\id ACT \ide UTF8 \h APOSOTOLO ADI HEWAU \toc1 APOSOTOLO ADI HEWAU \toc2 Aposotolo Adi Hewau \toc3 A. adi H. \mt1 APOSOTOLO ADI HEWAU \c 1 \p \v 1 Teopilo e, buka bagubagunana eai wa, ginauri gamagaridi Iesu i ginauri‐hetubudi eo i heata‐hetubudi, ea uridiwa wa, \v 2 i lau e nei asubenana eai ne ena lauhesom i ribaedio Aposotolo i hineridi wa aridi eai, Earua Tabuna debana eai, abotai ia se abiisini. \v 3 Ia i hetaumasarahauioi aridi eai, mamaumaurina ena amamna murina eai, aba‐italobaina heiheinoidi se gamagari ariri, asubena tatao‐labui‐se‐mate sorasoradi eai matadi eai i tautaumasaraha, Eaubada ena basileia ribadi i ribaribaedi. \v 4 Maedi se miamiaesega i lauhesomdi i ene Ierusalema tabu se laugabaei, na Tamana ena ribahesunuma bena se bagibagiei mo, iaede i ene, “ea heribamiuo, \v 5 ea ene mamohoi Ioane goila eai i hebapatiso, na sora omi nige baeaona abo Earua Tabuna arinai se hebapatisoimiu.” \p \v 6 Arinai huia esau se bawagogo, ia se oimurilau si ene, “Guiau e, huia ta abo Isaraela basileiana u heheliuioi e nige’e, wa?” \v 7 I ribalau aridi eai i ene, “Omi nige enamiu bena asubenadi eo huiadi abidi au ata, meta Tamana iabom ena gigibori eai i tauribaedio. \v 8 Na omi gigiborina abo au hearo sora Earua Tabuna abo i dobima potamiu eai; eo omi abo tauwasawasaegu, Ierusalema eai, Iudea se hetaiiri, eo Samaria eai i lau e tanoubu sigasigana eai.” \s1 Aposotolo se hetorodi. \r Mt. 28.18-20; Mk. 16.15-18; Lk. 24.47, 48; Io. 20.21-23 \p \v 9 Teina riba ta i ribaedio, ma‐itaitalaudi, na ia se abiisini, eada boeana eai i tauyamui matadi eai. \s1 Iesu ena uioma ribahesunumana. \p \v 10 Ma launa, se itaitawataisae galewa eai, na tatao labui hede se totoro gegesidi eai, adi lulu se posiposi ariariri, \v 11 si ene, “Galilaia tataomiu e, saha au totoro au itaitasae galewa? Teina Iesu ta, arimiu eai wau se abiisini galewa eai, sora abo i uioma, ena laolaoma doha wau aue ita ena lau galewa eai ta.” \s1 Earua se bagibagiei. \p \v 12 Abotai abo Oliveta tupina se laugabaei se uio Ierusalema. Oliveta Ierusalema i hanahanau doha hinage asubena sabati lauwasina; \v 13 isi se lage, se awasae numa isi‐pota birina eai, Petero, eo Iamesi, eo Ioane, eo Anederea, eo Pilipo, eo Toma, eo Batolomaio, eo Mataio, Iamesi Alepaia natuna, eo Simona Selote, eo Iuda Iamesi ena tau, edi aba miamia. \v 14 Isi gamagaridi huia gamagari nuadi esega mo se lau‐uura, eo se aiboda, sisine headi maediyao, eo Maria Iesu sinana, eo ena dodogayao hinage. \s1 Matatia se hineri \p \v 15 Nei asubenadi ne Petero i toro heaheata boeadi eai (isi esadi se hasiridi tataodi handere esega eo tau‐esega‐i‐mate) i ene, \v 16 “Egu tataoyao e, teina uriuri tabuna ta se hemamhoiei ede ina, Earua Tabuna Davida awana eai i ribanonohai, Iuda ribana, ia ede Iesu tautoaina tauwoeaidi. \v 17 Paana ede ia hinage maemai se hasiriesegaimai, teina paisoa ta tupona ia tauabina hinage. \v 18 (Tau ta oea esau i uneunei, ena abi‐baaea maisana monina eai; abotai ie beu, i hedonapile bogana i taigari, sinaena i dabalalagorigori. \v 19 Ierusalema taumiaina gamagaridi wasana se ataieyao; isi arinadi mamohoi eai oea ta esana se tore Akeladama, arinai ede si ene, Osina Oeana). \v 20 Paana ede se uriyao Wana bukana eai, si ene, ‘Ena numa dalabu tabu esau arinai i mia’; (Psa. 69.25) eo ‘Ana paisoa mo taba esau abo i abi.’ (Psa. 109, 8). \v 21 Arinai taba ada sasaguyao esau, huia gamagari maeda ta lau esega, huia ne Guiau Iesu maeda ta sae ta dobi, \v 22 Ioane ena bapatiso huia hetubuna eai i laoma e asubenana ne arida eai se abiisini wa — tatao ta aridi eai esau ta hetoro, ena torouio ribana maeda abo ta hemasaraha.” \v 23 Tatao labui abo se hetorodi, Iosepa Barasaba, ia esana lailai ede Iuseto, eo Matatia. \v 24 Abo se lau uura si ene, “Guiau e, oa tatao gamagaridi nuadi u itadio, taudi labui ta aitea u nuanuaiei ede, u heribamai, \v 25 teina paisoa ta bena tupona abo i abi, abo i hemala aposotolo hinage; paisoa wa Iuda i nuagabaei, i lauo iabom ena abamia eai.” \v 26 Edi kelero se ginauri, kelero ie taru Matatia arinai, ia abo se hasiri‐esegai aposotolo saudoudoi‐esega aridi eai. \c 2 \s1 Penetekoso: Petero ki wa i hepaisoaei \r Mt. 16.18, 19 \s1 evanelia se mosei Iudea tataodi aridi eai \r A. adi H. 10.1-48 \p \v 1 Penetekoso asubenana ie lage, dimo esau eai isi gamagaridi se oigogo esega, nuadi esega. \v 2 Maesega dagugu galewa eai i laoma, doha mana lailai i nu’unu’u, edi aba bawa numana i monau boriboriri. \v 3 Memenadi se tai’igaigari doha oeagi alaalasi memenadi se taumasaraha, esau eo esau potadi eai se taru. \v 4 Isi gamagaridi Earua Tabuna i hemonaudi, hari arina, hari arina, se ribaedi doha Earua awadi i hemamaladi. \p \v 5 Iudea tataodi Eaubada matausina taumatausi, Ierusalema eai se miamia, eanua gamagaridi tanoubu eai ta se laolaoma. \v 6 Arinai abo wasana ie lau, moutuana lailai se oigogoma, aruadi se loi, paana ede esa, esa, riba se ataiedi doha arinadi mamohoi eai. \v 7 Isi gamagaridi se noo ariri, abo se heunaboisaha si ene, “Ina tatao gamagaridi se ribariba ta, Galilaia tataodi, e nige’e wa? \v 8 Edohana gamagarida arinada mamohoi doha edi aba labasida arinada ta atailobai ta? \v 9 Peretia tataoda, eo Mede tataoda, eo Elama, eo Mesopotamia taumiaina, eo Iudea, eo Kapadokia, eo Ponoto, eo Asia, \v 10 Perugia eo Pamepulia, Aigupito, eo Libia tupona Kurene tehana eai, eo Roma tataodi inai se miahebohebori, isi headi Iudea eo headi se hemala Iudea, \v 11 Kereta eo Arabi tataoda; isi Eaubada ena laulau gigibori se ribaribaedi, ita ta ataiei arinada mamohoi eai.” \v 12 Isi gamagaridi aruadi se loi, nuadi se ponopono, se heunaboisaha se oiriba si ene, “Aniona saha ina?” \v 13 Na headi se talawasi, si ene, “Isi waina harihariuna se nomdaoi ede.” \s1 Petero ena guguia. Riba paana: Iesu Guiau ede, eo Keriso. \p \v 14 Na Petero, eo saudoudoi‐esega se toro, ia i arina lailai, i ribalau aridi eai i ene, “Omi Iudea tataomiu e, eo Ierusalema taumiaina e, teina ta au nuatui, eo egu riba ta bena au ataiei. \v 15 Tatao ta nige se nom eauyaure, wau aue riba wa, abo ina asubena mahana hehaionana mo; \v 16 teina ta doha ede Ioela peroveta i ribaei wa: \q1 \v 17 ‘Huia murimuritadi eai, Eaubada ie riba, \q1 Earuagu abo ea hegoi‐auri buluma gamagari potadi eai, \q1 eo nanatumiuyao tatao eo sisine abo se riba‐peroveta, \q1 ami hewahewari tautau matadi eai abo se ita, \q1 emi tautaubada enosuai abo se enosuaiei; \q1 \v 18 e, abo egu heaheari tatao, eo egu heaheari sisine potadi eai \q1 Earuagu ea hegoidobei, abo se riba‐peroveta. \q1 \v 19 Nabutua galewa ewana eai abo ea torehemasarahadi, \q1 heiheinoidi tanoubu eai hinage, \q1 osina eo oeagi alaalasi, eo asu madagauna; \q1 \v 20 Mahana abo i hemala masigiri, \q1 eo nawalai i hemala osina, \q1 abotai abo Guiau ena asubena i laoma, \q1 asubena lailai, wasana i lai ariri, abo i lage. \q1 \v 21 Arinai abo isi esa, eo esa, Guiau esana se ataatai, abo se mauri.’ \p \v 22 “Isaraela tataomiu e, teina riba ta au ataiedi: Iesu Nasareta, ia tau wa arimiu eai Eaubada i hedebasae laulau gigiboridi eai, eo laulau noonoodi, eo heiheinoidi hinage ia nimana eai Eaubada i ginauridi boeamiu eai, doha hinage abina au atao wa— \v 23 teina Iesu ta se moselaei, doha Eaubada mumuga eai dobilana i nuatunonohaiyao, ia aue abi, nimamiu baaeadi eai au hesatauro, eo au unuhemate. \v 24 Na Eaubada i hetorouioi mate amamnadi eai ie iairihai, paana ede mate ia taba nige i abididini. \v 25 Doha Davida enana i ribao, i ene, \q1 ‘Guiau matagu eai ea iita, huia gamagari, \q1 ia nima‐tutugu eai, arinai nige ea moimoiu; \q1 \v 26 arinai nuagu i lolo, memenagu ie kode; \q1 egu sunuma eai bulumagu abo i aiyawasi. \q1 \v 27 Paana taba nige earuagu u nuagabaei Hade eai, \q1 taba nige u eari em Hetabu Tauna bulumana i posa. \q1 \v 28 Mauri dobilana oa u heitaguo; \q1 oa nuanuam eai abo ea kode ariariri.’ \qr (Psa. 16.8-11). \p \v 29 “Egu tataoyao e, urutubuda Davida ribana bena ea heribakomakomanimiu, ia i mateo eo se toreyao, ia bousana ita arida eai, i laoma e huia ta. \v 30 Paana ia peroveta, i nuatuiyao hinage Eaubada ia arinai i aigorayao i ene, ia bogana eai esau abo i tubuma, ena terona potana eai abo i bawa, \v 31 i itanonohaiyao Keriso ena torouio, ribana i ribaei hinage i ene ia Hade eai earuana taba nige se nuagabaei, ia bulumana taba nige i tatagorigori (Psa. 16.10). \s1 I torouio arinai ta ene ia Guiau ede eo Keriso. \p \v 32 “Eaubada wau Iesu wa i hetorouioi, ai gamagarimai matamai eai ai itayao. \v 33 Ia se hedebasae Eaubada nimatutuna eai ie bawa, Tamana ena ribahesunuma, Earua Tabuna wa, i abiyao, iaede i hegoidobeama, doha wau au itayao, eo au ataieyao. \v 34 Davida sora nige i awasae galewa eai; na iabom mo i ene, \q1 ‘Guiau i ribalau egu Guiau arinai, Oa nimatutugu eai u bawa, \q1 \v 35 i lau e am waiunuyao ea abidi se hemala aem ana bou.’ (Psa. 110.1). \m \v 36 Arinai omi Isaraela numamiu gamagarimiu au nuatui komakomani wau Iesu omi au hesatauro wa, Eaubada i abi i hemala Guiau, eo i hemala Keriso hinage.” \p \v 37 Riba ne se ataiei, atedi se taigari, se ribalau Petero eo aposotolo aridi eai, si ene, “Omi tatao e, eo ema tataoyao e, ai abo ai saha?” \v 38 Petero i ribalau isi aridi eai i ene, “Nuamiu au buidi, esau, esau, abo se hebapatisoimiu Iesu Keriso esana eai, baaea aba‐ribagigirina ede, ainauia abo au abi, iaede Earua Tabuna. \v 39 Paana ribahesunumana ede enamiu, eo nanatumiuyao enadi, eo isi taumia eda lohaloha eai enadi, isi gamagaridi esau, esau, Guiau eda Eaubada abo i eogai ia arinai.” \v 40 Riba gamagaridi hinage i ribaedi, arinai i heatadi eo i headidiridi, i ene, “Isina baaeana eai ta au hemauriuioimiu.” \v 41 Arinai isi ena riba tauataiei se hebapatisoidi, ma nualolodi; nei asubenana ne doha tatao tausani haiona se patulau aridi eai. \s1 Ekalesia bagubagunana. \r A. adi H. 4.32-37 \p \v 42 Se moseuioidi aposotolo edi laulauheata arinai, eo edi heoiesega abiabina, areto se ihiihi, eo se uura hinage, ma nuaadidiridi. \v 43 Isi gamagaridi, esa eo esa, matausi i hearodi; aposotolo gigibori gamagaridi, eo heiheinoidi, se ginauridi. \v 44 Isi gamagaridi tauataiena se miagogo, edi ginauri gamagaridi se abidi gonogonoadi; \v 45 edi oea se unedi, eo edi gogo hinage se soiedi tatao gamagaridi se heona gonogonoadi. \v 46 Asubena gamagaridi se laulaugogo numa uura eai, eo se lau hari numa, hari numa, areto se ihi, aiai se ai, nuadi se lolo, eo nuadi esega. \v 47 Eaubada se hedebasae, eo tatao gamagaridi se nualoloedi. Na asubena gamagamagari Guiau headi i hepatulaedi ekalesia eai, isi taumauri wa. \c 3 \s1 Aposotolo laulau gigibori se hetubu: taulaulaudae se hemauri. \p \v 1 Na Petero eo Ioane se lau esega, se awasae numa uura eai, mahana haligigi‐hasi eai, uura huiana ede. \v 2 Taulaulaudaena esau, sinana bogana eai doha ede, se bahei, asubena gamagamagari se heota numa uura dobilana eai, dobila ne esana ede Lolona, tatao se laulau numa uura alona eai bena i awanorilau aridi eai. \v 3 Ia Petero eo Ioane i itadi bena se awasae numa uura alona eai, abo i awanorilau aridi eai. \v 4 Petero i ita‐dudurai ia arinai, maena Ioane, si ene, “U italaoma arimai eai.” \v 5 Edi riba i ataiei paana i sunumawataidi bena abo ginauri esana se mosei enana. \v 6 Na Petero abo i ene, “Nige egu \tl silver\tl*, eo nige egu \tl gold\tl*, na ginauri arigu eai ea aabi ta abo ea leawa enam, Iesu Keriso Nasareta tauna esana eai u torohai, u laulau.” \v 7 I abilau ia nimatutuna eai, abo i abihetoro; ma‐esega abo ia aelaulauna eo aematamatapouna se adidiri. \v 8 I lamposi i toro ie lau, maedi se awasae numa uura alona eai, i laulau, eo i lamposi, eo Eaubada i aihelahui. \v 9 Tatao gamagaridi se ita i laulau, eo hinage Eaubada i aiaihelahui, \v 10 se nuatuiyao ia tau awaawanori wa, numa uura dobilana Lolona eai huia gamagari i babawa, wau laulau ia arinai ie tubu, arinai aruadi se loi, eo se noo ariri. \v 11 Taulaulaudaena se hemauri wa, Petero eo Ioane i abididinidi, tatao gamagaridi se aitautaugogo se lau aridi eai, Solomona ena dobila sorasorana eai, se noo ariariri. \s1 Petero ena guguia helabuina. Riba paana: ribahesunuma wa abo se hemamohoiei. \p \v 12 Petero i itadi i ribalau tatao aridi eai, i ene, “Omi Isaraela tataomiu e, teina ta sahana au nooei? Au matabarabaraimai ta bena aibom ema gigibori eai, eo ema lolo eai, tau ta ai helaulau ta? \v 13 Aberahama ena Eaubada, eo Isaako, eo Iakobo, tamadayao edi Eaubada, ia Natuna Iesu i hedebasaei; ia au moselaei, eo Pilato matana eai au harerei, ena nuatu ia bena i iairigabaei wa. \v 14 Na Hetabu Tauna eo Taulaulaududuraina au harerei, na tauaiaiununa au henua bena se leawa. \v 15 Mauri Paana au unui, mate eai Eaubada ia i hetorouioi; ai tauitana ede. \v 16 Ia esana, ema sunuma ia esana eai, tau ta arinai i adidiri, ia au itayao, eo au nuatuiyao: Iesu sunumaena arinai i adidiri ta omi gamagarimiu matamiu eai. \p \v 17 “Na ehaguyao e, ea nuatuiyao au supusupu, arinai ede ia au unui, ami tanuaga hinage ia se unui. \v 18 Mumuga eai Eaubada i ribaeyao ena peroveta gamagaridi awadi eai, i ene Keriso amamna abo i hearo, se hemamohoiyao. \v 19 Arinai ede nuamiu au buidi, abo au hemala tatao udoi, emi baaea abo se sauhaidi, abihemauriuio huiana abo Guiau matana eai i lagema; \v 20 ia Iesu Keriso abo i hetamariama, ia ede se guguiabagunaimiuo. \v 21 Galewa i abididini, i lau e ginauri gamagamagaridi se heduduraiuioidi, doha Eaubada peroveta tabudi gamagaridi awadi eai i ribaei, tanoubu ena huia hetubuna i laoma e, huia ta. \v 22 Riba mamohoina Mose i ribaei tamadayao aridi eai, i ene, ‘Peroveta esau arimiu eai Guiau emi Eaubada abo i hetoro, emi tau esau doha ede eau: riba gamagaridi ia i heribamiu abo au ataiedi. \v 23 Abotai abo esa, eo esa, wau peroveta wa nige se ataiei, abo tatao boeadi eai se unuhinehineridi.’ \v 24 Hinage peroveta gamagamagari Samuela arinai ie tubu eo isi gamagaridi hinage ia se helaudamai, ina asubenadi ta se ribanonohaidio. \v 25 Omi peroveta nanatudiyao, eo Eaubada tamamiu i guguiaidio, ie riba Aberahama arinai, i ene, ‘Tumamyao aridi eai tatao gamagaridi tanoubu eai ta abo ea helolodi.’ \v 26 Omi se hebagunamiuo, Eaubada ia natuna i hetoro abo i hetamariawa bena i helolomiu, ia arinai gamagarimiu emi baaea au sinibuigabaedi.” \c 4 \s1 Heamamna bagubagunana. \p \v 1 Taudi labui tatao se guguiaidi, kohena tataodi eo numa uura kapenana, eo Sadukea se laoma aridi eai, \v 2 nuadi se baaea paana ede tatao se heatadi, eo tatao se guguiaidi, si ene, Iesu debana eai mate eai abo se torouio. \v 3 Isi nimadi eai se abilau aridi eai, i maimailahio arinai se toredi numa tutugudu eai i lau e mara ie tom. \v 4 Tatao gamagaridi riba wa se ataiei, se nuatuwatai; tatao se hasiridi, tausani haligigi. \s1 Petero sunederi i guguiaidi. \p \v 5 Arinai i lau e mara‐ie‐tom, isi adi tanuaga headi, eo edi babada headi, tauuriuri tataodi maediyao Ierusalema eai se oigogo, \v 6 Ana, kohena lailai hinage, eo Kaiapa eo Ioane, eo Alesana, isi gamagaridi hinage kohena lailai ana bogaoyao. \v 7 Taudi labui se hebawadi duaduaridi eai, se oimuridi, si ene, “Gigibori esana, eo eai esana eai, wau laulau wa au laulauei?” \v 8 Petero Earua Tabuna arinai i monau, i ribalau aridi eai, i ene, “Omi tatao adi tanuagao, eo Isaraela babadadiyao. \v 9 Wau au oimurima taumai labui arimai eai teina abiabi lolo taulaulaudaena wa arinai, edoha ena maumauri; \v 10 omi gamagarimiu, eo Isaraela tataodi gamagaridi hinage, au nuatui, Iesu Keriso, Nasareta tauna debana eai, ia au hesatauroyao, mate eai hinage Eaubada ia i hetorouioi, tau ta matamiu eai i toro, eo tauna se lolo. \v 11 We’una ede ina omi tauabinuma au otaotaei, abo i hemala numa ewa isuna we’una. \v 12 Hinage taba nige mauri se abi tau esau arinai: galewa ubuna eai ta nige esau esana se moselaei tatao aridi eai, arinai abo ta mauriei.” \s1 Se ribaguduguduidi, tabu Iesu wasana se guguiaei. \p \v 13 Petero eo Ioane edi adidiri se ita, eo isi se nuatui taudi labui nige tauheatadi, eo isi tatao supusupudi, se nooedi; se nuatulobaiyao isi Iesu maedi se miamia. \v 14 Wau tau wa se hemauri wa se ita, maedi se toroesega, arinai nige edi aba ribalau. \v 15 Isi se duiedi se lau numa murimurina eai, abo isibom se oioiriba, \v 16 si ene, “Tatao ta edoha eda abiabidi? Mamohoi tatao labui ta heiheinoi gigiborina se hemasarahayao Ierusalema taumiaina gamagaridi matadi eai, taba nige eda aba harereedi. \v 17 Taudi labui ta ta ribahemahematausidi, ata wasa ta se helai, isi Iesu esana wa tabu se ataataiuioi tau esau arinai.” \v 18 Se eogaidi, abo se heribadi Iesu esana tabu se ribaei, eo tabu se laulauheataei. \v 19 Petero eo Ioane abo se ribalau isi aridi eai, si ene, “Aitea i dudurai ede Eaubada matana eai, emi riba me ai ataiei, e Eaubada ena riba ai ataiei, hage au ribama. \v 20 Ginauri ai itadi eo ai ataiedi taba ai ribaribaedi hinage.” \v 21 Taudi labui se riba hemahematausiuioidi, abo se abigabaedi, bena se hemaisadi nige adi matapaana, paana ede tatao gamagaridi Eaubada se awamamohoiei wau laulau wa arinai. \v 22 Tau wa, laulau gigiborina arinai se hemauri wa, ena borimai tatao‐labuise mate eo hisa se lauo. \s1 Earua i hemonauuioidi: \r A. adi H. 2.1-4 \p \v 23 Isi se abigabaedi abo se lau ehadiyao aridi eai, kohena lailaidi, eo edi babada, edi riba gamagaridi se heribadi. \v 24 Isi nei ribana ne se ataiei, ma nuaesegadi se eogasae Eaubada arinai, si ene, “Guiau e, oa Eaubada ede, galewa tauginaurina, eo gabogabo hinage, eo ginauri gamagaridi boeadi eai, \v 25 em heaheari tauna Davida awana eai u ribaei Earua Tabuna debana eai, u ene, \q1 ‘Etene se saha se ouyalayalaei, \q1 tatao se saha se nuanuatu gaibu mo? \q1 \v 26 Tanoubu wasawasadi se totoro‐lele, \q1 Tanutanuagadi se oigogoesega, \q1 Guiau bena se laugudugudui, \q1 eo ena Keriso hinage:’ \m \v 27 mamohoi, em heaheari tauna tabuna Iesu, ia u heyausiyao, ina eanua eai ta bena se laugudugudui; Heroda eo Ponotio Pilato, maedi Murimuri‐tataodi hinage, eo Isaraela tataodi gamagaridi, se oigogoesegaidi, \v 28 laulau gamagaridi bena se ginauridi, em nuatu eai eo em sonoga eai nabada wa se ribaedi abo se tubu. \v 29 Guiau e, edi riba matamatausidi u nuatuidi: em heaheari tataodi u headidiridi, isi abo em riba se ribaei ma nuapaipaidi. \v 30 Nimam u helelelaei u abihemauridi: em heaheari tauna tabuna Iesu esana eai heiheinoidi eo noo ginauridi abo se ginauridi.” \v 31 Isi se lau‐uura lautom, abo edi aba oigogo wa i tabutabubu, isi gamagaridi Earua Tabuna se monau, Eaubada ribana abo se ribaei ma nuapaipaidi. \s1 Ekalesia edi laulau Ierusalema eai \r A. adi H. 2.42-47 \p \v 32 Tauataiena gamagamagari nuadi esega mo, eo edi nuatu esega: nige esau i ene egu gogo ta ea heseriedi; se heona gonogonoadi mo. \v 33 Aposotolo Guiau Iesu ena torouio ribana se riba hemasaraha ma gigiborina: ainauia lailai i ota isi gamagaridi potadi eai. \v 34 Aridi eai hinage nige tau esau ie deha; gamagaridi edi oea eo edi numa se abidi, se uneunedi, ginauri se uneunedi wa maisadi se laedi, \v 35 aposotolo aedi eai se peiauridi, abo se heona, esa enana, esa enana, arinai abo se hegonoahidi. \v 36 Iosepa, aposotolo ia esana se tore Banaba (heaheasonina ede Nuabiga natuna), ia Kuperu tauna, boga Levi, \v 37 ena oea i abi, i uneunei, monina abo i laei aposotolo aedi eai ie tore. \c 5 \s1 Anania eo Sapira edi baaea eo edi mate ribana. \p \v 1 Na, tau esau esana ede Anania, ma monena esana ede Sapira, isi taudi labui edi oea se uneunei. \v 2 Oea maisana tupona i nuahi, ma monena edi nuatu esega mo, tupona i laei i tore aposotolo aedi eai. \v 3 Petero i ene, “Anania e, ie saha Satani nuam i hemonau, eo Earua Tabuna u borai oea maisana wa tupona u nuahi? \v 4 Nabada wa oea enam otaotana e nige’e? U uneunei, maisana hinage oabom enam e nige’e? ue saha em nuatu doha ina ta? Tatao nige u boraidi, na Eaubada mo u borai.” \v 5 Anania teina riba ta i ataiei ia abo i guridobi, i niusigabaei ie mate: isi gamagaridi wasana se ataiei se matausi ariri. \v 6 Hewari headi se torohai, ia tauna se umui, se bahelaei, se tore. \p \v 7 Abotai mahana haiona murina eai, monena i lulagema; wau wasa sora nige i ataiei. \v 8 Petero i ribalau ia arinai, i ene, “Enagu u ribama oea au uneunei wa maisana ede ina?” Ia abo i ene, “E, iaede.” \v 9 Petero i ribalau ia arinai i ene, “Taumi labui aue saha au oiriba bena Guiau Earuana au nohoi? Isi monem tautorena dobila eai se totoro, oa hinage abo se bahelaem murimuri eai.” \v 10 Ma esega abo i guri dobi Petero aena eai, ie tubahai: hewari wa se laoma, se ita i mateo, to se bahelaei, monena hasarina eai se tore. \v 11 Ekalesia gamagaridi, eo isi gamagaridi hinage teina wasa ta se ataiei, se matausi ariri. \s1 Ekalesia tabuna ena gigibori \r 1 Tes. 1.1-10 \p \v 12 Heiheinoi gamagamagaridi, eo noo gamagamagaridi aposotolo nimadi eai se ginauridi tatao boeadi eai: (isi gamagaridi nuadi esega mo, se oigogo Solomona ena dobila eai. \v 13 Isi headi, hari tatao, se matausi, arinai nige se patulau aridi eai: tatao mo isi se ribatausaedi. \v 14 Tauataiena se patulau Guiau arinai, moutuadi tatao eo sisine). \v 15 Arinai tauasiasiebo tataodi abo se woeaidi eanua dobiladi eai: eo hatahata eo aba‐eno potadi eai se heotadi; Petero i laulauhasaridi eai ia tautauna bena se ailoguloguei. \v 16 Eanuadi ne Ierusalema se hetaiiri moutuana se oigogoma, tauasiasiebo tataodi se ledima, eo isi earua biibii tauluidi se heouyalayalaedi: isi gamagaridi, esau eo esau, abo se hemauridi. \s1 Heamamna helabuina. \p \v 17 Abotai abo kohena lailai i toro, isi gamagaridi maenayao hinage (isi ede Sadukea peledi), se aiaromagigiri‐aririedi. \v 18 Apostolo se toaidi numa tutugudu eai, se toredi. \v 19 Guiau ena aneru esau maiona boeana eai, numa tutugudu dobiladi i soedi, i woeahaidi murimuri eai, i ene, \v 20 “Au lau, au toro numa uura alona eai, teina mauri ta ribadi gamagaridi au ribaedi.” \v 21 Teina riba ta se ataiei, mara‐ie‐tom se lau numa uura alona eai, arinai se lauheata. \p Kohena lailai i lagema ma ana sasaguyao sunederi se heoigogoidima, eo Isaraela nanatunayao edi babadayao gamagaridi, headi se hetamaridi se lau numa masigiri eai, aposotolo bena se woeahaidima. \v 22 Tatao wa se hetorodi wa se lau nige se lobaidi numa tutugudu eai, abo se uio se heribadi, \v 23 si ene, “Numa masigiri ai ita se gudu komakomanini, tauitaitawata hinage dobila gegesidi eai se totoro: na aie soe, nige tau esau aie ita alona eai.” \v 24 Kohena lailai eo numa uura kapenana eo kohena lailaidi headi teina riba ta se ataiedi, se nuatudadaasa, si ene, “Wasa ta nuana abo ie tubu.” \v 25 Esau abo i lagema, i heribadi, i ene, “Tatao au tutuguduidi wa isi ede numa uura alona eai se totoro, tatao se lauheatadi.” \v 26 Kapenana eo tauitaitawata se lau aposotolo se woeakomakomanidima: na eanua tataodi se matausiedi si ene ata tatao se lauwe’uidi. \p \v 27 Se woeanonohaidima, abo se hebawadi sunederi nuanuadi eai: kohena lailai i oimuridi, \v 28 i ene, “Lahinai ai heribakomakomanimiuo, e nige’e? ai ene, Tabu ia esana eai au lauheata? Emi riba Ierusalema i lau girihaiyao, teina tau ta osinana giruna bena au hegeumai wa?” \s1 Aposotolo se riba heuio. \p \v 29 Petero eo aposotolo gamagaridi arinadi se heuio si ene, “Eaubada taba ai awaabiei, na tatao mo nige ai nuatuidi. \v 30 Ita tamadayao edi Eaubada Iesu i hetorouioi, iaede au unui wa, eo au heabasi oeagi ewana eai. \v 31 Eaubada nima‐tutuna eai ia i hedebasaei abo i hemala Wasawasa, eo i hemala Tauhemauri, Isaraela bena abo i henuabuidi, baaeadi abo i henuatugabaedi. \v 32 Teina ginauridi ai tauribahemasarahadi ede: Earua Tabuna hinage ia ede Eaubada i mosei tauawaabiena aridi eai.” \s1 Gamaliela ena riba hesanapu. \p \v 33 Teina riba ta se ataiei, atedi se taigari, se oioiriba bena abo se unuidi. \v 34 Na tau esau i toro sunederi eai, ia Parisea tauna esana ede Gamaliela, laugagaeo taulaulauheataina, tatao gamagaridi ia se heaheasisiei, i lauhesomdi i ene aposotolo au hebawasuaradi sora. \v 35 Abo ie ribalau aridi eai, i ene, “Isaraela tataomiu e, au komakomanimiu nei tatao ne aridi eai. \v 36 Doha nabada Tuida i toro, iabom i awatausaeuioi, tatao handere hasi se patulau ia arinai: ia abo se unuhemate, ia tauwaabiena gamagaridi hinage se tatagorigori, abo se lautom. \v 37 Wau tau wa murina eai eanua tataodi edi huia hasiridi eai wa, Iuda, Galilaia tauna, abo i toro tatao gamagaridi ia i niurigogoidima ia murina eai, hinage awana se abi, ia hinage abo se unui: isi hinage gamagaridi tauawaabiena abo se tatagorigori. \v 38 Ea heribamiu ta, ea ene, teina tatao ta tabu au hesabaidi, se otawa: ena teina riba ta eo paisoa ta tatao isibom se hetubu, abo i lautom. \v 39 Ena Eaubada i hetubu, taba nige au heguri, Eaubada ata au heialagudugudui.” \s1 Aposotolo se pidiridi. \p \v 40 Ena riba wa abo se nuatuwatai: aposotolo abo se eogauioidima se pidirinonohaidi, abo awadi se tawaidi, si ene Iesu esana tabu se ribaei, e abo se abigabaedi. \v 41 Isi sunederi matadi eai se torohai se lau, se kode ariri paana ede Iesu debana eai baaea se hearo. \v 42 Asubena gamagamagari numa uura eai, eo numa gamagaridi eai Iesu Keriso wasana se lauheataei eo se lauguguiaei, nige edi aba lautom. \c 6 \s1 Diakona bagubagunadi. \p \v 1 Nei asubenana ne tauataiena tataodi se hetadada, Heleni tataodi se gadigadiguguedi paana ede asubena gamagamagari aiai se soisoiei, Heleni wabuwabudi adi nige se mosemosedi. \v 2 Saudoudoi‐labui wa tauataiena tataodi moutuana se eogaidima, si ene, “Nige i dudurai Eaubada ena riba guguiaina ai abigabaei, na aiai paisoana bena ai abi. \v 3 Ema tataoyao e, hage tatao haligigi‐labui arimiu eai au itasipoidi, wasadi se lolo eo Earua Tabuna se monau, eo se sonoga hinage, abo ai hetorodi teina paisoa ta abo se abi. \v 4 Na ai abo huia gamagari ai moseuioimai lau‐uura eo riba paisoana arinai.” \v 5 Edi riba wa moutuana maudoina se ataiei, nuadi se lolo, isi abo Setepano se hineri, Eaubada tausunusunuma‐adidirina esau, eo Earua Tabuna hinage i monau, eo Pilipo, eo Porokoro, eo Nikanora, eo Timona, eo Paramena, eo Nikolao, Anetioka tauna i hemala Iudea. \v 6 Tatao ta se hebawadi aposotolo matadi eai, se uurao abotai abo nimadi se toresae isi potadi eai. \p \v 7 Eaubada ena riba i tadada lailai; tauataiena Ierusalema eai abo se gamagari ariariri; kohena tataodi se gamagari ariri isi hinage riba wa se awaabiei. \p \v 8 Sunuma eo gigibori Setepano i monau, arinai ede heiheinoi eo noo i hetubudi tatao matadi eai. \v 9 Sunago tataodi headi se toro, sunagona ne esana ede Libetino edi sunago, eo Kurene tataodi hinage, eo Alesanederea tataodi hinage, eo headi Kilikia eai se laoma, eo Asia, isi hinage maedi Setepano se haiawaeagara. \v 10 Ia ena riba se sonoga, ma earuana i ribaei, isi bena se heuio nige abina se ata. \v 11 Isi tatao headi se hetorodi isi abo si ene, “Ai ataieyao ia i riba‐baaea, Mose eo Eaubada i ribabaaeaidi.” \v 12 Tatao, eo edi babada hinage eo tauuriuri nuadi se heasiwolewoledi, abo se lau ia hesabana, se toai, se woealaei sunederi aridi eai. \v 13 Tauboraborasom abo se hetorodi, si ene, “Teina tau ta eda asa tabuna ta, eo eda laugagaeo ie riba baaeaidi, nige i riba‐lautom. \v 14 Ena riba ai ataiei, i ene, Teina Iesu Nasareta tauna ta, dimo ta bena abo i hetatagorigori, laulau hinage Mose i ledima bena abo i abiudoiedi. \v 15 Isi gamagaridi sunederi eai se bawagogo ia se itaitai, ana ao doha aneru ana ao itaitana. \c 7 \p \v 1 Kohena lailai abo i ene, “Teina riba ta riba mamohoi wa?” \s1 Setepano kaunisela i guguiaidi. Ena riba paana: Isaraela edi awaeagara. \p \v 2 Setepano i ene, “Tatao e, egu dodogayao e, eo tamaguyao e, au ataiei, Eaubada namanamarina i hemasarahaauri tamada Aberahama arinai, huiana Mesopotamia eai ie mia, sora nige ie mia Harana eai. \v 3 Ie ribalau ia arinai i ene, ‘Em eanua u laugabaei, eo am bogaoyao u laugabaedi, oea esau abo ea heitam abo u laoma arinai.’ \v 4 Kaledea oeana abo i laugabaei, Harana eai i mia: metai ia tamana ie mate, Eaubada abo i woeaiyama ina oea eai ta, arinai au miahai. \v 5 Nige ena oea begana i mosei, nige aena ena aba utuutuena, nige ariariri: taiede ia i ribahesunumaauri, ia sora nige natuna, i ene abo i mosei enana, eo ia tumanayao enadi hinage. \v 6 Eaubada i ribalau ina doha, i ene ia tumanayao oea udoi eai abo se mia; isi abo se toaidi, eo se hepaisoaidi, eo borimai handere hasi abo se hebaaeadi. \v 7 Eaubada hinage i ene, ‘Eanua wa isi se hepaisoadi wa abo sora ea hegirudi: abotai abo se lulage ina dimo eai ta, egu heaheari eai abo se lau.’ \v 8 Peritome laugagaeona ia i mosei ia arinai: Aberahama Isaako i hetubu, asubena hehaligigi‐haionana eai abo hinage se heperitomei; Isaako hinage Iakobo i hetubu; eo Iakobo tubudayao saudoudoi‐labui i hetubudi. \v 9 Tubudayao Iosepa se aiaromagigiriei, ia abo se uneunei, se laei Aigupito eai; na Eaubada mo ia maena. \v 10 Ena nuadubu gamagamagari aridi eai Eaubada ia i hemauri; hinage lolona eo sonogana i mosei ia arinai Parao Aigupito wasawasana matana eai; Parao Iosepa abo i hetoro, Iosepa abo Aigupito edi gavana eai i lau, eo Parao ena numa tanuagana eai ie lau hinage. \v 11 Aigupito gamagaridi eo Kanana oeadi hinage, guriam lailai aridi eai ie tubu, se nuadubu ariri: tamadayao aiai nige adi aba lobaina. \v 12 Iakobo aiai wasana i ataiei, Aigupito eai edi masuri se hesaeauri, arinai tamadayao i hetamaribagunaidi se lau. \v 13 Edi lau helabuina eai abo Iosepa iabom i hemasarahauioi ena tataoyao aridi eai, Iosepa ana bogao hinage Parao abo se heita. \v 14 Abotai abo Iosepa i hetamaridi se lau tamana Iakobo se heribayama, maena ana bogao gamagaridi, tataodi tatao‐haiona‐se‐mate saudoudoi‐haligigi hinage; \v 15 arinai abo Iakobo i dobi Aigupito. Nei eai abo ie mate, ia eo tamadayao, \v 16 abo se baheuioidi se laedi Sekema eai, se toredi bousa eai wa Aberahama moni arinai i uneauriyao Emora nanatunayao aridi eai, Sekema eai. \p \v 17 “Huiana Eaubada Aberahama i ribahesunumaei wa i hanahanauma, tatao se hetadada ariri Aigupito eai \v 18 i lau e edi wasawasa esau ie tubu, ia Iosepa nige i nuatuwatai. \v 19 Ia ada bogao wa i abibaaeaidi, tamadayao i hetaladuidi nanatudiyao gagiridi se gabagabaedi, ata si mauri. \v 20 Nei huia ne Mose se labasi, ana ao i lolo ariri Eaubada matana eai. Ia nawalai haiona numa eai se hemahemadoyamui; \v 21 ia se gabaeyao wa, Parao natuna siu i abiisiniyama, abo i labahai doha himage ia natuna mamohoi. \v 22 Aigupito edi sonoga gamagamagari Mose i ata heohidio; ena riba eo ena laulau hinage aridi eai i adidiri ariri. \p \v 23 “Ena borimai tatao‐labui‐se‐mate se ohi, ia nuana bena i lau ana bogao i itauioidi, Isaraela nanatunayao wa. \v 24 Ia matana eai esau se abi‐baaeai, ia abo i sagui, tau se hebaaea wa i hemauri, Aigupito tauna mo i unui. \v 25 Nuana eai i ene ena tataoyao abo se italobai, Eaubada abo i hemauridi ia nimana eai, na isi nige se nuatui. \v 26 Mara‐ie‐tom abo tatao labui se lululu, abo i taumasaraha bena i laubiriedi, i ene, ‘Tatao e, omi boga esega, aue saha au hebahebaaeauioimiu?’ \v 27 Esau wa ehana i hebaaea Mose i heduiahalai, i ene, ‘Eai i ribaei oa ama tanuaga, eo oa tauhekirainomai eai u lau? \v 28 Bena u unuigu wa, doha lahi Aigupito tauna esau u unui wa?’ \v 29 Teina riba ta Mose i ataiei abo ie dago, ia Midiana eai i miaheboheboriedi, nei eai nanatunayao labui i hetubudi. \p \v 30 “Borimai tatao‐labui‐se‐mate se lautom. Guiau ena aneru esau i taumasaraha ia arinai Sinai tupina barabarana eai, aneru wa oeagi alaalasina boeana eai i taumasaraha. \v 31 Mose i itaitalau, i noonooei; i lau gegesina eai, bena i itakomakomani, Guiau arinana i laoma ia arinai. \v 32 I ene, ‘Eau tamamyao edi Eaubada, Aberahama ena Eaubada, eo Isaako ena Eaubada, eo Iakobo ena Eaubada.’ Mose abo i tabutabubu, nige i itaitalau arinai. \v 33 Guiau abo i ribalau ia arinai i ene, ‘Am ae’um aem eai me u abihaidi: em aba totoro me dimo tabuna. \v 34 Egu tataoyao edi amamna Aigupito eai ea itayao, edi lepalepa ea ataieyao, hinage ea dobima bena ea hemauridi. U laoma, abo ea hetamarim u lau Aigupito.’ \p \v 35 “Teina Mose ta, ia se lauparihibaeyao wa doha si ene, ‘Eai i ribaei oa ama tanuaga, eo tauheduheduduraimai eai abo u lau wa?’ Ia ede Eaubada ia abo i hetamari adi tanuaga, eo tauhemauridi, aneru nimana eai i taumasaraha oeagi alaalasina alona eai. \v 36 Ia i woealaedi, noo ginauridi i ginauridi, eo heiheinoidi Aigupito eai, i heitadi Gabogabo esana Buiabuiana eai hinage, eo barabara eai hinage borimai tatao‐labui‐se‐mate. \v 37 Teina Mose ta ia ede i ribalau Isaraela nanatudiyao aridi eai, i ene, ‘Peroveta esau Guiau emi Eaubada abo i hetoro omi arimiu eai, emi tau esau abo doha eau; ia taba au ataiei.’ \v 38 Ia ede ina ekalesia boeadi eai barabara eai aneru maenayao Sinai tupina eai se ribariba, maedi tamadayao hinage; mauri ribadi hinage i abidi abo i ledima arida eai. \v 39 Ena riba ita tamadayao nige se awaabiei, ia se heduiahalai, isi nuadi se uiouio mo Aigupito eai. \v 40 Isi Arona se heriba si ene, ‘Eda eaubada headi oa u ginauridi abo se edabagubagunaeda: paana ede teina Mose Aigupito eai i woeaidama wa ia haedi i laulau, nige ta itaitai.’ \v 41 Nei huiana ne isi bulumakau healana esau oitauna se ginauri, oitau wa arinai se aitalasam; ginauri nimadi eai se ginauri wa abo se kodei. \v 42 Arinai abo Eaubada i lausuaraedi, ia abo i nuatugabaedi, isibom abo galewa ginauridi se aihelahuidi; doha peroveta bukana eai se uriyao si ene: \q1 ‘Bulumakau gorigorinonohaidi, eo aitalasam ginauridi, \q1 matagu eai aue toredi, Isaraela numamiu e? \q1 omi barabara eai wa, borimai tatao‐labui? \q1 \v 43 Edohana Moloka ena numa‐lulu au abiabiusei, \q1 eaubada esau esana Repana ena ipora hinage, \q1 oitau au ginauridi, au aihelahuidi; \q1 abo ea aiduiemiu au lau e Babulonia hari tehana eai.’ \qr (Jer. 19.13). \p \v 44 “Numa‐uura bahebaheuseina, dubu tohonana ede, ita tamadayao se abi barabara eai, doha Eaubada Mose i ribahasahasaiyao, tautauna i heita, iaede i ginauriwatai. \v 45 Isi muri eai hinage, ita tamadayao maedi Iosua abo se abi, se laei Etene eanuadi eai, isi Eaubada i aiduiedi tamadayao matadi eai, i lau e Davida huiana eai; \v 46 Eaubada Davida i henua aririei; ia i awanorini bena Iakobo ena Eaubada ena numa‐abamia i abi. \v 47 Na Solomona mo ia enana i abi numa. \v 48 Taiede, numa nimadi eai se ginauridi Saesae‐Aririna nige aridi eai i miahai; doha hinage peroveta ie ribaei, \q1 \v 49 ‘Galewa egu terona ede, \q1 eo tanoubu aegu ana bou ede. \q1 Guiau i ene, egu numa sahasahaina abo au abi? \q1 e egu abaaiyawasi saha? \q1 \v 50 Teina ginauri gamagaridi eau nimagu eai \q1 ea ginauridi, e nige’e wa?’ \qr (Isa 66.1-2). \p \v 51 “Omi tatao nuamiu se oiura, nuamiu eo beamiu nige se peritomedi, omi huia gamagamagari Earua Tabuna au laugudugudui. Tamamiuyao edi laulau mo au laulauedi. \v 52 Aitea peroveta tamamiuyao nige se hebaaea? Laulaududurai Tauna ena laoma wasana tauduaina isi se unuhematedi, ia ede omi abotai au ribagabaei eo au unui, \v 53 omi laugagaeo tauabina ia ede aneru se leawa, na nige au sogohididini.” \s1 Tau bagubaguna evanelia debana eai mate i hearo: Paulo wasana se hetubu. \p \v 54 Teina riba ta se ataiedi, atedi se taigari, isi gadigadidi se taburuyahisidi. \v 55 Na, ia Earua Tabuna i monau, galewa i itadidinisaei Eaubada namanamarina ie ita, eo Iesu hinage ie ita i totoro Eaubada nima‐tutuna eai. \v 56 I ene, “Galewa ea ita i taigari, Tau Natuna i totoro Eaubada nima‐tutuna eai.” \v 57 Isi se eabalailai, beadi se moinidi, isi abo se taugogo nuadi esega mo, \v 58 ia se heduiahalai eanua murimurina eai se lauwe’ui: isi tatao tauitana adi lulu se toredi hewari esau aena eai, ia esana ede Saulo. \v 59 Isi Setepano se lauwe’ui, ia Guiau i eogai, i ene, “Guiau Iesu e, earuagu ta u abi.” \v 60 Ia ie turibono, i eabalailai, i ene, “Guiau e, Teina baaea ta tabu u pipinilaei aridi eai.” Riba ta ie ribalautom ia abo i guridobi ie eno.” \c 8 \s1 Heamamna hehasina: Saulo tauheamamnadi. \p \v 1 Saulo hinage ena mate arinai ie eari. Meta asubenana eai ne ekalesia Ierusalema eai se hebaaeadumadumaidi; se hetatagorigoridi se lau Iudea hari tupo hari tupo eai, eo Samaria, aposotolo tataodi isibom mo se mia ede. \v 2 Eaubada matausina taumatausi Setepano se laei se tore, eo doudouna se douariariri. \v 3 Na Saulo, ia ekalesia i hebaaea, i awasae numa gamagamagari alodi eai, tatao eo sisine i abigogoidi numa masigiri eai i toredi. \s1 Misionare paisoa se hetubu. \p \v 4 Arinai isi se tatagorigori wa, se hailauidi se lau dimo gamagamagari riba se lauguguiai. \s1 Pilipo ana hewau \r A. adi H. 6.5; 21.8 \m \v 5 Pilipo hinage abo ie dobi Samaria eai, Keriso ribana aridi eai i guguiaidi. \v 6 Tatao nuadi esega mo, riba wa Pilipo i ribaei se ataieididini, ena riba se ataiei eo ena laulau gigibori i hemasarahadi se itadi. \v 7 Paana ede earua biibiidi tatao headi se luidi se eabalailai, isi abo se lulage murimuri eai, gamagaridi hinage se palisi, eo tatao laulaudaedi hinage i hemauridi. \v 8 Kode lailai ie tubu nei eanua ne arinai. \p \v 9 Na tau esau esana Simona nabada wa nei eanua eai ne i tabutabusima, Samaria tataodi i aiaigoridi, ia hinage i ene iabom i sae ariri. \v 10 Isi gamagamagaridi ena riba se ataiei, tatao gaibu eo tatao headi saesaeariridi si ene, “Tau ta Eaubada ena gigibori lailai ie abi.” \v 11 Isi ia se lauwatai paana ede nabada i aiaigoridi ena tabutabusima eai. \v 12 Isi abo se ataiei, Pilipo ia wasa lolo Eaubada ena basileia ribadi i guguiaidi, eo Iesu Keriso esana eai, isi abo se hebapatisoidi tatao eo sisine. \v 13 Simona hinage abo i ataiei: ia hinage se hebapatisoi, i miahai Pilipo arinai, ena laulau‐gigiboridi eo heiheinoidi i itadi i nooaririedi. \p \v 14 Na aposotolo tataodi Ierusalema eai wasana abo se ataiei, Eaubada ena riba Samaria tataodi se abiyao, Petero eo Ioane se hetamaridi aridi eai. \v 15 Isi abo se dobi se lage eanua eai, enadi se lau‐uura, isi bena abo Earua Tabuna se abi. \v 16 (Nei huiana ne nige sora i dobi esau potana eai, Guiau Iesu esana eai mo se hebapatiso nonohaidi). \v 17 Isi abo nimadi se toresaei isi potadi eai, Earua Tabuna isi abo se abi. \v 18 Na, Simona i itayao aposotolo tataodi nimadi se toresaei arinai Earua Tabuna se moselaei, ia moni bena i mosedi. \v 19 I ene, “Teina gigibori ta au leama enagu, eau hinage ea aabi, nimagu ea toresaei tataoa potadi eai, isi Earua Tabuna abo se abi.” \v 20 Na, Petero i ribalau ia arinai, i ene, “Meta moni me abo maedam au mate esega, paana u nuatui Eaubada ena ainauia bena u unemoniei. \v 21 Teina ginauri ta, taba nige tupona begana u abi, paana Eaubada matana eai nuam nige i dudurai; \v 22 teina em baaea ta arinai nuam u bui, u uura Eaubada arinai, bena em nuatu wa abo se nuatugabaei. \v 23 Paana ea itam oa baaea apeapesuiana, eo laulau baaea augogona hinage.” \v 24 Simona arinana i heuio, i ene, “Enagu u lau uura Guiau arinai, wau ginauri u ribaedi wa, abo nige se hearogu.” \p \v 25 Na, taudi labui Guiau ena riba se hemasarahayao, eo se lauguguiayao, abo se uio Ierusalema eai, evanelia se guguiai Samaria eanua gamagamagari gougoudi eai. \s1 Pilipo maena Aitiope tauna. \p \v 26 Guiau ena aneru i ribalau Pilipo arinai, i ene, “U torohai, u lau tupo eawana eai, u lau e Ierusalema u laugabaei Gasa dobilana me barabara mo.” \v 27 Ia abo i torohai, ie lau: tau esau, Aitiope tauna, ia eunauka, tau wa ie sae ariri, ia Kanaki Aitiope edi wasawasa‐sine ana sagu, ena une gamagamagari ia tauitawataidi, ia i laoma Ierusalema eai tabaohu hesabana. \v 28 Ia i uio, kariota alona eai i geru Isaia peroveta ena uriuri i hasihasiri. \v 29 Earua Pilipo i heriba, i ene, “U lau arinai, nei kariota ne arinai u awasae.” \v 30 Pilipo i aitautau ia arinai, abo i ataiei peroveta Isaia ena uriuri i hasihasiri, to i hesioi, “Em hasihasiri me nuam eai i masarahao, wa?” \v 31 Tau wa abo i ene, “Abo edoha egu ataataiena, nige taulauhasahasaigu ta?” I awanori Pilipo arinai ia bena i awasaema se bawa‐labulabui. \v 32 Uriuri ena aba‐hasihasirina wa ia ede ina: \q1 Ia se woeai doha mamoe se laei se unui, \q1 e doha mamoe natuna i monou mo \q1 uiana tautomna nimana eai, \q1 ia hinage, nige awana i dabari. \q1 \v 33 Se ribadobidobiei huiana eai \q1 edi hegiruna eai abidudurai se nuahi. \q1 Ia isina eai abo i ribaribaei? \q1 Paana ena mauri tanoubu eai ta se abihaiyao.” \qr (Isa 53.7.8) \m \v 34 Eunauka abo i ribalau Pilipo arinai i ene, “Ea oimurim wau peroveta ena riba ta eai i ribaribaei, iabom e tau esau ribana?” \v 35 Pilipo awana i dabari, wau uriuri wa arinai i hetubu, Iesu wasa lolona abo i heriba. \v 36 Isi edi dobila eai se laulau, goila ipuna esau eai se lage, eunauka abo i ene “U ita, goila ina! Saha ede i guduguduigu ea bapatiso?” \v 37 Pilipo i ene, “Ena u ataiei ma nuam i ohi, taiede.” Ia arinana i heuio i ene, “Ea ataieididiniyao, Iesu Keriso ia Eaubada Natuna ede.” \v 38 I heribadi kariota se hetarutoro; isi taudi labui se dobi goila eai, Pilipo maena eunauka, ia abo se hebapatisoi. \v 39 Isi goila eai se gaeosaema Guiau ena Earua Pilipo i abihaiyao, eunauka ia nige i itauioi; ia abo ena dobila eai ie lau nuana i lolo, eo ie kode. \v 40 Na, Pilipo Asota eai se hailobai: eanua gamagamagari i baeawaidi, wasa lolona i guguiai, i lau e, i lage Kaisaria eai. \c 9 \s1 Saulo nuana i bui. \r A. adi H. 22.1-16; 26.9-18 \p \v 1 Saulo, Guiau tauataiena i ribahemahematausidi, eo bena i unuidi, ia abo i lau kohena lailai arinai, \v 2 uriuri i awanoridi, ia bena i laedi Damaseko sunagodi enadi, ena headi i italobaidi wau dobila taulaulauina tataodi, tatao eo sisine, ia abo i paidi i woeaidi, i laedi Ierusalema eai. \v 3 Sora ma launa Damaseko i hanahanaui galewa marana ia abo i hemara hetaiiri. \v 4 Ie guridobi tano eai, arina esau i ataiei i ribalaoma ia arinai i ene, “Saulo e, Saulo e, ue saha u hegahegadotoagu ta?” \v 5 Ia abo i ene, “Guiau e, oa hede eai?” Guiau i ene, “Eau hede Iesu, oa u hegahegadotoagu wa.” \v 6 Ia abo i tabutabubu, eo ie noo, i ene, “Guiau e, Oaem nuatu abo edoha, egu laulau saha abo ea abi?” Guiau i ribalau ia arinai i ene, “U torohai, u lau eanua eai, em laulau aisana abo se heribam.” \v 7 Tatao ia maedi se lau, se totoro na nige ariarinadi, arina wa se ataiei, na tau nige se ita. \v 8 Saulo tano eai wa i torohai ia matana se lala’o nige tau i ita na isi se abinimai, se woeai se laei Damaseko eai. \v 9 Asubena haiona ia matana se gibu, aiai nige i ai, eo goila nige i nom. \p \v 10 Damaseko eai tauataiena esau esana ede Anania; ia i enosuai, Guiau i ribalau ia arinai, i ene, “Anania e,” Ia i ene, “Guiau e, eau ede ina.” \v 11 Guiau i ribalau ia arinai, i ene, “U toro, u lau dobila esau arinai esana ede Dudurai, Iuda ena numa eai tau esau esana Saulo, Tareso tauna, hage u hesio arinai, ia i laulau‐uura. \v 12 Ia hinage i enosuaiyao, tau esau esana Anania ie ita, i awasae ia nimana i toresaei ia potana eai, matana bena abo se lala.” \v 13 Anania arinana abo i heuio i ene, “Guiau e, nei tau ne wasana ea ataieyao, tatao gamagaridi se ribaei, ia baaea lailai ie abi, hetabu tataodi i hebaaeadi Ierusalema eai. \v 14 Inai hinage kohena lailai‐didigadi edi riba eai tatao esam se atai ia abo i paidi.” \v 15 Na Guiau i ribalau ia arinai, i ene, “U lau mo em dobila eai wa: egu bia ea hineriyao ede ina, bena abo eau esagu i laei Etene eo wasawasadi aridi eai, eo Isaraela nanatudiyao aridi eai hinage. \v 16 Ia abo ea heita, eau esagu eai amamna gamagamagari abo sora i hearodi.” \v 17 Anania ie lau i awasae numa wa alona eai ia nimana i toresaedi ia potana eai, i ene, “Egu‐tau Saulo e, Guiau Iesu wa, ia ede u laoma dobila eai i hemasarahaaurim wa, ia i hetamariguma matam bena abo se lala, eo Earua Tabuna wa bena abo u monau.” \s1 Paulo se hebapatisoi. \p \v 18 Ma‐esega abo ginauri ia matana eai se beu doha eama onahidi: ia matana abo se lala, ie toro, ia se hebapatisoi. \v 19 Ia aiai ie ai, abo tauna se maidosiuio. Saulo asubena headi i miamia Damaseko eai tauataiena aridi eai. \s1 Paulo i lauguguia. \p \v 20 Ia abo i lauguguia sunago alodi eai, ia Keriso i wasaduaiei, i ene, ia Eaubada Natuna tahunuana ede. \v 21 Isi gamagaridi ena riba se ataiei se noo, si ene, “Ina tau wa e nige’e, ia tauataiena Ierusalema eai i hebaaeadi wa? Ena laoma paana hinage doha bena i paidi, eo i laedi kohena lailaidi aridi eai?” \v 22 Na, Saulo ena adidiri abo i tubulailai; Iudea tataodi taumia Damaseko eai i henuaponoponodi, arinai abo Keriso i riba hemasaraha mamohoiei. \p \v 23 Asubena gamagaridi se ohi, Iudea tataodi abo se oioiriba ia bena se unui. \v 24 Saulo tau‐weseina i nuatulobaidio. Eanua gana tonana gududi se itawataidi maiona to asubena ia bena abo se unui. \v 25 Maiona eai tauataiena ia se usai bosa alona eai, abo se hedawedobei tona murina eai. \s1 Paulo i lau Ierusalema. \p \v 26 Saulo abo ie lage Ierusalema eai, ia ena nuatu i ene tauataataiena bena maedi se oigogo esega: na isi gamagaridi ia se matausiei, nige se nuatui ia tauataiena esau. \v 27 Na Banaba ia abo i woeai, i laei aposotolo aridi eai, enadi ie riba lahinae Guiau dobila eai ie ita wa, eo Iesu esana eai i lauguguia adidiriei Damaseko eai, wasana i heribadi. \v 28 Ia maedi se mia esega Ierusalema eai, se sae na, se dobi. \v 29 Guiau Iesu esana eai i riba headidiri, Iudea Heleni maedi se haiawayagara: to isi hinage edi dobila se eooi ia bena abo se unui. \s1 Paulo i uio Tareso eai. \p \v 30 Teina se ataiei ena tataoyao ia se laei Kaisaria eai, abo se hetamari i lau Tareso eai. \p \v 31 Ekalesia Iudea hari tupo, hari tupo eai, eo Galilaia eai, eo Samaria eai abo se miataubiga eo nuadi se tubu; isi Guiau matausina boeana eai se laulau, eo Earua Tabuna ena henuabiga arinai abo se hetadada. \s1 Ainea se helolo. \p \v 32 Petero hinage ie lau hari eanua, hari eanua, ia abo ie leta ie dobi Lida eai hetabu tataodi aridi eai. \v 33 Nei eai tau esau i lobai esana ede Ainea, borimai igigi‐haiona ena aba eno eai ie ota ena asiebo ede i tabutabubu. \v 34 Petero i ribalau ia arinai, i ene, “Ainea e, Iesu Keriso i hemaurim: u toro, em aba laulaueno me u launo’u.” Arinai abo i toro heuheula. \v 35 Isi gamagaridi Lida eo Sarona taumiaidi tau wa se ita, isi abo se sinibui Guiau arinai. \s1 Tabita mate eai se hetorouio. \p \v 36 Na tauataiena sinena esau Iopa eai ie mia ia esana ede Tabita, heaheasonina se ribaei ede Doreka: teina sine ta ena hewau se lolo, eo ia sine aiainauiana. \v 37 Nei huiana ne i asiebo, ia abo ie mate: isi ia se hedui nonohai, abo se heota biri ewa eai. \v 38 Iopa eo Lida edadi nige se loloha, tauataiena wasa se ataiei Petero nei eai, tatao labui se hetamaridi se lau ia arinai se heriba, si ene, “U laoma, ta heula.” \v 39 Petero abo i torohai, maedi se lau. Ia ie lage, maedi se lau biri ewa eai: sisine wabuwabu wa se totoro ia gegesina eai se doudoui, pereue, eo hari lulu, hari lulu ma miamiana eai wa Doreka i ginauridi ia se heita. \v 40 Petero isi gamagaridi i aiduiedi: ia abo i turibonodobi, i uura: ia i itaitalau sinarena arinai i ene, “Tabita e, u toro.” Ia matana i helaladi: ia Petero ie ita, abo i torouioma ie bawa. \v 41 Ia nimana i helelelaei sine wa arinai, i abihetoro, hetabu tataodi, eo sisine wabuwabudi i eogaidi, sine wa abo i mosei isi aridi eai ma maumaurina. \v 42 Iopa tataodi gamagaridi wasana se ataiei, arinai gamagaridi Guiau abo se ataiwatai, \v 43 Petero i miahai Iopa eai asubena gamagamagari Simona, sarai opidi tauginaginauridi, arinai. \c 10 \s1 Petero ki wa i abiuio: Evanelia se moselaei Etene aridi eai. \r Mt. 16.19; A. adi H. 2.14-41 \p \v 1 Na, tau esau Kaisaria eai i mia esana ede Konelio, boda esau esana Italia ia edi senturion. \v 2 Ia Eaubada matausina tau matausi, eo ena asa tataodi gamagaridi hinage i aiainauiaidi, eo huia gamagamagari i lau uura Eaubada arinai. \v 3 Ia i enosuai mahana haligigi‐hasi eai, Eaubada ena aneru esau ie ita, i laoma ia arinai, i ribalau, i ene, “Konelio e.” \v 4 Ia i italaei abo i matausi, i ene, “Guiau e, saha wa hede?” Ia i ribalau ia arinai, i ene, “Em uura, eo em ainauia se saema Eaubada matana eai, oa se henuaisinim’o. \v 5 Tatao headi u hetamaridi se lau Iopa, tau esau se eogaiyama esana Simona, ia esana esau ede Petero. \v 6 Ia Simona esau, sarai opidi tauginaginauridi, maena se miamia esega ena numa geregere eai: laulau esana bena u abi wa abo i heribam.” \s1 Konelio ena enosuai. Headi i hetamaridi Petero se eogai. \m \v 7 Aneru wa Konelio i heriheriba wa abo i laugabaei, ia ena heaheari tataodi labui i eogaidi, eo iala tauna esau, Eaubada tauaihelahuina, ia hinage Konelio ana sagu huia gamagamagari. \v 8 Riba gamagaridi i heriheribadi wa, isi abo i hetamaridi se lau Iopa. \s1 Petero ena enosuai, paruai lailaina. \p \v 9 Mara‐ie‐tom se laulau e se hanahanui Petero i awasae’o numa ewana eai, mahana haligigi‐esegana eai, i lau uura. \v 10 Ia abo i guriam, bena i aiai: ana sora ma laurigadi, na ia matana abo i odeode; \v 11 galewa ie ita doha i taigari, ginauri esau abo i daroroma doha hinage abobo, isuna hasi aridi eai se au se hedawedobeyama tanoubu eai ta. \v 12 Alona eai hari sarai, hari suisui, aedi hasi hasi mo, e sarai aiailetadi, eo ginauri tanoubu potana eai se daladalausi, eo malagaibu manudi hinage. \v 13 Arina esau i lage ia arinai, i ene, “Petero e, u toro, u unui, u ai.” \v 14 Petero i ene, “Guiau e taba nige’e: ginauri baabaaeadi, eo biibiidi eau taba nige ea aidi.” \v 15 Arina wa ma labui ie riba, i ene, “Ginauri Eaubada i heaadi tabu u ene se baaea.” \v 16 Ia i riba ma haiona ina doha; abo ginauri wa se abi’siniuioi galewa eai. \s1 Petero maena Konelio ena tauwasa tataodi. \p \v 17 Na, Petero sora nuana i hetahetauponopono wau ginauri wa abo aniona saha, tatao Konelio i hetamaridi wa, Simona ena numa se hesioi se toro dobilana eai. \v 18 Se eogayoga se oimuri Simona esana Petero ena aba miamia ede meta? \v 19 Petero ginauri ie ita itaitaina wa i nuanuatui, Earua abo i ribalau ia arinai, i ene, “Tatao haiona se eooim. \v 20 U torohai u pesadobi maemyao au lau tabu nuam i ponopono, paana ede eau ea hetamaridiwa meta.” \v 21 Petero abo i pesadobi Konelio tatao i hetamaridima wa aridi eai, i ene, “Tau wa au eooi doha eau; aue laoma saha hesabana?” \v 22 Isi si ene, “Konelio, senturion, ia Eaubada tauaiaihelahuina, Eaubada matausina tau matausi, Iudea eanuadi tataodi gamagamagari si ene ia wasa‐lolona tauna, aneru tabuna Eaubada arinai i laoma ia i ribahesanapulaei, i ene ai laowa hesabam, bena u laoma ema numa eai em riba abo ai ataiedi.” \v 23 Ia abo i eogaidi se awasaema, ia abo i haitalaidi. \s1 Petero i lau Kaisaria. \p Mara‐i‐tom Petero maedi se lau, ehanayao headi hinage se hesaguedi. \v 24 Asubena helabuina isi se lage Kaisaria. Konelio isi i bagibagiedi, ia ana bogao, eo ia ehanayao i heoigogo‐nonohaidima. \v 25 Petero abo i awasae numa eai Konelio i laoma i guridobi ia aena eai, ia i aihelahui. \v 26 Petero ia abo i abihetoro, i ene, “U toro, eau hinage tau mo.” \v 27 Ia abo maena se ribariba, abo se lulau numa alona eai tatao gamagaridi se oigogo wa i lobaidi. \v 28 Ia ie ribalau isi aridi eai, i ene, “Au nuatuiyao, ema laugagaeo si ene, Iudea eo hari eanua tataodi tabu se hebori‐esegaidi; Eaubada mo i heitaguo eau taba nige ea ene tau esau i baaea, eo ie bii. \v 29 Arinai ede u eogaigu ea laoma ta: abo ea oimurim em tauwasaigu paana ede saha?” \p \v 30 Konelio i ene, “Lahinaiwadi ea enowohi mahana haligigi‐hasi eai egu numa eai, ea lau uura na tau esau ana lulu i namanamari nuanuagu eai i totoro, \v 31 i ene, ‘Konelio e oaem uura se ataieyao, oaem ainauia hinage Eaubada matana eai se nuatuidio. \v 32 Esau u hetamari se lau Iopa Simona Petero u eogaeyama, ia Simona sarai opidi tauginaginauridi ena numa eai ie mia geregere eai: ia i laoma, abo enam i riba.’ \v 33 Arinai tau esau abo ea hetamari i lau heuheulawa: em abi se lolo ariri eamoisa mo u laoma. Ai gamagarimai inai ai oigogo Eaubada matana eai, ginauri gamagaridi Eaubada i lauhesomda wa u heribamai, bena ai ataiedi.” \s1 Petero Etene i guguiaidi Konelio ena numa eai. Riba Paana: Abahemauri sunuma debana eai. \r A. adi H. 2.14-4.1 \p \v 34 Petero abo awana i dabari i ene, “Mamohoi ea itayao Eaubada tatao nige i heasisinapaidi mo: \v 35 na eanua gamagamagaridi eai tatao ena Eaubada matausina se matausi eo edi laulau se dudurai, nuana abo i loloedi. \v 36 Riba hinage Eaubada i hetamari Isaraela nanatunayao aridi eai, loni wasana lolona se lauguguiai, Iesu Keriso debana eai: (ia tatao gamagaridi edi Guiau) \v 37 riba wa omi au nuatuiyao, ia ede se wasaduaiei Iudea hari tupo, hari tupo eai, eo Galilaia eai se hetubu, bapatiso Ioane i lauguguiai murina eai; \v 38 Iesu Keriso ribana, Eaubada Iesu Nasareta i heyausi Earua Tabuna arinai eo gigiborina eai hinage: ia ie sae eo ie dobi eo ena abi se lolo, isi headi hinage diabolo i hebaaeadi ia i hemauridi; paana ede Eaubada maena. \v 39 Ai hinage, ginauri gamagaridi i ginauridi Iudea eanuadi eai eo Ierusalema eai hinage ai itayao; ia abo se unui, eo se heabasisae oeagi eai. \v 40 Asubena hehaionana eai Eaubada i abihetorouioi, eo ia hinage i hemasarahaauri. \v 41 Tatao gamagaridi nige se ita, na isibom Eaubada i hineridi mo wa se ita, ai mo ai ita, ia maemai ai aiai eo goila aie nom, mate eai i torouio murina eai. \v 42 Eo ie lauhesommai tatao abo ai guguiaidi, eo ai ribahemasaraha ai ene, Eaubada ia i hetoro mauri eo mate tataodi ia abo Tau‐heduduraidi eai i lau. \v 43 Peroveta gamagamagari se ribanonohaiyao, si ene, Ia esana debana eai ena tau esa, tau esa ia i ataieiwatai ena baaea abo se nuatugabaedi.” \s1 Earua Tabuna se mosei Murimuri‐tataodi tauataiedi aridi eai. \p \v 44 Teina riba ta Petero ma ribaribana na Earua Tabuna i tarudobi isi riba tauataiena gamagamagari potadi eai. \v 45 Tau periperitome, isi tauataiena hinage, maedi Petero se laoma wa se noo, paana ede Murimuri‐tataodi se itadi Earua Tabuna ena ainauia se hegoidobei isi potadi eai hinage. \v 46 Edi riba se ataiei hari arina, hari arina, arinai Eaubada se ribapasipasiei. Petero arinadi i heuio i ene, \v 47 “Aitea tau abo goila i nuahi, tatao ede teina abo nige se hebapatisoidi, isi Earua Tabuna se abiyao, doha hinage ita?” \v 48 Ia abo i lauhesomdi, isi abo se hebapatisoidi Iesu Keriso esana eai. Isi ia arinai se aiboda adidiri si ene sora huia headi taba maedi se miamia. \c 11 \s1 Petero ena paisoa Etene aridi eai i riba hasahasaidi. \p \v 1 Aposotolo eo edi tataoyao Iudea eai se mia wasa se ataiei Murimuri‐tataodi hinage Eaubada ena riba se abiyao. \v 2 Petero i saemao Ierusalema eai, isi tauperitome pelena ia se monunuei, \v 3 si ene, “Oa paana saha ue lau tatao nige se heperitomeidi aridi eai, maemyao hinage aue aiaigogo?” \v 4 Petero abo riba wa ena aba tubu eai i heribakomakomanidi i ene: \v 5 “Eau Iopa eanuana eai, ea laulau‐uura; abo doha ea enosuai ginauri esau ea ita, ginauri wa se hedawedobeyama, doha abobo, isuna hasi se audidinidi, galewa eai se hedawedobeyama arigu eai. \v 6 Arinai ea italau ginauri wa arinai ea nuatudadaasa, tanoubu saraidi ma‐aedi hasi, adi ao udoi udoi ea itadi, eo aiailetadi hinage, eo taudaladalausi, eo malagaibu manudi. \v 7 Arina esau hinage ea ataiei, i heribagu, i ene, ‘Petero e, u toro to u unui, u ai.’ \v 8 Na ea ene, ‘Guiau e, besi nige’e: aiai se baaea eo se bii nige sora ea toresaedi awagu eai, nige ea aiaidi.’ \v 9 Arina wa galewa eai abo i ribadobiuioma, i ene, ‘Ginauri Eaubada i heaadi tabu u ene se baaea.’ \v 10 Ma haiona i ribadobiuioma: abo ginauri gamagaridi se abi seuioedi galewa eai. \v 11 Huiana ne ma‐esega mo tatao haiona se lagema egu numa eai, Kaisaria eai se laoma arigu eai. \v 12 Earua nuagu i dudui, i heribagu isi maidaguyao bena ai lau, tabu nuagu i labulabui. Eda tataoyao haligigi‐esega maidaguyao hinage aie awasae tau wa ena numa eai. \v 13 Ia i heribamai aneru esau ie ita ena numa eai i totoro, i ribalau ia arinai i ene, ‘Tatao u hetamaridi se lau Iopa, tau esau esana Simona se hetala, ia esana esau ede Petero; \v 14 ia abo riba i heribam, arinai oa eo em numa tataodi gamagarimiu abo au mauri.’ \v 15 Ea riba hetubu abo Earua Tabuna ie taru isi potadi eai, doha hinage huia bagubaguna eai ita potada eai ie taru wa. \v 16 Arinai abo Guiau ena riba wa ea henuaisini, i ene, ‘Mamohoi, Ioane goila eai i hebapatiso, omi mo Earua Tabuna arinai abo se hebapatisoimiu hinage.’ \v 17 Ena Eaubada i ainauiaidi doha hinage i ainauiaida huia ne ita Guiau Iesu Keriso ta awaabiei, eau eai bena Eaubada abo ea gudugudui?” \v 18 Teina riba ta se ataiedi isi nige ariarinadi. Abo Eaubada se hedebasaei si ene, “Hedeomi Eaubada Murimuri‐tataodi hinage i nuatuidi, isi nuadi se bui abo se mauri.” \p \v 19 Na isi Setepano edi huia heamamnana wa arinai se dagogorigori wa, headi se lau Poinike, eo Kuperu, eo Anetioka, nige se lauguguia tatao gaibu aridi eai, Iudea mo isibom aridi eai. \v 20 Isi headi Kuperu eo Kurene tataodi se lage Anetioka eai, Guiau Iesu wasana Heleni tataodi aridi eai se lauguguiaidi. \v 21 Guiau nimana isi potadi eai: arinai tatao gamagamagari se ataiei, eo se sinibuilau Guiau arinai. \v 22 Teina ginauri ta wasadi ekalesia Ierusalema eai se ataiei: isi abo Banaba se hetamari i lau Anetioka. \v 23 Ia abo ie lage, Eaubada ena ainauia ie ita, ie kode, gamagaridi i henuapaipaidi bena nuadi se tore‐esegai eo Guiau se sogohididini. \v 24 Ia tau lolona ede, eo Earua Tabuna i monau eo sunuma hinage. Na tatao moutuana se patugogoma Guiau arinai. \v 25 Banaba abo i laugabaedi i lau Tareso, Saulo i eooi. \v 26 Ia abo i lobai i woeai i laei Anetioka eai. Borimai esega ekalesia maedi se oigogo tatao gamagaridi se heatadi. Tauataiena Anetioka eai esadi Keristiani se tore bagunai ede. \s1 Ekalesia Anetioka eai edi ainauia se hetamari Ierusalema eai. \p \v 27 Nei asubenana eai ne peroveta headi Ierusalema eai se laoma Anetioka eai. \v 28 Esau esana Agabu i toro Earua arinai i heriba nonohaidi, i ene tanoubu i ohihai guriam lailai abo se hearo; iaede Kalaodia ena huia eai ie tubu. \v 29 Tauataiena se heona esega esega, si ene, “Eda ainauia ta hetamaridi se laedi eda tataoyao Iudea eai wa enadi,” \v 30 Edi nuatu nei doha, abo Banaba eo Saulo se hetamaridi, isi nimadi eai ainauia wa se laei babada aridi eai se mosedi. \c 12 \s1 Heamamna hehaligigina: Petero se toai. \p \v 1 Nei huiana ne Heroda wasawasa ia nimana i helelelaedi ekalesia tataodi headi bena i hebaaeadi. \v 2 Iamesi, Ioane ana taubaguna, ia elepa eai i unui; \v 3 Iudea tataodi i itadi, nuadi se lolo, arinai abo Petero hinage bena i unui (nei asubenadi ne areto‐nige‐se‐sese huiana ede). \v 4 Ia Petero i toai nonohai, abo ie tore numa tutugudu alona eai, ia se moselaei iala bodadi hasi aridi eai se itawatai edi nuatu bena Pasova murina eai abo se woeai tatao matadi eai. \v 5 Arinai Petero numa tutugudu eai se abididini: ekalesia se uura adiadidiri huia gamagamagari bena Eaubada ia abo i sagui. \p \v 6 Huiana ne Heroda bena Petero i woeahemasaraha, maionana ne ie eno iala tataodi labui ia se heduheduari, maina poasi labui ia arinai se auaui: tauitaitawata numa tutugudu dobilana awamatana eai se itawatai; \v 7 Guiau ena aneru esau i taumasaraha ia arinai, eo marana numa tutugudu i hemahemaraisini: ia Petero lisilisina eai i oitagulaei, eo i abihetoro, i ene, “U toro heuheula.” Maina poasi ia nimana eai abo se beuhaima. \v 8 Aneru abo i ribalau ia arinai, i ene, “Em nogi u lio, eo am ae’um u audi.” I ginauri nonohaidi: ia abo i heriba, i ene, “Am lulu u aboboei, u lauwataiguma.” \v 9 Aneru wa abo i lauwatai i lulage murimuri eai; aneru i woeai wa nige i nuatulobai, i ene bena i enoliuliua. \v 10 Biri esau se laugabaei eo biri helabuina hinage, abo se lage dobila ana gudu poasi wa baubauna eai; dobila guduna wa iabom abo i tasoe: se lau murimuri eai dobila esau se lauwatai, arinai aneru wa Petero i laugabaei. \v 11 Petero abo nuana i sae, i ene, “Abo ea ita mamohoi hedeomi Guiau ena aneru i hetamariama, Heroda nimana eai i hemaurigu ta, Iudea tataodi edi gadosisi taba nige ena aba tubu.” \p \v 12 Ena dobila i nuatui, abo i ene ea lau Maria, Ioane Mareko sinana, ena numa eai, nei eai tatao gamagaridi se oigogo se laulau‐uura. \v 13 Petero dobila guduna murimurina eai i ipeipesi: siu esau esana Roda i laoma i ataatai. \v 14 Ia Petero arinana i atailobai, dobila wa nige i soe ma kodena mo i aitautau ie lau i heribadi, i ene, “Petero kalau nei dobila murimurina eai i totoro.” \v 15 Se ribalau ia arinai, si ene, “Oa u eauyaure.” Na ia mo i riba adidiri, i ene, Mamohoi. Isi abo si ene, “Ata bena ena aneru meta!” \v 16 Petero i ipeipesi mo: isi dobila se soe ia abo se ita se noo. \v 17 Ia nimana eai i oitawaidi, i ene abo se monou, abo i heribadi, i ene Guiau numa tutugudu eai i woeahelulageguma. Abo i ene, “Au lau Iamesi eo tataoyao hinage teina ginauridi ta au heribadi.” Arinai abo i laugabaedi, ie lau dimo esau eai. \v 18 Mara‐ie‐tom iala bodadi se hetalagegagegausi, si ene Petero edohana, haedi i laulau? \v 19 Heroda hinage Petero i eooi, eo nige i lobai, ia i hesio tauitawataina aridi eai, abo i lauhesomdi i ene tauitawataina bena se unuidi. Ia abo Iudea i laugabaei i dobi Kaisaria eai, arinai i miahai. \s1 Heroda ia matena. \p \v 20 Heroda Turia eo Sidona tataodi i ouyalayalaedi; na isi nuadi esega se laoma ia arinai, ena numa tauitawataina Belaseto arinai se awaheriam baguna, wasawasa arinai bena se awa‐loni, paana adi aiai ia ena oea eai i laoma, to se duihasari ia arinai. \v 21 Asubena esau se ribanonohai, Heroda ana pasa ie lui, ena terona potana eai ie bawa i lauguguiaidi. \v 22 Abo tatao wa se wowo gogo, si ene, “Arinana ta eaubada arinana, nige tau arinana!” \v 23 Ma‐esega abo Guiau ena aneru Heroda ie talailaei, paana ede Eaubada nige i heasisiei: motamota ia se ai, to ie mate. \v 24 Eaubada ena riba abo ie tubu, abo i tadada lailai. \v 25 Banaba eo Saulo adi paisoa i ohi Ierusalema se laugabaei se uio, Ioane, esana esau ede Mareko, se laei maedi. \c 13 \s1 Earua Tabuna Paulo eo Banaba i eogahaidi. \p \v 1 Ekalesia Anetioka eai peroveta headi eo tauheaheata hinage; doha Banaba, eo Simeona esana esau Nigeru, eo Lukaio Kurene tauna, eo Manaena, Heroda tetarake ena numa eai se miaesega, eo Saulo hinage. \v 2 Isi Guiau se awaabini, eo se aiai‐dabu arinai Earua Tabuna i ene, “Banaba eo Saulo au goraidi paisoa arinai ea eogaidi wa abo se paisoai.” \s1 Paulo ena misionari lauwasina bagubagunana. \m \v 3 Isi se aiaiudi eo se uura, nimadi se saosaei isi potadi eai, abo se hetamaridi se lau. \p \v 4 Isi taudi labui Earua Tabuna i hetamaridio, se dobi Selukia, nei eai abo se geru se lau Kuperu eai. \v 5 Isi Salami eai se lage, Eaubada ena riba se lauguguiaei Iudea edi sunago alodi eai: Ioane hinage taudi labui i heaeaiedi. \s1 Satani bena i guduguduidi. \m \v 6 Isi bonabonarua wa se eona se lau se lulage Papo eai arinai tabusima esau se lobai, ia peroveta borabora, Iudea tauna esana ede Ba‐Iesu. \v 7 Ia wasawasa gavana esana Serio Paulo, tausonoga, arinai i miamia, ia Banaba eo Saulo i eogaidi i henua bena Eaubada ena riba abo i ataiei. \v 8 Elima, tautabutabusima wa (ia esana heaheasonina ede) i ribasuuidi arinai bena gavana ena sunuma wa i riba hetomatoma. \v 9 Arinai abo Saulo (esana hinage se torebui Paulo) Earua Tabuna i monau, i itadidini, \v 10 i ene, “Oa tauboraborasom, baaea gamagamagari u monau boriboriri, oa diabolo natuna, laulau‐dudurai gamagaridi u hewaiunuedi, Guiau ena laulau‐dudurai oa u hegegewaridi, nige u lautom wa? \v 11 Arinai u ita, Guiau nimana potam eai ie tore, oa matam sora abo se gibu, mahana taba nige u ita i lau e, huiana sora.” Ma esega gau eo masigiri i hearo; i heoheodamumuliei bena headi se abinimaei abo se woeai se laei. \v 12 Gavana wa wau laulau ie ita, arinai abo i awamamohoi Guiau ena riba i nooei. \p \v 13 Paulo edi pele Papo se laugabaei, abo se lage Perega Pamepulia tehana eai: Ioane i laugabaedi ie uio Ierusalema eai. \v 14 Isi abo Perega se laugabaei, se lage Anetioka Pisidia tehana eai, sabati esau se lau sunago alona eai se bawabigabiga. \v 15 Laugagaeo eo peroveta edi buka se hasiri lautom, sunago tanuagadi headi se hetamaridi se lau aridi eai si ene, “Tatao e, eo ema tataoyao e, ena riba headidiri esau au nuatui tatao enadi, au ribaei aridi eai.” \v 16 Arinai abo Paulo i toro, i nimaoiedi, i ene, \p “Isaraela tataomiu e, omi Eaubada matausina taumatausi, au ataiei komakomani. \v 17 Teina Isaraela tataodi edi Eaubada tamadayao i abi‐hinehineridi; nei huiana ne Aigupito eai se mia doha laolaoma tataodi, ia i hedebasaedi eo i woeaidi i laedi murimuri eai ia nimana gigiborina eai. \v 18 Borimai tatao‐labui‐se‐mate ia barabara eai i bobodiedi. \v 19 Kanana eai eanua haligigi‐labui i hebaaeaheohidi, edi eanua kelero eai abo i soi enadi. \v 20 Abotai abo borimai handere‐hasi eo tatao‐labui‐se‐mate‐saudoudoi tau‐hedudurai i mosedi i lau e Samuela peroveta huiana eai. \v 21 Isi se henua bena edi wasawasa se hetoro: arinai Eaubada Saulo Kiso natuna abo i mosei aridi eai, tau wa Beniamina bogana, i lau e ena borimai tatao‐labui‐se‐mate. \v 22 Eaubada ia i abihaiuioi na Davida abo i hetoro isi edi wasawasa eai ie lau; ia arinai hinage ie riba, i ene, Davida, Iese natuna, ea italobai ia nuagu i lauei ede; eau egu nuatu gamagaridi ta ia abo i abiwataidi. \v 23 Doha i ribahesunumadio, tau ta tumanayao aridi eai, Eaubada esau abo i hetoro Isaraela aridi eai Tauabihemauridi, ia ede Iesu. \v 24 Ia sora nige i laoma, Ioane Isaraela gamagaridi henuabui bapatisona i guguiabagunaidio. \v 25 Ioane ana paisoa i abiheohi, abo i ene, ‘Omi au ene eau eai? Eau nige ia. Na esau murigu eai i laoma ia aena umna bena ea eairi, nige ea lolo.’ \p \v 26 “Tatao e, eo egu tataoyao e, boga Aberahama nanatunayao, Eaubada matausina tau‐matausi teina mauri ribana ta se hetamariawa omi enamiu. \v 27 Isi Ierusalema taumiaidi, eo adi tanuagao hinage, ia nige se nuatui, eo peroveta gamagaridi ribadi sabati gamagaridi se hasiridi nige se nuatuidi, arinai ede Iesu se hegiru, ribadi we se hemamohoi ede. \v 28 Isi ia ana matapaana nige se lobai, edi nuatu mo Pilato arinai ia bena se unui. \v 29 Riba gamagamagari se uri nonohaidi wa isi se hemamohoiedi, arinai abo oeagi ewana eai se taruhi dobeyama, bousa alona eai se tore. \v 30 Ia mate eai Eaubada i hetorouioiama. \v 31 Isi maenayao Galilaia eai se saema Ierusalema, asubena gamagamagari ia se itaitai eo isi tatao enadi tau‐ribahemasaraha. \v 32 Kode wasana ai ribahemasaraha omi arimiu eai, doha tamadayao aridi eai se riba hesunumaedio wa, \v 33 Eaubada nei ribana i hemamohoiyama ita nanatudiyao arida eai, doha Iesu i hetorouioi; doha hinage se uriyao Buka Vana peina helabuiana eai, si ene, ‘Oa Natugu ede, teina asubena eai ta ea awatamaem’ (Psa. 2.7). \v 34 Ia i mateo, na i hetorouioi, taba nige i posauio, ina doha ena ribariba, i ene, ‘Davida ena aba‐helolodaoina abo ea leawa enamiu.’ (Is. 53.3) \v 35 Arinai hinage Vana esau eai, i ene, ‘Oaem Hetabu Tauna u nuanuaiei ia taba nige i posa’ (Psa. 16.10). \v 36 Paana ede Davida, ana isi i saguidi Eaubada ena nuatu debana eai, ia abo i tubahai, se tore‐esagaidi ma tamanayao, ia abo hinage ie posa: \v 37 na ia, Eaubada i hetorouioi wa, nige i posa. \v 38 Tatao e, eo egu tataoyao e, omi abo au ita, wau tau wa debana eai baaea ribagigirina se guguiaimiu: \v 39 ia debana eai hinage tauataiena gamagamagari se dudurai ginauri gamagamagari aridi eai doha nige au dudurai Mose ena laugagaeo debadi eai. \v 40 Arinai au itakomakomani ata meta peroveta se ribaeyao wa au hearo; i ene, \v 41 ‘Iei, omi tauhalanuinui, abo au noo, eo au tatagorigori: emi asubenadi eai paisoana ea paisoa, ena tau esau paisoa wa i riba hasahasaimiu taba nige au nuatui.’” \v 42 Iudea tataodi sunago eai se pesao, abo Murimuri‐tataodi headi se awanorini si ene, “Sabati esau matada eai bena ina riba ta u ribauioidi.” \v 43 Isi tauoigogo se pesagorigori Iudea tataodi eo Eaubada taunanabuena headi se hemala Iudea, isi Paulo eo Banaba se lauwataidi: se heribadi, eo se headidiridi, isi Eaubada ena ainauia eai abo se lauesegai. \v 44 Asubena sabati matadi eai wa eanua tataodi gamagaridi se oigogo Eaubada ena riba bena se ataatai. \v 45 Iudea tataodi moutuadi we se itadi isi se aiaromagigiriedi, Paulo ena riba se hetataguduguduidi, se haiawayagara eo se arina baaea hinage. \v 46 Paulo eo Banaba abo se riba‐adiadidiri, si ene, “I lolo Eaubada ena riba ai heribabagunaemiuo: na omi au otaotaeyao, omibom hinage au ene mauri nige nosina taba nige au abi, arinai ina ai sinibui Murimuri‐tataodi aridi eai \v 47 Mamohoi Guiau i hetaladuimai, doha i ene, ‘Ea torem ta, Etene tau‐hemaradi eai abo u lau, oa edi mauri paana eai abo u lau, i lau e, tanoubu sigasigana eai’ (Isa. 49.6). \v 48 Teina riba ta Murimuri‐tataodi se ataiei abo se kode, Guiau ena riba se hatoei: isi headi mauri nige nosina eai se nuatunonohaidi, isi ede se awamamohoi. \v 49 Guiau ena riba se wasaduaiei dimo gamagamagari eai ne. \v 50 Na Iudea tataodi, sinesinebadadi eo Eaubada taunanabuena sisinedi, eo eanua tanuagadi hinage se heasiwolewoledi isi Paulo eo Banaba se ouyalayalaedi, isi edi tupo eai se aiduiedi. \v 51 Isi aedi geregeredi se oiluiluidi edi heiheinoi, abo se lage Ikonio eai. \v 52 Tau ataiena mo nuadi se kode ariri, eo Earua Tabuna hinage se monau. \c 14 \s1 Paulo wa Ikonio eai. \p \v 1 Ikonio eai, isi taudi labui se awasae esega Iudea edi sunago alona eai, riba se ribaei, arinai Iudea eo Heleni tataodi moutuadi lailai riba wa se ataiei. \v 2 Iudea headi tauawaawayagara Murimuri‐tataodi se heasiwolewoledi, arinai tauataiena tataodi se ouyalayalaedi. \v 3 Arinai se mia e eawalana ie lau, nei eai Guiau enana se riba hetahitahinei, ena ainauia ribana ia abo i hemamohoiei, taudi labui se hegigiboridi, noo eo heiheinoidi isi nimadi eai se ginauridi. \v 4 Eanua tataodi moutuana se oilabuini: tupona Iudea tataodi se labaidi: tupona aposotolo se labaidi. \v 5 Murimuri‐tataodi, eo Iudea tataodi, eo adi tanuagao maediyao, bena se heamamnadi eo se lauwe’uidi, \v 6 isi se ataiei, se dago, se lau Lukaonia eanuadi eai esadi Luseta eo Derebe, eo dimodi ne se tau‐hetaiiridi. \v 7 Nei eai isi wasa lolona se guguia‐hemasaraha. \s1 Tau beruberu Luseta eai se headidiridi. \p \v 8 Tau esau Luseta eai ie bawa aena se megomego, ia sinana bogana eai aena se baaea, nige i dadadahai. \v 9 Ia Paulo ena riba i ataiei: Paulo ia i itadidini, eo ia nuana i ita ena sunuma eai abo i mauri, \v 10 i arina lailai, i ene, “U toro dudurai aem eai.” Ia abo i lamposi, i laulau. \v 11 Tatao Paulo ena gigibori se ita, se eoga lailai arina Lukaonia eai, si ene, “Eaubada se dobima arida eai, adi ao doha tatao!” \v 12 Isi Banaba esana se torebui \f + \fr 14.12 \ft Edi eaubada esadi.\f* Dia, eo Paulo esana se torebui \fm 14.12\fm* Hereme, paana ede ia i laulauguguiasom. \v 13 Dia ena kohena tauna, eanua baubauna eai, bulumakau eo oeagi liasidi inodi i ledima dobila eai, bena tatao maenayao abo se aitalasam. \v 14 Aposotolo ne Banaba eo Paulo, se ataiei, edi lulu se purisidi, se aitautau tatao boeadi eai, se eaba lailai, \v 15 si ene, “Tautaubadao e, saha aue abi? Ai hinage tatao, nuamai, doha omi, wasa lolona ai leama omi enamiu, teina nuatu eauyauredi ta bena au nuagabaedi na au sinibui Eaubada maumaurina arinai, ia ede galewa, eo tanoubu, eo gabogabo, eo ginauri gamagamagari boeadi eai tau hetubudi ede. \v 16 Isidi bagubagunadi eai, basileia gamagaridi isibom edi laulau se lauwataidi, \v 17 ia mo nei huiana ne hinage, heiheinoina se masaraha, ena abi se lolo, eda nabu i hetaruyama, eo masuri i hetare, arinai nuada se lolo, bogada se sese, ta kode.” \v 18 Ina riba ta arinai tatao se nuahidi, aitalasam nuatuna wa arinai abo i lautom. \s1 Paulo se lauwe’ui Luseta eai. \p \v 19 Iudea tataodi headi Anetioka eo Ikonio eai se laoma, tatao se lauhesomdi, isi Paulo se lauwe’ui abo se niurilagei eanua murimurina eai, edi nuatu si ene bena i mate aririo. \s1 Misionari lauwasi bagubagunana wasana. \p \v 20 Tauataataiena ia se toro‐hetaiiri, abo i toro, ie uio eanua eai: maraitom maena Banaba eanua se laugabaei se lau Derebe eai. \v 21 Nei eanua eai ne wasa lolona se guguiaidi eo gamagaridi se heatadi, abo se uio Luseta, eo Ikonio, eo Anetioka eai. \v 22 Tauataataiena nuadi se headidiridi, eo se henuapaipaidi edi sunuma bena se sogohididini, eo si ene amamna gamagamagari aridi eai abo ta lulau Eaubada ena basileia eai. \s1 Diakona se hetorodi ekalesia gamagamagari boeadi eai: se uio Anetioka eai. \p \v 23 Ekalesia gamagamagari aridi eai babadadi se hetorodi, maediyao se lau‐uura, eo se aiaiudi hinage, abo enadi se lau‐uura Guiau arinai, ia wa se nuatudidini. \v 24 Isi Pisidia se diogabaei se lage Pamepulia eai. \v 25 Isi Perega eai riba se lauguguiai, abo se dobi Atalia eai: \v 26 arinai abo se geru se lau Anetioka eai, edi aba torohai ede, arinai se hetorodi, Eaubada ena ainauia i mosedi adi paisoa wa se heohi wa enana. \v 27 Isi se lage, ekalesia se heoigogodi, Eaubada ena abiabi isi aridi eai wasana se duai, eo se heribadi Eaubada sunuma dobilana ie soe Murimuri‐tataodi enadi. \v 28 Nei eai se miamia huia begana ie loha, tauataataiena maediyao. \c 15 \p \v 1 Tatao headi Iudea eai se dobima tauataiena se heatadi, si ene, “Omi ena taba nige au peritome, doha Mose ena laulau, taba nige au mauri.” \s1 Paulo eo Banaba eo headi se sae Ierusalema eai. \m \v 2 Paulo eo Banaba isi maedi se lulu, eo se haiawayagara, arinai ede Paulo eo Banaba se hetamaridi eo headi hinage maediyao, se sae Ierusalema eai aposotolo eo babada aridi eai teina riba ta bena se hesioei. \v 3 Ekalesia dobila eai se woeaidi, isi Ponikea eo Samaria se dio, Murimuri‐tataodi se henuabuidi wa ribana tatao se heribadi: arinai tauataiena gamagamagari se kode ariri. \v 4 Isi se lage Ierusalema eai, ekalesia, eo aposotolo eo babada se abidi, Eaubada ena abiabi gamagamagari isi aridi eai se ribaedi. \v 5 Tauataiena headi, isi Parisea peledi, se toro si ene, “Taba se heperitomedi i lolo, isi taba se lauhesomdi hinage Mose ena laugagaeo bena se sogohidi.” \v 6 Aposotolo eo babada se oigogo ina riba ta se oiribaei. \s1 Petero ena riba: isi Eaubada Earua i moseyao wa saha laugagaeo ta hepatulau aridi eai? \p \v 7 Isi se haihaiawayagara daoi, Petero abo i toro i ribalau aridi eai, i ene, “Tatao e, eo egu tataoyao e, omi au itayao, nabada wa Eaubada i hineridao bena eau awagu eai Murimuri‐tataodi wasa lolona ribana se ataiei, abo se abiwatawatai. \v 8 Eaubada nuadi i itadio ia ena heiheinoi ede Earua Tabuna, hinage i mosei aridi eai, doha hinage i leama arida eai. \v 9 Ita ede ina, isi ede nei, nige i abiudoiedi, edi sunuma eai nuadi i deuri‐heaadi. \v 10 Omi aue saha Eaubada au nohoi, bena ina oibahe ta au toresaei tauataataiena gedugedudi eai, tamadayao edi adidiri eo ita eda adidiri nige gonogonoana. \v 11 Na ta nuatui, Guiau Iesu Keriso ena ainauia eai mo abo ta mauri, doha hinage isi.” \p \v 12 Gamagaridi oigogo eai wa isi nige ariarinadi, Banaba eo Paulo edi riba se ataieikomakomanidi, gigiboridi eo noodi Eaubada i hemasarahadi nimadi eai wa, Murimuri‐tataodi boeadi eai, taudi labui se ribaribaedi. \v 13 Se riba lautom abotai abo Iamesi ie riba, i ene, “Tatao e, eo egu tataoyao e, egu riba ta au ataiei. \v 14 Simeona wasa wa i ribaeyao Eaubada Murimuri‐tataodi i ita‐mugaiedio, headi ia bena i abidi se hemala ena tataoyao eai se lau. \v 15 Peroveta ribadi hinage nei doha gonogonoadi mo, doha si uriyao si ene, \q1 \v 16 ‘Abotai abo ea uioma, \q1 Davida ena abamia iaede i gurio wa, abo ea hetorouioi; \q1 i tatagorigorio abo ea peigogouioi \q1 \v 17 bena tatao gamagaridi Guiau se eooi, \q1 Murimuri‐tataodi gamagaridi hinage, isi wa esagu eai se eogaidi, \q1 \v 18 Guiau ie riba, ia mumuga eai ginauri gamagaridi ta i hemasarahadi.’ (Amos. 9.11; Iere. 12.15; Is. 45, 21.) \m \v 19 Na egu riba hedudurai ede teina ea ene, Isi Murimuri tataodi headi se sinibui Eaubada arinai tabu ta hemodedi. \v 20 Uriuri enadi mo ta uridi, ta ene edi oitau laulaudi tabu se abiwataiuioidi, tabu se itaitadio, eo ginauri gadodi se lamosidi abo se otaotaedi, eo osina hinage tabu se abilau. \v 21 Mumuga eai i laoma wau‐ta eanua gamagamagari eai Mose se guguiaei: sabati gamagamagari sunago alodi eai ena uriuri wa se hasihasiridi.” \p \v 22 Aposotolo, eo babada, eo ekalesia gamagamagari hinage si ene i lolo tatao headi se riba hinehineridi se hetamaridi Paulo maena Banaba maediyao abo se lau Anetioka; isi esadi ede, Iuda esana esau ede Basaba, eo Sila hinage, isi ekalesia edi tatao adidiri. \v 23 Edi uriuri abo se laei, si uri ina doha, “Omi ema tataoyao e, Murimuri‐tataomiu, Anetioka eo Suria eo Kilikia taumiamia, ai aposotolo eo babada eo emi tataoyao ina, ai aitoiemiu. \v 24 Ai ataieyao tatao headi se laugabaemai se laowa me, edi riba aridi eai se hemodemiu, nuamiu se heponoponodi, si ene omi taba au peritome eo laugagaeo au sogohi: riba wa ai nige ai heyaridi wa. \v 25 Aie oigogo esega eo nuamai esega, ai ene i lolo tatao headi ai hineridi abo ai hetamaridiwa Banaba eo Paulo maedi se laowa, taudi labui ta ai gadosisiedi, \v 26 isi edi mauri se nuagabaeyao eda Guiau Iesu Keriso debana eai. \v 27 Arinai Iuda eo Sila ai hetamaridiwa, teina riba ta awadi eai hinage abo se heribamiu. \v 28 Paana ede Earua Tabuna maemai ai ene tabu ami oibahe ai heporohenapaidi mo; \v 29 teina mo au nuatukomakomani, sarai se heaitalasamdi edi oitau aridi eai au dabu, osina hinage eo ginauri gadodi se lamosidi tabu au aidi, eo tabu au itaitadio. Meta ginauridi au otaotaedi i lolo ede. Aioni.” \p \v 30 Se hetamaridi se lau abo se lage Anetioka eai moutuana se heoigogoidi abo uriuri wa se mosei aridi eai. \v 31 Isi se hasirinonohai, nuadi abo se taru, se kode ariri. \v 32 Iuda eo Sila, isi hinage peroveta, riba gamagamagari aridi eai ehadiyao se guguiaidi, eo se headidiridi hinage. \v 33 Se miamia, abotai abo edi tataoyao se hetmaridi se uio aposotolo aridi eai ma nuawoiwoinadi. \v 34 Taiede Sila ena nuatu i ene i lolo nei eai i miamia begana. \v 35 Paulo eo Banaba se miamia Anetioka eai, Guiau ena riba se laulauheataei, eo se laulauguguiaei, eo tatao gamagaridi maediyao hinage. \s1 Paulo ena misionari lauwasina helabuna: Sila se hineri. \p \v 36 Asubena headi se lauo Paulo abo i ribalau Banaba arinai, i ene, “Hage ta uio eda tataoyao ta itadi eanua gamagamagari eai Guiau ena riba ta guguiaidi wa, ta itadi edohadi.” \v 37 Banaba Ioane, esana esau ede Mareko, ia nuagadona mo bena maedi se lau. \v 38 Paulo ena nuatu i ene nige i lolo maedi se lau, paana ede nabada wa Pamepulia eai i laugabaedi, adi paisoa nige i sagui. \v 39 Taudi labui se haiawayagara ariri arinai abo se tausuara; Banaba Mareko i woeai ana sagu, se geru se lau Kuperu; \v 40 na Paulo Sila nuana i amnaei, abo se torohai, edi tataoyao enadi se aiboda baguna, bena Guiau ena ainauia se abi. \v 41 Ia ie lau Suria eo Kilikia i utudio, ekalesia gamagamagari i riba‐headidiridi. \c 16 \s1 Paulo Timoteo i lobai. \p \v 1 Ia ie lage Derebe eai, eo Luseta hinage: tauataiena esau nei eai esana ede Timoteo, sine esau natuna, ia Iudea sinena eo ia tauataiena, na ia tamana Heleni tauna. \v 2 Tauataiena gamagaridi Luseta eo Ikonio eai se mia, si ene, ia tau lolo. \v 3 Paulo ia i henua ia maena bena se lau; ia abo i heperitome paana Iudea tataodi nei eai se miamia i nuatuidi, isi gamagaridi se nuatuiyao ia tamana Heleni tauna. \v 4 Se tautausi se lau eanua gamagamagari eai, aposotolo eo babada Ierusalema eai se mia wau edi riba wa se moselaedi bena se sogohidi. \v 5 Ina doha ekalesia edi sunuma eai se headidiridi, eo asubena gamagamagari se hetadada helailai. \s1 Earua Tabuna i woeaidi. \p \v 6 Isi se dio’o Perugia eo Galatia tehadi eai, Earua Tabuna i ribanuahidi tabu riba wa Asia eai se guguiaei. \v 7 Abotai abo se lage Musia eai bena se lau Bitunia, na Iesu Earuana nige ie eari. \v 8 Arinai Musia se utuhadidi, abo se dobi Toroa eai. \v 9 Maiona eai Paulo i enosuai: tau Makedonia esau i totoro i aiaibodai i ene, “U dioma Makedonia eai, u saguimai.” \v 10 Enosuai eai ie ita maesega bena ai lau Makedonia eai ema dobila ai eooi, ai ene, Guiau i eogaimai, evanelia isi enadi abo ai guguiaei. \v 11 Arinai Toroa eai aie ue, ai boboeo ai dobi Samotake eai, mara‐ie‐tom Neapoli eai aie duna. \s1 Paulo eo Sila Pilipi eai. \p \v 12 Nei eai ai geru‐gabaei ai lau Pilipi eai, Makedonia eanuana ede, nei tupo ne eanua wasawasana, Roma edi asa esau; eanua eai ne hinage asubena headi arinai ai miamia. \v 13 Sabati eai eanua ai laugabaei ai lau saga laopana eai, tatao edi aba lau‐uura eai ne; ai bawabigabiga, sisine nei eai se bawagogo ai ribalau aridi eai. \s1 Taunuabui bagubaguna Europa eai. \m \v 14 Sine esau esana Lidia, ia lulu buiabuia tau‐uneunena, ena eanua esana Tuatira, sinena wa ia Eaubada tauaihelahuina ema riba i ataiedi; Guiau ia nuana i hemalapai, Paulo ena riba abo i ataieikomakomanidi. \v 15 Ia se hebapatisoiyao, eo ena numa taumiaidi hinage, i awanorimai, i ene, “Ena nuamiu au ene Guiau ea nuatu‐mamohoiniyao, au laoma egu numa eai au miamia.” Ia i nuaoimai. \s1 Demoni se aiduiei: Paulo eo Sila se pidiridi. \p \v 16 Huia esau ai lau aba lau‐uura eai siu esau i alaalawai maemai ai hailobai ena alaalawai maisadi lailaidi ana tanutanuaga se abiabidi. \v 17 Paulo maemai i hemuriwataimai, i eabayaba, i ene, “Teina tatao ta, Eaubada Saesaearirina ena heaheari tataodi, isi mauri dobilana tauheitada.” \v 18 Asubena gamagamagari ena laulau esega mo nei doha. Paulo i tausiololo, ie torobui i ribalau earua arinai, i ene, “Iesu Keriso esana eai ea heribam ta u lulage murimuri eai.” Nei mahana eai ne abo i lulage. \p \v 19 Ana tanuagao se ita edi ginauri edi abaabidi i lautom, Paulo eo Sila se taoidi, se niuridi abauneune eai. \v 20 Se woeaidi se laedi abahedudurai tataodi aridi eai, si ene, “Teina tatao ta, Iudea tataodi ina, eda eanua ta se heasiwolewole. \v 21 Laulau headi hinage se laulauheataedi, ita Roma tataoda taba nige ta abidi, taba nige ta laulauedi.” \v 22 Moutuadi se torogogo esega bena se guduguduidi: tau riba‐heduhedudurai tataodi adi lulu se purisihaidi, si lauhesomdi si ene, “Taudi labui me au pidiridi.” \v 23 Se pidiridi e, se pidiriasayaidi, abo numa masigiri eai se toredi, tauitawataidi se heriba, bena i itawataikomakomanidi. \v 24 Se heriba wa i ataiei isi birigom eai i toredi, aedi aba audi oeagi eai wa i eahisididinidi. \s1 Numa masigiri tanuagana Pilipi eai i nuabui. \p \v 25 Bulinuana eai Paulo eo Sila se lau‐uura, eo se wana Eaubada se aihelahui: tatao‐tutututugududi se ataataiei, \v 26 moniinii tano i hetabubu gorigori, numa masigiri paana i he’eo’eo: dobila gamagaridi se tasoegorigori, tatao gamagaridi adi auau se tamotumotugorigori. \v 27 Numa masigiri tauitawataina nihinihina i uiouioma, numa masigiri dobiladi i itadi se soegorigoridio, ena elepa i niusihai bena iabom i unuuioi, ena nuatu i ene, tatao wa se dagogorigorio. \v 28 Paulo i eabalailailau i ene, “Tabu u hebaaeauioim, ai gamagarimai ede ina.” \v 29 Ie eoga bena numa se tuihemara, i tauoilusae, i tabutabubu i gurisalaoba‐dobi Paulo maena Sila nuanuadi eai, \v 30 i woealageedi murimuri eai, i ene, “O tautaubadao e, saha ea abi abo ea mauri?” \v 31 Isi si ene, “Guiau Iesu Keriso u ataiwataei, oa abo u mauri, eo em numa taumiaidi hinage.” \v 32 Guiau ena riba, ia se heriba, isi gamagaridi hinage ena numa taumiaina enadi hinage se riba. \v 33 Nei maionana eai ne ia i laedi adi gai i deuridi; eo se hebapatisoidi, ia eo ena numa tataodi gamagaridi. \v 34 Ia abo i woeaidi i laedi ena numa eai, aiai i peiauri matadi eai; nuana i lolo ariri, eo ena numa taumiaina tataodi hinage, paana Eaubada se nuatuwatawatai. \s1 Paulo i awayagara, i ene taba nige i pesa eamuyamui. \p \v 35 Mara‐ie‐tom riba tauheduduraina tataodi heaheari tataodi se hetamaridi, si ene, “Lahi tatao wa au iairigabaedi.” \v 36 Numa masigiri tauitawataina teina riba ta Paulo i heriba, i ene, “Riba tau‐heduduraina tataodi headi se hetamaridima si ene ai abo ai iairigabaemiu; taiede au lau me, manualonimiu.” \v 37 Na Paulo i ribalau aridi eai i ene, “Ai se‐awaRoma tataomai, masaraha eai mo se pidirimai eo se tutuguduimai, sora nige se hedudurai‐nonohaimai, ina bena abo se iairiyamuyamuimai? Taba nige’e! Na isibom mo taba se laoma se iairigabaemai.” \v 38 Tauiala tataodi riba ta se laei tauheduhedudurai aridi eai, isi abo se matausi paana se ataiei isi taudi labui ede tauhemala‐Roma; \v 39 arinai se laoma se lautoiedi, se woealaedi murimuri eai abo se aibodaidi bena eanua se laugabaei. \v 40 Isi numa masigiri eai se lulage, abo se awasae Lidia ena numa eai; edi tataoyao se itadi, se hepaipainonohaidi, abo se torohai. \c 17 \s1 Ekalesia se hetubu Tesalonia eai \p \v 1 Isi taudi labui Amepipoli, eo Apolonia se dio, abo se lulage Tesalonia eai, Iudea edi sunago esau nei eai. \v 2 Paulo ia kamakamanina i awasae isi aridi eai asubena sabati haiona uriuri tabuna ribana maedi se ribaribaei, \v 3 i ribahemasaraha, eo i ribariba headidiri, i ene Keriso taba i amamna, mate eai hinage taba i torouioma, i ene “Teina Iesu ta, ia ribana ea guguiaimiu ta, ia Keriso ede.” \v 4 Isi headi se ataiwatai abo se patulaoma Paulo eo Sila aridi eai; Heleni tataodi Eaubada taunanabuena moutuana lailai hinage, eo sinesinebadao begana se gamagari. \v 5 Iudea tataodi isi nige se ataiwatai wa se aiaromagigiri, tatao gaibu sanapu baaea tataodi headi se heoigogoidi eanua wa se heasiwolewole: Iasona ena numa se hailopai, taudi labui se eooidi bena se laedi murimuri eai tatao aridi eai. \v 6 Isi nige se lobaidi, arinai Iasona eo tauataataiena headi se ahaladi se laedi eanua tanuagadi aridi eai, si ene, “Teina tatao ta, tanoubu se heasibui, isi ede se lagema inai hinage, \v 7 Iasona i abitaumanaidi: isi gamagaridi Kaisara ena laugagaeo ribadi se utusidi, si ene, Wasawasa esau ede Iesu.” \v 8 Teina riba ta se ataiei, eanua tataodi, eo tanuagadi hinage aruadi se loi. \v 9 Se riba paodi, Iasona maena sasaguyao se toreyao, isi abo se iairigabaedi. \s1 Paulo eo Sila Berea eai. \p \v 10 I maiona abo tauataataiena Paulo eo Sila se hetamariheulaidi se lau Berea; isi se lage nei eai se awasae Iudea edi sunago alona eai. \v 11 Tatao Iudea inai se lolo, nige doha tataodi wa Tesalonia eai, paana ede riba wa se ataiei ma nuagigiboridi, asubena gamagamagari uriuri tabuna se eooidi, bena riba wa se hemamohoiedi. \v 12 Arinai gamagaridi se ataiwatai, Heleni sisine saesaedi headi, eo tatao headi gamagaridi hinage. \v 13 Iudea tataodi taumia Tesalonia wa, wasana se ataiei Paulo Eaubada ena riba Berea eai i lauguguiai, se hemuriwataidima nei eai, tatao se heasiwolewoledi eo se hesohesomdi. \v 14 Arinai tauataataiena Paulo se hetamari heulai bena i dobi geregere eai; na Sila maena Timoteo se mia. \v 15 Isi Paulo tauwoeaina wa ia se laei Atenai eai; i lauhesomdi, i ene Sila maena Timoteo bena se heuheulama ia arinai; arinai isi wa abo se torohai se lau. \s1 Paulo Atenai eai. \p \v 16 Paulo Atenai eai i bagibagiedi, eanuana ie ita, oitau i monau, arinai nuana i auauedi, \v 17 arinai ede maenayao Iudea eo Eaubada taunanabuena headi, sunago alona eai riba se haihaiawayagaraei, eo abauneune eai asubena gamagari aidobudi nei eai i lobaidi maena se oioiriba. \v 18 Tatao sonogadi headi esadi se ribaedi Epikuro peledi eo Sitoiko peledi, maedi Paulo se oiriba, na headi si ene, “Hage taugigigimasina ta abo i ene edoha?” Headi hinage si ene, “Ia eanua udoi eaubadadi tauguguguiaidi,” paana ede Iesu eo ena torouio i ribahemasarahadi. \v 19 Isi ia abo se abilau, se woeai se laei \f + \fr 17.19 \ft Edi aba oigogo esana.\f* Areopago eai, si ene, “Wau riba harihariuna u ribaei wa, taba ai ataiei? \v 20 Paana riba udoi ina u leama beamai eai; ai henua aniona ai ita.” \v 21 Kamanidi Atenai tataodi eo taulaolaoma nei eai se miamia, edi laulau esaga mo, riba harihariudi bena se ataataiedi eo se ribaribaedi. \s1 Guguia Areopago eai. Riba paana: Iesu Keriso sabina, Eaubada tanoubu abo i hekiraino. \p \v 22 Paulo abo i toro Areopago duaduarina eai i ene: “Atenai tataomiu e, ea itamiuo emi aigora se gamagari ariri. \v 23 Ea baeawaemiu emi abatabaohu gamagaridi ea itadi, aitalasam hatahatana esau hinage ea iita, uriurina ina doha se pusai si ene, “NUATUPA EAUBADANA ENANA”; ia au tabaohui, na au hekau wa, ia ede ea ribahemasaraha arimiu eai ta. \v 24 Eaubada tanoubu tauginaurina, eo ginauri gamagaridi boeana eai, ia galewa eo tanoubu Guiauna, tatao dubu se ginauridi nimadi eai taba nige ena abamiahai meta, \v 25 hinage tatao nimadi eai taba nige se aihelahui, ia nige ginauri esau i hedeha, mauri eo eawasi eo ginauri gamagaridi ia tauleamana ede. \v 26 Tatao basileiadi gamagaridi tanoubu potana eai se miamia osinadi esegana eai i ginauridi, isi edi huia i ribaedio, edi abamia sigasigadi i ribaedio hinage, \v 27 bena Eaubada se eooi, bena se heoidadai abo se lobai. Ia gamagarida gegesida eai, ia nige eda lohaloha eai. \v 28 Doha omi emi tauwana headi se ribaei, ‘Ia arinai ta mauri, ta moimoiu, ta miamia ta;’ eo hinage, ‘Mamohoi, ita hinage ia nanatunayao ede.’ \v 29 Ena ita Eaubada nanatunayao, tabu ta ene Eaubada ia doha \tl gold\tl* e \tl silver\tl* e we’u tatao se heoitau edi nuanuatu eai. \v 30 Emi huia supusupu eai wa, Eaubada nige i nuatui, na huia ta mo i lauhesomda i ene tatao gamagaridi, eanua gamagaridi eai, bena nuadi se buidi; \v 31 paana ede ia asubena esau i ribaei, arinai tanoubu ta abo i hedudurai laulau dudurai boeana eai, tau esau i hetoro wa debana eai, hinage tatao gamagaridi edi abahemamohoiena i mosedi, iaede ia mate eai i hetorouioi.” \v 32 Isi mate torouiona ribana se ataiei, headi se alaliuliuaei; na headi si ene, “Em riba wa huia esau bena ai ataieiuioi.” \v 33 Arinai Paulo abo i laugabaedi. \v 34 Na tatao headi se awaabiei, eo se nuatuwatai, boeadi eai tau esau ede Daionesio, Areopago tauna, sine esau esana Damari, eo headi hinage maediyao. \c 18 \s1 Paulo Korinito eai. \p \v 1 Teina ginauri ta muridi eai Paulo Atenai i laugabaei, i laoma Korinito eai. \v 2 Ia Iudea tauna esau maena se hailobai esana ede Akula, Ponoto eai se labasi, ia ma monena esana ede Peresila, Italia eai se laolaoma (paana ede Kalaudia Iudea tataodi gamagamagari i lauhesomdi, isi Roma se laugabaei), Paulo ie lau i itadi; \v 3 ia eo isi edi nima‐paisoa esega, arinai i miamia aridi eai eo se paisoa, adi paisoa wa numa‐lulu tauginaginauri, \v 4 Sabati gamagamagari sunago alona eai i lauheataidi, Iudea tataodi eo Heleni tataodi i nuaoihetaiiridi. \s1 Ekalesia se hetubu Korinito eai. \p \v 5 Abotai Sila eo Timoteo Makedonia eai se lagema, Paulo lauguguia arinai ie mode Iudea tataodi aridi eai i ribaribahemasaraha, ede Keriso iaede Iesu. \v 6 Isi se riba gudugudui eo se arina baaeai, arinai ana lulu i oiluiluidi i ribalau aridi eai i ene, “Omibom mo osinamiu potamiu eai! Eau taba nige agu giru. Ina abo ea lau Murimuri‐tataodi aridi eai.” \v 7 To nei eai i laugabaedi, i awasae tau esau ena numa eai, tau wa esana Tito Iuseto, Eaubada tauaihelahuina esau, ia ena numa eo sunago se haitore‐siribebe. \v 8 Kirisipo, sunago tanuagana, abo Guiau i nuatuwatai, maenayao ena numa tataodi gamagaridi; Korinito tataodi moutuana Paulo ena riba se ataiei Guiau se nuatuwatai hinage, eo se bapatiso. \v 9 Maiona esau Guiau Paulo i he‐enosuai, i ribalau ia arinai, i ene, “Tabu u matausi, u riba, tabu u monomonou, \v 10 eau maidam, taba nige tau esau i abilaowa, i hebaaeam: paana ina eanua eai ta egu tatao se gamagari.” \v 11 Ia nei eai ie mia borimai esega, eo nawalai haligigi‐esega Eaubada ena riba i laulauheatai isi boeadi eai. \s1 Galio ena nuatomatoma. \p \v 12 Na huiana ne Galio se hetoro Akaia tehana eai i hemala gavana, Iudea tataodi nuadi esega bena Paulo se toai, ia abo se laei tauhedudurai matadi eai, \v 13 si ene, “Tau ta tatao i nuaoihetaiiridi, bena Eaubada se aihelahui nige doha ema laugagaeo eai ribana.” \v 14 Paulo bena awana i dabari, Galio i ribalau Iudea tataodi aridi eai, i ene, “Iudea tataomiu e, taba laulau ponori, e laugagaeo utusina lailaina esau, matapaana gonoana abo emi riba ea ataiei; \v 15 na ina emi laugagaeo ribadi eo esadi au haihesabaedi, besi, omibom au eooi; eau taba nige ina ginauri ta ea hedudurai.” \v 16 Abahedudurai abababawana eai ne i aiduiedi. \v 17 Isi gamagaridi Sosene, sunago tanuagana wa, se toai, aba‐hedudurai numana awamatana eai se pidiri. Na Galio laulau ta nuana nige se lauedi. \s1 Roma 6.14. tauurina, eo 2 Kor. 3.7-14; eo Gala. 3.23-28 Iudea edi laugagaeo esau i abiwatai. \p \v 18 Murina eai Paulo i miatahitahi aridi eai, abotai tauataiena i lauaioniedi, ie geru ie lau Suria, Peresila eo Akula ia maenayao: Kenekerea eai i uru’om, paana ede ia i aigora. \v 19 Epeso eai se lage metai i laugabaedi: iabom i awasae sunago alona eai Iudea tataodi maenayao se ribariba. \v 20 Isi ia se awanori bena i miatahitahi aridi eai, nige nuana mia; \v 21 i lauaioniedi, i ene, “Eau ea lau Iesusalema eai, mataasi i hanahanauma ta taba ea ai: ena Eaubada nuana abotai hari huia abo hinage ea uioma arimiu eai. Ia Epeso abo i gerugabaei. \p \v 22 Kaisaria eai ie pesa, i awasae ekalesia i lautoiedi, abo i dobi Anetioka eai. \v 23 Huia headi nei eai ie mia, e eawalana ia abo Galatia, eo Perukia i taudadaidi, tauataataiena gamagaridi i headidiridi. \s1 Apolo Epeso eai. \p \v 24 Iudea tauna esau esana Apolo, ia Alesania eai se labasi, i laoma Epeso eai. Ia manana i amna, ena riba se lolo eo uriuri tabudi abidi ie ata ariri. \v 25 Na tau ta Guiauna ena laulau se heatayao; earuana hinage i gigibori ia Guiauna ena ginauri i heata headidiridi, Ioane mo ena bapatiso ribana i ataiei. \v 26 Ia sunago alona eai i riba‐adiadidiri: Peresila eo Akula ia se ataiei, se woeai maedi, Eaubada ena dobila se heitakomakomanini. \v 27 Ia bena i geru i lau Akaia eai, ena tataoyao se uriuri tauataataiena aridi eai, bena ia se labai. Nei eai ie lage isi wa ainauia debana eai tauataiwataina abo i saguaririedi, \v 28 paana matadi eai Iudea tataodi i nuaoihetaiiridi, ena riba se gigibori, uriuri tabudi eai tatao i heatadi, Keriso ia Iesu ede. \c 19 \s1 Paulo Epeso eai. \p \v 1 Huiana ne Apolo Korinito eai ie mia, Paulo tuposaesae eai i utuhadidi i laoma Epeso: tauataataiena headi nei eai i lobaidi. \v 2 Ie ribalau isi aridi eai, i ene, “Emi huia ataiena wa i laoma e teina huia ta, omi Earua Tabuna au abiyao, e nige’e wa?” Isi se ribalau ia arinai si ene, “Nige’e, doha Earua Tabuna ribana sora nige ai ataataiei.” \v 3 Ie ribalau isi aridi eai, i ene, “Saha esana arinai se hebapatisoimiu wa?” Isi si ene, “Ioane ena bapatiso arinai.” \v 4 Paulo abo i ene, “Ioane ena bapatiso henuabui bapatisona, eanua tataodi i heribadi, i ene, esau ia murina eai i laoma isi abo se ataiei, ia ede Iesu Keriso.” \v 5 Teina riba ta se ataiei, Guiau Iesu esana eai abo se hebapatisoidi. \v 6 Paulo nimana i saosaeyao isi potadi eai, Earua Tabuna abo i taru isi potadi eai: isi hari arina, hari arina arinai se ribariba, eo hinage se riba‐peroveta. \v 7 Isi gamagari tataodi saudoudoi‐labui. \s1 Paulo sunago alona eai Epeso eai: eo Turano ena sikulu eai. \p \v 8 Ia i awasae sunago alona eai nawalai haiona i riba adiadidiri, maedi se haiawayagara, eo tatao i henuabuidi se sinibuima Eaubada ena basileia ginauridi aridi eai. \v 9 Headi nuadi se oiura, nige se nuatuwatai, na dobila ta se riba baaeai tatao gamagaridi matadi eai, ia abo i laugabaedi, tauataataiena i laehesuaraedi, asubena gamagamagari Turano ena aba sikusikulu eai riba se haiawaeagaraei. \v 10 Borimai labui ana abi nei doha; arinai isi gamagaridi Asia eai se miamia Guiau ena riba se ataiei, Iudea tataodi, eo Heleni tataodi hinage. \s1 Paulo laulau gigiboridi i ginauridi. \p \v 11 Heiheinoi gigibori‐ariridi Eaubada i ginauridi Paulo nimana eai: \v 12 arinai gadogado eo nogi Paulo tauna eai se hesausauedi, abo se laedi tauasiasiebo aridi eai, adi asiebo arinai se lautom, eo earua baaea hinage se lululage. \v 13 Iudea headi taudadadausi gaibu, tauobaoba tataodi, isibom Guiau Iesu esana se atai, demoni tauluina aridi eai, si riba ina doha, “Iesu, Paulo i guguiai wa, debana eai ai duiem ta.” \v 14 Sekeva, Iudea tauna, ia kohena lailai, ia nanatunayao tataodi haligigilabui edi laulau doha nei. \v 15 Na earua baaea i ribalau aridi eai, i ene, “Iesu abina ea atao, eo Paulo hinage abina ea atao, na omi aidobudi?” \v 16 Tau wa demoni i lui wa, i amposi sae potadi eai, i adidiri ariri, i hebaaeadi, numana se dagogabaei ma tauahaahadi eo ma adi gai. \v 17 Wau wa Epeso taumiaina gamagaridi se ataiei, Iudea tataodi, eo Heleni tataodi hinage, isi gamagaridi matausi lailai se hearo, arinai abo Guiau Iesu esana se hetadada helailai. \v 18 Tauataataiena gamagamagari se laoma, se riba hemasaraha, edi laulau se wasawasaedi. \v 19 Isi gamagaridi hinage se obaoba borabora, edi buka se ledima se peigogoidi, tatao gamagaridi matadi eai se gabudi, buka wa maisadi se hasiriesegaidi, moni \tl silver\tl* tausani tatao‐labui‐se‐mate‐saudoudoi. \v 20 Arinai Guiau ena riba ie tubu lailai, i adidiri ariri hinage. \p \v 21 Wau ginauri wa muridi eai, Paulo ena nuatu, Earua debana eai, bena Makedonia eo Akaia i taudaru abo i lau Ierusalema eai, i ene, “Ea lau nei eai, abotai abo ea lau Roma ea ita.” \v 22 Ana sasaguyao labui Timoteo eo Eraseto i hetamaridi se bagunai Makedonia eai, ia iabom huia kuukuu mo ie mia Asia eai. \s1 Ario tataopaisoa Epeso eai se hetalagegagega. \p \v 23 Nei huiana ne, Dobila ta debana eai tatao nuadi se heasiwolewoledi. \v 24 Paana ede tau esau esana Demetiu, \tl silver\tl* taupaisoaina, Diana ena abatabaohu \tl silver\tl* eai i ginaginauridi, eo taunimabiga adi bodao une lailai arinai se abiabini. \v 25 Ia ana bodao wa maedi tatao gamagaridi wau paisoa se abi wa, i heoigogoidi, i ene, “Tautaubadao e, omi au nuatuiyao ina paisoa eai ta eda une ta hetubu. \v 26 Hinage au itayao, eo au ataieyao, Epeso eai mo nige’e, eanua gamagamagaridi hinage Asia eai, teina Paulo tatao gamagaridi i nuanuaoidi eo i henuabuidi, i ene isi nige eaubada tatao nimadi eai mo se ginauridi ede. \v 27 Arinai ada paisoa ata doha se helautom, eo eaubada‐sine lailaina Diana, ena dubu ata doha se laupalihibaei, ia Asia eo tanoubu se ohihai se tabaohui, ana bela eo ana tepo saesae ata se hetagorigori.” \p \v 28 Isi teina riba ta se ataiedi, abo adi ou se ealayala, se eaba lailai si ene, “Diana Epeso edi eaubada, iabom i sae ariri!” \v 29 Eanua tataodi gamagamagari se heasiwolewoledi: isi Gaio eo Aritako se toaidi, taudi labui Makedonia tataodi, isi hinage Paulo helena taulau wa, isi maedi se aitautaugogo abaaiaiewa numana eai. \v 30 Paulo ena nuatu, i ene bena i awasae tatao aridi eai, na tauataataiena ia se nuahi; \v 31 headi hinage Asia tauitawatai tataodi, Paulo ena heriheriam headi se hetamaridi ia arinai, se awanorini abaaiaiewa numana tabu i awasae arinai. \v 32 Headi se gagari, si ene doha nei, eo headi se gagari si ene doha nei: arinai edi oigogo wa se heasiwolewole; moutuana se heoigogoidi wa edi laolaoma‐gogo matapaana wa nige se nuatui. \v 33 Maedi moutuana boeana eai Alesana se dudui, ia Iudea se hetorohemasarahalaei. Alesana nimana eai i oitawaidi bena ena eanua tataodi i ribahebigadi. \v 34 Na se italobai ia Iudea tauna, maesega gamagaridi se wowogogo arinadi esega mo, mahana labui sorasorana eai se wowo gudugudui, si ene, “Diana Epeso edi eaubada, iabom i sae ariri!”, \v 35 Kaunisela edi tauuriuri tatao i ribahelautomdi, i ene, “Epeso tataomiu e, aitea tau nige i ita Epeso eanuana eai Diana ena dubu se itawatai, eo oitauna se itawatai hinage, eada eai i beuma, wa? \v 36 Omi au nuatuiyao teina riba ta taba nige tauribanuahina, au monou mo, taumiu se biga. \v 37 Teina tatao ta au woeaidima, isi nige dubu taugirihaidi, emi eaubada‐sine hinage isi nige tauribahebaaeana. \v 38 Arinai, ena Demetiu ma helena taupaipaisoa tau esau bena se hegiru, hedudurai numana se soeauri, gavana hinage arinai miamiana; taudi labui abo se lau se lauhetala. \v 39 Ena hari laulau ribadi au eooidi, oigogo huiana mamohoina eai, arinai au hedudurai. \v 40 Wau hetalagegagega wa arinai ata se hetalada, eda oigogo ta hinage nige matapaana, abo saha ta ribaei” \v 41 Ena ribariba ina doha, tatao abo i hetatagorigoridi. \c 20 \s1 Paulo i lau Ierusalema eai: (1) i lau Makedonia eai eo tupo Heleni eai. \p \v 1 Se hetalagegagega lautom Paulo tauawaabiena i eogaidima, i alagoiedi, i lauaioniedi, abo i laugabaedi i lau Makedonia eai. \v 2 Ie lau nei tupo gamagamagari ne aridi eai, i ribahenuapaipaidaoiedi, abo i lage Heleni eai. \v 3 Nawalai haiona nei eai maedi se mia. Ia bena i geru i lau Suria, Iudea tataodi headi se oiriba se wesei, arinai abo i uio Makedonia dobilana i lauwatai. \v 4 Headi ia se hesaguei maenayao se lau Asia eai, Sopata, Piru natuna, Berea tauna; eo Tesalonia tataodi headi hinage, Aritako eo Sekuna: eo Gaio, Derebe tauna, eo Timoteo; Tukiko eo Teropimo, Asia tataodi hinage. \v 5 Isi se bagunaimai, Toroa eai se bagibagiemai. \p \v 6 Areto‐Nige‐i‐Sese mataasi huiadi se lautom, abo Pilipi ai gerugabaei; asubena haligigi abo ai duna Toroa eai isi aridi eai, hinage asubena haligigilabui nei eai aie mia. \v 7 Sabati asubenana bagubagunana eai, tauataataiena se oigogo, areto se ihi, Paulo i guguianonohaidi, mara‐ie‐tom bena abo i laugabaedi; ena riba i heloha, i lau e bulinuana eai. \v 8 Lamepa gamagaridi si healasidi ema aba‐oigogo eai, biri pota eai. \v 9 Hewari esau, esana ede Eutuko tomlapai eai i babawa, i eno mate. Paulo ma guguialohalohana, arinai abo hewari wa matana se enoeno ariri, numa isi haiona i beuhemuridi, tano eai ia se abi’sini, i mateo. \v 10 Paulo abo i pesadobi, i salaoba dobi, i labaisiniama, i ene, “Tabu nuamiu se baaea, ena mauri ma otana tuiatuiana eai.” \v 11 Ia abo i awaseuio, eo areto ie ihi, se aiai eo riba, i riba heloha i lau e mara‐ie‐tom, arinai abo i laugabaedi. \v 12 Hewari wa se woeaiama i mauri uio, eo nuadi abo se taru komakomani. \s1 (3) Toroa i laugabaei i lau Mileto eai. \p \v 13 Ai aie geru baguna waga eai, ai lau Aso eai, arinai abo Paulo ai bagibagiei doha i hetaladuimai, ia i henua i lauyona. \v 14 Ia maidamai ai hailobai Aso eai ia abo ai usai, abo aie duna Mitelene eai. \v 15 Arinai hinage ai ue uio, mara‐ie‐tom ai lage Kaiosi ubuna eai; asubena esau Samo eai aie duna, imaisina Mileto eai aie duna. \v 16 Paulo ena nuatu adidiri i ene, taba nige i pesa Epeso eai, nige bena i bawa Asia eai, bena i lau heuheula Ierusalema eai i lage Penetekoso asubenana eai. \s1 (4) Paulo maena Epeso babadadi. \p \v 17 Mileto eai tatao headi i hetamaridi se lau Epeso ekalesia tauitawataidi se eogaidima. \v 18 Abo se laoma ia arinai, i ribalau isi aridi eai i ene: “Egu laulau alodaina ede huia gamagamagari omi au itayao, lahinae Asia eai ea lage bagubaguna wa arimiu eai, i laoma e huia ta. \v 19 Eau Guiau ea heaeaiei ma nuabigabigagu eo ma matasulugu hinage, eo noho gamagamagari hinage ea hearodi Iudea tataodi se wesewesegu: \v 20 aba helolomiu nige ginaurina esau ea mahihiei, na nuamiu ea hemasarahadi, eo ea heatamasamasarahaimiu, eo hari numa, hari numa eai, \v 21 Iudea tataodi eo Heleni tataodi hinage ea guguiaidi, bena nuadi abo se buidi Eaubada arinai, eo Guiau Iesu Keriso abo se sunusunumaei. \v 22 Wau ta abo ea lau Ierusalema eai, earua nuagu i auaui, saha eo saha nei eai abo ea hearodi nige ea nuatuidi; \v 23 teina mo, eanua gamagamagari eai Earua Tabuna i heribagu, edi aba auaugu, eo agu amamna se abinonohaiyao. \v 24 Teina ginauridi ta taba nige esau i hemoimoiugu, maurigu hinage taba nige ea nuatui, agu paisoa mo ta taba ea abiheohi ma nualologu, hewau ta Guiau Iesu i leama, Eaubada ena ainauia, wasa lolona, bena ea wasaduaiei. \v 25 Na ea nuatuiyao, omi gamagarimiu arimiu eai Eaubada ena basileia ribana ea guguiaimiu, matagu taba nige au itauioi. \v 26 Paana ede meta wau asubena ta arinai ea heribamiu me, tatao gamagamagari osinadi giruna eau arigu eai nige’e, \v 27 paana ede Eaubada ena riba gamagamagari se ohi ea heribamiuo, nige ea ma’e’e. \v 28 Omi, omibom nanabumiu au nanabu, eo mamoe gamagamagari eawoidi hinage, Earua Tabuna i hetoromiu, isi tauwoeaidi ede omi, Eaubada ena ekalesia iabom osinana eai i unedio, au heaheaidi. \v 29 Eau ea itayao, ea laugabaemiu, na kedewa‐luko abo se luimiu, eawoidi abo se hetatagorigoridi. \v 30 Headi hinage omi arimiu eai abo se toro, se ribahilihilimiu, bena tauataataiena se niuridi aridi‐ena. \v 31 Arinai au soasoari, na au nuanuatui, borimai‐haiona arinai ea ribahesanapumiu, maiona to asubena nige ea ribalautom, ma matasulugu hinage. \v 32 Omi wau ta abo ea heabimosemiu Eaubada arinai, eo ena ainauia ribana arinai hinage, ia ena adidiri eai abo i abihetoromiu, ena ainauia i leawa enamiu, tauhetabu gamagamagari maediyao. \v 33 Tau esau ena \tl silver\tl* eo, ena \tl gold\tl* eo, ena lulu hinage, nuagu nige se lauedi. \v 34 Omi au itayao, nimagu eai ta ea paipaisoa, agu aiai eo egu ginauri gamagamagari ea lobaidi, agu sasaguyao adi hinage. \v 35 Ginauri gamagamagari ea heitamiuo, ea ene au paisoa tatao beruberu abo au labaidi, eo Guiau Iesu ena riba hinage abo au nuatuidi, ia i ene ina doha, ‘Ta ainauiai i lolo ariri, se ainauiaida lolona nige doha.’” \p \v 36 Ia abo i ribalautom i turibono, maedi se lauuura. \v 37 Isi gamagaridi se dou ariariri, se durudurulau Paulo gedugeduna eai, ia se alagoiei. \v 38 Edi nuadubuena paana ede wau riba wa i ribaei i ene ia matana taba nige se itauioi. Isi dobila eai ia se hesaguei, i lau e waga eai. \c 21 \s1 (5) Mileto se laugabaei se lau Turo. \p \v 1 Ai lauaioni‐nonohaidi, waga ai niuridobei, ai boboeo giuri Kosi eai, mara‐ie‐tom Rodesi eai aie dobi Patara eai aie duna. \v 2 Nei eai waga esau ai lobai i laulau Poinike, arinai ai geru‐awasi, aie ue. \v 3 Kuperu ai itaitalaei ai laugabaei ia teha bauri eai, ai lau Suria, Turo eai aie pesa: nei eai waga gogona se hepehepesa. \s1 (6) Paulo bena i lau Ierusalema: Earua Tabuna ia i nuahi. \p \v 4 Tauawaabiena headi nei eai ai eooidi, aridi eai aie mia, asubena haligigi‐labui: isi Earua debana eai Paulo se heriba si ene tabu i sae Ierusalema. \v 5 Asubenadi e se ohi, abo ai laugabaedi, ema adau wa ai adauei; isi gamagaridi se healatumai dobila eai, ma monediyao, ma nanatudiyao se hesaguemai, i lau e eanua ai laugabaei: aie dobi salagomgom eai arinai ai turibonogogo, ai lau‐uura eo ai lauaioniedi. \v 6 Abotai aie geru, na isi se uiouio edi eanua. \p \v 7 Turo ai gerugabaei, abo aie duna Tolemai eai, tauawaabiena ai aitoiedi, asubena esega maedamaiyao aie mia. \v 8 Mara‐ie‐tom ai abo ai geru ai lage Kaisarea: ai awasae Pilipo ena numa eai, ia ede wasa lolo tauguguiaina lahinae tatao haligigi‐labui wa esau ede ia; maedamai aie mia. \v 9 Teina tau ta ia nanatunayao hasara hasi, nige se tawasora, isi hinage tau‐peroveta. \s1 (7) Earua Tabuna Paulo i ribaguduguduiuioi. \p \v 10 Nei eai ai miamia e eawalana, peroveta esau esana ede Agabu, Iudea eai i dobima. \v 11 Ia i lagema arimai eai, Paulo ena turituri i iairihai, iabom nimana eo aena i auuioidi, abo i ene, “Earua Tabuna ie riba, ‘Turituri ta tanuagana abo Iudea tataodi Ierusalema eai se au, doha ede teina, abo hinage se moselaei Murimuri‐tataodi nimadi eai.’” \v 12 Teina riba ta ai ataiedi, ai eo isi nei asa ne tataodi, ai riba nuahi, ai aibodai ai ene tabu i sae Ierusalema. \v 13 Paulo mo ema riba i heuioiama i ene, “Au sahasaha au doudou ta, eo aruagu au lauheloi? Ea nonohao taba se augu taiede, taba Ierusalema eai se unuigu Guiau Iesu debana eai, hinage taiede.” \v 14 Ema ribanuahi nige i ataiei, arinai ai riba lautom, ai ene, “Besi, Guiau iabom nuana i lauei.” \s1 (8) Paulo Ierusalema eai. \p \v 15 Nei asubenadi ne se lautom ema gogo ai peigogo abo aie sae Ierusalema. \v 16 Tauawaabiena headi Kaisarea tataodi maedamaiyao hinage aie lau, Nasona maedi hinage se woeai, ia Kuperu tauna, tauawaabi bagubagunana, ia bena maedamai ai mia. \p \v 17 Aie lage Ierusalema eai, tauawaabiena se eogaisinimai, ma kodedi. \s1 Paulo Iudea edi aigora esau ie abi \r Heb. 10.2, 9-12 \p \v 18 Mara‐ie‐tom maedamai Paulo ai awasae Iamesi arinai; babada gamagaridi metai se bawagogo. \v 19 Ia i lautoiedi, abo ginauri gamagamagari Eaubada i ginauridi Murimuri‐tataodi aridi eai, ena guguia debana eai, i heriba komakomanidi. \v 20 Isi riba wa se ataieyao, Guiau se hedebasaei, se ribalau ia arinai si ene, “Ema tau e, u itayao, Iudea tataodi moutuadi gamagamagari se ataiwatai; hinage nuadi se gigibori laugagaeo se abiwatai, \v 21 eo gamagaridi wasam se ataiei, Iudea tataodi gamagaridi Murimuri eai se miamia, bena u heaheatadi Mose abo se nuagabaei, u ene nanatudiyao tabu se heperitomedi, laulau gamagaridi hinage tabu se abiabiwataidi. \v 22 Ita abo saha ta ginauri? Wau u laoma ta wasana abo se ataiei, moutuadi abo se oigogoma. \v 23 Ai heribam ta hage u lauwatai ede. Tatao hasi arimai eai ede se aigorayao. \v 24 isi u woeaidi maemyao u heaauioim, urudi tau’om’om oabom abo u hemaisadi, tatao gamagaridi arinai abo se ita, wasam wa se ataiei nige mamohoina, na oa hinage laugagaeo sogohina eai u laulau. \v 25 Na Murimuri tauawaabiena tataodi wa enadi ai uriurio, ai ene teina laulau mo taba se abiwataidi, ginauri se heaitalasamdio oitau aridi eai tabu se abilau, osina hinage, eo gado se lamosidi hinage, eo tabu se itaitadio.” \v 26 Mara‐ie‐tom Paulo tatao wa i woeaidi, maenayao i heaauioi abo se awasae esega dubu tabuna alona eai, se hemasaraha edi huia heasisi auiana i lautom, eo esau esau edi ainauia abo se tore. \p \v 27 Wau edi asubena haligigi‐labui wa i hanahanau abo se lautom, Iudea tataodi Asia eai se laoma, ia dubu alona eai se ita, tatao gamagaridi se heasiwolewoledi, abo se abilau ia arinai se toai. \v 28 Isi se eabayabaei, si ene, “Isaraela tataomiu e! Au saguimai! Teina tau ta, tatao gamagamagari eanua gamagamagari eai ia taulauheataedi, eda eanua tataodi, eo laugagaeo, eo dimo ta, hinage i lauguduguduidi: Heleni tataodi i woeaidi dubu alona eai, teina dimo tabuna ta i hebii.” \v 29 Paana isi eanua dobilana esau eai Paulo se itayao, maena Toropimo, Epeso tauna, ia i hesaguei, to isi si ene bena Paulo tau wa i woeaiyao dubu alona eai. \v 30 Eanua maudoina se moiugogo, gamagaridi se aitautaugogoma: Paulo se toai, se niurilaei dubu murimurina eai, dobila abo se lauguduidi. \v 31 Isi se aipate ia bena se unui, iala tanuagana wasana i ataiei Ierusalema tataodi gamagaridi se hetalagegagega. \v 32 Iala tanuagana wa, iala tataodi maedi senturion headi i woeaheuheulaidi se aitautaugogo, se lau tatao aridi eai: isi iala tanuagana eo iala tataodi, se itadi Paulo se pidiri lautom. \s1 Paulo maina poasi eai se auaui. \p \v 33 Iala tanuagana i laoma, Paulo abo i toai, i hetaladuidi, maina poasi labui arinai ia abo se au; ia abo i oimuri, ia ede eai eo ia saha ie abi? \v 34 Moutuana boeadi eai, headi si eoga ina doha, headi nei doha, se eaba mo: edi hetalagegagega mata paana nige i lobai, arinai i hetaladuidi ia se bahei iala tataodi edi numa lailai eai. \v 35 Se lage bena se awasae paipeo eai iala tataodi ia se baheisini, paana tatao se hemahemanabara ariri; \v 36 paana moutuana gamagamagari se hemuriwataidi, se eabayabalau si ene, “Au aiduiei!” \p \v 37 Paulo se woeai numa lailai wa alona eai, i ribalau iala tanuagana arinai i ene, “Bena riba esau enam ea riba, e nige’e?” Ia i ene, “Oa arina Heleni ue ata, wa? \v 38 Oa Aigupito tauna, e nige’e, nabada tatao tausani hasi u woeaidi barabara eai, isi Tauaiaiunu wa?” \v 39 Na Paulo abo i ene, “Eau Iudea tauna, egu eanua ede Tareso, Kilikia tehana eai, eau egu eanua nige i gagiri: ea awanorim ta tatao enadi bena ea riba. \v 40 Ia abo ie eari, Paulo i totoro paipeo eai, nimana eai tatao i oitawaidi. Isi se monou gogo, abo arina Heberu eai enadi ie riba, i ene; \c 22 \p \v 1 Tatao e, eo ehaguyao e, eo tamaguyao e, egu riba ta ina, au ataiei,” \s1 Paulo ena riba moutuana matadi eai: ia nuabuina wasana i heribadi. \r A. adi H. 9.1-18; 26.9-18 \p \v 2 Isi se ataiei ia arina Heberu eai i ririba, abo se monou ariri, abo i ene: \p \v 3 “Eau Iudea tauna mamohoina, Tareso eai se labasigu, Kilikia tehana eai, na ina eanua eai ta arinai se abihelaigu Gamaliela aena paana eai, ita tamadayao edi laugagaeo laulaudi se heatakomakomanigu, eau hinage Eaubada mo ea nuatuadiadidiriei, doha hinage omi gamagarimiu teina wau ta. \v 4 Wau Dobila wa arinai ea hemahemanabaraidi e se mate, ea paidi, ea gabalaedi numa masigiri eai ea toredi, tatao eo sisine. \v 5 Kohena lailai hinage, eo babada gamagamagari egu riba se awamamohoiei: uriuri ea abidi ehadayao enadi, abo ea lau Damaseko eai tatao paipaiauridi nei eai bena ea laedi Ierusalema eai, abo se hemata’iladi. \p \v 6 “Dobila eai ea laulau, Damaseko ea hanahanaui asuasubenalai eai, marana lailai i sinaigu, galewa eai i sinadobima. \v 7 Ea guridobi tano eai, arina esau ea ataiei, i ribalaoma arigu eai i ene, ‘Saulo e, Saulo e, ue saha u hegadotoagu ta?’ \v 8 Ena riba ea heuio ea ene, ‘Guiau e, oa hede eai?’ Ia abo i ribalaoma arigu eai i ene, ‘Eau Iesu Nasareta tauna, oa ede u hegadotoagu ta.’ \v 9 Agu sasaguyao maeguyao aie lau wa, marana wa se ita se matausi; na ia wa i ribama arigu eai arinana nige se ataiei. \v 10 Abo ea ene, ‘Guiau e, saha abo ea abi?’ Guiau enagu ie riba, i ene, ‘U torohai, u lau Damaseko eai, nei eai ginauri gamagamagari bena u abidi, abo se heribam.’ \v 11 Marana wa i balebalelem arinai nige ea italoloei, agu sasaguyao se abinimaegu, abo aie lage Damaseko eai. \p \v 12 “Tau esau esana ede Anania, Eaubada taunanabuena, eo laugagaeo taunuatudidinina hinage, Iudea tataodi gamagaridi nei eai se mia si ene ia abi‐lolo tauna, \v 13 i laoma gegesigu eai i toro, i ene, ‘Egu tau Saulo e, matam se lala.’ Arinai abo matagu ea helabaisini, ia ea iita. \v 14 Ia abo i ene, ‘Tamadayao edi Eaubada i itasipoim, i hetorom ena nuatu abo u itadi, Laulau Dudurai Tauna hinage abo u ita, ia awana ribadi hinage abo u ataiedi. \v 15 Ia tauribahemasarahana ede oa, saha eo saha u itadi, eo saha eo saha u ataiedi, abo u ribaedi tatao gamagamagari aridi eai. \v 16 Na, ede saha u bagibagini? U toro, abo se hebapatisoim, em baaea se deurigabaedi, Guiau esana u ataatai.’ \p \v 17 “Eau abo ea uioma Ierusalema eai, dubu eai ma uuragu ea enosuai; \v 18 ia ea iita, i heribagu, i ene, ‘Ierusalema u laugabaeheuheulai, eau ribagu u ribaei taba nige se ataiei.’ \v 19 Ea ene, ‘Guiau e, se nuatuiyao, tauataataiena tataodi sunago gamagamagari alodi eai ea lobaidi, ea tutuguduidi, eo ea pidiridi hinage. \v 20 Oa tauawaabiem Setepano, osinana se heboriri wa, eau maedi ai totoro, eau hinage ena mate ea talamsagu ia tauunuina hinage adi lulu ea abiabi gogo.’ \v 21 Ia i ribalaoma arigu eai, i ene, ‘U lau, abo ea hetamarim eda lohaloha eai Murimuri‐tataodi aridi eai.’” \p \v 22 Ena riba tatao se ataiei i lau e wau riba wa i ribaei, abo se ribagogo, si ene, “Temeta tau me au woeahesuarayawa, tabu i mia tanoubu potana eai! I mauri i mia nige i lolo.” \v 23 Isi se eogayoga, adi lulu se lauhaidi, geregere hinage se gagarohai, se tusaei. \v 24 Iala tanuagana i hetaladuidi, Paulo se woeai, numa lailai alona eai, pidipidiri eai bena se eooi adi matapaana abo se italobai. \s1 Paulo Roma tauna. \p \v 25 Isi ia sarai opina mainana eai se auaui, Paulo i ribalau senturion wa arinai, gegesina eai ede i totoro, i ene, “Roma tauna au pidiri gaibui, edi riba hinage sora nige se hemamohoiei, laugagaeo abiabina ede meta wa?” \v 26 Teina riba ta senturion wa i ataiei, ie lau iala tanuagana arinai, ia heriba, i ene, “U komani, tau me ia Roma tauna.” \v 27 Iala tanuagana abo i laoma, ia i heribalaei, i ene, “U heribaguma, oa Roma wa?” I ene, “Hedeona.” \v 28 Iala tanuaga i ene, “Eau maisa lailai ea tore arinai se iairigu ea hemala Roma.” Paulo i ene, “Eau ma‐iairihaigu eai se labasigu.” \v 29 Arinai isi ia bena se pidiri eo se oimuriei wa se lauheuheula, iala tanuagana hinage i matausi paana ede i itayao ia Roma, hinage ia tau wa ie au. \p \v 30 Mara‐ie‐tom Iudea tataodi adi mata bena i ataieikomakomani, Paulo i iairigabaei, kohena lailaidi eo sunederi gamagaridi i hetaladuidi, isi hinage abo se oigogoma, Paulo abo i woealaei isi nuanuadi eai. \c 23 \s1 Paulo sunederi matadi eai. \p \v 1 Paulo i ita‐dudurai sunederi aridi eai, i ene, “Tatao, eo egu tatayao e, Eaubada matana eai ea miamia ma nuawoiwoinagu mo i laoma e teina wau asubena ta.” \v 2 Kohena saesaena Anania, isi Paulo gegesina eai se totoro i hetaladuidi ia awana abo se aitutui. \v 3 Paulo abo enana ie riba i ene, “Eaubada abo i aitutuim hinage, biribiri se hepoahu heposiposi ia ede oa! Edoha u babawa me laugagaeona arinai bena u heduduraigu, na oa laugagaeona u utusi u hetaladuidi se aitutuigu ta?” \v 4 Isi se totoro gegesina eai si ene, “Eaubada ena kohena saesaena u arina‐baaeaei?” \v 5 Paulo abo i ene, “Egu tataoyao e, agutoi, eau nige ea ita ia kohena saesaena; doha si uriyao si ene, ‘Tatao adi tanuaga tabu u arina‐baaeai.’” \s1 Paulo i ribalau Parisea tataodi aridi eai. \p \v 6 Paulo abo i nuatulobai isi headi Sadukea tataodi, headi hinage Parisea tataodi, ie eoga lailai sunederi boeadi eai, i ene, “Eau hinage Parisea tauna, Parisea tauna esau natuna eau: mate eai torouioma ribana nuatuna arinai ede au lauhetalaigu ta.” \v 7 Ia ena ribariba ina doha, Parisea tataodi eo Sadukea tataodi abo se haiawayagara: arinai abo moutuadi wa se oilabuidi. \v 8 Paana ede Sadukea si ene taba nige eda abatorouio, nige aneru hinage, eo earua nige’e: Parisea mo se nuatu labulabuiedi. \v 9 Arinai abo se hetalagegagega ariri: Parisea enadi tauuriuri headi se toro si ene, “Tau ta ena baaea nige aie ita: na ena earua esau, e aneru esau ie ribalau ia arinai, tabu Eaubada ta hetatagudugudui.” \v 10 Isi se haiawayagara ariri, iala tanuagana i matausi i ene ata Paulo se tabeutusi ne, to iala tataodi i hetaladuidi se dobi se adidiri ia se girihaiyama numa lailai alona eai. \s1 Guiau Paulo i sagui. \p \v 11 Maionana eai Guiau abo i toro ia gegesina eai, i ene, “Paulo e, u nuaadidiri; Ierusalema eai wa u ribahemasarahaguo, Roma eai hinage doha, abo u wasawasaegu.” \s1 Se oioiriba Paulo bena se unui. \p \v 12 Mara‐ie‐tom, Iudea tataodi headi se oioiriba, aigora se oiribaei, si ene, aiai taba nige se ai, eo goila taba nige se nom, i lau e Paulo se unuiyao. \v 13 Wau tauoioiriba wa, tataodi tatao‐labui‐se‐mate eo tabena. \v 14 Isi abo se laoma kohena saesaedi eo babadadi aridi eai, si ene, “Ai aigora gogo, ai ene taba nige aiai ai aiita i lau e Paulo ai unuhemate. \v 15 Omi, sunederi maemiu, iala tanuagana au heriba maraitom abo Paulo i hetamariuioiawa, doha bena riba esau au hesio komakomani: ia i hanahanauma abo ai nonoha ai unuhemate.” \p \v 16 Paulo se wesewesei ribana ena goroa i ataieyao, i lau numa lailai alona eai Paulo i heriba. \v 17 Paulo senturion esau i eogai, i ene, “Teina hewari ta u woealaei iala tanuagana arinai: riba esau abo enana i riba.” \v 18 Arinai abo ia i laei iala tanuagana arinai, i ene, “Paulo, tau‐auauna wa, i eogaigu, i awanorigu bena teina hewari ta ea leama arim eai, riba esau bena i heriheribam.” \v 19 Iala tanuagana ia i abinimaei, i woeaudoiei, i hesiomodigau, i ene, “Saha bena u heribagu?” \v 20 Ia i ene, “Iudea tataodi se riba gogo se henua oa maraitom Paulo u woeadobei sunederi aridi eai, edi borabora bena riba esau abo se hesio komakomani ia arinai. \v 21 Isi awadi tabu u abi: doha tatao tauwesena tatao‐labui‐se‐mate eo tabena ia se wesewesei, isi hinage se oiribao, eo se aigorao si ene aiai taba nige se ai, eo goila taba nige se nom i lau e Paulo se unui; isi se wesenonoha, em lauheari mo se bagibagiei.” \v 22 Iala tanuagana hewari wa i duiei i ene, “Wau riba wa, tabu tau esau i nuatui u heribagu wa.” \s1 Paulo se hetamari Peliki arinai, Kaisarea eai. \p \v 23 Senturion labui i eogaidi, i ene, “Tauiala tataodi handere labui au abinonohaidi, eo hosi taugeruidi tatao‐haiona‐se‐mate‐saudoudoi, eo tau‐abialahia handere labui, maiona mahana haiona abo se dalahai se lau Kaisarea. \v 24 Hosi hinage au abidi Paulo ena abageru, ia au laei komakomani gavana Peliki arinai. \v 25 Ena leta ie uri i ene ina doha: \p \v 26 “Eau Kalaodia Lusia ea uriyawa oa gavana Peliki, taulailai, eauedo. \v 27 Teina tau ta Iudea tataodi se toai, ia bena se unui; eau ea dobi ma agu bodao ai eligirihai, paana ea ataieyao ia Roma. \v 28 Ana mata‐paana hinage ea eooi arinai ede ea woeadobei sunederi matadi eai. \v 29 Ana mata‐paana ede abo ea italobai edi laugagaeo mo ribadi, isi se ribahepai bena se unugaibui mo, ana mata‐paana nige’e arinai taba se unuhemate e se tutugudui. \v 30 Wasana abo se heribagu si ene headi ia se wesewesei, arinai tau ta ea hetamariheulaiyawa, ia tauhegiruna hinage abo ea hetaladuidi edi lauhegiru oa matam eai se ribaei. Aioni.” \p \v 31 Iala tataodi i hetaladuidi wa ia awana se abi, Paulo abo se laei maiona eai se lage Anatipateri eai. \v 32 Mara‐ie‐tom se uio numa lailai eai, hosi taugeruidi mo isi bom ia maedi se lau. \v 33 Isi se lage Kaisarea eai, leta wa se mosei gavana arinai, eo Paulo hinage se laei ia nuanuana eai. \v 34 Gavana leta wa i hasiri abo i hesio, i ene, “Oa aitea teha tauna?” Ia abo i nuatui ia Kilikia tauna; \v 35 i ene, “Tau hegirum wa sora se lagema em riba abo ea ataiei.” Ia i hetaladuidi Heroda ena aba hedudurai numana eai ia se itawatai. \c 24 \s1 Paulo Peliki matana eai. \p \v 1 Asubena haligigi se ohi Anania kohena lailai eo babada maenayao se dobima, tau esau esana Teretulo, ia tau mana amna, maedi se laoma, ia Paulo i ribagewaei gavana matana eai. \s1 Paulo se hegiru. \p \v 2 Teretulo se eogahai ia Paulo i hegiru, i ene, “Peliki e, oa em abi se loloariariri, eo loni lailai ai abi arim eai, oaem sonoga arinai ema eanua laulaudi u heduduraidi. \v 3 Peliki oa tausaesaena e, em abi lolodi huia gamagamagari ai abidi dimo gamagamagari eai aie mia, ai lautoiem. \v 4 Ata doha egu riba arinai ea heyawasi‐motum, riba begana mo taba u ataiei ede. \v 5 Teina tau ta ai ita ia tau baaea eo, ia heasiwolewole tauhetubuna ede Iudea tataodi gamagamagari tanoubu se ohi boeadi eai; ia hinage Nasareta peledi tauwoeaidi esau. \v 6 I aipate hinage bena dubu tabuna i hebaaea, ia mo ai toai; ai ai ene bena ema laugagaeo eai ai hedudurai, \v 7 na Lusia, iala tanuagana, ena adidiri i hemahemasaraha i laoma tau me nimamai eai i eligirihai, ia tauhegiruna i hetaladuidi se laoma arim eai. \v 8 Oa ena u oimuridi abo ginauri gamagamagari aridi eai se hegiru u italobaidi.” \p \v 9 Iudea tataodi hinage nuadi esega si ene wau riba wa riba mamohoi. \s1 Paulo riba wa i heuio. \p \v 10 Gavana, Paulo i nimaoini bena i riba, abo Paulo i ene, “Ea itayao oa borimai gamagamagari teina eanua tataodi oa enadi tauheduhedudurai, arinai nuagu i lolo oa matam eai egu riba ea ribaei. \v 11 I lolo oa abo u ita lahinae abo ina mo ea saesae Ierusalema eai, Eaubada tabaohuina hesabana ea saesae wa i laoma e wau ta asubena saudoudoi‐labui mo; \v 12 isi nige se itagu numa tabuna alona eai esau maedagu ai haiawayagara, e sunago eai, e eanua aloalona eai, tatao nige ea heasiwolewoledi. \v 13 Wau riba wa aridi eai se hegirugu meta taba nige se hemamohoiedi. \v 14 Na teina mo ea riba hemasaraha arim eai, wau Dobila wa si ene i ponori, arinai eau tamamaiyao edi Eaubada ea aiaihelahui, eo riba gamagaridi se uridi laugagaeo ribadi eo peroveta ribadi ea ataiwataidi, \v 15 Eaubada ea sunusunumaei, doha hinage isi se abiwatai, ea ene taumatemate gamagamagari mate eai abo se hetorouioidi, laulau‐dudurai tataodi eo laulau‐baaea tataodi hinage. \v 16 Arinai egu aipate adidiri ede ina, bena huia gamagamagari Eaubada arinai eo tatao aridi eai hinage, egu nuatu abaheduduraina nauboeagu eai taba nige i hegirugu. \v 17 Na borimai gamagari se lauo, arinai ea uioma egu basileia arinai, tatao edi ainauia ea leama, egu eanua tataodi enadi. \v 18 Teina ea ginaginauri arinai isi se lobaigu numa tabuna alona eai, se heaaguo maeguyao Iudea headi Asia eai se laoma, ai nige ai gamagari, eo nige ai hetalagegagega. \v 19 Tatao me bena se hegirugu se saha nige se laoma inai oa matam eai? \v 20 Ina tatao ta sunederi matadi eai mo se itagu ea totoro, hage se ribaei egu baaea saha se ita, \v 21 egu riba esega mo, boeadi eai ea totoro ea ene, ‘Mate torouiona au lauhetala ina, ede matamiu eai ea totoro.’” \p \v 22 Peliki teina riba ta i ataiei, ia Dobila ta i tohonao, na i aiharedi i ene, “Lusia iala tanuagana sora i dobima emi riba me abo ai ataiei‐komakomanidi.” \v 23 Senturion esau i hetaladui Paulo bena i itawatai, i ene, “U iairigabaei i otawa, i tautausi, eo ena heriheriamyao se laoma ia bena se giginoi tabu u ribanuahidi.” \p \v 24 Asubena headi se lautom, Peliki ma monena Derusila, Iudea sinena, se laoma Paulo se eogai, Keriso ena riba ataieina hesabana, bena se ataiei. \v 25 Ia ena riba abi‐dudurai ribana, eo sinaetahinei ribana, eo hedudurai abo i laoma ribana. Peliki riba wa i ataiedi i tabutabubu, ia arinana i heuio, i ene, “Besi, na u lau: sora huia lolo esau abo ea eogaim.” \v 26 Ena nuatu hinage i ene nuana Paulo moni abo i mosei ena iairigabaena wa maisana: arinai ede huia gamagamagari i eogayogahai, eo maena se ribariba. \s1 Borimai labui Paulo Kaisarea eai i miasuara. \p \v 27 Borimai labui e se lautom Pokio Peseto i laoma Peliki i helaudamai. Peliki Iudea tataodi bena i taubigaidi arinai Paulo ma auauna i laugabaei. \c 25 \s1 Paulo Peseto matana eai. \p \v 1 Peseto ena aba gavana tehana eai ie lage, asubena haiona ie mia abotai abo Kaisarea i laugabaei ie sae Ierusalema. \v 2 Kohena lailai eo Iudea babadadi Paulo ribana ia arinai se ribataubigaei, ia hinage se awanorini, \v 3 isi edi gadosisi bena i lauhetamari Paulo se woeaiama Ierusalema eai, isi edi nuatu ia bena abo se wesei dobila eai ia bena se unui. \v 4 Na Peseto arinadi i heuio, i ene, Paulo Kaisarea eai se auaui, eo i ene nige eawalana abo ea lau nei eai. \v 5 Tanutanuaga aridi eai i ene, “Headi omi maidamiuyao au laoma ta laulau, teina tau ta ena laulau baaea saha eo saha arinai abo au hegiru.” \p \v 6 Ie mia aridi eai asubena haligigi‐haiona e saudoudoi abo i dobi Kaisarea eai: mara‐ie‐tom hedudurai abababawana arinai i bawasae abo i hetaladuidi Paulo abo se woeaiama. \v 7 Ia ie lage, Iudea tataodi wa Ierusalema eai se dobima se torohetaiiri, ribariba taubiga gamagamagari se toreheohisaedi Paulo potana eai, riba tauhetuhetubudi wa nige abina se ata se hemamohoiedi. \v 8 Paulo edi riba i hemaisa i ene, “Iudea edi laugagaeo eau nige ea utusidi, numa tabuna hinage eau nige ea hebaaea, eo Kaisara hinage nige ariariri.” \v 9 Na Peseto, Iudea tataodi bena i henualolodi, Paulo arinana i heuio i ene, “Oa bena u sae Ierusalema wa, nei eai eau matagu eai teina riba ta aniona abo ta hedudurai?” \s1 Paulo Kaisara esana i atai. \p \v 10 Paulo abo i ene, “Eau Kaisara ena hedudurai aba babawana eai ea totoro: emi aba heduduraigu mamohoina ede meta: Iudea tataodi nige ea hebaaeadi doha abina u ata ariri. \v 11 Taba egu laulau se baaea, eo mate laulaudi ea abiwataidi, mate nige ea awayagaraei: na teina riba ta arinai se hegirunapaigu mo taba nige tau esau i woealaegu isi aridi eai. Kaisara esana ea atai.” \v 12 Peseto, tauoigogo wa maedi se ribariba lautom, abo ia arinana i heuio, i ene, “Oa Kaisara esana u atai wa? Taiede Kaisara arinai abo u lau.” \p \v 13 Asubena headi se lauo Ageripa eanua wasawasana eo Bereniki, Kaisarea eai se lage bena Peseto se aitoiei. \v 14 Asubena gamagamagari se miamia nei eai, Peseto Paulo ribana wasawasa wa i heriba, i ene, “Tau auauna esau ia ede nei Peliki i toregabaei: \v 15 eau Ierusalema eai, kohena lailaidi eo Iudea babadadi se heribagu, eo se awanorigu ia bena ea hemata’ila. \v 16 Eau ea heribadi ea ene, Roma edi laulau ede teina, tabu tau esau se ununapai mo, tauhegiruna isi ia se ribataubiga se totoro ia matana eai, ena baaea se ribaei, e se riba lautom, abo hinage arinadi i heuio. \v 17 Arinai abo se oigogoma inai, mara‐ie‐tom hedudurai ababawana eai ea bawa ea hetaladuidi wau tau wa abo se woeaiama. \v 18 Tauribataubiga abo se toro mata wa se hasari se ribataubiga gaibu mo, edi riba wa nige aniona. \v 19 Isi edi tabatabaohu mo ribadi se ribaedi, eo tau esau esana Iesu ribana, ia i mateo, na Paulo i ene i mauri. \v 20 Edi riba ta nuagu i ponoponoei arinai ea hesio ia arinai, ea ene, ‘Oa bena u lau Ierusalema, nei eai wau riba wa abo se hedudurai? \v 21 Paulo bena i bagibagi mo, na Aoguso ena hedudurai mo i awanorini, arinai ea hetaladuidi ia se itawatai i lau e sora abo ea hetamari i lau Kaisara arinai.” \v 22 Ageripa Peseto i heriba, i ene, “Tau wa ea henua bena ea ataiei hinage.” I ene, “Sora maraitom ia abo u ataiei.” \p \v 23 Mara‐ie‐tom Ageripa maena Bereniki se laoma ma adi tepo se awasae aba ataatai eai, maediyao iala tanuagadi, eo eanua babadadi, Peliki abo i hetaladuidi se lau Paulo se woeaiama. \v 24 Peliki i ene, “Guiau Ageripa e, omi hinage ede ina gamagarimiu maemaiyao, teina tau ta au ita, ia hesabana ede Iudea tataodi moutuadi Ierusalema eai se laoma arigu eai se riba, eo se laoma inai hinage se riba gogo si ene ia maurina taba i lautom abo i lolo. \v 25 Na eau mo ea iita ia mate laulauna nige i laulauei, ia hinage Aoguso esana i atai, eau ea hepaipai ia abo ea hetamari ie lau. \v 26 Nuagu i ponopono, ea ene saha abo ea uri tanuagagu arinai? Arinai ia ea woeaiama omi matamiu eai ea tore, oa matam eai hinage Guiau Ageripa e, ta hetala lautom abo egu riba esau ea lobai ea uriuri. \v 27 Teina ta ea ene nige i dudurai ena tau auauna ea hetamari napai ena baaea se ribataubigaedi nige ea uridi.” \c 26 \s1 Paulo ena riba i ribaei Ageripa matana eai. \r A. adi H. 9.1-18; 22.1-16 \p \v 1 Ageripa abo i ribalau Paulo arinai i ene, “Oabom nuam ena u ene u riba, abo u riba.” Arinai Paulo nimana i helele i oitawaidi, edi riba wa ia abo i heuioidi. \p \v 2 I ene, “Guiau Ageripa e, eau nuagu i lolo wau ta egu riba ea ribaei oa matam eai, wau riba gamagamagari Iudea tataodi aridi eai se hegirunapaigu wa. \v 3 Teina hinage i lolo Iudea laulaudi eo ribadi gamagamagari u ataariri, arinai ea awanorim egu riba ta bena u ataiei, eo nuam ie taru. \p \v 4 “Egu laulau ma hewarigu eai wa, huia bagubaguna wa egu eanua tataodi boeadi eai, Ierusalema eai, Iudea tataodi gamagamagari se nuatuiyao. \v 5 Isi se itaguo huia bagubaguna eai wa, taba se henua se riba abo se ribaei, ema tabaohu abiabidi gamagamagari ea sogohididinidi, na eau Parisea tauna mamohoi. \v 6 Na eau ede ina, aba‐hedudurai eai ta ea totoro, Eaubada ena ribahesunuma tamadayao aridi eai wa debana eai, \v 7 iaede eda asa saudoudoi‐labui ribahesunuma ta se nuanuatui, maiona to asubena edi tabatabaohu eai. Guiau Ageripa e, teina sunuma ta debana eai Iudea tataodi se hegiru‐napaigu ta! \v 8 Taumatemate Eaubada abo i hetorouioidi, omi paana saha nige gonoamiu au awa mamohoiei? \p \v 9 “Eau hinage nabada wa egu nuatu ea ene i lolo laulau gamagamagari ea abidi Iesu Nasareta esana hinage bena ea hebaaea. \v 10 Egu laulau hinage meta doha ea abidi Ierusalema eai; hetabu tataodi gamagamagari numa masigiri eai ea tutuguduidi, kohena lailaidi se hetorogu; isi se unuhematedi, eau hinage ea ribasaguidi. \v 11 Sunago gamagamagari eai ea aiaipidiridi Eaubada bena se arina baaeai, eo egu ouyalayala lailai eai ea hebaaea‐aririedi, arinai ede se dago se lau hari eanua hari eanua. \p \v 12 “Arinai ede ea lalau Damaseko, kohena lailaidi se hetorogu eo se hetamarigu edi uriuri ea laedi. \v 13 Guiau e, asuasubenalai eai marana ea ita galewa eai i sinadobima, i mara ariri, nige doha mahana marana, eau eo isi hinage agu sasaguyao maeguyao i sinahetaiiri‐esegaimai. \v 14 Ai gamagarimai ai guridobi tano eai, arina esau ea ataiei, arina Heberu eai i heribaguma i ene, ‘Saulo e, Saulo e, ue saha u hegadotoagu ta? I amamna ena aem nuri eai u aitutuidaoi mo.’ \v 15 Eau ea ene, ‘Guiau e, oa hede eai?’ ia i ene, ‘Eau Iesu ina u hegadotoagu ta.’ \v 16 Na u toro u torohai; arinai ede ea hemasarahaaurim ta, ea hetorom oa heaheari tauna, ginauri gamagaridi arigu eai ue ita, eo sora aridi eai abo ea hemasarahauioigu, oa abo tauwasaduaiedi, \v 17 em eanua tataodi eo Murimuri‐tataodi ea hetamarim u lau aridi eai, ena se hebaaeam eau abo ea hemaurim. \v 18 Isi matadi abo se helaladi, masigiri eai abo se itaitabui marana eai, Satani ena gigibori abo se otaotaei se lau Eaubada arinai, edi baaea abo se nuatugabaedi, isi enadi abo se abi tauhetabu maediyao, isi tausunusunumaegu wa.’ \p \v 19 “Arinai Guiau Ageripa e, wau galewa ribana wa nige ea awaeyagaraei. \v 20 Isi taumia Damaseko, eo abotai abo isi taumia Ierusalema, eo Iudea oeana eai taumiaina hinage, eo Murimuri‐tataodi ea heribadi, bena isi nuadi abo se buidi abo se itaitalau Eaubada arinai, hinage henuabui laulaudi abo se abiwataidi. \v 21 Paana ede meta Iudea tataodi numa tabuna eai se toaigu, eo agu mata se eooi bena se unuigu. \v 22 Eaubada mo i saguigu i laoma e teina asubena ta, arinai ea totoro ta, tatao eo babada aridi eai riba ta ea hemasarahadi, nige saha ea ribaei na ginauri gamagamagari peroveta eo Mose si ene abo se tubu, meta mo ea ribaedi ede; \v 23 ribana ede: Keriso ia abo i amamna, eo ia tau bagubagunana mate eai abo i torouio, eda tataoyao eo Murimuri‐tataodi ia marana abo i heitadi.” \p \v 24 Nei doha ma‐ribaribana, Peseto i riba lailai i ene, “Paulo e, oa doha u koakoarere; em ata gamagamagari se heyauyaurem.” \v 25 Na Paulo i ene, “Peseto, abi‐lolo tauna e, eau nige ea koakoarere, riba mamohoina eo nua malapai ribadi ea ribaedi ede meta. \v 26 Wasawasa ia riba ta abidi ie ata, gonoagu ia arinai ea riba adiadidiri, paana ea nuatuiyao wau riba wa nige esau i hekau; wau ginauri wa nige se ginauri eamuyamuidi. \v 27 Guiau Ageripa e, peroveta edi riba oa u nuatuwataidi, e nige’e? Ea nuatuiyao oa taunuatuwataidi.” \v 28 Ageripa abo i ribalau Paulo arinai i ene, “Begana mo abo oa bena nuagu u buihetaiiri ea hemala Keristian!” \v 29 Paulo i ene, “Eaubada ea awanorini, nige oabom mo, isi gamagaridi wau ta egu riba se ataiei, taba gamagarimiu doha hinage eau — teina agu auau mo ta i otawa.” \p \v 30 Wasawasa wa abo i toro, eo gavana, eo Bereniki, eo isi hinage maediyao taubabawa; \v 31 se lausuara abo isibom se oioiriba si ene, “Teina tau ta nige mate laulauna esau e auau laulauna esau ie abi.” \v 32 Ageripa abo i ribalau Peseto arinai i ene, “Ena tau ta nige Kaisara esana i atai wa, nuana taba ta iairigabaei. \c 27 \s1 Paulo se hetamari Roma eai. \p \v 1 Isi se ribaribamaoda, abo si ene ai abo ai geru ai lau Italia, Paulo eo tatao‐auaudi headi hinage se moselaedi tau esau esana Iuliu arinai, ia senturion Aoguso peledi esau. \v 2 Adaramatiu wagana esau i totorohai, arinai aie geru ai lau, Asia bena se adau hasari maemai tau esau esana Aritako, Makedonia tauna, Tesalonia tehana. \v 3 Mara‐ie‐tom aie duna Sidona eai. Iuliu i riba maheasisina Paulo arinai, i ene, “Oabom ena ehamyao bena u itadi u pesa u itadi eo se taubigaim.” \v 4 Arinai abo Sidona ai gerugabaei, Kuperu ubuna eai ai heurisi paana ede ama mana i baaea. \v 5 Ai Kilikia eo Pamepulia gabogabona eai ai adauawasi abo aie duna Mura eai, Lukia oeana eai. \v 6 Nei eai Alesana wagana esau senturion i lobai abo i lau Italia, arinai i hegeru‐awasimai. \v 7 Asubena gamagamagari ai adaadau taubiga mo na sora ma adaumai Kenido ubuna eai, mana i iuhipipinimai nige gonoamai ai lau, arinai Kereta ubuna eai mo aie lau, Salamoni hasarina eai. \v 8 Ai hadidi benai‐benai e ai giuri, abo ai lage arotau esau arinai, esana ede Gadoalolodi, hanahanauna eai ne eanua esana Lasea. \p \v 9 Huia lohaloha ai gabaeyao, adau huiana i baaea paana aiudi huiana i lautomo. Paulo abo i ribahesanapuedi \v 10 i ene, “Tautaubada e, ea itayao eda adau ta nuana abo i baaea, gogo hinage abo ta gabaei, ibai, abo ta mate, e nige’e?” \v 11 Na Senturion wa waga kapenana eo waga tanuagana mo edi riba i ataiei, Paulo ena riba i otaotaei. \v 12 Paana arotau wa aba‐lona i baaea, arinai tatao gamagaridi nuadi bena ai torohaiuio, ai aipate ai lage Peniki eai ai lo, arinai ai mia e waeauna i lautom. Peniki ede Kereta arotauna esau, tupo esau i italau ealasi, tupo esau i italau eawana. \p \v 13 Eawana abo ie toa, i waeawaeauma, isi edi nuatu si ene, adi mana lolo arinai lo se tabei se ue, se geru Kereta hasarina eai. \s1 Mana baaea; wowori lailai. \p \v 14 Se geruo nige baeaona mana lailai ie toa, mana wa esana Mana‐ealasi, oea eai i toa‐adidirima; \v 15 mana wa waga i iuhipipini, nige gonoamai to ai boboeo mo ai lau. \v 16 Bonabonarua esau esana Kauda ai boboeo ai lau ubuna eai, woeona eai ai hesahesabadaoi ema waga gagirina bena ai ueisini: \v 17 si ueisini nonohai, maina se abi se saisaini, se matausi ata i pipinisaemai malapota eai, arinai worewore se aunoudi, se heoheopari. \v 18 Wowori lailai se hetahetaipileaririemai, arinai mara‐ie‐tom waga gogona se gabagabadobi. \v 19 Asubena hehaionana eai waga ginauridi gamagaridi aibom nimamai eai ai gabagabadobi. \v 20 Huia lohaloha mahana eo ipora nige ai itadi, mana lailai hinage otana, ema mauri ai sunumagabayao. \s1 Paulo ena gigibori. \p \v 21 Huia lohaloha nige se aiai, Paulo abo i toro isi duaduaridi eai, i ene, “Tatao e, lahinae egu riba wa taba au ataiei Kereta nige ta uegabaei, wau baaea wa, eo gogo au gabaeheohidi taba nige ta hearodi. \v 22 Eau ea riba headidirimiu, nuamiu bena se taru, arida eai taba nige esau i mate, waga mo abo ta gabaei. \v 23 Paana Eaubada, tanuagagu ede, eau hinage ena heaheari, ia ena aneru ina maiona ta i totoro gegesigu eai, \v 24 i ene, ‘Paulo e, tabu u matausi, Kaisara matana eai oa abo se woealaem: Eaubada hinage am sasaguyao maedamyao aue geru me abo i lediwa.’ \v 25 Ehei tatao e, au nuaadidiri, Eaubada ena riba eau ea sunumaei, doha i ribaei wa abo hinage ie tubu. \v 26 Abo ta dunasae bonabonarua esau eai.” \p \v 27 Maiona hesaudoudoina i lageo, ai Aderia gabogabona eai ai alealele mo, waga tauhaiwawarina edi nuatu si ene oea ai hanahanaui. \v 28 Gabogabo se liei, liena tau‐i‐mate; se taulau begana abo se lieuioi, liena saudoudoi‐haligigi. \v 29 Se matausi ata banabanari eai aie duna, arinai lo hasi ai tu‐dobedi waga tupo lalakina eai, ema gadosisi mo taba mara‐i‐tom sasari. \v 30 Waga tau haiwawarina bena waga se dago‐gabaei, waga gagirina se hedawedobei gabogabo eai, se boraauridi, si ene, lo esau waga tupo kikiu eai bena se tudobei. \v 31 Paulo senturion, eo iala tataodi i heribadi, i ene, “Ena nige se bawa waga eai, taba nige au mauri.” \v 32 Arinai abo iala tataodi waga wa ana maina se tomgabaei, abo i beudobi. \p \v 33 Mara i iuiari Paulo gamagaridi i riba‐henuapaipaidi, i ene, “Wau ta asubena hesaudoudoi‐hasina omi au aidabu, nige aiai begana au ai. \v 34 Arinai ea awanorimiu ta, aiai begana abo au ai; abo au adidiri: urumiu maiawadi taba nige esau ie motu.” \v 35 Ina doha ena ribariba, ia falawa i abi, isi gamagaridi matadi eai Eaubada i aihelahui: ie ihi abo ie ai. \v 36 Arinai abo isi gamagaridi nuadi se taru, isi hinage aiai begana se ai. \v 37 (Ai gamagarimai waga tau‐geruina tataomai \f + \fr 27.37 \ft 276\f* handere labui eo tatao‐haiona‐si‐mate‐saudoudoi‐haligigiesega.) \p \v 38 Isi si aiai lautom, waga se hemamala, \f + \fr 27.38 \ft Wheat.\f* sitona se gabagabadobi gabogabo eai. \p \v 39 Mara‐ie‐tom oea wa se hekau: saga esau geregerena se ita edi nuatu si ene, nuana gonoana waga abo se hedunalau nei eai. \v 40 Lo se tom‐gabaedi se otawa, gabogabo eai eaisi ana maina se iairidi, tupo lalaki woreworena se uei, geregere wa se boboeowatai. \v 41 Butubutu nei eai i laoma, inai i lau, abo se haioioi, waga wa abo se hetatadunaduna; tupo kikiu ie duna ie ota mo arinai, na bagodu lailaidi tupo lalaki se eatugorugoru. \v 42 Iala tataodi se oioiriba, si ene, tatao‐auaudi ta ta unuidi ata headi se tubasuara se dago. \v 43 Senturion Paulo i nuatoatoaei to i laubiriedi; i hetaladuidi, i ene, isi tuba abina se ata taba se dui gabogabo eai, abo se tubasae geregere eai. \v 44 Headi tuba abina nige se ata, morumoru eo waga oeagina se abi arinai se patu, se tuba se sae. Arinai isi gamagaridi se lage tano eai, ma maumauridi. \c 28 \s1 Melita eai se pesa: mota baaea Paulo nimana i letai \r Mk. 16.18 \p \v 1 Taiede se maurio, abo se ita komakomani bonabonarua wa esana Melita. \v 2 Nei eanua tataodi arinadi ai hekau, taiede edi abi mo se lolo ariri se taubigaimai: eo ema oeagi se iuhi abo ai aimoiga, nabu i tarutaru, to i waoo ariri. \v 3 Paulo oeagi augogona esau i abiyama oeagi alaalasi potana eai ie torelaei, mota esau oeagi gigiborina i ataiei i laoma i apusae Paulo nimana eai. \v 4 Eanua ne tataodi mota wa se ita nimana i apudidini, isibom se ribariba, si ene, “Teina tau ta, nuana tauaiaiunu, gabogabo eai i mauri, inai mo ta abo i mate.” \v 5 Ia mota wa i lau‐luilui hebeu oeagi alaalasina eai, ia nige i baaea. \v 6 Se itaitawatai, si ene, nimana abo ie pou, e nige’e, abo i guri‐dobi i mate heuheula, e nige’e; se itaita e, se itaitaasa ia nige i baaea, arinai nuadi se buidi, si ene, nuana ia eaubada esau. \s1 Laulau gigibori: Pubilio tamana ana asiebo se hemauri. \p \v 7 Nei dimo ne, bonabonarua ne guiauna ena tano, tau wa esana ede Pubilio, ia hinage i taubigaimai, asubena haiona ena numa eai ia i abitaumanaimai. \v 8 Pubilio tamana ie ota, ana asiebo i gigibori eo osina ie abi. Paulo abo i awasae ena biri eai i lau‐uura, ia nimana ie toresaedi ia potana eai, ia i hemauri. \v 9 Arinai abo headi hinage bonabonarua eai se asiebo, se laoma ia abo i helolouioidi. \v 10 Isi hinage se taubigaimai, eo se taubigaaririemai; ai abo ai laugabaedi ema alae gamagaridi se usaidi ema waga eai. \p \v 11 Nawalai haiona se lautom, Alesana wagana esau eai ai gerugabaedi, waga wa, bonabonarua eai wa ie lo ealasi huiana, ia esana ede Kasita eo Polaki. \v 12 Surakusa eai abo aie pesa nei eai aie mia e asubena haiona. \v 13 Nei eai ai adaadau hasari, abo ai lage Regimu eai, huia esega eawana ie toa‐maraitom aie lage Puteoli eai. \v 14 Nei eai ai hailobai ma eda tataoyao, se nuahimai arinai asubena haligigi‐labui aridi eai aie mia; arinai aie geru abo ai lau Roma. \v 15 Eda tataoyao nei eai wasamai se ataiei se laoma Apio Poro, eo Taberona Haiona eai, se laubagibagiemai; Paulo i itadi Eaubada i lautoiei, abo nuana i adidiri. \v 16 Roma eai aie lage, tatao‐auaudi senturion i moselaedi iala kapenana esau arinai: Paulo iabom i mia suara tau‐iala esau ia i itawatai. \s1 Paulo Roma eai: Iudea tataodi i lauheataedi. \p \v 17 Asubena haiona se lautom, Paulo Iudea babadadi i heoigogoidi, isi se oigogo, ie ribalau isi aridi eai, i ene, “Tatao e, eo ehaguyao e, nige laulau esau arinai eda eanua tataodi ea hebaaeadi, eo tamadayao edi laulau hinage nige ea hebaaeadi, na se toaigu mo, Ierusalema eai se laeguma inai, eo se moselaegu Roma tataodi nimadi eai. \v 18 Isi se oimurieguma, abo bena se iairigabaegu, paana ede isi se ita eau mate laulauna nige esau ea abi, \v 19 na Iudea tataodi se riba gewa nuagu mo se hepaipai arinai Kaisara esana ea atai; ia mo egu basileia eau nige bena ea hegiru. \v 20 Arinai ede ea eogaimiu ta bena ea itamiu, eo ta ribariba: Isaraela edi aba sunuma debana eai maina poasi eai se auauigu ta.” \v 21 Isi ia se heriba si ene, “Uriuri Iudea eai se laoma nige wasam baaeana esau ai ataiei, ehamaiyao headi hinage se laoma arimai eai nige wasa aisana se ribaei bena arinai se hegirum. \v 22 Em nuatu bena ai ataiei: ina peledi ta, wasadi ai ita dimo gamagamagari tatao si ene isi se baaea.” \p \v 23 Asubena esau se ribanonohaiyao, gamagaridi abo se laulau ena numa eai se bawa, Eaubada ena basileia ribana i riba hasahasaidi, Iesu ribana hinage i henuapaipaidi, Mose laugagaeo bukana alona eai, eo peroveta bukana hinage, maratomtom eai i ribahetubu, i lau e, i maimailahi. \v 24 Isi headi riba wa ie ribaei se ataiei, na headi hinage nige se atai‐lobai. \s1 Paulo i sinibui Murimuri‐tataodi aridi eai. \p \v 25 Isi nige nuadi esega na se laugorigori, Paulo riba esega i heriba‐bagunaedi, i ene, “Earua Tabuna ie riba mamohoi Isaia peroveta awana eai, tamadayao aridi eai, i ene: \q1 \v 26 ‘U lau tatao ta; aridi eai, u ene, \q1 Abo au ataiei, mamohoi, \q2 na taba nige au atailobai, \q1 abo au ita, na taba nige au italobai. \q1 \v 27 Teina tatao ta nuadi se digabu, \q1 ataatai eai beadi se doodoo, \q1 isi matadi hinage se hegibudi; \q1 ata matadi eai se italobai, \q1 eo beadi eai se atailobai, \q1 eo se sinibuima arigu eai bena ea hemauridi.’ \qr (Isa. 6.9-10.) \m \v 28 Omi arinai abo au ita, Eaubada ena mauri ta se hetamariyao Murimuri‐tataodi aridi eai; isi abo se ataiei.” \p \v 29 Wau riba wa i ribaedio, Iudea tataodi se pesagabaei, mahaihaiawayagaradi se laulau. \p \v 30 Na borimai labui maudoudoidi Paulo nei eai, ena numa iabom i hemaisa arinai ie mia; isi gamagaridi se laolaoma ia arinai, i abiabitaumanaidi, \v 31 Eaubada ena basileia ribana i guguguiaidi, eo Guiau Iesu Keriso ribana i laulauheatadi, masaraha eai i ribaheaheadidiridi, nige tau esau i gudugudui.