\id 1CO - Tatuyo NT [tav] -Colombia 2009 (DBL -2014) \h 1 CORINTIOS \toc1 Primera Carta a los Corintios \toc2 1 Corintios \toc3 1 Co \mt2 PRIMERA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS \mt1 CORINTIOS \c 1 \s1 Pablo escribe a la iglesia de Corinto \p \v 1 Yʉa Pablo mʉjaare yʉ queti joo. Sóstene mena ati pũurore yʉ uca. Cʉ quena Jesucristore caapiʉjaʉ, mani yaʉ ãmi Sóstene. Dio cʉ cabooricarore bairona Jesucristo ye quetire cabuiopaʉre yʉre cacũñupi. \v 2 Diore cáti nʉcʉbʉgorã Corintopʉ cãni poare ati pũuro mʉjaare yʉ uca joo. Jesucristo mena macana aniri Dio yarã mʉja ã. Mʉja quenare cabejeyupi Dio, yʉ yarã na ãmaro ĩi. To cãnacã paʉ macana mani Ʉpaʉ Jesure cajeni nʉcʉbʉgorã to bairona cʉ yarã cãniparãre na cacũñupi Dio. To bairi mani Ʉpaʉ, na quenare na Ʉpaʉ ãmi Jesucristo. \v 3 Caroaro mʉjaare yʉ ñuu roti. Mani Pacʉ Dio caroaro ani wariñuuriquere mʉjaare cʉ joato. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona caroare cʉ joato mʉjaare. \s1 Bendiciones por medio de Cristo \p \v 4 “Jesucristo jʉgori caroaro na mʉ átibojanucu Corinto macanare,” Diore yʉ ĩ wariñuunucu, mʉjaare tʉgooñari. \v 5 Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã mʉja cãno caroaro cátibojayupi Dio mʉjaare. Cʉ yere caroaro mʉja caapi maji peoparore bairo mʉjaare cájupi. To bairi mʉja caapi majirijere caroaro aperãre na mʉja buionucu. \v 6 “Jesucristo mʉja yerire wajoagʉmi,” mʉjaare yʉ caĩ buioeparore bairona cabaiwʉ mʉjaare. \v 7 To bairi mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ catunu atípere cote yuu bairãna nipetiro caroa wariñuurique Dio cʉ cajoogarijere mʉja cʉgo maji peticõa, rʉjaricaro mano. \v 8 Ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye cʉ catutuarijere mʉja joocõa aninucugʉmi Dio. Cʉ̃re mʉja caapi nʉcʉbʉgoro mʉja átigʉmi. To bairi mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ catunu ejaro cabui cʉtiquẽna mʉja anigarã. \v 9 Dio cʉ caĩriquere bairona cácʉ ãmi. Cʉna, yʉ Macʉ Jesucristo mena macana na ãmaro ĩi, mʉjaare cabejeyupi Dio mʉja quenare. \s1 Divisiones en la iglesia \p \v 10 Yʉ yarã, Jesucristo yʉre cʉ caĩ buio rotiro maca ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ: Jĩcarore bairo tʉgooñaña. Ricawati tʉgooñaqueticõaña. Wariñuurique mena ame wadapeniña. Jĩcarore bairo tʉgooñarique cʉja. \v 11 Yʉ yarã, Cloe cawamecʉco ya wii macana yʉre caqueti buiowã. “Ame wada netonucuma naa,” mʉja cabairijere yʉ caĩ buiowã. To bairi mʉjaare yʉ uca joo. \v 12 Mʉja cãno cõo ricati jeto mʉja tʉgooñarique cʉjuparã. Jĩcaarã, “Pablo cʉ ye buioriquere caapiʉjarã jã ã,” mʉja ĩñuparã. Aperã, “Apolo cʉ ye buioriquere caapiʉjarã jã ã,” mʉja ĩñuparã. Aperã tunu, “Pedro cʉ ye buioriquere caapiʉjarã jã ã,” mʉja ĩñuparã. Aperã tunu, “Cristore caapiʉjarã jã ã,” mʉja ĩñuparã. Noo mʉja cabooro mʉja tʉgooñarique cʉjuparã. \v 13 ¿Nope ĩrã to bairo ricati jeto mʉja ĩ tʉgooñati? Cristo jĩcaʉna ãmi. Cʉ mena macana quenare ricawatirique maa. Yʉa Pablo mʉja ye wapa yucʉ tẽorica pãipʉ na capapuaricʉ mee yʉ ã. “Pablore caapiʉjarã jã ã,” ĩri mee, mʉja cabautisa rotiyupa. \v 14 Crispo, Gayo, na jetore yʉ cabautisawʉ yʉa. Aperã mʉjaare yʉ cabautisaquẽpʉ. To bairi Diore, “Ñuu majuucõa,” cʉ yʉ ĩ, mʉjaare cabautisaquetacʉ aniri. \v 15 Mʉjaare cabautisaricʉ yʉ cãmata, “Pablo cʉ cabuiorijere caapiʉjarã aniri jã cabautisa rotiwʉ,” seeto mʉja ĩborã. \v 16 Estéfanas ya wii macana quenare na yʉ cabautisawʉ baii pʉa. Ũba, aperãre na yʉ bautisaquetacʉ. \v 17 Cristo aperãre cabautisapaʉre yʉ cacũquẽmi. Cʉ ye queti macare yʉ cabuio rotiwĩ. “Caroaro wada majimi,” cʉ̃re na ĩ api tʉjoato ĩi mee, yʉ cabuio rotiwĩ. Yʉ majuuna caroaro cabuio majii yʉ cãmata Cristo yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojarique cariapena yʉ buioquetiboʉ. Jocʉna yʉ buio teñaboʉ. To bairi camaja Cristo mena catícõa aninucuquetiborãma. \s1 Cristo, poder y sabiduría de Dios \p \v 18 Jesucristore caapiʉjaquẽna Dio cʉ careparã anitʉgama. Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojariquere mani caĩ buioro, “To bairo ĩcõarã ĩma,” manire ĩrãma. Mani cʉ̃re canʉcʉbʉgorã cʉ canetoobojaricarã macara tie queti caroa majuu ã. Tie queti jʉgori Dio cʉ cáti majirijere mani maji mania. \v 19 To bairona ĩ ucarique ã Dio ye queti ucarica pũuro: \q1 “Camajirã jã ã,” caĩrã na caĩbataje, “Jocarãna ĩma,” aperã na caĩparore bairo yʉ átigʉ. Na catʉgooña majibatajere to cawapa mano yʉ átigʉ, ĩmi Dio, ĩ ucarique ã. \p \v 20 To bairi, “Camajirã jã ã,” caĩbatana, aperãre na catʉgooñari wamere bueri maja, ati ʉmʉrecoo macajere caroaro cabuio majibatanare cawatoa macana na cãno na átigʉmi Dio. Na camajibataje cawapa mano na áti iñoogʉmi Dio. \v 21 Dio nipetirore camajii ãmi. To bairi ati yepa macana na majuuna, na camajirije jʉgori cʉ̃re na camajiro cátiquẽjupi Dio. Aperã maca Jesucristo ye quetire apirã, tiere na caapi nʉcʉbʉgoro na netoo catiomi Dio. Ati yepa macana, Diore caapiʉjaquẽna maca, “To bairo ĩcõaro ĩ,” ĩrãma na maca Jesu ye quetire. \p \v 22 “Judío maja, caacʉori wame Dio jãre cʉ cáti iñoata cʉ ye quetire mʉja cabuiorijere jã api nʉcʉbʉgogarã,” jã ĩma. Griego maja, judío maja cãniquẽna maca, ati yepa macana na ye na catʉgooña majiri wamere bairije jetore api tʉjooma. \v 23 Jã maca Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojarique quetire jã buionucu. Judío maja tiere api tʉjooquẽema. Judío maja cãniquẽna maca, “To bairona ĩcõarã ĩma,” jã ĩma. \v 24 Dio, “Yʉ yarã anigarãma,” cʉ caĩ cũricarã maca, “Cristo Dio cʉ catutuarijere cacʉgoʉ, cʉ camajirijere cacʉgoʉ ãmi Cristo,” mani ĩ maji. Judío maja, judío maja cãniquẽna quena to bairije mani ĩ nʉcʉbʉgo maji, Cristore caapiʉjari poa macana. \v 25 Camaja Dio cʉ cátiere tʉjʉrã, “Cawatoa macaje ã,” ĩ tʉgooñama. To bairo na caĩ tʉgooñarije to cãnibato quena camaja netoro cáti maji netoʉ ãmi Dio. Cʉ maca catutua neto majuucõaʉ ãmi. \v 26 Dio manire cʉ cabejeparo jʉgoye ¿dope bairã mani cãnibajupari? ĩ tʉgooñaña. Ati yepa macajere capee camajirã mee mani cãmʉ. Caʉparã mani cãniquẽpʉ. Ʉparã punaa mee mani cãmʉ. Aperã, “Cawatoa cãna ãma,” camaja na caĩ tʉgooñarã maca mani cãmʉ. \v 27 To bairi “Camajiquẽna ãma,” camaja na caĩrãre na cabeje cũñupi Dio cʉ yarã cãniparãre. Ati yepa macajere camajirã na camajibatiere, “Wapa maa,” na ĩ tʉgooña boboato ĩi, to bairo cájupi Dio. To bairona cáti tutuarã, “Jã catutuarije wapa maa,” na ĩ tʉgooña boboato ĩi, cáti tutuaquẽna macare na cabeje cũñupi Dio. \v 28 Cawatoa cãnare, aperã na catʉjʉ teerãre na cabejeyupi Dio cʉ yarã cãniparãre. “Camajirã jã ã, cãni majuurã jã ã,” caĩrãre, “Cawatoa cãna jã ã,” na ĩ majiato ĩi to bairo cájupi Dio. \v 29 To bairi Dio cʉ catʉjʉro jĩcaʉ maca, “Cãni majuʉ yʉ ã,” ĩ majiquẽcʉmi. \v 30 Dio cʉ majuuna Jesucristo mena macana mani cãno cájupi. To bairi Cristo jʉgori majirique majuure manire cajooyupi Dio. Cristo jʉgori, “Cañuurã ãma, yʉ yarã majuu ãma,” Dio cʉ caĩ tʉjʉrã mani ã. “Caroorije na cátajere Cristo cʉ cawapayebojaricarã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio Cristo jʉgori. \v 31 To bairi Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: \q1 “Cãni majuurã mani ã. Caroaro cátana mani ã,” caĩrã aniqueti majuucõaña. Ocõo bairo maca tʉgooñaña: “Mani Ʉpaʉ Dio cãni majuʉ ãmi. Caroaro manire cátibojaʉ ãmi.” \c 2 \s1 El mensaje de Cristo crucificado \p \v 1 Mʉja tʉpʉ Dio ye quetire buioʉ ejaʉ, “Caroaro cabuio majii ãmi, capee camajii ãmi Pablo,” yʉre na ĩ tʉjʉato caĩire bairo yʉ cabaiquẽpʉ. \v 2 Mʉja mena ãcʉ Jesucristore na majiato ĩi yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ cabai yajirique jetore na yʉ buiogʉ ĩi, yʉ cabaiwʉ. \v 3 Cabuio ocabʉtiquẽcʉ yʉ cãmʉ mʉja tʉpʉ buioʉ ejaʉ. “Caroaro yʉ buio majiquẽe,” ĩ tʉgooñabacʉ yʉ cananaa uwiwʉ. \v 4-5 Yʉ majuuna yʉ camajiri wamere mʉja canʉcʉbʉgoparore bairo yʉ cabaiquẽpʉ. To bairi camajirã majuu na cawadanucurore bairo yʉ cabuioquẽpʉ. Camaja, “Caroaro camajirã majuu na catʉgooña majiri wamere buioʉmi, tiere mani nʉcʉbʉgogarã,” yʉ ĩrema ĩi cawatoa macacʉre bairo mʉjaare yʉ caĩ buionucuwʉ. Dio catutua majuʉre, camaji majuʉre mʉja canʉcʉbʉgope boʉ Dio Espíritu Santo yʉre cʉ caocabʉtioro mena mʉjaare yʉ cabuiowʉ. \s1 Dios se da a conocer por medio de su Espíritu \p \v 6 To bairo cabaii anibacʉ quena netoro Jesucristore canʉcʉbʉgorã macare pairo majirique mena na yʉ buio. Ati yepa macana na camajiri wame unie me ã Dio ye cʉ camajirije maca. Na ʉparã quena na camajiri wame unie me ã. Na camajibatie maca yajicoagaro. \v 7 Dio cʉ camajirije nemoo camajare na cʉ camajioquetajere jã ĩ buio. “Ati ʉmʉrecoo átigʉ jʉgoye cʉ mena caroaro mani cãnicõa aninucupere caquenoo jʉgoyeye peocõa tʉgayupi,” caĩrijere jã ĩ buio. \v 8 Jĩcaʉ maca ati yepa macana ʉpaʉ ũcʉ atie majiriquere caapi majiquẽjupi. Caapi majirã na cãmata mani Ʉpaʉ Jesucristo seeto caroti majiire jĩaquetiboricarãma. \v 9 Dio ye queti ucarica pũuripʉ caĩrore bairona bai: \q1 Cʉ̃re caboorãre caroa majuure na caquenoo yuubojayupi Dio. Camaja na catʉjʉñaquetajere, na caqueti apiñaquetajere, “To bairona baigaro,” na caĩ tʉgooñaquetajere na caquenoo yuubojayupi Dio, ĩ ucarique ã. \m \v 10 Tie cañuurijere Dio Espíritu Santo jʉgori manire majiomi Dio. Nipetirore camajii ãmi Espíritu Santo. Camajare Dio cʉ camajioquẽtie quenare camajii ãmi. \p \v 11 Apeĩ cʉ catʉgooñarijere mani majiquẽe. Cʉ jeto cʉ catʉgooñarijere majimi. To bairona baimi Espíritu Santo. Cʉ jeto majimi Dio cʉ catʉgooñarijere. \v 12 To bairi cʉ Espíritu Santore mani cajooyupi Dio cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorãre. To bairo manire joʉ, ati yepa macanare bairo na tʉgooñaqueticõato ĩi cajooyupi. Yʉ cãniere caroare na yʉ cajoorije macare na tʉgooña majiato ĩi manire cajooyupi Dio cʉ Espíritu Santore. \v 13 To bairi tiere caroa macajere jã queti buionucu Espíritu Santo jãre cʉ camajiorije mena. Jã majuuna jã camajirije mena jã catʉgooña jʉgó atáje me ã. To bairi Espíritu Santore cacʉgorã aniri cʉ̃re cacʉgorãrena jã buio. \p \v 14 Ati yepa macana Espíritu Santore cacʉgoquẽna maca jã cabuiorijere apigaquẽema. Espíritu Santo jãre cʉ cabuio rotirijere apirã, “To bairo ĩ mecʉcõarã ĩma,” jã ĩma. Espíritu Santo jʉgori Dio yere mani maji. To bairi cʉ̃re cacʉgoquẽna maca Dio yere api majiquẽema. \v 15 Espíritu Santore cacʉgorã maca nipetiro queti buiorica wamerire, “¿Cariape macaje to ãti?” ĩ beje majima. To bairo cãnare, “Cariape átiquẽema,” na ĩ majiquẽema aperã, catʉgooña beje majirã macare. \v 16 Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: \q1 “Jĩcaʉ maca mani Ʉpaʉ Dio cʉ catʉgooñarijere majiquẽemi. ‘Ocõo bairo cariape cátipe ã,’ Diore ĩ majiquẽemi.” To bairo to cãnibato quena mani maca Espíritu Santore cacʉgorã aniri Jesucristo caroaro cʉ catʉgooñarore bairo mani tʉgooñarique cʉti mania. \c 3 \s1 Compañeros de trabajo sirviendo a Dios \p \v 1 Yʉ yarã, Espíritu Santore cacʉgorã ãma caĩire bairo mʉjaare yʉ cabuio majiquẽpʉ. Diore caapiʉjaquẽnare caĩ buioʉre bairo mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ. Cawimarãre bairo õcoacã Jesucristo yere camajirãre bairo maca mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ. \v 2-3 To bairi camajirioquẽtiere mʉjaare yʉ caĩ buionucuwʉ. Apeye camajiriorije macare mʉjaare yʉ cabuioata mʉja api majiquetiboricarã. Yucʉ quenare camajiriorijere mʉja api majiquetiborã, mai ati yepa macana Jesucristore caapiʉjaquẽnare bairo tʉgooñabana. Mʉja ame wada netonucu. Mʉja ame tʉjʉ ʉgoonucu. To bairo baibana ati yepa macana Jesure caapiʉjaquẽnare bairona mʉja bai. \v 4 Jĩcaarã, “Pablo cʉ cabuiorijere cána jã ã,” mʉja ĩ. Aperã, “Apolo cʉ cabuiorijere cána jã ã,” ĩma mʉja mena macana. To bairo ame ĩ wada netobana ati yepa macana Jesure caapiʉjaquẽnare bairona mʉja bai. \p \v 5 Yʉ, Apolo quena cawatoa macanare bairona jã ã. Diore cʉ capaabojari maja jã ã, cʉ ye quetire buiorã. Jã cabuiorije jʉgori mani Ʉpaʉ Jesure mʉja caapiʉja jʉgowʉ. Dio yere cʉ cáti rotiriquere yʉ cáticõawʉ. Apolo quena cʉ ye paariquere Dio ape wame cʉ̃re cʉ cáti rotirica wamere cáticõañupi. \v 6 Nemoona Jesu ye quetire mʉjaare yʉ cabuio jʉgowʉ. Jesucristo ye quetire mʉjaare buio jʉgoʉ jĩcaʉ cʉ caoterore bairo mʉjaare yʉ cápʉ́. Yʉ bero Apolo mʉjaare cabuionemoñupi Jesu ye quetire. Cʉ maca oteriquere to jiniqueticõato ĩi oco piori majocʉre bairona mʉjaare cájupi. Dio maca tiere to cabʉcʉaro cájupi. To bairo ácʉ cʉ̃re mʉja caapi nʉcʉbʉgonemoro cájupi Dio. \v 7 To bairi oteriquere caotei, caoco pioʉ na maca cawatoa cãna ãma. Dio maca ãmi cãni majuʉ, tiere cabʉcʉaro cácʉ aniri. \v 8 Jesu ye quetire cabuio jʉgoʉ, cabero cabuionemoʉ quena jĩca wamerena cabuiorã ãma. Na pʉgarãre caroa wariñuuriquere na joogʉmi Dio cʉ yere na cabuiorique wapa. \v 9 To bairi yʉ, Apolo mena jĩcaro mena Diore cʉ capaabojarã jã ã, cʉ ye quetire buiorã. Mʉja maca Dio ye quetire caapirã aniri jĩca yepa, oterica yepare bairo mʉja bai, tie oterique caputipa yepare bairona. To bairo cabairã aniri Dio wejepʉ na caoteriquere caputinemoro cʉ cátore bairona mʉja quenare cʉ yere mʉja camajinemoro átigʉmi Dio. Ape wame tunu. Cʉ̃re caapiʉjarã mʉja cãno cʉ ya poa, caroa poa macana mʉja áti nutuacʉ áami Dio. Cʉ ya poa, caroa poa macana aniri jĩca wii ʉ̃ta mena na cáti wiire bairona mʉja ã. \v 10 To bairi Dio yʉre cʉ cabuio rotirore bairona mʉjaare yʉ cabuio jʉgowʉ Jesu ye quetire. Wii nʉcori majocʉ ʉ̃ta rupaa capeo jʉgoʉre bairona mʉjaare yʉ cabuio jʉgowʉ. Aperã ti wiire átinemo paa turo wamʉ nutuana na cátore bairona aperã Dio ye quetire yʉ cabuioriquepʉ buionemogarãma. To bairi caroaro, cariape jeto na buioato. \v 11 To bairi mʉjaare yʉ cabuio jʉgorique cãmʉ Jesucristo ye queti majuu. Jesucristo ye queti jetore cabuio jʉgope ã, Dio ye paarique átigarã. To bairi ʉ̃ta mena turica wiire cána na cacũ jʉgorica pãirire bairona ã, Jesucristo ye quetire yʉ cabuio jʉgorique. \v 12 To bairi wiire cána ʉ̃ta pãiri na cacũ jʉgorica pãiri bui ape rupaare peo turorique ã. Oro na caĩri rupaa, o plata na caĩri rupaa o apeye caroa pairo cawapacʉti rupaa peo turorique ã. Tiere bairona ã caroa majuure jĩcaʉ mʉjaare cʉ cabuiorije. Apeye maca ã yucʉ pãiri, o ta unie, o wʉ unie wii átaje. Atiere bairo maca cawatoa macaje jĩcaʉ mʉja cʉ cabuiorije nemoona cayajirije. \v 13 To bairi ati ʉmʉrecoo capetiropʉ camaja na cãno cõona na cátajere, “Cañuurije ã,” o “Cañuuquẽtie ã,” ĩ tʉjʉ bejegʉmi Dio. Cañuurije, o cañuuquẽtie macare na cabuioyupari ĩi, apeye uniere cañuurije jeto to tuaato ĩi cajoe bejeñaʉre bairona átigʉmi Dio. \v 14 To bairi caʉ̃quẽtie unie ʉ̃ta rupaa mena wii cátacʉ ti wii caʉ̃quẽto tʉjʉri caroaro cʉ wapayeboʉmi cʉ ʉpaʉ. To bairo cʉ cátore bairona caroaro Dio yere cabuioʉre caroaro wariñuuriquere cʉ joogʉmi Dio cʉ ũcʉre. \v 15 Apeĩ caroaro cabuioquetacʉ ũcʉ maca cʉ cabuiobatajere regʉmi Dio. Ta mena áta wii caʉ̃rore bairona yajigaro cʉ cabuiobataje. To bairo to caʉ̃ yajibato quena cʉ maca catigʉmi. Wii caʉ̃ri paʉ cãno caatʉ ruti butiire bairona catigʉmi cʉ apeye unie caʉ̃ re peo ecooricʉ anibacʉ quena. \p \v 16 Mʉjaa Dio wiire bairona mʉja ã, cʉ Espíritu Santo mʉjaapʉre cʉ cãno maca. ¿Tiere mʉja majiquẽeti? \v 17 To bairi Dio wiire bairona cãnare ricati wame mʉjaare cabuio rooye tuʉ ũcʉre cʉ popiyeyegʉmi Dio. \p \v 18 “Yʉ maji majuucõa ati yepa macana na camajirijere,” ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. Jocarãna to bairo mʉja ĩ tʉgooñaborã. Ati yepa macana Diore camajiquẽna Dio ye macare, “To bairona ĩcõaro ĩ,” ĩma. To bairo na caĩrije to cãnibato quena mʉja maca Dio yere tʉgooñaña, Dio mena camajirã majuu anigarã. \v 19 Ati yepa macana Diore camajiquẽna na camaji majuurije ñe wapa manie ã Dio cʉ catʉjʉata. Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Ati yepa macajere camajirã, ‘Jã majuuna jã cáti majirije menana ape wame jã cáti majiri wame jã átigarã,’ na caĩro Dio maca ricati to cabairo na átigʉmi.” \v 20 Ape wame tunu ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Ati yepa macana, ‘Camajirã jã ã,’ caĩrã na catʉgooñabatie wapa maa, ĩmi mani Ʉpaʉ Dio.” \v 21-22 To bairi mʉjaa, camajocʉ ũcʉre, “Aperã netoro camajii ãmi. To bairi cʉ̃re caapiʉjaʉ yʉ ã,” ĩqueticõaña. “Pablo cʉ cabuiorijere caapiʉjaʉ yʉ ã,” o “Apolo cʉ cabuiorijere caapiʉjaʉ yʉ ã,” ĩqueticõaña. Yʉre, Apolore, Pedro quenare mʉja tʉpʉ jã cabuio roti jooyupi Dio, yʉ yere caroaro na majiato ĩi. To bairi nipetiro ati yepa macajere cacũñupi Dio mʉjaare, cãni majuurijere mʉja camajiparore bairo ĩi. Catiriquere, bai yajiriquere, yucʉacã cãnie, cabero cãnipe, nipetiro cacũñupi Dio mʉjaare, cãni majuurijere mʉja camajiparore bairo ĩi. \v 23 To bairi Cristo cʉ caboorije cátiparã mʉja ã, mʉja quena. Cristo maca Dio cʉ caboorijere cácʉ ãmi. \c 4 \s1 El trabajo de los apóstoles \p \v 1 “Jesucristo cʉ cáti rotirijere cána ãma,” jãre caĩ tʉgooñape ã. “Dio ye queti, cajʉgoye camajare cʉ camajioquetajere cabuiorã ãma,” jãre caĩ tʉgooñape ã. \v 2 Jĩcaʉ paabojari majocʉ cʉ ʉpaʉ cʉ cáti rotirore bairona caroaro cátipaʉ ãmi. To bairo caroaro cʉ cáto cʉ ʉpaʉ maca caroaro cʉ tʉjʉ wariñuugʉmi. \v 3 To bairi Dio yere yʉ cátiere, “Caroaro áami,” o “Caroaro átiquẽemi Pablo,” yʉre mʉja caĩata quena yʉ tʉgooñaquẽe. O ʉparã una to bairo yʉre na caĩ tʉjʉata quena yʉ tʉgooñaquẽe. Yʉ majuu quena, “Caroaro yʉ áa,” o “Caroaro yʉ átiquẽe Dio yʉre cʉ cáti rotirijere,” yʉ ĩquẽe. \v 4 “Dio yʉre cʉ cáti rotirijere caroaro yʉ átiquẽe,” ĩ tʉgooñaquetibacʉ quena, “Caroaʉ, cabui mácʉ yʉ ã,” yʉ ĩ majiquẽe. Mani Ʉpaʉ Jesucristo jeto, “Caroaro áami,” o “Caroaro átiquẽemi,” yʉre caĩ tʉjʉ majii ãmi. \v 5 Aperã na cátiere, “Caroaro átiquẽema,” na caĩquetiparã mani ã Jesucristo cʉ catunu atíparo jʉgoye. Tunu ejaʉpʉ camaja nipetirã na cátajere iñoogʉmi aperãre. Yajioro na cátibataje quenare iñoogʉmi mani Ʉpaʉ Jesu. Camaja “Ocõo bairo jã átigarã,” na caĩ tʉgooñabatie quenare iñoogʉmi. To cõopʉ camaja na cãno cõo caroaro na cátaje tʉjʉri, “Caroaro mʉja cápʉ́,” na ĩgʉmi Dio. \p \v 6 Yʉ yarã, caroaro mʉjaare buioʉ atiere mʉjaare yʉ ĩ. Apolo, yʉ, jã ye macaje menare mʉjaare yʉ buio majio. Jã cátiere tʉjʉrã Dio ye queti ucarica pũuripʉ tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucaricarore bairo mʉja áti majigarã. Ape wame ti pũuripʉ caĩ ucaqueti wame macare mʉja átiquetigarã. To bairi, “Jãre cabuioʉ maca camaji netoʉ ãmi mʉjaare cabuioricʉ netoro,” mʉja ĩ nʉcʉbʉgo uwioquetigarã. \v 7 Aperã netoro cãni majuurã mʉja aniquẽe. Nipetirije Dio yere mʉja camajiri wame cõo mʉjaare Dio cʉ camajiorique jeto ã. To bairi, “Jã majuuna jã camajiwʉ,” ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. \p \v 8 Ocõo bairo mʉja tʉgooña: “Nipetiro Dio yere jã maji peticõa. Ñee unie jã rʉjaquẽe. Caroaro cãna jã ã,” mʉja ĩ tʉgooña mʉja tʉpʉ jã cãniquẽtopʉ. Caʉparãre bairo catʉgooñarã mʉja anibapa. Jã macare cawatoa cãnare bairo jãre mʉja tʉjʉ recõa. Dio yere camajirã majuu mʉja cãmata ñuu netoboro. Jã quena mʉja mena camajirã jã aninemoborã. \v 9 Aperã Jesu ye quetire Dio cʉ cabuio roti jooricarã rʉgaro majuu cãna Dio cʉ cacũricarã jã ã, yʉ tʉgooña. Aperã caroorije na cátie wapa na cajĩaparãre bairo jã ã. Aperã jã tʉjʉjonucuma, dope bairo jã cabaipere tʉjʉgarã. Ángel maja camaja quena to bairona jã tʉjʉnucuma, dope bairo popiye jã cabainemopere tʉjʉgarã. \v 10 Jesucristo ye quetire jã cabuio teñarije jʉgori ati yepa macana, “Catʉgooña majiquẽna ãma,” jã ĩnucuma. Mʉja maca, “Jesucristo ye quetire jã maji peocõa,” caĩrã mʉja anicõa. Cáti ocabʉtiquẽna jã ã jãa. Mʉja maca, “Caocabʉtirã majuu jã ã jãa,” mʉja ĩ. Camaja to bairona jã tʉjʉ recõanucuma. Mʉja macare caroaro nʉcʉbʉgonucuma. \v 11 Nemoopʉre capopiye cʉtana aniri ato cõo quenare to bairona jã popiye cʉtinucu. Cañigo tamʉorã, caetigarã, cajuti mana jã bainucu. Aperã rooro jã átinucuma. Cawiiri mana jã anicõa. \v 12 Seeto jã paa popiye cʉtinucu. Camaja jãre tutinucuma. Jãre na catutiro quena, “Caroaro mʉjaare to baiato,” nare jã ĩ yʉnucu. Jã nʉcanucu rooro jãre na cátinucurijere. \v 13 Naa rooro jã wada painucuma. Jãre na caĩrije to cãnibato quena caroaro nare jã buio quenooganucubapa. Ati yepa macana na cabooquẽtie na carerijere bairona jã tʉjʉ renucuma. Nemoopʉna to bairo na cáti jʉgoricarã rooro jã átinucuma yucʉ quenare. \p \v 14 Na bobo apiato ĩi mee to bairije mʉjaare yʉ ĩ buio jã capopiye cʉtinucurijere. Mʉjaare maii, to bairo caroaro mʉjaare yʉ queti buiocõa, yʉ punaare bairo cãna mʉja cãno maca. Caroa macare na tʉgooñaato ĩi mʉjaare yʉ ĩ buio. \v 15 Capãarã majuu diez mil cãnacãʉ Jesucristo ye quetire mʉjaare cabuiorã mʉja cʉgoborã. Capãarã majuu mʉjaare cabuiorã na cãnibato quena jĩcaʉna yʉ ã mʉjaare cabuio jʉgoricʉ. Yʉna yʉ ã mʉja pacʉre bairo cãcʉ, Jesucristo ye quetire mʉjaare cabuio jʉgoricʉ. \v 16 To bairi yʉ punaare bairo cãna mʉja cãno yʉ cátinucurore bairo mʉja cáto seeto yʉ boo. \p \v 17 To bairo mʉja cátipere boojãʉ Timoteore mʉja tʉpʉ cʉ yʉ cáaá rotitʉgawʉ. Yʉ camaii, yʉ macʉre bairo cãcʉ ãmi. Yʉ cátore bairona caroaro átinucumi Dio yere. Jesucristore cʉ nʉcʉbʉgoʉ yʉ cáti aniere mʉja buionemogʉmi. Jesucristore caapiʉjarã nipetiropʉ na cãnopʉ yʉ cabuionucurore bairo mʉja buionemogʉmi Timoteo. \v 18 Jĩcaarã mʉja mena macana, “Jã majuuna mʉjaare cajʉgo aniparã jã ã, camaji netorã aniri,” ĩma, Pablo mani tʉpʉ tʉjʉ atíquẽcʉmi ĩ tʉgooñari. \v 19 Yʉ maca, “Nemoona na tʉpʉ yʉ aágʉ Dio cʉ cabooata,” yʉ ĩ tʉgooña. Topʉ aácʉ to bairo cabairãre na yʉ tʉjʉgʉ. Noa, “¿Dio cʉ catutuarije mena cʉ caboorijere na áati? O ¿To bairona ĩtorã na áati?” na yʉ ĩ tʉjʉgʉ. \v 20 “Dio cʉ caboorijere cána jã ã,” mani caĩro wapa maa. Cʉ caboorijere cʉ catutuarije mena mani cáto maca boomi Dio. \v 21 ¿Topʉ ejaʉ dope bairo mʉjaare yʉ cáto mʉja booti? ¿Ñuuquẽto mʉja cáto yʉ catutiro mʉja booti? ¿O caroaro cãna mʉja cãno maca mairique mena caroaro mʉjaare yʉ cabuioro mʉja booti? \c 5 \s1 Se juzga un caso de inmoralidad \p \v 1 Jĩcaʉ mʉja mena macacʉ caroorije majuu cʉ cátie jã queti apinucu, “Cʉ pacʉ nʉmorena áti epericocʉmi,” jã ĩ buioma. Aperã Diore camajiquẽna anibana quena ti wame unore átiquetinucuma. Ñuuqueti majuucõa. \v 2 To bairi mʉja mena macacʉ rooro cʉ cátibato quena, “Aperã netoro caroaro cána mani ã,” mʉja ĩ tʉgooñanucu. To bairo cʉ cátiere tʉgooña jʉtiritiri cʉ̃re mʉja cabuupe anibajupa. To bairo cátacʉre mʉja mena caneñapo rotiquetipe anibajupa. \v 3 Mʉja tʉpʉ aniquetibacʉ quena seeto mʉjaare yʉ tʉgooñanucu. To bairi mʉja mena cãcʉre bairona rooro cácʉre cʉ capopiyeyepe ã, yʉ ĩ tʉgooña. \v 4 Neñapoya mani Ʉpaʉ Jesucristore caapiʉjarã jeto. Neñapori Pablo mani mena neñapomi caĩrãre bairona cariape ája. Jesucristo quena cʉ catutuarije mena mʉja mena anigʉmi. \v 5 To bairo cácʉre cʉ buu rocacõaña, Sataná cʉ rupaʉre noo cʉ cabooro cʉ áti rocacõato ĩrã. To bairi caroorije cʉ cátiere janagʉmi. Cʉ yeri maca Jesucristo cʉ cáatí paʉpʉ catigʉmi. \p \v 6 Mʉjaa, “Aperã netoro caroaro cána jã ã,” mʉja caĩ tʉgooñarije ñuuquẽe. Pan átigarã levadura na caĩrijere õcoacã ajurãma, ti bʉrʉa to wauato ĩrã. Tieacã na caajuro bero ti bʉrʉa nipetiro wauacoato. Tie cabairore bairona jĩcaʉ camajocʉ roorije cʉ cápata camaja átiga peticoanama. \v 7 To bairi caroorije cʉ cátiere bairo aperã mani mena macana átirema ĩrã cʉ buuya. To bairo ána pascua boje rʉmʉ cãno pan levadura na caĩrijere caajuya maniere bairona mʉja anigarã. Caroaro cána jeto mʉja anigarã. Jesucristo cajĩa ecooyupi caroorije mani cátie wapa. Pascua cãno oveja na cajĩaʉre bairo cajĩa ecooyupi. \v 8 To bairi pascua macaje pan levadura caajuya manie, cawauaquẽtiere caʉgarãre bairona caroorije mana cãnipe ã. Cariapena caroaro cána jeto cãnipe ã. “Caroaro cána mani ã,” caĩtorã maca cãniquetipe ã. \p \v 9 Cajʉgoye yʉ cauca jʉgorica pũuropʉ, “Cáti epericarãcʉna mena na bapa cʉtiqueticõaña,” yʉ caĩ uca joowʉ. \v 10 To bairo mʉja ĩ uca joʉ Diore camajiquẽna na tʉpʉ aáqueti majuucõaña ĩi mee yʉ caĩwʉ. Noo cabooro cána ati yepapʉ capãarã ãma cáti epericarã cʉti pairã, cajee ruti pairã, aperã yere catʉjʉ ʉgoo pairã, Dio cãniquẽna wericarãrena cáti nʉcʉbʉgo pairã. To bairo cabairã tʉpʉre cáaáqueti majuucõarã mʉja cãmata ati yepapʉ mʉja cabutipe aniboro. \v 11 Ocõo bairo maca mʉjaare yʉ caĩwʉ cajʉgoye mʉjaare queti uca joʉ: Nii, “Yʉ quena Jesucristore caapi nʉcʉbʉgoʉ yʉ ã,” ĩbacʉ quena cáti eperico cʉgoʉ ũcʉ mena bapa cʉtiqueticõaña. Aperã yere catʉjʉ ʉgoo paii, Dio cãniquẽnare cáti nʉcʉbʉgoʉ, aperãre cawada paii, caeti cumu paii, cajee ruti paii, to bairo cãcʉ anibacʉ quena, “Diore caapi nʉcʉbʉgoʉ yʉ ã,” caĩtoʉ ũcʉ mena bapa cʉtiqueticõaña, yʉ caĩ queti uca joowʉ. \v 12-13 To bairi mʉja Jesure caapiʉjarã mʉja mena macacʉ jĩcaʉ rooro cʉ cátiere caroaro cʉ tʉjʉ cõoñaña. To bairo tʉjʉ cõoñari rooro cácʉre caroaro cʉ tʉjʉ majiri cʉ buuya, mʉjaare yʉ ĩ. Aperã Jesucristore caapi nʉcʉbʉgoquẽna macare rooro na cátiere dope bairo na yʉ tʉjʉ cõoña majiquẽe. Dio maca na cátiere tʉjʉ cõoñari na popiyeyegʉmi. \c 6 \s1 Pleitos delante de jueces que no son creyentes \p \v 1 Jĩcaarã mʉja mena macana cañuuquẽtie mʉjaare na cáto ʉparã Jesure caapi nʉcʉbʉgoquẽnapʉre caquenoo rotiquetipe ã. Jesucristore caapiʉjari poa macana macare cawada quenooboja rotipe ã. \v 2 ¿Mʉja tʉgooña majiquẽeti? Caberopʉ Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã Jesu mena ati yepa macanare carotirã mani anigarã. To bairo ati yepa macanare carotirã mani anigarã ĩrã yucʉ quenare apeye unieacãre mʉja roti majirã. \v 3 Dio tʉ macana ángel maja quenare carotirã mani anigarã. To bairo carotiparã aniri ati yepa macaje quenare caroaro mʉja roti majirã. \v 4 Ati yepa macaje cawatoa macaje mena cabai buicʉti tʉgooñarã ʉparã Jesure caapiʉjaquẽnare na caquenoo rotiquetipe ã. \v 5-6 Aperã mʉja yarãre na quena Jesucristore canʉcʉbʉgorã na cãnibato quena ʉparã Diore caapiʉjaquẽnapʉre na mʉja quenoo rotinucuñupa. To bairo mʉja cátiere cabobo tʉgooñape anibajupa. Mʉja tʉpʉ macana Diore caapiʉjarã maca mʉja cabairije uniere mʉjaare cawada quenooboja majirã ãnama. To bairi na jetore buioya. ¿Nope ĩrã ʉparã Jesucristore caapiʉjaquẽnare mʉja ame wada canamurijere na mʉja buioti? To bairo mʉja cátiere cabobo tʉgooñape nibapa. \p \v 7 To bairo Jesure caapiʉjarã cãni poa macana anibana quena mʉja caame wada canamurije ñuuquẽe. Aperã rooro mʉjaare na cátie o mʉja yere na caemarije mʉja canʉcaro maca aperãre mʉja cawadajãquẽto ñuuboyupa. \v 8 Mʉja majuuna aperãre rooro mʉja áa, na quena mʉja mena macana Jesure caapiʉjarã na cãnibato quena. \v 9 “Dio tʉpʉ aáquetigarãma caroorã,” mʉja ĩ majitʉga. To bairi tʉgooña ma wijiaqueticõaña. Ocõo bairo cána Dio tʉpʉ aáquetigarãma: Noo cáti epericarãcʉna, Dio cãniquẽna wericarãre cáti nʉcʉbʉgorã, na nʉmo cãniquẽco mena cáti eperã o na manapʉ cãniquẽcʉ mena cáti eperã, aperã caʉmʉa na majuuna o cãromia na majuuna rooro cáti eperã, Dio tʉpʉ aáquetigarãma. \v 10 To bairona cajee rutirã apeyere catʉjʉ ʉgoorã, caeti cumu pairã, aperãre cawada pairã, noo aperã yere caemarã, to bairije cána una Dio tʉpʉ aáquetigarãma. \v 11 Cajʉgoye mʉja quena jĩcaarã to bairo cána mʉja cãnibajupa. Yucʉacã Dio yarã mʉja ã, cʉ cawajoaricarã aniri. Caʉgueri coje rericarãre bairona mʉja cabaiyupa, caroorije mʉja cátajere Dio mʉjaare cʉ camajirioro. Jesucristo jʉgori, to bairona Dio Espíritu Santo jʉgori, “Caroarã ãma, yʉ yarã ãma,” Dio cʉ caĩ tʉjʉrã mʉja ã yucʉra mʉja quena. \s1 La santidad del cuerpo \p \v 12 Camaja jĩcaarã ocõo bairo ĩrãma: “Noo mani cabooro mani áti maji. Ñee unie áti rotiquetaje maa.” To bairona ã bairo pʉa. Judío maja na cáti rotiquetaje quena manire ĩro mee bai. To bairo manire to caĩquetibato quena jĩca wameri mani cápata caroaro mani baiquetigarã. To bairi rooro mani baire ĩrã ti wame uno cátiquetipe ã manire. Ti wamere mani áti jana majiquetiborã. To bairi jĩca wame uno, “Átiquẽja,” Dio manire cʉ caĩqueti wame to cãnibato quena yʉ átiqueti majuucõa ti wame yʉ cátie jʉgori rooro yʉ cabaiata. \v 13 Ocõo bairo camaja na caĩnucuri wamere cariape ĩma: Ʉgarique mani paropʉ cãnipe ã. Mani paro maca ʉgarique cãnipa paʉ ã. Dio maca tie capetiro átigʉmi. Mani paro manigaro. Ʉgarique quena manigaro. To bairo to cayajibato quena mani rupaʉ cáti epericarã cʉtipa rupaʉ me ã. Jesucristo cʉ cabooro maca cátipa rupaʉ ã. Cʉna mani rupaʉ Ʉpaʉ ãmi. To bairi cʉ caboorije macare cátipe ã manire. \v 14 To bairi cʉ catutuarije mena mani rupaʉre tunu catiogʉmi Dio mani cabai yajiro bero. Mani Ʉpaʉ Jesu rupaʉ cʉ catunu catioricarore bairona manire átigʉmi Dio mani quenare. \p \v 15 Mani rupaʉri Jesu ye cãnie jeto ã. To bairi Jesu yere emarãre bairo mʉja átiborã cãromio cáti epe wapatao mena ána. Dio yere emari caroo macare joorãre bairo mʉja átiborã. To bairo cátiqueticõape ã. \v 16 Mere mʉja majitʉga. Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Ni ũcʉ cãromiore ne, co mena ãcʉ pʉgarã anibana quena cʉ nʉmo mena jĩcaʉre bairona ãma cʉ nʉmo jãa,” ĩ ucarique ã. To bairi ni ũcʉ caroo mena cáti epei pʉgarã anibana quena co mena jĩcaʉre bairona ãma cáti epeo jãa. \v 17 Ni ũcʉ mani Ʉpaʉ Jesucristo mena macacʉ maca, cʉ̃re caapiʉjaʉ Jesucristo mena jĩca rupaʉre bairona ãcʉmi. \p \v 18 To bairi áti epericarã cʉtiqueti majuucõaña. Noa una cáti epericarãcʉna maca, na rupaʉri rooye tuurã áama. Apeye caroorije átaje maca mani rupaʉ macaje carooye tuuquẽtie ã. \v 19 Caroaro mʉja majirã. Mani rupaʉ Dio Espíritu Santo cʉ cãnipa rupaʉ ã, Dio wiire bairona. Manire cajooyupi Dio cʉ Espíritu Santore, manipʉre cãcʉre. To bairi mani majuuna carotiquetiparã mani ã, Dio yarã aniri. Cʉ maca manire carotii ãmi. \v 20 Cʉ cawapayebojaricarã mani ã cʉ Macʉ jʉgori. To bairi cʉ yarã, cʉ carotirã mani ã, cʉ cawapayericarã aniri. To bairi cʉ caboorije macare cátipe ã. Mani rupaʉ mena mani cátiere cʉ catʉjʉ wariñuurije jetore cátipe ã. Mani yeri catʉgooñarije quena cʉ catʉjʉ wariñuurije jetore catʉgooñape ã. \c 7 \s1 Consejos sobre el matrimonio \p \v 1 Yucʉacã yʉre mʉja cajeniña uca jooriquere mʉjaare yʉ uca joogʉ. Nʉmo cʉtiquetaje, manapʉ cʉtiquetaje ñuubʉja bairo pʉa. \v 2 To bairo to cãnibato quena aperã capãarã noo na cabooro áti epe teñanucuma. To bairi caʉmʉa na cãno cõo canʉmo cʉtiparã ãma. To bairi cãromia quena na cãno cõo camanapʉ cʉtiparã ãma. \v 3 To bairi co manapʉ caroaro co mena jeto cáti anipaʉ ãmi. To bairona cãromio quena caroaro co manapʉ mena jeto cáti anipao ãmo. \v 4 Dico camanapʉcʉco ũco co majuuna co cátie carotipao me ãmo. Co manapʉ cʉ caboorije macare cátipao ãmo. To bairona caʉmʉ canʉmocʉcʉ quena cʉ majuuna cʉ cátie carotipaʉ me ãmi. Cʉ nʉmo co caboorije macare cátipaʉ ãmi. \v 5 To bairi jĩcaʉ ũcʉ cʉ nʉmo mena na cátinucurijere cʉ cátigaro, “Yʉ átiquẽe,” cʉ̃re caĩquetipao ãmo. Co quena co cátigaro, “Yʉ átiquẽe,” cõre caĩquetipaʉ ãmi cʉ quena. Ape paʉra, “To cõo yoaro mani átiquetigarã, ti yʉteapʉ Diore cajeni nʉcʉbʉgorã mani anigarã,” jĩcaro mena ĩrã, mʉja cátiquẽto ñuucõaro. Ti yʉtea canetoro to cõo mʉja cátinucurijere bairona mʉja átigarã tunu, caroorijere Sataná mani áti wadajãremi ĩrã. Nʉca majiquetibana noo mʉja cabooro caroorije mʉja átiborã, Sataná mʉjaare cʉ cawadajãrije jʉgori. \p \v 6 To bairije mʉjaare yʉ cáti roti majuurijere bairo ĩ mee yʉ ĩ. To bairo mʉja cátigaata ñuugaro ĩi, to bairona yʉ ĩ. \v 7 Mʉja nipetirã yʉre bairona canʉmo mana mʉja cãno ñuuboro bairo pʉa. Dio maca camaja mani cãno cõo mani cáti ocabʉtipere cacũñupi. To bairi jĩcaarã canʉmo mana o camanapʉ mana cãniparãre na cacũñupi. Aperã maca canʉmo cʉtiparãre, camanapʉ cʉtiparãre na cacũñupi Dio. \p \v 8 Canʉmo mana, camanapʉ mana, cawapearicarã quenare, ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ: Yʉre bairona canʉmo mana, camanapʉ mana mʉja cãnicõaata ñuugaro. \v 9 Canʉmoa mana na cãniere canʉca majiquẽna una maca canʉmo cʉtiparã ãma. Bapa manibana popiye na catamʉoro ñuuquẽe. Na cabapacʉto maca ñuubʉjaro. \p \v 10 Camanapʉ cʉnare, canʉmocʉnare ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ: Mʉjaa cãromia mʉja manapʉare na carequetipe ã. Tie roque mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ carotirije ã. Rocaqueticõaña ĩi mʉjaare yʉ buio neto. \v 11 Jĩcao co manapʉre carocarico co cãmata, apeĩ mena co aniqueticõato. Co manapʉ mena cawada quenoopao ãmo. Cʉ mena co cawada quenooquẽpata jĩcaona co tuaato. Caʉmʉ quena cʉ nʉmore cʉ rocaqueticõato. \p \v 12 Apeye mʉjaare yʉ buiogʉ yʉ majuuna yʉ catʉgooñari wame. Dio yʉre cʉ cabuio rotiri wame majuu me ã. Ocõo bairo ã: Jĩcaarã mʉja nʉmoa Jesure canʉcʉbʉgoquẽna ãma. Jesure canʉcʉbʉgoquẽna na cãnibato quena mʉjaare na cáaáweogaquẽto, na rocaqueticõaña mʉjaa. \v 13 To bairona jĩcaarã cãromia mʉja manapʉa Jesure canʉcʉbʉgoquẽna ãma. Jesure canʉcʉbʉgoquẽna na cãnibato quena na rocaqueticõaña mʉjaare na cáaáweogaquẽto. \v 14 Jesure caapi nʉcʉbʉgorã mʉja mena na cãnie jʉgori caroaro mʉja manapʉare na átigʉmi Dio. To bairona caʉmʉa quenare Jesure caapiʉjarã mʉja nʉmoa caapiʉjaquẽna maca mʉja mena na cãnie jʉgori caroaro na átigʉmi Dio mʉja nʉmoare. Caroaro nare cʉ cátiquẽpata mʉja punaa quenare cʉ yarã punaare bairona tʉjʉquetiboʉmi Dio. To bairi mʉja bapa Jesure caapiʉjagaquẽna na cãnibato quena mʉja punaare, “Yʉ yarã punaa ãma,” na ĩ tʉjʉʉmi Dio. \v 15 Noo Jesucristore canʉcʉbʉgoquẽna maca na nʉmoare regarãma, o cãromia maca na manapʉare regarãma Jesure na caapiʉjarije jʉgori. Jĩcaʉ caʉmʉ ũcʉ cʉ caocabʉtirije mena cʉ̃re co cáaáweoquẽto áti majiquẽcʉmi. To bairi ame quẽrique to manicõato ĩi, “Mʉ cabooro baiya,” cõre cʉ ĩato. Ame quẽrique mena mani cãniquẽto boomi Dio. \v 16 To bairi mʉjaa Jesure caapiʉjaquẽnare cabapacʉna caroaro átiri mʉja bapare na caapiʉjaro, Dio nare cʉ capopiyeyebopere cʉ canetooro mʉja átiborã. “Apiʉjagarãma,” o “Apiʉjaquetigarãma,” caroaro ĩ majiña maa. \p \v 17 Mʉjaare Dio cʉ cacũricarore bairona cabaipe ã mʉja cãno cõo. To bairona yʉ áti roti Jesure caapi nʉcʉbʉgori poari macanare to cãnacã paʉ macanare. \v 18 To bairi jĩcaʉ judío maja na cátie circuncisión cátacʉ ãcʉpʉ Dio cʉ̃re cʉ cabejeriquere caapi nʉcʉbʉgoʉ ũcʉ ãcʉmi. To bairi judío maja yere cʉ cáti aniere cʉ rocaqueticõato. Apeĩ maca judío maja na cátiere cátiquetacʉ ãcʉpʉ Dio cʉ̃re cʉ cabejeriquere caapi nʉcʉbʉgoʉ ũcʉ circuncisión cʉ áti rotiqueticõato. \v 19 Circuncisión mani cátie o circuncisión mani cátiquẽtie quena wapa maa. Cãni majuuri wame me ã tie. Dio cʉ caboorije mani cáto maca cãni majuuri wame ã. \v 20 To cãnacãʉna mʉjaare Dio cʉ cabejero, cʉ̃re mʉja caapi nʉcʉbʉgori paʉ mʉja cãnatore bairona cãnicõape ã mʉjaare. \v 21 Jĩcaarã aperãre capaa cotebojarãre cʉ yarã cãniparãre mʉja cabejeyupi Dio. Tiere tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. Ape paʉ mʉjaare carotirã to cõona mʉja buuborãma. To bairo mʉjaare na cabuuro ñuubʉjaboro. \v 22 Aperãre capaabojarã anibana quena Jesu yarã mʉja ã, cʉ canetooricarã aniri. To bairi aperã maca aperãre capaa cotebojarã aniquetibana quena, Jesure capaa cotebojarã mʉja ã, Jesu cʉ canetooricarã aniri. \v 23 Yucʉacã Jesucristo yarã mʉja ã, mʉja quena, caroorije mʉja cátie cʉ cabai yaji wapayebojaricarã aniri. To bairi cʉ caboorije macare cátipe ã. Noo camaja maca Dio cʉ caboorijere mʉjaare cáti rotiquẽna unare apiʉjaqueticõaña. \v 24 Yʉ yarã, to cãnacãʉna mʉjaare Dio cʉ cabejero cʉ̃re mʉja caapi nʉcʉbʉgo jʉgorica paʉpʉ mʉja cãnatore bairona anicõaña. \p \v 25 Canʉmo mana, camanapʉ manare mani Ʉpaʉ Dio maca ape wame yʉ buio rotiquẽemi mʉjaare cʉ cáti rotipa wamere. Yʉ majuuna yʉ catʉgooñari wamere mʉjaare yʉ buiogʉ. Yʉ catʉgooñari wamere mʉja nʉcʉbʉgo majirã, cʉ yaʉre cʉ cacũñupi Dio Pablore, cʉ bopaca tʉjʉri ĩrã. \v 26 Ocõo bairo yʉ tʉgooña: Yucʉ rʉmʉri cãno capee popiye tamʉorique ã manire Jesure caapiʉjarãre. Netobʉjaro popiye ã nʉmo cʉtiata. To bairi canʉmo mana to bairona canʉmo mana cãnicõaparã ãma, yʉ ĩ tʉgooña. \v 27 Noo canʉmo cʉtiipʉ cãcʉ ũcʉ cõre co rocaqueticõaña. Noo canʉmo mácʉ ũcʉ nʉmo cʉtigʉ macaquẽja cãromiore. \v 28 To bairo yʉ caĩrije to cãnibato quena, mʉja canʉmoa bʉgaata caroorije ána mee mʉja áa. Cãromia quena na camanapʉ cʉpata caroorije ána mee áama. Canʉmocʉna, camanapʉcʉna maca netobʉjaro popiye tamʉoma yucʉ rʉmʉri cãno. Tie jʉgori mʉja cãromio canequẽto, mʉja camanapʉ cʉtiquẽto ñuubʉja yʉ ĩ. \p \v 29 Yʉ yarã, ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ tunu: Yucʉacã capee popiye cʉtaje ã manire Jesure caapiʉjarãre. Ati yepapʉ mani cãni rʉmʉri peticoagaro. To bairi yucʉacã canʉmocʉna canʉmo manare bairona cãniparã ãma, Dio cʉ caboorije tutuaro áticõa anigarã. \v 30-31 Ati yepa nipetiro yucʉacã cãnie yoaro mee petigaro. To bairi yucʉacã mani catʉgooñarique pairije, ati yepapʉ ãnaa mani cãni wariñuurije, nipetiro ati yepa macaje mani cacʉgorije quena peticoagaro. To bairi cawatoa macaje ã. To bairi apeye uniere cawapaye cʉgorã cacʉgoquẽnare bairona cãniparã ãma, apeye uniere maiquẽnana. \p \v 32 Apeye uniere mʉja catʉgooñarique paiquetipere yʉ boo. To bairi canʉmo mácʉ ũcʉ mani Ʉpaʉ Jesu yere tʉgooña ʉjaʉmi. Jesucristo cʉ caboorijere tutuaro mena áti majiimi canʉmo mácʉ ũcʉ. \v 33 Canʉmocʉcʉ ũcʉ maca ati yepa macaje macare tʉgooña ʉjaʉmi, yʉ nʉmo co cʉgo ani wariñuato ĩi. \v 34 To bairona ã cãromia quena. Camanapʉ máco ũco mani Ʉpaʉ Dio yere seeto tʉgooña ʉjaomo. Dio cʉ caboorije jetore átiganucumo. Co catʉgooñarijepʉ quenare cʉ caboorije jetore tʉgooñanucumo. Dio yao jeto anicõamo. Camanapʉcʉco ũco maca ati yepa macajere tʉgooña ʉjaomo, yʉ manapʉ cʉ ani wariñuato ĩo. \p \v 35 Caroaro mʉjaare to baiato ĩi to bairije yʉ ĩ uca joo. Caroaro nʉcʉbʉgorique mena na anicõato, mʉjaare yʉ ĩ. Apeye uniere tʉgooñarique paiquẽnana mani Ʉpaʉ Dio caroaro cʉ caboorijere na áticõato ĩi, mʉjaare yʉ ĩ uca joo. Mʉja matagʉ mee to bairijere mʉjaare yʉ ĩ uca joo. \p \v 36 Ape wame tunu: Jĩcaʉ ũcʉ cʉ maco cabʉcʉo co cãno tʉjʉʉ, “Camanapʉ cʉtipao ãmo,” cʉ caĩ tʉgooñaata co manapʉ cʉticõato. Caroorije me ã co camanapʉcʉto. \v 37 Apeĩ maca, “Yʉ maco camanapʉ cʉtiquetipao ãmo,” caĩi ũcʉ maca cʉ caboori wame átigʉ ocõo bairo ĩimi: “Yʉ maco camanapʉ cʉtiquetipao ãmo.” To bairi ñuubʉja caʉmʉre cõre cʉ cajooquẽto quenare. \v 38 To bairi cʉ macore, “Manapʉ cʉtiya,” caĩi ũcʉ caroaro ácʉmi. Apeĩ cʉ macore camanapʉcʉti rotiquẽcʉ maca netobʉjaro caroaro ácʉmi. \p \v 39 Jĩcao camanapʉcʉco ũco co manapʉ cʉ cacatiri rʉmʉri cõo cʉ mena co anicõato. Cʉ cariaro bero apeĩ tunu noo caboʉ co camanapʉcʉto ñuubʉja. Jesucristore caapiʉjaʉ ũcʉ jetore camanapʉ cʉtipe ã paro. \v 40 Manapʉ cʉtinemoquẽco maca netobʉjaro wariñuubomo, yʉ ĩ tʉgooña. Dio Espíritu Santo to bairo yʉ catʉgooñaro ácʉmi, yʉ ĩ maji. \c 8 \s1 Los alimentos consagrados a los ídolos \p \v 1 Yucʉacã mʉjaare yʉ buiogʉ waibʉcʉ ri aperã Dio cãniquẽnarena na cajeni bʉgariquere. “Tie waibʉcʉ rire mani caʉgaro mani ʉta miji wẽrire rooye tuuquẽto,” mani ĩ maji. To bairo majibana quena, “Caroaro tiere camajii yʉ ã,” ĩ tʉgooñarã, “Aperã netoro yʉ jeto camaji netoʉ yʉ ã,” caĩ tʉgooña neto nʉcarã mani aniborã. Aperãre na mairã maca netobʉjaro Diore na canʉcʉbʉgoro roque mani áa. \v 2 Nii, “Ti uniere caroaro camajii yʉ ã,” caĩi ũcʉ jocʉna ĩboʉmi. Ñe uniere majiquẽcʉmi. Dope bairo cátipe ã, ĩ majiquẽcʉmi cʉ ũcʉ. \v 3 Dio yaʉ, Diore camaii ũcʉ macare cʉ tʉjʉ wariñuumi Dio. \p \v 4 Dio cãniquẽnarena wericarãre waibʉcʉ ri na cajeni bʉgarique na caʉgarijere cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Na wericarã ñe uno wapa maama. Dio jĩcaʉna ãmi cãni majuʉ. \v 5 Aperã maca camaja ocõo bairo ĩma: “Capãarã ãnama mani cajeni nʉcʉbʉgoparã. Ʉmʉrecoopʉ ati yepapʉ quenare capãarã ãnama,” ĩma. \v 6 To bairije na caĩbato quena, “Jĩcaʉna ãmi Dio,” mani ĩ maji mani maca. Mani Pacʉ cãcʉ ãmi. Nipetirijere cátacʉ ãmi. Cʉ caboorijere cátiparã mani ã. To bairi mani Ʉpaʉ jĩcaʉna ãmi Jesucristo. Cʉ jʉgori nipetirije cãnie anicõa. Mani quenare mani cájupi, yʉ yarã na ãmaro ĩi. \p \v 7 To bairo to cãnibato quena Jesure caapiʉjarã jĩcaarã, “Wericarã ñe unie maama,” caroaro ĩ majiquẽema. Tirʉmʉpʉ na quena Dio cãniquẽna wericarãre canʉcʉbʉgorã cãnibajupa. To bairi yucʉ quenare waibʉcʉ rire Dio cãniquẽnare aperã na cajeni bʉgariquere na caʉgaata, “Caroorije mani áa,” ĩma. “Wericarã ñe unie maama,” caroaro ĩ tʉgooña ocabʉtiquetibana jʉtiritirãma tiere na caʉgaata. \v 8 Ocõo bairo ã: “Tiere mani caʉgaata netobʉjaro caroarã mani anigarã,” ĩ majiña maa. “Tiere ʉgaquetiri netobʉjaro caroarã mani anigarã,” ti wame quena ĩ majiña maa. Mani caʉgarije unie jʉgori, “Caroarã ãma,” mani ĩquẽemi Dio. \v 9 To bairo to cãnibato quena ape paʉra noo mʉja cabooro waibʉcʉ rire ʉgarã apeĩ, “Wericarã ñe unie maama,” caroaro caĩ tʉgooña ocabʉtiquẽcʉ ũcʉre caroorije cʉ cáto mʉja átiborã. \v 10 To bairi mʉjaa, “Wericarã ñe unie maama,” caĩ majirã aniri waibʉcʉ ri wericarãre na cajeni bʉgari paʉpʉ mʉja ʉgaborã. Topʉ tiere mʉja caʉgaro tʉjʉboʉmi apeĩ, “Wericarã ñe unie maama,” caĩ tʉgooña ocabʉtiquẽcʉ maca. To bairo mʉja caʉgaro tʉjʉʉ, “Baiyupa yʉ quena yʉ ʉgagʉ,” ĩboʉmi. To bairo ʉgaʉ, “Caroorije átaje ã,” cʉ caĩrije to cãnibato quena to bairo cʉ cáti rooye tuaro mʉja átiborã. \v 11-12 Mʉja maca, “Rooro átaje me ã tiere mani caʉgaro,” mʉja caĩrije jʉgori apeĩ tiere caroaro caĩ tʉgooña ocabʉtiquẽcʉ cʉ catʉgooña rooye tuaro mʉja átiborã. To bairi cʉ maca tiere ʉgaʉ, “Caroorije yʉ áa,” ĩ tʉgooña jʉtiritiboʉmi. To bairi mʉja maca cabai buicʉna mʉja aniborã. Cʉ quenare cabai yajibojajupi Cristo. To bairi apeĩ Jesucristore caapiʉjaʉ cʉ carooye tuaro cácʉ ũcʉ Jesucristopʉre rooro ácʉmi. \v 13 To bairi waibʉcʉ ri mani caʉgarije jʉgori apeĩ mani yaʉ Jesucristore caapiʉjaʉ caroaro Jesu yere catʉgooña ocabʉtiquẽcʉ rooro cʉ cáto mani átiborã. To bairo to cabaiata waibʉcʉ ri Dio cãniquẽnare na cajeni bʉgarijere yʉ ʉgaqueti majuucõagʉ. \c 9 \s1 Los derechos de un apóstol \p \v 1 Yʉa apeĩ cʉ paabojari majocʉ yʉ aniquẽe. Jesucristo cʉ caqueti buio joo rotiricʉ maca, apóstol yʉ ã. Mani Ʉpaʉ Jesucristore catʉjʉricʉ yʉ ã yʉ quena. Mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire yʉ cabuioro mʉja caapiʉja jʉgowʉ. To bairi, “Pablo Jesu cʉ caqueti buio joo rotiricʉ majuuna ãmi,” yʉre mʉja ĩ maji. \v 2 Jĩcaarã, “Jesu cʉ caqueti buio joo rotiricʉ aniquẽcʉmi,” yʉre ĩrãma. Mʉja maca to bairo yʉre ĩquẽja. Jesu ye quetire yʉ cabuioro mʉja caapiʉja jʉgorique tʉgooñari, “Cʉna ãmi Jesu cʉ caqueti buio joo rotiricʉ majuu,” yʉre mʉja ĩ maji. \p \v 3 “Pablo Jesu cʉ caqueti buio joo rotiricʉ aniquẽcʉmi,” caĩrã unare ocõo bairo na yʉ ĩgʉ: \v 4 Yʉ Jesucristo yaʉ apóstol yʉ cãno ʉgarique yʉre na canuro, etirique yʉre na catĩaro cariape yʉre átinemonucuma yʉre caapirã maca. Nare yʉ cabuiorijere cawapayerãre bairona áama. \v 5 Apeye tunu, aperã apóstol maja, mani Ʉpaʉ Jesu bairã quena, Jesure canʉcʉbʉgorãre nʉmocʉti, na mena ne aánucuma. Yʉ quena na cátore bairona cãromiore yʉ neboʉ. \v 6 ¿Dope bairo mʉja tʉgooñati? “Pablo, Bernabé Jesu ye quetire cabuiorã na jeto na majuuna capaa wapata ʉgaparã ãma,” ¿mʉja ĩ tʉgooñati? \v 7 Surara majocʉ cʉ majuuna cʉ caʉgapere wapayequẽcʉmi cʉ ʉpaʉ cʉ carotiro ácʉ. Cʉ ʉpaʉ maca cʉ nuʉmi. Apeye tunu: Wejere caotei cʉ caoterije caricacʉtopʉ ʉgaqueti átiquẽcʉmi. Wecʉare cacʉgoʉ quena na ũpecõa etiqueticõa átiquẽcʉmi. Na ʉpaʉ aniri cʉ ye riape ã cʉ caetipe. \v 8-9 “Camajocʉ ũcʉ cʉ majuuna cʉ catʉgooñarije jetore buioʉmi,” yʉre ĩquẽja. Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo Moisé cʉ caĩ ucarique ã: “Wecʉ trigore cawãiaʉ catu amojoreire tiere ʉgaremi ĩrã, cʉ rijerore cajia bipequetipe ã.” Tiere ĩi wecʉa jetore caĩquẽjupi Dio. \v 10 Tiere ĩ buioʉ jã cabaipere buio jʉgoyeyei caĩñupi Dio. To bairi wejere yejea oteri majocʉ cʉ ye paarique wapa cʉ cajoope ã. To bairona caricacʉtopʉ jeeri majocʉ quenare cʉ cawapayepe ã. “Caricacʉtopʉ yʉ quenare joogarãma,” ĩ tʉgooña wariñuuri paʉmi. \v 11 To bairi mʉja tʉpʉ Jesu ye quetire buiori caoterãre bairona jã cabaiwʉ. Yucʉra apeye unie, ʉgarique, jã caboorije quenare jãre mʉja cajooro jã cabuiorique cawapayerãre bairo mʉja cáto ñuubʉjaro. \v 12 Aperã mʉja tʉpʉ cabuio teñarã ejarãre to bairona mʉja joorã na caboorijere. \p To bairi jã quenare jã caboorijere jãre mʉja cajooro netoro ñuubʉjaro. To bairi na netoro cajeniboparã jã ã, Jesu ye quetire mʉjaare cabuio jʉgoricarã aniri. Jã caʉgape, jã caboorijere, “Jã jooya,” ĩgabana quena jã ĩquetinucu. Ricati jãre to cabairo jã nʉcacõanucu, mʉjaare jeniquẽnana. Mʉjaare patowãcooquẽnana Jesucristo ye quetire buiogarã to bairo jã áa. Nare jã capatowãcooata apiquetiborãma ĩrã to bairo jã áa. \v 13 Dio wii macajere cána sacerdote maja quena ʉganucuma waibʉcʉ ri camaja ti wiipʉre na cajee atájere. Waibʉcʉrãre na cajĩa joe buje mʉgoropʉ tie waibʉcʉ rire ʉganucuma. \v 14 Tiere bairona Jesu ye quetire cabuiorã quenare na cajooparã ãma nare caapirã maca. “Nare na cabuiorijere cawapayerãre bairo na cátipe ã,” caĩñupi mani Ʉpaʉ Jesu. \v 15 To bairo Jesu cʉ caĩrije to cãnibato quena yʉ maca, “Yʉ jooya,” yʉ ĩquetinucu. Yucʉ quenare mʉjaare, “Yʉre jooya,” ĩ mee to bairo mʉjaare yʉ uca joo. Mʉjaare jeniquẽcʉ ñigo mena yʉ riacoaboʉ, “Jesu ye quetire buioʉ wapata ʉga teñanucumi Pablo,” aperã yʉre na ĩ majiqueticõato ĩi. \p \v 16 “Jesucristo ye quetire cabuioʉ yʉ ã, to bairi aperã netoro cãni majuʉ yʉ ã,” yʉ ĩquetinucu. Yʉ ye paarique ã, Dio yʉre cʉ cacũrica wame. Yʉ cabuioquẽpata rooro yʉre baiboro. \v 17 Yʉ majuuna buio wapatagʉ Jesu ye quetire yʉ cabuioata yʉ wapa jeniboʉ. Dio yʉre cʉ cabuio rotiro maca buioʉ yʉre cʉ cáti rotirije jeto yʉ áa. \v 18 Wapa jeniquẽcʉna Jesu ye quetire yʉ buiocõa ani wariñuunucu. Cariape yʉ caboori wame yʉre mʉja cajoobope to cãnibato quena mʉjaare yʉ jeniquẽe. To bairi yʉ cabuio ani wariñuunucurije maca yʉ cawapatarije ã. \p \v 19 Jĩcaʉ camajocʉ ũcʉ maca, “Wapa manona tutuaro paaya Jesu ye quetire buionucuʉ,” yʉ ĩquẽema. To bairo na caĩquẽcʉ anibacʉ quena wapa jeniquẽcʉna tutuaro yʉ paa, Jesu ye quetire buioʉ. To bairo buio teñaʉ camaja nipetirã na capaabojaʉre bairo yʉ bainucu, capãarã majuu Jesu ye quetire na apiʉjaato ĩi. \v 20 To bairi judío maja na cãnopʉ na cáti aninucurijere bairo yʉ átinucu, Jesucristo ye quetire yʉ cabuioro na api nʉcʉbʉgoato ĩi. To bairi Moisé cʉ cáti rotiriquere na cátinucurore bairo yʉ átinucu yʉ quena na tʉpʉ ãcʉ. Tiere Moisé ya wame Dio yʉre cʉ carotiquẽtie to cãnibato quena tiere yʉ átinucu na tʉpʉ ãcʉ, Jesu ye quetire yʉ cabuioro na api nʉcʉbʉgoato ĩi. Na cáti aniere bairo yʉ cátiquẽpata yʉ apigaquetiborãma. \v 21 Aperã maca judío maja cãniquẽna, Moisé cʉ carotiriquere camajiquẽna tʉpʉ ãcʉ na cáti aniere bairo yʉ ãnaje cʉtinucu. Judío majare Moisépʉre Dio cʉ cacũriquere camajiquẽcʉre bairo yʉ bainucu yʉ quena na tʉpʉ ãcʉ, na quena Jesu ye quetire yʉ cabuioro yʉre na api nʉcʉbʉgoato ĩi. Dio cʉ carotirijere cáti netoo nʉcaʉ yʉ ã, yʉ ĩquẽe. Cristo cʉ carotiriquere átinucuʉ Dio cʉ caboorije majuure cácʉ yʉ ã. \v 22 Diore catʉgooña ocabʉtiquẽna mena ãcʉ nare bairo yʉ ãnaje cʉtinucu, na quena Jesu ye quetire yʉ cabuioro na apiato ĩi. Ricati yʉ cabairo tʉjʉrã yʉre api nʉcʉbʉgoquetiborãma. To cãnacã paʉ macana na cáti aniere bairo yʉ áti aninucu, Jesu ye quetire yʉ cabuioro jĩcaarã noo caboorã na apiʉjaato ĩi. \v 23 To bairo yʉ átinucu aperã Jesu ye quetire yʉ cabuioro na apiato ĩi. To bairo camaja capãarã tie caroa quetire na caapiʉjaro tʉjʉʉ yʉ ani wariñuugʉ. Tie yʉ cawapatarijere bairo ãno bai. \p \v 24 Atʉri maja nipetirã atʉ ocabʉti netogabana quena jĩcaʉna ãmi aperãre caatʉ netopaʉ. To bairo nare cʉ caatʉ netoro tʉjʉrã atʉrique ʉparã apeye uniere cʉ joorãma aperãre cʉ caatʉ ocabʉti netorije wapa. To bairo cʉ caatʉ ocabʉtirijere bairona Dio mʉjaare cʉ cáti rotirijere ocabʉtirique mena caroaro ája. Caroaro mʉjaare cʉ cáti rotirijere mʉja cátie wapa mʉjaare cʉ cajooparore bairo ĩrã áti ocabʉtiya. \v 25 Atʉri maja na caatʉparo jʉgoye tutuaro majuu atʉ buema yoaro. Popiye cʉtiere na cabairije nʉca ocabʉtima, aperãre atʉ netogarã. Caatʉri maja ʉparã caatʉ netoʉre cʉ jooma pũu mena na cajuarica betore cʉ rʉpoa cʉ capejaparo. To bairi ti beto yoaro mee boa. Yoaro mee to caboabato quena ti betore pejagarã seeto nʉca ocabʉtima atʉri maja. Mani maca Dio cʉ cajoorije capetiquẽtiere cʉgogarã seeto ocabʉtirique mena cʉ caboorijere cátipe ã. \v 26 To bairi atʉrique ʉparã na carotirore bairo caatʉ aápe ã. Noo na cabooro caatʉ aáquetipe ã. To bairona yʉ quena yʉre carotii Dio yʉre cʉ cáti rotiro yʉ áa. Noo yʉ cabooro yʉ átiquẽe, ricati maca yʉ átiboʉ ĩi. \v 27 To bairi ape wame yʉ majuuna yʉ cátigabatiere nʉcari tiere yʉ átiquetinucu. Dio cʉ caboorije macare popiye mena yʉ átinucu. Ricati maca yʉ cápata Jesu ye quetire aperãre, “Caroaro ája,” yʉ caĩ buiobato quena yʉ majuuna yʉ caĩrore bairo yʉ átiquetiboʉ. To bairi Dio yʉre cʉ cajooboriquere yʉ jooquetiboʉmi yua. \c 10 \s1 Consejos contra la idolatría \p \v 1 Yʉ yarã, ati wamere mʉja majiritiquẽpa. Mani ñicʉ jãa nipetirã bujeri bʉrʉa Dio cʉ cajoorica bʉrʉare caʉja aájuparã Ejiptopʉ cãnana buti aána. Na nipetirã ria capairi yapʉre capeñañuparã, na cãnipa yepapʉ aágarã. \v 2 To bairi Moisé mena ti bujeri bʉrʉare ʉjarã, cʉ mena ti yare peñarã Moisére caʉjarã cabaiyuparã. \v 3 Na nipetirã Dio cʉ cajoorique ʉmʉrecoo macaje maná cawame cʉtiere caʉgayuparã. \v 4 To bairi Moisé ʉ̃ta capairicapʉre cʉ caparo oco cabutirijere caeti petiyuparã mani ñicʉ jãa. Tie quena Dio cʉ cajoorique cãñupe. Tia ʉ̃taa buio majiorica wame cãñupe. Tie ʉ̃taa Cristona ĩgaro cãñupe. Cʉna cãñupʉ nare catĩaʉ, nare canuʉ, nare cacotei majuu. Noo na cáaá teñaropʉ nare catʉjʉ ʉjayupʉ, nare cotei. \v 5 To bairo caroaro na cotebacʉ quena, na catʉjʉ wariñuuquẽjupʉ Dio. Jĩcaarãacã jetore na catʉjʉ wariñuuñupʉ. To bairo nare cʉ catʉjʉ wariñuuquẽtie jʉgori caroori paʉpʉ cayucʉ manopʉ ãnaa cabai reyuparã. \p \v 6 To bairo na cabairiquere tʉgooñari mani maji. Caroorije na cátigarijere bairo rooro cátiqueticõaparã mani ã, ĩ buio majioro bai. \v 7 To bairi aperã na cawericarã Dio cãniquẽnare áti nʉcʉbʉgoqueticõaña mʉjaa. To bairona cájuparã mani ñicʉ jãa jĩcaarã. Dio ye queti ucarica pũuripʉ wecʉ na cawericʉre na cáti nʉcʉbʉgoriquere ocõo bairo ĩ ucarique ã: “To macana ʉga, eti, cabaiwã. Yaparo boje rʉmʉ na cawericʉrena cʉ cáti jʉgowã,” ĩ ucarique ã. \v 8 To bairi rooro átiri jĩcaarã mani ñicʉ jãa noo na cabooro cáti epeyuparã. To bairo na cátie wapa jĩca rʉmʉna cabai yajiyuparã veintitrés mil cãnacãʉ majuu camaja. To bairi to bairo na cátatore bairo cátiquetipe ã. \v 9 To bairi, “Caroorije mani cátibato quena mani popiyeyequetigʉmi mani Ʉpaʉ Dio,” caĩ tʉgooñaqueticõape ã. To bairona Diore caĩ tʉgooñabajuparã to macana. To bairo tʉgooñabana aña Dio cʉ cajooricarãre cabaque jĩa ecooyuparã. \v 10 Ape wame quena: To macana jĩcaarã Diore cawada paiyuparã, “Ñuuquẽto majuu áami Dio,” ĩrã. Dio cʉ cacũricarã quenare cawada paiyuparã. To bairo cʉ̃re na cawada pairije wapa Dio tʉ macacʉ ángel na careyupʉ to bairo cawada pairãre yua. \p \v 11 To bairije mani ñicʉ jãare cabaiyupe. Tie Dio ye queti ucarica pũuropʉ ucarique cãñupa, mani quena ati ʉmʉrecoo cãni tʉjari paʉ macana na cátiñaricarore bairo na átiqueticõato ĩro. Caroa macare mani cáti majiparore bairo ĩro ucarique cãñupa. \v 12 To bairi, “Mani ñicʉ jãa caroorije na cátajere bairo yʉ átiquẽe, caroa jetore yʉ átinucu,” caĩ tʉgooñaʉ ũcʉ caroaro catʉgooña maja catípaʉ ãmi, yʉ quena nare bairo caroorije yʉ átire ĩi. \v 13 Ape paʉ mani majuuna caroorije átigarã mani baiborã. O ape paʉ Sataná caroori wamere, “Ája,” manire ĩ wadajãboʉmi. Mani jetore to bairo mee bai. Aperã nipetirã quenare to bairona bai. Dio maca yʉ átigʉ cʉ caĩrique átiqueticõa átiquetigʉmi. To bairi rooro mani cátigaro na nʉcacõato ĩi, mani átinemogʉmi Dio. Mani canʉca ocabʉtiquẽto tʉgooña ocabʉtiriquere manire joogʉmi Dio. Mani canetoro átigʉmi. \p \v 14 To bairi yʉ yarã yʉ camairã wericarãre Diore caapiʉjaquẽna na canʉcʉbʉgo ñuu buerijere átigateecõaña. \v 15 Catʉgooña maja catirã mʉja ãnaa. To bairi, “Cariape ĩimi Pablo,” yʉre mʉja ĩ tʉgooña majirã. \v 16 Comunión macaje ʉje ocore etigarã jʉgoye Diore mani jeni nʉcʉbʉgonucu. Cʉ jeni nʉcʉbʉgo, tiere etirã jĩcaro mena, “Jesucristo cʉ carií yajibojaricarã mani ã,” ĩrã mani áa. Comunión, bocarique macaje, pan rupaare ʉgarã, cʉ rupaʉ mena manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori cʉ mena macana mani ã ĩrã mani áa. \v 17 To bairi Jesu mena macana capãarã anibana quena jĩca pan jetorena mani ʉga. To bairi jĩca poa macana mani ã, jĩca rupaʉre bairona. \p \v 18 Israel macana Diore nʉcʉbʉgori waibʉcʉrã na cajoe buje mʉgonucurijere tʉgooñaña. Tie rire ʉganucuma. Tiere jĩcaro mena caʉgarã, “Jĩca poa, Dio ya poa macana mani ã,” ĩrãma. \v 19 To bairo mʉjaare ĩ buioʉ, wericarã aperã na cáti nʉcʉbʉgorã cãni majuurã ãma, yʉ ĩquẽe. Waibʉcʉ ri wericarãre na cañuu buerique quena apeye netoro cãnie ã, yʉ ĩquẽe. \v 20 Ocõo bairo ã: Diore canʉcʉbʉgoquẽna wericarãre waibʉcʉrã na cajĩa ñuu buerã wãtiarena áti nʉcʉbʉgorã áama. Diore áti nʉcʉbʉgorã átiquẽema. Wãtiare aperã nare mʉja cáti nʉcʉbʉgonemoro yʉ booqueti majuucõa. \v 21 Comunión macaje etirique mani Ʉpaʉ Jesu ye ã. Pan quena cʉ ye ã. Aperã na cawericarãre na cajeni nʉcʉbʉgo etirije maca, waibʉcʉ ri na cajeni nʉcʉbʉgo ʉgarije quena, Sataná yarã wãtia ye ã. To bairi Jesu yere mani caʉgaata Sataná yere mani ʉga majiquẽe. To bairona Sataná ye macare mani caʉgaata mani Ʉpaʉ Jesu yere mani ʉga majiquẽe. \v 22 Sataná yere mani cápata mani Ʉpaʉ Dio maca manire cʉ capunijiniro mani átiborã. Manire punijiniri manire cʉ capopiyeyequẽto mani áti ocabʉti majiquetiborã, cʉ netoro caocabʉtirã aniquetibana. \s1 La libertad y el amor cristiano \p \v 23 Camaja jĩcaarã ocõo bairo ĩrãma: “Noo mani cabooro mani áti maji. Ñe unie áti rotiquetaje maa.” To bairona ã bairo pʉa. To bairo to cãnibato quena jĩca wameri mani cápata caroaro mani baiquetigarã. Noo mani cabooro mani cápata aperã quena Diore netoro na caapiʉjaro mani átiquetiborã. \v 24 To bairi aperã macare caroaro na cabaiparore bairo nare cátinemope ã. Mani majuuna mani ye jetore catʉgooñaqueticõape ã. \v 25 Maca recomacapʉ ʉgarique na cawapayenucuri paʉ noo mʉja cabooro wapaye ʉgaya. Rooro mani tʉgooñare ĩrã, ¿wericarã na cajĩa ñuu buerique to ãti? na jeniñaquẽnana wapaye ʉgaya. \v 26 Ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Ati yepa, ati yepapʉ cãnie quena nipetiro Dio ye jeto ã.” To bairi, “¿Wericarã ye to ãti?” na ĩ jeniñaquẽja. \p \v 27 Apeĩ Jesure caapi nʉcʉbʉgoquẽcʉ ũcʉ, cʉ tʉpʉ mʉjaare cʉ caʉga rotiro, “Jaʉ,” ĩña. Cʉ tʉpʉ ʉgarã nipetiro mʉjaare cʉ canurijere ʉgaya. Rooro mani tʉgooñare ĩrã, “¿Atie wericarãre na cajeni bʉgarique to ãti?” cʉ ĩ jeniñaquẽja. \v 28 Topʉ mʉja cãno apeĩ Jesure caapiʉjaʉ ũcʉ maca, “Atie ri wericarãre na cajeni bʉgarique ã,” mʉjaare cʉ caĩ buioata, tiere ʉgaquẽja. “Ani yʉ yaʉ rooro tʉgooñaremi,” ĩrã ʉgaquẽja. \v 29 Mʉja catʉgooñaquẽtie to cãnibato quena apeĩ maca, “Ʉga rotiquetajere ʉgama,” mʉja ĩ tʉgooñaboʉmi tiere mʉja caʉgaata. To bairi cʉ jʉgori ĩrã ʉgaquẽja. Apeĩ ocõo bairo ĩboʉmi: “Nope ĩi apeĩ cʉ catʉgooñarije jʉgori yʉ cátigarijere yʉ wajoabojaquẽcʉ.” \v 30 Noo yʉ caʉgagarijere Diore, “Caroaro yʉre mʉ jooyupa,” yʉ caĩbato quena, “¿Nope ĩi apeĩ yʉ caʉgarijerena yʉre cʉ wada paiti?” ĩboʉmi apeĩ. \v 31 Ocõo bairo ã: Mʉja caetigari wame, mʉja caʉgagari wame, nipetiro mʉja cátigarije quenare, “¿Ati wame yʉ cápata aperã Diore caroaro na catʉgooña nʉcʉbʉgoro nare yʉ átibocʉti?” ĩ tʉgooñaña. \v 32 Mʉja cátie jʉgori aperã rooro mʉjaare na catʉgooñaro átiquẽja. Judío maja, aperã judío maja cãniquẽna Jesure caapiʉjarã cãni poa macana, noo caboorã una ricati na catʉgooñaro na átiquẽja. \v 33 To bairi yʉ maca aperã nipetirã caroaro Jesu ye quetire na catʉgooñaro yʉ áti ãnaje cʉtinucu yʉa. Camaja capãarã Jesure na canʉcʉbʉgoro boʉ yʉ átinucugʉ na catʉjoorijere. Yʉ majuuna caroaro yʉ baigʉ ĩri mee yʉ áti ãnaje cʉtinucu. Aperã maca caroaro na baiato ĩi, caroorã ya paʉpʉ na cáaábopere nare Dio cʉ netooato ĩi, yʉ áti ãnaje cʉtinucu. \c 11 \p \v 1 To bairi yʉ cátore bairo áti ʉjaya mʉja quena, Jesucristore yʉ cáti ʉjarore bairona. \s1 Las mujeres en el culto \p \v 2 Yʉ wariñuu yʉre mʉja catʉgooña ʉjarijere queti apii. Mʉjaare yʉ cabuioriquere mʉja cátinucurije quenare queti apiri yʉ wariñuu. \v 3 Ape wame caroaro mʉja camajiro yʉ boo. Cãromia na manapʉare cáti nʉcʉbʉgoparã ãma. Caʉmʉa maca tunu Cristore cáti nʉcʉbʉgoparã ãma. Cristo maca tunu mani Pacʉ Diore cáti nʉcʉbʉgoʉ ãmi. \v 4 To bairije iñoori ni ũcʉ caʉmʉ Diore jeni nʉcʉbʉgogʉ o Dio ye quetire buiogʉ cʉ rʉpoa pejaricarore catu wepe ã. Cʉ catu wequẽpata cʉ̃re carotii Cristore canʉcʉbʉgoquẽcʉre bairona baiimi. \v 5 Dico ũco cãromio maca Diore jeni nʉcʉbʉgogo o cʉ ye quetire buiogo co rʉpoare jutiro ajerore cajia tu peope ã. Co cajia tuquẽpata co manapʉre canʉcʉbʉgoquẽcore bairona baiomo. Co poare jua re peocõaricore bairona baiomo co cajia tuquẽpata. \v 6 Ti ajerore jia turi co manapʉre co canʉcʉbʉgorijere iñoo áamo. To bairi ti ajerore co cajia tugaquẽpata, co poare cajua re peocõape ã. \v 7 Caʉmʉa maca na rʉpoa pejariquere catu wepe ã. To bairo tu weri, “Dio yʉ Ʉpaʉ ãmi,” cʉ caĩrijere iñoomi. Caʉmʉ quena Dio ẽorobʉja carotii ãmi. Cãromio maca, “Yʉ manapʉ yʉ ʉpaʉ ãmi,” ĩo, co rʉpoa jutiire cajia tupe ã. \v 8 Nemoopʉre caʉmʉre cájupi Dio. Cʉ̃re átiri bero cãromio macare caʉmʉ ya õwaro mena co cájupi. Dio cãromio õwaro mena cátiquẽjupi caʉmʉre. To bairi caʉmʉ maca cãromiore cajʉgo ãcʉ ãmi. \v 9 Caʉmʉre cátinemopao anigomo ĩi co cájupi Dio cãromiore. Caʉmʉ maca cãromiore cátinemopaʉ anigʉmi ĩi mee cájupi Dio. \v 10 To bairi cãromio co rʉpoapʉ jutiro ajerore cajia tu peope ã, Diore áti nʉcʉbʉgorã mʉja caneñapori wiipʉ ãco, “Yʉ manapʉre canʉcʉbʉgoo yʉ ã,” co caĩrijere iñoo. To bairo co cáto Dio tʉ macana ángel maja quena co tʉjʉ wariñuugarãma. \v 11 To bairo to cãnibato quena cãromio co camamata ani majiquetiboʉmi caʉmʉ. Cãromio quena caʉmʉ cʉ camamata ani majiquetibomo. To bairona na cãnipere cacũñupi Dio camajare. \v 12 Cariapena ã. Cãromiore cájupi Dio caʉmʉ ya õwaro mena. To bairi cãromiopʉre buiami caʉmʉ. Cãromia, caʉmʉa quena Dio cʉ cátana jeto ãma. Nipetirije cãniere cájupi Dio. \p \v 13 Dico ũco cãromio co rʉpoa jutiro ajero jia tu peoquetibaco quena Diore co cajeni nʉcʉbʉgoro, “Ñuubʉja,” ¿mʉja ĩ tʉgooñati? Ñuuquẽto. \v 14 Nipetiropʉ macana na cátinucurijere tʉjʉrã mani maji. Jĩcaʉ caʉmʉ capoa ñapo yoaʉ cʉ cãmata boboobʉja. \v 15 Cãromio maca capoa ñapo yoao co cãno, “Caroaro tʉjoobʉja,” co ĩma camaja. Capoa maniare bairo co rʉpoa to aniqueticõato ĩro cacamotarije ã co poa ñapo. \v 16 Nii atiere yʉ cabuiorije, “To bairo me ã,” yʉre caĩ wada canamugaʉ ũcʉ ocõo bairo cʉ yʉ ĩ: Apeye jã cáti ani wame maa. Aperã ape paʉri Diore cáti nʉcʉbʉgorã cãni poari macana quenare apeye na cáti ani wame maa. \s1 Abusos en la Cena del Señor \p \v 17 Apeye mʉjaare yʉ caqueti buiogari wame ã tunu. Caroaro mʉja áa ĩi mee mʉjaare yʉ ĩ uca joo ati wamere. Neñaporã caroarã ani nutuana mʉja baiquẽe. Caroaro mʉja cãnaje cʉtibatie macare rooye tuurã mʉja áa, neñapori. \v 18 “Neñaponucurã tʉgooña ricawatinucuma,” yʉ ĩqueti buioma aperã. Cariapena yʉ ĩ buiorãma, yʉ ĩ tʉgooña. \v 19 To bairona mʉja tʉgooña ricawatinucucõagarã. To bairo mʉja cabairo cañuuquẽtie to cãnibato quena mʉja catʉgooña ricawatirije jʉgori, “¿Ni maja maca cariape Jesure caapiʉjarã majuu na ãti?” ĩ majirique ã. \v 20 To bairi neñapo ʉgarã mʉja ricawati tʉgooñarique jʉgori mani Ʉpaʉ Jesu manire cʉ cáti rotiricarore bairo mʉja átiquetinucuñupa. \v 21 Mʉja caneñapo ʉgari paʉ noo caboʉ nemoona ʉga jʉgoʉmi cʉ cajee atíere, aperãre na nu batequẽcʉna. To bairi pairo ʉgaʉ, pairo etii, cumucoacʉmi. Aperã maca ñigo riarãma. \v 22 To bairo ána Dio yarã cʉ̃re canʉcʉbʉgori poa macanare rooro mʉja ána. Cabopacarãre bobooro na cabairo mʉja ána. To bairi, “Caroaro ána ánama,” mʉjaare yʉ ĩqueti majuucõa. Mʉja ya wiiripʉ maca mʉja cacʉgorijere caʉgaparã mʉja anibapa. \s1 La Cena del Señor \r (Mt 26.26-29; Mr 14.22-25; Lc 22.14-20) \p \v 23 Mani Ʉpaʉ Jesu yʉre cʉ cabuioriquere mʉjaare yʉ cabuio netowʉ. Ocõo bairo ã: Mani Ʉpaʉ Jesure Judas cʉ̃re cʉ cawadajãri ñami majuu pan rupaare caneñupʉ. \v 24 Ne, Diore, “Caroaro mʉ jooyupa,” cʉ ĩ nʉcʉbʉgo, pan rupaare cape bate jooyupʉ cʉ buerãre. Na bate joori ocõo bairo na caĩñupʉ: “Atiere ʉgaya. Yʉ rupaʉ ã atie pan. Ʉgari, mʉjaare yʉ cabai yajibojapere tʉgooñaña.” \v 25 Na caʉgaro bero etirica bapa quenare ne, ocõo bairo na caĩñupʉ tunu: “Dio, ‘Camaja caroorije na cátiere na yʉ majiriobojagʉ,’ caĩ cũwĩ Dio,” caĩñupʉ Jesu. “Mʉjaare yʉ carií yajibojape jʉgori jeto majiriomi Dio caroorije mʉja cátiere. To cãnacã niri atiere mʉja caetiri paʉ cãno cõo mʉjaare yʉ carií yajibojariquere mʉja tʉgooñagarã,” na caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre. \v 26 To bairi tie comunión macaje to cãnacã niri tie pãre ʉgarã ti bapa macajere etirã, mani Ʉpaʉ Jesu manire cʉ cabai yajibojariquere mʉja ame majiogarã. Mani Ʉpaʉ Jesu cʉ catunu atíparo jʉgoye to bairo átiri mʉja ame majionucugarã. \s1 Cómo se debe tomar la Cena del Señor \p \v 27 Ni ũcʉ tie comunión macaje mani Ʉpaʉ Jesu ye nʉcʉbʉgorique manona caʉgaʉ ũcʉ, caetii ũcʉ cabai buicʉcʉ anigʉmi. Mani Ʉpaʉ manire carií yajibojaricʉre canʉcʉbʉgoquẽcʉ ãcʉmi cʉ ũcʉ. \v 28-29 To bairi to cãnacãʉna comunión macajere ʉgagarã jʉgoye caroaro Jesu cʉ rupaʉ mena manire cʉ cabai yajibojariquere catʉgooñape ã. ¿Cariapena Diore cáti nʉcʉbʉgoʉna yʉ ãti? catʉgooñape ã. Diore áti nʉcʉbʉgoquetibana quena tie pãre ʉga, ʉje ocore eti, mani cápata mani popiyeyeboʉmi Dio. \v 30 To bairo mʉja cáti nʉcʉbʉgoquẽtie jʉgori mʉja mena macana capãarã riayecʉti, tutuaqueti mʉja bai. Aperã jĩcaarã bai yajicoa tʉgama. \v 31 Mʉja majuuna comunión ʉgagarã jʉgoye, mʉja cátajere mʉja catʉgooña bejeata to bairo mʉja popiyeyequetiboricʉmi Dio. \v 32 Mani Ʉpaʉ Dio rooro mani cátajere tʉjʉ bejei caroa macare na áparo ĩi manire popiyeyenucumi. To bairo ácʉ aperã ati yepa macana cʉ̃re canʉcʉbʉgoquẽna mena popiyeye regaquẽcʉ to bairo áami Dio manire. \p \v 33 To bairi yʉ yarã, neñapo ʉgarã jĩcaro mena mani ʉgagarã ĩrã aperãre na yuuya. \v 34 Ni ũcʉ seeto majuu cañigo riaʉ cʉ ya wiipʉre cʉ ʉgaato. To bairo caroaro mʉja caneñapo ʉgaro tʉjʉʉ mʉja popiyeyequetigʉmi Dio. Apeye mʉja tʉpʉ ejaʉ mʉjaare yʉ buio quenoonemogʉ yua. \c 12 \s1 Las capacidades que el Espíritu Santo da a cada uno \p \v 1 Yʉ yarã, yucʉacã Jesucristore caapiʉjarã mani cáti majirijere Espíritu Santo manire cʉ cajoorije mʉjaare yʉ buio majiopa. \v 2 Mʉja maji, Jesucristore nʉcʉbʉgogarã jʉgoye wericarãrena mʉja cáti nʉcʉbʉgonucuñupa, Dio cãniquẽnarena. Aperã unarena na cawericarãrena cacatiquẽnarena noo mʉja caboorona mʉja cáti nʉcʉbʉgonucuñupa. \v 3 To bairi mʉjaare yʉ buio majiopa. Noo jĩcaʉ mácana Espíritu Santo jʉgori, “Jesure rooro to baiato,” ĩ majiquẽcʉmi. To bairo caĩi cʉ cãmata Espíritu Santo cʉ cajʉgo ĩquẽto ĩcõaʉmi. “Jesucristo mani Ʉpaʉ jĩcaʉna ãmi,” caĩi ũcʉ maca Espíritu Santo cʉ cajʉgo ĩrona ĩi ácʉmi. \p \v 4 To bairi Espíritu Santo jĩcaʉna anibacʉ quena ricati jeto mani cáti majipere manire joomi. \v 5 To bairi ricati wameri jeto caame átinemorã anibana quena mani Ʉpaʉ Jesucristo jĩcaʉna cʉ carotirije jetorena cána mani ã. \v 6 To bairi cʉ carotirijere ána ricati jeto mani átinucu. Ricati jeto cátinucurã mani cãnibato quena Dio jĩcaʉna ãmi nipetirã mani cátipere caroaro manire cáti majioʉ. \v 7 Jesucristore caapiʉjarã nipetirãre manire joomi Dio cʉ Espíritu Santore. To bairi cʉ Espíritu Santo mani cátipa wameri mani áti majiomi, mani caame átinemoparore bairo. \v 8 Ocõo bairo ã: Dio Espíritu Santo jĩcaarãre caroaro Dio yere na cabuio majiro ácʉmi. Aperã tunu to bairona Dio cʉ cãnie camajiriorije aperãre na buio majiato ĩi na cabuio majipere na joʉmi Espíritu Santo. \v 9 Aperã tunu, “Ape wame manire átibojagʉmi Dio,” seeto na caĩ tʉgooña ocabʉtiro na ácʉmi Espíritu Santo. Aperã quenare cariaye cʉnare na canetoo catio majiro ácʉmi. \v 10 Aperãre Dio cʉ catutuarije mena cáti majiña maniere na cáti iñoo majiro ácʉmi. Aperãre tunu Dio ye quetire aperãre na caqueti buio neto majiro ácʉmi. “Aperã wãtia na caĩ rotiro wadarãma aperã o Espíritu Santo na cʉ caĩ rotiro wadarãma,” na caĩ beje majipere na joʉmi Espíritu Santo aperãre. Aperãre tunu aperã yere na cawada majiro ácʉmi Espíritu Santo cajʉgoye na cawada majiquetaje to cãnibato quena. Aperãre tunu, aperã yere caapiquetana na cãnibato quena na caapi jeñoo buio neto majiro ácʉmi. \v 11 To bairi Espíritu Santo jĩcaʉna cʉ majuuna mani cáti majipere mani joomi. To cãnacãʉrena ricati wameri jeto mani cáti majipa wamerire mani joomi cʉ cajoogarore bairona. \s1 Todos pertenecemos a un solo cuerpo \p \v 12 Mani rupaʉ jĩca rupaʉ anibato quena capee paʉri ã. Capee paʉri anibato quena jĩca rupaʉna anicõa. To bairona mani bai Jesucristore caapiʉjarã. Capãarã anibana quena jĩca poa macana mani ã, jĩca rupaʉre bairona, Jesucristore caapiʉjarã mani cãmata. Mani nipetirã jĩca rupaʉ ani turoricarore bairona mani ã, jĩca poa macana. \v 13 Ocõo bairo mani ã, cʉ̃re caapiʉjarã: Judío maja, aperã judío maja aniquetibana quena, aperãre capaabojari maja quena, na majuuna capaarique cʉgorã quena, jĩcarore bairona Espíritu Santo jĩcaʉrena cacʉgorã mani ã. To bairi jĩca poa macana, cʉ ya poa macana mani cãnipere mani cájupi Espíritu Santo. \p \v 14 To bairona mani rupaʉ jĩca rupaʉ anibato quena capee paʉri anicõa. \v 15 Mani rʉpo cawada majiri rʉpo to cãmata ocõo bairo ĩboro: “Wamo mee yʉ ã. To bairi rupaʉ macaje mee yʉ ã.” To bairo ĩbato quena rupaʉ macaje aniqueticõa baiquẽe. Rupaʉpʉrena anicõa. \v 16 To bairona mani amooro quena to cawada majiata ocõo bairo ĩboro: “Capea mee yʉ ã. To bairi rupaʉ macaje mee yʉ ã.” To bairo ĩbato quena rupaʉ macaje anicõa. \v 17 Mani rupaʉ capea jeto to cãnicõaata dope bairo mani api majiquetiborã. Mani rupaʉ amooro jeto to cãmata dope bairo mani wini majiquetiborã. \v 18 Dio mani rupaʉre ácʉ nipetirije mani rupaʉ macajere cʉ caboorore bairona cájupi. \v 19 Mani rupaʉ jĩca wame jeto to cãmata rupaʉ me aniboro. \v 20 To bairi jĩca rupaʉ anibato quena capee paʉri ã. \p \v 21 Mani capea mani wamore, “Mʉ yʉ booquẽe,” ĩ majiquẽto. Mani rʉpoa quena mani rʉporire, “Yʉ booquẽe,” ĩ majiquẽto. \v 22 Mani rupaʉ macaje nipetirijere mani boo. Mani rupaʉpʉre ape paʉ, “Cãni majuuri wame aniquẽto,” mani caĩbato quena mani rupaʉpʉre cãnipe boo. \v 23 “Apeye mani rupaʉ macajere cawatoa macaje ã,” mani ĩ tʉgooña. To bairo ĩ tʉgooñabana quena caroaro to bauato ĩrã caroaro tiere mani quenoonucu. Mani rupaʉ ape paʉ roori paʉ bau ĩrã tiere caroaro mani yajionucu. \v 24 Ape paʉ maca caroaro cabauri paʉre mani yajioquetinucu. Dio mani rupaʉre ácʉ nipetiro caroa majuu cãniere caquenooñupi Dio, mani majuuna jĩca paʉ, “Cãni majuurije me ã,” mani caĩbato quena. Ti paʉ quena cãni majuuri wame ãno, Dio cʉ cátaje aniri. \v 25 Mani rupaʉ jĩca rupaʉna ã. Ricati paʉri me ã. To bairi mani rupaʉ majuuna ape paʉre ame átinemo. \v 26 Mani rupaʉ jĩca paʉ catamʉorona mani rupaʉ nipetiro tamʉo peticoapa. To bairo quena jĩca paʉ mani rupaʉ caroaro cabaiata caroaro jeto bai peticoapa mani rupaʉ. \p \v 27 To bairona mani bai Jesucristore caapiʉjarã. Capãarã anibana quena jĩca rupaʉre bairona mani ã. Jesucristo yarã aniri cʉ ya poa macana jeto mani ã. \v 28 To bairi rupaʉ macaje Dio cʉ caricawo joorore bairona to cãnacãʉna Jesucristore caapiʉjarãre ricati wameri mani cátipere mani cajooyupi. Nemoopʉre cabeje cũ jʉgoyupi Dio apóstol maja, Jesucristo cʉ cabue jʉgoricarãre. Na bero cʉ ye quetire buiori maja, na bero tunu Dio yere aperãre bueri majare na cacũñupi Dio. Na bero Dio cʉ catutuarije mena cáti majiña maniere áti iñoori majare, na bero cariaye cʉnare canetoo catio majirãre, na bero aperãre cátinemo majirãre, aperãre cajʉgo áti majiri majare na cacũñupi Dio. To bairi aperã cajʉgoye aperã yere wada majiquetibana quena cawada majiparãre na cacũñupi Dio. \v 29 To bairi nipetirã apóstol maja, Jesucristo cʉ cabue jʉgoricarã aniquẽema. Nipetirã cʉ ye quetire buiori maja aniquẽema. Nipetirã Dio yere aperãre bueri maja aniquẽema. Nipetirã Dio cʉ catutuarije mena cáti majiña maniere áti iñoori maja aniquẽema. \v 30 Nipetirã cariaye cʉnare canetoo catio majirã aniquẽema. Nipetirã aperã ye wadariquere wada majiquẽema. Nipetirã aperã na cawadarijere api majiquetibana quena cabuio neto majirã aniquẽema. \v 31 Mʉjaare Espíritu Santo mʉjaare cʉ cáti majiorijere cãni majuurije jetore booya. Yʉ maca atie netoro caroa wame cañuu majuurijere mʉjaare yʉ buiogʉ yua. \c 13 \s1 El amor \p \v 1 Ape paʉri macana yere majiquetibana mani wada majiborã. Dio tʉ macana ángel maja ye quenare mani wada majiborã. Tiere wada majibana quena aperãre mani camaiquẽpata apeye unie come pãirore capa patowãcoorãre bairona mani aniborã. To bairi mani cabuiorije wapa maniboro aperãre mani camaiquẽpata. \v 2 Espíritu Santo jʉgori Dio ye quetire aperãre buio majibana quena, apeye cajʉgoye camajare Dio cʉ camajioquetajere majibana quena, nipetiri wame camajirã anibana quena aperãre na mani camaiquẽpata cawatoa macana majuu mani aniborã. Dio cʉ cáti majirijere tʉgooña nʉcʉbʉgo netorã, ʉ̃taʉ apero maca aá roti majibana quena aperãre na maiquẽna cañuuquẽna mani aniborã. \v 3 Mani cacʉgorije nipetiro cabopacoorãre cajoonucurã anibana quena nare mani camaiquẽpata cawapa mana majuu mani aniborã. Aperã maiquetibana quena nare mani cabai yajibojaata wapa maniboro. \p \v 4 Aperãre camairã una ocõo bairo maca ãnama: Aperã rooro nare na cátibato quena nʉcarãma. Nipetirãre caroa jeto na átinucurãma. Aperã na cabairijere tʉjʉ ʉgooquẽnama. Aperãre, “Mʉja netoro cáti majirã jã ã, mʉja netoro caroarã jã ã,” ĩ tʉgooñaquẽnama. \v 5 Aperãre nʉcʉbʉgorique mena jeto na átinucurãma. Na majuuna na cabaipe jetore tʉgooñaquẽnana aperã na cabairije quenare na átinemonucurãma. Capunijinirique mana ãnama. Aperã rooro nare na caĩro yoaro mee majiritinucurãma. \v 6 Aperã rooro na cáto tʉjʉrã wariñuuquẽnama. Caroaro, cariape jeto na cátinucurije macare tʉjʉ wariñuurãma. \v 7 Nipetirije aperã rooro na cátibato quena na mai janaquẽnama. “Cabero na quena caroaro cána anigarãma,” ĩ tʉgooña ocabʉtirãma, nare maibana. “Caroorije cána anibana quena cabero na quena caroaro cána anigarãma,” ĩ tʉgooña ocabʉtirãma. Nare maibana yoaro na coterãma caroa macare na cátipere yuurã. \p \v 8 Mani caame mairije capetiquẽtie ã. To bairona anicõa aninucugaro. Apeye unie Dio manire cʉ cáti majiorije maca capetirije unie ã. Caberopʉre Dio ye quetire Espíritu Santo cʉ cabuio rotibatajere buio roti janagʉmi. Camaja nipetirã cʉ ye quetire maji peticoagarãma. Aperã aperã yere wada majiquetibana quena na cawada majiro na áti janagʉmi Espíritu Santo. Aperã netoro na camajibataje quena peticoagaro. Jĩcaro cõo majigarãma. \v 9 Yucʉacãre mani maji peoquẽe. Dio ye quenare jĩca wameriacã jetore mani buio maji. \v 10 Caberopʉre Jesucristo cʉ catunu ejaro nipetirore mani majigarã. Ti paʉ cãno mani camaji petiro bero mani camajibataje cawatoa macajere bairo anigaro yua. \p \v 11 Cawimarã ãnapʉ cawimarã na cátinucurore bairona tʉgooñari nare bairona mani cawadanucuwʉ. Na catʉgooñarijere bairona mani catʉgooñarije cʉtinucuwʉ. Bʉcʉ aána, cawimarã na cátinucurije uniere mani cajanawʉ yua. \v 12 To bairi yucʉacã caroaro Dio yere mani majiquẽe. Eñoro cabʉcʉ yeje tʉjʉricarore bairo mani bai. Caroaro mani baujaquetibʉja. Cabero cabauja majuuropʉ Diore mani tʉjʉgarã. Yucʉacã õcoacã mani maji cʉ cãniere. Cabero mani maji peocõagarã yua. Manire cʉ camajirore bairona caroaro cʉ cãniere mani maji petigarã. \v 13 Atie itia wamena petiquetigaro. To bairije anicõa aninucugaro. Ocõo bairo ã capetiqueti wameri: Diore mani catʉgooña nʉcʉbʉgorije; “Dio caroaro mani átinemogʉmi,” mani caĩ tʉgooña wariñuurije; mani caame mairije. To bairi wame itia wame capetiquẽtie to cãnibato quena mani caame mairije maca cañuuri wame majuu ã apeye netoro. \c 14 \s1 El hablar en lenguas \p \v 1 To bairi caroaro ame mainucucõaña. Dio Espíritu Santo mʉjaare cʉ cáti majiorije quenare booya. Dio ye quetire Espíritu Santo mʉjaare cʉ cabuio majiorije macare seeto majuu booya. \v 2 Ni ũcʉ aperã ye mena cajʉgoye wada majiquetibacʉ quena cʉ cawadaro Dio jeto cʉ caapi majiro wadaʉmi. Camaja maca cʉ cawadarijere cʉ api majiquẽnama. Cʉ yeripʉ aperã na caapi majiquẽtiere ĩimi, na caapi majiqueti wamere ĩbacʉ. \v 3 Apeĩ Dio Espíritu Santo jʉgori Dio ye quetire cabuioʉ ũcʉ maca camaja na caapi majiparore bairo buioʉmi. Aperã cʉ caĩ buiorijere apirã netobʉjaro Diore tʉgooña nʉcʉbʉgorãma. Caroaro tʉgooña ocabʉti nutuanama. \v 4 Aperã ye mena cajʉgoye wada majiquetibacʉ quena caĩ wadaʉ ũcʉ cʉ jetore Diore netoro cʉ catʉgooña ocabʉtiro ácʉmi. Espíritu Santo jʉgori Dio ye quetire caĩ buioʉ ũcʉ maca Jesure canʉcʉbʉgori poa macana nipetirã netobʉjaro Diore na tʉgooña nʉcʉbʉgoato ĩi buioʉmi. \p \v 5 Mʉja nipetirã aperã yere majiquetibana quena mʉja cawada majiro yʉ boobapa. Tie netoro Dio ye quetire mʉja cabuio majiro yʉ boobapa. Atie maca tie netobʉjaro cawapacʉtie ã. Aperã ye mena cawadaʉ cʉ cawadarijere apeĩ cʉ cabuio netoata ñuubʉjaro. To bairo cabuio netoʉ ũcʉ cʉ cãmata nipetirã Jesucristore caapi nʉcʉbʉgori poa macana netobʉjaro na caapiʉja nʉcʉbʉgoro ácʉmi. \v 6 Ocõo bairo ã: Mʉja tʉpʉ aácʉ aperã ye mena mʉjaare yʉ caĩ buioata mʉja átinemoʉ mee yʉ átiboʉ. Dio ye quetire yʉre cʉ cabuio rotiriquere buioʉ maca mʉjaare átinemoʉ yʉ átiboʉ. Cʉ yere mʉjaare buionemoʉ caroaro mʉja camajiro yʉ átinemoboʉ. \p \v 7 Jĩca wame bajarica wame cõorique yʉ buiogʉ. Wewo caputi jʉgoʉ wame manona cʉ caputiro puti ʉja majiquẽnama. Caroaro cʉ caputi wameyero nipetiro caroaro puti ʉja majirãma. Cabʉga pʉtẽ bajaʉ cawatoana cʉ cabʉga pʉtẽ bajaata, “Ti wamere bʉga pʉtẽ bajami,” ĩ majiña maa. \v 8 Surara maja na wapana mena ame quẽrã aána na ʉpaʉ cʉ caputi apio majiorore ricati cʉ caputiata ame quẽrã aá majiquẽnama. Cariape cʉ caputi apioro api majirã na wapana mena ame quẽrã aánama. \v 9 Mani quena to bairona mani bai. Mani cawadarije cariape caapi majiri wame mani caĩ wadaquẽto dope bairo ĩimi ĩ majiquẽnama aperã. Jocarã majuu mani wada macacõaborã. \v 10 Ati yepapʉre capee majuu ricati wadarica wameri anicõa. Camaja cãno cõo na cawadarijere api majirãma. \v 11 Jĩcaʉ aperã ye yʉ caapiquẽtie mena cʉ cawadaro apii, “Apero macacʉ ãmi,” yʉ ĩ tʉjʉboʉ. Yʉ quena cʉ caapiquẽtie mena yʉ cawadaata, “Apero macacʉ ãmi,” yʉre ĩ tʉjʉboʉmi. \v 12 To bairona bai mʉja quenare. Mʉja caapi majiquetaje macare seeto majuu mʉja wadaganucu. Apeye quena Espíritu Santo mʉjaare cʉ cáti majioro seeto mʉja boonucu. Tiere boorã Jesucristore caapiʉjari poa macanare mʉja cátinemope macare seeto boo netoña. \p \v 13 To bairi noo aperã yere majiquetibacʉ quena cawadaʉ ũcʉ Diore cʉ jeniato, “Ocõo bairo ĩgaro ĩ yʉ cawadarije,” ĩ buio neto majigʉ. \v 14 Caapi majiña mani wame mena Diore yʉ jeni nʉcʉbʉgoboʉ. To bairo ácʉ yʉ yeripʉ Diore cariape yʉ cajeni nʉcʉbʉgorije to cãnibato quena yʉ catʉgooña majirije maca maniboro. \v 15 To bairi ocõo bairo cátipaʉ yʉ ã: Diore jeni nʉcʉbʉgori yʉ yeri mena, yʉ catʉgooña majirije mena quena cʉ̃re cajeni nʉcʉbʉgopaʉ yʉ ã, aperã yʉre na api majiato ĩi. Diore ĩ wariñuu bajaʉ yʉ yeri mena, yʉ catʉgooña majirije mena quena caĩ wariñuu bajapaʉ yʉ ã, aperã yʉre na caapi majiparore bairo. \v 16 To bairi mʉja yeri mena jeto Diore mʉja caĩ wariñuuro aperã, “Cariape mʉja ĩ, to bairona ã,” ĩnemo majiquẽnama, mʉja caĩrijere api majiquetibana. \v 17 To bairi mʉja yeri mena jeto na caapiquẽtie mena Diore caroaro mʉja caĩ wariñuubato quena aperã netobʉjaro Diore na cáti nʉcʉbʉgoro mʉja átinemoquetiborã. \v 18 Mʉja nipetirã netoro aperã ye mena yʉ wadanucu. Cajʉgoyepʉre yʉ cawada majiquetaje to cãnibato quena Espíritu Santo yʉre cʉ cajʉgo wada majioro to bairo yʉ wadanucu. To bairi Diore cʉ yʉ ĩ wariñuu nʉcʉbʉgo. \v 19 To bairo aperã ye mena wadanucubacʉ quena Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã na caneñaporopʉ na apiato ĩi petoacãna na caapi majirije macare yʉ caĩ wadaro ñuu neto. Capee majuu diez mil wameri mena aperã yere na caapi majiquẽtie macare yʉ caĩ wadaro wapa maniboro. \p \v 20 Yʉ yarã, cawimarãre bairo tʉgooñaqueticõaña. Cabʉcʉrãre bairo caroaro tʉgooña majirique cʉja. To bairo cabʉcʉrãre bairo caroaro catʉgooña majirã anibana quena caroorije átaje macare tʉgooña majiquẽja. Caroorije macare cawimarã na catʉgooña maji jeyaquẽtore bairona mʉja quena nare bairona baiya. \v 21 Dio ye quetire tirʉmʉpʉ macana na caucarique ocõo bairo ĩrica wame ã: \q1 Ati majare apero macana ricati wadarãre na yʉ buio joo rotigʉ. To bairi apero macana ye mena yʉ ye quetire na cabuiorije to cãnibato quena yʉre apiʉjaquetigarãma ĩmi Dio, ĩ ucarica wame ã. \m \v 22 To bairi Jesucristore caapiʉjaquẽna aperã ye mena aperã Dio ye quetire na caĩ wadaro apiʉjaquetiri cabui pacoorã anicõagarãma. Aperã Dio ye queti Espíritu Santo jʉgori na caĩ buioro maca Jesucristore caapiʉjarã macare na ĩ buio rotiimi Dio. Cʉ̃re caapiʉjaquẽna macare na ĩ buio rotiquẽcʉmi. \v 23 Mʉja nipetirã Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã mʉja caneñaporopʉ, aperã yere apiquetibana quena mʉja cawadaro aperã Jesure canʉcʉbʉgoquẽna maca tiere camajiquẽna jãa ejarã, “Mecʉrã áama,” ĩgarãma. \v 24 Mʉja caneñaporopʉ Dio ye quetire Espíritu Santo jʉgori mʉja caĩ buioro maca Jesure canʉcʉbʉgoquẽcʉ, tie quetire camajiquẽcʉ jãa ejaʉ, “Caroorije cácʉ yʉ ã,” ĩ majigʉmi. Dio ye quetire na caĩ buioro api majiri, “Carooʉ yʉ ã,” ĩ tʉgooña majigʉmi. \v 25 Cʉ yeripʉ rooro cʉ catʉgooñarije quenare tʉgooña majigʉmi. To bairo tʉgooña majiri ejacumu, Diore áti nʉcʉbʉgogʉmi. “Cariapena Dio na mena ãmi,” ĩ tʉgooña majigʉmi cʉ quena yua. \s1 Háganlo todo decentemente y con orden \p \v 26 To bairi ocõo bairo cátiparã mʉja ã: Neñaporã nipetiro mʉja cátie Jesucristore caapiʉjarã netobʉjaro cʉ̃re mʉja catʉgooña nʉcʉbʉgoro ája. Jĩcaarã Diore ĩ wariñuu bajagarãma. Aperã Dio yere jĩca wameri aperãre na buegarãma. Aperã Dio nare cʉ cabuio rotiriquere buiogarãma. Aperã cajʉgoye aperã yere majiquetibana quena Espíritu Santo na cʉ cawada majioro wadagarãma. Aperã na cawadarijere buio netogarãma. To bairo neñaporã nipetirije mʉja cátie Jesure netobʉjaro mʉja catʉgooña nʉcʉbʉgoro caame átinemoparã mʉja ã. \v 27 Aperã yere wada majiquetibana quena Espíritu Santo na cʉ cawada majioro cawadarã pʉgarã o itiarãna na wadaato. Jĩcaʉ cʉ cawadaro bero jeto na wadaato. To bairo na caĩ wadarijere apeĩ cʉ buio netoato. \v 28 Na cawadarijere cabuio neto majii cʉ camanicõaata na caneñapori paʉ na wadaqueticõato. Na yeri mena na majuuna Diore na jeni nʉcʉbʉgoato. \v 29 Dio cʉ cabuio rotirijere cabuiorã quena pʉgarã o itiarãna na buioato. Aperã na cabuiorijere caapirã, “¿Cariapena na ĩbauti?” na ĩ tʉjʉ bejeato. \v 30 Jĩcaʉ cʉ cabuiotoye apeĩ caruii macare jĩca wame Dio cʉ cabuio rotiata to cõo cabuio jʉgoricʉ maca cʉ janaato. \v 31 Nipetirã Dio cʉ cabuio rotiro mʉja buio majirã. Jĩcaʉ cʉ cabuioro bero jeto cabuiope ã. To bairo mʉja caĩ buioro nipetirã api majigarãma. Nipetirã api majiri tʉgooña ocabʉtigarãma. \v 32 Dio cʉ cabuio rotirije cabuiorã ricati wame cabuioquetipe ã aperãre. \v 33 Dio cariape jeto buiorique boʉmi. Noo booro mani cabuiorijere booquẽcʉmi. \p Nipetirã Jesucristore caapiʉjarã na caneñaporopʉre to bairo jeto na cátipere boʉmi Dio. \v 34 Mʉja caneñapori paʉpʉre cãromia na wadaqueticõato. Nare wada rotirique maa. Cajʉgo buiorã macare caroaro na apiʉjaato. Judío majare Dio cʉ caĩ cũrique ocõo bairo ã: “Cãromia Dio Wadariquere cajʉgo buiorã me anigarãma,” ĩ ucarique ã. “Caʉmʉa maca cajʉgo buiorã anigarãma,” ĩ ucarique ã. \v 35 Cãromia caapi puoquetajere majigarã na ye wiiripʉ ejarã na manapʉare na jeniñaato. Cãromia Jesucristore caapiʉjarã na caneñaporopʉ na cawadaro tʉjooquẽe. \p \v 36 Dio ye queti nemoo camaji jʉgoricarã mʉja aniquẽe. Mʉja jeto tiere caapi nʉcʉbʉgorã mʉja aniquẽe. To bairi, “Mani majuuna noo mani cabooro mani áti rotigarã,” ĩ tʉgooñaquẽja mʉjaa. \v 37 Noo, “Dio yere cʉ cabuio rotiricʉ yʉ ã, Espíritu Santo majiriquere yʉ joomi,” caĩrã una, “Pablo manire uca joomi Dio cʉ carotirije jʉgori,” na ĩ majiato. \v 38 Yʉ cauca joorije, “Dio cʉ carotirije me ã,” caĩrã macare apiʉjaqueticõaña. \p \v 39 To bairi Dio ye quetire mʉja cabuio majipere booya. Aperã apero macana yere wada majiquetibana quena Dio Espíritu Santo nare cʉ cawada majioro na mataqueticõaña. \v 40 Neñaporã nipetiro mʉja cátiere noo booro átiqueticõaña. Cariape nʉcʉbʉgorique mena átinucuña. \c 15 \s1 La resurrección de Cristo \p \v 1 Yʉ yarã, cajʉgoye Jesu ye quetire mʉjaare yʉ cabuioriquere mʉja catʉgooñapere yʉ boo. Tie quetire yʉ cabuioro mʉja caapi nʉcʉbʉgowʉ. Yucʉ quenare tiere mʉja apiʉjacõa aninucu. \v 2 Tie quetire mʉja caapi nʉcʉbʉgorije jʉgori mʉja netoomi Dio caroorije mʉja cátibatajere. Jocarã mee caapi nʉcʉbʉgorã mʉja cãmata to bairona mʉja netoogʉmi. \p \v 3 Nemoona tie quetire yʉ caapi nʉcʉbʉgorije cãni majuurijere mʉjaare yʉ cabuio netowʉ ocõo bairi wamere: Caroorije mani cátie wapa manire cabai yajibojayupi Jesucristo, Dio ye queti ucarica pũuripʉ tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucaricarore bairona. \v 4 Cʉ cabai yajiro bero cʉ cayaa rocayuparã. Itia rʉmʉ bero catunu catiyupi. Tie quena Dio ye queti ucarica pũuro na caĩ ucaricarore bairona cabaiyupa. \v 5 Tunu catiri bero Pedrore, cabero aperã quenare cʉ cabuenucuricarãre cabuia ejayupʉ Jesu. \v 6 Cabero tunu jĩcani capãarã quinientos netoro cʉ̃re canʉcʉbʉgorãre cabuia ejayupʉ. Capãarã cʉ cabuiaro catʉjʉricarã catirãma mai. Aperã mere riacoatanama. \v 7 Cabero Jacobore cabuiayupʉ. Cabero cʉ cabuericarã nipetirãre na cabuia ejayupʉ. \p \v 8 Na nipetirore cʉ cabuiaricaro bero yʉ quenare cʉ catʉjʉquetiboricʉrena yʉ cabuia iñoowĩ yʉ quenare. \v 9 Nemoona Jesucristore caapiʉjarãre rooro na yʉ capopiyeyenucuwʉ. To bairo rooro nare cátacʉ yʉ cãnibato quena yʉ cabuia iñoowĩ. To bairo na bero yʉre cʉ cabuia iñooquẽpata cʉ caqueti buio joo rotiricʉ yʉ aniquetiboricʉ. To bairi aperã cʉ caqueti buio joo rotiricarã beropʉ macacʉ majuu yʉ ã. Cawatoa macacʉ majuu yʉ ã yʉa, nemoona rooro cʉ̃re caapiʉjarãre cátinucuricʉ aniri. \v 10 To bairo rooro cátacʉ yʉ cãnibato quena yʉ cabopaca tʉjʉwĩ Dio. Yʉ bopaca tʉjʉri yʉ quenare cʉ ye quetire yʉ cabuio joo rotiwĩ. Jocʉ mee majuuna yʉ bopaca tʉjʉri cʉ ye quetire yʉ cabuio joo rotiwĩ. Aperã cʉ ye quetire cabuio joo rotiricarã netoro yʉ capaanucuwʉ. Yʉ majuuna to bairo ácʉ mee yʉ áa. Dio caroaro yʉre cácʉ yʉ mena aniri yʉre átinemomi. To bairi cʉ jʉgori yʉ átinucu, cʉ ye quetire buio teñaʉ. \v 11 Yʉ cabuiorije o aperã na cabuiorije quena jĩcaro cõo cãni wame ã. Tie quetire apirã mʉja caapi nʉcʉbʉgowʉ. \s1 La resurrección de los muertos \p \v 12 Cristo bai yajiri bero catunu catiyupi jã cabuionucurije to cãnibato quena nope ĩrã jĩcaarã, “Cabai yajiricarã tunu catiquetigarãma,” ¿mʉja ĩnucuti? \v 13 Cabai yajiricarã na catunu catíquẽpata Jesucristo quena tunu catíquetiboricʉmi. \v 14 Jesucristo cʉ catunu catíquẽpata cʉ ye quetire jã cabuiorije wapa maniboro. Jocarãna mʉja apiʉja nʉcʉbʉgoboricarã jã caqueti buioriquere. \v 15 Jesucristore catunu catioyupi Dio ĩrique quetire jã cabuioata jocarãna jã ĩ buioborã. Cariapena cabai yajiricarã na catunu catíquẽpata Dio quena cʉ Macʉ Jesucristore cʉ tunu catioquetiboricʉmi. \v 16 Cabai yajiricarã na catunu catíquẽpata Jesucristo quena tunu catíquetiboricʉmi. \v 17 Cʉ catunu catíquẽpata jocarãna cʉ̃re mʉja api nʉcʉbʉgoboricarã. Caroorije mʉja cátajere camajirioya mana mʉja aniborã. \v 18 To bairi aperã quena cabai yajiricarã Jesucristore caapi nʉcʉbʉgonucuricarã anibana quena canetooña mana aniborãma. Caroorã ya paʉpʉ bai yajicoaboricarãma. \v 19 Jesucristo mena ati yepa macaje jetore mani catʉgooña wariñuu yuu majiata aperã netoro cabopacoorã mani aniborã. Tunu catirique to camamata rooro mani bopacaborã, cabero mani cãni wariñuupere tʉgooña yuu majiquetibana. \p \v 20 Cabai yajiricarã tunu catiquetigarãma caĩrije cariape me ã. Cristo bai yajiri bero catunu catiyupi caĩrije maca cariape ã. Aperã nipetirã cabai yajiricarã na catunu catíparo jʉgoye catunu jʉgoyupi Jesucristo. Cabero na quena cʉ̃re bairona tunu catigarãma. \v 21 Nemoopʉna Adán cʉ cabai botiorique jʉgori mani nipetirã cabai yajiparã jeto mani ã. Apeĩ Jesucristo cʉ catunu catirique jʉgori mani tunu catí majigarã mani quena, cabai yajiricarãpʉ anibana quena. \v 22 Adán pãramerã mani cãnie jʉgori cabai yajiparã jeto mani ã. Jesucristo yarã mani cãnie jʉgori nipetirã cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorã tunu catiri bero mani catícõa aninucugarã. \v 23 Mani camaja mani catunu catípa rʉmʉ cãnopʉ mani tunu catígarã. Jesucristo catunu catí jʉgoyupi. Cabero ati yepapʉ cʉ catunu atópʉ cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgonucuricarã nipetiro tunu catigarãma ti paʉ cãno. \v 24-25 To cõona ati ʉmʉrecoo peticoagaro. To bairi Jesucristo nipetirã ati yepa macana cʉ̃re canʉcʉbʉgoquẽna ʉparã cãnare na re peocõagʉmi. Cʉ majuuna Ʉpaʉ aniri cʉ wapana ati yepa macana nipetirore na re peocõagʉmi. To bairo cʉ carero bero cʉ Pacʉ Dio nipetiro Ʉpaʉ jãagʉmi. \v 26 Bai yajirique quenare to cõona áti janaogʉmi Dio cʉ wapanare Jesucristo na cʉ carero bero. Cabero bai yajirique manigaro yua. \v 27 Nipetirãre Jesucristo cʉ carotipere cájupi Dio, cʉ ye queti ucarica pũuropʉ caĩrore bairona. To bairo ĩro, cʉ Pacʉ Dio quenare carotipaʉ ãmi Jesucristo, ĩro mee bai. Dio majuuna nipetirijere Jesucristo cʉ carotipere cacũñupi cʉ Macʉre. \v 28 To bairo Cristo nipetiro carotipaʉre Dio cʉ̃re cʉ cacũro cʉ majuuna Dio Macʉ aniri, “Yʉre carotiina ãña,” cʉ Pacʉ Diore ĩgʉmi. To bairona carotipaʉ cʉ cacũricʉ Diorena to bairo ĩgʉmi Cristo. To bairi Diona nipetiropʉre carotii majuu anigʉmi yua. \p \v 29 Ape wame átinucurãma aperã. Cabautisaya mana cabai yajiricarãre aperã cacatirã maca bautisaboja rotirãma, cabai yajiricarãre bautisaboja rotirã. Cabai yajiricarã tunu catíquẽnama ĩrique to cãmata to bairo átiya maniboricaro. \v 30 To cãnacã rʉmʉ cauwiorije watoapʉ yʉ aninucu. \v 31 To cãnacã rʉmʉ camaja yʉre jĩagarãma Jesucristo ye quetire yʉ cabuio teñarije jʉgori, yʉ ĩ tʉgooñanucu. Cariapena ã to bairo yʉ caĩ tʉgooñarije. Jesucristore mʉja caapi nʉcʉbʉgoro yʉ tʉgooña wariñuu. Ti wame quena cariapena ã, to bairo mʉjaare yʉ catʉgooña wariñuurije. \v 32 Dio ye quetire yʉ cabuio teñaro Efeso macana camaja yaia seeto majuu cauwarãre bairo cabaiwã, yʉre matagarã. Cabai yajiricarã na catunu catíquẽpata jocʉ majuuna na jʉgori yʉ tamʉoboricʉ. “Bujiyʉ ape rʉmʉ uno mani bai yajicoagarã, cabero mani tunu catiquetigarã ĩrã boje rʉmʉ mani ána. To bairi ʉga, eti cumu mani áti tʉjagarã,” mani ĩborã. \p \v 33 To bairi aperã mʉjaare na caĩtorijere apiʉjaqueticõaña. Caĩtorã, caroorã mena mʉja cabapacʉpata caroaro mʉja cátinucurijere mʉja rooye tuaborã. \v 34 Caroaro tʉgooña maja catiya. Cariape jeto ája. Caroorije átiquẽnana ãña. Jĩcaarã mʉja mena macana Dio cʉ cãniere majiquẽema. Na camajiquẽtiere na boboato ĩi to bairona mʉjaare yʉ ĩ buio. \s1 Cómo van a resucitar los muertos \p \v 35 Aperã ocõo bairo jeniñaborãma: ¿Dope bairo cabai yajiricarã anibana quena na tunu catirãati? ¿Tunu catirã dope bairi rupaʉ na cʉgorãati? \v 36 To bairona cajeniñarã na cãmata camajiquẽna aniborãma. Mani caoterije apeacã caputiparo jʉgoye boacoapa. Boari bero puticoapa yua. \v 37 Mani caoteri apeacã carupaʉ me ã mai. Carupa apeacã jeto ã. Trigo ape unieacãre o apeye unie oterique apeacãre oterã to putiato ĩrã mani ote. \v 38 Cabero Dio nemoona, “Cabairi rupaʉ anigaro,” cʉ caĩ cũricarore bairo puti rotiimi. To cãnacã wame oterique ricati cabaurije caputiro ácʉmi Dio. \v 39 Nipetirã cacatirã ye rupaʉri jĩcaro cõo mee bau. Mani camaja jĩcarore bairona carupaʉricʉna mani ã. Waibʉcʉrã quena ricati carupaʉricʉna ãma. Minia quena ricati carupaʉricʉna ãma. Wai quena ricati carupaʉricʉna ãma. \v 40 Tie cabairore bairona ʉmʉrecoo macana quena ricati rupaʉri cʉtima. Ati yepa macana quena ricati rupaʉri cʉtima. Ʉmʉrecoopʉ cãna caroa rupaʉ majuu cʉgoma. Ati yepapʉ cãna quena to bairona carupaʉricʉna anibana quena ʉmʉrecoopʉ cãnare bairo carupaʉricʉna aniquẽema. \v 41 Muipu ʉmʉreco macacʉ ñami macacʉ muipure bairo bujuquẽemi. Ñocoa quena ricati bujuma. Jĩcaro cõo bujuquẽema ñocoa. \v 42 To bairona camaja tunu catirãpʉ ricati rupaʉ mani baugarã. Yucʉacã mani cabauri rupaʉre bairo mee mani baugarã. Mani cabai yajiri rupaʉre na cayaa rocaro bero boa yajicoagaro. Mani catunu catiro bero cariaqueti rupaʉ anicõa aninucugaro. \v 43 Cañuuqueti rupaʉre yaa rocagarãma. Tunu catiri cañuu majuuri rupaʉ anigaro. Catutuarije máni rupaʉre yaa rocagarãma. Tunu catiri bero catutuari rupaʉ majuu anigaro yua. \v 44 Ati yepa mani cabuiabata rupaʉ anatore yaa rocagarãma. Mani catunu catiro bero cacaticõa aninucuri rupaʉ anigaro yua. Mani ati yepapʉ mani cabuiarica rupaʉ cabai yajipa rupaʉre cʉgorã capetiquetipa rupaʉ quenare mani cʉgogarã. \p \v 45 Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: Cãni jʉgoricʉ Adán cacatii cãñupʉ. Cʉ bero macacʉ Jesucristo maca mani catirique majuure cajoʉ cãñupi. \v 46 Mani cacati jʉgori rupaʉ ati yepa mani cabuiarica rupaʉ cabai yajipa rupaʉ ã. Cabero macá rupaʉ capetiquetipa rupaʉ anigaro. \v 47 Adãre ati yepa cãni jʉgoricʉre jita mena Dio cʉ cátacʉ cãñupi. Cʉ bero macacʉ Jesucristo maca ʉmʉrecoo macacʉ ãmi cʉ̃a. \v 48 Ati yepa macana nemoona jita mena Dio cʉ cátacʉre bairona carupaʉricʉna mani ã. Ʉmʉrecoopʉ cãna quena Cristo ʉmʉrecoopʉ cãcʉre bairona carupaʉricʉna ãma. \v 49 Adán ati yepa cãni jʉgoricʉ jita mena Dio cʉ cátacʉre bairona carupaʉricʉna mani ã ati yepapʉ ãnaa. Cabero tunu catirãpʉ ʉmʉrecoo macacʉre bairona Jesucristore bairona carupaʉricʉna mani anigarã. \p \v 50 Yʉ yarã, ocõo bairo cariape mʉjaare yʉ ĩ: Ati yepapʉ mani cacatiri rupaʉ mena ʉmʉrecoopʉ, Dio cʉ carotiropʉ mani aá majiquẽe. Cabai yajipa rupaʉ ã. To bairi capetiqueti paʉ, caroa majuu cãni paʉpʉ cãnicõa anipa rupaʉ me ã. \v 51 Ape wame cajʉgoye camajiña manibata wamere mʉjaare yʉ buiogʉ. Jesucristo ati yepapʉre cʉ catunu atópʉ nipetirãre manire wajoagʉmi Dio cʉ̃re caapiʉjarãre. Cacatirãre mani cabai yajiquẽtona manire wajoagʉmi Dio. \v 52 Jesucristo ati yepapʉ cʉ catunu ató to cõona Dio tʉ macacʉ ángel Dio cʉ caputi roti tʉjarona Dio yaro putiricaro mena putigʉmi. To bairo cʉ caputirona yoaro mee bibi roca joori tʉjʉricaro cõona mani rupaʉri wajoagarã. To bairi putiricarore ángel cʉ caputi tʉjari paʉna nipetirã Jesucristore apiʉjari cabai yajiricarã ape rupaʉri mena tunu catigarãma. Cabero bai yajinemoquetigarãma yua. Jesure caapiʉjarã cacatirã quena bai yajiquetibana quena ape rupaʉ wajoagarãma. \v 53 Mani rupaʉri ati yepapʉ mani cabuiarica rupaʉri caboapa rupaʉri ã. To bairi caboaquetipa rupaʉri cawajoape ã cãnicõa aninucupa rupaʉri macare. \v 54-55 Cãnicõa aninucupa rupaʉri mani cawajoaro Dio ye queti ucarica pũuripʉ caĩrore bairona baigaro: Ocõo bairo ĩ ucarique ã: Mani cabai yajinucubataje to cõona peticoapa. To cõona mani bai yaji nemoquetigarã. “Mani riaye tamʉo yajigarã,” ĩ tʉgooña uwirique manigaro yua. \v 56 Caroorije cátinucurã aniri cabai yajiparã mani ã. Dio cʉ carotiriquere átiquetiri, “Caroorã mani ã,” mani ĩ maji. \v 57 Mani Ʉpaʉ Jesucristo manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori mani cabai yajinucurije manigaro yua. To bairi cʉ̃re apiʉjari mani bai yajinemoquetigarã. To bairi Diore mani ĩ wariñuurã. \p \v 58 To bairi yʉ yarã, mani catunu catípere tʉgooñari mani Ʉpaʉ Jesure áti nʉcʉbʉgo janaqueticõaña. Cʉ yere seetobʉjare átinucucõaña, cʉ ye cawapa manie me ã ĩrã. “Cãni majuurije ã,” mʉja ĩ maji. \c 16 \s1 La colecta para los hermanos \p \v 1 Aperopʉ cãna Jesucristore caapiʉjarãre mʉja cátinemope, niyeru mʉja cajeni neope Galacia macanare yʉ cáti rotiricarore bairo ája mʉja quena. Ocõo bairo na yʉ caĩwʉ: \v 2 To cãnacã semana cãni jʉgori rʉmʉ cãno niyeru mʉja cajoo majiro cõo ricati quenoo cũña. To bairo áti yuurã yʉ caejari paʉpʉre mʉja macaquetigarã mʉja cajee neopere. \v 3 Yʉ caejaparo jʉgoye Jerusalẽpʉ niyeru cacũrã aáparãre mʉja beje yuugarã. Yʉ mʉja tʉpʉ ejari mʉja cabejericarãre Jerusalẽpʉre na yʉ joogʉ. Na mena yʉ caucarica pũuri niyeru mʉja cajee neorique quenare yʉ joogʉ Jerusalén macana Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorãre. \v 4 Yʉ majuuna Jerusalẽpʉ yʉ cáaápata na quena yʉ mena aágarãma. \p \v 5 Atopʉ cãnacʉ aácʉ Macedonia yepapʉre yʉ neto aágʉ. Ti yepa neto aá, mʉja tʉpʉ Corintopʉre yʉ ejagʉ. \v 6 Yʉ cabaiata mʉja mena yoarobʉjaro yʉ anicõagʉ. Puebʉcʉ cãno cõo mʉja tʉpʉ yʉ anicõagʉ. Cabero noo boori paʉ yʉ cáaágari paʉ yʉ cáaáto yʉre mʉja átinemo majigarã. \v 7 Mʉjaare yoaro mee yʉ tʉjʉ neto aágaquẽe yucʉra. Cabero maca mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ cabooata yoaro mʉja tʉpʉ yʉ tuagʉ. \v 8 Ato Efesopʉna Pentecosté boje rʉmʉ cãno yʉ anicõagʉ mai. \v 9 Atore capãarã mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire caapigarã ãma. To bairi seeto nare cabuiopaʉ yʉ ã. Tiere camatagarã quena capãarã ãma. \p \v 10 Timoteo yʉre bairona mani Ʉpaʉ Jesu yere queti buiori majocʉ ãmi. To bairi mʉja tʉpʉ cʉ caejaro cʉ átinemoña. To bairo mʉja cáto tʉgooñarique pairicaro mano wariñuurique mena anigʉmi. \v 11 To bairi mʉjaa jĩcaʉ mácana to bairona cʉ tʉjʉ rocaquẽja. Atopʉ cʉ cáatípere cʉ átinemoña. To bairo mʉja cáto wariñuurique mena yʉ tʉpʉ atígʉmi. Aperã cʉ mena macana mena Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã mena na caejapere yuʉ yʉ áa. \p \v 12 Apeĩ mani mena macacʉ Apolore, “Mʉ quena mani yarã mena aáti Corinto macana Jesure caapi nʉcʉbʉgorãre na tʉjʉʉja,” seeto cʉ̃re yʉ caĩbapʉ. Yucʉacã aágaquẽemi. Cabero cʉ cáaá majiri paʉ aágʉmi baii pʉa. \s1 Saludos finales \p \v 13 Tʉgooña maja catiya. Jesucristore api nʉcʉbʉgo janaqueticõaña. Caʉmʉa, cãromia cãni majuurãre bairona tʉgooña uwirique mana, tʉgooña ocabʉtiri aninucuña. \v 14 Nipetiro mʉja cátinucurije ame mairique mena ája. \p \v 15 Yʉ yarã, mʉja maji. Estéfanas, cʉ ya wii macana mena Jesu ye quetire caapi nʉcʉbʉgo jʉgoricarã cãma Acaya cawamecʉtopʉ aperã jʉgoye. Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorãre seeto majuu na átinemonucuma. \v 16 To bairi na cajʉgo ĩrijere caroaro na apiʉjaya mʉjaa. Nare bairona Dio yere cajʉgo ĩnemorã quenare caroaro na apiʉjaya. \v 17 Mʉja ya maca macana Estéfanas, Fortunato, Acaico jãa atopʉ na caejaro seeto yʉ cawariñuuwʉ. To bairi mʉja camanona mʉja maca yʉre mʉja cátinemobopere yʉre cátinemowã. \v 18 Caroaro yʉ catʉgooña yerijañaro cámá. Mʉja quenare to bairona átigarãma. Nare bairo aperãre cátinemorã quenare, “Caroaro áama,” caĩpe ã. \p \v 19 Asia yepa macana Jesucristore caapi nʉcʉbʉgori poa macana mʉjaare ñuu rotima. Aquila, Prisila, Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã na ya wiipʉ caneñaponucurã quena, “Mani Ʉpaʉ Jesu mena caroaro ãña,” mʉjaare ĩ ñuu rotima. \v 20 Ato macana nipetirã Jesure caapiʉjarã quena mʉjaare ñuu rotima. Mʉja majuuna caroaro ame mairique mena ame ñuu rotiri ame tʉjʉ wariñuunucuña. \p \v 21 Atie cãni tʉjarijere yʉ Pablo yʉ majuuna ucari mʉjaare yʉ ñuu roti. \p \v 22 Noo mani Ʉpaʉ Jesucristore canʉcʉbʉgogaquẽna una Dio cʉ capopiyeyeparã na anicõato. \p Mani Ʉpaʉ Jesu yoaro mee cʉ apáro. \p \v 23 Mani Ʉpaʉ Jesucristo caroaro mʉja cãnipere cʉ joato. \v 24 Jesucristore caapiʉjarã nipetirãre mʉjaare yʉ mai. To bairi atie quetire seeto mʉjaare mairi yʉ uca joo. Amén. \p To cõona ã.