\id ROM - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h ROM \toc1 Rom mbal tuku waŋe Paulusŋge kuyarna \toc2 Rom \toc3 Rom \mt1 ROM \mt2 Rom mbal tuku waŋe Paulusŋge kuyarna \ip Yesus nu luka samba mbol kina le yar 27 kinaig le Paulus nu Korinŋge minmba Rom mbal tuku waŋe te kuyarna. \ip Rom tumbraŋ ta Rom mbal tuku tumbraŋ suŋgo. Paulus nu Romŋge Kristus tuku mbal kaŋgernu kambim idusna ta nuŋe piroŋge ndin tukulna le nu waŋe te kuyarmba pilna le nane tugum kina. \ip Waŋe te mbolŋge Paulus nu teŋenmba tumsiŋgit. Kuate nu purfeŋnu ndo minmba une fudiŋmba mata ake kusrewam kumuŋ kuga. Sine ŋakmba une ŋak tukunu sine Kuate am mbolŋge tiŋgam kumuŋ kuga. Ande nu Zu mbal tuku tukul pasa ŋakmba dubikuwa ta nu abo ŋak minmba minam kumuŋ ta Zu mbal nane tukul pasa ta dubikam fugunaig tukunu nane mata une mbal mayok kinaig. \ip Kasomok mbal nane tukul pasa kugatok minig ta naŋgine pileŋganu wam kumumbi dubi ndakinaig tukunu nane mata une mbal mayok kinaig. Ta tuku taŋgo ŋakmba Kuate tuku pa tam tuku minig. \ip Piti ta ŋgamukŋge Kuate nu ndin ande wakeina sulumba kiŋo nuŋe kukulna le nu taŋgo tuku une kuramba piya ŋayonu tumba ail kazrai mbolŋge kumna. Kile ande nu Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgate ta Kuate nu taŋgo ta tuku ŋgamuŋgal son kaŋgermba nu tiŋreknu ŋgate. \c 1 \p \v 1 Ye Paulus Yesus Kristus tuku piro taŋgo tane Rom mbal tuku waŋe te kuyaret. Ye aposel minam tuku Kuate nu ye tuku nyu te-mayokna sulumba nuŋe pasa mayenu kukliwam tuku ye madiyina. \p \v 2 Kuate tuku pasa mayenu kile prote ta o buk Kuate nu wam ta prowamŋgat ŋga nuŋe tuan taŋgo saniŋgina le dir pasa kuyarke likinaig. \v 3 Pasa mayenu ta nuŋe Kiŋo nuŋe tuku. Nu taŋgo mayok kina ta David tuku ndare mbolŋge mayok kina. \v 4 Nu Kuate ndoŋ ndindo minnaik ta nu kumna sulumba maŋ aboŋga tiŋga Kuate tuku Kiŋo minna ta kilimok mayok kina. Kuate tuku Kiŋo ta nu siŋgine Suŋgo Yesus Kristus. \v 5 Nu ake sinaŋ ye make pilmba aposel minam tuku ye tuku nyu te-mayokna. Kasomok mbal ŋakmba Kristus tuku pasa ismba son ŋga dubiwaig le nu tuku nyu taŋgo ŋakmba ŋgamukŋge suŋgokuwa ŋga nu aposel piro ta ye sina. \v 6 Kuate nu tane kasomok mbal turmba Yesus Kristus tuku mbal minam tuku wikina. \p \v 7 Tane Romŋge mine likade siŋgine Mam Kuate nu tane nuŋe mbal minam tuku maditiŋgina ta ye tane ndoŋ pasatam prowet. Siŋgine Mam Kuate nu tane tuku kume purmba minit. Nu nale siŋgine Suŋgo Yesus Kristus ndoŋ tane make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son. \s1 Paulus nu Rom kambim tuku wamdusmba minna \p \v 8 Tane Yesus Kristus tuku son mayede le kilke mbol mbal ŋakmba isig. Ye ta tuku gare-gareka Yesus Kristus tuku nyu mbolŋge yiŋe Mbara tuku nyu te-duŋget. \v 9 Ye Kuate tuku piro taŋgo minet sulumba nuŋe Kiŋo tuku pasa kukliwam tuku yiŋe wamdus ŋakmba pilet. Ye pasa satiŋget te yabri tiŋge nda ta Kuate nu kila. Ye yabaŋet ait ŋakmba mbolŋge tane gilai ndaŋget. \v 10 Kuate nu ndin ande tumyuwa le ye tane tugum prowam tuku nu yabaŋmba minet. Ye ait kuennu tane tugum prowam tuku tairŋget. \v 11 Ye tane tugum promba Tukul Guwa tuku saŋgri afu tiŋgi le tane saŋgri tiŋgap ŋga ye wamdus suŋgo ŋak minet. \v 12 Ye pro tane tuku ŋgamuŋgal son kaŋgermba ye mata wamdus bul seryuwa le sine ŋakmba siŋgine ŋgamuŋgal son maŋau mbolŋge ŋgamuŋgal mukuk muŋgu niŋge-niŋgekube. \p \v 13 Tira kame, tane ye tuku wamdus te kila palpe. Ye tane Rom mbal tugum prowam tuku ait suŋgomba iduset ta wam afuŋge ye tuku ndin tukulde le ye tane tugum pro ndawet. Ye kasomok mbal afu tugumŋge piroken sulumba alonu kaŋgerken taŋamba ye tane ŋgamukŋge alonu taŋaŋ kaŋgerkam tuku idusmba tane tugum prowam saket. \v 14 Taŋgo ŋakmba pasa mayenu isam tuku piro ta ye tuku wai mbolŋge minit. Tumbraŋ suŋgo mbolŋge minig mbal, yamban mbal, kila sugo ŋak mbal, kila kugatok mbal nane ŋakmba pasa mayenu isam tuku ta ye tuku piro. \v 15 Ta tuku ye tane Rom mbal mata pasa mayenu tiŋgam tuku wamdus saŋgrinu pilet. \p \v 16 Ye Kristus tuku pasa mayenu tuku wamdus suŋgokanu ŋak minet. Pasa ta taŋgo turkam tuku saŋgri ŋak. Ima nu pasa mayenu ismba Yesus Kristus tuku son ŋgate ta Kuate nu taŋgo ta tuku muskil te-tiwe tuwit. Amboŋga Zu mbalŋge ndo. Kile kasomok mbal turmba. \v 17 Pasa mayenu taŋge Kuate nu taŋgo tiŋreknu kile-mayokkate ndin ta tumsiŋgit ta teŋenmba. Ande nu Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kinit ta nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku wam ta mbolŋge tugu pilmba ka ŋgamuŋgal son saŋgri tiŋgate ta ndin not. Kuyar pasa wam ta tuku teŋenmba sakate. \q1 Taŋgo nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga nu am mbolŋge tiŋreknu mayok kinig mbal naneŋge ndo abo ŋak minmba minamŋgaig ŋgate. \rq Habakuk 2.4\rq* \s1 Taŋgo tuku mbar maŋau \p \v 18 Nane Kuate pitaimba maŋau ŋaigonu kade sulumba tugusek pasa peumba minig mbal Kuate nu samba mbolŋge nane tuku wam ŋaigonu ta tuku gubra suŋgo ŋak minit ta kilimok tumniŋgit. \v 19 Kuate tuku maŋau magenu ta taŋgo kila palmbim tuku minig. Kuate nu wam ŋaigonu kade mbal ta tugusemba tumniŋgit le kila pilig. \v 20 Nu kilke te wakeina le nuŋe maŋau kilimok mayok kina le taŋgo nane katesenaig. Nu agaŋ ndende kile-mayokkina ta sine kaŋgerka Kuate tuku wam kaŋger ndakeg ta kila patikeg. Nu Mbara Suŋgo Ndindo saŋgri ŋayo minmba minit ta sine kila mineg. Wam ŋaigonu kade mbal ta nane mata kila minig tukunu nane naŋgine mbar te-ibeŋam kumuŋ kuga. \v 21 Nane kila minig ta nu Mbara Suŋgo Ndindo ŋga nu tuku nyu te-du ndaŋgade. Nu wam ke likate ta tuku nu gare pasa ande sa ndade. Nane ŋginŋgan wamdus tumba nane wamdus tugusek kugatok ma make sinamŋge minig. \v 22 Nane naŋgine miroŋ payamka sine kila ŋak mbal ŋga sakade sulumba nane ŋginŋgan mbal ndo mayok kinig. \v 23 Nane taŋgo, sar umaŋ, agaŋmor, mbeŋ, kumig tuku agaŋ ta ŋakmba kanunu wakeika agaŋ kame ta mbariŋniŋgig sulumba nane Kuate nu saŋgri suŋgo ŋak minmba minit ta nane nu idusmba mbariŋ ndade. \p \v 24 Nane Kuate pitaide tukunu Kuate nu nane wai kusrekate. Taŋate le nane naŋgine nzali ŋaigonu dubika wamdus kutur suŋgo tuku saŋgri kumnemŋge minig. Taŋamba nane naŋgine naŋgine ŋgarosu kikokam tuku maŋau ke likade. \v 25 Nane katesek Mbara pitaide ta tuku nane taŋade. Nane yabri wamdus dubimba agaŋ ndende Kuateŋge wakeikina ta mbariŋniŋmba minig. Kuate nu agaŋ ndende wakeikina ta nane nu mbariŋ ndade. Nyu te-duŋgam tuku wam nu mbolŋge kumba minmba minam tuku minit. Son. \p \v 26 Nane taŋamba Kuate pitaide tukunu Kuate nu nane wai kusrekate. Taŋate le nane nzali ŋaigonu kikokam tuku maŋau saŋgri kumnemŋge minig. Pino kame nane taŋgo ndoŋ minam tuku maŋau ndinok ta mbilmba kiko maŋau ke likade. \v 27 Taŋgo kame nane pino ndoŋ minam tuku maŋau mbilmba taŋgo taŋgo ndo minam tuku ŋgamuŋgal kunde-kundeniŋgit le kiko maŋau ke likade. Naŋgine mbar ta tuku lafunu kumumbi naŋgine ŋgarosu mbol prode. \p \v 28 Nane Kuate nda kaŋgeranu sukde tukunu Kuate nu nane wai kusrekate. Taŋate le nane ŋginŋgan wamdus kutur suŋgo tuku saŋgri kumnemŋge minmba maŋau nda kam tuku ta ke lika minig. \v 29 Nane tuku mine mbar maŋau kumuŋganu ŋak minig. Nane wam ŋaigonu ke lika afu tuku agaŋ ndende kilam tuku piriride. Nane afu ake sinaŋ piti serniŋmba nane tuku mine maŋau tuku am kikoŋ tiŋgade. Nane afu bale faram idusde sulumba nane ndoŋ kualeyaukade. Nane yabri maŋau kile-mayokka nane afu tuku nyu kile-ibeŋka miŋge motmotkade. \v 30 Nane afu waŋe pasa niŋgig sulumba Kuate kasurde. Nane afu tugumŋge maim-maimka naŋgine tumail te-duŋga ŋgarosu payamkade. Nane wam ŋaigonu kitek kam tuku tumtumde sulumba ina mam tuku miŋge pitaikade. \v 31 Nane wamdus tugusek te ndakade. Afu tuku wam nane ke maye ndade. Nane kume pur maŋau mape maŋau kugatok minig. \v 32 Maŋau ŋaigonu taŋamba ke likade mbal nane kumam kumuŋ ŋga Kuate nu tukul pilna ta nane kila. Nane kila ta nane wam kame ŋaigonu kusre ndaka kumba minig. Ta ndo kuga. Afuŋge taŋamba kade le kaŋgerka nane kumumbi kade ŋga sakade. \c 2 \s1 Kuate nu taŋgo ŋakmba pileniŋgamŋgat \p \v 1 Ne afu mbarde le kaŋgerka nane mbarde ŋgate ta ne mata mbar taŋaŋ ŋak tukunu ne maŋau tambi naŋe miroŋ ye une ŋak ŋgate. Ne taŋaka naŋe mbar te-ibeŋam tuku ndin tukulmba naŋe miroŋ pa mbolŋge pilit. \v 2 Maŋau ŋaigonu ŋakmba kuyarke likit ta taŋamba maŋau kade mbal Kuate nu lafunu niŋgit. Nu mbar ndate kumumbi kate ta sine kila. \p \v 3 Ne wam ŋaigonu taŋamba ke likade mbal pileniŋmba ne maŋau ndui ta kate ta Kuate nu pa se nda ŋga idus ndawa. \v 4 Kuate nu raŋgun mayenu nu ŋgan minmba pitik ndo mbar tuku lafunu tine ndakate. Ne Kuate tuku maŋau mayenu ta mbilmba wamdus mbar ndawa. Nu ne tuku mbar nda kaŋgeranu suke nda ŋga idus ndawa. Nu ne ŋgamuŋgal biye mbila ŋga tairŋga raŋgun mayenu tinit. \p \v 5 Ne wamdus kareŋnu pilmba ŋgamuŋgal biye mbilam mbulit. Naŋe maŋau tambi ait suŋgo tuku ne gubra tam tuku ŋgirman pilmba minit. Ait ta prowa le Kuate nu taŋgo kumumbi pileŋgate wam ta kilimok mayok kaŋgat. \v 6 Taŋgo ŋakmba maŋau ke likade ta nu kumumba lafunu niŋgamŋgat. \v 7 Nane afu samba mbolok nyu kilŋa abo tugu ŋayo ndaŋgam tuku ta ndo idusde sulumba wamdus saŋgrinu pilmba wam magenu ke likade mbal ta Kuate nu abo tugu minmba minam tuku niŋgamŋgat. \v 8 Nane afu naŋgine ŋgarosu ndo idusmba tugusek pasa pitaide sulumba maŋau ŋaigonu dubikade mbal ta Kuate nu nane tuku gubra suŋgo tumba pa suŋgo niŋgamŋgat. \p \v 9 Ait ta mbolŋge maŋau ŋaigonu ke likade mbal piti kaŋgermba sinamanzer suŋgo tamŋgaig. Amboŋga Zu mbal mbolŋge kasomok mbal turmba. \v 10 Nane maŋau magenu ke likade mbal nane samba mbolok kilŋa, nyu suŋgo, ŋgamuŋgal mukuk wam ta ŋakmba kilamŋgaig. Amboŋga Zu mbal mbolŋge kasomok mbal turmba. \v 11 Kuate nu taŋgo ŋakmba mbolŋge maŋau tiŋreknu ndo te-mayokte. Nu ande kusre ndate. \p \v 12 Nane Moses tuku tukul kila minmba wam ŋaigonu ke likade mbal nu nane tukul mbolŋge pileŋga pa kumumbi niŋgamŋgat. Nane Moses tuku tukul gilai minmba wam ŋaigonu ke likade mbal nu tukul pasambi pile ndaŋga naŋgine mbar maŋaumbi pileŋga pa niŋguwa le ŋgisikamŋgaig. \v 13 Moses tuku tukul pasa ise ndo kade mbal nane Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kine ndakade. Tukul pasa dubide mbal nane ndo Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kinig. \p \v 14 Kasomok mbal afu Moses tuku tukul pasa gilai minmba naŋgine kilambi kamusmba tukul pasa taŋaŋ dubikanu sukde ta naŋgine miroŋ tukul ŋak. \v 15 Tukul pasa ta naŋgine ŋgamuŋgal sinamŋge minit ta nane te-mayokde. Naŋgine pileŋgam tuku wam taŋge tukul tuku ma mbolŋge ndin mayenu tumniŋgit. Tumniŋmba ait afu piti serniŋgit. Ait afu wamdus bulok niŋgit. \v 16 Ye pasa mayenu kukliwet taŋge teŋenmba tumsiŋgit. Ait suŋgo prowa le Kuate nu Kristus Yesus mbolŋge taŋgo tuku wamdus kuirok ŋakmba pileniŋgamŋgat. \s1 Zu mbal tuku mbar wamdus \p \v 17 Ne ye Zu taŋgo ŋga sakate. Ye une taŋgo kuga ye Moses tuku tukul pasa ŋak ŋgate. Kuate nu ye tuku Mbara minit ŋga ne payamkate. \v 18 Ne sakate: Afuŋge tukul pasa tumyinaig le ye Kuate tuku nzali ŋakmba kila minmba maŋau mayenu pileŋga kam kumuŋ ŋgate. \v 19 Ye am tukulok mbal ndin tumniŋget. Wamdus ma make sinamŋge minig mbal ye bulu taŋaŋ kilŋaniŋget. \v 20 Ye wamdus tugusek kugatok mbal nane kile-tidiŋga wamdus gisleknu mbal tumniŋget ŋgate. Ne tukul pasa mbolŋge kila tugusek ŋakmba ŋak tukunu ne afu taŋamba turkam kumuŋ ŋga ne iduste. \p \v 21 Ne afu tumniŋgit ta ne naŋe ŋgaro tum ndate ŋga ye iduset. Ne nane kuayar ndawaig ŋga saniŋgit ta ne naŋe miroŋ kuayar ndate? \v 22 Ande tuku pino kuayar ndawaig ŋga saniŋgit ta ne naŋe miroŋ ande tuku pino kuayar ndate? Ne yabri mbara kanunu kaŋgerka ŋule paranate ta ne yabri mbara mbariŋam tuku wandek sinam kinit sulumba agaŋ afu kuayar ndate? \v 23 Ne ye Zu taŋgo ye tukul pasa ŋak ŋga payamkate ta ne tukul pasa ta lukamba Kuate tuku nyu ŋayo sili ndawet ŋga iduste? \v 24 Kuyar pasa tane Zu mbal tuku teŋenmba sakate. \q1 Tane tuku maŋau ŋaigonu mbolŋge kasomok mbal nane Kuate tuku nyu tumba ŋayo silide ŋga sakate. \rq Aisaia 52.5\rq* \s1 Kuate am mbolŋge ima nu Zu taŋgo ndinok \p \v 25 Zu taŋgo, ne ŋgaro pikit sulumba tukul pasa ŋakmba dubikate ta ŋgaro pikit maŋau ta alo ŋak. Ne tukul pasa lukamba minmba ne ŋgaro pikit maŋau ta Kuate am mbolŋge ŋgaro pike ndakanu taŋaŋ minit. \v 26 Taŋamba ndo kasomok taŋgo ande ŋgaro pike ndakate sulumba nu Kuate tuku tukul pasa dubikate ta nu Kuate am mbolŋge ŋgaro pikanu taŋaŋ minit. \v 27 Kasomok mbal nane ŋgaro pikam tuku maŋau kugatok ta nane tuku afu tukul pasa dubide. Tane Zu mbal afu tukul pasa tuku waŋe ŋak minmba ŋgaro pikig maŋau dubimba tane tukul pasa lukakade. Tane tuku mbar kasomok mbal ta mbolŋge kilimok mayok kinig. \v 28 Ande nu ŋgarosu tuku maŋau dubimba Zu taŋgo mayok kinit ta nu Zu taŋgo ndinok kuga. Ŋgarosu mbolŋge ŋgaro pikig ta ŋgaro pike ndinok kuga. \v 29 Ande nu nuŋe ŋgamuŋgal ŋakmba Kuate tuwit ta nu Zu taŋgo ndinok. Tukul pasa dubimba ŋgaro pikig wam ta ŋgaro pike ndinok kuga. Tukul Guwa nu taŋgo sinamŋge pirokate ta nu ŋgaro pike ndinok ŋak minit. Ande nu Zu taŋgo ndinok mayok kinit ta taŋgoŋge nu tuku nyu te-du ndaŋgade. Kuateŋge nu tuku nyu te-duŋgate. \c 3 \p \v 1 Tane Zu mbal ye tuku pasa ta ismba ndaŋmba idusde? Sine Zu taŋgo mineg ta alo kugatok ŋga idusde? Ko ŋgaro pike maŋau ake teg ŋga idusde? \v 2 Kuga. Ye taŋamba idus ndawet. Kuate nu sine Zu mbal wam magenu suŋgomba siŋgina. Wam ande teŋenmba. Nu nuŋe tukul pasa kulatkam tuku sine Zu mbal wai mbolŋge pilna. \p \v 3 Sine tuku mbuŋ afu pasa ta kulat ndakinaig le Kuate nu wamdus mbilmba wam afu kam sakina ta nu ke ndakate ŋga idusde? \v 4 Siŋka ye taŋamba idus ndawet. Kilke mbol mbal ŋakmba yabri taŋgo ndo mayok kuwaig ta Kuate nu nuŋe tugusek maŋau ta kusrewe nda. Kuyar pasa ande Kuate tuku tugusek wam ta tuku teŋenmba sakate. \q1 Ne pasa sakate ta mbolŋge tuguseknu ndo mayok kinit. \q1 Afuŋge ne tumba pasa mbolŋge pilig ta ne nane tuku pasa lite. \rq Mune 51.4\rq* \m Kuyar pasa ta taŋamba sakate. \p \v 5 Sine maŋau ŋaigonu ke likeg ta mbolŋge Kuate tuku tugusek maŋau suŋgomba kilimok mayok kinit. Sine wam ta idusmba Kuate nu siŋgine maŋau ŋaigonu keg le lafunu siŋgit ta sine nu mbarte ŋga sakam kumuŋ e? i ... Sine taŋamba sa ndakube. Wamdus ta taŋgo tuku ŋginŋgan wamdus ndo. \v 6 Kuate nu lafunu kumumbi siŋge ndakate kande nu sine kilke mbol mbal pilesiŋgam tuku mine ndakate kande. \p \v 7 Tane ndaŋmba idusde. Ye yabri pasa ndo saki le Kuate tuku maŋau tiŋreknu kilimok mayok kuwa sulumba nu tuku nyu suŋgokuwa. Ye wam ta idusmba Kuate nu ye une taŋgo kuga ŋga pa se nda ŋga sakam kumuŋ e? \v 8 i ... Taŋamba kande sine maŋau ŋaigonu kube le wam magenu kilimok mayok kuwaig. Yabri mbal afu ye taŋamba pasa kukliwanu ŋga saka ye tuku nyu ŋayo silide. Kuate nu mbal ta kumumbi pa niŋgamŋgat. \s1 Taŋgo tiŋreknu ande mine ndakate \p \v 9 Sine Zu mbal kasomok mbal liniŋmba mine mayenu sinamŋge mineg ŋga idusde e? Kuga. Sine Zu mbal kasomok mbal sine ŋakmba une tuku saŋgri kumnemŋge minmba pa tam tuku mineg ta ye buk tane tumtiŋgit. \v 10 Kuyar pasa wam ta tuku teŋenmba sake likate. \q1 Taŋgo tiŋreknu ndindo ande mine ndakate. \rq Mune 143.2\rq* \q1 \v 11 Kuate kila pile mayewanu ande mine ndakate. \q1 Nu sotanu ande mine ndakate. \q1 \v 12 Taŋgo ŋakmba ndin mayenu kusremba tiglu taŋaŋ mayok kinig. Taŋgo ndindo ande maŋau tiŋreknu ke ndakate. \rq Mune 14.1; 53.1\rq* \q1 \v 13 Nane tuku ŋinfok kilke burok talok minit le taŋgo mindesiŋ meŋga mundur mayok kinit taŋaŋ. \q1 Nane yabri pasa ndo kile-mayokkade. \q1 Nane tuku miŋge mbolŋge kame mbeŋ tuku mbai sumbi minig taŋaŋ. \rq Mune 5.9; 140.3\rq* \q1 \v 14 Nane gubra tumba kasur pasa ndo sakade. \rq Mune 10.7\rq* \q1 \v 15 Nane pitik ndo taŋgo tuku ndare kutuwam idusde. \q1 \v 16 Nane kine promba wam ŋakmba ŋaigo siglikade le sinamanzer suŋgo mayok kinig. \q1 \v 17 Ŋgamuŋgal mukuk wamdus bulok minam tuku maŋau ta nane gilai. \rq Aisaia 59.7\rq* \q1 \v 18 Nane Kuate idus ndamba nu tuku nyu kurau ndakade. \rq Mune 36.1\rq* \m Kuyar pasa nu taŋamba sake likate. \p \v 19 Tukul pasa nu wam afu dubikam tuku sakate ta nu kumnemŋge minig mbal dubikam tuku sakate. Wam ta tuku ande nu nuŋe mbar te-ibeŋam kumuŋ kuga. Sine ŋakmba une taŋgo mayok ka Kuate tuku pa tam tuku mineg. \v 20 Ande nu tukul pasa dubimba nu Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kine nda. Tukul pasa nu taŋgo ŋakmba tuku une ndo te-mayokmba tumniŋgit. \s1 Kuate nu sine tiŋreknu kile-mayokkate \p \v 21 Taŋgo tiŋreknu mayok kambim tuku ndin Kuate nu buk te-mayokna ta tukul pasa mbolŋge ndin ta mayok ndakina. Moses tuan taŋgo ŋakmba ndin ta tuku kuyarke likinaig ta teŋenmba. \v 22 Sine Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kineg. Nu sine son ŋgeg mbal ŋakmba tiŋreknu ŋgate. Sine ndin kise kise mbolŋge mayok nda kineg. \p \v 23 Sine ŋakmba une maŋau ke likeg sulumba Kuate am mbolŋge denkanu mineg. Ta tuku sine nu ndoŋ tumawam kumuŋ kuga le \v 24 Kristus Yesus nu sinenu ŋga kumna sulumba siŋgine muskil kile-tidiŋge siŋgina. Wam tambi Kuate nu piya kugatok ake sinaŋ sine make patika tiŋreknu kile-mayokkate. \v 25-26 Nu taŋgo ndoŋ ŋgamuŋgal mukuk minam ŋga nu Kristus Yesus nane ŋakmba am mbolŋge kumam tuku pilna le nu nuŋe ndare kutuna. Sine nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal kile Kuate ndoŋ tumaweg. Nu buk ŋgan minmba taŋgo tuku une lafunu niŋge ndakina ta nu tiŋreknu minit ta ŋgumneŋga kilimok te-mayokmba taŋgo tuku une saukam tuku ndin kumumbi wakeina. Taŋamba kile nu tiŋreknu minit sulumba sine Kristus tuku son ŋgeg mbal tiŋreknu ŋgam kumuŋ. \p \v 27 Sine wam ande payamkam kumuŋ e? Siŋka kumuŋ kuga. Ta ndaŋam? Sine wam afu ke likeg maŋau ta mbolŋge ndo sine payamkam kumuŋ. Sine Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku maŋau mbolŋge payamkam kumuŋ kuga. \v 28 Taŋgo ande nu tiŋreknu mayok kinit ta nu Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgate wam ta mbolŋge taŋate ta sine kila. Tukul pasa mbolŋge ande nu tiŋreknu mayok kine ndakate. \p \v 29 Kuate nu Zu mbal tuku Mbara ndo mine ndakate. Kasomok mbal tuku turmba minit. \v 30 Nu sine ŋakmba tuku Mbara Ndindo minit. Nu sine ŋgaro pikeg mbal Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg wam ta mbolŋge tiŋreknu kile-mayokkate. Taŋamba ndo tane ŋgaro pike ndakade mbal Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgade wam ndui ta mbolŋge ndo tiŋreknu kile-mayokkate. \p \v 31 Siŋgine ŋgamuŋgal son maŋau taŋge tukul pasa te-site ŋga idus ndawap. Kuga. Siŋgine ŋgamuŋgal son maŋau taŋge tukul pasa saŋgri pilete. \c 4 \s1 Abraham tuku son maŋau kaŋgerap \p \v 1 Sine tuku mbuŋ Abraham sine nu tuku ndaŋkube. \v 2 Abraham nu wam magenu ke likina ta mbolŋge tiŋreknu mayok kina kande nu payamkam kumuŋ kande. Nu tiŋreknu mayok kina ta nuŋe wam kame ta mbolŋge kuga. Ta tuku nu Kuate am mbolŋge payamkam kumuŋ kuga. \v 3 Kuyar pasa nu Abraham tuku teŋenmba sakate. \q1 Abraham nu Kuate tuku pasa ismba nu tuku saŋgri tomba tiŋgina le Kuate nu tuku ŋgamuŋgal son ta kaŋgermba nu taŋgo tiŋreknu ŋgina. \rq Mulum Pasa 15.6\rq* \m \v 4 Sine pirokeg sulumba piyanu teg ta ake te ndakeg. Siŋgine piro mbolŋge teg. \v 5 Taŋamba ndo sine piro ndaka Kuate nu une taŋgo tiŋreknu kile-mayokkate ŋga nu tuku saŋgri tomba tiŋgeg le wam ta mbolŋge ndo Kuate nu sine tuku ŋgamuŋgal son ta kaŋgermba sine tiŋreknu ŋgate. \v 6 Kuate nu taŋgo ande kaŋgermba nu tiŋreknu ŋgate ta nuŋe wam ke likate ta idusmba taŋamba sa ndakate tukunu taŋgo ta nu gare ŋak minit ŋga David nu teŋenmba kuyarna. \q1 \v 7 Suŋgo nu tane tuku une sauke tiŋgit mbal tane gare suŋgo ŋak minig. \q1 \v 8 Nu tane kile-tidiŋga taŋgine une tuku pile ndatiŋgit tukunu tane gare torde. \rq Mune 32.1\rq* \m David nu taŋamba kuyarna. \p \v 9 Sine ŋgaro pikeg mbalŋge ndo gare ta tamŋgig ŋga idusde e ko nane ŋgaro pike ndakade mbal turmba gare ta tamŋgaig ŋga idusde? Abraham nu Kuate tuku pasa ismba nu tuku saŋgri tomba tiŋgina le Kuate nu taŋgo tiŋreknu ŋgina ta sine ŋakmba kila mineg. \v 10 Ame wam mbolŋge Kuate nu Abraham tiŋreknu ŋgina. Nu Abraham tiŋreknu ŋgina ta nu buk ŋgaro pikna e ko nu pike ndakina? Nu ŋgaro pike ndakina le nu Abraham tiŋreknu ŋgina. \v 11 Nu ŋgaro pike ndakina ait mbolŋge nu Kuate tuku son ŋgina le Kuate nu taŋgo tiŋreknu ŋgina. Wam ta te-mayokam tuku nu ŋgaro pike maŋau ta tina. Ta tuku nane ŋgaro pike ndaka Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal ŋakmba nane Abraham tuku mbuŋ minig. Kuate nu mbal ta nane Abraham ndoŋ tiŋreknu ŋgate. \v 12 Taŋamba ndo sine ŋgaro pikeg mbal Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgeg sulumba ndo Abraham tuku mbuŋ mineg. Abraham nu ŋgaro pike ndakina ait mbolŋge nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgina le Kuate nu tiŋreknu ŋgina. \s1 Kuate tuku wam magenu kilam tuku ndin \p \v 13 Kuate nu Abraham nuŋe mbuŋ kame ndoŋ kilke tugu ŋakmba niŋgam tuku pasa saniŋgina ta nane tukul pasa dubikinaig tukunu nu pasa ta sa ndaniŋgina. Nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaig le nu nane tuku ŋgamuŋgal son kaŋgerka nane tiŋreknu ŋga kilke tugu niŋgam tuku saniŋgina. \v 14 Tukul pasa ŋakmba kumumbi dubide mbal Kuate tuku wam magenu kilam tuku minwaig ndeta sine Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgeg wam ta alo kugatok. Taŋamba kande ande nu wam magenu ta kilam tuku mine ndakate kande. \v 15 Ta ndaŋam? Tukul pasa nu taŋgo kilmba pa ndo niŋgit. Tukul pasa mine ndakuwa ta taŋgo nu tukul luka ndate. \p \v 16 Nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal nane nu tuku wam magenu kilam tuku minig. Nu ake sinaŋ sine make patika piya kugatok siŋgit. Nu taŋate tukunu nu wam magenu Abraham nane niŋgam tuku saniŋgina ta Abraham tuku mbuŋ ŋakmba kilam tuku minig. Tukul kumnemŋge minig mbal ndo kuga. Nane Abraham taŋaŋ Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal ŋakmba kilam tuku minig. Abraham nu sine ŋgamuŋgal son ŋgeg mbal ŋakmba tuku mbuŋ minit. \v 17 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Ne taŋgo kuasmbi suŋgomba tuku mbuŋ naŋgine minamŋgat ŋgate. \rq Mulum Pasa 17.5\rq* \m Abraham nu Kuate tuku pasa ta ismba son ŋgina tukunu nu taŋamba Kuate am mbolŋge siŋgine mbuŋ mbuŋ mayok kina. Mbara ta nu kumanu mbal kile-tidiŋga abo niŋgit. Agaŋ afu mine ndakade ta nu nuŋe pasambi kile-mayokkate. \v 18 Kuate nu teŋenmba Abraham sana. \q1 Ŋgumneŋga ne tuku ndare mbolŋge mbuŋ gudommba mayok kaŋgaig ŋgina. \rq Mulum Pasa 15.5\rq* \m Pasa ta alonu mayok kambim tuku ndin mine ndakina le nu Kuate tuku pasa ta ismba son ŋga alonu tairŋga minna ma ma ŋgumneŋga nu kilke mbol mbal ŋakmba tuku mbuŋ mbuŋ mayok kina. \p \v 19 Abraham nu buk yar 100 patukina le nuŋe ŋgarosu tuku saŋgri kugana. Piyo nuŋe Sara nu mata kiŋo tam kumuŋ kuga. Nu niŋkina. Abraham nu wam pitinu ta idusmba Kuate nu kam kumuŋ ŋga nuŋe son maŋau ta kusre ndana. \v 20 Nu Kuate talawam tuku wamdus kugatok tukunu Kuate nu pasa saŋgrinu sana ta nu wamdus tero ndakina. Nu Kuate tuku nyu te-duŋga minna le ma ma nuŋe ŋgamuŋgal son ta maŋ suŋgoka saŋgri tiŋgina. \v 21 Kuate nu wam kam tuku pasa saŋgrinu sana ta nu siŋka wam ta kamŋgat ŋga saka minna le \v 22 Kuate nu Abraham tuku ŋgamuŋgal son ta kaŋgermba nu tiŋreknu ŋgina. \p \v 23 Kuate nu Abraham tiŋreknu ŋgina pasa ta Abraham tuku ndo sa ndakate. \v 24 Sine tuku turmba sakate. Kuate nu siŋgine Suŋgo Yesus Kristus kumna le te-tina ta sine nu tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal Kuate nu sine mata tiŋreknu ŋgamŋgat. \v 25 Sine tuku une saukam tuku Kuate nu Yesus kumwa ŋga pilna le nu kumna. Sine nu am mbolŋge tiŋreknu mayok kambim tuku Kuate nu Yesus te-tina le aboŋga tiŋgina. \c 5 \s1 Kuate nu sine tiŋreknu ŋgate \p \v 1 Sine Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg wam ta mbolŋge Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kineg. Taŋaweg le siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge Kuate nu sine ndoŋ wamdus mukuk minit. \v 2 Kristusŋge ndin wakeina le sine Kuate nu ake sinaŋ make patikate maŋau ta sinamŋge mineg. Kile sine Kuate tuku kilŋa tamŋgig ŋga minde-mindeka gare ŋak mineg. \v 3 Ta ndo kuga. Piti afu sine mbolŋge prowe likade le sine ta tuku mata gare ŋak mineg. Sine siŋgine piti kugrakube le siŋgine ŋgamuŋgal son saŋgrinu mayok kaŋgat ta sine kila. \v 4 Ŋgamuŋgal son saŋgrinu mayok kuwa le sine wam ŋakmba kumumbi kam tuku mayok kaŋgig. Taŋamba sine Kuate minde-mindeka gare ŋak minamŋgig. \p \v 5 Sine Kuate minde-mindeka gare ŋak mineg ta sine siŋka kikosiŋge nda. Kuate nu Tukul Guwa sine sinamŋge pilit le nu sine tuku kume purte ta lato lato te-mayokmba tumsiŋgit le kamuseg. \p \v 6 Sine siŋgine miroŋ ŋgarosu turam tuku saŋgri kugatok mingeŋ le Kristus nu pro sine une ŋak mbal tuku kumna. \v 7 Sine taŋgo tuku maŋau ta siŋka kise. Taŋgo ande nu taŋgo mayenu ande turmba kumam tuku ta mata wam bada ŋga iduseg. Taŋgo ndui ndui ndo nane taŋgo raŋgun mayenu turam tuku naŋgine kuru kuru maŋau te-ibeŋmba kumam kumuŋ. \v 8 Sine taŋgo une ŋak mingeŋ le Kuate nu sinenu ŋga Kristus pilna le nu sine tuku kumna. Wam ta mbolŋge Kuate nu sine tuku suŋgomba kume purmba minit ta te-mayokmba tumsiŋgit. \p \v 9 Kristus nu kumna wam suŋgo ta mbolŋge sine tiŋreknu mayok kineg tukunu kile sine nu mbolŋge Kuate tuku gubra laipmba nu ndoŋ wamdus mukuk mineg. \v 10 Sine Kuate ndoŋ ŋgueu mingeŋ ta nuŋe Kiŋo nuŋe kumna wam suŋgo ta mbolŋge sine Kuate ndoŋ tumageŋ. Taŋamba kile Kuate nu nuŋe Kiŋo nuŋe tuku abo mine maŋau mbolŋge sine tuku muskil kile-tidiŋgamŋgat. \v 11 Ta ndo kuga. Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu sine kilmba Kuate ndoŋ tumana le wam ta mbolŋge kile sine Kuate ndoŋ gulab mayemba nu ndoŋ gare-gareka mineg. \s1 Paulus nu Adam le Kristus tuku sakina \p \v 12 Taŋgo ndindo mbolŋge une maŋau kilke mbolŋge mayok kina le une maŋau ta mbolŋge kume maŋau prona. Taŋgo ŋakmba unekinaig tukunu kume maŋau taŋgo ŋakmba mbolŋge kumuŋgina. \v 13 Moses tuku tukul pasa pro ndana le une maŋau kilke te mbolŋge minna. Minna ta tukul pasa mine ndakina tukunu nane pasa mbolŋge ti ndaŋginaig. \v 14 Pasa mbolŋge ti ndaŋginaig ta Adam minna ait mbolŋge kume maŋau nu tugu pilmba nane ŋakmba kulatka minna le ka Moses tuku ait prona. Adam nu tukul lukakina sulumba kumna. Nuŋe ndare nane Adam taŋaŋ tukul luka ndakinaig ta nane mata uneka kume likinaig. \p \v 15 Adam nu ande ŋgumneŋga prowamŋgat ta kubena. Kuate nu wam mayenu piya kugatok siŋgina ta Adam nu unekina wam ta limba siŋka kise. Taŋgo ande tuku une maŋau mbolŋge taŋgo ŋakmba kume likinaig ta taŋgo ande Yesus Kristus tuku wam mayenu mbolŋge Kuate nu taŋgo ŋakmba tursiŋgit. Nuŋe ake sinaŋ make patikate wam mbolŋge Kuate nu wam mayenu piya kugatok taŋgo ŋakmba mbolŋge lato lato pilit. \v 16 Kuate nu piya kugatok wam mayenu siŋgit le wam mayok kinig ta nu Adam tuku une maŋau mbolŋge wam mayok kinaig ta liniŋmba siŋka kise. Taŋgo nu unekam nduina le pileŋgam tuku wam mayok ka ŋgisikam tuku maŋau te-mayokna. Une maŋau gudommba mayok ke likinaig le Kuate tuku wam mayenu piya kugatok ta mayok ka muskil kile-tidiŋgam tuku maŋau te-mayokna. \v 17 Taŋgo andeŋge unekina le nu mbolŋge kume maŋau mayok ka gabat suŋgo minna ta Kuate nu sine make patikina wam ta mbolŋge sine piya kugatok tiŋreknu mayok kageŋ. Ta tuku sine taŋgo ande Yesus Kristus mbolŋge abo ŋak minmba gabat sugo taŋaŋ mayok kaŋgig. \p \v 18 Taŋgo andeŋge unekina le ŋgisikam tuku maŋau ta taŋgo ŋakmba mbol kumuŋgina. Taŋamba ndo taŋgo ande nu wam tiŋreknu kumumbi te-mayokna le maŋau tiŋreknu mayok ka abo ŋak minmba minam tuku maŋau taŋgo ŋakmba mbol kumuŋgina. \v 19 Taŋgo andeŋge Kuate tuku miŋge pitaina le taŋgo ŋakmba une mbal mayok kinaig. Taŋamba ndo taŋgo andeŋge Kuate tuku miŋge dubi mayena le taŋgo gudommba tiŋreknu mayok kinaig. \p \v 20 Tukul pasa mayok kina le tukul lukawam tuku maŋau suŋgokina. Une maŋau tugeka suŋgokina ta Kuate nu ake sinaŋ make patikina wam ta une maŋau ta limba suŋgo ŋayona. \v 21 Kume maŋau sinamŋge uneŋge taŋgo kulatka minna. Taŋamba ndo kile maŋau tiŋreknu sinamŋge Kuate nu ake sinaŋ make patikate wam taŋge taŋgo kulatka minit. Taŋamba kulatka minwa le ma ma siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge abo tugu minmba minam tuku tamŋgig. \c 6 \s1 Sine Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ \p \v 1 Sine kile ndaŋmba sakube. Kuate nu ake sinaŋ taŋgo make patikate maŋau ta suŋgomba kilimok mayok kuwa ŋga sine maŋau ŋaigonu kumba minbe e? \v 2 i ... Ye taŋamba idus ndawet. Sine une maŋau nduiye kusremba kumanu taŋaŋ kumgeŋ mbal kile siŋgine mine ta une maŋau mbolŋge minam kumuŋ kuga. \v 3 Sine kule pisne tumba Kristus Yesus ndoŋ ulendikigeŋ mbal sine kule pisne tigeŋ ta Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ wam ta tane kila. \v 4 Sine kule pisne tumba Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ ta nane sine nu ndoŋ ŋgukanu taŋaŋ ŋgukinaig. Taŋanaig ta Mam Kuateŋge nuŋe saŋgri suŋgo tambi nu te-tina le sine nu ndoŋ aboŋganu taŋaŋ aboŋgigeŋ sulumba mine kitek mayenu mbolŋge mineg. \p \v 5 Sine Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ ta nu ndoŋ ulendikigeŋ. Sine nu ndoŋ tiŋganu taŋaŋ tiŋga nu ndoŋ ulendika abo kitek ŋak mineg. \v 6 Ŋgarosu une maŋau ŋak te te-simba sine une tuku piro mbal maŋ mine ndakube ŋga wamdus ambokok ta Kristus ndoŋ ail kazrai mbolŋge daŋŋganu taŋaŋ daŋŋginaig wam ta sine kila. \v 7 Taŋgo nu kumit ta une maŋauŋge nu maŋ kulat ndakate. Nu siŋka muskil te-tite. \v 8 Sine Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ tukunu sine mata nu ndoŋ abo ŋak minmba minamŋgig wam ta sine kila mineg. \v 9 Kristus nu buk kummba tiŋgina. Kile nu abo ŋak minit ta maŋ kume nda. Kume maŋauŋge nu maŋ kulatke nda. \v 10 Nu kumna ta une tuku saŋgri nduiye kusremba kumna. Kile nu abo ŋak minit ta nu Kuate tuku nyu te-duŋgam tuku minit. \v 11 Tane Kristus Yesus ndoŋ ulendikade tukunu taŋgine miroŋ tuku teŋenmba idusap. Tane une tuku saŋgri nduiye kusremba kumanu taŋaŋ kumnaig sulumba kile abo ŋak minmba Kuate tuku nyu te-duŋgam tuku minig. \p \v 12 Tane une maŋau pitaiwap le nu maŋ tane kulat ndakuwa le taŋgine ŋgarosu tuku nzali ŋaigonu dubi ndakap. \v 13 Une maŋau saŋgri pilewam tuku taŋgine ŋgarosu inum inumnu une tuku piro agaŋ taŋaŋ pati ndakap. Tane kummba tiŋga abo ŋak minig mbal taŋaŋ minig. Ta tuku maŋau mayenu saŋgri pilewam tuku taŋgine ŋgarosu inum inumnu Kuate tuku piro agaŋ taŋaŋ patikap. \v 14 Tane tukul pasa sinamŋge mine ndakade. Kuate nu ake sinaŋ make patikate maŋau sinamŋge minig. Ta tuku une tuku saŋgriŋge tane kulat ndakuwa. \s1 Piro taŋgo mayenu tuku yaba pasa \p \v 15 Kile sine ndaŋkube. Sine tukul pasa sinamŋge mine ndaka Kuate nu make patikate wam sinamŋge mineg tukunu sine wam ŋaigonu ndo kube e? i ... Ye taŋamba idus ndawet. \v 16 Tane ande tuku wamdus dubiwam tuku taŋgine ŋgarosu pilig ta tane nu tuku piro taŋgo taŋaŋ mayok kinig ta tane kila. Tane une maŋau tuku piro mbal minap ta tane ŋgisikamŋgaig. Tane Kuate tuku miŋge kumnemŋge minap ta nu tane tiŋreknu kile-mayokkuwa le abo ŋak minamŋgaig. \p \v 17 Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube. Tane buk une tuku piro mbal minnaig le afuŋge tugusek pasa tumtiŋginaig ta kile taŋgine wamdus ŋakmbambi dubide. \v 18 Tane une maŋau tuku saŋgriŋge ndaleka minna le nu tane muskil kile-tidiŋgina le kile tane maŋau tiŋreknu tuku piro mbal taŋaŋ minig. \v 19 Ye tane maŋau tiŋreknu tuku piro mbal ŋga satiŋgit ta tane wamdus pulutiŋgam tuku ndo satiŋgit. Tane nu tuku piro mbal kuga. Taŋgine wamdusmbi nu dubide. Tane o buk taŋgine ŋgarosu inum inumnu kutur maŋau tuku piro agaŋ patikinaig sulumba wam ŋaigonu lato lato kumba minnaig. Taŋamba ndo kile taŋgine ŋgarosu inum inumnu maŋau tiŋreknu tuku piro agaŋ taŋaŋ patikap sulumba Kuate tuku mbal purfeŋnu mayok kape. \p \v 20 Tane buk une tuku piro mbal minnaig le maŋau tiŋreknuŋge tane kulatkam kumuŋ kuga. \v 21 Tane une tuku piro mbal minmba maŋau ke likinaig ta tuku kile kiko kamusde. Tane alonu ame agaŋ tinaig? Maŋau taŋge kumam tuku ndin ndo wakeite. \v 22 Kile tane une tuku saŋgri kumnemŋge mine ndakade. Kuga. Tane Kuateŋge muskil kile-tidiŋgina le kile tane nu tuku piro mbal minig. Taŋamba tane Kuate tuku mbal purfeŋnu mayok kinig sulumba abo ŋak minmba minam tuku ndin mbolŋge minig. \v 23 Une kumnemŋge pirokade mbal nane piyanu kume maŋau tade. Sine siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku mbal Kuate nu piya kugatok abo tugu minmba minam tuku siŋgit. \c 7 \s1 Tukul pasa le une maŋau tuku pasa \p \v 1 Tira kame, tane tukul pasa ŋak minig mbal ye tane satiŋgamŋgit. Taŋgo abo minig ait mbolŋge ndo tukul pasaŋge nu kulatka minit ta tane kila. \v 2 Pino nu taŋgo nuŋe abo minwa le nu tukul pasa dubimba taŋgo kise tam kumuŋ kuga. Taŋgo nuŋe kumwa ta nu taŋgo kilig tuku tukul ta kumnemŋge mine ndakate. \v 3 Nu taŋgo nuŋe kume ndakate le nu taŋgo kise tate ta nu muŋgu kilig tuku tukul pasa purte. Taŋgo nuŋe kumit ta nu tukul ta kumnemŋge mine ndakate. Nu taŋgo kise tuwa ta nu une ndakate. \p \v 4 Tira kame, taŋamba ndo tane ande tuku mbal minam tuku Kristus tuku ŋgarosu mbolŋge tane kumanu taŋaŋ kummba tukul tuku saŋgri kusrenaig. Ande nu kummba tiŋgina ta sine nu tuku mbal mineg. Kile sine Kuate tuku mbal minmba nu tuku ŋga wam magenu tiŋreknu ndo kile-mayokkam tuku mineg. \v 5 Sine buk kilke te tuku maŋau mbolŋge mingeŋ le tukul pasaŋge ŋgarosu tuku nzali ŋaigonu tukulniŋgina tukunu une maŋau nu sine sinamŋge saŋgri tiŋga piroka kume maŋau te-mayokna. \v 6 Tukul pasa tuku saŋgri sine kulatka minna ta kile sine kumanu taŋaŋ kumgeŋ sulumba nu tuku saŋgri kumnemŋge mine ndakeg. Kile sine maŋau ambokok mbolŋge tukul kumnemŋge minmba Kuate dubi ndaweg. Sine maŋau kitek Tukul Guwa mbolŋge Kuate dubiweg. \p \v 7 Sine wam ta tuku ndaŋkube. Tukul pasa le une maŋau nale ndui ta ndo minik e? i ... Ye taŋamba idus ndawet. Ye tukul pasa mbolŋge ndo une tuku saŋgri ta kamusen ta teŋenmba. Tukul pasa ande sakate: Taŋgo tuku agaŋ kaŋgerka am kikoŋ ti ndaŋgap ŋgate. Tukul pasa ta mine ndakate kande ye am kikoŋ tiŋgam tuku maŋau ŋayonu ta kamus ndawet kande. \v 8 Tukul pasa nu taŋamba sakate tukunu une maŋau nu tukul mbolŋge ndin kaŋgermba ye tuku ŋgamuŋgal sinamŋge am kikoŋ tiŋgam tuku maŋau kise kise kile-mayokkina. Tukul pasa mine ndakuwa ta une maŋau nu kumanu taŋaŋ minit. \v 9 Amboŋga ye tukul gilai ait mbolŋge ye abo ŋak minet ŋga idusen. Ye tukul kila pilen le une maŋau saŋgri tiŋga ye kumam tuku pilna. \v 10 Tukul pasa nu abo minam tuku ndin tumyam tuku prona ta ye nu mbolŋge kume maŋau ndo te-siliken. \v 11 Tukul pasa ta mayok kina le une maŋau ye didikam tuku tukul mbolŋge ndin kaŋgermba ye didika tukul pasa tambi ye baleyina. \p \v 12 Moses tuku tukul pasa purfeŋnu tiŋreknu mayenu ndo minit. \v 13 Wam mayenu taŋge ye baleyina ŋga sakam kumuŋ e? i ... Ye taŋamba idus ndawet. Uneŋge nu wam mayenu ta tumba ye baleyina sulumba nuŋe maŋau ŋayonu ta te-mayokna. Tukul mbolŋge une nu siŋka agaŋ ŋayonu ta kilimok mayok kinit. \s1 Une tuku saŋgri \p \v 14 Tukul pasa nu Tukul Guwa tuku saŋgri mbolŋge prote ta sine kila ta ye taŋgo tuku maŋau gisleknu ŋak minet tukunu ye une tuku piro taŋgo ndalekanu taŋaŋ minet. \v 15 Ye wam ke liket ta ndaŋam saka ye taŋawet. Ye wam nzaliyate ta ye ke ndaket. Ye wam ŋule parak ta ndo ke liket. \v 16 Ye wam nzali ndayate ta ke liket sulumba yiŋe maŋau tambi tukul nu kumumbi sakate ŋget. \v 17 Ye wam ŋaigonu ke liket ta yeŋge kuga. Une nu ye sinamŋge minmba nuŋge wam ta ke likate. \v 18 Ye taŋgo tuku maŋau gisleknu ŋak minet le wam mayenu ande ye sinamŋge mine ndakate ta ye kila. Ye wam magenu kam tuku wamduset ta ke fuguwet. \v 19 Ye maŋau mayenu kam nzaliyate ta ye ke ndaket. Ye maŋau ŋayonu kam mbulet ta ye ket. \v 20 Ye maŋau mbulet ta ke liket ta yeŋge ke ndaket. Une nu ye sinamŋge minmba nuŋge kate. \p \v 21 Wam ŋayonu mayok kinit ta teŋenmba. Ye wam mayenu ande kam nzaliyate sulumba ye wam ŋayonu ndo ket. \v 22 Yiŋe ŋgamuŋgal sinamŋge yiŋe pilewanu wamŋge Kuate tuku tukul pasa kumumbi sakate ŋga tumyate ta \v 23 wam ŋayonu ande ye tuku ŋgarosu mbolŋge saŋgri tiŋga yiŋe pilewanu wam ta ndoŋ kame bumba minik le kamuset. Nu ye tumba une maŋau ye sinamŋge minit te kumnemŋge pilit le ye wam ŋaigonu ke liket. \p \v 24 A ... ye siŋka sinamanzer suŋgo ŋak minet. Yiŋe ŋgarosu tuku saŋgri mbolŋge ye kumam tuku minet te imaŋge ye turyuwa. \v 25 Ese. Ye Kuate gare pasa suŋgo tuwet. Nuŋge siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge sine tursiŋmba muskil kile-tidiŋge siŋgit. \p Ta tuku ye yiŋe pilewanu wamŋge Kuate tuku tukul kumnemŋge minet ta ye taŋgo tuku maŋau gisleknu ŋak minmba une maŋau kumnemŋge minet. \c 8 \s1 Tukul Guwa tuku saŋgri \p \v 1 Sine Kristus Yesus ndoŋ ulendikeg mbal sine pa tam tuku mine ndakeg. \v 2 Sine nu ndoŋ ulendikeg sulumba Tukul Guwa kumnemŋge mineg le nu une tuku saŋgri te-simba muskil kile-tidiŋge siŋmba abo mine maŋau siŋgit. \p \v 3 Sine taŋgo tuku maŋau gisleknu ŋak mingeŋ tukunu tukul pasa nu sine tursiŋge fuguna ta Kuateŋge nu sine turkina sulumba nu nuŋe Kiŋo kukulna le nu kilke mbolok une ŋak taŋgo taŋaŋ mayok ka Kuate tuku nzali dubimba une saukam tuku ŋgarosu kumam tuku pilna. Taŋana le Kuate nu kilke mbolok taŋgombi une tuku saŋgri kume serna. \v 4 Ta tuku sine taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge mine ndaka Tukul Guwa tuku nzali kumnemŋge mineg mbal sine tukul pasa am mbolŋge kumumbi mayok kineg. \p \v 5 Nane taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge minig mbal naŋgine wamdus taŋgo tuku wam mbolŋge ndo minig. Tukul Guwa tuku nzali kumnemŋge minig mbal naŋgine wamdus Tukul Guwa tuku wam mbolŋge minig. \v 6 Ande nu nuŋe wamdus taŋgo tuku maŋau mbolŋge pilit ta nu ŋgisikamŋgat. Ande nu nuŋe wamdus Tukul Guwa mbolŋge pilit ta nu abo ŋak ŋgamuŋgal mukuk minamŋgat. \v 7 Taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge minig mbal nane Kuate tuku ŋgueu minig. Nane Kuate tuku tukul pasa kumnemŋge mine ndakade. Nane siŋka dubiwam fugude. \v 8 Nane taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge minig tukunu nane Kuate gare tambim kumuŋ kuga. \p \v 9 Tukul Guwa siŋka tane sinamŋge minit ta tane nu tuku nzali kumnemŋge minig. Tane taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge mine ndakade. Ande nu Kristus tuku Guwa kugatok ta nu Kristus tuku taŋgo kuga. \v 10 Tane une maŋau ŋak tukunu ŋgarosu kumam tuku minig ta Kristus nu tane sinamŋge minit le tane tiŋreknu mayok ka ŋgamuŋgal abo tugu ŋak minig. \v 11 Yesus kumna le Kuateŋge te-tina ta nuŋe Guwa tane sinamŋge minit. Nu tane sinamŋge minit tukunu nu Kristus Yesus kumna le te-tina taŋamba ndo taŋgine kumig tuku ŋgarosu ta mata kile-tidiŋgamŋgat. \p \v 12 Tira kame, sine taŋgo tuku maŋau gisleknu maŋ dubi ndakube. Nu sine kulat ndakate. \v 13 Sine taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge minbe ta sine ŋgisikamŋgig. Sine Tukul Guwa tuku saŋgri mbolŋge ŋgarosu tuku maŋau kile-ibeŋka kume serniŋbe ta sine abo ŋak minamŋgig. \v 14 Sine Kuate tuku Guwa tuku nzali dubiweg mbal sine Kuate tuku kiŋo kame mineg. \v 15 Sine Tukul Guwa tigeŋ mbal sine piro mbal mayok ka kuru kuru wam mbolŋge pro ndageŋ. Kuga. Sine nu mbolŋge Kuate tuku kiŋo kame mayok ka ndek yiŋe Mam ŋga Kuate wikeg. \v 16 Tukul Guwa nu sine sinamŋge tane kumumbi Mam ŋgade ŋga tumsiŋgit le sine Kuate tuku kiŋo kame mineg ta kila pileg. \v 17 Sine kiŋo kame mineg ta Mam tuku agaŋ ndende kilam tuku mineg. Kuate nu sine tuku Mam tukunu sine Kristus ndoŋ nuŋe agaŋ ndende ta kilamŋgig. Kile sine ait te mbolŋge nu ndoŋ piti kuraweg ta sine nu ndoŋ kilŋa tamŋgig. \s1 Sine gare suŋgo tamŋgig \p \v 18 Kilŋa suŋgo sine mbolŋge mayok kaŋgat ta ye wam ta idusmba kile piti kuraweg te agaŋ fudiŋndo ŋget. \v 19 Kuate nu kilke mbolŋge agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ta nane Kuate tuku kiŋo kame mayok kambim tuku ait tairŋga mindesimba minig. \v 20 Agaŋ ŋakmba ta maŋau gisleknu mbolŋge pronaig. Nane naŋgine nzali dubimba taŋamba pro ndanaig. Kuate nuŋge nane kilmba maŋau ta kumnemŋge patikina ta nane nduiye taŋamba minmba minam tuku pati ndakina. \v 21 Agaŋ kame ŋakmba ta kile ŋaigoŋgam tuku maŋau kumnemŋge minig ta nane Kuate tuku kiŋo kame ndoŋ muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgat. \v 22 Agaŋ ŋakmba ta pino kiŋo te-palmbim tuku rar kamuste taŋamba muskil te-tiwam tuku mindesimba wikaraumba minig ta sine kila. \v 23 Agaŋ kame ta ndo kuga. Sine Tukul Guwa ŋak minmba samba mbolok gare kamuseg mbal sine mata ŋgarosu tuku muskil te-timba Kuate tuku kiŋo kame mayok kambim tuku tairŋga ŋgamuŋgal sinamŋge wikaraumba mineg. \p \v 24 Kuate nu buk muskil kile-tidiŋge siŋgina le kile sine wam ta tuku alonu tairŋga minde mineg. Sine wam ande tairŋga minde mineg le nu prowa sulumba tumail pulusiŋguwa le maŋ nu tairŋge nda. \v 25 Sine wam ande tuku tumail pulu ndasiŋgit le sine wamdus saŋgrinu pilmba wam ta ndo tairŋga mineg. \p \v 26 Taŋamba ndo sine saŋgriknu mine ndakeg le Tukul Guwa nu sine sinzaŋsiŋgit. Kuate nu yabaŋ pasa ndaŋ nane kumumbi kade ŋga nzalite ta sine gilai mineg. Tukul Guwa nu sine tuku ŋgamuŋgal sinamŋge Kuate yabaŋam tuku ta sine tuku suŋgomba idusmba pasate fugumba malmbi ndo kate. \v 27 Kuate nu taŋgo tuku ŋgamuŋgal ŋakmba kaŋgerte ta nu Tukul Guwa tuku wamdus kila pilit. Tukul Guwa nu Kuate tuku nzali dubimba nu tuku mbal tuku yabaŋte le Kuate nu nuŋe malmbi ndo ismba nu tuku wamdus kila minit. \p \v 28 Sine Kuate tuku kume pureg mbal nu nuŋe wamdus dubimba sine kilam tuku wikina. Wam kame kise kise sine mbolŋge prowe likade ta sine mine mayewam tuku ndo prode ta sine kila. \v 29 Kuate nuŋe Kiŋo ta kiŋo mulum minwa ŋga nu o buk sine kilam tuku madisiŋgina ta nuŋe Kiŋo nuŋe tuku maŋau te-purbe ŋga idusna. \v 30 Taŋamba nu sine kilam tuku o buk madisiŋgina mbal nu sine wikina. Nu sine wikina sulumba tiŋreknu kile-mayokkina. Sine tiŋreknu kile-mayokkina sulumba nyu sugo siŋgam tuku patikina. \s1 Kuate tuku kume pur maŋau suŋgo \p \v 31 Ye wam kame satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Kuate nu sine ndoŋ sailka minwa le imaŋge sine kile-ibeŋkam kumuŋ? Kumuŋ kuga. \v 32 Nu nuŋe Kiŋo nuŋe mape ndamba sine tursiŋgam tuku kumwa ŋga pilna. Taŋamba kile nu nuŋe Kiŋo nuŋe mbolŋge wam ŋakmba siŋgit le sine ŋgamuŋgal mukuk ŋak mineg. \v 33 Kuate nuŋge sine tiŋreknu ŋgate. Ta tuku ande nu sine Kuateŋge madisiŋgina mbal pasa mbolŋge patikam kumuŋ kuga. \v 34 Kristus Yesus nu sinenu ŋga kumna tukunu ande nu sine pa siŋgam tuku mine ndakate. Nu kumna wam ta ndo kuga. Kuate nu te-tina le nu tiŋgina. Kile nu Kuate tuku ndinam kumamŋge minmba sine tuku ŋga Kuate yabaŋmba minit. \p \v 35 Kristus nu sine tuku kume purmba minit ta imaŋge nu tuku kume purte wam ta kuerkam kumuŋ? Piti ait, sinamanzer, afuŋge kasursiŋgig, gubak mineg, agaŋ denkanu mineg, kame agaŋ sine tugum prode, afu balesiŋgam bafude wam kame ta ŋakmba nu tuku kume purte wam ta kuerkam kumuŋ kuga. \v 36 Kuyar pasa ande nu teŋenmba sakate. \q1 Sine ne tuku mbal ait ŋakmba kumam tuku mineg. \q1 Sipsip bale faram tuku pileŋgade taŋamba afu sine bale faram tuku pileŋgade ŋgate. \rq Mune 44.22\rq* \m \v 37 Kristus nu sine tuku suŋgomba kume purte ta nu piti ŋakmba ta kugrakam tuku tursiŋgit le sine saŋgri ŋak mayok kineg. \v 38-39 Ye siŋka son pasa satiŋgamŋgit. Kuate nu siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge sine tuku suŋgomba kume purte ta saŋgri andeŋge nuŋe wamdus ta kuerkam tuku mine ndakate. Sine kumeg e ko abo mineg ta eŋel le guwa sugo sugo tuku saŋgri wam kame kile sine mbolŋge prode ko ŋgumneŋga prowamŋgaig agaŋ ndende samba le kilke mbolŋge mine likade wam kame sakit ta ŋakmbaŋge Kuate nu sine tuku kume purte wamdus ta kuerkam kumuŋ kuga. \c 9 \s1 Kuate nu nuŋe wamdus dubimba nuŋe mbal madiniŋgit \p \v 1 Ye Kristus tuku taŋgo minet ta ye yabri pasa sa ndaket. Ye pasa satiŋgamŋgit te siŋka son pasa. Tukul Guwaŋge pasa te siŋka son pasa ŋga sayate le ye tane satiŋget ta teŋenmba. \v 2 Ye Zu mbal tuku piti suŋgoyate le ŋgamuŋgal rar kamusmba minet. \v 3 Ye Kristus ndoŋ purka ŋgisikumba maŋau tambi yiŋe ndare tuma turkam kumuŋ kande ye wam ta mata iduset kande. \p \v 4 Nane Israel tugu minig. Nane nuŋe kiŋo kame minam tuku Kuateŋge nane madiniŋgina. Nu nane ndoŋ minmba minit. Nu nuŋe pasa ta nane ndoŋ katna. Nane tukul pasa ŋak. Kuate mbariŋam tuku ndin nu nane tumniŋgina. Nu wam magenu kam sakina ta nane amboŋga ismba tinaig. \v 5 Abraham Isak Yakob nane nane tuku mbuŋ. Kristus nu ŋgarosu ŋak mayok kina ta nu nane tuku ndare mbolŋge mayok kina. Nu Kuate. Nu agaŋ ŋakmba kulatka minit. Nyu te-duŋgam tuku wam ta nu mbolŋge kumba minmba minam tuku minit. Son. \p \v 6 Israel mbal nane Kuate tuku ndin pitaide tukunu Kuate nu wam kam saniŋgina ta ke ndakate ŋga idus ndawap. Nane Israel tuku tugu ŋakmba minig ta afu ndo Israel ndinok. \v 7 Ta tuku Abraham tuku mbuŋ ŋakmba minig ta afu ndo nu tuku mbuŋ ndinok. Kuate nu teŋenmba Abraham sana. \q1 Isak tuku ndare mbolŋge ndo ne tuku mbuŋ mayok kaŋgaig ŋga sana. \rq Mulum Pasa 21.12\rq* \m \v 8 Pasa ta tugunu teŋenmba. Sine ŋgarosu mbolŋge Abraham tuku mbuŋ mayok kineg mbal sine Kuate tuku kiŋo kame mayok nda kineg. Kuate nu pasa saŋgrinu Abraham sana ta sine pasa ta mbolŋge Abraham tuku mbuŋ mayok kineg mbal ndo sine Kuate tuku kiŋo mayok kineg. Sine Abraham tuku mbuŋ ndinok. \v 9 Kuate nu Abraham teŋenmba sana. \q1 Yar ande si piyo naŋe Sara nu kiŋo tuwa le ye siŋka luka prowamŋgit ŋgina. \rq Mulum Pasa 18.10\rq* \m \v 10 Ta ndo kuga. Ŋgumneŋga Rebeka nu siŋgine mbuŋ Isak ndoŋ kiŋo armba fuŋgul sinamŋge konkinaik. \v 11 Kiŋo armba ta pro ndamba wam magenu ko ŋaigonu ke ndakinaik le nu o buk ande madina. Kuate nu taŋgo madiniŋgit ta nane wam ke likade mbolŋge madi ndaniŋmba nu nuŋe wamdus ndo dubimba madiniŋmba wikate. \v 12 Nu nuŋe maŋau ta te-mayokmba Rebeka teŋenmba sana. \q1 Kiŋo mulum nu kiŋo ŋgumneŋgamŋgat ta tuku miŋge kumnemŋge minamŋgat ŋga sana. \rq Mulum Pasa 25.23\rq* \m \v 13 Kuyar pasa ande mbolŋge Kuate tuku miŋge teŋenmba minit. \q1 Yakob tuku ye kume puret ta Esau ye kasuret ŋgate. \rq Malakai 1.2\rq* \m \v 14 Kuate nu nuŋe nzali dubimba ande madimba ande pitaite ta nu wam kumumbi ke ndakate ŋga sakam kumuŋ e? i ... Ye taŋamba idus ndawet. \v 15 Kuate nu pasa te Moses sana le nu kuyar mbolŋge kuyarna le minit. \q1 Ye taŋgo ande mapewam iduset ta ye nu mapewet. \q1 Ye taŋgo ande sinawam iduset ta ye nu sinawet ŋgate. \rq Kisim Bek 33.19\rq* \m \v 16 Ta tuku Kuate nu ande mapete ta taŋgo tuku wamdus ko nuŋe piro tuku mundu ta tuku nu mape ndate. Kuga. Nu nuŋe wamdus sina tambi ndo nu mapete. \v 17 Kuate nu kuyar pasa ande mbolŋge Isip tuku gabat Farao tuku teŋenmba sakate. \q1 Ye ne mbolŋge yiŋe saŋgri te-mayoki le ye tuku nyu kilke mbol mbal iswaig ŋga ye ne gabat pilen ŋgate. \rq Kisim Bek 9.16\rq* \m \v 18 Ata. Kuate nu nuŋe nzali dubimba afu mapekate sulumba afu nuŋe pasa pitaiwam tuku wamdus kareŋnu niŋgit. \p \v 19 Kile tane tuku ande teŋenmba ye kusnayamŋgat. Sine Kuate tuku nzali pitaiwam kumuŋ kuga ta ndaŋam saka Kuate nu taŋgo tuku gubra pilit ŋga ye kusnayuwa ta \v 20 ye teŋenmba nu tuku pasa lafuwamŋgit. Ne ima le Kuate ndoŋ kualeyaukate. Kilke waim andeŋge nu taŋgo wakeite ta samba ne ndaŋam saka ye teŋenmba wakeiyina ŋga sa ndate. \v 21 Waim wakeikanu taŋgo ta nu kilke kilmba nuŋe nzali ndo dubimba agaŋ wakeikate. Nu kilke ndui tambi waim ande maditaknu wakeimba waim ande ake agaŋ patinu tuku wakeite. \p \v 22 Taŋamba ndo Kuate nu nuŋe nzali dubimba nuŋe agaŋ ndende mbolŋge wam afu kam kumuŋ. Nu une tuku gubra ŋak minmba nuŋe saŋgri suŋgo te-mayokmba ŋakmba tumniŋgam tuku iduste ta nu ŋgan minmba pitik ndo ŋgisikam tuku minig mbal pa niŋge ndakate. \v 23 Nu nuŋe mapekate mbal mbolŋge nuŋe wam magenu lato lato patikuwa le ŋakmba kaŋgerwaig ŋga idusmba taŋate. Mbal ta nane nu ndoŋ gare ŋak minmba minam tuku Kuate nu o buk nane madiniŋgina. \v 24 Kuate nu sine wike likate mbal tuku saket ta afu Zu mbal afu kasomok mbal. \p \v 25 Kuate nu tuan taŋgo Hosea mbolŋge nu kasomok mbal tuku teŋenmba sakina. \q1 Nane ye tuku mbal mine ndakade kuasmbi ta nane ye tuku mbal minamŋgaig. Mbal ta ye nane wamdus niŋge ndaken ta ye nane tuku kume purmba minamŋgit. \q1 \v 26 Ma ande tuku mbal nane Kuate tuku mbal kuga ŋga saken ta ye tane Kuate abo ŋak minit tuku kiŋo kame ŋgamŋgit. \rq Hosea 2.23; 1.10\rq* \m Kuate nu taŋamba sakina. \p \v 27 Tuan taŋgo Aisaia nu Israel mbal tuku teŋenmba wi kueŋka sakina. \q1 Piyalŋge fulbul minig taŋaŋ Israel mbal burnu kumuŋ kuga ta ndui ndui ndo muskil kile-tidiŋgam tuku wam tamŋgaig. \q1 \v 28 Kuate nu dal ndaka kilke te mbolŋge pitik ndo pasa nduiye te-timba lafunu pa niŋgamŋgat. \rq Aisaia 10.22-23\rq* \m \v 29 Aisaia nu o buk pasa ande teŋenmba sakina. \q1 Samba mbolok mbal tuku Mbara nu sine tuku ndare afu mape ndakina kande sine Sodom le Gomora taŋaŋ kile mine ndakeg kande. \rq Aisaia 1.9\rq* \m Aisaia nu taŋamba sakina. \p \v 30 Ye tuan taŋgo kame tuku pasa satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Kasomok mbal nane tiŋreknu mayok kambim tuku ndin sota matuk tukul ndakinaig ta nane Kuate nu kumuŋ ŋginaig sulumba Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kinaig. \v 31 Israel mbal nane tiŋreknu mayok kambim tuku tukul dubika matuk tukulka nane tiŋreknu mayok ndakinaig. \v 32 Ta ndaŋam? Nane tiŋreknu mayok kambim tuku wamdus saŋgrinu pilnaig ta naŋgine piro tuku saŋgri mbolŋge sotinaig. Kuate nu kumuŋ ŋga nu mbolŋge sote ndakinaig. Ndame ande taŋgo kupe daŋŋgade ta nane ndame ta mbolŋge bikekade. \v 33 Kuyar pasa nu teŋenmba sakate. \q1 Ata. Ye Sion tumbraŋŋge ndame ande kupe daŋŋgam tuku pili le minamŋgat. Ndame suŋgo ta mbolŋge nane barinuŋgaig. Ande nu ndame ta tuku saŋgri tomba tiŋguwa ta nu tumail pulunuŋgat ŋgate. \rq Aisaia 28.16\rq* \c 10 \s1 Israel mbal ndin mayenu ŋgisinaig \p \v 1 Tira kame, yiŋe mbal Israel nane muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku ndin ta te-silikuwaig ŋga ye wamdus saŋgrinu pilmba Kuate yabaŋet. \v 2 Nane Kuate dubi mayewam tuku ŋgamuŋgal kunde-kundeniŋgit ta nane ndin katese ndade. Ye nane tuku maŋau ta kila. \v 3 Nane Kuateŋge ndo taŋgo tiŋreknu kile-mayokkate wam ta gilai minmba naŋgine saŋgrimbi tiŋreknu mayok kambim tuku wamdus saŋgrinu pilig. Nane Kuate nu taŋgo tiŋreknu kile-mayokkate ndin ndindo ta pitaide. \p \v 4 Kristus mbolŋge tukul pasa kumna. Kile nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal nane Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kinig. \v 5 Moses nu tukul pasa dubimba tiŋreknu mayok kambim tuku teŋenmba kuyarna. \q1 Ande nu tukul pasa ŋakmba dubi mayewa ta nu abo ŋak minmba minamŋgat ŋgina. \rq Wok Pris 18.5\rq* \m \v 6 Kristus tuku kume mbolŋge tiŋreknu mayok kinit wam ta minde bada taŋaŋ kuga. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Ima nu samba mbol ambe kaŋgat ŋga idus ndawa ŋgate. \rq Lo 30.12\rq* \m Sine pasa tambi ande nu samba mbol kumba Kristus tumba ndekuwa le son ŋgam kumuŋ ŋganu sukeg. \v 7 Ko ima nu kumanu mbal tuku tumbraŋ kaŋgat ŋga idus ndawap. Pasa tambi ande nu Kristus kumanu mbal ŋgamukŋge te-tiwa le son ŋgam kumuŋ ŋganu sukeg. \p \v 8 Kristus son ŋgam tuku ndin minde bada taŋamba kuga. Kuyar pasa te ise tiwap. \q1 Kuate tuku pasa tane tugumŋge minit. Tane tuku miŋge mbolŋge ŋgamuŋgal sinamŋge minit. \rq Lo 30.14\rq* \m Ata. Nu son ŋgam tuku minde bada kuga. Pasa tane tugumŋge minit ta sine kukliweg. Tane Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgap ŋgeg not. \p \v 9 Ne naŋe miŋgembi Yesus nu Suŋgo Ndindo minit ŋga te-mayokmba saka sulumba naŋe ŋgamuŋgalmbi Kuateŋge Yesus kumna le te-tina ta ne son ŋga ta Kuate nu ne tuku muskil te-tiwe tanmbimŋgat. \v 10 Sine ŋgamuŋgalmbi son ŋgeg le Kuateŋge sine tiŋreknu ŋgate. Sine miŋgembi pasa ta te-mayokeg le muskil kile-tidiŋge siŋgit. \v 11 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Ande nu ndame ta tuku saŋgri tomba tiŋguwa ta nu tumail pulunuŋgat ŋgate. \rq Aisaia 28.16\rq* \m \v 12 Sine Israel mbal tane kasomok mbal Suŋgo am mbolŋge sine kise kise mine ndakeg. Nu sine ŋakmba tuku Suŋgo ndindo minit. Nane afu nu sinzaŋniŋguwa ŋga nu wikade ta nu nane ŋakmba nuŋe raŋgun mayenu tambi sinzaŋniŋgit. \v 13 Kuyar pasa nu teŋenmba sakate. \q1 Nane afu Suŋgoŋge sinzaŋniŋguwa ŋga wikade ta nu nane ŋakmba muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgat ŋgate. \rq Yoel 2.32\rq* \m \v 14 Nane nu tuku saŋgri gilai minmba son nda ŋgade mbal ta ndaŋndaŋmba nuŋge nane sinzaŋniŋguwa ŋga nu wikam kumuŋ? Nane nu tuku nyu ise ndakuwaig ta ndaŋmba nane son ŋguwaig? Ande nu Kristus tuku pasa tumba nane tugumŋge kukli ndawa ta ndaŋmba nane isamŋgaig? \v 15 Afu naŋgine mbal afu pasa kukliwam tuku kukul ndaniŋguwaig ta ndaŋmba nane kumba pasa ta kukliwamŋgaig? Kuyar pasa ande ta tuku teŋenmba sakate. \q1 Ande nu pasa mayenu tumba pro sine tugumŋge sakate ta sine gare-garekeg ŋgate. \rq Aisaia 52.7\rq* \s1 Israel mbal pasa mayenu pitainaig \p \v 16 Kristus tuku pasa mayenu isig mbal gudommba nane pasa ta dubi ndade. Aisaia nu ta tuku teŋenmba sakina. \q1 O Suŋgo, sine pasa kukliweg le ande nu son nda ŋgate ŋgina. \rq Aisaia 53.1\rq* \m \v 17 Sine Aisaia tuku pasa ta mbolŋge teŋenmba kila pileg. Son ŋgam tuku ndin ta Kristus tuku kukliweg. \v 18 Ye tane kusnatiŋgamŋgit. Israel mbal nane pasa mayenu ise ndakinaig e? Kuga. Nane siŋka pasa mayenu buk isnaig. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Nane Kuate tuku pasa kuklinaig le kilke mbol mbal ŋakmba isnaig. Naŋgine pasa ta suŋgoka kilke tugu ŋakmba kumuŋgina ŋgate. \rq Mune 19.4\rq* \m \v 19 Ye maŋ lato kusnatiŋgamŋgit. Nane Israel mbal pasa ismba tugunu katese ndanaig e? Kuga. Nane siŋka katesenaig. Moses nu o buk Kuate tuku miŋge pasa teŋenmba sakina. \q1 Ye mbal nyu kugatok mbolŋge maŋau mayenu ki le tane Israel mbal wamdus ŋayoŋgamŋgaig. \q1 Ye kilke kisekok mbal wamdus tugusek kugatok minig ta sinzaŋniŋgi le tane gubra tamŋgaig ŋgina. \rq Lo 32.21\rq* \m \v 20 Ŋgumneŋga Aisaia nu Kuate tuku miŋge te-mayokmba pasa saŋgrinu ande teŋenmba sakina. \q1 Ye sote ndakade mbal ye te-silikam tuku ndin tumniŋgamŋgit. Nane ye kusna ndaŋgade mbal nane ye kila palmbim tuku ye nane tugumŋge mayok kaŋgit ŋgina. \rq Aisaia 65.1\rq* \m \v 21 Nu nuŋe mbal Israel tuku teŋenmba sakina. \q1 Ait kuennu nane ye tuku pasa pitaimba ŋgueu pilig mbal nane ye tugum prowaig ŋga wika minet ŋgina. \rq Aisaia 65.2\rq* \m Aisaia nu Kuate tuku miŋge taŋamba te-mayokna. \c 11 \s1 Kuate nu Israel mbal tuku sinaniŋgina \p \v 1 Ye tane kusnatiŋgamŋgit. Kuate nu nuŋe mbal Israel pitaikina ŋga idusde e? Siŋka nu taŋa ndana. Ye mata Israelnu. Ye Abraham tuku ndare. Ye tuku tugu ta Benyamin. \v 2 Kuate nu nuŋe mbal Israel kilam tuku o buk madiniŋgina ta nu nane pitai ndakate. Elia tuku wam kube kuyar pasa mbolŋge minit ta tane kila. Nu Israel mbal tuku maŋau kaŋgerka nu nane pasa mbolŋge patika Kuate sana: \v 3 O Suŋgo, nane Israel mbal ne tuku tuan taŋgo ŋakmba kilmba bale farmba ne atraukam tuku mbain ta kilmba ŋaigo siglikade. Kile ye yiŋe ndo ne dubinumba minet le nane ye mata baleyam tuku ndin sotade ŋgina. \v 4 Taŋakina le Kuate nu ndek Elia teŋenmba sana: Kuga. Israel mbal ŋgamukŋge nane gudommba 7,000 ye dubiyade le ye nane kulatket. Nane yabri mbara Baal mbariŋ ndade ŋga Elia sana. \p \v 5 Taŋamba ndo kile ait te mbolŋge sine Israel mbal ndui ndui Kuate dubimba mineg. Kuate nu o buk sine ake sinaŋ make patika kilam tuku madisiŋgina. \v 6 Nu ake sinaŋ sine make patika madisiŋgina ta siŋgine wam ke likeg ta mbolŋge sine nuŋe mbal mayok nda kineg. Kuga. Sine nuŋe ake make patikate wam ta mbolŋge ndo nuŋe mbal mayok kineg. \v 7 Wam ta mbolŋge sine teŋenmba kila pileg. Israel mbal nane tiŋreknu mayok kambim tuku ndin sotinaig ta te-sili ndakinaig. Kuate nu sine ndui ndui kilam tuku madisiŋgina mbal sineŋge ndo te-silikeg. Nane afu ŋgamuŋgal tukulmba wamdus kareŋnu niŋgina. \v 8 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Kuate nu nane tuku ŋgamuŋgal wamdus tukulam tuku maŋau niŋgina le nane ammbi agaŋ kaŋger ndaka kilbambi pasa ise ndakade. Kile nane taŋamba ndo minig ŋgate. \rq Aisaia 29.10\rq* \m \v 9 David nu mata teŋenmba sakina. \q1 Nane agaŋ ndende kumumbi minmba den ndakeg ŋga idusde. Wamdus taŋge nane biye tidiŋguwa le nane ndekuwaig sulumba lafunu kumumbi tuwaig. \q1 \v 10 Nane tuku am ma makeŋge soŋguwa le mambil ndawaig. \q1 Nane piti ŋak minmba poska lika minmba minwaig ŋgina. \rq Mune 69.22-23\rq* \m David nu taŋamba sakina. \s1 Kuate nu kasomok mbal kilna \p \v 11 Ye maŋ tane kusnatiŋgamŋgit. Israel mbal nane Kuate tuku ndin nduiye ŋgisinaig ŋga idusde e? i ... Nane taŋa ndanaig. Nane mbarmba Kristus pitainaig le muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku pasa ta nane tane kaŋgerka am kikoŋ tiŋga pasa mayenu ta maŋ tam iduswaig ŋga tane kasomok mbal tugum kina. \v 12 Israel mbal mbarnaig le kilke mbol mbal ŋakmba Kuate tuku wam mayenu ta te-silikinaig. Nane Kuate kusrenaig le nuŋe wam mayenu tane kasomok mbal mbol prona. Ŋgumneŋga Israel mbal maŋ ŋgamuŋgal biye mbilmba Kuate tugum kuwaig le wam mayenu nane tuku mbar mbolŋge prona ta limba siŋka wam mayenu suŋgo ŋayo taŋgo ŋakmba mbolŋge mayok kaŋgat. \p \v 13 Kile ye tane kasomok mbal satiŋgamŋgit. Ye tane kasomok mbal tuku aposel minet ta piro te suŋgo ŋga wamdus saŋgrinu pilmba piroket. \v 14 Ye maŋau tambi yiŋe tugu am kikoŋ tiŋga nane tuwaig ŋga iduset. Taŋamba nane afu turmba muskil kile-tidiŋguwaig. \v 15 Kuate nu Zu mbal kile-sikina le kilke mbol mbal ŋakmba Kuate ndoŋ tumawam tuku ndin mayok kina. Ŋgumneŋga nu maŋ Israel mbal luka kilwa le ame wam suŋgo mayok kaŋgat? Taŋgo kummba maŋ aboŋgate wam suŋgo taŋaŋ. \p \v 16 Bret inumnu kuerka Kuate atraukate ta bret ŋaknu ta Kuate tuku. Ail tugunu Kuate tuku minit ta ail wainu ŋakmba nu tuku. \v 17 Ail ndinok ta Kuate nu wainu afu kat pugurka duŋekok olif ail wainu kilmba wainu ndinok afu ŋgamukŋge tuturmba kuse likina. Tane kasomok mbal duŋekok olif ail taŋaŋ kile Zu mbal tuku wam magenu nane ndoŋ kilig. \v 18 Tane wam ta tuku idusmba sine ail wainu ndinok liniŋgeg ŋga payam ndakap. Ail tugunu ail wainu mbolŋge saŋgri ti ndaŋgate. Kuga. Tane ail tugunu mbolŋge saŋgri tiŋgade. \p \v 19 Tane afu taŋgine ŋgarosu payamka teŋenmba sakade. Sine kasomok mbal ail ta mbolŋge tuturbe ŋga nu wainu afu kat pugurka pankina ŋga sakade ta son ta \v 20 nane Zu mbal son nda ŋginaig tukunu Kuate nu nane kat pugurka pankina. Tane ŋgamuŋgal son ŋak minig tukunu tane ail ta mbolŋge minig. Tane taŋgine ŋgarosu payam ndaka kurau mayemba taŋgine ŋgamuŋgal son biye dewap. \v 21 Wainu ndinok ta nane son nda ŋginaig le Kuate nu nane mape ndaka kat pugurkina. Tane duŋekok olif ail taŋaŋ minmba son maŋau kusrewap ta nu siŋka tane mape ndaka kat pugurkamŋgat. \p \v 22 Ata. Tane Kuate tuku raŋgun maŋau le gubra maŋau te kila palpe. Kuate kusremba bariŋgade mbal nu mape ndaka kile-pankate ta tane Kuate tuku raŋgun mayenu ta tade. Tane taŋamba tumba minmba minam tuku ŋgamuŋgal son biye dewap. Kuga ta nu tane mata kat pugurka pankamŋgat. \p \v 23 Israel mbal nane maŋ ŋgamuŋgal biye mbilmba Kuate tuku saŋgri tomba tiŋguwaig ta nu nane kilmba maŋ ail ta mbolŋge tuturniŋguwa le minamŋgaig. Kuate nu taŋawam kumuŋ. \v 24 Tane kasomok mbal buk duŋekok olif ail wainu minnaig le Kuateŋge tane kat pugurka kilmba nu ail prode maŋau ta mbilmba olif ail mayenu ta mbolŋge tuturmba kuse likina. Wainu ndinok ta nu nane maŋ kilmba ail ta mbolŋge tuturmba kuse likam tuku ta minde bada kuga. \s1 Kuate nu kilke mbol mbal ŋakmba sinaniŋgit \p \v 25 Tira kame, tane taŋgine ŋgarosu payamkubekaig ŋga ye wam ande kuirok minit ta te-kilimba satiŋgamŋgit. Israel mbal afu Kuateŋge ŋgamuŋgal tukulmba wamdus kareŋnu niŋgina le Kuate ŋgumnenaig ta nane taŋamba nduiye mine nda. Kuate nu tane kasomok mbal giganmba kilam tuku maditiŋgina ta ka kumuŋguwa le Israel mbal ŋgamuŋgal tukulmba wamdus kareŋnu minig ta kusrewamŋgaig. \v 26 Wam ta mbolŋge Israel mbal ŋakmba muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgat. Kuyar pasa ande ta tuku teŋenmba sakate. \q1 Muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku taŋgo nu Sion tumbraŋ suŋgo mbolŋge prowamŋgat. \q1 Nu prowa sulumba Yakob tuku tugu Kuate ŋgumnede maŋau ta pitaiwamŋgat. \rq Aisaia 59.20\rq* \q1 \v 27 Taŋamba ye nane ndoŋ pasa katen ta kumumba nane tuku une maŋau saukamŋgit ŋgate. \rq Yeremia 31.33\rq* \m \v 28 Kristus tuku pasa mayenu Israel mbal nane pitaimba Kuate ŋgueu pilnaig ta tane kasomok mbal pasa ta isig. Nane Kuate tuku ŋgueu pilig wam ta mbolŋge nu tane turkate ta Kuate nu nane kilam tuku madiniŋgina ta nu nane tuku mbuŋ kame idusniŋmba nane tuku kume purmba minit. \v 29 Kuate nu wamdus mbil ndate tuku. Nu nuŋe wam magenu afu niŋgit ta nu maŋ yai ndakate. Nu afu kilam tuku madiniŋgit ta nu maŋ nane pitai ndaniŋgit. \v 30 Israel mbal nane amboŋga Kuate tuku miŋge dubinaig ta ŋgumneŋga Kristus mbolŋge pitainaig. Tane nu tuku pasa amboŋga pitainaig mbal kile Kuate nu Kristus mbolŋge tane mapekate. \v 31 Nu tane kasomok mbal mapeka minit taŋamba ndo Israel mbal mata mapekam tuku ta kile nane nu tuku miŋge pitaimba minig. \v 32 Sine ŋakmba Kuate tuku miŋge pitaigeŋ le nu sine kilmba une tuku ndalekanu maŋau mbol patikina. Taŋana sulumba kile nu Kristus mbolŋge sine ŋakmba mapeka kilamŋgat. \p \v 33 Kuate tuku maŋau ta mayenu ndo. Nu tuku wamdus kila suŋgo o mbolŋge. Sine siŋka nu tuku wamdus kila pile ndakeg. Nuŋe wamdus kile-mayokkam tuku ndin sine pileŋgam kumuŋ kuga. \v 34 Kuyar pasa nu teŋenmba sakate. \q1 Ima nu Suŋgo tuku wamdus kila minit? Ima nu Suŋgo wam pagu pasa sawam kumuŋ ŋgate. \rq Aisaia 40.13\rq* \m \v 35 Ima nu agaŋ ande Suŋgo tuna ta tuku lafunu nu mbolŋge minit? \v 36 Nuŋge agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ta nu tugu. Nu miro. Nu tuku nyu suŋgo kilŋa saŋgri ta minmba minamŋgat. Son. \c 12 \s1 Sine Kuate tuku ndo minbe \p \v 1 Tira kame, tane Kuate tuku mape maŋau idusmba taŋgine ŋgarosu Kuate tuku ŋga madimba patikap le minwaig. Kuate nu atrau agaŋ taŋaŋ ta nu nzalite. Sine taŋaweg ta sine kumumbi Kuate mbariŋeg. \v 2 Tane kilke te tuku maŋau te-pur ndawap. Taŋgine wamdus Kuate mbolŋge palpe sulumba kitek mayok kape. Tane taŋamba Kuate tuku nzali kila palpe sulumba wam magenu o mbolŋge Kuate garete ta ke likam kumuŋ. \s1 Piro saŋgri yimyam tuku pasa \r (1 Korin 12) \p \v 3 Kuate nu ye make pilmba aposel pilna. Ye nyu tambi satiŋgamŋgit. Tane taŋgine miroŋ payam ndaka kumumbi pileŋgap. Kuate nu saŋgri yimyam tiŋgit ta idusmba taŋgine miroŋ pileŋgap. \v 4 Ŋgarosu ndindo mbolŋge agaŋ inum inumnu piro kise kise ke likade. \v 5 Taŋamba ndo sine Kristus ndoŋ ulendikeg mbal sine gudommba ta ŋgarosu ndindo ndo mineg. Ŋgarosu ta mbolŋge sine inum inumnu mineg ta ulendika ŋgarosu ndindo. \v 6 Kuate nu sine ŋakmba make patika sine yimyam saŋgri kise kise ake siŋgit tambi sine pirokube. Ande nu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkam tuku saŋgri tate ta nu nuŋe ŋgamuŋgal son maŋau tambi kile-mayokkuwa. \v 7 Ande nu taŋgo turkam tuku saŋgri tate ta nu taŋgo turkuwa. Ande nu pasa kukliwam tuku saŋgri tate ta nu pasa kukliwa. \v 8 Ande nu taŋgo saŋgri pileniŋgam tuku saŋgri tate ta nu saŋgri pileniŋguwa. Ande nu agaŋ ndende ŋak afu turka niŋgam tuku saŋgri tate ta nu waknyumba niŋguwa. Ande nu gabat taŋgo minam tuku saŋgri tate ta nu wamdus saŋgrinu pilmba piro ta kuwa. Ande nu sinamanzerka minig mbal turkam tuku saŋgri tate ta nu gare ŋak turkuwa. \s1 Tira kame ŋgamuŋgal niŋgam tuku pasa \p \v 9 Tane wamdus tugusekmbi muŋgu kume purkap. Tane maŋau ŋaigonu ŋakmba ŋgumneniŋmba maŋau magenu ndo bige dedeŋgap. \v 10 Taŋgine tira kat taŋgine taŋaŋ taŋgine taŋgine muŋgu kume purkap. Tane taŋgine taŋgine tira kame tuku nyu kile-duŋgam tuku ŋgamuŋgal kunde-kundetiŋguwa. \v 11 Tane kanyum ndamba saŋgri tiŋga pirokap. Tukul Guwa mbolŋge tumail gare ŋak mayok kape sulumba Suŋgo tuku piro mbal minap. \v 12 Tane muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku tairŋgade ta tuku gare-gareka minmba piti sinamŋge ŋgan pilmba dirnaŋgap. Tane mara mara Kuate yabaŋmba minmba \v 13 Kuate tuku mbal agaŋ ndende denkade ta turkap sulumba kisekok mbal kilmba taŋgine wande mbolŋge patikap. \p \v 14 Tane piti sertiŋgig mbal Kuateŋge nane sinzaŋniŋguwa ŋga yabaŋap sulumba nane nyaro pasa niŋmba kasur pasa niŋge ndakap. \v 15 Nane gare ŋak minig mbal ndoŋ tane gare-garekap. Nane piti ŋak minmba malmbikade mbal ndoŋ tane malmbikap. \v 16 Tane tira kame ndoŋ wamdus ulendika tuma minmba sine sugo ŋga piro nyu kugatok ta kam tuku mbule ndakap. Tane sine kila sugo ŋak ŋga idus ndawap. \p \v 17 Ande tane mbolŋge maŋau ŋayonu kuwa kande tane maŋau ŋayonumbi lafu ndawap. Taŋgo ŋakmba ŋgamukŋge maŋau tiŋreknu ndo ke likap. \v 18 Tane taŋgo ŋakmba ndoŋ ŋgamuŋgal ulendi minam tuku ndin sotap. \p \v 19 Tira kame, nane afu tane mbolŋge maŋau ŋaigonu kuwaig le tane Kuateŋge lafuwa ŋga piti ta nu wai mbolŋge ndo palpe. Kuate tuku kuyar ta tuku teŋenmba sakate. \q1 Suŋgo nu sakate: Maŋau ŋaigonu lafunu ta ye tuku piro. Yeŋge pa ta niŋgamŋgit ŋgate. \rq Lo 32.35\rq* \m \v 20 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Ne tuku ŋgueu taŋgo nu gubawa kande nyamagaŋ tawe le nyuwa. Nu kule parawa kande kule tawe le nyuwa. \q1 Ne taŋawa ta nu nuŋe ŋgueu maŋau ta tuku kiko tumba wamdus rar prowa le kamusmba minamŋgat ŋgate. \rq Sindaun 25.21\rq* \m \v 21 Maŋau ŋaigonu taŋge tane kile-ibeŋkikat ŋga tane nu mape ndawap. Taŋgine maŋau magenu tambi maŋau ŋaigonu ta kile-ibeŋkap. \c 13 \s1 Kuateŋge gabat sugo patike likate \p \v 1 Sine ŋakmba gafman kumnemŋge minbe. Kuate tuku wamdus mbolŋge ndo nane mayok kinig. Gabat sugo mine likade ta nuŋge patikate. \v 2 Ande nu gafman tuku miŋge pitaite ta nu Kuate tuku wamdus pitaite. Pitaide mbal ta nane piya kumumbi tade. \p \v 3 Maŋau magede mbal nane kulat taŋgo sugo tuku kuru kuru ndakade. Nane wam ŋaigonu kade mbal ndo kulat taŋgo tuku kuru-kurukade. Ne gabat ande tuku kuru-kurukam idus ndamba kande ne maŋau magenu ka le nu ne nzalinuwa. \v 4 Kuate nu tane turkam tuku gabat suŋgo ta pilit. Nu maŋau ŋayonu lafuwam tuku nyu ŋak minit. Ta tuku ne maŋau ŋayonu kumba kande ne nu tuku kuru-kuruka. Kuate nu maŋau ŋaigonu kade mbal pa niŋgam tuku gabat suŋgo ta nu tuku piro taŋgo minit. \v 5 Ta tuku ye satiŋgit. Tane gafman tuku miŋge kumnemŋge minap. Tane Kuate tuku pa laipam tuku ndo nu kumnemŋge mine ndakap. Tane maŋau tiŋreknu ŋga nu kumnemŋge minap. \p \v 6 Tane takis ndametiŋ pankap. Gafman mbal nane piro ke likade ta nane Kuate tuku piro biyig. \v 7 Tane afu mbolŋge wam kam tuku minwaig kande nane mbolŋge ke likap. Tane takis ndametiŋ pankam tuku minmba kande pankap. Tane nyu ŋak mbal idusniŋmba nane gare niŋgam tuku wam ta ndo kap. \s1 Taŋgine taŋgine muŋgu kume purkap \p \v 8 Tane agaŋ ande lafuwam tuku mine ndakuwa. Taŋgine taŋgine muŋgu kume puram tuku maŋau ta ndo lafuwam tuku minwa. Nane afu tane tugumŋge minig ta tane nane tuku kume purde ta tane Kuate tuku tukul pasa ŋakmba kumude. \v 9 Kuate tuku tukul gudommba minig. Taŋgo pino muŋgu kuayar ndakap. Taŋgo bale ndawap. Agaŋ ande kuayar ndawap. Agaŋ ndende kilam tuku piriri ndawap. Tukul kame sakit ta ŋakmba tukul pasa teŋge ulendite. Tukul ta teŋenmba. Tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo tane tugumŋge minig mbal tuku kume purap ŋgate. \v 10 Taŋgo nu kume pur maŋau tambi ande ŋayo siliwam kumuŋ kuga. Ande nu kume pur maŋau ŋak minit ta nu tukul ŋakmba kumute. \p \v 11 Kile mineg ait te tane kila. Ta tuku wam ŋakmba ta dubikap. Sine muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku pasa ismba son ŋgigeŋ ait ta kile ait kuen kinit. Ta tuku taŋgine wamdus kinyanu minig ta kuagnekap. \v 12 Ma furir tuku ait kugawam bafute le mafewam tuku ait buk patukate. Ta tuku ma make tuku maŋau kile-sika mafeŋ tuku maŋau kilmba tambi maŋau ŋaigonu kile-ibeŋkube. \v 13 Sine mafeŋ mineg taŋaŋ maŋau magenu ndo kube. Sine afu ndoŋ minyoka isukusmba maim-maimka kule kamenu nye ndakube. Sine fare fare taŋgo pino ndoŋ une ndakube. Kutur maŋau kiko ŋak ta ke ndakube. Afu ndoŋ kualeyau ndakube. Afu tuku mine tuku wamdus kagli Ŋr ndakube. Sine ma make tuku maŋau taŋaŋ ŋakmba kusrekube. \p \v 14 Tane siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku maŋau te-purap sulumba taŋgine ŋgarosu tuku nzali ŋaigonu kam tuku idus ndaniŋgap. \c 14 \s1 Sine tira kame tuku son maŋau pile ndaŋgube \p \v 1 Tira ande tuku son maŋau gisleknu ta nu tane ndoŋ maŋgurkam tuku tap. Tane nu ndoŋ kualeyauka nu tuku maŋau te-ibeŋam tuku idusmba te ndakap. \v 2 Tira ande nu ye agaŋ ŋakmba nyam kumuŋ ŋgate. Ande nu son maŋau gisleknu ŋak minmba ye mbarikit ŋga nu ndem mbulmba nyamagaŋ ndo nyate. \v 3 Ande nu ndem nyate taŋge ande nu nyamagaŋ ndo nyate ta tala ndawa. Ande nu ndem nda nyate taŋge nu taŋgo ndem nyate ta nu mbarte ŋga sa ndakuwa. Kuate nu nale arŋeŋ kilna. \v 4 Ne ima le ande tuku piro taŋgo tuku son maŋau pilete. Nu pilemba kumumbi kate ko mbarte ta ne tuku piro kuga. Nuŋe Suŋgo tuku piro. Suŋgoŋge nu saŋgri tuwit ta nu kumumbi mayok kaŋgat. \p \v 5 Tira ande nu ait afu tukul ŋak ŋgate. Ande ait ŋakmba kumu kumu tukul kugatok ŋga iduste. Taŋgine miroŋ yimyam maŋau dubiwam tuku ta pileŋga te-tiwap. \v 6 Ait afu sugo ŋgade mbal ta nane Kuate tuku nyu idusmba taŋade. Nane ndem nyade mbal Kuate gare pasa tuwig sulumba Kuate tuku idusmba nyade. Nane ndem nda nyade mbal nane Kuate tuku mata idusmba ndem nda nyade. Nane nyamagaŋ ndo nyade ta tuku Kuate gare pasa tuwig. \v 7 Sine mineg ta siŋgine miroŋ tuku mine ndakeg. Ko kumeg ta siŋgine miroŋ tuku kume ndakeg. \v 8 Sine abo ŋak mineg ta sine Suŋgo tuku nyu te-duŋgam tuku mineg. Sine kumeg ta Suŋgo tuku nyu te-duŋgam tuku kumeg. \v 9 Kristus nu kumanu mbal abo ŋak minig mbal tuku Suŋgo minam tuku nu kummba maŋ tiŋgina. Ta tuku sine abo mineg e ko kumeg ta sine Suŋgo tuku ndo mineg. \p \v 10 Ne wam ta idusmba tira ande tuku son maŋau pileŋga nu mbarte ŋga sa ndaka. Ko ne afu tuku son maŋau kaŋgerka tala tala ndaniŋga. Sine ŋakmba Kuate am mbolŋge tiŋgube le nuŋge sine pilesiŋgamŋgat. \v 11 Kuyar pasa ande ta tuku teŋenmba sakate. \q1 Suŋgo nu sakate: Ye siŋka abo minet taŋaŋ pasa te siŋka mayok kaŋgat. Taŋgo ŋakmba ye tugumŋge dagol tidroŋgamŋgaig. Nane ŋakmba ye tuku nyu te-duŋgamŋgaig ŋgate. \rq Aisaia 45.23\rq* \m \v 12 Ta tuku sine ŋakmba Kuate tugumŋge siŋgine wam ŋakmba ke likeg ta kilimok kile-mayokkamŋgig. \s1 Sine tira kame tuku ŋgamuŋgal ŋaigo sigli ndakube \p \v 13 Ta tuku sine siŋgine muŋgu pileŋgeg wam ta kusrekube. Sine wamdus saŋgrinu pilmba siŋgine tira inum ndekam tuku wam ande ke ndakube. \v 14 Ye Suŋgo Yesus ndoŋ ukendiket ta nyamagaŋ ndem ŋakmba nyam tuku tukul kuga. Ye wam ta kila minet ta ande nu agaŋ ande nyam tuku tukul ŋak ŋga iduste ta nu tuku wamdus sinamŋge tukul taŋaŋ mayok kinit. \v 15 Tira ande nu agaŋ ande nyam tuku tukul ŋak ŋgate le ne tumba nyate ta ne nu tuku wamdus ŋayo silite. Taŋate ta ne tira tuku kume purte wam ta kusrete. i ... Kristus nu tira ta tuku kumna. Ne agaŋ nyate tambi nu ŋayo sili ndawa. \p \v 16 Ne ye agaŋ ŋakmba nyam kumuŋ ŋga sakate ta ne kumumbi sakate. Naŋe wamdus mayenu ta andeŋge ŋayo siliwam tuku ndin wakei ndawa. \v 17 Sine Kuate kumnemŋge mineg mbal sine nyamagaŋ le kule nyeg ko nda nyeg ta alo suŋgo kuga. Sine tiŋreknu mayok ka ŋgamuŋgal mukuk minmba Tukul Guwa mbolŋge gare ŋak mineg wam ta ndo alo suŋgokanu. \v 18 Ande nu taŋamba Kristus dubite ta nu Kuate gare tuwit. Taŋgo pino nane nu tuku maŋau ta kaŋgermba saka minig. \p \v 19 Sine ŋgamuŋgal ulendi minmba siŋgine siŋgine wamdus saŋgri pilewam tuku saŋgri tiŋga wam ta ndo ke likube. \v 20 Ne agaŋ ande nzalinu nyate tambi Kuate tuku piro ŋayo sili ndawa. Nyamagaŋ ŋakmba tukul kugatok ta ande nu ne agaŋ nyate ta mbolŋge ndekate ta ne mbarte. \v 21 Naŋe tira ande bariŋgikat ŋga ne ndem ko grep kule nye ndaka ko wam kise afu ke ndakate ta ne maŋau tiŋreknu dubite. \v 22 Ne wam afu kam kumuŋ ŋgate ta Kuate am mbolŋge ndo minwa. Ne wam ande pileŋga ye kam kumuŋ ŋga idusmba wamdus piti kugatok ta ne gare ŋak minit. \v 23 Ne wamdus armba ŋak agaŋ ande nya ta ne mbarte. Ne naŋe ŋgamuŋgal son pitaimba tumba nyate ta tuku. Ande nu wam andembi nuŋe son ŋgate maŋau piti serte ta nu mbarte. \c 15 \p \v 1 Sine Kristus dubimba ŋgamuŋgal son saŋgri ŋak mineg mbal sine tira kame son maŋau gisleknu minig ta turkube. Sine siŋgine maye minam tuku ndo idus ndabe. \v 2 Sine tira kame wamdus saŋgri pileniŋgam tuku nane tuku wamdus kumnemŋge minmba maŋau tambi nane turkube. \v 3 Kristus nu mata nuŋe maye minam tuku ndo idus ndana. Kuyar pasa ande Kristus nu Kuate ndoŋ pasatina ta teŋenmba sakate. \q1 Nane ne tumail pannade mbal ye turmba tumail panyade. \rq Mune 69.9\rq* \m Kuyar pasa nu taŋamba sakate. \p \v 4 Kuyar pasa o buk kuyarke likinaig ta sine tumsiŋgam tuku mayok kinaig. Sine kuyar pasa ta burka saŋgri tiŋga dirnaŋgube sulumba ŋgamuŋgal mukuk ŋak minmba Kuate tairŋgube. \v 5 Sine saŋgri tiŋga ŋgamuŋgal mukuk minam tuku maŋau Kuate tugumŋge prote. Nuŋge tane saŋgri tiŋguwa le tane Kristus Yesus tuku maŋau kubemba taŋgine taŋgine wamdus ulendi tuma minap. \v 6 Tane taŋamba minap ta tane ulendika miŋge ndindombi siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku Mam Kuate tuku nyu te-duŋgamŋgaig. Son. \s1 Kristus nu kilke mbol mbal ŋakmba wikina \p \v 7 Kristus nu Kuate tuku nyu mbol kuwa ŋga nu sine ŋakmba kilna. Taŋamba ndo tane mata Kuate tuku nyu mbol kuwa ŋga taŋgine taŋgine afu ŋakmba kile likap. \v 8 Kristus tuku maŋau satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Kuate nu pasa o buk sakina ta alonu mayok kuwa ŋga Kristus nu Zu mbal tuku piro taŋgo mayok kina. Wam ta mbolŋge Kuate nu Zu mbal tuku mbuŋ kame pasa saniŋgina ta kumuŋgina. \v 9 Wam ta mbolŋge kasomok mbal mata Kuateŋge mapekina le nane nu tuku nyu te-duŋginaig. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Ye kasomok mbal ŋgamukŋge ne tuku nyu te-duŋgamŋgit. Ye ne tuku nyu mbol kuwa ŋga mune ande ulamŋgit ŋgate. \rq 2 Samuel 22.50; Mune 18.49\rq* \m \v 10 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Tane kasomok mbal Kuate tuku mbal Israel ndoŋ gare-gareka minap ŋgate. \rq Tukul Pasa 32.43\rq* \m \v 11 Pasa ande mata teŋenmba sakate. \q1 Tane kasomok mbal Suŋgo tuku nyu te-duŋgap. \q1 Ese. Kilke tugu ŋakmba nu tuku nyu te-duŋgap ŋgate. \rq Mune 117.1\rq* \m \v 12 Tuan taŋgo Aisaia nu mata sakina: \q1 Yesi tuku mbuŋ suŋgo ande prowamŋgat. \q1 Nu kasomok mbal tuku Suŋgo minam tuku mayok kaŋgat. Nuŋge nane muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku tairŋgamŋgaig ŋgina. \rq Aisaia 11.10\rq* \m \v 13 Sine Kuate tairŋga mineg wam ta nuŋge siŋgit. Tane nu kumuŋ ŋga minap le nuŋge gare maŋau ŋgamuŋgal mukuk suŋgomba tiŋguwa. Nu taŋawa ta tane Kuate tairŋga minig wam ta Tukul Guwaŋge lato lato saŋgri pilemba minamŋgat. \s1 Paulus nu nuŋe piro tuku sakina \p \v 14 Tira kame, ye tane tuku wamdus ar ar ndawet. Tane raŋgun maŋau kumuŋganu ŋak minmba pasa tugusek ŋakmba kila minig tukunu taŋgine taŋgine muŋgu kile-tidiŋgam kumuŋ. \v 15-16 Kuate nu ye make pilmba tane kasomok mbal ŋgamukŋge Kristus Yesus tuku piro taŋgo minam tuku ye madiyina. Ta tuku ye waŋe te mbolŋge tane maŋ idusam tuku ye pasa saŋgrinu afu kuyarit. Ye pasa mayenu kukliwet te pris taŋaŋ Kuate tuku piro biyet. Tane kasomok mbal Tukul Guwa mbolŋge kumumbi purfeŋnu mayok kape le Kuate nu nzalinu kilwa ŋga ye tane atrau agaŋ mayenu taŋaŋ Kuate tambim tuku piro ket. \p \v 17 Ye Kristus ndoŋ ulendiket tukunu ye Kuate tuku piro ke liket te ye payamkam kumuŋ. \v 18 Kristus nu kilke mbol mbal ŋakmba pasa mayenu dubiwaig ŋga nu ye mbolŋge wam afu ke likina ta ndo ye saka minet. \v 19 Ye pasa kuklimba wam afu ke lika ye saŋgri kitek tumniŋmba Tukul Guwa tuku saŋgri yimyam kile-mayokka wam ŋakmba ta Kristus nu ye mbolŋge piro kina. Ta tuku ye Yerusalemŋge Kristus tuku pasa mayenu kukliwam tuku piro tugu pilmba kumba ka ka Iliria ma mbolŋge tiŋga piro suluwen. \p \v 20 Ye Kristus tuku piro mbal afu tuku piro tuturam idus ndawet. Nu tuku nyu kinit ma mbolŋge ye pasa kukliwe nda. Nu gilai mbal tugumŋge ye pasa kukliwam tuku wamdus saŋgrinu pilet. \v 21 Kuyar pasa ande ye idusmba taŋamba piro ket ta teŋenmba. \q1 Nane nu tuku pasa ise ndakade mbal nane ismba wamdus purfeniŋgamŋgat. \q1 Nane nu tuku nyu ise ndakade mbal nane nu kila palmbimŋgaig ŋgate. \rq Aisaia 52.15\rq* \s1 Paulus nu Rom mbal kaŋgerkam idusna \p \v 22 Ye ait suŋgomba tane tugum prowam tuku iduset ta yiŋe piro suŋgo teŋge ndin purte. \v 23 Kile kilke te mbolŋge piroket ta buk kugate. Ye yar gudommba tane tugum kambim tuku suŋgomba idusmba minet ta ye Spen kambim ŋga pro tane kaŋgertiŋgam iduset. \v 24 Ye tane ndoŋ ait fagnu minmba gare ti le tane ye mindeyumba ka ndinŋge kayeyap le ye Spen ka ŋget. \p \v 25 Ye kile ndametiŋ afu kilmba Yerusalemŋge Kuate tuku mbal turkam kaŋgit. \v 26 Nane agaŋ ndende tuku denkade tukunu Masedonia le Akaia ma mbolŋge tira kame afu nane turkam tuku ndametiŋ te patikinaig. \v 27 Nane naŋgine miroŋ wam ta kam idusnaig ta nane kumumbi kinaig. Kasomok mbal Israel mbolŋge lafu ŋak minig. Nane Israel mbal tugumŋge Kuate tuku wam magenu kilig tukunu kile kasomok mbal nane Israel mbal afu ŋgarosu tuku agaŋmbi turkam kumuŋ. \v 28 Ye ndametiŋ te kilmba Yerusalem mbal niŋgi sulumba ye Spen kambim ŋga ka tane tugum ta prowamŋgit. \v 29 Ye tane tugum prowi ta ye Kristus tuku gare maŋau ŋakmba ŋak tane tugum prowamŋgit ta ye kila. \p \v 30 O tira kame, sine ŋakmba Suŋgo Yesus Kristus tuku mbal mineg. Sine Tukul Guwa mbolŋge muŋgu kume purkeg. Ta tuku ye teŋenmba satiŋgamŋgit. Tane ye turyam tuku ye ndoŋ Kuate suŋgomba yabaŋbe. \v 31 Yudea ma tugu mbolŋge son nda ŋgade mbal ye baleyam idusde ta ye maye minam tuku Kuate yabaŋap. Kristus tuku mbal Yerusalemŋge nane kasomok mbal tuku ndametiŋ te kilam mbulbekaig. Nane gare ŋak kilwaig ŋga ta tuku mata Kuate yabaŋap. \v 32 Kuate nu nzaliwa le ye taŋamba gare ŋak tane tugum ta promba ait afu tane ndoŋ mini sulumba wamdus gare tamŋgit. \p \v 33 Kuate nu ŋgamuŋgal wamdus bul sersiŋgam tuku nu tugu. Nu tane ndoŋ minmba minwa. Son. \c 16 \s1 Paulus nu Rom mbal kaiye pasa niŋgina \p \v 1 Kristus tuku piro pino ande nyunu Febe tane nu tuku nyu kila palpe ŋga satiŋgamŋgit. Nu Senkrea tumbraŋ suŋgo mbolŋge Kristus tuku kuasmbi ŋgamukŋge piro kate. \v 2 Nu tane tugum ta prowa le tane Kuate tuku mbal minig ta te-mayokmba Suŋgo tuku nyu mbolŋge nu tap. Nu wam afu denkuwa kande turap. Nu tira kame suŋgomba ye mata turyina. \p \v 3 Prisila le Akuila nale ye ndoŋ Kristus Yesus tuku piro kigeŋ ta tane nale tuku gare pasa te sanikap. \v 4 Nalekam ta ye maye minam tuku ye turyumba kume dirnaik. Ta tuku kasomok mbal Kristus tuku kuasmbi minig ta nane ŋakmba ye ndoŋ nale gare pasa nikig. \v 5 Nale tuku wandekŋge Kristus tuku kuasmbi maŋgurkade mbal nane mata gare pasa te niŋgap. \p Mbal ŋakmba nyu kilamŋgit te yiŋe gare pasa te saniŋgap. Yiŋe gulab mayenu Epenetus. Asia mbal ŋgamukŋge nu amboŋga Yesus tuku son ŋgina. \v 6 Pino ande Maria tane ŋgamukŋge piro kareŋkina. \v 7 Andronikus nale Yunias sine tugu ndindo nale ye ndoŋ muli wandek sinamŋge mingeŋ. Ye Kristus gilai minen le nale amboŋga son ŋginaik. Aposel kame ŋgamukŋge nale nyu ŋak minik. Nane ŋakmba ta yiŋe gare pasa te niŋgap. \p \v 8 Afu teŋenmba. Ye tuku gulab mayenu Ampliatus. \v 9 Ande Urbanus nu sine ndoŋ Kristus tuku piro biyit. Ande Stakis nu ye tuku gulab mayenu ande. \v 10 Ande Apelis nu Kristus tuku taŋgo tugusek mayok kina. Aristobulus tuku ndare tuma mbal mata yiŋe gare pasa niŋgap. \v 11 Herodion nu ye ndoŋ tugu ndui ta. Narsisus tuku ndare afu Suŋgo tuku mbal minig ta ŋakmba yiŋe gare pasa te saniŋgap. \p \v 12 Afu teŋenmba. Suŋgo tuku piro kareŋkate pino ar Trifina nale Trifosa. Pino ande Persis nu mata Suŋgo tuku piro kareŋkate. \v 13 Tira ande Rufus nu Suŋgo tuku taŋgo tugusek. Ina nuŋe nu ye tuku ina taŋaŋ minit. \v 14 Asinkritus, Flegon, Hermes, Patrobas, Hermas tira afu nane ndoŋ minig. \v 15 Filologus, Yulia, Nerius nale kulim nuŋe Olimpas Kuate tuku mbal nane ndoŋ mine likade ta ŋakmba yiŋe gare pasa te saniŋgap. \p \v 16 Tane taŋgine taŋgine tira kame ndoŋ muŋgu kume purkade maŋau ta alonu te-mayokap.\f + \fr 16:16 \ft Zu mbal nane kume purkade maŋau ta alonu te-mayokmba muŋgu mumukade.\f* Kristus tuku kuasmbi yimyam ŋakmbaŋge tane tuku kaiye pasa pilig le ilit. \s1 Yabri tum mbal tuku riroŋ pasa \p \v 17 Tira kame, nane afu tane purka afu tuku wamdus tugusek didikade ta tane nane kila patika nane ndoŋ ulendi ndakap. Naneŋge sine pasa tugusek tumtiŋgigeŋ ta pitaide. \v 18 Nane siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku piro mbal kuga. Nane naŋgine ŋgarosu tuku nzali ŋaigonu maro ŋak minam tuku ndo piro kade. Naŋgine ŋule parak pasambi tira afu wamdus saŋgri kugatok ta didikade. \p \v 19 Tane Kuate tuku miŋge dubi mayede ta nane ŋakmba isig. Ye wam ta tuku gare-gareket. Tane maŋau mayenu kam tuku kila suŋgo ŋak minap sulumba maŋau ŋayonu kam tuku gilai taŋaŋ minap. \v 20 Tane taŋamba minap ta Kuate nu pitik ndo Satan tumba tane tuku kupe kumnemŋge pilmba to firamŋgat. Kuate nu ŋgamuŋgal mukuk siŋgit tuku tugu. Sine tuku Suŋgo Yesus Kristus nu tane make patikuwa. Son. \p \v 21 Timoteus nu ye ndoŋ pirokate ta nuŋge tane kaiye pasa tiŋgit. Lusius Yason Sosipater nane ye tuku tugu ndui ta nane mata tane kaiye pasa tiŋgig. \p \v 22 Ye Tertius Paulus tuku miŋge pasa kuyaret te ye mata kaiye pasa tiŋget. \p \v 23 Gaius nu ye Paulus nu tuku wande mbolŋge minam tuku sakate. Nu Kristus tuku mbal ŋakmba mbolŋge wam mayenu ta kate. Nu mata tane kaiye pasa tiŋgit. Erastus nu tumbraŋ suŋgo te tuku ndametiŋ kulatkate taŋgo sine tuku tira Kuartus nale mata tane tuku kaiye pasa pilik. \p \v 24 [Sine tuku Suŋgo Yesus Kristus nu tane make patikuwa. Son.] \s1 Paulus nu Kuate tuku nyu te-duŋgina \p \v 25 Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube. Ye pasa mayenu Yesus Kristus tuku kukliwet ta Kuate nu ta mbolŋge tane saŋgri piletiŋgamŋgat. Pasa mayenu ta buk kuirok minna le taŋgo nane gilai mine suŋgona le ka ka kile nu kilimok mayok kinit. \v 26 Kuate nu minmba minit nu taŋgo ŋakmba pasa mayenu son ŋga dubiwaig ŋga iduste ta kilimok mayok kinit le kilke mbol mbal ŋakmba ise likeg. Tuan taŋgo kame tuku kuyar ta mbolŋge kilimok mayok kinit. \p \v 27 Kuate nu ndo wamdus kila ŋakmba ŋak. Sine ŋakmba Yesus Kristus mbolŋge Kuate tuku nyu suŋgo ta te-duŋga minmba minbe. \p Son.