\id 2TI - Tatuyo NT [tav] -Colombia 2009 (DBL -2014) \h 2 TIMOTEO \toc1 Segunda Carta a Timoteo \toc2 2 Timoteo \toc3 2 Ti \mt2 SEGUNDA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A \mt1 TIMOTEO \c 1 \s1 Pablo escribe a Timoteo \p \v 1-2 Yʉ Pablo ati pũuro mʉ yʉ uca joo Timoteore. Jesucristo cʉ caqueti buio joo rotii yʉ ã Dio cʉ caboorore bairo. “To cãnacã rʉmʉ catícõa aninucupere na yʉ joogʉ Jesure caapiʉjarãre,” caĩñupi Dio. Cʉ caĩricarore bairona buio rotii yʉre caqueti buio joo rotiwĩ. To bairi petoacã mʉ yʉ queti buiopa ati pũuro jʉgori. Yʉ macʉre bairona mʉ yʉ mai tʉjʉ. Caroa majuu mʉre cʉ joato mani Pacʉ Dio. Mani Ʉpaʉ Jesucristo mena caroare mʉre cʉ joato. Mʉre cʉ mai tʉjʉato. Caroaro ani yeri wariñuurique quenare mʉre cʉ joato. \s1 Dando testimonio de Cristo \p \v 3 To cãnacã ni Diore jeni nʉcʉbʉgori mʉre yʉ tʉgooñanucu. Mʉre tʉgooñari, “Caroaro jãre mʉ átibojanucu,” Diore cʉ yʉ ĩnucu. Ñami, ʉmʉreco quenare Diore mʉ yʉ jenibojanucu. Yʉ ñicʉ jãa Diore na canʉcʉbʉgoricarore bairo yʉ quena cʉ̃re yʉ nʉcʉbʉgo. To bairi Dio mena yʉ cáti aninucurije tʉgooñarique pairique manona yʉ anicõa. \v 4 Mʉre yʉ cáaáweori paʉ mʉ cayapapuarore, mʉ caotirore yʉ tʉgooñanucu. To bairi seeto mʉ yʉ tʉjʉgacʉpʉ, cʉ tʉjʉʉ yʉ wariñuu anigʉ ĩi. \v 5 Diore cariape mʉ catʉgooña nʉcʉbʉgorijere yʉ tʉgooña. Mʉ ñico Loida, mʉ paco Eunice quena mʉ jʉgoye Diore catʉgooña nʉcʉbʉgoyupa. To bairi, “Cʉ paco jãare bairo Diore tʉgooña nʉcʉbʉgonucumi Timoteo quena,” yʉ ĩ maji. \p \v 6 To bairi Diore mʉre jeniboja, mʉre yʉ cañiga peoro Jesu ye quetire buio majiriquere mʉ cajooyupi Dio. To bairi mʉre cʉ cabuio majiorica wame tʉgooñari caroaro áticõa aninucuña mʉre cʉ cáti rotirica wamere. \v 7 Dio maca tʉgooña uwiriquere mani cajooquẽmi. Tʉgooña ocabʉtirique macare mani cajoowĩ. Ame mairique quenare mani cajoowĩ. Maja catirique quenare mani cajoowĩ Dio. \v 8 To bairi mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire aperãre na buio boboqueticõaña mʉa, Timoteo. Yʉ quenare Jesu ye quetire yʉ cabuio teñarique wapa presopʉ yʉ cãniere bobo tʉgooñaqueticõaña. Mʉ quenare mʉ popiyeyegarãma, Jesu ye queti mʉ cabuioro booquẽna. Mʉre na capopiyeyerije to cãnibato quena Jesu ye quetire buiocõa aninucuña. To bairo mʉ cáto ocabʉtiriquere mʉ joogʉmi Dio. \v 9 Dio maca manire canetooñupi caroorã ya paʉpʉ mani cayajibopere. Caroaro majuu mani cáti anipere boʉ mani catʉjʉ bejeyupi Dio cʉ yarã cãniparãre. Mani majuuna caroare mani cátie wapa mee manire catʉjʉ bejeyupi. Cʉ majuuna manire mai tʉjʉri, yʉ caboorore bairo na ãmaro ĩi, to bairo manire catʉjʉ bejeyupi Dio. Tirʉmʉpʉ ati ʉmʉrecoo átigʉ jʉgoyepʉna Jesucristo mena mani cãnipere catʉgooñañupi. \v 10 To bairi ati yʉteapʉre manire camajioñupi Dio manire cʉ camai tʉjʉrijere. Cʉ Macʉ Jesucristore ati yepapʉ cʉ cajoorije jʉgori manire camajioñupi Dio manire cʉ camai tʉjʉrijere. To bairi manire canetoo catiopaʉre cʉ cajooyupi Jesucristore. To bairi Jesu maca caroorã na cãnopʉ mani cabai yajibopere canetoobojayupi manire. To bairona rooro cabairã nare cʉ canetoobojapere, cʉ mena mani cãnicõa aninucupe caroa quetire mani cacũñupi. To bairi noa una Jesucristore catʉgooña nʉcʉbʉgorã yajiquetigarãma yua. \p \v 11 Tie quetire yʉ cabuio teña rotiwĩ Dio. To bairo ácʉ apóstol, Jesu cʉ cabuerã cãnana mena macacʉre yʉre cacũwĩ, cʉ ye quetire cabuio teñapaʉre. \v 12 Tie jʉgori popiye yʉ tamʉo. To bairo popiye tamʉobacʉ quena ato presopʉ yʉ cãniere yʉ tʉgooña boboquẽe. Yʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoricʉ Jesu cañuu netoʉ ãmi, cáti majii ãmi, yʉ ĩ maji. To bairi yʉre cacote majii ãmi Jesu. To bairo yʉre coteri cʉ catunu atíparo jʉgoye caroaro yʉ cabairo roque yʉre átigʉmi. \p \v 13 Caroa quetire, mʉre yʉ caqueti buiorica wame jetorena mʉ quena aperãre na buiocõa aninucuña mʉa Timoteo. To cãnacã rʉmʉ Jesucristore cʉ tʉgooña nʉcʉbʉgoya. Cʉ̃re catʉgooña nʉcʉbʉgoʉ aniri camaja quenare na maiña. \v 14 Dio mʉre cʉ caqueti buio cũriquere caroaro buiocõa aninucuña. Espíritu Santo, mani mena cãcʉ mʉre cʉ cátinemoro mena cariape queti buioriquere caroaro aperãre buiocõa aninucuña. \p \v 15 Asia yepa macana yʉ mena cãnibatana nipetirã yʉre cáaáweocoama. Tiere mʉ majitʉgaʉ mere. Na mena macana Fijelo, to bairi Emójenes cawamecʉna quena yʉ cáaáweocoama. \v 16 To bairo yʉre na cáaáweobato quena Onesíforo cawamecʉcʉ maca yʉre cátinemowĩ. Presopʉ yʉ cãniere catʉgooña boboquẽmi. Yʉre catʉgooña ocabʉtiowĩ presopʉ yʉ cãno, yʉre tʉjʉʉ ejaʉ. To bairi caroare cʉ joato mani Ʉpaʉ Dio Onesíforore, cʉ ya wii macana quenare. \v 17 Onesíforo ati maca Romapʉ ejaʉ nemoona yʉ camacañupi. To bairo yoaro yʉre maca, yʉ cabʉgacõawĩ. \v 18 To bairi caberopʉ mani Ʉpaʉ Dio camajare na tʉjʉ cõoñari nare cʉ catʉjʉ bejeri paʉ cãnopʉ caroare cʉ joato Onesíforore, caroaro yʉre cʉ cátinemorique jʉgori. To bairona Efeso na caĩri macapʉ mani cãno quena mani cátinemowĩ Onesíforo. Topʉ caroaro cʉ cátajere mʉ quena mʉ majii mere. \c 2 \s1 Un buen soldado de Jesucristo \p \v 1 To bairi Timoteo, yʉ macʉre bairo cãcʉ, Jesucristo mʉre cʉ cátinemorije mena tʉgooña ocabʉtiya. \v 2 Yʉ caqueti buioriquere aperã capãarã mena yʉre mʉ caapiriquere aperãre na buio netoña tunu. Aperãre caqueti buio neto ocabʉtirã macare na queti buio netoña. To bairi naa aperãre na queti buio netonucugarãma tunu. \p \v 3 Mʉ quena popiye tamʉobacʉ quena nʉcaña, Jesu ye quetire buio janaquetiri. Surara majocʉ caroorãre caquẽ ocabʉtii popiye cʉ̃re to cabairo cʉ canʉca ocabʉtirore bairona mʉ quena nʉca ocabʉtiya. \v 4 Nii surara majocʉ ũcʉ aperãre bairo, “To bairona cãnipaʉ yʉ ã yʉ quena,” ĩ majiquẽcʉmi. Aperã surara maja cãniquẽna maca noo na cabooro áti aninucuma. Surara majocʉ maca cʉ ʉpaʉ cʉ carotirore bairo jeto átinucumi, yʉ mena cʉ wariñuato ĩi. \v 5 To bairona caatʉri majocʉ aperãre atʉ ocabʉti netogʉ atʉrique ʉparã na carotirije uniere bairona cátipaʉ ãmi. Cʉ cátiquẽpata cʉ caatʉ netorije wapa cʉ̃re na cajooboriquere jooquetiborãma, apero maca na carotiquẽtopʉ cʉ caatʉro jʉgori. \v 6 To bairi tunu jĩcaʉ cʉ ya weje capaanucuʉ ti weje carica cʉtiere jeimi cʉ majuuna. Cʉ ye capaarique wapa wapataʉre bairo baiimi. Mʉ quena Timoteo to bairona Dio yere mʉ cáto cabero caroare mʉ joogʉmi Dio yua. \v 7 Mʉre yʉ caĩ queti buiorijere caroaro tʉgooñaña. To bairo mʉ catʉgooñaro mani Ʉpaʉ Dio caroaro mʉ camajiro roque mʉ átigʉmi. \p \v 8 Jesucristo cʉ cabairiquere tʉgooñaña tunu. Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ pãrami ati yepapʉ cabuiayupi Jesu. Cabero cʉ̃re na cajĩabato quena catunu catiyupi Jesu. Tie quetirena camajare na yʉ ĩ buionucu. \v 9 Tie queti caroa quetire yʉ cabuio teñarije wapa popiye yʉ tamʉo. To bairi caroorije cátacʉre bairona presopʉ yʉ cajõowã tie quenare. To bairo presopʉ yʉre na cacũbato quena Dio ye queti maca presopʉ cũ roca majiña maa. Nipetiropʉ jeja peticoagaro yua. \v 10 To bairi nipetiro yʉ capopiye tamʉorijere yʉ nʉcacõa. Dio yarã cʉ cabejericarã cariape na apiʉjaato ĩi, to bairona yʉ nʉcacõa. Na quena Jesucristo mena to cãnacã rʉmʉ na ani wariñuu anicõato ĩi, to bairo yʉ nʉcacõa. \p \v 11 Ati wame cariape queti ã: \q1 Jesucristo rooro cʉ na cáto cʉ cabai yajiricarore bairo mani quena bai yajirã, cʉ cacati tunuricarore bairo mani quena mani catínemogarã tunu. To bairi jõ buipʉ cʉ mena mani anicõa anigarã to cãnacã rʉmʉ yua. \q1 \v 12 To bairi ati yepapʉ cʉ ye quetire aperãre mani cabuiorije wapa popiye baibana quena, ape rʉmʉ cʉ̃re carotinemorã mani anigarã. To bairona ati yepapʉ, “Aperã yʉ tutirema,” ĩbana, “Jesure yʉ majiquẽe,” mani caĩata Jesu maca ape rʉmʉ mani quenare, “Mʉjaare yʉ majiquẽe,” mani ĩgʉmi. \q1 \v 13 To bairi mani caĩrore bairo mani cáti peoquetibato quena cʉ maca cʉ caĩrore bairona áticõa aninucugʉmi. Cʉ maca cariape caĩi aniri ĩto majiquẽemi. \s1 Un trabajado aprobado \p \v 14 To macana Jesu yere caapiʉjarãre caroaro na ĩ buioya, mʉre yʉ cauca joorijere caroaro tiere na tʉgooña majiato ĩi. Na caame ĩ wada netorijere na jana rotiya mani Ʉpaʉ Dio cʉ caapirona. To bairo na caame wada netorije cawatoa macaje ã. Tie caroaro na cabairo átiquẽe. To bairi camaja tiere apirã tʉgooña mawijianucuma. \v 15 To bairi Dio mʉre cʉ cáti rotirijere mʉ camajiro cõo caroaro ája, aperãre Dio ye quetire buiori. “Caroaro cʉ̃re yʉ cáti rotirijere áami Timoteo,” Dio mʉre cʉ ĩato ĩi, Dio ye queti caroaro cariape macaje jeto aperãre na ĩ buionucuña. To bairo caroaro ácʉ Diore mʉ tʉgooña boboquetigʉ. \v 16 Ati yepa macana Diore caapiʉjaquẽna na majuuna na caĩ tʉgooñarije aperã na caĩ buioro na apiquẽja. Cañuuquẽtie ã. Camaja tiere ame buiorã netobʉjaro caroorã ani nutuaborãma. \v 17 Tie mani rupaʉpʉre caboarije cancer cawamecʉtie riaye caboarije cabʉcʉanemorore bairona áa. Tiere bairona baima Imeneo, Fileto cawamecʉna. Nana carooye tua jʉgoyupa tie cañuuquẽtiere apibana. \v 18 Cañuuquẽtierena queti buionucuma camajare tunu. “Cabai yajiricarã cacati tunuñupa mere,” na ĩ queti buioma aperãre. To bairo na caĩ queti buiorije jʉgori aperã cariape Jesure caapiʉjabatana tʉgooña mawijiama. \v 19 To bairo caĩtorã ricati na caqueti buiobato quena, Dio ye queti maca cariape ĩrique anicõa. Tiere wajoa majiña maa. Dio ye queti ucarica pũuro ocõo bairo ĩrique queti ã: “Mani Ʉpaʉ Dio cʉ yarãre majimi.” Ape wame quena ocõo bairo ĩ ucarique a: “ ‘Dio yaʉ yʉ ã,’ caĩrã maca caroorijere na áti janacõato.” \p \v 20 Pairi wii camaja capãarã na cãni wiipʉre capee jotʉri ã. Caroa rʉri oro mena o plata mena na cáta rʉri ã. Ape rʉri cawatoa macaje ríi mena, yucʉ mena na cáta rʉri ã tie quena. To bairi ti wii ʉpaʉ boje rʉmʉ cãno caroa rʉri oje cojeri tie jetore peoʉmi, camajare na nugʉ. Apeye caroori rʉribʉja jeto peoʉmi cawatoa rʉmʉ cãno, o caroorije jetore jãagʉ. \v 21 To bairona Diore nʉcʉbʉgorã caroa rʉ caʉpaʉ ti rʉre mai, caroa rʉ cʉ caoje cojerore bairona mani bai Dio yarã ãnaa. Mani maca caroorije áti janari Dio cʉ cabooro cõo mani áti majigarã, cãni majuurije Dio yere mani áti majicõa aninucugarã. \p \v 22 Aperã cawamarã Diore caapiʉjaquẽna caroorije na majuuna noo na caboorijere na cátiere tʉgooñaqueti netoocõaña, nare bairo átiquẽcʉna. Cañuurije macare tʉgooñari tie jetore áticõa aninucuña. Diore tʉgooña nʉcʉbʉgonucucõaña. Aperãre na mairi caroaro na átinemonucuña. Aperã mena caroa ãnajecʉja. Aperã caroorije cátiquẽna mena, Diore cajeni nʉcʉbʉgonucurã mena caroaro na mena anicõaña. \v 23 Caame wada netorãre na apiqueticõaña. Na maca caapi majiña maniere tʉgooñanucuma, cañuuquẽtiere. Tie jʉgori ame tutirique aápá. To bairi tiere caĩ buiorãre na apiqueticõaña. \v 24 Mani Ʉpaʉ Dio cʉ yarã cʉ carotirã caroaro na cãno boomi. To bairi aperã mena caame wada neto quẽtiparã ãma. Caroaro maca aperã mena cãniparã ãma. Caroaro aperãre Dio yere cabuio majirã cãniparã ãma. Capunijiniquẽna na ãmaro, Dio ye quetire cabuiorã anigarã. \v 25 To bairi ricati catʉgooñarãre, cariape cãniere cabooquẽnare caroaro na ĩ buioya. Dio nare cʉ wajoato ĩi, to bairo caroaro punijinirique mano na ĩ buioya. To bairo na mʉ cabuioro na maca wajoari cariape macare api nʉcʉbʉgogarãma. \v 26 To bairo cariape maca apirã Sataná cʉ carotirã cãnibatana cʉ janacõagarãma yua. To bairi Satanáre cʉ cabuti weoricarã aniri cʉ api netoocõagarãma Satanáre yua. \c 3 \s1 Cómo será la gente en los últimos días \p \v 1 Timoteo, ati wame quena caroaro tʉgooña majiña. Ati ʉmʉrecoo cãni tʉjari rʉmʉri cãnopʉ popiye majuu cabairije anigaro. \v 2 Camaja caroorã majuu anigarãma ati yepapʉre. Na majuu na cãnie jetore tʉgooñagarãma, aperãre mai tʉjʉquẽnana. Niyerure tʉjʉ ʉgoogarãma. “Aperã netoro camajii yʉ ã, cãni majuʉ yʉ ã,” caĩrã seeto anigarãma. Diore cʉ bai netoo nʉcari aperãre cawada pairã anigarãma. Na pacʉa na carotiro na apiʉjaquetigarãma. Caroaro aperã nare na cátinemobato quena, “Caroaro mʉja ájupa,” caĩquẽna anigarãma. Dio yere catʉgooña nʉcʉbʉgoquẽna anigarãma. \v 3 Aperãre na tʉgooña maiquetigarãma. Aperãre na tʉjʉ bopacooquetigarãma. Caroorije ame ĩ buio bategarãma. Noo caroorije na cátigarijere jana majiquetigarãma. Cauwarã majuu cãna anigarãma. Dio cʉ catʉjoorijere átigateegarãma. \v 4 Aperã, na mena macana cãnibatana quenare rooro na átigarãma. “Caroorije ã mani cátie,” ĩ majibana quena noo na caboorije caroorije jetore átinucugarãma. “Seeto majuu aperã netoro camajirã jã ã,” ĩ tʉgooñagarãma. Noo na cátiga wariñuurije jetore tʉgooñagarãma, Dio macare tʉgooñaquẽnana. \v 5 Diore canʉcʉbʉgorãre bairo baibana quena baitorique jeto áama, na yeri catʉgooñarijere Dio cʉ cawajoa majipe macare booquetiri. Na una mena bapacʉti macaqueti majuucõaña. \v 6 Na mena macana jĩcaarã ape wiiripʉ aáteñanucuma. To bairo aáteñarã wiiripʉ jãa, ocõo bairo cãromiare na ĩnucuma: “Dio ye quetire mʉjaare jã buiorã apʉ́,” na ĩtoma. To bairo na caĩtorijere na apiʉjama cãromia caroaro catʉgooña ocabʉtiquẽna. Noo na caboorije caroorijere caʉgari peanucurã, na cabuiorijere apiʉjama cãromia caroaro catʉgooña ocabʉtiquẽna. \v 7 To bairo rooro cána romiri caĩtorã na caĩ buiorijere seeto apibana cariape queti macaje macare api majiquẽema. \v 8 Cãromiare caĩtorã tirʉmʉpʉ macana cúmúa Janes, Jambres, cawamecʉnare bairona ãma. Moisére cabooquẽjuparã. Dio ye queti Moisé cʉ cabuiorije quenare cabooquẽjuparã. Yucʉ rʉmʉrire caĩto teñarã quena na ãnanare bairona cariape macaje Dio ye quetire booquẽema yucʉ quenare. Caroorije macaje jetore tʉgooñanucuma. \v 9 To bairo na caĩto teñarije to cãnibato quena na caĩri wame nipetirãpʉre jejaquetigaro. Camaja, “Caĩtorije ã na cabuiorije,” ĩ majigarãma. Tirʉmʉpʉ Janes, Jambres cawamecʉna na caĩtoriquere camajiñuparã to macana. To bairona yucʉ quenare caĩto teñarãre maji peticoagarãma camaja yua. \s1 El último encargo de Pablo a Timoteo \p \v 10 Mʉ maca Timoteo, camajare yʉ caqueti buionucurijere caroaro mʉ maji. Yʉ cáti aniere, yʉ cátigarije quenare mʉ maji. Diore yʉ catʉgooña nʉcʉbʉgorijere mʉ maji tie quenare. Aperã rooro yʉre na cátibato quena yʉ canʉcanucurijere mʉ maji. Camajare yʉ camairije quenare mʉ maji. Jesucristo yere yʉ caqueti buiorije jʉgori yʉ capopiye cʉtiere mʉ maji. Popiye baibacʉ quena yʉ cabuio janaquetaje quenare mʉ maji. \v 11 Antioquíapʉ, Iconiopʉ, Listrapʉ, to cãnacã macaripʉ macana rooro yʉre na cátaje quenare mʉ maji. Rooro yʉ capopiyeyewã, Jesucristo yere yʉ cabuio teñarije wapa. To bairo rooro yʉre na cátibato quena mani Ʉpaʉ Dio maca yʉ camatabojawĩ yʉre na cajĩaborique cõo. \v 12 To bairona na popiyeyegarãma nipetirãre Jesure caapiʉjarã cʉ caboorijere cátinucurãre, cʉ ye quetire cabooquẽna maca. \v 13 Caroorije cána, caĩtori maja maca caroorije áti ani nutuagarãma. Aperãre ĩtonemo nutuagarãma. Sataná ye caĩ jocarijere apiʉjabana camajare buiotogarãma tunu. \v 14 Mʉ maca Timoteo cariape macaje maca mʉ paco, mʉ ñico, yʉ quena jã caĩ buioro mʉ caapiʉjawʉ mʉa. “Caĩtorã me ãma yʉre cabuioricarã,” mʉ ĩ maji. To bairi cariape jeto apiʉja anicõaña, ape wame tʉgooñaquẽcʉna. \v 15 Cawimaʉ ãcʉpʉna Dio ye queti ucarica pũuri macajere mʉ camaji bʉcʉawʉ. Tiere buei Dio yere mʉ camajiwʉ. Tiere majii, Jesucristore tʉgooña nʉcʉbʉgoʉ, to bairo mʉ cáto mʉ canetoowĩ Dio mʉ cayajibopere. \v 16 Dio ye queti ucarica pũuri to cãnacã pũuro Dio cʉ camajiorije mena, “Ocõo bairo ĩ ucaya,” nare cʉ caĩro na caucarique ã. Tiere bueri cariape macajere mani majigarã. Tiere buerã di wame uno, “Tie caroorijere cáti janape ã,” mani ĩ maji. “To bairo maca cañuurije cátipe ã,” mani ĩ maji. Tunu to bairona nipetirije caroa mani cáti anipere mani maji Dio Wadariquere buerã. \v 17 Cʉ Wadariquere cajooyupi Dio cʉ yarãre, noo caboorije cañuurijere na áti majiato ĩi. \c 4 \p \v 1 Timoteo yʉ yaʉ, mʉ cátipere nʉcʉbʉgorique mena caroaro mʉre yʉ buio. Dio cʉ catʉjʉro, Jesucristo quena cʉ catʉjʉro mʉre yʉ buio. Mani Ʉpaʉ Jesucristo camaja cacatirãre, cariaricarã quenare na tʉjʉ bejei acʉ́ atígʉmi. Caʉpaʉ majuu anigʉmi. \v 2 To bairi mʉ maca tiere tʉgooñari Dio ye quetire buiocõa aninucuña to cãnacã rʉmʉ. Caapigarãre, caapigaquẽna quenare na buioya. Camaja caroorije na cátiere na majioña. “To bairije átiqueticõaña,” na ĩña. “Ocõo bairo maca cátipe ã,” na ĩña. Tʉgooña uwaquẽcʉna caroaro mena na buiocõa aninucuña. \v 3 Ape rʉmʉ camaja cariape quetire caapigateerã anigarãma. Na majuuna na caapi tʉjoorijere apigarã ricati nare cajʉgo bueparãre macagarãma. To bairo na cáto capãarã ricati nare cajʉgo buerã anigarãma, na caapigarijere cabuiorã maca. \v 4 To bairi nare cabuerã ricati jetore na ĩ buiori cariape macajere na caapigateero roque na átigarãma. To bairo na cáto cañuuquẽtie jetore apiʉjagarãma. \v 5 Mʉ maca Timoteo, maja catiri caroaro tʉgooñaña. Nare bairo rooro mʉ aniquetigʉ mʉa. To bairi popiye tamʉobacʉ quena cariape Jesu ye quetire bairo buio teñacõa aninucuña. Mʉ ye paarique Dio mʉre cʉ cáti rotiriquere áti peocõaña. \p \v 6 Yʉ cabai yajiparo mere ejagaro bai. Dio yere yʉ cátaje wapa yʉre jĩagarãma. Petoacã rʉja yʉre na cajĩaparo. \v 7 Caatʉrã, aperãre atʉ netogarã seeto majuu na caocabʉtirije mena na cátore bairona ocabʉtiri yʉ cápʉ́ yʉ paariquere. Dio yʉre cʉ cáti rotiriquere yʉ áti yaparotʉga. Jesure yʉ catʉgooña nʉcʉbʉgorijere yʉ janaqueti majuucõa. \v 8 To bairi Dio yʉre cʉ cajoope caroare cʉgo yuʉmi yua. To bairi mani Ʉpaʉ cariape catʉjʉ bejei maca cʉ catunu ejari rʉmʉ cãno tiere yʉ joogʉmi yua. Aperã quenare to bairona na joogʉmi. Nipetirã cʉ̃re canʉcʉbʉgorã, cʉ catunu atípere cayuu tʉgooñarãre caroare na joogʉmi na quenare. \s1 Instrucciones personales \p \v 9 Timoteo, mʉ caocabʉtiro cõo yoaro mee yʉre tʉjʉ ajá. \v 10 Demas yʉ mena cãnibatacʉ yʉre cáaáweocoami, ati yepa macajere boobacʉ. Jesu ye netobʉjaro boomi ati yepa macaje macare. Tesalónica na caĩri macapʉ cáaácoami. Cresente maca Galacia na caĩropʉ cáaácoami. Apeĩ, Tito cawamecʉcʉ Dalmacia na caĩropʉ cáaácoami. Aperãre Jesu ye quetire buio teñarã aána cáaácoama na maca, Cresente, Tito yua. \v 11 To bairi Lucas jeto yʉ mena tuami mai. To bairi Timoteo, yoaro meebʉja mʉ apá. Marco mena pʉgarã mʉja apá. To bairi Marco maca yʉ átinemogʉmi. \v 12 Tíquicore cʉ yʉ cajoowʉ Efeso macapʉ. \v 13 Mʉ maca acʉ́ camisa capairo cabui macatore mʉ neapá. Troa na caĩri macapʉ, Carpo ya wiipʉre yʉ cacũrajawʉ. Yʉ papera tunuari quenare, apeye papera pũuri quenare mʉ jee apá. Papera pũuri macare mʉ majiritiquẽpa. Tie roquere yʉ boo majuucõa. \p \v 14 Apeye tunu Alejandro cawamecʉcʉ comee mena capaa quenoori majocʉ rooro majuu yʉ cámí. To bairi rooro yʉre cʉ cátato cõo cʉ popiyeyegʉmi mani Ʉpaʉ Dio. \v 15 Caroaro cʉ mʉ tʉjʉ majiwã. Rooro mʉ átiremi mʉ quenare. Mani caqueti buiorijere camata paii ãmi cʉ̃a. \p \v 16 Nemoona Ʉparã tʉpʉ yʉre na cajeniñarijere jĩcaʉ maca yʉ caĩ buionemoquẽmi yʉ cabairiquere. Nipetirã yʉ mena cãnibatana yʉ cabuti aáweocoama. To bairo yʉre na cáaáweoriquere cʉ majirioato Dio. \v 17 To bairo yʉ mena cãnibatana yʉre na cabuti aáweorique to cãnibato quena, mani Ʉpaʉ Dio maca yʉ cáaáweoquẽmi. Tʉgooña ocabʉtiriquere yʉ cajoowĩ. Jesu ye quetire caroaro yʉ caqueti buio peoparore bairo ĩi yʉ cátinemowĩ Dio. Judío maja cãniquẽna quenare na yʉ caqueti buio peoparore bairo ĩi, to bairo yʉ cátinemowĩ. To bairo yʉre cʉ cátinemoro jʉgori yʉre cajĩa roti majiquẽma. Yaia camajare caʉga rerãre bairo cãna anibana quena yʉ cajĩa roti majiquẽma, Dio nare cʉ camataro. \v 18 To bairi nipetiri wame rooro yʉre na cátigaro quenare yʉre matabojagʉmi Dio. Caroaro yʉre cotei cabero ʉmʉrecoopʉ cʉ cãni paʉpʉ yʉre ne aágʉmi yʉ Ʉpaʉ Dio. To bairi Diore mani áti nʉcʉbʉgocõa aninucugarã. \s1 Saludos y bendición final \p \v 19 Aquila, cʉ nʉmo Prisca, na ñuato. Onesíforo cʉ ya wii macana quena na ñuato. \v 20 Erasto Corinto macapʉ catuawĩ. To bairi Trófimo cariaʉpʉre cʉ yʉ cacũwʉ Mileto macapʉre. \v 21 Mʉ caocabʉtiro cõo pue caejaparo jʉgoye mʉ apá. Yoaro mee mʉ apá. Mʉ ñuu rotimi Eubulo. Pudente, Lino, Claudia ñuu rotima na quena. Nipetirã ato macana Jesure caapiʉjarã quena ñuu rotima. \p \v 22 Mani Ʉpaʉ Jesucristo mʉ mena cʉ ãmaro. Caroa yeri wariñuurique mʉre cʉ joato Dio. Mʉ mena macana quenare caroare cʉ joato. \p To cõona ã mʉre yʉ cauca joorije.