\id RUT - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h RUT \toc1 David tuku mbuŋ mbuŋ nuŋe nyunu Rut \toc2 Rut \toc3 Rut \mt1 RUT \mt2 David tuku mbuŋ mbuŋ nuŋe nyunu Rut \ip Yosef nu kumna le Israel mbal nane Isip kilke mbolŋge minnaig ma ma nane tuku ndare tugekinaig le Isip mbal tuku gabat suŋgo Faraoŋge Kuate nu Abraham dir pasa sana ta kumumba nane kilmba sanzal piro niŋmba minna. (Mulum Pasa 15.7-16 kaŋgerap). \ip Taŋamba minna le yar 400 taŋaŋ kinaig le Moses nu prona. Suŋgo nu Farao Isip mbal ndoŋ piti yeki yeki niŋgina le nane Israel mbal pitaikinaig le Mosesŋge nane kilmba Isip kilke kusremba Yu Gurgur pakarka ma baknu mbol kinaig ta nane Kanan kilke mbol kine ndakinaig. Ta ndaŋam? Israel mbal nane Kuate tuku miŋge ŋgurmba maŋau suŋgomba mbarnaig le nu nane kile-ndinka minna le nane suŋgomba kume likinaig. \ip Taŋamba minnaig ma ma Moses nu kumna le Yosuaŋge Israel mbal kilmba Kanan kilke mbol kinaig. (Aposel 7.17-44 kaŋgerap). \ip Nane Kanan kilke mbolŋge minnaig le kulat taŋgoŋge nane kulatkinaig. Kulat taŋgo kame ta tuku nyu kat naŋgine ta Samson Gideon Yefta nane afu turmba. \c 1 \s1 Elimelek nuŋe gageu ndoŋ kumba Moabŋge minnaig \p \v 1-2 O buk Israel mbal nane gabat sugo kugatok kulat taŋgoŋge ndo Israel kulatka minnaig le guba suŋgo prona. Prona le Yuda kumamŋge Betlehemnu taŋgo ande nuŋe piyo nuŋe ndoŋ kiŋo armba ta kilmba guba gagnu kumba ka Moab kilke mbolŋge minyokinaig. Taŋgo ta nyunu Elimelek. Piyo nuŋe Neomi. Kiŋo kat nakile ta Malon le Kilion. Naŋgine tumbraŋ mboŋ Efrat. \p \v 3 Nane Moab kilke mbolŋge minnaig ma ma Elimelek nu kumna le Neomiŋge ndo kiŋo ar ta ŋak minna. \p \v 4 Taŋamba minnaig ma ma kiŋo ar ta Moabnu pino kilnaik. Pino ar ta nyu nakile Orpa le Rut. Nane taŋge minnaig ma ma yar 10 kusreka \v 5 Malon le Kilion mata kumnaik. Kumnaik le ina nakile Neomi nuŋe ndo minna. \s1 Rut nu Neomi ndoŋ Betlehem kinaik \p \v 6 Suŋgo nu nuŋe mbal Israel nyamagaŋ ait mayenu niŋgina pasa ta Neomi nu isna sulumba nu nuŋe rugan ar ta ndoŋ kuaneka Moab kilke kusremba \v 7 luka Yuda ma tugu kambim saka kinaig. \v 8 Kinaig ka ndinŋge Neomi nu nuŋe rugan ar ta sanikina: Taŋaig le tale luka kumba ka takile tumbraŋŋge ina kat takile ndoŋ minap. Tale ye nane keŋ kumnaig ta sine tur magekinaig. Ta tuku tale Suŋgoŋge sinzaŋtikuwa le \v 9 tale maŋ taŋgo kilmba nale ndoŋ mine mayewamŋgaig ŋga sanikina. Taŋakina sulumba Neomi nu rugan kat nuŋe ta mumunikmba kusrekam bafuna le nale ndek malmbi ŋayonaik sulumba \v 10 rugan nakile sanaik: Kuga. Sile ne ndoŋ naŋe kuasmbi tugum kambimkik ŋginaik kande \v 11 Neomi nu sakina: Kuga. Tale luka kape. Ndaŋam tale ye ndoŋ kambim sakik? Tale idusik ye maŋ kiŋo afu kile-patiki le tale kilam idusik e? \v 12 Tale luka kape. Ye buk saibo pilen. Ye maŋ taŋgo tam kumuŋ kuga. Ko ye furir te mbolŋge taŋgo tumba kiŋo kile-patiki ta \v 13 tale nale sugokuwaik le kilam tuku tairŋgam kumuŋ e? Kuga. Tale taŋgo kise kilam tuku idusamŋgaik. Suŋgo nu ye kusreyumba piti sina le tale tuku ninan suŋgowet ŋgina. \v 14 Taŋakina le Rut le Orpa maŋ lato malmbi ŋayonaik sulumba Orpa nu rugan nuŋe mumumba kusremba lukina le Rut nu rugan nuŋe kusre fuguna. \p \v 15 Kile Neomi ndek rugan nuŋe Rut sana: Ai si. Ne aba naŋe si kaŋgera. Nu luka nuŋe kuasmbi tugum kumba nuŋe mbara kame sota kinit. Ne nu ndoŋ kaye ŋgina. \v 16 Taŋakina le Rut ndek nu sana: Ndaŋam ne ye lukam tuku sayate? Ye ne dubinumba kambim tuku peu ndaya. Ne ma inum kaye ta ye mata ne dubinumba kaŋgit. Ne ka aniŋge minamŋgat ta ye mata ne ndoŋ ka taŋge minamkik. Naŋe kuasmbi ta yiŋe kuasmbi taŋaŋ minamŋgat. Naŋe Mbara ta yiŋe Mbara taŋaŋ minamŋgat. \v 17 Ne kuma le ŋgukuwaig ma ta ye mata kumi le ma ta mbolŋge ŋgukamŋgaig. Andeŋge sile tuku mine te pure nda. Kumeŋge ndo puramŋgat. Ye siŋka ndo saket. Pasa ŋakmba saket te dubi ndawi ta Suŋgo nu ye mapeye nda ŋgina. \v 18 Rut nu dirnaŋga rugan nuŋe dubimba kambim sakina le nu maninkina. \p \v 19 Taŋamba nale ndin dubimba kinaik ka ka Betlehem pronaik. Pronaik le tumbraŋ ta tuku mbal nane pirerek purka sakinaig: i ... Si Neomiŋge ŋginaig. \v 20 Taŋakinaig le Neomi ndek sakina: Ye Neomi\f + \fr 1:20 \ft Neomi nyu ta tugunu: Ŋgamuŋgal gare ŋak\f* ndaŋgap. Kuate Saŋgri Ŋayo nuŋge ye piti sina tukunu ye tuku nyu Mara\f + \fr 1:20 \ft Mara nyu ta tugunu: Ŋgamuŋgal gare kugatok\f* ŋgap. \v 21 Ye tumbraŋ te kusrewen ta ye gageu ŋak ye kumuŋ minen. Kile Suŋgo nu ye baknu tumba te prowat. Ndaŋam tane ye nyu tumba ŋgamuŋgal gare ŋak pino ŋgade? Suŋgo Saŋgri Ŋayo nuŋge ye te-ibeŋyumba piti suŋgo sina ŋga saniŋgina. \p \v 22 Wam kube te Neomi tuku. Nu Moab kilke kusremba rugan nuŋe Rut tumba lukinaik. Rut nu Moabnu pino. Wit magekinaig le kilam tuku ait mbolŋge nale Betlehem pronaik. \c 2 \s1 Rut nu Boas tuku piro mbolŋge wit fambonu taŋgermba minna \p \v 1 Boas nu maror taŋgo nu nyu suŋgo ŋak minna. Nu Neomi taŋgo nuŋe Elimelek nale tugu ndui ta. \p \v 2 Mara ande Rut nu rugan nuŋe sana: Ye kumba taŋgo ande kusnawi le wokuwa ta ye nu tuku piro taŋgo dubika wit kugerka ndaleka fambonu bude ta taŋgeramŋgit ŋgina le rugan nuŋe ndek nu sana: Ta maye le kaye ŋgina. \p \v 3 Taŋakina le Rut nu kumba ka piro ande mbolŋge piro mbal dubika wit fambonu bunaig ta taŋgermba maŋgurka minna. Piro ta Boas tuku piro ta nu katese ndana. \v 4 Rut nu piroka minna le Boas nu Betlehemŋge promba nuŋe piro mbal kaŋgerka Suŋgo nu tane ndoŋ minwa ŋgina le nane ndek nu sanaig: Suŋgo tuku nyaro ne mbolŋge minwa ŋginaig. \p \v 5 Kile Boas nu nuŋe piro gabat ta kusnana: Pino mbanzo si nu kuasmbi ndaŋ tuku ŋgina le \v 6 piro gabat ta lafumba nu sana: Pino si Moabnu. Nale Neomi ndoŋ Moabŋge te pronaik. \v 7 Nu piro mbal dubika wit fambonu taŋgeram tuku ye sayat. Nu maratukuk tiŋga piroka ma ma kile ndo baibai kumnemŋge fudiŋmba mabta minit ŋgina. \p \v 8 Taŋakina le Boas nu Rut sana: Kulim, ne ye tuku pasa isa. Ne piro kise mbol kumba wit fambonu taŋger ndawa. Ne piro te mbolŋge ndo minmba yiŋe piro pino kame tugum teŋge wit fambonu taŋgermba mina. \v 9 Nane taŋgo kame pino kame pirokade magot teŋge ndo piroka mina. Yiŋe piro taŋgo kame ne ŋayo sili ndanuwaig ŋga saniŋgit. Ne kule nyam paranuwa ndeta waim kule kunymba palig si kumba nya ŋga sana. \p \v 10 Taŋakina le Rut nu truk kumba Boas sana: Ye rawe pino. Ne ndaŋam ye mbolŋge maŋau mayenu kumba ye tur mayeyate ŋgina le \v 11 Boas nu lafumba sana: Ne taŋgo naŋe kumna le wam ŋakmba rugan naŋe mbolŋge ke likina ta sayinaig le isen. Ne naŋe tumbraŋ ina mam turmba kusreka ne pro sine mbal kise ŋgamukŋge minit ta ye kila. \v 12 Ne Israel mbal tuku Mbara Suŋgo tawok te prona. Nuŋge lafu mayenu lato-latomba ne mbolŋge kuwa ŋga sana. \v 13 Taŋaka sana le Rut ndek sakina: O taŋgo suŋgo, ne ye tur mayeyate. Ye ne tuku piro pino minig teŋen kuga. Ye nane kumnemŋge minet ta ne ye pasa bafumbi sayate le ye tuku ŋgamuŋgal saŋgri tiŋgate ŋgina. \p \v 14 Kile mabta isukusam bafumba Boas nu Rut sana: Ne te ilmba bret bateŋ inum tumba grep kule tomba nya ŋgina. Taŋakina le Rut nu kumba piro mbal tugum taŋge minyokina le Boas nu wit afu pasokinaig ta kilmba Rut tuna le nyumba marona le nyamagaŋ bateŋnu kusrekina. \v 15 Taŋamba Rut nu maŋ tiŋga wit fambonu taŋgeram kina le Boas nu nuŋe piro mbal saniŋgina: Pino si peu ndawap le wit ndale patikaig ta tugumŋge nu wit fambonu taŋgermba maŋgurkuwa. Tane nu sigair sigair ndawap. \v 16 Tane wit ndale ŋak ta afu goniŋmba kusrekap le nu kilmba maŋgurkuwa. Tane nu kasur ndawap ŋga saniŋgina. \p \v 17 Rut nu piro mbolŋge wit fambonu taŋgermba minna le ki kumba ka butuŋgina. Nu ki kumba butuŋgina le wit fambonu taŋgerna ta kilmba mbanimbi baurŋgina le siŋ sikmba alonu ndekinaig le kilmba maŋgurkina. Alonu maŋgurkina ta pitinu 10 kilo taŋaŋ. \p \v 18 Kile Rut nu wit alonu maŋgurkina ta kilmba tumbraŋ kumba rugan nuŋe tumna sulumba nu ki mbol isukusmba marona le ŋgirmannu kilmba kina ta mata rugan nuŋe tuna. \v 19 Tuna le Neomi nu ndek rugan nuŋe kusnana: Ne wit te aniŋge kilat? Taŋgo ima tuku piro mbolŋge ne pirokat? Taŋgo ne turnat ta Suŋgoŋge nyaro tuwa ŋgina le Rut nu sakina: Boas ŋgade taŋgo ta tuku piro mbolŋge ye pirokit ŋgina. \p \v 20 Taŋakina le Neomi ndek sakina: Taŋgo nane abo minig, nane kumig mbal ta Suŋgo nu nane tuku kume purte. Nuŋge taŋgo ta nyaro tuwa. Taŋakina sulumba nu maŋ lato sakina: Taŋgo ta nu sine tuku tira ande. Nu sile kulatkam tuku ŋgina \v 21 le Rut ndek nu sana: Nu ye pasa ande turmba sayat. Ye nuŋe piro mbal dubika piroka mini le ka piro ta kugawam tuku sakat ŋgina. \v 22 Taŋakina le Neomi nu sakina: O rugan, ta son sakat. Ne kumba taŋgo ande tuku piro mbolŋge piroka ta piro mbal taŋge ne ŋayo silinubekaig. Ne Boas tuku piro pino kame ndo dubika piroka mina ŋga sana. \v 23 Taŋaka sana le Rut nu mara mindek Boas tuku piro pino kame dubika piroka minna le ka ka wit kilam tuku piro ta kugana. Kugana le Rut nu rugan nuŋe ndoŋ minnaik. \c 3 \s1 Boas nu Rut mbolŋge raŋgun mayenu kina \p \v 1 Taŋamba minnaik ma ma ait ande Neomi nu rugan nuŋe sana: Rugan, ye taŋgo ande ne tam tuku te-siliki le nu ne tuwa le ne mine mayewamŋgat. \v 2 Boas ŋgade taŋgo ne nu tuku piro pino kame dubika pirokina ta nu sine tuku tugu ndui ta. Ta tuku ne isa. Kite furir nu kumba ka wit baurŋgade ma mbolŋge wit roka bareŋguwa le bubreŋge firfirnu pufuŋguwa le alonu ndekuwaig le kilamŋgat. \v 3 Ne kumba kule pismba gureŋ mundur mayenu ta pismba tawi mayenu silika wit baurŋganu ma ta tugum ndek kumba nu tuku am mbolŋge pro ndawa. Ne nu tairŋga mina le nu isukusmba kule nye deŋpurmba \v 4 nu kumba kinyam bafuwa ndeta nu kinyit ma ta kaŋgera sulumba nu kinymba ŋgilaiŋguwa le nu ne kulatkuwa ŋga ne kumba nu tuku kupe kuitkambiŋge tawi kaikanu ta talka kaika sulumba nu tuku kupe tugum taŋge kinya le nu ne ndaŋka sanuwa ndeta ne ka ŋga sana. \v 5 Taŋaka sana le Rut nu sakina: Ta maye. Ye ne tuku pasa dubimba taŋamba kamŋgit ŋgina. \p \v 6 Kile Rut nu tiŋga ndek kumba ka wit baurŋgade ma ta mbol promba rugan nuŋe pasa sana ta kumumba kina. \v 7 Boas nu isukusmba kule nyumba gare-gareka ginyumna le nu kumba ka wit maŋgurkinaig ta tugumŋge kinyna. Nu kinymba gilaiŋgina le Rut nu siŋsiŋndo kumba tawi kaikina ta talka nu tuku kupe kuitkambi tugum taŋge kinyna. \v 8 Kinyna le furir ŋgamu Boas nu kinymba mbilkina sulumba pino nu tuku kupe kuitkambiŋge kinyna ta kamusna. Kamusna kande pino le nu piririmba \v 9 i ... Ne imaŋge ŋgina le Rut ndek nu sana: Ye ne tuku piro pino Rutŋge. Ne Elimelek tuku tugu ndui ta tukunu ne ye pinonu tumba kulatka ŋgina. \p \v 10 Taŋakina le Boas ndek sakina: O kulim, Suŋgoŋge ne nyaro tinwa. Ne kile wam kat te amboŋga rugan naŋe mbolŋge wam mayenu kina ta lite. Taŋgo mo gudommba minig te. Nane afu agaŋ ndende suŋgomba ŋak afu agaŋ ndende kugatok ta ne nane tuku inum tam idus ndate. \v 11 Ne kuru kuru ndaka. Ne pino mayenu ta sine tumbraŋ taŋgo pino ŋakmba sine kila. Wam ŋakmba ye kam tuku sayat ta ye kamŋgit. \v 12 Ne sakate ta son. Ye rugan naŋe Elimelek ndoŋ tugu ndindo. Ye ne kulatkam tuku ta tira ande mata sine ndoŋ tugu ndindo minit ta nu ye tuku suŋgo. Ye nu liwam kumuŋ kuga. \v 13 Ne teŋge mina. Ye indole maratukuk kumba nu tuku wamdus katesewamŋgit. Nu ne kulatkam sukuwa ndeta maye. Nu mbulwa ndeta yiŋe ne kulatkamŋgit. Ye Suŋgo tuku nyu mbolŋge pasa te saŋgri pilewet. Ne maŋ kinya ŋgina sulumba \v 14 nu sana: Ne ye tugum prowat te taŋgo kame nane kaŋger ndanuwaig ŋgina. Taŋakina le Rut nu maŋ Boas tuku kupe kuitkambiŋge kinyna. \p Mafe maye ndana le Rut nu tiŋga kambim bafuna le \v 15 Boas nu sana: Ne naŋe tawi inum tumba kilke mbol teŋge fara ŋgina. Rut nu taŋamba nuŋe tawi ande tumba farna le Boas nu wit maŋgur 6 kilmba tawi ta mbolŋge kutuna. Taŋamba Boas nu Rut turmba wit tawi ŋak ta te-duŋga tuna le tumba luka nuŋe tumbraŋ kina. \p \v 16 Rut nu kumba rugan nuŋe tugum prona le rugan nuŋeŋge nu kusnana: Rugan, ne wam kat ta kubewa le ye isi ŋgina le Rut nu Boasŋge wam ŋakmba kina ta kubeu tuna. \v 17 Kubeu tuna sulumba rugan nuŋe sana: Boas nu teŋenmba ye sayat. Ne ake luka rugan naŋe sota kaye ta mayenu ndo kuga ŋga wit te ŋakmba tolmba ye sat ŋgina le \v 18 rugan nuŋe nu sana: Rugan, ne nu ndo tairŋga mina. Kite Boas nu ake minam kumuŋ kuga. Nu pasa ta te-tiwa le ame wam prowa le sile kaŋgeramkik ŋgina. \c 4 \s1 Boas nu ndek Rut pinonu tina \p \v 1 Boas nu mbumba kumba maŋgurkam tuku ma mbolŋge minyokina. Ma ta tumbraŋ ta tuku fonde malaŋga tugumŋge. Nu minyok minna le Elimelek tuku tugu mbolŋge Boas nuŋe tira nuŋe ilmba minna le kaŋgermba wikina: Mata, ne ilmba teŋge minyoka le ye pasa ande fudiŋndo ŋak ŋgina. Taŋakina le nu ilmba nu tugum taŋge minyokina. \p \v 2 Minyokina le Boas nu tumbraŋ ta tuku gabat kame 10 saniŋgina le nane mata promba taŋge minyokinaig. \v 3 Nane minyokinaig le nu nuŋe tira nuŋe ta sana: Neomi Moabŋge luka prona ta nu sikile tira Elimelek tuku kilke sile tuku inumŋge piyawa ŋga sakate ta \v 4 ye ne sanam tuku wikit. Ne ye tuku suŋgo. Ne kilke ta piyawam idusmba kande siŋgine gabat kame taŋgo minig te am mbolŋge piyawa. Ne mbulmba ndeta ye tugusemba saya le isi. Taŋgo ande mine ndakate. Sileŋge ndo ŋgina. Taŋakina le taŋgo ta nu sana: Maye. Yeŋge piyawamŋgit ŋgina. \p \v 5 Taŋakina le Boas ndek nu sana: Ne Neomi tuku kilke ta piyamba ndeta Moabnu pino kuembol Rut turmba ne tamŋgat. Taŋawa le nu kiŋo inum te-pilwa ta taŋgo kumna ta tuku kuasmbi nane tuku kilke naŋgine minamŋgat ŋgina. \v 6 Taŋaka sana le taŋgo ta ndek sakina: Wam minde bada taŋaŋ ta ye kilke ta piyawam mbulit. Ŋgumneŋga kiŋo taŋge ye tuku kilke ta tuwa le ye tuku ndametiŋ ake ŋgisikikat tukunu ye mbulit. Neŋge kilke ta piyawa ŋgina sulumba \v 7 nu nuŋe kupe ŋgaro paska Boas tuna. Ta ndaŋam? O buk Israel mbal nane agaŋ ande taŋgo inum tambim bafumba taŋamba kumba minanu. Taŋgo andeŋge nuŋe kupe ŋgaro paska taŋgo inum tambinu. Israel mbal nane taŋamba pasa te-tiwanu. \v 8 Ta tuku taŋgo ta nu Boas sana: Neŋge kilke ta piyawa ŋgina sulumba nuŋe kupe ŋgaro paska Boas tuna. \p \v 9 Tuna le Boas nu gabat kame taŋgo pino nane teŋenmba saniŋgina: Elimelek Kilion Malon nane keŋ ta tuku agaŋ ndende Neomiŋge kulatkate ta kile yeŋge ŋakmba piyamba kilit ta tane ŋakmba kaŋgerde. \v 10 Moabnu pino Malon tuku kuembol Rut nu mata yiŋe pinonu kile tet. Taŋawi le taŋgo kumna ta tuku kilke ta nuŋe kuasmbi tuku kilke minmba minamŋgat. Nu tuku nyu mata nuŋe kuasmbi ŋgamukŋge ŋgisike nda. Minmba minamŋgat. Ye maŋau ket te tane kile kaŋgerde ŋga saniŋgina. \p \v 11 Taŋaka saniŋgina le nane gabat kame taŋgo kame ndoŋ nane ndek sakinaig: Sine kile kaŋgermba kila pileg. Pino neŋge tamŋgat ta ne tuku wande mbol kuwa le Suŋgoŋge sinzaŋwa le Israel mbal tuku mbuŋ Rahel nale Lea taŋaŋ minwa. Ne Efrat tumbraŋ mboŋ ŋgamukŋge Betlehem tumbraŋŋge ne nyu suŋgo ŋak mayok kuwa. \v 12 Pino ta Suŋgoŋge turwa le kiŋo gudommba kile-patike tinwa le ne tuku kuasmbi ta Yuda le Tamar tuku kiŋo Peres nu tuku kuasmbi taŋaŋ mayok kuwa ŋginaig. \p \v 13 Kile Boas nu nuŋe pasa kumumba Rut pinonu tina sulumba nu tumba nuŋe wande mbol kina. Kina sulumba Boas nu Rut ndoŋ kinyna le Suŋgoŋge Rut sinzaŋna le nu fuŋgul ŋakna. Taŋamba minna ma ma nu kiŋo te-pilna. \v 14 Kiŋo ta te-pilna le tumbraŋ ta tuku pino kame nane Neomi sanaig: Sine Suŋgo tuku nyu te-duŋgube. Nuŋge kiŋo te ne kulatkam tuku tanet. Nu Israel mbal tuku kuasmbi ŋgamukŋge nu nyu suŋgo ŋak minwa. \v 15 Rugan naŋe tuku maŋau mayenu taŋge ne tuku kiŋo kame suŋgomba taŋaŋ minanu suk. Ne kiŋo te kaŋgermba ne maŋ saŋgri tiŋgamŋgat. Ne saibo pale le kiŋo teŋge ne turnumba kulat mayenamŋgat ŋga sanaig. \p \v 16 Taŋamba sanaig le Neomi ndek kiŋo ta tumba bagailmba nuŋe kulat kuapina. \v 17 Kulat kuapina le tumbraŋ ta tuku pino kame nane ndek sakinaig: Neomi nu kiŋo inum tat ŋginaig sulumba kiŋo ta nyunu Obed ŋginaig. \p Obed nu suŋgokina sulumba Yesi te-pilna. Yesi tuku kiŋo nuŋe David. \s1 David tuku mbuŋ kame \p \v 18 Peres tuku ndare pulu tuturmba ka David mbolŋge tiŋgina ta teŋenmba. \p Peres kiŋo nuŋe Hesron. \v 19 Hesron kiŋo nuŋe Ram. Ram kiŋo nuŋe Aminadab. \v 20 Aminadab kiŋo nuŋe Nason. Nason kiŋo nuŋe Salmon. \v 21 Salmon kiŋo nuŋe Boas. Boas kiŋo nuŋe Obed. \v 22 Obed kiŋo nuŋe Yesi. Yesi kiŋo nuŋe David.