\id TIT - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h TITUS \toc1 Titus tuku waŋe Paulusŋge kuyarna \toc2 Titus \toc3 Tit \mt1 TITUS \mt2 Titus tuku waŋe Paulusŋge kuyarna \ip Paulus nu Titus tuku waŋe kuyarna te tugunu teŋenmba. \ip Paulus nu o buk Kreta nuy mbolŋge minna sulumba nuy ta kusrewam saka Yesus tuku kuasmbi idusniŋmba ŋgamuŋgal pitina le Griknu taŋgo Titus wam pagumba sana: Ne kuasmbi te kulatka mina ŋgina. Taŋamba sana sulumba Paulus nu Titus kusremba ma inum kina ka taŋge nu Titus wam pagu pasa afu lato sawam idusmba waŋe te kuyarmba pilna le Titus sota kina. \c 1 \p \v 1 Titus kaiye. Ye Paulus Kuate tuku piro taŋgo Yesus Kristus tuku aposel ye ne ndoŋ pasatam prowet. Kuate nu nane kilam tuku madiniŋgina mbal ye nane tuku ŋgamuŋgal son saŋgri pileniŋgi le nu tuku pasa tugusek kila pile mayemba nu tuku miŋge kumnemŋge minwaig ŋga nu ye kukulyina. \v 2 Nane abo minmba minam tuku wam ta son ŋga minde minwaig ŋga pasa kukliwet. Kuate nu samba kilke kile-mayok ndakina sulumba abo tugu ta siŋgam tuku sakina. Nu siŋka yabrikam kumuŋ kuga. \v 3 Ait kumuŋgina le mbal afu kukulniŋgina le abo tugu tuku pasa ta kuklinaig. Kuate nu sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit ta nu piro ta ye tuku wai mbolŋge pilna. \p \v 4 Titus, ne sine ndoŋ ŋgamuŋgal son ndindo ŋak minit tukunu ne siŋka ye tuku kiŋo. Siŋgine Mam Kuate, Kristus Yesus sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit taŋgo nale ake sinaŋ ne make pilmba ŋgamuŋgal wamdus bul sernuwaik. Son. \s1 Titus nu Kreta nuy tuku gabat madiniŋgam tuku pasa \p \v 5 Piro afu sine buk sulu ndageŋ ta ne kile-tidiŋga suluwam tuku ye ne Kreta nuy mbolŋge kusrenen. Ye wam pagunen ta dubimba tumbraŋ ŋakmba mbol kumba Kristus tuku kuasmbi tuku gabat taŋgo afu madiniŋmba patika. \v 6 Gabat taŋgo ta taŋgo kame nu tuku mbar ande sanu tuku kaŋger ndawaig. Nu pino ndindo ndo ŋak minwa. Nu tuku kiŋo kame mata Kristus tuku son ŋguwaig. Nane naŋgine nzali fare dubimba ko miŋge kumnemŋge mine ndakuwaig le afu nane mbolŋge wam taŋaŋ sanu tuku kaŋger ndawaig. \p \v 7 Gabat taŋgo nu Kuate tuku piro kulatkate. Ta tuku nane afu siŋka nu tuku mbar ande sanu tuku kaŋger ndawaig. Nu nuŋe ŋgarosu payam ndakuwa. Nu pitik ndo gubra te ndakuwa. Nu kule kamenu nyumba ŋginŋgan ndaka ande kat ndawa. Nu ndametiŋ kilam tuku piriri ndawa. \v 8 Nu mbal afu kilmba isukusneniŋguwa. Nu maŋau magenu ndo nzaliwa. Nu pizuknu tiŋreknu minmba maŋau purfeŋnu ndo kuwa sulumba nuŋe nzali ŋaigonu kusrekuwa sulumba \v 9 Kuate tuku pasa afuŋge tumniŋginaig ta ndo biye dewa. Nu taŋawa ta nu pasa tugusek taŋgo pino tumniŋgam kumuŋ. Afu pasa ta te-ibeŋam tagowaig ta nu nane tuku wamdus mbarde ta kumumbi tumniŋgamŋgat. \s1 Yabri mbal peuniŋgam tuku pasa \p \v 10 Nane gudommba miŋge kumnemŋge mine ndaka pasa alo kugatok saka afu yabriniŋgig. Zu mbal afu kile Kristen ŋgamukŋge minig ta nane gudommba taŋade. \v 11 Nane ndametiŋ kilam tuku ndo idusmba wam ŋaigonu nda sakam tuku ta tumniŋmba taŋgo afu naŋgine kiŋo kame mata didikade le ŋgamuŋgal son kusrekade. Ne siŋka mbal ta peuniŋga. \p \v 12 Kreta taŋgo ande nu tuan taŋgo taŋaŋ minna sulumba nuŋe mbal tuku teŋenmba sakina. \q1 Kreta mbal nane yabri taŋgo ndo. Nane agaŋmor ŋaigonu taŋaŋ kanyummba nyamagaŋ tuku ndo piriride ŋgina. \m \v 13 Nu son sakina. Ne nane saŋgrimba saniŋge lika le Kristus tuku pasa tugusek ta ndo son ŋguwaig. \v 14 Nane pasa tugusek pitaide mbal tuku miŋge dubi ndakuwaig. Zu mbal tuku yabri wam kube ta mata ŋgumneniŋguwaig. \p \v 15 Mbal afu ŋgamuŋgal purfeŋnu minig ta nane agaŋ ndende ŋakmba purfeŋnu tukul kugatok ŋgade. Afu ŋgamuŋgal purfeŋnu kuga Kristus tuku son nda ŋgade ta nane agaŋ ndende afu purfeŋnu kaŋger ndakade. Nane ŋgamuŋgal purfeŋnu kuga tukunu nane pileniŋgam kumuŋ kuga. \v 16 Nane miŋgembi ndo sine Kuate kila ŋgade. Naŋgine maŋau ŋaigonu taŋge sine Kuate gilai ŋgade. Nane Kuate am mbolŋge ŋule parak minig. Nane nu tuku miŋge pitaimba wam mayenu ande kam kumuŋ kuga. \c 2 \s1 Saibo kame, taŋgo mo, pino mbanzo tuku pasa \p \v 1 O tira, ne teŋenmba ka. Kuate tuku pasa tugusek ta ndo tumniŋga. \p \v 2 Taŋgo mage mage nane naŋgine nzali ŋaigonu kusrekuwaig. Nane gua gua ndaka wamdus kuyar magenu ŋak minwaig. Nane Kristus tuku pasa tugusek ta ndo son ŋguwaig. Afu tuku kume purkuwaig. Nane piti mbolŋge bike ndaka saŋgri tiŋguwaig. \p \v 3 Pino mage mage nane mata Kuate tuku nyu idusmba kurauka minwaig. Nane ŋgumnem pasa sa ndakuwaig. Kule kamenu nyam tuku piriri ndawaig. Nane wam magenu nane afu tumniŋguwaig. \v 4 Nane pino mbanzo wam pagukuwaig le naŋgine taŋgo kiŋo kat naŋgine tuku kume purkuwaig. \v 5 Nane wamdus kuyar magenu ŋak minwaig. Nane aleŋ aleŋ ndakuwaig. Naŋgine wande kulat mayemba raŋgun mayenu kumba naŋgine taŋgo tuku miŋge kumnemŋge minwaig. Nane taŋawaig ta afu nane kaŋgerka nane wam mayede ŋga Kuate tuku pasa ŋayo siliwe nda. \p \v 6 Taŋgo mo nane mata naŋgine nzali ŋaigonu kusrekuwaig ŋga saniŋga. \v 7 Ne naŋe miroŋ mata wam magenu ndo ke lika le nane afu kaŋgernumba ne dubinuwaig. Ne pasa ndinok ta ndo idusmba tugusemba tumniŋga. \v 8 Son pasa ndo nane te-ibeŋam kumuŋ kuga ta saniŋga. Ne taŋawa ta sine tuku ŋgueu mbal tuku ndin tukula le nane kiko kaŋgermba pasa kugatok minamŋgaig. \s1 Piro mbal tuku pasa \p \v 9 Mbal afu naŋgine sugo tugumŋge pirokade ta nane teŋenmba saniŋga. Nane naŋgine gabat kumnemŋge minmba piro mayewaig le nu piro ta nzaliwa. Naŋgine gabat maim maim tuwe ndaka e \v 10 ko nu tuku agaŋ ndende kuayar ndaka nane piro mbal magenu ndo minwaig. Nane wam ŋakmba kumumbi ke likuwaig le afuŋge Kuate sine muskil kile-tidiŋge siŋgit wam ta mayenu ŋguwaig. \s1 Sine maŋau magenu kumba Suŋgo minde minbe \p \v 11 Kuate nu taŋgo ŋakmba muskil kile-tidiŋgam saka nu ake sinaŋ taŋgo make patikate wam ta te-mayokna. \v 12 Maŋau ta mbolŋge nu sine wam magenu ke likam tuku tumsiŋgit. Sine nu ŋgumnemba kilke te mbolok nzali ŋaigonu dubikeg ta kusrekube. Sine wamdus kuyar magenu ŋak minmba maŋau tiŋreknu ke lika nu tuku miŋge kumnemŋge minbe. Sine kilke te mbolŋge maŋau mayenu ta ŋak minmba \v 13 sine gare suŋgo tam tuku wam ta ndo tairŋga minbe. Sine muskil kile-tidiŋge siŋgit taŋgo Yesus Kristus nu siŋgine Mbara Suŋgo. Nu nuŋe kilŋa saŋgri ŋak mayok kuwa le gare suŋgo tamŋgig. \v 14 Sine maŋau ŋaigonuŋge sine ndaleka minna le nu sine muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna. Sine nu tuku mbal purfeŋnu mayok ka wam magenu ndo kam tuku wamdus saŋgrinu pilbe ŋga nu kumna. \p \v 15 O Titus, ne saŋgri tiŋga wam ŋakmba te saniŋmba nane tuku wamdus kuagneka riroŋ pasa saniŋge lika. Ande nu ne tuku pasa te ŋgumne ndawa. \c 3 \s1 Sine Kuate tuku waknye maŋau lafube \p \v 1 O tira, ne nane saniŋga le gabat sugo kulat mbal ŋakmba kumnemŋge minmba nane tuku miŋge dubikuwaig. Piro magenu ŋakmba kam tuku nane wamdus kuaneka minwaig. \v 2 Waŋe pasa kualeyau nane wam kame ta riroŋkuwaig. Nane wamdus bafu ŋak minmba taŋgo tuku nyu idusniŋmba nane ŋakmba mbolŋge maŋau kumumbi kuwaig. \p \v 3 Sine mata buk ŋginŋganka minmba miŋge pitaika yabri maŋau dubika mingeŋ. Sine ŋgarosu kikoŋ tiŋgam tuku maŋau le gare tam tuku maŋau yimyam taŋge sine didikinaig le dubikigeŋ. Sine mara mindek maŋau ŋaigonu ndo dubikigeŋ. Afu sine lisiŋginaig ta sine ta tuku gubra kagli firka mingeŋ. Afuŋge sine kasursiŋginaig le siŋgine siŋgine mata muŋgu kasurkigeŋ. \v 4 Sine taŋamba mingeŋ le muskil kile-tidiŋge siŋgit taŋgo Kuate nu nuŋe raŋgun mayenu kume pur maŋau kile-mayokka \v 5 sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgina. Sine maŋau tiŋreknu ke likigeŋ le nu taŋa ndana. Kuga. Nu sine sinanu ake sinaŋ mapekina. Nu sine tuku mbar minyaŋga saukina le Tukul Guwa nu abo tugu kitek sine siŋgina. \v 6 Yesus Kristus nu muskil kile-tidiŋge siŋgit ta mbolŋge Kuate nu Tukul Guwa siŋgina le sine mbol kumuŋgina. \v 7 Nu ake sinaŋ sine make patika sine tiŋreknu ŋgam tuku nu Tukul Guwa siŋgina le sine abo tugu minmba minam tuku ta teg sulumba alonu kaŋgeram tuku minde mineg. \v 8 Pasa te siŋka son pasa ndo. Ta tuku ye pasa sake likit te ŋakmba saŋgri tiŋga saniŋga le Kuate tuku son ŋgade mbal nane wam magenu kam tuku wamdus saŋgrinu pilwaig. Wam kame ta magenu ndo taŋgo pino turkade. \p \v 9 Nane afu pasa tugu kugatok mbuŋ kame tuku tugu patit ke lika muŋgu tuliŋgade sulumba wamdus pur yimyamka Moses tuku tukul pasa tugunu ta tuku kualeyaukade. Pasa ta tane turkam kumuŋ kuga. \v 10 Ande tane pur yimyam tiŋguwa kande nu riroŋ pasa tawe. Ne pasa tambim ara le nda iswa ndeta tane ŋakmba nu ndoŋ ulendi ndakap. \v 11 Taŋgo taŋaŋ nu ndin mayenu o buk kusrena ta ne kila. Nu taŋgo ŋayonu ndo. Nuŋe miroŋ nuŋe une tuku pa ta tamŋgat. \p \v 12 Ye Nikopolis tumbraŋ suŋgo mbol kumba murke ait mbolŋge taŋge minam tuku iduset. Ye Artemas ko Tikikus kukuli le ne tugum prowa kande ne ye tugum prowam tuku ndin sota. \p \v 13 Tukul pasa bitekŋganu taŋgo Senas nale Apolos ndoŋ ne kusrenumba kambim bafuwaik le ne nale turka le agaŋ ndende afu den ndakuwaik. \v 14 Siŋgine tira kame wam paguka le nane wamdus saŋgrinu pilmba wam magenu ke lika afu agaŋ afu denkade ta nane turkuwaig. Nane son ŋgade ta taŋamba alonu te-mayokuwaig. \p \v 15 Nane ye ndoŋ minig mbal te ŋakmba ne kaiye pasa tinig. Afu ne ndoŋ minig mbal sine taŋaŋ son ŋga sine tuku kume purmba minig mbal ta mata sine tuku kaiye pasa te saniŋga. Kuate nu tane ŋakmba ake sinaŋ make patika minwa. \p Son.