\id ROM - NT1076 Sulka - Doug Tharp 21/3/97 \h lRom \toc1 E Pol Ka Hor To Ngang lRom \toc2 lRom \mt1 E Pol Ka Hor To Ngang lRom \is1 O Rhek Ruk Ktar Kam Keknen Mang E Pol Ka Hor To Tittiegom Ngang lRom \ip E Pol tittiegom ka hor ta ko mnam a venloot to tkaeknik ngoguon mYerusalem. Ta svil kam ngae kvokong endruk ngat kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar ko mnam a rengmat laut to e Rom. Enang tok, e Pol ta svil kam gia vle ko kmar nong ke laut, to koknaik kam le kngae kam ngae khavae mang a knovvur ko mnam a mmie to e Spen. \ip Mnam ka hor ta e Pol ta keknen ngang lRom mang o papat ruk korlolo ri ko mar ngat laut. \io1 1) Nong a mhel tang hak to ta vle la mmok ko pum E Nut kalo keik. \io1 2) Her gi e Yesus tuk to ta vle la mmok ko pum E Nut kalo keik. \io1 3) A gi ngaelaut atgiang to tis kmeharom mor o mia kam vle la mmok ko pum E Nut kalo keik, her endo kmor mnam mor mang e Yesus tuk he mokpom kar. \io1 4) Endruk tgus ngat kor mnam mar mang e Yesus he mokpom kar ngak kolkol ekam e Yesus, he nang E Nut kam higiang ngar. \c 1 \s1 E Nut Tring Ya Mang E Pol, He Nang E Pol Kam Havaeng O Mia Mang E Yesus \p \v 1 Vae, muk ruk lRom, dok e Pol, e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen kalkayie ko kom kaeha ngang. Dok E Nut ka aposel langto ko tmur vaeng dok he mur kael dok kam mi ktua vle te, kalkayie to kam kol ka gu he khavaeng o mia mang a knovvur. \v 2 Ii, a knovvur to endo, E Nut ta ktar el ka tnangal mang tennik he, ko vgum o propet, ko ngata ktar kpavap mang a knovvur to endo orom ngaro rhek to le kaittiegom ngaro rhek ruk endruk kat kun mnam E Nut Ka Meer To A Totur. \v 3 Ii, ngata ktar kpavap mang E Nut Khal tok. Kam ngae, to E Nut Khal to endo ther mi pis ko tpal mnam e Devit ka ngausie he kpis en a mi mhel kmikkiem a ngausie to endo lsir. \v 4 Ii, tmi pal mnam e Devit ka ngausie lsir tok, he mur khenam en mruo ma mmok te, en a mi mhel tok. To E Nunu A Totur ta kle ka khenam En ma mmok kat te: En E Nut Khal lsir kat, ko E Nunu A Totur thover En petgim ka nnak orom ka serppak. Mare, E Nut Khal to endo, her En Ngoldaip to e Yesus Kristus arhe. \v 5 Va her vgum e Yesus arhe, E Nut tring ya mang ngor kam vaeng ngor kam vle te, karo aposel ruk mor ko ten a ngaeha to kam kol ka gu ngang ngor, mor kam vaeng o mia kun mnam o vrong rhek tgus mo mmie, mar kmor mnam mar mang Khal he kmokpom kar, to kle kngan vgum karo rhek mekam mekam ekam tok. Ii, ngota vaeng o mia kun mnam o vrong rhek tgus tok, kam ktua hover e Yesus ka munik he kanprim tok arhe. \v 6 He muk kat, E Nut ther vaeng nguk kat kam kaum kor mnam muk mang e Yesus Kristus he kmokpom kar kam kaum vle ngang En mruo kar karo mia mruo akuruk, gi enang ko tvaeng ngar kam vle ngang En mruo tok kat. \v 7 Ko kaittiegom kua hor ta ngang nguk ruk lRom tgus, muk ruk E Nut tkaelongtok mang nguk he kvaeng nguk kam vle ngang En mruo. \p Ii, kua ngarkie ngang Ngor Teit E Nut kar Ngoldaip e Yesus Kristus min kam ring ya mang nguk, va min kmeharom mularo vurkul kmongeik kat. \s1 E Pol Ka Vok Nam Kael Ring lRom \p \v 8 Kmelha orom kuaro rhek ri, kua svil kam havaeng nguk te, koma kanprim E Nut mang nguk tgus ruk mut sim kut kor mnam muk mang e Yesus Kristus he kmokpom kar, ko o mia ngat seneker a re mang nguk tok mnam a mmie karo mhetor tgus. \v 9 Koma prongyek ka psek kmeha ngang E Nut kam havaeng o mia mang a re to mang Khal. He her E Nut ta arhe ta mnor mang dok te, koma plong pat mang nguk \v 10 orom kuaro ngarkie mang nguk mo kolkhek tgus. Va tete ta, ko kta ngarkie ngang E Nut kat te, En kam mitom kua ngarkie to ko el ko kim En tesgun he, endo te, En kmoregot kim dok kam pis ko kmuk kam ptang nguk. Vanangko klua mnor te, nera ngatkal, i o nop. \p \v 11 Kua vok nam vu kael ring nguk ko kua svil kmen E Nunu A Totur ka nngiar langto ngang nguk, he nang E Nunu A Totur kmenserpagam muk orom. \v 12 Ii, he enang tok, muk kar mor ngruer kais kam mo enkrovgem mor mruo orom nguaro papat ruk kmor mnam mor mang e Yesus he kmokpom kar. \v 13 Koornopeik, kua svil muk kam mnor mang kuaro papat na te, ko hera ngae ngok kim E Nut ka loot to orom o vrong rhek akuruk yok he khavaeng ngar mang o papat ruk kmor mnam mar mang e Yesus, he nang dok kam lluol mnam E Nut ka loot to ormar tok, he nang E Nut ka tavgo kam vle kuo mang ngar. He gi enang o vrong rhek ruk endruk tok kat, mnam o kolkhek kavurgem, ko her el kuaro papat te, dok kam pis ko kmuk ruk E Nut ka loot langto yok orom muk kat he khavaeng nguk mang e Yesus kat, he dok kam lluol mnam E Nut ka loot to orom muk tok kat, he nang E Nut ka tavgo kam le ka vle kuo mang nguk tok kat. Ii, tiok ko ko pu el kuaro papat tok, vanangko kam ngae kais mang tete, o vrong tgoluk ngma pis kim dok he khagam dok kam pis ko kmuk. \p \v 14 Mu vokom na, a ngaeha to E Nut tel maktiegom dok, na mi ktua kaum kol muk o vrong rhek ruk o Grik orom mularo papat ruk lvu laol kar o tamatan tgus ruk mo mmie orom ngaro papat ruk nong lvu laol. \v 15 He her gi ekam a ngaeha to endo ko na ho mi ktua kaum ka vle ngang o mia tgus enang tok, koma sovet kam pis ko kmuk ruk o vrong rhek ko mRom kam havaeng nguk mang a knovvur kat. \s1 E Nut Karo Rhek Ngaro Serppak \p \v 16 Ii, kua ngaeha nma vle tok, ekam ko kom lo vrua leep hak pum E Nut ka knovvur e. Nove! Ko kua mnor te, E Nut karo rhek ruk mang a knovvur ngta vle te, mar E Nut ka serppak to nma sulgim o mia tgus orom, vgum ko ngak kor mnam mar mang En he kmokpom kar. Ii, E Nut karo rhek ruk mang a knovvur ngta ktar ka vle tok ngang o Yuda na, En kam ktar ksusulgim mar ormar, to endo yek ngta kle ka vle ngang o vrong rhek kat, he E Nut kam le ksusulgim mar ormar tok kat. \v 17 Ii, E Nut ther khenam a ngaelaut langto ma mmok ngang ngor orom a knovvur to endo, mor kmikkiem a ngaelaut to, nang En kmel mor kam vle la mmok ko pum kalo keik her vgum ko ngruak kor mnam mor mang En he kmokpom kar. Mor ruk ngota pis knaek he kor mnam mor mang E Nut, ngot kais kam vle la mmok ko pum E Nut kalo keik tete, vgum ko ngruak kor mnam mor mang En he kmokpom kar, gi enang endruk tennik, ko ngta ktar kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar tok kat. Ii, ngruak kor mnam mor mang E Nut tete he kmokpom kar, kmikkiem gi enang ko ngat ittiegom E Nut karo rhek te, \q2 “Endo E Nut nma mon la mmok ko pum kalo keik, her en arhe E Nut ner kaen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang, her gi vgum ko tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar tok.” \s1 O Mia Nga Ho Lo Kais Hak Kmel Ngaro Praen Kam Klai Mang E Nut Te, Ngat Lua Mnor Mang \p \v 18 E Nut nma vle kuon ma volkha orom ka ngaesik he nma khenam ka ngaesik to endo ma mmok kuon mang o mia ruk ngam lua totu pum En va kuon mang endruk ngam kaeharom o kerkeknen. Ii, o mia ruk endri ngama kir mang E Nut karo rhek ruk o minar orom ngaro kerkeknen ruk endruk tok. \v 19 Vanang o tgoluk ruk E Nut mruo tkueng ngar, o mia ngat kais kam vokom E Nut orom mar ekam ko En mruo tmur kueng o tgoluk ruk endruk kmelik ma mmok, he nang o mia kam mnor mang En vgum mar tok arhe. \v 20 Mare, ko tennik ko E Nut tkueng a mmie, kam ngae kais mang tete, ngot kais kam vokom E Nut ka ho serppak hak to En nma plong vle orom ngnik ngnik. Va ngot kais kam vokom En mruo kat te, En E Nut msim to tkueng o tgoluk tgus. Ngot kais kam vokom En tok he ka mmok mang En tok kat vgum o tgoluk ruk tkueng ngar. Ngot lo si vokom E Nut to tkueng a volkha va a mmie orom ka ho serppak hak to endo, vanangko ngot kais kam vokom En vgum karo tgoluk ruk tkueng ngar. He ekam tok, o mia tgus ngat ho lo kais hak kmel ngaro praen kam klai mang E Nut te, ngat lua mnor mang e. \p \v 21 Nop, ngat si mnor mang E Nut vgum o tgoluk ruk tkueng ngar enang tok, vanangko ngam kle va kees kam hover ge, kam mrua havae mang En te, her En arhe Endo tkueng o tgoluk tgus ruk endruk. Va ngma kees kam kanprim En mang o tgoluk ruk endruk kat. Ii, ngama vle kar E Nut tok, to E Nut nma khenam ka ngaesik ma mmok kuon mang ngar vgum tok, he ngaro papat ngat kle kngae ho lo kais hak kmor mnam mar mang En he kmokpom kar ko ngaro lpetuk ngat ngae ho mi kut tok orom ngaro papat ruk E Nut tngam slommok kim mar ormar. \v 22 Ii, ngat pu mrua per orom mar mruo te, ‘Mor nguaro papat ruk laol hak’, vanangko ngaro lpetuk ngat kle va mia tok hak orom o papat ruk ngta slok tok, \v 23 ko ngam lua totu pum E Nut msim e. Nove, ngat kle va korim E Nut ka serppak he ka kle va kliepum orom ngarta keknen mruo, endo kam kemmeng o vrong serppak ruk mkor o matpil. Ko ngama tarkiem o matpil orom o vrong tgoluk tgus ngaro nunu, enang o iningol, o mia, o ngaemslang ruk ngma ngongae orom ngaro nharok va o ngaemslang ruk ngma ngongae ku mmie kat. E Nut msim nma plong vle ngnik ngnik, vanangko o tgoluk ruk ngat tarkiem o matpil orom ngaro nunu, mar nove, ko mar ngma yor enang o gi mia ruk mo mmie kat. \p \v 24 To ekam ko ngama vle kar E Nut tok, E Nut nma khenam ka ngaesik ma mmok kuo mang ngar he ka mnang ngar orom ngaro vurkul ruk ngat ottep orom ngaro svil ruk kmeharom o kerkeknen hak, he nang mar kmikkiem ngaro kerkeknen ruk kam mo vret mar mruo, mar kam mrua ngam a leep alautar kuo mang ngaro pkor mruo enang tok. \v 25 Ii, mu vokom na, tesgun ngat lol o papat ruk o minar mang E Nut to le korim mar he kliepmar orom o papat ruk la ppiagar. He ekam tok, ngat kle kngae ktotu pum va kaeha ngang o serppak ruk mar mruo ngat tarkiem ngaro nunu, nang lua totu pum Endo Tmi Kueng O Tgoluk Tgus e. Gi En tuk ha, Endo o mia ngak plong kanprim ngnik ngnik. Lmien. \p \v 26 Ii, va ekam ko ngata mnang o papat ruk o minar mang E Nut tok, E Nut ther kle ka mnang ngar tok kat, mar kam kle kaikkiem ngaro kerkeknen ruk kam mo gorgor pum mar mruo, endruk kam leep pmar. Ko tesgun lraip ruk mnam endruk ngam lua totu pum E Nut ngma lei orom lurokol, vanangko tete ngam lua svil kam vle tok e. Nove, ko lraip ruk endri ngma mo leim mar mruo. \v 27 Ii, va lurokol kat ngat orim lraip he ngaro papat ruk kam mo gorgor pum lurokol akuruk ngat ngae ho mi ktua matmat mar hak, mar kam tmar ngaro sing mang lurokol kam mo vret mar. Ii, lurokol ngama mo leim mar kmeharom o ho kerkeknen ruk endri tok. He ekam tok, ngar mia lol ngaro kut kapnes ruk lvankue hak kuo mang ngaro pkor mruo kam mi kut kaikkiem ngaro kerpapat ruk ngam kaeharom mar tok. \p \v 28 Va kam ngam kuon mang a papat to endo tok kat, ekam ko ngata kpiem o papat ruk mang E Nut ko ngat mnang ngar tok, E Nut ther le ka mnang ngar tok kat, he nang mar kam ngae kaikkiem ngaro lpetuk ruk ngta tok orom o papat ruk ngat ho mi kut kernonho hak. Ii, ta mnang ngar tok, mar kmeharom o kerkeknen ruk o mia ngama leep pum mar kmeharom mar. \v 29 Ii, he ekam ko E Nut ta mnang ngar tok, ngaro vurkul ngat ngae ho mi pis la kernonho hak ko ngta tok orom o kerkeknen ngo mamten ruk ngat kernonho hak. Ii, ko ngaro vurkul ngta tok orom a kerkeknen to kam tmar kim ngaro sing ruk mang lraip va lurokol tok, va o kerkeknen ruk ngat ho mi kut slok hak, va a kerkeknen to kam vu kaesik mang o mia ngaro vrong tgoluk, va a kerkeknen to kam por o mia kngam mar o yoror, va a kerkeknen to kam ngam o rhek, va a kerkeknen to kam kermamas ngang o mia, va a kerkeknen to kam vua kering o mia kat. Ii, va ngma rere pum o mia, \v 30 va ngama kering o mia ngaro mnok, va ngam kaelat E Nut, va ngma kerrereng o mia, va ngam mrua hover mar mruo, va ngam vua gut, va ngama riring a keknen to a gunngar ko tkernonho mar kmeharom kat, va ngam gia kerngnek vgum ngaornek kar ngaortek kat. \v 31 Va ngam lo vrua pat kmor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar, va ngam mrua kser ngaro rhek mruo kam lo kaikkiem ngaro tnangal, va ngam lo vrua non mang a mhel tang, he lo is kam mrung a mhel lang kat e. \v 32 Ii, va lmien te, o mia ruk endruk ngat sim mnor mang E Nut karo rhek ruk ngat havae te, endruk ngam kaeharom o kerkeknen ruk tok, E Nut na mi kael mar kam monik kim a yor ngang ngar vgum ngaro kerkeknen ruk endruk tok, vanangko ngam kle kngae kaeharom o kerkeknen ruk endruk ge, he ka tting ngang o mia akuruk yok kmeharom mar mekam mekam tok kat. \c 2 \s1 E Nut Ner Kael O Mia Tgus Kam Momngan Kar Mar \p \v 1 Va muk ruk muma mon mulenar orom o kerkeknen ruk endri, mut ho lo kais hak kmel mularo praen kam klai mang mutakor kat e. Ekam ko ani vrong kerkeknen to muma mon mula langto orom ko teharom, va mularo rhek ruk endruk nga mur kaeknik mnam muk mruo kam mrua mon muk mruo orom a kerkeknen to endo tok kat. Ko muk ruk muma mon mulenar orom ngaro kerkeknen, muk mruo mum gi mur kaeharom o kerkeknen ruk endruk tok kat. \v 2 Ngota mnor mang E Nut te, En nam sim kut kaikkiem karo papat ruk o minar ko nma mien kam mon o mia orom ngaro kerkeknen ri, ngola? \v 3 He ekam tok, muk ruk o gi mia orom mukero papat ruk tok, enangthe mupa mon mulenar orom o kerkeknen ruk endri, nang kle kaeharom mar kat, va muta pat nngia, E Nut ner kle kikiangae mang mutakor he lua mon muk orom mar ge? Ho mi kut nop hak! \v 4 E Nut nma svil kam khenam ka keknen to kam ya mang o mia tgus ma mmok, nang nam lua svil kmel a ngaesik kuon mang o mia e. He enang tok, nama ya mang nguk kam ktong nguk kmitgung mularo kerkeknen. Ii, nma paneng nguk, kpaneng nguk te, muk kmitgung ngar tok. E Nut nam pua vle tok, vanangko mut le ka kpiem ka keknen to endo ngang nguk, ko mut lua mnor mang E Nut te, nam gia vle kia vul orom karo keknen ruk kam ring ya mang nguk ormar, he nang karo keknen ruk endruk kam ktong nguk kmitgung mularo kerkeknen ruk tok. \p \v 5 Vanangko mu vokom na, ekam ko mum vua kerngnek vgum E Nut kam ho lua svil hak kmitgung mularo kerkeknen tok, va mum mrua hoger E Nut ka ngaesik to ngang nguk. He mnam a kolkha to E Nut nera mon o mia tgus orom ngaro kerkeknen kmikkiem ka ngaesik to endo, ner kaikkiem karo papat ruk ngta sir he le khenam ka ngaesik ma mmok kam mon muk orom mularo kerkeknen tok kat. \v 6 Ii, E Nut “ner kaekon ngang a mhel langto langto kam sim kut kaikkiem a mhel langto langto ktaro keknen ruk nam kaeharom mar.” \v 7 Mare, ko endruk ngma matnge vgum o vnek kmeharom o keknen ruk lyar, mar ngama nho mkor E Nut kam teiver mar, kmen a munik alaut ngang ngar he kmon mar kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik, ko her endruk arhe E Nut ner kaekon ngang ngar orom a ktalhok to endo. \v 8 Vanang endruk ngam mrua kansgum mar mruo he ksovet mang ngaro svil mruo kam mrua hover mar mruo, nang kle keyang E Nut karo rhek ruk o minar, nang kle kaikkiem o kerkeknen ruk ngat lo sir hak ko pum E Nut kalo keik, va E Nut ner kaekon ngang ngar orom ka ngaesik ko ka vrek nera kiin ngang ngar. \v 9 Enang tok, o vrong mia tgus ruk ngam kaeharom o kerkeknen, E Nut ner kael o nganngannes va o vnek kuon mang ngar. Ii, nera ktar kaeharom tok ngang o Yuda na, to le kaeharom ngang o vrong rhek, gi enang tok kat. \v 10 Vanang o vrong mia tgus ruk ngam kaeharom o keknen ruk lyar, E Nut ner kle va kteiver mar kmen a munik alaut ngang ngar va kmeharom ngaro vurkul kmongeik. Ii, nera ktar kaeharom tok ngang o Yuda na, to le kaeharom ngang o vrong rhek, gi enang tok kat. \v 11 Nera vle tok ngang o vrong mia tgus ko E Nut nam lo gia khen o mia akor kam smia tar mar, nang kle ka mnang akuruk e. Nove. \s1 E Nut Nera Mon O Vrong Rhek Orom Ngaro Kerkeknen Kmikkiem Enang Ko Ngat Mrua Koon Pum Mar Mruo Pmar \p \v 12 E Nut nera monik kim a yor ngang o vrong rhek va o Yuda tgus kmikkiem ngartaro mur keknen mruo gi. O vrong rhek, ko ngama vle ku meorom ngartaro keknen mruo nga serppak. Va o Yuda, ko mar ngam ke ktua vle ku meorom E Nut karo pos nga serppak. \v 13 E Nut nera monik kim a yor ngang o Yuda, ekam ko ngat lo kais kam vle la mmok ko pum E Nut ka lo keik, ekam ko ngat gi kael rela ngang E Nut karo pos enang ko muma pat tok. Nove. E Nut na kle kais kam mon o mia la mmok ko pum kalo keik enangthe ngap sim kut kaikkiem karo pos kam sarim mar tgus hak. \v 14 (Kua mien mang o vrong rhek te, pu lmien te, ngat lo si lol E Nut karo pos, vanangko mar ngam sim kut kaikkiem ngartaro keknen mruo he ksarim E Nut karo pos ruk endruk ormar ge. He enang tok, her ngaro keknen mruo ruk endri arhe ngara vle te, o pos ruk E Nut kam mi kut kaikkiem mar lsir kam momngan kar mar ormar. Ii, o vrong rhek ngat lo si lol E Nut karo pos ngang ngar, vanangko E Nut ner kaikkiem ngartaro keknen mruo ruk endruk ge kam momngan kar mar ormar, gi enangthe ngaro keknen mruo ngta vle enang karo pos mruo. \v 15 Ii, E Nut nera momngan kar o vrong rhek tgus kmikkiem ngartaro keknen mruo tok, ekam ko mnam o kolkhek ruk ngam lo sim kut kaikkiem ngartaro keknen mruo, ngam mrua koon pum mar pum ngartaro kerkeknen tok. Vanang mnam o kolkhek akuruk ko ngam sim kut kaikkiem ngaro keknen, ngaro vurkul ngma mrer tok kat. He enang tok, her ngaro papat mruo ruk arhe ngma matmat mar kam khenam ngaro kerkeknen ngang ngar ma mmok. Va gi enang tok kat ngaro papat ngam kaeharom ngaro vurkul kam mrer tok kat ko ngam sim kut kaikkiem ngartaro keknen mruo. He ekam tok, ta vle ti te, o vrong rhek ngartaro mur keknen mruo ruk endruk ngma khenam mar ma mmok te, o vrong rhek ngma vle enangthe E Nut karo pos ngat her el rengmat kun mnam ngaro vurkul he orom ngartaro keknen mruo.) \v 16 Ii, E Nut nera momngan kar o vrong rhek kmikkiem ngartaro keknen mruo tok, mnam a kolkha to nera mon o mia tgus orom ngaro kerkeknen ruk ngma tuvgom mar kim o mia. Va nera mon mar orom ngaro kerkeknen tgus her vgum e Yesus to E Nut Thim Orom Ka Msasaen. Ii, kua havaeng nguk tok, kmikkiem enang ko koma havaeng o mia mang a knovvur tok. \s1 E Nut Nera Mon O Yuda Orom Ngaro Kerkeknen Kmikkiem Karo Pos Mruo \p \v 17 O vrong rhek ngma vle tok arhe, vanang muk ruk o Yuda, mum mrua mon muk mruo te, muk o Yuda ko mum kaikkiem o keknen akuruk yok gi ngola? He muma pat re te, E Nut nma mon muk la mmok ko pum kalo keik her vgum ko her muk ruk arhe endruk E Nut ten karo pos ko maktiegom muk kat ngola? He mut mrua per orom muk mruo km re te, “E Nut tel mor o Yuda kam vle la mmok ko pum kalo keik.” Muma re tok kat ngola? \v 18 Ii, mut lol E Nut karo papat ruk mang karo keknen ruk endruk her vgum karo pos ruk En mruo tennik ngang nguk kat ngola? He muta ngatkal mang ngar ko ngat laut kir kim o vrong keknen tgus kat. He ekam ko mut lol E Nut karo pos tok, mut smia mnor mang oni keknen ruk E Nut ta svil muk kmeharom mar kat ngola? \v 19 Mare, va mut mrua kansgum muk mruo kam vle enang a mmok ngang endruk ngaro papat ngata slok mang E Nut kat ngola? Ii, va mute ksei orom mula papat to te, mut is kam ktong o mia ruk ngata vle enang o vivisker ko ngat lo vur mmok mang E Nut kat. \v 20 Va mute ksei kam pat mang nguk mruo kat te, mut is kam patter endruk ngaro papat ngama tu mang E Nut, he nang muk kam vle te, ngaro pattermia ruk muk ko ngaro papat ngata vle enang o gi ngnes tok kat ngola? Ii, muma pat tok arhe, ekam ko mum vua serppak mang a papat to te, muma lol E Nut karo papat ruk laol, endruk o minar ko ngat ottek kun mnam E Nut karo pos ruk telik maktiegom muk. Ii, mularo papat ngata vle ngang nguk mruo tok arhe ngola? \v 21 Mare! He enang ko muma pat mang nguk tok, va muk ruk mum pe gia patter o mia orom E Nut karo pos ruk endruk, mum lo mrua patter muk mruo ormar tok kat ge? Va muk ruk mum pe gia rere orom E Nut karo pos kam kser a kerkeknen to kmuruvik, va mum lo kauruvik kat ge? \v 22 Va muk ruk mum pe gia rere kam kser a kerkeknen to kam kpoot mang a lei, va mum lo kpoot mang a lei tok kat ge? Va muk ruk mum pe gia kapter endruk ngma kemmeng o vrong serppak ruk mkor o matpil, va mum lo kaurur ngaro tgoluk ruk ngam kaelik kun mnam ngaro rektor ruk o totur kat ge? \v 23 Va muk ruk mum mrua per orom muk mruo ko E Nut ten karo pos ngang nguk, va mum lua kpiem E Nut ka munik kam lo kaikkiem karo pos ruk endruk kat ge? \v 24 Eh, her muk lsir ruk arhe mut kaottam E Nut karo rhek ruk ko ngat ho mi kut pis lmien orom muk ko ngat ittiegom mar mang nguk te, “O vrong rhek ngma kerrereng E Nut ka munik mo ngar her ekmuk ruk o Yuda arhe.” \p \v 25 Va muk ruk o Yuda mut kol E Nut ka ngaelmir to kam paam lurokol kam khenam te, muk E Nut karo mia mruo ngola? Mare, va enangthe mup sim kut kaikkiem karo pos enang tok, va E Nut ner mia vokom muk tok. Vanangko enangthe mup kle lo sim kut kaikkiem E Nut karo pos va mguera vle gi enang o vrong rhek ruk ngat lo paam mar vop, ko mar ngam lua vle ku meorom E Nut karo pos nga serppak e. \v 26 Ii, ko o vrong rhek ngat lo si paam mar kam khenam te, mar E Nut karo mia mruo, vanangko enangthe ngap kle sim kut kaikkiem ngartaro keknen mruo he ksarim E Nut karo pos orom mar, va E Nut ner le kpat mang ngar te, ngat her mi kut kaenang endruk ngat paam mar kam khenam te, mar E Nut karo mia mruo enang tok. \v 27 Vanangko muk o Yuda, her muk ruk arhe mut mi kol E Nut ka ngaelmir to kam paam lurokol kam khenam te, muk E Nut karo mia mruo. Va her muk ruk o Yuda kat arhe mut mi lol E Nut karo pos kat. Mut si vle enang tok, vanangko mut kle va ka kpoot mang E Nut karo pos ruk ngat ittiegom mar ge. He ekam tok, o vrong rhek ruk ngam sim kut kaikkiem ngartaro keknen mruo kam sarim E Nut karo pos orom mar, nang ngat lo kol a ngaelmir to kam paam lurokol, her mar ruk arhe ngar kommen muk ruk o Yuda orom mularo kerkeknen kam mon muk ormar. \p \v 28 Mare, nera vle ngang nguk ruk o Yuda gi enang tok arhe, ko mut lo is hak kam gia mon muk mruo kuon mang mularo pkor te, muk o Yuda, gi ekam ko mut kol a ngaelmir to kam paam lurokol e. Nove. Ko a ngaelmir to kam paam lurokol ta khenam te, a mhel ta vle ngang E Nut mruo, nam lo gia vle kuon mang a mhel ka vok tuk e. \v 29 Nove, ko a mhel to en a mi Yuda msim, ta vle te, her endo E Nut tkael ka ngaelmir to orom E Nunu A Totur kun mnam ka vrek ko ta kser en pum karo kerkeknen, en kmel rengmat kun mnam. Ii, he enangthe E Nunu A Totur nak kael rengmat kun mnam a mhel ka vrek enang tok, va E Nut mruo ner kais kam kanprim a mhel to endo. Vanangko enangthe o mia ngap kaegom kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos ruk ngat ittiegom mar, he nang o mia kam paam mar, va gi o mia tuk ngat kais kam kanprim, vanang E Nut, nop hak. \c 3 \s1 E Nut Nam Smia Mokpom Kar O Mia \p \v 1 He ekam tok, nok o mia ngara mngan pum dok te, “To ngota lgekol nngia ko mor o Yuda? I o ani serppak to lsir tkais kam turang ngor ko ngot kol a ngaelmir to kam paam lurokol?” \v 2 Kua svil kam ktar havaeng nguk te, tmi kut ya hak, ko mor o Yuda, ekam ko her mor o Yuda ruk arhe E Nut tel karo mur rhek mruo ko maktiegom mor. \p \v 3 Vanang nok o mia akuruk ngara mngan pum dok kat te, “Nera vle nngia ngang o Yuda enangthe akuruk ngat lo kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar? Nok nga kerkeknen to kam lo kor mnam mar mang E Nut he lua mokpom kar, na hos kim E Nut ka keknen to En kam smia mokpom kar mar ge?” \v 4 Te ho mi nop hak! Ko o mia ngam vua ppiak, vanang E Nut nam vua mien kmikkiem gi enang ko ngat ittiegom E Nut karo rhek ri mang En te, \q2 “Im kaikkiem ilaro keknen ruk ngat ho mi kut sir hak kam momngan kar o mia ruk ngma sir ko kim in. Va ima kir kim mar he kmon mar orom ngaro kerkeknen kmikkiem ilaro rhek ruk o minar.” \p \v 5 Vanang o mia akuruk nga kle ka mngan pum dok kmikkiem enang ko o mia ngam kaur kim nglenar orom ngaro papat ruk mo mmie kam re te, “Nguaro kerkeknen ruk ngat lo vua sir ko pum E Nut kalo keik ngam kaenpgam E Nut kam khenam ka keknen to ta sir ma mmok, endo kam mon mor la mmok ko pum kalo keik, he nang E Nut kam khenam ka keknen to endo ma mmok vgum mor tok. He enangthe lmien tok, va ngot kais ge kam havae mang E Nut kat te, En nama koskalil orom mor kmeharom a kerkeknen ngang ngor ekam ko na kael a kapnes ngang ngor her gi vgum nguaro kerkeknen ruk endruk lsir ko ngam kaenpgam En kam khenam ka keknen to ta sir ma mmok tok?” \v 6 Te ho mi kut nop hak! Ko enangthe lmien te, E Nut nama koskalil orom mor kmeharom a kerkeknen to tok, va en tlo is hak kam vle te, Endo La Vu Momgor he kmomngan kar o mia tgus ruk mo mmie. \p \v 7 Ii, va langto tkais kam kat kaur kam mngan pum dok kat te, “Enangthe E Nut npa mon mor orom nguaro kerkeknen ruk la ppiagar kam mi ktua khenam ka keknen to a minar to endo ma mmok vgum tok, he o mia ngpa vokom En tok, he kle khover En pum tok, va kman ko E Nut nma monik kim a yor ngang ngor vgum nguaro kerkeknen ruk la ppiagar ruk endruk tok kat?” \v 8 Te enangthe o mia ruk endruk ngaro papat ngta mien tok, va ngot kais ge kam le mur kaenserpagam mor mruo te, “Yu! Mor he! Ngurak kaeharom o kerkeknen vang kmenpgam E Nut kam khenam ka keknen to a yar to endo ma mmok.” Vanangko kua havaeng nguk te, tlua vle tok e. Nangko o mia akuruk ngama rere pum mor kam mon ppiagam mor kam re te, ngom mrua havae kmor mruo tok arhe. Vanangko nop hak! Ta kle ka vle lsir hak te, E Nut kmel a kapnes ngang ngar kmikkiem ngaro rhek ruk tok. \s1 Nong A Mhel Tang To Ta Vle La Mmok Ko Pum E Nut Kalo Keik Vgum Karo Reha Mruo \p \v 9 Yu! Enang tok, ngot kais kmenserpgam ani papat to he? Te nok pat he enda ti te, “Mor o Yuda ngota vle la mmok ko pum E Nut kalo keik kir kim o vrong rhek vor?” O-o, ho mi kut nop hak! Ko ko gnua keknen ngang nguk te, o kerkeknen ruk ngat lo vua sir hak ko pum E Nut kalo keik ngat her el rengmat kun mnam o Yuda tgus kar o vrong rhek tgus tok kat, he o kerkeknen ruk endruk ngata kapom mor tgus lserppak. \v 10 Ii, o mia tgus ngat kaum ka vle tok arhe, kmikkiem gi enang ko ngat ittiegom E Nut karo rhek te, \q2 “Nong a mhel tang hak to ta vle la mmok ko pum E Nut kalo keik e. Ho nong tang hak. \v 11 Ii, va nong a mhel tang hak to ta mmok mang E Nut karo papat ruk o minar kat e, ekam ko o mia tgus ngam lua svil kam lol vgum En e. \v 12 Ko o mia tgus ngat el ngaro yaik ngang E Nut he ngaro kerkeknen ruk ngam kaeharom mar nong ngaro kleim ngang ngar hak. Ii, nong a mhel tang to nam kaeharom o keknen ruk lyar. Ho nong tang hak. \v 13 Ii, ko ngma rere orom ngaro rhek ruk o ngtir ko ngta vle enang a mhel ka mnes to ta ngti kun mnam a nnak. Ii, ngma gu piris ngang nglenar mekam mekam orom ngaro rhek kam krong ngaro vorngap he ka vle enang a vim ko nam kaelat a mhel kam klang orom ka ye to a serpgar. \v 14 Ii, va ngam gia re orom o mia kat, mar kam yor ko ngma vrek kinkiin ngang ngar. \v 15 Va ngam gia gri lerip gi. \v 16 Ii, va o mia ngat kais kam vokom ka mnor mang ngar ko ngma kering nglenar enang tok, he nglenar ruk endri ngma lol o nganngannes vgum mar he ka vle kun mnam a ho kernonhommok hak vgum mar tok kat. \v 17 Va ngat lua svil kmikkiem o keknen ruk kmel ngaro vurkul kmongeik kat e. \v 18 Ii, o mia tgus ngma vokom E Nut va ngam lua totu pum kam vrua gorang En kat e.” \p \v 19 Mare! To tete ta, ngota mnor he te, her mor ri o Yuda arhe ngot lol E Nut karo pos, he ekam tok, her mor ri mruo kat arhe, mor ruk o pos ri ngata kapom mor. Ii, o pos ri ngta kapom mor, kmel mor ma hor mang nguaro kerkeknen. He enang tok, mor tgus ngot lo kat kais kmel o praen orom a papat tang kam mrua klai mang ngor te, ngot lo eharom a kerkeknen tang e. Ii, E Nut karo pos ngta kapom o mia tgus tok, he nang E Nut kam le kmomngan kar o vrong mia tgus ruk mo mmie ormar kat. \p \v 20 Mare, mu vokom na, o pos ngaro reha nga pun msim ta vle ti arhe te, kmel o mia ma hor mang ngaro kerkeknen he kmon mar ormar. Nang nga pun tlua vle ngang o mia, mar kmegom kam sim kut kaikkiem mar, he nang o mia kam nho mkor E Nut kam mon mar la mmok ko pum kalo keik vgum ko ngam sarim mar tok e. Nove! He ekam tok, E Nut tho lo is hak kam mon a mhel tang la mmok ko pum kalo keik gi ekam ko nam kaegom kam sim kut kaikkiem karo pos kam sarim mar tok. \s1 E Nut Nma Mon O Mia La Mmok Ko Pum Kalo Keik Gi Vgum Ko Ngat Kor Mnam Mar Mang E Yesus He Kmokpom Kar \p \v 21 Tennik, E Nut tlo polgom a ngaelaut tang ko yok, endo o mia nga kaikkiem he En kam mon mar la mmok ko pum kalo keik e. Vanangko tete ther polgom ka ngaelaut langto, endo karo pos va o propet ngata ktar kpavap mang orom ngaro rhek ruk o minar. Nangko a ngaelaut to enda nong E Nut karo pos kat e. \v 22 Nove, a ngaelaut to o mia nga kaikkiem he E Nut kam mon mar la mmok ko pum kalo keik, ta vle ti te, mor kmor mnam mor mang e Yesus Kristus he kmokpom kar arhe, endo tottek ekam E Nut. Ii, E Nut ten e Yesus ngang ngor, mor kmor mnam mor mang en he kmokpom kar, he nang E Nut kam mon mor la mmok ko pum kalo keik her gi vgum tok. Ii, E Nut nama mon o vrong mia tgus ruk ngat kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar la mmok ko pum kalo keik. Nma mon mar tok, ekam ko E Nut nam lo kta vokom o mia te, mar o Yuda gi, va o vrong rhek gi. Nove! Ko o mia tgus ngat her gi maenang he. \v 23 Ko mor tgus ngot her kaum el nguaro yaik ngang E Nut petgim karo keknen ruk ngat ho mi kut mmok hak, nang kle kaeharom o kerkeknen. He ekam tok, E Nut nama vokom mor te, ngot lua mmok ko pum kalo keik kat, he lua vle la mmok enang ko En mruo ta mmok tok e. \v 24 Ii, o mia tgus ngat her gi maenang kat ko mor tgus ngot si kaum el nguaro yaik ngang E Nut, vanang E Nut ther kle va kring ya mang ngor tgus tete ge, he kaimim kim o rhek mang nguaro kerkeknen her vgum e Yesus to arhe, Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen ko tel ekmor he ksusulgim mor orom ka vok mruo, nang nong ekam ko ngot eha kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kam sarim mar e. \v 25 Ii, her E Nut arhe, endo tmur el e Yesus ma mmok ko engnang a ho, en kmel ekmor kam mur en ka vok mruo kam yor he ka gidiel kam ksuk mang ngor, yek tngam menglol mnam E Nut ka vrek. He tete, E Nut ka vrek ner kaisis mang ngor enangthe ngop kor mnam mor mang e Yesus ka yor to orom ka gidiel tok he kmokpom kar. Ii, E Nut tmur kaen e Yesus ngang ngor, kmenkim mor tok, kam khenam ma mmok ngang o mia te, karo keknen ngat ho mi kut sir hak. Ko tennik kngae kais mang tete, E Nut tho lo gia prik mang a ngael resik kim mor pum nguaro kerkeknen. Tgi kaennegiang o mia ngaro kerkeknen ruk ngata ktar eharom mar tesgun he lo tutut kmoripang ngang ngar kmen a kapnes ngang ngar pum mar e. \v 26 Vanangko tete mnam a venloot to enda, E Nut tmur el e Yesus ko pum mularo kerok tok kam ho mi kut khenam karo keknen ruk ngat ho mi kut sir hak ma mmok. Tikkiem tok, kmikkiem enang ko karo keknen ngta sir tok kat, he nang En kmimim kim o rhek ruk mang o mia ngaro kerkeknen kam sirim mar kam kle kmon mar la mmok ko pum kalo keik ekam ko ngat kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar. He enang tok, her E Nut to arhe, Endo nam kaimim kim o rhek mang o mia, mar kam vle la mmok ko pum kalo keik vgum tok. \p \v 27 He ekam tok, ngot lo kais kam kta mrua hover mor mruo pum nguaro mur reha mruo kat e. Nop hak. Kman? Ko mor mruo ngot lo is hak kmeharom mor mruo, he nang E Nut kam mon mor la mmok ko pum kalo keik vgum ko ngom sim kut kaikkiem karo pos kam sarim mar e! Nop hak! Ngot lo is kam mruo hover mor mruo tok, ekam ko her gi E Nut tuk atgiang arhe to tkais kmaeharom mor, he nang En kam mon mor la mmok ko pum kalo keik, gi vgum ko ngot kor mnam mor mang e Yesus he kmokpom kar arhe. \v 28 Ii, ngot lo kais kam mrua hover mor enang tok, ekam ko her gi E Nut tuk to nam kaimim kim o rhek ruk mang o mia ngaro kerkeknen kam srim mar kam kle kmon mar la mmok ko pum kalo keik ko ngat kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar, nang nong ko ngam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kam sarim mar e. Va her a papat to a ngaenpaeir arhe kuaro papat ngama serppak mang. \v 29 Mum mrua havae kmuk mruo te, “E Nut ta vle gi ngang o Yuda tuk.” Vanang enangthe ta mien tok, to nngia orom o vrong rhek, ngat lo is kam totu pum E Nut ge? Mare, o vrong rhek ngat kais kat. \v 30 Ko E Nut to her gi En atgiang tuk to nera kaimim kim o rhek ruk mang o Yuda ngaro kerkeknen kam srim mar kam mon mar la mmok ko pum kalo keik ekam ko ngat kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar. Va gi enang tok, her En to kat arhe ner kaimim kim o rhek ruk mang o vrong rhek ngaro kerkeknen tok kat kam srim mar kam mon mar la mmok ko pum kalo keik her gi vgum ko ngat kor mnam mang e Yesus he kmokpom kar gi enang tok kat. He enang tok, E Nut ka keknen to kmel o mia kam vle la mmok ko pum kalo keik, ka pun to agitgiang tuk kat te, o mia kmor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar. \v 31 He ekam ko E Nut nma mon o mia la mmok ko pum kalo keik kmikkiem enang ko ngat kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar, to nngia orom E Nut karo pos he? Nguaro papat ruk kmor mnam mor mang e Yesus he kmokpom kar ngat hos kim mar he ngruak orim mar i nop gi? Te ho mi kut nop hak. Parem ko, ko ngruak kle va kaenserpagam mar ha. \c 4 \s1 Tennik E Nut Tmon E Ebrehem La Mmok Ko Pum Kalo Keik Gi Vgum Ko E Ebrehem Tkor Mnam En Mang E Nut He Kmokpom Kar \p \v 1 He ekam ko E Nut nam mi kut mon o mia la mmok ko pum kalo keik vgum ko ngat kor mnam mar mang En he kmokpom kar, to muta pat nngia mang ngores e Ebrehem? En tkol ani papat to mang ko E Nut nma mon o mia la mmok ko pum kalo keik tok? \v 2 Ko muk, mum kle ktua havae yok mang e Ebrehem te, E Nut timim kim o rhek ruk mang en kam mon en la mmok ko pum kalo keik her gi vgum ka ngaeha to kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kam sarim mar. Vanang enangthe mularo rhek ruk endruk ngapa mien mang e Ebrehem tok, to endo yek, e Ebrehem nap mi ktuis kam mrua hover en mruo ko pum o mia ngaro kerok vgum ka ngaeha mruo to endo tok. Vanangko te lo is hak kam mrua hover en mruo ko pum E Nut kalo keik tok e. \v 3 Parem ko, ngat ittiegom E Nut karo rhek ruk mang e Ebrehem te, \q2 “E Ebrehem tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar, to endo yek, E Nut tle kmon en la mmok ko pum kalo keik.” \p \v 4 Mare! A mhel to nam kaeha kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kam sarim mar ta vle enang a mhel to nam kaeha kam kol a keik mang ka ngaeha. Ko na kol a keik ho mi kut is mang ka ngaeha to endo msim ko teha mang ngola? Nang a keik to endo tlua vle ngang enang a nngiar e, ko a mhel tkaeha mang kam kol a keik to endo. Enang tok, a mhel ka keik ta vle te, tkaeha mang he en nak kol ko mkor ka laip. \v 5 Vanangko tlua vle enang tok hak ngang a mhel to tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar e. Ko tlo vur kaeha kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kam sarim mar, he nang E Nut kam mon la mmok ko pum kalo keik vgum ka ngaeha to tok e. Nove. Ko a mhel na gi kor mnam en mang E Nut he kmokpom kar na, yek E Nut na kle kmon a mhel to endo la mmok ko pum kalo keik her gi vgum tok. Ii, ko her E Nut arhe, Endo nam kaimim kim o rhek mang endruk orom ngaro kerkeknen. \p \v 6 Ii, va e Devit tkaenserpagam a papat to endo kat, ko ta rere mang a mhel ka mten to tgi kor mnam en mang E Nut he kmokpom kar, nang lua pat mang karo vu reha ruk kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kam mur kaeharom en mruo, he nang E Nut kam mon en la mmok ko pum kalo keik vgum tok. E Devit ta havae te, a mhel ka mten to endo ta lgekol tok. Ko e Devit thavae te, \q2 \v 7 “Endruk E Nut tlol ngaro kerkeknen patgiang ngaiting he kikiangae mang ngar hak, her mar ruk arhe ngata lgekol ko E Nut tpet ngaro kerkeknen petgim mar hak. \v 8 Ii, endo E Nut ner lua mon orom karo kerkeknen, her endo ta lgekol arhe.” \p \v 9 Va muta pat re te, gi o Yuda tuk, ngta vle te, endruk ngta lgekol ko o mia ngma paam mar, nang o vrong rhek ngat lua lgekol ko ngam lua paam mar gi? Nove! Ko her gi ktar havaeng nguk he te, e Ebrehem ta ktar kor mnam en mang E Nut he kmokpom kar, to endo yek E Nut tle kmon en la mmok ko pum kalo keik her gi vgum tok. \v 10 Ii, va mu smia pat na. E Ebrehem ta vle nngia, he E Nut tmon en la mmok ko pum kalo keik tok? E Nut tmon e Ebrehem la mmok ko pum kalo keik ktar mang ko ngat lo paam vop, i o pekam ko ngat paam? Mu havaeng dok na! Te en ta vle te, E Nut tmon en la mmok ko pum kalo keik her sim kut ktar mang ko ngat lo paam vop, nang nong ko pekam ko ngat paam e. \v 11 Ii, E Nut ta ktar mon e Ebrehem la mmok ko pum kalo keik na, to koknaik yek, ngat le kpaam kmel a ngaelmir kuon mang ka vok kam khenam ma mmok te, ta mien te, E Nut ther mon en la mmok ko pum kalo keik tok. Va E Nut tmon en tok, her gi vgum ko tkor mnam en mang En he kmokpom kar ktar mang ko ngat lo paam vop. He ekam ko e Ebrehem ta ktar kor mnam en mang E Nut he kmokpom kar tok, ta khenam ma mmok tete te, e Ebrehem ta vle ngang endruk ngat kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar, nang o mia ngat lo paam mar te, ngares msim to en. Ii, ta vle tok, he nang E Nut kam le kmon endruk tgus ngat lo paam mar vop te, ngta mmok ko pum kalo keik kat her gi vgum ko ngak kor mnam mar mang En he kmokpom kar, gi enang e Ebrehem tok kat. \v 12 Va o Yuda ruk ngat paam mar kat to le kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar kat, e Ebrehem ta vle ngang ngar kat te, ngares msim to en tok kat. Ko ngat si paam mar, vanangko ngat sim kut kaikkiem ngares e Ebrehem karo leik kat ko ngat kor mnam mar mang En he kmokpom kar gi enang ko e Ebehem tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar ktar mang ko ngat lo paam vop. \s1 E Ebrehem Tkol E Nut Ka Tnangal Ka Mit Ekam Ko Tkor Mnam En Mang E Nut He Kmokpom Kar \p \v 13 Tennik, E Nut tel ka tnangal ngang e Ebrehem kam havaeng te, ka tavgo nera vle kuo mang o mia tgus mo mmie her vgum en kar kaes langto. Vanangko E Nut tlo el ka tnangal to endo ngang e Ebrehem, kmikkiem enang ko e Ebrehem tkaeha kam sim kut kaikkiem karo pos kam sarim mar e. Nove! E Nut tle mi kut el ka tnangal to endo ngang e Ebrehem, kmikkiem enang ko E Nut tmon e Ebrehem la mmok ko pum kalo keik her gi vgum ko tkor mnam en mang En he kmokpom kar. \v 14 Vanangko akuruk mnam muk ngam kle mur kokheng o rhek ruk endruk kam kle khavae te, E Nut ka tavgo naka vle kuo mang o mia tgus vgum e Ebrehem kaes to endo kmikkiem enang ko o mia ngak kaeha kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kam sarim mar, he nang E Nut kam mon mar la mmok ko pum kalo keik vgum tok. Vanang enangthe ngaro rhek ngpa mien tok, va ngop gi mur kaim mor mruo kmor mnam mor mang E Nut he kmokpom kar. Va enangthe ngaro rhek ngpa mien tok kat, va E Nut karo rhek ruk mang ka tnangal to endo nong ngaro kleim ngang ngar kat e. \v 15 Va enangthe lmien te, E Nut karo rhek ruk mang ka tnangal to endo nong ngaro kleim ngang ngar tok, va naka mien kat te, ngota vle ku meorom E Nut karo pos ngaro serppak vop ko karo pos nga pun ngam mi ktua vle mang kmenpgam E Nut ka ngaesik to kam monik kim a yor ngang o mia pum ngaro kerkeknen. Vanangko ekam ko ta mien enang ko E Nut thavae, va nak mien kat te, E Nut karo pos nga serppak ngam kle ho lo kta kpom o mia kat. Va naka vle lmien kat te, nong E Nut karo pos ngang kat, En kmikkiem mar kam monik kim a yor ngang ngar kat e. \p \v 16 He ekam tok, ta mmok tete te, E Nut tel ka tnangal ngang e Ebrehem kmikkiem gi vgum ko e Ebrehem tgi kor mnam en mang E Nut he kmokpom kar, he nang E Nut kam mi kut kaenserpagam ka keknen to kam ring ya mang o mia tgus ruk ngat pal mnam e Ebrehem. Ii, tel tok, he nang e Ebrehem kaes kam mia kol ka tnangal to ta sir kuon malpgem E Nut ka papat mruo, endo kam ring ya mang o mia, nang nong kuon malpgem o mia ngaro reha kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kam sarim mar e. Ii, ka tnangal ta vle tok ngang o Yuda ruk ngat lo kta serppak mang E Nut karo pos kmel mar kam vle la mmok ko pum kalo keik, va ngang o vrong rhek ruk ngat kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar kmikkiem e Ebrehem karo leik ko ta ktar kor mnam en mang E Nut he kmokpom kar tok kat arhe. Ii, he ekam ko e Ebrehem ta ktar kor mnam en mang E Nut he kmokpom kar tok, va en ta vle ngang ngor tgus ruk ngot kor mnam mor mang e Yesus he kmokpom kar kat te, en ngores to en. \v 17 Ii, e Ebrehem ta vle te, ngores to en kmikkiem gi enang ko ngat ittiegom E Nut karo rhek mang te, “Ko her mi kut el yin he, yin kam vle ngang o vrong rhek ngarlavurgem te, ngares to yin.” He ekam tok, her e Ebrehem arhe to ta ktar kor mnam en mang E Nut to tgia mon a re he kueng o tgoluk ruk ngat lo vle vop. Her E Nut to kat arhe, Endo kam hover o yoror petgim ngaro nnak. Ii, e Ebrehem, her ngores to en enang tok arhe ko pum E Nut kalo keik. \p \v 18 Ii, e Ebrehem ta ktar kor mnam en mang E Nut karo rhek ruk E Nut mruo tmur el ka tnangal ngang ormar, ko thavaeng te, ner mia plam ka ngausie ka pun he kaores ngara khor. Vanangko e Ebrehem, si en a ho hipun hak, va nong kalyie ngang hak, vanangko tgia kor mnam en mang E Nut karo rhek ruk endruk ge, kmikkiem gi enang ko E Nut ta ktar kpavap mang tok. Ko E Nut ta ktar kpavap mang te, “Ingores ngara khor kais enang o ketor ruk kuon ma volkha tok kat.” He ekam tok, E Nut ta mitom ka tnangal kpis lmien orom e Ebrehem, he enang tok, e Ebrehem ta vle te, o vrong rhek ngarlavurgem ngares to en tok arhe. \v 19 Ii, e Ebrehem karo pnes ngat kais te, o mhelom aktiek, va tmi kut mnor hak he te, ktavlom tlo kat kais kmel ka vrek mang en kat e. Va ta mnor mang ktavlom kat te, ka vrek ka vgon ta tok kat. Tsi kut mnor tok, vanangko tlua lopumtang mang E Nut ka tnangal to endo e. \v 20 Ii, e Ebrehem tpua mnor mang en mruo tok kat, vanangko nong kalo papat lomin ngang mang E Nut ka tnangal to endo e. Nove. Ta kle kol a serppak mang vgum tok kngae ge, he kle kngae ho kanprim E Nut hak. \v 21 Ko karo papat ngat sei kam ho serppak hak mang E Nut te, ka serppak tmi kut kais kmitom ka tnangal to endo, en kam pis lmien. \v 22 He her vgum ko e Ebrehem ta ktar kor mnam en mang E Nut lserppak tok, yek E Nut ther mon en la mmok ko pum kalo keik. \v 23 Mare! Vanang E Nut karo rhek ngaro vgondik ruk ngat ittiegom mar te, “Ther mon en”, ngat ittiegom mar tennik, vanangko ngat lo ittiegom mar kam gia vle ngang e gi Ebrehem tuk e. Nove! \v 24 Ngat ittiegom mar tennik ngang ngor ruk tete kat, mor ruk E Nut nera mon mor la mmok ko pum kalo keik gi enang ko tmon e Ebrehem la mmok tennik tok kat. Ii, nera mon mor la mmok ko pum kalo keik ekam ko tete ngot kor mnam mor mang E Nut to thover Ngoldaip e Yesus petgim ka nnak he kmokpom kar. \v 25 Ii, ko E Nut tel e Yesus ko maktiegom o mia, en kam yor mang nguaro kerkeknen. To E Nut tle khover en petgim ka nnak kat, he nang en kam kta ktal kat kmeharom a ngaelaut to kmimim kim o rhek mang nguaro kerkeknen ruk tok. \c 5 \s1 E Nut Nam Kaeharom O Mia Ngaro Vurkul Kmongeik Mang En Her Vgum E Yesus Kristus Arhe \p \v 1 He ekam ko E Nut timim kim o rhek mang nguaro kerkeknen enang tok, ko ngot kor mnam mor mang e Yesus he kmokpom kar, va ta khenam tete te, E Nut teharom nguaro vurkul kmongeik mang En mruo her vgum Ngoldaip to e Yesus Kristus tok kat arhe. \v 2 Ii, he ekam ko ngot kor mnam mor mang e Yesus he kmokpom kar, E Nut ther ring ya mang ngor tesgun he, orom en tok, gi enang ko tring ya mang ngor tete orom e Yesus tok kat. He enang tok, ngoma sirei mang a papat to ngoma sir kuon mang, endo kam nho mkor E Nut kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang ngor ko ther mon mor la mmok ko pum kalo keik. \v 3 Ii, vanangko ngom lua sirei mang a papat to endo tuk e. Nove. Ngoma sirei mang nguaro vnek kat ko ngota mnor te, o vnek ri ngat kais kmenserpgam mor kam matnge vgum endruk laol kuon malpgem endri kat. \v 4 Va a keknen to kam matnge vgum o vnek ruk laol tkais kmeharom a mhel ka ngorsang tgus kam kolkol ekam E Nut. He ekam ko ngota kolkol ekam E Nut kat, va ngrer kais yek kam nho lserppak mkor E Nut kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang ngor. \v 5 He ngrer lo is hak kam kosnok mang a papat to endo ngoma nho mkor E Nut mang kat e, ekam ko E Nut nam ho mi kut kaelongtok mang ngor hak he el E Nunu A Totur kun mnam nguaro vurkul kam vle te, ka tnangal ka gi kaunun, en kam vle kun mnam mor kngae kais ko E Nut ner mi kaottam ka tnangal to endo kmen a ktalhok to endo ngang ngor. \p \v 6 Mu vokom na, tesgun ngom si kaeha kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kmegom kam sarim mar, vanangko nong ka serppak ngang ngor kam sim kut kaikkiem mar e. He ekam tok, E Nut tlo mon mor la mmok ko pum kalo keik e. Ngot pua vle tok tesgun, vanangko E Nut mruo tmi kut el a venloot langto ngang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen, en kam mi ktua yor mnam a venloot to endo gi mang ngor ko ngom lo kael o papat mang E Nut kam totu pum vop. \v 7 Mu vokom na, a mhel to nam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kmegom kam sarim mar, nok nong kaela ngang i o nop, to tkais kam khenam te, tkaelongtok mang he ka tting kam mur kaen en mruo kam yor mang e. Va si a mhel to a vu yar kat, va nok ner vua koppet ngang kaela langto tok kat kam khenam te, tkaelongtok mang en, he ka tting kam mur kaen en mruo kam yor mang kat e. \v 8 Vanangko E Nut ta kle mi ktua khenam ka papat mruo ma mmok te, nam mi kaelongtok mang ngor, ko si o vu kerkeknen ngat el rengmat kun mnam mor vanie, vanangko E Nut tle mi kut en Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen kam yor mang ngor ge. \p \v 9 Mare! He ekam ko E Nut timim kim o rhek mang nguaro kerkeknen ruk endruk orom e Yesus ka gidiel ko ta ksuk mang ngor, va ngot kle vua serppak mang a papat ta kat te, E Nut ner kle ho mia susulgim mor khong ngor pum a ho kernonhommok to orom ka ngaesik petgim mor her vgum e Yesus tok kat. \v 10 Ii, mu vokom na, tesgun ngot si kael imuo ngang E Nut, vanang E Nut ta kle mur kat eharom mor ge kam kta monho kar En kat orom Khal ko E Nut tmur kaen en kam yor mang ngor tok. He ekam ko E Nut teharom mor kam kta monho kar En tok, va ngot kle vua serppak mang a papat ta kat te, e Yesus ner kle ho mia susulgim mor kat, her vgum ko thop petgim ka nnak kat he. \v 11 Mare, kuaro rhek tgus ruk kua rere orom mar ngta mien. He ngoma sirei kat mang E Nut, ko her En arhe ten e Yesus kmeharom a monho to endo kun pgegom mor kar En tok tete, ekam ko ngot her kor mnam mor mang Ngoldaip e Yesus Kristus he kmokpom kar he. \s1 E Adam Ta Koop Kim E Nut Kmesik Ngang O Mia Vanang E Yesus Ta Kle Koop Kim E Nut Kam Mrung O Mia \p \v 12 Tennik a mhel ko en atgiang tuk tpakvom a kerkeknen kmeharom, he o gi vrong kerkeknen tgus ngat pis mo mmie her vgum a mhel to endo. He ekam tok, o mia ngma yor vgum ka kerkeknen to endo arhe. Va o mia tgus ruk nga pupnam to a mhel to endo, nga le kyor tok kat ko en tkoop kim mar tgus kam vle orom o kerkeknen kmikkiem en tok. \v 13 Ii, E Nut tlo si en kakro pos ngang e Moses vop, mar kmel o mia ma hor mang ngaro kerkeknen, vanangko o mia ngata ktar mi kaeharom o kerkeknen ma mmie ge. Ii, E Nut tlo mon mar orom ngaro kerkeknen ruk endruk vop, ko nong karo pos ngang ngar kmel mar ma hor mang ngar vop, \v 14 vanangko o mia ruk kun mnam o kolkhek ruk kmelha orom e Adam kam grung kam ngae kais ko mnam o kolkhek ruk mkor e Moses, mar ngat lo si lol E Nut karo pos vop, he nang E Nut kmel mar ma hor mang ngaro kerkeknen to le kmonik kim a yor ngang ngar pum mar tok, vanangko ngat kle kyor ge. Ii, si endruk endri ko ngat lo kpoot mang E Nut kakro pos enang e Adam ko nong E Nut karo pos ngang ngar vop, vanangko mar tgus ngat kle kyor kat ge. He ekam ko E Adam ta vle kar o mia tok, en ta khenam E Nut ka nngiar to e Yesus ka kaunun orom en mruo enang tok arhe ko en nak kaol kpis knaek mang. \p \v 15 Ii, e Adam ta khenam e Yesus ka kaunun orom en mruo ti te, e Adam ka kerkeknen ko en atgiang tkoop kim o mia ngarlavurgem kam yor, va gi enang tok kat E Nut ka mhel to e Yesus Kristus ka ngaeha ko en atgiang tok kat, tkoop kim o mia ngarlavurgem mar kam kle kol a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik. Ii, E Nut tring ya mang o mia he ho mi kut nngiar ngang ngar orom e Yesus kam sulgim mar enang tok. Vanangko E Nut ka nngiar atgiang to endo va e Adam ka kerkeknen atgiang to endo ngint lo maenang e. \v 16 Ko e Adam teharom ka kerkeknen ko en agitgiang, yek tkoop kim E Nut kmel ka papat kam momngan kar o mia tgus kam monik kim a yor ngang ngar her vgum ka kerkeknen atgiang tuk to endo. Vanangko E Nut ka nngiar, ko en atgiang mang o mia ngaro kerkeknen kavurgem ta kle koop kim E Nut kam kle kaimim kim o rhek mang ngar kam mon mar la mmok ko pum kalo keik her vgum ka nngiar atgiang to endo tok. He her gi enang tok kat, E Nut ka keknen to kam mon o mia la mmok ko kim kalo keik vgum ka nngiar atgiang to endo va E Nut ka keknen to kam monik kim a yor ngang o mia vgum e Adam ka kerkeknen atgiang to endo ngint lo maenang kat e. \v 17 Ii, enangthe lmien te, o mia tgus ngak yor vgum e Adam ka kerkeknen to agitgiang, to ngot kle vua serppak mang a papat ta kat te, E Nut ner le kaen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang endruk ngat kor mnam mar mang e Yesus Kristus he kmokpom kar, her vgum en ko en a mhel agitgiang tok kat. Ko E Nut ner ho ksovet hak kam vua ring ya mang ngar enang tok kmeharom a ngaelaut ngang ngar, he nang En kmen ka nngiar to kam mon mar la mmok ko pum kalo keik her vgum e Yesus Kristus to agitgiang tok. \p \v 18 To kmikkiem gi enang tok, enangthe E Nut na her monik kim a yor ngang o mia tgus vgum a mhel ko en atgiang ka kerkeknen agitgiang to endo tok, va ner mi kut kais kat kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang o mia tgus her vgum a mhel ka ngaeha agitgiang tok kat. Ko E Nut timim kim o rhek ruk mang o mia tgus ngaro kerkeknen orom e Yesus ka ngaeha to ta sir ko pum E Nut kalo keik, he nang mar kam kol a ktalhok to endo. \v 19 Ii, ta vle tok, ekam ko a mhel agitgiang to tkerngnek vgum E Nut, ther koop kim o mia tgus kmeharom o kerkeknen. Va kmikkiem enang tok kat, E Nut nera mon o mia ngarlavurgem la mmok ko pum kalo keik her vgum a mhel ko en agitgiang tok kat, ko en te smia ngan vgum. \s1 E Nut Ten Karo Pos Ngang O Mia Kmel Mar Ma Hor Mang Ngaro Kerkeknen \p \v 20 E Nut ten karo pos ngang o mia kam mi kut kael mar ma hor mang ngaro kerkeknen, he nang ngaro papat ruk mang ngaro kerkeknen ruk endruk kam laut kngae. To endo yek, En vat tle ho mi kut kais hak kam khenam ka keknen mruo ngang ngar, endo kam ho ksovet ge kam ring ya mang ngar kam lol ngaro kerkeknen ruk endruk patgiang ngaiting he kikiangae mang ngar hak. Ii, tho ksovet orom ka keknen to kam ring ya mang ngar tok, kir kim ka keknen to kmel mar ma hor mang ngaro kerkeknen tok. \v 21 Mare, he gi enang tesgun ko o mia ngma yor vgum ngaro kerkeknen ruk ngma kapom mar, E Nut nma khenam ka keknen to kam ring ya mang ngor tete orom ka keknen to kam mon mor la mmok ko pum kalo keik, he nang En kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang ngor, ekam ko ngot kor mnam mor mang Ngoldaip to e Yesus Kristus he kmokpom kar tete. \c 6 \s1 E Nut Ta Kser Nguaro Pkor Ngaro Svil Ngaro Serppak Ruk Ngma Kapom Mor \p \v 1 To kmikkiem o rhek ruk endruk, va ngruak reng o mia nngia? Ngruak pe gia reng ngar te, muk ge, mguak kaeharom o kerkeknen kngorom kngorom kam kop kim E Nut kam khenam ka keknen to kam ring ya mang nguk ma mmok kam mon muk la mmok ko pum kalo keik vgum tok? Ngruak reng ngar tok i o nop? \v 2-3 O-o, ho mi kut nop hak! Ko nok mut lua mmok mang a papat ta gi te, mor ruk ngot kol a parrur orom E Nut ka minik, ko ngot kor mnam mor mang e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen, ngot her mur el mor mruo ngang E Nut orom a parrur to endo, he nang En kam kser nguaro pkor ngaro svil ngaro serppak ruk ngma kapom mor, he mar tgus kam yor kun mnam mor. Ii, ngot en mor kam yor gi enang e Yesus mruo tok, ko en tmur kaen en mruo kam yor tok kat. He ekam tok, nguaro pkor ngaro svil ngaro serppak ruk ngma kapom mor kmenen mor kmeharom o kerkeknen ngat her ksir he, he yor kun mnam mor tok kat. He enang tok, nngia ko ngot kais ge kam kta ngam mor mruo ekam o kerkeknen kat? \v 4 Ngot kol a parrur tok orom E Nut ka munik he ka vle enang a mhel to klenar ngat eguyang. He ekam tok, ngom kaenang e Yesus mruo ko tyor he o mia ngat eguyang tok kat. Ii, he gi enang ko ngae eguyang e Yesus tok, nang Ngor Teit thover petgim ka nnak orom kla serppak, en kam kta vle kat, va mor ngruaka vle enang tok kat ko ngota vle enang ko ngot eguyang nguaro kerkeknen ruk ngat yor kun mnam mor kun mnam a ye to ngot parrur orom E Nut ka munik tok, to kle kta hop kun mnam a ye kam kta vle orom o keknen ruk o gunngae, gi enang ko e Yesus thop petgim ka nnak en kam kta vle tok kat. \p \v 5 Mare, va ekam ko ta mien te, ngot her kaenang e Yesus kam kaum kyor kar en enang tok, va ngota serppak mang a papat ta kat te, ngruer mia hop petgim nguaro nnak, gi enang en tok kat. \v 6 Ii, ngot her kaenang e Yesus kam kaum kyor kar en, ko ngota mnor te, ngot mur kaen mor mruo ngang E Nut kam vle enang a mhel to o mia ngta krong orom o ot kvat engnang a ho, gi enang ko e Yesus tmur kaen en mruo ngang o mia, mar kmeharom ngang en gi enang tok kat. He ekam tok, tesgun nguaro pkor ngaro svil ngam kaenen mor kmeharom o kerkeknen ktar mang ko ngot lo mur kaen mor ngang E Nut vop. Vanangko tete, E Nut thera kser nguaro pkor ngaro svil ngaro serppak ruk ngma kapom mor, he nang mar kam lo kta kapom mor, he lo kat kaenen mor kam kta mrua ngam mor mruo ekmar e. \v 7 Ii, ngruak or kam mrua ngam mor mruo ekam nguaro kerkeknen ruk tesgun tok, ekam ko ngot her mur kaen mor mruo ngang E Nut, he En thera kser nguaro pkor ngaro svil ngaro serppak he. He enang tok, nguaro pkor ngaro svil ngaro serppak ngat yor kun mnam mor he, he ngam lo kat kais kam kta kapom mor kat e. \p \v 8 Mare! He ekam ko ta mien kat te, ngot her mur kaen mor mruo ngang E Nut, he E Nut thera kser nguaro pkor ngaro svil ngaro serppak ruk tesgun ngma kapom mor, mar kam yor kun mnam mor gi enang ko e Kristus tyor tok kat, va ngota serppak mang a papat ta kat te, ngruer mia hop petgim nguaro nnak kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim e Yesus ngnik ngnik tok kat. \v 9 Ii, ngota serppak mang a papat to tok, ekam ko ngota mnor mang e Yesus te, ekam ko en ther hop petgim ka nnak, va en tlo is hak kam kta yor kat e, ko nong a serppak tang hak tis kam kir kim, he nang en kam kta yor vgum kat e. \v 10 Ii, e Yesus tyor ngaltgiang, mang kam kser nguaro pkor ngaro svil ngaro serppak tgus ngmeang hak. Ii, vanang ta kta hop petgim ka nnak kat, he nang en kam her gia vle ngang E Nut kmeharom karo reha. \p \v 11 He muk kat, mguaka vle enang e Yesus tok kat kam pat mang nguk mruo te, mularo pkor ngaro svil ngaro serppak ruk ngma kapom muk ngta ksir kun mnam muk he ngat yor tok kat he. Nang mguak kle gia pat mang E Nut te, mut gia vle her gi ngang En tok kat arhe, ko mut kor mnam muk mang e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen he kmokpom kar. \v 12 He ekam tok, mularo vurkul ruk ngara nop he ka ngti, mguak or kam mnang o kerkeknen kam kat kael rengmat kun mnam mar he o kerkeknen ngaro serppak kam kta kapom muk kat, muk kam mrua ngam muk mruo ekam mularo pkor ngaro svil mruo ruk ngat kernonho hak. \v 13 Va mguak or kam mur kaen mularo pkor mruo ngaro mhetor akor mang kmeharom o kerkeknen ormar kat e, gi enangthe mar ngta vle enang o mi tgoluk ruk kmeharom o kerkeknen ormar. Vanangko mguak kle va kaen mularo pkor tgus ngang E Nut ha, ekam ko her muk mruo ruk arhe muk ruk E Nut ner kaen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang nguk, ko nera hover muk petgim mularo nnak. Ii, mguak kaen mularo pkor tgus ngang E Nut gi enangthe mar ngta vle enang mularo pkor ngaro mhetor ruk kmeharom o keknen ruk ngta sir ko pum E Nut kalo keik ormar. \v 14 Ii, mguak or kam mur kaen mularo pkor mruo ngaro mhetor akor mang kmeharom o kerkeknen ormar, ekam ko tete mularo pkor ngaro svil ngaro serppak ngam lo kat kais kam kta vle enang mulaip to ka serppak ta kpom muk kmenen muk kam tmar kim mar kat e. Ko E Nut karo pos ngat lo kat kais kam kta vle enang mulaip to nam kaenen muk kam sim kut kaeha ngang ngar kmikkiem mar kmegom kam sarim mar kat, enangthe E Nut kam mon muk la mmok ko pum kalo keik vgum tok, enang tesgun ko mum sia khanang nguk kmegom kam sarim mar enang tok. Nove. Parem ko, tete E Nut nma mon o mia la mmok ko pum kalo keik her vgum ko En mruo nma ring ya mang ngar orom e Yesus ha. \s1 O Keknen Ruk Ngta Mmok Ko Pum E Nut Kalo Keik Ngak Kael Rengmat Kun Mnam O Mia Ngaro Vurkul \p \v 15 Ii, va ekam ko ngom lo kta vle ku meorom E Nut karo pos he E Nut nam lo kta mon mor orom nguaro kerkeknen ruk endruk kmikkiem mar tok, to nngia he? Ngruak sovet kmeharom o kerkeknen kngorom kngorom gi, ekam ko E Nut nma ring ya mang ngor orom e Yesus kam lol patgiang ngaiting he kikiangae mang ngar vgum en enang tok? Te ho mi kut nop hak! \v 16 Ko nok pathe mut lua mnor gi te, enangthe mup mrua ngam muk mruo ekam mularo kerkeknen ko ngaro serppak ngta kpom muk kmenen muk kmeharom mar tok, va muta vle gi enang a mhel to mur ngam en mruo ngang kalaip kmeha ngang tok kat, ekam ko her kalaip to endo ka serppak arhe ta kpom en kmenen en kmeha ngang tok. Va gi enang tok kat, ko enangthe mum mrua ngam muk mruo ekam mularo pkor ngaro svil va ngaro serppak ngara kpom muk kmenen muk kmeharom o kerkeknen ruk ngara ktong nguk, he nang E Nut kam monik kim a yor ngang nguk pum mar tok. Vanang enangthe mum kle va mrua ngam muk mruo ekam E Nut kmor mnam muk mang En he kmokpom kar, va ka serppak kat ner kle ka ktong nguk he nang En kam mon muk la mmok ko pum kalo keik tok kat. \v 17 Ii, tesgun muk mut her gia vle gi enang tok arhe, ko tesgun mularo kerkeknen ngat el rengmat kun mnam mularo vurkul he, he ngaro serppak ngma kpom muk, kmenen muk kam mrua ngam muk mruo ekam mar kmeharom mar tok. Vanangko tete, mut ho mi ktua svil hak kam ngan vgum endruk ngat pis kim muk kam patter muk orom o rhek ruk mang e Yesus. Ii, ngata patter muk mang ngar tok, to mut ngae gi mur ngam muk mruo ekmar, he nang muk kam vle ku meorom nga serppak. He ekam tok, koma kanprim E Nut mang nguk mang tok arhe. \v 18 Ii, E Nut thera kser mularo pkor ngaro svil ngaro serppak ruk ngma kpom muk kmenen muk kmeharom o kerkeknen, he mar nga ho lo is hak kam kta kpom muk kserpagam muk kat e, muk kam lo mrua ngam muk mruo ekam mar kat. Teharom tok, to le kael muk kam vle pum o keknen ruk ngta sir ko pum kalo keik, he nang mar kam le ka kpom muk, muk kam le mrua ngam muk ekam mar. \p \v 19 Kua rere ngang nguk ti kmikkiem mor o mia nguaro papat, ekam ko mularo papat mruo mang E Nut ngat lo vua serppak e. He ekam tok, kua havaeng nguk te, tesgun mum her gia ngam mularo pkor ngaro mhetor ekam o keknen ruk ngat lo vua mmok ko ngat el rengmat kun mnam muk va ngaro serppak ngta kpom muk kmenen muk kmeharom mar. Ii, tesgun mum mrua ngam muk mruo ekmar kmeharom mar tok kngae kngae kais ko ngat hera ktong nguk kmeharom o kerkeknen akuruk yok ngat ho mi kut kernonho hak kir kim endruk o kernonhor ruk tesgun. He kmikkiem gi enang tesgun ko mum mrua ngam muk ekmar tok, va tete mguak kle va mrua ngam muk mruo ekam a keknen to kmen mularo pkor ngaro mhetor ngang E Nut, kmeharom karo keknen ruk ngat ho mi kut sir hak. Ii, va mgua mrua ngam muk mruo ekam E Nut karo keknen ruk ngat ho mi kut sir hak kmeharom mar tok kngae kngae kais ko ngat hera ktong mularo pkor tgus kmeharom o keknen ruk ngat ho mi kut mmok hak. \v 20 Mu vokom na, tesgun mularo pkor ngaro svil ngam kaenen muk kmeharom o kerkeknen, vanang mum lua vle ku meorom E Nut ka tavgo to kmenpgam muk kmeharom o keknen ruk ngat ho mi kut sir hak ko pum kalo keik e. \v 21 Ii, tesgun mut hera vle tok arhe, vanang mu havaeng dok na, tesgun mut lol oni tgoluk ruk lyar vgum o kerkeknen ruk endruk mum gi mrua leep pum mar tete? Nove, ko o kerkeknen ruk endruk ngam kle gia ktong o mia, he nang E Nut kam monik kim a yor ngang ngar ha. \v 22 Vanangko tete, E Nut thera kser mularo pkor ngaro svil ngaro serppak ruk tesgun ngma kapom muk. He tete ngam lo kat kais kam kta kapom muk kmenen muk kam mrua ngam muk mruo ekam mar kat e. Ii, teharom tok, he tete E Nut karo keknen mruo ngaro serppak ngam kle va kpom muk, muk kam kle va mrua ngam muk mruo ekmar ha. He ekam tok, o tgoluk ruk lyar ko mum lol vgum E Nut ka ngaeha to endo tok ngta ktong nguk kam mi ktua vle orom o keknen ruk ngta mmok, he nang muk kam kol a ktalhok to kam plong vle ko E Nut kim ngnik ngnik. \v 23 Ii, mguera kol a ktalhok to endo tok, ekam ko endruk o kerkeknen ngat el rengmat kun mnam mar, E Nut ner koripang ngang ngar kam monik kim a yor ngang ngar he ngar lo kais hak kam kta hop petgim ngaro nnak kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik e. Vanangko endruk ngat kor mnam mar mang Ngoldaip e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen he kmokpom kar, va E Nut ner kaen ka nngiar to a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang ngar. \c 7 \s1 E Pol Ta Keknen Mang A Lei Kmel lRom Ma Hor Mang E Nut Karo Pos Nga Ngaeha Ka Pun \p \v 1 Vae, koornopeik ruk mut kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar, kua rere ngang nguk ekam ko her muk ruk arhe mut smia mnor mang E Nut karo pos. Vanang mut lo smia mmok mang ngar te, nga serppak nma kpom a mhel gi enang ko nma ktal he ka vle vop. Vanangko enangthe a mhel to endo na yor he, to a mhel to endo tlo kta vle ku meorom o pos ruk endruk nga serppak kat e. \v 2 Ngora keknen ngang nguk mang a lei na, kmel muk ma hor mang a papat to. Ko E Nut karo pos ngat havae te, a vlom naka vle ko kim katngokol tuk, nang tlo kat kais kam lei orom a ngokol langto yok ko katngokol tgia ktal he ka vle vop. He ekam tok, a pos to endo ka serppak ta kpom a vlom to endo kais ko katngokol na yor. To enangthe katngokol na yor he, to a pos to endo ta ksir, he ka serppak tlo kat kais kam kta kpom a vlom to endo kat e. \v 3 He enang tok, enangthe a vlom to endo nap ngae kle klei orom a ngokol tang ko yok ko katngokol tgia ktal he ka vle vop, va o mia ngat kais kam mon a vlom to endo orom a kerkeknen to kam kpoot mang ka lei tok arhe. Vanang enangthe katngokol na yor he, to a pos to endo ta ksir, he lo kta kpom a vlom to endo kat e. He o mia ngat lo is hak kam mon a vlom to endo orom a kerkeknen to kam kpoot mang ka lei kat e. Ta kle sia lei orom a ngokol to a gunngar kat, va ngat lo is hak ko katngokol to tesgun tyor he. \p \v 4 He koornopeik ruk mut kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar, muta vle gi enang tok kat, ko mut her kor mnam muk mang e Yesus to tmur el ka vok mruo kam yor. He enang tok, muta vle enangthe E Nut karo pos nga serppak ta ksir he nop kun mnam muk tok kat arhe. Va a keknen to kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kmegom kam sarim mar, he nang E Nut kam mon muk la mmok ko pum kalo keik vgum tok tyor kun mnam muk tok kat. He tete, mut kle va ka vle ngang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen mruo to thop petgim ka nnak, he nang muk kam kle mi kut kael mit orom mularo keknen ruk lyar kam hover E Nut ka munik ormar. \v 5 Ii, ko tesgun nguaro pkor ngaro svil ngaro serppak ngam kaenen mor kmeharom o kerkeknen ko ngata kpom mor, kaeha kun mnam mor to ngom hera ngam mor mruo ekam mar ekam ko E Nut karo pos ngta giem a paei mnam mor kmeharom mar tok arhe. He ekam tok, o kerkeknen ngaro serppak ngat el mit kun mnam mor orom o kerkeknen ruk E Nut nera monik kim a yor ngang ngor vgum mar tok. \v 6 Ii, tesgun E Nut karo pos nga serppak ngat si kpom mor enang tok, vanangko tete, ekam ko E Nut karo pos ngta ksir he nop kun mnam mor, va ngat lo kat kais kam kta kpom mor kat e. He enang tok, ngom lo kat kaeha ngang E Nut orom nguaro keknen ruk tesgun te, kam sim kut kaikkiem karo pos ruk ngat ittiegom mar kmegom kam sarim mar, he nang E Nut kam mon mor la mmok ko pum kalo keik vgum tok kat e. Nove ngom kle va kaeha ngang E Nut orom nguaro keknen ruk o gunngae, endruk ngot lol ekam E Nunu A Totur. \s1 Nguaro Pkor Ngaro Svil Ngam Kaenen Mor Kmeharom O Kerkeknen \p \v 7 To kmikkiem o rhek ruk enang tok, ngruak havaeng o mia nngia? Ngruak havaeng ngar te, E Nut karo pos ngam kaenen o mia kmeharom o kerkeknen? O-o, ho mi kut nop hak! Vanangko, enangthe nop E Nut karo pos ngang ngor va ngop lo kais kam mnorvek pum nguaro kerkeknen. Ko enangthe o pos ngap lua hagam mor pum a kerkeknen to kam ring mnam mor mang o tgoluk, va ngot lo kais kam mia mmok mang a keknen to endo te, en a kerkeknen e. Ii, ko E Nut karo pos ngam kael mor ma hor mang a keknen to endo tok ko ngat hagam mor pum te, “Mu or kam ring mnam muk mang o tgoluk.” \v 8 Vanangko ekam ko E Nut ten karo pos ngang ngor, kmel mor ma hor mang nguaro kerkeknen ormar tok, yek nguaro pkor ngaro svil ruk ngat el rengmat kun mnam mor ngat kle kgiem a paei mnam nguaro vurkul ormar, mor kam ring mnam mor mang o vrong kerkeknen ngo mamten tgus kmeharom mar. Ii, teharom tok her gi ekam ko E Nut karo pos ngata hagam mor kmeharom mar tok arhe. Vanangko enangthe nop E Nut karo pos ngang ngor kam hagam mor kmeharom o kerkeknen, va E Nut nap lo kat kais hak kmikkiem o pos ruk endruk kam monik kim a yor ngang ngor kat pum nguaro kerkeknen ruk endruk. Ko ka papat to endo ta vle enang te, tyor kun mnam he. \v 9 Ii, va dok kat, tesgun ko dok a gi kalyie vop he lua mmok vop mang E Nut karo pos, E Nut karo pos ngate lo is kmel dok ma hor mang kuaro kerkeknen, he E Nut kat te ho lo is kam monik kim a yor ngang dok vgum mar tok kat e. Vanangko, kam ngae kais ko kua laut, ko lol E Nut karo pos kun mnam dok he ngat el dok ma hor mang kuaro kerkeknen. To endo yek E Nut te ktuis kmikkiem karo pos ruk endruk kam monik kim a yor ngang dok vgum kuaro kerkeknen tok ko kua vok karo svil ruk ngat el rengmat kun mnam dok ngma giem a paei kun mnam kua vrek kmeharom o kerkeknen ruk endruk E Nut karo pos ngat gun el dok ma hor mang ngar tok. \v 10 Ii, he enang ko ko lol E Nut karo pos tok, ko kol a pat mang o pos nga ngaeha ka pun te, E Nut karo pos ruk tsi kut en ngang ngor, mar kam ktong ngor kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik vgum mar, her mi kut karo pos ruk endruk lsir arhe ngat kle va kael dok ma hor mang kuaro kerkeknen ruk ngta ktong dok, he E Nut kam monik kim a yor ngang dok vgum mar tok. \v 11 Ii, ta vle ti te: E Nut ten karo pos ngang ngor kmel mor ma hor mang nguaro kerkeknen ormar tok, vanang kua vok karo svil ruk ngat el rengmat kun mnam dok ngat her kle kauyang dok ormar, dok kam ring mnam dok te, dok kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos ruk endruk kmegom kam sarim mar, yek E Nut nera mon dok la mmok ko pum kalo keik vgum kua ngaeha to tok. Vanangko, nove, ko her o pos ruk arhe ngat el dok ma hor mang kuaro kerkeknen he, E Nut nam kaikkiem mar kam monik kim a yor ngang dok vgum kuaro kerkeknen ruk endruk tok arhe. \v 12 He ekam tok, kun mnam dok koma pat mang E Nut karo pos te, ngat mi ktua vle te, mar o totur, va si ke pos tang kun mnam mar kat, va ta vle kat te, en a totur kat. Ii, mar tgus ngat kaum ka vle te, ngat ho mi kut sir hak ko pum E Nut kalo keik va ngat ho mi kut ya hak kat. \p \v 13 To ta nho nngia mang E Nut karo pos ruk ngat ho mi kut ya hak? Nok pathe E Nut tenik ngang ngor, mar kam ho mi ktua ktong ngor, he nang E Nut kam monik kim a yor ngang ngor vgum mar gi? Ho mi kut nop hak! Parem ko, E Nut ta kle va kaenik ngang ngor, mar kmel mor ma hor mang oni vrong keknen ruk ngom kaeharom mar te, ngat mon mar o kerkeknen. Ii, va ngot kais kam mnor tok, her gi vgum E Nut karo pos ruk ngata ktong ngor he E Nut kam monik kim a yor ngang ngor vgum o keknen tok. He ekam tok, E Nut karo pos ngam kael mor ma hor mang nguaro kerkeknen tok te, o kerkeknen ruk ngom kaeharom mar, E Nut karo rhek ngat havae mang ngar te, mar ngat ho mi kut kernonho hak ko pum kalo keik. \p \v 14 Ngota mnor te, E Nut karo pos ngat ottek ekam E Nunu A Totur. Vanang kua vok karo svil ngam lo kottek ekam E Nunu A Totur enang tok kat e. Nove, ko koma vle enang a kalyie to a taip langto tenkim kmenen kmeharom karo reha ngang, ko kua vok karo svil ngam kaenen dok tok kat, dok kam mrua ngam dok ekam mar kmeharom o kerkeknen. \v 15 Ii, kua vok karo svil ngaro serppak ngma kpom dok kmenen dok kmeharom o kerkeknen ruk kom lua svil kmeharom mar. Koma svil kmeharom o keknen ruk lyar, vanangko kom kle va kaeharom endruk ngat kernonho. He ekam tok, kom lua mmok mang dok mruo te, kman ko kom kaeharom o kerkeknen ruk kom lua svil kmeharom mar tok. \v 16 He ekam ko kom kaeharom o kerkeknen ruk kom lua svil kmeharom mar va dok ko kais kmenserpagam E Nut karo pos kam kaum khavae mang ngar kat te, mar ngat ho mi kut havae lmien hak mang ngor o mia kmel mor ma hor mang nguaro kerkeknen tok. \v 17 Ii, E Nut karo pos ngat pua havae lmien mang ngor tok, vanangko nong dok mruo msim to kom kaeharom o kerkeknen ruk endruk e. Nove, her kua vok karo svil ruk ngat el rengmat kun mnam dok arhe ngam kaenen dok kmeharom mar. \v 18 Ii, he ekam ko ngam kaenen dok kmeharom mar tok, va kua mnor kat te, nong a keknen tang hak ko a yar nam kottek kun mnam kua vok karo svil mruo ekam ko kua vrek tottep orom kua vok karo svil ruk ngat kernonho hak. Ii, kua mnor tok, ko kun mnam kuaro papat koma svil kmeharom o keknen ruk lyar, vanangko kua vok nam ngae ho lo is hak kmeharom mar e. \v 19 Ko o kerkeknen ruk kom kaeharom mar, nong mar o keknen ruk lyar, endruk koma svil kmeharom mar. Nove, vanangko her o kerkeknen ruk kom lua svil kmeharom mar, her endruk arhe, kua vok karo svil ngam kaenen dok kmeharom mar mekam mekam. \v 20 He enang tok, ekam ko kom kaeharom o kerkeknen ruk kom lua svil kmeharom mar enang tok, va ta khenam ma mmok kat te, nong dok mruo msim to kom kaeharom o kerkeknen ruk endruk e. Nove, her kua vok karo svil ruk ngat el rengmat kun mnam dok arhe ngam kaenen dok kmeharom mar tok. \p \v 21 Ta vle tok, he ko kol a papat vgum tok ti te: Kom sia re kmeharom a keknen to a yar, vanangko kua vok karo svil ruk ngat kernonho ngma vat pekam dok kmenen dok mekam mekam kam kle va kaeharom a kerkeknen ge. \v 22 Ta vle tok, ekam ko kun mnam dok, kua sirei kmikkiem E Nut karo pos, \v 23 vanangko kua mnor mang a papat langto yok kat ko ta vle ti te, a serppak langto yok nam kaenen dok kmeharom o kerkeknen orom kua vok karo mhetor akuruk. He a serppak to endo nam kaus kar o papat ruk lyar kun mnam dok. Ii, nam kaus kar mar kmenen dok kmeharom o kerkeknen. To o kerkeknen ruk endruk ngma kpom dok, dok kam mrua ngam dok mruo ekmar ekam ko ngama giem a paei kun mnam dok kmeharom mar orom kua vok karo mhetor akuruk tok. \v 24 O, yoko dok gi! Ko dok a ker mhel to tho mi kut kernonho hak! He erieto tis kam sulgim dok kam kser kua vok karo svil ngaro serppak ruk ngam kaenen dok kmeharom o kerkeknen, endruk ngma ktong dok he E Nut kam monik kim a yor ngang dok vgum mar tok? \v 25 Her E Nut to arhe tis kam sulgim dok tok vgum Ngoldaip to e Yesus Kristus ka yor. He koma kanprim E Nut mang tok kat arhe. \p He ekam tok, tete ta vle te, kuaro papat ngta vle mang E Nut karo pos, mar kam kle kaenen dok kam mrua ngam dok mruo ekmar, va kua vok karo svil ngam kle va kaenen dok kam mrua ngam dok mruo ekam o kerkeknen, dok kmeharom mar. \c 8 \s1 E Nunu A Totur Nam Kaen A Ktalhok To Kam Plong Vle Ko Kim E Nut Ngnik Ngnik Ngang Ngor \p \v 1 He tete ekam ko E Nut thera kser nguaro pkor ngaro svil ngaro serppak ruk ngma ktong ngor, he En kam monik kim a yor ngang ngor vgum mar tok, va E Nut tlo kat kais kam monik kim a yor ngang ngor ruk ngot kor mnam mor mang e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen he kmokpom kar pum nguaro kerkeknen ruk endruk kat e. \v 2 Ii, E Nut tlo is tok, ekam ko E Nunu A Totur ka serppak ta kser o pos ngaro serppak ruk E Nut nam monik kim a yor ngang ngor vgum mar tok. Ii, ta kser mar tok he khong ngor pum a yor, nang kle kael mor kam hop petgim nguaro nnak kam kta ktal kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik. Va teharom tok, her vgum ko ngot kor mnam mor mang e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen ka yor tok arhe. \v 3 Ii, E Nunu A Totur thong ngor pum a yor tok, ko E Nut tlo kat kais kam monik kim a yor ngang ngor tete pum nguaro kerkeknen, ekam ko her e Yesus to thera kser o mia ngaro pkor ngaro svil ngaro serppak orom ka yor tok arhe. Ii, ko E Nut ta meng Khal mruo to endo, he tmur el en a mi mhel he kpis ka nho enang ngor ruk orom nguaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mor kmeharom o kerkeknen. Tpis tok en kam mur kaen ka vok mruo ngang E Nut enang a nngiar to orom en mruo mang nguaro kerkeknen ruk endruk, he nang E Nut kam kle kut monik kim a yor ngang en pum mar, yek tngam ngongeik mnam E Nut ka vrek orom ka vok to tok. Vanangko tesgun ktar mang ko e Yesus tlo pis vop, mor ngom mrua ngam mor mruo ekam nguaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mor kmeharom o kerkeknen. He nguaro kerkeknen ruk endruk ngma hos kim E Nut karo pos he ngot lo kais hak kam ngam ngongeik mnam E Nut ka vrek orom mar tok, he nang En kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang ngor vgum mar e. \v 4 Ii, e Yesus tmur kaen ka vok mruo ngang E Nut enang a nngiar to mang nguaro kerkeknen tok kmikkiem E Nut ka pos langto tho mi kut sir hak ko E Nut thavae mang orom karo rhek ruk endri te, o mia ngak kaen a tomhel langto ngang En enang a nngiar, he nang En kam monik kim a yor ngang a tomhel to endo mang o mia ngaro kerkeknen tok. Ii, va her mor ri ruk E Nunu A Totur nam kaenkrovgem mor kam kolkol ekam E Nut arhe, nang kle lo mur kta ngam mor mruo ekam nguaro pkor ngaro svil ruk ngma kaenen mor kmeharom o kerkeknen. \p \v 5 Endruk ngam mrua ngam mar mruo ekam ngaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mar kmeharom o kerkeknen, her mar ruk arhe ngaro papat ngma vle pum ngaro pkor ngaro svil ruk endruk. Vanang endruk E Nunu A Totur nam kaenkrovgem mar kam kolkol ekam E Nut, her mar ruk ngaro papat ngam kle va ka vle pum E Nunu A Totur ka svil. \v 6 Ii, endruk E Nunu A Totur nam kut kaenkrovgem mar kmikkiem ka svil, E Nunu A Totur nam kaen a vrek longeik ngang ngar he kael mar kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik. Vanang endruk ngam mrua ngam mar mruo ekam ngaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mar kmeharom o kerkeknen, her mar ruk arhe E Nut nera monik kim a yor ngang ngar. \v 7 Ii, endruk ngam mrua ngam mar mruo ekam ngaro pkor ngaro svil ruk tok, her mar ruk kat arhe ngam kael imuo ngang E Nut orom ngaro kerpapat ruk tok. He enang tok, ngam lo mrua svil kam mrua krus orom mar mruo kam ngam mar mruo ekam E Nut karo pos, ekam ko ngat ho lo is hak kmeharom tok her vgum ngaro kerpapat ruk tok. \v 8 Ii, he enang tok, endruk ngam mrua ngam mar mruo ekam ngaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mar kmeharom o kerkeknen ko ngma kpom mar, ngat ho lo is hak kmensireim E Nut tok e. \p \v 9 Vanangko muk ruk E Nunu A Totur nam kaenkrovgem muk kam kolkol ekam E Nut, her muk ruk arhe, mularo pkor ngaro svil ngam lo kat kais kmenen muk kam mrua ngam muk mruo ekam mar kmeharom o kerkeknen kat. Nove, ko E Nunu A Totur ther kle el rengmat kun mnam mularo vurkul he. Vanang endruk E Nunu A Totur tlo el rengmat kun mnam ngaro vurkul, mar ngam lua vle ngang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen e. \v 10 Vanangko ekam ko e Kristus ther el rengmat kun mnam mularo vurkul orom E Nunu A Totur tok, va si mor nguaro pkor ngar sia yor her vgum ko e Adam ka kerkeknen toop kim mor tgus kam yor tok, vanangko E Nut ner kle klol mularo nunu kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang nguk ge, her vgum ko E Nut ther mon muk la mmok ko pum kalo keik. \v 11 E Nut thover e Yesus petgim ka nnak orom E Nunu A Totur ka serppak. He ekam ko E Nunu A Totur ther el rengmat kun mnam mularo vurkul, E Nut ner mia hover muk petgim mularo nnak orom E Nunu A Totur ka serppak tok kat. Ii, mularo pkor nga sia yor, vanangko E Nut ner kle mia hover muk petgim mularo nnak ge orom mularo pkor ruk o gunngae, gi enang ko thover Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen petgim kta nnak tok kat. Ii, ner mi kaeharom tok, gi ekam ko E Nunu A Totur tel rengmat kun mnam muk. \s1 E Nunu A Totur Nam Kaeharom O Mia Kam Vle Te, E Nut Kles Msim \p \v 12-13 He ekam tok, koornopeik ruk mut kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar, a gi ngaeha atgiang tuk to naka kpom mor tgus, endo kmikkiem E Nunu A Totur ka svil, nang nong endo kam mrua ngam mor mruo ekam nguaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mor kmeharom o kerkeknen e. Ko enangthe mup mrua ngam muk mruo ekam mularo pkor ngaro svil ruk ngam kaenen muk kmeharom o kerkeknen, va o kerkeknen ruk endruk ngara ktong nguk kmel muk, he E Nut kam monik kim a yor ngang nguk vgum mar tok. Vanang enangthe mup kle va kaikkiem E Nunu A Totur ka svil, va mguera kser mularo pkor ngaro svil ngaro serppak ruk ngam kaenen muk kmeharom o kerkeknen enang tok, mar kam yor kun mnam muk. He enang tok, mguer kais kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik. \v 14 Ii, ko endruk ngam kaikkiem E Nunu A Totur ka svil ko nam kaenkrovgem mar kmikkiem tok, her mar ruk ngam mrua khenam mar mruo te, mar E Nut kles msim ormar arhe. \v 15 Ii, ngta vle te, E Nut kles msim vgum E Nunu A Totur tok, ekam ko E Nut tmi kut en E Nunu A Totur msim ngang nguk, kam her mi kut kael muk kam vle te, E Nut kles msim ormuk tok arhe. Nang tlo en a nunu tang ko yok, en kam kpom muk he kaenen muk kam kle kta gorang E Nut e. Nove. Vanang her vgum E Nunu A Totur to endo arhe, mor tgus ngot kais kam ngarkie ngang kam mon te, “O-Titou, Papa-o.”\f + \fr 8:15 \ft O Yuda ngma mon ngaortek orom nga re mruo te, “Aba.”\f* \v 16 Ii, ngota mnor te, mor E Nut kles msim tok, ekam ko E Nunu A Totur mruo nam kaenkrovgem mor kmenserpgam a papat to kun mnam mor te, mor E Nut kles msim ormor tok. \v 17 Mare! He ekam ko mor ngota vle te, E Nut kles msim ormor, va ngot kais kat kam lol o ngamyammok ko mkor Ngorteit to En tok kat. He enang tok, ngrer kais kam kaum ka vle enang e Yesus kam lol o ngamyammok ruk E Nut nam kaelpas ormar kmenik ngang ngor kar e Kristus tok. Vanang ngruak matnge vgum o vnek ruk e Kristus mruo tlol, mor kam kaum kar en kat kam hop petgim nguaro nnak kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik orom nguaro pkor o gunngae ruk orom ngaro yammok. \s1 E Nut Ner Kaen O Mia Ngaro Pkor Ruk O Gunngae Ngang Ngar Koknaik \p \v 18 Kun mnam dok, kua pat te, mguak matnge vgum o vnek ruk tete vanie. Ko si o vnek ruk laol tete, vanangko koknaik E Nut ner kle kat kaeharom nguaro pkor ge, kam khenam mar ma mmok orom ngaro yammok ruk ngat vua ya, kir kim o vokngnes ruk ngruak matnge vgum mar tete. \v 19 Ii, ko koknaik E Nut nera hover kles msim kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang ngar kam khenam mar ma mmok orom ngaro pkor ruk orom ngaro yammok ruk endruk ko ngat vua ya ge. He ekam tok, si o tgoluk tgus ruk E Nut tkueng ngar kat, va mar kat ngma vle enang o mi mia ruk ngma tutut mang a kolkha to endo ge ko ngma paneng en kam pis. \v 20 Ii, ko tennik E Nut tre orom a mmie tgus, he o vlik kam kuviet, va o itok kam yaneng, va o hi kam lpus, va o ngaemslang kam yor he kngingti kat. Ii, tre orom o tgoluk tgus ruk tkueng ngar kam nop tok. Vanang o tgoluk ruk tok ngat lo mur re orom mar mruo e. Nove, tennik her E Nut to tre orom o tgoluk tgus ruk tkueng ngar kmikkiem ka svil mruo, he nang o tgoluk ruk endruk kam vle enang o mia kam kle gia nho mkor E Nut, \v 21 En kam susulgim mar tok kat kam kat kaenserpgam mar, he nang o kernonhommok ruk ngma vovoem mar kam lo kta kering ngar kat e. He enang tok, E Nut ner mrua hong ngar pum ngaro kernonhommok, mar kam kaum kta vle o gunngae kat kar E Nut kles ruk orom ngaro pkor ruk o gunngae tok kat. \p \v 22 Ii, ngota mnor mang o tgoluk tgus ruk E Nut tkueng ngar te, tennik kam ngae kais mang tete, ngama vle enang o mia kam rere leti mnam E Nut kam tutut mnam a kolkha to E Nut kam hong ngar pum ngaro kernonhommok tok. Ii, ngama rere leti mnam E Nut tok, he ka vle gi enang a vlom to nma rere leti mang kalyie ko tkaimim ko tre kam kol. \v 23 Va nong gi mar tuk ruk ngama rere leti mnam E Nut tok e. Nove, mor kat, mor ruk E Nut ta hengrem ka loot to orom E Nunu To A Totur to ta ktar en karo nngiar ngang ngor, mor kat ngoma rere leti mnam E Nut kam tutut mnam a kolkha to E Nut kmel mor kam vle te, kles msim orom nguaro pkor ruk o gunngae kat. \v 24 Ii, he tete, her a papat ta ti arhe ngota sovet kam nho mkor E Nut mang te: En kam hortgem nguaro pkor kam vle o gunngae gi enang tok arhe. Vanangko mu smia pat na, ko enangthe E Nut nap her eharom mor tok tiok, he nang ngot hera vle enang tok tete, va napa vle ngang ngor te, nong a papat tang ngang ngor, mor kam kta nho mkor E Nut mang, En kmeharom ngang ngor koknaik kat e. Nove, ko a papat to a mhel ther kol he, a mhel to endo nam lo kta nho mkor E Nut mang kam kol ko mkor kat e. \v 25 Vanangko E Nut tlo hortgem mor vop, mor kam vle orom nguaro pkor ruk o gunngae. He ekam tok, ngota nho mkor E Nut vop kmeharom mor tok, ko ngot smia vle kpaneng a kolkha to endo, nang lua tutut mnam kam pis e. \p \v 26 He gi enang ko E Nut nera turang ngor tok ko ngoma nho mkor En, va E Nunu A Totur ner kle kturang ngor tok kat ko nguaro pkor ngat lo vu kaurur tete e, ko mor ngom lua mmok mang anito anito kam ngarkie ngang E Nut mang. Vanangko E Nunu A Totur mruo nma lol nguaro ngnorok he kael nguaro rhek mruo ruk endruk ngang E Nut ko en mruo nama rere leti mnam E Nut orom o rhek ruk mor ngot lo is kam mmok mang ngar kam rere orom mar. \v 27 Ii, va E Nut to nma nho mnam mor, nma mmok mang E Nunu A Totur karo papat, ekam ko her E Nunu A Totur arhe nma lol mor ruk ngoma vle ngang E Nut mruo nguaro ngnorok kmel nguaro rhek ngang, kmikkiem E Nut ka mur svil mruo. \s1 Tennik E Nut Ta Ktar Mi Kut El O Mia Kam Kolkol Ekam Khal \p \v 28 Ngota mnor mang E Nut te, endruk ngam kaelongtok mang En, ko tvaeng ngar kmikkiem ka svil mruo, her endruk arhe, E Nut nam kaeharom o vrong tgoluk tgus ko ngma vle nngia nngia ngang ngar kam pis lya ngang ngar. \v 29 Ii, ko endruk E Nut ta ktar mnor mang ngar tennik te, ngar kor mnam mar mang En he kmokpom kar, her endruk ta ktar el mar kam vle ngang En mruo, En kam hortgem ngaro keknen, mar kam le kolkol ekam Khal karo keknen mruo. Ii, E Nut teharom tok ngang ngar, mar kam pal mnam Khal ka ngausie, he nang Khal kam vle te, endo a molpou kun mnam a ngausie ka pun to en mruo ta plam, endo orom kaornopeik kavurgem. \v 30 He endruk E Nut ta ktar el mar tennik kam vle ngang En mruo tok, her mar ruk kat arhe tvaeng ngar tete kam vle ngang En tok. Ii, va endruk endri tvaeng ngar tok, ther le kaimim kim o rhek mang ngaro kerkeknen kat. He endruk endri ther kaimim kim o rhek mang ngar, her mar ruk kat arhe ther le kael mar kam hover mar petgim ngaro nnak kat. \s1 Nong A Tomhel Tang Hak To Tkais Kam Kser Mor Petgim E Yesus \p \v 31 To kmikkiem o rhek ruk enang tok, ngruak havaeng o mia nngia? Ngruak havaeng ngar ti te, ekam ko E Nut ta sir pekam mor tok, va o mia ngat lo kat kais hak kam sir malngaeng ngor orom ngaro rhek kir kim mor e! \v 32 Mu vokom na, ekam ko E Nut tlo hahak mang Khal mruo, nang kle va gia slak orom en kmen ngang ngor, va ngot kle vua serppak mang a papat ta kat te, E Nut ner kle ho mi ktua ring ya mang ngor kmen o vrong tgoluk tgus ngang ngor tok kat. \v 33 He ekam tok, mor ruk E Nut tmur re pmor kam vle ngang En mruo, va nong a mhel tang hak to tkais kam sir malngaeng ngor kam kta mon mor orom nguaro kerkeknen kat e, ekam ko E Nut ther mur imim kim o rhek mang ngor pum mar he. \v 34 He ekam tok, nong a mhel tang hak to tkais kam monik kim a yor ngang ngor pum nguaro kerkeknen kat e, ekam ko e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen arhe nma vle ko vanam E Nut ka miktiek kam sir orom mor kmimim kim o rhek mang ngor. Ii, ta vle tok, ekam ko tyor he khop petgim ka nnak kam kta vle kat he. \v 35 To tete, nop a tomhel tang hak to tkais kam sir malngaeng ngor kam kser mor petgim Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen to tkaelongtok mang ngor. Ii, o tgoluk ruk ngam kaegom mor ngat lo is e. O vnek ngat lo is kat e. O vokngnes ruk o mia ngma koskalil orom mor ormar kat ngat lo is kat e. O vang ngat lo is kat. Va kam vle a gimit mo mmie tlo is. Va kam vle ko ma kernonhommok ko ketasuo mor kam yor, va tlo is kat e. Va ko o mia ngat re kam krong ngor orom o komtok kat va ngat lo is kat hak. Ho nop hak. \v 36 Ii, ngat lo is hak, kmikkiem gi enangko ngat her ittiegom E Nut karo rhek ri te, \q2 “Mo kolkhek tgus a yor nma vat pekam mor ekam ko ngoma vle ngang in te, mularo mia mruo; O mia ngma pat mang ngor te, mor o gi vrong sipsip ruk ngat re kmim mor kngam mor o yoror.” \m \v 37 Ngom pua vle tok, vanangko nop a tomhel tang hak tis hak kam kser mor petgim E Nut e. Ko ngot ho mi kut kir kim mar tgus he, vgum ko ngot kor mnam mor mang e Yesus to tkaelongtok mang ngor he kmokpom kar. \v 38 Ii, kua mnor tok, ekam ko kuaro papat ngma serppak te, enangthe ngop sia yor, i o sia ktal ka vle vop, va nop a tomhel tang hak to tkais kam kser mor petgim E Nut e. Si o kool, va o engyel, va o gi vrong tgoluk ruk tete va endruk koknaik kat va ngat lo is hak. Va o gi vrong serppak ngat lo is kat e, \v 39 endruk mo mmie, endruk kuon ma volkha, va kun mnam a mmie ka ngaesik va ngat lo is hak. Ii, mor ruk ngot kor mnam mor mang Ngoldaip he kmokpom kar e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen o gi vrong tgoluk tgus ruk E Nut tkueng ngar ngat ho lo is hak kam kser mor petgim E Nut to tkaelongtok mang ngor e. \c 9 \s1 E Nut Mruo Tmur El O Yuda Ruk lIsrael Mar Kam Vle Te, Kles Msim \p \v 1 Dok a mhel to kom kor mnam dok mang e Kristus he kmokpom kar he ko kaittiegom kuaro rhek ri o minar ngang nguk. Klo kais kam ppiak ngang nguk e. E Nunu A Totur tel rengmat kun mnam dok he kua vrek nma mrer ko pum E Nut kalo keik vgum en. \v 2 Ii, kua mien te, ko ho mi kut mrung o Yuda ruk lIsrael hak va kua ngaung nma ksir ekam ko kua vrek nam ngae sei kam kervavle hak mang ngar. \v 3 Ii, koma mrung ngar tok, kais ko kun mnam dok, kuaro papat ngma vle te, dok kam mur en kua vok mruo ngang E Nut, he nang E Nut kam re orom dok he ka kser dok petgim Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen, dok kmoregot kim kuaro mia mruo ruk o Israel, he nang mar kam kle kor mnam mar mang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen he kmokpom kar. \v 4 Ii, kua rere mang ngar ruk kua ngausie msim to lIsrael arhe. Ko E Nut ta ktar her mi kut el mar ruk lIsrael kam vle te, kles msim ruk mar. Ii, va her mar ruk arhe E Nut ther ktar el ka papat mang ngar kam khenam ka mmok ngang ngar. Ii, va E Nut ta ktar her mi kut mokpom kar her mar ruk lIsrael kat arhe. He her mar kat endruk ngta ktar klol E Nut karo pos kat. Va her mar ruk kat arhe endruk ngat lol o papat ruk kam sim ktua totu pum E Nut ormar kun mnam E Nut ka maksien kat. Va her mar ruk kat arhe ngat lol E Nut karo tnangal ko vgum En kat. \v 5 Ii, va her o Yuda ruk lIsrael kat arhe ngat pal mnam ngares to e Ebrehem kles ngaro usiel kat. Ii, he her vgum e Ebrehem kles ruk endruk Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen ta pal mnam ngaro usiel tok kat ko tmur el en mruo enang a mi mhel. Mare, Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen her en E mi Nut msim to kat arhe. He o mia tgus ngak kanprim En mekam mekam. Lmien! \p \v 6 Va o Yuda ruk ngam sim kut kaikkiem E Nut karo pos vop, nang lo kor mnam mar mang e Yesus, he lua mokpom kar, mar ngat si pal mnam e Ebrehem, vanangko E Nut tlo mur el mar kam vle ngang En mruo kam vle te, mar o Israel akuruk msim e. Si mar o Israel ruk E Nut tel karo tnangal ngang ngar, vanangko o mia ngat lo is hak kam havae mang E Nut karo tnangal ruk endruk te, nong ngaro kleim ngang ngar ko ngat lo pis lmien orom o Yuda nga mten to endo e. \v 7 Ii, va o Yuda nga mten to endo ngam sia sir kuon malpgem a papat to te, ngat mi pal mnam ngares to e Ebrehem kat, vanangko E Nut nam kle va lo mur el mar kam vle ngang En mruo vgum a papat to tok e. Nop hak! Parem ko, her o Yuda nga mten yok to ngama kolkol ekam e Ebrehem kmor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar arhe ngama vle te, mar E Nut kles msim ruk mar. Ko e Ebrehem tkor mnam en mang E Nut ka tnangal to E Nut tel ngang mang e Ebrehem khal orom karo rhek ruk endri te, “Her vgum e Isak ka ngausie arhe, ngora mon ingores la mmok ko pum kualo keik.” \v 8 He kmikkiem enang ko e Ebrehem tkor mnam en mang E Nut ka tnangal to ten ngang mang khal to e Isak he kmokpom kar tok, o mia tgus ruk E Nut nera kvam mar te, mar kles msim, her endruk ngat kolkol ekam e Ebrehem kmor mnam mar mang E Nut gi enang ko e Ebrehem ta ktar kor mnam en mang E Nut ka tnangal to endo tok kat arhe. Vanang E Nut tlo kais kam kvam mar te, mar kles msim kmikkiem enang ko ngam sia sir kuon malpgem a papat to te, ngat mi pal mnam e Ebrehem ka ngausie msim e. \v 9 Ii, ko E Nut ka engyel tel E Nut ka tnangal ngang e Ebrehem, mang ktavlom kam kol khal to e Isak ko thavae te, “Ngor kaeknik mnam a kolkha to E Nut ner mi kut kael ngang dok, he e Sara nera kol khal ngang.” \v 10 Ii, va nong o rhek ri tuk ngat kais kmenserpagam a papat to mang E Nut ka keknen to kmel o tnangal e. Nove, vanang E Nut ka tnangal to tel ngang e Robeka tkais kmenserpagam E Nut ka keknen to kmel o tnangal enang tok kat. Ko her ngores e Isak to arhe, endo e Robeka tel ka vrek mang he kol kloyie alomin mnam a kolkha to atgiang. Ko tkol kloyie alomin mang ngin teit to atgiang tok. \v 11-13 Vanangko si ktar mang ko ngin nan tlo kol min vop, ko ngint lo kaeharom a kerkeknen tang vop, E Nut ta ktar el ka tnangal langto yok ngang e Robeka kat te, “Endo a molpou ner kle kaeha ngang endo ta knaek mang.” Ii, E Nut teharom tok, kmikkiem karo mur rhek mruo ko thavae te, “Ko kaelat endo a molpou to e Iso, nang kle kaelongtok mang knopia to e Yakop.” \p \v 14 To kmikkiem enangko E Nut telat endo a molpou to e Iso tok, ngruak havaeng o mia nngia? Nok, ngruaka mngan pum E Nut te, E Nut nam lo sim kut kaikkiem karo keknen mruo ruk ngta sir gi? Ho mi kut nop hak! \v 15 Ngot lo is kam re tok, ekam ko E Nut tsim kut kaikkiem ka papat to ther havaeng e Moses orom te, \q2 “Dok mruo ngor mrua mrung endruk dok mruo kom ktua svil kam khen mar kam mrung ngar. Ii, ngor gia khen endruk dok mruo kom ktua svil kam khenam kua mamrung ngang ngar tok.” \m \v 16 He ekam tok, a mhel tang tlo is hak kam mur kaen en mruo ngang E Nut, he E Nut kam mon en la mmok ko pum kalo keik vgum a mhel to endo ka mur svil mruo, i o vgum karo vu reha mruo ko nam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kmegom kam sarim mar kat e. Nove, a mhel tgi kais kam vle la mmok ko pum E Nut kalo keik her gi vgum ko E Nut naka mrung na, to le kmon en la mmok ko pum kalo keik tok ha. \v 17 Ii, mu vokom na, E Nut nma vle tok ko si ngua imuo to o Isip nga taven kat, endo tkol a ngaekam to ngma mon te, e Pero, va E Nut tmur ktua svil kam khen en ko E Nut thavae orom karo rhek ruk ngat ittiegom mar te, “Dok mruo ko her tavger yin kmel yin kam nho mang o Yuda, her gi mang kua ngaeha ti te, kam khenam kua serppak ma mmok her vgum yin arhe. He enang tok, o mia ngak seneker a re to mang kua munik mo mnam a mmie tgus, mar kam havae mang dok tok.” \m \v 18 He ekam tok, ta mmok ngang ngor tete te, E Nut nam mrua mrung o mia akuruk En mruo nam mur ktua svil kam khen mar kam mrung ngar tok. Vanang nam kle ktua mnang akuruk yok kam mrua tokim ngaro rela kim karo rhek, gi enang ko nam mur ktua svil kat kam mnang ngar kam mrua vle tok kat. \p \v 19 E Nut nma vle tok arhe, vanang nok tang mnam muk nera mngan pum E Nut kat te, “Nngia ko E Nut nak mon mor orom nguaro kerkeknen, ko her En mruo arhe, endo ta mnang ngor kmeharom mar tok?” Ii, ko enangthe E Nut nap ktua svil kam mnang ngor kmeharom mar tok, va erieto tis kam sir kim E Nut ka svil to tok?” \v 20 Ii, nok nera mngan pum E Nut tok, vanangko yin la ni mhel to yin, he yi kais kmekon o rhek ngang E Nut tok? Mut lua mmok mang E Nut karo rhek gi, ko ngat havae te, “Endo E Nut tmur kueng, en tkais gi kmekon o rhek ngang Endo tkueng te, kman ko ye kut kueng dok ti?” \v 21 Muta pat nngia? Endo nam kaeharom o kolhi orom a mmie, en tlo kat kais gi kmikkiem ka svil mruo he kol a mmie ka mhe to atgiang to le kaeharom o kolhi ngalo mten alomin ko akuruk ngat vua ya hak kmel mar kam toot mang o reha laol va akuruk yok orom a mmie ka mhe to endo gi ko ngat lo vua ya to kle kael mar kam toot mang o gi vrong reha ruk nong vur laol? \p \v 22 To enang tok, nngia ko E Nut ta vle tok ngang o mia ngalo mten alomin tok kat? Ko ta ktar her mi kut el ka papat to kam khenam ka ngaesik va ka serppak ma mmok ngang o mia akuruk ngam kaeharom o kerkeknen, endruk E Nut ther ktar mi kut el mar kam mi ktua rum kim mar hak. Vanangko nngia ko E Nut tlo tutut kam khenam min ngang ngar? \v 23 Va nngia kat ko E Nut tgia vle ka mnang ngar tok, enangthe ta svil kam kle mi ktua khenam ka papat langto yok ma mmok kat, endo la ho vu yar hak mang ka mmok ngang o mia akuruk yok, endruk E Nut mruo ta mrua mrung ngar, endruk En mruo ta ktua svil kam khen mar kam mrung ngar tok. Ii, ta paneng ngar tok, he nang mar kam kle ka mmok kat, ko her o mia ruk endruk arhe E Nut tmur ktar el mar kmel ka mamrung ngang ngar, he nang mar kam vle la mmok ko pum kalo keik gi enang tok arhe. \v 24 Ii, va endruk kua rere mang ngar ko E Nut ta mon mar la mmok ko pum kalo keik her mor ruk ngot kor mnam mor mang e Yesus arhe. Vanang nong gi mor ruk vnang o Yuda tuk ruk E Nut tvaeng ngor e. Nove, ta kle kvaeng o vrong rhek kat, he nang mar tgus kam kaum kar mor kam vle ngang En mruo. \v 25 Ii, E Nut ta kle mrua vaeng o vrong rhek kat kmikkiem gi enang ko a propet to e Hosea thavae te, \q2 “O mia ruk tesgun kom lo kta mon mar te, kuaro mia mruo, tete ngor le kta mon mar te, kuaro mia mruo. Va endruk tesgun ko orim mar kam lo kaelongtok mang ngar, tete ngor kle kmon mar te, mar ruk kom kaelongtok mang ngar kat.” \m \v 26 Va E Nut thavae kat te, \q2 “Ko tok mnam a mhe lsir, ko dok E Nut ko her havaeng ngar te, ‘Muk ruk nong kuaro mia mruo’, ngor kle kmon mar te, mar ruk dok to koma plong vle ngnik ngnik koles ruk mar.” \p \v 27 Va e Aisaia ta kle kael a ngangreal ngang o Yuda ruk lIsrael ko thavae te, \q2 “O Yuda ruk lIsrael ngat pua khor enang a vui ko va mou, vanangko E Nut nera susulgim ke valngan langto ko mar lgititge mnam mar tgus petgim a kapnes to E Nut ner kut kael kmen ngang ngar. \v 28 Ii, mar ngara vle te, mar lgititge, ko E Nut ner ho lo mia hus kam tarkanang ka ngaeha to kmen a kapnes ngang ngar he ho mi ktua rum kim mar tgus mo mmie hak.” \p \v 29 Ii, va e Aisaia kat ta ktar her mi kut havae lsir mang a papat to enda mang lIsrael kat te, \q2 “Enangthe Ngoldaip To La Vu Ngaurar na lua mnang ke valngan langto, mar kam nho he kvavle vop, va ngop kle va ka vle enang alo rengmat ruk e Sodom va e Gomora ko a lolmiammok ta vle kun mnam min ko o mia ngat ru ka ngmeang hak.” \s1 E Nut Ta Mon O Vrong Rhek La Mmok Ko Pum Kalo Keik \p \v 30 To kmikkiem enang ko E Nut tmi kut vaeng o vrong rhek kat, mar kmor mnam mar mang En he kmokpom kar, va ngruak havaeng o mia nngia mang o vrong rhek ruk ngat lo si tagur pum a ngaeha to kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kmegom ka sarim mar, vanang E Nut ta kle ge kmon mar la mmok ko pum kalo keik vgum tok? Ngruak havaeng o mia ti te, o vrong rhek ruk endruk, her mar ruk ngat gi kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar arhe he E Nut tmi ktua mon mar la mmok ko pum kalo keik her gi vgum tok! \v 31 Va ngruak kle khavaeng o mia mang o Yuda kat te, her o Yuda ruk lIsrael arhe ngam kle va ktagur pum a ngaeha to kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kmegom ka sarim mar, he nang E Nut kam mon mar la mmok ko pum kalo keik vgum tok. Vanangko E Nut tlo mon mar la mmok ko pum kalo keik vgum nga ngaeha to tok e. \v 32 Vanang kman ko E Nut tlo mon mar la mmok ko pum kalo keik tok? Her gi ekam ko ngma tagur pum nga ngaeha to kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos enangthe nga ngaeha to endo ta vle enang nga ngaeha to E Nut kam srim mar mang. Nang ngat lo kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar e. He ekam tok, ngta vle enangthe ngta vuut vgum a ho to a hokidek to orom e Yesus arhe. \v 33 Ko ngat ittiegom E Nut karo rhek mang te, \q2 “Mu vokom na, ko her el a ho to a hokidek ko mSaion to e Yerusalem. He a hokidek to endo arhe o mia ngma vuut vgum ko ngam lo kor mnam mar mang he lua mokpom kar tok arhe”. \m Vanang endo tkor mnam en mang a hokidek to endo he kmokpom kar, E Nut ner lua ngam a leep kuon mang hak. \c 10 \s1 O Yuda Kat Ngak Kor Mnam Mar Mang E Yesus He Kmokpom Kar Kam Kol A Ktalhok To Kam Plong Vle Ko Kim E Nut Ngnik Ngnik \p \v 1 Koornopeik ruk mut kor mnam muk mang e Yesus, kun mnam dok ko ho mi ktua svil hak te, E Nut kam susulgim o Yuda ruk lIsrael kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang ngar. Ii, va koma ngarkie ngang E Nut kat, En kam susulgim mar enang tok arhe. \v 2 Ko dok ko kais kam rere orom mar kam havae lmien mang ngar te, ngat ho mi ktua sovet mang E Nut hak. Ii, ngam sia vle tok, vanangko ngam lua sir kuon malpgem E Nut karo rhek ngo pneik ruk o minar e. \v 3 Ii, ko ekam ko o Yuda ngat lo pis mang a papat to kmor mnam mar mang E Yesus he kmokpom kar, he nang E Nut kam mon mar la mmok ko pum kalo keik vgum tok, ngam gia tagur pum ngaro mur reha mruo kmegom kam mur kael mar mruo la mmok ko pum kalo keik her vgum ngaro reha mruo ruk kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos tok kmegom ka sarim mar. He ekam tok, ngam lua slak orom mar mruo kmor mnam mar mang e Yesus, he nang E Nut kam kle kmon mar la mmok ko pum kalo keik e vgum tok. \v 4 Ii, ngat lua mmok mang E Nut karo pos nga pun te, ngat gia vle kam ktong o mia kam pis mang her Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen arhe. Ii, ko Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen her en o pos nga treil tok arhe, he nang o mia tgus ruk ngat kor mnam mar mang en he kmokpom kar, E Nut nak mon mar la mmok ko pum kalo keik her vgum tok arhe. \p \v 5 Ii, ngta vle tok, gi enang ko e Moses ta keknen mang o mia ruk ngma tagur pum ngaro mur reha mruo kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kmegom ka sarim mar, he nang kam mur kael mar mruo la mmok ko pum E Nut kalo keik vgum tok. Ko e Moses thavae mang ngar te, “A mhel to nam sim kut kaikkiem o pos kmegom ka sarim mar, her endo arhe nera kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik vgum mar tok.” \v 6 Ii, e Moses thavae tok, vanangko E Nut karo rhek akuruk ngat kle va khavae yok gi mang o mia ruk ngat kor mnam mar mang En he kmokpom kar, he nang En kam kle kmon mar la mmok ko pum kalo keik vgum tok kat. Ko E Nut karo rhek ruk endri ngat havae te, “Mu or kam kendom ngang E Nut kam mngan pum te, ani mhel to nera grap ngoguon ma volkha” enangthe en tkais kam vaeng Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen he ka grung orom? \p \v 7 Va mu or kendom ngang kam mngan pum kat te, “Ani mhel to nera grung kam ngae ngogu mnam a mmie ka ngaesik hak” enangthe en tkais kam kol Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen he khover petgim ka nnak kat? \v 8 Vanang E Nut karo rhek akuruk kat ngat le khavae kat te, \q2 “E Nut karo rhek ngta vle ko kmuk he, ko muma rere ormar ko ngat her el rengmat kun mnam mularo vurkul he.” \m He her E Nut karo rhek ruk ko havaeng nguk orom mar tete arhe, endruk kmor mnam muk mang E Yesus he kmokpom kar, he nang en kam mon muk la mmok ko pum kalo keik vgum tok. \v 9 Ii, ko ngota havaeng nguk te, enangthe mup mrua havae mang nguk mruo he kmon muldaip orom e Yesus, he le kor mnam muk mang E Nut kun mnam mularo vurkul te, E Nut tmi hover e Yesus petgim ka nnak, yek E Nut ner mia sulgim muk her gi vgum tok. \v 10 Ii, ta vle tok, ekam ko o mia ngaka ktar kor mnam mar mang E Nut kun mnam ngaro vurkul he kmokpom kar na, yek E Nut tkais kmimim kim o rhek mang ngar vgum tok. Va nga mrua havae mang ngar mruo orom ngaro ngnorok kam mon ngaldaip orom e Yesus tok na, yek E Nut tkais kam susulgim mar vgum tok kat. \v 11 Ii, ta vle tok, kmikkiem gi enang ko ngat ittiegom E Nut karo rhek ko ngat havae te, “Oni vrong mia ruk ngat kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar, E Nut ner lua ngam a leep kuon mang ngar hak.” \v 12 Ii, ta vle ngang oni vrong mia tok, ekam ko o Yuda va o vrong rhek ngat gia maenang e. Mar Ngaldaip to atgiang nma nho mang ngar tgus. Ko her Endo nam vua sovet kmen a nngiar to a ktalhok ngang endruk ngat kaurur kim, en kam sulgim mar enang tok arhe. Ii, E Nut nam gia vle kia vul orom a nngiar to endo. \v 13 Va ner vua sovet kam nngiar ngang ngar tok, kmikkiem gi enang ko karo rhek ngat havae tok kat te, “O mia tgus ruk ngma mon Ngoldaip ka munik kmurur kim, En kam susulgim mar, her mar ruk E Nut ner mia susulgim mar tok arhe.” \p \v 14 Vanangko o mia ngat kais kmurur kim E Nut, En kam susulgim mar nngia enangthe ngat lo kor mnam mar mang En he kmokpom kar vop? Va ngat kais kmor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar nngia kat enangthe ngat lo ngnek mang En vop? Va ngat kais kam ngnek mang E Nut nngia enangthe o mia ngat lo havaeng ngar mang vop? \v 15 Va o mia ngat kais kam havaeng ngar mang E Nut nngia enangthe nglenar ngat lo meng ngar kam havaeng ngar mang vop? Ii, o mia ngak meng nglenar tok kmikkiem gi enang ko E Nut karo rhek ngta havae tok te, “A ngaeha to kam ngae kpis ngok kim o vrong rhek kmensireim mar orom a knovvur, tho mi kut ya hak.” \p \v 16 Ii, a knovvur tsi pis ko kim o Yuda, vanangko akuruk mnam mar ngat kle va keyang he lua kpom e. He enang tok, e Aisaia karo rhek ngat el mit ormar ko thavae mang ngar te, “Ngoldaip, nong o mia tgus ngata kpom ngua re e.” \v 17 To ngot kais kam kol a papat ti te: O mia ngaka ktar ngan a re to mang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen, to endo yek, ngat kais kmor mnam mar mang En her vgum a re to ngata ktar kol mang tok arhe. \v 18 Enang tok, kua svil kam mnganang nguk na te, o Yuda ngta ktar ngan a re to mang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen i nop vop? Mare! Ngat her mi ngan a re to endo he. Kua mnor tok, kmikkiem gi enang ko E Nut karo rhek ngat havae tok te, \q2 “O mia ngat ngae ngok mnam a mmie tgus kam rere, he ngaro rhek ngat ngae ngok mnam a mmie karo mhetor tgus enang tok.” \m \v 19 Ii, ngata ngnek tok arhe. Va kua svil kam mnganang nguk kat te, o Yuda ngat her mmok mang a re to endo ngta ngan, i o nop? Mare, ko E Nut karo rhek ruk e Moses tittiegom mar, ngata ktar kaenserpagam a papat to tok kat, ko thavae te, \q2 “Dok, ngor kaoppom muk he mguera kosnok mang o vrong rhek ruk mum mrua mon mar te, mar ruk nong E Nut karo mia mruo. Va ngor kaoppom muk he mguera kaesik pum o vrong rhek ruk mum mrua havae mang ngar kat te, mar ngaro papat ngata tu kmar.” \m \v 20 Ii, va e Aisaia tlua kokkol kam rere ko tle kaenserpagam a papat ta kat ko thavae mang E Nut te, \q2 “O mia akuruk ngat lo si riring dok, vanangko ngat her pis mang dok ge. Ii, ngam lo si mamngan mang dok, vanangko ko her le mrua khenam dok mruo ngang ngar ge.” \m \v 21 Ii, E Nut thavae tok mang o vrong rhek! Vanangko ta kle khavae ngang o Yuda ge te, \q2 “Muk ruk muma kerngnek vgum dok koma plong tuom kualo ktiek ngang nguk mo kolkhek tgus, muk kmeknik ngte kim dok, vanangko mum kle va kael rela petgim dok va lua svil kam ngan vgum dok e.” \c 11 \s1 E Nut Ta Khenam Ka Mamrung Ngang O Yuda Ruk lIsrael Ke Valngan To Mar Lgititge \p \v 1 He ekam tok, kua mnganang nguk kat te, ekam ko E Nut tlol o mia ruk o vrong rhek kam mrua khenam En mruo ngang ngar tok, va E Nut ta kle ka vle nngia ngang karo mia mruo ruk o Yuda? Nok muta pat re te, o Yuda ngat vuut he E Nut ther el ka yaik ngang ngar hak petgim kalo keik, mar kam vle tok kngorom ngorom gi, ngola? Ho mi kut nop hak! Ko mu vokom dok na, ko dok a Yuda langto kat, he ko her pal mnam e Ebrehem ka valngan, ko mnam e Bensamen ka ngausie msim \v 2 va E Nut tlo el ka yaik ngang dok e. Ii, va E Nut tlo el ka yaik ngang karo mia mruo ruk endruk ta ktar mnor mang ngar kat e. Nok, mut lua mmok gi mang E Nut karo rhek ruk kun mnam a mhe to ta rere mang e Elaisia vor? Ko e Elaisia ta pis ko kim E Nut kam rere kim o Yuda ruk lIsrael, he kap kim E Nut kam rum kim o Yuda tgus hak, kam ho mi ktua rum kim mar ka ngmeang hak. Ko tkap kim E Nut kam rum kim mar te, \v 3 “Koldaip, o mia ri ngat im ilaro propet he ka lget ilaro psen ruk o totur. He dok a gi propet atgiang tuk ta kua vle vop, he ngat re kmim dok tok kat.” \v 4 E Elaisia tkap kim E Nut mang o Yuda ruk tok, to E Nut tle koripang nngia? E Nut tkoripang e Elaisia ti te, “Nove, klo is kam ho mi kut rum kim mar ka ngmeang hak ekam ko ko her mi kut el ke valngan langto ngat kais mang te, 7,000, mar kam ktua vle ngang dok mruo vop, endruk ngat lo tubulkek ku penharom a serppak to la ppiagar to e Baal vop kam totu pum.” \v 5 Ii, he gi enang ko E Nut tmi kut el ke valngan to endo kam vle ngang En mruo tennik tok, va tete kat E Nut ther mi kut el ke valngan langto kat, mar kam mi ktua vle ngang En mruo tok kat her vgum ko E Nut mruo tring ya mang ngar tete. \v 6 He ekam ko E Nut tring ya mang ngar tete tok, va ta khenam te, E Nut tlo kta pat mang o mia ngaro reha ruk kam sim kut kaikkiem karo pos kmegom ka sarim mar, he nang mar kmegom kam mur kael mar mruo la mmok ko pum kalo keik vgum mar tok kat e. Ko enangthe E Nut napa mon o mia la mmok ko pum kalo keik kmikkiem ngaro reha ruk tok, va E Nut ka keknen to kam mon mar la mmok ko pum kalo keik, nap lo is hak kam kta sir kuon malpgem ka keknen to kam ring ya mang ngar kat e. \p \v 7 To tete, ta vle ti te, o Yuda ruk lIsrael ngat sia khanang ngar kam tagur pum a ngaeha to kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kmegom ka sarim mar, he nang E Nut kam mon mar la mmok ko pum kalo keik vgum tok, vanangko ngam mur kaim mar mruo pum a ngaeha to endo ge. Nang endruk E Nut mruo ta ktar mur re pum mar kam vle ngang En mruo, her mar ruk arhe E Nut ther mon mar la mmok ko pum kalo keik. Vanang o Yuda ruk endruk, E Nut ther kle ka mnang ngar kam mrua tokim ngaro rela kim karo rhek. \v 8 E Nut ta mnang o Yuda kam vle tok, kmikkiem gi enang ko karo rhek ruk ngat ittiegom mar ngat havae mang ngar tok te, \q2 “E Nut teharom ngaro lpetuk he ngata tok he. Ii, va tngam slommok pum ngaro kerok, mar kam vokom a papat to endo, nang lua mnorvek pum kat e. Va ta tok pelam mar kat, mar kam ngan o rhek ruk mang kat, nang lua mmok mang ngaro pneik kat e. Ngta vle tok arhe tennik kam ngae kais mang tete.” \m \v 9 Va e Devit kat tkaenserpagam a papat to mang E Nut ko ta mnang o Yuda kam sia khanang ngar tok kat ko thavae te, \q2 “Ngar mur kael mar mruo ko ma kernonhommok her vgum ko ngama tagur pum a ngaeha to kmemem pnes, ekam ko ngaro pnes ngma vle ngang ngar mruo enang a keik to ngam mur kael ngang ngar kam mrua ru pum petgim E Nut. He enang tok, E Nut ner kaekon ngang ngar ekam ko ngma vle enangthe ngma tunvie pum a kre he kvuut orom ngaro papat ruk mang En tok. \v 10 Ii, o Yuda ngara vle tok, ekam ko E Nut nera ngam slommok pum ngaro kerok, mar kam lua mnorvek pum a papat to endo e. He enang tok, E Nut nera mnang ngar kam kle va kerker orom o vnek ruk lvankue mkor o pos ngaro serppak.” \s1 E Nut Ka Ngaeha To Kmel Ka Yaik Ngang O Yuda Vur Lhok, Ka Pun Msim \p \v 11 Va kua svil kam kta mnganang nguk kat mang o Yuda ruk ngta vuut petgim E Nut. Muta pat re te, ngat vuut petgim E Nut he lo kat kais kam kta hop kaeknik ngte kim E Nut kat gi? Ho mi kut nop hak! Ta kle va ka vle ti te, ekam ko o Yuda ngat eharom nga kerkeknen to kam keyang E Nut, E Nut ta kle va kael a longmok ngang nguk ruk o vrong rhek, he En kam kle ksusulgim muk kat, he nang o Yuda kam kosnok pum tok tete na, to le kta svil mang E Nut koknaik kat. \v 12 Lmien te, a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik, endo E Nut ther kut el ngang o Yuda tennik, mar kam kol, ta vle enang nga gol ka pun. Vanang ngat her eharom a kerkeknen to endo he orim he. He ekam tok, o Yuda ngat huo mang ngaro singni enang tok arhe, nang E Nut ther kle el a longmok ngang nguk o vrong rhek tgus ruk kun mnam a mmie tgus, muk kam le kol o Yuda nga ngaekam kam kol a ktalhok to tete ta vle ngang nguk enang mula gol ka pun vat. He ekam tok, ko pekam ko E Nut na kta kaum karo mia tgus kam kle kta khor kun mnam a valngan to atgiang kat, ko o Yuda ngar le ka ngamkhor kar o vrong rhek tok, va ta vle nngia tete? Ta vle ti te, o Yuda kar muk o vrong rhek, muk tgus mguera kaum kol a ktalhok to ta kaum ka vle enang muk tgus mula gol ka pun to endo gi. \p \v 13 Muk ruk o vrong rhek, kua rere ngang nguk ruk arhe. Ko E Nut tmi kut el dok he kmeng dok kmeha ngang o vrong rhek kam havaeng nguk mang e Yesus. Ii, va kom vu kaeha lserppak ngang nguk hak, \v 14 ekam ko dok koma nho mkor E Nut kmaoppom akuruk mnam kuaro mia mruo ruk o Yuda, mar kam kosnok mang ko muk ruk o vrong rhek mut kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar he le kol nga ngaekam tok. Ii, he enang tok, o Yuda ngar kais kam kle kta svil mang E Nut kam kta kor mnam mar mang En he kmokpom kar kat, he En kam kle ksusulgim akuruk mnam mar kat. \v 15 Ii, kom kaeha ngang nguk enang tok, ekam ko kua mnor mang o Yuda te, E Nut ta ktar el ka yaik vur lhok ngang karo mia mruo ruk endruk la totur, petgim kalo keik enang tok, her mi kut kmel a longmok ngang nguk o vrong rhek tgus ruk mo mmie kam kaum kar karo mia mruo la totur enang tok kat arhe. Va a longmok to endo ta vle ngang nguk o vrong rhek tete, he nang muk kam le kmonho kar E Nut, mar kam vle te, karo mia mruo ruk la totur tok kat, her gi vgum ko o Yuda ruk la totur ngata ktar kvuut he koregot kim muk, muk kam le kvaik kun mnam E Nut karo mia mruo tok arhe. Mare, E Nut ta ktar si el ka yaik ngang o Yuda vur lhok tok, vanangko koknaik ner le kat kael mar kam kaum kar o vrong rhek kam kta vle kat te, karo mia mruo kat, to le kaum khover mar petgim ngaro nnak kar o vrong rhek tok kat. \v 16 He enang tok, muk o vrong rhek muta vle te, E Nut karo mia mruo la totur ngang En tete kat her gi vgum ko o Yuda ruk la totur ngat el a longmok ngang nguk kam vle gi enang tok arhe. Ii, muta vle te, E Nut karo mia ruk la totur tok tete, gi enang a bret ka gi mhe to a ktarang ko la totur ko o Yuda ngam kaen ngang E Nut, tkaeharom a bret ka mit tgus kam vle la totur tgus tok kat. Ii, va o Yuda ngta vle enang a ho ka kmen ko en a totur tok kat. He enangthe a ho ka kmen to endo npa vle la totur, va nap kaeharom a ho karo khator tgus ruk o vrong rhek kam vle te, la totur tok kat. \s1 O Yuda Va O Vrong Rhek Ngta Vle Enang A Ho Karo Khator Ruk E Nut Tvat Mar Kam Kaum Par Mnam Ka Ho To Atgiang \p \v 17 He kmikkiem a papat to endo tok, E Nut ther kol ka ho to a Olip ka mten to ngat kavang ko ma loot orom karo khator ruk ngta vle te, o Yuda tgus arhe. To tmur kohet karo khator akuruk o Yuda he kngam mar, nang kle kol a ho to a Olip ka mten to tmur pus ko poturvek, he kohet karo khator akuruk kat, endruk orom muk ruk o vrong rhek, to kle kpupam muk kam kaum par mnam ka ho to atgiang kar o Yuda tok. He ekam ko muk o vrong rhek muma par mnam a ho to a Olip to ko ma loot tete, va muma ktal kim a ho to endo ka kmen ko nma klang nguk mo serppak orom ka ye he. \v 18 He ekam tok, mguak or kam mrua hover muk mruo kir kim E Nut ka ho to endo karo khator ruk o Yuda, endruk E Nut ta ktar skohetik kngam mar. Enangthe muk ruk o vrong rhek mut re kam mrua hover muk kir kim o Yuda ruk endruk tok, va mgua mrua pat na mang a papat ta te: E Nut ka ho to endo ka kmen nam lua ktal kim karo khator ruk muk e. Parem ko, karo khator ruk muk mum kle va ka ktal kim ka ho to endo ka kmen ha. \v 19 Vanangko nok mguer kle mrua per orom muk mruo gi kmaur kim dok te, “Her mor o vrong rhek ri arhe E Nut ther kohet ka ho to endo karo khator ruk o Yuda, kam kle her mi ktua pupam mor kam par mnam ka ho to endo vat.” \v 20 Pu lmien tok, vanangko E Nut ta kohet o Yuda ruk endruk, ekam ko ngat lo kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar. Vanang muk ruk o vrong rhek, E Nut tle kpupam muk kam par mnam ka ho to endo, ekam ko her muk ruk arhe mut mi kor mnam muk mang En he kmokpom kar. He ekam tok, mguak or kam mrua hover muk mruo e. Parem ko, mguak kle va kgorang E Nut ha, \v 21 ekam ko gi enang ko E Nut tlo mnang ka ho to endo karo khator mruo msim, va ner ho lo mia mnang nguk gi enang ngar tok kat. \p \v 22 He ekam tok, mguak pat mang E Nut kalo keknen tgus ruk enngindi, endo ko nma ya mang o mia, va endo ko nam lua kongeik ngang ngar kat. Ii, ko E Nut ther lo kongeik ngang o Yuda ruk ngat her vuut petgim En, vanang mu vokom na, ther kle kya mang nguk ruk o vrong rhek vgum tok. Va ner le kya mang nguk kngae tok kat, kmikkiem enang ko muma kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar kngae tok kat. Vanang, enangthe mupa tu kmor mnam muk mang e Yesus he lo kta mokpom kar, va E Nut ner lo mnang nguk kam kta par mnam ka ho e. Nove, ner kle va kohet ka ho to endo karo khator ruk muk tok kat gi, gi enang ko tlo mnang o Yuda he kohet ka ho to endo karo khator ruk o Yuda tok kat. \v 23 Vanang enangthe o Yuda ngap hortgi he kle kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar, va E Nut ner le kta lol mar he kta pupam mar kat mnam ka ho to endo, mar kam kaum kar o vrong rhek kam kta par mnam kat ko her E Nut to tis kam kta pupam mar tok kat arhe. \v 24 Ii, E Nut ner mi kta pupam ka ho karo khator ruk o Yuda mnam ka ho to endo, ko mu vokom na! Enangthe E Nut ta ktar kohet muk ruk o vrong rhek mnam a ho to a Olip ka mten to nam gia pus ko po turvek, he kle kpupam muk mnam ka ho to orom o Yuda msim tok, va En ner mi kut kais kat kam kle kta lol o Yuda ruk ta ktar kohetik mnam ka ho to endo he le kta pupam mar mnam ka ho to endo kat, mar kam kle kta par mnam ka ho to endo ko E Nut ta ktar kohet mar mnam. Vanangko E Nut tlo ikkiem a keknen langto msim kmeharom muk tok enang o mia ko ngam kaeharom o hi enang tok e. \s1 E Nut Nera Susulgim O Yuda Ruk lIsrael \p \v 25 Koornopeik ruk mut kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar, tesgun E Nut nam lua paam o mia ngaro rela mang a papat to mang kam lol o vrong rhek kam vle te, karo mia mruo kat e. Vanang tete ngora polger a papat to endo ngang nguk, muk kam mmok mang, he nang muk kam lo mrua kansgum muk kam hover mularo munik mruo. Ko a papat to enda ta vle te, E Nut tgi vur el ka yaik ngang o Yuda ruk lIsrael vur lhok, he ka mnang ngar kam mur kael rela petgim karo rhek. Ii, tgi vur kut el ka yaik ngang ngar vur lhok tok, mar kam vle tok kam ngae kut kais ko En mruo nak pupam o vrong rhek ruk En mruo tmur kut el mar, mar kam par mnam ka ho to orom karo mia mruo na. He ekam tok, o vrong rhek ngar mi kut kais kam ngamkhor kar o Yuda kam vle te, E Nut karo mia mruo tok kat, kmikkiem gi enang ko E Nut tmi kut el mar, mar kam ngamkhor kar mar kam mi kut kais enang tok. \v 26 Ii, o vrong rhek ngar mi ktua ngamkhor kar o Yuda ruk lIsrael kmis tok, to endo yek, ngar kaum ka vle te, mar o Yuda ruk lIsrael tgus tok kam le kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar, to E Nut ner le ksusulgim mar tgus, kmikkiem gi enang ko ngat ittiegom E Nut karo rhek mang ngar tok te, \q2 “Endo Kam Susulgim e Yakop ka ngausie ruk o Yuda, en ner kottek mnam a rengmat to e Saion to e Yerusalem he nera hortgem o mia ngaro vurkul he ka kser ngaro kerkeknen. \v 27 He ngor le ka khenam kua mokpom kar mar orom en tok arhe, ko ngor le klol ngaro kerkeknen patgiang ngaiting he kikiangae mang ngar hak her vgum endo arhe.” \p \v 28 Tennik E Nut ta ktar ka khenam ma mmok te, tkaelongtok mang o Yuda ruk endruk ko tmur mi kut el karo tnangal ngang ngar te, mar kam vle te, karo mia mruo. To koknaik ngat kle keyang o rhek ruk mang e Yesus, endruk ko her havaeng nguk orom mar mang orom a knovvur. He ekam tok, ngat her el imuo ngang E Nut tok arhe. He ekam tok, E Nut tel ka yaik ngang ngar vur lhok, nang kle mi kut el a longmok ngang nguk ruk o vrong rhek, kam koregot kim muk, he nang muk kam le kpar mnam ka ho to orom karo mia mruo kat. Vanang E Nut tlo kikiangae mang ko tennik ta ktar mi kut el karo tnangal ngang lIsrael te, mar kam vle karo mia mruo, ko ta kle kta khenam ma mmok kat te, tkaelongtok mang ngar tok vop. \v 29 Ii, E Nut tkat khenam ma mmok kat te, tkaelongtok mang ngar, ekam ko tennik ther el mar kam vle te, karo mia mruo ruk tel karo tnangal ngang ngar enang tok. He En tlo is hak kam kser karo mur tnangal mruo, he nang karo nngiar va karo rhek ruk tvaeng o mia ormar kmeknik mnam En mruo e. \v 30 Ii, tesgun muk o vrong rhek muma kerngnek vgum E Nut he. Vanangko tete, E Nut tel a longmok ngang nguk kmor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar, he nang En kam kle ka mrung nguk he kmon muk la mmok ko pum kalo keik vgum tok. Ii, E Nut tkais kmeharom muk tok, ekam ko o Yuda ngata ktar kerngnek vgum En tok kat, to endo yek E Nut tkoregot kim muk kmel a longmok to endo ngang nguk enang tok. \v 31 He kmikkiem gi enang tok kat, o Yuda ruk lIsrael ngat kerngnek vgum E Nut tok, he nang E Nut kam mi ktua khenam ka mamrung ngang ngar tete tok kat to le kta mon mar la mmok ko pum kalo keik kat. Ii, va E Nut tkais kmeharom mar tok, ekam ko E Nut ta ktar her mrung nguk o vrong rhek her gi enang tok tete, to endo yek, o Yuda ngat kosnok pum tok, to kle kta svil kam kat kaeknik ngok kim E Nut kat. \v 32 Ii, E Nut ther mi kut eharom o mia tgus ngaro kerkeknen kam kurogos mang ngar, mar kam ngam mar mruo ekmar kmeharom mar kam kerngnek vgum E Nut ormar tok. Ii, va tmi kut eharom mar tok, he nang En kam kle ktua khenam ka mamrung ngang ngar tgus ekam tok kat arhe. \s1 E Pol Ta Kni Orom E Nut Kam Kanprim \q2 \v 33 “O, E Nut karo vu papat ngat ho mi kut laut hak, va karo keknen ruk kmel karo vu papat ruk endruk ma mmok ngat ho mi kut laut hak kat. Ii, her E Nut to arhe nam smia mnor mang o tgoluk tgus. He mor ruk o mia ngot lo is hak kam non ekam karo vu papat kam mnor mang En ko nam sim ktua ngangam kim En mruo kmel karo papat ma mmok nngia nngia. E Nut nama vle kia vul orom karo papat ruk endruk tok. \v 34 “Va nong a mhel tang hak to tkais kam mnor mang E Nut karo papat ruk endruk e. Va nong a mhel tang kat to tkais kam klang orom a papat tang ko nma tu kim kat e.” \v 35 “Ii, va nong a mhel tang kat to E Nut tel a tol mang, he nang E Nut kam srim kat e.” \v 36 Ta vle tok, ekam ko o vrong tgoluk tgus ngat ottek ekam her En arhe, he ngama ktal kim En. Va o tgoluk tgus ngta vle ngang En mruo kat. He ekam tok, o mia tgus ngak kanprim E Nut he khover ka munik kngorom kngorom. Lmien. \c 12 \s1 Ngurak Kael Nguaro Pkor Ngang E Nut Kmikkiem Enang Ko Ngoma Ktal Kim En Arhe \p \v 1 He koornopeik ruk mut kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar, ekam ko E Nut thera mrung ngor he kmon mor la mmok ko pum kalo keik tok, va ko kaurur kim muk te, mguak kle mur kael mularo pkor mruo ngang E Nut kmikkiem enang ko muma ktal kim her En arhe. He enang tok, muk mruo mguera vle enang a nngiar to orom muk kam mur kaen mularo pkor mruo ruk mut kolkol ekam E Nut ormar tok ngang, he nang E Nut kam mia higiang nguk. Ii, mguak kaeharom tok, va mguer smia totu pum E Nut orom mula ngaeha to endo ko E Nunu A Totur nam kaenkrovgem muk kmeharom ngang tok arhe. \v 2 Ii, mguak kaen muk mruo ngang E Nut he kle kor kam kat kael a ngaekam ekam o vrong papat va o vrong keknen ruk mkor o mia ruk mo mmie mar kam kurogos mang nguk, he muk kam kolkol ekmar. Nove, mguak kle va kael a ngaekam ekam E Nut kam liepum mularo papat ruk endruk orom ktakor ruk o gunngae, he nang En kam hortgem mularo keknen, muk kam kle va kolkol ekam En ha. Mguak kaeharom tok, to endo yek, mguer kais kam nho mnam o vrong keknen tgus kam mnorvek pum mar te, ngat ottek ekam E Nut i o nop. Te tok mguer le kais kat kam lol E Nut karo keknen ruk tok, endruk En mruo ta svil mang ngar he khigiang ngar ko ngat ho mi kut ya hak, va ho mi ktua vle enang En mruo, muk kam kle kaeharom mar. \s1 E Nut Ten Ka Nngiar Langto Langto Ngang Langto Langto Mnam Karo Mia Mruo \p \v 3 Nang tete, kmikkiem gi enang ko E Nut tring ya mang dok he mi kut kaen ka nngiar langto ngang dok, endo kam havaeng nguk mang e Yesus, kua re kam havaeng langto langto mnam muk tgus na te: Nak or kam mrua kansgum en mruo kam mrua hover en mruo kam pat mang en mruo te, ta laut kir kim klenar akuruk. Vanangko na kle va ktar smia pat mang en kmikkiem gi enang ko E Nut ten o nngiar ngang karo mia tgus ruk ngat kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar, nang nong enangthe E Nut trum mar tgus ngang en tuk e. \v 4 Ii, mu vokom na, mguak or kam pat tok, ekam ko muk tgus muta vle enang a mhel ka vok atgiang orom karo mhetor kavurgem ruk orom ngarte ktua ngaeha gi mnam langto langto. \v 5 He gi enang tok kat, mor ruk ngota kor mnam mor mang e Kristus he kmokpom kar, ngota kaum ka vle enang a mhel ka vok to atgiang tok kat ko karo mhetor kavurgem ruk mor ko ngota mo turang mang en. \v 6 Ko E Nut ther kut en o nngiar ngang langto langto mnam mor, he langto langto mnam mor ngot her kut lol o nngiar ruk yok kmikkiem gi enang ko E Nut tkut ring ya mang langto langto mnam mor tok kmen o nngiar ngang ngor enang tok. Te tok, enangthe E Nut na kut kaen a nngiar to kam havaeng o mia mang En mruo ngang a mhel, va a mhel to endo nak le mi kut kaeharom tok, kam sim kut kaikkiem a nngiar to endo ge, gi enang ko E Nut na mi kut kaen ka nngiar to endo ngang kmeharom gi enang tok. \v 7 Va enangthe E Nut na kut kaen a nngiar to kam turang o mia ngang a mhel langto yok, en kmeha ngang ngar, va a mhel to endo na sim kut kaikkiem a nngiar to endo ge, gi enang ko E Nut na mi kut kaen ka nngiar to endo ngang kmeharom gi enang tok kat. Va enangthe E Nut na kut kaen a nngiar to kam patter o mia mang En ngang a mhel langto yok kat, va a mhel to endo kat na her gi kaeharom gi enang tok kat. \v 8 Va enangthe E Nut na kut kaen a nngiar to kmenkrovgem o mia ngang a mhel langto kat, va a mhel to endo na her gi kaeharom gi enang tok kat. Va enangthe E Nut na kut kaen a nngiar to kam turang o mia orom o tgoluk ngang a mhel langto kat, va a mhel to endo kat na her gi kaeharom gi enang tok kat, he lo vua krum o tgoluk kim mar. Va enangthe E Nut na kut kaen a nngiar to kam ktong o mia kam smia mokpom kar En, va a mhel to endo na her gia tagur pum a ngaeha to endo he ka nho mang ngar gi enang tok kat. Va enangthe E Nut na kut kaen a nngiar to kam mrung o mia ngang a mhel langto kat, va a mhel to endo na her gia vle orom a sirei kam mrung ngar gi enang tok kat. \s1 E Nut Karo Mia Mruo Ngak Kaeharom O Keknen Ruk Lyar \p \v 9 Mguak mien kmelongtok mang o mia. Va mguak keyang o kerkeknen, nang kle ka kpom endruk ngta ya. \v 10 Mguak kaelongtok mang muornopeik kam smia mokpom kar mar ko mar muornopeik ruk ngat pal mnam E Nut ka ngausie ka pun. Va mguak kle khover mar ktotu pmar kir kim muk mruo. \v 11 Va mu or kam kapngan kmeha ngang E Nut kat. Vanang mularo pkor ngak kle mi ktua prias hak vgum E Nunu A Totur kmeha ngang. \v 12 Va mguak sirei mang mularo papat ruk kam nho mkor E Nut kam susulgim muk kat. Ii, va mguak matnge vgum o vokngnes ruk o mia ngma koskalil ormuk ormar kat. Va mguak or kmorim a keknen to kam ngarkie ngang E Nut kat e. \v 13 Va E Nut karo mia mruo ruk ngma tu kmo tgoluk, va mguak or kam krum mularo tgoluk kim mar kat e. Mguak kle va ka slak orom mar ha, he ka klang ngar mo gi vrong tgoluk tgus ruk ngma tu kmar. Va mguak smia vle he ka nho ngang o mia ruk enang tok kam vaeng ngar ngok kmuk kam smia tar mar. \p \v 14 Va mguak ngamyammok mang endruk ngat koskalil ormuk, nang or kam re orom mar kam kering ngar e. \v 15 Ii, va mguak sirei kar endruk ngata sirei, nang kle ka mrung endruk ngat mrua mrung ngar kat. \v 16 Va mguak mo ya mo nguk mruo orom mularo ngorsang. Va mu or kam mrua mon ltaven orom muk, nang kle kekhet endruk nop ngaro mnok ngang ngar. Vanang mguak kle va ka svil kam vle kar mar.\f + \fr 12:16 \ft Tkais kam hortgem o Grik nga re kam vle kat te, “Vanang mguak kle va ka svil kmeharom o reha ruk ngat lo vua laut ngang ngar.”\f* Va mguak or kam mrua per orom muk mruo kat. \s1 E Nut Karo Mia Mruo Ngak Kaekon Ngang O Mia Orom O Keknen Ruk Lyar \p \v 17 Mguak or kmekon ngang o mia orom a kerkeknen tang ko ngtel a tutu kun pgegom muk orom ngartakor. Mguak kle kngangreal ngang nguk mruo kam sim kaeharom o keknen ruk ngta sir ko pum o mia tgus ngaro kerok. \v 18 Va si enangthe mularo imuo tgus ngpa svil kam kta monho kar muk kam kta smia mokpom kar muk, va mguak kaegom mularo serppak tgus hak kam sim kta vle lya kar o mia tgus ruk tok. \v 19 Va kolenar, mguak or kmekon ngang o mia ko ngat kering nguk. Mguak kle va ka mnang ngar ngang E Nut ha, he En ner mi kaekon ngang ngar orom karo vu resik ruk ngang ngar. Ii, ko ner kaekon ngang ngar kmikkiem gi enang ko ngat ittiegom E Nut karo rhek te, “Ngoldaip thavae te: A ngaeha to kmekon ngang o mia, her kua ngaeha mruo to, ko her dok ta ngor mia kaekon ngang ngar arhe.” \v 20 Ii, mu or kmekon ngang ngar tok e. Vanangko mguak kle va kya pum mar kmikkiem enang ko ngat ittiegom E Nut karo rhek kat te, “Mguaka klang mularo imuo orom o ol ko ngpa vang, va ka klang ngar ma ye ko ngpa svil kmivie. Ii, mguak kaeharom tok, va mguera ngam a leep a ho laut hak kuo mang ngar vgum mula keknen to endo ko nera matmat ngaro vurkul.” \m \v 21 He ekam tok, mguak or kam mnang o kerkeknen ruk o mia ngam kaeharom mar ngang nguk kmaoppom muk, kir kim muk, he nang muk kmekon ngang ngar orom mutakor tok kat. Vanangko mguak kle va kir kim o kerkeknen ruk o mia ngam kaeharom mar ngang nguk her orom mularo keknen ruk lyar, endruk mguak kle kaekon ngang ngar ormar ge. \c 13 \s1 E Nut Karo Mia Mruo Ngak Ngan Vgum Endruk Laol Mkor A Gavman Ko Ngma Nho Mang Ngar \p \v 1 O mia tgus ngak ngan vgum ngalmialaol ruk mkor a gavman, endruk ngat kol a serppak to kam nho mang ngar. Ii, mguak ngan vgum mar tok, ekam ko E Nut mruo ther mur kut el mar kam nho mang nguk tok arhe. Vanang nong a serppak tang hak ko ta vle tkat kottek tam kat e. Mar tgus ngam kottek ekam E Nut mruo ko En mruo ther mur kut el mar enang tok. \v 2 He ekam tok, a mhel to ta kerngnek vgum endo mkor a gavman, endo nma nho mang, ta vle te, tle mi kut kerngnek her vgum E Nut tok kat arhe, ekam ko her E Nut to arhe, endo tmi kut el endo kam nho mang tok. He enang tok, a mhel to endo ko ta kerngnek vgum E Nut tok, ner mur kael en mruo ko ma kernonhommok, he E Nut kam monik kim a kapnes ngang tok arhe. \v 3 Ii, mguak ngan vgum mar tok, ko endruk ngma kerngnek vgum ngalmialaol ruk mkor a gavman, ngma gorang ngar ko her ngalmialaol ruk arhe ngat kais kam monik kim ngarta kapnes ngang ngar. Vanangko o mia ruk ngam smia ngan vgum ngalmialaol ruk endruk, ngam lua gorang a kapnes tang e. He ekam tok, enangthe mupa svil mang mularo vurkul kam mrer ko pum mulmialaol he lua gorang ngar te, ngara monik kim a kapnes ngang nguk, va mguak le kaikkiem ngaro pos ruk ngta sir gi. Ii, mguak ngan vgum mar tok, to ngar le kanprim muk vgum tok kat. \v 4 Ngara kanprim muk tok, ekam ko her mar ruk arhe E Nut tmur kut el mar kam ya ngang nguk tok kat. Vanangko enangthe mupa kpoot mang ngaro pos, va mguak kle kgorang ngar, ekam ko ngam lo gia kpom a ngaekam to a serpgar to endo kam gia vavle ku meorom E Nut ka ngoumi tok e. Nove, her mar ruk arhe, ngat her mi kol E Nut ka ngaekam to a serpgar kam khenam karo resik ngang endruk ngam kaeharom o kerkeknen kmel ngartaro kapnes mruo ngang ngar. \v 5 He ekam ko mulmialaol ngma kol E Nut ka ngaekam tok, va mgua mrua slak orom muk mruo he kngan vgum mar, matok nok nga kle va kmonik kim a kapnes ngang nguk vor. Ii, va mguak ngan vgum mar tok, he nang mularo vurkul kam mrer kim mar. \p \v 6 He kmikkiem a her gi papat to kat arhe, mguak le kat kaenkim mar orom o takis kat, ko mulmialaol ruk mkor a gavman, her mar E Nut kalngunes ruk ngma tagur pum a ngaeha to kam nho mang nguk tok arhe. \v 7 Ii, va si o mia tgus ruk ngat her el o tol mang nguk, va mguaka srim mar kat. Muk ruk mularo tol ko kim mulmialaol ruk ko mkor a gavman pum mularo tgoluk, i o pum o takis, va mguak srim mar pum mar kat. Ii, mguak koripang ngang o mia kmikkiem gi enang ko ta sir kmoripang ngar tok. Enangthe endruk mguak totu pum mar, va mguak khenam tok he mia totu pum mar enang tok ge. Va enangthe endruk mguak teiver mar, va mguak khenam tok ma mmok he mia teiver mar tok kat ge. \s1 E Nut Karo Mia Ngak Kaelongtok Mang O Mia Kmikkiem Enang Ko Ngam Mur Kaelongtok Mang Ngar Mruo. \p \v 8 Ii, mguak srim o mia tgus ruk ngat el o tol mang nguk. Vanang o tol akor nga lo kta sir ka vle e. Vanangko a tol ka mten langto ge ko kim o mia, endo kmelongtok mang ngar, her a tol to endo tuk na sir ka vle mo kolkhek tgus he mgua plong srim mekam mekam. Ii, mguak kaelongtok mo kmuk mruo mo kolkhek tgus tok, ekam ko endruk ngam kaelongtok mang o mia, her mar ruk ngam her sim kut kaottam E Nut karo pos nga pun msim hak tok arhe. \v 9 Ii, ko E Nut karo pos ruk te, “Kam lua kpoot mang a lei, kam lua por mia, kam lo kauruvik va kam lua ring mnam muk mang o mia ngaro tgoluk” va o gi vrong pos akuruk tok kat, mar tgus ngma sir kuon malpgem a pos to atgiang ta te, “Ngiak kaelongtok mang o mia kmikkiem gi enang ko im mur kaelongtok mang yin mruo tok.” \v 10 Ii, a keknen to kmelongtok mang o mia nam lua kering o mia e. He ekam tok, a keknen to kmelongtok mang o mia ther mi kut mitom E Nut karo pos nga pun msim tok arhe. \p \v 11 Va mguak smia ngangam kim muk mang o kolkhek ruk endri tete kam her mi kut kaelongtok mang o mia tok arhe. Ko a kolkha to muk kam hop he lo kta konit orom mularo papat ruk kmor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar ther mi pis he. Ii, ko tete ta konner tang mang a kolkha to E Nut kam susulgim mor tgus kmen a ktalhok ngang ngor. Vanang ngot her vle malhagenmok mang a kolkha to tesgun ko ngot gi gun kor mnam mor mang E Nut he kmokpom kar. \v 12 Ii, a kolkha to E Nut kam susulgim mor, ta vle enang ko tre kam kakao he ka kser a segain kmel ekam a kolkha. He ekam tok, mguaka kser mularo kerkeknen ruk ngta slok tok kat, nang kle kael ekam o keknen ruk ngata mmok. Ko o keknen ruk ngta mmok ngat kais kam toot mang ngor enang a gulie to kam toot mang a mhel ka ngaengtek. \v 13 Ii, mguak kle va sim kaeharom o keknen ruk lyar, gi enang ko muma vle ko ma mmok kim a kolkha. Nang mu or kam kat kaeharom a kerkeknen to kmiviem a ye to a serpgar he kveve to le kaum kar mulenar kam mo vret muk. Ii, va mu or kam sovet kam mrua ngam muk mruo mang lraip lurokol kat. Va mu or kam vu kaesik ngang mulenar he kngam o rhek kuo mang ngar kat. Va mu or kam mrua mommen muk mruo enang tok. \v 14 Mgua or kam vle tok e. Parem ko, mguak kle va kpi orom e Yesus Kristus karo keknen mruo, nang lo kta pat mang kam mrua tmar kim mularo pkor ngaro sing ruk ngat kernonho, endruk ngam kaenen muk kmeharom o kerkeknen. \c 14 \s1 Endruk Ngaro Papat Mang Yesus Ngata Serppak Ngak Kaenserpagam Endruk Ngaro Papat Ngat Lo Vua Serppak \p \v 1 Vanang mang o mia ruk ngaro papat ruk mang E Yesus ngat lo vua serppak vop, mguak or kam mon mar orom ngaro papat ruk yok he klikim mar ko muma kolaspa kam pat mang ngar te, ngat kernonho. Ii, endruk ngaro papat ruk yok, o mia ngam sia mo kla orom o rhek mo kmar mang ngar, vanangko muk, mguak kle va kvaeng ngar kam vle ko kmuk ge. \v 2 Ko a mhel to karo papat ruk mang E Yesus ngta serppak, en nam kael ka papat te, en tis kmem o vrong relot tgus. Vanang kaela to karo papat mang E Yesus ngat lo vua serppak vop, en nam kle kut kael karo papat ruk yok te, en tlo is kmem o gi vrong relot tgus ruk enang tok to le gi kaem o gi ol tuk. He ekam tok, o mia ngama mo kla orom o rhek mo kmar mang tok. \v 3 He ekam tok, endruk ngam kaem o vrong relot tgus, mar ngak or kam kekhet endruk ngam gi kaem o gi ol tuk. Va endruk ngam gi kaem o gi ol tuk, mar kat ngak or kam le kmon endruk ngam kaem o gi vrong relot tgus orom a kerkeknen tok kat. Ko E Nut thera tting mang ngar tgus. \v 4 Muk tgus mguak or tok, ko muk oni mia ruk muk, he mut kais kam mon E Nut kalyie tang orom a kerkeknen? Ko gi Kaldaip mruo to E Nut tuk to kalyie to endo nak sir ko pum kalo keik, he nang En kam mon en orom karo kerkeknen, i o kam mon en la mmok ko pum kalo keik kat. Ii, va lmien te, kalyie to endo ner le kngae yek mia vle la mmok ko pum E Nut kalo keik tok, ekam ko her E Nut tuk to tkais kam mon o mia la mmok ko pum kalo keik. \p \v 5 Ii, va muma mo kla orom o rhek mo nguk pum o vrong kolkhek kat ko a mhel langto nam kael karo papat te, a kolkha langto ta vle te, a totur. Vanang kaela nam kle kut kael karo papat ruk yok kat te, o kolkhek tgus ngat gia maenang tgus. Ta ya muk kam pat tok, vanangko langto langto mnam muk nak kael ka papat lserppak mnam en mruo na, nang lua lopumtang pum karo papat mruo. \v 6 Ii, ko endo nam kaenserpagam a kolkha langto ko ta pat te, en a totur, i o endo ta pat te, nong a totur, min tgus nginak kael nginalo papat ruk tok lserppak ngang E Nut. Ii, va endo nam kaem o relot tgus, i o endo tgi kaem o gi ol tuk, min tgus nginaka ktar kanprim E Nut mang nginaro olngaemik ruk endruk tok kat. He enang tok, alo mhel ri tgus nginak kael nginalo papat tgus ngang E Nut gi enang tok arhe. \v 7 Ii, ta vle tok, ko mor tgus ngom mur en mor mruo ngang E Nut, he nong tang mnam mor, nama ktal ka vle kmikkiem ka mur svil mruo tuk e. Va enang tok kat, ko nong tang mnam mor nera yor kmikkiem ka mur svil mruo tuk kat e. \v 8 Nove, ko enangthe ngopa ktal ka vle vop, va ngruaka vle kmikkiem E Nut ka svil mruo ge. I o enangthe ngopa yor, va ngruak yor kmikkiem E Nut mruo ka svil gi enang tok kat ge. He ekam tok, enangthe ngopa ktal ka vle vop, i o ngopa yor, va ngom kle ka vle ngang Ngoldaip ge. \p \v 9 He her gi mang a papat to endo arhe, e Kristus tmur kaen en mruo kam yor to le kta hop kat petgim ka nnak, he nang en kam vle te, endruk ngat yor va endruk ngata ktal ka vle vop Ngaldaip to en. \v 10 He ekam tok, koknaik mor tgus ngrera sir ko pum E Nut kalo keik he En nera mon mor tgus orom nguaro kerkeknen. He ekam tok, muk ruk mularo papat ngta serppak mang E Yesus, kman ko muma kekhet muornopeik he kle kmon mar orom o kerkeknen? Mguak or kmeharom tok. \v 11 Ko mor tgus ngrera sir ko pum E Nut kalo keik, kmikkiem gi enang ko ngat ittiegom E Nut karo rhek ruk tok te, \q2 “Ngoldaip thavae te, Dok to koma plong vle ngnik ngnik, kua re he kvat dok mruo kam havae te, o mia tgus ngar mia tubulkek ku penharom dok kam mrua havae mang ngaro kerkeknen mruo ma mmok.” \m \v 12 Te tok, langto langto mnam o mia tgus ngrua mrua havae mang nguaro kerkeknen mruo ko kim E Nut. \p \v 13 He ekam tok, mguak or kam mo mon muk orom o kerkeknen ruk tok. Vanang mguak kle va kael mularo papat te, kam lo kaeharom a keknen tang hak ko tkais kam hos kim muornopeik ngaro papat ruk ngat elik ngang E Nut, he kering ngaro papat ruk kmor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar ko ngta vuut ormar vgum tok. Si ke gi vrong keknen tang ko ke mi laut kat va mguak kael mularo papat te, kam lo kat kaeharom ke keknen to endo kat ko tkais kam hos kim muornopeik ngaro papat ruk ngat elik ngang E Nut tok. \p \v 14 Tete, ko dok ko kor mnam dok mang Ngoldaip e Yesus he kmokpom kar, kuaro papat ngat ho mi kut serppak hak te, o vrong tgoluk tgus ruk E Nut tmur kut kueng ngar tok, ngata mmok kmemik. Vanangko ta mien kat te, enangthe kaela ngang nguk karo papat ruk kmor mnam en mang e Yesus ngat lo vua serppak, ko nap kael karo papat ngang E Nut mang a tomhel tang te, tlo vua mmok en kmem, va a tomhel to endo tgia vle lsir ngang mula to endo te, tlua mmok tok arhe. \v 15 He ekam tok, enangthe mula to endo napa vokom muk ko mum gi kut kaikkiem mularo papat to kmem o gi vrong relot, he mula keknen to endo tre kam hos kim mula to endo karo papat ruk telik ngang E Nut, va ta khenam te, mum lo sim kaelongtok mang mula to endo e. He ekam tok, mum si pat mang mula keknen to a yar te, o gi vrong relot ngat gia mmok, vanangko mguak kle kor kam kering muornopeik ngaro papat ruk ngat elik ngang E Nut orom mula keknen to a yar to endo kmemik tok. Ii, mguak or kam kering ngar tok, ekam ko her o mia ruk endruk e Kristus tyor mang ngar kat arhe. \v 16 Ii, mguak or kam kering ngar, matok o mia ngar kle kta mon mula keknen to a yar to endo te, a kernonhor, vgum ko ye hos kim karo papapt ruk mang e Yesus orom tok. \v 17 Ii, mguak or kam kering ngar tok, ekam ko mor ruk E Nut ka tavgo ta vle kuo mang ngor ngom lo sir kuon malpgem a ngaemik va a ngaivie e. Vanangko, ngruak kle va ksir kuon malpgem o keknen ruk ngat ho mi kut sir hak ko pum E Nut kalo keik va o keknen ruk kmeharom o mia ngaro vurkul kmongeik va a keknen to kam sirei vgum E Nunu A Totur. \v 18 Ii, he ani mhel to nap kaeha ngang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen orom o keknen ruk enang tok, E Nut nera higiang va o mia ngara svil mang karo reha ruk tok kat. \p \v 19 He ekam tok, mguak kaegom mularo serppak tgus hak kam sim kaeha mo nguk kmeharom o keknen ruk ngat kais kmel mularo vurkul kmongeik mo nguk. Va mguak kaegom mularo serppak tgus hak kam sim kaeha mo nguk kmeharom o keknen ruk ngat kais kam mo kaenserpagam mularo papat ruk mang E Nut mo nguk kat. \v 20 Mguak kaeharom tok, nang mguak or kam gia hos kim E Nut karo reha ruk kun mnam mulenar ngaro vurkul orom ke gi keknen to kmem o gi vrong relot. Ii, tsi lmien te, o olngaemik tgus ngta mmok, vanangko, tlo vua sir hak ko pum E Nut kalo keik, yin kmem o gi vrong relot ruk ngam kaop kim ila kam lopumtang pum karo papat mruo ruk telik ngang E Nut he kvuut orom mar vgum tok. \v 21 He ekam tok, ta vrua ya, yin kmem o gi vrong relot. Vanang ta kle ho mi kut ya hak, yin kam or kmem o gi vrong relot, va lo kaiviem a vaen, i o kam lo kaeharom oni vrong keknen akuruk ko ngam kaop kim inopia kam vuut orom karo papat ruk telik ngang E Nut vgum mar tok. \p \v 22 He enang tok, mularo ni vrong papat ruk mang tok ko im vua serppak mang ngar ko im kaelik ngang E Nut, mar nga gia vle kun pgegom gi yin va E Nut tuk, nang nong kun pgegom yin va ilenar akuruk kat e. He endo ka vrek nma mrer kun mnam en mruo pum o gi vrong relot va a vaen, ko nam kaemik va kut kaivie, va her a mhel to ta lgekol arhe. \v 23 Vanangko, a mhel to nma lopumtang pum o gi vrong relot va a vaen te, ngta mmok i o nop, nang kle kaemik va kut kaivie va her a mhel to kat arhe ka vrek mruo ner mrua mon en mruo orom a kerkeknen ko ka vrek nam lua mrer kun mnam en mruo mang ka keknen to teharom. Ii, ta vle te, tkaemik va kaivie orom karo papat ruk mang a keknen to endo ko nma lopumtang pum mar, nang nong orom karo papat ruk lserppak mang kmor mnam en mang E Nut he kmokpom kar e. He enang tok, kmikkiem a papat to tok, enangthe o mia ngapa lopumtang pum ngaro papat, nang le kaeharom a ngaeha langto ngang E Nut orom ngaro papat ruk endruk enang tok, va ngap her gi kaeharom a kerkeknen gi enang tok arhe. \c 15 \s1 O Mia Ngak Kaensireim Nglenar, Nang Nong Mar Mruo \p \v 1 He ekam tok, mor ruk nguaro papat ruk kmor mnam mor mang e Yesus he kmokpom kar ngta serppak, ngruak turang endruk ngaro papat ruk kmor mnam mar mang e Yesus ko ngat lo vua serppak he kaenserpagam ngaro papat ruk mang o vrong keknen ruk endruk, mar kam lua lopumtang pum ngartaro papat mruo mang ngar. Ii, ngruak kaeharom tok, nang lua vle pum a keknen to kam gi vrong kolaspa kmeharom ngortakor kmensireim mor mruo orom mar tok. Ngruaka vle tok, ekam ko her ngua ngaeha msim to arhe. \v 2 Ii, langto langto mnam mor na kle va ka vle pum a keknen to kmensireim ngorlenar he kaenserpagam ngaro papat ruk mang o vrong keknen ruk tok, mar kam vle lya ormar. \v 3 Ii, ngruaka vle tok, kmikkiem her gi enang ko Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen nam hera vle tok kat arhe. Ko si en mruo kat, va nam lua vle pum a keknen to kam mur kaensireim en mruo e. Nove, ko en ta kle kpat mang ngor kmikkiem gi enang ko e Devit ta vle orom a keknen to endo kat ko thavaeng E Nut te, “O rhek ruk o mia ngma kerrereng yin orom mar, dok mruo ngor mrua lol kuon mang her dok ta arhe.” \v 4 Yu, ko her el pat kim muk mang E Nut karo rhek ruk endruk ngat ittiegom mar tok, ekam ko E Nut karo rhek tgus ruk ngat ittiegom mar tennik, ngat ittiegom mar her mi kut mang kam patter mor ormar tete, he nang mor kam nho mkor E Nut kam susulgim mor. Ii, E Nut nera susulgim mor her gi ko pekam ko ngota matnge vgum o vnek he klol o serppak vgum karo rhek ruk endruk. \p \v 5 Ii, he her E Nut to arhe, Endo nam kaenserpagam o mia kam matnge vgum o vnek ruk tok. He ekam tok, kua ngarkie ngang E Nut, En kmeharom mularo papat tgus ruk mum kaikkiem e Yesus Kristus ormar, mar kam kaum kpis te, atgiang kun mnam muk. \v 6 Ii, kua ngarkie mang nguk kam vle tok, he nang muk kam kaum he ka vle atgiang, he nang muk kam kaum khover E Nut to Ngoldaip e Yesus Kristus Kteit kun mnam mularo vurkul va orom mularo ngnorok kat. \s1 O Vrong Rhek Ngat Kais Kmor Mnam Mar Mang E Yesus Kat \p \v 7 He ekam tok, mguak mo nho kuon mang nguk, gi enang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen ko en ta nho kuon mang nguk tok kat, to endo yek, o mia ngar kais kam hover E Nut ka munik her vgum muk tok arhe. \v 8 Ii, kua havaeng nguk tok, ekam ko e Kristus tmur kael en mruo ngang o Yuda kmeha ngang ngar, he nang E Nut kmaottam karo tnangal ruk tenik ngang o Yuda ngalmialaol orom karo rhek ruk o minar tok. Ii, E Nut tkaottam karo tnangal tok, he nang \v 9 o vrong rhek kam le khover E Nut ka munik mang tok, ko ta mrung ngar kat he kle kmon mar la mmok ko pum kalo keik. Ii, e Kristus tkaeha ngang o vrong rhek tok, kmikkiem E Nut karo rhek ruk ngat ittiegom mar mang ngar kat te, \q2 “He ekam tok, ngora ngam kua gu, nera pros mnam kuaro knituk kam hover ila munik kun pgegom o vrong rhek.” \m \v 10 Va ngat ittiegom E Nut karo rhek akuruk yok mang kat te, \q2 “Muk ruk o vrong rhek, mguak kaum ksirei kar E Nut karo mia mruo.” \m \v 11 Va ngat ittiegom E Nut karo rhek tok kat te, \q2 “Muk ruk o vrong rhek tgus mo mmie, muk he, mguak ngam mularo ngnorok, ngaka pros mnam mularo knituk kam kanprim Ngoldaip kat.” \m \v 12 Va ngat ittiegom E Aisaia karo rhek kat te, \q2 “E Nut nera tavger E Yese\f + \fr 15:12 \ft E Yese, en e Devit kteit.\f* kaes langto ta vle enang a ho ka sipngan ko ta par mnam a ngausie ka pun to mkor e Yese. Ko en nera hop kam nho mang o vrong rhek, he ngar le ka nho mkor kam susulgim mar.” \p \v 13 Ta vle ngang o vrong rhek tok, ko her E Nut arhe, endo o mia tgus ngaka nho mkor kam susulgim mar tok. He koma ngarkie ngang En kat, En kmensireim muk he kaeharom mularo vurkul kmongeik ko mum kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar kngae kngae. Kua ngarkie ngang E Nut tok, he nang muk kam le ka nho lserppak mkor En orom a serppak to mkor E Nunu A Totur, En kam meng e Yesus kam kat kaeknik ngte. \s1 E Nut Mruo Tmur Kael E Pol Ngang O Vrong Rhek Kam Hahavaeng Ngar Mang E Yesus \p \v 14 Koornopeik ruk mut kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar, kun mnam dok, kuaro papat ngta serppak mang nguk te, o keknen ruk lyar ngat her el rengmat kun mnam muk he. Va kuaro papat ngta serppak mang nguk kat te, mut smia mnor hak mang E Nut kat. Va kuaro papat ngta serppak mang nguk kat te, mularo papat ngat mi kut kais kun mnam muk mruo kam mo patter muk mruo ormar kat. \v 15 Mut si vle tok, vanangko ko kaittiegom kuaro papat akuruk kun mnam kua hor ta kam kat kael pat kim muk mang ngar ge. He ko her el kuaro papat akuruk ngang nguk ko ko her rere lserppak ngang nguk mang ngar. Vanang ko eharom tok, kmikkiem enang ko E Nut mruo tring ya mang dok he mur el kua ngaeha to enda ngang dok. \v 16 Ko ko her kol a ngaekam to mkor o pris kmeha ngang o vrong rhek orom a ngaeha to kam kol e Yesus ka gu he khavaeng nguk mang a knovvur te, her e Yesus arhe Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen. Ko her E Nut to tel a knovvur ko maktiegom dok tok. He enang o pris nga ngaeha tok, dok kat kom kais kmel muk o vrong rhek ruk mut kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar ngang E Nut mruo enang o nngiar, he nang E Nut kam ngatkal mang nguk, ekam ko E Nunu A Totur ther el muk kam vle la mmok ko pum kalo keik. Nguak kaeha ngang nguk ruk o vrong rhek tok, to endo yek, E Nut nera higiang nguk he klol muk tok. \p \v 17 He ekam ko dok to kom kor mnam dok mang e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen he kmokpom kar, kom kaeharom kua ngaeha to endo ngang o vrong rhek ngang E Nut. Va kom vua serppak mang kua ngaeha to tok te, tmi kut ya hak. \v 18 Ii, va ngor lo kta rere mang o reha akor ko yok kat e. Ngor gia rere mang o gi reha tuk ruk e Kristus mruo teharom mar ko maktiegom dok. Ngora rere mang her gi mar tuk, ko her gi vgum kuaro reha va kuaro rhek ruk endruk tok, e Kristus thera ktong o vrong rhek ngok kim E Nut, he ngat her ngan vgum he, to le kor mnam mar mang En he kmokpom kar. \v 19 Ii, ko kuaro rhek va kuaro reha ruk endruk, E Kristus teharom mar ko maktiegom dok orom o ngaelmir ruk lserpgue va o reha ruk laol her vgum E Nunu A Totur ka serppak to arhe. He ekam tok, kmelha ko mYerusalem ka grap kam ngae kais mIlirikum ko her tarkanang kua ngaeha to kam hahavaeng o vrong rhek kun mnam o rengmat tgus ruk ko tok mang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen kmikkiem a knovvur tok. \v 20 Ii, ko eharom enang tok, ekam ko tennik kam ngae kais mang tete kom ho mi kut kael kua treil te, kam hahavae mang a knovvur kun mnam oni mhetor ruk o mia ngat lo ngnek mang e Yesus vop. Koma svil kam her gi kut kaeharom a ngaeha to endo tok, dok kam lua mikie ekam a mhel langto ka ngaeha, he ka vle enang a mhel to tngam ka rek kuon malpgem a mhel langto yok karo ngtek ko ta ktar ka srim mar ku mmie. \v 21 Vanangko, dok kom her gi kut kaeha tok kmaottam E Nut karo rhek ruk mang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen, mar kam pis lmien ko ngat ittiegom mar te, \q2 “Endruk o mia ngat lua havaeng ngar mang en vop, ngar le ka ngnek kam mnor mang. Va endruk ngat lua ngan o rhek mang vop, ngar kle ka ngnek mang he ka mmok mang.” \m \v 22 Ii, va a her gi ngaeha msim to kam havae mang a knovvur ko mo rengmat ruk yok arhe, nma hagam dok kam pis ngok kmuk tennik kam ngae kais mang tete. \s1 E Pol Tkael Ka Papat To Kam Ngae Ka Ptang lRom \p \v 23 Vanangko ekam ko ko her tarkanang kua ngaeha to kam havaeng o vrong rhek kun mnam o rengmat tgus ruk kun mnam a mmie ka mhe to enda mang a knovvur, va ekam ko kua vok tvu kael riring nguk kat tennik kam ngae kais mang tete, \v 24 ko her el kua papat he te, kam ktar ka khap he ka ptang nguk ko mRom na ko nguak ngae ngok ma Spen, he nang muk ruk ko tok mRom kmel kualo nhar ma mmie mnam kua ngae to endo. Ii, kua nho mkor muk kam turang dok tok, kopekam ko ngua vrua vle ko kim muk mo kenho akor kam sirei kar muk na to kle klapsa kngae ngok ma Spen. \v 25 Vanangko tete, dok ta ekam a ngaelaut kam ptang E Nut karo mia mruo ruk ngat kor mnam mar mang En he kmokpom kar ko mYerusalem, dok kam turang ngar orom a ngaeha langto. \v 26 Ko o vrong rhek ruk lMasadonia kar lAkaia ngta sirei kmen o krek ekam dok ngang E Nut karo mia mruo ruk ngat kor mnam mar mang En ko mYerusalem ko akuruk mnam mar ngta tu kmo tgoluk. \v 27 Ii, o vrong rhek ruk lMasadonia kar lAkaia ngat pua sirei kam turang o Yuda tok, vanangko nga her gi kut koripang o Yuda ko mYerusalem gi enang tok arhe. Ko a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik kuon ma volkha, E Nut ta ktar mi kut en ngang o Yuda ruk endruk. Vanang her o Yuda ruk ngat kle koregot kim o vrong rhek kam kol a ktalhok to endo kat arhe. He ekam tok, o vrong rhek nga her le koripang ngang o Yuda orom ngaro tgoluk ruk ngat lol mkor o mia mo mmie enang tok. \p \v 28 lMasadonia kar lAkaia ngaro papat ruk kmor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar ngat el mit orom ngaro miel ruk orom o krek ri. He ko pekam ko nguak tarkanang a ngaeha to orom o krek ri, kam mi kut kaelik ko maktiegom o Yuda ruk ko mYerusalem, ngor kle klapsa ka ptang nguk na, ktar mang dok kam ngae ngok ma Spen. \v 29 Va kua mnor te, nguak pis ngok kmuk, va e Kristus ner ho mi ktua ngamyammok mang nguk vgum dok. \p \v 30 Vanangko koornopeik, tete ekam ko ngot kaum kor mnam mor mang Ngoldaip to e Yesus Kristus he kmokpom kar, va ekam ko E Nunu A Totur nam kaum kaenkrovgem mor kam mo kaelongtok mo ngor, va ko kaurur kim muk kam kaum ksir vanam dok kam ngarkie ngang E Nut mang kua ngaeha to a vanker. \v 31 Mguak ngarkie ngang E Nut te, En kam sulgim dok ko maktiegom endruk ko mYudea, endruk ngat lo kor mnam mar mang e Yesus he lua mokpom kar, mar kam lua kering dok. Ii, va mguak ngarkie kat te, E Nut karo mia mruo ruk ko mYerusalem, endruk ngat kor mnam mar mang En he kmokpom kar kam ngatkal mang kua ngaeha to kam turang ngar, \v 32 he nang dok kam le kngae kpis ngok kim muk orom a sirei, enangthe E Nut napa svil dok kam pis ngok kmuk. He enang tok, muk kar dok ngop kais kam mo enserpagam mor mruo. \v 33 Va kua ngarkie kat te, E Nut to nam kaen a vrek longeik ngang nguk kam vle kar muk tgus. Lmien! \c 16 \s1 E Pol Tkaen Ka Mamrung Ngang Klenar Ruk Ko mRom \p \v 1 Yu! Vanangko mang a vlom to e Vibi, endo nam kaeha ngang e Yesus ka ngaomevek to ko mSenkrie, en ngoretem langto ko tkor mnam en mang e Yesus. Kua svil kam rere orom a vlom to kmenserpagam mularo papat mang. \v 2 Ii, kua svil kam mnganang nguk kam vaeng a vlom to endo kam vle ko kmuk, gi enang ko muma vaeng E Nut karo mia mruo ruk ngam kor mnam mar mang e Yesus tok kat, ko en nam kor mnam en mang Ngoldaip he kmokpom kar tok kat. Va kua svil muk kam turang a vlom to endo pum karo reha ruk laol, ko en nam vua turang o mia kavurgem. Va si dok kat va tvua sovet kam turang dok kat. \p \v 3 Va mguak kaen kua mamrung ngang e Prisila kar e Akila. Min nginm kaum kaeha kar dok kam havaeng o mia mang e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen. \v 4 Her enngindi arhe tesgun ko mnam a kolkha langto ngint mur kaen nginalo vok kam yor mang dok, nang dok kam ngorpok petgim a kernonhommok. Koma kanprim min, vanang nong dok tuk to koma kanprim min e. Nove, E Yesus karo ngaomevek tgus ruk orom o vrong rhek kat va ngama kanprim min tok kat. \p \v 5 Va mguak kaen kua mamrung ngang e Yesus ka ngaomevek to nam kaum kam totu pum E Nut ko mnam ngina rek kat. \p Va mguak kaen kua mamrung ngang kola to e Epenetus, endo kom kaelongtok mang. Her endo a ktarang kun mnam mar tgus ruk ko mnam a mhe to e Esia to ta pakvom kmor mnam en mang e Kristus. \p \v 6 Va mguak kaen kua mamrung ngang e Maria to nama prongyek ka psek kmeha ngang nguk. \p \v 7 Va mguak kaen kua mamrung ngang kualo ngausie mruo ruk e Androkinus va e Yunias, ennginduk ngat kaum kaenpasiker min tesgun kar dok. Va o mia tgus ngata mnor mang ngin te, min alo aposel ruk nginalo munik ngint laut hak. Va ngint hera ktar kor mnam min mang e Yesus he kmokpom kar ktar mang dok kat. \p \v 8 Va e Ampliatus to tkor mnam en mang Ngoldaip he kom her kaelongtok mang, en kat va mguak kaen kua mamrung ngang en kat. \p \v 9 Va e Urbanus to nam kaum kaeha kar mor kam havaeng o mia mang e Kristus, mguak kaen kua mamrung ngang en kar e Stakis to kom kaelongtok mang kat. \p \v 10 Va e Apeles to tsim kut eha lya hak orom e Kristus karo reha ruk o mia ngat elik ko maktiegom kmegom en ormar, va mguak kaen kua mamrung ngang endo kat. \p Va mguak kaen kua mamrung ngang e Aristobulus ka valngan kat. \p \v 11 Va mguak kaen kua mamrung ngang kua ngausie mruo to e Herodion. Va endruk kun mnam e Narsisus ka valngan ko ngat kor mnam mar mang e Yesus va mguak kaen kua mamrung ngang ngar kat. \p \v 12 Va mguak kaen kua mamrung ngang lraip ruk e Trevina, e Treposa kar ko la msim e Pesis, endruk ngat vu kaeha lserppak ngang Ngoldaip kat. \p \v 13 Va e Rupus to ka munik ta laut vgum karo vu reha ruk ngang Ngoldaip, va mguak kaen kua mamrung ngang en kar knan kat, endo nma nho mang dok enangthe ko nan msim to en. \p \v 14 Va mguak kaen kua mamrung ngang e Asenkritus, e Vlegon, e Hermes, e Patrobas, e Hermas kar koornopeik ruk ngat kor mnam mar mang e Yesus he ka vle ko kmar kat. \p \v 15 Va mguak kaen kua mamrung ngang e Vlologus, e Yulia, e Nereus kar kaetem va e Olempus kar E Nut karo mia tgus ruk ngma vle ko kmar ko ngam kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar kat. \p \v 16 Ii, va muk tgus mguak mo kaen mularo mamrung mo nguk mruo kam khenam ma mmok te, muk tgus mut mur kael muk mruo kam kaum ka vle ngang E Nut. \p Va e Kristus karo ngaomevek tgus ngat kaen nga mamrung ngang nguk tok kat. \s1 E Nut Karo Mia Mruo Ngak Ngangreal Ngang Ngar Mruo Mang O Pattermia Ruk La Ppiagar \p \v 17 To tete koornopeik ruk mut kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar, ko kaurur kim muk te, mguak mrua ngangreal ngang nguk mang endruk ngma kaoppom a paei mnam muk kam mrua mommen muk. Ii, ko mar ngma hos kim mularo papat ruk kmor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar orom ngaro papat ruk yok ko ngam lo kaikkiem o papat ruk mut her lol tesgun e. He ekam tok, mguak kael mularo yaik ngang ngar. \v 18 Ekam ko o mia ruk endruk ngam lo mi kaeha ngang Ngoldaip, Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen e. Nove, ngam kle va kaeha ngang ngar mruo kam mur kaikkiem ngaro pkor ngaro svil mruo te, o mia kam mon ngalmialaol orom mar. Ii, ko ngam vua rere he ka ppiak kam kanprim o mia ruk ngaro papat ruk ngat lo vua laut mang E Nut kam her gi ktua mas orom mar kam vraik orom ngaro papat petgim e Yesus enang tok. \v 19 Va o mia tgus ngat her kol a re to mang nguk he te, mut her ngan vgum E Nut he kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar he. He dok kom vua sirei hak mang muk tok arhe. Mut pua vle enang tok, vanangko kua havaeng nguk kam ngangreal ngang nguk mruo mang o pattermia ruk la ppiagar ge, ekam ko kua svil mularo papat ruk mang kmeharom o keknen ruk lyar kam laut kngae, nang mularo papat ruk mang kmeharom o kerkeknen kam ksir. \p \v 20 Mare, mguak kaeharom tok kngae, ko E Nut to nam kaeharom o mia ngaro vurkul kmongeik, ketasuo En kam karkar mang e Seten he kokoher ka lpek hak kmel en ku meorom mularo nharok. \p Ii, va kua ngarkie ngang Ngoldaip e Yesus, en kam ring ya mang nguk. \s1 E Pol Klenar Ngta Mrung Endruk Ko mRom \p \v 21 Yu, va e Timoti to nam kaum kaeha kar dok kar kuaro usiel mruo ruk e Lusias, e Yason va e Sosipatar ngta svil kmen nga mamrung ngang nguk tgus kat. \p \v 22 Va dok to e Tertius dok ta kom kor mnam dok mang e Yesus he kmokpom kar, ko lol o rhek ko vgum e Pol he ittiegom mar kun mnam ka hor ta, dok kat kua svil kmen kua mamrung ngang nguk tok kat. \p \v 23 He dok to e Pol kua sirei kam vle ko kim e Gaius ko en nam smia tar dok kun mnam ka rek to e Yesus ka ngaomevek moti nama kaum ktotu pum E Nut kun mnam. Va e Yesus ka ngaomevek moti nama sirei mang e Gaius tok kat. He her e Gaius ta arhe ta svil kat kmen ka mamrung ngang nguk kat. \p Va e Erastus to nma nho mang a rengmat to enda ngaro krek kar ngornopia to e Kuartus ngint kaen nginalo mamrung ngang nguk kat. \p [ \v 24 Va ko kta ngarkie ngang Ngoldaip to e Yesus Kristus kat te, en kam ring ya mang nguk kat.] \p \v 25-27 Tennik ko a mmie tlo pis vop kam ngae kais mang tete, E Nut to nma plong vle ngnik ngnik tlo vur paam rela mang ka papat to mang e Kristus e. Nove, tgi tuvgom kim o mia. Vanangko tete, ther polger ka papat to endo ma mmok he, ko vgum karo propet ngaro rhek ko o mia ngat ittiegom mar. Ii, ther mi kut en a re to kam polger ka papat to endo mang e Kristus ma mmok tok, he nang o vrong rhek tgus kam ngan vgum to le kor mnam mar mang en he kmokpom kar. Ii, va her E Nut to arhe tis kmenserpagam muk orom a knovvur. He her gi a knovvur to endo lsir, koma polger o rhek mang ngang o mia mang e Yesus Kristus tok arhe. Va o rhek ruk endruk ko koma polger ngang o mia tete, ngat her gia maenang kar E Nut ka papat to mang e Kristus, endo tennik tlo vur paam rela mang vop. He ekam tok, her E gi Nut tuk to atgiang arhe Endo orom karo papat ruk lvu laol hak, mor ngruak kanprim he khover ka munik kngorom kngorom her vgum e Yesus Kristus arhe. Lmien! Nop he!