairo yʉ na cátigarije to cãnibato quena Dio maca yʉ cátinemocõawĩ. To bairi ato cõo quenare Dio ye quetire yʉ buio aninucu camaja nipetirãre, ʉparã quenare, cawatoa cãna quenare. Cajʉgoyepʉ Moisé, aperã Dio ye quetire cabuioñaricarã to bairona baigaro na caĩrica wamerena yʉ buio aninucu. \v 23 Cristo cʉ cabaipere ocõo bairona caĩ buio jʉgoyeyeyupa: “Popiye tamʉo yajigʉmi. Cabai yajiricʉ anibacʉ quena tunu catigʉmi. To bairo catunu catí jʉgoʉ aniri cʉ̃re caapiʉjarãre to cãnacã rʉmʉ na cacatipere caroaro na majiogʉmi judío majare, judío maja cãniquẽna quenare,” caĩ buio jʉgoyeyeyupa tirʉmʉpʉ macana, caĩñupʉ Pablo maca. \s1 Pablo trata de convencer a Agripa de que se haga cristiano \p \v 24 To bairo cʉ caĩro apii Festo cʉ caĩ awajayupʉ: \p —Pablo, ĩ mecʉ mʉ ĩi. Pairo majuu cabuericʉ aniri mʉ tʉgooña mawijia. \p \v 25 To bairo Festo cʉ caĩro: \p —Mecʉ mee yʉ ĩ. Cariapena ĩ nʉcʉbʉgorique mena yʉ ĩ, cʉ caĩñupʉ Pablo Festore. \v 26 To bairo cʉ ĩ yaparo Agripa macare tunu cʉ caĩñupʉ Pablo: \p —Atiere caroaro mʉ majii. To bairi boboquẽcʉna mʉ yʉ ĩ buio. Nipetiro mʉ yʉ cabuiorijere caroaro mʉ majii. Atie Jesu cʉ cabairica wame yajioro mee, baujaro maca cabaiyupa. \v 27 Baiyupa Agripa, ¿mʉ quena Dio ye quetire cabuioñaricarã na caucariquere mʉ api nʉcʉbʉgoti? Carina. Mʉ api nʉcʉbʉgoʉ, cʉ caĩñupʉ Pablo. \p \v 28 To bairo cʉ caĩro: \p —Ato cõoacã buioʉna, “Jesure apiʉjaya,” ¿yʉ quenare mʉ ĩgati? Pablore cʉ caĩñupʉ Agripa. \p \v 29 To bairo cʉ caĩro: \p —Õcoacã yʉ cabuioro quenare, o pairo yʉ cabuioro quena mʉ, nipetirã atona yʉre caapirã quena yʉre bairona Jesure mʉja caapiʉjaro yʉ boobapa paro yʉ cabairore bairo presopʉ aniquetibana quena, cʉ caĩñupʉ Pablo. \p \v 30-31 Cabero Agripa, Festo, Bernise, na mena caruiricarã wamʉnʉca, ape arʉapʉ Pablo cʉ cabairijere caame wadapenirã aájuparã. Topʉ ocõo bairo caame ĩñuparã: \p —Anire ñe unie cʉ cátiquetaje wápana cʉ cajĩaquetipe ã, cʉ capreso jooquetipe ãñupa, caame ĩñuparã. \p \v 32 Agripa maca Festore cʉ caĩñupʉ: \p —Cʉ̃a, “Romano maja ʉpaʉ César cʉ majuuna yʉ cabairi wamere cʉ cajeniña bejepere yʉ boo,” cʉ caĩquẽpata nemoo cʉ mani buucõaboricarã, cʉ caĩñupʉ. \c 27 \s1 Pablo es enviado a Roma \p \v 1 Cabero ʉpaʉ Festo cʉ mena macana jãa ocõo bairo caame ĩñuparã: “Pablore romano maja ʉpaʉ César tʉpʉ Italia yepapʉ cumuapʉ cʉ mani joorã,” caame ĩñuparã. To bairi Pablore aperã presopʉ cãna quenare jĩcaʉ polisía maja ʉpaʉre Julio cawamecʉcʉre cacote aá rotiyuparã nare Italiapʉ na cáaáto. “Augusto” na caĩri poa polisía mena macacʉ cãmi Julio. To bairi yʉ Lucas yʉ quena Pablo mena yʉ cáaápʉ. \v 2 To bairi jã caeja jãawʉ Adramitio cawamecʉti maca macá cumuapʉ, Asia yepa macá macari cáaátia. Aristarco cawamecʉcʉ Macedonia yepa Tesalónica cawamecʉti maca macacʉ jã mena cáaámi. \v 3 To bairi Cesareapʉ cãnana buti aána ape rʉmʉ Sidón cawamecʉti macapʉ jã caejawʉ. Topʉ jã caejaro Julio polisía Pablore cʉ cacotei cʉ mai tʉjʉri to macana Pablo yarã tʉ cʉ catʉjʉ teña rotiwĩ, cʉ caboori wame cʉ na joato ĩi. \v 4 Cabero ti macapʉ cãnana buti, Chipre na caĩri poa yucʉ poa jã caneto aápʉ seeto wino capapuqueti nʉgoa maca. \v 5 To bairi Cilicia, Panfilia cawamecʉti yepari neto aána Lisia yepa Mira cawamecʉti macapʉ jã caejawʉ yua. \p \v 6 Ti macapʉna polisía maja ʉpaʉ ape cumua Alejandría na caĩri maca macá cumua Italia yepapʉ cáaátiare bʉga ejaʉ jã capeni jãa rotiwĩ tiapʉ tunu. \v 7 Wino seeto capapu canamuro ĩrã capee rʉmʉri jã cáaápʉ, uwaro aá majiquetibana. To bairi popiye mena Gʉnido cawamecʉti maca majuu jã caejawʉ. Mai to bairona wino jã capapu canamucõawʉ. To bairi cariape jã caneto aá majiquẽpʉ. To bairi apero maca, Creta na caĩri poa yucʉ poapʉ Salmo cawamecʉti peta tʉ maca cacõ nʉgoa maca jã cáaápʉ, wino seeto capapu canamuquẽto maca. \v 8 Salmo na caĩri peta popiye mena neto aá, jã caejawʉ “Caroa Peta” na caĩropʉ. Ti peta Lasea cawamecʉti maca tʉna cãmʉ. \p \v 9 Yoaro jã cabairo maca mere petoacã carʉjawʉ puebʉcʉ wino seeto to capapuparo jʉgoye. To bairi seeto cauwiobʉjawʉ jã caneto aágaro yua. \v 10 To bairo cabairijere tʉjʉʉ Pablo na caĩ buiobami: \p —Mani caneto aápata uwiobʉja. Ati cumua, mʉja cajee aátie mani quena mani rua yajiborã. To bairi atopʉ mani tuato mai, na caĩbami Pablo. \p \v 11 To bairo cʉ caĩrije to cãnibato quena polisía maja ʉpaʉ maca Pablo cʉ cabuiorijere caapiquẽmi. Ti cumua ʉpaʉ, ti cumua cawetuʉ macare na caapiʉjawĩ. \v 12 Puera ti peta cañuuquẽjupe. To bairi capãarã ti cumuapʉ cajañarã caneto aágawã apero maca Fenice cawamecʉti macapʉ, Creta na caĩri poa macá peta ape petapʉ. Ti peta macare wino seeto capapuquẽjupe. “Topʉ puebʉcʉ mani netoogarã,” caĩbajuparã. \s1 La tempestad en el mar \p \v 13 To bairi jĩabʉjana cacõ nʉgoa maca capapuro tʉjʉrã ti cumua paari maja, “Fenicepʉre mere manire cáaápe ã,” caĩ tʉgooñawã. To bairi ti poa tʉjarona jã cáaápʉ. \v 14 Noo cõo meacãna jã cáaáti paʉna wino seeto majuu ti poa cʉto maca jãre seeto capapu jʉgówʉ, Noreste macaje na caĩrije, wʉjaʉ macaje netoro. \v 15 To bairi wino ti poa wijaropʉ jã cajoowʉ ti ya capairi ya recomacapʉ. Wino cáatí paʉpʉ dope bairo jã cáaá majiquẽpʉ. To bairi, “To bairona to aácõato,” jã caĩwʉ. \v 16 To bairona wino jãre to cajooro aána, jã caejawʉ jĩca poaacã Clauda cawamecʉti poapʉ. Eja, jã caneto aápʉ seeto wino capapuqueti nʉgoa maca. Ti cumua ʉjaro jia turica cãmʉ cumua õcaacã, capairica to caruaro na carua yajiquetiparore bairo na caeja jãapa. Ti cumuare capairicapʉ jã catʉ̃ga jã joowʉ popiye menana. \v 17 Tiare tʉ̃ga jã joo yaparo capairicare pũʉ rʉpore bairije cãnie capaca wẽri mena cajiawã, watire ĩrã. Cabero apero cayoaropʉ paputiro Sirte cawamecʉtopʉ mani papu joore ĩrã, juti ajerire, wino capapuro jãre to ne aáparo ĩrã, na cayorica ajerorire capopio ruiowã. To bairona wino jã cajoocõawʉ. Na caruioro bero wino caroaroacã to mácana jãre capapu joowʉ yua. \v 18 Ape rʉmʉ tunu wino to bairona capapuro apeye unie na cajee aábatajere to cõona care rʉgo jʉgówã, cumua to pamʉnemoato ĩrã. \v 19 Itia rʉmʉ cáaáto wino capapu janaquẽto tʉjʉbana to cõona ti cumua cãnibataje na majuuna nipetiro care rʉgowã. Juti ajeri, ti ajeri yogarã na canʉcobata yucʉ, juti ajeri yogarã na catʉ̃ga pua nʉcobata wẽri nipetiro care rʉgocõawã yua. \v 20 Capee rʉmʉri muipu caajiquẽmi. Ñami quenare ñocoa quena cabauquẽma. To bairi ¿noo riape mani aánaati? jã caĩ majiquẽpʉ. Wino quena to bairona capapucõa ãmʉ. To bairi, “Rua yajirã mani bai. Dope bairo mani bai catí majiquẽna,” jã caĩ tʉgooñabapʉ. \v 21 Yoaro caʉgaquẽna jã cãno Pablo wamʉnʉcari ocõo bairo na caĩwĩ: \p —Cretapʉ mʉjaare yʉ caĩbae wame yʉ mʉja caapiʉjape anibajupa. Topʉna mani cãnicõaata cumua rooye tuaqueti, cumua macaje quena yajiqueti baiboricaro. \v 22 To bairo mani cabairije to cãnibato quena uwiquẽja, na caĩwĩ Pablo. —Jĩcaʉ maca mani yajiquetigarã. Cumua jeto yajigaro. \v 23 Yʉa Diore cáti nʉcʉbʉgoʉ yʉ ã. Cʉ̃a yʉ Ʉpaʉ ãmi. Mepʉ macá ñami Dio tʉ macacʉ ángel jĩcaʉ yʉ tʉpʉ buia ejawĩ. \v 24 Ocõo bairo yʉ ĩ buiowĩ: “Pablo, uwiqueticõaña. Dio cʉ mʉ cajenirijere caroaro apimi. To bairi romano maja ʉpaʉre mʉ cabairi wamere cʉ mʉ jeniña beje rotigʉ. To bairi mʉ mena cãna nipetirã carua yajiborã anibana quena caroaro mʉja neto peticõagarã jĩcaʉ yajiricaro mano,” yʉ ĩwĩ. \v 25 To bairi tʉgooña ocabʉtiya mʉjaa. Dio cʉ caĩetore bairona baigaro. Tiere yʉ api nʉcʉbʉgo. \v 26 Noo yucʉ poa cãnopʉ wino mani papu joogaro, caĩwĩ Pablo. \p \v 27 Cretapʉ cãnana pʉga semana jã cáaáto bero to bairona wino jã capapu joocõawʉ mai Adria cawamecʉti ya capairi yapʉre. To cõo ñami recomaca cãno ti cumua paari maja, “Yucʉ poa cãni paʉpʉ ejarã mani ána,” caĩ tʉgooñawã. \v 28 To bairi ¿noo cõo to ʉ̃cʉabajupari? ĩrã carupa wẽ mena caruu joo cõoñawã. To bairo átiri, “Treinta y seis metro cõo ʉ̃cʉaro ã,” caĩ tʉjʉ majiwã. Caberobʉjaacã caruu joo cõoñawã tunu. Veintisiete metro cõo caʉ̃cʉaro tʉjʉrã camajiwã yua. \v 29 Mai ñami cãno maca ʉ̃ta yojopʉ mani roca ture ĩrã bapari cãnacã pãiri come pãiri canʉcʉri pãirire ti cumua caweturo maca carupa wẽripʉ jia átiri caroca ñuawã, cumua to aáqueticõato ĩrã. Ati yaparo, “Uwaro cabujupe jã boobapa,” caĩwã. \v 30 Cabero cumua paari maja, “Yajirã mani bai,” ĩbana cáaá rutigabama. To bairi cumuaacãre ne ruiori, “Cawe jʉgoro maca come pãirire roca ñua jã jia tugarã,” ĩtori tia mena jãre cabai weogabajupa, “Mani jetona mani catígarã,” ĩ tʉgooñarã. \v 31 Pablo maca to bairo na cabaigaro tʉjʉʉ polisía maja ʉpaʉre, cʉ mena macanare: \p —Cumua paari maja na catuaquẽpata jĩcaʉ maca mʉja catiquetigarã, na caĩwĩ Pablo. \p \v 32 To bairo cʉ caĩro apirã polisía maja ti cumuare jiarica wẽrire yije jure átiri na cane peoricare cane roca poo rocacõawã, tiapʉre manire na aáweoqueticõato ĩrã yua. \p \v 33 Cabujuparo jʉgoyeacã Pablo na caʉga rotiwĩ: \p —Pʉga semana mere yerijãquẽna, ʉgaquẽna mʉja cabairo ã. \v 34 Ñigo riabana yapapuari mʉja catí majiquetiborã. Jĩcaʉ maca mʉja yajiqueti majuucõagarã, na caĩwĩ Pablo. \p \v 35 To bairo na ĩ, pan ʉgarica rupaare ne, nipetiro na catʉjʉrona Diore, “Ñuubʉja,” cʉ ĩ, tiare pe bate, caʉga jʉgowĩ. \v 36 To bairo cʉ cáto tʉjʉrã na nipetirã tʉgooña ocabʉti, na quena wariñuurique mena caʉgawã. \v 37 Ti cumuapʉ cãna dosciento setenta y seis cãnacãʉna jã cãmʉ. \v 38 Na caʉgaro cõo ʉga yaparo ʉgarique cãniborique trigo poarire riapʉ care ñuacõawã, cumua to pamʉ panemoato ĩrã tunu. \s1 Se hunde el barco \p \v 39 Cabujuro yua ti cumua paari maja ti poa yucʉ poare catʉjʉwã. “¿Noo uno majuu mani anibajupari?” caĩ tʉjʉ majiquẽma paro. To bairo ĩ tʉjʉ majiquetibana quena paputiro jõa cãnore catʉjʉwã. Ti paʉre tʉjʉ, “Jõ mani capã majiata to mani ma aágarã,” caame ĩwã. \v 40 To bairi cajʉgoye come pãiri to tʉ̃ga ñeato ĩrã na cajia re ñuariquere cayije jure rewã. We turica pãiri na cajia ñerique quenare capopiowã paputiro jõa pã aágarã. Cabero cawe jʉgoro macato juti ajerore catʉ̃ga mʉgo yowã tunu, wino to papu joato ĩrã. To bairo na cáto ti cumua paputiro cʉto maca cáaápʉ. \v 41 Pã aá, caʉ̃cʉaquẽto paputiro bua bui jã capeya pacoapʉ cawe jʉgoro maca. Dope bairo cáti tʉ̃ga wʉo majiña mamʉ. Tia caweturo maca cawaticoapʉ paca cajabe turo yua. \v 42 Presopʉ cañe ecooricarãre na cajee atánare polisía na cajĩa regawã, ti poapʉ baa eja rutirema ĩrã. \v 43 Na ʉpaʉ Julio maca Pablore na cajĩapere booquetiri na camatawĩ. To bairi cabaa majirãre aperã jʉgoye roca ñua rotiri cabaa pã aá rotiwĩ catʉjaropʉ. \v 44 Aperãre cabaa majiquẽnare na bero yucʉ pãiri mena, apeye cumua macaje cawatirica pãiri mena na capaja pã aá rotiwĩ. To bairi nipetirã catʉjaropʉ jã caeja peticoapʉ, rua yajiquẽnana. \c 28 \s1 Pablo en la isla de Malta \p \v 1 Nipetirã catʉjaropʉ jã caejaro to macana, “Ati poa Malta cawamecʉti poa ã,” jã caĩ buiowã. \v 2 Caroaro jã boca tʉjʉri jã cátinemowã. To bairi caocaro maca pero cariobojawã, jumaya mʉjaa ĩrã. \v 3 Pablo quena nare cape jeenemowĩ jĩca roto. Pere cʉ cajee tĩari paʉna aña cʉ cajeerica roto watoapʉ cãnacʉ caʉ̃ro ruti buti atíbacʉ Pablo wamopʉre cabaque yoawĩ. \v 4 Ti poa macana Pablo wamopʉre aña cʉ cabaque yoaro tʉjʉrã caame ĩwã: \p —Camajare cajĩa paii ãcʉmi. Cʉ cajĩa pairije wapa ria capairi yapʉ carua yajiboricʉ cʉ cacatiro maca aña cʉ baque jĩa rocagʉ ácʉmi, caame ĩwã. \p \v 5 Pablo maca peropʉ cʉ cawẽ yaye roca joewĩ. Cʉ capuniquẽmi. \v 6 To macana, “Nemoo cʉ bipi o nemoo bai yaji roca cumucoagʉmi,” ĩ tʉgooñari cʉ catʉjʉ cotewã. Yoaro cʉ tʉjʉ coteba, cʉ capuniquẽto tʉjʉrã ricati catʉgooñawã. “Jõ bui macacʉ mani cáti nʉcʉbʉgoʉ jĩcaʉ ãcʉmi. To bairi añare wijio majiquẽcʉmi,” caĩ tʉgooñawã yua. \p \v 7 Jã caroca turi paʉ tʉacãna cãmʉ ti poa macana ʉpaʉ Publio cawamecʉcʉ ya paʉ. Cʉ tʉpʉ jã ani rotigʉ jã capi amí. To bairi itia rʉmʉ cʉ tʉpʉ jã cãmʉ, caroaro jãre cʉ cáto maca. \v 8 To bairo jã cabairi paʉna Publio pacʉ bʉgorique mena, paniñañe boaʉ cabaiwĩ. To bairi cʉ cayojaropʉ cʉ catʉjʉ jãa aámi Pablo. Topʉ cʉ tʉjʉri Diore cʉ jeniboja, cʉ cañiga peowĩ. To bairo cʉ cátona cañuucoami Publio pacʉ. \v 9 To bairo cʉ cañuuro tʉjʉrã aperã ti poa yucʉ poa macana cariayecʉna cʉ tʉpʉ cáamá na cariaye cʉtiere Pablore cʉ netoo rotira anaa. To bairo bairã cañuucoama na quena. \v 10 Capee apeye uniere jã cajoowã, jãre nʉcʉbʉgori. Cabero cumuapʉ jã cáaáti paʉpʉ jã caʉgape quenare jã cajoowã. \s1 Pablo llega a Roma \p \v 11 Ti poapʉ carua tuaricarã itiarã muipua aniri bero jã cáaápʉ tunu Alejandría cawamecʉti maca macá cumua mena. Puebʉcʉ cãno ti poapʉ cãnicõañupa mai ti cumua macana. Wericarã Dio cãniquẽna camaja na cáti nʉcʉbʉgorã Cástor, Polus cawamecʉna cumua cawe jʉgoropʉre nare bairã na cauca turique catujawʉ. \v 12 Topʉ cãnana buti aá, ape poa capairi poa majuu jã caejawʉ Siracusa na caĩri macapʉ. Itia rʉmʉ topʉ jã cãmʉ. \v 13 Cabero ti poa tʉjaro aá, jã cáaápʉ Rejio cawamecʉti macapʉre aána. To bairi topʉ jã caejawʉ. Topʉ eja, ape rʉmʉ jã cáaápʉ tunu. Jã cáaáto jã ʉjaro maca wino caroaro jã capapu joowʉ. To bairi ape rʉmʉna jã caejacoapʉ Puteoli cawamecʉti macapʉre. Topʉ eja, ti cumuapʉ cáatána jã cama aápʉ yua. \v 14 Tona aperã Jesure caapiʉjarãre jã cabʉgawʉ. Jĩca semana na mena jã cãni rotiwã. To bairi jĩca semana na mena ani, cabero jã caneto aápʉ mapʉ Romapʉ aána. \v 15 Roma macana Jesure caapiʉjarã Romapʉ jã caejape quetire caapiyupa mere. To bairi mapʉ jãre cabocarã ejawã Foro de Apio na caĩri macapʉ. To jã caneto aáto aperã tunu jã cabocawã aáteñari maja na cacanirã ejanucuro itia wii cãnopʉ. To bairi Pablo na tʉjʉʉ, “Ñuu majuucõa,” Diore cʉ caĩ wariñuuwĩ. To bairo Diore ĩri caroaro cayeri ocabʉtiwĩ. \v 16 To bairi jã cáaápʉ tunu. Aá, Romapʉ jã caejawʉ yua. Topʉ eja, to cõona Julio polisía maja ʉpaʉ presopʉ cãnare cʉ cajee atánare cajee aámi ti maca macacʉ tʉpʉ, preso wiire cacoterã ʉpaʉ tʉpʉre. Pablo macare ape wiipʉ cʉ cajoowĩ jĩcaʉ polisía cʉ̃re cacotepaʉ mena yua. \s1 Pablo predica en Roma \p \v 17 Itia rʉmʉ Romapʉ jã caejaro bero ti maca macana judío maja nare cajʉgo ánare na capijowĩ Pablo. Cabero cʉ tʉpʉ na caejaro ocõo bairo na caĩwĩ Pablo: \p —Yʉ yarã, caroorije na yʉ cátiquẽpʉ mani yarã judío majare. Mani yarã judío maja mani ñicʉ jãa na cáti jʉgo atájere na cáto, “To bairo cátiquetipe ã,” na yʉ caĩquẽpʉ. To bairi ñee caroori wame yʉ cátiquẽtie to cãnibato quena Jerusalẽpʉ mani yarã yʉre ñe, romano maja ʉparã tʉpʉre yʉre cajoowã. \v 18 To bairi na maca yʉre jeniña peori, “Ñee unie caroorije cátiquetacʉrena cʉ cajĩaquetipe ã,” ĩri yʉ cabuugabama. \v 19 Judío maja maca romano maja ʉparã yʉre na cabuuro cabooquẽma. To bairi César romano maja ʉpaʉ cãni majuʉpʉna yʉ cabairi wamere cʉ jeniña bejeato ĩi yʉ apʉ́. “Mani yarã judío maja rooro áama,” ĩ wadajãʉ acʉ́ mee yʉ baiwʉ. \v 20 To bairi mʉjaare yʉ pijowʉ mʉja mena wadapenigʉ, cariapena na majiato ĩi. Mani judío maja jĩcaʉ Dio cʉ cajoopaʉre yoaro cayuuricarã mani ã. “Jesu cawamecʉcʉ mani cayuuricʉna ãmi,” caĩ buio teñaʉ yʉ ã. Tiere yʉ caĩ buiorije wapa presopʉ cãcʉ come wẽri mena jiaricʉ yʉ ã, na caĩwĩ Pablo. \p \v 21 To bairo cʉ caĩro: \p —Queti joorica pũuri judío maja Judea yepa macana mʉ cabairi wamere jã caqueti jooquẽma. To macana Jesure caapiʉjarã Judea macana atopʉ catʉjʉ teñarã rooro jã buioquẽema mʉ cabairijere. To bairi mʉ cabairi wamere jã queti apiquẽe. \v 22 To cãnacã macapʉ ati wame Jesure na caapiʉjarije, “Ñuuquẽe,” camaja na caĩrijere jã apinucu bairã pʉa. To bairi tiere jã mʉ caĩgari wamere jã mʉ cabuiopere jã boo, cʉ caĩwã Pablore. \p \v 23 To bairo ĩrã tiere na cawadapenipa rʉmʉre catʉgooña bʉga jʉgoyeyewã. To bairi to cõo mani cawadapenipa rʉmʉ anigaro na caĩrica rʉmʉ caejaro camaja capãarã Pablo cʉ cãni wiipʉ caneñaporã ejawã yua. To bairi na caneñaporã ejaro tʉjʉʉ Dio yere na caĩ buiowĩ Pablo. Cabujuri paʉ na cabuio jʉgoricʉ cabuio naiocoami. Moisé cʉ caucarique, aperã Dio ye quetire cabuiorã tirʉmʉpʉ macana na caucarique nipetiro na caĩ buiowĩ, na quena, “Dio cʉ cajooricʉ ãmi Jesu,” ĩrica wame na canʉcʉbʉgoparore bairo ĩi. \v 24 Jĩcaarã cʉ caĩ buiorijere caapiʉjawã. Aperã maca, “Jocʉ ĩmi,” caĩwã. \v 25 Jĩcarore bairo tʉgooñaquetibana jĩcaarã buti aágarã cabaiwã. Na cabutigari paʉna na caĩwĩ Pablo: \p —Espíritu Santo cariapena na caĩ buioyupi mani ñicʉ jãapʉre Dio ye quetire cabuioʉ Isaía tirʉmʉpʉ macacʉre cʉ ĩ buio rotii. Ocõo bairo Isaíare cʉ caĩ buio rotiyupi Dio Espíritu Santo to macana Israel macanare: \q1 \v 26-27 Mʉjaa Dio ye quetire mʉja apigatee. To bairi mʉja api puoquẽe. Dio ye quetire apiʉjagaquẽna cariape cãniere mʉja apigatee. To bairo cabai netoo nʉcarã aniri Diore, “Caroorije jã cátiere majirioya,” mʉja ĩqueti majuucõa. To bairi aperã mʉjaare na cabuiobato quena mʉja api puoqueti majuucõagarã. Yʉ cátiere tʉjʉbana quena, “Dio caroaro áami,” mʉja ĩ tʉjʉ majiqueti majuucõagarã, mʉja ĩmi Dio, caĩ buio rotiyupi Dio Espíritu Santo Isaíare. \m \v 28 To bairona mʉja quena mʉja caapigaquẽto maca to cõona judío maja cãniquẽna macare Dio camajare na cʉ canetoo catiorijere nare jã buiogarã. Na maca api wariñuugarãma, na caĩwĩ Pablo. \p \v 29 To bairo na cʉ caĩro bero judío maja na majuuna ame wada netori cabuti aáma yua. \p \v 30 Pʉga cʉma aperã cʉ̃re na cawajorica wiipʉre cãmi Pablo. Aperã nipetirã cʉ̃re catʉjʉ teñarã ejanucurãre wariñuuri caroaro na mena cawadapeninucuwĩ. \v 31 Uwirique manona tʉgooña ocabʉtiri Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire, mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ cãnie quetire nipetiro camajare na cabuionucuwĩ. Aperã, “Na ĩ buioqueticõaña,” cʉ caboca ĩquẽma Pablore yua. \p To cõona yʉ Lucas yʉ uca.