\id MAT \h MATEO \toc1 GUX BHAIꞌM KAIꞌCHDHAM ÑIꞌOOK NA BHAAN TU AꞌGA GUCH XOIꞌKAM NAT TU UAꞌNAK GU MATEO \toc2 MATEO \toc3 Mt. \mt2 GUX BHAIꞌM KAIꞌCHDHAM ÑIꞌOOK NA BHAAN TU AꞌGA GUCH XOIꞌKAM NAT TU UAꞌNAK GU \mt1 MATEO \c 1 \s1 Gu bopxiꞌñ guch Xoiꞌkam \r (Lk. 3:23‑38) \p \v 1 Gu Dabii gio gu Abraam jir diꞌ pɨx am gu bopxiꞌñ guch Xoiꞌkam. Jaꞌpni jaꞌk moo tu tuꞌiiꞌ: \p \v 2 Gu Abraam maaꞌn tu mar kat na Isaak tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ moo gu Isaak maaꞌn jup tu mar kat na Jakob jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ moo gu Jakob jɨꞌkchip tu maamar kat, maadɨt jir diꞌ guiꞌ na Judaa tɨɨgich. \v 3 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Judaa gook jup tu maamar kat, maaꞌn Paaris tɨɨgich, gu jumai baꞌ Saara, gu ja naan baꞌ Tamaar jup tɨɨgich. Baꞌ gu Paaris maaꞌn jup tu mar kat, Isroom jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Isroom maaꞌn jup tu mar kat, Araam jup tɨɨgich. \v 4 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Araam maaꞌn jup tu mar kat, Aminadaa jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Aminadaa maaꞌn jup tu mar kat, Nasoon jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Nasoon maaꞌn jup tu mar kat, Salomoon jup tɨɨgich. \v 5 Baꞌ gu Salomoon miꞌ dhɨr maaꞌn jup tu mar kat na Boos jup tɨɨgich, gu dɨꞌɨɨꞌn baꞌ Raab jup tɨɨgich. Baꞌ gu Boos miꞌ dhɨr maaꞌn jup tu mar kat, Obed jup tɨɨgich, gu dɨꞌɨɨꞌn baꞌ Rut jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Obed maaꞌn jup tu mar kat, Isayii jup tɨɨgich. \v 6 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Isayii maaꞌn jup tu mar kat na puiꞌ tɨɨgich Dabii. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Dabii maaꞌn jup tu mar kat na Salomoon jup tɨɨgich, guiꞌ nar dɨꞌɨɨꞌn guiꞌ na bɨɨpɨꞌ dɨr jir bɨngaꞌn kat gu Uriiyas. \p \v 7 Baꞌ gu Salomoon miꞌ dhɨr maaꞌn jup tu mar kat, Roboam jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Roboam maaꞌn jup tu mar kat, Abiiyas jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Abiiyas maaꞌn jup tu mar kat, Asaa jup tɨɨgich. \v 8 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Asaa maaꞌn jup tu mar kat, Josapaat jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Josapaat maaꞌn jup tu mar kat, Joraam jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Joraam maaꞌn jup tu mar kat, Usiiyas jup tɨɨgich. \v 9 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Usiiyas maaꞌn jup tu mar kat, Jotaam jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Jotaam maaꞌn jup tu mar kat, Akaas jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Akaas maaꞌn jup tu mar kat, Esekiiyas jup tɨɨgich. \v 10 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Esekiiyas maaꞌn jup tu mar kat na Manasees jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Manasees maaꞌn jup tu mar kat, Amoon jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Amoon maaꞌn jup tu mar kat, Josiiyas jup tɨɨgich. \v 11 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Josiiyas jɨꞌkchip tu maamar kat janoꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk ja uꞌuuk gu Israel kam jaꞌtkam mu jaꞌk Babiloonia. Baꞌ maadɨt Jekoniiyas tɨɨgich guiꞌ jɨꞌ nam jir maamraꞌn kat. \p \v 12 Baꞌ mɨkkat gatuuk nam paiꞌ dhuuk mu jaꞌk xi oiꞌñkat Babiloonia, maaꞌn jup tu mar kat gu Jekoniiyas na Salatial jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Salatial maaꞌn jup tu mar kat, Robabeel jup tɨɨgich. \v 13 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Robabeel maaꞌn jup tu mar kat, Abiot jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Abiot maaꞌn jup tu mar kat, Eliakiim jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Eliakiim maaꞌn jup tu mar kat, Asoor jup tɨɨgich. \v 14 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Asoor maaꞌn jup tu mar kat, Sadook jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Sadook maaꞌn jup tu mar kat, Akiim jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Akiim maaꞌn jup tu mar kat, Eliob jup tɨɨgich. \v 15 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Eliob maaꞌn jup tu mar kat, Eliasaar jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Eliasaar maaꞌn jup tu mar kat, Mataan jup tɨɨgich. Miꞌ dhɨr baꞌ gu Mataan maaꞌn jup tu mar kat, Jakob jup tɨɨgich. \v 16 Miꞌ dhɨr baꞌ gu Jakob maaꞌn jup tu mar kat na Josee jup tɨɨgich, guiꞌ nar bɨngaꞌn kat gu Mariiya guiꞌ nar dɨꞌɨɨꞌn guch Xoiꞌkam guiꞌ na Jesuus tɨɨꞌ, guiꞌ na saak Dios puꞌñi bha jootsaꞌ jix dhaam dɨr. \p \v 17 Baꞌ janoꞌ dɨr nat paiꞌ dhuuk maaxir gu Abraam, mambhɨɨx daman maakob ai mɨt gu jaꞌtkam nat baꞌp ba maaxir gu Dabii. Gio baꞌ miꞌ dhɨr gatuuk jaꞌkbuiꞌ aixkam jup ai mɨt na mɨt maaxir janoꞌ dɨr nat paiꞌ dhuuk gu Dabii maaxir miꞌ juugɨt na mɨt paiꞌ dhuuk ja uꞌuuk gu Israel kam jaꞌtkam mu jaꞌk Babiloonia. Gio baꞌ miꞌ dhɨr janoꞌ nam paiꞌ dhuuk mu jaꞌk xi oiꞌñkat Babiloonia gu Israel kam jaꞌtkam, jaꞌkbuiꞌp ai mɨt mambhɨɨx daman maakob na mɨt maaxir gu jaꞌtkam miꞌ juugɨt nat paiꞌ dhuuk maaxir guch Xoiꞌkam guiꞌ na saak Dios puꞌñi bha jootsaꞌ jix dhaam dɨr. \s1 Nat jax jaꞌk maaxir guch Xoiꞌkam \r (Lk. 2:1‑7) \p \v 18 Jaꞌpni jaꞌk jum duu guch Xoiꞌkam janoꞌ nat paiꞌ dhuuk maaxir. Gu dɨꞌɨɨꞌn Mariiya tu taandaꞌ am na sap bɨɨmaꞌn tu kiichaꞌ maaꞌn gu chioꞌñ na puiꞌ tɨɨꞌ Josee, guꞌ ji na guꞌ bɨɨpɨꞌ dɨr nat chakui bɨɨmaꞌn tu kiicha, dɨɨlh pɨx bar alhiꞌch kɨɨkam kaꞌ gu Mariiya, sia kum tɨi chakuir jum bɨpnagɨm, na guꞌ gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdaꞌ nat puiꞌ jaꞌk bhaan jum tajaa na baꞌ dɨɨlh pɨx ba tɨgiaꞌ maaꞌn gu alhii. \v 19 Guꞌ baꞌ na guꞌ gu Josee jup jir jix bhaiꞌkam kaꞌ, guiꞌ na bɨɨmaꞌn jix chu kiicham kaꞌ gu Mariiya, puiꞌ bam aagɨt nam jix xɨꞌlhim xim jɨꞌdɨlhkadai gɨt cham tuꞌ bhaan ji chu aꞌgat, na guꞌx joiꞌgɨꞌn gu Mariiya, baꞌ cham aaꞌ na ba ji iattulhdhaꞌ ja bui gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam, nam baꞌ cham tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ. \v 20 Baꞌ puiꞌ bam aagɨk na moo maiꞌ ba buaꞌ gɨt gu Mariiya, guꞌ ji nat guꞌ ba tɨɨ maaꞌn gu nobiiꞌñ guch Gɨꞌkoraꞌ tɨɨtkiꞌ bhaan na sap jup tɨtda: \p ―Aapiꞌ Josee nap jir boxiiꞌñ gu Dabii, chaꞌp jax jum aagɨt bɨɨmaꞌn xi chu kiichai gu Mariiya, na guꞌ gu alhii guiꞌ na tɨgiaꞌ, dhiꞌ gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdaꞌ pɨx nat puiꞌ jaꞌk tu duu nat bhaan jum tajaa. \v 21 Baꞌ guiꞌ jɨꞌ gu alhii na tɨgiaꞌ gu Mariiya, Jesuus jap tɨɨtgɨꞌ, na guꞌ dhiꞌ ya jaꞌp uañchudaꞌ gu ja uaꞌtulhdharaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam. Puiꞌ ku baꞌr am na puꞌñi jaꞌk tɨɨꞌnkaꞌ. \p \v 22 Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk tum duu janoꞌ nat tum kuugalh gu puiꞌ nat jax jaꞌk tɨꞌɨɨk bɨjɨk guch Gɨꞌkoraꞌ nat bhaan jim uaꞌrgidhak maadɨt guiꞌ nam bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk, nat puiꞌ jaꞌk tu uaꞌnak na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 \v 23 Dɨɨlh pɨx ba tɨgiaꞌ gu alhii maaꞌn gu ubii tɨyaa. \q1 Emanoil jam baꞌ tɨɨtgɨꞌ. \m Baꞌ dhiꞌ jaꞌp kaiꞌñkam jup jum kaiꞌch: Jich aꞌm tɨ nɨiꞌñ gu Dios. \p \v 24 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk ba ñiñia gu Josee, cham jax ji chɨꞌɨɨk bhaiꞌp ji bhɨi gu Mariiya na jax ba tɨtda gu nobiiꞌñ gu Dios. \v 25 Ku guꞌ chakui maap jix bhaiꞌ tu oiꞌñcha mɨt ji jaꞌp na moo na jax noꞌm jir jum bɨpnagɨm. Dai gatuuk nat paiꞌ dhuuk ba tɨɨ gu alhii gu Mariiya na mɨt baꞌ maap ba tu oiꞌñcha. Baꞌ gu Josee, Jesuus tɨɨt gu alhii nat jax chia na tɨɨtgɨꞌ gu nobiiꞌñ gu Dios. \c 2 \s1 Nam ba tɨɨꞌmpuꞌ guch Xoiꞌkam guiꞌ nam jix maatɨt ja nɨiꞌñdhaꞌ gu chiichiaꞌ \p \v 1 Baꞌ gu Jesuus bhammɨ maaxir na paiꞌ puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Beleen guiꞌ na bhaan bipioꞌ gu Judea dɨbɨɨr, baꞌ janoꞌ maaxir na paiꞌ dhuuk jir gɇꞌkam kaꞌ gu Eroodis na jɨꞌx jir Judea. Baꞌ janoꞌ jɨꞌkchi bhammɨp ba ji bubua mɨt Jerusaleen guiꞌ nam mu jaꞌk oiꞌñkaꞌ xiaꞌlhbui, guiꞌ nam jix maatɨt ja nɨiꞌñdhaꞌ gu chiichiaꞌ, na mɨt muiꞌ ba tɨɨgim guch Xoiꞌkam nat ba maaxir. \v 2 Baꞌ bhaiꞌ ba tɨ tɨkka am na sap pa jaꞌk jax chuꞌiiꞌ, jup kaiꞌch am: \p ―¿Pa jaꞌk jax chuꞌiiꞌ guch Xoiꞌkam guiꞌ nat ba maaxir, guiꞌ na saak jir ja gɇꞌkam tuk kaꞌ gu yaꞌ kam dhi Israel? Maaꞌn tɨɨ chich gu gɇꞌ chiꞌɨɨꞌ na puiꞌr jum duukam nat yaꞌ paiꞌ ba maaxir guch Xoiꞌkam. Puiꞌ ku chich baꞌ aach moo bhaiꞌ xi jii na chich bhaiꞌ bha tu daañim buiñor. \p \v 3 Baꞌ gampaiꞌ ji dhuu gu Eroodis nat puiꞌ jɨꞌ ja kai, panaas kut giilhim jix buam jum ɨlh, gio gu jaiꞌ nam jɨꞌk bhaiꞌ oiꞌdhaꞌ Jerusaleen ba puiꞌ ɨp. \v 4 Baꞌ ba ja bai gu Eroodis gu ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, gio baꞌ guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, baꞌ bhaiꞌ ba ja tɨkka na paiꞌ baꞌ puiꞌ maaxilhiaꞌ guch Xoiꞌkam guiꞌ na saak Dios bha jootsaꞌ jix dhaam dɨr. \v 5 Baꞌ guiꞌp tɨtda am: \p ―Dho miꞌ dho saak na paiꞌr Beleen guiꞌ na bhaan bipioꞌ yaꞌ dhi Judea dɨbɨɨr, na guꞌ puiꞌm kaiꞌch gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios miꞌ nat paiꞌ tu uaꞌnak maadɨt guiꞌ nam bɨjɨk bhaankamuꞌn tu aꞌgimɨk, na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 \v 6 Baꞌ aapiꞌm na pim jɨꞌk miꞌ oiꞌdhaꞌ na paiꞌ puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Beleen, \q1 guiꞌ na bhaan bipioꞌ gu Judea dɨbɨɨr, \q1 cham tuꞌ gampaiꞌ bipioꞌ pim, \q1 sia ku guꞌ jaiꞌ kap tɨi gɇꞌgɇr jir kikcham yaꞌ dhi Judea, \q1 na guꞌ miꞌ aapiꞌm jam bui maaꞌn maaxilhiaꞌ guiꞌ nar gɇꞌkam kaꞌ ja bui guñ jaꞌtkam tuk Israel kam. \p \v 7 Baꞌ ba ja bai ɨp gu Eroodis guiꞌ nam jix maatɨt nɨiꞌñdhaꞌ gu chiichiaꞌ, baꞌ mu jaꞌp dɨlhkob jix xɨꞌlhim ba ja tɨkka nam paiꞌ baꞌ duuk mu paiꞌ pu nɨiꞌñ gu gɇꞌ chiꞌɨɨꞌ na bhaan jix maatɨꞌ nat ba maaxir guch Xoiꞌkam. \v 8 Baꞌ daipuꞌ nat xi ja tɨkkak muiꞌ xi ja joot mu jaꞌk Beleen, jup ja tɨtda: \p ―Ea na pim mu jimiaꞌ mu Beleen. Mi jaꞌp japim naiꞌ tu gaaꞌngɨmɨi tɨgiaꞌ gu alhii guiꞌ na puiꞌr jich Xoiꞌkam. Baꞌ noꞌ pimɨt miꞌ paiꞌ tɨɨ, yaꞌ pim xiñ aaꞌñdhidhat na pim paiꞌ dhuuk gio jaꞌk jup ba suulhgiaꞌ na paiꞌ sɨlh jup tuiꞌkaꞌ, nañ baꞌ aañ muiꞌp jimiaꞌ nañ tu daañmɨraꞌ buiñor. \p \v 9 Baꞌ guiꞌ daipuꞌ nat jax puꞌñi xi ja tɨɨꞌn gu Eroodis, pu jii mɨt. Baꞌ gamaiꞌ gu bɨɨx boi nam mu jiim, bɨɨpɨꞌ gamaiꞌ ba jim gu gɇꞌ chiꞌɨɨꞌ bha jaꞌp jix dhaam, guiꞌ na mɨt bɨɨpɨꞌ dɨr mummɨ jaꞌk tɨɨ ja kiꞌaam na bha jaꞌp daa jix dhaam, baꞌ muiꞌ pu jim bha jaꞌp jix dhaam gammɨjɨ nam jax jiim gu bɨɨx boi. Baꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk ba ai mummɨ Beleen, bhaiꞌ pɨx jaꞌp ji dhaibu gu gɇꞌ chiꞌɨɨꞌ sɨlh miꞌ na paiꞌp tuꞌiiꞌ gu alhii guiꞌ nar jich Xoiꞌkam. \v 10 Baꞌ joidham jix bhaiꞌm ɨlh jamɨt guiꞌ nam jix maatɨt ja nɨiꞌñdhaꞌ gu chiichiaꞌ na mɨt ba tɨɨ gu gɇꞌ chiꞌɨɨꞌ nat bhaiꞌ pɨx jaꞌp ji dhaibu, nam guꞌx maat na miꞌ bap tuꞌiiꞌ guch Xoiꞌkam. \v 11 Baꞌ na mɨt muiꞌ ji baap mɨjɨ baꞌk chɨr, miꞌ pɨx ji chɨɨ mɨt gu alhii na mi jaꞌp daa, gio gu dɨꞌɨɨꞌn. Baꞌ nam jax jiim, ja oꞌlhia kɨꞌn guꞌkɨk bhaiꞌ ji chu daanɨ mɨt buiñor gu alhii guiꞌ nar jich Xoiꞌkam, gio na mɨt xi chu kukpioꞌkak mi jaꞌp xi chu dalhxi guiꞌ na miꞌ tu jim guiꞌ nax dhaꞌram tu namɨɨk, puiꞌ na jax gu diꞌoor, gio guiꞌ na joidham uub, gio baꞌ guiꞌ na kɨꞌn tum kubhiondaꞌ. \v 12 Gatuuk baꞌ dai na mɨt mi jaꞌp ba tɨbia. Baꞌ ba tɨ tɨɨtkɨ mɨt na sap cham bhaaiꞌ nam mu jaꞌk ka jiimdaꞌ buiñor gu Eroodis, na guꞌx bhaam buiñor gu alhii guiꞌ nar jich Xoiꞌkam. Baꞌ maakam jaꞌk bhɨi mɨt na mɨt paiꞌ dhuuk ba jii mu jaꞌk ja kiꞌaam. \s1 Gu Josee na maiꞌ ba daiꞌññiaꞌ mu jaꞌk Ejipto na bhɨikaꞌ guch Xoiꞌkam nam baꞌ cham muꞌaaꞌ \p \v 13 Baꞌ gatuuk na mɨt paiꞌ dhuuk ba jii guiꞌ nam jix maatɨt ja nɨiꞌñdhaꞌ gu chiichiaꞌ, ba tɨɨ gu Josee maaꞌn gu nobiiꞌñ gu Dios tɨɨtkiꞌ bhaan, baꞌp tɨtda: \p ―Xi bamiiꞌ Josee, jix kɨɨꞌ bim duuñ kup maiꞌ daiꞌññiaꞌ mu jaꞌk Ejipto, xi bhɨɨji ap dhi alhii, gio gu dɨꞌɨɨꞌn jap bɨɨx jup xi baidhai. Mummɨp baꞌ moo pɨx daakaꞌ, aañ dɨɨlh bam aagiꞌñdhaꞌ na paiꞌ dhuuk jix bhaaiꞌn kaꞌ nap gio bhaiꞌp ba jimiaꞌ, na guꞌ yaꞌ gu Eroodis bha jimdaꞌ jia na bha gaaꞌmɨraꞌ dhi alhii na baꞌ yaꞌ muꞌaaꞌ. \p \v 14 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk ba ñiñia gu Josee, pu tukaaꞌñ chaꞌm miꞌ bhɨi nat maiꞌ ba mɨɨ mu jaꞌk Ejipto, xi bhɨɨk gu alhii gio gu dɨꞌɨɨꞌn bɨɨx jup xi baidhak. \v 15 Mu jaꞌk baꞌ pu daakaꞌ na jɨꞌx duakat gu Eroodis. Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk jum kuugalh gu puiꞌ nat jax jaꞌk tɨꞌɨɨk gu Gɇꞌkam jich Gɨꞌkoraꞌ bhaan jim uaꞌrgidhak maadɨt guiꞌ nam bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk, nat puiꞌ jaꞌk tu uaꞌnak na jaꞌpnim kaiꞌch: “Mummɨ dɨr Ejipto ñich bha jaꞌk bai guñ mar.” \s1 Gu Eroodis na ba ja chiñiaꞌ gu sandaaruiꞌx chugiꞌñ nam ja koodaꞌ gu aꞌaalh, katti sap maadɨt jir diꞌ kaꞌ gɨt guch Xoiꞌkam \p \v 16 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk puiꞌ ba tɨ kai gu Eroodis na mɨt maakam jaꞌk pɨx ba bhɨi guiꞌ nam jix maatɨt ja nɨiꞌñdhaꞌ gu chiichiaꞌ, giilhim bhaiꞌ ji bhaam, na guꞌ tɨi ka ja nɨɨrat nam saak gio bhaiꞌ bhɨɨyaꞌ gɨt nam bhaiꞌ xi aaꞌñdhidhaꞌ gɨt na paiꞌp tuꞌiiꞌ guch Xoiꞌkam. Baꞌ mu ja joot gu sandaaruiꞌx chugiꞌñ mu Beleen nam sap ja koodaꞌ bɨɨx gu aꞌaalh nam jɨꞌk miꞌ jaiꞌch kaꞌ, sia guiꞌ nam mu jaꞌp oiꞌñkaꞌ juꞌñdharan. Baꞌ dai guiꞌ nam jɨꞌk jix ioꞌm jir aꞌlhich tu chia nam ja koodaꞌ, gio guiꞌ nam jɨꞌk gook oidhaꞌ ba biaꞌ, na jɨꞌx ɨlhiiꞌñ na bar gɇꞌ guch Xoiꞌkam janoꞌ dɨr nam paiꞌ dhuuk tu aagiꞌñ na mɨt tɨɨ gu gɇꞌ chiꞌɨɨꞌ guiꞌ nam jix maatɨt ja nɨiꞌñdhaꞌ gu chiichiaꞌ. \v 17 Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk jum kuugalh gu puiꞌ nat jax jaꞌk tu uaꞌnak gu Jeremiiyas guiꞌ na bɨjɨk bhaankamuꞌn tu aꞌgimɨk na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 \v 18 Mu na paiꞌ puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Ramaa pɨx giilhim tɨm tɨi nat bhaiꞌ ji chum susuanɨ, \q1 panaas kum giilhim jix buam jum aagɨt gɇꞌgɇr kɨꞌn suan, \q1 guꞌ bak gu Rakeel na suak na mɨt ba ja koi gu maamraꞌn. \q1 Baꞌ cham jɨꞌx tɨ jɨjɨkgɨr na guꞌ giilhim jix buam jum aaꞌ, \q1 nam guꞌ ba koꞌiix gu maamraꞌn na xi ja nɨiꞌñ. \p \v 19 Baꞌ gatuuk nat paiꞌ dhuuk ba muu gu Eroodis gio buiñor jup bam maax gu Josee gu nobiiꞌñ gu Dios na mu jaꞌk ka daa Egipto, baꞌp tɨtda: \p \v 20 ―Xi bamiiꞌ Josee. Xib baꞌ bax bhaaiꞌ nap giop ba jimiaꞌ bhammɨ jaꞌk Israel, xi bhɨɨji ap dhi alhii gio dhi dɨꞌɨɨꞌn jap bɨɨx jup xi baidhai, na mɨt guꞌ ba koi guiꞌ nam jaroiꞌ kax bhaamkidhat dhi alhii. \p \v 21 Baꞌ gu Josee nat jax jup bam pu jii ɨp bhammɨ jaꞌk Israel, xi bhɨɨk gu alhii, gio gu dɨꞌɨɨꞌn bɨɨx jup xi baidhak. \v 22 Guꞌ ji na guꞌ nat chakui bhammɨ ai, puiꞌ ba tɨ kai na gu Arkelao bhaiꞌp bar gɇꞌkam na jɨꞌx jir Judea, guiꞌ nar maraaꞌn gu Eroodis kat. Baꞌ puiꞌ cham muiꞌ ka ai gu Josee, na guꞌx ɨɨbhiꞌñ. Baꞌ gio buiñor jup bam maax gu nobiiꞌñ gu Dios tɨɨtkiꞌ bhaan, baꞌ puiꞌ tɨtda na mu jaꞌk bhɨɨyaꞌ Galilea. Baꞌ gu Josee pu sɨlh bhɨi ɨp mu jaꞌk na paiꞌ tu aagiꞌñ. \v 23 Baꞌ nat jax mummɨ ai, miꞌ dhɨr mu jaꞌk jup bhɨi na puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Nasareet. Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk jum kuugalh gu puiꞌ na mɨt jax jaꞌk tu uaꞌnak guiꞌ nam bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios, na saak guch Xoiꞌkam puiꞌ jaꞌk jix mat kaꞌ am gu jaꞌtkam: Jesuus Nasareet kam. \c 3 \s1 Gu Juan jaꞌtkam bopkondam na ba tu ja aꞌgidhaꞌ gu jaꞌtkam maaꞌn kap na paiꞌr gampɨx jix chu gak kɨr \r (Mr. 1:1‑8; Lk. 3:1‑9, 15‑17; Jn. 1:19‑28) \p \v 1 Baꞌ janoꞌ mu jaꞌp gampɨx jix chu gak kɨr guiꞌ na bhaan bipioꞌ gu Judea dɨbɨɨr, pɨx ba kaiꞌñkaꞌ gu Juan jaꞌtkam bopkondam na oirɨt tu ja aꞌgiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam, \v 2 jup ja tɨtdadaꞌ: \p ―Yaꞌ mam ai na paiꞌ dhuuk maaxik jum maaxdhaꞌ gu Dios aapiꞌm jam bui. Miꞌ pim sap puiꞌ ba jimiaꞌ na jax jix aaꞌ. \p \v 3 Baꞌ gu Juan jaꞌtkam bopkondam jir diꞌ na aagɨt jup kaiꞌch gu Isaiiyas guiꞌ na bɨjɨk bhaankamuꞌn tu aꞌgimɨk gu Dios nat puiꞌ jaꞌk tu uaꞌnak na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 Maaꞌn gu maaꞌnkam mu jaꞌp gampɨx jix chu gak kɨr pɨx oirɨt ba tu ja aꞌgiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam, \q1 jup ja tɨtdadaꞌ: \q1 “Gor jix kɨɨꞌ bim duuñ, \q1 jaꞌp pɨk bhaiꞌ bar jimdam gu Gɇꞌkam. \q1 Miꞌ pim sap puiꞌ ba jimiaꞌ na jax jix aaꞌ.” \p \v 4 Baꞌ gu Juan gu tɨiꞌdhar gaꞌn, kameeyo bapoo jir jup duiñxim kaꞌ, gio gu bhiisparuꞌn jir joꞌ kaꞌ ɨp. Gio baꞌ gu koiꞌdhar gaꞌn, gu sossoi ɨp na ja daꞌngɨt ja kuaꞌdaꞌ gio baꞌ gu mɨɨbat guiꞌ na mu jaꞌp gampɨx jix jaiꞌch kaꞌ. \v 5 Baꞌ muiꞌ jaꞌtkam miꞌ aajidhaꞌ am miꞌ na paiꞌ oirɨdaꞌ gu Juan nam jix kaim kaꞌ na jax tu aꞌgadaꞌ, puiꞌ na jax gu Jerusaleen kam, gio baꞌ guiꞌ nam mu jaꞌp jup oiꞌñkaꞌ bɨɨx kap guiꞌ na dhiꞌ pɨx bhaan jup bipioꞌ gu Judea dɨbɨɨr, gio baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk mi jaꞌp amuub jup oiꞌdhaꞌ na paiꞌr Jordaan Ak. \v 6 Baꞌ puiꞌ ba tɨtdadaꞌ am gu Juan nam sap cham ka aaꞌ nam puiꞌ jaꞌk tu jimdaꞌ na jax bɨɨpɨꞌ dɨr nam bɨɨx aixim jum uaꞌtulhiꞌñdhaꞌ, baꞌ gu Juan dai na xi ja bopkondaꞌ suudaiꞌ kɨꞌn miꞌ na paiꞌr Jordaan Ak. \p \v 7 Baꞌ janoꞌ muiꞌ miꞌp ba ai mɨt guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ gio baꞌ guiꞌ nam saduseos jup jum tɨɨtɨꞌndaꞌ nam puiꞌp xim bopkonamtuꞌ. Baꞌp ja tɨtda gu Juan: \p ―¿Jaroo jam aagiꞌñ na cham xiim jam tulhiiñchudaꞌ gu Dios ku pim baꞌ gaꞌm ba jiim na pim jix aaꞌ nañ jam bopkonaꞌ na baꞌ cham jam tulhiiñchudaꞌ? Giilhim guꞌ na pim jix bhaaꞌmnaꞌ jaꞌp na gu kookoꞌ. \v 8 Guꞌ dhiꞌ jam aꞌm jum aaꞌ ji na pim yaꞌ dɨr jaꞌp jaꞌk jix kɨɨꞌp jum duukam bap tu buadaꞌ na baꞌ bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na pim sɨlhkam miꞌ puiꞌ ba jiim na jax jix aaꞌ gu Dios. \v 9 Chaꞌpim jax jum aaꞌndaꞌ: “Aach matgɨm jich aꞌm tɨ nɨiꞌñ ji gu Dios, nach guꞌr bopxiꞌñ gu Abraam.” Jax dhui na guꞌ gu Dios sia guꞌñi joodai jix bhaaiꞌ na puiꞌ ja duñiaꞌ nam jir bopxiꞌñ kaꞌ gu Abraam, aapiꞌm baꞌ jaꞌp xi jam dui noꞌ pimɨt cham miꞌ puiꞌ jii na jax jix aaꞌ. \v 10 Baꞌ amuub ba kaat gu baiñdhas guiꞌ na kɨꞌn jum ɨꞌkiaꞌ gu takaaꞌn gu ɨꞌɨɨx, na guꞌ gu jax chuꞌm ɨꞌɨɨx noꞌ cham kɨɨꞌ tu iꞌbhaiꞌñchar, jix bhaaiꞌ nam ɨɨkɨi mu baas buaji bhaiꞌ xi mɨidhaꞌ. \v 11 Baꞌ aañ nañ xib yaꞌ tu bopkon, jir suudaiꞌ kɨꞌn pɨx, jaꞌppɨx na bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ nam jɨꞌk miꞌ puiꞌ jimiim na jax jix aaꞌ gu Dios. Baꞌ guiꞌ na gatuuk bha jim, guiꞌ dho gi guꞌ gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdaꞌ ji na kɨꞌn jam bopkonaꞌ, gio baꞌ na bɨɨx mɨidhaꞌ gu jam uaꞌtulhdharaꞌ jaꞌp tuꞌm na gu tai kɨꞌn. Baꞌ guiꞌx ioꞌm bɨxchuꞌx aichuꞌn na pu tu duñiaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ na jax aañ. Pu cham jɨꞌx jir jupaabkamuꞌn iñ dho moo nam iam tuꞌ suuskaꞌn muiꞌ ba uiꞌdhikaꞌ gɨt. \v 12 Baꞌ na paiꞌ dhuuk bha jimdaꞌ, pu uaꞌkaꞌ guiꞌ na kɨꞌn jɨlhbidhaꞌ gu tiriik, baꞌ xi kɨɨꞌmpigai dai ba ulhñaꞌ guiꞌ na jɨꞌk jix kɨɨꞌ, gu tanaaraꞌ baꞌ mu jaꞌk xi ñuꞌaaꞌ na paiꞌ cham jɨꞌxkat tuutkɨ gu tai. \s1 Gu Jesuus na bam bakuanaꞌ \r (Mr. 1:9‑11; Lk. 3:21‑22) \p \v 13 Baꞌ janoꞌ jɨꞌ na mummɨ gampɨx jix chu gak kɨr oirɨt ja bopkon gu Juan gu jaꞌtkam, miꞌ dhɨr muiꞌ ma jii Galilea gu Jesuus nat ba chiañim ɨp na puiꞌp bakuanaꞌ. \v 14 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk mummɨ ba ai, jaꞌkbuiꞌ kat bhaiꞌ bax aaꞌ gu Juan na bakuanaꞌ gu Jesuus, jup tɨtda: \p ―Guꞌ aañ puiꞌ ɨlhiiꞌñ ji nap aap jaꞌkbuiꞌ kat jiñ bakuanaꞌ, guꞌ aap jaꞌkbuiꞌ kat bhaiꞌ bañ chiañim nañ jum bakuanaꞌ. \p \v 15 Baꞌp tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho guꞌr am kat dho jia, guꞌ pɨx ji na guꞌch aꞌm jum aaꞌ nach puiꞌ jaꞌk tu kuugalhdhaꞌ na jax tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios. \p Baꞌ puiꞌ cham jax ka tɨi gu Juan, dai nat ba bakua gu Jesuus. \v 16 Baꞌ nat jax miꞌ dhɨr gamaiꞌ ji buus gu Jesuus suudaiꞌ chɨr, panaas kut joidham bhaiꞌ jim kukpioꞌ gux dhaam, baꞌ ba tɨɨ gu Jesuus nat maaxik bhammɨ dɨr bhaiꞌ ji chɨm gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdaꞌ jaꞌp tuꞌm na gu giodaꞌ. \v 17 Miꞌ dhɨr baꞌ bhaiꞌ ji chum ñio bhammɨ dɨr jix dhaam, jup tum kaiꞌch: \p ―Dhiꞌñir diꞌ guñ mar nañ jix ioꞌm jix dhaꞌ, na ñich guꞌ pu bɨjɨk dɨr bhaan tɨ tɨɨ. \c 4 \s1 Gu jaꞌook na tɨix maiꞌchim kaꞌ gu Jesuus \r (Mr. 1:12‑13; Lk. 4:1‑13) \p \v 1 Baꞌ gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdaꞌ puiꞌ jaꞌk xi jurtuda gu Jesuus na mu jimiaꞌ mummɨ gampɨx jix chu gak kɨr na sap baꞌ miꞌ maiꞌchiaꞌ gɨt gu jaꞌook. \p \v 2 Baꞌ mam saabu gook ooꞌm tanoolh gio gook ooꞌm tukaaꞌ nat pu cham tuꞌ juu, baꞌ gatuuk jix ioꞌm tɨi bax bhioꞌ. \v 3 Baꞌ miꞌ ba ai gu jaꞌook na tɨi bax maiꞌchim, jup tɨtda: \p ―Eap puiꞌ xi ja tɨɨꞌn dhi joodai na paan jup jum duñiaꞌ noꞌp baabuiꞌ sɨlhkam Dios jir Maraaꞌn. \p \v 4 Baꞌp tɨtda gu Jesuus: \p ―Jax dhui nap jum kaiꞌch gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix na cham tuꞌ dai tuꞌ koiꞌ kɨꞌn dua gu maaꞌnkam, guꞌ jaꞌpji sia ji noꞌ miꞌ puiꞌ jim na jɨꞌk jax jum kaiꞌch gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios. \p \v 5 Baꞌ gatuuk ma baidhak gu jaꞌook gu Jesuus bhammɨ Jerusaleen na tɨi ɨlhdhat na ma maiꞌchiaꞌ gɨt. Baꞌ bhɨjɨmmɨ daam dɨr kuugaran gu gɇꞌ chiop xi chɨsaaꞌñdhak bhaiꞌ na paiꞌx ioꞌm jix chu xidhuu kaꞌ, \v 6 jup tɨtda baꞌ bhaiꞌ xi kɨɨsak kookbaꞌn: \p ―Eap yaꞌ dɨr muiꞌ xi chuudaiñ noꞌ pich moo baabuiꞌ cham muu, na baꞌx maatɨꞌ kaꞌ noꞌp baabuiꞌ moo sɨlhkam Dios jir Maraaꞌn. Na guꞌp jum kaiꞌch miꞌ uꞌuan taꞌm na tu uaꞌñix na jaꞌpni muiꞌ jim kɨksa: \q1 Gu Dios bham joochxidhaꞌ gu noonbiꞌñ nam baꞌm nuukdaidhaꞌ, \q1 gio nam jum noonob am tu daagɨi tɇꞌkob jum uaꞌkaꞌ nap baꞌ cham jodai chaꞌm jutbui ɨlhiaꞌ. \p \v 7 Baꞌp tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―Jax dhui na moo jaꞌpnip jum kaiꞌch ɨp miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios na jaꞌpni muiꞌ jim kɨksa: “Cham jir am nap mamaiꞌchɨkdaꞌ gu Gɇꞌkam jich Gɨꞌkoraꞌ, na guꞌx ioꞌm jix xidhuu.” \p \v 8 Baꞌ gatuuk maakam jaꞌk tɨip baidhak gu jaꞌook gu Jesuus maaꞌn kap na paiꞌ tɇꞌkob jir oidhaꞌ taꞌm, baꞌ bhammɨ kookbaꞌn xi kɨɨsak mu jaꞌp naiꞌ xi chu joojoiꞌñchuda bɨɨx kap na jɨꞌx jir oiꞌñgaꞌn na baꞌ tɨ tɨgiaꞌ na jɨꞌk tuꞌ naiꞌ jaꞌp jix chu jaiꞌch. \v 9 Miꞌ dhɨr baꞌ moop tɨtda: \p ―Dhiꞌ bɨɨx nap jɨꞌk tuꞌ mu jaꞌp nɨiꞌñ nax chu jaiꞌch, dhiꞌ bɨɨx jir aañ gaꞌn. Baꞌ aañ bɨɨx tum makiaꞌ noꞌ pich miꞌñi jaꞌp jum oꞌlhia kɨꞌn xi kɨkbok bhaiꞌ xiñ dhaanɨ. \p \v 10 Guꞌ ji na guꞌp tɨtda pɨx gu Jesuus: \p ―Mu bi jim jaꞌook. Chaꞌp tuꞌ kɨꞌn kañ juandaꞌ. Na guꞌp jum kaiꞌch ɨp miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios na jaꞌpni muiꞌ jim kɨksa: “Xi chu daanɨt ap buiñor gu Dios guiꞌ nar gɇꞌkam. Baꞌ dai guiꞌ buiñor jap pɨx tu daandaꞌ, cham tuꞌ jumai buiñor ɨp.” \p \v 11 Baꞌ puiꞌ ma jii gu jaꞌook, nat guꞌ cham jɨꞌxkat maꞌiich gu Jesuus. Baꞌ miꞌ ba ai mɨt gu noonbiꞌñ gu Dios nam baꞌ palhbuidhaꞌ gu Jesuus gu tuꞌ na aꞌmiram jum aaꞌndaꞌ. \s1 Gu Jesuus na tu ja aꞌgidhaꞌ gu jaꞌtkam \r (Mr. 1:14‑15; Lk. 4:14‑15) \p \v 12 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk puiꞌ ba tɨ kai gu Jesuus na mɨt ba kuu gu Juan jaꞌtkam bopkondam, pu jii mu jaꞌk Nasareet guiꞌ na bhaan bipioꞌ gu Galilea dɨbɨɨr. \v 13 Baꞌ miꞌ dhɨr mu jaꞌk jup bhɨi na paiꞌ puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Kapernaum guiꞌ na mummɨ bipioꞌ na paiꞌ gɇꞌgɇr susdaꞌkaꞌ gu suudaiꞌ, miꞌ na paiꞌ jax bhaan bipioꞌ gu ja dɨrbaꞌ gu bopxiꞌñ gu Sabuloon gio baꞌ gu Neptalii. \v 14 Ba dhiꞌ puꞌñi jaꞌk jum kuugalh gu puiꞌ nat jax jaꞌk tu uaꞌnak gu Isaiiyas guiꞌ na bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 \v 15 Baꞌ mummɨ na paiꞌ jax tɨ dɨrbaꞌ gu Sabuloon, \q1 gio baꞌ miꞌ na paiꞌ jax jup tɨ dɨrbaꞌ gu Neptalii, \q1 mummɨ na paiꞌ baasɨꞌn dɨr jaꞌk bipioꞌ miꞌ na paiꞌr Jordaan Ak, \q1 mummɨ nam paiꞌ oiꞌdhaꞌ guiꞌ nam cham jir Israel kam jaꞌtkam. \q1 \v 16 Gu jaꞌtkam guiꞌ na jaꞌp ji buusan nam jix chu tukgam tɨr ka oipot na paiꞌx chu muukiꞌ, \q1 ampɨx ja aꞌm ton guiꞌ na jaꞌp ji buusan nax chu maax. \p \v 17 Baꞌ janoꞌ dɨr miꞌ jɨꞌ dɨr bhaiꞌ ji chɨbgai gu Jesuus nat bhaiꞌ ji chu ja aꞌgi gu jaꞌtkam, jup ja tɨtdadaꞌ: \p ―Yaꞌ mam aiñ jaaduñ na paiꞌ dhuuk saak maaxik jum maaxdhaꞌ gu Dios aapiꞌm jam bui. Baꞌ dai na jam aꞌm jum aaꞌ na pim miꞌ puiꞌ ba jimiaꞌ na jax jix aaꞌ. \s1 Gu Jesuus na ba ja baidhikaꞌ maakob gu boptop bhiadam nam sap kaichgɨdaꞌ \r (Mr. 1:16‑20; Lk. 5:1‑11) \p \v 18 Baꞌ na mu jaꞌp ka jim gu Jesuus bɨɨx juꞌñdharan gu gɇꞌ suudaiꞌ guiꞌ na Galilea bhaan bipioꞌ, baꞌ miꞌ ba ja tɨɨ gook gu jaꞌtkam daim sɨspidhim nam mu jaꞌp buppaim suudaiꞌ chɨr maaꞌn gu gɇꞌ asaak nam miꞌ tu bhibhia gu boptop. Baꞌ maadɨt dhiꞌ jɨꞌ Simoon tɨɨꞌ, guiꞌ nam Peegro kɨꞌn jup jix mat kaꞌ, gu jumaiꞌ baꞌ Anrees jup tɨɨꞌ. \v 19 Baꞌ ba ja baidhim gu Jesuus nam sap kaichgɨdaꞌ, jup ja tɨtda: \p ―Aañ puiꞌ ɨlhiiꞌñ jiñ jaaduñ na pim xib dɨr jaꞌp jaꞌk bañ kaichgɨdaꞌ na pim baꞌ bar jaꞌtkam bhiadam kaꞌ, na pim tu ja aꞌgidhaꞌ gux bhaiꞌm kaiꞌchdham ñiꞌook. Baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk tɨ jɨɨꞌñdhaꞌ, puiꞌ ji buusniaꞌ na pim ba ja bhiaꞌ jaꞌp na gu boptop. \p \v 20 Baꞌ guiꞌ cham jax ji chɨꞌɨɨk jup ma oi mɨt. Miꞌ puiꞌ pup tu tuꞌiiꞌ gu gɇꞌgɇr ja aꞌsak guiꞌ nam kɨꞌn ka tu bhiadat gu boptop. \p \v 21 Baꞌ gammɨjɨ gu bɨɨx juꞌñdharan gu gɇꞌ suudaiꞌ nam gamaiꞌ jiim, jaiꞌ miꞌp ba ja tɨɨ gu Jesuus gook gu jaꞌtkam nam puiꞌp jir jum sɨspidhim. Baꞌ maadɨt jir diꞌ gu Jakoobo, gu jumai baꞌr Juan, guiꞌ nam jir maamraꞌn gu Sebedeo. Baꞌ bhaiꞌ gɇꞌ kanuub taꞌm ji dharaat jix bhaiꞌ ka ja bua am gu gɇꞌgɇr ja aꞌsak guiꞌ nam kɨꞌn tu bhiadaꞌ gu boptop. Baꞌ gu Jesuus puiꞌp ba ja tɨtda nat jax ja tɨɨdak ja baidhak gu jaiꞌ. \v 22 Baꞌ guiꞌ puiꞌ cham jax ji chɨꞌɨɨk jup ma oi mɨt. Miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ ɨp gu gɇꞌ ja kanuub guiꞌ nam bhaan ka tu bhiadat gu boptop, dai baꞌ gu ja taat miꞌ pup oirɨ. \s1 Gu Jesuus na muiꞌ kap ba tu ja aꞌgidhaꞌ gu jaꞌtkam \r (Lk. 6:17‑19) \p \v 23 Baꞌ miꞌ dhɨr bɨɨx kap naiꞌ ji chu aꞌga gu Jesuus na jɨꞌx bhaan bipioꞌ gu Galilea dɨbɨɨr mu jaꞌp nam paiꞌ jax tu daandaꞌ gu dai Israel kam jaꞌtkam, na ja aaꞌñdhidhaꞌ gux bhaiꞌm kaiꞌchdham ñiꞌook nam jax jaꞌk duuji buiñor aayaꞌ gu Dios, gio baꞌ na xi ja duduaꞌñdhidhat guiꞌ nam jɨꞌk jix kakoꞌk kaꞌ na bɨɨx aixim tuꞌm ja ɇɇkaꞌ gu koꞌkdaiꞌ. \v 24 Baꞌ pɨx jaꞌx puiꞌ tu aꞌgadaꞌ am gu jaꞌtkam bɨɨx na jɨꞌx bhaan bipioꞌ gu Siiria dɨbɨɨr na gu Jesuus mu paiꞌ pɨx oirɨt jix kɨɨꞌp jum duukam jup tu bua. Baꞌ jaiꞌ dhɨt na bɨɨx aixim tuꞌm ja ɇɇkaꞌ gu koꞌkdaiꞌ, muiꞌ ma ja uꞌuuk jamɨt mummɨ na paiꞌ oirɨdaꞌ gu Jesuus na mɨt ba chiañim na ja duduaꞌñdhaꞌ, puiꞌ na jax guiꞌ nam jix ñanaanbiꞌ kaꞌ na ja aꞌm jup tuiꞌñgɨdaꞌ gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ, gio baꞌ jaiꞌ guiꞌ nam ampɨx tu kaammukdaꞌ, gio baꞌ jaiꞌ guiꞌ nam jix mamaꞌmkulhiꞌ kaꞌ. Baꞌ bɨɨx ja duduaꞌñ gu Jesuus. \v 25 Baꞌ mu jaꞌp na jax jimdaꞌ gu Jesuus, muiꞌ jaꞌtkam pɨx chɨbɨɨp kattuꞌndaꞌ am nam oiꞌñchuꞌndaꞌ, puiꞌ na jax gu miꞌ kam Galilea, gio baꞌ jaiꞌ gu Dekaapolis kam, gio baꞌ gu Jerusaleen kam, gio baꞌ guiꞌ nam mu jaꞌp jup oiꞌñkaꞌ na paiꞌ jax bhaan bipioꞌ gu Judea dɨbɨɨr, gio baꞌ guiꞌ nam baasɨꞌn dɨr jup oiꞌñkaꞌ miꞌ na paiꞌr Jordaan Ak, na paiꞌ xiaꞌlhbui jaꞌk bipioꞌ guiꞌ gu dɨbɨɨr. \c 5 \s1 Gu Jesuus na oidhaꞌ taꞌm jimɨi ba tu ja aꞌgidhaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ \r (Lk. 6:20‑23) \p \v 1 Baꞌ na naiꞌ xi ja nɨiꞌñ gu Jesuus gu jaꞌtkam nam jix ioꞌm nammɨ xi juꞌ nam muiꞌ miꞌp tuꞌiiꞌ, baꞌ maaꞌn kap oidhaꞌ taꞌm xi jimɨɨk bha jaꞌp ji dhaibo. Baꞌ gu noonbiꞌñ muiꞌ ji ai mɨt amuub, \v 2 baꞌ gu Jesuus bhaiꞌ ji chu ja aꞌgi, jup ja tɨtda: \p \v 3 ―Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu ja jim guiꞌ nam jɨꞌk jix maat na ja aꞌm jum aaꞌ nam miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ na jax jix aaꞌ gu Dios, na guꞌ gammɨjɨ ja aꞌm tɨ nɨidhidhaꞌ. \p \v 4 ’Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu ja jim guiꞌ nam jɨꞌk jix buam jum aaꞌ, nam guꞌx maat na gu Dios gammɨjɨ ja guguuxiꞌñdhaꞌ. \p \v 5 ’Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu ja jim guiꞌ nam jɨꞌk cham gɇꞌgɇrkam jum taat, na guꞌ gu Dios ja makiaꞌ guiꞌ nat tuꞌ ja iimchuda. \p \v 6 ’Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu ja jim guiꞌ nam jɨꞌk jaꞌp ji buan nam jix bhioꞌ gu ja iꞌiiꞌmdaꞌ am bhaan, nam jix aaꞌ nam gammɨjɨ miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ na jax jix aaꞌ gu Dios, na guꞌ puiꞌ tu duñiaꞌ na puiꞌ ji buusniaꞌ nam jax ɨlhiiꞌñdhaꞌ. \p \v 7 ’Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu ja jim guiꞌ nam jɨꞌk jix chu joiꞌgɨꞌn, na guꞌ gu Dios puiꞌx joiꞌmdaip ja tɨgiaꞌ. \p \v 8 ’Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu ja jim guiꞌ nam jɨꞌk cham uꞌuaꞌtulhdhix gu ja jujur am bhaan, nam guꞌx maat nar tuꞌp tuꞌm daꞌ gu Dios. \p \v 9 ’Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu ja jim guiꞌ nam jɨꞌk gammɨjɨr jix bhabhaiꞌkam kaꞌ, na guꞌ gu Dios puiꞌ ja iim nam jir maamraꞌn. \p \v 10 ’Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu ja jim guiꞌ nam giilhim jum tulhiiñ nam jix ja bhaamkiꞌñ gu jaꞌtkam nam miꞌ puiꞌ jiim na jax jix aaꞌ gu Dios, na guꞌ gammɨjɨ ja aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ. \p \v 11 ’Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu jam jimiaꞌ noꞌ pim cham jax jum aaꞌ nam paiꞌ dhuuk giilhim jam tɨtdadaꞌ gu jaꞌtkam, piam noꞌm buam pɨx jam bua, piam noꞌm bɨɨx aixim jam iattulhiꞌñ nam xi jam bhaamkidhat na pim tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui. \v 12 Baꞌ aapiꞌm cham jax jum aaꞌndaꞌ sia kum cham jam kɨɨgalhiꞌñ gu jaꞌtkam, jix bhaiꞌ pim pɨx jum taat kaꞌ, na pim guꞌ maiꞌchiaꞌ gux dhaꞌram namkɨm bhammɨx dhaam. Na guꞌ sia guiꞌ nam jɨꞌk bɨjɨk ya jaꞌp bhaankam jup tu aꞌgimɨk gu Dios puꞌñi cham jup ja kɨɨgalh jamɨt gu jaꞌtkam, dai na mɨt bɨɨx aixim ja buimɨk ja koi nam cham ja kaim kaꞌ nam tɨi tu ja aagiꞌñdhaꞌ na jax jaꞌk jix aaꞌ gu Dios. \s1 Gu Jesuus na bhaan ji uaꞌrgidhai tu aꞌgaꞌ gu on gio gux chu maax \r (Mr. 9:50; Lk. 14:34‑35) \p \v 13 ’Baꞌ aapiꞌm jaꞌp ji buan yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn na jax gu on. Noꞌ gu on miꞌ jotmodaꞌ cham ka onkak, ¿jax japim dui ɨlhiiꞌñ na giop ka onkalhiaꞌ? Aañ pu kaiꞌch na cham jɨꞌxkat ka onkalhiaꞌ, pu cham tuꞌ ka bhaiꞌ kaꞌ dho baꞌ, dai na mu jaꞌp xim nuꞌaaꞌ dɨɨrap. Miꞌ dho guꞌ pu kɨɨyasaꞌ am gu jaꞌtkam nam mi jaꞌp oipodaꞌ. \p \v 14 ’Gio baꞌ moo jaꞌpnip ji buan japim yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn na jax gux chu maax, na guꞌ na pim jax bax maat jia paiꞌ jax chuꞌm oidhaꞌ taꞌm noꞌ daaꞌñxim jir gɇꞌ kiicham, na guꞌ mɨk dɨr jaꞌp bhammɨx chu maax kaꞌ, baꞌ cham jɨꞌxkat jum ɨxchuꞌ. \v 15 Ni na cham jaroiꞌ jaiꞌch gu maaꞌnkam na xi mɨichdhai gu kañdhiir mɨjɨ jaꞌp paiꞌ xi chaaꞌbidhaꞌ tuꞌ kɨꞌn, guꞌ jaꞌpji na bhammɨ jaꞌp xi kɨɨsaꞌ ji tɇꞌkob na baꞌx chu maax kaꞌ miꞌ nam paiꞌp tuiꞌkaꞌ guiꞌ nam miꞌ darkaꞌ. \v 16 Baꞌ aapiꞌm puꞌñi jaꞌk jup ji buan, jam aꞌm jum aaꞌ na pim jir jix bhabhaiꞌkam kaꞌ ja bui gu jaꞌtkam nam baꞌ ji jam tɨɨgɨi jaiꞌ bhaiꞌp ji chu dañiaꞌ buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ. \s1 Gu Jesuus na ja aagiꞌñdhaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ nat bhaiꞌ pɨx tu kuugalhdham na jax tu daaxix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios \p \v 17 ’Aañ cham tuꞌ pu kaiꞌñkam bha jii ji nañ yaꞌ ja sooꞌmchulhdhaꞌ gu jaꞌtkam gu puiꞌ nat jax jaꞌk ja chianɨk gu Moisees nam miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ gio gu puiꞌ na mɨt jax jaꞌk ja aaꞌñdhak guiꞌ nam bhaankamuꞌn tu aꞌgimɨk gu Dios, guꞌ aañ ji baꞌr diꞌ na ñich bhaiꞌ ba tu kuugalhdham na mɨt jax tu daasak. \v 18 Tuꞌ sɨlhkam kɨꞌn jañ yaꞌ pu jam tɨtda, noꞌ gux dhaam ka pup jaiꞌch gio dhi dɨbɨɨr, chakui dho jɨꞌxdhat jum pataasaꞌ gu puiꞌ nat jax jaꞌk ja tɨɨdak gu Moisees nam miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ gu jaꞌtkam, janoꞌ ji baꞌ na paiꞌ dhuuk bɨɨx ba tum kuugalhdhaꞌ. \v 19 Baꞌ noꞌ jaroiꞌ cham tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñ gu puiꞌ nat jax jaꞌk ja tɨɨdak gu Moisees nam miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ gu jaꞌtkam, sia ku moo miꞌ paiꞌ maaꞌn kap tɨi cham pɨk jum aaꞌ, gio noꞌ cham ja aagiꞌñ gu jaꞌtkam nam baꞌ tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñdhaꞌ, dho guꞌ palhɨɨp jup jum duukam bhaan ji biꞌyaꞌ dho jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios. Baꞌ gu jaroiꞌ noꞌ tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñ, gio noꞌ xi ja aagiꞌñ gu jaꞌtkam nam tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñdhaꞌ, dho guꞌ gɇꞌp jum duukam bhaan ji chu biꞌyaꞌ dho jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios. \v 20 Baꞌ aañ pu jam tɨtda, noꞌ pim cham ja bhaiꞌbchichuꞌ guiꞌ nam sap jix maat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ, noꞌ pim guꞌ cham miꞌ puiꞌ jiim na jax jix aaꞌ gu Dios, dho guꞌ pu cham jɨꞌxkat aayaꞌ pim dhox dhaam na paiꞌ daa gu Dios. \s1 Gu Jesuus na ba ja aagiꞌñ guiꞌ nam kaichuꞌ na cham jir am nam jix ja bhaamkiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam \r (Lk. 12:57‑59) \p \v 21 ’Na guꞌ na pim jax bax maat jia gu puiꞌ na mɨt jax jaꞌk tu ja daaxdhak gu jam bopxi kat nam jaꞌpni ja tɨtda: “Chaꞌp ja kooꞌndaꞌ gu jaꞌtkam, na guꞌ gu jaroiꞌ na puꞌñi ja kooꞌndaꞌ gu jaꞌtkam, giilhim tulhiiñchudaꞌ gu Dios, na guꞌ bam uaꞌtulhdhaꞌ.” \v 22 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na sia ji nar uaꞌtulhdharaꞌ gu jaroiꞌ noꞌx bhaam pɨx buiñor gu jax chuꞌm jaꞌnniꞌñ, piam noꞌ giilhim tɨtda na jax cham jir am. Puiꞌ pɨx bax bhaaiꞌ nam daagɨi mu bhɨikaꞌ buiñor gu jax chuꞌm gɇꞌkam nam baꞌ miꞌ maap jum jumpadai tu aꞌgidhaꞌ. Piam noꞌx bhaamut jax tɨtda gu jaꞌnniꞌñ na cham juraaꞌn biaꞌ, dho guꞌ pu jimiaꞌ dho mu jaꞌk na paiꞌ gammɨjɨ miꞌ pup jum tulhiiñdhaꞌ. \p \v 23 ’Baꞌ noꞌ aapiꞌm maadɨt bax chu makgɨrxidham gu Dios, noꞌ pich guꞌ ampɨk ba tɨꞌñcho nam buix bhaam gu jax chuꞌm jum jaduuñ, \v 24 jum aaꞌ nap bɨɨpɨꞌ mu jimɨi xi chu aꞌgiꞌñmɨrai na baꞌ cham ka bhaam kaꞌm bui. Gatuuk jap baꞌ miꞌ ɇɇji ba tu makgɨrxidhaꞌ gu Dios. \p \v 25 ’Piam ku guꞌ noꞌ jaroiꞌ ba xim iattulhdham buiñor gu jax chuꞌm gɇꞌkam, jum aaꞌ nap bɨɨpɨꞌ dɨr pu ba tu aꞌgidhaꞌ na baꞌ cham kam iattulhdhaꞌ. Na guꞌ noꞌt pu mummɨ bam aich buiñor gu gɇꞌkam, dho guꞌ dai dho na ba ja chiñiaꞌ gu sandaaruiꞌx chugiꞌñ nam jum kuupaꞌ. \v 26 Baꞌ aañ yaꞌ pum tɨtda nap cham jɨꞌxkat buusniaꞌ miꞌ paiꞌ nam jum kuupaꞌ noꞌ pich cham tu namki nam jɨꞌk bham taandaꞌ. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na cham jir am nam jix bhaiꞌ ja tɨtdadaꞌ gu uꞌuub guiꞌ nam tɨ bɨpnaꞌ \p \v 27 ’Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jup jum tɨi ɨp na pim jax bax maat jiñ jaaduñ: “Chaꞌp jix bhaiꞌ ja tɨtdadaꞌ gu uꞌuub guiꞌ nam tɨ bɨpnaꞌ, na guꞌr uaꞌtulhdharaꞌ buiñor gu Dios.” \p \v 28 ’Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na sia ji nar uaꞌtulhdharaꞌ gu jaroiꞌ noꞌ tɨi tɨ bɨɨnaꞌ noꞌx joidhat nɨiꞌñ gu jax chuꞌm jumai ubii, na guꞌ puiꞌ ji buusniaꞌ na pu bɨɨmaꞌn ba boꞌyaꞌ sia kut puiꞌ pɨx jum aa. \p \v 29 ’Baꞌ noꞌp guꞌ gu jax chuꞌm jum bui kɨꞌn jum uaꞌtulhiꞌñ, jir am nap jupnai baas buaꞌ. Cham jax bua sia kup maap dɨr pɨx ba tu bui, na guꞌ cham jir am noꞌ mɨt bɨnkam mu jaꞌk xim bua nap paiꞌ gammɨjɨ miꞌ pup jum tulhiiñdhaꞌ. \v 30 Piam ku guꞌ gu jax chuꞌm jum nob kɨꞌn jum uaꞌtulhiꞌñ ap, jir am ɨp nap ɨɨkɨi baas buaꞌ. Cham jax bua sia kup maap dɨr pɨx tu nob, na guꞌ cham jir am noꞌ mɨt bɨnkam mu jaꞌk xim bua nap paiꞌ gammɨjɨ miꞌ pup jum tulhiiñdhaꞌ. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na cham jir am nam maiꞌ ja iabudaꞌ gu ja bɨpnaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ \r (Mt. 19:9; Mr. 10:11‑12; Lk. 16:18) \p \v 31 ’Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jup jum tɨi ɨp na tu aagix kaꞌ: “Gu jaroiꞌ noꞌt maiꞌ ba bua gu bɨngaꞌn, jum aaꞌ na bɨɨpɨꞌ xi chu uaꞌnai makiaꞌ na baꞌ bhaan jix maatɨt kaꞌ nam cham kar jum bɨpnagɨm kaꞌ.” \v 32 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na cham jir am na maiꞌ buaꞌ gu jaroiꞌ gu bɨngaꞌn noꞌt cham jumai bɨɨmaꞌn tɨɨ. Baꞌ gu ubii noꞌt jumai tɨi xi oi gu chioꞌñ, dho guꞌ dai na bam uaꞌtulhdhaꞌ buiñor gu Dios, gio gu chioꞌñ ba puiꞌ ɨp noꞌt tɨi jumai bhaiꞌp ji bhɨi gu ubii noꞌ jumai tɨ bɨɨnaꞌ. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na cham jir am gu jaroiꞌ buiñor tu daꞌnsadaꞌ gu Dios jax ñax tu duñiim kaꞌ \p \v 33 ’Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jup ja tɨɨdak jamɨt gu jam bopxi kat: “Moop miꞌ puiꞌ xi dhuñiidhat nap jax jaꞌk tu daasaꞌ buiñor gu Dios nap tu duñiaꞌ.” \v 34 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na cham jir am na pim tu daꞌñxiꞌñdhaꞌ gu Dios na pim pu tu duñiaꞌ gu tuꞌ, na guꞌ giilhim jix xijai, cham pɨk jaroiꞌ miꞌ puiꞌ xi dhuñiaꞌ. Chaꞌpim jax kaiꞌchdhaꞌ na gux dhaam bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na pim puiꞌ tu duñiaꞌ, na guꞌ cham jir am, na guꞌ dhiꞌr diꞌ na bhaan daa guñ Gɨꞌkoraꞌ. \v 35 Ni dhi oiꞌñgaꞌn ku pim bha aaꞌndaꞌ na bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na pim puiꞌ tu duñiaꞌ, na guꞌ dhiꞌ ya jaꞌp bhaan tɨ kɨisap guñ Gɨꞌkoraꞌ. Ni bhaiꞌ Jerusaleen ku pim cham bhaiꞌ tu aaꞌndaꞌ na bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ, na guꞌ bhaiꞌr kiaꞌmiꞌñ guñ Gɨꞌkoraꞌ. \v 36 Ni sia gu aapiꞌm dɨɨlh jam moꞌ ku pim cham bha aaꞌndaꞌ, na pim guꞌ cham maat na pim jax dhui jix chuap duñiaꞌ gu jam kuup piam jix chuk, nim maaꞌn kuup dho moo kux bhaaiꞌ na pim maakam tuꞌm jup duñiaꞌ. \v 37 Baꞌ noꞌ pim jax kaiꞌch na jɨɨꞌ, pur maaꞌn ɨp na pim jax tɨꞌyaꞌ, cham tuꞌ na pim gatuuk maakam jup ba kaiꞌchdhaꞌ. Piam noꞌ pim jax kaiꞌch na cham, pur maaꞌn ɨp na pim jax tɨꞌyaꞌ. Na guꞌ noꞌ pim bɨɨx aixim kaiꞌch, dhiꞌ gux buam jum duukam pɨx puiꞌ jaꞌk jix aaꞌndaꞌ. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na cham jir am na jaroiꞌ puiꞌp doodaꞌ jax noꞌt dooda gu jumai \r (Lk. 6:29‑30) \p \v 38 ’Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jup jum tɨi ɨp na pim jax bax maat jiñ jaaduñ: “Gu jaroiꞌ noꞌt jum bui am jum gɨɨꞌ, jir am nap aap puiꞌ bhaiꞌp gɨɨꞌbiaꞌ buiꞌran. Piam ku guꞌ noꞌt jum chiñ am jum gɨɨꞌ, jir am ɨp nap aap puiꞌ bhaiꞌp gɨɨꞌbiaꞌ chiñiꞌran.” \v 39 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na cham jir am na pim puiꞌ bhaiꞌp gɨɨꞌbiaꞌ gu jaroiꞌ noꞌt jam gɨɨꞌ, guꞌ jaꞌpji na pim pɨx am jix bhaiꞌ tɨtdadaꞌ ji. Puiꞌ na jax noꞌt jum kaam am jum gɨɨꞌ, jaꞌp dɨr jap mu jaꞌk jup xi dhaaꞌñdhaꞌ ku bham gɨɨꞌbiaꞌ. \v 40 Piam kut guꞌ jaroiꞌm iattulh buiñor gu jax chuꞌm gɇꞌkam, noꞌ guꞌ bham taan gum kutuun nap makiaꞌ, aap bɨɨx mu jaꞌk jup xi bhɨidhaꞌ gu daam dɨr kam jum kutuun. \v 41 Piam noꞌt guꞌ jaroiꞌ jam chia na pim bhɨidhikaꞌ jɨꞌx juugɨt gu tuꞌ, aapiꞌm jix ioꞌm gama jaꞌk pup xi aichulhdhaꞌ. \v 42 Piam ku guꞌ jaroiꞌ tuꞌ jam taan, aapiꞌm cham jax ji chɨꞌji xi makiaꞌ, cham tuꞌ na pim dai miꞌp ka ji ñiokboꞌ. Piam ku guꞌ noꞌ tuꞌm taiñbuiꞌñ, aapiꞌm cham jax ji chɨꞌji xi chaiñbuidhaꞌ. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba ja tɨɨdaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ nam jix bhaiꞌ pɨx ja tɨtdadaꞌ guiꞌ nam jɨꞌk jix ja bhaamkiꞌñdhaꞌ \r (Lk. 6:27‑28, 32‑36) \p \v 43 ’Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jup jum tɨi ɨp na tu aagix kaꞌ na pim jax bax maat jiñ jaaduñ: “Dai guiꞌ nam cham jam bhaamkiꞌñdhaꞌ pim jix bhaiꞌ ja tɨtdadaꞌ, guiꞌ baꞌ nam xi jam bhaamkiꞌñ cham.” \v 44 Ku baꞌ guꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda ji na cham jir am gu dhiꞌ puꞌñi jaꞌk na pim tu jimdaꞌ, guꞌ jaꞌpji na pim jaꞌkbuiꞌ kat pɨx am jix bhaiꞌ ja tɨtdadaꞌ ji guiꞌ nam jɨꞌk xi jam bhaamkiꞌñdhaꞌ. Gio baꞌ puiꞌ na jax guiꞌ nam jɨꞌk xi jam koodak kaꞌ, aapiꞌm ja aꞌmkam pɨx xi chu ja daañxidaꞌ buiñor gu Dios. \v 45 Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk jir maamraꞌn kaꞌ pim guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ, na guꞌ guiꞌ puꞌñir jix bhaiꞌkam jia, bɨɨx maaꞌn na jax ja ɨlhiiꞌñ gu jaꞌtkam. Tɨɨꞌ na bɨɨx ja bɨꞌñxiꞌñ kɨꞌn gu tanoolh guiꞌ nam jix uꞌuaꞌtulhdhix gio guiꞌ nam cham uꞌuaꞌtulhdhix, gio na bɨɨx ja dukxiꞌñ ɨp, cham tuꞌ jɨꞌk pɨx. \v 46 Na guꞌ noꞌ pim aapiꞌm dai guiꞌx bhaiꞌ ja tɨtda nam jɨꞌk cham jam bhaamkiꞌñdhaꞌ, dho guꞌ pu cham jam aꞌm tɨ nɨidhidhaꞌ dho guñ Gɨꞌkoraꞌ, na pim guꞌ jaꞌp pɨx ba ji buandaꞌ na jax guiꞌ nam jir tuumiñ tutaandam tugiꞌñ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam. \v 47 Piam ku guꞌ noꞌ pim dai gu jam jaaduñ pɨx ja ñioꞌkiꞌñ, dho guꞌ pu cham dho jam aꞌm tɨ nɨidhidhaꞌ dho guñ Gɨꞌkoraꞌ, na pim guꞌ jaꞌp pɨx ba ji buandaꞌ na jax guiꞌ nam cham tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñ gu Dios. \v 48 Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk jam aꞌm jum aaꞌ na pim gammɨjɨr jix bhabhaiꞌkam kaꞌ, jaꞌp na jax guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ na gammɨjɨr jix bhaiꞌkam. \c 6 \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba ja tɨɨdaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ na cham jir am nam maaxik ja nɨiꞌñchudat gu jaꞌtkam tu ja maakdaꞌ gu tuꞌ na ja aꞌm jum aaꞌndaꞌ guiꞌ nam cham tuꞌ biaꞌ \p \v 1 ’Chaꞌpim maaxik ja nɨiꞌñchudat gu jaꞌtkam tu ja maakdaꞌ gu tuꞌ guiꞌ nam jɨꞌk cham tuꞌ biaꞌ. Na guꞌ noꞌ pim puꞌñi jaꞌk tu jim, cham jɨꞌxkat jam makiaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ jix dhaam jaꞌk gux dhaꞌram namkɨm. \v 2 Baꞌ na pim paiꞌ dhuuk tu ja maakdaꞌ gu tuꞌ guiꞌ nam cham tuꞌ biaꞌ, chaꞌpim jaroiꞌ aagiꞌñdhaꞌ na pimɨt tuꞌ ja onbaiꞌ, na guꞌ dhiꞌ guiꞌ nam sap pɨk baꞌ tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñ gu Dios na puꞌñi jaꞌk ja koꞌraar nam mu jaꞌp puiꞌ ba tu aꞌgidhaꞌ na paiꞌ jax tum daandaꞌ gio baꞌ mu jaꞌp ɨrban gu gɇꞌ kiicham nam paiꞌ oipodaꞌ gu jaꞌtkam, sap nam baꞌ puiꞌ ja biaꞌkaꞌ gu jaꞌtkam nam joidham jir jix bhabhaiꞌkam. Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na daipuꞌ dhiꞌ kɨꞌn bar ja namkiꞌ gu puiꞌ nam jɨꞌk jax tu jim, cham tuꞌ ka maiꞌchiaꞌ am jix dhaam jaꞌk gux dhaꞌram namkɨm buiñor gu Dios. \v 3 Guꞌ baꞌ na pim paiꞌ dhuuk tu ja maakdaꞌ gu tuꞌ guiꞌ nam cham tuꞌ biaꞌ, chaꞌpim jaroiꞌ aagiꞌñdhaꞌ, ni gu jax chuꞌm miaꞌn jam bhaiꞌ kaiꞌchdham tuk dho moo. \v 4 Guꞌ jaꞌpji jix ɨxchuixim ji na pim tu ja maakdaꞌ, na baꞌ guꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ maaxik jam makiaꞌ gu tuꞌ na jam aꞌm jum aaꞌndaꞌ na puꞌñi ji jam tɨɨgɨi na pim jix ɨxchuixim jix bhaiꞌ tu bua. \s1 Gu Jesuus na ba ja aagiꞌñdhaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ nam jax jaꞌk tu daandaꞌ buiñor gu Dios \r (Lk. 11:2‑4) \p \v 5 ’Gio na pim paiꞌ dhuuk tu daandaꞌ buiñor gu Dios, chaꞌpim puiꞌ jaꞌk tu daandaꞌ na jax guiꞌ nam sap pɨk baꞌ tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñ gu Dios, na ja koꞌraar nam guꞌkat tu daandaꞌ mu jaꞌp na paiꞌ jax tum daandaꞌ gio baꞌ mu jaꞌp ɨrban gu gɇꞌ kiicham nam paiꞌ oipodaꞌ gu jaꞌtkam, nam sap baꞌ xi ja nɨiꞌñdhaꞌ nam sap pɨk baꞌ tu daandaꞌ buiñor gu Dios. Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtdañ jaaduñ na daipuꞌ dhiꞌ kɨꞌn bar ja namkiꞌ kaꞌ gu puiꞌ nam jɨꞌk jax tu jim, cham tuꞌ ka maiꞌchiaꞌ am jix dhaam jaꞌk gux dhaꞌram namkɨm buiñor gu Dios. \v 6 Baꞌ noꞌ jaroiꞌ aapiꞌm maadɨt bax chu daañim, jum aaꞌ nap mu paiꞌ dɨlhkob xim kuupai jax chuꞌm baꞌk chɨr na baꞌ cham jaroiꞌm nɨiꞌñdhaꞌ nap tu daandaꞌ buiñor gu Dios. Baꞌ noꞌ puꞌñim nɨiꞌñ guñ Gɨꞌkoraꞌ nap jix ɨxchuixim tu daan, jum makiaꞌ dho jix dhaam jaꞌk gux dhaꞌram namkɨm. \p \v 7 ’Baꞌ na pim paiꞌ dhuuk tu daandaꞌ, chaꞌpim pɨx puiꞌ ji kaiꞌchdhaꞌ jax ña pim jaꞌk tu daandaꞌ, na guꞌ dhiꞌ guiꞌ nam cham tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñ gu Dios na puꞌñi jaꞌk ja koꞌraar nam tu daandaꞌ, nam guꞌ jaꞌp jum aaꞌndaꞌ na puꞌñi jaꞌk jix ioꞌm jix bhaiꞌ ja kaayaꞌ gɨt gu Dios. \v 8 Baꞌ aapiꞌm cham puiꞌ jaꞌk tu daandaꞌ nam jax jaꞌk tu daan guiꞌam. Jax dhui na guꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ pu bɨɨpɨꞌ dɨr jix bhaiꞌ bax maat kaꞌ na tuꞌ jam aꞌm jum aaꞌndaꞌ, sia ku pimɨt chakui pu tɨi. \v 9 Baꞌ jaꞌp japim kaiꞌchdhaꞌ na pim paiꞌ dhuuk tu daandaꞌ buiñor gu Dios: \q1 Aapiꞌ Gɇꞌkam jich Gɨꞌkoraꞌ nap jix dhaam jup tuꞌiiꞌ, \q1 nap jix ioꞌm jir jix uañ, \q1 \v 10 iam jap ja mattudaꞌ gu jaꞌtkam yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn nam jax jaꞌk duuji miꞌ puiꞌ jimiaꞌ nap jax jix aaꞌ, \q1 baꞌ gammɨjɨ ja aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ ap. \q1 Puiꞌ tɨich aaꞌ ich ɨp nap gɨt puiꞌ joidham jix bhaiꞌm duukam jup tu buadaꞌ ya jaꞌp dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, \q1 jaꞌp nap jax jix bhaiꞌm duukam jup tu bua jix dhaam jaꞌk. \q1 Ku guꞌ aap dɨɨlh ji noꞌp moo puiꞌp jix aaꞌndaꞌ gɨt, \q1 aach puiꞌ pɨx tɨip jum kaiꞌchuꞌn ji. \q1 \v 11 Gio baꞌ dhich chutkuꞌ nam tuꞌ kɨꞌn jup dudua, \q1 aap gammɨjɨ nabap tanoolh xi ja maakidhat nam baꞌ kɨꞌn jum guguuxiꞌñdhaꞌ. \q1 \v 12 Gio baꞌ nap iam tuch uañiꞌñkaꞌ ɨp nach jɨꞌx mach uaꞌtulhdhaꞌ aap jum bui, \q1 nach guꞌ aach puiꞌp tu ja uañiꞌñ guiꞌ nam puiꞌp jum uaꞌtulhiꞌñ aach jich bui. \q1 \v 13 Gio baꞌ nap gammɨjɨ jich aꞌm tɨ nɨidhidhaꞌ na baꞌ cham jich maiꞌchiaꞌ gux buam jum duukam. \q1 Jaꞌpni daipuꞌ. \p \v 14 ’Na guꞌ noꞌ pim puꞌñi tu ja uañiꞌñ guiꞌ nam jum uaꞌtulhiꞌñ aapiꞌm jam bui, dho guꞌ puiꞌ dhop tu jam uañiꞌñkaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ. \v 15 Guꞌ noꞌ pim cham tu ja uañiꞌñ guiꞌ nam jum uaꞌtulhiꞌñ aapiꞌm jam bui, dho guꞌ puiꞌ dho cham jup tu jam uañiꞌñkaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ. \s1 Gu Jesuus na ba ja aagiꞌñdhaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ na jax jaꞌk jir am nam jum saabdaꞌ \p \v 16 ’Gio baꞌ moo jaꞌp jañ jup xi jam tɨɨdam jiñ jaaduñ na pim cham tuꞌ puiꞌ jaꞌk tuiꞌkaꞌ na pim paiꞌ dhuuk jum saabdaꞌ na jax guiꞌ nam sap pɨk baꞌ tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñ gu Dios, na ja koꞌraardaꞌ nam jaꞌp tuiꞌkaꞌ noꞌm jum saab na jax noꞌm jix buam jum aaꞌ, nam sap baꞌ xi ja nɨiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam nam jum saab. Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na daipuꞌ dhiꞌ kɨꞌn bar ja namkiꞌ gu puiꞌ nam jɨꞌk jax tu jim. \v 17 Baꞌ noꞌ pim aapiꞌm paiꞌ dhuuk ba xim saabum, jum aaꞌ na pim jix bhaiꞌ xim ikoimdhai, gio baꞌ na pim jix bhaiꞌ xim dui, \v 18 nam baꞌ cham machiaꞌ gu jaꞌtkam na pim jum saab, guꞌ jaꞌpji daipuꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ na baꞌx mat kaꞌ na pim jum saab. Baꞌ na puꞌñi jam nɨiꞌñdhaꞌ na pim jix ɨxchuixim jum saab, jam makiaꞌ dho jix dhaam jaꞌk gux dhaꞌram namkɨm. \s1 Gu Jesuus na ba ja aagiꞌñdhaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ nar am nam daix dhaam jaꞌk jir jix chutumñigam kaꞌ \r (Lk. 12:33‑34) \p \v 19 ’Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jañ jup xi chu jam aꞌgidham jiñ jaaduñ, na pim cham tu jumpadidhaꞌ gu tuꞌx dhaꞌram namkɨm yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, nam guꞌ ya jaꞌp jix jaiꞌch guiꞌ nam xi chu xibua na baꞌ miꞌ dhɨr cham tuꞌ ka bhaaiꞌñ kaꞌ, gio nam jix jaiꞌch gu ɨꞌxkum. \v 20 Jix dhaam jaꞌk dho gi guꞌr am ji na pim jir jix chutumñigam kaꞌ, nam guꞌ cham jaiꞌch guiꞌ nam puꞌñi xi chu xibua, gio nam cham jaiꞌch gu ɨꞌxkum. \v 21 Na guꞌ paiꞌ na pim tu biaꞌkaꞌ gu tuꞌx dhaꞌram namkɨm, miꞌ jaꞌk jup jujurtɨkaꞌ pim. \s1 Gu Jesuus na bhaan ba tu aꞌgaꞌ gu buupui na jaꞌp ji buusan na jax gu tuꞌ noꞌ gɇꞌ tanoor \r (Lk. 11:34‑36) \p \v 22 ’Baꞌ gu jam buupui jaꞌp ji buan na jax gu kañdhiir noꞌ mɨim, na joidham gɇꞌ tanoordaꞌ na nammɨx chu maax kaꞌ. Baꞌ noꞌ gu jam buupui joidham jix kɨkɨɨꞌ, noꞌ guꞌ cham jɨꞌx jam ɇɇ gu buupui koꞌk, dho guꞌ joidham dho jix bhaiꞌx chu maax kaꞌ na pim naiꞌ xi chɨ nɨiꞌñdhaꞌ. \v 23 Guꞌ ji noꞌ guꞌ gu jam buupui cham kɨkɨɨꞌ, noꞌ guꞌ jam ɇɇ gu buupui koꞌk, dho guꞌ pu cham tu maax kaꞌ dho na pim naiꞌ tɨi xi chɨ nɨiꞌñdhaꞌ, baꞌ pu cham bhaaiꞌñ kaꞌ dho na pim paiꞌ jaꞌk bhɨɨyaꞌ, na guꞌ jaꞌp ji buusandaꞌ na pim jix chu tukgam kɨr oipodaꞌ. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na dai gu Dios pɨx buiñor jix bhaiꞌ nach tu daandaꞌ, cham tuꞌ nach jɨꞌx gu tuumiñ bhaan jup jujurtɨkaꞌ \r (Lk. 16:13) \p \v 24 ’Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jañ jup xi jam tɨɨdam jiñ jaaduñ, na pim dai gu Dios pɨx buiñor tu daandaꞌ, chaꞌpim gu tuumiñ bhaan jup jujurtɨkaꞌ. Na guꞌ na pim jax bax maat na cham tuꞌ jaroiꞌ jaiꞌch gu maaꞌnkam na gook kap tu juan, na guꞌ jumai pɨx jix bhaiꞌp tɨꞌyaꞌ gu gɇꞌkam, gio gu tujuandam jumai pɨx jix bhaiꞌp tu juañxidhaꞌ, gio mɨkkat jumai ɨp. Miꞌ pum buadaꞌ, pu cham jɨꞌxkat jax chuꞌm jix bhaiꞌ tu juañxidhaꞌ. Baꞌ aapiꞌm puꞌñip ji buandaꞌ noꞌ pim tɨi buiñor tu daan gu Dios gio noꞌ pim jɨꞌx tuumiñ bhaan jup jujurtɨk. \s1 Gu Jesuus na ba ja aagiꞌñdhaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ na gammɨjɨ ja aꞌm tɨ nɨiꞌñ gu Dios \r (Lk. 12:22‑31) \p \v 25 ’Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jañ jup xi jam tɨɨdam ɨp jiñ jaaduñ, na pim cham jax jum aaꞌndaꞌ sia ku pim cham ka biaꞌ na pim tuꞌ jugiaꞌ, piam noꞌ pim cham ka biaꞌ na pim tuꞌ iꞌyaꞌ, ni ku pim cham jax jum aaꞌndaꞌ na pim tuꞌ tɨꞌyaꞌ noꞌt ma saaskɨ gu jam jajannulh. Na guꞌ cham pɨk jum aaꞌ gu jajannulh gio gu koiꞌ, guꞌ guiꞌ ji nax ioꞌm jum aaꞌ na pim miꞌ puiꞌ duñiidhaꞌ na jax jaꞌk jix kɨɨꞌ kaꞌm nɨiꞌñ gu Dios. \v 26 Guꞌ matgɨm gu tuꞌ na pim jugiaꞌ, dɨɨlh jam makiaꞌ ji guñ Gɨꞌkoraꞌ. ¿Jax japim gi ja nɨiꞌñ guꞌñi uꞌjiꞌ nam bha jaꞌp nɨnɨꞌ jix dhaam? Jaiñ nam cham paiꞌ tɨ ɨsdat tu kuaꞌ, ni nam cham paiꞌ tu baꞌpkichat mɨjɨ nammɨ ji chɨ kɨɨs gu tuꞌ nam kuaꞌ, na guꞌ tu ja maak guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nat yaꞌ ja doꞌñcho dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. Guꞌ gi baꞌ aapiꞌm nax ioꞌm xi jam daꞌ na pim jir jaꞌtkam, matgɨm jam makiaꞌ ji gu tuꞌ na jam aꞌm jum aaꞌndaꞌ. \v 27 Gio na guꞌ cham jɨꞌxkat jaroiꞌ jaꞌkbuiꞌ oidhaꞌ duakaꞌ na jɨꞌk tɨi xi ɨlhiiꞌñdhaꞌ dɨɨlh, sia chi moo tɨi bɨɨx juraaꞌn kɨꞌn puiꞌm aaꞌ na jaꞌkbuiꞌ oiꞌdhaꞌ duakaꞌ gɨt, na guꞌ cham jaroiꞌ jɨꞌxkat dɨɨlh jup duñiaꞌ gu iiꞌmdaꞌ. \p \v 28 ’Baꞌ chaꞌpim jax jum aaꞌndaꞌ sia ku cham ka jaiꞌch na pim tuꞌ tɨꞌyaꞌ noꞌt ma saaskɨ gu jam jajannulh, na guꞌ dɨɨlh jam makiaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ. ¿Jax japim gi nɨiꞌñ guꞌñi yooxiꞌ na miꞌñi jaꞌp tuut? Dɨɨlh pɨx na joidham tuꞌm ba yootaꞌ noꞌ bar gɇꞌgɇr, cham tuꞌ nam guꞌ ka jip tu duñiaꞌ gu ja tɨꞌaa, piam kum guꞌ mu paiꞌ ka ji chu juanpuꞌ nam baꞌ joidham jix aꞌbhar ma tɨm tɨiꞌdhaꞌ. \v 29 Jax dhui na guꞌr saiꞌ pɨx na pim jax ba nɨiꞌñ, ni kut iam puꞌñi joidham tuꞌm jix aꞌbhar tɨm tɨiꞌdhak gu Salomoon guiꞌ na bɨjɨk jir gɇꞌkam kat. Sia ku moo tɨi gux ioꞌm jix aꞌbhar jajannulh xi chɨm tɨtɨiꞌñdhaꞌ, matgɨm gu yooxiꞌ jix ioꞌm ji nax aꞌbhar. \v 30 Gu Dios dho mi jaꞌp ja ɨꞌxcha gux aꞌbhar yooxiꞌ. Baꞌ noꞌt ba yoo, jaꞌp ji buusniaꞌ na joidham jix aꞌbhar ba tu ja tɨiꞌdhaꞌ. Tɨir saiꞌ pɨx guꞌ na pim jax ba nɨiꞌñ, dai ji na guꞌ cham muiꞌ juruuxiꞌñ. Jɨꞌk gook tanoolh pɨx juruuñdhaꞌ piam jɨꞌk baik, jumai buimgidhak jix gak mi jaꞌp tuutkaꞌ. ¿Gu baꞌ aapiꞌm cham puꞌñi joidham jix aꞌbhar jup tu jam tɨiꞌdhaꞌ aa guñ Gɨꞌkoraꞌ noꞌ pim bɨɨx jam jujur kɨꞌn tɨ jɨɨgiꞌñ buiñor? \v 31 Guꞌ jaꞌpji na pim cham jax jum aaꞌndaꞌ ji jiñ jaaduñ sia ku cham ka jaiꞌch na pim tuꞌ jugiaꞌ. Chaꞌpim jax kaiꞌchdhaꞌ: “¿Tuꞌch baꞌ jugiaꞌ chi?” Piam ku guꞌ noꞌ cham ka jaiꞌch na pim tuꞌ iꞌyaꞌ, chaꞌpim jax kaiꞌchdhaꞌ: “¿Tuꞌch baꞌ ka iꞌyaꞌ chi?” Piam ku guꞌ na pim tuꞌ tɨꞌyaꞌ noꞌt ma saaskɨ gu jam jajannulh, aapiꞌm sia cham jax jum aaꞌndaꞌ. \v 32 Na guꞌ dɨɨlh jix maat gu Dios na jax dhuuji jam makiaꞌ gu tuꞌ na jam aꞌm jum aaꞌndaꞌ. Na guꞌ noꞌ pim jix buam jum aaꞌ, cham jir am, na guꞌ dhiꞌ guiꞌ nam cham maat guiꞌ na jaroiꞌ tu maak gu tuꞌ nañ aꞌm jum aaꞌndaꞌ nam baꞌ puꞌñi jaꞌk tu jim. Miꞌ cham ka bhaaiꞌn kaꞌ nam jax jum duñiaꞌ noꞌm cham ka biaꞌ gu tuꞌ nam jugiaꞌ. \v 33 Dai pɨx ji na pim gammɨjɨ miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ na baꞌ jam makiidhaꞌ gu tuꞌ na jam aꞌm jum aagidhaꞌ. \v 34 Chaꞌpim tuꞌ bhaan jax jum aaꞌndaꞌ, dai gu Dios japim pɨx buiñor jix biiñak kaꞌ gammɨjɨ nabap tanoolh na baꞌ jam aꞌm tɨ nɨidhidhaꞌ. \c 7 \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ nach cham tuꞌ kɨꞌn juandaꞌ gu jaroiꞌ sia kut jix buam jich dhuu \r (Lk. 6:37‑38, 41‑42) \p \v 1 ’Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jañ jup xi jam tɨɨdam jiñ jaaduñ, na pim cham juandaꞌ gu jaroiꞌ sia kut jix buam jum duukam jup tu duu jam bui. Tu uañiꞌñkaꞌ pim pɨx. \v 2 Na guꞌ noꞌ pim cham tu uañiꞌñ gu jaroiꞌ, gu Dios puiꞌ cham jup tu jam uañdhaꞌ. Jaꞌxbuiꞌ puiꞌp jam tɨɨdaꞌ na pim jax tɨɨdaꞌ gu jaroiꞌ. \v 3 Aapiꞌm jax jix ñɨiꞌñdhaꞌ gu jax chuꞌm jam jaduuñ noꞌt palhɨɨp buupuiram suulh gu tanaaraꞌ, aapiꞌm dɨɨlh guꞌ pu cham nɨiꞌñdhaꞌ ji na gɇꞌgɇr iam bha bɨtkaꞌ jam buupui am. \v 4 Baꞌ cham jir am na pim jax tɨɨdaꞌ: “Bha jaꞌk jiñ jaduuñ kuñ xim boosgidhaꞌ dhi tanaaraꞌ na bha bɨɨt jum buupui am”, noꞌ pim guꞌ aapiꞌm dɨɨlh pu cham nɨiꞌñ na gɇꞌgɇr iam bha bɨɨt jam buupui am. \v 5 Bɨɨpɨꞌm aaꞌ na pim xi boosgai na pim baꞌx bhaiꞌ nɨiꞌñdhaꞌ na pim jup boosgidhaꞌ gu jax chuꞌm jam jaduuñ. \p \v 6 ’Cham jir am na pim ja aagiꞌñdhaꞌ gux kɨɨꞌp jum duukam guiꞌ nam jaꞌp ji buan na jax gu goꞌngox nam giilhim jix bhaaꞌmnaꞌ, nam baꞌ cham bhaakui taꞌtak jup jam doodaꞌ, ni guiꞌ nam jaꞌp ji buan na jax gu tatooxkolh ku pim cham jax ja tɨtdadaꞌ. \s1 Gu Jesuus na ba ja aagiꞌñdhaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ nam sap tu daandaꞌ jix dhaam jaꞌk \r (Lk. 11:9‑13; 6:31) \p \v 7 ’Gio baꞌ moo jaꞌpniñ jup xi jam tɨɨdam jiñ jaaduñ na pim tu daandaꞌ buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ. Baꞌ gu tuꞌ na pim mu taandaꞌ, jam makiaꞌ dho, gio gu tuꞌ na pim jix maachim kaꞌ, machiaꞌ pim dho, na guꞌ guiꞌ dɨɨlh jam makiaꞌ gu matdaꞌ. Na guꞌ dhiꞌ jaꞌpni ji buusan jia na jax noꞌñ mu paiꞌ kiicham paxiaraim nañ muiꞌ xi chu ñioꞌkdhaꞌ, na guꞌ bañ kupioꞌkdhaꞌ gu kiꞌñgob gu kiokam, miꞌ dhɨr baꞌ dai na bañ chiñiaꞌ nañ mu jaꞌk ba bakiaꞌ. \v 8 Baꞌ puꞌñi jaꞌk ji buusan noꞌ pim tuꞌ taan guñ Gɨꞌkoraꞌ soiꞌm ɨlhdhat, jam makiaꞌ dho, na guꞌx chu joiꞌgɨꞌn. Gio gu tuꞌ noꞌ pim jix maachim, machiaꞌ pim dho, na guꞌ guiꞌ dɨɨlh jam makiaꞌ gu matdaꞌ. Na guꞌ dhiꞌ kaiꞌñkam jaꞌp ji buusan jia na jax noꞌñ mu tu ñioꞌkiꞌñ kiꞌñgob, dai na bañ kupioꞌkdhaꞌ gu kiokam, miꞌ dhɨr baꞌ bañ chiñiaꞌ nañ mu jaꞌk ba bakiaꞌ. \p \v 9 ’Na guꞌ na pim jax bax maat jia na cham jaroiꞌ jaiꞌch gu maaꞌnkam na jodai pɨx mu makiaꞌ gu maraaꞌn noꞌ tuꞌ taan nar jum kuaꞌdam. \v 10 Piam ku guꞌ noꞌ tuꞌ batoop taan, ¿kaꞌ koꞌ aa pɨx muiꞌ ba daagiꞌñkaꞌ? ¿Jia na guꞌ cham jaroiꞌ jaiꞌch na puꞌñi jaꞌk tu bua? Nam guꞌ bɨɨx pɨx jix ja daꞌ gu ja maamar. \v 11 Dho jaña nam jax joidham jix bhaiꞌ tu ja maakdaꞌ gu ja maamar gu jaꞌtkam, sia kum guꞌ cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ. Guꞌ gi baꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ na joidham jir jix bhaiꞌkam, matgɨm bha jam joochxidhaꞌ ji gux kɨɨꞌp jum duukam noꞌ pim taan. \p \v 12 ’Baꞌ puꞌñi jam aꞌm jum aaꞌ na pim jix bhaiꞌ ja buadaꞌ gu jaꞌtkam, sia kum mu dɨr bha jaꞌk cham bhaiꞌ jam bua, na guꞌ puꞌñi jaꞌk tu aagix ja bui gu yaꞌ kam dhi Israel, na mɨt guꞌ puiꞌ jaꞌk tu uaꞌnak guiꞌ nam bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na gu ɨlhiꞌch kiꞌñgob bhaan mu tum bapkɨ nañ baꞌ aayaꞌ buiñor gu Dios \r (Lk. 13:24) \p \v 13 ’Baꞌ noꞌ pim jix aaꞌ jiñ jaaduñ na pim buiñor aayaꞌ gu Dios, jum aaꞌ na pim gu ɨlhiꞌch kiꞌñgob kaꞌm bhaan mu baapkiaꞌ na pim baꞌ aayaꞌ buiñor guiꞌ. Na guꞌ jumaip jix jaiꞌch jia gu kiꞌñgob guiꞌ nax ioꞌm jir gɇꞌ na bhaan mu jaꞌk jup tum bapkɨ na paiꞌ gammɨjɨr tu tulhiiñaraꞌ, gio baꞌ maaꞌn jup jix jaiꞌch ɨp gu komaarak gu boi, na dhiꞌ pɨx jir diꞌ na bhaan mu tɨm bhɨbhɨɨ mu jaꞌk. Baꞌ muiꞌ gu jaꞌtkam dhiꞌ kaꞌm bhaan mu baapkim am gu gɇꞌ kiꞌñgob mu jaꞌk na paiꞌ maiꞌx chɨ gɨɨxiꞌ. \v 14 Baꞌr ɨlhiꞌch gu kiꞌñgob guiꞌ na bhaan mu tum bapkɨ mu jaꞌk na paiꞌ gammɨjɨ cham jir tu tulhiiñaraꞌ, gio gu boi jir ɨrdiꞌch guiꞌ na bhaan mu tɨm bhɨbhɨɨ. Baꞌ cham pɨk jaroiꞌ xim guguuxiꞌñ na dhiꞌ kaꞌm bhɨɨyaꞌ. \s1 Gu Jesuus na bhaan ji uaꞌrgidhai ba tu aꞌgaꞌ maaꞌn gu ɨꞌɨɨx guiꞌ na tu iꞌbhaiꞌñchar \r (Lk. 6:43‑44) \p \v 15 ’Moo pim cham ja kɇkɇɇdaꞌ guiꞌ nam sap pɨk baꞌ bhaankamuꞌn tu aꞌgadaꞌ gu Dios, na ja koꞌraardaꞌ nam jaꞌp xim buadaꞌ nam panaas cham bhaaꞌmnaꞌ jaꞌp na gu kakasnir, guꞌ gu ja jujur am bhaan giilhim ji nam jix buam tomaat jaꞌp na jax gu sɨsɨɨꞌ gux bhaaꞌmnagɨm. \v 16 Na guꞌx maatɨꞌ kaꞌ jia nam jax jaꞌk tu jimdaꞌ na pim xi ja nɨiꞌñdhaꞌ. Na guꞌ na pim jax bax maat na cham jax chuꞌm jaiꞌch gu ɨꞌɨɨx nax maikak tu iꞌbhaiꞌñchar na moo gatuuk jix maimdagɨm jup ba iibhaiꞌñchaꞌ, ni gu jax chuꞌm ɨꞌɨɨx guiꞌ na pux maimdagɨm tu iꞌbhaiꞌñchar ku moo joidham jix maikak jup ba iibhaiꞌñchaꞌ gatuuk. \v 17 Na guꞌ guiꞌ nar jix kɨɨꞌ ɨꞌɨɨx kaꞌ, joidham pux maikak tu iꞌbhaiꞌñchardaꞌ, gio guiꞌ na cham kɨɨꞌ kaꞌ gu ɨꞌɨɨx, pu maaꞌn na jax jix maimdagɨm jup tu iꞌbhaiꞌñchardaꞌ. \v 18 Baꞌ pu maaꞌn na jax jix maikak tu iꞌbhaiꞌñchardaꞌ gux kɨɨꞌ ɨꞌɨɨx, gio guiꞌ na pux maimdagɨm jup tu iꞌbhaiꞌñchar gu ɨꞌɨɨx, pu maaꞌn ɨp na jax chuꞌm tu iꞌbhaiꞌñchardaꞌ. \v 19 Baꞌ gu jax chuꞌm ɨꞌɨɨx noꞌ puꞌñi cham kɨɨꞌ tu iꞌbhaiꞌñchar, jir am nam soiñchɨi mu baas buaji bhaiꞌ xi kɨɨxdhaꞌ gu tai. \v 20 Baꞌ puꞌñi jaꞌk jup ji buan am guiꞌ nam sap pɨk baꞌ bhaankamuꞌn tu aꞌgadaꞌ gu Dios, jix maatɨꞌ kaꞌ nam jax jaꞌk tu jimdaꞌ na pim xi ja nɨiꞌñdhaꞌ. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ nam cham tuꞌ bɨɨx aayaꞌ gu jaꞌtkam buiñor gu Dios \r (Lk. 13:25‑27) \p \v 21 ’Baꞌ cham tuꞌ bɨɨx aayaꞌ am buiñor gu Dios guiꞌ nam puiꞌñ chɨtdadaꞌ nañ aañ jir gɇꞌkam, guꞌ jaꞌpji dai ji guiꞌ nam jɨꞌk miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ. \v 22 Muiꞌ puiꞌñ chɨɨdaꞌ am janoꞌ na paiꞌ dhuuk ba tum kuugalhdhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn, jup kaiꞌchdhaꞌ am: “Aach jum aꞌmkam tu aꞌgimɨk aapiꞌ Gɇꞌkam jich Gɨꞌkoraꞌ, gio nach jum aꞌmkam maiꞌ ja jootsaimɨk gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ ja aꞌm dɨr gu jaꞌtkam, gio baꞌ nach jum aꞌmkam joidham jix bhaiꞌ xi chu buimɨk nam tuꞌ cham paiꞌ nɨidhat gu jaꞌtkam.” \v 23 Baꞌ aañ yaꞌ dɨr mu jaꞌk jup ja tɨɨdaꞌ: “Chaam ji nañ jam maat. Mu pim baas oipodaꞌ, na pim guꞌ cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ.” \s1 Gu Jesuus na bhaan ji uaꞌrgidhai ba tu aꞌgaꞌ maaꞌn gu maaꞌnkam gux chu matdaꞌ kam gio baꞌ guiꞌ na cham tu matdaꞌ kaꞌ \r (Lk. 6:47‑49; Mr. 1:22) \p \v 24 ’Baꞌ gu jaroiꞌ noꞌt jiñ kɇɇk miꞌ puiꞌ ba jii gu dhiꞌ puiꞌ nañ jax kaiꞌch, jaꞌp ji buusniaꞌ na jax gu jaroiꞌ noꞌx chu matdaꞌ na miꞌ kɨɨsaꞌ gu baꞌkiꞌñ na paiꞌr aiꞌ chaꞌm. \v 25 Baꞌ na paiꞌ dhuuk jɨbɨɨlh kɨꞌn bhaiꞌ ji dhuuduyaꞌ gio na muiꞌ ji mɨlhiaꞌ gu suudaiꞌ, pu cham jɨꞌxkat ɨlhiaꞌ gu baꞌaak, na guꞌx bhaiꞌ miꞌ kɨɨkaꞌ bhaan gu aiꞌ. \v 26 Guꞌ baꞌ gu jaroiꞌ noꞌt cham miꞌ puiꞌ jii gu dhiꞌ puiꞌ nañ jax kaiꞌch, dhiꞌ jaꞌp jup ji buusniaꞌ na jax gu jaroiꞌ na cham tu matdaꞌ kaꞌ na miꞌ kɨɨsaꞌ gu baꞌkiꞌñ na paiꞌx chu moik bhaan gu oꞌya. \v 27 Baꞌ na paiꞌ dhuuk jɨbɨɨlh kɨꞌn bhaiꞌ ji dhuuduyaꞌ gio na muiꞌ ji mɨlhiaꞌ gu suudaiꞌ, pu maaꞌn na jax ɨlhiaꞌ gu baꞌaak, na guꞌx chu moik kaꞌ miꞌ na paiꞌ kɨɨkaꞌ bhaan gu oꞌya. \p \v 28 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk tɨɨmo gu Jesuus na puꞌñi xi chu ja aꞌgidhimɨk, bɨɨx miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ am gu jaꞌtkam, na mɨt guꞌx ioꞌm joidham kai. \v 29 Na guꞌ joidham jix bhaiꞌ xi bua na tu aꞌga, cham tuꞌ puiꞌ na jax guiꞌ nam sap pɨk baꞌx maat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios nam puiꞌ tɨip tu ja aꞌgiꞌñdhaꞌ. \c 8 \s1 Gu Jesuus na ba duaꞌñdhaꞌ guiꞌ na tootolhidhat bha gakiidhaꞌ gu tukgaꞌn \r (Mr. 1:40‑45; Lk. 5:12‑16) \p \v 1 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk ba jii gu Jesuus bhaiꞌ dhɨr oidhaꞌ taꞌm, muiꞌ jaꞌtkam pɨx chɨbɨɨp kattuꞌ am nam oiꞌñchuꞌ. \v 2 Baꞌ maaꞌn miꞌ ba ai buiñor gu Jesuus guiꞌ na tootolhidhat bha gakiidhaꞌ gu tukgaꞌn, baꞌ mi jaꞌp bɨɨpɨꞌ dɨr oꞌlhiaꞌn kɨꞌn xi kɨkbok jup tɨtda: \p ―Aañ jaꞌp tɨi soiꞌ bham tɨɨdam jiñ jaduuñ noꞌp moo puiꞌp ɨlhiiꞌñdhaꞌ gɨt nap iam jiñ dhuaꞌñdhaꞌ gɨt nañ ɇɇ dhi koꞌkdaiꞌ. \p \v 3 Baꞌ gu Jesuus bhaiꞌ xi dhaagɨk jup tɨtda: \p ―Ea, jum duaꞌñdhaꞌ iñ dho. \p Baꞌ miꞌ jotmodaꞌ jix kɨɨꞌp jum duu guiꞌ na tootolhidhat bhaiꞌ ka gakiidhat gu tukgaꞌn. Miꞌ dhɨr baꞌ moop tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―Jaña, bax kɨɨꞌ ap dhoñ jaduuñ. Chaꞌp jax kam aaꞌndaꞌ. \p \v 4 Baꞌ xi sooꞌmchulhdhak ɨp na sap cham jaroiꞌ aagiꞌñdhaꞌ nat duaꞌñ, jup tɨtda: \p ―Dai nap moo cham jaroiꞌ aagiꞌñdhaꞌ na ñich aañ jum duaꞌñ. Dai nap sɨlh jimiaꞌ pɨx mu na paiꞌr chiop na paiꞌ daa guiꞌ na ja palhbuiꞌñ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, na baꞌm tɨgiaꞌ nap bax kɨɨꞌ. Xi chɨkkadaꞌ ap. Baꞌ noꞌ jax kaiꞌch nap bax kɨɨꞌ, dho guꞌ dai dho nap tu makgɨrtaꞌ na jax tu aagix nat tu uaꞌnak gu Moisees nam baꞌ bax mat kaꞌ gu jaꞌtkam na pich ba dua na kam ɇɇkat gu koꞌkdaiꞌ. \s1 Gu Jesuus na ba duaꞌñdhaꞌ gu tujuandam tugiꞌñ gu ja gɇꞌkam tuk gu sandaaruiꞌx gu Rooma kam \r (Lk. 7:1‑10) \p \v 5 Baꞌ nat jax mummɨ ai gu Jesuus na paiꞌr Kapernaum, miꞌ ba ai buiñor maaꞌn gu ja gɇꞌkam tuk gu sandaaruiꞌx Rooma kam. Baꞌ soiꞌ ba tɨtda gu Jesuus, \v 6 jup tɨtda: \p ―Aañ jaꞌp tɨi soiꞌ bham tɨɨdam jiñ jaduuñ noꞌp moo puiꞌp ɨlhiiꞌñdhaꞌ gɨt nap iam duaꞌñdhaꞌ gɨt guñ chujuandam tuk nax ioꞌm jix kaꞌook. Pu cham bhaaiꞌ na bamgiaꞌ, na guꞌx ioꞌm jix chu koꞌk. \p \v 7 Baꞌ gu Jesuus jup tɨtda: \p ―Ea, mu jimiaꞌ iñ dho nañ dhuaꞌñdharaꞌ. \p \v 8 Baꞌ gio muiꞌp ji ñio gu ja gɇꞌkam tuk gu sandaaruiꞌx, jup kaiꞌch: \p ―Guꞌ pɨx ji nañ guꞌ cham jir jum jupaabkam jiñ jaduuñ nap iam mu bakiaꞌ gɨt jiñ kiꞌaam, nap guꞌ aap jix ioꞌm jir gɇꞌkam. Ku baꞌ guꞌ aañ jix maat ji na dai noꞌ pich puiꞌ ba tɨi sia yaꞌ dɨr, pu dodhiaꞌ guñ chujuandam tuk. \v 9 Nañ guꞌ aañ cham gɇꞌkam jiñ chaat, nañ guꞌ bɨtaꞌn jup tuꞌiiꞌ ja bui gu gɇꞌgɇrkam na mɨt yaꞌñ dhai. Guiꞌ pɨx mu jaꞌk jup ja kaichuꞌ iñ. Baꞌ puiꞌp ja biaꞌ iñ jɨꞌkchi gu sandaaruiꞌx nañ puiꞌp tu ja chian, baꞌ xiñ kɇɇ am. Noꞌñ jaroiꞌ maadɨt mu paiꞌ jootos, mu jimiaꞌ cham jax ji chɨꞌji. Piam noꞌñ mu paiꞌ dhɨr baiꞌñ, mu jimiaꞌ ɨp. Bɨɨx guñ chujuandam tuk miꞌ puiꞌ duñiidhaꞌ am nañ tuꞌ ja chiandaꞌ. \p \v 10 Baꞌ miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ gu Jesuus nat puꞌñi kai gu ja gɇꞌkam tuk gu sandaaruiꞌx. Miꞌ dhɨr baꞌ moop ja tɨtda gu jaꞌtkam guiꞌ nam oiꞌñchuꞌ: \p ―Tuꞌ sɨlhkam kɨꞌn jañ yaꞌ pu jam tɨtdañ jaaduñ na cham jaroiꞌ jaiꞌch gu Israel kam na jaꞌxbuiꞌ puiꞌ bɨɨx juraaꞌn kɨꞌn jix biiñak buiñor gu Dios na jax dhiñ jaduuñ. \v 11 Baꞌ aañ pu kaiꞌch nam muiꞌ ka jaiꞌchdhɨlhiaꞌ mu jaꞌk na paiꞌ dhɨr jir xiaꞌlhbui guiꞌ nam puꞌñix biiñak kaꞌ buiñor gu Dios, gio baꞌ jaiꞌ mu dɨr jaꞌk jurnip. Baꞌ gatuuk na paiꞌ dhuuk ba tum kuugalhdhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn, maap ba daraibuꞌ am gu Abraam, gio baꞌ gu Isaak, gio baꞌ gu Jakob, nam ba tu jugiaꞌ gu koiꞌ jix dhaam jaꞌk na tu ja makiaꞌ gu Dios. \v 12 Guꞌ baꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tɨi aagix nam buiñor aayaꞌ gɨt gu Dios, mu jaꞌp pɨx ji biꞌyaꞌ am dɨɨrap dɨr na paiꞌ giilhim jix chu tukgam, baꞌ tɨi bhaiꞌ ji susuañiaꞌ am nam giilhim jix buam jum aaꞌndaꞌ na mɨt cham miꞌ puiꞌ jii na jax jix aaꞌ gu Dios. \p \v 13 Miꞌ dhɨr baꞌ moop tɨtda gu ja gɇꞌkam tuk gu sandaaruiꞌx: \p ―Ea ku gi na moo puiꞌ tu tuiꞌkaꞌ nap jax kaiꞌch jiñ jaduuñ. Ba jimiaꞌ ap jum kiꞌaam jaꞌk cham jax jim aagɨt. \p Baꞌ moo janoꞌ pu dua gu tujuandam tugiꞌñ, jix kɨɨꞌp jum duu. \s1 Gu Jesuus na ba duaꞌñdhaꞌ gu daadaꞌn gu Peegro \r (Mr. 1:29‑31; Lk. 4:38‑39) \p \v 14 Baꞌ gatuuk ma paxiaram gu Jesuus mu jaꞌp na paiꞌ kiokaꞌ gu Peegro. Baꞌ miꞌ pɨx ji chɨɨ gu daadaꞌn nam bakxidhat mi jaꞌp boꞌ na ɇɇ gu toiñdhiꞌ. \v 15 Baꞌ amuub xi ɇɇk miꞌ xi dhaa nobiꞌran. Baꞌ jotmodaꞌ jix bhaiꞌ ji chu tatdat, jix kɨɨꞌ dho guꞌp jum duu na ka ɇɇkat gu toiñdhiꞌ. Miꞌ dhɨr dho guꞌ dai nat bamgɨk ba tu ja onbaiꞌ. \s1 Gu Jesuus na ba ja duduaꞌñdhaꞌ gux kakoꞌkkam \r (Mr. 1:32‑34; Lk. 4:40‑41) \p \v 16 Baꞌ jaꞌxpɨx nat ba ji chuk, jix ioꞌm muiꞌ miꞌ ba aichulh jamɨt gu Jesuus gu jaꞌtkam guiꞌ nam ampɨx puiꞌx ñanaanbiꞌ kaꞌ na puiꞌ jaꞌk ja duukaꞌ gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ na ja aꞌm jup tuiꞌkaꞌ, gio baꞌ jaiꞌ guiꞌ nam jaꞌppɨx jix kakoꞌk kaꞌ. Baꞌ gu Jesuus pɨx jaꞌx jup ji ja duduaꞌñ, pu bɨɨx jix kɨkɨɨꞌp jum duu mɨt. \v 17 Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk jum kuugalh gu puiꞌ nat jax jaꞌk tu uaꞌnak gu Isaiiyas guiꞌ na bɨjɨk bhaankamuꞌn tu aꞌgimɨk gu Dios na bhaan tu aꞌga guch Xoiꞌkam na jaꞌpnim kaiꞌch: “Pu bɨɨx bhaan ji chu bii gu koꞌkdaiꞌ na kach ɇɇkat.” \s1 Nam tɨix aaꞌndaꞌ gu jaꞌtkam nam kaichgɨdaꞌ gu Jesuus \r (Lk. 9:57‑62) \p \v 18 Baꞌ na mi jaꞌp naiꞌ xi ja nɨiꞌñ gu Jesuus nam jix ioꞌm muiꞌ miꞌ baꞌp tuꞌiiꞌ gu jaꞌtkam, nam guꞌ pɨx miꞌ ji aajim, ba ja baidhim guiꞌ nam kaichuꞌ nam sap baasɨꞌn dɨr jaꞌk bhɨɨyaꞌ gu jumai juꞌñdharan gu gɇꞌ suudaiꞌ. \v 19 Baꞌ jotmodaꞌ maaꞌn miꞌ ba ai guiꞌ na sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, baꞌp tɨtda: \p ―Aañ jaꞌp ɨlhiiꞌñ jiñ jaduuñ nañ aañ bɨɨx jup bam kaichgɨdaꞌ paiꞌ nap jaꞌk oilhidhaꞌ. \p \v 20 Baꞌ gu Jesuus jup tɨtda: \p ―Jax dhui na guꞌ aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, pu cham paiꞌ bhaaiꞌ nañ gɨt joidham xiñ jɨɨpiꞌñkaꞌ, cham puiꞌ na jax gu kaxio, na guꞌ sɨlh jimiaꞌ mu paiꞌ nar chiob kaꞌ noꞌ bax kooxim. Gio gu uꞌiiꞌ na guꞌ puiꞌp tu kos kaꞌ, dai na ba koxiaꞌ na paiꞌ dhuuk ɨlhiiꞌñdhaꞌ. \p \v 21 Baꞌ maaꞌn miꞌ dhɨr jaꞌp muiꞌp ji ñio guiꞌ nam kaichuꞌ, jup kaiꞌch: \p ―Aañ dho puiꞌp ɨlhiiꞌñ jiñ jaduuñ nañ gammɨjɨ bam kaichgɨdaꞌ. Dai nap ka xiñ ñɨɨraꞌ nañ ka xi yaaspai guñ chaat noꞌt ba muu. \p \v 22 Baꞌ gu Jesuus jup tɨtda: \p ―Aap moo cham tuꞌ bhaan jim tukgidhat xiñ kaichgɨdaꞌ. Matgɨm gu jaꞌtkam gammɨjɨ koꞌiidhat jum yaaspaidhaꞌ am ji. \s1 Gu Jesuus na ba ñiokdhaꞌ gu jɨbɨɨlh gio gu suudaiꞌ \r (Mr. 4:35‑41; Lk. 8:22‑25) \p \v 23 Baꞌ gatuuk na miꞌ puiꞌ jɨꞌ xi chu ja aꞌgidhimɨk gu Jesuus gu jaꞌtkam pu jii, dai nat jax bha tɨs bhaan gu gɇꞌ kanuub, baꞌ bɨɨx jup oiꞌñchuꞌ am gu noonbiꞌñ. \v 24 Baꞌ nammɨ gama jaꞌk ɨrban gu gɇꞌ suudaiꞌ nam ba jiim, ba koi gu Jesuus. Baꞌ jotmodaꞌ pɨx jix ioꞌm bhaiꞌ jɨb, bhaiꞌ ji guꞌngukɨ gu suudaiꞌ, pɨx bhaiꞌ ba jim tuꞌaim kanuub taꞌm. \v 25 Baꞌ gu noonbiꞌñ mu jimɨɨk ba ñiññichuꞌn am gu Jesuus, jup tɨtda am: \p ―¡Xi ñiñia jich jaduuñ! ¡Yaꞌ chich ba ji bhaꞌiik! ¡Iam xich palhbuiꞌñ nach baꞌ cham bhaiꞌkoꞌ! \p \v 26 Baꞌ ñiñiak jup ja tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Kux moo jaꞌp chakui bɨɨx jam jujur kɨꞌn jix biiñak japim aa aañ jiñ bui ku pim baꞌ moo jaꞌp jup bax chotdontuꞌ? \p Baꞌ puiꞌ xi chɨꞌɨɨk bamgɨk xi ñiok gu jɨbɨɨlh gio gu suudaiꞌ. Baꞌ miꞌ jotmodaꞌ naiꞌ ampɨx ji chu juu, pu cham paiꞌ ka jɨbɨɨr, ni gu suudaiꞌ ku ka guꞌnguk. \v 27 Baꞌ gu noonbiꞌñ miꞌ puiꞌ pup tuiꞌdhiꞌ am, dai nam jup jum tɨ tɨtdaim jix dhuꞌnpiꞌñ kɨꞌn: \p ―¡Jaꞌp moor gɇꞌkam ji bak jia dhich jaduuñ na baꞌ gam jɨbɨɨlh gio suudaiꞌ jix jɨɨgiꞌñ! \s1 Gu Jesuus na ba ja duduaꞌñdhaꞌ gook gu jaꞌtkam na ja aꞌm kap tuiꞌñgɨdaꞌ gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ \r (Mr. 5:1‑20; Lk. 8:26‑39) \p \v 28 Baꞌ puiꞌ jim buidhat bhammɨ dɨr ba ai mɨt jumai juꞌñdharan gu gɇꞌ suudaiꞌ guiꞌ na Gadaara dɨbɨɨr bhaan bipioꞌ. Baꞌ bhaiꞌ dhɨr jaꞌp muiꞌ ba boopoꞌ am gook gu jaꞌtkam nam jix ñanaanbiꞌchuꞌ, nam puiꞌ jaꞌk ja duukaꞌ gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ na ja aꞌm jup tuiꞌñgɨdaꞌ, baꞌ mi jaꞌp ji guguu mɨt na paiꞌp tuꞌiiꞌ gu Jesuus. Mu dɨr jaꞌk xi boopoꞌ am nam paiꞌm yassapdaꞌ gu koiꞌñgaꞌn, nam guꞌ miꞌx joiꞌñdhaꞌ nam oipodaꞌ, gio puiꞌx dhaꞌnpakat ɨp. Baꞌ cham jaroiꞌ mi jaꞌp bhɨbhɨɨdaꞌ nam guꞌx ja ɨɨbhiꞌñdhaꞌ, nam guꞌ giilhim jix bhaaꞌmnaꞌ kaꞌ. \v 29 Baꞌ gɇꞌ kɨꞌn jiiñkɨt jup tɨtda am gu Jesuus: \p ―¡Aapiꞌ Jesuus nap jir Maraaꞌn gu Dios, chakuip jich chulhiiñchuꞌndaꞌ, nat guꞌ chakuim ai janoꞌ nap paiꞌ dhuuk jich chulhiiñchudaꞌ! \p \v 30 Baꞌ muiꞌ gu tatooxkolh amuub bha jaꞌp jup tum bipiaꞌ. \v 31 Baꞌ soiꞌ ba tɨtda am gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ gu Jesuus na sap bhammɨ jaꞌk ka xi ja jootsaꞌ nam ja aꞌm ka xi baapkiaꞌ gu tatooxkolh, nam baꞌ cham jimiaꞌ mu jaꞌk nam paiꞌ giilhim jum tulhiiñaꞌ. \p \v 32 Baꞌ gu Jesuus bhammɨ jaꞌk jup xi ja joot. Baꞌ gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ jotmodaꞌ bhaiꞌ dhɨr bubuakɨk bhammɨ jaꞌk pu baap jamɨt. Baꞌ gu tatooxkolh bhaiꞌ dhɨr ji boop jamɨt naiꞌ gu aꞌnsap, pu mɨjɨmmɨ ji baap jamɨt suudaiꞌ chɨr, pu koi mɨt dho guꞌ bhaiꞌkuk. \p \v 33 Baꞌ guiꞌ nam bhaiꞌ ka tu bipiaꞌdat gu tatooxkolh, totdonɨk pu jiboiꞌññor jamɨt mu jaꞌk na paiꞌ muiꞌ daaꞌñxim jir kikcham kaꞌ, baꞌ ba ja aagiꞌñ am gu jaꞌtkam na mɨt jax jum duu gu tatooxkolh gio gu gook gu jaꞌtkam na mɨt dudua nam kax ñanaanbiꞌ kat na ja aꞌm jup tuiꞌñgɨt gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ. \v 34 Baꞌ bɨɨx gu jaꞌtkam nam jɨꞌk miꞌ maap oiꞌñkaꞌ, muiꞌ ma jii mɨt na mɨt mu tɨɨgim gu Jesuus. Baꞌ mu ji ɇɇk soiꞌ ba tɨtda am na sap ba jimiaꞌ miꞌ dhɨr, nam guꞌx ɨɨbhidhat nɨiꞌñ. \c 9 \s1 Gu Jesuus na ba duaꞌñdhaꞌ maaꞌn gux maꞌmkulhiꞌ \r (Mr. 2:1‑12; Lk. 5:17‑26) \p \v 1 Baꞌ gu Jesuus pu jii ɨp nat jax bha tɨs bhaan gu gɇꞌ kanuub guiꞌ na pu bhaan jim na mi jaꞌp sɇꞌ amuub suudaiꞌ jugiiꞌñ, baꞌ sɨlh pu bhɨi bhammɨ dɨr jaꞌk na paiꞌ kiokaꞌ. \v 2 Baꞌ cham jɨꞌx mɨɨkim na mɨt maaꞌn miꞌ ba aichulh gux maꞌmkulhiꞌ bhaan gu bakxidharaꞌ. Baꞌ gu Jesuus nat ba ja tɨɨ nam buiñor jix biiñaktuꞌ guiꞌ nam mu uaꞌ, jup tɨtda gux koꞌkkam: \p ―Chaꞌp jax kam aaꞌndaꞌ jiñ jaduuñ. Ba uañchudhix ji matgɨm gum uaꞌtulhdharaꞌ. \p \v 3 Baꞌ jɨꞌkchi miꞌp tuꞌiiꞌ am ɨp guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, baꞌp jum aaꞌ am ja jujur am bhaan: “¿Jax baꞌ ɨlhdhat jup kaiꞌch? ¿Jaꞌxbuiꞌ aa sap tɨi gɇꞌkam jup xim ɨlhiiꞌñ na jax gu Dios?” \v 4 Guꞌ ji na guꞌ gu Jesuus jix bhaiꞌx maat nam jax jum aaꞌ gu ja jujur am bhaan, baꞌp ja tɨtda: \p ―Ni jɨꞌx iam kur puiꞌ na pim jax jum aaꞌ gu jam jujur am bhaan. \v 5 Na guꞌ cham pɨk xijai jia noꞌñ jax kaiꞌch: “Ba uañchudhix ji matgɨm gum uaꞌtulhdharaꞌ”, na guꞌ cham maatɨꞌ kaꞌ noꞌ moo puiꞌ ji chu buusniaꞌ kaꞌ baꞌ guꞌ cham. Guꞌ ji noꞌñ jax kaiꞌch: “Xi bamiiꞌ, munip jaꞌp ba oirɨdaꞌ”, dho gi guꞌx xijai ji, na guꞌx maatɨꞌ kaꞌ noꞌt cham puiꞌ ji chu buus. \v 6 Ku baꞌ guꞌ aañ xib yaꞌ duaꞌñdhaꞌ ji dhiñ jaduuñ nax maꞌmkulhiꞌ na pim baꞌx mat kaꞌ nañ aañ jir gɇꞌkam nat bhañ joot gu Dios jix dhaam dɨr nañ baꞌ yaꞌ uañchudaꞌ gu ja uaꞌtulhdharaꞌ gu jaꞌtkam. \p Baꞌ puiꞌ xi chɨꞌɨɨk jup tɨtda gux maꞌmkulhiꞌ: \p ―Xi bamiiꞌñ jaduuñ. Ba jimiaꞌ ap jum kiꞌaam jaꞌk bhɨɨji ap dhim bakxidharaꞌ. \p \v 7 Baꞌx kɨɨꞌ bhaiꞌ ji bam guiꞌ na kax maꞌmkulhiꞌ kat nat jax pu tɨɨꞌn gu Jesuus. Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat ba jii xi bhɨɨk gu bakxidharuꞌn, miꞌ ba buus ja saagiꞌñ gu jaꞌtkam, gaammɨjɨ ji dhuu. \v 8 Baꞌ bɨɨx miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ am gu jaꞌtkam na mɨt puiꞌ jɨꞌ tɨ tɨɨ, na mɨt guꞌ bax chootoꞌn. Miꞌ dhɨr baꞌ dai na mɨt ma tu daanɨ buiñor gu Dios, nam guꞌ cham jɨꞌxkat jaroiꞌ puiꞌ nɨidhat na tu duduadhiꞌñ. \s1 Gu Jesuus na ba baidhikaꞌ gu Mateo \r (Mr. 2:13‑17; Lk. 5:27‑32) \p \v 9 Baꞌ jaꞌxpɨx nat miꞌ dhɨr buusnɨk ba jii gu Jesuus, na mu jaꞌp ka jim, miꞌ ba tɨɨ maaꞌn gu maaꞌnkam, Mateo tɨɨgim, guiꞌ nar tuumiñ tutaandam tugiꞌñ kaꞌ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam, na miꞌ daakat pɨx ji dhaagim gu tuumiñ guiꞌ nam jɨꞌk mi chu namkidhim. Baꞌ gu Jesuus miaꞌn xi ɇɇk jup tɨtda: \p ―Aañ puiꞌ ɨlhiiꞌñ jiñ jaduuñ nap xib dɨr gammɨjɨ bañ kaichgɨdaꞌ. \p Baꞌ gu Mateo nat jax jup kɨkbo pɨx miꞌp daibu cham jax ji chɨꞌɨɨk, gammɨjɨ pɨx jiim am. \p \v 10 Baꞌ mɨkkat mu jaꞌk daakat jup ba tu kuaꞌ gu Jesuus na paiꞌ kio gu Mateo ja bɨɨm gu noonbiꞌñ, gio baꞌ muiꞌ guiꞌ nam jir tuumiñ tutaandam tugiꞌñ kaꞌ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam, gio baꞌ jaiꞌ guiꞌ nam cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam. \v 11 Baꞌ guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ, am jix bhaak am na mɨt puiꞌ jɨꞌ tɨɨ gu Jesuus, baꞌp ja tɨtda am gu noonbiꞌñ: \p ―¿Jax ku baꞌ ja bɨɨm tu kuaꞌ dhi jam gɇꞌkam tuk dhiꞌ nam jir tuumiñ tutaandam tugiꞌñ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam, gio dhi jaiꞌ jaꞌtkam nam cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ? Giilhim nam jix uꞌuaꞌtulhdhix. \p \v 12 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus, na guꞌ ja kɇɇ nam jax kaiꞌch: \p ―Dho na guꞌ dhiꞌ jaꞌpni ji buusan jia na jax gu jaꞌtkam noꞌm jix kɨkɨɨꞌ, na guꞌ cham tuꞌ ja aꞌm jum aaꞌndaꞌ na jaroiꞌ ja duduaꞌñdhaꞌ, guꞌ guiꞌ ji nam jix kakoꞌk kaꞌ na baꞌ ja aꞌm jum aaꞌndaꞌ na jaroiꞌ ja duduaꞌñdhaꞌ. \v 13 Pu kagɨt na pim moo mu paiꞌ jimɨi xi chu jiñkuidhaꞌ miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix, miꞌ dhɨr japim baꞌ xim gaꞌngadaꞌ na jax kaiꞌñkam puiꞌm kaiꞌch miꞌ na paiꞌ jaꞌpni tu uaꞌñix: “Guꞌ aañ nañ jix aaꞌ ji na pim jix chu joiꞌgɨꞌndaꞌ, cham tuꞌ na dai na pim tuñ makgɨrxiꞌñdhaꞌ gu sasoiꞌ.” Baꞌ aañ na ñich bha jii yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, cham tuꞌ pu kaiꞌñkam bha jii ñich nañ baꞌ ja baidhikaꞌ guiꞌ nam puiꞌm aaꞌ nam tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ, guꞌ guiꞌ ji nam jix uꞌuaꞌtulhdhix na ñich bha ja baidham. \s1 Gu Jesuus nam ba tɨkkadaꞌ na sap jax kum baꞌ cham jum saabdaꞌ gu jaꞌtkam tugiꞌñ \r (Mr. 2:18‑22; Lk. 5:33‑39) \p \v 14 Baꞌ miꞌ ba ai mɨt guiꞌ nam kaichgɨdaꞌ gu Juan jaꞌtkam bopkondam, baꞌ bhaiꞌ ba tɨkka am gu Jesuus na sap jax kum baꞌ cham jum saabdaꞌ gu jaꞌtkam tugiꞌñ, jup tɨtda am: \p ―¿Jax kum baꞌ cham jum saabdaꞌ dhim jaꞌtkam tuk? Nach baꞌ aach gammɨjɨch xaabdaꞌ, gio gu pariseos ba puiꞌ ɨp. \p \v 15 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho na guꞌ dhiꞌ jaꞌpni ji buusan jia na jax gu jaroiꞌ noꞌ mu paiꞌ ba xim tɨɨmom, nam guꞌ cham jɨꞌx jum saabum jum ɨlhiiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam miꞌ jotmodaꞌ, nam guꞌx chu nak kaꞌ gu koiꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ noꞌt ba jii guiꞌ na miꞌ xim tɨɨmui nam dho gi baꞌ xim saabum bam ɨlhiiꞌñdhaꞌ ji gu jaꞌtkam. \p \v 16 ’Cham jaroiꞌ jaiꞌch gu maaꞌnkam na alhiꞌch ɨɨkɨi gu xibkam jannulh bhaiꞌ jaꞌk daaxdhaꞌ bhaan gu kɨlhiiꞌñgaꞌn, na guꞌ maaꞌn na jax sarniaꞌ bɨɨx xikoolh dhɨr na paiꞌ dhuuk bhaiꞌ ji soꞌlhkaꞌ gu xibkam jannulh, miꞌ dhɨr dho gi baꞌ guꞌx ioꞌm bam duñiaꞌ ji, cham puiꞌ kiaꞌ na jax bɨɨpɨꞌ dɨr. \v 17 Ni gu biiñ gux oꞌjoꞌ ku cham mim tuaꞌba bhaan gu kɨklhiꞌñgaꞌn jajoꞌ bopko, na guꞌ pu xi xipñiaꞌ noꞌt jax dhuukat mim tua gux oꞌjoꞌ, bar tuꞌ kub kaꞌ baꞌ gu biiñ na bam nuꞌaaꞌ, gio gu jajoꞌ bopko ba puiꞌ ɨp na guꞌ ba saaskiaꞌ, pu cham tuꞌ ka bhaiꞌn kaꞌ. Puiꞌ ku baꞌm aaꞌ na xixiibkam jajoꞌ bopko bhaan jum tuꞌaidhaꞌ gu biiñ gux oꞌjoꞌ na baꞌ cham jax jum duñiaꞌ. \s1 Gu Jairo na ba baidhidhaꞌ gu Jesuus na duaꞌñdharaꞌ gu maraaꞌn \r (Mr. 5:21‑43; Lk. 8:40‑56) \p \v 18 Baꞌ na miꞌ ka tu ja aꞌgiꞌñ gu Jesuus gu jaꞌtkam, miꞌ ba ai maadɨt guiꞌ nam jir ja gɇꞌgɇrkam tuk kaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam. Baꞌ mi jaꞌp oꞌlhiaꞌn kɨꞌn ji kɨkbok soiꞌ ba tɨtda gu Jesuus, jup kaiꞌch: \p ―Aañ jaꞌp tɨi soiꞌ bham tɨɨdam jiñ jaduuñ noꞌp moo puiꞌp ɨlhiiꞌñdhaꞌ gɨt nap mu jimiaꞌ gɨt jiñ kiꞌaam nap duaꞌñdharaꞌ guñ maraax nat ma muu xib kiaꞌpɨx. \p \v 19 Baꞌ gu Jesuus nat jax kɨkbo cham jax ji chɨꞌɨɨk pɨx miꞌp daibu ja bɨɨm gu noonbiꞌñ. \v 20 Baꞌ maaꞌn gatuuk dɨr muiꞌp ja oiꞌñchuꞌ gu ubii na mambhɨɨx daman gook oidhaꞌ bax kaꞌook kaꞌ na ampɨx mɨrdaꞌ gu ɨꞌraꞌn. Baꞌ gatuuk dɨr miaꞌn xi ɇɇk bhaiꞌ xi dhaa juꞌñdharan gu jannulhiꞌñ gu Jesuus guiꞌ na daam dɨr tɨiꞌchuꞌ, \v 21 na guꞌ jaꞌp jum aaꞌ: “Dai noꞌñ ba dagiaꞌ gɨt pɨx sia juꞌñdharan gu jannulhiꞌñ guiꞌ na daam dɨr tɨiꞌchuꞌ, pu dodhiaꞌ iñ.” \v 22 Baꞌ gu Jesuus jaꞌk xi gɨɨsɨk jup tɨtda gu ubii: \p ―Chaꞌp jax kam aaꞌndaꞌñ jaduuñ. Pu ba dua pich ji matgɨm, nap guꞌ aañ jiñ bui bax biiñak. \p Baꞌ miꞌ jotmodaꞌ joidham jix bhaiꞌ bhaiꞌ ji chu tatdat gu ubii nat jax pu tɨɨꞌn gu Jesuus, jix kɨɨꞌ dhop jum duu na ka mɨrdat gu ɨꞌraꞌn. \p \v 23 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk mu ba ai gu Jesuus mu na paiꞌ kio gu Jairo, jix ioꞌm tum suan, gio gu sasabdam nam miꞌp tuꞌiiꞌ nam bax yaaspapuk gu alhii tɨɨyax na miꞌ muukix. \v 24 Baꞌ gu Jesuus jup ja tɨtda: \p ―Ea na pim alhio ka xi bubuakiaꞌñ jaaduñ, na guꞌ cham tuꞌ muukix jia dhi alhii tɨɨyax, guꞌ miꞌ pɨx ji na koos. \p Baꞌ guiꞌ dai na mɨt xi aꞌsɨk. \v 25 Baꞌ bɨɨx xi ja bubuaxdhak gu Jesuus, dɨɨlh baꞌ mɨjɨ ji baa na paiꞌ kaat gu alhii tɨɨyax. Baꞌ miꞌ pɨx xi dhaa nobiꞌran, pu joidham jix kɨɨꞌ bhaiꞌ ji bam. \v 26 Baꞌ bɨɨx kap naiꞌ puiꞌ ba tɨm tɨi na jɨꞌx bhaan bipioꞌ guiꞌ gu dɨbɨɨr gu dhiꞌ puiꞌ nat jax tum duu. \s1 Gu Jesuus na ba ja duduaꞌñdhaꞌ gook gu jaꞌtkam nam cham ñiññia kaꞌ \p \v 27 Baꞌ nat jax kiaꞌpɨx miꞌ dhɨr gamaiꞌ ji buus gu Jesuus, gook gu jaꞌtkam cham ñiññia kam gatuuk dɨr muiꞌ ba jiñkuidhim am, jup tɨtdaim am: \p ―¡Aapiꞌch jaduuñ nap jir boxiiꞌñ gu Dabii, iam jap xich joiꞌmdai xich chɨɨgɨi xich dhuduaꞌñdhai nach cham ñiññia! \p \v 28 Baꞌ nammɨ gama jaꞌk nat mɨjɨ ba baa jumai baꞌk chɨr gu Jesuus, muiꞌ ji ai mɨt miaꞌn guiꞌ nam cham ñiññia kaꞌ, baꞌ bhaiꞌ ba ja tɨkka gu Jesuus noꞌm sap moo tɨ jɨɨgiꞌñ nax bhaaiꞌ na ja duduaꞌñdhaꞌ nam cham ñiññia. Baꞌ guiꞌp tɨtda am nam sap tɨ jɨɨgiꞌñ. \v 29 Baꞌ gu Jesuus bhaiꞌ xi ja daagɨk ja buupui am jup ja tɨtda: \p ―Ea ku gi na moo puiꞌ tu tuiꞌkaꞌ na pim jax kaiꞌch jiñ jaaduñ, na pim guꞌ aañ jiñ bui bax biiñak. \p \v 30 Baꞌ miꞌ jotmodaꞌ bhaiꞌ ji ñiññiata mɨt nat jax pu ja tɨɨꞌn gu Jesuus, jix kɨkɨɨꞌ dho guꞌp jum duu mɨt. Baꞌ xi ja sooꞌmchulhdhak nam sap cham jaroiꞌ aagiꞌñdhaꞌ nat ja duduaꞌñ, jup ja tɨtda: \p ―Dai na pim moo cham jaroiꞌ aagiꞌñdhaꞌ na ñich jam duduaꞌñ. \p \v 31 Guꞌ ji na guꞌ moo janoꞌ na mɨt jax miꞌ dhɨr bubua, mi jaꞌp pɨx jaꞌx puiꞌ tu ja aꞌgiꞌñ am gu jaꞌtkam. Bɨɨx puiꞌ bax chu maat am nam jɨꞌk mi jaꞌp oiꞌdhaꞌ bhaan guiꞌ gu dɨbɨɨr. \s1 Gu Jesuus na ba duaꞌñdhaꞌ maaꞌn gu maaꞌnkam na cham tu ñiokdaꞌ \p \v 32 Baꞌ moo janoꞌ na mɨt jax kiaꞌpɨx miꞌ dhɨr gamaiꞌ ji bubua guiꞌ nam cham ñiññia kat, jɨꞌkchi gu jaꞌtkam miꞌ ba aichulh jamɨt gu Jesuus maaꞌn gu maaꞌnkam na cham tu ñiokdaꞌ, na puiꞌ jaꞌk duukaꞌ maaꞌn gu cham kɨɨꞌ iiꞌmdaꞌ na bhaan jup tuiꞌkaꞌ. \v 33 Baꞌ gu Jesuus pu maiꞌ joot gu cham kɨɨꞌ iiꞌmdaꞌ bhaiꞌ dhɨr bhaan gu maaꞌnkam. Baꞌ jotmodaꞌ bhaiꞌ ji chu ñiokcha, jix kɨɨꞌ dho guꞌp jum duu. Baꞌ miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ am gu jaꞌtkam na mɨt puiꞌ jɨꞌ tɨ tɨɨ, dai nam jup jum tɨ tɨtda: \p ―Mooch pɨk jaꞌp cham jɨꞌxkat puiꞌ tɨ nɨidhat ji yaꞌ dhi Israel nach jax tɨ nɨiꞌñ xib. \p \v 34 Guꞌ baꞌ guiꞌ nam pariseos jup jum tɨɨtɨꞌndaꞌ jup kaiꞌch am ɨp: \p ―Ja gɇꞌkam tuk dho gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ na bhaan jup tuiꞌdhiꞌ dhi maaꞌnkam, puiꞌ ku baꞌx bhaaiꞌ na maiꞌ ja jootos gu bɨpnagaꞌn tuutuꞌm cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ. \s1 Gu Jesuus nax joiꞌmdat ja nɨiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam \p \v 35 Baꞌ bɨɨx kap ai gu Jesuus mu jaꞌp na paiꞌ jax ɨꞌlhich daaꞌñxim jir kikcham kaꞌ, gio baꞌ mu jaꞌp na paiꞌ jax jɨꞌdɨlh jup jir kikcham kaꞌ, tu ja aꞌgidhidhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam mu jaꞌp nam paiꞌ jax tu daandaꞌ, na ja aaꞌñdhidhaꞌ nam jax jaꞌk miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na baꞌ ja aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ gu Dios, gio baꞌ na xi ja duduaꞌñdhidhat gux kakoꞌkkam na bɨɨx aixim tuꞌm ja ɇɇkaꞌ gu koꞌkdaiꞌ. \v 36 Baꞌx joiꞌmdat ja nɨidhidhaꞌ gu Jesuus gu jaꞌtkam mu jaꞌp na paiꞌ jax aꞌjidhaꞌ, na guꞌ sap cham bhaaiꞌn kaꞌ nam jax xim buadaꞌ, gio na cham jaroiꞌ jaiꞌch na ja guguuxdhaꞌ. Jaꞌp ji buusan am na jax gu kakasnir noꞌ cham jaroiꞌ ja bipiaꞌ. \v 37 Baꞌ puiꞌ xim aagɨt jup ja tɨtda guiꞌ nam kaichuꞌ: \p ―Umri moo gɇꞌr gaa tɨr ya jaꞌp, guꞌ baꞌ gu ordam jir gook alh am. Nam guꞌr muiꞌ guiꞌ nam tɨix kaim gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, guꞌ baꞌ guiꞌ nam tu aꞌga, jir gook alh am. \v 38 Baꞌ jam aꞌm jum aaꞌ na pim pu tɨɨdaꞌ gu Dios guiꞌ na jaꞌp ji buusan na yaꞌ tu gaa, na jaiꞌ bhaiꞌp ja jootsaꞌ guiꞌ nam ya jaꞌp tu ja aꞌgidhaꞌ gu jaꞌtkam gux bhaiꞌm kaiꞌchdham ñioꞌkiꞌñ. \c 10 \s1 Gu Jesuus na ba ja aagaꞌ mambhɨɨx daaman gook guiꞌ nam jir noonbiꞌñ kaꞌ \r (Mr. 3:13‑19; Lk. 6:12‑16) \p \v 1 Baꞌ ba ja bai gu Jesuus gu mambhɨɨx daman gook gu noonbiꞌñ, baꞌ puiꞌ ba ja tɨtda na sap bax bhaaiꞌ nam puiꞌ maiꞌp ba ja jootosdaꞌ gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ ja aꞌm dɨr gu jaꞌtkam guiꞌ nam ampɨx puiꞌx ñanaanbiꞌ kaꞌ, gio sap baꞌ bax bhaaiꞌn kaꞌ ɨp nam puiꞌp ba ja duduadhiꞌñdhaꞌ gux kakoꞌkkam guiꞌ na bɨɨx aixim tuꞌm ja ɇɇkaꞌ gu koꞌkdaiꞌ. \p \v 2 Baꞌ dhiꞌ nam jir jaroiꞌ dhaꞌ gu noonbiꞌñ gu Jesuus: Moo gu Simoon guiꞌ nam Peegro kɨꞌn jup jix mat kaꞌ, gio baꞌ gu jaꞌnniꞌñ Anrees. Gio baꞌ moo gu Jakoobo ɨp, gio baꞌ gu jaꞌnniꞌñ Juan, guiꞌ nam jir maamraꞌn gu Sebedeo. \v 3 Gio baꞌ moo gu Piliip ɨp, gio baꞌ gu Bartolomee, gio baꞌ moo gu Tomaas ɨp. Gio baꞌ gu Mateo guiꞌ na bɨɨpɨꞌ dɨr jir tuumiñ tutaandam tugiꞌñ kat gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam. Gio baꞌ moo gu jumai na puiꞌp tɨɨꞌ Jakoobo guiꞌ na Alpeo jir maraaꞌn, gio baꞌ moo gu Tadeo ɨp. \v 4 Gio baꞌ moo gu jumai na puiꞌp tɨɨꞌ Simoon guiꞌ na bɨɨpɨꞌ dɨr ka ja kaichgɨdaꞌ guiꞌ nam Kananiistas jum tɨɨtɨꞌndaꞌ. Gio baꞌ moo gu Juudas Iskarioti ɨp guiꞌ na gatuuk ja aaꞌñdharaꞌ gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam na paiꞌ oirɨdaꞌ gu Jesuus nam baꞌ daagɨi tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ. \s1 Gu Jesuus na naiꞌ ba ja jootsaꞌ gu noonbiꞌñ nam tu ja aꞌgiꞌñpuꞌ gu jaꞌtkam gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios \r (Mr. 6:7‑13; Lk. 9:1‑6) \p \v 5 Baꞌ mu jaꞌp naiꞌ ba ja jootos gu Jesuus gu mambhɨɨx daman gook gu noonbiꞌñ nam sap tu ja aꞌgiꞌñpuꞌ gu jaꞌtkam gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, jup ja tɨtda: \p ―Chakui pim mu jaꞌk jimmɨdaꞌ ja bui guiꞌ nam cham jir Israel kam jaꞌtkam, ni mu jaꞌk ja bui guiꞌ nam jir Samaaria kam. \v 6 Naiꞌ jaꞌp ji na pim jimiaꞌ ja bui guiꞌ nam jir Israel kam jaꞌtkam, guiꞌ nam jaꞌp ji buan na jax gu kakasnir nam maiꞌ suulhgix. \v 7 Xi ja aagiꞌñdhaꞌ pim nat bam ai nam paiꞌ dhuuk machiaꞌ nam jax jaꞌk miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na baꞌ ja aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ gu Dios. \v 8 Gio baꞌ na pim xi ja duduaꞌñdhidhat ɨp gux kakoꞌkkam puiꞌ na jax guiꞌ na tootolhidhat bha gakiidhaꞌ gu ja tutkuꞌ. Gio guiꞌ nam ba koꞌiix kaꞌ pim sia xi ja duduaꞌñdhidhat. Gio baꞌ gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ na pim maiꞌ ja jootsaidhaꞌ ja aꞌm dɨr gu jaꞌtkam guiꞌ nam ampɨx puiꞌx ñanaanbiꞌ kaꞌ. Baꞌ na pim paiꞌ dhuuk puꞌñi xi ja duduaꞌñdhidhat, chaꞌpim bha ja taandaꞌ gu tuumiñ, na guꞌ dhiꞌ na pim tuꞌ kɨꞌn ja duduaꞌñdhaꞌ, dhiꞌ puiꞌ pɨx jam maa jia gu Dios. \p \v 9 ’Baꞌ cham jum aaꞌ na pim uaꞌkaꞌ gu tuumiñ gux uam totbikdam, ni gux chooto totbikdam, piam guiꞌ nax chɨɨdoꞌ totbikdaꞌ. \v 10 Nix chuꞌ asaak dho moo ku pim kusbiodaꞌ, gio gu jam sussak pu daipuꞌ ɨp na pim jax ja aaꞌntuꞌndaꞌ, cham tuꞌ na pim guꞌ jaiꞌp ja uaꞌkaꞌ na pim mu paiꞌ ba aadaꞌ noꞌt ma juu. Ni gu oxia ku pim uaꞌkaꞌ na pim kɨꞌn oxiakkidhaꞌ, na guꞌ gu jaroiꞌ na puꞌñi tu juandaꞌ bhaankam gu Dios, pu bɨɨx tu makiidhaꞌ am mu jaꞌp na jax aꞌjidhaꞌ gu tuꞌ na aꞌmiram jum aagidhaꞌ. \p \v 11 ’Baꞌ mu paiꞌ jax chuꞌm kiicham na pim aayaꞌ na paiꞌ muiꞌ maap daaꞌñxim jir kikcham kaꞌ, mi jaꞌp japim naiꞌ xi gaagaꞌ gu jaroiꞌ nar jix bhaiꞌkam kaꞌ, miꞌ pim baꞌ xi juruuñdhai buiñor na pim jɨꞌx juugɨt tɨɨmoꞌ na pim tu ja aꞌgidhimɨi gu jaꞌtkam guiꞌ nam mi jaꞌp oiꞌñkaꞌ. \v 12 Baꞌ na pim jax muiꞌ ji baapkiaꞌ miꞌ paiꞌ jax chuꞌm kiicham, xi chu ja daañxidhai pim muiꞌ xi ja ñioꞌkdhaꞌ guiꞌ nam miꞌ oiꞌñkaꞌ. \v 13 Baꞌ noꞌ mɨt jix kɨɨgalh gu puiꞌ na pim jax tɨꞌyaꞌ, dho guꞌ puiꞌ dho ji chu buusniaꞌ na pim jax jaꞌk tu ja daañxidhaꞌ. Piam noꞌ mɨt guꞌ cham kɨɨgalh gu puiꞌ na pim jax tɨꞌyaꞌ, dho guꞌ pu cham dho puiꞌ ji chu buusniaꞌ. \v 14 Piam ku guꞌ noꞌ ni jɨꞌx kum cham jam kɨɨgalhiꞌñ, gio noꞌm pu cham jam kaim, pu jimiaꞌ pim miꞌ dhɨr maakam jaꞌk, dai na pim mi jaꞌp xi xiixkai gu jam tooton nat jɨꞌx miꞌ bam tɨɨ gu dɨbɨɨr na baꞌ bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na mɨt cham jam kɨɨgalh. \v 15 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda nax ioꞌm cham bhaiꞌ tu ja jimiaꞌ dhiꞌ dhi jaꞌtkam janoꞌ na paiꞌ dhuuk tum kuugalhdhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, nam guꞌ giilhim jum tulhiiñaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ na jax gu Sodooma kam gio gu Gomorra kam. \s1 Gu Jesuus na ba ja aagiꞌñdhaꞌ gu noonbiꞌñ nam jax ja doodaꞌ nam ka tu aꞌgadaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios \p \v 16 ’Baꞌ aañ muiꞌ xi jam jootsaꞌ jaꞌp na kakasnir mu jaꞌp ja bui guiꞌ nam jaꞌp ji buan na jax gu sɨsɨɨꞌ nam giilhim jix bhaaꞌmnaꞌ. Baꞌ jam aꞌm jum aaꞌ na pim jix chu matdaꞌ kaꞌ na pim jax dhuim palhbuidhaꞌ jaꞌp na jax gu kookoꞌ guiꞌ nam jix chu mamatdaꞌ, gio baꞌ na pim cham bhakkudaꞌ jaꞌp na gu giokdaꞌ nam cham bhaaꞌmnaꞌ. \v 17 Moo pim cham jax jum aaꞌndaꞌ, nam guꞌ jam daꞌngɨi jam uiꞌkaꞌ ji ja bui gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam, gio baꞌ nam jam gɨɨꞌbiaꞌ mu jaꞌp nam paiꞌ jax tu daandaꞌ. \v 18 Gio baꞌ gux ioꞌm gɇꞌgɇrkam ja buim jup jam uiꞌkaꞌ noꞌm xi ɨlhiiꞌñ. Baꞌ dhi puꞌñi jaꞌk jiñ aꞌmkam tu ja aꞌgidhaꞌ pim gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam gio baꞌ guiꞌ nam cham tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñ gu Dios. \v 19 Baꞌ nam paiꞌ dhuuk mu ba jam aichdhaꞌ ja bui gu gɇꞌgɇrkam, chaꞌpim jax jum aaꞌndaꞌ na pim jax jaꞌk tɨꞌyaꞌ, na guꞌ jam makiaꞌ jia gu matdaꞌ gu Dios na pim jax jaꞌk tɨꞌyaꞌ na pim paiꞌ dhuuk muiꞌ ji chu aꞌgaꞌ. \v 20 Baꞌ cham tuꞌ aapiꞌm mu tu aꞌgaꞌ, guꞌ guiꞌ jix Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdagaꞌn guñ Gɨꞌkoraꞌ na jam makiaꞌ gu matdaꞌ. \p \v 21 ’Baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk tɨ jɨɨꞌñdhaꞌ aañ jiñ bui, bhaiꞌ ji ja bhaamkidhaꞌ am gu ja jaaduñ. Puiꞌ na jax gu ja maamar noꞌ mɨt tɨ jɨɨꞌñ aañ jiñ bui, gu ja tataat jam bhaiꞌp ji ja bhaamkidhaꞌ. Piam ku guꞌ noꞌ mɨt gu ja tataat jiñ bui tɨ jɨɨꞌñ, gu ja maamar jam bhaiꞌp ji ja bhaamkidhaꞌ, ja koodaꞌ am dho guꞌ noꞌm xi ɨlhiiꞌñ. \v 22 Baꞌ bɨɨx pɨx xi jam bhaamkiꞌñdhaꞌ am gu jaꞌtkam na pim jɨꞌk tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui. Ku baꞌ guꞌ gu jaroiꞌ noꞌ gammɨjɨ cham jax jim aagɨt pu tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui, jix bhaiꞌ tu jimiaꞌ ji, na guꞌ jimiaꞌ jix dhaam jaꞌk na paiꞌ dhuuk mukiaꞌ. \v 23 Baꞌ nam paiꞌ dhuuk bhaiꞌ ji jam oꞌbhaiꞌñdhaꞌ mu paiꞌ jax chuꞌm gɇꞌ kiicham, aapiꞌm miꞌ dhɨr pu ji jimiaꞌ maakam jaꞌk jumai gɇꞌ kiicham, na guꞌ aañ nañ xib bhaankamuꞌn yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ, cham xiim gio bhaiꞌp jim iñ, aapiꞌm chakui bɨɨx tɨɨmoꞌ na pim tu aꞌgimɨi na jɨꞌk kap jir kikcham yaꞌ dhi Israel. \p \v 24 ’Na guꞌ na pim jax bax maat jiñ jaaduñ, na cham jaroiꞌ jaiꞌch gu maaꞌnkam na moo jaꞌxbuiꞌp xim taat na jax gu jax chuꞌm gɇꞌkam tugiꞌñ, ni na cham jaiꞌch gu tujuandam na moo jaꞌxbuiꞌ puiꞌp xim ɨlhiiꞌñdhaꞌ na jax guiꞌ na miꞌ buiñor tujuandaꞌ. \v 25 Guꞌ dai ji na kɇɇjidhaꞌ pɨx na jax jaꞌk tɨɨdaidhaꞌ guiꞌ na kaichgɨdaꞌ, cham tuꞌ na guꞌ miꞌ bɨɨpɨꞌ kat gɇꞌkam jup bam taat kaꞌ, gio gu tujuandam na jax jaꞌk tɨɨdaidhaꞌ pɨx ɨp gu gɇꞌkam tugiꞌñ, miꞌ puiꞌ duñiidhaꞌ. Gio puiꞌ na jax gu kiokam noꞌm jax tɨtda na jaꞌook bhaan jup tuꞌiiꞌ, ¿cham aa pim ɨlhiiꞌñ nam giilhim jix buam ja tɨtdadaꞌ guiꞌ nam jɨꞌk maap miꞌ oiꞌñkaꞌ? Baꞌ aapiꞌm puꞌñip jam tɨtdadaꞌ am gu jaꞌtkam na pim tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba ja tɨɨdaꞌ gu noonbiꞌñ na dai gu Dios jix bhaaiꞌ nam jix ɨɨbhiꞌñdhaꞌ \r (Lk. 12:2‑9) \p \v 26 ’Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na pim cham ja ɨɨbhiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam, na guꞌ puiꞌ pɨx cham jɨꞌxkat jup jum ɨxchuꞌ gu tuꞌ na jax jum kaiꞌchdhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, pu maaꞌn nam jax machiaꞌ gu jaꞌtkam. \v 27 Baꞌ nañ jax jam tɨtdadaꞌ gux ɨxchuixim, aapiꞌm maaxik bhaamɨ jaꞌp baꞌbhak dhaam xi guꞌkɨi gɇꞌ kɨꞌn pu ja tɨɨdaꞌ gu jaꞌtkam. \v 28 Chaꞌpim ja ɨɨbhidhat guiꞌ nam xi jam koodam kaꞌ, na guꞌ dai gu jam tutkuꞌ nam jam koodaꞌ, guꞌ gu jam iꞌiiꞌmdaꞌ pu cham ji nam jax ja doodaꞌ, na guꞌ pu cham bhaaiꞌ nam jax dhui ja koodaꞌ. Guꞌ guiꞌ ji Dios na pim baꞌx ɨɨbhiꞌñdhaꞌ, na guꞌx bhaaiꞌ na mu jaꞌk ja jootsaꞌ gu jam iꞌiiꞌmdaꞌ nam paiꞌ gammɨjɨ miꞌ pup jum tulhiiñdhaꞌ noꞌ xi ɨlhiiꞌñ. \p \v 29 ’Na guꞌ na pim jax bax maat jia, nam panaas cham muiꞌ namɨɨk gu uꞌjiꞌ guiꞌ nam mu jaꞌp jum gaꞌra. Noꞌt jaroiꞌ jɨꞌk maakob tumñix kaꞌm ja sabaꞌlh, muiꞌ ja aichdhaꞌ. Ku guꞌ bɨɨx ja nɨidhat jup tuꞌiiꞌ ji guñ Gɨꞌkoraꞌ, sia kum guꞌ tɨi cham muiꞌ namɨɨk. \v 30-31 Baꞌ aapiꞌm jix ioꞌm jix dhaꞌram jam ɨlhiiꞌñ gu Dios, cham tuꞌ puiꞌ na jax gu uꞌjiꞌ. Bɨɨx sia jam kuup jix maat na jɨꞌk aix, sia ku guꞌ tɨix bii alh. Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na pim cham jax jum aaꞌndaꞌ sia kum giilhim jam tɨtda gu jaꞌtkam, na guꞌ jam aꞌm tɨ nɨiꞌñ jia gu Dios. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba ja tɨɨdaꞌ gu noonbiꞌñ nar am nam ja aagiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam nam sɨlhkam kaichuꞌ \r (Lk. 12:8‑9) \p \v 32 ’Baꞌ noꞌm ba jam tɨkka gu jaꞌtkam noꞌ pim moo sɨlhkam tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui, baꞌ noꞌ pimɨt cham jax ji chɨꞌɨɨk jup xi ja aagiꞌñ nar sɨlhkam, dho guꞌ aañ puiꞌ dhop aagiꞌñdhaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ na pim maaxik sɨlhkam jiñ bui tɨ jɨɨgiꞌñ na baꞌ jam aꞌm tɨ nɨidhidhaꞌ. \v 33 Guꞌ ji noꞌ pim guꞌx ja ɨɨbhidhat cham ja aagiꞌñ na pim tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui, dho guꞌ aañ puiꞌ pɨx jup tɨɨdaꞌ dho guñ Gɨꞌkoraꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ na pim maaxik pu cham tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ nat cham tuꞌ pu kaiꞌñkam bha jii na baꞌ yaꞌ maaꞌn ñiꞌook jup ja duñiaꞌ gu jaꞌtkam \r (Lk. 12:51‑53; 14:26‑27) \p \v 34 ’Chaꞌpim jax jum aaꞌndaꞌ jiñ jaaduñ na ñich aañ panaas pu kaiꞌñkam bha jii yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan nañ baꞌ yaꞌ maaꞌn ñiꞌook jup ja duñiaꞌ gu jaꞌtkam nam ka xim bhabhaakuiꞌñdhaꞌ, guꞌ jaꞌkbuiꞌ kat jaꞌp ji buus ji na ñich bha ja kookdhichdham. \v 35 Na guꞌ jaiꞌ dhɨt noꞌm tɨi ba tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui, bhaiꞌ ji ja bhaamkidhaꞌ am gu ja maamar, piam gu ja maamar gu ja gɨꞌkoraꞌm bhaiꞌp ji ja bhaamkidhaꞌ, jaiꞌ baꞌ gu ja kakaꞌmdaꞌm bhaiꞌp ji ja bhaamkidhaꞌ gu ja dadaaꞌn. \v 36 Dɨɨlh dho guꞌ daim oiꞌdhagɨm nam cham maaꞌn ñiꞌook jup duukaꞌ. \p \v 37 ’Baꞌ gu jaroiꞌ noꞌ aañ jiñ bui tɨi tɨ jɨɨgiꞌñ, noꞌ guꞌ dai gu taataꞌn pɨx jix ioꞌm jix dhaan, dhiꞌ jaꞌp ji buusan na pu cham tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui, na guꞌ cham pɨk jiñ buix biiñak kaꞌ. Piam mu dɨr bha jaꞌk gu ja gɨꞌkoraꞌ noꞌm dai gu ja maamar pɨx jix ioꞌm jix ja daꞌ, puiꞌ jaꞌp jup ji buusan nam pu cham tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ aañ jiñ bui. \v 38 Gio gu jaroiꞌ noꞌt dai ba ji chooꞌn noꞌm bax muꞌaam na tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui, puiꞌ jaꞌp jup ji buusandaꞌ na pu cham tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ aañ jiñ bui. \v 39 Na guꞌ gu jaroiꞌ noꞌ tɨix aaꞌ na gammɨjɨx bhaiꞌ tu jimdaꞌ yaꞌ maaxik bhaan, gatuuk cham bhaiꞌ tu jimiaꞌ, na guꞌ jimiaꞌ mu jaꞌk na paiꞌ gammɨjɨ miꞌ pup jum tulhiiñdhaꞌ. Guꞌ cham ji noꞌ guꞌ cham tuꞌ ji kɇkɇɇdat gammɨjɨ pu tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui sia ku mɨt ma mua, dai na ba jimiaꞌ pɨx jix dhaam jaꞌk buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ. \s1 Gu Jesuus na bhaan ba tu aꞌgaꞌ gux dhaꞌram namkɨm \r (Mr. 9:41) \p \v 40 ’Baꞌ gu jaroiꞌ noꞌt jix bhaiꞌ jam tɨɨdak jix bhaiꞌ ba jam duu, dhiꞌ jaꞌp ji buusniaꞌ nat aañ jix bhaiꞌ bañ dhuu. Piam ku guꞌ noꞌt aañ jiñ bui tɨ jɨɨꞌñdhak jix bhaiꞌ ba jam duu, dhiꞌ jaꞌp jup ji buusniaꞌ nat guiꞌx bhaiꞌ ba duu nat jaroiꞌ bhañ joot jix dhaam dɨr. \v 41 Baꞌ gu jaroiꞌ na puꞌñix bhaiꞌ tɨɨdaix bhaiꞌ ba duñiaꞌ guiꞌ na bhaankam tu aꞌgadaꞌ gu Dios, noꞌ guꞌx maat pɨx nat Dios bha joot, dho guꞌ pu chuꞌm dhop maiꞌchiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios na jax chuꞌm maiꞌchiaꞌ guiꞌ na bhaankamuꞌn tu aꞌgadaꞌ gu Dios. Piam puiꞌ na jax gu jaroiꞌ noꞌr jix bhaiꞌkam, noꞌt jaroiꞌx bhaiꞌ tɨɨdak jix bhaiꞌ ba duu, dho guꞌ pu chuꞌm dhop maiꞌchiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios na jax chuꞌm maiꞌchiaꞌ guiꞌ nar jix bhaiꞌkam kaꞌ. \v 42 Baꞌ gu jaroiꞌ noꞌt puꞌñix bhaiꞌ tɨɨdak jix bhaiꞌ ba duu maadɨt guiꞌ nam puꞌñi tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ aañ jiñ bui, sia tuꞌ suudaiꞌ pɨx noꞌt ba toiꞌ, dhiꞌ kɨꞌn ba maiꞌchiaꞌ gux dhaꞌram namkɨm jix dhaam jaꞌk buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ, aañ moo yaꞌ pu jam tɨtda. \c 11 \s1 Gu Juan jaꞌtkam bopkondam na ja jootsaꞌ jɨꞌkchi gu jaꞌtkam tugiꞌñ nam tɨtkapuꞌ gu Jesuus noꞌr diꞌ guch Xoiꞌkam guiꞌ na saak bha jootsaꞌ gu Dios jix dhaam dɨr \r (Lk. 7:18‑35) \p \v 1 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk tɨɨmo gu Jesuus na tu ja aꞌgidhimɨk gu mambhɨɨx daman gook noonbiꞌñ, pu jii mu jaꞌp na paiꞌ ɨꞌlhich jir kikcham kaꞌ guiꞌ na dhiꞌ pɨx bhaan jup bipioꞌ gu dɨbɨɨr. \p \v 2 Baꞌ bhammɨ na paiꞌ kuupkaꞌ gu Juan jaꞌtkam bopkondam, puiꞌ ba tɨ kai na mu paiꞌ pɨx oirɨt jix kɨɨꞌp jum duukam jup tu bua gu Jesuus. Baꞌ muiꞌ ma ja joot jɨꞌkchi gu jaꞌtkam tugiꞌñ guiꞌ nam kaichgɨdaꞌ \v 3 nam sap tɨtkapuꞌ noꞌ sap moor diꞌ guch Xoiꞌkam guiꞌ na saak bha jootsaꞌ gu Dios jix dhaam dɨr, piam ku guꞌ sap noꞌ jax kaiꞌch nar jumai nam baꞌ nɨɨradaꞌ guiꞌ. \p \v 4 Baꞌ mummɨ jiimdat puiꞌp ba tɨtdaim am gu Jesuus. Baꞌ guiꞌ cham ja aagiꞌñ miꞌ jotmodaꞌ, dai nat xim jotmaꞌñ pɨx nat mi jaꞌp naiꞌ xi ja duduaꞌñ gux kakoꞌkkam. Miꞌ dhɨr baꞌ moop ja tɨtda: \p ―Ea na pim aaꞌñdhapuꞌ gu Juan jaꞌtkam bopkondam gu puiꞌ na pimɨt jax bañ chɨɨ na ñich ja duduaꞌñ dhiñ jaaduñ nam kax kakoꞌk kat, gio baꞌ puiꞌ na pimɨt jax bañ kai nañ ja aagiꞌñ nam jax jaꞌk duñiaꞌ nam baꞌ jimiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios. \v 5 Jaꞌp japim tɨɨdaꞌ na ñich tu ja tɨɨꞌñchoda guiꞌ nam cham ñiññia kat, gio baꞌ guiꞌ na tootolhidhat ka gakiidhat gu ja tutkuꞌ na ñich bɨɨx jup ja duduaꞌñ. Gio baꞌ guiꞌ nam kax mamaꞌmkulhiꞌ kat nam pu cham tu oipot, bɨɨx japim jup xi aagiꞌñdhaꞌ na ñich ja duduaꞌñ, gio baꞌ jaiꞌ guiꞌ nam cham tɇ kɇɇkɇt. Gio baꞌ jaiꞌ guiꞌ nam ba koꞌiix kat na ñich bɨɨx jup ja baapmiꞌ ja duduaꞌñdhak. Gio baꞌ nañ tu ja aꞌgiꞌñdhaꞌ gux bhaiꞌm kaiꞌchdham ñioꞌkiꞌñ gu Dios guiꞌ nam cham tuꞌ biaꞌ nam gampaiꞌ tuꞌm, nam soiꞌ pɨx jum ɨlhiiꞌñ, nañ ja aagiꞌñdhaꞌ nam jax jaꞌk duñiaꞌ nam baꞌ jimiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor. \v 6 Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu jimiaꞌ gu jaroiꞌ noꞌ pu gammɨjɨ tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui. \p \v 7 Baꞌ pu jii mɨt gu jaꞌtkam tugiꞌñ gu Juan jaꞌtkam bopkondam daipuꞌ nat puꞌñi xi ja tɨɨꞌn gu Jesuus. Miꞌ dhɨr baꞌ moop ja tɨtda gu Jesuus gu jaꞌtkam guiꞌ nam jɨꞌk miꞌp tuꞌiiꞌ: \p ―¿Tuꞌ pimɨt mu tɨɨꞌmpuk mummɨ gampɨx jix chu gak kɨr janoꞌ na pimɨt paiꞌ dhuuk mu jimɨɨk? ¿Gu junboꞌ aa na miꞌ joidham jum bua na bhaiꞌ xi jɨbɨɨr? \v 8 ¿Kaꞌ tuꞌ ji pimɨt mu tɨɨꞌmpuk na pimɨt baꞌ moom dɨkooꞌñ na pimɨt mu jii? ¿Kaꞌ jaroiꞌ aa mi oirɨ ji chɨm tɨiꞌdhat gu jajannulh jix aꞌbhar jix dhaꞌram namkɨm? Moo chi guꞌ cham ji, na guꞌ na pim jax bax maat bo jia na guiꞌ nam pu chuꞌm tɨm tɨꞌiiꞌñkaꞌ, dai mummɨx joiꞌñdhaꞌ am nam darkaꞌ ja bui gux ioꞌm gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam. \v 9 Moo chi guꞌ guiꞌ ji na pimɨt mu tɨɨgim guiꞌ nax ioꞌm jix bhaiꞌ xi buadaꞌ na tu aꞌgadaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ na jax guiꞌ nam bɨjɨk bhaankamuꞌn jup tu aꞌgimɨk gu Dios. \v 10 Guiꞌ dho Juan jaꞌtkam bopkondam jañ aagat jup kaiꞌch, na guꞌ dhiꞌ aagat jup kaiꞌch guñ Gɨꞌkoraꞌ miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 Jumaiñ bɨɨpɨꞌ mu jootsaꞌ na baꞌ ba ja mattudaꞌ gu jaꞌtkam nap jootom muiꞌ ba jim. \m \v 11 Baꞌ gu Juan jaꞌtkam bopkondam, aañ gɇꞌkam kɨꞌn biaꞌ ja bui gu jaꞌtkam, nat guꞌ gɇꞌkam kɨꞌn bhaan tɨ tɨɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ. Ku baꞌ guꞌ gu jaroiꞌ noꞌ miꞌ puiꞌ ba jim na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ, puiꞌ pɨx gɇꞌkam kɨꞌn jup biaꞌkaꞌ iñ ji, na guꞌ jaꞌxbuiꞌ puiꞌ bhaan jup ba tɨ nɨidhidhaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ. \p \v 12 ’Baꞌ tɨix muꞌaam kaꞌ am gu jaꞌtkam gu Juan jaꞌtkam bopkondam janoꞌ dɨr nat paiꞌ dhuuk ya ai, nam guꞌ tɨi cham kaim kaꞌ na tɨi ja aagiꞌñdhaꞌ nam jax jaꞌk duñiaꞌ na baꞌ ja aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ gɨt gu Dios, guꞌ ji nam guꞌ dai xix bhaakut. \v 13 Baꞌ puꞌñi tɨi pu tu ja aꞌgiꞌñdhaꞌ am gu jaꞌtkam guiꞌ nam bɨjɨk bhaankam jup tu aꞌgimɨk gu Dios na jax jaꞌk tu ja aꞌgidhimɨk gu Juan jaꞌtkam bopkondam, gio baꞌ na mɨt tɨi tu uaꞌnak gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios nam baꞌ jiñkuidhai miꞌ puiꞌ ba jimiaꞌ gɨt, guꞌ ji nam guꞌ ba puiꞌ pɨx cham jup tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ. \v 14 Baꞌ gu Juan jaꞌtkam bopkondam jir diꞌ pɨx gu Eliiyas guiꞌ na bɨjɨk bhaankamuꞌn tu aꞌgimɨk gu Dios, na guꞌ puiꞌ jaꞌk tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios na saak puꞌñi gio yaꞌp ba aayaꞌ. \v 15 Moo pim jix bhaiꞌ xim gaꞌngadaꞌ na jax jir jum duukam gu dhiꞌ puiꞌ nañ jax jam tɨtda na pim baꞌ miꞌ puiꞌ jimiaꞌ noꞌ pim tɨ jɨɨgiꞌñ nar sɨlhkam. \p \v 16 ’¿Tuꞌñ gɨt bhaan ji uaꞌrgidhai tu jam aagidhaꞌ nam jax jaꞌk ji buan gu jaꞌtkam guiꞌ nam xib jix jaiꞌch? Jaꞌp ji buan am dho na jax gu aꞌaalh noꞌ mɨt muiꞌ maap xim daagɨk mu paiꞌ ma tɨtbim jax chuꞌm giotɨr. Baꞌ noꞌ mɨt jaiꞌ bha jaꞌp ji dharaibuk ma tu saas, baꞌ nam paiꞌ dhuuk xi saasbichui jup ja tɨɨdaꞌ am gu jaiꞌ ja bɨpnaꞌ aꞌaalh: \v 17 “Ni jɨꞌx ku pimɨt iam tɨ nɨi na chich tɨi ma tu saas, ni ku pimɨt xi susuanɨ na tɨi joiꞌmdam jum kaiꞌchɨt gu saasab.” \v 18 Puꞌñi jaꞌk ji buan am gu jaꞌtkam guiꞌ nam xib jix jaiꞌch. Tɨɨꞌ na guꞌ gu Juan jaꞌtkam bopkondam nat tɨi yaꞌ xi ɇɇk ja bui, puiꞌ aiꞌchux jamɨt na jaꞌook bhaan jup tuiꞌñgɨdaꞌ, sia ku guꞌ gammɨjɨ tɨim saabdaꞌ gio na tɨi cham paiꞌ dhuuk ioꞌdaꞌ gu biiñ. \v 19 Gio baꞌ aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ, maakam jup jiñ aiꞌchux jamɨt, sia kuñ guꞌ tɨi cham paiꞌ dhuuk jiñ xaabdaꞌ. Puiꞌ kaiꞌchdhaꞌ am nañ sap giilhim gɇꞌ tu kuaꞌ gio sap nañ giilhim jix iꞌmuk, jix ja oiꞌñ iñ sap guiꞌ nam cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ gio guiꞌ nam jir tuumiñ tutaandam tugiꞌñ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam. Ku baꞌ guꞌ gu Dios pɨx mattudaꞌ ji gu jaroiꞌ na tuꞌ sɨlhkam jix maachim kaꞌ nañ jir tuꞌp tuꞌm daꞌ. \s1 Nam cham miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na jax jix aaꞌ gu Dios gu Korasiiñ oiꞌñkam gio gu Betsaida kam \r (Lk. 10:13‑15) \p \v 20 Baꞌ bhaan bhaiꞌp ji chu aꞌga gu Jesuus gook kap na paiꞌ muiꞌ maap daaꞌñxim jir kikcham kaꞌ, miꞌ nat paiꞌ pɨk jix ioꞌm muiꞌx kɨɨꞌp jum duukam jup tu duu, guꞌ ji na mɨt guꞌ cham miꞌ puiꞌ jii na jax jix aaꞌ gu Dios. Baꞌp kaiꞌch: \p \v 21 ―¡Jaꞌp moo cham bhaiꞌ tu jam jimiaꞌ aapiꞌm na pim Korasiiñ oiꞌdhaꞌ gio baꞌ aapiꞌm na pim Betsaida jaꞌk jup oiꞌdhaꞌ, na pimɨt guꞌ cham miꞌ puiꞌ jii na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ! Tɨi ñich jam nɨiꞌñchudat joidham jix kɨɨꞌp jum duukam jup tu duu jam bui na pim tuꞌ cham paiꞌ dhuuk nɨidhat. Iam chi na pimɨt guꞌ tɨɨgɨk miꞌ puiꞌ ba jii. Na guꞌ noꞌñ mu jaꞌk Tiiro puiꞌ joidham jix bhaiꞌm duukam jup tu duñiaꞌ gɨt, gio mu jaꞌk na paiꞌ Sidoon jup tɨ tɨɨꞌ, moo janoꞌ gɨt nam tɨ jɨɨꞌñdhai gu jaꞌtkam buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ miꞌ puiꞌ ba jimiaꞌ na jax jix aaꞌ, baꞌ dai nam ba tɨm tɨiꞌdhaꞌ gɨt gu jajannulh jix xaasak, ni kum bar tu batbiadam kaꞌ gɨt, gio nam mu jaꞌp pɨx ba daraakaꞌ gɨt na paiꞌ jax kaat gu matai, baꞌ dhiꞌ bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ gɨt nam jix ioꞌm soiꞌ bam ɨlhiiꞌñ. \v 22 Baꞌ xib tuꞌ na jax chuiꞌkaꞌ, janoꞌ na paiꞌ dhuuk tum kuugalhdhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, na paiꞌ dhuuk guñ Gɨꞌkoraꞌ ja aagiꞌñdhaꞌ bɨɨx gu jaꞌtkam nam jɨꞌk tuꞌ jax buimɨi, aapiꞌm giilhim jam tulhiiñchudaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ na jax gu Sidoon kam jaꞌtkam gio gu Tiiro kam. \v 23 Baꞌ aapiꞌm na pim Kapernaum oiꞌdhaꞌ, ¿jaꞌp jum aaꞌ pim aa na pim aayaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ? Matgɨm mu jaꞌk ji na xi jam jootsaꞌ jix ioꞌm tuukab jaꞌk na paiꞌ gɇꞌ tɨ dɨꞌ, na pimɨt guꞌ cham miꞌ puiꞌ jii na jax jix aaꞌ. Na guꞌ noꞌñ mu jaꞌk Sodooma puiꞌ joidham jix kɨɨꞌp jum duukam jup tu duñiaꞌ gɨt, moo janoꞌ gɨt nam tɨ jɨɨꞌñdhai miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ, xib dho pui miꞌr kiicham kaꞌ gɨt. \v 24 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na janoꞌ na paiꞌ dhuuk ja aagiꞌñdhaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ bɨɨx gu jaꞌtkam nam tuꞌ jax buimɨi, aapiꞌm giilhim jam tulhiiñchudaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ na jax gu Sodooma kam kat. \s1 Gu Jesuus na ba ja aꞌgiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam nam jax jaꞌk duñiaꞌ nam baꞌ cham kam tulhiiñaꞌ \r (Lk. 10:21‑22) \p \v 25 Baꞌ miꞌ puiꞌ xi kaiꞌchimɨk gu Jesuus, bhaiꞌ ji chu daanɨ jix dhaam jaꞌk, jup kaiꞌch: \p ―Taxchaab baꞌñ Gɨꞌkoraꞌ nap jir Gɇꞌkam jix dhaam gio yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, na pich guꞌ ba ja mattuda gu jaꞌtkam guiꞌ nam cham gɇꞌgɇrkam jum ɨlhiiꞌñ na tuꞌr jix bhaiꞌm duukam. Jaꞌp xi ja duuk japich guiꞌ nam puiꞌm aaꞌ nam panaas jix ioꞌm jix maat gum ñiꞌook, na guꞌ dai nam bhaan pɨx gɇꞌgɇrkam jum ɨlhiiꞌñ. \v 26 Puiꞌ dhoñ Gɨꞌkoraꞌ, puiꞌ jaꞌk jix aaꞌ ap. \p \v 27 Miꞌ dhɨr baꞌ moo jaꞌpni bhaiꞌp ji chu ja aꞌgi gu jaꞌtkam, jup ja tɨtda: \p ―Aañ bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ jix dhaam dɨr nañ baꞌ bhaankam ya jaꞌp ja aagiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam na tuꞌr jix bhaiꞌm duukam. Baꞌ dɨɨlh pɨx jix maat guñ Gɨꞌkoraꞌ nañ jir tuꞌp tuꞌm daꞌ, nañ guꞌr Maraaꞌn, gio aañ yaꞌ dɨr mu jaꞌk dɨɨlh pɨx jup jix maat ɨp guñ Gɨꞌkoraꞌ nar tuꞌp tuꞌm daꞌ. Ku baꞌ guꞌ gu jaroiꞌ noꞌ moo jaꞌp tuꞌ sɨlhkam kɨꞌn jix maachim nach jir tuꞌp tuꞌm daꞌ gook dɨt guñ Gɨꞌkoraꞌ, aañiꞌ dho aagiꞌñdhaꞌ. \v 28 Bañ kaichgɨdaꞌ pim bɨɨx na pim jɨꞌk jix xijaim tu jim, aañ jam aagiꞌñdhaꞌ na pim jax jaꞌk duñiaꞌ na pim baꞌ cham puiꞌ jaꞌk ka tu jimdaꞌ. \v 29 Miꞌ pim puiꞌ xi jimɨi nañ jax jam tɨtda, chaꞌpim dai gɇꞌgɇrkam jum taat kaꞌ, jaꞌp na jax aañ nañ guꞌ gampaiꞌñ ɨlhiiꞌñ, cham tuꞌ gɇꞌkam jiñ chaat iñ. Baꞌ aapiꞌm puꞌñi jaꞌk jam aꞌm jup jum aaꞌ na pim miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na pim baꞌx bhaiꞌm taat kaꞌ. \v 30 Baꞌ dhiꞌ puiꞌ nañ jax jaꞌk jam aagiꞌñ na pim jiñ kaichgɨdaꞌ, cham tuꞌ puiꞌx xijai na pim miꞌ puiꞌ jimiaꞌ. \c 12 \s1 Gu jaꞌtkam tugiꞌñ gu Jesuus nam tu kaipgaidhat tu koꞌiidhaꞌ gu tiriik sia ku janoꞌ tɨi aagix na cham tum juandaꞌ \r (Mr. 2:23‑28; Lk. 6:1‑5) \p \v 1 Baꞌ maaꞌnnim na paiꞌ dhuuk aagix kaꞌ na cham tum juandaꞌ ja bui gu dai Israel kam jaꞌtkam, ma jii gu Jesuus, moo miꞌ buusnichuꞌ na paiꞌ tɨ ɨx kaꞌ gu tiriik. Baꞌ gu jaꞌtkam tugiꞌñ na ja bɨɨm mu jim, tu kaipgaidhat tu koꞌiim am gu tiriik, nam guꞌ bax bhioꞌ. \v 2 Guꞌ baꞌ nam guꞌ jaiꞌ muiꞌp jiim jia guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ, baꞌ am jix bhaaktuꞌ am nam ja nɨiꞌñ nam puiꞌ jɨꞌ tu buim gu jaꞌtkam tugiꞌñ gu Jesuus, baꞌp tɨtda am: \p ―¿Jax kum baꞌ tu kaipgaidhat tu koꞌiim gu tiriik dhim jaꞌtkam tuk? ¿Kux cham maat am aa na xib aagix na cham tum juandaꞌ? \p \v 3 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Kux aapiꞌm cham jɨꞌxkat tu jiñkuiꞌñ aa miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios nat jax tu duu gu Dabii gio gu jaꞌtkam tugiꞌñ janoꞌ nam paiꞌ dhuuk ba uaꞌmaim? \v 4 Na mɨt tu juu bo gu paan gux xidhuu kam guiꞌ na miꞌ tɨkiix kat gɇꞌ chiop na saak dai guiꞌx bhaaiꞌ nam kuaꞌdaꞌ guiꞌ nam miꞌ ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, cham tuꞌ gu tuꞌ jaꞌppɨx jaꞌtkam. \v 5 Gio baꞌ miꞌ nat paiꞌp tu uaꞌnak ɨp gu Moisees nap jum kaiꞌch ɨp na saak guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, saak cham tuꞌm uaꞌtulhiꞌñdhaꞌ am sia kum pu tu juan janoꞌ na paiꞌ dhuuk aagix na cham tum juandaꞌ gɨt. \v 6 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na maadɨt ya oirɨ nax ioꞌm jum aaꞌ na pim tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñdhaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ na pim jax tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ bhaiꞌ gɇꞌ chiop. \v 7 Cham dho bak maatɨt kɇɇ pim jia gu puiꞌ na jax jaꞌk tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios na jaꞌpnim kaiꞌch: “Guꞌ aañ nañ jix aaꞌ ji na pim jix chu joiꞌgɨꞌndaꞌ, cham tuꞌ na pim jax jum aaꞌndaꞌ nañ aañ jix aaꞌ na pim dai na pim tuñ makgɨrxiꞌñdhaꞌ pɨx gu tuꞌ sasoiꞌ, dhiꞌ kɨꞌn miꞌ puiꞌ ba jiim japim nañ jax jix aaꞌ.” Na guꞌ noꞌ pim jix maatɨt kɇɇkɇꞌ gɨt gu dhiꞌ puiꞌ jɨꞌ na jax jaꞌk jum kaiꞌch, cham tuꞌ puiꞌ kaiꞌchdhaꞌ pim gɨt nam jum uaꞌtulhiꞌñ dhiñ jaꞌtkam tuk, sia kum guꞌ tɨi cham tuꞌm uaꞌtulhiꞌñ. \v 8 Baꞌ aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ yaꞌ pu jam tɨtda na cham jax bua gu tuꞌ noꞌñ jax jix dhuñiim janoꞌ na paiꞌ dhuuk aagix na tɨi cham tum juandaꞌ gɨt. \s1 Gu Jesuus na ba duaꞌñdhaꞌ maaꞌn gu maaꞌnkam nax muuk kaꞌ maap dɨr gu nobiiꞌñ \r (Mr. 3:1‑6; Lk. 6:6‑11) \p \v 9 Baꞌ na miꞌ jɨꞌ puiꞌ xi chu ja aꞌgidhimɨk gu Jesuus gu jaꞌtkam, ma jii maaꞌn kap mu jaꞌp nam paiꞌ tu daandaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam. \v 10 Baꞌ moo maaꞌn miꞌp jaiꞌch kaꞌ gu maaꞌnkam na maap dɨr jix muuk kaꞌ gu nobiiꞌñ. Baꞌ guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio baꞌ guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ, ba tɨkkaꞌ am gu Jesuus noꞌ sap jix bhaaiꞌ na duaꞌñdhaꞌ gu maaꞌnkam guiꞌ na maap dɨr jix muuk gu nobiiꞌñ janoꞌ na paiꞌ dhuuk aagix na cham tum juandaꞌ, sap baꞌ noꞌ jax kaiꞌch nax bhaaiꞌ na duaꞌñdhaꞌ, dhiꞌ bhaan jix bhaiꞌ bhɨɨyaꞌ am nam iattulhdhai tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ. \p \v 11 Guꞌ ji na guꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Kux aapiꞌm jaroo maadɨt moo daas na miꞌ pɨx xi nɨiꞌñdhaꞌ gu soigaꞌn noꞌt miꞌ paiꞌ ba gɨi jax chuꞌm tɨ dɨꞌn kɨr, noꞌ guꞌ janoꞌ pɨk na paiꞌ dhuuk aagix na cham tum juandaꞌ? ¿Cham aa guꞌ moo janoꞌ mu jimɨi xi bhiaji ap, cham tuꞌ nap guꞌ miꞌ pɨx xi nɨiꞌñdhaꞌ? \v 12 Guꞌ gi baꞌ dhiꞌ nar maaꞌnkam, ¿cham aa guꞌx ioꞌm jum aaꞌ nañ jix bhaiꞌ dhuñiaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ na jax gu tuꞌ soiꞌ? Jaꞌpji na moo pu cham jax bua ji noꞌñ jax jix dhuñiim gux bhaiꞌm duukam, sia ku cham tum juan. \p \v 13 Baꞌ puiꞌ xi chɨꞌɨɨk jup tɨtda guiꞌ nax muuk kaꞌ gu nobiiꞌñ: \p ―Ea nap xi sɨlhñaꞌ dhim nob jiñ jaduuñ. \p Baꞌ guiꞌ jaꞌp jup xi sɨlh, jix kɨɨꞌp jum duu miꞌ jotmodaꞌ jaꞌp na jax gu jaꞌp dɨr kam nobiiꞌñ, panaas ku moo pu cham paiꞌ muuk kat. \v 14 Baꞌ gu pariseos bhaakuk miꞌ dhɨr pu jii mɨt, baꞌ ba tu aꞌga mɨt nam jax jaꞌk duñiaꞌ nam baꞌ tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ gu Jesuus. \s1 Na jax jaꞌk jix maatɨꞌ na gu Jesuus jir diꞌ guch Xoiꞌkam \p \v 15 Guꞌ ji nat guꞌ pu jii gu Jesuus nat jax puiꞌ tɨ kai nam bax muꞌaam, baꞌ muiꞌ jaꞌtkam pɨx chuꞌp jum duu mɨt na mɨt ba oi. Baꞌ gammɨjɨ kikcham na jax aꞌjim, xi ja duduaꞌñdhidhat bɨɨx gux kakoꞌk kam nam jɨꞌk mi jaꞌp jix jaiꞌch kaꞌ. \v 16 Baꞌ xi ja sooꞌmchulhdhidhat nam sap cham jaroiꞌ aagiꞌñdhaꞌ nat jaroiꞌ ja duduaꞌñ. \v 17 Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk tum kuugalh gu puiꞌ nat jax jaꞌk tu uaꞌnak gu Isaiiyas guiꞌ na bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios, na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 \v 18 Dhiꞌñi jir diꞌ guñ mar na ñich bhaan tɨ tɨɨ, \q1 baꞌx ioꞌm jix dhaꞌ iñ gio nañ jix bhaiꞌñ chaat buiñor. \q1 Baꞌ tajaañxidhaꞌ iñ gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ jiñ Iiꞌmdaꞌ, \q1 miꞌ dhɨr baꞌ dai na ba tu ja aagiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam nam jax jaꞌk duñiaꞌ na baꞌx bhaiꞌ tu ja jimiaꞌ. \q1 \v 19 Baꞌ cham paiꞌ dhuuk jaroiꞌ kokdaꞌ, \q1 ni na cham paiꞌ dhuuk am gɇꞌ kɨꞌn jiñkuiꞌñdhaꞌ gu jaroiꞌ, \q1 ni mu jaꞌp dho moo na paiꞌ jax gɇꞌ daaꞌñxim jir kiicham kaꞌ ku cham paiꞌ pɨx am jaroiꞌ kɇɇkɇꞌ na am bhaamdaꞌ kɨꞌn tu aꞌgadaꞌ. \q1 \v 20 Gio baꞌ na bɨɨx pɨx jix ja kɨɨgalhiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam, \q1 cham tuꞌ jaroiꞌ maadɨt gampaiꞌ biaꞌkaꞌ. \q1 Gio na gammɨjɨ pu tu ja aagiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam nam jax jaꞌk duñiaꞌ na baꞌx bhaiꞌ tu ja jimiaꞌ. \q1 \v 21 Baꞌ bɨɨx na jɨꞌx jir oiꞌñgaꞌn bax mat kaꞌ am nax bhaaiꞌ nam dai guiꞌ buiñor pɨx jix biiñak kaꞌ nam baꞌ jimiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios. \s1 Gu Jesuus nam puiꞌ ba aiꞌchuxdhaꞌ gu jaꞌtkam na jaꞌook bhaan tɨ nɨidhim \r (Mr. 3:19‑30; Lk. 11:14‑23; 12:10) \p \v 22 Baꞌ jaꞌxpɨx miꞌ ba aiꞌchulh jamɨt gu Jesuus maaꞌn gu maaꞌnkam na bhaan jup tuiꞌñgɨdaꞌ gu cham kɨɨꞌ iiꞌmdaꞌ na puiꞌ jaꞌk duukaꞌ na cham ñia kaꞌ gio na cham tu ñiokdaꞌ. Baꞌ cham jax ji chɨꞌɨɨk jup xi dhuaꞌñ gu Jesuus, jix kɨɨꞌ dho guꞌp jum duu, ba tu ñiok gio na bax ñia. \v 23 Baꞌ gu jaꞌtkam na mɨt puiꞌ jɨꞌ tɨ tɨɨ, miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ am, dai nam jup kaiꞌch: \p ―¿Dhiꞌ aa chi baꞌ saak bar diꞌ guch Xoiꞌkam guiꞌ na saak bha jimdaꞌ gɨt, nar boxiiꞌñ kaꞌ gu Dabii? \p \v 24 Baꞌ guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ na mɨt puiꞌ jɨꞌ ja kai nam kaiꞌch, jup ja tɨtda am: \p ―Chaam tuꞌ ji nar puiꞌ na pim jax ɨlhiiꞌñ. Jaꞌpji ja gɇꞌkam tuk ji gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ na bhaan jup tuiꞌdhiꞌ dhi maaꞌnkam. Puiꞌ kum baꞌx jɨɨgiꞌñdhaꞌ na maiꞌ ja jootosdaꞌ gu bɨpnagaꞌn tuutuꞌm cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ ja aꞌm dɨr gu jaꞌtkam. \p \v 25 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus, na guꞌx bhaiꞌx maat nam jax jum aagɨt jup kaiꞌch: \p ―Matgɨm cham tuꞌ ji nar puiꞌ na pim jax ɨlhiiꞌñ jiñ jaaduñ. Jax dhui na guꞌ gu ja gɇꞌkam tuk gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ jaꞌp pɨx ji buusan na jax paiꞌ gɇꞌ kiicham noꞌm cham maaꞌn ñiꞌook jup duuk gu tuꞌ noꞌm tɨi jax jix dhuñiik. Piam paiꞌ noꞌ palhɨɨp jir kiicham piam ku guꞌ gu dai maap jum oiꞌdhagɨm, noꞌm cham maaꞌn ñiꞌook jup duuk, dho pu cham tuꞌ dho jax ji dhuñiaꞌ am, nam guꞌ daix bhaak kaꞌ. \v 26 Baꞌ puꞌñi jaꞌk jup ji buusan gu ja gɇꞌkam tuk gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ noꞌt tɨi bhaiꞌ ji bhaam ja bui gu bɨpnagaꞌn tuutuꞌm cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ, nam guꞌ cham maaꞌn ñiꞌook kap duukaꞌ nam guꞌ ba bhaakuꞌ buiñor. \v 27 Guꞌ baꞌ aapiꞌm na pim puiꞌ kaiꞌch na puiꞌ aañ jiñ aꞌm jup tuiꞌdhiꞌ gu ja gɇꞌkam tuk gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ, ¿aapiꞌm baꞌ moo puꞌñi ɨp aa gu jam jaꞌtkam tuk guiꞌ nam jam kaichuꞌ, puꞌñi aa ja gɇꞌkam tuk gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ ja aꞌm jup tuiꞌdhiꞌ, nam baꞌx ja jɨɨgiꞌñdhaꞌ nam puꞌñi maiꞌ ja jootosdaꞌ gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ ja aꞌm dɨr gu jaꞌtkam? ¿Piam aa na guꞌ cham? Na guꞌ puꞌñi pɨx jaꞌk ji buusniaꞌ nañ jax ba kaiꞌch. \v 28 Guꞌ aañ matgɨm gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdagaꞌn ji gu Dios nañ aꞌm jup tuiꞌdhiꞌ, puiꞌ ku baꞌx bhaaiꞌ nañ maiꞌ ja jootos gu cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ ja aꞌm dɨr gu jaꞌtkam, na pim baꞌ ba machiaꞌ na dhiꞌ jaꞌp jir jup duukam nat yaꞌ bam ai na pim paiꞌ dhuuk machiaꞌ na pim jax jaꞌk duñiaꞌ na baꞌ gammɨjɨ jam aꞌm ba tɨ nɨiꞌñdhaꞌ gu Dios. \p \v 29 ’Na guꞌ cham jir am gu jaroiꞌ na mu baakɨi baꞌkiram tɨ ɨɨxdhaꞌ gu bɨxchugaꞌn gu maaꞌnkam jix oogɨm noꞌm guꞌ gook dɨt maaꞌn ñiꞌook jup duuk. Dai noꞌm cham maaꞌn ñiꞌook jup duuk na baꞌx bhaaiꞌ na xi buuprai tɨ ɨxdhaꞌ gu bɨxchugaꞌn. \p \v 30 ’Gio puiꞌ na jax gu jaꞌtkam jɨꞌk gook noꞌm mu paiꞌ tu or noꞌm cham maaꞌn ñiꞌook jup duuk. Baꞌ maaꞌn noꞌ bɨɨx gaamuim guiꞌ na jɨꞌk oraidhaꞌ, dhiꞌ jaꞌp ji buusniaꞌ na tu ja aꞌgidhaꞌ gu jaꞌtkam nañ jax jaꞌk ɨlhiiꞌñdhaꞌ aañ. Guꞌ baꞌ gu jumai noꞌ maiꞌ xi iabuidhat guiꞌ na jɨꞌk tɨip oraidhaꞌ, dhiꞌ jaꞌp jup ji buusniaꞌ na cham jɨꞌxkat puiꞌ tu ja aꞌgidhaꞌ gu jaꞌtkam nañ aañ jax jup ɨlhiiꞌñdhaꞌ, guꞌ jaꞌkbuiꞌ kat maakam xi ja iatgiꞌñdhaꞌ ji na dɨɨlh jax jup ɨlhiiꞌñdhaꞌ. Dhiꞌ baꞌ jaꞌp jup ji buusandaꞌ na cham maaꞌn ñiꞌook jup duuk aañ jiñ bui. \p \v 31 ’Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na gu Dios jix bhaaiꞌ na tu ja uañdhaꞌ gu jaꞌtkam bɨɨx nam jɨꞌk jax jix uꞌuaꞌtulhdhix kaꞌ noꞌm soiꞌm ɨlhiiꞌñ buiñor. Piam noꞌm guꞌ gampaiꞌ pɨx biaꞌ gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdagaꞌn gu Dios, noꞌ guꞌ tɨi ja mattuꞌn nam jix uꞌuaꞌtulhdhix, dho guꞌ pu cham dho tu ja uañdhaꞌ gu Dios gu ja uaꞌtulhdharaꞌ, nam guꞌ cham soiꞌm ɨlhiiꞌñdhaꞌ buiñor. \v 32 Baꞌ noꞌm guꞌ gampaiꞌ pɨx jiñ biaꞌ aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ, siax bhaaiꞌ na tu ja uañdhaꞌ gu Dios gu ja uaꞌtulhdharaꞌ noꞌm soiꞌm ɨlhiiꞌñ buiñor. Guꞌ baꞌ noꞌm guꞌ gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdagaꞌn gu Dios gampaiꞌ pɨx biaꞌ, dho gi guꞌ pu cham jɨꞌxkat tu ja uañdhaꞌ ji gu Dios gu ja uaꞌtulhdharaꞌ sia pɨk nar jax kaꞌ gɨt, nam guꞌ cham soiꞌm ɨlhiiꞌñdhaꞌ buiñor. \s1 Gu Jesuus na bhaan ji uaꞌrgidhai ba tu aꞌgaꞌ maaꞌn gu ɨꞌɨɨx na cham kɨɨꞌ iꞌbhaiꞌñchaꞌ noꞌ mɨt cham bhaiꞌ moikxi \r (Lk. 6:43‑45) \p \v 33 ’Noꞌ pimɨt jix bhaiꞌ moikxi gu jax chuꞌm jam ɨꞌɨɨx, joidham jix kɨɨꞌ iꞌbhaiꞌñchaꞌ dho. Piam ku guꞌ noꞌ pimɨt cham bhaiꞌ moikxi, cham kɨɨꞌ iꞌbhaiꞌñchaꞌ dho. \v 34 Baꞌ aapiꞌm puꞌñi ɨp noꞌ pim guꞌ cham jir kɨkɨɨꞌ jaꞌtkam, cham bhaaiꞌ na pim jax dhuix bhaiꞌ tu ñiokdaꞌ na jax jaꞌk jir am kaꞌ, na guꞌ dai puiꞌ jaꞌk jam chiñ am dɨr buusnidhaꞌ na pim jax jaꞌk jum aaꞌndaꞌ gu jam jujur am bhaan. \v 35 Na guꞌ gu jaroiꞌ noꞌ dɨɨlh pur jix bhaiꞌkam, joidham jix bhaiꞌ tu ñiokdaꞌ, na guꞌ dai puiꞌ jaꞌk jum aaꞌndaꞌ juraꞌran bhaan. Guꞌ baꞌ gu jaroiꞌ noꞌ pu dɨɨlh cham jir kɨɨꞌ maaꞌnkam, giilhim jix buam tu ñiokdaꞌ, na guꞌ dai puiꞌ jaꞌk jup jum aaꞌndaꞌ juraꞌran bhaan. \v 36 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na bɨɨx matgilhiaꞌ jix dhaam jaꞌk na pim jɨꞌk jax jix buam tu ñiokdaꞌ, janoꞌ na paiꞌ dhuuk guñ Gɨꞌkoraꞌ ja aagiꞌñdhaꞌ bɨɨx gu jaꞌtkam nam jɨꞌk tuꞌ jax buimɨi yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. \v 37 Na guꞌ noꞌ pimɨt cham soiꞌm ɨlh buiñor na baꞌ tu jam uañdhaꞌ gu jam uaꞌtulhdharaꞌ, dai na pim pɨx am tɨꞌñchokaꞌ na jam aaꞌñdhai giilhim jam tulhiiñchudaꞌ, noꞌ pimɨt cham jaꞌp xi dhuuk gu dhiꞌ puiꞌ na pim jax jix buam tu ñiokdaꞌ. \s1 Gu jaꞌtkam guiꞌ nam cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñdhaꞌ nam tɨix aaꞌndaꞌ nax bhaiꞌm duukam jup tu duñiaꞌ gu Jesuus ja nɨiꞌñchudat \r (Mr. 8:12; Lk. 11:29‑32) \p \v 38 Baꞌ jaiꞌ dhɨt guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ gio baꞌ guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, ba chian am gu Jesuus na sap maaꞌn jup tu duñiaꞌ jix bhaiꞌm duukam ja nɨiꞌñchudat. Jup tɨtda am: \p ―Eap jix bhaiꞌm duukam xip duuñ nach tuꞌ cham paiꞌ dhuuk nɨiꞌñ. \p \v 39 Guꞌ ji na guꞌp kaiꞌch gu Jesuus: \p ―Tɨix aaꞌ am dhi jaꞌtkam nam cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ nañ jix bhaiꞌm duukam jup tu duñiaꞌ ja nɨiꞌñchudat nam tuꞌ cham paiꞌ dhuuk pu chuꞌm nɨiꞌñ, guꞌ ji nañ guꞌ aañ cham tuꞌ puiꞌ tu duñiaꞌ, nam guꞌ cham tuꞌ miꞌ puiꞌ jimiik kat jup kaiꞌch na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ. Dai gatuuk nam jiñ chɨgiaꞌ nañ puiꞌ jaꞌk jup jiñ dhuñiaꞌ nat jax jum duu bɨjɨk gu Jonaas. \v 40 Baꞌ puꞌñi nat jax jum duu gu Jonaas nat baik tanoolh jup duu gio baik tukaaꞌ na mɨjɨ pu jim ɨrban dɨr gu gɇꞌ batoop, baꞌ aañ puꞌñi ɨp nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ, baik tanoolh gio baik tukaaꞌñ miꞌ pu yaasapkaꞌ dɨbɨɨr bɨtaꞌ. \v 41 Baꞌ janoꞌ na paiꞌ dhuuk tum kuugalhdhaꞌ na ja aagiꞌñdhaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ bɨɨx gu jaꞌtkam nam tuꞌ jax buimɨi yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, guiꞌ nam Niinibe oiꞌñkat xi guꞌkɨi pu tɨꞌyaꞌ am na pim maaxik pu cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ. Na guꞌ gu Niinibe oiꞌñkam kat moo janoꞌ cham jax ji chɨꞌɨɨk miꞌ puiꞌ jii mɨt na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ na paiꞌ dhuuk puiꞌ ba tu ja aꞌgiꞌñ gu Jonaas. Baꞌ aañ nañ xib yaꞌ oirɨ aapiꞌm jam bui, jix ioꞌm jir gɇꞌkam iñ, cham tuꞌ puiꞌ na jax gu Jonaas. \v 42 Gio guiꞌ na bɨjɨk jix ioꞌm jup jir gɇꞌkam kat gu ubii na muni jaꞌk kiokat jurnip, puiꞌp xi kɨkboi puiꞌ xi chɨꞌyaꞌ na pim maaxik pu cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ. Na guꞌ guiꞌ jɨꞌ gu ubii jum dɨkooꞌñ nat mɨk dɨr bha jii nat bha kaim gu Salomoon guiꞌ na yaꞌr gɇꞌkam kat, na puiꞌ tɇ kɇɇkɇꞌ nax ioꞌm jix chu matdaꞌ kaꞌ. Baꞌ aañ nañ xib yaꞌ oirɨ aapiꞌm jam bui, jix ioꞌm jix chu matdaꞌ iñ, cham tuꞌ puiꞌ na jax gu Salomoon. \s1 Gu Jesuus na bhaan ba tu aꞌgaꞌ maaꞌn gu cham kɨɨꞌ iiꞌmdaꞌ \r (Lk. 11:24‑26) \p \v 43 ’Gu cham kɨɨꞌ iiꞌmdaꞌ noꞌt ba buus bhaan dɨr gu maaꞌnkam, ba jimiaꞌ mummɨ jaꞌp paiꞌ gampɨx jix chu gak kɨr, tu gaagidhaꞌ na pa jaꞌk jix bhaaiꞌ na kiichaꞌ. Baꞌ noꞌt cham paiꞌ ji chɨɨ nar joidham na kiichaꞌ, jup jum aaꞌndaꞌ: \v 44 “Gi noꞌ ñich moo gio muiꞌp jii mummɨ nañ paiꞌ kiokat.” Baꞌ na gio bhaan jup ba bakiaꞌ gu maaꞌnkam, joidham tɨ tɨgiaꞌ, na guꞌ jaꞌp tɨ ɨlhiiꞌñdhaꞌ na cham ka tu tanaaraꞌ kaꞌ noꞌ bax kɨɨꞌ gu maaꞌnkam. \v 45 Baꞌ xi dhaiꞌññiaꞌ na jaiꞌp ja baiꞌñmɨraꞌ gu bɨpnagaꞌn tuutuꞌm cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ jɨꞌk xijum gook pup aixim guiꞌ nam giilhim xi chu xibua. Baꞌ nam paiꞌ dhuuk gio maap bhaiꞌp ba baapkiaꞌ bhaan gu maaꞌnkam, giilhim bhaiꞌ jim naanbichaꞌ dho gi ji baꞌ, cham tuꞌ puiꞌ kiaꞌ na jax bɨɨpɨꞌ dɨr. Baꞌ puꞌñi jaꞌk jup tu ja jimiaꞌ gu jaꞌtkam guiꞌ nam jɨꞌk cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñdhaꞌ. \s1 Gu jajaaꞌnniꞌñ gio gu dɨꞌɨɨꞌn gu Jesuus nam miꞌ ba aayaꞌ na paiꞌ ka oirɨdaꞌ \r (Mr. 3:31‑35; Lk. 8:19‑21) \p \v 46 Baꞌ na pui miꞌ ka tu ja aꞌgiꞌñchuꞌ gu Jesuus gu jaꞌtkam, miꞌ ba ai mɨt gu jajaaꞌnniꞌñ gio gu dɨꞌɨɨꞌn nam jix chu aꞌgidhamtuꞌ, baꞌ mummɨ jaꞌp dɨɨrap dɨr pɨx ji guguu mɨt. \v 47 Baꞌ maadɨt mu ba aaꞌñdhim gu Jesuus, jup tɨtda: \p ―Muni mɨt ba ai gum jaaduñ gio gum naan. Muiꞌp sap xi jimdaꞌ nam tum aꞌgidhaꞌ. \p \v 48 Baꞌp tɨtda gu Jesuus guiꞌ na miꞌ puiꞌ jɨꞌ kaiꞌch: \p ―Jax dhui nañ aañ cham tuꞌ puiꞌ ɨlhiiꞌñ nam dai guiꞌr jiñ jaaduñ gio na dai guiꞌr jiñ ñaan. \p \v 49 Baꞌ nobiiꞌñ kɨꞌn muiꞌ xi ja aaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ nam mi jaꞌp daraa, jup kaiꞌch baꞌ: \p ―Guꞌ bɨɨx ji sia dhiꞌñi nam jɨꞌk jiñ kaichuꞌ nañ puiꞌ ja ɨlhiiꞌñ nam jir jiñ jaaduñ gio nam jir jiñ ñaan. \v 50 Na guꞌ gu jaroiꞌ na puꞌñi miꞌ puiꞌ ba jimdaꞌ na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ, dhiꞌ puiꞌ ji buusandaꞌ na bar jiñ jaaduñ kaꞌ gio na bar jiñ ñaan kaꞌ. \c 13 \s1 Na jax jum duñiaꞌ gu tiriik na tu giiꞌñdhaꞌ maaꞌn gu maaꞌnkam \r (Mr. 4:1‑9; Lk. 8:4‑8) \p \v 1 Baꞌ moo janoꞌ pu jii gu Jesuus miꞌ dhɨr kiicham mu jaꞌk na paiꞌ gɇꞌ suuꞌnkaꞌ gu suudaiꞌ, baꞌ mi jaꞌp juꞌñdharan daakat bam jɨɨpiꞌñ. \v 2 Baꞌ cham jɨꞌx mɨɨkim na mɨt jix ioꞌm muiꞌ miꞌ mam jumaap gu jaꞌtkam, alh nammɨ ba xi juꞌ am. Baꞌ puiꞌ bhaiꞌ ma tɨs gu Jesuus bhaan gu gɇꞌ kanuub na mi jaꞌp jup sɇꞌ amuub suudaiꞌ jugiꞌñ, \v 3 bhaiꞌ baꞌ ji dhaakat ma tu ja aꞌgi gu jaꞌtkam bɨxchuꞌ bhaan ji chu uaꞌrgidhak na tuꞌ ya jaꞌp jix chu jaiꞌch dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, jup ja tɨtda: \p ―Maaꞌnnim maaꞌn gu maaꞌnkam ma tu giiꞌñdham gu tiriik. \v 4 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk muiꞌ ji chu giiꞌ, jaiꞌ mu jaꞌk suulh na paiꞌ pɨx am boi ba katkaꞌ na mi jaꞌp tum oipodaꞌ gu tuꞌ, baꞌ maaꞌn na mɨt jax jugio gu uꞌjiꞌ nam mi jaꞌp nɨnɨꞌdaꞌ. \v 5 Baꞌ jaiꞌ nat jaꞌp jaꞌk iam jup suulh na paiꞌr aiꞌ chaꞌm nax komaalhim jir dɨbɨɨr, dhiꞌ dho gi guꞌ tɨi jotmodaꞌ bubua ji, nat guꞌ daaman jum yaas. \v 6 Guꞌ ji na guꞌ nat paiꞌ dhuuk bhaan miꞌ ji chotnorimɨ, maaꞌn nat jax gaa, nat guꞌ cham tuukab takta. \v 7 Baꞌ jaiꞌ nat jaꞌp jaꞌk iam jup suulh na paiꞌ tuutkaꞌ gu tuꞌx bii uꞌuux jix joꞌiiꞌ, maaꞌn nat jax bhaiꞌbich, jix uꞌuam miꞌ pup tuut gu tiriik, baꞌ pu cham tuꞌ ka bhaiꞌ. \v 8 Baꞌ jaiꞌ nat jaꞌp jaꞌk iam jup suulh na paiꞌx kɨɨꞌ gu dɨbɨɨr, dhiꞌ dho gi guꞌ joidham jix bhaiꞌm duu ji. Alh jaꞌp saꞌsbar xim kaip, jɨꞌmaꞌn moom kaip maaꞌn ooꞌm daman mambhɨɨx, jaiꞌ baꞌ baik ooꞌm, jaiꞌ jix chamaam ooꞌm, miꞌ pɨx puiꞌ. \v 9 Moo pim jix bhaiꞌ xim gaꞌngadaꞌ na pim jɨꞌk jiñ kɇɇ na jax jir jum duukam gu dhiꞌ puiꞌ nañ jax jam tɨtda. \s1 Gu Jesuus na ba ja aagiꞌñdhaꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ na jax jir jum duukam gu tiriik nat tu giiꞌ gu maaꞌnkam \r (Mr. 4:10‑12; Lk. 8:9‑10) \p \v 10 Baꞌ puiꞌ ba tɨtda am gu noonbiꞌñ gu Jesuus na sap ja aagiꞌñdhaꞌ na jax kaiꞌñkam puiꞌ jaꞌk tu ja aꞌgiꞌñ gu jaꞌtkam na bhaan ji chu uaꞌrgidhat gu tuꞌ na yaꞌx chu jaiꞌch dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. \v 11 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Matgɨm aapiꞌm saalh ka jam mattudaꞌ ji gu Dios na pim jax jaꞌk duñiaꞌ na baꞌ gammɨjɨ jam aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ, na pim guꞌ bañ kaichuꞌ. \v 12 Na guꞌ gu jaroiꞌ noꞌ puꞌñi tɨ jɨɨgiꞌñ, jix ioꞌm ba mattudaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ, baꞌx ioꞌm bax mat kaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ na jax bɨɨpɨꞌ dɨr. Baꞌ gu jaroiꞌ noꞌ cham maachim, sia ku tɨi palhɨɨp am jix maat, saalh puiꞌ dho cham ka tɨꞌñchokaꞌ, mɨkkat pu cham ka mat kaꞌ. \v 13 Puiꞌ kuñ baꞌ aañ puꞌñi pɨx jaꞌk tu ja aꞌgiꞌñ gu jaꞌtkam bɨxchuꞌ bhaan ji chu uaꞌrgidhat na tuꞌ ya jaꞌp jix chu jaiꞌch dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, na guꞌ sia kum tɨiñ nɨiꞌñ gux bhaiꞌm duukam nañ jup tu bua, pu cham maatɨꞌ nɨiꞌñdhaꞌ am, gio baꞌ noꞌm tɨiñ kɇɇ nañ jax tu ja aꞌgiꞌñdhaꞌ, pu cham maatɨt jup jiñ kɇɇkɇꞌ am. \v 14 Baꞌ dhiꞌ ja bui puiꞌ ba tum kuugalh nat jax tu uaꞌnak gu Isaiiyas guiꞌ na bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 Noꞌm tɨi tɇ kɇɇ, \q1 cham maatɨt kaayaꞌ am, \q1 gio noꞌm tɨi jax tɨ nɨiꞌñ, \q1 cham maatɨt tɨgiaꞌ am na jax jir jum duukam kaꞌ. \q1 \v 15 Nam guꞌ dɨɨlh cham maatɨt tɇ kɇɇkɇꞌ dhiꞌ dhi jaꞌtkam, \q1 panaas baꞌ ku jaꞌp ji buusandaꞌ nam pu cham ñiññia kaꞌ gio nam pu cham tɇ kɇɇkɇꞌ, \q1 guꞌ na baꞌ jax dhui pɨx cham bhaaiꞌn kaꞌ nam jix maatɨt tɇ kɇɇkɇꞌ, \q1 gio na cham bhaaiꞌn kaꞌ nam jix maatɨt tɨ nɨiꞌñdhaꞌ, \q1 nam baꞌ cham maatɨi miꞌ puiꞌ jimiaꞌ nañ jax jix aaꞌ, \q1 baꞌ aañ cham tuꞌp jiñ buixiꞌñdhaꞌ ja bui. \p \v 16 ’Ku guꞌ aapiꞌm jix bhaiꞌ tu jam jim ji, na pim guꞌx maatɨt tɇ kɇɇ gio na pim jix maatɨt tɨ nɨiꞌñ. \v 17 Tuꞌ sɨlhkam kɨꞌn jañ pu jam tɨtda nam muiꞌ guiꞌ nam bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios gio guiꞌ nam jaꞌppɨx jir jix bhabhaiꞌkam kat, pu chuꞌm tɨip jix chɨ tɨɨgik kat am na pim jax tɨ nɨiꞌñ gu xib, guꞌ ji na mɨt guꞌ cham pu chuꞌm tɨ tɨɨ, gio nam pu chuꞌm tɨip jix chɨ kaik kat na pim aapiꞌm jax tɇ kɇɇ gu xib, guꞌ ji na mɨt guꞌ cham pu chuꞌm tɨ kai. \s1 Gu Jesuus nax bhaiꞌ ba tu aaꞌndaꞌ na jax jir jum duukam gu tiriik nat tu giiꞌ gu maaꞌnkam \r (Mr. 4:13‑20; Lk. 8:11‑15) \p \v 18 ’Ea na pim jix bhaiꞌ xiñ kaayaꞌñ jaaduñ nañ jam aagiꞌñdhaꞌ na jax jir jum duukam gu tiriik nat tu giiꞌ gu maaꞌnkam. \v 19 Jaꞌp jañ dho kaiꞌñkam jup kaiꞌch: Gu jaꞌtkam noꞌ mɨt tɨi kai gux bhaiꞌm kaiꞌchdham ñioꞌkiꞌñ gu Dios na jax jaꞌk ja aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ gɨt, noꞌ mɨt guꞌ cham maatɨt kai, dhiꞌ jaꞌp ji buusniaꞌ na jax gu tiriik nat miꞌ suulh boi chaꞌm na paiꞌx chu kabaak. Baꞌ na paiꞌ dhuuk miꞌ ji ɇɇji gu jaꞌook, maakam xi jurtudaꞌ, miꞌ pu cham tuꞌ bhaan ka tɨtɨɨꞌñchokaꞌ. \v 20 Guꞌ baꞌ guiꞌ nat miꞌ jaꞌk jup suulh na paiꞌx komaalhim jir dɨbɨɨr nar aiꞌ chaꞌm, dhiꞌ guiꞌ nam jotmodaꞌ tɨi tɨ jɨɨꞌñdhaꞌ jix bhaiꞌm ɨlhdhai, \v 21 guꞌ ji nam guꞌ puiꞌ ji bubuakiaꞌ na jax gu tiriik nat cham tuukab takta. Baꞌ noꞌ tuꞌ jax ba ja duiñchuꞌ, mummɨ puiꞌ giop suulhgiaꞌ am, nam guꞌ cham bɨɨx ja jujur kɨꞌn tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ. \v 22 Baꞌ guiꞌ nat miꞌ jaꞌk jup suulh na paiꞌ tuutkaꞌ gu tuꞌx bii uꞌuux jix joꞌiiꞌ, dhiꞌ guiꞌ nam puiꞌ tɨi joidham jup kaayaꞌ, guꞌ ji na guꞌ bhaiꞌ ji ja tukgidhaꞌ gu tuꞌ na yaꞌx chu jaiꞌch dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. Tuꞌ nam pɨx bax joiꞌñdhaꞌ nam biaꞌkaꞌ jix dhaꞌram namkɨm, piam ku tuꞌ nam pɨx jax bax dhuñiim kaꞌ na tuꞌ cham jum aagidhaꞌ. \v 23 Baꞌ guiꞌ nat miꞌ jaꞌk jup suulh na paiꞌ joidham jix kɨɨꞌ gu dɨbɨɨr nat jum kaip jix chamaam ooꞌm, gio jaiꞌ baik ooꞌm, gio baꞌ jaiꞌ maaꞌn ooꞌm daman mambhɨɨx, dhiꞌ guiꞌ nam bɨɨx ja jujur kɨꞌn tɨ jɨɨꞌñdhai miꞌ puiꞌ ba jimiaꞌ na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ, baꞌ cham jɨꞌxkat jaꞌk ka suulhgiaꞌ am, nam guꞌ gammɨjɨ buiñor bax biiñak kaꞌ. \s1 Gu Jesuus na tu aꞌgaꞌ gio bhaan jup ji uaꞌrgidhai gu tiriik \p \v 24 Baꞌ gio bhaan jup ji uaꞌrgidhak gu tiriik bhaiꞌ ji chu ja aꞌgi gu Jesuus gu jaꞌtkam, jup ja tɨtda: \p ―Gu jaroiꞌ na bhaan tɨ nɨidhidhaꞌ gu Dios jaꞌp ji buusniaꞌ na jax gu jaroiꞌ noꞌt mu paiꞌ tu giiꞌ gu tiriik paiꞌ na tu gaꞌmbhar kaꞌ. \v 25 Baꞌ noꞌt guꞌ moo janoꞌ pu guiꞌ gu tukaaꞌ bhaan na paiꞌ dhuuk bɨɨx ka tum kookos kaꞌ, miꞌ ji ɇɇk guiꞌ nax bhaamkiꞌñ daam dɨr miꞌp xi giiꞌñdhak ba jii gu saiꞌ gu kaiꞌñ guiꞌ na cham bhaiꞌ bua gu tiriik. \v 26 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk bhaiꞌ ji bubua gu tiriik, gatuuk dɨr bhaiꞌp ji bubuakiaꞌ gu saiꞌ guiꞌ na cham bhaiꞌ bua. \v 27 Baꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk ba tɨɨ guiꞌ nam miꞌ tu juandaꞌ, mu jimɨɨk ba aagiꞌñ am guiꞌ nat miꞌ tu giiꞌ gu tiriik, jup tɨtda am: “Aapiꞌch jaduuñ, gu tiriik na pich mu tu giiꞌ, ¿saiꞌ bɨnkam aa pich miꞌ ɨi na baꞌ jaiꞌ miꞌp tuut na cham bhaiꞌ bua gu tiriik? ¿Kaꞌ jaroo ji chi miꞌ ɨi?” \v 28 Baꞌ guiꞌ na miꞌ tu gaa jup kaiꞌch: “Jaroiꞌ dho na xiñ bhaamkiꞌñ nat baꞌ miꞌ ɨi dhiꞌ pu chuꞌm.” Baꞌ gu tujuandam tugiꞌñ ba tɨkka am, jup tɨtda am: “¿Cham jir am aa noꞌ chich boopnɨk mu baas iabu?” \v 29 Baꞌ guiꞌ na miꞌ tu gaa jup kaiꞌch: “Cham ji nar am, na guꞌ na pim paiꞌ dhuuk bhaiꞌ ji boopñiaꞌ, bɨɨx bhaiꞌp jim takbonaꞌ gu tiriik. \v 30 Miꞌ puiꞌ ji na ba gɨꞌlhiaꞌ bɨnkam, gatuuk baꞌ nañ paiꞌ dhuuk ba ji chu oraaꞌ nañ baꞌ tu chiñiaꞌ nam aꞌlhiok buuprai mɨidhaꞌ, dai gu tiriik jañ baꞌ tu chiñiaꞌ nam ulhñaꞌ miꞌ na paiꞌm ulhiis.” \s1 Gu Jesuus na ba tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai maaꞌn guiꞌ na mostaasa jum tɨɨtɨꞌ \r (Mr. 4:30‑32; Lk. 13:18‑19) \p \v 31 Baꞌ jumai bhaan ji uaꞌrgidhak gio bhaiꞌp ji chu ja aꞌgi gu Jesuus gu jaꞌtkam, jup ja tɨtda: \p ―Jaꞌpni jaꞌk jup ji buusan gu jaroiꞌ noꞌ bhaan ba tɨ nɨidhim gu Dios, na jax gu jaroiꞌ noꞌt mu paiꞌ ɨi gu mostaasa kai. \v 32 Cham jax chuꞌm jaꞌxbuiꞌx jaiꞌch dho gu kaichuk na jɨꞌx jir ɨlhiꞌch guiꞌ, ku guꞌ noꞌ ñich mi jaꞌp xi ɨi, joidham gɇꞌ gɨgɨꞌr ji, cham tuꞌ jaꞌxbuiꞌ na jɨꞌx jup tɨ gɨgɨꞌr gu jaiꞌ ɨꞌɨɨx guiꞌ na puiꞌp jir jum ɨsdam. Jix bhaiꞌ nam bha jaꞌp maamragaran tu kakos kaꞌ gu uꞌjiꞌ. \s1 Gu Jesuus na ba tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai guiꞌ na kɨꞌn jappukar gu paan \r (Lk. 13:20‑21) \p \v 33 Baꞌ jaꞌpni jaꞌk bhaan ji uaꞌrgidhak gio bhaiꞌp ji chu ja aꞌgi gu Jesuus gu jaꞌtkam, jup ja tɨtda: \p ―Jaꞌpni jaꞌk jup ji buusan ɨp gu jaroiꞌ noꞌ bhaan ba tɨ nɨidhim gu Dios, na jax gu jax chuꞌm ubii noꞌt ba jip duu gu paan na palhɨɨp bɨndaꞌ guiꞌ na kɨꞌn jappukar, sia ku guꞌ tɨir gɇꞌ gu tuiꞌ. \s1 Na jax jaꞌk bhaan ji chu uaꞌrgidhimɨk gu Jesuus na tu ja aꞌgidhimɨk gu jaꞌtkam \r (Mr. 4:33‑34) \p \v 34 Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk tu ja aꞌgidhimɨk gu Jesuus gu jaꞌtkam bɨxchuꞌ bhaan ji chu uaꞌrgidhimɨk na tuꞌ ya jaꞌp jix chu jaiꞌch dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. Dai puꞌñi jaꞌk pɨx tu ja aꞌgiꞌñdhaꞌ nam baꞌx maatɨt kaayaꞌ. \v 35 Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk jum kuugalh gu puiꞌ nat jax jaꞌk tu uaꞌnak maadɨt guiꞌ nam bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios, na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 Aañ bɨɨx aixim bhaan ji chu uaꞌrgidhai tu aꞌgaꞌ na tuꞌx maax dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, \q1 baꞌ dhiꞌ bhaan pɨx tu aꞌgat jup kaiꞌchdhaꞌ iñ guiꞌ nam tuꞌ cham maat gu jaꞌtkam janoꞌ dɨr nat jax jup duu gu Dios dhi oiꞌñgaꞌn. \s1 Gu Jesuus nax ioꞌm jix bhaiꞌ ba tu aaꞌndaꞌ na jax jir jum duukam gu saiꞌ guiꞌ na cham bhaiꞌ bua gu tiriik \p \v 36 Baꞌ miꞌ dhɨr ba jii gu Jesuus xi ja ñioꞌkdhak gu jaꞌtkam, nammɨ jaꞌk gama jaꞌk ji baa baꞌk chɨr. Baꞌ guiꞌ nam kaichgɨdaꞌ miaꞌn xi ɇɇk puiꞌ ba tɨtda am na sap ja aagiꞌñdhaꞌ na jax jir jum duukam gu saiꞌ guiꞌ na cham bhaiꞌ bua gu tiriik nat baꞌ puiꞌ bhaiꞌp ji bubua miꞌ na paiꞌm giiꞌ gu tiriik. \v 37 Baꞌ gu Jesuus jup ja tɨtda: \p ―Dho gu tiriik giigiꞌñdham, dhiꞌ aañ dɨɨlh jiñ aagat jup kaiꞌch, aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ. \v 38 Guꞌ baꞌ gu gaabhar, dhiꞌ gu oiꞌñgaꞌn jañ aagat jup kaiꞌch, gio baꞌ gu tiriik, dhiꞌ guiꞌ na jɨꞌk ja aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ gu Dios jañ ja aagɨt jup kaiꞌch. Guꞌ baꞌ gu saiꞌ guiꞌ na cham bhaiꞌ bua gu tiriik, dhiꞌ gu jaꞌtkam guiꞌ nam cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ jañ ja aagɨt jup kaiꞌch. \v 39 Guꞌ baꞌ guiꞌ nat miꞌp ɨi gu saiꞌ guiꞌ na cham bhaiꞌ bua gu tiriik, dhiꞌ gu jaꞌook jañ aagat jup kaiꞌch. Gio baꞌ gu maaꞌnkam guiꞌ na tu oraaꞌ, dhiꞌ janoꞌ tu aagɨt jup kaiꞌch iñ na paiꞌ dhuuk tum kuugalhdhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. Baꞌ guiꞌ nañ jup ja aaꞌ nam jix bhaiꞌ dhui ba ulhñaꞌ guiꞌ na jɨꞌk jum oraaꞌ gu tiriik, dhiꞌ gu noonbiꞌñ guñ Gɨꞌkoraꞌ nañ ja aagɨt jup kaiꞌch ɨp. \v 40 Baꞌ puiꞌ na jax gu saiꞌ nam maap xi jumpadai bhaiꞌ xi kɨɨxdhaꞌ gu tai, puꞌñi jaꞌk jup tum duñiaꞌ janoꞌ na paiꞌ dhuuk tum kuugalhdhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. \v 41 Baꞌ aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ, naiꞌ ja jootsaꞌ iñ gu noonbiꞌñ nam maap ja jumpadaꞌ guiꞌ nam jɨꞌk ja chiandaꞌ gu jaiꞌ jaꞌtkam nam pu tu duñiaꞌ gu tuꞌ nar jix buam jum duukam, gio baꞌ bɨɨx nam jɨꞌk jix buam tu buadaꞌ. \v 42 Miꞌ dhɨr baꞌ dai nam mu jaꞌk xi ja iabuꞌ na paiꞌ gammɨjɨ cham tutkɨ gu tai, baꞌ miꞌ pu tɨi suandaꞌ am gammɨjɨ na giilhim tɨix buam tu tatdaꞌkaꞌ na ja mɨidhidhaꞌ gu tai. \v 43 Guꞌ baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk gammɨjɨ miꞌ puiꞌ jiimdat na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ, joidham tuꞌm jix aꞌbhar totbikdam jup jum duñiaꞌ am janoꞌ nam paiꞌ dhuuk buiñor bap tuiꞌkaꞌ, jaꞌp tuꞌm jum maaxiꞌñdhaꞌ am na jax gu tanoolh. Moo pim jix bhaiꞌ xim gaꞌngadaꞌ na pim jɨꞌk jiñ kɇɇ na jax jir jum duukam gu dhiꞌ puiꞌ nañ jax jam tɨtda. \s1 Gu Jesuus na bhaan ji uaꞌrgidhai tu aꞌgaꞌ maaꞌn gux dhaꞌram namkɨm noꞌ miꞌ paiꞌ ɨxchuix \p \v 44 ’Baꞌ gu jaroiꞌ noꞌ bhaan tɨ nɨidhim gu Dios, jaꞌp ji buusan na jax gu jaroiꞌ noꞌt mu paiꞌ ba tɨɨ gux dhaꞌram namkɨm na mu paiꞌ ɨxchuix kaꞌ jax chuꞌm dɨrbagaran gu jaroiꞌ. Baꞌ jotmodaꞌ gio miꞌp xi ɨxchui xi dhaiꞌññiaꞌ na tu gaꞌraraꞌ gu bɨxchugaꞌn na jɨꞌk tuꞌ biaꞌkaꞌ na baꞌ kɨꞌn ba sabaꞌdaꞌ gu dɨbɨɨr miꞌ na paiꞌ ɨxchuix kaꞌ gux dhaꞌram namkɨm. \s1 Gu Jesuus na tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai gux aꞌbhar joodai jix dhaꞌram namkɨm \p \v 45 ’Gu jaroiꞌ noꞌ bhaan tɨ nɨidhim gu Dios, jaꞌp ji buusan na jax maaꞌn gu maaꞌnkam noꞌ mu jaꞌp paiꞌ jimdat tu sabaꞌdaim gu joodai gux aꞌbhar jix dhaꞌram namkɨm. \v 46 Baꞌ noꞌt maaꞌn miꞌ paiꞌ ba tɨɨ gux ioꞌm jix dhaꞌram namkɨm, xi dhaiꞌññiaꞌ na tu gaꞌraraꞌ gu bɨxchugaꞌn na jɨꞌk tuꞌ biaꞌkaꞌ na baꞌ kɨꞌn ba sabaꞌdaꞌ gu joodaix abhaar jix dhaꞌram namkɨm, na baꞌ miꞌ dhɨr jaꞌp jaꞌk gaꞌraꞌ jix dhaꞌram iam. \s1 Gu Jesuus na tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai maaꞌn gu gɇꞌ asaak guiꞌ nam kɨꞌn jum bhia gu boptop \p \v 47 ’Gio jaꞌpni jaꞌk jup ji busaak gu jaroiꞌ noꞌ bhaan tɨ nɨidhim gu Dios, na jax gu jaꞌtkam noꞌm mu paiꞌ tu bhia gu boptop, noꞌ mɨt muiꞌ xi bua suudaiꞌ chɨr gu gɇꞌ asaak nam bɨɨx aixim tuꞌm mim gaamuꞌ gu boptop. \v 48 Baꞌ nam paiꞌ dhuuk suuduyaꞌ gu boptop bhaan gu gɇꞌ asaak, ba bhɨikaꞌ am guiꞌ nam miꞌ tu bhiadaꞌ mu jaꞌp juꞌñdharan gu gɇꞌ suudaiꞌ. Baꞌ mi jaꞌp daraibui xi gaamuimɨi am baalh chaꞌm dai guiꞌ na jɨꞌk jix kɨɨꞌ gu boptop, guꞌ baꞌ guiꞌ na jɨꞌk cham tuꞌ bhaiꞌ kaꞌ, mummɨ paiꞌ baas xi iabui am. \v 49 Baꞌ puꞌñi jaꞌk jup tum duñiaꞌ janoꞌ na paiꞌ dhuuk tum kuugalhdhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. Naiꞌ jaꞌp ji jimiaꞌ am gu noonbiꞌñ guñ Gɨꞌkoraꞌ nam ja boosgapuꞌ guiꞌ nam jɨꞌk cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñdhaꞌ miꞌ dhɨr ja bui guiꞌ nam tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ. \v 50 Miꞌ dhɨr baꞌ dai nam mu jaꞌk xi ja iabuꞌ na paiꞌ gammɨjɨ cham tutkɨ gu tai, baꞌ miꞌ pu tɨi suandaꞌ am gammɨjɨ na giilhim jix buam tu tatdaꞌkaꞌ na ja mɨidhidhaꞌ gu tai. \s1 Na jax jir jum duukam gu jaroiꞌ noꞌ miꞌ paiꞌ tu biaꞌ gu bɨxchugaꞌn \p \v 51 Miꞌ dhɨr baꞌ moo bhaiꞌ ba ja tɨkka gu Jesuus, jup ja tɨtda: \p ―¿Jix maatɨt aa pimɨt kai gu dhiꞌ puiꞌ na ñich jax tu jam aꞌgi? \p Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Jix maatɨt jachich dho kai. \p \v 52 Baꞌ gio muiꞌp ji ñio gu Jesuus, jup ja tɨtda: \p ―Noꞌ maadɨt guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios miꞌ puiꞌ ba jii na jax pɨk jaꞌk bhaan ba tɨ nɨidhidhaꞌ, jaꞌp ji buusandaꞌ na jax gu jaroiꞌ noꞌ miꞌ paiꞌ tu biaꞌ gu bɨxchugaꞌn, na guꞌ bɨɨx pɨx joidham tɨ nɨiꞌñdhaꞌ, sia ku jaiꞌ tɨir kɨklhiꞌñgaꞌn. \s1 Gu Jesuus nam cham kɨɨgalhdhaꞌ gu Nasareet oiꞌñkam \r (Mr. 6:1‑6; Lk. 4:16‑30) \p \v 53 Baꞌ pu jii gu Jesuus nat paiꞌ dhuuk tɨɨmo na miꞌ puꞌñi xi chu ja aꞌgidhimɨk gu jaꞌtkam bɨxchuꞌ bhaan ji chu uaꞌrgidhimɨk na tuꞌ ya jaꞌp jix chu jaiꞌch dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, \v 54 mummɨ jaꞌk baꞌ ba ai nat paiꞌ pɨk jaꞌk gɨꞌɨɨr. Baꞌ miꞌ bhaiꞌp ji chu aꞌga miꞌ nam paiꞌ tu daandaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam guiꞌ nam miꞌ oiꞌñkaꞌ janoꞌ na paiꞌ dhuuk aagix kaꞌ na cham tum juandaꞌ. Baꞌ miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ am na mɨt ba kai na joidham jix bhaiꞌ xi bua na tu aꞌga, baꞌp jum tɨ tɨtda am: \p ―¿Paa chi baꞌ ji chum mamtuxdhak puiꞌ pɨk joidham jix bhaiꞌ xi bua na xi chu aꞌga dhich jaduuñ? ¿Jax moo duukat jix aichuꞌn nap tu bua gux bhaiꞌm duukam? \v 55 ¿Cham aa pɨn jir diꞌ nar maraaꞌn guiꞌ na uꞌuux tu jiibdat jup tu buadaꞌ gu bɨxchuꞌ, na Mariiya jir dɨꞌɨɨꞌn, nam jir jum jajaaꞌnnim gu Jakoobo, gio gu Josee, gio gu Simoon, gio baꞌ gu Juudas? \v 56 Gio gu uꞌuub jajaaꞌnniꞌñ, ¿cham ja pɨn yaꞌ tu oiꞌdhaꞌ am aach jich bui? ¿Guꞌ jax ji chi baꞌ duukat jix chu matdaꞌ dhich jaduuñ? \p \v 57 Baꞌ puiꞌ xi kaiꞌchimɨk miꞌ puiꞌ cham tuꞌ kap jum buixiꞌñ am. Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Gu jaroiꞌ na tu aꞌgadaꞌ bhaankam gu Dios, cham kɨɨgalhiꞌñdhaꞌ am gu jaꞌtkam miꞌ nar paiꞌ kam kaꞌ, sia ji guꞌ gu miꞌ kiaꞌmiꞌñ kam. Dai noꞌr maakam jaꞌk kam nam baꞌ bɨɨx kap jix kɨɨgalhiꞌñdhaꞌ. \p \v 58 Baꞌ cham tuꞌ muiꞌx bhaiꞌm duukam jup tu duu gu Jesuus miꞌ na paiꞌr Nasareet, nam guꞌ cham tɨ jɨɨgiꞌñ gu miꞌ kam noꞌ moop jir diꞌ guch Xoiꞌkam. \c 14 \s1 Gu Eroodis na ba tu chiñiaꞌ nam ɨkiaꞌ gu maꞌooꞌn gu Juan jaꞌtkam bopkondam \r (Mr. 6:14‑29; Lk. 9:7‑9) \p \v 1 Baꞌ janoꞌ puiꞌ ba tɨ kai gu Eroodis guiꞌ na miꞌr gɇꞌkam kaꞌ Galilea na mu paiꞌ pɨx oirɨt tu ja aꞌgiꞌñ gu Jesuus gu jaꞌtkam. \v 2 Baꞌp ja tɨtda guiꞌ nam maap miꞌr gɇꞌgɇrkam kaꞌ: \p ―¿Jir diꞌ dho bak jia gu Juan jaꞌtkam bopkondam nat duadɨk giop ba bam mu dɨr koiꞌñgaꞌn tɨr? Puiꞌ ku baꞌ puiꞌ joidham jix bhaiꞌm duukam jup tu bua. \p \v 3 Guꞌ nax chooꞌnnɨt jup kaiꞌch gu Eroodis, nat guꞌ bɨɨpɨꞌ dɨr tu chia nam daagɨi kuupaꞌ gu Juan buuplhixim kɨꞌn gu bapaiñum tɨtropiñ, nat tuꞌm daꞌp duu gu Erodiiyas guiꞌ nar bɨngaꞌn kat gu Piliip jaꞌnniꞌñ gu Eroodis, guꞌ ji nat guꞌ bhaiꞌ ji chɨ ɨɨx. \v 4 Baꞌ na puiꞌ tɨi xi chɨtdadaꞌ gu Juan gu Eroodis na cham jir am na bɨɨmaꞌn tu kiokaꞌ gu Erodiiyas na guꞌ jaꞌnniꞌñ jir bɨngaꞌn, guꞌ ji nat guꞌ dai bhaiꞌ ji bhaam. \p \v 5 Baꞌ cham bhaaiꞌn kaꞌ na jax dhui tu chiñiaꞌ gu Eroodis nam muꞌaaꞌ gu Juan na guꞌx ja ɨɨbhiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam, nam guꞌ bɨɨx pɨx jix bhaiꞌx mat kaꞌ na gu Juan bhaankamuꞌn tu aꞌgadaꞌ gu Dios. \v 6 Guꞌ ji na guꞌ nat paiꞌ dhuuk jum ai nar paiꞌ dhuuk kam gu Eroodis, ma tu chia nam tu bhaidhaꞌ gu koiꞌ nam baꞌ tu jugiaꞌ. Baꞌ nam miꞌ ka tu kuaꞌ, miꞌ ba ai gu tɨyaa maraaꞌn gu Erodiiyas, baꞌ mi jaꞌp ma tɨ nɨi ja nɨiꞌñchudat gu jaꞌtkam nam miꞌp tuꞌiiꞌ. Baꞌ iam koꞌraaro gu Eroodis gu puiꞌ nat jax jaꞌk tɨ nɨi, \v 7 baꞌ puiꞌ ba tɨtda na makiaꞌ na tuꞌ ɨlhiiꞌñdhaꞌ. \v 8 Baꞌ gu tɨyaa xi mɨɨ nat tɨkkam gu dɨꞌɨɨꞌn na tuꞌ bha tañiaꞌ, baꞌ jaꞌxpɨx gio miꞌp ba ai, jup tɨtda baꞌ gu Eroodis: \p ―Dho aañ jix aaꞌ nap jiñ makiaꞌ jooxiaꞌ taꞌm gu maꞌooꞌn gu Juan jaꞌtkam bopkondam. \p \v 9 Baꞌ naiꞌ soiꞌ jim duu gu Eroodis, giilhim jix buam jum ɨlh. Guꞌ ji nat guꞌ moo puiꞌp ba tɨɨꞌn miꞌ ja kaixdhat guiꞌ nam jɨꞌk miꞌp tuꞌiiꞌ na makiaꞌ na tuꞌ ɨlhiiꞌñdhaꞌ, \v 10 baꞌ puiꞌ ma tu joot nam ɨɨkpuꞌ gu maꞌooꞌn gu Juan mu na paiꞌ kuupkaꞌ. \v 11 Baꞌ jaꞌxpɨx miꞌ ba aich jamɨt jooxiaꞌ taꞌm, miꞌ xi maa mɨt gu tɨyaa. Miꞌ dhɨr baꞌ gu tɨyaa mu jaꞌk jup xi bhɨidhak gu dɨꞌɨɨꞌn. \p \v 12 Baꞌ na mɨt puiꞌ ba tɨ kai gu jaꞌtkam tugiꞌñ gu Juan na mɨt ba mua, muiꞌ ma jii mɨt na mɨt bhɨim gu tukgaꞌn nam baꞌ yaaspaꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ mu jaꞌk jup bhɨi mɨt na paiꞌ oirɨ gu Jesuus na mɨt aaꞌñdham na mɨt ba mua gu Juan jaꞌtkam bopkondam. \s1 Gu Jesuus na muiꞌdhalhdhai gu paan tu ja makiaꞌ muiꞌ gu jaꞌtkam \r (Mr. 6:30‑44; Lk. 9:10‑17; Jn. 6:1‑14) \p \v 13 Baꞌ pu jii gu Jesuus nat paiꞌ dhuuk puiꞌ ba tɨ kai na mɨt ba mua gu Juan jaꞌtkam bopkondam, baasɨꞌn dɨr jaꞌk pu bhɨi na paiꞌr gampɨx kaꞌ na cham jaroiꞌ oirɨdaꞌ, dai nat jax bha tɨs bhaan gu gɇꞌ kanuub na mi jaꞌp jup sɇꞌ amuub suudaiꞌ jugiiꞌñ. Baꞌ na mɨt ba maat gu jaꞌtkam guiꞌ nam mi jaꞌp oiꞌñkaꞌ jɨꞌdɨlh kikcham nat pa jaꞌk bhɨi gu Jesuus, bhammɨ dɨr jaꞌp gakoolh jamɨt ji bhɨɨk bɨɨx dɨbɨɨr taꞌm bhammɨ dɨr ba dar bɨɨpɨꞌ dɨr. \v 14 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk bhammɨ dɨr ba ai gu Jesuus, nat jax muiꞌ ji chɨm bhaiꞌ dhɨr bhaan gu gɇꞌ kanuub, bhaiꞌ pɨx ji ja tɨɨ gu jaꞌtkam nam jix ioꞌm muiꞌ nammɨ juꞌ nam bhaiꞌp tuꞌiiꞌ juꞌñdharan gu gɇꞌ suudaiꞌ. Baꞌx joiꞌmdak ba ja tɨɨ, baꞌ bhaiꞌ ji ja duduaꞌñ gux kakoꞌkkam guiꞌ nam ja uaꞌ. \v 15 Baꞌ jaꞌxpɨx nat paiꞌ dhuuk ba ji jur, mu jimɨɨk jup tɨtda am gu Jesuus gu noonbiꞌñ: \p ―Yaꞌ ba ji jur jich jaduuñ. ¿Jax jach jich dhuñiaꞌ, na guꞌ ya jaꞌp jir gampɨx? ¿Cham jir am aa nap ba ja jootsaꞌ dhi jaꞌtkam kum ba jimiaꞌ mu jaꞌp paiꞌ nar kikcham kum ba tu taañpuꞌ gu tuꞌ nam jugiaꞌ? \p \v 16 Baꞌ gu Jesuus jup ja tɨtda: \p ―Yaaꞌ pim dho ka tu ja makiaꞌ aapiꞌm, ¿tuꞌ gi pɨk ɨp? Cham jum aaꞌ nam moop jimiaꞌ. \p \v 17 Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―¿Tuꞌch gip ja makiaꞌ, nach guꞌ cham tuꞌ uaꞌ gu tuꞌ koiꞌ? Dai siamri jɨꞌk jix chamaam gu paan muni paiꞌ pɨx uaꞌ maadɨt, gio baꞌ gook gu boptop. \p \v 18 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dhiiꞌ dho kɨꞌn ba kokbaꞌn am. ¡Ka gor bhañ uꞌiiꞌñ! \p \v 19 Baꞌ xi ja chia gu jaꞌtkam nam mi jaꞌp xi dharaibuꞌ saiꞌ dhaam, baꞌ xi dhaagɨk gu paan jix dhaam jaꞌk xi chɨ tɨɨgɨk xi chu taxchaabgi buiñor gu Dios. Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat pɨx taꞌtak muiꞌ ji ja maa gu noonbiꞌñ, guiꞌ baꞌ miꞌ dhɨr pɨx mu jaꞌk jup ji ja maa mɨt gu jaꞌtkam. \v 20 Baꞌ bɨɨx tu juu mɨt nam jɨꞌk miꞌp tuꞌiiꞌ, sia kum guꞌx ioꞌm tɨir muiꞌ, tu koiꞌmɨk am nam jɨꞌx ɨlhiiꞌñ. Jaiꞌ mɨt pu cham ka jugio. Puiꞌ mɨt giop ma tu jumaap nat jɨꞌk bii, mambhɨɨx daman gook bapaalh dho moo giop suusuꞌn gu paan. \v 21 Baꞌ bɨɨx dhiꞌ na mɨt jɨꞌk miꞌ tu juu gu jaꞌtkam, aix am jix chamaam mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm (5000) gu dai chichioꞌñ, gu uꞌuub guꞌ cham aagix kam ji gam aꞌaalh. \s1 Gu Jesuus na joidham suudaiꞌ dhaam pɨx jimdaꞌ \r (Mr. 6:45‑52; Jn. 6:16‑21) \p \v 22 Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat ba ja chia gu Jesuus gu noonbiꞌñ nam bha tɨɨsdiaꞌ bhaan gu gɇꞌ kanuub, bɨɨpɨꞌ baꞌ gamaiꞌ xi ja joot nam bhammɨ dɨr ba aayaꞌ baasɨꞌn dɨr jaꞌk jumai juꞌñdharan gu gɇꞌ suudaiꞌ. Dɨɨlh baꞌ miꞌ pup oirɨ, na guꞌ mi jaꞌp ka tabuimgiꞌñ gu muiꞌ jaꞌtkam nam miꞌp tuꞌiiꞌ. \v 23 Jaꞌxpɨx baꞌ nat paiꞌ dhuuk bɨɨx xi ja tabuimgidhak, pu jii maaꞌn kap na paiꞌr oidhaꞌ taꞌm bhammɨ na paiꞌ cham jaroiꞌ oirɨdaꞌ nat ba tu daañim buiñor guch Gɨꞌkoraꞌ. Dɨɨlh baꞌ bhaiꞌ pu tu daan, sia ku bax chukgam. \v 24 Baꞌ gu noonbiꞌñ jiim am gammɨjɨ bɨɨx suudaiꞌ dhaam bhaan gu gɇꞌ kanuub. Baꞌ na mɨt jix ioꞌm mɨk ba bhɨi nammɨ paiꞌ na bar ɨrban gu gɇꞌ suudaiꞌ, jix ioꞌm bhaiꞌ ji jɨb mu dɨr jaꞌk nam paiꞌ jaꞌk jiim, baꞌ bhaiꞌ ji giꞌndukɨ gu suudaiꞌ, naiꞌ tɇꞌkob ba baapmigim gu gɇꞌ kanuub. \v 25 Baꞌ nammɨ na paiꞌ bar katukgab, muiꞌ ma jii gu Jesuus, bhammɨ dɨr pɨx chuꞌm duu naiꞌ gu bɨɨx aꞌnsap, mummɨ baꞌ ba ai ɨp gio juꞌñdharan na paiꞌ gɇꞌ suuꞌnkaꞌ gu suudaiꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ gamaiꞌ bɨɨx suudaiꞌ dhaam pɨx chuꞌm duu nat ba jii mu jaꞌk nam paiꞌ jiim gu noonbiꞌñ bhaan gu gɇꞌ kanuub. \v 26 Baꞌ nat mi jaꞌp jupaaban ji bhɨi nam paiꞌ jiim gu noonbiꞌñ, ba tɨɨ mɨt gu Jesuus na mi jaꞌp ba jim suudaiꞌ dhaam. Baꞌx chotdonɨt gɇꞌgɇr kɨꞌn ba jiiñ jamɨt, jup kaiꞌch am: \p ―¡Kani gu tuꞌ mi jaꞌp ba jim! \p \v 27 Guꞌ ji nat guꞌ jotmodaꞌ mu ñio gu Jesuus, jup ja tɨtda: \p ―Chaꞌpim totdon kaꞌ. Aañiꞌ pɨx jup tuiꞌdhiꞌ. \p \v 28 Baꞌ muiꞌ ji ñio gu Peegro, jup kaiꞌch: \p ―Noꞌp baabuiꞌ sɨlhkam aap jir diꞌñ jaduuñ, puiꞌp xi chɨꞌyaꞌ nañ aañ yaꞌ dɨr muiꞌ xi jimiaꞌ bɨɨx suudaiꞌ dhaam miꞌ nap paiꞌ dhɨr bha jim. \p \v 29 Baꞌ gu Jesuus jup tɨtda: \p ―Dho kap bhaiꞌ xi jim. \p Baꞌ gu Peegro nat jax jup tɨm bhaiꞌ dhɨr bhaan gu gɇꞌ kanuub, gamaiꞌ pɨx chuꞌp jum duu bɨɨx suudaiꞌ dhaam mu jaꞌk na paiꞌ dhɨr bha jim gu Jesuus. \v 30 Guꞌ ji nat guꞌ gama jaꞌk bhaiꞌ ji chooꞌn, na guꞌx ɨɨbhidhat nɨiꞌñ gu suudaiꞌ na bha sɨlh guꞌnguk. Baꞌ miꞌ gamaiꞌ ba ji baa gu Peegro, jup tɨtda gu Jesuus gɇꞌ kɨꞌn: \p ―¡Xiñ dhaaꞌñ jaduuñ! \p \v 31 Baꞌ gu Jesuus jotmodaꞌ xi dhaa ɨp, jup tɨtda baꞌ: \p ―¿Jax ku pich baꞌ dai ba ji chooꞌn? ¿Moo chakui bɨɨx jum jur kɨꞌn tɨ jɨɨgiꞌñ ap aa aañ jiñ bui? \p \v 32 Baꞌ jaꞌxpɨx bhaiꞌ ba tɨɨtɨs jamɨt bhaan gu gɇꞌ kanuub, baꞌ jotmodaꞌ naiꞌ pɨx ji kɨkbo gu jɨbɨɨlh na jix ioꞌm bhaiꞌ ka jɨbɨɨrdat. \v 33 Baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk bha jiim bhaan gu gɇꞌ kanuub, jotmodaꞌ mi jaꞌp ja oꞌlhia kɨꞌn guꞌkɨk jup tɨtda am gu Jesuus: \p ―Tuꞌ sɨlhkam ji bak aap jir diꞌ gu Dios gu Maraaꞌn. \s1 Gu Jesuus na ba ja duduaꞌñdhaꞌ gux kakoꞌk kam Genesareet kam \r (Mr. 6:53‑56) \p \v 34 Baꞌ jaꞌxpɨx bhammɨ dɨr ba tɨɨtɨs jamɨt na paiꞌ Genesareet bhaan bipioꞌ gu dɨbɨɨr. \v 35 Baꞌ gu jaꞌtkam guiꞌ nam bhaiꞌ oiꞌñkaꞌ jix maatɨt tɨɨ mɨt na maadɨt jir diꞌ gu Jesuus, baꞌ jotmodaꞌ naiꞌ xi boop jamɨt mɨjɨ jaꞌp kikcham guiꞌ na dhiꞌ pɨx bhaan jup bipioꞌ gu dɨbɨɨr na mɨt tu aagam nat bhaiꞌ ba ai gu Jesuus. Baꞌ cham jɨꞌx mɨɨkim jix ioꞌm muiꞌ bhaiꞌ ba aichulh jamɨt gu Jesuus gux kakoꞌk kam, \v 36 baꞌ soiꞌ ba tɨtdaim am nam sap palhɨɨp bhaiꞌ xi dhagiaꞌ gu jannulhiꞌñ nam baꞌ ba duduadhiaꞌ. Baꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk bhaiꞌ xi dhaa, pu dudua mɨt, bɨɨx jamɨt dho guꞌx kɨkɨɨꞌp jum duu. \c 15 \s1 Gu Jesuus na ba tu aaꞌndaꞌ na tuꞌr uaꞌtulhdharaꞌ ja bui gu jaꞌtkam \r (Mr. 7:1‑23) \p \v 1 Baꞌ janoꞌ jɨꞌkchi miꞌp ba ji bubua mɨt buiñor gu Jesuus bhammɨ dɨr jaꞌk Jerusaleen guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ gio baꞌ guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, baꞌx bhaakut bhaiꞌ ba tɨkka am gu Jesuus, jup kaiꞌch am: \p \v 2 ―¿Jax kum baꞌ cham miꞌ puiꞌ ka jiim dhim jaꞌtkam tuk gu puiꞌ nam jax jaꞌk tu jimdat guch bopxi kat? Tɨɨꞌ na mɨt cham muiꞌ kim jum ikoimdhak ba ji chu juu. \p \v 3 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho puiꞌ na jax aapiꞌm na pim guꞌ cham miꞌ puiꞌ jiim na jax jaꞌk tu daaxix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, dai dɨɨlh na pim jax ɨlhiiꞌñ na pim baꞌ pu tu bua. Guꞌ na jax pɨk jaꞌk jum kaiꞌch gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, pu cham ji na pim miꞌ puiꞌ jiim. \v 4 Puiꞌ na jax maaꞌn kap na jaꞌpni tɨi tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios: “Tuꞌ kaꞌm jap nɨidhat gum taat gio gum naan.” Gio baꞌ moo jaꞌpnip jum kaiꞌch ɨp: “Gu jaroiꞌ na cham tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñdhaꞌ gu taataꞌn gio gu dɨꞌɨɨꞌn, am tɨꞌñchokaꞌ na joodai kɨꞌn maiꞌyaxix kam muukix kaꞌ.” \v 5-6 Guꞌ ji na pim guꞌ aapiꞌm maakam ja tɨtdadaꞌ gu jaꞌtkam na jax cham puiꞌ jaꞌk tu daaxix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, na pim puiꞌ ja tɨtdadaꞌ na cham kam aaꞌ gu jaroiꞌ na palhbuiꞌñdhaꞌ gu taataꞌn piam gu dɨꞌɨɨꞌn, dai sap na jaꞌpni pɨx xi chɨɨdai: “Jaꞌp moo cham jax kax bhaaiꞌ ji guꞌ nañ jax dhuim palhbuidhaꞌ, na ñich guꞌ puiꞌ ba tɨɨꞌn gu Dios nañ bɨɨx mu tuꞌaaꞌ chiop gu tuꞌ nañ jɨꞌk biaꞌkaꞌ. Cham jax kax bhaaiꞌ nañ jax dhuim taiñbuidhaꞌ, sia ku jaꞌp moo tɨim aꞌm jum aaꞌ.” Jaiñ na pim guꞌ maakam ja aagiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam, guꞌ baꞌ gu puiꞌ na jax pɨk jaꞌk tu daaxix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, bɨɨx jaꞌp xi dhuukat japim, dɨɨlh japim baꞌ pu tu bua na pim jax ɨlhiiꞌñ. \v 7 Bak guꞌr puiꞌ nat jax jaꞌk tu uaꞌnak gu Isaiiyas guiꞌ na bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios na aapiꞌm jam aagɨt jup kaiꞌch, na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 \v 8 Dhi jaꞌtkam puiꞌ tɨi xi kaiꞌchdhaꞌ am nam sap aañ jiñ bui tu daan, \q1 guꞌ ji nam guꞌ cham tuꞌ aañ jiñ bui jujurtɨkat jup kaiꞌchdhaꞌ. \q1 \v 9 ¿Tuꞌm gi miꞌp tɨgiaꞌ sia kum bɨɨx aixim tɨi tu jim? \q1 Na guꞌ dai nam jax pɨx jaꞌk ja aagiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam nam baꞌ pu tu bua. \p \v 10 Baꞌ puiꞌ xi chɨꞌɨɨk bɨɨx maap xi ja jumpadak gu jaꞌtkam gu Jesuus, jup ja tɨtda: \p ―Ka na pim moox bhaiꞌ xiñ kaayaꞌñ jaaduñ nañ jax jam tɨɨdaꞌ. \v 11 Jax dhui na moo cham tuꞌ xidhuu gu tuꞌ koiꞌ noꞌ moo tu kuaꞌ pɨx gu jaroiꞌ. Guꞌ ji noꞌ giilhim kaiꞌch na jax cham jir am na baꞌ puiꞌm kaiꞌch nax xidhuu, na guꞌr uaꞌtulhdharaꞌ. \p \v 12 Baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk kaichuꞌ miaꞌn xi ɇɇk jup tɨtda am gu Jesuus: \p ―¿Jix maat ap aa na mɨt giilhim bhaak gu pariseos na mɨt jum kai gu dhiꞌ puiꞌ jɨꞌ na pich jax tu aꞌga? \p \v 13 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Dho jax gip bua? Na guꞌ gu ɨꞌɨɨx guiꞌ nat cham ya ɨꞌxcha guñ Gɨꞌkoraꞌ, jix bhaaiꞌ na takbonai mu baas buaꞌ. \v 14 Chaꞌpim jax jum aagɨt ja nɨiꞌñdhaꞌ dhiꞌ dhi jaꞌtkam, nam guꞌ dhiꞌ jaꞌp pɨx ji buan na jax gu cham ñiññia kam nam ja baiꞌñchuꞌ gu jaiꞌ cham ñiññia kam. Baꞌ gu jax chuꞌm cham ñia kam noꞌ tɨi baiꞌñchuꞌ gu jumai cham ñia kam, maap jam dho miꞌ paiꞌ suulhgiaꞌ jax chuꞌm tɨ dɨꞌn kɨr. \p \v 15 Baꞌ gu Peegro puiꞌ ba tɨtda gu Jesuus na sap ja aagiꞌñdhaꞌ na jax jir jum duukam gu puiꞌ nat jax jaꞌk tu ja aꞌgi bɨɨpɨꞌ dɨr. \v 16 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Kux aapiꞌm aa puiꞌ cham maatɨt jup jiñ kɇɇ nañ jax kaiꞌñkam jup kaiꞌch? \v 17 Jaꞌp jañ dho kaiꞌñkam jup kaiꞌch: Na cham xidhuu gu tuꞌ koiꞌ noꞌ moo tu kuaꞌ pɨx gu jaroiꞌ, na guꞌ sɨlh bhɨɨyaꞌ bookaran jaꞌk, miꞌ dhɨr gatuuk dai na giop ba buusniaꞌ. \v 18 Guꞌ jaꞌpji noꞌ giilhim kaiꞌch ji gu maaꞌnkam na jax cham jir am na baꞌ puiꞌm kaiꞌch nax xidhuu, na guꞌr uaꞌtulhdharaꞌ. \v 19 Na guꞌ ja jujur am dɨr bhaan gu jaꞌtkam nam gɨgɨꞌlhiꞌñ gux buam jum duukam, puiꞌ na jax gu jaꞌtkam nam jix ja koodam kaꞌ, gio guiꞌ nam jaiꞌ ja biaꞌkaꞌ gu uꞌuub sia kum tɨi tɨ bɨpnaꞌ, gio guiꞌ nam jir ganaiꞌ pɨx kaꞌ, gio baꞌ guiꞌ nam tɨ ɨɨxiꞌñdhaꞌ, gio baꞌ guiꞌ nam iatdaꞌ, gio guiꞌ nam giilhim ja tɨtdadaꞌ gu jaꞌtkam na jax cham jir am. \v 20 Dhiꞌ jɨꞌ na baꞌ puiꞌm kaiꞌch nax xidhuu, na guꞌr uaꞌtulhdharaꞌ noꞌm pu tu bua. Guꞌ gu koiꞌ pɨx noꞌm tu kuaꞌ, chaam ji nax xidhuu, sia ku mɨt cham muiꞌ kim jum ikoimdhak tu juu. \s1 Gu ubii na buiñor jix biiñak kaꞌ gu Jesuus sia ku cham jir Israel kam \r (Mr. 7:24‑30) \p \v 21 Miꞌ dhɨr baꞌ ma jii gu Jesuus mu jaꞌk na paiꞌ bhaan bipioꞌ gu Tiiro dɨbɨɨr gio baꞌ guiꞌ na bhaan jup bipioꞌ gu Sidoon. \v 22 Baꞌ maaꞌn miꞌ ba jimchuꞌ gu ubii guiꞌ na pur miꞌ kam kaꞌ, baꞌ soiꞌm ɨlhdhat suakɨt jup tɨtda gɇꞌ kɨꞌn gu Jesuus: \p ―Aapiꞌñ jaduuñ nap jir boxiiꞌñ gu Dabii, iam jap jix joiꞌmdai xiñ chɨɨgɨi xi dhuaꞌñdharai guñ maraax na ampɨx puiꞌx ñaanbiꞌ kaꞌ na bhaan jup tuꞌiiꞌ gu cham kɨɨꞌ iiꞌmdaꞌ. \p \v 23 Baꞌ gu Jesuus cham tuꞌp jum buixiꞌñ sia ku jax kaiꞌch gu ubii. Baꞌp tɨtda am gu noonbiꞌñ: \p ―Mu xi jootos dhi ubii ku mu ba jimiaꞌ. Bha jaꞌk jix oodam kaiꞌch. \p \v 24 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho guꞌ aañ gu Dios bhañ joot ji nañ bha ja gaaꞌmɨraꞌ dai guiꞌ nam jɨꞌk jir Israel kam jaꞌtkam nam jaꞌp ji buan na jax gu kakasnir noꞌm maiꞌ suulhgix. \p \v 25 Guꞌ ji nat guꞌ gu ubii jix ioꞌm miaꞌn xi ɇɇk mi jaꞌp oꞌlhiaꞌn kɨꞌn xi kɨkbok jup tɨtda gu Jesuus: \p ―Noꞌ pich gi moo iam duaꞌñ guñ maraax. \p \v 26 Guꞌ ji na guꞌp tɨtda pɨx gu Jesuus: \p ―Jaꞌpji na guꞌ cham jir am noꞌ ñich tɨip xi dhuaꞌñ gum maraax jiñ jaduuñ, na guꞌ bɨɨpɨꞌ aagix gu Israel kam jaꞌtkam nañ jix bhaiꞌ ja duñiaꞌ. Na guꞌ noꞌ ñich aap bɨɨpɨꞌ jix bhaiꞌm duu, jaꞌp ji buusniaꞌ na jax gu aꞌaalh noꞌm mu paiꞌ ka tu kuaꞌ gu tuꞌ noꞌ ñich miꞌ dhɨr ja boppoidhak mu jaꞌk xi ja maa gu goꞌngox. \p \v 27 Baꞌp kaiꞌch ɨp gio gu ubii: \p ―Dho guꞌr puiꞌ dat dho jia tɨiñ jaduuñ, guꞌ pɨx ji nañ guꞌ aañ soiꞌñ ɨlhiiꞌñ. ¿Cham aa guꞌ cham jax jup bua noꞌp moo xiñ joiꞌmdaip jiñ chɨgiaꞌ gɨt? Na guꞌ jaꞌp ji buusniaꞌ na jax gu goꞌngox noꞌm miꞌ paiꞌ tɨ tɨɨtɨb gu biimñigaꞌn gu koiꞌ na iigɨsdaꞌ nam tu kuaꞌdaꞌ guiꞌ nam jaroiꞌr ja goꞌngoxiꞌ kaꞌ. \p \v 28 Baꞌp tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―Aa guꞌ moo jaꞌp tuꞌ sɨlhkam soiꞌm ɨlhiiꞌñ ap ji jiañ jaduuñ. Ea ku gi na moo puiꞌ tu tuiꞌkaꞌ nap jax kaiꞌch. \p Baꞌ moo janoꞌ nat jax puiꞌ jɨꞌ tɨi gu Jesuus, jix kɨɨꞌp jum duu gu tɨɨyax, pu dua na kax ñaanbiꞌ kat na bhaan jup tuiꞌñgɨt gu cham kɨɨꞌ iiꞌmdaꞌ. \s1 Gu Jesuus na ba ja duduaꞌñdhaꞌ muiꞌ gux kakoꞌk kam \p \v 29 Baꞌ miꞌ dhɨr giop ba jii gu Jesuus mu jaꞌk juꞌñdharan na paiꞌ gɇꞌ suuꞌnkaꞌ gu suudaiꞌ na Galilea bhaan bipioꞌ. Baꞌ maaꞌn kap oidhaꞌ daam xi jimɨɨk bha jaꞌp bam jɨɨpiꞌñ. \v 30 Baꞌ cham jɨꞌx mɨɨkim muiꞌ gu jaꞌtkam pɨx jaꞌx ji ai mɨt miꞌ na paiꞌp tuꞌiiꞌ ji ja uaꞌdat am gux kakoꞌk kam, puiꞌ na jax guiꞌ nam jix mamaꞌmkulhiꞌ kaꞌ nam cham tu oipodaꞌ, gio guiꞌ nam cham ñiññia kaꞌ, gio baꞌ guiꞌ nam jix mumuuk tu noonob kaꞌ, gio guiꞌ nam cham tu ñiokdaꞌ, gio baꞌ jaiꞌ muiꞌ guiꞌ na bɨɨx aixim tuꞌm ja ɇɇkaꞌ gu koꞌkdaiꞌ. Baꞌ bɨɨx ja duduaꞌñ gu Jesuus, jix kɨkɨɨꞌ mɨt jup jum duu. \v 31 Baꞌ gu jaꞌtkam nam jɨꞌk miꞌp tuꞌiiꞌ, miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ am na mɨt ja tɨɨ na mɨt bhaiꞌ ji chu ñiokcha guiꞌ nam cham tu ñiokdat, gio guiꞌ nam jix muuk tu noonob kat na mɨt jix kɨkɨɨꞌp jum duu, gio guiꞌ nam jix mamaꞌmkulhiꞌ kat nam cham tu oipodat, gio guiꞌ nam cham ñiññia kat. Baꞌ bɨɨx dhɨt bhaiꞌ ji chu daanɨ mɨt buiñor gu Dios, nam guꞌx bhaiꞌm taat gu dhiꞌ puiꞌ jɨꞌ na mɨt jax tɨ tɨɨ. \s1 Gu Jesuus na muiꞌdhalhdhai gu koiꞌ tu ja makiaꞌ ɨp gio muiꞌ gu jaꞌtkam \r (Mr. 8:1‑10) \p \v 32 Baꞌ ba ja bai gu Jesuus gu noonbiꞌñ, jup ja tɨtda: \p ―Jix joiꞌmdat ja nɨiꞌñ iñ dhi jaꞌtkam, na guꞌ cham jaiꞌch nam tuꞌ ka jugiaꞌ, na mɨt guꞌ baik tanoolh yaꞌ ba juruuñ aañ jiñ bui. Gio guꞌ cham jup jir am noꞌ ñich tɨip xi ja joot nam ba jimiaꞌ ja kiꞌaam jaꞌk, nam guꞌ mu paiꞌ tu kaamui miꞌ pup bɨtkaꞌ boi chaꞌm. \p \v 33 Baꞌp tɨtda am gu noonbiꞌñ: \p ―¿Dho tuꞌch gip ja makiaꞌ aach yaꞌ, nach guꞌ cham gɇꞌ uaꞌ gu koiꞌ? Gio guꞌ ya jaꞌp jir gampɨx, ¿paach gip tu tañiaꞌ? Gio guꞌr muiꞌ am dhi jaꞌtkam, cham tuꞌ tuꞌr gook alh am. \p \v 34 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Guꞌ aapiꞌm jɨꞌk pɨx uaꞌ gu paan na pim saak uaꞌ? \p Baꞌ guiꞌp tɨtda am: \p ―Dho xijum gook dho pɨx, gio baꞌ jɨꞌkchi ɨp gu boptop. \p \v 35 Baꞌ xi ja chia nam pu ja tɨɨdaꞌ gu jaꞌtkam nam mi jaꞌp xi dharaibuꞌ. \v 36 Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat xi dhaagɨk gu xijum gook gu paan gio baꞌ gu boptop, jix dhaam jaꞌk xi chɨ tɨɨgɨk xi chu taxchaabgi buiñor gu Dios. Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat pɨx muiꞌ ji ja maa taꞌtak gu noonbiꞌñ, guiꞌ baꞌ miꞌ dhɨr mu jaꞌk pɨx muiꞌp ji ja maa mɨt gu jaꞌtkam. \v 37 Baꞌ bɨɨx tu juu mɨt nam jɨꞌk miꞌp tuꞌiiꞌ sia kum jix ioꞌm tɨir muiꞌ, tu koiꞌmɨk am nam jɨꞌx ɨlhiiꞌñ, jaiꞌ mɨt pu cham ka jugio. Baꞌ puiꞌ giop ma tu jumaap jamɨt gu taꞌtak gaꞌn nat bii, xijum gook bapaalh dho moo giop suusuꞌn. \v 38 Baꞌ bɨɨx dhiꞌ na mɨt jɨꞌk miꞌ tu juu gu jaꞌtkam, aixim am maakob mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm (4000) gu dai chichioꞌñ, gu uꞌuub guꞌ cham aagix kam ji gam aꞌaalh. \v 39 Baꞌ daipuꞌ nat miꞌ puiꞌ xi chu ja maakak gu Jesuus gu muiꞌ jaꞌtkam, pu jii xi ja ñioꞌkdhak, dai nat jax bha tɨs bhaan gu gɇꞌ kanuub na mi jaꞌp jup sɇꞌ amuub suudaiꞌ jugiiꞌñ, sɨlh bhɨi mu jaꞌk na paiꞌ bhaan bipioꞌ gu Magdaala dɨbɨɨr. \c 16 \s1 Gu pariseos nam tɨix maiꞌchim kaꞌ gu Jesuus noꞌt sap moo baabuiꞌ sɨlhkam Dios bha joot \r (Mr. 8:11‑13; Lk. 12:54‑56) \p \v 1 Baꞌ jɨꞌkchi mummɨp ba ji bubua mɨt buiñor gu Jesuus guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ gio baꞌ guiꞌ nam saduseos jup jum tɨɨtɨꞌndaꞌ. Baꞌ tɨi bax aaꞌ am na ja nɨiꞌñchudat jup duñiaꞌ gɨt gu tuꞌ nar jix bhaiꞌm duukam, guꞌ nam jax dhui pɨx jix maiꞌchim noꞌt sap moo baabuiꞌ sɨlhkam Dios bha joot. \v 2 Guꞌ ji na guꞌp ja tɨtda pɨx gu Jesuus: \p ―¿Guꞌ jax dhuukat jix mat kaꞌ pim na jax chuꞌm oidhaꞌ jimiidhaꞌ na pim baꞌ guꞌp kaiꞌchdhaꞌ paiꞌjɨ jax chuꞌm jurnɨk: “Xib moox kɨɨꞌ oidhaꞌ jimiim, tɨɨꞌ na guꞌx bɨꞌm maaxiꞌñ gux dhaam”? \v 3 Gio baꞌ moop kaiꞌchdhaꞌ pim ɨp paiꞌjɨ jax chuꞌm kabuimuk: “Xib moo cham kɨɨꞌ oidhaꞌ jimiim. Jaiñ na guꞌx bɨꞌm maaxiꞌñ gux dhaam gio nax chɨbaaꞌ.” ¿Guꞌ baꞌ cham puꞌñix maatɨt jup jiñ ñɨiꞌñ japim aa aañ nañ jir tuꞌp tuꞌm daꞌ? Tɨɨꞌ na pim baꞌ guꞌx maatɨt nɨiꞌñdhaꞌ gu tuꞌ na jax chuꞌm oidhaꞌ jimiidhaꞌ. \v 4 Pu chuutuꞌm gu jaꞌtkam nam cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ, aañ cham tuꞌ ja tɨɨꞌñchudaꞌ gux kɨɨꞌp jum duukam, sia kum bhaiꞌ tɨi aaꞌ. Dai gatuuk nam jiñ chɨgiaꞌ nañ iampɨx puiꞌ jaꞌk jup jiñ dhuñiaꞌ na jax gu Jonaas. \p Baꞌ daipuꞌ xi ja tɨɨdak pu jii. \s1 Gu Jesuus na ba ja aagiꞌñdhaꞌ gu noonbiꞌñ nam cham ja kɇkɇɇdaꞌ guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ gio guiꞌ nam saduseos jup jum tɨɨtɨꞌndaꞌ \r (Mr. 8:14‑21) \p \v 5 Baꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk miꞌ dhɨr ba jii baasɨꞌn dɨr jaꞌk jumai juꞌñdharan gu gɇꞌ suudaiꞌ, cham ka tɨꞌñcho am gu paan gu noonbiꞌñ gu Jesuus nam gɨt xi gaamui nam mu paiꞌ ba jugiaꞌ. \v 6 Baꞌ tu ja aꞌgidhim gu Jesuus gu noonbiꞌñ, jup ja tɨtdaim: \p ―Moo pim cham ja kɇkɇɇdaꞌ guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ gio guiꞌ nam saduseos jup jum tɨɨtɨꞌndaꞌ, nam guꞌ joidham jix bhaiꞌ xi buadaꞌ nam tu aꞌgadaꞌ, jaꞌp ji buusan na jax guiꞌ na kɨꞌn jappukar gu paan na giilhim jix chu iaꞌñdharaꞌ. \p \v 7 Baꞌ gu noonbiꞌñ gu Jesuus dai paan bhaan jup tu aꞌgim am, jup kaiꞌchim am: \p ―Bak guꞌ cham bhaiꞌ xi gaamuk jachich gu paan nach mu paiꞌ ba jugiaꞌ gɨt. \p \v 8 Baꞌ ba ja kai gu Jesuus nam jax kaiꞌchim, baꞌp ja tɨtda: \p ―¿Jax ku pim baꞌ moox buam jup bam aaꞌntuꞌ gu tuꞌ paan na pim cham uaꞌ? ¿Moo chakui bɨɨx jam jujur kɨꞌn tɨ jɨɨgiꞌñ japim aa aañ jiñ bui nañ aañ jir gɇꞌkam? \v 9 ¿Chakui aa pim maatɨt jiñ ñɨiꞌñ nañ jir tuꞌp tuꞌm daꞌ? ¿Cham aa pim tɨꞌñcho na ñich aañ muiꞌdhalh gu paan gux chamaam na ñich tu ja maa gu muiꞌ jaꞌtkam aixkam jix chamaam mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm? Na mɨt jaiꞌ cham ka jugio bo na pimɨt baꞌ aapiꞌm giop ma tu jumaap bapaalh chaꞌm. ¿Cham aa pim tɨꞌñcho na pimɨt jɨꞌk ja susduiꞌ? \v 10 Gio baꞌ gatuuk na ñich giop muiꞌdhalh gu xijum gook gu paan na ñich giop tu ja maa bo gu jaꞌtkam gu maakob mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm aixkam, baꞌ jaiꞌ puiꞌ cham jup ka jugio mɨt, baꞌ aapiꞌm giop ma tu jumaap bapaalh chaꞌm. ¿Cham aa pim tɨꞌñcho na pimɨt jɨꞌk giop ja susduiꞌ? \v 11 ¿Guꞌ jax ji ku pim baꞌ cham maatɨt jiñ kɇɇ nañ aañ cham tuꞌ paan aagidhat jup kaiꞌchim? Guꞌ jaꞌpji guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ ji gio baꞌ guiꞌ nam saduseos jup jum tɨɨtɨꞌndaꞌ nañ ja aagɨt jup kaiꞌchim na pim cham mi ja kɇkɇɇdaꞌ, nam guꞌ joidham jix bhaiꞌ xi buadaꞌ nam paiꞌ dhuuk tu aꞌgadaꞌ, jaꞌp ji buusan na jax guiꞌ na kɨꞌn jappukar gu paan na giilhim jix chu iaꞌñdharaꞌ. \p \v 12 Baꞌx maatɨt ba kai mɨt gu Jesuus na cham tuꞌ guiꞌ aagɨt jup kaiꞌch na kɨꞌn jappukar gu paan, guꞌ jaꞌpji guiꞌ ji nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ gio baꞌ guiꞌ nam saduseos jup jum tɨɨtɨꞌndaꞌ na ja aagidhat jup kaiꞌchim nam cham ja kɇkɇɇdaꞌ gu puiꞌ nam jax jaꞌk tu aꞌgadaꞌ. \s1 Gu Peegro na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na gu Jesuus jir diꞌ guch Xoiꞌkam \r (Mr. 8:27‑30; Lk. 9:18‑21) \p \v 13 Baꞌ miꞌ dhɨr giop ba jii gu Jesuus mu jaꞌk na paiꞌ Sesarea Piliipo tɨ tɨɨgim bhaan bipioꞌ gu dɨbɨɨr. Baꞌ ba ja tɨkka gu noonbiꞌñ, jup ja tɨtda: \p ―¿Jax jam kaiꞌchdhaꞌ gu jaꞌtkam? ¿Jaroo sap daꞌ iñ aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ? ¿Tuꞌñ sap jir jup tuꞌm daꞌ? \p \v 14 Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Dho jɨꞌmaꞌn jup kaiꞌchdhaꞌ am nap sap aap jir diꞌ gu Juan jaꞌtkam bopkondam. Jaiꞌ baꞌp kaiꞌchdhaꞌ am ɨp nap sap aap jir diꞌ gu Eliiyas guiꞌ nat saak puiꞌ maaxik duakam jii jix dhaam jaꞌk. Jaiꞌp baꞌp kaiꞌchdhaꞌ am ɨp nap sap aap jir diꞌ gu Jeremiiyas, gio baꞌ moo jɨꞌx jup kaiꞌchdhaꞌ am ɨp nap sap aap maadɨt jir diꞌ guiꞌ nam bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios. \p \v 15 Baꞌ dɨɨlh jup xi ja tɨkka gu noonbiꞌñ gu Jesuus, jup ja tɨtda: \p ―¿Aapiꞌm gi, xiñ maat japim aa nañ jir tuꞌp tuꞌm daꞌ? \p \v 16 Baꞌ muiꞌ ji ñio gu Simoon guiꞌ nam Peegro kɨꞌn jup jix mat kaꞌ, jup kaiꞌch: \p ―Dho aapiꞌ dhor diꞌ guch Xoiꞌkam guiꞌ na saak bha jootsaꞌ gɨt gu Dios. \p \v 17 Baꞌp tɨtda gu Jesuus: \p ―Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tum jii Simoon aap nap jir maraaꞌn gu Jonaas, nat guꞌ cham tuꞌ jaroiꞌ yaꞌ kam dhi oiꞌñgaꞌn jum aaꞌñ gu dhiꞌ puiꞌ na pich jax jaꞌk tɨi nañ jir tuꞌp tuꞌm daꞌ aañ, guꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ ji guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ nat jum aaꞌñ. \v 18 Baꞌ xib aañ pum tɨtda, aap nap Peegro kɨꞌn jup tɨɨꞌ, na jaꞌp kaiꞌñkam jup jum kaiꞌch nap jir jodai, aap yaꞌ ka ja sɨlhkaꞌndaꞌ guiꞌ nam jɨꞌk jiñ bui tɨ jɨɨgiꞌñ gu jaꞌtkam nam baꞌ gammɨjɨ miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ nañ jax tu jam aꞌgiꞌñ. Baꞌ dhiꞌ jaꞌp ji buusniaꞌ nañ jodai chaꞌm ba kɨɨsaꞌ guñ chiop. Baꞌ cham jɨꞌxkat jax dhoodaꞌ gux buam jum duukam, sia ku jax tɨi ɨlhiiꞌñdhaꞌ gɨt. \v 19 Jum makiaꞌ iñ guiꞌ na bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na bɨɨx jum aꞌm ji chu biꞌyaꞌ gu tuꞌ nap jax jix dhuñiim kaꞌ, jix dhaam dɨr jañ yaꞌ tum aichulhdhaꞌ. Baꞌ jax ñap tɨꞌiidhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn, puiꞌp tu tuiꞌkaꞌ jix dhaam jaꞌk, gio gu tuꞌ nap jax jix dhuñiim kaꞌ, puiꞌ jaꞌk jup tu tuiꞌkaꞌ jix dhaam jaꞌk. \p \v 20 Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat xi ja sooꞌmchulhdhak gu Jesuus gu noonbiꞌñ nam sap chakui jaroiꞌ aagiꞌñdhaꞌ na dhiꞌr diꞌ guch Xoiꞌkam guiꞌ na saak bha jootsaꞌ gɨt gu Dios. \s1 Gu Jesuus na ba tu aaꞌndaꞌ nam muꞌaaꞌ \r (Mr. 8:31–9 :1; Lk. 9:22‑27) \p \v 21 Baꞌ ba ja aagiꞌñ gu Jesuus gu noonbiꞌñ na sap bhammɨ jaꞌk jim Jerusaleen, sap baꞌ noꞌt bhammɨ ba ai, tu chiñiaꞌ am nam tulhiiñchudai muꞌaaꞌ gu ja gɇꞌgɇrkam tuk gu Israel kam jaꞌtkam, gio gu ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, gio baꞌ guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios. Ku baꞌ guꞌ sap baik tanoolh kɨꞌn duadɨi miꞌ ji na jax ba oirɨdaꞌ. \v 22 Baꞌ gu Peegro mu jaꞌp dɨlhkob xi baakuk jup tɨtda gu Jesuus na sap cham jir am gu puiꞌ na jax kaiꞌch, jup tɨtda: \p ―Chaam ji nar am gu puiꞌ nap jax kaiꞌch jiñ jaduuñ. Jax dhui na moo cham puiꞌ aaꞌ gu Dios. \p \v 23 Guꞌ ji nat guꞌ jotmodaꞌ kuꞌ xi kɨkbok gu Jesuus jup tɨtda: \p ―Moop cham tuꞌ kɨꞌn jiñ juandaꞌ toobilhik, nap guꞌ cham puiꞌ ɨlhiiꞌñ na jax jix aaꞌ gu Dios, dai nam jax pɨx jaꞌk ɨlhiiꞌñ gu jaꞌtkam. \p \v 24 Miꞌ dhɨr baꞌ moop ja tɨtda bɨɨx gu noonbiꞌñ gu Jesuus: \p ―Noꞌ jaroiꞌx aaꞌ na gammɨjɨ bañ kaichgɨdaꞌ, jum aaꞌ na jaꞌp xi dhuuji na dɨɨlh jax ɨlhiiꞌñdhaꞌ, dai na pɨx bhaan ji bamgiaꞌ, cham jax bua sia kum jix muꞌaam. \v 25 Na guꞌ gu jaroiꞌ noꞌ tɨix aaꞌ na gɨt jix bhaiꞌ tu jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, cham bhaiꞌ tu jimiaꞌ gatuuk. Guꞌ cham ji noꞌ guꞌ cham tuꞌ ji kɇkɇɇdat gammɨjɨñ kaichuꞌ sia ku mɨt ma mua, na guꞌx bhaiꞌ tu jimiaꞌ miꞌ dhɨr jaꞌp jaꞌk. \v 26 ¿Tuꞌ gi miꞌp tɨgiaꞌ gu jaroiꞌ sia ku tɨi bɨxchuꞌ tu biaꞌ gu tuꞌ na yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn jix chu jaiꞌch? Na guꞌ cham jɨꞌxkat palhbuidhaꞌ na tɨsdiaꞌ jix dhaam jaꞌk noꞌt jotmodaꞌ am xi muu. \v 27 Na guꞌ aañ nañ paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, jix ioꞌm gɇꞌkam kɨꞌn bha jimdaꞌ iñ, na guꞌñ aꞌm tɨ nɨidhidhaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ, sia gu noonbiꞌñ jam jiñ bɨɨm jiimdaꞌ. Baꞌ yaꞌ ja makiaꞌ iñ bɨɨx gu jaꞌtkam gu tuꞌ nar ja maiꞌchɨk kaꞌ bɨɨx jɨꞌmaꞌn nam tuꞌ jax buimɨi yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, noꞌm miꞌ puiꞌ jiimdat na jax jix aaꞌ gu Dios piam ku guꞌ cham. \v 28 Tuꞌ sɨlhkam kɨꞌn jañ yaꞌ pu jam tɨtdañ jaaduñ na pim jɨꞌk yaꞌp tuꞌiiꞌ gu xib, na pim jaiꞌ dhɨt pui kapup duduakaꞌ nañ gio yaꞌ ɇɇji bar gɇꞌkam kaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, aañ nañ bhaankam yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ. \c 17 \s1 Gu Jesuus na maakam tuꞌm jup jum duñiaꞌ gu buibsaꞌn gio gu jajannulhiꞌñ \r (Mr. 9:2‑13; Lk. 9:28‑36) \p \v 1 Baꞌ gatuuk jɨꞌk xijum maaꞌn jurniꞌñ kɨꞌn ma jii gu Jesuus maaꞌn kap na paiꞌr oidhaꞌ taꞌm nax ioꞌm jir tɇꞌkob, xi ja baidhak baik gu noonbiꞌñ, moo gu Peegro, gio gu Jakoobo, gio baꞌ gu Juan jaꞌnniꞌñ dhiꞌ jɨꞌ dhi Jakoobo. \v 2 Baꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk bhɨjɨmmɨ ba tɨɨtɨs daam dɨr gu oidhaꞌ, jotmodaꞌ maakam tuꞌm jup jum duu gu buibsaꞌn gu Jesuus, jaꞌp tuꞌm jum maaxiꞌñ na jax gu tanoolh, gio gu jajannulhiꞌñ joidham jix chooto totbikdam jup jum duu, jaꞌp tuꞌm jum maaxiꞌñ na jax gu tuꞌ noꞌ mɨichdhix na joidham tanoordaꞌ. \v 3 Baꞌ ba ja tɨɨ mɨt gu noonbiꞌñ gu Jesuus gook gu jaꞌtkam na mɨt miꞌ bam maax, maaꞌn jir diꞌ gu Moisees, maaꞌn baꞌr Eliiyas. Baꞌ miꞌ guꞌkat tu aꞌgiꞌñ am gu Jesuus nam muiꞌ xi chɨ nɨiꞌñ. \v 4 Baꞌ gu Peegro jotmodaꞌ cham jum matdaꞌ ɨr muiꞌ ba ñio, jup tɨtda gu Jesuus: \p ―Umri moor am jiñ jaduuñ nach kapbhaiꞌ yaꞌp tuꞌiiꞌ aap jum bui. Jɨꞌmaꞌn jach jam tuttuidhaꞌ gu oꞌnam, maaꞌn moor aap gaꞌn kaꞌ, maaꞌn baꞌr Moisees gaꞌn kaꞌ, maaꞌn baꞌr Eliiyas gaꞌn kaꞌ. \p \v 5 Baꞌ na miꞌ puiꞌ ka kaiꞌch gu Peegro, jotmodaꞌ bhaiꞌ ji chɨbgɨr, jix chutuap tum duu miꞌ nam paiꞌp tuꞌiiꞌ. Baꞌ bhɨjɨ dɨr jaꞌp tɨbaaꞌñ chaꞌm bhaiꞌ ji chum ñio, jup tum kaiꞌch: \p ―Dhi Jesuus aañ jir jiñ mar, baꞌx ioꞌm jix dhaꞌ iñ. Aañiꞌ yaꞌ dɨr mu joot na pim baꞌ miꞌ puiꞌ xi jimɨi na jax jam tɨɨdaꞌ. \p \v 6 Baꞌ na mɨt jax puiꞌ tɨ kai gu noonbiꞌñ guch Xoiꞌkam, mi jaꞌp ja oꞌlhia kɨꞌn pu guguu mɨt na mɨt bax chootoꞌn, dɨɨrap xi chu siisap gu ja moom. \v 7 Baꞌ gu Jesuus jaꞌxpɨx mu jimɨɨk miꞌ xi ja joiñdhak jup ja tɨtda: \p ―Xi baapmiꞌ gor. Chaꞌpim totdon kaꞌ. \p \v 8 Baꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk gio muiꞌp ji chɨ tɨɨ, cham paiꞌ tu jaiꞌch am gu jaꞌtkam guiꞌ nam miꞌ ka guꞌkat, dai dɨɨlh gu Jesuus mi jaꞌp kɨɨk. \p \v 9 Baꞌ giop ba jii mɨt bhaiꞌ dhɨr oidhaꞌ taꞌm. Baꞌ nammɨ paiꞌ aꞌnsap nam ba juurkichuꞌ, jup ja tɨtda gu Jesuus nam sap chakui jaroiꞌ aagiꞌñdhaꞌ gu puiꞌ na mɨt jax tɨ tɨɨ, jup kaiꞌch: \p ―Moo pim chakui jaroiꞌ aagiꞌñdhaꞌ gu dhiꞌ puiꞌ na pimɨt jax tɨ tɨɨ. Dai noꞌ ñich muukɨk giop ba dua na pim baꞌ ba tu aaꞌndaꞌ. \p \v 10 Baꞌ moo jaꞌpni bhaiꞌp ba tɨkka am gu Jesuus gu noonbiꞌñ, jup kaiꞌch am: \p ―¿Jax kum baꞌp kaiꞌchdhaꞌ guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios na gu Eliiyas bɨɨpɨꞌ yaꞌ aayaꞌ na baꞌ guch Xoiꞌkam yaꞌp ba aayaꞌ? \p \v 11 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho guꞌr puiꞌ dho na bɨɨpɨꞌ yaꞌ aayaꞌ gu Eliiyas na yaꞌ ja sɨlhkadaꞌ gu jaꞌtkam na baꞌ miꞌ dhɨr yaꞌp ba aayaꞌ guch Xoiꞌkam. \v 12 Ku baꞌ guꞌ jaꞌp moo gu tuꞌx matgɨm nañ yaꞌ jam aagiꞌñdhaꞌ, matgɨm gu Eliiyas yaꞌ ba ai ji, guꞌ ji na mɨt guꞌ cham jɨꞌxkat maat gu jaꞌtkam noꞌ moop jir diꞌ, dai na mɨt tuꞌ pɨx ɨlh. Baꞌ aañ nañ xib yaꞌ oirɨ aapiꞌm jam bui nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ, puꞌñi tuꞌ pɨx jup jiñ ɨlhdhaꞌ am gu jaꞌtkam. \p \v 13 Bax maatɨt ba kai mɨt gu Jesuus gu noonbiꞌñ na gu Juan jaꞌtkam bopkondam aagɨt jup kaiꞌch nar diꞌ gu Eliiyas. \s1 Gu Jesuus na ba duaꞌñdhaꞌ maaꞌn gu biapmaꞌ na kax ñaanbiꞌ kaꞌ na bhaan jup tuiꞌñgɨdaꞌ gu cham kɨɨꞌ iiꞌmdaꞌ \r (Mr. 9:14‑29; Lk. 9:37‑43) \p \v 14 Baꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk mummɨ ba ai nam paiꞌ daraa gu muiꞌ jaꞌtkam, maaꞌn miꞌ dhɨr jaꞌp muiꞌ ji ai buiñor gu Jesuus, baꞌ mi jaꞌp oꞌlhiaꞌn kɨꞌn xi kɨkbok soiꞌ ba tɨtda, jup kaiꞌch: \p \v 15 ―Aañ jaꞌp tɨi kaiꞌchidhat jiñ jaduuñ nap gɨt iam duaꞌñdhaꞌ dhiñ alhii chuk na giilhim jum tulhiiñ na tu kaammukdaꞌ. Jɨꞌx tai chɨr ba gɨxiaꞌ piam suudaiꞌ chɨr. \v 16 Tɨi ñich ya ja aichulh dhiꞌ nam jum kaichuꞌ, guꞌ ji na mɨt guꞌ cham jɨꞌxkat duaꞌñ, na guꞌ chix xijai jax ña jaꞌk. \p \v 17 Baꞌp kaiꞌch gu Jesuus: \p ―¿Moo jaꞌp chakui bɨɨx jam jujur kɨꞌn jix biiñak japim aa buiñor gu Dios? ¿Jɨꞌx jañ baꞌ yaꞌ pu oirɨt jup jam aagiꞌñdhaꞌ? Bhaiꞌ gor jiñ baiꞌñxiꞌñbop gux koꞌkkam yaꞌni jaꞌk. \p \v 18 Baꞌ guiꞌ xi baiꞌñpuk miꞌp ba aichulh jamɨt. Baꞌ ba ñiok gu Jesuus gu cham kɨɨꞌ iiꞌmdaꞌ na bhaan jup tuiꞌdhiꞌ gu biapmaꞌ, jup tɨtda: \p ―Mup buusniaꞌ bhaiꞌ dhɨr bhaan dhi biapmaꞌ. Chaꞌp bhaiꞌ pu tuiꞌñgɨdaꞌ. \p Baꞌx kɨɨꞌp jum duu gu biapmaꞌ miꞌ jotmodaꞌ nat jax pu tɨɨꞌn gu Jesuus. \p \v 19 Baꞌ gatuuk mu jaꞌp dɨlhkob ba tɨkka am gu Jesuus guiꞌ nam kaichuꞌ, jup tɨtda am: \p ―¿Jax baꞌr jum duukam chi ku chich baꞌ aach cham jɨꞌxkat maiꞌ joot gu cham kɨɨꞌ iiꞌmdaꞌ bhaiꞌ dhɨr bhaan gu biapmaꞌ? \p \v 20 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho na pim cham bɨɨx jam jujur kɨꞌn tɨ jɨɨgiꞌñ dho buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ. Na guꞌ noꞌ pim bɨɨx jam jujur kɨꞌn tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ gɨt buiñor, sia ku pim guꞌ panaas cham tuꞌ bhaigɨm tuꞌiiꞌ, jaꞌp na jax gu mostaasa kai na panaas cham tuꞌ bhaigɨm tuꞌiiꞌ, aañ pu jam tɨtda na sia dhi oidhaꞌ jix bhaaiꞌ na pim pu tɨɨdaꞌ na maakam jaꞌk jimiaꞌ, puiꞌ dho ji chu buusniaꞌ noꞌ pim moo tuꞌ sɨlhkam tɨ jɨɨgiꞌñ buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ. \v 21 Baꞌ gu pu chuutuꞌm cham kɨkɨɨꞌ iꞌiiꞌmdaꞌ, saabuix kam jum aaꞌ na baꞌx bhaaiꞌn kaꞌ nañ maiꞌ ja jootosdaꞌ, gio baꞌ nañ gammɨjɨ xi tu daanɨt buiñor gu Dios. \s1 Gu Jesuus na gio puiꞌp ba tɨꞌyaꞌ nam muꞌaaꞌ \r (Mr. 9:30‑32; Lk. 9:43‑45) \p \v 22 Baꞌ nam pui maap miꞌ ka oipo na paiꞌ bhaan bipioꞌ gu Galilea dɨbɨɨr, jup ja tɨtda gu Jesuus gu noonbiꞌñ: \p ―Jum aayaꞌ nam paiꞌ dhuuk jiñ dhagiaꞌ guiꞌ nam jiñ oꞌbhagiꞌñ aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ. \v 23 Miꞌ dhɨr baꞌ dai nam ba tu chiñiaꞌ nam jiñ muꞌaaꞌ, ku baꞌ guꞌ aañ baik tanoolh kɨꞌn yaꞌ ji nañ jax ba oirɨdaꞌ. \p Baꞌ bhaiꞌx buam jim ɨlh jamɨt gu noonbiꞌñ na mɨt puiꞌ jɨꞌ kai gu Jesuus. \s1 Nam jaroiꞌ aagix nam tu namkiꞌñdhaꞌ guiꞌ na jɨꞌk bhaan bipioꞌdaꞌ gu gɇꞌ chiop \p \v 24 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk mummɨ jaꞌk jup ba ai gu Jesuus na paiꞌr Kapernaum ja bɨɨm guiꞌ nam kaichuꞌ, miꞌ ba ji bubua mɨt buiñor gu Peegro guiꞌ nam tu taandaꞌ gu tuumiñ na jɨꞌk aagix nam tu maakdaꞌ bhammɨ gɇꞌ chiop. Baꞌ jaꞌpni bhaiꞌ ba tɨkka am: \p ―¿Tu namkiꞌñ aa guiꞌ na pim kaichuꞌ na jɨꞌk bhaan bipioꞌ gu gɇꞌ chiop? \p \v 25 Baꞌp ja tɨtda gu Peegro: \p ―Tu namkiꞌñ ji matgɨm. \p Baꞌ xi mɨɨ nat tɨkkam gu Jesuus na jax jaꞌk jix bhaiꞌ gu dhiꞌ puiꞌ. Baꞌ na kiaꞌpɨx muiꞌ ji baakim mɨjɨ baꞌk chɨr, bɨɨpɨꞌ kat bhaiꞌ ba ñio gu Jesuus, jup kaiꞌch: \p ―¿Aap jax ɨlhiiꞌñ Simoon ja bui gux ioꞌm gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam nam jix jaiꞌch yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan? ¿Jaroom aagix nam ja namkiꞌñdhaꞌ, gu dɨɨlh ja jaꞌtkam tuk aa, kaꞌ gu jaiꞌ aa momkoran kam noꞌm ja daam kɨɨk? \p \v 26 Baꞌp kaiꞌch gu Peegro: \p ―Dho guiꞌ dho nam jir momkoran kam. \p Baꞌp tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―Jir puiꞌ dho nap jax kaiꞌch, guꞌ baꞌ guiꞌ nam jir ja jaꞌtkam tuk tɨi cham tuꞌ aagix nam ja namkiꞌñdhaꞌ gɨt. \v 27 Baꞌ aach puꞌñi ɨp, tɨi cham tuꞌ aagix nach tu namkiꞌñdhaꞌ gɨt, nach guꞌ puiꞌp jir ja jaꞌtkam tuk. Ku baꞌ guꞌ ea nap mu jimiaꞌ mummɨ na paiꞌ gɇꞌ suuꞌn gu suudaiꞌ xi bhɨɨji ap gu bhaiꞌchdhakar, mup baꞌ xi buaꞌ suudaiꞌ chɨr. Baꞌ gu jax chuꞌm na bɨɨpɨꞌ miꞌ saꞌyaꞌ gu batoop, maaꞌn tɨgiaꞌ ap gu tuumiñ na mi jimdaꞌ chiñiꞌran, aixkam na jɨꞌk jum aaꞌ nach kɨꞌn tu namkidhaꞌ aap gio aañ. Baꞌ xi bhɨɨji ap kɨꞌn mu xi ja namkiꞌñmɨraꞌ guiꞌ nam puiꞌ bham taan nam baꞌ cham tuꞌ kɨꞌn kach juandaꞌ. \c 18 \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ nam aaꞌ na gampaiꞌm ɨlhiiꞌñdhaꞌ gu jaroiꞌ na baꞌr gɇꞌkam kaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios \r (Mr. 9:33‑37; Lk. 9:46‑48) \p \v 1 Baꞌ moo jaꞌpni bhaiꞌp ba tɨkka am gu Jesuus gu noonbiꞌñ, jup tɨtda am: \p ―¿Jaroo chi baꞌx ioꞌm jir gɇꞌkam kaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios? \p \v 2 Baꞌ xi baiꞌñmɨrak gu Jesuus maaꞌn gu alhii mi jaꞌp ja saagiꞌñ xi kɨɨsak \v 3 jup ja tɨtda: \p ―Tuꞌ sɨlhkam kɨꞌn jañ yaꞌ pu jam tɨtda, gu jaroiꞌ noꞌ cham puiꞌm ɨlhiiꞌñ na jax dhiꞌñi alhii, cham jɨꞌxkat jimiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios. \v 4 Baꞌ gu jaroiꞌ na puiꞌm ɨlhiiꞌñdhaꞌ na jax gu alhii na soiꞌm ɨlhiiꞌñdhaꞌ, dhiꞌ jɨꞌ ji na bar gɇꞌkam kaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios. \v 5 Guꞌ baꞌ gu jaroiꞌ noꞌt jix bhaiꞌ ba duu gu jax chuꞌm alhii aañ jiñ aꞌmkam jaꞌp na jax dhiꞌñi nañ yaꞌ daaꞌ, jaꞌp ji buusniaꞌ nat aañ jix bhaiꞌ bañ dhuu. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na cham tu jimchuꞌn gu uaꞌtulhdharaꞌ \r (Mr. 9:42‑48; Lk. 17:1‑2) \p \v 6 ’Baꞌ gu jaroiꞌ noꞌt maakam iatgidhak jix buam ba tu mamtux gu jax chuꞌm alhii puiꞌ na jax dhiꞌñi nañ yaꞌ daaꞌ, noꞌ guꞌ tɨi ka tɨ jɨɨꞌñdhat aañ jiñ bui, jir am kat nam kuxboran buulhdhai gu mattur mu nuiꞌññaꞌ mu paiꞌ na gɇꞌ suuꞌnkaꞌ gu suudaiꞌ. \v 7 Jaꞌp moox buam iam ja bui gu jaꞌtkam, nam guꞌ gammɨjɨ jaiꞌch kaꞌ ja bui guiꞌ nam ja baidhidhaꞌ nam jix buam jum duukam jup tu duiñpuꞌ. Ku baꞌ guꞌ gu jaroiꞌ na puꞌñi ja baidhidhaꞌ gu jaꞌtkam nam jum uꞌuaꞌtulhdhapuꞌ, giilhim joiꞌmdam jum duñiaꞌ ji gatuuk na paiꞌ dhuuk tulhiiñchudaꞌ gu Dios. \p \v 8 ’Guꞌ baꞌ noꞌp guꞌ aap gum nob kɨꞌn jum uaꞌtulhiꞌñ piam gum toon kɨꞌn, jix bhaiꞌ nap ɨɨkɨi mu baas buaꞌ nap baꞌ cham gammɨjɨ kɨꞌn pup jum uaꞌtulhiꞌñdhaꞌ, cham jax bua sia kup maap dɨr cham tu nobtuꞌ piam kup cham tu toontuꞌ nap paiꞌ dhuuk ba aayaꞌ jix dhaam. Na guꞌ xiꞌ cham jir am noꞌ mɨt guꞌ bɨnkam mu jaꞌk xim bua na paiꞌ gammɨjɨ cham tutkɨ gu tai nap miꞌ pup jum tulhiiñdhaꞌ gammɨjɨ, sia kup bɨɨx gook tɨi xi chu noonobtuꞌ piam kup bɨɨx gook tɨi tu tootontuꞌ. \v 9 Piam ku guꞌ noꞌp guꞌ maap dɨr gum buupui kɨꞌn jup jum uaꞌtulhiꞌñ, jix bhaiꞌ ɨp puiꞌ nap jupnai mu baas buaꞌ nap baꞌ cham gammɨjɨ kɨꞌn pup jum uaꞌtulhiꞌñdhaꞌ. Na guꞌ xiꞌ cham jir am noꞌ mɨt bɨnkam mu jaꞌk xim bua na paiꞌ gammɨjɨ cham tutkɨ gu tai nap miꞌ pup jum tulhiiñdhaꞌ gammɨjɨ. Guꞌ cham ji noꞌp maap dɨr pɨx tu buupuichuꞌ nap paiꞌ dhuuk ba aayaꞌ jix dhaam, cham jax bua, na guꞌx bhaiꞌ ba tum jimiaꞌ. \s1 Gu Jesuus na ba tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai maaꞌn gu kakasnir bipiaꞌdam \r (Lk. 15:3‑7) \p \v 10 ’Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtdañ jaaduñ na pim cham tuꞌ pɨx ja ɨlhiiꞌñdhaꞌ gu aꞌaalh jaꞌp na jax dhiꞌñi nañ yaꞌ daaꞌ, ni jax chuꞌm dho moo, nam guꞌ dhiꞌ ja aꞌm tɨ nɨidhat jup tuꞌiiꞌ jia gu noonbiꞌñ guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nam jix dhaam jup tuꞌiiꞌ buiñor. \v 11 Nat guꞌ aañ pu kaiꞌñkam bhañ joot jia guñ Gɨꞌkoraꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan nañ yaꞌ ja palhbuidhaꞌ nañ ja boosgaꞌ guiꞌ nam jɨꞌk mu jaꞌk bhɨichuꞌ nam paiꞌ gammɨjɨ miꞌ pup jum tulhiiñdhaꞌ. \p \v 12 ’¿Jax japim ɨlhdhat jiñ kɇɇ? Puiꞌ na jax maaꞌn gu maaꞌnkam noꞌ ja biaꞌ gu kakasnir jɨꞌk maaꞌn jix chamaam ooꞌm aix kam. Guꞌ baꞌ noꞌt guꞌ jax dhuukat maaꞌn maiꞌ ma bua mu paiꞌ gampɨx noꞌ ka tu bipiaꞌ, ¿cham japim ɨlhiiꞌñ na miꞌ ka xi ja doꞌñchoi gu jaiꞌ xi dhaiꞌññiaꞌ na tu gaaꞌmɨraꞌ? \v 13 Baꞌ na paiꞌ dhuuk tɨgiaꞌ, jix ioꞌm jix dhaꞌdam dagiaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ ɨlhiiꞌñdhaꞌ na jax gu jaiꞌ na mu paiꞌ xi ja doꞌñchoi. \v 14 Baꞌ puꞌñi ɨp guñ Gɨꞌkoraꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ, cham aaꞌ na jaroiꞌ maadɨt maiꞌ gɨxiaꞌ dhiꞌ dhi aꞌaalh. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na cham jir am nam jix bhaak kaꞌ gu jaꞌtkam ja bui gu jaiꞌ \r (Lk. 17:3) \p \v 15 ’Guꞌ baꞌ noꞌ jax dhuukat aapiꞌm maadɨt tuꞌ jax ma jam duiñ gu jax chuꞌm jam jaduuñ, jix bhaiꞌ nap mu jaꞌp dɨlhkob xi baabui xi chu aꞌgidhaꞌ na cham bhaiꞌ na puiꞌ tu buadaꞌ. Baꞌ noꞌ jax kaiꞌch na cham puiꞌ ka tu buadaꞌ, dho guꞌ puiꞌ dho na pim jax jix bhaiꞌ ba kaiꞌchdhaꞌ na jax bɨɨpɨꞌ dɨr. \v 16 Piam ku guꞌ noꞌt guꞌ jax dhuukat cham jum kai gu puiꞌ nap jax tu aꞌgidhaꞌ, jir am nap jumaip xi baiꞌñmɨrai gu jaroiꞌ piam jɨꞌk gook na pim baꞌ baik dɨt tu aꞌgidhaꞌ, katti iam jam kɇɇji miꞌ puiꞌ ba jimiaꞌ. \v 17 Piam ku guꞌ maaꞌn nat jax cham jam kai, dho guꞌ jaiꞌp dho giop xi ja baiꞌñmɨrai bɨɨx nam jɨꞌk tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ aañ jiñ bui na pim baꞌ muiꞌ dhɨt tu aꞌgidhaꞌ. Baꞌ noꞌ guꞌ maaꞌn nat jax cham jam kai, dho guꞌ puiꞌp dho cham ka juandaꞌ, dai nap puiꞌ pɨx ba biaꞌkaꞌ na jax guiꞌ nam cham tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui, piam puiꞌ na jax guiꞌ nam jir tuumiñ tu taandam tugiꞌñ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam nam cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ. \p \v 18 ’Baꞌ jax ña pim jix aaꞌndaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, puiꞌ jaꞌk jup tu tuiꞌkaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ, aañ moo yaꞌ pu jam tɨtda. Piam na pim jax tɨꞌiidhaꞌ gio na pim tuꞌ cham aaꞌndaꞌ na puiꞌ tu tuiꞌkaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, puiꞌ jaꞌk jup tu tuiꞌkaꞌ jix dhaam jaꞌk. \p \v 19 ’Baꞌ noꞌ pimɨt jɨꞌk gook maap xi chu aꞌgak ma tu daanɨ buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ, jam makiaꞌ dho na pim tuꞌ taandaꞌ, aañ moo yaꞌ pu jam tɨtda. \v 20 Na guꞌ noꞌm jɨꞌk gook piam jɨꞌk baik miꞌ paiꞌ tu daan gu jaꞌtkam aañ jiñ bui, aañ miꞌp tuiꞌñgɨdaꞌ ja bui. \p \v 21 Baꞌ gu Peegro mu jimɨɨk amuub bhaiꞌ ba tɨkka gu Jesuus, jup tɨtda: \p ―¿Guꞌ baꞌ jɨꞌkim jix bhaiꞌ nañ pu tɨɨdaꞌ gu jax chuꞌm jiñ jaduuñ noꞌt tuꞌ jax jiñ duiñ nañ puiꞌ pɨx ka tu uañiꞌñkaꞌ, jɨꞌk xijum gookim aa? \p \v 22 Baꞌ gu Jesuus jup tɨtda: \p ―Jaꞌpji muiꞌ kim ji nax bhaiꞌ nap pu tɨɨdaꞌ nap puiꞌ pɨx ka tu uañiꞌñkaꞌ, cham tuꞌ gu tuꞌ xijum gookim pɨx, guꞌ jaꞌpji jɨꞌk baik ooꞌm daman mambhɨɨx jaꞌkbuiꞌ kim ji. \s1 Gu Jesuus na ba tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai maaꞌn guiꞌ nam palhbuiꞌñdhaꞌ gu jax chuꞌm gɇꞌkam gu tuꞌ na jax buadaꞌ \p \v 23 ’Baꞌ gu jaroiꞌ noꞌ bhaan ba tɨ nɨidhim gu Dios, jaꞌp ji buusan na jax maaꞌn gu jax chuꞌm gɇꞌkam noꞌt mu paiꞌ ba ji chu jaꞌkɨlh nam jɨꞌk uaꞌtuꞌndaꞌ guiꞌ nam jɨꞌk palhbuiꞌñdhaꞌ gu tuꞌ na jax buadaꞌ. \v 24 Baꞌ nat jax kiaꞌpɨx muiꞌ ji chu jaꞌkɨlh, ba tɨɨ na maaꞌn jix ioꞌm muiꞌ tuumiñ uaꞌtuꞌn. \v 25 Baꞌ ba tu chia nam daagɨi gaꞌraꞌ bɨɨmaꞌn gu bɨngaꞌn, gio gu maamraꞌn, gio baꞌ na jɨꞌk tuꞌ biaꞌkaꞌ, nam sap baꞌ puiꞌ pɨx tujuandam kɨꞌn ji biꞌyaꞌ cham ji namkidhat na sap baꞌ puꞌñi jaꞌk cham ka uaꞌtuꞌndaꞌ, na guꞌ cham biaꞌkaꞌ na tuꞌ kɨꞌn tu namkidhaꞌ dhiꞌ dhi maaꞌnkam. \v 26 Guꞌ ji nat guꞌ jotmodaꞌ mi jaꞌp oꞌlhiaꞌn kɨꞌn xi kɨkbok bhaiꞌ soiꞌ ji chɨɨꞌn gu gɇꞌkam guiꞌ jɨꞌ gu maaꞌnkam na muiꞌ tuumiñ uaꞌtuꞌndaꞌ, jup tɨtda: “Ka tuñ uañiꞌñkaꞌ ap jiñ jaduuñ. Aañ matgɨm jum namkidhaꞌ ji bɨɨx nañ jɨꞌk jum uaꞌtuꞌn.” \v 27 Baꞌ gu gɇꞌkam jix joiꞌmdak ma kai, puiꞌ cham ka juan sia ku uaꞌtuꞌn, dai nat ba tu chia nam giop doꞌñchoꞌ. \v 28 Guꞌ ji na guꞌ moo janoꞌ nat jax miꞌ dhɨr buus guiꞌ jɨꞌ gu maaꞌnkam na tu uaꞌtuꞌndat, maaꞌn mi jaꞌp jup ba tɨɨ guiꞌ nam maap tu juandaꞌ na palhɨɨp jup uaꞌtuꞌndaꞌ. Baꞌ bhaiꞌ pu ji dhaa kuxboran, bhaiꞌ xi bhiikchuꞌntuꞌ jup xi chɨtdat: “Bhaiꞌp jiñ ñamkidhaꞌ guiꞌ nap jiñ uaꞌtuꞌn.” \v 29 Baꞌ puiꞌ tɨip xi chum uañ buiñor guiꞌ na miꞌx bhaam, jup tɨtda: “Ka tuñ uañiꞌñkaꞌ ap jiñ jaduuñ. Aañ matgɨm jum namkidhaꞌ ji bɨɨx nañ jɨꞌk jum uaꞌtuꞌn.” \v 30 Guꞌ ji na guꞌ cham puiꞌ ɨlhiiꞌñ guiꞌ na miꞌx bhaam, jaꞌpji na bha taan ji na jɨꞌk uaꞌtuꞌn. Tu chia dho guꞌ nam kuupaꞌ na sap baꞌ namkidhaꞌ. \v 31 Baꞌ na mɨt puiꞌ jɨꞌ tɨɨ nat tu dooda guiꞌ nam puiꞌp jir tujuandam tugiꞌñ kaꞌ gu gɇꞌkam, giilhim jix buam jum ɨlh jamɨt, baꞌ mu jimɨɨk ba aagiꞌñ am gu gɇꞌkam. \v 32 Baꞌ gu gɇꞌkam mu tu joochxi na mu jimdaꞌ buiñor. Baꞌ nat paiꞌ dhuuk miꞌ ba ai, jup tɨtda: “Jaꞌp moo alh jix buam tomaat ap. Tɨɨꞌ aa na ñich aañ cham jax jum dooda nap jix ioꞌm muiꞌ tuumiñ jiñ uaꞌtuꞌndat, na ñich guꞌx joiꞌmdak jum kai na pich bhaiꞌ soiꞌ jiñ chɨɨꞌn. \v 33 ¿Moo cham bhaaiꞌ aa nap puꞌñix joiꞌmdaip kaayaꞌ guiꞌ na puiꞌm uaꞌtuꞌn na ñich aañ jax xim joiꞌmdak jum kai nap soiꞌ bañ chɨtda?” \v 34 Baꞌ bhaamuk tu chia gu gɇꞌkam nam tulhiiñchudaꞌ na baꞌ namkidhaꞌ ɨp gio guiꞌ nat jɨꞌk puiꞌ tɨi ba tɨɨdak na cham ka namkidhaꞌ gɨt. \p \v 35 Baꞌ miꞌ pɨx juugɨt tu aꞌga gu Jesuus gu dhiꞌ puꞌñi jaꞌk. Miꞌ dhɨr baꞌ moop ja tɨtda: \p ―Baꞌ aapiꞌm puꞌñip jam doodaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ noꞌ pim cham tu ja uañiꞌñ gu jam jaaduñ bɨɨx jam jujur kɨꞌn. \c 19 \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na cham jir am nam maiꞌ ja iabudaꞌ gu ja bɨpnaꞌ gu jaꞌtkam \r (Mr. 10:1‑12; Lk. 16:18) \p \v 1 Baꞌ gatuuk na miꞌ puiꞌ jɨꞌ xi chu ja aꞌgidhimɨk gu Jesuus gu noonbiꞌñ, pu jii miꞌ dhɨr na paiꞌ bhaan bipioꞌ gu Galilea dɨbɨɨr, mu jaꞌk jup bhɨi na paiꞌ bhaan jup bipioꞌ gu Judea dɨbɨɨr, maaꞌn kap na paiꞌ iampɨx xiaꞌlhbui jaꞌk bipioꞌ miꞌ na paiꞌ bhɨix gu Jordaan Ak. \v 2 Baꞌ cham jɨꞌx mɨɨkim jix ioꞌm muiꞌ miꞌ mam jumaap jamɨt gu jaꞌtkam ji ja uaꞌdat am gux kakoꞌkkam, baꞌ gu Jesuus cham jax ji chɨꞌɨɨk pɨx jaꞌx jup ji ja duduaꞌñ. Bɨɨx jamɨt dho guꞌx kɨɨꞌp jum duu. \p \v 3 Baꞌ moo jɨꞌkchi miꞌp ba ai mɨt guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ, baꞌ bhaiꞌ ba tɨkka am gu Jesuus nam miꞌ pɨx jix maiꞌchim noꞌ sap moo jax kaiꞌch na cham jir am nam baꞌ puiꞌ jaꞌk iattulhdhai tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ, jup tɨtda am: \p ―¿Jix bhaaiꞌ aa gu jaroiꞌ noꞌ cham ka joiꞌñ gu bɨngaꞌn na maiꞌ xi buaji jumai bhaiꞌp ji bhɨɨyaꞌ, kaꞌ guꞌ cham aa? \p \v 4 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Kux aapiꞌm aa cham jɨꞌxkat tu jiñkuiꞌñ miꞌ na mɨt paiꞌ tu uaꞌnak gu bɨjɨk dɨr kam nap jum kaiꞌch nat guñ Gɨꞌkoraꞌ pu kaiꞌñkam jup duu gu chioꞌñ gio gu ubii nam baꞌ gammɨjɨ maap tu oiꞌñkaꞌ? \v 5 Gio baꞌ moo jaꞌpnip jum kaiꞌch ɨp: “Baꞌ dɨlhkob jaꞌk ba tu kiichaꞌ gu chioꞌñ na paiꞌ dhuuk bhɨɨyaꞌ gu ubii, cham tuꞌ miꞌ ka tu kiokaꞌ nam paiꞌ oiꞌñkaꞌ gu gɨꞌkorgaꞌn. Baꞌ dhi gook jaꞌp ji buan am nam jir maaꞌn maaꞌnkam kaꞌ pɨx gu chioꞌñ gio gu ubii.” \v 6 Puiꞌ kuñ baꞌp kaiꞌch nam cham tuꞌ kar gookaꞌn kaꞌ, guꞌ maaꞌn pɨx ji. Baꞌ cham jir am na jaroiꞌ jaꞌp xi dhuuji gu puiꞌ nat jax jaꞌk duu gu Dios nam gammɨjɨ maap tu oiꞌñkaꞌ gu chioꞌñ gio gu ubii. \p \v 7 Baꞌp kaiꞌch am guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ: \p ―¿Guꞌ jax ji nat baꞌ gu Moisees puiꞌ jaꞌk ja chianɨk gu bɨjɨk dɨr kam na sap jix bhaaiꞌ gu jaroiꞌ na palhɨɨp xi chu uaꞌnai miꞌ xi makiaꞌ gu bɨngaꞌn na baꞌ miꞌ dhɨr bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ nam cham kar jum bɨpnagɨm kaꞌ? \p \v 8 Baꞌp ja tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―Dho na guꞌ nam jax bar tuutuꞌm kaꞌ jaꞌp na jax aapiꞌm nam cham maatɨt tɇ kɇɇkɇꞌ ni jɨꞌx, na guꞌx kaapak kaꞌ gu ja jujur, cham aaꞌndaꞌ am nam miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na jax jir am. Puiꞌ kut baꞌ puꞌñi jaꞌk ja chianɨk gu Moisees nax bhaaiꞌ gu jaroiꞌ na maiꞌ buaꞌ gu bɨngaꞌn, guꞌ bɨɨpɨꞌ dɨr cham tuꞌ puiꞌ jaꞌk tu jimdat am ji. \v 9 Ku guꞌ jaꞌp moo gu tuꞌx matgɨm nañ yaꞌ jam aagiꞌñdhaꞌ, jaꞌpji na cham jir am ji na maiꞌ buaꞌ gu jaroiꞌ gu bɨngaꞌn noꞌt cham bɨɨpɨꞌ jumai bɨɨmaꞌn tɨɨ na boꞌkaꞌ. Na guꞌ noꞌt jumai tɨi bhaiꞌ ji bhɨi gu chioꞌñ gu ubii, cham tuꞌ puiꞌ ka ji buandaꞌ am nam jir jum bɨpnagɨm, nam guꞌ jaꞌp pɨx ba tu jimdaꞌ panaas na jax guiꞌ nam jir ganaiꞌ pɨx. \p \v 10 Baꞌ gu noonbiꞌñ gu Jesuus jup tɨtda am: \p ―Dho bak guꞌr am kat ji na pu cham jaroiꞌ maadɨt bhɨbhɨɨdaꞌ gu ubii, na guꞌ noꞌt jaroiꞌ puꞌñi ma tɨɨ na jumai bɨɨmaꞌn boꞌkaꞌ gu bɨngaꞌn, cham jir am na gio maiꞌp ba buaꞌ. \p \v 11 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Jax dhui nam guꞌ cham tuꞌ bɨɨx gu jaꞌtkam jix maat noꞌr am nam tɨ bɨpnaꞌ kaꞌ piam ku guꞌ cham, dai jɨꞌk pɨx ji guiꞌ nat pu puiꞌ jaꞌk ja aꞌm tɨ tɨɨ gu Dios nam baꞌx maat. \v 12 Baꞌ jaiꞌp jix jaiꞌch am gu jaꞌtkam nam dɨɨlh jir pu chuꞌm nam cham tɨ bɨpnaꞌ kaꞌ, jaiꞌ baꞌ nam jaꞌp pɨx cham ja doꞌñchokaꞌ, jaiꞌ baꞌ jaꞌp kaiꞌñkam cham jup tɨ bɨpnaꞌ kaꞌ am nam gammɨjɨ miꞌ puiꞌ duiñchuꞌndaꞌ na jax jaꞌk jix aaꞌ gu Dios. Aapiꞌm baꞌ dɨɨlh jix bhaiꞌ xim gaagidhaꞌ na pim jax jaꞌk tuꞌt tu oiꞌñkaꞌ. \s1 Gu Jesuus na ja aꞌmkam ba tu dañiaꞌ gu aꞌaalh jix dhaam jaꞌk buiñor guch Gɨꞌkoraꞌ \r (Mr. 10:13‑16; Lk. 18:15‑17) \p \v 13 Baꞌ moo jaꞌxpɨx gu jaꞌtkam miꞌp ba aichulh jamɨt gu Jesuus gu ja aꞌaalh chuk nam jix aaꞌ na bhaiꞌ xi ja daagɨi tu ja daañxidhaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor guch Gɨꞌkoraꞌ. Guꞌ ji nam guꞌ cham aaꞌ gu noonbiꞌñ, dai na mɨt bhaiꞌ ji ja ñiok, jup ja tɨtda am nam sap cham mu jaꞌk ja uaꞌdaꞌ gu ja aꞌaalh chuk. \v 14 Guꞌ ji na guꞌ cham puiꞌ ɨlhiiꞌñ gu Jesuus, jup ja tɨtda: \p ―Chaꞌpim ja ñiokiꞌñdhaꞌ dhich jaaduñ nam bha ja uaꞌ gu ja aꞌaalh chuk, na guꞌ dhiꞌ pɨk jix ioꞌm ja aꞌm tɨ nɨiꞌñ gu Dios. \p \v 15 Baꞌ bhaiꞌ xi ja daagɨk ma tu daanɨ buiñor guch Gɨꞌkoraꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat ba jii. \s1 Gu biapmaꞌ jix chumñigam na ba tɨkkadaꞌ gu Jesuus na jax jaꞌk jix bhaiꞌ na tuiꞌñgɨdaꞌ na baꞌ jimiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios \r (Mr. 10:17‑31; Lk. 18:18‑30) \p \v 16 Baꞌ moo maaꞌn miꞌp ba ai gu biapmaꞌ miꞌ na paiꞌ oirɨ gu Jesuus, baꞌ jaꞌpni bhaiꞌ ba tɨkka: \p ―Aañ jaꞌp tuꞌm bham tɨkkam jiñ jaduuñ nañ jaꞌp tɇ kɇɇ nap jir jix bhaiꞌkam, nañ tɨix maachim nap jiñ aagiꞌñdhaꞌ gɨt nañ tuꞌx kɨɨꞌp jum duukam pu duñiaꞌ nañ baꞌ jimiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios. \p \v 17 Baꞌp tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Guꞌ jax duukat jap jix maat jiñ jaduuñ nañ jir jix bhaiꞌkam? Na guꞌ jumaip jix jaiꞌch jia guiꞌ na puiꞌp jir jix bhaiꞌkam, guiꞌ dhoñ Gɨꞌkoraꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ. Baꞌ noꞌp jix aaꞌ nap jimiaꞌ buiñor, jum aaꞌ nap bɨɨpɨꞌ miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na jax jum kaiꞌch gu ñioꞌkiꞌñ miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix. \p \v 18 Baꞌp kaiꞌch gu biapmaꞌ: \p ―¿Jax gi jaꞌk tu uaꞌñix? \p Baꞌ gu Jesuus jup xi aagiꞌñ jup tɨtda: \p ―Dho miꞌ na paiꞌ jaꞌpnim kaiꞌch: “Chaꞌp ja kooꞌndaꞌ gu jaꞌtkam. Gio nap cham maiꞌ xi buaji gum bɨɨnaꞌ jumai bhaiꞌ ji bhɨɨyaꞌ gu ubii. Gio nap cham naiꞌ tɨ ɨɨxiꞌñdhaꞌ. Gio nap cham naiꞌ ja iatgiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam, ni jaroiꞌ dho moo. \v 19 Gio baꞌ nap tuꞌ kaꞌm nɨidhat gum taat gio gum naan. Gio baꞌ nap bɨɨx pɨx jix ja joiꞌgɨꞌndaꞌ gu jaꞌtkam sia nar jaroiꞌ kaꞌ gɨt, jaꞌp nap jax xim joiꞌgɨꞌndaꞌ aap dɨɨlh.” \p \v 20 Baꞌp kaiꞌch ɨp gio gu biapmaꞌ: \p ―Dho guꞌ aañ bɨɨx miꞌ puiꞌ tɨi duiñchuꞌ ji gu dhiꞌ puiꞌ nap jɨꞌk jax kaiꞌch jiñ jaduuñ. ¿Chi guꞌ moo cham ji jia? \p \v 21 Baꞌp tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―Dho guꞌ maaꞌn kam biꞌiix ji nap pu tu duñiaꞌ, puiꞌ na jax guiꞌ nap jɨꞌk tuꞌ biaꞌ nap tu gaꞌrai ja makiaꞌ gu tuumiñ guiꞌ nam cham biaꞌ nam paiꞌ dhɨr uꞌji kɨꞌn tu sabaꞌdaꞌ. Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk jir jix chumñigam kaꞌ ap jix dhaam jaꞌk. Miꞌ dhɨr baꞌ dai nap gammɨjɨ bañ kaichgɨdaꞌ cham tuꞌ bhaan jim tukgidhat. \p \v 22 Baꞌ giilhim bhaiꞌx buam jim ɨlh gu biapmaꞌ nat puiꞌ jɨꞌ kai gu Jesuus, jix buam jum aagɨt pɨx ba jii, na guꞌ tɨi cham aaꞌ na tu gaꞌraꞌ gu bɨxchuꞌ na tu biaꞌ, na guꞌ giilhim jir jix chumñigam kaꞌ. \p \v 23 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus gu noonbiꞌñ: \p ―Dho jaña nam jax jix xijaim ɨlhiiꞌñ gux chutumñigam nam miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ na baꞌ ja aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ gɨt. \v 24 Gu kameeyo chi iam cham xijaim jup ɨlhiiꞌñ ji na buupuiram baakɨi gu soomkar jaꞌp dɨr jaꞌk buusniaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ na jax gux chutumñigam nam giilhim jix xijaim ɨlhiiꞌñ nam miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ, nam guꞌ dai mu jaꞌk bhaan jix chutkagix kaꞌ gu tuꞌ nam biaꞌkaꞌ. \p \v 25 Baꞌ gu noonbiꞌñ miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ am na mɨt puiꞌ jɨꞌ kai, cham bhaaiꞌ nam jax xim duñiaꞌ, dai nam jup jum tɨ tɨtda dɨɨlh: \p ―Dho bak guꞌ cham jɨꞌxkat jaroiꞌ aayaꞌ ji buiñor gu Dios, na guꞌ bak puiꞌ giilhim jix xijai nañ miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na jax jix aaꞌ. \p \v 26 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus muiꞌ xi ja tɨɨgɨk: \p ―Jax dhui na cham tuꞌ xijai kam ɨlhiiꞌñ gu Dios gu tuꞌ nam jix xijai kam ɨlhiiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. \p \v 27 Baꞌ gu Peegro miꞌ dhɨr jaꞌp muiꞌp ji ñio, jup kaiꞌch: \p ―¿Aach baꞌ tuꞌ maiꞌchiaꞌ jix dhaam jaꞌk, na chich guꞌ cham tuꞌ kap jich buix gu tuꞌ nach biaꞌkat janoꞌ dɨr na chich paiꞌ dhuuk jum kai? \p \v 28 Baꞌ gu Jesuus jup ja tɨtda bɨɨx nam jɨꞌk jir gu noonbiꞌñ: \p ―Dho guꞌ dai dho na pim jiñ bɨɨm ba daraibuꞌ mambhɨɨx kap daman gook bhaiꞌ nañ paiꞌ ba daibuꞌ aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ nañ paiꞌ dhɨr naiꞌr gɇꞌkam kaꞌ, na joidham jix chu abhaar, janoꞌ na paiꞌ dhuuk jum aayaꞌ na bɨɨx xixiibkam jup tum duñiaꞌ gu tuꞌ. Baꞌ ba ja aagiꞌñdhaꞌ pim gu ja bopxi gu mambhɨɨx daman gook maamraꞌn gu Israel nam tuꞌ jax buimɨi yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. \v 29 Guꞌ baꞌ gu jaroiꞌ noꞌt cham tuꞌp jim buixdhak gammɨjɨ bañ kaichuꞌ, na cham bhaan ka tɨtɨɨꞌñchokaꞌ gu baꞌkiꞌñ, piam gu sɨspidhiꞌñ, piam gu taataꞌn, piam gu dɨꞌɨɨꞌn, piam gu maamraꞌn, piam gu dɨrbagaꞌn, cham jax bua dho, na guꞌx ioꞌm muiꞌ bhaan ba tu biꞌyaꞌ gatuuk, gio na pu jimiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ. \v 30 Guꞌ baꞌ guiꞌ nam xib jir gɇꞌgɇrkam yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, kam aayaꞌ gatuuk nam jir cham tuꞌ kaꞌ, guꞌ baꞌ guiꞌ nam xib jir jaꞌppɨx jaꞌtkam yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, gatuuk gɇꞌgɇrkam kɨꞌn ji biꞌyaꞌ am jix dhaam jaꞌk buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ. \c 20 \s1 Gu Jesuus na ba tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai gu tujuandam nam maaꞌn nam jɨꞌk ja namkidhaꞌ sia ku mɨt jaiꞌ gatuuk ka tu jua \p \v 1 ’Baꞌ gu jaroiꞌ noꞌ bhaan ba tɨ nɨidhim gu Dios, jaꞌp ji buusan na jax gu jaroiꞌ noꞌ mu paiꞌ tɨ ɨꞌɨɨx gu bhaidhaꞌ. Baꞌ noꞌ bar am na paiꞌ dhuuk tu uꞌyaꞌ, kapbhuimuk ba ja umuaꞌñdharaꞌ gu tujuandam nam tu uꞌyaꞌ gu bhaidhaꞌ. \v 2 Baꞌ na paiꞌ dhuuk ba ja tɨgiaꞌ, xi ja aagiꞌñdhaꞌ na jɨꞌk ja namkidhaꞌ gu maaꞌn tanoolh, baꞌ xi ja baidhai miꞌ xi ja chiñiaꞌ nam tɨ ɨꞌkiaꞌ gu bhaidhaꞌ na paiꞌ tɨ ɨꞌɨɨx kaꞌ. \v 3 Baꞌ moo jaꞌxpɨx tɇꞌkob paꞌ duuk iam, gio jaiꞌp ma ja umuaꞌñdham gu tujuandam, baꞌ ba ja tɨɨ ɨp jɨꞌkchi nam mummu jaꞌp pɨx daraa ɨrban gu gɇꞌ kiicham nam cham tuꞌ jax bua. \v 4 Baꞌ puiꞌp ba ja tɨtda, jup kaiꞌch: “Aañ bha jam umuaꞌñdham jiñ jaaduñ na pim jiñ palhbuidhaꞌ na pim tɨ ɨꞌkiaꞌ gu bhaidhaꞌ mu nañ paiꞌ tɨ ɨꞌɨɨx.” Baꞌ guiꞌ cham jax ji chɨꞌɨɨk jup ma oi mɨt na mɨt tu juanam. \v 5 Baꞌ nat miꞌ xi ja doꞌñchok, jaꞌxpɨx jix dhaam duuk jaiꞌ giop ma ja umuaꞌñdham. Baꞌ puiꞌp ba ja tɨtda nat paiꞌ dhuuk ba ja tɨɨ nat jax ja tɨɨdak ja baidhak gu jaiꞌ. Baꞌ xi ja baidhak mu xi ja doꞌñchok ɨp. Miꞌ dhɨr baꞌ jaꞌxpɨx mia ji dhunɨɨk, gio jaiꞌp ma ja umuaꞌñdham. Baꞌ ba ja tɨɨ ɨp jaiꞌ, baꞌ puiꞌp ba ja tɨtda nat jax ja tɨɨdak ja baidhak gu jaiꞌ. Baꞌ puiꞌp xi ja baidhak mu xi ja doꞌñchok ɨp. \v 6 Mɨkkat baꞌ nat jix ioꞌm ba ji jur, jaiꞌ giop ma ja umuaꞌñdham mu jaꞌp ɨrban gu gɇꞌ kiicham. Baꞌ ba ja tɨɨ ɨp jaiꞌ nam miꞌ pɨx jaꞌp daraa nam cham tuꞌ jax bua. Baꞌ ba ja tɨkkaꞌ na sap jax kum baꞌ cham tu juan, jup ja tɨtda: “¿Jax ku pim baꞌ cham tu juan jiñ jaaduñ? Yaꞌ pɨx pu daraa japim bɨx chanoolh.” \v 7 Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: “Dho na cham jaroiꞌch umuagiꞌñ dho.” Baꞌ guiꞌp ja tɨtda ɨp gio: “Dho guꞌ aañ bha jam umuaꞌñdham dho na pim jiñ palhbuidhaꞌ na pim tu uꞌyaꞌ gu bhaidhaꞌ mu nañ paiꞌ tɨ ɨꞌɨɨx.” Baꞌ guiꞌ cham jax ji chɨꞌɨɨk jup ma oi mɨt na mɨt tu juanam. \v 8 Baꞌ gatuuk nat paiꞌ dhuuk ba ji chuk, jup tɨtda gu tujuandam tugiꞌñ guiꞌ na miꞌ tɨ ɨꞌɨɨx kaꞌ gu bhaidhaꞌ: “Eap baꞌ xib bhaiꞌ xi ja baiꞌñ guiꞌ na mɨt jich palhbui na mɨt tɨ ɨꞌkɨ gu bhaidhaꞌ, miꞌp xi ja namkidhaꞌ. Bɨɨpɨꞌp bhaiꞌ ji ja namkidhaꞌ guiꞌ na mɨt jɨꞌk jix ioꞌm gatuuk yaꞌ ai, mu jaꞌk jap ji chɨɨmoꞌ ja bui guiꞌ na mɨt jɨꞌk kabuimuk dɨr bhaiꞌ ji chu jua.” \v 9 Baꞌ moo miꞌ ba ai mɨt guiꞌ na mɨt jɨꞌk jix ioꞌm jurnɨk ka tu jua, baꞌ miꞌ xi ja namki mɨt. Baꞌ maaꞌn na mɨt jɨꞌk ja namki na jɨꞌk tum namkiꞌñdhaꞌ gu maaꞌn tanoolh sia ku mɨt tɨi palhɨɨp pɨx tu jua. \v 10 Baꞌ moo jaꞌxpɨx miꞌp ba ai mɨt guiꞌ na mɨt kabuimuk dɨr bhaiꞌ ji chu jua. Baꞌ tɨi ɨlhdhat am nam muiꞌ paꞌ ja namkidhaꞌ gɨt, guꞌ ji na mɨt guꞌ jaꞌkbuiꞌ pɨx jup ja namki na jɨꞌk tum namkiꞌñdhaꞌ gu maaꞌn tanoolh. \v 11 Baꞌ gatuuk na mɨt bɨɨx xi ja namki, bhaiꞌ ji ñiokbo mɨt buiñor guiꞌ na miꞌ tɨ ɨꞌɨɨx kaꞌ gu bhaidhaꞌ, \v 12 jup tɨtda am: “¿Jax ku pich baꞌ dhiꞌ jaꞌkbuiꞌ pɨx jup ja namki na pich jɨꞌk jich ñamki aach? ¿Cham bhaaiꞌ aa nap muiꞌ paꞌch ñamkidhaꞌ gɨt aach, na chich guꞌ bɨx chanoolh jich chulhii na chich tu jua, gio na bhax chatoiñ? Guꞌ dhiꞌ tɨi palhɨɨp pɨx tu jua mɨt, na mɨt guꞌ jurnɨk yaꞌ ka ai.” \v 13 Baꞌp kaiꞌch guiꞌ na miꞌ tɨ ɨꞌɨɨx kaꞌ gu bhaidhaꞌ: “Aañ cham paiꞌ jax kaiꞌch jiñ jaaduñ nañ cham bɨɨx jam namkidhaꞌ, nañ guꞌ pu jam aagiꞌñ nañ pu jaꞌkbuiꞌ pɨx jam namkidhaꞌ gu maaꞌn tanoolh. \v 14 Jaꞌpji na pim cham jax ji kaiꞌchɨt xi gaamui dhi tuumiñ na ñich jam maa, na guꞌ dhiꞌ aañ dɨɨlh jup jix maat na ñich baꞌ jaꞌkbuiꞌp ja namki na ñich jɨꞌk jam namki aapiꞌm. \v 15 Na guꞌ dɨɨlh jir jiñ chumñiꞌ siañ jax bua. ¿Kaꞌ pim ji xiñ jɨɨgam aa nañ jir jix bhaiꞌkam ja bui dhi jaaduñ?” \p \v 16 Baꞌ miꞌ pɨx juugɨt tu aꞌga gu Jesuus gu dhiꞌ puꞌñi jaꞌk, miꞌ dhɨr baꞌ moop ja tɨtda: \p ―Baꞌ puꞌñi jaꞌk jup tu ja jimiaꞌ guiꞌ nam xib jir gɇꞌgɇrkam yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, gatuuk cham tuꞌ kɨꞌn ji biꞌyaꞌ am. Guꞌ baꞌ guiꞌ nam xib jir cham tuꞌ, gatuuk gɇꞌgɇrkam kɨꞌn jup ji biꞌyaꞌ am jix dhaam jaꞌk buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ. \s1 Na bar baikim kaꞌ na gio puiꞌp ba tɨꞌyaꞌ gu Jesuus nam muꞌaaꞌ \r (Mr. 10:32‑34; Lk. 18:31‑34) \p \v 17 Baꞌ na paiꞌ dhuuk gamaiꞌ ba jimchuꞌ gu Jesuus bhammɨ jaꞌk Jerusaleen, mu jaꞌp xi ja boosgak dɨlhkob gu mambhɨɨx daman gook noonbiꞌñ, jup ja tɨtda: \p \v 18 ―Xib jach baꞌ moo ba jiimchuꞌ bhammɨ jaꞌk Jerusaleen nach jax yaꞌ ba jiim gu xib. Baꞌ aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ, jiñ dhagiaꞌ am guiꞌ nam xiñ bhaamkiꞌñ gu jaꞌtkam, miꞌ dhɨr baꞌ dai nam jiñ bhɨikaꞌ mu jaꞌk nam paiꞌ darkaꞌ guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio baꞌ guiꞌ nam jir ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios. Baꞌ maap xim daagɨi ja chiñiaꞌ am gu jaiꞌ jaꞌtkam nam cham jir Israel kam nam jiñ muꞌaaꞌ. \v 19 Baꞌ guiꞌ bɨɨx aixim xiñ buimɨi kuruus taꞌm jiñ sissapai xiñ muꞌaaꞌ am. Ku baꞌ guꞌ aañ baik tanoolh kɨꞌn yaꞌ ji nañ jax ba oirɨdaꞌ, nañ guꞌ duadɨi giop bamgiaꞌ miꞌ dhɨr koiꞌñgaꞌn tɨr. \s1 Gu bɨngaꞌn gu Sebedeo na tɨix aaꞌndaꞌ nam sonpan darkaꞌ gɨt gu maamraꞌn na paiꞌ daakaꞌ gu Jesuus \r (Mr. 10:35‑45) \p \v 20 Baꞌ gu bɨngaꞌn gu Sebedeo xi ja baidhak gu maamraꞌn muiꞌ ji ai miꞌ na paiꞌp tuꞌiiꞌ gu Jesuus, baꞌ mi jaꞌp oꞌlhiaꞌn kɨꞌn xi kɨkbok soiꞌ jim duu. \v 21 Baꞌ gu Jesuus xi chɨkka na tuꞌ baꞌx aagɨt miꞌ soiꞌ ba tuꞌiiꞌ, baꞌ guiꞌp kaiꞌch: \p ―Dho nañ puiꞌ tɨi ɨlhiiꞌñ dho nap puiꞌ xi chɨꞌyaꞌ gɨt nam jum sanoop darkaꞌ dhiñ maamar janoꞌ nap paiꞌ dhuuk gɇꞌkam kɨꞌn ba daakaꞌ, maaꞌn kɨɨꞌn dɨr jaꞌk nap chiñiaꞌ na daakaꞌ, maaꞌn baꞌ oꞌnsop dɨr jaꞌk. \p \v 22 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Matgɨm giilhim jix xijai ji na baꞌ puiꞌ tu tuiꞌkaꞌ gu dhiꞌ puiꞌ na pim jax ɨlhiiꞌñ, na guꞌ bɨɨpɨꞌm aaꞌ na pim giilhim jum tulhiiñaꞌ, jaꞌp na jax aañ. ¿Kaꞌ pim jix ñakooꞌ aa na pim jum tulhiiñaꞌ? \p Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Jix ñakooꞌ ich ji matgɨm. \p \v 23 Baꞌp ja tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―Dho guꞌr am dho noꞌ pim guꞌx ñakooꞌ na pim jum tulhiiñaꞌ. Ku baꞌ guꞌ aañ cham jax jam tɨɨdaꞌ ji na moo puiꞌ tu tuiꞌkaꞌ gu dhiꞌ na pim tuꞌ bhaan tu aꞌga, na puiꞌ maaꞌn kɨɨꞌn dɨr jaꞌk jiñ xanoop daakaꞌ, gu jumai baꞌ oꞌnsop dɨr jaꞌk. Na guꞌ dai janoꞌ na paiꞌ dhuuk tum kuugalhdhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan na baꞌx maatɨꞌ kaꞌ na jaroiꞌ bhaiꞌ ji aagaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ. \p \v 24 Baꞌ gu jaiꞌ mambhɨɨx noonbiꞌñ gu Jesuus am bhaak jamɨt ja bui gu jaiꞌ gook nam puiꞌp jir noonbiꞌñ nam jir jum sɨspidhim na mɨt puiꞌ jɨꞌ ja kai. \v 25 Guꞌ ji nat guꞌ gu Jesuus jotmodaꞌ maap xi ja jumpadak jup ja tɨtda: \p ―Jax dhui na cham jir am na pim moo kɨꞌn jup bax bhaak na pim jix aagɨt na pim jir gɇꞌgɇrkam kaꞌ. Na guꞌ dhiꞌ jaꞌp pɨx ba ji buusan na jax guiꞌ nam cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ, puiꞌ na jax guiꞌ nam jix kakaiꞌ kɨꞌn dadarrɨ nam xiꞌ gɇꞌgɇrkam jum taat kaꞌ ja bui gu ja jaꞌtkam tuk, sia ji guꞌ noꞌm jir miamdagaꞌn pɨx, gɇꞌgɇrkam bam taat kaꞌ am. \v 26 Guꞌ aapiꞌm matgɨm cham jir am ji na pim moo puiꞌ jaꞌk jup tu jimdaꞌ na jax guiꞌ am. Guꞌ matgɨm noꞌ pim moo baabuiꞌx aaꞌ na pim jir gɇꞌgɇrkam kaꞌ, jum aaꞌ ji na pim soiꞌm duukat ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam sia nar jaroiꞌ kaꞌ gɨt. \v 27 Baꞌ noꞌ puꞌñi aapiꞌm maadɨt jix aaꞌ na pim jir gɇꞌgɇrkam kaꞌ, jum aaꞌ na pim puiꞌm ɨlhiiꞌñdhaꞌ na jax guiꞌ nam puiꞌ pɨx tu juandaꞌ nam cham ja namkiꞌñdhaꞌ. \v 28 Na guꞌ sia aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ, cham tuꞌ gɇꞌkam jiñ ɨlhiiꞌñ iñ, na ñich guꞌ cham tuꞌ pu kaiꞌñkam bha jii yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan nam baꞌ yaꞌñ palhbuiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam tuꞌ na pɨx kɨꞌn. Guꞌ jaꞌpji na ñich jaꞌkbuiꞌ kat bha ja palhbuidham ji nañ ja aꞌmkam mukiaꞌ na baꞌ miꞌ dhɨr ba tu namkix kaꞌ gu ja uaꞌtulhdharaꞌ. \s1 Gu Jesuus na ba ja duduaꞌñdhaꞌ gook gu jaꞌtkam nam cham ñiññia kaꞌ \r (Mr. 10:46‑52; Lk. 18:35‑43) \p \v 29 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk miꞌ dhɨr gamaiꞌ ji jii gu Jesuus na paiꞌr Jerikoo ja bɨɨm gu noonbiꞌñ, muiꞌ jaꞌtkam pɨx chuꞌp jum duu mɨt na mɨt ba oi. \v 30 Baꞌ palhɨɨp gama jaꞌk nam ba bhɨichuꞌ, miꞌ ba daraa am boi jugiiꞌñ gook gu jaꞌtkam nam cham ñiññia kaꞌ. Baꞌ na mɨt puiꞌ ba tɨ kai na gu Jesuus mi jaꞌp jim muiꞌ ja bɨɨm, muiꞌ ji jiñkui mɨt, jup tɨtda am: \p ―¡Aapiꞌ jich jaduuñ nap jir boxiiꞌñ gu Dabii, iam jap xich joiꞌmdai jich chɨgiaꞌ! \p \v 31 Baꞌ gu jaꞌtkam nam muiꞌp oiꞌñchuꞌ gu Jesuus, am jix bhaaktuꞌ am, jup ja tɨtda am nam sap cham ñiokat darkaꞌ. Guꞌ ji na mɨt guꞌ guiꞌx ioꞌm ba xi jii nam gɇꞌ kɨꞌn mu jiiñak, jup kaiꞌch am: \p ―¡Aapiꞌ jich jaduuñ nap jir boxiiꞌñ gu Dabii, iam jap xich joiꞌmdai jich chɨgiaꞌ! \p \v 32 Baꞌ gu Jesuus miꞌ gan ji kɨkbo, dai na muiꞌ pup tɨ nɨiꞌñ mu nam paiꞌ dhɨr bha jiiñak gu jaꞌtkam guiꞌ nam cham ñiññia kaꞌ, baꞌ xi ja bai nam mu jimiaꞌ. Baꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk miꞌ ba ai, jup ja tɨtda: \p ―¿Tuꞌni aa jam duuk jiñ jaaduñ na pim baꞌ bhañ jiñkuiꞌñ? \p \v 33 Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Dho nach puiꞌ tɨi ɨlhiiꞌñ dho nap xich dhuduaꞌñdhai gɨt nach cham ñiññia. \p \v 34 Baꞌ gu Jesuus cham jax ji chɨꞌɨɨk jix ja joiꞌmdak jup xi ja duduaꞌñdhak, dai nat bhaiꞌ pɨx xi ja daa ja buupui am, pux kɨkɨɨꞌp jum duu mɨt miꞌ jotmodaꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ dai na mɨt jaiꞌp ma oi mu jaꞌk na paiꞌ jim. \c 21 \s1 Gu Jesuus na Jerusaleen ba aayaꞌ \r (Mr. 11:1‑11; Lk. 19:28‑40; Jn. 12 :12‑19) \p \v 1 Baꞌ bhammɨ amuub ba ai gu Jesuus na paiꞌr Jerusaleen, maaꞌn kap na paiꞌ puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Betpajee, sonpan gu oidhaꞌ guiꞌ nam Oliibus kɨꞌn jup jix mat kaꞌ gu jaꞌtkam. Baꞌ ba ja jootos gook gu noonbiꞌñ nam tɨɨmɨlhdhapuꞌ maaꞌn gu bhuruꞌx, \v 2 jup ja tɨtda: \p ―Ea na pim mu jimiaꞌ bhammɨni na paiꞌ pɨx jɨꞌdɨlh jir kikcham na pim jiñ chɨɨmɨlhdhapuꞌ maaꞌn gu bhuruꞌx. Miꞌ moo bulhkaꞌ na pim jax yaꞌ dɨr mu aajidhaꞌ. Baꞌ dai na pim jax xi buplhioꞌkai bhaiꞌ pu tɨɨmɨrikaꞌ, bɨɨx sia gu maraaꞌn. \v 3 Guꞌ baꞌ noꞌ guꞌ jaroiꞌ ampɨk ba jam tɨkka na pim jax dhuñiaꞌ gu bhuruꞌx, jaꞌp japim tɨɨdaꞌ: “Dho gu Gɇꞌkam nat bhach joot. Cham maat ich na tuꞌ mi bhiiñoraꞌ, ku baꞌ guꞌ sap jaꞌxñi gio yaꞌp bam aichulhdhaꞌ ji.” \p \v 4 Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk tum kuugalh gu puiꞌ nat jax jaꞌk tu uaꞌnak maadɨt guiꞌ nam bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 \v 5 Xi ja aagiꞌñ gor gu Sion oiꞌñkam na soiꞌ jim duiñchugɨt bhuruꞌx chaꞌm muiꞌ ba jim gu ja gɇꞌkam tuk. \q1 Jir bhiꞌññordam gu bhuruꞌx na bhaan jim. \p \v 6-7 Baꞌ gu noonbiꞌñ cham jax ji chɨꞌɨɨk muiꞌp ma jii mɨt mu nat paiꞌ ja joot gu Jesuus. Baꞌ puiꞌ ji chu buus na jax ja tɨtda, miꞌ bulh gu bhuruꞌx na paiꞌ tu ja aagiꞌñ, baꞌ guiꞌ dai na mɨt jax buplhioꞌ xi chɨɨmɨrak jamɨt bɨnkam gu maraaꞌn. Baꞌ mu ja aichdhak bhaiꞌ xi ja bakxi mɨt gu ja kuktun, baꞌ gu Jesuus maaꞌn bhaiꞌ xi dhaibuk gamaiꞌ pɨx chuꞌm duu bɨɨx boi. \v 8 Baꞌ gu jaꞌtkam joidham jix bhaiꞌ jim taatugɨt bɨɨpɨꞌ dɨr bapoiꞌdhat ja kookosidhat miꞌ ja iabuim am boi chaꞌm gu ja kuktun, nam guꞌx ioꞌm muiꞌ mu jiim nam oiꞌñchuꞌ gu Jesuus, gam jaiꞌ gu tua jaajaꞌ nam omsaidhat miꞌ iabuim miꞌ na paiꞌ jax bhɨɨjim gu Jesuus. \v 9 Baꞌ nam puiꞌ xi chu buidhat pɨx jiiñak bɨttu am bɨɨx guiꞌ nam jɨꞌk bɨɨpɨꞌ dɨr jiim gio guiꞌ nam gatuuk dɨr jup jiim, jup kaiꞌchim am: \p ―¡Taxchaab baꞌ guch Gɨꞌkoraꞌ nat bhaiꞌ bach joochxi gu boxiiꞌñ gu Dabii guiꞌ na bɨjɨk yaꞌr gɇꞌkam kat! \p \v 10 Baꞌ jaꞌxpɨx nat paiꞌ dhuuk bhammɨ ba ai gu Jesuus na paiꞌr Jerusaleen, cham maat am gu bhaiꞌ oiꞌñkam nar jaroiꞌ dhaꞌ. Naiꞌ tɨim tɨ tɨkka am, jup kaiꞌch am: \p ―¿Jaroo chi baꞌ daꞌ dhi maaꞌnkam? \p \v 11 Baꞌ jaiꞌ dhɨt jup kaiꞌch am: \p ―Dho dhiꞌ dhor diꞌ gu Jesuus guiꞌ na bhaankamuꞌn tu aꞌga gu Dios, guiꞌ na mummɨ kio Nasareet guiꞌ na miꞌ bipioꞌ na paiꞌ jax jir Galilea. \s1 Gu Jesuus na jaꞌk ba ja jootsaꞌ guiꞌ nam bhaiꞌ ka tu gaꞌradaꞌ gɇꞌ chiop \r (Mr. 11:15‑19; Lk. 19:45‑48; Jn. 2:13‑22) \p \v 12 Baꞌ jaꞌxpɨx mu jaꞌk jup ba ai gu Jesuus na paiꞌr gɇꞌ chiop, baꞌ miꞌ pɨx ji ja tɨɨ gu jaꞌtkam nam jix ioꞌm muiꞌ mɨjɨ tu gaꞌra gu bɨxchuꞌ. Baꞌ bɨɨx miꞌ dhɨr jaꞌk ji ja aadi nam jɨꞌk bhaiꞌ ka tu gaꞌra gio guiꞌ nam bhaiꞌ ka tu sabaꞌn, ja iaꞌlhxichulh gu ja memees guiꞌ nam bhaiꞌ bhaan ka tuaꞌ gu tuumiñ nam bhaiꞌ ja pataaxiꞌñ gu jaꞌtkam kɨꞌn gu jaiꞌ tuumiñ, gio baꞌ guiꞌ nam giokdaꞌ bhaan bhaiꞌp ka ja kuup nam bhaiꞌ ka ja gaꞌra, bɨɨx jup ja iaꞌlhxichulh. \v 13 Baꞌp ja tɨtda puiꞌ xi ja doodak: \p ―¿Kux cham maat japim aa nap jum kaiꞌch gu ñioꞌkiꞌñ guñ Gɨꞌkoraꞌ miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix: “Dhi chiop nat miꞌm kɨi, miꞌ dhɨr jix bhaaiꞌ nam bha tuñ aꞌgiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam soiꞌ jim ɨlhdhat”? Aapiꞌm guꞌ ya jaꞌp tuꞌiiꞌ na jax paiꞌ noꞌm jum jumpaꞌn gu ɨꞌxkum. \p \v 14 Baꞌ na pui bhaiꞌ ka oirɨ gu Jesuus na paiꞌr gɇꞌ chiop, bhaiꞌ ba ai mɨt jɨꞌkchi gu jaꞌtkam nam cham ñiññia kaꞌ gio baꞌ jaiꞌ guiꞌ nam jix mamaꞌmkulhiꞌ kaꞌ, baꞌ soiꞌ ba tɨtda am na ja duduaꞌñdhaꞌ. Baꞌ guiꞌ cham jax ji chɨꞌɨɨk jix ja joiꞌmdak jup xi ja duduaꞌñ, jix kɨkɨɨꞌ mɨt jup jum duu. \v 15 Baꞌ giilhim bhaiꞌ ji bhaak jamɨt gu ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios gio baꞌ guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, na mɨt tɨɨ gu Jesuus nat ja duduaꞌñ gux kakoꞌk kam. Gio guꞌ gu aꞌaalh miꞌ dhɨr jaꞌp pɨx jiiñak jup bɨɨt am nam jix bhaiꞌm taat buiñor gu Jesuus, jup kaiꞌch am: “Taxchaab baꞌ guch Gɨꞌkoraꞌ nat bhaiꞌ bach joochxi gu boxiiꞌñ gu Dabii guiꞌ na bɨjɨk yaꞌr gɇꞌkam kat.” \v 16 Baꞌp tɨtda am gu Jesuus gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam: \p ―Jaꞌp xi ja tɨɨꞌn nam cham ñiokdaꞌ dhi aꞌaalh. Moo jaꞌp ja kɇɇ ap pɨx nam jax kaiꞌch. \p Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho jax gip bua siam jax kaiꞌch, na guꞌ puiꞌm kaiꞌch gu ñioꞌkiꞌñ guñ Gɨꞌkoraꞌ miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix na saak siax bhaaiꞌ gu aꞌaalh nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, sia guiꞌ nam ka xioꞌdaꞌ. ¿Cham aa pim jɨꞌxkat tu jiñkuiꞌñ miꞌ na paiꞌ puꞌñim kaiꞌch? \p \v 17 Baꞌ daipuꞌ xi ja tɨɨdak gu Jesuus miꞌ dhɨr pu jii mu jaꞌk na paiꞌr Betaania, miꞌ baꞌ gan ji chɨbia. \s1 Gu iigɨx na ba gakiaꞌ na ñiokdhaꞌ gu Jesuus \r (Mr. 11:12‑14, 20‑26) \p \v 18 Baꞌ kabuimuk nat giop ba xiaꞌ, ma jii ɨp gio gu Jesuus bhammɨ jaꞌk gɇꞌ kiicham. Baꞌ na gamaiꞌ ka jimchuꞌ, am jix bhiogɨm ba tu tatdatuꞌ. \v 19 Baꞌ ba tɨɨ na mu jaꞌp kɨɨk boi jugiiꞌñ maaꞌn gu iigɨx, baꞌ muiꞌ ma jii nat tɨɨgim. Baꞌ na bha jaꞌp tɨi xi ñɨnɨiꞌñ, pu nim maaꞌn kut tɨɨ gu iibhaiꞌñgaꞌn, baꞌp kaiꞌch: \p ―Alh moo cham jɨꞌxkat ka iibhaiꞌñchaꞌ dhi iigɨx. \p Baꞌ moo janoꞌ nat jax pu tɨɨꞌn, pu miꞌ naiꞌ ji gaa gu iigɨx. \v 20 Baꞌ miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ am gu noonbiꞌñ na mɨt puiꞌ jɨꞌ tɨ tɨɨ, jaꞌxpɨx baꞌ ba tɨkka am gu Jesuus nat jax dhuukat naiꞌ ji gaa gu iigɨx nat jax pu tɨɨꞌn na cham ka iibhaiꞌñchaꞌ, jup tɨtda am: \p ―¿Jax chi kut baꞌ moo jotmodaꞌ naiꞌ ji gaa dhi iigɨx na pich jax pu tɨɨꞌn na cham ka iibhaiꞌñchaꞌ? \p \v 21 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho na bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na cham tuꞌ daipuꞌ puꞌñix bhaaiꞌ na pim pu tu duñiaꞌ noꞌ pim jix biiñak buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ, guꞌ jaꞌpji sia ji guꞌñi oidhaꞌ noꞌ pim jax tɨtda: “Eap yaꞌ dɨr jaꞌk jim muni jaꞌk na paiꞌ gɇꞌ suuꞌn gu suudaiꞌ”, dho guꞌ puiꞌ dho ji chu buusniaꞌ noꞌ pim bɨɨx jam jujur kɨꞌn tɨ jɨɨgiꞌñ na puiꞌ ji chu buusniaꞌ na pim jax tɨꞌyaꞌ. \v 22 Guꞌ baꞌ puꞌñi ɨp noꞌ pim bɨɨx jam jujur kɨꞌn jix biiñak buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ, jam makiaꞌ dho tuꞌ na pim taandaꞌ. \s1 Gu Jesuus nam tɨi ba tɨkkadaꞌ na jax kaiꞌñkam puiꞌ tu bua bhaiꞌ gɇꞌ chiop \r (Mr. 11:27‑33; Lk. 20:1‑8) \p \v 23 Baꞌ gio miꞌp ba ai gu Jesuus na paiꞌr gɇꞌ chiop. Baꞌ na miꞌ ka tu ja aꞌgiꞌñ gu jaꞌtkam, miꞌ ba ai mɨt gu ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, gio baꞌ guiꞌ nam jir ja gɇꞌgɇrkam tuk kaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam. Baꞌ bhaiꞌ ba tɨkka am, jup tɨtda am: \p ―¿Jax jap baꞌ kaiꞌñkam yaꞌ pu tu bua? ¿Jaroom chianɨk bham joot nap yaꞌ pu tu duñiaꞌ nap dɨɨlh jax ɨlhiiꞌñ? \p \v 24-25 Baꞌ gu Jesuus jup ja tɨtda: \p ―Dho ea nañ aañ maaꞌn jup xi jam tɨkkaꞌ gu tuꞌx buadam na jax jir jum duukam. ¿Jaroo bha joot saak gu Juan na ja bopkonaꞌ gu jaꞌtkam? ¿Dios aa, kaꞌ dɨɨlh aa mɨt chia gu jaꞌtkam na ja bopkonaꞌ? Ea gor xiñ aagiꞌñ nañ baꞌ aañ jup jam aagiꞌñdhaꞌ. \p Baꞌ guiꞌ dai na mɨt ba jim tɨ tɨkka dɨɨlh, jup kaiꞌch am: \p ―¿Jax jach jaꞌk tɨɨdaꞌ? Na guꞌ noꞌch jax kaiꞌch nat gu Dios bha joot gu Juan, puiꞌ dho ji chɨꞌyaꞌ: “¿Guꞌ jax ji ku pimɨt baꞌ cham miꞌ puiꞌ jii na jax tɨi pup tu jam aꞌgidhimɨk?” \v 26 Gio noꞌ chich jax tɨip xi chɨɨꞌn na mɨt dɨɨlh chia gu jaꞌtkam na ja bopkonaꞌ, bhaakuim dhoch maꞌyasai joodai kɨꞌn jich koodaꞌ, nam guꞌ bɨɨx pɨx tɨ jɨɨgiꞌñ na gu Juan bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios. \p \v 27 Baꞌ puiꞌ cham bhaaiꞌ nam jax tɨɨdaꞌ, dai nam jup tɨtda pɨx: \p ―Chaam ji nach maat nat jaroiꞌ bha joot gu Juan. \p Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho bak aañ puiꞌ cham jup jam aagiꞌñdhaꞌ ku gi nat jaroiꞌ bhañ joot nañ baꞌ yaꞌ puiꞌ tu bua. \s1 Gu Jesuus na bhaan ji uaꞌrgidhai ba tu aꞌgaꞌ maaꞌn gu maaꞌnkam na mu paiꞌ ja jootsaꞌ gook gu maamraꞌn nam tu juanpuꞌ \p \v 28 Baꞌ moo miꞌ dhɨr jaꞌpni bhaiꞌp ba ja tɨkka gu Jesuus, jup kaiꞌch: \p ―¿Aapiꞌm jax ɨlhdhat kɇɇ? Puiꞌ na jax maaꞌn gu maaꞌnkam noꞌ gook tu maamar, baꞌ noꞌ maaꞌn jax tɨtda: “Ea nap mu jimiaꞌ mu gaa tɨr nap tu juanmɨraꞌ.” \v 29 Baꞌ noꞌ guꞌ jax kaiꞌch pɨx gu maraaꞌn: “Aañ cham. Aañ moox ooꞌn. Cham paiꞌ jimiim jiñ ɨlhiiꞌñ iñ.” Baꞌ na puiꞌ xi kaiꞌchimɨk jaꞌxpɨx siamri dɨkoo ma jii. \v 30 Guꞌ baꞌ gu jumai puiꞌp ba tɨtda ɨp, guiꞌ dho gi guꞌx bhaiꞌm taatɨt jup kaiꞌch ji: “Ea ku gi nañ moo mu jimiaꞌ.” Baꞌ daipuꞌ xi chɨꞌɨɨk pu cham muiꞌ ba ji jii, pu cham jɨꞌxkat dho guꞌ mu jii mu nat paiꞌ joot gu taataꞌn. \p \v 31 Baꞌ miꞌ dhɨr jup ja tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Jax chuꞌm gu gook jii mu nat paiꞌ joot gu taataꞌn nam tu juanpuꞌ? \p Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Dho guiꞌ nat jax bɨɨpɨꞌ dɨr pu tɨɨꞌn dho. \p Baꞌp ja tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―Dho aapiꞌm puꞌñip ji buusan na jax guiꞌ nat pu cham jii mu nat paiꞌ joot gu taataꞌn. Guꞌ baꞌ dhiꞌ jaꞌp jir jum duukam nam bɨɨpɨꞌ jimiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios guiꞌ nam jir tuumiñ tutaandam tugiꞌñ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam, gio gu uꞌuub guiꞌ nam jir ganaiꞌ pɨx kaꞌ. Guꞌ baꞌ aapiꞌm cham, sia ku pim puiꞌ tɨi xi ɨlhiiꞌñ na pim aapiꞌm bɨɨpɨꞌ jimiaꞌ gɨt jix dhaam jaꞌk, \v 32 na pimɨt guꞌ cham miꞌ puiꞌ jii na jax tɨi pup tu jam aꞌgidhimɨk gu Juan jaꞌtkam bopkondam, dai na pimɨt tuꞌ pɨx ɨlh. Guꞌ gu tuumiñ tutaandam tugiꞌñ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam, sia kum giilhim tɨix uꞌuaꞌtulhdhix, gio gu uꞌuub guiꞌ nam jir ganaiꞌ pɨx kaꞌ, moo janoꞌ soiꞌ jim ɨlhdhak miꞌ puiꞌ jii mɨt nat jax tu ja aꞌgi gu Juan. Guꞌ aapiꞌm pu cham miꞌ puiꞌ jii ji, sia ku pimɨt tɨi kai nat jax tu aꞌga gio na pimɨt jax tɨɨ nat joidham jix bhaiꞌ tu duu. \s1 Gu Jesuus na tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai gu tujuandam na mɨt buam pɨx tu dooda \r (Mr. 12:1‑12; Lk. 20:9‑19) \p \v 33 Miꞌ dhɨr baꞌ moo jaꞌpni bhaan ji uaꞌrgidhak bhaiꞌp ji chu aꞌga gu Jesuus, jup ja tɨtda: \p ―Kani na pim moo jumaip xiñ kaayaꞌ nañ tuꞌ bhaan jup tu jam aꞌgidhaꞌ. Maaꞌnnim maaꞌn gu maaꞌnkam tu darsak gu uubas gio baꞌ nat tu kuu miꞌ nat jɨꞌx juugɨt tu darai. Miꞌ dhɨr baꞌ moo tu echkai ɨp miꞌ na paiꞌx bhaiꞌn kaꞌ nam ba kɨiꞌdaꞌ, gio baꞌ nat miꞌ kɨi ɨp maaꞌn gu tɇb bhiꞌñbak na baꞌ bhaiꞌ dhɨr bhaan daakat naiꞌ tɨ nɨiꞌñdhaꞌ na tu nuukaꞌndaꞌ. \p ’Guꞌ ji na guꞌ moo ampɨk jup bar jimdam mɨk jaꞌk. Baꞌ miꞌ ka xi ja doꞌñchok jɨꞌkchi gu jaꞌtkam nam miꞌ ka tu juandaꞌ pu jii baꞌ. \v 34 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk ba bhai gu uubas, muiꞌ ba ja joot gu tujuandam tugiꞌñ mu nat paiꞌ ka xi ja doꞌñchok gu jaiꞌ tujuandam tugiꞌñ nam uaꞌpuꞌ guiꞌ na jɨꞌk bhaan bipioꞌ. \v 35 Guꞌ ji na guꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk tɨi mu ba ai gu tujuandam guiꞌ nat mu ja joot, dai na mɨt bhaiꞌ ji ja daꞌngɨ, ja gɨbiimɨk am, jaiꞌ mɨt pu ja koi, jaiꞌ baꞌ dai na mɨt joodai kɨꞌn xi ja maꞌyasak gio puiꞌ mɨjɨp xi ja joot. \v 36 Baꞌ gatuuk jaiꞌ muiꞌ tɨip ja joot, muiꞌ paꞌ iam, cham tuꞌ jaꞌkbuiꞌ nat jɨꞌk mu ja joot bɨɨpɨꞌ dɨr, guꞌ ji na guꞌ maaꞌn na mɨt jax ja dooda. \p \v 37 ’Guꞌ baꞌ mɨkkat na cham ka jaiꞌch na jaroiꞌ muiꞌ ka jootsaꞌ, dai gu maraaꞌn pɨx ba bii guiꞌ nax ioꞌm jix dhaꞌdaꞌ. Baꞌ puiꞌ muiꞌp ma joot jup xi chɨꞌɨɨk: “Dhiꞌ dho gi guꞌ chi jɨɨgiꞌñdhaꞌ am ji, nam guꞌx maat na aañ jir jiñ mar.” \v 38 Guꞌ ji nat guꞌ cham puiꞌ ji chu buus nat paiꞌ dhuuk mu tɨip ba ai gu maraaꞌn. Jup kaiꞌch am dɨɨlh jix dhuꞌnpiꞌñ kɨꞌn gu tujuandam: “Dhiꞌ moo bhaan ji chu biꞌyaꞌ bɨɨx na jɨꞌk tuꞌ yaꞌx chu jaiꞌch noꞌt ba muu gu taataꞌn. Jaꞌpji nar am ji nach muꞌaaꞌ na baꞌ aach jich aꞌm ji chu biꞌyaꞌ kapbhaiꞌ nat dɨɨlh yaꞌ ka ai.” \v 39 Baꞌ puiꞌ xi chɨꞌɨɨk bhaiꞌ ji dhaa mɨt, baas dɨr jaꞌp koraar bɨɨbhiꞌ mɨt xi baidhak xi muꞌaak. \p \v 40 ’¿Guꞌ baꞌ aapiꞌm jax ɨlhiiꞌñ na ja doodaꞌ dhiꞌ dhi tujuandam na mɨt buam pɨx tu dooda na paiꞌ dhuuk miꞌ aayaꞌ guiꞌ nat miꞌ tu darsak gu uubas? \p \v 41 Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Dho guꞌ ja koodaꞌ dho jia, jaiꞌ baꞌ miꞌ ja iabuꞌ gu tujuandam, nam baꞌ miꞌ dhɨr ba maakidhaꞌ guiꞌ na jɨꞌk bhaan bipioꞌdaꞌ na paiꞌ dhuuk bax bhai kaꞌ gu uubas. \p \v 42 Baꞌp ja tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―¿Cham aa pim jɨꞌxkat tu jiñkuiꞌñ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix na jaꞌpnim kaiꞌch: \q1 Gu jodai na mɨt maiꞌ xi buak gu bhibhiꞌñbakchadam, \q1 guꞌ ji nat guꞌ gio miꞌp dai guch Gɨꞌkoraꞌ na baꞌ bhaan darkaꞌ gu jaiꞌ joodai, \q1 na guꞌ puiꞌ jaꞌk jix aaꞌ, \q1 baꞌ aañ joidham jix bhaiꞌñ chaat buiñor gu dhiꞌ puiꞌ nat jax tu duu? \m \v 43 Baꞌ aapiꞌm puꞌñip ji buusan na jax gu bhibhiꞌñbakchadam na mɨt maiꞌ xi buak gu jodai gux kɨɨꞌ, baꞌ cham jɨꞌxkat aayaꞌ pim jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios. Dai guiꞌ nam jɨꞌk miꞌ puiꞌ jiim na jax jix aaꞌ nam baꞌ jimiaꞌ buiñor. \v 44 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na pu taꞌtak jup jum duñiaꞌ gu jaroiꞌ noꞌt bhaan jutbuk ia dhiꞌ dhix kɨɨꞌ jodai. Piam ku guꞌ noꞌt jax dhuukat bhaan gɨi gu jaroiꞌ noꞌ miꞌ paiꞌ ka oirɨ, pu matai dhop jum duñiaꞌ. \p \v 45 Baꞌ tɨix dhaagik am gu Jesuus gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam, nam guꞌx maat na dhiꞌ ja aagɨt jup kaiꞌch nat tu aꞌga bhaan ji uaꞌrgidhak gu tujuandam na mɨt buam pɨx tu dooda. \v 46 Guꞌ ji nam guꞌ moop jix ja ɨɨbhiꞌñ gu jaꞌtkam, nam guꞌ bɨɨx pɨx jix bhaiꞌx mat kaꞌ na gu Jesuus sɨlhkam Dios bhaankamuꞌn tu aꞌgadaꞌ. Baꞌ puiꞌ cham jɨꞌxkat jax dhooda mɨt gu miꞌ jotmodaꞌ. \c 22 \s1 Gu Jesuus na ba tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai maaꞌn gu maaꞌnkam nam tɨɨmoꞌ \p \v 1 Baꞌ gio bhaiꞌp ji chu ja aꞌgi gu Jesuus gu jaꞌtkam bhaan ji uaꞌrgidhak maaꞌn gu maaꞌnkam nam tɨɨmoꞌ, jup ja tɨtda: \p \v 2 ―Baꞌ na jax jaꞌk ja aꞌm tɨ nɨidhidhaꞌ gu Dios gu jaꞌtkam, jaꞌp ji buusan na jax maaꞌn gu gɇꞌkam noꞌ mu paiꞌ ba xim tɨɨmom gu maraaꞌn, \v 3 na ba ja jootsaꞌ gu tujuandam tugiꞌñ nam ja baiꞌñpuꞌ gu jaꞌtkam nam tu jugiaꞌ gu koiꞌ. Guꞌ ji na guꞌ ni jɨꞌx kum cham aaꞌ nam paiꞌ dhuuk mu jaꞌp puiꞌ tɨi ba ja tɨtdaim, puiꞌ mɨt giop ba jii gu tujuandam tugiꞌñ gu gɇꞌkam. \v 4 Baꞌ gatuuk jaiꞌ gio muiꞌ tɨip ja joot jup xi ja tɨɨdak: “Ea na pim aapiꞌm muiꞌp jimiaꞌ na pim ja baiꞌñpuꞌ gu jaꞌtkam nam yaꞌni tu jugiaꞌ gu koiꞌ. Jaꞌp japim ja tɨɨdaꞌ na yaꞌ bax chu bhai, na ñich guꞌ tu chia gu tutuur gux dhudua kam nam ja koodai tu jidhooraꞌ gu bakaax.” \v 5 Guꞌ ji na mɨt guꞌ sia cham aa gu jaꞌtkam nam mu tu koiꞌpoꞌ nam paiꞌ dhuuk mu jaꞌp puiꞌ tɨi ba ja tɨtdaim gu tujuandam tugiꞌñ gu gɇꞌkam. Maaꞌn dai nat mu jaꞌk ji dhuu na paiꞌ tu gaꞌmbhar, maaꞌn baꞌ mu jaꞌk jup ji dhuu na paiꞌ tu juandaꞌ. \v 6 Gu jaiꞌ baꞌ dai na mɨt bhaiꞌ ji ja daꞌngɨ gu tujuandam tugiꞌñ gu gɇꞌkam, ja gɨbiimɨk jamɨt mi jaꞌp xi ja koodak. \v 7 Baꞌ gu gɇꞌkam giilhim bhaiꞌ ji bhaam na mɨt ja koi gu tujuandam tugiꞌñ. Mu ja joot dho guꞌ gu sandaaruiꞌx chugiꞌñ nam puiꞌp ja koodaꞌ guiꞌ na mɨt jup tu dooda, gio nam pup xi ja mɨmɨidhaꞌ gu ja baꞌbhak. \v 8 Miꞌ dhɨr baꞌ moop ja tɨtda gu jaiꞌ tujuandam tugiꞌñ: “Dho guꞌ yaꞌ tɨi bax chu bhai dho dhi koiꞌ, guꞌ ji na mɨt guꞌ cham aa guiꞌ na ñich muiꞌ tɨi tu ja joochxi nam bha tu koiꞌpoꞌ gɨt. \v 9 Ea na pim aapiꞌm muiꞌp jimiaꞌ mu jaꞌp ɨrban gu gɇꞌ kiicham na pim ja baiꞌñpuꞌ gu jaꞌtkam nam yaꞌni tu jugiaꞌ. Bɨɨx japim bha ja baidhikaꞌ na pim jɨꞌk mi jaꞌp ja tɨgiaꞌ.” \v 10 Baꞌ muiꞌp ma jii mɨt gu tujuandam tugiꞌñ gu gɇꞌkam mu jaꞌp ɨrban gu gɇꞌ kiicham, baꞌ bɨɨx ja baidhak jamɨt na mɨt jɨꞌk mi jaꞌp ja tɨɨ, sia guiꞌ nam giilhim jix buam tomaat kaꞌ gio guiꞌ nam jir jix bhabhaiꞌkam kaꞌ. Suuꞌn jamɨt mɨjɨ baꞌk chɨr miꞌ na paiꞌr koiꞌcham kaꞌ. \p \v 11 ’Baꞌ jaꞌxpɨx nat paiꞌ dhuuk miꞌ ba baa gu gɇꞌkam, ba tɨɨ na maaꞌn cham pu chuꞌm tɨ tɨiꞌchuꞌ na jax chuꞌm tɨm tɨtɨꞌ na baꞌx bhaaiꞌn kaꞌ nañ mu bakiaꞌ miꞌ paiꞌ noꞌ puꞌñir koiꞌcham kaꞌ. \v 12 Baꞌp tɨtda: “¿Jax japich dhuuk ya baañ jaduuñ? Nap moo cham pu chuꞌm tɨ tɨiꞌchuꞌ na jax chuꞌm tɨm tɨtɨꞌ na baꞌx bhaaiꞌn kaꞌ nañ mu bakiaꞌ miꞌ paiꞌ noꞌ puꞌñir koiꞌcham kaꞌ.” Baꞌ cham ñiok guiꞌ na miꞌ puiꞌ tɨtda. \v 13 Baꞌp ja tɨtda gu gɇꞌkam guiꞌ nam miꞌ tu bhiijim gu koiꞌ: “Ea gor buuprak gu tootnaꞌn gio gu noonbiꞌñ mu buañ dɨɨrap dhi maaꞌnkam miꞌ na paiꞌ giilhim jix chukgam na tɨi suakdaꞌ na giilhim jix buam jum aaꞌndaꞌ.” \v 14 Baꞌ puꞌñi tɨip jix aaꞌ gu Dios nam gɨt muiꞌ tɨ jɨɨꞌñdhai gu jaꞌtkam miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na jax jix aaꞌ, guꞌ ji na guꞌ jɨꞌk pɨx nam baꞌx aaꞌ nam miꞌ puiꞌ jimiaꞌ. \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨɨdaꞌ nar am nam gook kap tu namkiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam \r (Mr. 12:13‑17; Lk. 20:20‑26) \p \v 15 Baꞌ bhaakuk miꞌ dhɨr pu jii mɨt guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ. Baꞌ tɨi bɨɨx maap xim jumpadak ma tu aꞌga mɨt nam jax dhui maiꞌchiaꞌ gɨt gu Jesuus na pu tɨꞌyaꞌ gɨt na jax cham puiꞌ jaꞌk tu aagix kaꞌ nam baꞌ puiꞌ ji chɨꞌji iattulhdhai tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ. \v 16 Baꞌ muiꞌ tɨi ja joot jamɨt jɨꞌkchi gu ja jaꞌtkam tuk ja bɨɨm gu Eroodis gu jaꞌtkam tugiꞌñ nam sap tɨkkapuꞌ gu Jesuus, katti sap iam maakam pɨx tɨꞌyaꞌ gɨt na jax cham puiꞌ jaꞌk tu aagix kaꞌ nam baꞌ puiꞌ ji chɨꞌji iattulhdhai tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ. Baꞌp tɨtda am mu ji ɇɇk: \p ―Jiñ jaduuñ, aach tɨ jɨɨgiꞌñ nap sɨlhkam jup kaiꞌchdhaꞌ nap paiꞌ dhuuk tu ja aꞌgiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam, jir sɨlhkam nap jax ja tɨtdadaꞌ na puiꞌ jaꞌk jix aaꞌ gu Dios, gio na maaꞌn nap jax ja ɨlhiiꞌñ gu jaꞌtkam sia nar jaroiꞌ kaꞌ gɨt. \v 17 Baꞌ aach jaꞌp tuꞌm bham tɨkkam jich jaduuñ, ¿jir am aa nach namkiꞌñdhaꞌ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam Seesar tɨɨgim na jɨꞌk aagix nach namkiꞌñdhaꞌ, kaꞌ cham aa? \p \v 18 Guꞌ ji na guꞌx bhaiꞌx maat gu Jesuus nam jax kaiꞌñkam jup tɨtda, baꞌp ja tɨtda: \p ―¿Jax ku pim baꞌ moo jaꞌp tɨi xiñ maiꞌchim jiñ jaaduñ? \v 19 Ea gor maaꞌn bhañ chaiñbuiꞌñ gu tuumiñ guiꞌ na kɨꞌn tum namkiꞌñ na jɨꞌk aagix nam namkiꞌñdhaꞌ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam. \p Baꞌ guiꞌ maaꞌn jup xi bhɨidham jamɨt gu tuumiñ. \v 20 Baꞌ gu Jesuus xi dhaagɨk miꞌ xi chɨɨgɨk jup ja tɨtda: \p ―¿Jaroo daꞌ dhiꞌ na yaꞌ jupñix bhaan dhi tuumiñ, gio na jaroiꞌ miꞌ uaꞌñix na jax chɨɨꞌ? \p \v 21 Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Dho gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam dho. \p Baꞌp ja tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―Dho pim xi maakidhat ku gi gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam na jɨꞌk bhaan jup bipioꞌdaꞌ, gio gu Dios japim jup xi maakidhat na jɨꞌk bhaan jup bipioꞌdaꞌ. \p \v 22 Baꞌ pu cham ka ñio mɨt guiꞌ nam miꞌ tɨkka, dai nam miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ jɨꞌx juugɨt. Miꞌ dhɨr baꞌ dai na mɨt ba jii cham jax ji chɨꞌɨɨk. \s1 Gu Jesuus nam tɨi ba tɨkkadaꞌ gu saduseos nam jax jaꞌk tu ja jimdaꞌ gu koiꞌñgaꞌn nam paiꞌ dhuuk gio mu paiꞌp ba oipodaꞌ \r (Mr. 12:18‑27; Lk. 20:27‑40) \p \v 23 Baꞌ moo janoꞌ miꞌp ba ai mɨt ɨp guiꞌ nam saduseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ, guiꞌ nam cham tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ nam gio mu paiꞌp ba oipodaꞌ guiꞌ nam jɨꞌk ba koꞌiix kaꞌ gu ja tutkuꞌ am bhaan. Baꞌ bhaiꞌ ba tɨkka am gu Jesuus, jup tɨtda am: \p \v 24 ―Aach bhaiꞌ ma jii jich jaduuñ na chich bham tɨkkam gu puiꞌ nat jax jaꞌk tu uaꞌnak gu Moisees, na sap noꞌt maaꞌn ba muu gu maaꞌnkam, noꞌt dɨɨlh miꞌ ji bii gu bɨngaꞌn, noꞌ cham maaꞌn bhaan tu mar kat, jix bhaiꞌ na bhaiꞌ ji bhɨɨyaꞌ gu sɨpdhiꞌñ guiꞌ na miaꞌn oiꞌñdhaꞌ na baꞌ bhaan ba tu mar kaꞌ, na baꞌ jaꞌp ji buusniaꞌ nar dhiꞌ kaꞌ gu xioꞌgiꞌñ guiꞌ na ba mukiaꞌ. \v 25 Guꞌ ji nam guꞌ moo jaꞌpnip tu aꞌgadaꞌ gu jaꞌtkam nam sap mu paiꞌ oiꞌñkat xijum gook gu jaꞌtkam daim sɨspidhim. Sap baꞌ moo tɨi ba tɨ bɨɨnaꞌ kat guiꞌ nar bɨɨpɨꞌ kam, guꞌ ji nat sap guꞌ am xi muu, pu cham sap maaꞌn bhaan tu mar kat gu ubii. Sap baꞌ gu sɨpdhiꞌñ guiꞌ na miaꞌn oiꞌñ guiꞌ nat ba muu, tɨix bhaiꞌ ba tɨɨdak gu nuuchixiꞌñ. \v 26 Guꞌ ji nat sap guꞌ puiꞌ am jup xi muu, puiꞌ sap cham maaꞌn jup tɨɨgɨk jamɨt gu alhii. Gio gu tɨꞌɨraab kam sap puiꞌ tɨix bhaiꞌp ba tɨɨdak ɨp, guꞌ ji nat sap guꞌ puiꞌ am jup xi muu. Pu bɨɨx dho sap koi mɨt gu xijum gook tɨi pup bhɨbhɨɨjimɨk, pu cham sap jaroiꞌ maadɨt bhaan tɨɨgɨk gu alhii. \v 27 Mɨkkat sap bɨɨx am jup xi muu gu ubii. \v 28 Guꞌ baꞌ gu xijum gook gu jaꞌtkam nam tɨi pup bhɨbhɨɨjimɨk gu ubii, ¿jax chuꞌm baꞌ pɨk gio bhaiꞌp ji bhɨɨyaꞌ janoꞌ nam paiꞌ dhuuk saak gio mu paiꞌp ba oipodaꞌ sia ku mɨt tɨi ba koi gu ja tutkuꞌ am bhaan? \p \v 29 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho jax dhui na pim guꞌ cham maat gu puiꞌ na jax tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, ni na pim jix maat na jax jir gɇꞌkam na pu tu duñiaꞌ na jax ɨlhiiꞌñdhaꞌ. \v 30 Guꞌ matgɨm guiꞌ nam jɨꞌk koꞌiim nam gio mu paiꞌp ba oipodaꞌ, cham tuꞌ bhaan ka tɨtɨɨꞌñchokaꞌ am ji, na guꞌ dai yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan nam baꞌx aaꞌndaꞌ nam tɨ bɨpnaꞌ kaꞌ. Guꞌ noꞌm maakam jaꞌk ba oipo, jaꞌppɨx ba ji buandaꞌ am ji na jax gu noonbiꞌñ guñ Gɨꞌkoraꞌ guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ. \v 31 Gio guꞌx bhaiꞌx maatɨꞌ nam bhaiꞌ paiꞌ aajim maaꞌn kap guiꞌ nam jɨꞌk koꞌiim gu ja tutkuꞌ am bhaan, na guꞌ puiꞌm kaiꞌch bo gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix bhaan gu uꞌuan. ¿Cham aa pim jɨꞌxkat tu jiñkuiꞌñ? Na jaꞌpnim kaiꞌch bo: \v 32 “Aañ jir diꞌ gu Dios tugiꞌñ gu Abraam, gio baꞌ gu Isaak, gio baꞌ gu Jakob.” Cham tuꞌ na jax kaiꞌch: “Aañ jir ja Dios tuk kat”, guꞌ jaꞌpji na puiꞌm kaiꞌch ji na puir ja Dios tuk ji. Dhiꞌ bhaan jix maatɨꞌ nam pui mu paiꞌ oipo dhiꞌ dhi jaꞌtkam, sia ku mɨt ba koi gu ja tutkuꞌ am bhaan. \p \v 33 Baꞌ pu cham ka ñio mɨt bɨɨx gu jaꞌtkam, dai nam miꞌ puiꞌ pup tuꞌiiꞌ na mɨt puꞌñi kai gu Jesuus, na guꞌ joidham jix bhaiꞌ xi bua na tu aꞌga. \s1 Gu Jesuus na ba tu aaꞌndaꞌ na jax chuꞌm jix ioꞌm jum aaꞌ nañ miꞌ puiꞌ duiñchuꞌndaꞌ na jɨꞌk jax tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios \r (Mr. 12:28‑34) \p \v 34 Baꞌ gu pariseos maap xim jumpadak giop ma tu aꞌga mɨt na mɨt paiꞌ dhuuk puiꞌ ba tɨ kai nat maaꞌn nat jax ja maꞌiich gu Jesuus gu saduseos. \v 35 Baꞌ maadɨt guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios mu jimɨɨk amuub na paiꞌp tuꞌiiꞌ gu Jesuus, mi jaꞌp ji kɨkbok bhaiꞌ ba tɨkka, guꞌ na miꞌ pɨx tɨix maiꞌchim ku baꞌp kaiꞌch, jup tɨtda: \p \v 36 ―¿Jax chuꞌm pɨk jix ioꞌm jum aaꞌ nañ miꞌ puiꞌ duiñchuꞌndaꞌ na jɨꞌk jax tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios? \p \v 37 Baꞌp tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho miꞌ na paiꞌ jaꞌpnim kaiꞌch: “Bɨɨx jum jur kɨꞌn jap tu daandaꞌ buiñor guch Gɨꞌkoraꞌ, gio nap jɨꞌx jup jum taat.” \v 38 Dhiꞌ jɨꞌ ji na bɨɨpɨꞌ kat jix ioꞌm jum aaꞌ nap miꞌ puiꞌ duiñchuꞌndaꞌ. \v 39 Gatuuk baꞌ moo miꞌ na paiꞌ jaꞌpnip jum kaiꞌch: “Jix ja joiꞌgɨꞌndaꞌ ap bɨɨx gu jaꞌtkam sia nar jaroiꞌ kaꞌ gɨt, jaꞌp nap jax xim joiꞌgɨꞌndaꞌ aap dɨɨlh.” \v 40 Na guꞌ dhiꞌ bɨɨx na jɨꞌk jax tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, dai dhiꞌ pɨk dhi gok kap nax ioꞌm bhaan tum aꞌgadaꞌ, gio guiꞌ nam bɨjɨk bhaankam jup tu aꞌgimɨk gu Dios, dai dhiꞌ bhaan jup tu ja aꞌgiꞌñdhaꞌ am gu jaꞌtkam. \s1 Gu Jesuus na ba ja tɨkkaꞌ gu pariseos na jaroiꞌr boxiiꞌñ guch Xoiꞌkam \r (Mr. 12:35‑37; Lk. 20:41‑44) \p \v 41 Baꞌ nam pui miꞌ kap tuꞌiiꞌ gu pariseos, \v 42 ba ja tɨkka gu Jesuus na sap jaroiꞌr boxiiꞌñ guch Xoiꞌkam, jup ja tɨtda: \p ―¿Aapiꞌm jaroo ɨlhiiꞌñ jiñ jaaduñ nar boxiiꞌñ guch Xoiꞌkam? \p Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Dho saak gu Dabii dho. \p \v 43 Baꞌp ja tɨtda ɨp gio gu Jesuus: \p ―¿Guꞌ jax ji na baꞌ guꞌ dɨɨlh gu Dabii nat puiꞌ jaꞌk jurtuda gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdaꞌ puiꞌ jaꞌk iim guch Xoiꞌkam nar gɇꞌkam tugiꞌñ? Miꞌ paiꞌ na tu uaꞌñix bhaan gu uꞌuan na jaꞌpni kaiꞌch gu Dabii: \q1 \v 44 Jup tɨtda gu Dios guñ gɇꞌkam tuk: \q1 “Yaꞌni kɨɨꞌn dɨr jiñ xanoop jap ka xi dhaibuꞌ nañ ka xi ja tulhiiñchudaꞌ guiꞌ nam xim bhaamkiꞌñ, \q1 nam baꞌ soiꞌ bam ɨlhdhaꞌ aap jum bui.” \m \v 45 ¿Guꞌ baꞌ jax dhuukat puiꞌ Dabii jir boxiiꞌñ ji guch Xoiꞌkam na baꞌ guꞌ dɨɨlh gu Dabii puiꞌ jaꞌk iim nar gɇꞌkam tugiꞌñ guch Xoiꞌkam? \p \v 46 Baꞌ pu cham jaroiꞌ ka ñio, dai nam miꞌ pɨx puiꞌ pup tuꞌiiꞌ. Janoꞌ dɨr baꞌ pu cham jaroiꞌ tuꞌ ka tɨkkadaꞌ gu Jesuus, nam guꞌx maat na maaꞌn na jax ja maiꞌchiaꞌ. \c 23 \s1 Gu Jesuus na ba tu aaꞌndaꞌ nam buam pɨx tu jim gu pariseos gio guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios \r (Mr. 12:38‑40; Lk. 11:37‑54; 20:45‑47) \p \v 1 Miꞌ dhɨr baꞌ moop ja tɨtda gu Jesuus gu jaꞌtkam gio gu noonbiꞌñ, jup kaiꞌch: \p \v 2 ―Guiꞌ nam sap pɨk baꞌ tɨi xix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio guiꞌ nam pariseos jum tɨɨtɨꞌndaꞌ, gammɨjɨ bhaan tu aꞌgadaꞌ am gu puiꞌ na jax jaꞌk tu aagix miꞌ nat paiꞌ tu uaꞌnak gu Moisees. \v 3 Baꞌ aapiꞌm cham jax ji kaiꞌchɨt tuꞌ kaꞌm xi ja nɨidhat nam jax jam tɨtdadaꞌ, dai ji na pim guꞌ cham puiꞌ jaꞌk jup tu jimdaꞌ nam jax jaꞌk tu jim dɨɨlh, na guꞌ jax ñam xi chɨꞌji maakam tu buidhaꞌ am nam dɨɨlh jax ɨlhiiꞌñdhaꞌ. \v 4 Giilhim jix xijaim ja chiandaꞌ am gu jaꞌtkam nam miꞌ puiꞌ jimiaꞌ, sia kum guꞌ dɨɨlh pu cham miꞌ puiꞌ jiimdat jup kaiꞌchdhaꞌ, ni palhɨɨp dho moo. \v 5 Jaꞌp pɨx baꞌ dai nam bhaan pɨx gɇꞌgɇrkam jum taat kaꞌ nam sap pɨk baꞌ panaas miꞌ puiꞌ xi jiim nam xi ja nɨiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam, guꞌ pu paa gi miꞌ puiꞌp jiimdaꞌ am gu tuꞌ sɨlhkam. Gio na ja koꞌraardaꞌ ɨp nam bha jaꞌp ja kokobtaiꞌ am xi ja buupratuꞌndaꞌ gu bapket guiꞌ na miꞌ tu uaꞌñix gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, piam bha jaꞌp ja noonob am. Gio nam tɇꞌtɇb tɨm tɨꞌiiꞌñkaꞌ guiꞌ na am tu bhabhaꞌsalh kaꞌ gu jajannulh. \v 6 Gio noꞌ mu paiꞌ tum kuaꞌ, jix aaꞌndaꞌ am ɨp nam jix kɨkɨɨꞌ aꞌtoxkar taꞌm xi dharkaꞌ, gio mu jaꞌp na paiꞌ jax tum daandaꞌ, jix aaꞌndaꞌ am ɨp nam bɨɨpɨꞌ dɨr xi dharkaꞌ. \v 7 Gio nam jix aaꞌndaꞌ ɨp nam soiꞌm duukat ja ñioꞌkiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam mu jaꞌp ɨrban gu gɇꞌ kiicham, gio nam jix aaꞌndaꞌ ɨp nam puiꞌ ja tɨɨtɨꞌndaꞌ nam jir jix chu mamatdagɨm. \p \v 8 ’Baꞌ aapiꞌm cham puiꞌ jaꞌk jup tu jimdaꞌ nam jax jaꞌk tu jim guiꞌam. Chaꞌpim jix aaꞌndaꞌ nam puiꞌ jam tɨɨtɨꞌndaꞌ gu jaꞌtkam na pim jir jix chu mamatdagɨm, na pim guꞌ aapiꞌm jaꞌp ba ji buan na pim jir jum jajaaꞌnnim. Baꞌ maaꞌn pɨx jix jaiꞌch guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ na jam buir jix chu matdagɨm. \v 9 Gio na pim cham jaroiꞌ puiꞌ tɨɨtɨꞌndaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn nar jam gɨꞌkoraꞌ, na guꞌ maaꞌn pɨx jix jaiꞌch guiꞌ nax dhaam jup tuꞌiiꞌ nar jam Gɨꞌkoraꞌ. \v 10 Ni na pim cham puiꞌm aaꞌndaꞌ nam gɨt gɇꞌgɇrkam jam biaꞌkaꞌ gu jaꞌtkam, na guꞌ aañ nat bhañ joot guñ Gɨꞌkoraꞌ nañ baꞌr jam gɇꞌkam tuk. \v 11 Baꞌ noꞌ jaroiꞌ aapiꞌm maadɨt jix aaꞌ nar gɇꞌkam kaꞌ, jum aaꞌ nax bhaiꞌ ja buadaꞌ gu jaꞌtkam sia nar jaroiꞌ kaꞌ gɨt. \v 12 Na guꞌ gu jaroiꞌ noꞌ dai gɇꞌkam jum taat, pu cham tuꞌ dho tuꞌ kɨꞌn ji biꞌyaꞌ, guꞌ noꞌ gammɨjɨ soiꞌm ɨlhiiꞌñ, dho gi guꞌ gɇꞌkam kɨꞌn ji biꞌyaꞌ ji. \p \v 13 ’Guꞌ baꞌ aapiꞌm na pim jɨꞌk sap pɨk baꞌ tɨip xix maat gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio aapiꞌm na pim pariseos jum tɨɨtɨꞌ, cham bhaiꞌ tu jam jimiaꞌ na pim guꞌ cham sɨlhkam ja aagiꞌñ gu jaꞌtkam nam jax jaꞌk miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na baꞌ ja aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ gɨt gu Dios, ni aapiꞌm dɨɨlh dho moo ku pim miꞌ puiꞌ jiim, ni na pim cham aaꞌ nam miꞌ puiꞌ jimiaꞌ jaiꞌ dhɨt gu jaꞌtkam guiꞌ nam jɨꞌk miꞌ puiꞌ tɨi xix jimiik. \p \v 14 ’Jam aagiꞌñ iñ moo na cham bhaiꞌ tu jam jimiaꞌ aapiꞌm na pim sap pɨk baꞌ tɨi xix maat gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio aapiꞌm na pim pariseos jum tɨɨtɨꞌ, na pim guꞌ ja ɨɨxiꞌñdhaꞌ gu ja baꞌbhak gu dɨꞌdɨlhdhɨm uꞌuub, baꞌ giilhim mɨk tu daandaꞌ pim puiꞌ xi chu buaꞌt na baꞌ jax dhui cham maatɨꞌ kaꞌ gɨt na pim tuꞌ jax buadaꞌ. Ku baꞌ guꞌ kam aayaꞌ ji na pim paiꞌ dhuuk giilhim jum tulhiiñaꞌ. \p \v 15 ’Cham bhaiꞌ tu jam jimiaꞌ moo aapiꞌm na pim sap pɨk baꞌ tɨi xix maat gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio aapiꞌm na pim pariseos jum tɨɨtɨꞌ, na pim guꞌ mu jaꞌp naiꞌ jiimdat ja chiñiidhaꞌ gu jaꞌtkam nam miꞌ puiꞌ jimiaꞌ na pim jax jaꞌk tu jim aapiꞌm dɨɨlh. Guꞌ baꞌ noꞌt jaroiꞌ maadɨt miꞌ puiꞌ ba jii na pim jax ja aagiꞌñdhaꞌ, aapiꞌm jix ioꞌm maakam xi chiñiaꞌ na miꞌ puiꞌ jimdaꞌ sia ku jax cham puiꞌ aaꞌ gu Dios, guꞌ na baꞌ jax dhui mu jaꞌk bhɨɨyaꞌ na paiꞌ cham tutkɨ gu tai na baꞌ giilhim jum tulhiiñaꞌ, cham tuꞌ puiꞌ na jax aapiꞌm. \p \v 16 ’Cham bhaiꞌ tu jam jimiaꞌ moo aapiꞌm na pim sap pɨk baꞌ tɨi xix maat gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio aapiꞌm na pim pariseos jum tɨɨtɨꞌ, na pim guꞌ puiꞌ kaiꞌchdhaꞌ na cham jax bua sia kut cham puiꞌ duu gu jaroiꞌ noꞌt puiꞌ xi chɨꞌɨɨk na gu gɇꞌ chiop bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na puiꞌ tu duñiaꞌ jax ña jaꞌk jix chu duñiim kaꞌ buiñor gu Dios. Guꞌ sap baꞌ noꞌ jax kaiꞌch na gu diꞌoor guiꞌ na mɨjɨ jaiꞌch kaꞌ mɨjɨ ɨrban dɨr gu gɇꞌ chiop bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na puiꞌ tu duñiaꞌ, dhiꞌ dho gi guꞌ sap pɨk baꞌx ioꞌm jum aaꞌ ji na puiꞌ tu duñiaꞌ sia nar jax kaꞌ gɨt. \v 17 Cham jam jur biaꞌ pim dho jia ku pim baꞌ puiꞌ kaiꞌchdhaꞌ, jaꞌp ji buan japim na pim cham ñiññia. Jax dhui na moox ioꞌm jum aaꞌ gu gɇꞌ chiop, cham tuꞌ pɨx gu diꞌoor na mɨjɨ jaiꞌch kaꞌ ɨrban dɨr. \v 18 Gio na pim jup kaiꞌchdhaꞌ ɨp na sap pɨk baꞌ cham jax bua noꞌt cham puiꞌ tu duu gu jaroiꞌ jax ña jaꞌk tu daasaꞌ buiñor gu Dios na pu tu duñiaꞌ, sia kut guꞌ puiꞌ xi chɨꞌɨɨk na bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ gɨt guiꞌ na bhaan bha tum makgɨrxiꞌñ gu Dios. Guꞌ sap baꞌ noꞌ guꞌ jax kaiꞌch na sap pɨk baꞌ bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ guiꞌ na jɨꞌk bhaan bipioꞌdaꞌ gu Dios gu tuꞌ guiꞌ na bhaiꞌ bɨtkaꞌ bhaan guiꞌ na bha tum makgɨrxiꞌñ, na sap pɨk baꞌ dho gi guꞌx ioꞌm jum aaꞌ ji na pu duñiaꞌ sia nar jax kaꞌ gɨt. \v 19 Baꞌ aapiꞌm jiñ jaaduñ na pim jaꞌp ji buan na pim cham ñiññia, jax dhui nax ioꞌm jum aaꞌ guiꞌ na bhaan bha tum makgɨrxiꞌñ gu Dios, cham tuꞌ pɨk guiꞌ nam bha makgɨrtaꞌ. \v 20 Na guꞌ gu jaroiꞌ noꞌt puiꞌ tɨi na bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ guiꞌ na bhaan tum makgɨrxiꞌñ gu Dios na tuꞌ sɨlhkam puiꞌ tu duñiaꞌ jax ña jaꞌk jix chu duñiim kaꞌ, cham tuꞌ dai guiꞌ aagɨt jup kaiꞌchdhaꞌ na bhaan bha tum makgɨrxiꞌñ, guꞌ jaꞌpji bɨɨx ji sia na aagɨt jup kaiꞌchdhaꞌ guiꞌ na jɨꞌk tuꞌ bha tɨ bɨtkaꞌ bhaan. \v 21 Piam gu jaroiꞌ noꞌ jax kaiꞌch na gu gɇꞌ chiop bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na sɨlhkam puiꞌ tu duñiaꞌ jax ña jaꞌk jix chu duñiim kaꞌ buiñor gu Dios, cham tuꞌ dai gu gɇꞌ chiop aagɨt jup kaiꞌchdhaꞌ, guꞌ jaꞌpji sia bɨɨx ji gu Dios guiꞌ na bhaan miꞌ tɨ nɨiꞌñdhaꞌ. \v 22 Piam gu jaroiꞌ noꞌ jax kaiꞌch na gux dhaam bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na puiꞌ tu duñiaꞌ jax ña jaꞌk jix chu duñiim kaꞌ buiñor gu Dios, sia bɨɨx aagɨt jup kaiꞌchdhaꞌ bhammɨ na paiꞌr gɇꞌkam gu Dios. \p \v 23 ’Baꞌ cham bhaiꞌ tu jam jimiaꞌ aapiꞌm na pim sap pɨk baꞌ tɨix maat gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio aapiꞌm na pim pariseos jum tɨɨtɨꞌ, na pim guꞌ cham bɨɨx miꞌ puiꞌ duiñchuꞌ na jɨꞌk jax jum kaiꞌch gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, dai guiꞌ na jɨꞌk bhaan bipioꞌdaꞌ gu tuꞌ gu Dios na pim baꞌ miꞌ aichdhidhaꞌ gɇꞌ chiop. Guꞌ gu jaiꞌ biꞌiix ji na pim pu duñiaꞌ, puiꞌ na jax na pim sɨlhkam tu aꞌgadaꞌ, gio na pim jix chu joiꞌgɨꞌndaꞌ, gio na pim bɨɨx jam jujur kɨꞌn buiñor jix biiñak kaꞌ gu Dios. Dhiꞌ jɨꞌ ji na bɨɨx jum aaꞌ na pim miꞌ puiꞌ duiñchuꞌndaꞌ, gio gu jaiꞌ na jax tu daaxix ba puiꞌ ɨp. \v 24 Baꞌ aapiꞌm na pim cham sɨlhkam tu aꞌgadaꞌ, jix ñɨiꞌñ japim gu jaroiꞌ noꞌ am jum uaꞌtulhiꞌñ, guꞌ aapiꞌm dɨɨlh pu cham jum nɨiꞌñdhaꞌ na pim giilhim jum uaꞌtulhiꞌñ. \p \v 25 ’Cham bhaiꞌ tu jam jimiaꞌ moo aapiꞌm na pim sap pɨk baꞌ tɨi xix maat gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio aapiꞌm na pim pariseos jum tɨɨtɨꞌ, na pim guꞌ dai daam dɨr xi ja bopkonat gu jam bapaas gio gu jam jajooxiaꞌ. Aapiꞌm jañ dho jam aagɨt jup kaiꞌch na pim giilhim jix uꞌuaꞌtulhdhix, na pim guꞌ tu ja ɨɨxiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam gam na pim bɨɨx aixim tu buadaꞌ na jax cham kɨɨꞌ kaꞌm nɨiꞌñ gu Dios. \v 26 Guꞌ dhiꞌm aaꞌ ji na pim sia bɨɨx ɨrban dɨr jaꞌk ja bopkondaꞌ gu jam bapaas na baꞌ puꞌñi jaꞌk jix kɨkɨɨꞌ kaꞌ sia daam dɨr jaꞌk. \p \v 27 ’Cham bhaiꞌ tu jam jimiaꞌ moo aapiꞌm na pim sap pɨk baꞌ tɨi xix maat gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio aapiꞌm na pim pariseos jum tɨɨtɨꞌ, na pim guꞌ jaꞌp ji buan na jax mu nam paiꞌm yassap gu jaꞌtkam, na daam dɨr joidham jix chua kɨꞌn xi mamxidhix kaꞌ na baꞌx abhaar kaꞌ, guꞌ ɨrban dɨr jaꞌk jix ioꞌm muiꞌ mi chɨ bɨtkaꞌ ji gu kokkoidhaꞌ ja aꞌoo gam bɨxchuꞌ gu tuꞌ na cham kɨkɨɨꞌ na mix chu jaiꞌch kaꞌ. \v 28 Baꞌ aapiꞌm puꞌñi jaꞌk jup tu jim, panaas ku pim joidham jir jix bhabhaiꞌkam kaꞌ ja bui gu jaꞌtkam, guꞌ gu jam jujur am bhaan ni jɨꞌx ji iam kur puiꞌ, gio na pim giilhim jix buam tomaat. \p \v 29 ’Cham bhaiꞌ tu jam jimiaꞌ moo aapiꞌm na pim sap pɨk baꞌ tɨi xix maat gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios gio aapiꞌm na pim pariseos jum tɨɨtɨꞌ, na guꞌ jam koꞌraar na pim jix bhaiꞌ tu buadaꞌ miꞌ nam paiꞌ yassap guiꞌ nam bɨjɨk bhaankamuꞌn tu aꞌgimɨk gu Dios, am tu yooxmaꞌndaꞌ pim ji guꞌ miꞌ nam paiꞌ jax yassapkaꞌ guiꞌ nam jɨꞌk jir jix bhabhaiꞌkam kat. \v 30 Jup kaiꞌchdhaꞌ pim baꞌ moo: “Jir am kat noꞌch gɨt aach janoꞌ bɨɨx miꞌp oipodaꞌ gɨt na mɨt paiꞌ dhuuk gu bɨjɨk dɨr kam ja koi dhiꞌ nam bhaankamuꞌn tu aꞌgimɨk gu Dios. Aach ja aꞌmkam nokiaꞌ gɨt ji nam baꞌ cham ja koodaꞌ gɨt.” \v 31 Guꞌ ji na guꞌ sia ku pim puꞌñi tɨi kaiꞌch, jax dhui na guꞌx bhaiꞌx maatɨꞌ na pim aapiꞌm jir ja bopxi guiꞌ na mɨt ja koi, \v 32 gio na pim puiꞌ jaꞌk tu kuugalhdhim na mɨt jax jaꞌk bhaiꞌ ji chɨbgai gu jam bopxi kat nam buam pɨx tu buadaꞌ na jax cham puiꞌ aaꞌndaꞌ gu Dios. \p \v 33 ’¿Jax japim dui ɨlhiiꞌñ na pim cham mu jaꞌk bhɨɨyaꞌ na paiꞌ gammɨjɨ cham tutkɨ gu tai na pim miꞌ pup jum tulhiiñdhaꞌ gammɨjɨ? Na pim guꞌ giilhim jix bhaaꞌmnaꞌ jaꞌp na kookoꞌ. \v 34 Baꞌ aañ bhaiꞌ ka jam joochxidhaꞌ guiꞌ nam bhaankam tu aꞌgadaꞌ gu Dios, gio baꞌ jaiꞌ guiꞌ nam jix chu mamatdaꞌ kaꞌ, gio baꞌ jaiꞌ guiꞌ nam bɨɨx aixim jup jix chu mat kaꞌ. Baꞌ aapiꞌm ja daꞌngɨi ja koodaꞌ, jaiꞌ baꞌ na pim kukrus taꞌm ja sissapai ja koodaꞌ ɨp puiꞌ, gio baꞌ jaiꞌ na pim ja gɨɨꞌbiaꞌ mu jaꞌp na paiꞌ jax tum daandaꞌ, jaiꞌ baꞌ na pim mu jaꞌp naiꞌ ba ja gaagidhaꞌ na paiꞌ jax jɨꞌdɨlh ɨꞌlhich jir kikcham kaꞌ. \v 35 Baꞌ aapiꞌm jam aꞌm ji jimiaꞌ na ja aꞌmkam gu jam bopxi kat jam tulhiiñchudaꞌ gu Dios, na baꞌ puꞌñi jaꞌk bɨɨx tu namkix kaꞌ na mɨt jɨꞌk ja koi guiꞌ nam jir jix bhabhaiꞌkam kat na bhaiꞌ tɨi ja jootosdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan nam baꞌ ya jaꞌp bhaankam tu aꞌgaꞌ. Mummɨ dɨr bhaiꞌ ji jam kusbidhaꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk mua gu Abeel, miꞌ juugɨt na mɨt paiꞌ dhuuk jup mua gu Sakariiyas maraaꞌn gu Berekiiyas guiꞌ na mɨt miꞌ saaꞌñdhan mua na paiꞌ kɨɨk guiꞌ na bhaan mi chum makgɨrxiꞌñ gu Dios, miꞌ na paiꞌ kɨɨk gu bhiꞌñbak na mi chum daandaꞌ. \v 36 Jam aagiꞌñ iñ moo na aapiꞌm jam aꞌm ji jimiaꞌ na ja aꞌmkam gu jam bopxi kat jam tulhiiñchudaꞌ gu Dios aapiꞌm na pim xib yaꞌ dudua. \s1 Gu Jesuus nax buam bam aaꞌndaꞌ ja aꞌmkam gu Jerusaleen oiꞌñkam \r (Lk. 13:34‑35) \p \v 37 Baꞌ bhaiꞌ joiꞌmdaraꞌ ji ai gu Jesuus ja aꞌmkam gu Jerusaleen oiꞌñkam, jup kaiꞌch: \p ―Aapiꞌm Jerusaleen oiꞌñkam na pim ja kooꞌn guiꞌ na bhaiꞌ tɨi jam joochxiꞌñdhaꞌ gu Dios nam baꞌ ya jaꞌp tu jam aꞌgidhaꞌ bhaankamuꞌn, guꞌ ji na pim guꞌ aapiꞌm joodai kɨꞌn maꞌyasimɨi muꞌaaꞌ gu jaroiꞌ noꞌt puꞌñi chuꞌm bhaiꞌ tɨi ba ji buus aapiꞌm jam bui. Baꞌ aañ tɨi pup xi jam aaꞌñdhimɨk na jax jaꞌk jam aꞌm ba tɨ nɨidhidhaꞌ gɨt gu Dios, jaꞌp na jax gu pippilh noꞌ ja baiꞌñ gu ja naan nam mu jaꞌk xi boopoyaꞌ, guꞌ ji na pimɨt guꞌ dɨɨlh cham aa. \v 38 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na cham yaꞌ ka tɨ nɨiꞌñdhaꞌ gu Dios yaꞌ na pim paiꞌ oiꞌdhaꞌ. \v 39 Gio nañ guꞌ aañ jup ba jimiaꞌ nañ paiꞌ dhɨr jup jim, baꞌ cham paiꞌ kañ chɨgiaꞌ pim. Dai janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp jimdaꞌ na pim baꞌ giop bañ chɨgiaꞌ, na pim paiꞌ dhuuk jup tɨꞌyaꞌ: “Jaꞌp moo joidham iam na bhaiꞌ ba jim guiꞌ nat bhach joochxi guch Gɨꞌkoraꞌ.” \c 24 \s1 Gu Jesuus na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ nam iaraꞌ gu gɇꞌ chiop \r (Mr. 13:1‑2; Lk. 21:5‑6) \p \v 1 Baꞌ gatuuk na miꞌ puꞌñi xi chu aꞌgimɨk gu Jesuus, ba buus miꞌ dhɨr gɇꞌ chiop. Baꞌ nat gamaiꞌ ba ji jii, mi jaꞌp amuub ji ɇɇk jup tɨtda am gu noonbiꞌñ na sap joidham jix abhaar gu gɇꞌ chiop na jax jaꞌk tuꞌt bha bhiꞌñbakchix. \v 2 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Jia na joidham jix abhaar na pim jax ba nɨiꞌñ? Ku baꞌ guꞌ kam aayaꞌ ji na paiꞌ dhuuk am xim iaraꞌ, pu nip paiꞌ maaꞌn kap ku tukdhixim biꞌyaꞌ dhi joodai, aañ moo yaꞌ pu jam tɨtda. \s1 Gu Jesuus na ba tu aaꞌndaꞌ na jax ba tum buidhaꞌ na paiꞌ dhuuk bar miaꞌn kaꞌ nam tɨɨmoꞌ dhi oiꞌñgaꞌn \r (Mr. 13:3‑23; Lk. 21:7‑24; 17:22‑24) \p \v 3 Baꞌ nam miꞌ puiꞌ xi chu aꞌgimɨk, moo sɨlh bhɨi mɨt baasɨꞌn dɨr jaꞌk oidhaꞌ taꞌm bhaiꞌ nam paiꞌ Oliibus kɨꞌn jix chu mat kaꞌ gu jaꞌtkam. Baꞌ jimdat bha jaꞌp ji dhaibu gu Jesuus, baꞌ gu noonbiꞌñ muiꞌ ji ai mɨt nam dɨɨlh jix chɨkkam, jup tɨtda am: \p ―¿Paa baꞌ pɨk duuk puiꞌ ba jim iaraꞌ gu gɇꞌ chiop, gio na jax ba tum buidhaꞌ na paiꞌ dhuuk bar miaꞌn kaꞌ nam tɨɨmoꞌ dhi oiꞌñgaꞌn, gio nap paiꞌ dhuuk aap saak gio bhaiꞌp ba jimdaꞌ? \p \v 4-5 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho guꞌ dai nam muiꞌ yaꞌ ba aayaꞌ dho guiꞌ nam puiꞌ kaiꞌchidhaꞌ nam sap aañ jir guiꞌ kaꞌ. Moo pim cham mi ja kɇkɇɇdaꞌ nam cham jam iatgidhaꞌ. Nam guꞌp kaiꞌchidhaꞌ: “Aañ jir diꞌ guch Xoiꞌkam.” Baꞌ muiꞌ jaꞌtkam puiꞌ ja tɨtdaimɨi ja iatgidhaꞌ am. \v 6 Gio baꞌ na pim puiꞌ ba tɇ kɇɇkɇꞌ na ba jɨgialhchaꞌ ya jaꞌp gio baꞌ jaiꞌ kap, ku baꞌ guꞌ aapiꞌm cham totdon kaꞌ ji. Na guꞌ dhiꞌ bɨɨpɨꞌm aaꞌ na puiꞌ tum duñiaꞌ na baꞌ pɨk moo bam tɨɨmoꞌ dhi oiꞌñgaꞌn, ku guꞌ chakuir janoꞌ kaꞌ ji na paiꞌ pɨk duuk jum tɨɨmoꞌ. \v 7 Na guꞌ bɨɨpɨꞌ ka xim kuugalhdhaꞌ nam bhaiꞌ ji bhaakuꞌ gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam ja bɨɨm gu ja jaꞌtkam tuk nam ja kokdaꞌ gu jaiꞌ gɇꞌgɇrkam guiꞌ nam jumai momkoran jaꞌk jup tuiꞌkaꞌ. Gio baꞌ na muiꞌ kap bhiogiꞌ ba jimiaꞌ, gio baꞌ jaiꞌ kap na ba joñiaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn. \v 8 Ku baꞌ guꞌ dhiꞌ na bhaan pɨx jix maatɨꞌ kaꞌ ji na ba miamlhidhaꞌ na paiꞌ dhuuk pɨk tum kuugalhdhaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. \p \v 9 ’Baꞌ aapiꞌm na pim jɨꞌk tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ aañ jiñ bui, jam daꞌngɨi jam uiꞌkaꞌ am nam jam tulhiiñchudaꞌ, gio baꞌ nam jam koodaꞌ noꞌm xi ɨlhiiꞌñ, gio baꞌ nam bɨɨx cham jam kɨɨgalhiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam noꞌ pim aañ jiñ bui tɨ jɨɨgiꞌñ. \v 10 Muiꞌ dho guꞌ cham ka tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ am janoꞌ aañ jiñ bui na paiꞌ dhuuk puiꞌ tum duñiaꞌ, dai nam dɨɨlh bhaiꞌ jim bhabhaakuidhaꞌ, ja koodaꞌ am jaiꞌ dhɨt. \v 11 Gio baꞌ nam muiꞌ yaꞌ ba aayaꞌ guiꞌ nam sap pɨk baꞌ Dios bhaankamuꞌn tu aꞌgidhaꞌ, baꞌ muiꞌ jaꞌtkam ja iatgidhaꞌ am. \v 12 Gio nam bɨɨx pɨx giilhim jix buam ba tomaat kaꞌ gu jaꞌtkam, cham tuꞌ jaroiꞌ kar jix bhaiꞌkam kaꞌ janoꞌ. \v 13 Ku baꞌ guꞌ gu jaroiꞌ noꞌ moo cham tuꞌ bhaan jax jim aagɨt pu tɨ jɨɨgiꞌñ aañ jiñ bui, cham tuꞌ kam tulhiiñaꞌ ji gatuuk, na guꞌ pu jimiaꞌ jix dhaam jaꞌk buiñor gu Dios. \v 14 Baꞌ dhix bhaiꞌm kaiꞌchdham ñiꞌook na bhaan tu aꞌga na jax jaꞌk bhaan tɨ nɨidhidhaꞌ gu Dios gu jaroiꞌ, dhiꞌ bɨɨx kap na jɨꞌx oiꞌñgaꞌn puiꞌ ba tum aꞌgaꞌ nam baꞌ bɨɨx kaayaꞌ gu jaꞌtkam nam jɨꞌk jix jaiꞌch, na baꞌ miꞌ dhɨr dho gi baꞌ am xim tɨɨmoꞌ ji dhi oiꞌñgaꞌn. \p \v 15 ’Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jup tum duñiaꞌ nat jax tu uaꞌnak gu Danial guiꞌ na bɨjɨk bhaankamuꞌn tu aꞌgimɨk gu Dios nap jum kaiꞌch na sap janoꞌ na paiꞌ dhuuk pɨk ba jim tɨɨmoꞌ dhi oiꞌñgaꞌn, maaꞌn yaꞌ ba aayaꞌ gu maaꞌnkam giilhim jix bhangɨm, baꞌ mɨjɨ ji baakɨi gɇꞌ chiop pu tu doodaꞌ na jax ɨlhiiꞌñdhaꞌ. ¡Moo pim xi chɨꞌñchokat dhiꞌ puiꞌ na jɨꞌk jax tu uaꞌñix na pim jɨꞌk tu jiñkuiꞌñdhaꞌ! \v 16 Baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk ya jaꞌp amuub ka oipodaꞌ na paiꞌ jax jir Judea, jum aaꞌ nam ba ji boiꞌñgiaꞌ mu jaꞌp uꞌxchɨr na baꞌ cham jax ja doodaꞌ. \v 17 Puiꞌ na jax gu jaroiꞌ noꞌ bhaiꞌ paiꞌ ka daa baꞌk dhaam, jir am na bhaiꞌ dhɨr tɨmnɨi pu jimiññolhiaꞌ, cham tuꞌ na mɨjɨp ka bapkɨdaꞌ baꞌk chɨr na baꞌ tuꞌ xi bhɨɨji. \v 18 Piam noꞌ jaroiꞌ mu paiꞌ ka oirɨ gampɨx, jir am na miꞌ dhɨr pu jimiññolhiaꞌ, cham tuꞌ na tuꞌ jajannulhiꞌñ jaiꞌp ka xi chu uaꞌrai na baꞌ pɨk ba jimiññolhiaꞌ. \v 19 Jaꞌp moo joiꞌmdam jum duñiaꞌ am gu uꞌuub guiꞌ nam aꞌaalh kɨꞌn cham bhaiꞌm taat kaꞌ janoꞌ, gio guiꞌ nam ɨlhiꞌch xioꞌdam ka tu maamar kaꞌ ba puiꞌ ɨp. \v 20 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na pim gammɨjɨ tu daandaꞌ buiñor gu Dios, na baꞌ cham janoꞌ pɨk puiꞌ tum duñiaꞌ na paiꞌ dhuuk jix ioꞌm jix jɨɨpiꞌñ kaꞌ, piam na paiꞌ dhuuk aagix na cham tum juandaꞌ. \v 21 Na guꞌ janoꞌ na paiꞌ dhuuk puiꞌ tum duñiaꞌ, giilhim jir tulhiiñaraꞌ kaꞌ jia, cham tuꞌ puiꞌ na mɨt jax jum tulhiiñak ba bubua gu jaiꞌ janoꞌ dɨr nat gu Dios jup duu dhi oiꞌñgaꞌn yaꞌ juugɨt, guꞌ jaꞌp jix ioꞌm ji na puiꞌ tum duñiaꞌ na baꞌ pɨk pu bar daipuꞌ kaꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ cham jɨꞌxkat paiꞌ dhuuk gio puiꞌp ka tum duñiaꞌ gatuuk, na guꞌ pu bɨɨx ba tum kuugalhdhaꞌ. \v 22 Nat guꞌ moo pu puiꞌ tɨi ɨp gu Dios na sap janoꞌ na paiꞌ dhuuk ba ji chum kuugalhdhaꞌ, cham tuꞌ mɨk jir tulhiiñaraꞌ kaꞌ, na guꞌx ja joiꞌgɨꞌn guiꞌ nam jɨꞌk tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ buiñor, puiꞌ ku baꞌ cham aaꞌ nam mɨk yaꞌ oipot giilhim jum tulhiiñdhaꞌ. Na guꞌ noꞌ cham tu daasaꞌ gɨt na jɨꞌx juugɨt jir tulhiiñaraꞌ kaꞌ, pu bɨɨx jam dho gɨt koꞌyaꞌ, na guꞌ cham jaroiꞌ nakooꞌ na giilhim jum tulhiiñaꞌ. \p \v 23 ’Guꞌ baꞌ janoꞌ na paiꞌ dhuuk bar miaꞌn kaꞌ na paiꞌ dhuuk tum kuugalhdhaꞌ, noꞌ jaroiꞌ jax ba jam tɨtda: “Muni ba ai guch Xoiꞌkam. Maik gor jach kaipuꞌ”, piam noꞌ jax kaiꞌch: “Muni dhaa guch Xoiꞌkam”, aapiꞌm cham jɨɨgiꞌñdhaꞌ, na guꞌ cham tuꞌ sɨlhkam aañ jir diꞌ kaꞌ. \v 24 Nam guꞌ kaiꞌñkam muiꞌ ka jaiꞌchdhɨlhiaꞌ jia guiꞌ nam sap pɨk baꞌ Dios bhaankamuꞌn jup xi chu aꞌgidhaꞌ. Baꞌ puiꞌx bhaiꞌp xi chu buidhaꞌ am guiꞌ na tuꞌr jix kɨɨꞌp jum duukam kaꞌ, guꞌ nam jax dhui pɨx ja iatgidhaꞌ ji gu jaꞌtkam, sia ji guꞌ guiꞌ nam jɨꞌk tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ aañ jiñ bui, jaiꞌ dhɨt mu jaꞌk jup ji ja kaayaꞌ am. \v 25 Mooñ pu ba jam aagiꞌñ xib dɨr na pim baꞌ moox mat kaꞌ. \v 26 Piam noꞌ jaroiꞌ jax ba jam tɨtda: “Maik gor jach kaipuꞌ guch Xoiꞌkam. Muni sap paiꞌ oirɨ gampɨx jix chu gak kɨr”, aapiꞌm moo cham mi kɇkɇɇdaꞌ, na guꞌ cham tuꞌ sɨlhkam aañ jir diꞌ kaꞌ jia kaiꞌñkam. Piam noꞌ jax jam tɨtda: “Muni oꞌñchix guch Xoiꞌkam. Maik gor jach kaipuꞌ”, aapiꞌm moo sia cham mu jimmɨdaꞌ, na guꞌ kaiꞌñkam cham tuꞌ aañ jir diꞌ kaꞌ. \v 27 Na guꞌ aañ nañ paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, aañ nañ xib bhaankam yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ, jaꞌp jiñ dhuñiaꞌ iñ na jax gu duuk na bɨpgiaꞌ, na bhammɨni dhɨr xiaꞌlhbui bhaiꞌ pu bhɨɨyaꞌ, mummɨni jaꞌk ji aayaꞌ na paiꞌr jurnip. Dhiꞌ bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ nañ aañ jir diꞌ kaꞌ. \v 28 Na guꞌ na pim jax bax maat bo jia na jax gu nunnui noꞌm bhaiꞌ paiꞌ pɨx xikoolh jiim, na guꞌ bhaiꞌ tu muukix kaꞌ. Baꞌ aañ puꞌñi ɨp nañ paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp jimdaꞌ, dhiꞌ bhaan jix mat kaꞌ pim nañ aañ jir diꞌ kaꞌ noꞌt bhaiꞌ ba tɨm bɨpgɨ. \s1 Na jax tum duñiaꞌ janoꞌ na paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp jimdaꞌ guch Xoiꞌkam \r (Mr. 13:24‑37; Lk. 21:25‑33; 17:26‑30, 34‑36) \p \v 29 ’Baꞌ gatuuk na paiꞌ dhuuk puꞌñi bɨɨx xi chum tulhiiñaimɨi, naiꞌ ji chukiaꞌ gu tanoolh gio gu masaaꞌn, jix chukgam jup tum duñiaꞌ. Gio gu chiichiaꞌ na bhaiꞌ ji iiꞌñxiaꞌ bhammɨ dɨr jix dhaam, gio nax ioꞌm naiꞌ ji giꞌndukiaꞌ dhix dhaam. \v 30 Baꞌ gu jaꞌtkam giilhim totdonɨi bhaiꞌ ji susuañiaꞌ am. Miꞌ dhɨr baꞌ dai nam bañ chɨgiaꞌ aañ nañ xib bhaankamuꞌn yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ nañ jix ioꞌm gɇꞌkam kɨꞌn bhaiꞌ ba jimdaꞌ bhammɨ dɨr jix dhaam bhaan gu tɨbaaꞌ, gio na gɇꞌ joidham nammɨ tum tonnichuꞌndaꞌ. \v 31 Miꞌ dhɨr baꞌ dai na gɇꞌ kɨꞌn ba tum kuichdhaꞌ, baꞌ aañ jotmodaꞌ naiꞌ ja jootsaꞌ gu noonbiꞌñ guñ Gɨꞌkoraꞌ mu jaꞌp na jɨꞌx jir oiꞌñgaꞌn na jɨꞌx juugɨt juꞌ kam tuꞌiiꞌ dhix dhaam, nam baꞌ bɨɨx maap ja jumpadaꞌ guiꞌ nam jɨꞌk tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ aañ jiñ bui. \p \v 32 ’Baꞌ dhi jaꞌp ji buusniaꞌ na jax gu ɨꞌɨɨx na paiꞌ dhuuk bhaiꞌ ji iꞌpuñiaꞌ na joidham pɨx tɨɨꞌñgilhidhaꞌ gu jaagaꞌn. Dhiꞌ bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na bar miaꞌn kaꞌ na paiꞌ dhuuk ba ji chɨꞌngiaꞌ. Moo pim xi chɨꞌñchokat dhiꞌ puiꞌ nañ jax jam tɨtda. \v 33 Na guꞌ noꞌ puꞌñi joidham ba tum buim nañ jax ba tu jam aꞌgiꞌñ, dhiꞌ bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na bar miaꞌn kaꞌ janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, aañ nañ xib bhaankam yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ. \v 34 Baꞌ dhiꞌ bɨɨx na puiꞌ ka xi chum kuugalhdhai nam baꞌ miꞌ dhɨr am xi koꞌyaꞌ bɨɨx gu jaꞌtkam nam jɨꞌk ka duduakaꞌ janoꞌ. \v 35 Baꞌ cham jɨꞌxkat jugiaꞌ dhiñ ñiꞌook, dai dhi oiꞌñgaꞌn dho gi guꞌm tɨɨmoꞌ ji gio dhix dhaam. \p \v 36 ’Baꞌ dhiꞌ puiꞌ nañ jax ba tu jam aꞌgiꞌñ, cham maatɨꞌ na paiꞌ pɨk duuk puiꞌ tum duñiaꞌ, na guꞌ dai dɨɨlh guñ Gɨꞌkoraꞌ nax maat nat paiꞌ dhuuk tu dai na puiꞌ tu duñiaꞌ. Sia gu noonbiꞌñ guiꞌ nam jix dhaam jup tuꞌiiꞌ pu cham maat am, ni sia aañ nañ jir Maraaꞌn cham maat iñ, dai guiꞌ dɨɨlh ji na baꞌx maat. \p \v 37 ’Baꞌ janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, aañ nañ xib yaꞌ oirɨ bhaankam guñ Gɨꞌkoraꞌ, puꞌñi jaꞌk jup tum duñiaꞌ nat jax tum duu janoꞌ na paiꞌ dhuuk gu Noee tɨi pup tu ja aꞌgidhimɨk gu jaꞌtkam na tɨi ja aagiꞌñdhaꞌ na jax ja doodaꞌ gu Dios, guꞌ ji na mɨt guꞌ cham jɨꞌxkat kai. \v 38 Dai nam xi chu kuaꞌdat gɇꞌgɇrkam jum taat kaꞌ, gio nam jix maik kaꞌ, gio nam jum tɨtmodat tu oiꞌñchaidhaꞌ janoꞌ juugɨt nat paiꞌ dhuuk tɨsaaꞌñ gu Dios gu suudaiꞌ, nat paiꞌ dhuuk bha tɨs gu Noee bhaan gu gɇꞌ kanuub guiꞌ nat jup duu. \v 39 Ni jɨꞌx kum cham pum aagɨt gu jaꞌtkam na jax jup tum duñiaꞌ, na guꞌ jotmodaꞌ pɨx nat bhaiꞌ ji dhuuꞌn nam cham pum aaꞌ, baꞌ pu bɨɨx koi mɨt bhaiꞌkuk. Baꞌ puꞌñip tum duñiaꞌ janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk aañ gio bhaiꞌp jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan, aañ nañ xib bhaankam yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ. \v 40 Baꞌ janoꞌ gook gu jaꞌtkam mu jaꞌp ka oipodaꞌ am gampɨx, baꞌ maaꞌn am xi baidhai iñ, gu jumai baꞌ miꞌ pup oirɨdaꞌ. \v 41 Gio jaꞌp jaꞌk gook gu uꞌuub maap jup ka tu tuaꞌdaꞌ am, maaꞌn am jup xi baidhai iñ, gu jumai baꞌ miꞌ pup biꞌyaꞌ. \p \v 42 ’Baꞌ aapiꞌm gammɨjɨ cham kooksɨt darkaꞌ, na guꞌ cham maatɨꞌ nañ paiꞌ dhuuk bha jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. \v 43 Na guꞌ dhiꞌ jaꞌpni jia na jax gu jaroiꞌ noꞌ moox maat na jax chuꞌm tukaaꞌ mi bakiaꞌ kiaꞌmiꞌñ gu ɨxkum, na guꞌ tɨ nɨiꞌñdhaꞌ bɨx chukaaꞌ na tu nuukaꞌndaꞌ na baꞌ cham miꞌ baakɨi tɨ ɨɨxdhaꞌ gu tuꞌ na miꞌ biaꞌkaꞌ. \v 44 Baꞌ puꞌñi ɨp aapiꞌm, jum aaꞌ na pim gammɨjɨ cham kooksɨt darkaꞌ, na guꞌ aañ nañ xib bhaankam yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ, puꞌñiñ jotmodaꞌ pɨx yaꞌ ba aayaꞌ na pim paiꞌ dhuuk cham ɨlhiiꞌñdhaꞌ. \s1 Gu Jesuus na tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai maaꞌn gux kɨɨꞌ tujuandam gio baꞌ maaꞌn guiꞌ na cham bhaiꞌ tu juandaꞌ ɨp \r (Lk. 12:41‑48) \p \v 45 ’Baꞌ guiꞌ na jaroiꞌr jix kɨɨꞌ tujuandam kaꞌ gio nax chu matdaꞌ kaꞌ, puiꞌ na jax maaꞌn gu jax chuꞌm gɇꞌkam noꞌ ampɨk mu paiꞌ bar jimdam, na miꞌ ka xi dhoꞌñchoi maaꞌn gu tujuandam tugiꞌñ na bhaankam miꞌ ka tu ja maakdaꞌ guiꞌ nam miꞌ pup biꞌyaꞌ kiaꞌmiꞌñ na jɨꞌx juugɨt gio miꞌp aayaꞌ. \v 46 Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌ tu jimiaꞌ gu tujuandam noꞌ miꞌ puiꞌ tu duiñchuꞌ na jax xi chianɨi gu gɇꞌkam tugiꞌñ na paiꞌ dhuuk ba tɨgiaꞌ na gio miꞌp ba aayaꞌ. \v 47 Baꞌ aañ yaꞌ pu jam tɨtda na gu gɇꞌkam tugiꞌñ joidham jix bhaiꞌm ɨlhdhai puiꞌ jaꞌk tuꞌm kɨꞌn ba daasaꞌ na bɨɨx ba tu nuukxiꞌñdhaꞌ gu tuꞌ na jɨꞌk biaꞌkaꞌ. \v 48 Guꞌ ji noꞌ guꞌ dhiꞌ dhi tujuandam buam pɨx tomaat na jax cham jir am, noꞌ guꞌ jax jum aaꞌ na cham ob miꞌ aayaꞌ gu gɇꞌkam tugiꞌñ, \v 49 baꞌ dai na bhaiꞌ ji ja gɨbichpagaꞌ gu jaiꞌ tujuandam, gio baꞌ na bhaiꞌ ji maimuꞌ ja bɨɨm gu jaiꞌ maikkam, gio na xi chu kuaꞌdat na jɨꞌx ɨlhiiꞌñdhaꞌ. \v 50 Baꞌ na paiꞌ dhuuk cham pum aaꞌndaꞌ, jotmodaꞌ miꞌ pɨx ba kɨɨkaꞌ gu gɇꞌkam tugiꞌñ, \v 51 dho guꞌ giilhim tulhiiñchudaꞌ dho, puiꞌ xi chɨɨdai na puiꞌ pɨx jaꞌk jup tu jimiaꞌ na jax guiꞌ nam cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ gu jaꞌtkam. Baꞌ giilhim tɨix buam jum aaꞌndaꞌ. \c 25 \s1 Gu Jesuus na ba tu aꞌgaꞌ ja aꞌm ji uaꞌrgidhai jɨꞌk mambhɨɨx gu uꞌuub tɨtɨɨya \p \v 1 ’Baꞌ noꞌ ja aꞌm ba tɨ nɨidhim gu Dios gu jaꞌtkam, jaꞌp ji buusan na jax jɨꞌk mambhɨɨx gu tɨtɨɨya noꞌ mɨt xi chɨ bɨꞌñdhak miꞌ paiꞌ dhɨr gamaiꞌ ji jii, noꞌ mɨt ba namkim maaꞌn gu biapmaꞌ na miꞌ aayaꞌ na miꞌm tɨɨmoꞌ. \v 2 Baꞌ jaiꞌ jɨꞌk jix chamaam guiꞌ jɨꞌ gu tɨtɨɨya ampɨx puiꞌ cham tu mamatdaꞌ kaꞌ am, dai baꞌ gu jaiꞌx chamaam joidham jup jix chu mamatdaꞌ kaꞌ am. \v 3 Baꞌ guiꞌ nam cham tu mamatdaꞌ kaꞌ gu tɨtɨɨya, cham jaiꞌ pup xi bhɨɨk jamɨt guiꞌ nam mi ja toiꞌdhaꞌ guiꞌ nam kɨꞌn tɨ bɨꞌñdhatuꞌ noꞌt am xi juum, pu daipuꞌ guiꞌ na jɨꞌx mi jimchuꞌ. \v 4 Guꞌ baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk jix chu mamatdaꞌ kaꞌ gu tɨtɨɨya, dhiꞌ dho gi guꞌ jaiꞌp xi chuꞌaak jamɨt ji guiꞌ nam mi ja toiꞌdhaꞌ noꞌt ba ji chutkɨ guiꞌ nam kɨꞌn tɨ bɨꞌñdhatuꞌ, gio baꞌ jaiꞌ na miꞌ pu jimchuꞌ. \v 5 Guꞌ baꞌ nat guꞌ cham ob miꞌp ji ai gu biapmaꞌ guiꞌ na miꞌm tɨɨmoꞌ, miꞌ puiꞌ ma kookoi mɨt gu tɨtɨɨya nam tɨi tɨ nɨɨra. \v 6 Nammɨx ioꞌm ɨraab tukaaꞌ nat baꞌ puiꞌ ba tɨm tɨi, jup tum kaiꞌch: “Xib baꞌ bhaiꞌ ba jim gu biapmaꞌ guiꞌ na yaꞌm tɨɨmoꞌ. Muiꞌ gor xi ñamkibop.” \v 7 Baꞌ gu tɨtɨɨya jotmodaꞌ na mɨt jax baapam jix bhaiꞌ ba ja duu mɨt guiꞌ nam kɨꞌn tɨ bɨꞌñdhatuꞌ. \v 8 Baꞌ gu jaiꞌx chamaam tɨtɨɨya jup ja tɨtda am guiꞌ nam jix chu mamatdaꞌ kaꞌ gu tɨtɨɨya: “Alhiꞌch japim jich choiꞌdhaꞌ dhiꞌ na kɨꞌn mɨmɨimtuꞌ dhiꞌ nach kɨꞌn tɨ bɨꞌñdhatuꞌ. Jaiñ nat guꞌ ba ji chutkɨ dhiꞌ nach aach ja uaꞌ.” \v 9 Baꞌp ja tɨtda am guiꞌ nam jix chu mamatdaꞌ kaꞌ gu tɨtɨɨya: “Chaam ji nach jam toiꞌdhaꞌ, na guꞌ jaꞌp moo dɨɨlh jich aꞌm kam aaꞌ. Mu jaꞌp japim xi chu taañpui na paiꞌ jax jum gaꞌra na baꞌ puꞌñi jaꞌk bɨɨx dhɨt cham jich aꞌm jum aaꞌndaꞌ.” \v 10 Baꞌ na mɨt mu jaꞌk ka tu taañim na paiꞌ jax jum gaꞌradaꞌ, miꞌ jaꞌk ba ai gu biapmaꞌ guiꞌ na miꞌm tɨɨmoꞌ. Baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk miꞌp tuꞌiiꞌ gu tɨtɨɨya, guiꞌ nam jix matdaꞌ na mɨt jax jaꞌk duu na baꞌ cham tutkiaꞌ guiꞌ nam kɨꞌn tɨ bɨꞌñdhatuꞌ, bɨɨmaꞌn muiꞌ ji baap jamɨt mu jaꞌk baꞌk chɨr miꞌ na paiꞌr koiꞌcham kaꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat jix bhaiꞌ bhaiꞌ xim kuu gu kiꞌñgob. \v 11 Baꞌ jaꞌxpɨx miꞌ tɨi ba ai mɨt gu tɨtɨɨya guiꞌ na mɨt tu taañpuk guiꞌ nam mi ja toiꞌdhaꞌ guiꞌ nam kɨꞌn tɨ bɨꞌñdhatuꞌ, guꞌ ji nat guꞌ pux bhaiꞌ bhaiꞌ bam kuu gu kiꞌñgob. ¿Jax gi dhui muiꞌ ka baapkiaꞌ am? Baꞌ tɨi muiꞌ ba tu soon am jup xi kaiꞌchɨt: “¡Xich kupioꞌkiꞌñ jich jaduuñ kuch aach muiꞌp xi baapkiaꞌ!” \v 12 Guꞌ ji na guꞌ guiꞌ mɨjɨ dɨr jup ja tɨtda: “Jax dhui na guꞌ cham jax kax bhaaiꞌ na pim bha baapkiaꞌ, na pimɨt guꞌ mɨk dɨr ba suulh.” \p \v 13 ’Baꞌ aapiꞌm puꞌñi cham kooksɨt darkaꞌ ―jup ja tɨtda gu Jesuus―, na pim guꞌ puꞌñi cham mat kaꞌ nañ paiꞌ dhuuk bha jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan aañ nañ xib bhaankam yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ. \s1 Gu Jesuus na ba tu aꞌgaꞌ bhaan ji uaꞌrgidhai gu tuumiñ \p \v 14 Miꞌ dhɨr baꞌ jaꞌpni jaꞌk gio bhaiꞌp ji chu ja aꞌgi gu Jesuus gu jaꞌtkam bhaan ji uaꞌrgidhak gu tuumiñ, jup ja tɨtda: \p ―Gio baꞌ moo jaꞌpni jaꞌk jup ji buusan ɨp noꞌ ja aꞌm tɨ nɨidhim gu Dios gu jaꞌtkam na jax maaꞌn gu maaꞌnkam noꞌ mɨk jaꞌk bar jimdam jumai momkoran, noꞌt ja baidhak gu tujuandam tugiꞌñ xi ja maakak gu tuumiñ puiꞌ ba ja tɨtda nam kɨꞌn tu juanaꞌ na guiꞌ ka jimiaꞌ. \p \v 15 ’Maadɨt miꞌ xi maa jix chamaam mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm gu bapaiñum tuumiñ, gu jumai baꞌ gook mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm miꞌp xi maa ɨp, maaꞌn baꞌ maaꞌn mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm pɨx maa, na guꞌ na jax ja nɨiꞌñ nam jax jix chu jujuanaraꞌ bɨɨx jɨꞌmaꞌn. \v 16 Baꞌ guiꞌ na mɨt jix chamaam mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm maa gu bapaiñum tuumiñ kɨꞌn bhaiꞌ ji chu jua, baꞌ jaꞌkbuiꞌ aixim miꞌ pu buusaiꞌ na mɨt jɨꞌk miꞌ xi dhoꞌñchidhak, baꞌx ioꞌm muiꞌ bap jum duu gu tumñigaꞌn guiꞌ nat miꞌ doꞌñchidhak. \v 17 Gio baꞌ guiꞌ na mɨt gook jix chamaam mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm jup maa, puiꞌ kɨꞌn bhaiꞌp ji chu jua ɨp, baꞌ jaꞌkbuiꞌ aixkam miꞌp buusaiꞌ na mɨt jɨꞌk miꞌ xi dhoꞌñchidhak. \v 18 Guꞌ baꞌ guiꞌ na mɨt maaꞌn mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm maa, dai nat xi uꞌuuk mu jaꞌp dɨbɨɨr bɨtaꞌ xi chɨ dɨꞌrak mɨjɨ xi baapai, pu cham dho guꞌ kɨꞌn ji chu jua gu tumñigaꞌn gu gɇꞌkam tugiꞌñ. \p \v 19 ’Baꞌ mɨkkat jix ioꞌm muiꞌ jurniꞌñ kɨꞌn gio miꞌp ba ai gu ja gɇꞌkam tuk dhiꞌ dhi tujuandam, baꞌ giop ba tu ja joochxi nam sap mu uaꞌtulhiꞌñdhaꞌ gu tumñigaꞌn na baꞌ tu jaꞌkɨlhdhaꞌ na mɨt jɨꞌk miꞌ ba buusaiꞌ nam kɨꞌn tu juan. \v 20 Baꞌ moo bɨɨpɨꞌ miꞌ ba ai guiꞌ nat jix chamaam mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm miꞌ xi dhoꞌñchidhak gu bapaiñum tuumiñ, baꞌ mi jaꞌp ji kɨkbok jup tɨtda gu gɇꞌkam tugiꞌñ: “Pɨn jix chamaam mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm yaꞌ xiñ dhoꞌñchidhak japich jia jiñ jaduuñ. Dho jaña, jaꞌkbuiꞌ aixim jañich pup muiꞌdhalh na pich jɨꞌk yaꞌ xiñ dhoꞌñchidhak.” \v 21 Baꞌp kaiꞌch gu gɇꞌkam tugiꞌñ: “¡Aa guꞌ moo jaꞌp joidham jir jix kɨɨꞌ tujuandam ap ji jia! Ea nañ moo gɇꞌkam kɨꞌn jum daasaꞌ. Jabaak bha jaꞌk baꞌk chɨr nach baꞌ maap yaꞌ joidham jix bhaiꞌch chaat kaꞌ.” \v 22 Miꞌ dhɨr baꞌ moo miꞌp ba ai gu jumai tujuandam tugiꞌñ guiꞌ nat gook mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm miꞌ xi maakak gu bapaiñum tuumiñ, baꞌ mi jaꞌp ji kɨkbok puiꞌp ba tɨtda ɨp gu gɇꞌkam tugiꞌñ, jup kaiꞌch: “Pɨn gook mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm yaꞌ xiñ dhoꞌñchidhak japich jia jiñ jaduuñ dhi bapaiñum tuumiñ. Dho jaña, jaꞌkbuiꞌ aixim jañich pup muiꞌdhalh na pich jɨꞌk ya xiñ dhoꞌñchidhak.” \v 23 Baꞌp tɨtda gu gɇꞌkam tugiꞌñ: “¡Aa guꞌ moo jaꞌp joidham jir jix kɨɨꞌ tujuandam ap ji jia! Ea nañ moo gɇꞌkam kɨꞌn jum daasaꞌ. Jabaak bha jaꞌk baꞌk chɨr kuch yaꞌni maap joidham jix bhaiꞌch chaat kaꞌ.” \v 24-25 Baꞌ jaꞌxpɨx miꞌp ba ai gu jumai tujuandam tugiꞌñ guiꞌ nat mambhɨɨx jix chaꞌtmam ooꞌm pɨx miꞌ xi dhoꞌñchidhak gu bapaiñum tuumiñ, baꞌ puiꞌ mi jaꞌp ji kɨkbok puiꞌp ba tɨtda gu gɇꞌkam tugiꞌñ, jup kaiꞌch: “Yaꞌni baꞌ gum tumñiꞌ jiñ jaduuñ. Cham jañich moo kɨꞌn ji chu jua, nañ guꞌ xim ɨɨbhiꞌñ, nañ guꞌx maat nap giilhim jix bhanaaꞌ sia palhɨɨp pɨx tuꞌ, pu duñiaꞌ ap jax noꞌ pich ba ɨlh, sia kum guꞌ tɨi cham pu kaiꞌch gu jaꞌtkam. Puiꞌ ku ñich baꞌ aañ mi jaꞌp xi chɨ dɨꞌrak dɨbɨɨr taꞌm mɨjɨ xi baapai dhim tumñiꞌ na baꞌ cham maiꞌ suulhgiaꞌ.” \v 26-27 Baꞌp tɨtda gu gɇꞌkam tugiꞌñ na miꞌ puiꞌ tɨtda: “Dho bak cham jir kɨɨꞌ tujuandam ap aañ nañ paiꞌ jax kaiꞌch. ¿Moo cham bhaiꞌ aa nap muñ dhoꞌñchidhaꞌ gɨt nam paiꞌ mumuiꞌdhalhiꞌñ gu tuumiñ, na baꞌ miꞌ muiꞌdhidhaꞌ gɨt nap baꞌ miꞌ dhɨr giop xi uaꞌrai yaꞌ bañ doꞌñxidhaꞌ gɨt muiꞌ paꞌ iam? Jaiñ nap guꞌ moo puiꞌ tɨix maat nañ puiꞌ giilhim jix bhanaaꞌ sia palhɨɨp pɨx tuꞌ, gio nañ pu tu duñiaꞌ nañ jax ɨlhiiꞌñdhaꞌ, sia kum tɨi cham pu kaiꞌch gu jaꞌtkam.” \v 28 Baꞌ puiꞌ xi chɨꞌɨɨk jup ja tɨtda guiꞌ nam mi jaꞌp jup guguuk: “Ea gor bha boosgiꞌñ dhi tuumiñ na miꞌ dhaaꞌ, mu jaꞌk japim makiaꞌ dhiꞌ nat mambhɨɨx jaꞌkbuiꞌ aixkam pup muiꞌdhalh. \v 29 Na guꞌ gu jaroiꞌ na puꞌñi joidham jix bhaiꞌ tu juandaꞌ, nam guꞌ dai dhiꞌ pɨx ba ji umuagiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam. Guꞌ ji noꞌt guꞌ gu palhɨɨp jup jum duukam cham miꞌ puiꞌ duu noꞌt mɨt tɨi umuaꞌ, dho dhiꞌ bhaan jam dho cham ka nɨnɨiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam. \v 30 Guꞌ baꞌ dhiñ chujuandam tuk nat cham pu dhuu nañ jax tɨi ɨlhdhat, ea gor daagɨk mu buañ dɨɨrap miꞌ na paiꞌ giilhim jix chukgam, miꞌ na paiꞌ tɨi suakdaꞌ na giilhim jix buam jum aaꞌndaꞌ.” \s1 Gu Jesuus na ba tu aaꞌndaꞌ na jax jaꞌk tu ja jimiaꞌ gu jaꞌtkam janoꞌ na paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan \p \v 31 Miꞌ dhɨr baꞌ moo jaꞌpni bhaiꞌp ji chu ja aꞌgi ɨp gio gu Jesuus gu jaꞌtkam, jup ja tɨtda: \p ―Baꞌ aañ nañ xib bhaankam yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ, janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan ja bɨɨm gu noonbiꞌñ guñ Gɨꞌkoraꞌ, joidham mɨk jaꞌp tum tonnichuꞌndaꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ dai nañ bhaiꞌ ba daibuꞌ bhaiꞌ nañ paiꞌ dhɨr naiꞌr gɇꞌkam kaꞌ, na paiꞌ joidham jix chu abhaar. \v 32 Baꞌ bɨɨx gu jaꞌtkam nam jɨꞌk jix jaiꞌch kaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan miꞌ bam jumpadaꞌ am aañ jiñ bui, baꞌ aañ xi ja chiñiaꞌ nam jaiꞌ dɨlhkob jaꞌk xi guꞌkuyaꞌ, jaꞌp na jax jaꞌk tu buadaꞌ gu bipiaꞌdam noꞌt dɨlhkob jaꞌk xi ja sai gu dai kakasnir gio jaꞌp jaꞌk ɨp gu dai kakarbax. \v 33 Baꞌ aañ puꞌñip tu duñiaꞌ, xi ja chiñiaꞌ iñ guiꞌ nam jaꞌp ji buandaꞌ na jax gu kakasnir nam miꞌ dhɨr jaꞌk xi guꞌkuyaꞌ kɨɨꞌn dɨr jaꞌk miꞌ nañ paiꞌ daakaꞌ, guꞌ baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk jaꞌp jup ji buandaꞌ na jax gu kakarbax, miꞌ dhɨr jaꞌk oꞌnsop dɨr jaꞌk jañ jup xi ja chiñiaꞌ nam guꞌkuyaꞌ miꞌ nañ paiꞌ daakaꞌ. \v 34 Baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk kɨɨꞌn dɨr jaꞌk guꞌkuyaꞌ jup ja tɨɨdaꞌ iñ: “Gor ja ɇɇ bha jaꞌk aapiꞌm nat jɨꞌk jam aꞌm tɨ tɨɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ. Yaꞌ pim baꞌ oiꞌñkaꞌ na paiꞌ jax jir gɇꞌkam, yaꞌ na pim paiꞌ pu iimchudhix janoꞌ dɨr nat paiꞌ dhuuk jup duu gu Dios dhi oiꞌñgaꞌn. \v 35 Na pimɨt guꞌ joidham jix bhaiꞌ dhuu na pimɨt tuñ onbaiꞌ janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk ba uamaidhat, gio na pimɨt jiñ choiꞌ gu suudaiꞌ janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk ba tonmoidhat, gio na pimɨt jiñ chɨbiaptuda nañ mu jaꞌp ka paxiaraim aapiꞌm jam bui, \v 36 gio baꞌ na pimɨt tuñ onbaiꞌ gu jajannulh janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk cham ka biaꞌ nañ tuꞌ tɨꞌyaꞌ, gio na pimɨt muñ chɨɨgim janoꞌ nat paiꞌ dhuuk ma tuñ ai gio na mɨt mañ kuu.” \v 37 Baꞌ bɨɨx dhiꞌ jɨꞌ nam jɨꞌk puꞌñir jix bhabhaiꞌkam kaꞌ jup jiñ chɨɨdaꞌ am: “¿Paa chi baꞌ duuk puiꞌ mu paiꞌ tum onbaiꞌ chich jich jaduuñ nap puiꞌ ba uamaidhat, nach guꞌ moo cham paiꞌ dhuuk mu paiꞌm nɨidhat, dai xib na chich baꞌ yaꞌ bam tɨɨ, gio na chich puiꞌm toiꞌ gu suudaiꞌ nap puiꞌ ba tonmoidhat, \v 38 gio baꞌ na chich puiꞌm tɨbiaptuda nap puiꞌ mu jaꞌp ka jim aach jich bui, gio baꞌ na chich puiꞌ tum onbaiꞌ gu jajannulh nap cham ka biaꞌ kat nap tuꞌ tɨꞌyaꞌ, \v 39 gio na chich puiꞌ mum tɨɨgim mu paiꞌ nat ma tum ai gio na mɨt jum kuu?” \v 40 Baꞌ aañ jup ja tɨɨdaꞌ ɨp gio: “Dho guꞌ aañ guiꞌ ji nañ ja aagɨt jup kaiꞌch nam gampaiꞌm ɨlhiiꞌñdhaꞌ guiꞌ nam jiñ bui tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ na pimɨt puꞌñix bhaiꞌ ja duu, puiꞌ kuñ baꞌp kaiꞌch na pimɨt aañ jix bhaiꞌñ dhuu. Na guꞌ dhiꞌ puiꞌ na pimɨt jax tu duu, dhiꞌ aañ jiñ aꞌmkam na pimɨt puiꞌ tu duu.” \p \v 41 ’Guꞌ baꞌ guiꞌ nam oꞌnsop dɨr jaꞌk jup guꞌkuyaꞌ jup ja tɨɨdaꞌ iñ ɨp: “Baꞌ aapiꞌm na pim cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ, na pim cham tu joiꞌgɨꞌn, mu pim jimiaꞌ mu na paiꞌ gammɨjɨ cham tutkɨ gu tai, miꞌ na mɨt paiꞌp duiñ gu jaꞌook na baꞌ miꞌm tulhiiñaꞌ ja bɨɨm gu noonbiꞌñ jix ioꞌm, ja bɨɨm baꞌ aapiꞌm na pim cham tuꞌ kaꞌm tɨ nɨiꞌñ. \v 42 Na pimɨt guꞌ cham tuñ onbaiꞌ janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk tɨi ba uamaim, gio na pimɨt cham jiñ choiꞌ gu suudaiꞌ janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk tɨi ba tonmoim, \v 43 gio na pimɨt cham jiñ chɨbiaptuda janoꞌ na ñich paiꞌ dhuuk mu jaꞌp tɨi bhɨi aapiꞌm jam bui, gio na pimɨt cham tuñ onbaiꞌ gu jajannulh janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk cham ka biaꞌ nañ tuꞌ tɨꞌyaꞌ, gio na pimɨt cham muñ chɨɨgim janoꞌ nat paiꞌ dhuuk ma tuñ ai gio na mɨt mañ kuu.” \v 44 Baꞌ guiꞌ mu dɨr bha jaꞌk jup jiñ chɨɨdaꞌ am ɨp: “Dho jax dhuip tum onbaiꞌñdhaꞌ ich, nach guꞌ cham jɨꞌxkat paiꞌ dhuuk mu paiꞌm nɨidhat na jax xib na chich yaꞌ bam tɨɨ. ¿Jax gi dhuip tum onbaiꞌñdhaꞌ ich paiꞌ nap duuk mu paiꞌ tɨi puiꞌ ba uamaim, gio na chich puiꞌ cham jum toiꞌ gu suudaiꞌ nap puiꞌ tɨi ba tonmoim, gio na chich puiꞌ cham jum tɨbiaptuda nap puiꞌ mu jaꞌp paiꞌ tɨi paxiaraim aach jich bui, gio na chich puiꞌ cham jum onbaiꞌ gu jajannulh nap puiꞌ cham ka biaꞌ nap tuꞌ tɨꞌyaꞌ, gio na chich puiꞌ cham mum tɨɨgim nat ma tum ai gio na mɨt jum kuu?” \v 45 Baꞌ aañ jup ja tɨɨdaꞌ ɨp gio: “Dho guꞌ aañ guiꞌ ji nañ ja aagɨt jup kaiꞌch nam gampaiꞌm ɨlhiiꞌñdhaꞌ nam aañ jiñ bui tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ na pimɨt cham puꞌñix bhaiꞌ ja duu, puiꞌ kuñ baꞌp kaiꞌch na pimɨt cham bhaiꞌñ dhuu aañ. Na guꞌ noꞌ pim puꞌñi jix bhaiꞌ ja duñiaꞌ gɨt, dhiꞌ puiꞌ ji buusniaꞌ gɨt na pim aañ jiñ aꞌmkam jix bhaiꞌ ja duñiaꞌ gɨt.” \v 46 Baꞌ bɨɨx dhiꞌ nam jɨꞌk puꞌñi buam pɨx tomaat kaꞌ, mu jaꞌk bhɨɨyaꞌ am na paiꞌ gammɨjɨ cham tutkɨ gu tai, miꞌ nam paiꞌ pup jum tulhiiñdhaꞌ gammɨjɨ. Guꞌ baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk jup jir jix bhabhaiꞌkam, mu jaꞌk jup bɨɨyaꞌ am nam paiꞌ joidham gammɨjɨ jix bhaiꞌ bam taat kaꞌ. \c 26 \s1 Nam ba tu aꞌgaꞌ gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam nam jax jaꞌk duñiaꞌ nam dagiaꞌ gu Jesuus \r (Mr. 14:1‑2; Lk. 22:1‑2; Jn. 11:45‑53) \p \v 1 Baꞌ gatuuk na miꞌ puꞌñi xi chu aꞌgimɨk gu Jesuus jup ja tɨtda gu noonbiꞌñ: \p \v 2 ―Xib moo gook tanoolh pɨx ba bii na paiꞌ dhuuk jir piasta kaꞌ bhaan Paaskua taꞌm, na pim jax bax maat jiñ jaaduñ. Baꞌ aañ nañ xib bhaankam yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ, ampɨx jiñ dhagiaꞌ am guiꞌ nam jiñ oꞌbhagiꞌñ, gio baꞌ nam tu chiñiaꞌ nam jiñ xissapaꞌ kuruus taꞌm. \p \v 3-4 Baꞌ janoꞌ jɨꞌ na puiꞌ jɨꞌ tu aꞌga gu Jesuus, bɨɨx maap bam jumaap jamɨt guiꞌ nam jɨꞌk oꞌbhagiꞌñdhaꞌ, puiꞌ na jax gu ja gɇꞌgɇrkam tuk gu Israel kam jaꞌtkam, gio baꞌ gu ja gɇꞌgɇrkam tuk ɨp guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios. Baꞌ ma tu aꞌga mɨt miꞌ na paiꞌ daakaꞌ gu Kaipaas guiꞌ nax ioꞌm jir ja gɇꞌkam tuk kaꞌ, baꞌ puiꞌ jaꞌk maaꞌn ñiꞌook jup duu mɨt nam jax jaꞌk duñiaꞌ nam dagiaꞌ gu Jesuus, gio nam jax jaꞌk iattulhdhai tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ. \v 5 Ku guꞌp kaiꞌch am ɨp ji nam sap chakui juandaꞌ janoꞌ na paiꞌ dhuuk jir piasta kaꞌ, na ka xi buusniaꞌ sap nam baꞌ ba dagiaꞌ, jup kaiꞌch am: \p ―Dai ji nach guꞌ chakui juandaꞌ janoꞌ na paiꞌ dhuuk jir piasta kaꞌ. Na ka xi buusniaꞌ nach baꞌ ba dagiaꞌ, nam baꞌ cham bhaiꞌ ji bhaakuꞌ gu jaꞌtkam. \s1 Gu ubii na bhaiꞌ ba toiꞌdhaꞌ moꞌran gu Jesuus guiꞌ na joidham uub \r (Mr. 14:3‑9; Jn. 12 :1‑8) \p \v 6 Baꞌ mu jaꞌk Betaania daakat jup ba tu kuaꞌ gu Jesuus buiñor gu Simoon guiꞌ nam puiꞌ jaꞌk jup jix mat kaꞌ gu jaꞌtkam na tootolhidhat bha gakiidhaꞌ gu tukgaꞌn. \v 7 Baꞌ cham jɨꞌx mɨɨkim miꞌ ba ai maaꞌn gu ubii ji uaꞌdat maaꞌn gu alhiꞌch jaꞌaa na mi jimchuꞌ guiꞌ na joidham uub nax ioꞌm jix dhaꞌram namɨɨk. Baꞌ na jax jim xi kupioꞌkak bhaiꞌ xi choiꞌ moꞌran gu Jesuus na miꞌ daakat ka tu kuaꞌ. \v 8 Baꞌ gu noonbiꞌñ am bhaak jamɨt na mɨt puiꞌ jɨꞌ tɨɨ, jup kaiꞌch am: \p ―¿Cham jir tuꞌ kub aa dhiꞌ na joidham uub nat yaꞌ ba nua dhi ubii? \v 9 Aixim nat mu gaꞌrak ja maa gu tuumiñ guiꞌ nam cham biaꞌ nam paiꞌ dhɨr uꞌji kɨꞌn tu sabaꞌdaꞌ. \p \v 10 Guꞌ ji nat guꞌ ba ja kai gu Jesuus nam jax kaiꞌch, baꞌp ja tɨtda: \p ―Chaꞌpim tuꞌ kɨꞌn juandaꞌ dhiñ jaduuñ, nat guꞌ dhiꞌx bhaiꞌ ba duu nat bhaiꞌ bañ choiꞌ dhiꞌ na joidham uub. \v 11 Matgɨm guꞌ dhiꞌ na pim jaroiꞌ ja aaꞌ nam puiꞌ cham biaꞌ gu tuumiñ na paiꞌ dhɨr uꞌji kɨꞌn tu sabaꞌdaꞌ, dhiꞌ gammɨjɨ pɨx yaꞌx jaiꞌch kaꞌ am ji aapiꞌm jam bui. Guꞌ aañ dai xib ji nañ yaꞌ oirɨ aapiꞌm jam bui, nañ guꞌ aañ bar boi chaꞌm kam. \v 12 Puiꞌ kut baꞌ bhaiꞌ bañ choiꞌ dhiñ jaduuñ dhiꞌ na joidham uub, na baꞌ cham xijai kaꞌ nam jiñ yaaspaꞌ nam paiꞌ dhuuk jiñ muꞌaaꞌ. \v 13 Baꞌ aañ tuꞌ sɨlhkam kɨꞌn yaꞌ pu jam tɨtdañ jaaduñ, na paiꞌ dhuuk tum aꞌgadaꞌ gux bhaiꞌm kaiꞌchdham ñiꞌook mu jaꞌp paiꞌ, bɨɨx jaiꞌ miꞌp xim aꞌgadaꞌ dhiñ jaduuñ nat jax tu duu nat bhañ choiꞌ dhiꞌ na joidham uub. \s1 Gu Juudas na maaxik bax kɨɨsam kaꞌ gu Jesuus \r (Mr. 14:10‑11; Lk. 22:3‑6) \p \v 14 Baꞌ maadɨt guiꞌ nam jir mambhɨɨx daman gook noonbiꞌñ gu Jesuus guiꞌ nam Juudas Iskarioti kɨꞌn jix mat kaꞌ gu jaꞌtkam, xi mɨɨ nat ja tɨkkam gu ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, \v 15 jup ja tɨtda mu ji ɇɇk: \p ―¿Jɨꞌk japim jiñ ñamkidhaꞌ noꞌ ñich jam aaꞌñ na paiꞌr am kaꞌ na pim dagiaꞌ gu Jesuus? \p Baꞌ guiꞌ miꞌ xi aagiꞌñ am nam makiaꞌ maaꞌn ooꞌm daman mambhɨɨx gu bapaiñum tuumiñ jix chooto totbikdam. \v 16 Baꞌ janoꞌ dɨr pɨx am nɨidhidhaꞌ gu Juudas gu Jesuus na paiꞌ jaꞌk jax jimdaꞌ na baꞌ giop xi ja aaꞌñdharaꞌ gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam noꞌt miꞌ paiꞌ tɨɨ na oirɨ na paiꞌr am kaꞌ nam dagiaꞌ. \s1 Gu noonbiꞌñ guch Xoiꞌkam nam ba tu bhaidhaꞌ gu koiꞌ nam ba tu jugiaꞌ jurnɨk jaꞌk \r (Mr. 14:12‑25; Lk. 22:7‑23; Jn. 13 :21‑30; 1Co. 11:23‑26) \p \v 17 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk kiaꞌpɨx muiꞌ ba jim bhɨi na paiꞌ dhuuk jir piasta kaꞌ, janoꞌ na paiꞌ dhuuk jum kuaꞌdaꞌ gu paan guiꞌ na cham bɨnkaꞌ guiꞌ na kɨꞌn jappukar, ba tɨkka am gu Jesuus gu noonbiꞌñ na sap pa jaꞌk jix aaꞌ nam tu bhaidhaꞌ gu koiꞌ, jup tɨtda am: \p ―¿Paap jaꞌk jix aaꞌch jaduuñ nach tu bhaidhaꞌ gu koiꞌ nach baꞌ tu jugiaꞌ xib nat kapbhaiꞌ yaꞌ bam ai gu piasta bhaan Paaskua taꞌm? \p \v 18 Baꞌ guiꞌp ja tɨtda: \p ―Dho bhaiꞌ dho gɇꞌ kiicham na paiꞌ kio maaꞌn guiꞌ nañ jix maat. Ka na pim mu jimiaꞌ na pim pu tɨɨꞌnpuꞌ na pim bhaiꞌ tu bhaidhaꞌ gu koiꞌ. Jaꞌp japim tɨɨdaꞌ: “Aach jaꞌp jich chɨɨdak bhach joot gu Gɇꞌkam nap sap yaꞌ paiꞌ maaꞌn kap ka taiñbuidhaꞌ gum baꞌaak paiꞌ nax chu bhaaiꞌñ kaꞌ nach sap baꞌ yaꞌ tu bhaidhaꞌ gu koiꞌ na tu jugiaꞌ na bha jimdaꞌ jaꞌxñi ja bɨɨm gu noonbiꞌñ, nat guꞌ yaꞌ bam ai gu piasta bhaan Paaskua taꞌm.” \p \v 19 Baꞌ guiꞌ cham jax ji chɨꞌɨɨk muiꞌp ma jii mɨt na jax ja tɨtda gu Jesuus, puiꞌ dho ji chu buus na jax kaiꞌch. Baꞌ guiꞌ dai na mɨt ba tu bhaiꞌñ gu koiꞌ miꞌ na mɨt paiꞌm taiñbui gu baꞌaak. \p \v 20 Baꞌ jaꞌxpɨx nat paiꞌ dhuuk ba jur, miꞌ ba ai gu Jesuus ja bɨɨm gu noonbiꞌñ, baꞌ mi jaꞌp ji dharaibuk ma tu juu mɨt. \v 21 Baꞌ nam miꞌ ka tu kuaꞌ, jup ja tɨtda gu Jesuus gu noonbiꞌñ: \p ―Xib dhi tukaaꞌ maadɨt aapiꞌm maaxik jiñ kɨɨsaꞌ nam jiñ dhagiaꞌ guiꞌ nam jiñ oꞌbhagiꞌñ. \p \v 22 Baꞌ naiꞌ soiꞌ jim duu mɨt gu noonbiꞌñ nat puiꞌ jɨꞌ xi ja tɨɨꞌn gu Jesuus. Baꞌ gatuuk jix bhaiꞌ bhaiꞌ ba tɨkka am na sap jaroiꞌ pɨk jir diꞌ na maaxik kɨɨsaꞌ, jup tɨtda am: \p ―¿Jaroo chi baꞌ moo puiꞌ pɨk maaxik jum kɨɨsaꞌñ jaduuñ? ¿Kaꞌ baꞌ moo aañiꞌ aa chi? \p Gio gu jumai puiꞌp kaiꞌch ɨp: \p ―¿Kaꞌ moo aañiꞌ aa chi? \p Gio gu jaiꞌ bɨɨx nam jɨꞌk jir noonbiꞌñ maaꞌn nam jax kaiꞌch. \p \v 23 Baꞌ gu Jesuus jup ja tɨtda: \p ―Dho guꞌ maaꞌn pɨx ji guꞌ na maaxik jiñ kɨɨsaꞌ, maadɨt dhiꞌ nach jɨꞌk maap tɨ sɨssɨ bhaan dhi jooxiaꞌ. Dhiꞌr diꞌ kaꞌ na maaxik jiñ kɨɨsaꞌ. \v 24 Ku baꞌ guꞌ dhiꞌ na miꞌ pɨx puiꞌ ba jim ji na jax dhui pɨx puiꞌ jaꞌk tum kuugalhdhaꞌ na mɨt jax tu uaꞌnak guiꞌ nam bɨjɨk ya jaꞌp bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios nam aañ jiñ aagɨt jup kaiꞌchdhaꞌ nam saak puꞌñi bañ dhoodaꞌ aañ nañ xib bhaankam yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ. Baꞌ guiꞌ na jaroiꞌ maaxik jiñ kɨɨsaꞌ, giilhim jum tulhiiñaꞌ. Jir am kat na moo pu cham jaiꞌch kaꞌ gɨt na baꞌ cham puꞌñim uaꞌtulhdhai bam tulhiiñaꞌ. \p \v 25 Baꞌ gu Juudas guiꞌ na maaxik kɨɨsaꞌ gu Jesuus, jaiꞌ puiꞌ xi kaiꞌch nam jax kaiꞌch gu jaiꞌ noonbiꞌñ gu Jesuus na sap baꞌ jax dhui bhaan cham xi maatɨꞌ kaꞌ gɨt na tuꞌ jax dhuñiaꞌ, jup tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Kaꞌ moo aañiꞌ aa chi puiꞌ pɨk maaxik jum kɨɨsaꞌñ jaduuñ? \p Baꞌp tɨtda gu Jesuus: \p ―Dho aapiꞌ dhor diꞌ nap jax ba kaiꞌch jiñ jaduuñ. \p \v 26 Baꞌ nam pui miꞌ daraat ka tu kuaꞌ, jotmodaꞌ nat jax dhaa gu Jesuus maaꞌn gu paan, xi chu taxchaabgidhak buiñor gu Dios muiꞌ xi ja maa gu noonbiꞌñ taꞌtak jaisak, jup ja tɨtda: \p ―Dhiꞌñi pim muiꞌp xi jugiaꞌ, na guꞌ dhiꞌr jiñ chuukuꞌ. \p \v 27 Gio baꞌ moo maaꞌn miꞌ dhɨr jaꞌp bhaiꞌ ji bhɨi ɨp gu alhiꞌch jaꞌaa na mi suuꞌntuꞌ gu biiñ guiꞌ na uubas kɨꞌn jup duñiix, baꞌ puiꞌp xi chu taxchaabgidhak buiñor gu Dios mu jaꞌk xi ja maa nam bha iꞌyaꞌ, jup ja tɨtda: \p ―Dhiꞌñi pim muiꞌp xi iꞌyaꞌ, \v 28 na guꞌ dhiꞌr jiñ ɨꞌɨɨr na baꞌ bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na xib dɨr jaꞌp jaꞌk maakam ba tu aagix kaꞌ na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ, na mɨlhiaꞌ guñ ɨꞌɨɨr na baꞌ puꞌñi jaꞌk tu namkix kaꞌ bɨɨx gu ja uaꞌtulhdharaꞌ gu jaꞌtkam. \v 29 Baꞌ cham paiꞌ dhuuk giop ka iꞌyaꞌ iñ dhi jaꞌp tuꞌm gu uubas baraaꞌ, nañ guꞌ aañ bar boi chaꞌm kam. Dai janoꞌ nach paiꞌ dhuuk gio maap bap tuiꞌkaꞌx dhaam jaꞌk buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ nañ baꞌ giop ba iꞌyaꞌ, ku baꞌ guꞌ gux uañ ji gu uubas baraaꞌ, cham tuꞌ dhiꞌ jaꞌp tuꞌm. \s1 Gu Jesuus na ba aagiꞌñdhaꞌ gu Peegro na gatuuk pu tɨꞌyaꞌ na cham tuꞌ kaichuꞌ \r (Mr. 14:26‑31; Lk. 22:31‑34; Jn. 13 :36‑38) \p \v 30 Baꞌ gatuuk nam miꞌ xi chu laalagimɨk buiñor gu Dios, ma jii mɨt bhammɨ jaꞌk oidhaꞌ taꞌm bhaiꞌ nam paiꞌ Oliibus kɨꞌn jix chu mat kaꞌ gu jaꞌtkam. \v 31 Guꞌ ji na guꞌ gama jaꞌk nam ba jiimchuꞌ, jup ja tɨtda gu Jesuus gu noonbiꞌñ: \p ―Jaꞌxñi tukaaꞌ pu bɨɨx ji boiꞌñgiaꞌ pim nam paiꞌ dhuuk jiñ dhagiaꞌ guiꞌ nam jiñ oꞌbhagiꞌñ nam tu chiñiaꞌ nam jiñ muꞌaaꞌ. Na guꞌ puiꞌ jaꞌk jum kaiꞌch gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios miꞌ na paiꞌ tu uaꞌñix na jaꞌpni muiꞌ jim kɨksa: “Muꞌaaꞌ iñ gu bipiaꞌdam, baꞌ gu kakasnir naiꞌ pɨx taꞌtak boopoyaꞌ am.” \v 32 Ku baꞌ guꞌ aañ nañ paiꞌ dhuuk duadɨi giop ba bamgiaꞌ miꞌ dhɨr koiꞌñgaꞌn tɨr, bɨɨpɨꞌ kat mummɨ ba oirɨdaꞌ iñ ji Galilea na pim baꞌ aapiꞌm gatuuk mup ba aayaꞌ. \p \v 33 Baꞌp kaiꞌch gu Peegro: \p ―¿Cham aa guꞌ aañ moo chakui pɨk jup jimiññolhiaꞌñ jaduuñ? ¿Dai chi dhi jaiꞌ jia noꞌm jiboiꞌñgiaꞌ? Aañ dho gi guꞌ cham ji. \p \v 34 Baꞌp tɨtda gu Jesuus: \p ―Puiꞌp dho kaiꞌch gu xib, nat guꞌ chakui tuꞌ jax jum duu. Guꞌ jaꞌxñi tukaaꞌ puiꞌ ji na ji chu buusniaꞌ nañ jax jam tɨtda, puiꞌ na jax aap na kiaꞌpɨx maaꞌnnim ba jiiñkiaꞌ gu takaaruiꞌ, aap baikim puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ nap cham tuꞌñ kaichuꞌ. \p \v 35 Guꞌ ji na guꞌ xi kɨɨk gu Peegro na puiꞌ kaiꞌch, jup tɨtda gu Jesuus: \p ―Aañ dho gi guꞌ pu tɨꞌyaꞌ dho gi ji nañ jum kaichuꞌñ jaduuñ. Cham jax bua sia ku mɨt jum bɨndak jiñ mua. \p Baꞌ bɨɨx sia gu jaiꞌ noonbiꞌñ puiꞌp xi kaiꞌch am. \s1 Gu Jesuus na miꞌ ji ɇɇji Getsemanii ba tu daandaꞌ buiñor guch Gɨꞌkoraꞌ \r (Mr. 14:32‑42; Lk. 22:39‑46) \p \v 36 Baꞌ miꞌ pɨx ji ai mɨt na paiꞌ Getsemanii tɨ tɨɨꞌ. Baꞌ gu Jesuus jup ja tɨtda gu noonbiꞌñ: \p ―Aapiꞌm moo yaꞌni pɨx kañ ñɨɨradaꞌñ jaaduñ. Aañ moo bhaꞌñi ka jimiaꞌ nañ tu daanmɨraꞌ buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ. \p \v 37 Baꞌ gammɨjɨ pɨx chuꞌm duu dai gu Peegro xi baidhak, gio baꞌ gu Jakoobo, gio baꞌ gu Juan. Baꞌ baasɨꞌn na mɨt ba ai, bhaiꞌ gampaiꞌ jim duu gu Jesuus nam bhaiꞌ xi nɨiꞌñ gu noonbiꞌñ guiꞌ na ja baiꞌñchuꞌ, panaas kux buam bam aaꞌ. \v 38 Baꞌp ja tɨtda: \p ―Aañ moo cham puiꞌ ka tu tatdaꞌ ji, bax chaat iñ nam jiñ muꞌaaꞌ. Baꞌ aañ puiꞌ ɨlhiiꞌñ na pim aapiꞌm yaꞌ pɨx jup kañ ñɨɨradaꞌ, aañ moo bhaꞌñi ka tu daanmɨraꞌ buiñor guñ Gɨꞌkoraꞌ. Dai na pim moo jaiꞌ xi chu daandaꞌ jaꞌp na jax aañ, chaꞌpim koksodaꞌ. \p \v 39 Baꞌ palhɨɨp baasɨꞌn iam xi jimɨɨk mi jaꞌp oꞌlhiaꞌn kɨꞌn xi kɨkbok jix ioꞌm xi dhumaartɨk na dɨɨrap xi chu siisap gu maꞌooꞌn bhaiꞌ ji chu daanɨ buiñor guch Gɨꞌkoraꞌ, jup kaiꞌch: \p ―Aapiꞌñ Gɨꞌkoraꞌ nap jix dhaam jup tuꞌiiꞌ, jiñ palhbuidhaꞌ ap nam baꞌ cham jiñ muꞌaaꞌ guiꞌ nam jiñ oꞌbhagiꞌñ, na guꞌ dhiꞌ jaꞌp ji buusniaꞌ nañ iꞌyaꞌ gu tuꞌ na giilhim jix xibuꞌ. Ku guꞌ cham tuꞌ ji na moo puiꞌ tu tuiꞌkaꞌ nañ jax kaiꞌch aañ, guꞌ jaꞌpji nap jax ɨlhiiꞌñdhaꞌ ji aap jiñ Gɨꞌkoraꞌ. \p \v 40 Baꞌ daipuꞌ puꞌñi jaꞌk xi chu daanɨk ba jii ɨp gio gu Jesuus mu jaꞌk nam paiꞌ pup dar gu noonbiꞌñ. Baꞌ nat mu ba ai, kookos am. Baꞌp tɨtda gu Peegro: \p ―¿Moo cham bhaaiꞌ aa na pim tɨ nɨiꞌñdhaꞌ sia jɨꞌx juugɨt na ñich jam chianɨk na pim jaiꞌ xi chu daandaꞌ jaꞌp na jax aañ? \v 41 Guꞌ pim ji tɨ nɨiꞌñdhaꞌ ji, chaꞌpim koksodaꞌ. Tu daandaꞌ pim na baꞌ cham jam maiꞌchiaꞌ gu jaꞌook. Na pim guꞌ aapiꞌm dɨɨlh tɨix aaꞌ jia na pim miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ gɨt na jax jix aaꞌ guñ Gɨꞌkoraꞌ, guꞌ pɨx ji na pim guꞌ giilhim jix xijaim ɨlhiiꞌñ na pim jum tulhiiñaꞌ. \p \v 42 Baꞌ daipuꞌ xi ja tɨɨdak gio mu jaꞌk jup ji dhuu nat ba tu daañim ɨp gio. Baꞌ maaꞌn na jax kaiꞌch na tu daan na jax bɨɨpɨꞌ dɨr, jup kaiꞌch: \p ―Aapiꞌñ Gɨꞌkoraꞌ nap jix dhaam jup tuꞌiiꞌ, jiñ palhbuidhaꞌ ap nam baꞌ cham jiñ muꞌaaꞌ guiꞌ nam jiñ oꞌbhagiꞌñ, na guꞌ dhiꞌ jaꞌp ji buusniaꞌ nañ iꞌyaꞌ gu tuꞌ na giilhim jix xibuꞌ. Ku baꞌ guꞌ cham tuꞌ ji na moo puiꞌ tu tuiꞌkaꞌ nañ jax kaiꞌch aañ, guꞌ jaꞌpji nap jax ɨlhiiꞌñdhaꞌ ji aap jiñ Gɨꞌkoraꞌ. \p \v 43 Baꞌ daipuꞌ nat puꞌñi jaꞌk xi chu daanɨk giop ba jii mu jaꞌk nam paiꞌ pup daraa gu noonbiꞌñ. Baꞌ maaꞌn nam jax kookos nat gio miꞌp ba ai, na guꞌ giilhim jix buam tu tatdaꞌ nam jix kookxik. \v 44 Baꞌ guiꞌ miꞌ pɨx xi ja tɨɨgɨk giop ba jii nat ba tu daañim ɨp gio buiñor gu Dios, baꞌ maaꞌn na jax kaiꞌch nat jax jaꞌk tu daañmɨrak bɨɨpɨꞌ dɨr. \v 45 Miꞌ dhɨr baꞌ giop ba jii mu jaꞌk na paiꞌ gu noonbiꞌñ, baꞌp ja tɨtda mu ji ɇɇk: \p ―¿Jir maaꞌn aa na pim jax kookos? ¿Moo jaꞌp jix momgon japim aa? Aañ nañ xib bhaankam yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ, yaꞌ bam ai nam paiꞌ dhuuk jiñ muꞌaaꞌ guiꞌ nam cham tuꞌ kaꞌm nɨiꞌñ. \v 46 Muni dhɨr bhaiꞌ ba jim muiꞌ ja bɨɨm guiꞌ na maaxik jiñ kɨɨsaꞌ. Xi baapmiꞌ gor jach muiꞌ xi ñamkiaꞌ. \s1 Gu Jesuus nam daagɨi ba bhɨikaꞌ \r (Mr. 14:43‑50; Lk. 22:47‑53; Jn. 18 :2‑11) \p \v 47 Baꞌ na miꞌ puiꞌ ka ja tɨtda gu Jesuus gu noonbiꞌñ, miꞌ ba ai gu Juudas guiꞌ na maadɨt jir diꞌ gu mambhɨɨx daman gook gu noonbiꞌñ, ji ja baidhat muiꞌ gu jaꞌtkam kukxir ji chu uaꞌkat gam uꞌuux jix kaapak na mɨt muiꞌ ba daagim gu Jesuus, na mɨt mu ja joot gu ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, gio baꞌ gu jaiꞌ ja gɇꞌgɇrkam tuk gu Israel kam jaꞌtkam. \v 48 Baꞌ bɨɨpɨꞌ dɨr pu xi ja aaꞌñdhak gu Juudas nam baas dɨr bhaiꞌ ka jiim, jup ja tɨtda: \p ―Guiꞌ nañ jaroiꞌ miꞌ xi ñioꞌkdhaꞌ, dhiꞌ jɨꞌr diꞌ kaꞌ gu Jesuus. Moo pim miꞌ pu dagiaꞌ, jix bhaiꞌ pim buuprai pu bhɨikaꞌ. \p \v 49 Baꞌ puiꞌm duu ɨp jia, na jax jim gu Juudas pɨx jix bhaiꞌ kaiꞌchim, jup tɨtda gu Jesuus: \p ―¡Aach bha jaꞌk ɨp jiñ jaduuñ! \p Gio baꞌ nat miꞌ xi ñioꞌki puiꞌ xi chɨɨdak. \v 50 Baꞌp tɨtda gu Jesuus: \p ―¿Puꞌñi jaꞌk japich maaxik bañ kɨiñ jaduuñ? \p Baꞌ guiꞌ na ja baiꞌñchuꞌ gu Juudas miꞌ pu daa mɨt gu Jesuus. \p \v 51 Baꞌ maadɨt guiꞌ nam kaichuꞌ gu Jesuus, jotmodaꞌ nat jax baabu gu kuxiir bhaiꞌ pu soñiich naakaran maadɨt guiꞌ na mɨt miꞌ ba daa gu Jesuus, guiꞌ nar tujuandam tugiꞌñ kaꞌ gux ioꞌm ja gɇꞌkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios. \v 52 Guꞌ ji nat guꞌ jotmodaꞌ sooꞌmchulh gu Jesuus, jup tɨtda: \p ―Puiꞌ pɨx ka tuiꞌkaꞌñ jaduuñ. Chaꞌp juandaꞌ. Xi ulhñaꞌ ap dhim kuxiir. Na guꞌ gu jaroiꞌ na pu chuꞌm kɨꞌn tu kokdadaꞌ, pu chuꞌm kɨꞌn jup muꞌaaꞌ am jia. \v 53 ¿Cham maat ap aa na aañ jix bhaiꞌ nañ pu tɨɨdaꞌ gɨt guñ Gɨꞌkoraꞌ na bhañ joochxidhaꞌ muiꞌ gu noonbiꞌñ nam baꞌñ aꞌmkam tu kokdaꞌ gɨt? \v 54 Guꞌ ji na guꞌ dhiꞌ miꞌ pɨx puiꞌ ba jim na jax dhui pɨx jum kuugalhdhaꞌ na mɨt jax jaꞌk tu uaꞌnak guiꞌ nam bɨjɨk bhaankam ya jaꞌp tu aꞌgimɨk gu Dios nam aañ jiñ aagɨt jup kaiꞌchdhaꞌ nam saak puꞌñi bañ dhoodaꞌ. Puiꞌ kuñ baꞌp jum tɨtda nap cham ja juandaꞌ dhiꞌ na mɨt yaꞌ bañ dhaa. \p \v 55 Miꞌ dhɨr baꞌ moop ja tɨtda guiꞌ na mɨt miꞌ ba daa: \p ―¿Guꞌ aapiꞌm jax ku pim baꞌ bɨxchuꞌ kukxir ji chu uaꞌkat bha jaꞌk jiim gam uꞌuux jix kaapak? ¿Tuꞌ ɨxkum jiñ ɨlhiiꞌñ japim aa? ¿Moo cham bhaaiꞌ aa na pim bhammɨ puñ dhagiaꞌ gɨt gɇꞌ chiop nañ moo bhaiꞌ pu oirɨt tu jam aꞌgiꞌñdhaꞌ gammɨjɨ nabap tanoolh? \v 56 Ku baꞌ guꞌ na guꞌ dhiꞌ miꞌ pɨx puiꞌ ba jim na jax dhuim kuugalhdhaꞌ gu puiꞌ na mɨt jax jaꞌk tu uaꞌnak guiꞌ nam bɨjɨk ya jaꞌp bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios nam aañ jix aagɨt jup kaiꞌchdhaꞌ na pim saak puꞌñiñ dhaagɨi tu chiñiaꞌ nam jiñ muꞌaaꞌ. \p Baꞌ gu noonbiꞌñ gu Jesuus dɨɨlh miꞌ xi buak pu jiboiꞌññor jamɨt. \s1 Gu Jesuus nam mu jaꞌk ba aichdhaꞌ na paiꞌ tum aꞌgadaꞌ \r (Mr. 14:53‑65; Lk. 22:54‑55, 63‑71; Jn. 18 :12‑14, 19‑24) \p \v 57 Baꞌ mu ba aich jamɨt gu Jesuus miꞌ na paiꞌ daakaꞌ gu Kaipaas guiꞌ nax ioꞌm jir ja gɇꞌkam tuk kaꞌ guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios. Baꞌ bɨɨx miꞌp tuꞌiiꞌ am guiꞌ nam sap jix mat kaꞌ gu ñioꞌkiꞌñ gu Dios, gio baꞌ gu jaiꞌ ja gɇꞌgɇrkam tuk gu Israel kam jaꞌtkam. \v 58 Baꞌ bɨɨpɨꞌ dɨr na mɨt chakui mu aich gu Jesuus mu na paiꞌ gu Kaipaas, gatuuk dɨr jum aꞌooꞌñchoidhat muiꞌp jimchuꞌ gu Peegro, na guꞌx ja ɨɨbhiꞌñ nam dagiaꞌ. Baꞌ miꞌ pɨx ji ai nam paiꞌ tu naadat juukaꞌ gu oꞌrosiiris tugiꞌñ gu Kaipaas, na guꞌ tɨix chɨɨgim gu Jesuus nam jax baꞌ ba ji dhoodaꞌ. \p \v 59-60 Baꞌ bɨɨx gu ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, gio baꞌ gu jaiꞌ gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam nam miꞌp tuꞌiiꞌ, bhaiꞌ ji chu aꞌga mɨt nam jax jaꞌk dui tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ gu Jesuus. Guꞌ ji na mɨt guꞌ bɨɨx aixim pɨx bhaiꞌ ji chɨi, jaiꞌ maakam jup kaiꞌch am, gio jaiꞌ maakam ɨp, nam guꞌ cham jɨꞌxkat paiꞌ dhuuk nɨiꞌñ na mu paiꞌ pɨx jix buam jum duukam jup tu bua gu Jesuus. Muiꞌ miꞌ tɨip tuꞌiiꞌ am ɨp jaiꞌ guiꞌ nam puiꞌ tɨip iattulhiꞌñ. Mɨkkat jaiꞌ gook miꞌp ba ai mɨt ɨp gu jaꞌtkam, puiꞌ mi jaꞌp guꞌkɨk bhaiꞌ tɨip ji iattulh jamɨt, \v 61 jup kaiꞌch am: \p ―Dho guꞌ aach miꞌ paiꞌ puiꞌ kɇɇ ji dhi maaꞌnkam nap kaiꞌch: “Alh jañ moo iaraꞌ dhi gɇꞌ chiop gaꞌn gu Dios, baik tanoolh kɨꞌn jañ baꞌ moo gio yaꞌp kɨɨsaꞌ.” \p \v 62 Baꞌ gu Kaipaas xi kɨkbok ba tɨkka gu Jesuus, jup tɨtda: \p ―¿Jax jap ɨlhdhat ja kɇɇ dhi jaꞌtkam? ¿Jir puiꞌ aa nam jax kaiꞌch, kaꞌ cham aa? \p \v 63 Guꞌ ji na guꞌ cham ñiok gu Jesuus, miꞌ pɨx pu tuꞌiiꞌ. Baꞌp tɨtda ɨp gio gu Kaipaas: \p ―Tuꞌ sɨlhkam kɨꞌn jañ yaꞌ pum tɨtda buiñor gu Dios nap jich aagiꞌñdhaꞌ noꞌp moo sɨlhkam aap jir diꞌ guch Xoiꞌkam gu Dios gu Maraaꞌn guiꞌ na saak bha jootsaꞌ gɨt jix dhaam dɨr. \p \v 64 Miꞌ dho gi guꞌ muiꞌ ji ñio ji gu Jesuus, jup kaiꞌch: \p ―Jir puiꞌ dho nap jax kaiꞌch jiñ jaduuñ. Aañ jir diꞌ. Ka na pim moo bañ chɨgiaꞌ gatuuk aañ nañ xib bhaankamuꞌn yaꞌ oirɨ guñ Gɨꞌkoraꞌ, nañ bhammɨ sonpan kɨɨꞌn dɨr jaꞌk ba daakaꞌ buiñor guiꞌ na jaroiꞌ bɨxchuꞌx chu aichuꞌn na pu tu duñiaꞌ, gio baꞌ na pim bañ chɨgiaꞌ ɨp janoꞌ nañ paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp jimdaꞌ yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan gu tɨbaaꞌ. \p \v 65 Baꞌ gu Kaipaas xi saassa gu kutuunaꞌn na sap baꞌ bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na giilhim cham jir am gu puiꞌ nat jax jaꞌk tɨi gu Jesuus. Jup ja tɨtda baꞌ gu jaꞌtkam guiꞌ nam jɨꞌk miꞌp tuꞌiiꞌ: \p ―Dho jaña na jax kaiꞌch dhi maaꞌnkam. ¿Jarooch baꞌp ka nɨɨra na tu aaꞌndaꞌ na tuꞌ bhaan kuiñcha biaꞌ, na chich guꞌ dɨɨlh jich ñaanak kɨꞌn ba kai nat yaꞌ bam uaꞌtulh buiñor gu Dios? ¿Cham aa guꞌ giilhim jir uaꞌtulhdharaꞌ gu dhiꞌ puiꞌ nat jax jaꞌk tɨi? \v 66 ¿Kaꞌ cham aar puiꞌñ jaaduñ? \p Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Jir puiꞌ ji matgɨm, jaꞌpji na pim mu tu chiñiaꞌ nam mu muꞌaaꞌ dhi maaꞌnkam, na guꞌ giilhim bax uaꞌtulhdhix. \p \v 67 Baꞌ puiꞌ xi chɨꞌɨɨk bhaiꞌ ji dhaa mɨt, jaiꞌ mɨt bhaiꞌ ji xixbuidhimɨ buibsaran, jaiꞌ baꞌ na mɨt bhaiꞌ xi bulhdhak gu jannulh buupuiram bhaiꞌ xeeggɨb, \v 68 jup tɨtda am baꞌ moo: \p ―Eap xich aagiꞌñ na jaroiꞌ bham gɨb noꞌp baabuiꞌ sɨlhkam aap jir diꞌ guch Xoiꞌkam guiꞌ na saak Dios bha jootsaꞌ jix dhaam dɨr. \s1 Gu Peegro na puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ na cham tuꞌ kaichuꞌ gu Jesuus \r (Mr. 14:66‑72; Lk. 22:56‑62; Jn. 18 :15‑18, 25‑27) \p \v 69 Baꞌ gu Peegro miꞌ daakat juukaꞌ miꞌ nam paiꞌ tu naadat juukaꞌ gu oꞌrosiiris. Baꞌ jaꞌxpɨx maaꞌn miꞌ ba ai gu ubii nar tujuandam tugiꞌñ gu Kaipaas, baꞌ bhaiꞌ xi ñɨidhimɨk jup tɨtda: \p ―Aap dho maadɨt jir diꞌ jia guiꞌ nam kaichuꞌ gu Jesuus Galilea kam. \p \v 70 Guꞌ ji na guꞌ cham tu aaꞌ gu Peegro, dai nap kaiꞌch pɨx: \p ―Chaam tuꞌ ji matgɨm jiñ jaduuñ. Pu cham maat iñ gu jaroiꞌ nap aaꞌ. \p \v 71 Baꞌ jotmodaꞌ nat jax kɨkbo gu Peegro mi jaꞌp bhɨi, gama jaꞌk kiꞌñgob ji kɨkbo. Gu baꞌ na guꞌ mi jaꞌp tum oipo jia gu jaꞌtkam, jumai miꞌp ba tɨɨ na miꞌ kɨɨk. Baꞌ bhaiꞌ xi ñɨidhimɨk jup ja tɨtda gu jaiꞌ nam mi jaꞌp jup oipo: \p ―Guꞌñi dho bak maadɨt jup jir diꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ gu Jesuus Nasareet kam. \p \v 72 Guꞌ ji na guꞌ maaꞌn na jax kaiꞌch gu Peegro, jup kaiꞌch: \p ―Chaam tuꞌ ji matgɨm jiñ jaduuñ. Aañ dɨɨlh ji nañ jup oilhim. Pu cham maat iñ gu jaroiꞌ nap aaꞌ. \p \v 73 Baꞌ jaꞌxpɨx jup tɨtda am ɨp jaiꞌ gu Peegro guiꞌ nam miꞌp tuꞌiiꞌ, jup kaiꞌch am: \p ―Aap dho maadɨt jir diꞌ guiꞌ nam kaichuꞌ gu Jesuus. Tɨɨꞌ nap baꞌ moo jaꞌp puiꞌ tu ñiok nam jax tu ñiok gu mu kam nar paiꞌ kam guiꞌ. \p \v 74 Guꞌ ji na guꞌ xi kɨɨk gu Peegro na puiꞌ kaiꞌch na cham maat gu Jesuus, jup ja tɨtda: \p ―Chaam tuꞌ ji matgɨm jiñ jaaduñ. Pu cham maat iñ gu jaroiꞌ na pim aaꞌ. \p Baꞌ na miꞌ puiꞌ ka kaiꞌch gu Peegro, ba kai gu takaaruiꞌ nat maaꞌn ba jiiñ. \v 75 Baꞌ jotmodaꞌ bhaiꞌ pup tɨꞌñcho na bak pɨn bɨɨpɨꞌ dɨr jup tɨtda gu Jesuus: “Kiaꞌpɨx maaꞌn ba jiiñkiaꞌ gu takaaruiꞌ nap aap baikim puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ nap cham tuꞌñ kaichuꞌ.” Baꞌ giilhim bhaiꞌx buam ji chu tatdat gu Peegro, baas dɨr jaꞌp xi buusnɨk ma susua. \c 27 \s1 Gu Jesuus nam mu ba aichulhdhaꞌ gux kaiꞌ Pilaato \r (Mr. 15:1; Lk. 23:1‑2; Jn. 18 :28‑32) \p \v 1 Baꞌ buimgidhak nat paiꞌ dhuuk ba xiaꞌ, bɨɨx maap bam jumaap jamɨt gu ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, gio baꞌ gu jaiꞌ ja gɇꞌgɇrkam tuk gu Israel kam jaꞌtkam. Baꞌ puiꞌ jaꞌk ma tu aꞌga mɨt nam sap tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ gu Jesuus. \v 2 Baꞌ ba tu chia mɨt nam buuplhiaꞌ gu Jesuus, miꞌ dhɨr baꞌ dai na mɨt muiꞌ ba baidhak buiñor gux kaiꞌ Pilaato guiꞌ na miꞌr nobiiꞌñ gux ioꞌm gɇꞌkam Rooma kam. \s1 Gu Juudas nax buam jum ɨlhdhai ba mukiaꞌ \p \v 3 Baꞌ gu Juudas guiꞌ nat maaxik kɨi gu Jesuus, giilhim jix buam bhaiꞌ jim ɨlh na xi ñɨiꞌñ gu Jesuus na mɨt ba bhɨɨk. Baꞌ giop xi uꞌuuk gu bapaiñum tuumiñ jix chooto totbikdam guiꞌ na mɨt bɨɨpɨꞌ dɨr maa, xi mɨɨ nat ja doꞌñchidham gu ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios, gio baꞌ gu jaiꞌ ja gɇꞌgɇrkam tuk gu Israel kam jaꞌtkam. \v 4 Baꞌp ja tɨtda mu ji ɇɇk: \p ―Aañ tak gɇꞌkam kɨꞌn mañ uaꞌtulh buiñor gu Dios na ñich maaxik jam kɨɨx gu Jesuus na pim baꞌ tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ, sia ku guꞌ tɨi cham tuꞌ jax bua gu tuꞌ nar jix buam jum duukam. \p Baꞌ guiꞌp tɨtda am: \p ―¿Cham aa guꞌ dhiꞌ aap dɨɨlh jir jum kuiñcha, cham tuꞌ aach? \p \v 5 Baꞌ gu Juudas mi jaꞌp xi iabuk gu tuumiñ mɨjɨ gɇꞌ chiop ba jii nat bam saiꞌchdham mu jaꞌp gampɨx, pu muu dho guꞌ. \p \v 6 Baꞌ gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam maap xi jumpadak giop xi uꞌuuk jamɨt gu tuumiñ, jup kaiꞌch am baꞌ: \p ―Cham kar am nach gio miꞌp tuꞌaaꞌ dhi tuumiñ miꞌ na paiꞌm tuaꞌba na jɨꞌk bhaan bipioꞌ gu Dios, na guꞌ cham ka kɨɨꞌ, na guꞌ kɨꞌn ba tu namkix guiꞌ nach jaroiꞌ tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ. \p \v 7 Baꞌ puiꞌ jaꞌk maaꞌn ñiꞌook jup duu mɨt nam sap dɨbɨɨr kɨꞌn sabaꞌdaꞌ miꞌ na paiꞌ puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Bhiꞌñ Kaat, nam sap baꞌ miꞌ ja yassapdaꞌ gu jaiꞌ jaꞌtkam nam cham jir miꞌ kam kaꞌ guiꞌ nam mi jaꞌp koꞌdaꞌ ja bui. \v 8 Baꞌ miꞌ na mɨt paiꞌ sabaꞌlh gu dɨbɨɨr, Jix Ɨꞌrmaꞌ Dɨbɨɨr pup tɨ tɨɨtɨꞌ am gu jaꞌtkam, sia gu xib maaꞌn nam jax tɨ tɨɨtɨꞌ. \v 9 Baꞌ dhiꞌ miꞌ pɨx puiꞌ ba jim na jax dhuim kuugalhdhaꞌ gu puiꞌ nat jax jaꞌk tu uaꞌnak gu Jeremiiyas guiꞌ na bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios na jaꞌpnim kaiꞌch: “Baꞌ giop xi uꞌuuk jamɨt gu bapaiñum tuumiñ guiꞌ na mɨt tɨi ja maakak gu Israel kam jaꞌtkam, \v 10 baꞌ dɨbɨɨr kɨꞌn sabaꞌlh jamɨt miꞌ na paiꞌ puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Bhiꞌñ Kaat puiꞌ nat jax jiñ chia guñ Gɨꞌkoraꞌ.” \s1 Gu Jesuus nam mu ba aichdhaꞌ buiñor gux kaiꞌ Pilaato \r (Mr. 15:2‑5; Lk. 23:3‑5; Jn. 18 :33‑38) \p \v 11 Baꞌ mu ba aich jamɨt gu Jesuus buiñor gux kaiꞌ Pilaato guiꞌ na miꞌr gɇꞌkam kaꞌ. Baꞌ bhaiꞌ ba tɨkka gu Jesuus, jup tɨtda: \p ―¿Aapiꞌ aar diꞌ nap saak jir ja gɇꞌkam tuk gu yaꞌ kam dhi Israel? \p Baꞌp tɨtda gu Jesuus: \p ―Jir puiꞌ dho nap jax kaiꞌch jiñ jaduuñ. Aañ jir diꞌ. \p \v 12 Baꞌ gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam bɨɨx aixim bhaiꞌ ji iattulh jamɨt gu Jesuus, guꞌ ji na guꞌ guiꞌ cham ñiok sia kum jax kaiꞌch. \v 13 Baꞌp tɨtda gu Pilaato: \p ―¿Jir puiꞌ aa baꞌ nam jax kaiꞌch dhi jaꞌtkam nap baꞌ moo jaꞌp cham ñiok? \p \v 14 Guꞌ ji na guꞌ sia cham ñiok gu Jesuus. Baꞌ miꞌ pu cham maat gu Pilaato na jax dhuñiaꞌ na tɨi xim gaꞌnga. \s1 Gu Pilaato na ba ja chiñiaꞌ gu sandaaruiꞌx chugiꞌñ nam kuruus taꞌm sissapaꞌ gu Jesuus \r (Mr. 15:6‑20; Lk. 23:13‑25; Jn. 18 :38–19:16) \p \v 15 Baꞌ gu Pilaato jix joiꞌñdhaꞌ ɨp na maaꞌn ba ji dhoꞌñchoꞌ guiꞌ nam mi kuupkaꞌ nabap maaꞌn oidhaꞌ na paiꞌ dhuuk jum aajidhaꞌ gu piasta bhaan Paaskua taꞌm, jax ñam tuꞌm jix aaꞌndaꞌ gu jaꞌtkam. \v 16 Baꞌ janoꞌ maaꞌn miꞌp kuupkaꞌ gu maaꞌnkam Jesuus Barrabaas tɨɨgim. \v 17 Baꞌ gu Pilaato bhaiꞌ ba ja tɨkka gu jaꞌtkam guiꞌ nam jɨꞌk miꞌx bhaak, jup ja tɨtda: \p ―Aañ puiꞌ ɨlhiiꞌñ nañ maaꞌn doꞌñchoꞌ dhiꞌ nam jɨꞌk yaꞌ kuup dhi jaꞌtkam. ¿Jaroo pim jix aaꞌ, guiꞌ aa na Jesuus Barrabaas tɨɨꞌ, kaꞌ guiꞌ aa jumai na puiꞌp tɨɨꞌ Jesuus guiꞌ nam jich Xoiꞌkam jup tɨɨtɨꞌ? \p \v 18 Baꞌ gu Pilaato, guch Xoiꞌkam pɨk na tɨix aagɨt jup kaiꞌch na doꞌñchoꞌ gɨt, na guꞌx bhaiꞌx maat na jaꞌp pɨx nam jix bhaamkiꞌñ na mɨt baꞌ mi aichulh, cham tuꞌ na moo gu tuꞌ nat jax dhuu nar jix buam jum duukam. \p \v 19 Baꞌ moo janoꞌ na pui miꞌ ka daa gu Pilaato miꞌ na paiꞌr gɇꞌkam kaꞌ, muiꞌ ba tu joochxi gu bɨngaꞌn nam sap jup tɨɨdaꞌ na cham juandaꞌ gu Jesuus, nat guꞌ sap puiꞌ tɨ tɨɨtkɨ tukaaꞌ na cham bhaiꞌ tu jimiaꞌ noꞌt tu chia nam muꞌaaꞌ. \p \v 20 Guꞌ ji na guꞌ gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam bɨɨx puiꞌ jaꞌk ba ja tɨɨꞌn jamɨt gu jaꞌtkam nam sap gu Jesuus Barrabaas tɨɨgim bhaiꞌ ji aagaꞌ na doꞌñchoꞌ gu Pilaato na paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp ji ja tɨkkaꞌ, dai sap baꞌ gu Jesuus guiꞌ nar jich Xoiꞌkam tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ. \v 21 Baꞌ puiꞌm duu dho, nat paiꞌ dhuuk gio bhaiꞌp ji ja tɨkka gu Pilaato, jup ja tɨtda: \p ―¿Guꞌ jaroo pim bax aaꞌ nañ doꞌñchoꞌ? \p Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Dho gu Barrabaas dho. \p \v 22 Baꞌp ja tɨtda gu Pilaato: \p ―¿Guꞌ dhiꞌ gi baꞌ Jesuus nam jich Xoiꞌkam tɨɨtɨꞌ, jax jañ dhuñiaꞌ? \p Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am ɨp gio: \p ―Dho nap tu chiñiaꞌ dho nam kuruus taꞌm sissapaꞌ. \p \v 23 Baꞌp kaiꞌch ɨp gio gu Pilaato: \p ―¿Guꞌ tuꞌ gi moo gɇꞌkam kɨꞌn jix buam jum duukam jax jam duiñ ku pim baꞌ moo jaꞌp jup jix bhaamkiꞌñ? \p Guꞌ ji nam guꞌ guiꞌ cham tuꞌ kɇkɇɇ, dai nam jup kaiꞌch gɇꞌ kɨꞌn: \p ―¡Tu chian kum mu sissapaꞌ kuruus taꞌm! \p \v 24 Baꞌ ba tu joot gu Pilaato nam alhiꞌch bhɨiꞌñpuꞌ gu suudaiꞌ na baꞌ kɨꞌn jum ikoimdhaꞌ na bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na cham tuꞌr kuiñchaꞌn kaꞌ na tu chiñiaꞌ nam muꞌaaꞌ gu Jesuus, jup ja tɨtda baꞌ: \p ―Aapiꞌm dɨɨlh jir jam kuiñcha kaꞌ nam muꞌaaꞌ dhi Jesuus, cham tuꞌ aañ. \p \v 25 Baꞌ guiꞌp kaiꞌch am: \p ―Dho cham jax bua dho sia ku aach jir jich kuiñcha kaꞌ ja bɨɨm guch maamar. \p \v 26 Baꞌ ba ja chia gu Pilaato gu sandaaruiꞌx chugiꞌñ nam doꞌñchoꞌ gu Barrabaas, dai baꞌ gu Jesuus xi chu chia nam gɨbiipuꞌ gio nam sissappuꞌ kuruus taꞌm. \p \v 27 Baꞌ puiꞌp tu buim am gu sandaaruiꞌx nat jax ja chia gu Pilaato, ba baidhak jamɨt gu Jesuus maaꞌn kap na paiꞌ gɇꞌx chɨ gɨꞌɨɨr. Baꞌ bɨɨx maap ba ja jumaap jamɨt gu jaiꞌ sandaaruiꞌx guiꞌ nam jɨꞌk mɨjɨ jaꞌp jup tuꞌiiꞌ nam sap baꞌ tɨgiaꞌ nam jax dhoodaꞌ gu Jesuus. \v 28 Baꞌ jax ña mɨt pɨx bhaiꞌ ji buimɨ, jumai mɨt ba tɨiꞌ gu jannulh jix ñakaabmaꞌ xi chu kookoxdhak jamɨt gu dɨɨlh jajannulhiꞌñ. \v 29 Gio baꞌ gu tuꞌx joꞌiiꞌ xi xikoolhkadak jamɨt bhaiꞌ xi dhaax moꞌran jaꞌp na kuruun, gio baꞌ maaꞌn gu oxia mɨt miꞌp xi dhaaꞌñchuda nobiꞌran. Gio baꞌ na mɨt mi jaꞌp ja oꞌlhia kɨꞌn xi guꞌkɨk jax ñam pɨx tɨtda, jup kaiꞌch am: \p ―¡Jaꞌp moo joidham jix bhaiꞌch chaat ich na yaꞌp tuꞌiiꞌ dhi ja gɇꞌkam tuk gu yaꞌ kam dhi Israel! \p \v 30 Gio baꞌ nam bhaiꞌ xi xixbuiꞌñ puiꞌ xi chɨtdat, gio nam bha gɨb moꞌran kɨꞌn gu oxia guiꞌ na mɨt miꞌ xi dhaaꞌñchudak. \v 31 Baꞌ gatuuk nam puꞌñi bɨɨx aixim xi buimɨk giop xi kuañdhak jamɨt gu jannulh gux ñakaabmaꞌ, gu dɨɨlh jajannulhiꞌñ jamɨt baꞌ giop xi chɨ tɨiꞌdhak. Miꞌ dhɨr baꞌ dai na mɨt ba baidhak bhammɨ jaꞌk nam paiꞌ sissapaꞌ kuruus taꞌm. \s1 Gu Jesuus nam kuruus taꞌm ba sissapaꞌ \r (Mr. 15:21‑32; Lk. 23:26‑43; Jn. 19 :17‑27) \p \v 32 Baꞌ nam gama jaꞌk ba baiꞌñchuꞌ gu Jesuus na paiꞌ bar dɨɨrap dɨr miꞌ gu gɇꞌ kiicham, miꞌ ba ja nam maaꞌn gu maaꞌnkam Simoon tɨɨgim nar mu jaꞌk kam kaꞌ Sireene. Baꞌ gu sandaaruiꞌx miꞌ dhɨr jaꞌk buak gamaiꞌ chia mɨt na mootikaꞌ gu kuruus, nat guꞌ ba magoo gu Jesuus na tɨi mootoꞌ. \p \v 33 Baꞌ na mɨt bhammɨ ba ai oidhaꞌ taꞌm bhaiꞌ na paiꞌ puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Golgota, na jaꞌp kaiꞌñkam jup jum kaiꞌch: Kakoiꞌ Moꞌ Daa, \v 34 baꞌ bhaiꞌ tɨi iꞌchuꞌn am gu Jesuus gu uubas baraaꞌ na sap baꞌ kɨꞌn cham pɨk tu taat kaꞌ gɨt nam sissapaꞌ, guꞌ ji nat guꞌ ba dɨɨ nar tuꞌ daꞌ, baꞌ cham bha ii. \p \v 35 Baꞌ gatuuk na mɨt paiꞌ dhuuk bhaiꞌ xi sissapak bhaan gu kuruus, xim mamaiꞌchɨk jamɨt gu sandaaruiꞌx aꞌlhiok xi chu uꞌuuk gu jajannulhiꞌñ. Puiꞌ ji chu buus nat jax tum uaꞌnak bɨjɨk, nap jum kaiꞌch: “Aꞌlhiok jamɨt xi chu uꞌuuk guñ jajannulh.” \p \v 36 Miꞌ dhɨr baꞌ dai nam mi jaꞌp daraat ba tu nuukaꞌn nam baꞌ cham mu aayaꞌ gu jaꞌtkam. \v 37 Baꞌ amuub daam dɨr jaꞌp na paiꞌ moꞌtɨk gu Jesuus, maaꞌn bha siis jamɨt gux komaalhik taaꞌmla na gɇꞌgɇr kɨꞌn bha tu uaꞌñix na bhaan jix maatɨꞌ na jax kaiꞌñkam bhaiꞌ sissap gu Jesuus, jup jum kaiꞌch: “Dhiꞌñir diꞌ gu Jesuus guiꞌ nar ja gɇꞌkam tuk gu yaꞌ kam dhi Israel.” \p \v 38 Baꞌ gook bɨxxik dɨr jup ja sissapa mɨt gu ɨꞌxkum jaiꞌ kukrus taꞌm, maaꞌn kɨɨꞌn dɨr jaꞌk, jumai baꞌ oꞌnsop dɨr jaꞌk. \v 39 Baꞌ guiꞌ nam jɨꞌk mi jaꞌp amuub buan gu jaꞌtkam, jax ñam pɨx xi chɨtdaidhat gu Jesuus, \v 40 jup kaiꞌchdhaꞌ am: \p ―¡Jaña nap jax chuꞌiiꞌ! Nap saak iaraꞌ gu gɇꞌ chiop, gio nap saak baik tanoolh kɨꞌn gio jumai bhaiꞌp kɨɨsaꞌ. Eap xi chɨmiiñ bhaiꞌ dhɨr bhaan dhi kuruus nach xim nɨiꞌñdhaꞌ noꞌp baabuiꞌ moo sɨlhkam Dios jir Maraaꞌn, kaꞌ baꞌ guꞌ nap puiꞌ pɨx kaiꞌchdhaꞌ. \p \v 41 Sia ji guꞌ jaiꞌ gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam guiꞌ na mɨt tu chia nam sissapaꞌ, jaiꞌ puiꞌp xi chɨtda am gu Jesuus, jup kaiꞌch am: \p \v 42 ―¿Guꞌ baꞌ moo cham jup bhaiꞌ ji jia na dɨɨlh bhaiꞌ dhɨr ji chɨmñiaꞌ bhaan dhi kuruus, nat baꞌ guꞌ gu jaiꞌ jaꞌtkam jix bhaiꞌ ja duu? Noꞌ baabuiꞌ puiꞌ sɨlhkam jir ja gɇꞌkam tuk gu yaꞌ kam dhi Israel. \v 43 Na guꞌp kaiꞌchdhaꞌ na saak Dios jir Maraaꞌn, nat guꞌ sap pɨk baꞌ bhaan tɨ tɨɨ nar jix kɨɨꞌ maaꞌnkam. ¿Cham bhaaiꞌ aa na bha jimɨi bhaiꞌ dhɨr ji chɨbaañdhaꞌ gu Dios noꞌ baabuiꞌ moo sɨlhkam jix ioꞌm jix dhaꞌ na jax ba kaiꞌchdhaꞌ? \p \v 44 Bɨɨx ji guꞌ sia jaiꞌ puiꞌp xi chɨtda am gu ɨꞌxkum guiꞌ nam miꞌ dhɨr jaꞌp bɨxxik dɨr jup sissap jaiꞌ kukrus taꞌm. \s1 Gu Jesuus na ba mukiaꞌ \r (Mr. 15:33‑41; Lk. 23:44‑49; Jn. 19 :28‑30) \p \v 45 Baꞌ nat jix dhaam ba ji dhuu, naiꞌ ji chum tukgamta, pu cham ka tu maax, nammɨ jix ioꞌm mia ji dhunɨɨk nat baꞌ gio bhaiꞌp jix chu maaxir. \v 46 Baꞌ jotmodaꞌ gɇꞌ kɨꞌn ba jiiñ gu Jesuus, jup kaiꞌch: \p ―Elii, Elii, ¿lama sabaktani? ―na jaꞌp kaiꞌñkam jup jum kaiꞌch: Aapiꞌ Dios jiñ Gɨꞌkoraꞌ, panaas kup cham jiñ aꞌm ka tɨ nɨidhim. \p \v 47 Baꞌp kaiꞌch am jaiꞌ dhɨt guiꞌ na mɨt kai nam jɨꞌk miꞌp tuꞌiiꞌ: \p ―Kani na tɨi baiꞌñ gu Eliiyas guiꞌ na bɨjɨk bhaankam tu aꞌgimɨk gu Dios. \p \v 48 Baꞌ maadɨt jotmodaꞌ xi mɨɨ nat bhɨim maaꞌn gux moik jaꞌp tuꞌm na tok, baꞌ xi baꞌnnidhak kɨꞌn gu uubas baraaꞌ gux jɨꞌɨɨk uux chaꞌm xi buraak kuugaran muiꞌ xi ñamkich chiñiꞌran gu Jesuus na sap baꞌ xioꞌpnaꞌ gɨt na kɨꞌn kapup xi dhuatgɨdaꞌ gɨt jɨꞌx juugɨt. \v 49 Guꞌ ji na mɨt guꞌ xi sooꞌmchulh gu jaiꞌ nam miꞌp tuꞌiiꞌ, jup tɨtda am: \p ―Chaꞌp juandaꞌ. Yaꞌch pɨx ka tɨ nɨɨradaꞌ, ea noꞌt moo yaꞌ ba ji ai gu Eliiyas na tɨbaañdhaꞌ bhaiꞌ dhɨr bhaan dhi kuruus. \p \v 50 Baꞌ gio gɇꞌ kɨꞌn jup xi jiiñkɨk gu Jesuus dho gi baꞌ naiꞌ ji muu ji. \v 51 Baꞌ gu jannulh guiꞌ na bhaiꞌ gɇꞌ chiop sɇꞌkaꞌ, daam dɨr muiꞌ pu sar sɨlh ɨrban. Gio baꞌ nat jix ioꞌm bhaiꞌ ji giꞌndukɨ gu oiꞌñgaꞌn, jaiꞌ pu jaikɨ gu joodai, taꞌtak mi jaꞌp pup daraa. \v 52 Gio baꞌ na mɨt duduadɨk pu baapam gu koiꞌñgaꞌn miꞌ dhɨr nam paiꞌ yassapkat guiꞌ na mɨt jɨꞌk tɨ jɨɨgiꞌñdhak ba koꞌɨɨk buiñor gu Dios. \v 53 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk duadɨk giop bam gu Jesuus miꞌ dhɨr koiꞌñgaꞌn tɨr, maap muiꞌ ji ai mɨt bhaiꞌ gɇꞌ kiicham na paiꞌr Jerusaleen, baꞌ muiꞌ jaꞌtkam ja tɨɨ mɨt. \p \v 54 Baꞌ gu ja gɇꞌkam tuk gu sandaaruiꞌx ja bɨɨm guiꞌ nam maap miꞌ tu nuukaꞌn, giilhim bhaiꞌ ji chootoꞌn jamɨt nat paiꞌ dhuuk bhaiꞌ ji giꞌndukɨ gu oiꞌñgaꞌn gio na bɨɨx aixim tum bua nam naiꞌ xi chɨ nɨiꞌñ, baꞌp kaiꞌch am: \p ―Bak ji guꞌ moo sɨlhkam Dios jir Maraaꞌn ji dhich jaduuñ na chich yaꞌ ba mua. \p \v 55 Baꞌ muiꞌ gu uꞌuub mɨk paꞌ guꞌkat muiꞌp tɨ nɨiꞌñ am, guiꞌ na mɨt mummɨ dɨr Galilea muiꞌ pu oi nam palhbuiꞌñchuꞌndaꞌ gu Jesuus tuꞌ na pɨx kɨꞌn, \v 56 na maadɨt jir diꞌ gu Mariiya Magdaleena, gio baꞌ gu jumai Mariiya guiꞌ nar dɨꞌɨɨꞌn gu Jakoobo gio gu Josee, gio baꞌ gu jumai guiꞌ nar ja naan gu Sebedeo gu maamraꞌn. \s1 Gu Jesuus nam ba yaaspaꞌ \r (Mr. 15:42‑47; Lk. 23:50‑56; Jn. 19 :38‑42) \p \v 57 Baꞌ mɨkkat nat paiꞌ dhuuk ba ji chuk, miꞌ ba ai maaꞌn gu maaꞌnkam nar jix chumñigam kaꞌ Josee tɨɨgim, nar mu jaꞌk kam kaꞌ Arimatea, na maadɨt jir diꞌ guiꞌ na puiꞌp kaichuꞌ gu Jesuus. \v 58 Baꞌ dhiꞌ jɨꞌ dhi Josee muiꞌ ma jii buiñor gux kaiꞌ Pilaato nat tɨkkam noꞌ moox bhaaiꞌ nam tɨbaañdhai yaaspaꞌ gu Jesuus. Baꞌ pɨx cham jax jup tɨi gux kaiꞌ Pilaato na paiꞌ dhuuk puiꞌ ba tɨtda. \v 59 Baꞌ gu Josee mu jimɨɨk ba tɨbaañ gu Jesuus bhaiꞌ dhɨr bhaan gu kuruus, miꞌ dhɨr baꞌ dai nat ba bhiib kɨꞌn gu gɇꞌ jannulh jix dhaꞌram namkɨm. \v 60 Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat mu ba tɨkaam gai dɨꞌn kɨr miꞌ nat paiꞌ kiaꞌpɨx tu chia nam tɨ dɨꞌraꞌ jix moik aiꞌ chaꞌm, nat chakui jaroiꞌ maadɨt miꞌm jaꞌbsu gu tukgaꞌn. Baꞌ mɨjɨ xi chɨkaak maaꞌn gɇꞌ jodai kɨꞌn bhaiꞌ xi kuupak ba jii. \v 61 Baꞌ bɨɨx jup jiim am gu Mariiya Magdaleena gio gu jumai Mariiya, baꞌ miꞌ pup daraa am miꞌ na paiꞌ dhɨr mu tum bapkɨ miꞌ na mɨt paiꞌ tɨɨ gu Jesuus. \s1 Gu sandaaruiꞌx nam miꞌ tɨi tu nuukaꞌndaꞌ na paiꞌ yaasapkaꞌ gu Jesuus \p \v 62 Baꞌ buimgidhak na paiꞌ dhuuk aagix kaꞌ na cham tum juandaꞌ, gio muiꞌp ma jii mɨt gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam ja bɨɨm gu pariseos na mɨt ñioꞌkdham gux kaiꞌ Pilaato, \v 63-64 jup tɨtda am mu ji ɇɇk: \p ―Aach moo gio bhaiꞌp ma jii jich jaduuñ na chich bhaiꞌ puiꞌm tɨɨdam nap ja chiñiaꞌ gum sandaaruiꞌx chuk nam miꞌ ka tu nuukaꞌndaꞌ miꞌ nat paiꞌm tɨɨ gu tukgaꞌn gu Jesuus guiꞌ na naiꞌ ja iatgiꞌñdhaꞌ gu jaꞌtkam, na chich guꞌ ba tɨꞌñcho na bak pɨn jup kaiꞌch na sap baik tanoolh kɨꞌn duadɨi giop bamgiaꞌ miꞌ dhɨr koiꞌñgaꞌn tɨr. Puiꞌ kuch baꞌp kaiꞌch nap ka tu chiñiaꞌ nam miꞌ tu nuukaꞌndaꞌ sia gu baik tanoolh pɨx juugɨt nam baꞌ cham tukaaꞌ miꞌ ji ɇɇji gu noonbiꞌñ xi bhɨɨji gu tukgaꞌn puiꞌ ba tɨꞌyaꞌ nat giop dua. Na guꞌx ioꞌm bhaiꞌ jim gɨꞌlhdhaꞌ nam naiꞌ puiꞌ ji ja iatgidhaꞌ gu jaꞌtkam, cham tuꞌ puiꞌ na jax bɨɨpɨꞌ dɨr. \p \v 65 Baꞌ gu Pilaato pɨx cham jax jup tɨi, dai nat xi ja chia nam ja baidhai gu sandaaruiꞌx chugiꞌñ ja bɨɨm mu xi chu nuukdapuꞌ mu na paiꞌ yaasap gu Jesuus. \v 66 Baꞌ guiꞌ dai na mɨt xi ja baidhak mu jii na mɨt tu nuukdam. Baꞌ mu ji ɇɇk jix ioꞌm jix bhaiꞌ bhaiꞌ xi kuu mɨt gu kiꞌñgob, gio baꞌ na mɨt bhaiꞌ pup xi matgilh na bhaan jix maatɨꞌ kaꞌ na cham bhaiꞌ na jaroiꞌ mu jaꞌk bapkɨdaꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ giop ba jii mɨt puiꞌ xi chu duuk, dai baꞌ gu sandaaruiꞌx jamɨt miꞌ xi ja chianɨk nam tu nuukaꞌndaꞌ. \c 28 \s1 Gu Jesuus na duadɨi giop ba bamgiaꞌ miꞌ dhɨr na paiꞌ ka yaasapkaꞌ \r (Mr. 16:1‑8; Lk. 24:1‑12; Jn. 20:1‑10) \p \v 1 Baꞌ na bar jumai buimgidhak nat kiaꞌpɨx ba ji chu maaxir, nat paiꞌ dhuuk ba buus janoꞌ na paiꞌ dhuuk aagix kaꞌ na cham tum juandaꞌ, nat kiaꞌpɨx muiꞌ ba jim bhɨi gu maaꞌn simaan, muiꞌ ma jii gu Mariiya Magdaleena gio gu jumai Mariiya na mɨt ba tɨ tɨɨgim mu na mɨt paiꞌ yaas gu Jesuus. \v 2 Baꞌ na mɨt chakui mu ai, jotmodaꞌ jix ioꞌm bhaiꞌ ji chum giꞌndukɨ miꞌ na mɨt paiꞌ yaas gu Jesuus. Bak guꞌ gu nobiiꞌñ guch Gɨꞌkoraꞌ nat miꞌ ba ai jix dhaam dɨr, baꞌ muiꞌ ji ai mu jaꞌk na paiꞌr kiꞌñgob, baꞌ daagɨk jaꞌp jaꞌk xi nuꞌya gu gɇꞌ jodai guiꞌ na kɨꞌn bha kuup, baꞌ mi jaꞌp xi chɨkaak daam dɨr bhaan bhaiꞌ ji dhaibu. \v 3 Baꞌ gu buibsaꞌn jix chua totbikdam jum maaxiꞌñ jaꞌp tuꞌm na jax gu duuk na bɨpgiaꞌ, gio baꞌ gu jajannulhiꞌñ puiꞌx chooto ɨp, jaꞌp tuꞌm jum maaxiꞌñ na jax gu jabook kɨb. \v 4 Baꞌ gu sandaaruiꞌx guiꞌ nam miꞌ ka tu nuukaꞌn, giilhim jix chootoꞌn jamɨt na mɨt tɨɨ gu nobiiꞌñ guch Gɨꞌkoraꞌ nat miꞌ bam maax, baꞌ ji giꞌbokɨk mi jaꞌp naiꞌ ji iaꞌrɨ mɨt, mi jaꞌp pup bɨɨt am na mɨt ba tu kaam. \v 5 Baꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk mummɨ ba ai gu uꞌuub miꞌ na paiꞌ ka yaasapkat gu Jesuus, jup ja tɨtda gu nobiiꞌñ guch Gɨꞌkoraꞌ: \p ―Chaꞌpim totdon kaꞌñ jaaduñ. Aañ jix maat jia na pimɨt gu Jesuus bhaiꞌ ba gaagam guiꞌ na mɨt kuruus taꞌm sissapa. \v 6 Xib cham tuꞌ yaꞌ kap tuꞌiiꞌ, nat guꞌ duadɨk giop bam puiꞌ na jax ba jam tɨtda bɨɨpɨꞌ dɨr. Ka gor mɨjɨ tɨi xi chɨ tɨɨꞌ na cham tu jaiꞌch miꞌ na mɨt paiꞌ ka tɨkaak. \v 7 Baꞌ gu xib dai na jam aꞌm jum aaꞌ na pim xi boopoyaꞌ na pim ja aaꞌñdhapuꞌ gu noonbiꞌñ, jaꞌp japim ja tɨɨdaꞌ: “Jup jich chɨtda gu nobiiꞌñ guch Gɨꞌkoraꞌ nat sap duadɨk giop bam gu Jesuus, sap baꞌ bɨɨpɨꞌ kat mummɨ ba oirɨdaꞌ na paiꞌ Galilea dɨbɨɨr bhaan bipioꞌ, mummɨ sap baꞌ tɨgiaꞌ pim.” Baꞌ aañ dhiꞌ pu kaiꞌñkam pɨx bha jii na ñich bha jam tɨꞌñchoixdham gu dhiꞌ puꞌñi. \p \v 8 Baꞌ gu uꞌuub jotmodaꞌ na mɨt jax bubua mɨjɨ dɨr na paiꞌ ka yaaspich gu Jesuus, xi boop jamɨt na mɨt ja aaꞌñdham gu noonbiꞌñ ji giꞌbokidhat nam guꞌ puiꞌp jix chotdontuꞌ, ku guꞌx bhaiꞌm taattuꞌ am ji. \v 9 Baꞌ gamaiꞌ gu bɨɨx boi nam muiꞌ ka boopoꞌ, mi jaꞌp bɨɨpɨꞌ dɨr jim maaxdhak gu Jesuus muiꞌ xi ja ñioꞌki. Baꞌ guiꞌ amuub xi ɇɇk mi jaꞌp ja oꞌlhia kɨꞌn xi guꞌkɨk miꞌ xi komkɨk jamɨt gu tootnaꞌn bhaiꞌ ji chu daanɨ buiñor. \v 10 Baꞌp ja tɨtda gu Jesuus: \p ―Chaꞌpim totdon kaꞌñ jaaduñ, nat guꞌ pu cham tuꞌ jax jum duu. Chaꞌpim jax jum aagɨt xi boopoyaꞌ na pim pu ja tɨɨꞌnpuꞌ gu jaiꞌñ jaaduñ guiꞌ nam puiꞌp jiñ kaichuꞌ nam mu jimiaꞌ Galilea nam baꞌ mummɨñ chɨgiaꞌ. \s1 Gu sandaaruiꞌx nam ba ja aagiꞌñdhaꞌ gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam nat jax jum duu gu Jesuus \p \v 11 Baꞌ na mɨt chakui ai gu uꞌuub mu na mɨt paiꞌ jaꞌk ba ja aaꞌñdham gu noonbiꞌñ gu Jesuus, jɨꞌkchi gu sandaaruiꞌx kiaꞌpɨx jum tɨtɨɨꞌñchok miꞌ dhɨr baapmigɨk xi boop jamɨt bhammɨ jaꞌk gɇꞌ kiicham na mɨt ja aaꞌñdham gu ja gɇꞌgɇrkam tuk guiꞌ nam bhaiꞌ gɇꞌ chiop ja palhbuiꞌñdhaꞌ gu Israel kam jaꞌtkam nam tu daandaꞌ buiñor gu Dios. \v 12 Baꞌ guiꞌ miꞌ dhɨr jotmodaꞌ xi boop jamɨt ɨp na mɨt ja aaꞌñdhaꞌ gu jaiꞌ ja gɇꞌgɇrkam tuk gu Israel kam jaꞌtkam. Baꞌ bɨɨx maap xim jumpadak maaꞌn ñiꞌook bap duu mɨt nam sap muiꞌ tuumiñ ja namkidhai ja sooꞌmchulhdhaꞌ gu sandaaruiꞌx nam cham tu aaꞌndaꞌ nat giop dua gu Jesuus. \v 13 Baꞌ puiꞌ ba ja tɨtda am gatuuk, jup kaiꞌch am: \p ―Aapiꞌm moo jaꞌp ja tɨɨdaꞌ gu jaꞌtkam na mɨt dɨɨlh gu noonbiꞌñ gu Jesuus jam ɨɨx gu tukgaꞌn tukaaꞌ na pim paiꞌ dhuuk ka kookos. \v 14 Guꞌ baꞌ noꞌt jax dhuukat ma maat gux kaiꞌ Pilaato gu dhiꞌ puiꞌ nach jax jam tɨtda, aach pu tɨɨdaꞌ na cham tuꞌ aapiꞌm jir jam kuiñcha na baꞌ cham jax jam doodaꞌ. \p \v 15 Baꞌ gu sandaaruiꞌx puiꞌp tu duu mɨt nam jax ja tɨtda gu gɇꞌgɇrkam jum aaꞌndam, dai na mɨt xi gaamuk gu tuumiñ guiꞌ na mɨt ja maa. Baꞌ gammɨjɨ miꞌ puiꞌ pup tu daaꞌñchuꞌ am gu Israel kam jaꞌtkam, sia gu xib pui puiꞌ kaiꞌchdhaꞌ am nat sap cham tuꞌ giop dua guch Xoiꞌkam. \s1 Gu Jesuus na naiꞌ ba ja jootsaꞌ gu noonbiꞌñ nam tu aꞌgapuꞌ gux bhaiꞌm kaiꞌchdham ñiꞌook \r (Mr. 16:14‑18; Lk. 24:36‑49; Jn. 20:19‑23) \p \v 16 Baꞌ gu noonbiꞌñ gu Jesuus muiꞌ ma jii mɨt ɨp mummɨ Galilea, maaꞌn kap na paiꞌr oidhaꞌ taꞌm miꞌ na paiꞌ tu ja aagiꞌñ nam tɨgiaꞌ. \v 17 Baꞌ jotmodaꞌ pɨx mi jaꞌp bam maax ja bui, baꞌ guiꞌ mi jaꞌp ja oꞌlhia kɨꞌn xi guꞌkɨk bhaiꞌ ji chu daanɨ mɨt buiñor, sia kum guꞌ jaiꞌ cham pɨk tɨ jɨɨgiꞌñ noꞌ moo sɨlhkam jir diꞌ gu Jesuus kaꞌ baꞌ guꞌ cham. \v 18 Baꞌ gu Jesuus amuub xi ɇɇk jup ja tɨtda: \p ―Guñ Gɨꞌkoraꞌ gɇꞌkam kɨꞌn jiñ dhai jix dhaam jaꞌk gio yaꞌ dhi oiꞌñgaꞌn bhaan. \v 19 Baꞌ xib dai na jam aꞌm jum aaꞌ na pim naiꞌ xi chu ja aꞌgiꞌñpuꞌ gu jaꞌtkam bɨɨx kap na jɨꞌx oiꞌñgaꞌn nam tɨ jɨɨꞌñdhai aañ jiñ bui miꞌ puiꞌ jimiaꞌ nañ jax jix aaꞌ, gio baꞌ na pim xi ja bopkonidhat bhaankam guñ Gɨꞌkoraꞌ, gio baꞌ aañ nañ jir Maraaꞌn, gio baꞌ gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdaꞌ ɨp. \v 20 Gio baꞌ na pim xi ja aaꞌñdhidhat ɨp nam tuꞌ kaꞌm xi nɨidhat gu puiꞌ na ñich jax jaꞌk jam aaꞌñ aapiꞌm na pim miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ. Baꞌ aañ gammɨjɨ nabap tanoolh jam buip tuiꞌñgɨdaꞌ siat baꞌ am xim tɨɨmo dhi oiꞌñgaꞌn.