\id MAT - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h MATEUS \toc1 Mateus nu pasa mayenu Yesus Kristus tuku kuyarna \toc2 Mateus \toc3 Mat \mt1 MATEUS \mt2 Mateus nu pasa mayenu Yesus Kristus tuku kuyarna \ip Yesus nu taŋgo 12 madiniŋgina ta Mateus nu taŋgo ta tuku ande. Nu tuku mape nyu ande Levi. Mateus nu Zu taŋgo ta nu Rom gafman tuku piro taŋgo minmba Zu mbal mbolŋge takis kilmba minanu le Zu mbal ŋakmba nu kasurmba talanaig. Taŋanaig le Yesus pro nu tala ndamba madina le nu tuku dubiwanu taŋgo mayok kina. (Matteus 9.9-13 kaŋgerap). \ip Mateus nu pasa mayenu Yesus Kristus tuku kuyarna ta tugunu teŋenmba. Zu mbal nane Rom mbal kumnemŋge minmba gabat suŋgo ande nyunu Mesias nyunu ande Kristus nu nane tuku muskil kile-tidiŋgam tuku minde minnaig. Nane Kuate tuku pasa ambokok mbolŋge dir pasa kame ta burka Kuate nu Kristus kukulwa ŋga tair minnaig ta nu buk prona ta nane katese ndanaig. Ta tuku Mateus nu waŋe te Zu mbal tuku wamdus purfeu serniŋgam tuku kuyarna sulumba dir pasa kame suŋgomba tugunu ta kukliniŋmba tumniŋgina. \c 1 \s1 Yesus Kristus tuku mbuŋ kat nuŋe \r (Lukas 3.23-28) \p \v 1 Yesus Kristus nu David le Abraham tuku mbuŋ. Nu tuku mbuŋ Abraham tuku ndare tuturmba teŋenmba kina. \p \v 2 Abraham tuku kiŋo nuŋe Isak. Isak tuku kiŋo nuŋe Yakob. Yakob tuku kiŋo kame 12 ande Yuda. \v 3 Yuda tuku kiŋo kat nuŋe Peres le Sera. (Ina nakile Tamar). Peres tuku kiŋo nuŋe Hesron. Hesron tuku kiŋo nuŋe Ram. \v 4 Ram tuku kiŋo nuŋe Aminadab. Aminadab tuku kiŋo nuŋe Nason. Nason tuku kiŋo nuŋe Salmon. \v 5 Salmon tuku kiŋo nuŋe Boas. (Boas ina nuŋe Rahab). Boas tuku kiŋo nuŋe Obed. (Obed ina nuŋe Rut). Obed tuku kiŋo nuŋe Yesi. \v 6 Yesi tuku kiŋo nuŋe David nu gabat suŋgo. \p David tuku kiŋo nuŋe Solomon. (Ina nuŋe Uria tuku pino kuembol Davidŋge tina). \v 7 Solomon tuku kiŋo nuŋe Rehoboam. Rehoboam tuku kiŋo nuŋe Abia. Abia tuku kiŋo nuŋe Asa. \v 8 Asa tuku kiŋo nuŋe Yehosafat. Yehosafat tuku kiŋo nuŋe Yehoram. Yehoram tuku kiŋo nuŋe Usia. \v 9 Usia tuku kiŋo nuŋe Yotam. Yotam tuku kiŋo nuŋe Ahas. Ahas tuku kiŋo nuŋe Hesekia. \v 10 Hesekia tuku kiŋo nuŋe Manase. Manase tuku kiŋo nuŋe Amon. Amon tuku kiŋo nuŋe Yosia. \v 11 Yosia tuku kiŋo gudommba ande Yehoyakin. \p Ait ta mbolŋge nane Israel mbal muliŋ kilanu taŋaŋ Babilon kilke mbol kinaig. \v 12 Kinaig ka Babilonŋge minnaig sulumba Yehoyakin nu Sealtiel te-pilna. Sealtiel tuku kiŋo nuŋe Serubabel. \v 13 Serubabel tuku kiŋo nuŋe Abihud. Abihud tuku kiŋo nuŋe Eliakim. Eliakim tuku kiŋo nuŋe Asor. \v 14 Asor tuku kiŋo nuŋe Sadok. Sadok tuku kiŋo nuŋe Akim. Akim tuku kiŋo nuŋe Eliud. \v 15 Eliud tuku kiŋo nuŋe Eleasar. Eleasar tuku kiŋo nuŋe Matan. Matan tuku kiŋo nuŋe Yakob. \v 16 Yakob tuku kiŋo nuŋe Yosef. Piyo nuŋe Maria. Maria nu Yesus te-pilna. Yesus nyunu ande Kristus.\f + \fr 1:16 \ft Kristus nyu ta tugunu: Kuateŋge madina taŋgo\f* \p \v 17 Taŋamba Abraham tuku ait kusremba nuŋe ndare tuturmba ka kuasmbi 14 mayok kinaig le David prona. \p David tuku ait kusremba nuŋe ndare tuturmba ka kuasmbi 14 mayok kinaig sulumba muliŋ kilanu taŋaŋ Babilon kinaig. \p Babilonŋge minnaig ait ta kusremba ndare tuturmba ka kuasmbi 14 mayok kinaig le Kristus prona. \s1 Maria nu Yesus te-pilna \r (Lukas 2.1-7) \p \v 18 Yesus Kristus nu ina nuŋeŋge te-pilna ta teŋenmba. Ina nuŋe Maria. Maria nu Yosef tam tuku madinaig. Nale muŋgu kile ndaka minmba Maria nu buk Tukul Guwa tuku saŋgrimbi kiŋo konmba fuŋgul te-mayokna ta katesena. \v 19 Yosef nu tam tuku madinaig ta nu wamdus tiŋreknu ŋak tukunu Maria kiko tikat ŋga nu siŋsiŋndo kusrewam tuku idusna. \p \v 20 Taŋamba wamdus teroka minmba nu kiŋambi Suŋgo tuku eŋel ande pro nu sana: David tuku mbuŋ Yosef, ne piyo naŋe Maria tam tuku wamdus piti ndanuwa. Ne nu ta. Nu kiŋo konna ta Tukul Guwa tuku saŋgri mbolŋge nu kile fuŋgulok minit. \v 21 Nu kiŋo te-palmbimŋgat ta nyunu Yesus ŋga. Israel mbal une maŋauŋge nane tidoŋgate ta nuŋge nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgat ŋga Yosef sana. \p \v 22 Wam ŋakmba mayok kine likinaig ta Suŋgo tuku pasa ande tuan taŋgoŋge te-mayokna ta kumuŋgina. Nu teŋenmba kuyarna. \q1 \v 23 Tane isap. Pino mbanzo ande nu taŋgo ndoŋ mine ndakanu minmba ma ma fuŋgulok minwa sulumba nu kiŋo te-palmbimŋgat. \q1 Kiŋo ta nu tuku nyu Emanuel ŋgina. \rq Aisaia 7.14\rq* \m Emanuel pasa ta tugunu: Kuate nu sine ndoŋ minit. \p \v 24 Yosef nu kinyna tuku aboŋga Suŋgo tuku eŋel pasa sana ta kumumba nu Maria nuŋe pinonu tina. \v 25 Nu tina ta nu ndoŋ kinye ndakinaik sulumba kumba ka nu kiŋo te-pilna. Nu kiŋo te-pilna le Yosef nu tuku nyu Yesus ŋgina. \c 2 \s1 Kila mbal nane Yesus kaŋgeram pronaig \p \v 1 Herodus nu gabat suŋgo minna ait mbolŋge Yudea ma tugu Betlehem tumbraŋŋge Yesus ina nuŋeŋge te-pilna. Te-pilna le ki prote kumamŋge kila mbal afu mbai kitek kaŋgermba Yerusalem tumbraŋ suŋgo mbol pronaig sulumba kusnaŋginaig: \v 2 Zu mbal tuku gabat suŋgo ina nuŋeŋge te-pilna ta aniŋge minit. Nu mayok kina ta tumsiŋgam tuku mbai ki prote kumamŋge kaŋgergeŋ sulumba sine nu mbariŋam proweg ŋginaig. \p \v 3 Mandor Herodus Yerusalem mbal ŋakmba wam ta ismba wamdus pitiniŋgina. \v 4 Taŋanaig sulumba Herodus nu pris gabat mbal kusem pasa tugunu bitekŋganu mbal ŋakmba wike lika kile-maŋgurka kusnaniŋgina: Kuateŋge madina taŋgo Kristus ina nuŋeŋge nu aniŋge te-palmbimŋgat ŋgina le \v 5 nane lafumba nu sanaig: Yudea ma tugu Betlehem tumbraŋŋge. Kuate tuku tuan taŋgo teŋenmba kuyarna. \q1 \v 6 Betlehem tumbraŋ fudiŋndo Yudea ma tugu mbolŋge ne Yudea tumbraŋ ŋakmba ŋgamukŋge nyu suŋgo tamŋgat. \q1 Ne sinamŋge taŋgo suŋgo nyu ŋak mayok kuwa sulumba yiŋe mbal Israel kulatkamŋgat. \rq Maika 5.2\rq* \m Tuan taŋgo taŋamba kuyarna ŋga Herodus sanaig. \p \v 7 Kile Herodus nu kuirkuirka pasa pilna le kila taŋgo nane nu tugum pronaig le nu nane kusnaniŋgina: Mbai mayok kina ta ait giganmba kusreka ye tugum te prowaig ŋga kusnaniŋgina le nane ait ta kumumba sanaig. \v 8 Sanaig le nu nane Betlehem kuwaig ŋga saniŋgina: Tane kape ka kiŋo fudiŋ ta sote mayemba kaŋgerap sulumba luka pro ye sayap le ye mata kumba mbariŋi ŋgina. \p \v 9 Taŋakina le nane gabat suŋgo tuku pasa ismba tiŋga kinaig. Kinaig le mbai buk ki prowanu kumamŋge kaŋgernaig ta mayok ka nane tumailamŋge kina ka kiŋo minna ma ta mbolŋge amtiŋga minna le \v 10 nane mbai ta kaŋgermba gare tormba \v 11 kumba ka wande ta sinam kinaig sulumba kiŋo fudiŋ ina nuŋe Maria ndoŋ kaŋgerka kiŋo tugumŋge dagol tidroŋga nu mbariŋnaig. Mbariŋnaig sulumba gol, minde sili soŋ mundur mayenu ŋak, gureŋ mayenu nyunu mer ta palekŋge paska nu tuku patikinaig. \v 12 Taŋamba nane maŋ luka kambim ŋga furir ta nane kiŋambi Kuate nu nane riroŋ pasa saniŋgina le nane Herodus tugum kine ndaka ndin kise tumba naŋgine tumbraŋ kinaig. \s1 Yosef nu kua ka Isip kilke mbol kina \p \v 13 Kila mbal luka kinaig le Yosef nu kiŋata Suŋgo tuku eŋel pro nu sana: Herodus nu kiŋo fudiŋ te balewam tuku nu sotam bafute. Ne pino kiŋo fudiŋ te kilmba kua ka Isip kilke mbol kaye sulumba taŋge ye tuku pasa tairŋga ŋgina. \v 14 Taŋakina le furir ta ndo Yosef nu pino kiŋo kilmba kua ka Isip kina. \v 15 Kinaig ka taŋge minnaig ma ma Herodus nu kumna. \p Wam mayok kina ta Suŋgo tuku pasa ande tuan taŋgoŋge te-mayokna ta kumuŋgina. Nu teŋenmba sakina. \q1 Yiŋe Kiŋo nu Isipŋge minna le prowam tuku ye nu wiken ŋgina. \rq Hosea 11.1\rq* \s1 Nane kiŋo kame bale farnaig \p \v 16 Herodus nu kila mbal nu yabrimba laipmba kinaig le katesemba gubra kagli firka ndek nuŋe kame mbal kukulniŋgina le Betlehemŋge, Betlehem makembiŋge kiŋo kame yar armba kusrekanu afu ŋgumnemŋge mayok kanu ta ŋakmba bale far sulunaig. Herodus nu buk kila mbal kusnaniŋgina le mbai mayok kina tuku ait ta sanaig le isna. Ait ta idusmba nu taŋana. \v 17 Wam mayok kina ta tuan taŋgo Yeremia tuku pasa sakina ta kumuŋgina. Nu teŋenmba kuyarna. \q1 \v 18 Rama tumbraŋŋge malmbi suŋgo ŋgamuŋgal ŋayo tuku zigna mayok kaŋgat. \q1 Rahel nu nuŋe kiŋo kame tuku malmbikamŋgat. Nu tuku kiŋo ande mine nda. Wam ta tuku nane nu tuku ŋgamuŋgal rar ta te-ibeŋam kumuŋ kuga ŋga sakina. \rq Yeremia 31.15\rq* \s1 Yosef nu luka Israel kilke mbol prona \p \v 19 Herodus nu kumna le Yosef nu Isipŋge minmba kiŋambi Suŋgo tuku eŋel ande nu tugum promba sana: \v 20 Ne pino kiŋo kilmba luka Israel kilke mbol kaye. Taŋgo nu kiŋo te balewam sakina ta nu buk kumna ŋgina. \p \v 21 Taŋakina le Yosef nu pino kiŋo kilmba maŋ luka Israel kilke mbol pronaig. \v 22 Promba Herodus tuku kiŋo nuŋe Arkelaus nu mam nuŋe tuku ma tumba Yudea tuku gabat minna le Yosef nu ismba kuru-kurukina. Nu kuru-kuruka minmba nu kiŋata riroŋ pasa ande isna sulumba nu Yudea kusremba Galilea ma tugu mbol kina ka \v 23 Nasaret tumbraŋŋge minnaig. Taŋamba tuan taŋgo kame nane Kuateŋge madina taŋgo nu Nasaretnu taŋgo ŋginaig ta kumuŋgina. \c 3 \s1 Yohanus kule pisne taŋgo pasa kuklina \r (Markus 1.2-8; Lukas 3.1-18; Yohanus 1.19-28) \p \v 1 Ait ta mbolŋge Yohanus kule pisne taŋgo nu promba Yudea ma baknu mbolŋge pasa kuklimba teŋenmba saka minna: \v 2 Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku ait buk patukate. Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusrekap ŋgina. \p \v 3 Tuan taŋgo Aisaia nu ande tuku sakina ta nu Yohanus tuku sakina. Nu teŋenmba kuyarna. \q1 Ma baknu mbolŋge wi ande kueŋka teŋenmba sakate. Suŋgo tuku ndin wakeimba kuanekap. Nu likam tuku ndin te-tiwap ŋgate. \rq Aisaia 40.3\rq* \m \v 4 Yohanus nu kamel ŋguenu ŋak tawi silika let tiŋgina. Nu tuku nyamagaŋ ta kasbur wak le ŋguimzaŋ kulenu. Nu agaŋ ta nyumba minanu.\f + \fr 3:4 \ft O buk tuan taŋgo Elia nu mata kamel ŋguenu ŋak tawi silika let tiŋganu. Zu mbal nane Elia nu amboŋga prowamŋgat ŋga idusmba minnaig ta kuyar pasa ta Yohanus tuku sakina ta nane katese ndanaig.\f* \p \v 5 Yudea tumbraŋ yimyam Yerusalem tumbraŋ suŋgo Yordan kule patukŋge tumbraŋ mine likinaig ta ŋakmba Yohanus tugum prowe likinaig. Nane naŋgine une maŋau kile-mayokke likinaig le \v 6 nu ndek Yordan kule mbolŋge nane kule pisneniŋmba minna. \p \v 7 Farisi mbal Sadusi mbal nane gudommba kule pisneniŋguwa ŋga nu tugum pronaig le nu nane saniŋgina: Tane mbeŋ tuku fat Kuate tuku pa tam tuku minig. Tane imaŋge riroŋ pasa satiŋgat le pa ta laiptiŋguwa ŋga kule pisne tam prode. \v 8 Tane siŋka ŋgamuŋgal biye mbilmba taŋgine maŋau ŋaigonu kusrekinaig ndeta alonu kumumbi kile-mayokkap le kaŋgerkube. \v 9 Tane Abraham nu sine tuku mbuŋ ŋga payam ndakap. Ye tane kilimok satiŋget. Kuate nu tane pitaika ndame kame tembi Abraham tuku ndare kitek kile-mayokkam kumuŋ. \v 10 Kuate nu sapor ail tugunu tugumŋge pilna le minit. Ail afu alo mage ndade ta ŋakmba pike lika pankate le pa mbol kinig. \v 11 Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusrekade ta ye tane kulembi kule pisnetiŋget. Ande ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ta nu ye tuku saŋgri lite. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye nu tugumŋge nu tuku kupe ŋgaro kugrakam wam ŋai ta mata nu mbolŋge kam kumuŋ kuga. Nu Tukul Guwambi pambi tane tuku ŋgamuŋgal kule pisne taŋaŋ tiŋgamŋgat. \v 12 Nu wit pileŋgam bafute. Nu pro wit mbain mbolŋge minig ta silimba bareŋmba alonu kilmba nuŋe nyamagaŋ wande mbolŋge patikamŋgat. Nu tiglu kilmba pa mbolŋge kutuwa le ugmba minmba minamŋgat. Pa ta kupe nda ŋga nane saniŋgina. \s1 Yohanusŋge Yesus kule pisnena \r (Markus 1.9-11; Lukas 3.21-22) \p \v 13 Yesus nu Galilea ma kusremba kumba ka Yohanusŋge nu kule pisnewa ŋga Yordan kule mbol ta prona sulumba \v 14 Yohanus sana le nu ndek peuwam bafumba sakina: Ye taŋgo mayenu kuga. Yeŋge ne kule pisnenam kumuŋ kuga. Neŋge ye kule pisneya ta maye ŋgina. \p \v 15 Taŋakina le nu lafumba sana: Ne mbule ndaka. Kuateŋge maŋau dubikam tuku tumsiŋgit ta sine kusrekam kumuŋ kuga ŋgina. Taŋakina le Yohanus nu woka Yesus kule pisnena. \p \v 16 Nu kule silika bitekŋgina le samba talkina le Kuate tuku Guwa gami taŋaŋ ndeka nu mbolŋge minyokina le Yohanus nu kaŋgerna. \v 17 Taŋamba samba mbolŋge pasa ande teŋenmba mayok kina: Ande te yiŋe Kiŋo. Ye nu tuku kume purmba nu tuku gare suŋgo tet ŋgina. \c 4 \s1 Satan nu Yesus tagona \r (Lukas 4.1-13) \p \v 1 Kile Tukul Guwaŋge Yesus wamdus tuna le nu tiŋga Satan nu tagowam tuku ma baknu mbol kina. \v 2 Mara 40 taŋaŋ nu taŋge minna sulumba nu agaŋ inum nye ndaka minna. Ait ta kugana le nu guba mayena le \v 3 Satan nu tugum promba sana: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋga sakate ta ndame kame te saniŋga le bret kuilkuwaig le ne kilmba nya ŋgina. \p \v 4 Taŋakina le nu lafumba sana: Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Taŋgo nane bret nyade ta mbolŋge ndo abo minam kumuŋ kuga. Kuate tuku miŋge pasa ŋakmba ta turmba kilmba dubiwaig ŋga sakate ŋgina. \rq Lo 8.3\rq* \m \v 5 Kile Satan nu Yesus tumba kumba ka Yerusalem kusem wande suŋgo funu kuennu ta mbolŋge pilna sulumba sana: \v 6 Ne Kuate tuku Kiŋo ŋga sakate ta pateŋga o ibeŋ nzi kaye. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Kuate nu nuŋe eŋel kame kukulniŋguwa le pro ne kulatkamŋgaig. Ne ndame mbolŋge naŋe kupe daŋŋga fetkikat ŋga nane pro waimbi ne biye-biyenamŋgaig ŋga sakate ŋgina. \rq Mune 91.11-12\rq* \m \v 7 Taŋakina le Yesus ndek Satan sana: Kuyar pasa ande mata teŋenmba sakate. \q1 Taŋgine Mbara Suŋgo tago ndawap ŋgate ŋgina. \rq Lo 6.16\rq* \m \v 8 Kile Satan nu maŋ Yesus tumba biŋ suŋgo ande mbol kumba ka taŋge kilke te tuku sugo ŋakmba nane tuku saŋgri turmba tummba sana: \v 9 Ne ye tugumŋge dagol tidroŋga ye tuku nyu te-duŋga mbariŋya ta ye saŋgri ŋakmba te ne tanmbimŋgit ŋgina. \v 10 Taŋakina le nu ndek Satan sana: Kuyar ande teŋenmba minit. \q1 Taŋgine Mbara Suŋgo tuku nyu te-duŋga nu mbariŋap. Nu tuku miŋge ndo kumnemŋge minap ŋga sakate ŋgina. \rq Lo 6.13\rq* \m Taŋamba nu maŋ sakina: Satan, ne kilmba kua kaye ŋgina. \v 11 Taŋaka sana le Satan nu kusremba kina le Kuate tuku eŋel kame promba Yesus sinzaŋnaig. \s1 Yesus nu Galileaŋge piro tugu pilna \r (Markus 1.14-15; Lukas 4.14-15) \p \v 12 Nane Yohanus muliŋtumba wandekŋge pilnaig le Yesus nu ismba nu maŋ luka Galilea ma mbol kina. \v 13 Kina ka nuŋe tumbraŋ Nasaret kusremba ka Kaperneum tumbraŋŋge minna. Kaperneum nu Galilea kule kualiŋ tuku piyalŋge minit. Ma ta Sebulan le Naftali tuku kilke. \p \v 14 Yesus nu tumbraŋ taŋge minna ta tuan taŋgo Aisaia tuku dir pasa ta kumuŋgina. Nu teŋenmba sakina. \q1 \v 15 Sebulan le Naftali tuku kilke Yordan kule make sim yu kumamŋge minit. \q1 Kasomok mbal tuku ma tugu Galilea. \q1 \v 16 Nane ma make suŋgo sinamŋge minig mbal ta bulu suŋgo kaŋgeramŋgaig. \q1 Nane ma furir sinamŋge kumanu suk minig ta bulu suŋgo tiŋga nane kilŋaniŋgamŋgat ŋgina. \rq Aisaia 9.1-2\rq* \p \v 17 Ait ta mbolŋge Yesus nu tugu pilmba pasa kuklimba teŋenmba saka minna: Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku ait buk patukate. Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusrekap ŋgina. \s1 Yesus nu taŋgo bailkamba wike likina \r (Markus 1.16-20) \p \v 18 Yesus nu Galilea kule kualiŋ make dubimba kumbaŋge nale aba nakile Simon le Andreus ndoŋ kumaŋ bukŋga minnaik le kaŋgerkina. Simon tuku mape nyu inum Petrus. Nale tuku piro ta kualegaŋ kilanu. \p \v 19 Kile Yesus ndek nale sanikina: Tale ye dubiyap le yeŋge tumtiki le taŋamba ndo taŋgo kilamŋgaik ŋga sanikina. \v 20 Sanikina le nale pitik ndo tiŋga kumaŋ kusreka Yesus dubimba kinaik. \p \v 21 Yesus nu maŋ lika kina ka nale aba nakile Yakobus le Yohanus kaŋgerkina. Nale mam nakile Sebedeus ndoŋ waŋ ande mbolŋge minyoka kumaŋ zailŋga minnaig le nu nale wikina. \v 22 Wikina le nale mata pitik ndo tiŋga mam nakile waŋ mbolŋge kusremba Yesus dubimba kinaik. \s1 Yesus nu guaze mbal gudommba wakeikina \r (Lukas 6.17-19) \p \v 23 Yesus nu Galilea tumbraŋ ŋakmba mbol lika naŋgine kusem wandekŋge pasa tumniŋmba pasa mayenu Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta kuklimba minanu. Nu taŋamba lika nane tuku guaze yeki yeki kile-tidiŋganu. \p \v 24 Taŋamba minna le nu tuku nyu Siria kilke kumuŋgina le nane naŋgine guaze mbal kilmba prowe likinaig. Afu guaze tugu kise kise, afu ŋgaro rar, afu bukla ŋaigonu ŋak, afu zulbarekŋga kumanu sukanu, afu milmailkanu ta ŋakmba kilmba pronaig le nu nane wakeike likina. \v 25 Yerusalem tumbraŋ suŋgo, Dekapolis tuku tumbraŋ 10, Galilea le Yudea ma tugu, Yordan kule make sim ta ŋakmba tuku mbal gudommba pro Yesus dubimba likinaig. \c 5 \s1 Yesus nu Olif tabe mbolŋge pasa kuklina \p \v 1 Yesus nu maŋgur suŋgo ta kaŋgerka nu tabe poŋga minyok minna le nuŋe dubinaig mbal nu tugum pronaig.\f + \fr 5:1 \ft Yesus nu Olif tabe mbolŋge pasa kuklina ta sapta 5.3 mbol tugu pilmba ka sapta 7.27 mbolŋge tiŋgina.\f* \s1 Gare tugusek tuku pasa \r (Lukas 6.20-23) \p \v 2 Nane nu tugum pronaig le nu nane wam paguka saniŋgina: \p \v 3 Tane Kuate am mbolŋge kumuŋ kuga ŋga kamusde mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig. \p \v 4 Tane ŋgamuŋgal rar tumba malmbika minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu tane tuku ŋgamuŋgal rar ta bul sertiŋgamŋgat. \p \v 5 Tane ŋgan mukuknu minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane kilke tugu ŋakmba kulatkam tuku minig. \p \v 6 Tane tiŋreknu mayok kambim tuku dirnaŋga minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu lafunu kumumbi tiŋgamŋgat. \p \v 7 Tane taŋgo mapekade mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu mata tane mapekamŋgat. \p \v 8 Tane ŋgamuŋgal purfeŋnu minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate kaŋgeramŋgaig. \p \v 9 Tane taŋgo tuku gubra peuka ŋgamuŋgal mukuk niŋgig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku kiŋo kame minamŋgaig. \p \v 10 Tane Kuate dubimba maŋau tiŋreknu ke likade le afuŋge tane piti tiŋgig ta tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig. \p \v 11 Tane ye tuku mbal minig tukunu afuŋge tane tumail pantiŋmba piti sertiŋmba yabri pasa suŋgombambi ake tulitiŋgig ta tane gare maŋau mbolŋge minap. \v 12 Nane taŋawaig kande tane gare torap. Samba mbolŋge tane tuku lafu mayenu minit. O buk nane Kuate tuku tuan taŋgo kilmba piti ndui ta ndo niŋginaig. \s1 Sol le sati tuku yaba pasa \r (Markus 9.50; Lukas 14.34-35) \p \v 13 Tane sol kaglinu taŋaŋ kilke te mbolok mbal ŋgamukŋge minig. Sol kaglinu kugawa le sine ame agaŋmbi maŋ wakeibe le kaglinu mayok kambim kumuŋ? Kumuŋ kuga. Nu piro kugatok. Nane ake kutumba bareŋguwaig le taŋgo pinoŋge tido-tidoŋga likamŋgaig. \p \v 14 Tane sati taŋaŋ kilke te mbolok mbal kilŋaniŋgig le ndin kaŋgerde. Tumbraŋ ande tabe mbolŋge minit ta nu kuirka minam kumuŋ kuga. \v 15 Taŋgo nane lam bulumba nza kai ndade. Nane te-mayokmba taikade le nane ŋakmba wandek sinamŋge minig ta kilŋaniŋgit. \v 16 Taŋamba ndo tane taŋgo pino ŋgamukŋge sati taŋaŋ buluŋga minap le nane tane kaŋgertiŋmba taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu tuku nyu te-duŋguwaig. \s1 Tukul pasa tuku pasa \p \v 17 Ye tukul pasa tuan taŋgo kame tuku pasa pitaikam prowen ŋga idus ndawap. Ye pasa ta kumu-kumumba alonu kile-mayokkam prowen. \v 18 Tane pasa te ise tiwap. Tukul pasa fambonu inum fudiŋndo ŋgisi ndaka minwa le ma ma wam kame te ŋakmba kumuŋguwaig le samba kilke kugawamŋgaik. \v 19 Ande nu tukul pasa fudiŋndo inum te-ibeŋmba baklel sermba afu tumniŋguwa ta nu Kuate tuku gageu ŋgamukŋge nyu kugatok minamŋgat. Ande nu tukul pasa ŋakmba dubika afu tumniŋguwa ta nu Kuate tuku gageu ŋgamukŋge nyu ŋak minamŋgat. \v 20 Ye tane satiŋgamŋgit. Tane maŋau magenu kumba Farisi le kusem pasa bitekŋganu mbal tuku maŋau magenu li ndaniŋgap ta tane Kuate kulatkate ma ta mbol kine nda. \s1 Gubra maŋau tuku pasa \p \v 21 Moses nu siŋgine wa mbuŋ kame teŋenmba saniŋgina. \q1 Taŋgo bale ndawap. Andeŋge taŋgo balewa kande nu pasa mbolŋge te-tiwap ŋgina. \rq Lo 5.17\rq* \m Pasa ta tane isnaig. \v 22 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Ande nu tira nuŋe tuku gubra ndo tuwa kande nu mata pasa mbolŋge te-tiwap. Ande nu tira nuŋe tumail panmba agaŋmor taŋaŋ wamdus kugatok ŋga sawa ta nu pasa suŋgo mbolŋge te-tiwap. Ande nu nuŋe tira tapramba ŋginŋgan taŋgo ŋga sawa ta nu ma ŋayo tuku pa mbol kambim tuku minit. \v 23 Ta tuku ne Kuate atraukam ŋga tira naŋe ne ndoŋ gubra ŋak minit ta idusmba kande ne Kuate atrau ndaka. \v 24 Agaŋ ta atrau mbain tugumŋge kusremba luka kumba ka naŋe tira ndoŋ wamdus tumawap sulumba luka pro Kuate atrauka. \s1 Mbar kile-tidiŋgam tuku pasa \p \v 25 Taŋgo ande ne pasa mbolŋge pilmba pasa pilewanu wande mbol kambim saka kumba ka ndinŋge nu ndoŋ pitik ndo wamdus tumawa. Kuga ta nu ne tumba ka pasa pilewanu taŋgo tuku wai mbol pilwa le nuŋge ne tumba muli wande kulatkate taŋgo ta tuwa le ne muli wandek sinamŋge palmbimŋgat. \v 26 Ye siŋka tane satiŋgamŋgit. Naŋe mbar tuku piya suŋgo ta kumumba fudiŋndo lafu sulu ndawa ta ne muli wandek sinamŋge prowe nda. \s1 Taŋgo pino kuayarde tuku pasa \p \v 27 Moses nu teŋenmba sakina. \q1 Taŋgo pino muŋgu kuayar ndakap ŋgina. \rq Lo 5.18\rq* \m Pasa ta tane isnaig. \v 28 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Ande nu ammbi pino kaŋgerte sulumba am kikoŋ tiŋgate le wamdus ŋayonu tate ta nu buk wamdusmbi pino ta kuayarmba unekate. \p \v 29 Ne tuku am ndinamŋge ne unekam tuku didikate ndeta gomba bukŋga. Ne tuku ŋgarosu inumnu taŋamba ŋgisi ndakuwa le ne ŋgarosu ŋakmba kumumbi minwaig ta ne ma ŋayo mbol kaŋgat. \v 30 Ne tuku wai ndinamŋge ne unekam tuku didikate ndeta pike purmba bukŋga. Ne tuku ŋgarosu inumnu taŋamba ŋgisi ndakuwa le ne ŋgarosu ŋakmba kumumbi minwaig ta ne ma ŋayo mbol kaŋgat. \s1 Taŋgo pino muŋgu purkik tuku pasa \r (Mateus 19.9; Markus 10.11,12; Lukas 16.18) \p \v 31 Moses nu pasa ande teŋenmba sakina. \q1 Ima nu piyo nuŋe pitaiwam ndeta nu pitaiwam tuku waŋe kuyarmba tuwa ŋga sakina. \rq Lo 24.1-4\rq* \m \v 32 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Pino ande nu taŋgo ande ndoŋ fare mine ndakate le taŋgo nuŋeŋge nu maŋau kise tuku pitaite le nu kumba taŋgo kise tate ta nu taŋgo ambokok tuku mbar mbolŋge nu taŋgo kuayarmba unekate. Taŋgo kitek ta nu mata pino kuayarmba unekate. \s1 Pasa saŋgri pilewam tuku pasa \p \v 33 Moses nu wa mbuŋ kame pasa ande teŋenmba saniŋgina. \q1 Tane pasa saŋgri pilede ta kusre ndawap. Kuate am mbolŋge pasa ta kumuwap ŋgina. \rq Lo 23.21\rq* \m Pasa ta tane isnaig. \v 34 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Tane pasa ande saŋgri pile ndawap. Tane pasa saŋgri pilewam tuku samba kilke nyu nda tap. Samba Kuate minit tuku ma. \v 35 Kilke Kuate kupe patikate tuku ma. Yerusalem mata nyu nda tap. Tumbraŋ suŋgo ta Kuate Suŋgo tuku tumbraŋ. \v 36 Tane taŋgine gabat mata nyu nda tap. Ata. Tane taŋgine gabat waŋe inum kaukauk ko dabuk dabuk te-mayokam tuku tane saŋgri kugatok. \v 37 Tane au ŋgumba kande au ndo ŋgap. Kuga ŋgumba kande kuga ndo ŋgap. Tane saŋgri pilewam tuku pasa tuturte ta Satan tugumŋge ilit. \s1 Mbar lafu maŋau tuku pasa \r (Lukas 6.29-30) \p \v 38 Moses nu teŋenmba sakina. \q1 Taŋgo andeŋge ande tuku am gowa kande lafumba nu tuku am mata gowap. \q1 Taŋgo andeŋge ande tuku maketiŋ ŋgurwa kande lafumba nu tuku maketiŋ mata ŋgurap ŋgina. \rq Lo 19.21\rq* \m Pasa ta tane isnaig. \v 39 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Taŋgo ande nu ne ŋayo silinuwa kande ne lafu ndawa. Ande nu ne tuku dabil ndinam pannuwa ndeta ne mbilka dabil inum tawe le pannuwa. \v 40 Taŋgo ande nu ne tumba pasa mbolŋge pilmba ne tuku tawi tuwa ndeta ne naŋe tawi ande turmba tawe. \v 41 Taŋgo ande nu agaŋ ande pitinu neŋge turmba diram tuku sarsarmba sanuwa kande ne agaŋ ta tumba nu ndoŋ kumba ka lukam tuku ma ta limba ka palmbim tuku ma mbol pale. \v 42 Ande nu agaŋ ande tuku yabaŋnuwa kande nu tawe. Ande nu ne tuku agaŋ tumba ŋgumneŋga ne luka tanmbimŋgit ŋga sanuwa ndeta mbule ndaka nu tawe. \s1 Ŋgueu mbal ŋgamuŋgal niŋgam tuku pasa \r (Lukas 6.27-28; 6.32-36) \p \v 43 Moses nu teŋenmba sakina. \q1 Tane taŋgine gulab kame tuku kume purmba taŋgine ŋgueu taŋgo kasurniŋgap ŋgina. \rq Wok Pris 19.18\rq* \m Pasa ta tane isnaig. \v 44 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Taŋgine ŋgueu mbal tuku kume purap. Nane afu tane kilmba piti sertiŋgig mbal nane sinanu Kuate yabaŋap. \v 45 Tane taŋawap ta taŋgine Mam samba mbolokŋge minit nu tuku kiŋo kame minmba nu tuku maŋau te-purde. Nuŋge ki siŋgit le taŋgo magenu ŋaigonu turmba mbol prote. Nuŋge sawe siŋgit le taŋgo tiŋreknu taŋgo une ŋak turmba turkate. \p \v 46 Nane afu tane tuku kume purwaig le tane ndek nane tuku kume purmba Kuate nu wam ta tuku lafunu mayenu tiŋgamŋgat ŋga idus ndawap. Takis kilanu mbal ŋaigonu nane mata wam ndui ta ndo kade tae. \v 47 Taŋgine tira kame ndo kile-tawokkap ta tane Kuate ŋgumnede mbal li ndaniŋgig. Kuate gilai mbal nane mata taŋade tae. \v 48 Taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu taŋgo ŋakmba mbolŋge maŋau magete taŋamba tane mata nane ŋakmba mbolŋge maŋau magewap. \c 6 \s1 Taŋgo turkam tuku pasa \p \v 1 Tane maŋau te riroŋkap. Tane taŋgo pinoŋge sine kaŋgersiŋguwaig ŋga nane am mbolŋge maŋau magenu kumba payam ndakap. Tane taŋawap ta tane tuku Mam samba mbolŋge minit nu lafu mayenu tiŋge nda. \v 2 Tane sanzal mbal agaŋ ndendembi turkade ta tane yabri mbal maŋau kade taŋamba pasa sulu ndawap. Yabri mbal nane taŋgo pinoŋge nane tuku nyu kile-duŋguwaig ŋga kusem wandekŋge ko tumbraŋ ŋgamuŋge nane agaŋ ndende niŋgig. Ye siŋka satiŋget. Nane wam ta tuku lafunu nyu sugo ndo kile sulude. Lafunu ande te nda. \v 3 Tane sanzal mbal turkam ndeta tane tuku wai ŋaiŋamŋge katese ndawa ŋga wai ndinam kuirkuirka pirokate taŋaŋ. \v 4 Tane taŋawap le tane tuku Mam nu wam kuirok kaŋgerkate ta nuŋge ndo lafunu mayenu tiŋgamŋgat. \s1 Kuate yabaŋam tuku pasa \r (Lukas 11.1-4) \p \v 5 Ne Kuate ndoŋ pasatate ta yabri mbal maŋau kade ne taŋamba ke ndaka. Afuŋge nane kaŋgerkuwaig ŋga nane kusem wandekŋge ko tumbraŋ ŋgamuŋge tiŋga Kuate yabaŋam nzaliniŋgit. Ye siŋka satiŋget. Nane wam ta tuku lafunu nyu sugo ndo kile sulude. Lafunu ande te nda. \v 6 Ne Kuate ndoŋ pasatam ndeta naŋe mata wandek sinam kumba malaŋga tukulmba nu ndoŋ pasata. Ne taŋawa le ne tuku Mam nu wam kuirok kaŋgerkate ta nuŋge lafunu mayenu tanmbimŋgat. \p \v 7 Ne Kuate ndoŋ pasatam ndeta kasomok mbal nane naŋgine mbara pasa alo kugatok yabaŋmba lato-latomba pasatade ne taŋamba ke ndaka. Nane lato-latomba wikuwaig ta mbara nu isamŋgat ŋga idusde. \v 8 Ne nane kade taŋamba ke ndaka. Ne naŋe Mam nda yabaŋte le nu o buk ne agaŋ ndende denkate ta nu kila minit. \v 9 Ta tuku ne teŋenmba Kuate ndoŋ pasata: \pi1 Siŋgine Mam ne samba mbolŋge minit. \pi1 Naŋe nyu purfeŋnu ta taŋamba minmba minwa. \pi1 \v 10 Ne naŋe gageu kilmba kulatkam tuku prowa. \pi1 Ne tuku nzali samba mbolŋge mayok kinit taŋamba kilke te mbolŋge mata mayok kuwa. \pi1 \v 11 Ki ait te tuku nyamagaŋ kumumbi siŋga. \pi1 \v 12 Nane afu sine mbolŋge mbarde le sine ndek gilaiŋgeg taŋamba ndo ne sine tuku mbar mata sauka gilaiŋga. \pi1 \v 13 Sine tagosiŋgam tuku ait prowa le piti ta peuwa. \pi1 Satan tuku saŋgri mbolŋge ne sine kilmba kile-mayokka. \pi1 [Ne ndo Gabat Suŋgo Ndindo. Ne saŋgri ŋakmba ŋak. \pi1 Ne tuku nyu suŋgo pasa ŋak. Ne taŋamba minmba minamŋgat. Son.] \m Ne taŋamba Kuate yabaŋa. \p \v 14 Ne afu tuku mbar gilaiŋga ta ne tuku Mam samba mbolŋge minit nu mata ne tuku mbar sauka gilaiŋgamŋgat. \v 15 Ne taŋgo pino tuku mbar gilai ndaŋga ta ne tuku Mam mata ne tuku mbar sauka gilaiŋge nda. \s1 Nyamagaŋ pinkam tuku pasa \p \v 16 Ne Kuate yabaŋam ŋga nyamagaŋ pinkate ta yabri mbal maŋau kade taŋamba ke ndaka. Nane taŋgo pino ŋakmba kila pilwaig ŋga guba tumail pasi pilmba likade. Ye siŋka satiŋget. Nane ta tuku lafunu nyu sugo ndo kile-sulude. Lafunu ande te nda. \v 17 Ne nyamagaŋ pinkam ndeta ŋgarosu wakeimba tumail pasi minyaŋga gabat pareŋa. \v 18 Taŋgo pino nane gilai minwaig le ne tuku Mam nu wam kuirok kaŋgerkate nuŋge ndo ne kaŋgernuwa ŋga ne taŋawa. Taŋawa le ne tuku Mam nu wam kuirok kaŋgerkate ta nuŋge lafunu mayenu tanmbimŋgat. \s1 Samba mbolok agaŋ ndende magenu kilam tuku pasa \r (Lukas 12.32-34) \p \v 19 Kilke te mbolŋge agaŋ ndende magenu kile-maŋgurka patikam tuku idus ndawap. Ma te mbolŋge agaŋ ndende use purka sasuka subiŋge ŋaigo siglika kuayar taŋgo pro kilig tuku. \v 20 Tane samba mbolŋge agaŋ ndende magenu patikam tuku idusap. Ma ta mbolŋge agaŋ ndende use purka sasuke nda. Subiŋge ŋaigo siglike nda. Kuayar taŋgo mata pro kile nda. \v 21 Taŋgine agaŋ ndende magenu minig ma ta mbolŋge taŋgine ŋgamuŋgal mata taŋge minig. \s1 Ŋgarosu tuku bulu tuku pasa \r (Lukas 11.33-36) \p \v 22 Taŋgo tuku am sati taŋaŋ ŋgarosu kilŋawam tuku minit. Ne am mayenu minit ta ne tuku ŋgarosu ŋakmba bulu mbolŋge minit. \v 23 Ne am ŋayonu minit ta ne tuku ŋgarosu ŋakmba ma make sinamŋge minit. Ne tuku ŋgamuŋgal tuku sati am ŋayonu taŋaŋ minit ta ne siŋka ma make suŋgo ŋayo sinamŋge minit. \s1 Taŋgo armba dubikam tuku yaba pasa \r (Lukas 16.13) \p \v 24 Taŋgo ande nu gabat armba tugumŋge nu pironu kumuŋ kuga. Nu ande ŋgamuŋgal tumba ande idus ndate. Nu ande tuku nyu te-mayokmba ande tuku nyu te-mayok ndate. Taŋamba ndo ne ndametiŋ kilam tuku ndo iduste ta ne Kuate wamdus tambim kumuŋ kuga. \s1 Kuate nu sine idussiŋgit tuku pasa \r (Lukas 12.22-31) \p \v 25 Ta tuku ye tane satiŋget. Tane ŋgarosu turam tuku nyamagaŋ ko kule ko tawi kilam tuku wamdus piti ser ndawap. Ŋgarosu saŋgri pilewam tuku nyamagaŋ ndo kuga. Ne maye minam tuku tawi ndo kuga. \v 26 Tane sar umaŋ kaŋgerkap. Nane nyamagaŋ ŋguka alonu kile ndakade. Nane guba ait mbolŋge nyamagaŋ nyam tuku pati ndakade. Taŋgine Mam samba mbolŋge minit nuŋge nane nyamagaŋ niŋgit. Nu tuku am mbolŋge tane sar umaŋ liniŋganu minig. \v 27 Wamdus piti ta kusrewap. Ande tane ŋgamukŋge nu wamdus piti suŋgo tumba maŋau tambi nuŋe abo minam tuku ait tuturam kumuŋ kuga. \p \v 28 Ndaŋam tane tawi kilam tuku wamdus sulumba piti ŋak minig. Tane aŋga bot prode maŋau ta kaŋgerkap. Nane tawi wakeiwam tuku piro ndakade. \v 29 Ye tane satiŋget. O buk gabat suŋgo Solomon nu mindepiye maditaknu silikina ta aŋga bot tuku mindepiye li ndaniŋgina. \v 30 Aŋga ta ki ndindo ndo minig. Mafete le fulka kilmba pa mbolŋge pankade. Aŋga ŋagai pa mbolŋge pankade ta mata Kuate nu mindepiyeniŋgit. Nu siŋka tane tawi kile-tiŋgamŋgat. Tane Kuate nu kumuŋ kuga ŋga idusde e? \p \v 31 Tane wamdus teroka piti sermba sine ndaŋndaŋmba nyamagaŋ kule kilmba nyube o ko ndaŋndaŋmba tawi kilmba tiŋbe ŋga idusmba mine ndakap. \v 32 Nane Kuate gilai minig mbal agaŋ kame ta kilam tuku wamdus sulude. Tane agaŋ kame ta kugatok minam kumuŋ kuga ta taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu kila. \v 33 Tane Kuate tuku gageu nu tuku miŋge kumnemŋge minmba tiŋreknu mayok kambim tuku wamdus saŋgrinu palpe ta Kuate nu ŋgarosu maye minam tuku agaŋ kame kumumbi tiŋgamŋgat. \p \v 34 Tane indole tuku piti ta tuku kite wamdus sulu ndawap. Ki ndindo tuku piti ta ndo tane kurawam kumuŋ. \c 7 \s1 Taŋgo pileniŋgam tuku pasa \r (Lukas 6.37-42) \p \v 1 Ne taŋgo afu tuku maŋau pile ndaniŋga le Kuate nu ne tuku maŋau mata pilewe nda. \v 2 Ne nane afu pileniŋgit ta maŋau ndui tambi Kuateŋge ne pilenamŋgat. Ne nane afu mbolŋge maŋau kate ta maŋau ndui tambi Kuateŋge ne mbolŋge kamŋgat. \v 3 Ndaŋam naŋe am mbolŋge ail baŋ minit le ne kaŋger ndamba naŋe tira tuku am mbolŋge am sumbi kaŋgermba sakate. \v 4 Ndaŋam tuku ne tira ta sate: Ye ne tuku am mbolŋge am sumbi ta saukamŋgit ŋgate. \v 5 Ne yabri taŋgo ndo. Ne amboŋga naŋe am mbolŋge ail baŋ ta paska. Ne am purfewa le naŋe tira tuku am mbolŋge am sumbi ta saukam kumuŋ. \p \v 6 Kuate tuku wam magenu kame ta age nda niŋgap. Nane mbilka tane maketiŋbekaig. Kuate nu wam magenu tiŋgit ta mbo tugumŋge pan ndakap. Nane agaŋ magenu ta ake agaŋ ŋga totobekaig. \s1 Kuate yabaŋam tuku pasa \r (Lukas 11.5-13) \p \v 7 Ne wam ande tam tuku Kuate yabaŋmba dirnaŋga ta tanmbimŋgat. Ne wam ande sota mina ta te-silikamŋgat. Ne malaŋga ande katkata ta talke tanmbimŋgat. \v 8 Ima nu wam ande tuku Kuate yabaŋmba dirnaŋgate ta nu tate. Ima nu agaŋ ande sota minit ta nu te-silika tate. Ima nu malaŋga katkatmba minit ta nu talke tuwit. \p \v 9 Tane ŋgamukŋge ande kiŋo nuŋe nyamagaŋ yabaŋte le nu lafumba ndame tuwit e? \v 10 Ko kualegaŋ yabaŋte le mbeŋ tuwit? \v 11 Tane kilke mbol mbal une ŋak ta taŋgine kiŋo kame agaŋ magenu niŋgig tuku. Taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu purfeŋnu ndo. Nu tane tuku maŋau limba nu yabaŋde mbal agaŋ magenu niŋgit. \p \v 12 Nane afu ne mbolŋge maŋau magenu kuwaig ŋga idusmba nzalinate taŋamba ndo ne nane afu mbolŋge ka. Tukul pasa tuan taŋgo kame tuku pasa tugunu not. \s1 Malaŋga fudiŋndo tuku yaba pasa \r (Lukas 13.22-24) \p \v 13 Tane malaŋga fudiŋndo sinam kambim tuku saŋgri tiŋga minap. Ŋgisikam tuku malaŋga suŋgokanu. Ndin mata wam bada kuga. Taŋgo pino gudommba ndin ta dubimba sinam kinig. \v 14 Abo tugu tam tuku malaŋga fudiŋndo. Ndin mata kambim tuku minde bada. Nane ndui ndui ndo ndin ta te-silika dubimba sinam kinig. \s1 Yabri tuan taŋgo tuku pasa \r (Lukas 6.43-44; 13.25-27) \p \v 15 Tane yabri tuan taŋgo tuku riroŋkap. Nane sipsip tuku ŋgaro kaika sipsip magenu minet minet ŋga tane tugum prode ta nane age ŋguikok ndo. \v 16 Naŋgine wam kile-mayokkade ta mbolŋge katesewamŋgaig. Tane suwar ail mbolŋge apasin alonu kilig e? Ko tane ulem mbolŋge mar alonu kilig? \v 17 Taŋamba ndo ail mayenu nu alonu magenu ndo kile-mayokkate. Ail ŋayonu nu alonu ŋaigonu ndo kile-mayokkate. \v 18 Ail mayenu alonu ŋaigonu kile-mayokkam kumuŋ kuga. Ko ail ŋayonu alonu magenu kile-mayokkam kumuŋ kuga. \v 19 Ail alo mage ndade ta ŋakmba pike lika pa mbolŋge kile-pankade le uge sulude. \v 20 Yabri tuan taŋgo nane wam kile-mayokkade ta mbolŋge tane katesewamŋgaig. \p \v 21 Nane ye nyu ta Suŋgo ŋgade mbal ta afu Kuate kulatkate ma mbol kine nda. Ye tuku Mam samba mbolŋge minit nu tuku nzali dubide mbal ndo ma ta mbol kaŋgaig. \v 22 Ait suŋgo mbolŋge taŋgo suŋgomba ye teŋenmba sayamŋgaig: O Suŋgo, sine ne tuku nyu mbolŋge dir pasa bitekŋga bukla ŋaigonu pitaika maŋau kitek saŋgrinu gudommba ke likigeŋ ŋga sayamŋgaig. \v 23 Taŋakuwaig le ye nane kilimok saniŋgamŋgit: Ye siŋka tane gilai. Tane maŋau ŋaigonu kanu mbal tane kua kape ŋgamŋgit. \s1 Wande patinu tuku yaba pasa \r (Lukas 6.46-49) \p \v 24 Ima nu ye tuku pasa ise mayemba ka kumu-kumute ta nu taŋgo teŋen. Taŋgo ande nu wamdus kuyar mayenu ŋak wande palmbim ŋga ndame sugo mbolŋge makek tugunu ndame patika daŋŋgina taŋaŋ. \v 25 Ŋgumneŋga sawe suŋgo piymba kule suŋgo ndeka bubre saŋgrinu tiŋga wande ta kulisokŋga buruna kande wande sur ndakina. Wande ta makek ndamembi daŋŋgina tukunu wande saŋgri ŋak minna. \p \v 26 Ande nu ye tuku pasa ismba nda dubite ta nu taŋgo teŋen. Taŋgo ande nu wamdus kuyar mayenu kugatok wande palmbim ŋga fulbul mbolŋge ake makek tidiŋgina taŋaŋ. \v 27 Ŋgumneŋga sawe suŋgo piymba kule suŋgo ndeka bubre saŋgrinu tiŋga wande ta kaduna le surka ndeka fudu ŋayona ŋga nane saniŋgina. \p \v 28 Yesus nu pasa ta ŋakmba sake deŋpurna le maŋgur suŋgo ta nu tuku wam pagu pasa isnaig ta tuku ndek pirerek purkinaig. \v 29 Nu kusem pasa tugunu bitekŋganu mbalŋge nane tumniŋginaig taŋamba nu nane tum ndaniŋgina. Nu pasa miro taŋaŋ tumniŋgina. \c 8 \s1 Yesus nu taŋgo ŋgirŋger ŋak wakeina \r (Markus 1.40-45; Lukas 5.12-16) \p \v 1 Yesus nu tabe kusremba ndekina le taŋgo pino gudommba nu dubinaig. \v 2 Taŋamba kinaig le taŋgo ande ŋgirŋger ŋak pro nu tugumŋge dagol tidroŋga nu sana: O Suŋgo, ne kumuŋ. Ne nzalinuwa ndeta ye tuku ŋgarosu wakeiwa ŋgina le \v 3 nu ndek wai kuitka nu kiremba sana: Au. Ye ne wakeinet. Ne mayeka ŋgina. Taŋakina le ŋgirŋger ta gagulka ŋgarosu mayekina le \v 4 Yesus nu sana: Ye ne mbolŋge maŋau kit te afu sa ndaniŋga. Ne kumba ka naŋe ŋgarosu pris tuma. Moses tuku tukul dubimba atrau agaŋ pris tawe le atraukuwa le ŋakmba ne mayekat ta kila pilwaig ŋgina. \s1 Yesus nu kame gabat tuku piro taŋgo wakeina \r (Lukas 7.1-10) \p \v 5 Yesus nu kumba Kaperneum tumbraŋ prona le Rom mbal tuku kame gabat ande nu tugum promba nu sarsarmba sana: \v 6 O Suŋgo, ye tuku piro taŋgo ande nu tuku ŋgarosu ŋakmba milmailkina le nu sinamanzer suŋgo ŋak minit ŋgina. \p \v 7 Taŋakina le Yesus ndek nu sana: Ye kumba wakeiwamŋgit ŋgina le \v 8 kame gabat ta nu ndek Yesus peumba sana: O Suŋgo, ye mayenu kuga. Ne ye tuku wande mbol pro ndawa. Ne sando ka le ye tuku piro taŋgo mayekuwa. \v 9 Ye sugo afu kumnemŋge minet. Ye mata kame mbal afu tuku gabat minet. Ye ande kukulmba ne kaye ŋget ta nu kinit. Ande wika yale ŋget ta nu ilit. Yiŋe piro taŋgo ande piro si ka ŋget ta nu kate. Ne saŋgri suŋgo ŋak ta ye kila. Sando ka ta kumuŋ ŋgina. \p \v 10 Yesus nu pasa ta ismba nu pirerek purka mbilka nane nu dubimba kinaig mbal saniŋgina: Ye siŋka tane satiŋgamŋgit. Kasomok taŋgo te nu ye tuku saŋgri tomba tiŋgate. Sine Israel ŋgamukŋge ye son maŋau saŋgrinu taŋaŋ kaŋger ndawet. \v 11 Ye tane satiŋget. Kilke tugu ŋakmba mbolŋge kasomok mbal gudommba pro Kuate kulatkate ma sinam kumba ka Abraham Isak Yakob ndoŋ minyoka isukusmba minamŋgaig. \v 12 Israel afu Kuate tuku gageu minam tuku nyu ŋak minig ta nu nane pitaikuwa le ma ŋayo ma make suŋgo sinam kaŋgaig. Ma ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgo tumba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋgina. \p \v 13 Taŋamba saniŋmba nu ndek mbilka kame gabat ta sana: Ne luka kaye. Ne ye wam kam kumuŋ ŋga idusat ta taŋamba mayok kuwa ŋgina le ait ta mbolŋge ndo nuŋe piro taŋgo mayekina. \s1 Yesus nu guaze mbal gudommba wakeikina \r (Markus 1.29-34; Lukas 4.38-41) \p \v 14 Yesus nu Petrus tuku wande mbol kumba Petrus magma nuŋe ŋgaro pa tiŋgina le kinye ŋak minna le kaŋgermba \v 15 nu wainu kirena le ŋgaro pa tiŋgina ta mukuna. Taŋana le nu tiŋga Yesus tuku paguna. \p \v 16 Taŋamba furirna le nane gudommba bukla ŋak mbal mindeka kilmba Yesus tugum prowe likinaig le nu bukla miŋgembi sando kina le nane taŋgo kusreka kua kinaig. Nu guaze mbal ŋakmba wakeikina le magekinaig. \v 17 Yesus nu taŋamba kina le Kuate tuku tuan taŋgo Aisaia tuku pasa kumuŋgina. Nu teŋenmba sakina. \q1 Nu sine tuku guaze yaika guaze tuku piti kugrakina ŋgina. \rq Aisaia 53.4\rq* \s1 Taŋgo afu Yesus dubiwam sakinaig \r (Lukas 9.57-62) \p \v 18 Yesus nu maŋgur suŋgo nu tugumŋge maŋgurkinaig le kaŋgerka nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Sine kule kualiŋ sim kab ŋgina. \v 19 Taŋakina le kusem pasa bitekŋganu taŋgo ande nu Yesus tugum promba sana: Tum Taŋgo, ne ma ŋakmba mbol kambim tuku saka ta ye ne ndoŋ kaŋkik ŋgina le \v 20 Yesus ndek nu sana: Mbo ŋguikok sar umaŋ nane te ŋak ta ye Ndindo Katesek Taŋgo ye mabtam tuku wande kugatok. Ne ye ndoŋ lika piti ta kurawam kumuŋ e ŋgina le \v 21 nuŋe dubiwanu taŋgo ande ndek Yesus sana: Suŋgo, ye ne ndoŋ minam iduset ta ye luka kumba ka mam kumwa le ŋguki sulumba ne dubinamŋgit ŋgina. \v 22 Taŋakina le nu lafumba sana: Mbal afu wamdus kumaknu minig naneŋge kumanu mbal ŋgukuwaig ŋgina. \s1 Yesus nu kule le bubre peunikina \r (Markus 4.35-41; Lukas 8.22-25) \p \v 23 Yesus nu waŋ ande poŋgina le nuŋe dubinaig mbal nu ndoŋ poŋginaig. \v 24 Nane kule kualiŋ mbol mbol kumba minnaig le Yesus nu waŋ mbolŋge kinymba gilaiŋgina. Kinymba gilaiŋgina le bubre suŋgo tiŋgina le kule toŋgel tiŋga waŋ sinam kumba minna le \v 25 nane nu kuanemba sanaig: Suŋgo, ne pitik sine tursiŋga. Sine ŋgisikam bafuweg ŋginaig le \v 26 nu ndek saniŋgina: Ndaŋam tane wamdus fulilkade. Tane Kuate nu kumuŋ kuga ŋga idusde e ŋga saniŋgina sulumba nu tiŋga bubre kule sanike likina le ma betkiremba kule basle mayena. \p \v 27 Taŋana le nane wam ta kaŋgermba piriri ŋayomba sakinaig: i ... Taŋgo te nu ima suk a. Bubre kule nale mata nu tuku miŋge dubide ŋginaig. \s1 Yesus nu taŋgo bukla ŋak wakeikina \r (Markus 5.1-20; Lukas 8.26-39) \p \v 28 Nane kule kualiŋ sim ka Gadara mbal tuku ma mbolŋge ibeŋ kinaig le taŋgo armba bukla ŋak nale mindesiŋ patikinaig tuku ma ndame burok sinam taŋge mayok ka Yesus tugum pronaik. Nale mara mara ndin ta tukulmba kame-kameka minanu. \v 29 Nale wi kueŋka Yesus sanaik: Kuate tuku Kiŋo, ne sine ndoŋ wamdus tuma kuga. Ne ndaŋam kile sine piti sersiŋgam te prote? Ait ta kile ŋginaig. \p \v 30 Ma ta masken suk mbo gudommba suŋarka mine likinaig tukunu \v 31 bukla kame ta nane Yesus sarsarmba kusnanaig: Ne sine taŋgo te mbolŋge pitaikumba kande sine kukulsiŋga le mbo kame si fuŋgul sinam kab ŋga sanaig le \v 32 nu pasa lafumba taŋawap ŋgina. Kile bukla ŋaigonu taŋgo ar ta kusreka mbo fuŋgul sinam kine likinaig le nane ŋakmba saŋgri ŋak pinder-pindermba tabe te-tirok ta dubimba biri-bariŋga kule kualiŋ butonu sinam kumba ŋgisike sulunaig. \p \v 33 Kile mbo kulatkanu mbal kua ka pinder-pindermba ka tumbraŋ suŋgo mbolŋge maŋau mayok kina ta ŋakmba kubeu niŋginaig sulumba taŋgo ar bukla ŋak nane tuku wam mata turmba sakinaig. \v 34 Taŋakinaig le tumbraŋ suŋgo ta tuku mbal ndek Yesus sota kaŋgermba nane nu sarsarmba nane tuku ma ta kusremba kuwa ŋga sanaig. \c 9 \s1 Yesus nu taŋgo ŋgarosu milmailkanu wakeina \r (Markus 2.10-12; Lukas 5.17-26) \p \v 1 Yesus nu waŋ poŋga luka nuŋe tumbraŋ prona. \v 2 Prona le nane afuŋge taŋgo ŋgarosu milmailkanu kinye ŋak minna le sukuŋga tumba nu tugum pronaig. Yesus nu nane nu tuku saŋgri tomba tiŋginaig ta katesemba nu taŋgo ŋgarosu milmailkanu ta sana: Kiŋo, ne wamdus bulka piti ndanuwa. Ye ne tuku mbar ŋakmba sauka gilaiŋget ŋga sana. \p \v 3 Nu taŋakina le kusem pasa bitekŋganu mbal afu naŋgine wamdusmbi sakinaig: Nu Kuate le taŋakate e ŋga idusmba minnaig ta \v 4 Yesus nu nane tuku wamdus katesemba nu nane saniŋgina: Ndaŋam saka tane ŋgamuŋgal sinamŋge wamdus ŋayonu tade. \v 5 Ye tane kusnatiŋgamŋgit. Ame pasa taŋgo te sawam tuku wam bada? Ye ne tuku mbar sauka gilaiŋget ko tiŋga lika kaye ŋget. \v 6 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kilke te mbolŋge mbar saukam tuku ye saŋgri ŋak. Tane wam ta kila palmbim tuku ye kile pasa wam bada te sakamŋgit ŋgina. Taŋaka nu ŋgarosu milmailkanu ta sana: Kile ne tiŋga nzaŋnzaŋ kuramba naŋe tumbraŋ kaye ŋgina le \v 7 nu tiŋga lika kumba nuŋe tumbraŋ kina. \p \v 8 Taŋana le maŋgur suŋgo taŋge minnaig nane wam ta kaŋgernaig sulumba nane kuru-kuruka Kuateŋge saŋgri suŋgo kilke mbolok taŋgo tuwit ŋga Kuate tuku nyu te-duŋginaig. \s1 Yesus nu Mateus wikina \r (Markus 2.13-17; Lukas 5.27-32) \p \v 9 Kile Yesus nu tiŋga kumba ka takis kilanu wande mbolŋge taŋgo ande nyunu Mateus nu piroka minna le nu kaŋgermba sana: Ne ilmba ye dubiya ŋgina le nu ndek tiŋga nu dubimba kina. \p \v 10 Yesus nu nuŋe dubinaig mbal ndoŋ wandekŋge isukusmba minnaig le takis kilanu mbal afu mbar ŋak nane gudommba pro nane ndoŋ minyok minnaig le \v 11 Farisi mbal nane maŋau ta kaŋgermba Yesus dubinaig mbal saniŋginaig: Ndaŋam saka taŋgine Tum Taŋgo nu takis kilanu mbal wam ŋaigonu kade mbal ndoŋ isukusit ŋginaig. \p \v 12 Taŋakinaig le Yesus nu pasa ta ismba lafumba saniŋgina: Guaze kugatok mbal nane dokta tugum kine ndakade. Guaze ŋak mbal ndo nu tugum kinig. \v 13 Nane afu sine magenu ŋgade ta ye nane wika wakeikam pro ndawen. Ye nane une ŋak mbal wika wakeikam tuku prowen. Kuate tuku pasa tuan taŋgo andeŋge kuyarna ta teŋenmba sakate: Tane ye tuku ŋga agaŋmor kilmba atraukade ta ye suŋgomba idus ndawet. Tane taŋgo sinaniŋmba nzaliniŋgam tuku ye suŋgomba iduset ŋgate. Tane pasa ta kila pile mayewap ŋgina. \s1 Nyamagaŋ pinkam tuku pasa \r (Markus 2.18-22; Lukas 5.33-39) \p \v 14 Mara ande Yohanus kule pisne dubinaig mbal pro Yesus kusnanaig: Sine Yohanus dubiweg mbal Farisi mbal turmba sine ait afu Kuate tuku ŋga nyamagaŋ pinkeg. Ndaŋam naŋe dubinade mbal maŋau ta ke ndakade ŋginaig le \v 15 Yesus nu nane saniŋgina: Taŋgo ande nu pino tam tuku pagumba nye mbolŋge nu nuŋe mbal ndoŋ minit tukunu nane piti ŋak minam kumuŋ kuga. Ait ande prowa le afuŋge pro taŋgo ta nane ŋgamukŋge tuwaig le nane wamdus piti niŋguwa le nyamagaŋ pinka minamŋgaig. \v 16 Ande nu tawi urfunu burokuwa le tawi abonu tumba burok ta tukulmba zail ndaŋgate. Nu taŋawa ta kumiŋ kitek taŋge urfunu didikuwa le lato fetkamŋgat. \v 17 Ande nu grep kule kitek tumba agaŋmor ŋgaro urfunu sinamŋge tol ndate. Nu taŋawa ta grep kule fulilka agaŋmor ŋgaro urfunu fetkuwa le grep kule kutuka ndeke suluwamŋgat. Agaŋmor ŋgaro ta mata ŋayoŋgamŋgat. Nane grep kule kitek tumba agaŋmor ŋgaro kitek sinamŋge tolde. Taŋade le grep kule agaŋmor ŋgaro turmba mage minamŋgaik ŋgina. \s1 Yesus nu kulim te-timba pino ande wakeina \r (Markus 5.21-43; Lukas 8.40-56) \p \v 18 Yesus nu taŋamba pasata minna le taŋgo suŋgo ande pro nu tugum taŋge dagol tidroŋga sana: Ye tuku kulim kile ndo kumat. Ne kumba naŋe waimbi ŋgarosu kirewa le aboŋguwa ŋga sana. \v 19 Taŋaka sana le nu ndek tiŋga nuŋe dubiwanu taŋgo ndoŋ taŋgo ta dubimba kinaig. \p \v 20 Nane kumba minnaig le kile pino ande nu yar 12 mara mindek tambun guaze ŋak minna ta nu pro Yesus ŋgumnemŋge nu tuku tawi nzalenu kirena. \v 21 Nu teŋenmba idusna: Ye nu tuku tawi ndo kirewi ta ye mayekamŋgit ŋga idusna. \v 22 Taŋamba idusmba nu tawi kirena le Yesus ndek mbilka pino ta kaŋgermba sana: Kulim, ne wamdus bulka piti ndanuwa. Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ne mayekat ŋgina. Taŋakina le ait ta mbolŋge ndo nu mayekina. \p \v 23 Kile Yesus nu taŋgo suŋgo ta tuku wande tugum prona. Nu pro taŋge nane gudommba malmbi wikaraumba tabu tabu fitke likinaig le saniŋgina: \v 24 Tane kua ka sili-siliwap. Kulim te kume ndakat. Nu kinymba minit ŋgina le nane ndek nu talamba nzumilnaig. \v 25 Taŋanaig le Yesus nu nane ŋakmba mayok kuwaig ŋga pitaika nu wandek sinam kumba ka mindesiŋ tuku wai biyna le nu tiŋgina. \v 26 Taŋana le pasa ta suŋgoka ma ta tuku tumbraŋ ŋakmba kumuŋgina. \s1 Yesus nu taŋgo armba am tukulok wakeikina \p \v 27 Yesus nu ma ta kusremba kina le taŋgo armba am tukulok nu ŋgumnem dubimba wi kueŋka sakinaik: Suŋgo, ne David tuku mbuŋ. Ne sile sinasikmba tursika o ŋga wika minnaik le \v 28 Yesus nu kumba wande poŋgina le nale nu dubimba nu tugum pronaik. Taŋanaik le nu nale kusnanikina: Ye tale tuku am wakeikam kumuŋ ŋga idusik e ŋgina le nale sakinaik: Suŋgo, ne kumuŋ ŋginaik. \v 29 Taŋakinaik le nu ndek nale tuku am kigreka sanikina: Tale ye tuku saŋgri tomba tiŋgade tukunu wam ta mayok kuwa ŋgina le \v 30 nale tuku am magekinaik. \p Kile Yesus nu saŋgrimba nale sanikina: Ye tale mbolŋge wam kit ta afu sa ndaniŋgap ŋgina. \v 31 Taŋamba peunikina ta nale kinaik ka nu tuku nyu saka saka kinaik le ma ta ŋakmba kumuŋgina. \s1 Yesus nu taŋgo ande miŋge tukulok wakeina \p \v 32 Yesus nane ma ta kusrewam bafunaig le afuŋge taŋgo ande buklaŋge miŋge tukulna ta tumba Yesus tugum pronaig. \v 33 Pronaig le nu bukla pitaina le taŋgo ta ndek pasatina le taŋgo pino kaŋgermba pirerek purka sakinaig: Yoi. Sine Israel ŋgamukŋge maŋau teŋen mayok kinit le nda kaŋgereg tuku ŋginaig. \p \v 34 Taŋakinaig le Farisi mbal ndek sakinaig: Nu bukla kame tuku gabat tugumŋge saŋgri tate sulumba bukla pitaike likate ŋginaig. \s1 Yesus nu taŋgo pino ŋakmba sinaniŋgina \p \v 35 Yesus nu tumbraŋ foŋfoŋ tumbraŋ sugo sugo ŋakmba mbolŋge lika nane tuku kusem wande mbolŋge Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta tuku pasa mayenu kuklimba saniŋmba nane tuku guaze tugu yeki yeki wakeike likina. \v 36 Taŋamba nu maŋgur sugo gudommba kaŋgerka nane sipsip kulat taŋgo kugatok taŋaŋ wamdus fulilka naŋgine miroŋ ŋgaro turkam kumuŋ kuga ŋga saka nu nane sinanu \v 37 nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Piro mbolŋge nyamagaŋ alonu gudommba minig ta kilam tuku piro taŋgo denkate. \v 38 Tane piro miro taŋgo yabaŋap le nu piro taŋgo afu kukulniŋguwa le nane nu tuku nyamagaŋ alonu kilwaig ŋgina. \c 10 \s1 Yesus nu aposel 12 madiniŋgina \r (Markus 3.13-19; Lukas 6.12-16) \p \v 1 Kile Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo 12 ta wika kile-maŋgurka nane mata bukla ŋaigonu pitaika guaze tugu yimyam ŋakmba wakeikam tuku saŋgri niŋgina. \p \v 2 Aposel 12 ta nane tuku nyu naŋgine teŋenmba. Ande Simon nyunu ande Petrus ŋgade. Ande maib nuŋe Andreus. Ande Yakobus nu Sebedeus tuku kiŋo nuŋe. Ande Yohanus nu Yakobus maib nuŋe. \v 3 Nane afu Filipus, Bartolomeus, Tomas. Ande Mateus nu takis kilanu taŋgo. Ande Yakobus nu Alfeus tuku kiŋo nuŋe. Ande Tadeus. \v 4 Ande Simon mape nyu ande Selot. Ande Yudas Iskariotnu ŋgumneŋga nu Yesus tuku kupet mayok kina. \s1 Yesus nu aposel 12 piro niŋgina \r (Markus 6.7-13; Lukas 9.1-6) \p \v 5 Yesus nu nane 12 ta kukulniŋgam bafumba saniŋgina: Tane kasomok mbal tuku ma ande ko Samaria mbal tuku tumbraŋ ande mbol kine ndakap. \v 6 Tane ka Israel mbal nane sipsip ŋgisikanu taŋaŋ minig nane tugum kape. \v 7 Tane kumba Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku ait buk patukate ŋga saniŋmba likap. \v 8 Tane guaze mbal wakeika kumanu mbal kile-tidiŋga ŋgirŋger ŋak mbal mage serniŋmba guwa ŋaigonu pitaikap. Saŋgri ta piya kugatok ake tiŋget tukunu saŋgri tambi pirokap sulumba piya wi ndakap. \p \v 9 Tane kambim ŋga taŋgine ndametiŋ \v 10 pale fat kupe ŋgaro ndumndum ta ŋakmba kusrekap. Tane tawi tiŋganu ta ndo ŋak kape. Tane piro taŋgo tukunu tane nane afu tugumŋge agaŋ ndende kilam kumuŋ. \p \v 11 Tane tumbraŋ ande mbol promba taŋgo mayenu ande tane kulatkam tuku sota kaŋgermba nu ndoŋ minmba piroka ka kambim ŋga nu kusremba kape. \v 12 Tane wande ande poŋga wande tuku mbal ŋgamuŋgal mukuk ŋak minam tuku saniŋgap. \v 13 Nane mbal magenu ndeta tane pasa saniŋgig taŋamba nane ŋgamuŋgal mukuk ŋak minwaig. Kuga ta pasa ta luka taŋgine tugum prowa. \v 14 Mbal afu tane kilam mbulmba ko tane pasa kukliwap le isam mbulwaig kande wande ko tumbraŋ ta kusrewam bafumba nane katesemba riroŋkuwaig ŋga nane am mbolŋge tuptup kupe mbolŋge deŋganu minig ta paurŋgap. \v 15 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait suŋgo mbolŋge tumbraŋ tane pitaikate ta nu tumbraŋ ŋaigonu Sodom le Gomora tuku pa limba suŋgo pasa ŋak tamŋgat. \s1 Yesus tuku mbal nane piti kaŋgerkamŋgaig \r (Markus 13.9-13; Lukas 12.11-12; 21.12-17) \p \v 16 Tane isap. Ye tane kukultiŋgi le kumba sipsip taŋaŋ ŋgannu age ŋguikok ŋgamukŋge minamŋgaig. Ta tuku tane kurau mayemba gami taŋaŋ wamdus bafuk minap. \v 17 Tane riroŋkap. Afuŋge tane kilmba pasa mbolŋge kile-tidiŋga naŋgine kusem wandekŋge tane pani faramŋgaig. \v 18 Afuŋge tane didika kilmba ka gabat kame nyu sugo ŋak mbal tugumŋge kile-tidiŋguwaig le tane ye tuku ŋga pasa mayenu saniŋgap le gabat mbal kasomok mbal turmba ye tuku nyu isamŋgaig. \v 19 Nane taŋamba tane kilmba gabat sugo tuku wai mbolŋge patikuwaig ta tane wamdus fulilka ndaŋmba sakube o ŋga wamdus te-sulu ndawap. Pasa te-tiwam ait mbolŋge tane tuku wamdus sinamŋge pasa mayok kaŋgat. \v 20 Taŋgine wamdusmbi kuga. Mam Kuate tuku Guwaŋge wamdus tiŋguwa le tane sakamŋgaig. \p \v 21 Ait ta mbolŋge ande nu nuŋe tira nuŋe kumam tuku ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge palmbimŋgat. Mam nu nuŋe kiŋo mbolŋge taŋawamŋgat. Kiŋo kame nane ina mam kat naŋgine kasurniŋmba kumwaig ŋga pasa mbolŋge patikamŋgaig. \v 22 Tane yiŋe mbal tukunu nane ŋakmba tane kasurtiŋgamŋgaig. Ande nu saŋgri tiŋga dirnaŋga minwa ta Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwe tambimŋgat. \v 23 Tumbraŋ ande mbolŋge nane tane kilmba piti sertiŋguwaig ndeta tane kua ka tumbraŋ ande mbol kape. Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane taŋamba Israel mbal tuku tumbraŋ afu mbol kine ndakap le ye Ndindo Katesek Taŋgo prowamŋgit. \p \v 24 Skul kiŋo nu nuŋe tisa li ndate. Piro taŋgo nu nuŋe suŋgo li ndate. \v 25 Kiŋo ande nu nuŋe tisa suk ko piro taŋgo ande nuŋe suŋgo suk mayok kuwa ta kumuŋ. Ye tane tuku Suŋgo ta nane ye bukla ŋaigonu tuku gabat Belsebul ŋgade. Ta tuku nane tane mata nyu sugo ŋaigonu taŋaŋ satiŋgamŋgaig. \s1 Sine Kuate tuku ndo kuru-kurukube \r (Lukas 12.4-7) \p \v 26 Nane tane kilmba ŋaigo siglikade mbal tuku kuru kuru ndakap. Wam kame kile taŋgo am mbolŋge mine ndakade ta kilimok mayok kaŋgaig. Wam afu kuirok minig ta ŋakmba kila patikamŋgaig. \v 27 Ye kuirka tane pasa satiŋget te tane pasa ta tumba maŋgur sinamŋge saniŋgap. Tane kile yabu pasa isig ta ŋakmba isam tuku kueŋka saniŋgap. \v 28 Nane tane tuku ŋgarosu bale faram sakade mbal tuku kuru kuru ndakap. Nane kanu balewam kumuŋ kuga. Kuate nu tane tuku ŋgarosu kanu turmba ma ŋayo mbolŋge pankam kumuŋ tukunu tane nu tuku ndo kuru-kurukap. \p \v 29 Taŋgo nu sulik sulik armba maket mbolŋge patika ndametiŋ fudiŋndo ndo tate ta sulik sulik ŋakmba siŋgine Mam nu idusniŋmba nu wokate le ndo ande kumit. \v 30 Nu tane tuku gabat waŋe giganmba ta mata nu kila minit. \v 31 Ta tuku tane wam ande tuku kuru kuru ndakap. Kuate am mbolŋge tane sulik sulik gudommba liniŋmba mbolŋge minig. \s1 Yesus tuku nyu yabu ndakam tuku \r (Lukas 12.8-10) \p \v 32 Ande nu taŋgo ŋgamukŋge ye tuku nyu te-mayokmba sakate ta ye mata yiŋe Mam samba mbolŋge minit nu am mbolŋge taŋgo ta tuku nyu te-mayokamŋgit. \v 33 Ande nu taŋgo ŋgamukŋge ye tuku nyu yabukate ta ye mata yiŋe Mam samba mbolŋge minit nu am mbolŋge nu tuku nyu yabukamŋgit. \s1 Taŋgo Yesus mbolŋge purkade \r (Lukas 12.51-53; 14.25-27) \p \v 34 Tane ye wamdus ulendi maŋau kilke mbol mbal ŋgamukŋge palmbim tuku prowen ŋga idus ndawap. Ye kame bagi tumba nane tetkam tuku prowen. \v 35 Kiŋo nu mam nuŋe ndoŋ ko kulim nu ina nuŋe ndoŋ ko pino nu nuŋe rugan nuŋe ndoŋ nane taŋamba muŋgu purkam tuku ye prowen. \v 36 Taŋgo tuku wande tuma mbal nu tuku ŋgueu mbal mayok kaŋgaig. \p \v 37 Ande nu ina mam ko kiŋo kat nuŋe tuku suŋgomba kume purmba ye tuku suŋgomba kume pur ndate ta nu ye tuku nyu ŋak minit ta nu denkate. \v 38 Taŋgo ande nu ye tuku ŋga idusmba nu nuŋe miroŋ nuŋe ail kazrai kuramba ye dubi ndayate ta nu ye tuku nyu ŋak minit ta nu denkate. \v 39 Ande nu nuŋe abo mine mayewam tuku suŋgomba idusmba kurau mayete ta nu ŋgisikamŋgat. Ande nu ye tuku ŋga nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nu siŋka nuŋe abo ta tumba ŋak minamŋgat. \s1 Yesus nu lafu mayenu kilam tuku sakina \r (Markus 9.36-41) \p \v 40 Ande nu tane auktiŋmba wakeikate ta nu ye mbolŋge mata taŋate. Ye mbol taŋate ta Mam nu ye kukulyina nu mbol mata taŋate. \v 41 Ande nu Kuate tuku tuan taŋgo minit le andeŋge nu aukmba wakeite ta nu tuan taŋgo ndoŋ lafu mayenu tamŋgat. Taŋgo ande nu taŋgo tiŋreknu minit le andeŋge nu aukmba wakeite ta nu taŋgo tiŋreknu ndoŋ lafu mayenu tamŋgat. \v 42 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ande nu nyu kugatok minmba ye dubiyanu taŋgo taŋaŋ minit le andeŋge nu kule tidonu ndo tuwit ta Kuate nu wam ta mata lafunu tambimŋgat ŋga saniŋgina. \c 11 \p \v 1 Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo 12 wam pagu pasa niŋge deŋpurmba nu tiŋga ma ta tuku tumbraŋ afu mbol pasa kuklimba wam pagukam kina. \s1 Yohanus nu taŋgo armba kukulnikina le Yesus tugum kinaik \r (Lukas 7.18-35) \p \v 2 Yohanus nu muli wandek sinamŋge minmba Kristus nu wam afu ke likina ta ismba nu tuku pasa pilna le nuŋe dubiwanu taŋgo armba ka Yesus kusnanaik: \v 3 Ande nu prowam tuku kuyar pasa sakate ta ne e ko sine ande tairŋgube ŋginaik le \v 4 nu pasa lafumba sanikina: Ye wam ke liket te takile ammbi kaŋgerka kilbambi isik ta luka kumba ŋakmba Yohanus kubeu tape. \v 5 Kile am tukulok mbal mambilde. Kupe ŋaigoŋgade mbal likade. Ŋgirŋger ŋak mageke likade. Kilba tukulok pasa isig. Afu kume likade ta aboŋga tiŋgade. Sanzal mbal Kuate tuku pasa mayenu isig. \v 6 Ande nu ye tuku ŋga wamdus tero ndakate ta nu gare-gareka minit. Tale taŋamba ka Yohanus sawap ŋgina. \p \v 7 Nale luka kinaik le Yesus nu ndek maŋgur suŋgo ta Yohanus tuku saniŋgina: Tane ame agaŋ kaŋgeram tuku ma baknu mbol kinaig? Bubreŋge ulem waŋe ande mbilmbilwa le tane kaŋgeram kinaig e? \v 8 Ko tane taŋgo ande tawi mayenu tiŋganu kaŋgeram kinaig e? Nane tawi magenu tiŋganu mbal wande sugo sinamŋge nyu ŋak minig tuku. \v 9 Tane ndaŋam tuku ma baknu mbol kinaig? Tane tuan taŋgo ande kaŋgeram kinaig e? Yohanus nu tuan taŋgo ta ye tane kila satiŋgamŋgit. Nu tuan taŋgo ndo kuga. Nu tuan taŋgo ŋakmba liniŋmba mbolŋge minit. \v 10 Kuyar pasa ande nu tuku teŋenmba sakate. \q1 Ne isa. Ye taŋgo ande kukuli le nu amboŋga prowa sulumba ne tuku ndin wakeiyamŋgat ŋgate. \rq Malakai 3.1\rq* \m \v 11 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Taŋgo ŋakmba Yohanus kule pisneŋge liniŋmba mbolŋge minit ta Kuate tuku gageu mayok kinig mbal ŋakmba nane Yohanus lide. Afu nyu kugatok mata. \v 12-13 Moses tuku tukul tuan taŋgo kame nane Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku dir pasa ndo saka ka Yohanus mbolŋge dikŋginaig. Yohanus tuku ait mbolŋge tugu pilmba taŋgo pino gudommba Kuate tuku gageu mayok kambim tuku saŋgri tiŋga muŋgu signa-signaŋga mburerika kile minig. \v 14 Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta pro ndawa le Elia nu amboŋga prowam tuku kuyar pasa\f + \fr 11:14 \ft Tuan taŋgo Malakai nu pasa ta kuyarna (Malakai 4.5)\f* sakate ta Yohanus tuku sakate. Tane pasa te ismba son ŋgade e? \v 15 Tane kilba ŋak ndeta pasa te isap. \p \v 16 Tane ait te mbolŋge minig mbal tane tuku maŋau ta ame wam taŋaŋ ŋga saki. Tane kiŋo kame maket mbolŋge minyoka muŋgu wiwikade taŋaŋ. Nane teŋenmba muŋgu wiwikade: \v 17 Sine tabu tabu fitka mune uleg ta tane ndek kupes kupes ndade. Sine maŋ malmbikeg ta tane ndek malmbiketket ŋga lok mine ndakade ŋgade. \p \v 18 Ata. Yohanus nu prona sulumba nyamagaŋ ko grep kule nye ndaka minna le nu bukla ŋayonu ŋak ŋga saka nu mbulnaig. \v 19 Ye Katesek Taŋgo ye pro nyamagaŋ le grep kule nyet le tane sakade: Ai si. Nu nyamagaŋ grep kule nyam tuku piririte taŋgo. Nu takis kilanu mbal une ŋak mbal ndoŋ gulab mayete ŋga tane ye mata mbulig. Ata. Wamdus kuyar mayete taŋgo wam ke likate ta mbolŋge nu tiŋreknu kilimok mayok kinit ŋga saniŋgina. \s1 Tumbraŋ afu nane Yesus ŋgumnenaig \r (Lukas 10.13-15) \p \v 20 Tumbraŋ afu Yesus nu buk nane ŋgamukŋge wam kitek saŋgrinu ke likina ta nane ŋgamuŋgal biye mbil ndanaig tukunu kile nu nane kilmba saniŋge likina: \v 21 Korasin tumbraŋ le Betsaida tumbraŋ ose. Ye wam kitek saŋgrinu tale ŋgamukŋge ke liken ta ande nu wam ndui ta Tirus le Sidon ŋgamukŋge ke likina kande nane dal ndaka naŋgine mbar tuku ŋgamuŋgal biye mbilmba nane tawi urfunu tiŋmba kuke tugu pismba taŋanaig kande. \v 22 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait suŋgo mbolŋge tale Korasin le Betsaida tumbraŋ tale Sidon le Tirus tuku pa limba tale suŋgo pasa ŋak tamŋgaik. \p \v 23 Kaperneum tumbraŋ ne nyu suŋgo ŋak minmba ne samba mbol kambim tuku ŋga iduste e? Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le ne kumanu mbal tuku tumbraŋ kaŋgat. Ye wam kitek saŋgrinu tane ŋgamukŋge ke liken ta ande nu wam ndui ta Sodom tumbraŋ ŋgamukŋge ke likina kande nane ŋgamuŋgal biye mbilmba kile minig kande. \v 24 Ye tane satiŋgamŋgit. Ait suŋgo mbolŋge tane Kaperneum mbal Sodom tuku pa ta limba tane suŋgo pasa ŋak tamŋgaig. \s1 Sine ka Yesus tugumŋge mabtube \r (Lukas 10.21-22) \p \v 25 Ait ta mbolŋge ndo Yesus nu sakina: O Mam, ne samba kilke tuku Suŋgo. Ye ne tuku nyu te-duŋget. Afu kila sugo wamdus kuyar ŋak ne naŋe wam kame tum ndaniŋgit. Kiŋo kame taŋaŋ minig mbal ne nane ndo tumniŋgit. \v 26 O Mam, ne naŋe nzali dubimba ne taŋate ŋgina. \p \v 27 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Mam nu wam ŋakmba ye wai mbolŋge patikina. Ande nu Kuate tuku Kiŋo kila mine ndakate. Mam nu ndo ye kila. Ande nu Mam kila mine ndakate. Ye nu tuku Kiŋo ye ndo nu kila. Ye nane afu Mam kila pilwaig ŋga nu tumniŋget ta nane mata nu kila minig. \v 28 Tane piro kareŋka agaŋ pitinu kuramba poska minig mbal tane ye tugum te yalpe le yeŋge muskil kile-tidiŋge tiŋgi. \v 29 Ye wamdus bafuk ŋak minmba ŋgan mukuk minet tukunu tane ye tuku pasa kumnemŋge minap le tane tumtiŋgi le tane mabtap. \v 30 Ye tuku miŋge pasa ta piti kuga. Ye tane mbolŋge agaŋ pilet ta buloknu ndo ŋga saniŋgina. \c 12 \s1 Kusem ait mbolŋge maŋau kam tuku pasa \r (Markus 2.23-28; Lukas 6.1-5) \p \v 1 Kusem ait ande mbolŋge Yesus nane wit piro ande sinam sinam lika nuŋe dubinaig mbal gubaniŋgina le nane wit alonu supika nyam nyam kinaig le \v 2 Farisi mbal afuŋge nane kaŋgerka nane Yesus sanaig: Ai si. Naŋe dubinade mbal sine tuku tukul lukamba kusem ait mbolŋge nane nyamagaŋ kilig ŋga sanaig. \p \v 3 Taŋakinaig le nu ndek nane saniŋgina: David nuŋe mbal ndoŋ nane guba ŋaigoniŋgina le nu wam ande kina ta tane kuyar ta burkade tae. \v 4 Nu Kuate tuku wandek sinam kina sulumba tukul bret Kuate am mbolŋge patikinaig ta afu kilmba pro nuŋe mbal ndoŋ nyinaig. Bret ta taŋgo nane nye ndakade tuku. Pris mbalŋge ndo nyade tuku. \v 5 Pris mbal mata nane kusem ait mindek kusem wande suŋgo sinamŋge pirokade ta nane mbar ndade. Moses nu nane taŋamba kam kumuŋ ŋga kuyarna ta tane kila. \v 6 Tane isap. Ande nu kile tane ŋgamukŋge minit ta nu kusem wande suŋgo ta limba nu mbolŋge minit. \v 7 Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Tane ye tuku ŋga agaŋmor kilmba atraukade ta ye suŋgomba idus ndawet. Tane taŋgo sinaniŋmba nzaliniŋgam tuku ye suŋgomba iduset ŋgate. Tane kuyar pasa ta tugunu katesede kande tane ye dubiyanu mbal te pasa mbolŋge pati ndakade kande. \v 8 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kusem ait tuku gabat minet ŋgina. \s1 Yesus nu taŋgo wai pagriŋganu ta wakeina \r (Markus 3.1-6; Lukas 6.6-11) \p \v 9 Yesus nu taŋamba tiŋga kumba nane tuku kusem wandek sinam kina. \v 10 Sinam taŋge taŋgo ande wai kummba pagriŋganu ŋak minna le Farisi mbal nane Yesus tumba pasa mbolŋge palmbim saka nu kusnanaig: Sine siŋgine tukul maŋau dubimba kusem ait mbolŋge guaze taŋgo ande wakeiwam kumuŋ e ŋga kusnanaig le \v 11 nu ndek nane saniŋgina: Tane tuku ande nu sipsip ndindo ŋak minit le kusem mbolŋge nu bariŋga burok sinam ndekate ta nu kusem ŋga idusmba tam tuku piro ndakate e? \v 12 Ata. Taŋgo nu siŋka sipsip lite. Ne kusem ait mbolŋge ande turte ta ne tukul luka ndate ŋga saniŋgina. \p \v 13 Taŋakina sulumba kile nu ndek taŋgo ta sana: Ne wai kuitka ŋgina le nu wai kuitka wai mayekina. Nuŋe wai inum taŋaŋ mayok kina. \v 14 Taŋana le Farisi mbal nane mayok ka Yesus balewam tuku pasa katmba ndin sotinaig. \s1 Aisaia tuku dir pasa kumuŋgina \p \v 15 Yesus nu Farisi mbal tuku wamdus ta katesemba nu ma ta kusremba ma ande mbol kina le taŋgo pino gudommba nu dubinaig. Nu nane tuku guaze wakeike likina sulumba \v 16 nu nane mbolŋge maŋau ke likina ta afu sa ndaniŋguwaig ŋga miŋge pipniŋgina. \v 17 Nu taŋana ta tuan taŋgo Aisaia tuku kuyar pasa ande kumuŋgina. Nu teŋenmba Kuate tuku miŋge kuyarna. \q1 \v 18 Tane isap. Taŋgo te nu ye tuku piro taŋgo. Ye nu madiwen. \q1 Ye nu tuku kume purmba nu tuku gare toret. \q1 Ye yiŋe Guwa nu tuwi le nu ye tuku maŋau tiŋreknu kasomok mbal ŋakmba saniŋgamŋgat. \q1 \v 19 Nu afu ndoŋ kualeyau ndaka miŋge fetke nda. \q1 Nu ndinmba siŋsiŋ likuwa le ande nu tuku pasa ise nda. \q1 \v 20 Ande nu ulem taŋaŋ isunu baklelkanu minwa le nu ŋgurmba bukŋge nda. \q1 Ko ande nu bulu taŋaŋ kupam bafumba fudiŋmba buluŋga minwa le nu fuwe nda. \q1 Nu taŋamba minmba ma ma nu wam ŋakmba kile-ibeŋka maŋau tiŋreknu ndo te-mayokamŋgat. \q1 \v 21 Kasomok mbal ŋakmba nu sine muskil kile-tidiŋge siŋguwa ŋga nu tairŋga minamŋgaig. \rq Aisaia 42.1-4\rq* \m Aisaia nu taŋamba kuyarna. \s1 Yesus nu Belsebul ndoŋ piro tuma ŋginaig \r (Markus 3.20-30; Lukas 11.14-23) \p \v 22 Taŋgo ande buklaŋge nu tuku am miŋge tukulnikina ta nane mindemba Yesus tugum pronaig le nu taŋgo ta wakeina le nu mambilmba pasatina. \v 23 Taŋana le taŋgo pino ŋakmba pirerek purka ndek sakinaig: i ... Taŋgo te David tuku mbuŋ e ŋga saka minnaig le \v 24 Farisi mbal nane pasa ta ismba ndek sakinaig: A ... bukla kame tuku gabat Belsebulŋge nu saŋgri ta tuwit le nu bukla pitaike likate ŋginaig. \p \v 25 Kile Yesus nu nane tuku wamdus ta katesemba saniŋgina: Gabat suŋgo ande tuku kuasmbi nane pur yimyamka naŋgine naŋgine kame buwaig ta nane kugawamŋgaig. Tumbraŋ mbal ko wande tuma mbal nane pur yimyamka naŋgine naŋgine kame buwaig ta nane saŋgri ŋak minam kumuŋ kuga. \v 26 Taŋamba ndo Satan nu nuŋe mbal afu pitaikate kande nane pur yimyamka naŋgine naŋgine kame bumba Satan nu saŋgri ŋak mine ndakate kande. \v 27 Tane ye Belsebul tuku saŋgrimbi bukla pitaikanu sakade e? Taŋgine mbal afu bukla pitaikade ta nane mata Belsebul tuku saŋgrimbi taŋade e? Nane kusnaniŋgap le nane tuku pasa lafunu tambi taŋgine pasa ta pilewaig. \v 28 Ye Kuate tuku Guwa tuku saŋgrimbi bukla pitaiket ta Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam tane ŋgamukŋge buk prote. \v 29 Taŋgo saŋgrinu ande nuŋe wande kulatkate ta ande pro nu tuku agaŋ ndende kuayaram kumuŋ kuga. Nu taŋgo saŋgrinu ta ndaleka te-ibeŋwa sulumba ndo agaŋ ndende ta kilam kumuŋ. \p \v 30 Ande nu ye tuku taŋgo mine ndakate ta nu ye tuku ŋgueu taŋgo. Ande nu ye tur ndayumba ake minit ta nu ye tuku piro ŋayo silite. \v 31 Tane isap. Taŋgo tuku une maŋau tumail panniŋgig maŋau ta Kuate nu ŋakmba sauka gilaiŋgate tuku. Ande nu Tukul Guwa tumail pante ta Kuate nu mbar ta gilaiŋge nda. \v 32 Ande nu ye Ndindo Katesek Taŋgo tala pasa sayate ta Kuate nu mbar ta sauka gilaiŋgate tuku. Ande nu Tukul Guwa tala pasa tuwit ta Kuate nu ait te mbolŋge ŋgumneŋga mata mbar ta sauka gilaiŋge nda. \p \v 33 Ail alonu magenu kaŋgerka ail ta ŋayonu ŋga sa ndakap. Ko ail alonu ŋaigonu kaŋgerka ail ta mayenu ŋga sa ndakap. Sine ail alonu kaŋgerka ail ta tuku tugu kateseweg. \v 34 Ŋgamuŋgal sinamŋge wamdus minig ta miŋge mbolŋge kilimok alonu mayok kinig. Tane mbeŋ ŋaigonu tuku fat. Tane taŋgo ŋaigonu tukunu tane pasa mayenu inum te-mayokam kumuŋ kuga. \v 35 Taŋgo mayenu nu nuŋe ŋgamuŋgal mayenu minit sulumba nu ndek wam magenu ndo ke likate. Taŋgo ŋayonu nu nuŋe ŋgamuŋgal ŋayonu minit sulumba nu ndek wam ŋaigonu ndo ke likate. \p \v 36 Tane isap. Taŋgo fare ake wamdusmbi sakade ta pileniŋgam tuku ait mbolŋge nane naŋgine pasa ta ŋakmba Kuate am mbolŋge kile-mayokkamŋgaig. \v 37 Ne pasa sake likate ta mbolŋge Kuate nu ne pileŋga lafunu tanmbimŋgat ŋga saniŋgina. \s1 Nane wam kitek saŋgrinu kaŋgeram sakinaig \r (Mateus 16.1-4; Markus 8.11-13; Lukas 11.29-32) \p \v 38 Kile kusem pasa bitekŋganu mbal nane Farisi ndoŋ Yesus sanaig: Tum Taŋgo, ne maŋau kitek saŋgrinu ande te-mayoka le sine kaŋgerbe ŋginaig le \v 39 nu ndek nane saniŋgina: Tane siŋka mbal ŋaigonu Kuate ŋgumnede tuku. Tane ye tuku saŋgri kaŋgeram idusde ta ye tane tumtiŋge nda. Wam saŋgrinu ande tuan taŋgo Yona mbolŋge prona ta ndo tumtiŋgamŋgit. \v 40 Yona nu kualegaŋ suŋgo tuku fuŋgul sinamŋge mara keŋmba minna. Taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kilke sinamŋge mara keŋmba minamŋgit. \v 41 Yona nu maŋ mayok ka Nineve mbal riroŋ pasa saniŋgina le nane ndek ŋgamuŋgal biye mbilnaig. Ande teŋge minit ta nu Yona lite ta tane nu tuku pasa pitaide. Ta tuku ait suŋgo mbolŋge tane ait te mbolŋge minig mbal Nineve mbal ndoŋ tiŋgap le Nineve mbal tuku maŋau mayenuŋge tane tuku maŋau ŋayonu te-mayokamŋgat. \p \v 42 O buk mandor pino ande Siba kilke kulatkina ta nu Solomon tuku wamdus kuyar mayenu isam tuku ndin kuen ŋayo dubimba nu tugum kina. Ande teŋge minit ta nu Solomon lite ta tane nu tuku pasa ise ndakade. Ait suŋgo mbolŋge tane ait te mbolŋge minig mbal pino ta ndoŋ tiŋgap le nu tuku maŋau mayenuŋge tane tuku maŋau ŋayonu te-mayokamŋgat. \p \v 43 Andeŋge guwa ŋayonu taŋgo ande mbolŋge pitaite le nu ka ma baknu mbol kumba mabta minam tuku ma sota kine promba lika ka kuga le nu sakate: \v 44 Yiŋe buk minen tuku wande mbol maŋ luka ka ŋgate. Nu pro nane buk firfir gureŋmba agaŋ ndende ŋakmba kile-tidiŋga patikinaig le wande ta ŋgaskolnu minit le kaŋgerte. \v 45 Nu kaŋgermba saŋgri tiŋga minam tuku ta nu kumuŋ kuga le nu kumba ka nuŋe kuasmbi 7 nane nu tuku maŋau liwanu ta kilmba luka pro wande ta mbolŋge minig. Taŋade le taŋgo ta tuku mine maŋau ambokok limba kile ŋayonu suŋgokanu sinamŋge minit. Wam ndui ta ndo tane maŋau ŋaigonu kade mbal tane mbolŋge prowamŋgat ŋga saniŋgina. \s1 Yesus ina mambo kat nuŋe pronaig \r (Markus 3.31-35; Lukas 8.19-21) \p \v 46 Yesus nu taŋamba pasata minna le ina nuŋe mambo kat nuŋe pro mayok taŋge nu tuku pasa pilnaig le \v 47 ande nu Yesus sana: Ina naŋe mambo kat naŋe pro kilimŋge minmba ne kusnaŋgade ŋgina. \v 48 Taŋakina le nu taŋgo ta sana: Ne yiŋe ina yiŋe mambo kame tuku sayate e ŋgina sulumba \v 49 wai tok nuŋe dubinaig kuasmbi deŋniŋmba sakina: Mbal te yiŋe ina yiŋe mambo kame taŋaŋ minig. \v 50 Yiŋe Mam nu samba mbolŋge minit ima nu nu tuku nzali dubite ta nu yiŋe maib kulim ina taŋaŋ minit ŋgina. \c 13 \s1 Agaŋ tumu tuku yaba pasa \r (Markus 4.1-9; Lukas 8.4-8) \p \v 1 Yesus nu ki ndui ta mbolŋge wande kusremba kina ka kule kualiŋ piyal taŋge minyok minna le \v 2 maŋgur sugo nu te-ŋgamumba maŋgurkinaig le nu ndek waŋ ande poŋga ta mbolŋge minyoka pasa niŋmba minna le nane piyal taŋge tiŋga pasa isnaig. \v 3 Nu yaba pasambi wam gudommba saniŋgina sulumba sakina: \p Taŋgo ande nu agaŋ tumunu bareŋniŋgam piro mbol kina. \v 4 Kina ka bareŋniŋgina ta tiŋnu afu ndinŋge ndeke likinaig ta sar umaŋŋge pro nye sulunaig. \v 5 Tiŋnu afu kilke ndame ŋak ma mbolŋge ndeke likinaig ta kilke fudiŋndo tukunu pitik ndo maŋge pronaig. \v 6 Pronaig ta ki suŋgo promba pasokina le sumbailnu sinam nzi kine ndakinaig tukunu kareŋga kume sulunaig. \v 7 Tiŋnu afu ma aŋga ŋaigonu sinamŋge ndeke likinaig ta aŋgaŋge tiŋga soŋginaig le rure-rureka pro mage ndanaig. \v 8 Tiŋnu afu kilke mayenu mbolŋge ndeke likinaig ta ndo alo magenaig. Tugunu mindek mbolŋge afu alonu 100 afu 60 afu 30 taŋamba taŋamba alonaig. \v 9 Tane kilba ŋak ndeta pasa te isap ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nu yaba pasambi ndo saniŋgina \r (Markus 4.10-12; Lukas 8.9-10) \p \v 10 Kile nuŋe dubinaig mbal Yesus tugum promba nu kusnanaig: Ne ndaŋam yaba pasambi ndo nane saniŋgit ŋga kusnanaig le \v 11 nu ndek nane saniŋgina: Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam afu kuirok minig ta tane kila palmbim tuku ye tane maditiŋgen. Nane afu wam ta kila pilwaig ŋga madi ndaniŋgen. \v 12 Ande nu wam afu ŋak minit ta Kuateŋge nu maŋ lato tuwit le nu suŋgomba ŋak minit. Ande nu wam denkanu minit ta Kuateŋge nuŋe wam fudiŋndo ta yaite. \v 13 Ye yaba pasambi ndo pasa saniŋget ta tugunu teŋenmba. Nane wam afu kaŋgerka alonu kaŋger ndakade. Nane isig sulumba ise ti ndamba tugunu katese ndade. \v 14 Tuan taŋgo Aisaia nu dir pasa kuyarna ta nane siŋka kumude. Nu Kuate tuku miŋge teŋenmba kuyarna. \q1 Tane pasa isamŋgaig ta tugunu katesewe nda. \q1 Tane wam afu kaŋgerkamŋgaig ta alonu kaŋger tiwe nda. \q1 \v 15 Mbal te nane tuku ŋgamuŋgal tukulok. \q1 Nane kilba tukulniŋgig. Nane am tukulok minig. \q1 Kuga ta nane ammbi alonu kaŋgermba kilbambi tugunu ismba wamdus puluniŋguwa le ŋgamuŋgal biye mbilmba ye tugum prowaig le wakeikamŋgit. \rq Aisaia 6.9-10\rq* \m Aisaia nu taŋamba kuyarna. \p \v 16 Tane Kuateŋge make patikate le tane wam magenu kaŋgerka pasa mayenu isig. \v 17 Ye siŋka tane satiŋgamŋgit. Tuan taŋgo kame mbal tiŋreknu tane wam kaŋgerka isig te nane kaŋgerka isam tuku wamdus suŋgo pilmba kume farnaig ŋgina. \s1 Agaŋ tumu tuku yaba pasa tugunu \r (Markus 4.13-20; Lukas 8.11-15) \p \v 18 Kile Yesus ndek nane saniŋgina: Taŋgo nu nyamagaŋ tumunu bareŋniŋgina ŋgit pasa ta tugunu satiŋgi le isap. \v 19 Tiŋnu afu ndinŋge ndeke likinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku gageu mayok kambim tuku pasa ta ismba katese maye ndade le Satanŋge pro nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge pasa ta yaika tumba balete. \v 20 Tiŋnu afu kilke ndame ŋak mbolŋge ndeke likinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa ismba nzali suŋgo ŋak pitik ndo tade sulumba \v 21 nane sumbailnu kugatok taŋaŋ ait fagnu ndo dubide. Nane pasa ta dubide ta afuŋge piti serniŋgig le nane pitik ndo kusrede. \v 22 Tiŋnu afu ma aŋga ŋaigonu sinamŋge ndekinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa isig ta kilke te tuku piti agaŋ ndende kilam tuku nzali wamdus ta ŋak minig le pasa isig ta balete le alo ndate. \v 23 Tiŋnu afu kilke mayenu mbolŋge ndekinaig ta nane afu Kuate tuku pasa ismba katesede taŋaŋ. Nane katesemba minig sulumba alo kile-mayokka afu alonu 100 afu 60 afu 30 taŋamba taŋamba kile-mayokkade ŋga saniŋgina. \s1 Aŋga ŋaigonu tuku yaba pasa \p \v 24 Yesus nu yaba pasa ande teŋenmba saniŋgina: Kuate nu taŋgo pileŋga nuŋe gageu kilit wam ta taŋgo ande nuŋe piro mbolŋge wit tiŋnu bareŋniŋgina taŋaŋ. \v 25 Bareŋniŋgina le furirna le nane kinye sulunaig le nuŋe ŋgueu taŋgoŋge aŋga ŋaigonu tiŋnu kilmba pro nu tuku piro mbol taŋge bareŋniŋmba nu kua ka kina. \v 26 Wit ta tiŋga ka koknaig le aŋga ŋaigonu mata kilimok mayok kinaig le nuŋe piro mbalŋge kaŋgerkinaig sulumba \v 27 kumba ka piro miro taŋgo sanaig: Suŋgo, ne wit tumunu magenu ŋguke likina ta ndaŋam kile aŋga ŋaigonu turmba prode ŋga sanaig le \v 28 nu ndek nane saniŋgina: A ... ŋgueu taŋgo andeŋge taŋana ŋgina. Taŋakina le nane nu kusnanaig: Sine ka aŋga ta fulkube e ŋginaig le nu saniŋgina: \v 29 Kuga. Tane aŋga ŋaigonu ta fulkam saka ka mbarmba wit turmba fulkubekaig. \v 30 Aŋga ŋaigonu ta ulendika minwaig le ait kumuŋguwa le ye piro mbal teŋenmba saniŋgamŋgit: Tane amboŋga ka aŋga ŋaigonu ta fulka pa mbolŋge pannu tuku ndaleka patikap sulumba wit kilmba nyamagaŋ wandekŋge patikap ŋga saniŋgamŋgit ŋgina. \s1 Mastet tiŋnu le yis tuku yaba pasa \r (Markus 4.30-32; Lukas 13.18-21) \p \v 31 Yesus nu maŋ yaba pasa ande teŋenmba saniŋgina: Kuate tuku gageu tugeka suŋgokate wam ta mastet tiŋnu taŋgo andeŋge tumba ka nuŋe piro mbolŋge ŋgukina taŋaŋ. \v 32 Mastet tiŋnu ta agaŋ ŋai fudiŋndo agaŋ tumunu ŋakmbaŋge nu liwanu ta nu promba suŋgoka nu kumzaŋel ail ŋakmba liniŋmba nu ail suŋgo taŋaŋ mayok kinit. Sar umaŋ pro wainu mbolŋge te patikade ŋgina. \p \v 33 Taŋamba nu maŋ lato yaba pasa ande teŋenmba saniŋgina: Kuate tuku gageu taŋgo ŋgamukŋge minig wam ta yis pino andeŋge tumba plaua sinamŋge pilna taŋaŋ. Yis ta plaua ŋakmba ulmba silina ŋgina. \p \v 34 Yesus nu wam ta ŋakmba yaba pasambi ndo maŋgur suŋgo ta saniŋgina. Nu pasa ande te-mayokmba sa ndakina. \v 35 Nu taŋana ta tuan taŋgo ande o buk pasa sakina ta kumuŋgina. Pasa ta teŋenmba. \q1 Ye yaba pasambi pasa sakamŋgit. Tugu mbolŋge wam kame kuirok mine likinaig kile taŋamba minig ye wam kame ta kile-mayokkamŋgit. \rq Mune 78.2\rq* \s1 Aŋga ŋaigonu tuku yaba pasa tugunu \p \v 36 Kile Yesus nu tiŋga maŋgur suŋgo ta kusreka kina ka wande poŋgina le nuŋe dubinaig mbal pro nu sanaig: Ne aŋga ŋaigonu tuku yaba pasa sakat ta tugunu te-mayokmba sasiŋga le sine isbe ŋginaig. \v 37 Taŋakinaig le nu ndek nane saniŋgina: Taŋgo wit tumunu ŋgukina ŋga sakit ta ye Ndindo Katesek Taŋgo. \v 38 Piro ma ta kilke te. Wit tiŋnu magenu ta Kuate tuku gageu. Aŋga ŋaigonu ta Satan tuku gageu. \v 39 Ŋgueu taŋgo aŋga ŋaigonu ŋgukina ŋga sakit ta Satan. Wit alonu kilam tuku ait sakit ta kugawam tuku ait. Wit alonu kilam tuku mbal nane Kuate tuku eŋel kame. \v 40 Nane aŋga ŋaigonu fulka ndaleka pa mbolŋge pankade ŋgit ta kugawam tuku ait mbolŋge taŋamba mayok kaŋgat. \v 41 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye yiŋe eŋel kukulniŋgi le nane pro yiŋe gageu mine ndaka wam ŋaigonu ke likade mbal nane afu mata mbarwaig ŋga didikade ta nane kilmba \v 42 pankuwaig le pa suŋgo mbol kaŋgaig. Ma ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig. \v 43 Ait ta mbolŋge mbal tiŋreknu nane naŋgine Mam kulatkate ma mbolŋge ki taŋaŋ buluŋga minamŋgaig. Tane kilba ŋak ndeta pasa te isap. \s1 Agaŋ mayenu yubeŋginaig tuku yaba pasa \p \v 44 Kuate tuku gageu mayok kambim tuku wam suŋgo ta yaba pasa te suk. Taŋgo ande kilke sarka agaŋ mayenu piya o mbolŋge nane kilkek sinamŋge yubeŋginaig ta kaŋgerna. Kaŋgermba nu maŋ burok tukulmba nu gare ŋak kumba nuŋe agaŋ ndende ŋakmba piyate sulumba ndametiŋ kilmba ka kilke ta piyamba nuŋe tate. \s1 Igog tiŋ tuku yaba pasa \p \v 45 Kuate tuku gageu mayok kambim tuku wam suŋgo ta yaba pasa ande te suk. Taŋgo ande nane afu tugumŋge igog tiŋ magenu sota piyamba likate. \v 46 Nu igog tiŋ inum maditaknu piya o mbolŋge kaŋgermba nu kumba nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kilmba piyana sulumba ndametiŋ kilmba ka igog tiŋ mayenu ta piyamba tina. \s1 Kumaŋ tuku yaba pasa \p \v 47 Kuate nu taŋgo pileŋga nuŋe gageu kilig wam ta yaba pasa te suk. Nane afu kumaŋ yu sinamŋge bukŋginaig le kualegaŋ gudommba yeki yeki kumaŋ sinam kinaig. \v 48 Kumaŋ kumuŋgina le nane didika tumba tabekŋge minyoka kualegaŋ ta pileŋga magenu nza sinamŋge patika ŋaigonu ta kilmba pankinaig. \v 49 Kugawam tuku ait mbolŋge maŋau taŋamba ndo mayok kaŋgat. Eŋel kame nane pro taŋgo pileŋga magenu kusreka ŋaigonu kilmba \v 50 pankuwaig le pa suŋgo mbol kaŋgaig. Ma ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋga saniŋgina. \p \v 51 Kile Yesus nu nane kusnaniŋgina: Tane pasa kame satiŋgit ta tane tugunu katesede e ŋgina le nane au ŋginaig. \v 52 Taŋakinaig le nu ndek saniŋgina: Kusem pasa bitekŋganu taŋgo ande Kuate tuku kuasmbi mayok kumba ye dubiyate ta nu wande miro taŋgo taŋaŋ. Nu nuŋe wandekŋge agaŋ ndende urfunu kiteknu turmba kile-mayokkate taŋaŋ ŋgina. \s1 Nasaret mbal Yesus talanaig \r (Markus 6.1-6; Lukas 4.16-30) \p \v 53 Yesus nu yaba pasa sake deŋpurna sulumba nu tiŋga ma ta kusremba \v 54 luka nuŋe tumbraŋ tuguk prona. Pro taŋge nu nane tuku kusem wande sinam kumba pasa kuklina le nane ndek pirerek purka sakinaig: i ... Nu ima tugumŋge kila suŋgo ta tina? Imaŋge nu saŋgri tuna le nu wam saŋgrinu te ke likate? \v 55 Nu sine tuku wande pilit taŋgo ta tuku kiŋo nuŋe ndo. Ina nuŋe Maria. Nu tuku mambo kat nuŋe Yakobus Yosef Simon Yudas sine nane ŋakmba kila mineg. \v 56 Kulim kat nuŋe mata tumbraŋ tekok. Nu aniŋge saŋgri ta tina ŋga saka minmba \v 57 nu talamba gubra tinaig le nu nane saniŋgina: Kuate tuku tuan taŋgo nane ŋakmbaŋge nu tuku nyu te-mayokde. Nuŋe tumbraŋ tuguk nuŋe tugu ndare tuma kat nuŋe naneŋge ndo nu talade ŋga saniŋgina. \p \v 58 Nane nu talanaig tukunu Yesus nu nane ŋgamukŋge wam saŋgrinu suŋgomba ke ndakina. \c 14 \s1 Herodus nu Yohanus balena \r (Markus 6.14-29; Lukas 9.7-9) \p \v 1 Ait ta mbolŋge Yesus tuku nyu suŋgoka tugekina le Galilea ma tugu kulatkanu mandor Herodus Antipas nu wam ta ismba \v 2 nuŋe piro mbal saniŋgina: Taŋgo ta nu Yohanus kule pisne inde. Nu kummba maŋ aboŋga tiŋgina. Ta tuku nu saŋgri kitek ŋak wam ta ke likate ŋga saniŋgina. \p \v 3-4 Yohanus kumna ta tugunu teŋenmba. Herodus nu mambo nuŋe Filipus tuku pino Herodias yaina le Yohanus nu Herodus sawe lika sana: Ne tukul lukamba mbarte ŋga sawe lika minna. Taŋana le Herodus nu nane afu kukulniŋgina le Yohanus biye timba ndaleka tumba muli wandekŋge pilnaig. \v 5 Nu Yohanus balewam bafuna ta taŋgo pino nane Yohanus tuan taŋgo ŋginaig tukunu nu kuru-kuruka muli wandekŋge ndo kusrena. \p \v 6 Kile Herodus ina nuŋeŋge te-pilna ait ta kumuŋga mayok kina le Herodias kulim nuŋe nu maŋgurkinaig mbal am mbolŋge kupesna le Herodus nu nzalina sulumba sana: \v 7 Ye siŋka ki am mbolŋge ne sanet. Ne ame agaŋ nzalinu tam saka ta ye ne tanmbimŋgit ŋga sana. \v 8 Taŋaka sana le nu mayok kina le ina nuŋe nu wam paguna le nu pro Herodus sana: Yohanus kule pisne gabatnu nza ŋak sa ŋgina. \p \v 9 Herodus nu pasa ta ismba ŋgamuŋgal pitina ta nu buk pasa saŋgri pilena le nane ŋakmba isnaig tukunu nu taŋgo afu kukulniŋgina le \v 10 nane muli wandek kumba Yohanus ŋinfok kat purmba \v 11 gabatnu nza ŋak tumba pino mbanzo tunaig le nu ndek tumba ka ina nuŋe tuna. \p \v 12 Taŋanaig le Yohanus dubiwanu kuasmbi nane wam ta ismba nane kumba ka mindesiŋ ta tumba ŋgukinaig sulumba ka Yesus kila sanaig. \s1 Yesusŋge taŋgo 5,000 isukusneniŋgina \r (Markus 6.30-44; Lukas 9.10-17; Yohanus 6.1-14) \p \v 13 Yesus nu pasa ta ismba nu tiŋga waŋ ande poŋga kumba ka ma yamok kina le taŋgo pino gudommba Yesus nu kina pasa ta ismba naŋgine tumbraŋ kusreka ndinmba nu dubinaig. \p \v 14 Kile Yesus nu ka ibeŋ ka nu taŋgo gudommba kaŋgerka nu nane sinaniŋgina sulumba afu guaze ŋak ta wakeike likina. \p \v 15 Ki butuŋgina le nuŋe dubiwanu taŋgo pro nu sanaig: Sine ma baknu mbolŋge mineg. Buk furirte. Ne maŋgur te kukulniŋga le kuwaig ka tumbraŋ afu mbolŋge nyamagaŋ piyaniŋmba nyuwaig ŋginaig le \v 16 nu ndek saniŋgina: Tane ndaŋam nane kuwaig ŋga sakade. Taneŋge isukusneniŋgap ŋgina le \v 17 nane lafumba Yesus sanaig: i ... Sine bret 5 kualegaŋ kareŋganu armba ndo ŋginaig le \v 18 nu ndek nane saniŋgina: Kilmba yalpe ŋgina. \p \v 19 Kile Yesus nu taŋgo pino nane pibi mbol taŋge minyokuwaig ŋga saniŋgina. Nane minyokinaig le nu bret foŋfoŋ kualegaŋ ta turmba kilmba tandeka samba mbol ambe mambilmba Kuate gare pasa tumba bret fetfetmba nuŋe dubinaig mbal niŋgina le nane walmba niŋge likinaig le \v 20 nane kilmba nyumba maroniŋgina. Nane bret fetfetna ta bateŋnu kilmba sambe 12 ligneniŋginaig. \v 21 Isukusnaig taŋgo ta gudommba 5,000 taŋaŋ. Pino kiŋo kame afu mata turmba minnaig. \s1 Yesus nu kule kualiŋ mbol mbol likina \r (Markus 6.45-52; Yohanus 6.16-21) \p \v 22 Kile Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Tane amboŋga waŋ poŋga luka kule kualiŋ sim kape le ye kuasmbi te kukulniŋgi le kuwaig ŋgina. \v 23 Nu taŋgo pino kukulniŋgina le kinaig le nuŋe ndo tabe poŋga Kuate ndoŋ pasatam kina ka nuŋe mata taŋge minna le buk furirna. \p \v 24 Nuŋe dubiwanu taŋgo nane waŋ ŋak kumba minnaig le bubre suŋgo tumailamŋge pro waŋ te-lukina. Nane kule kualiŋ ŋgamuŋge minnaig le kule mbalo waŋ katmba minna. \v 25 Taŋamba minna le ma ma mafewam patukina le Yesus nu kumba kule mbol mbol lika nane tugum kina. \v 26 Nane nu kule mbol mbol lika ilna ta kaŋger ti ndamba mindekanu ande ilit ŋga nane kuru kuru ŋayomba wikaraunaig le \v 27 Yesus nu pitik ndo wika nane saniŋgina: Tane kuru kuru ndakap. Te yeŋge. Tane wamdus bulka piti ndatiŋguwa ŋgina le \v 28 Petrus nu ndek sana: Suŋgo, siŋka neŋge e? Taŋamba kande ne ye saya le ye mata ne sota kule mbol mbol ili ŋgina le \v 29 nu ndek yale ŋgina. Yale ŋgina le Petrus nu waŋ ta kusremba gurdukŋga kule mbolŋge tiŋga lika Yesus tugum kina. \p \v 30 Nu kumba minna sulumba nu bubre suŋgo ta kaŋgermba kuru-kuruka nu buto kambim bafuna sulumba wika sakina: Suŋgo, ye turya ŋgina. \v 31 Taŋakina le nu pitik ndo Petrus pakarka biymba te-duŋga nu sana: Ne ndaŋam ye tuku saŋgri tuku wamdus terokate? Ne ye kumuŋ kuga ŋga iduste e ŋgina. \p \v 32 Taŋamba nale waŋ poŋginaik le kule bubre kugana le \v 33 waŋ mbolŋge minnaig mbal nu mbariŋmba sanaig: Ne siŋka Kuate tuku Kiŋo ŋginaig. \s1 Yesus nu Genesaretŋge guaze afu wakeikina \r (Markus 6.53-56) \p \v 34 Nane kumba ka kule kualiŋ pakarka Genesaretŋge ibeŋ kinaig. \v 35 Ibeŋ kinaig le Genesaret mbal nane Yesus kila pilmba afu kukulniŋginaig le naŋgine tumbraŋ ŋakmba kumba ka kila saniŋginaig le guaze mbal ŋakmba kilmba nu tugum prowe likinaig. \v 36 Nane Yesus sarsarmba guaze mbal nu tuku tawi nzalenu ndo kiremba mayekam tuku sanaig. Taŋamba nane nu tuku tawi nzalenu kirenaig mbal ta ŋakmba mageke likinaig. \c 15 \s1 Wa kat naŋgine tuku tukul \r (Markus 7.1-13) \p \v 1 Farisi kusem pasa bitekŋganu mbal ndoŋ Yerusalemŋge ndeka Yesus tugum promba nu kusnanaig: \v 2 Ndaŋam saka ne dubinade taŋgo wa mbuŋ kame tuku tukul lukamba nane wai minya ndaŋga isukusig ŋga sanaig le \v 3 nu ndek nane saniŋgina: Ye mata tane kusnatiŋgamŋgit. Ndaŋam saka tane siŋgine wa mbuŋ kame tuku tukul dubikade sulumba Kuate tuku tukul afu lukakade. \v 4 Kuate nu tukul ande pilna ta teŋenmba sakate. Tane ina mam tuku nyu kurauka miŋge kumnemŋge minap. Ande nu ina mam nuŋe tapra pasa sanikuwa kande nu balewap ŋgate. \v 5 Tane tukul pasa ta lukamba teŋenmba sakade. Ande nu ina mam kat nuŋe agaŋ afu nikam mbulmba ye yiŋe agaŋ ŋakmba buk Kuate tuku ŋga madiwen ŋgate le tane nu mam nuŋe agaŋ nda tuwa ŋgade. \v 6 Ata. Tane siŋgine wa mbuŋ kame tuku maŋau ndo dubikade sulumba Kuate tuku tukul te-side. \v 7 Tuan taŋgo Aisaia tuku dir pasa ande kumumbi tane yabri mbal mbol mayok kinit. Nu teŋenmba Kuate tuku miŋge kuyarna. \q1 \v 8 Mbal te nane miŋgembi ndo ye kumnemŋge minanu sukde. Nane tuku ŋgamuŋgal ye maskenŋge minig. \q1 \v 9 Nane ye mbariŋyade ta alo kugatok. \q1 Nane taŋgo tuku wamdus te-mayokmba Kuate tuku pasa taŋaŋ tumniŋgig. \rq Aisaia 29.13\rq* \m Aisaia nu taŋamba kuyarna ŋga saniŋgina. \s1 Ŋgamuŋgal ŋaigo siglikam tuku pasa \r (Markus 7.14-23) \p \v 10 Kile Yesus nu maŋgur suŋgo ta wika yalpe ŋga saniŋgina: Tane pasa te ismba katese mayewap. \v 11 Taŋgo nu agaŋ tumba nyate taŋge nu tuku ŋgamuŋgal kutur tuwe ndakate. Nu miŋgembi ndo wam kile-mayokka ŋgamuŋgal kutur tuwit ŋgina. \p \v 12 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo kame nu tugum promba sanaig: Ne taŋamba sakat le Farisi mbal nane ne tuku wamdus palseŋniŋgat ta ne kamus ndate e ŋga sanaig le \v 13 nu ndek yaba pasambi saniŋgina: Yiŋe Mam samba mbolŋge minit nu agaŋ afu ŋgu ndakina le ake prode ta nu siŋka goniŋmba pankamŋgat. \v 14 Tane Farisi mbal idus ndaniŋgap. Nane am tukulok minmba tugusemba taŋgo pino tum ndaniŋgig. Taŋgo am tukulok ande nu inum am tukulok ta tumba ndin tumam tuku kinit ta nale arŋeŋ bariŋga burok sinamŋge ndekade ŋga saniŋgina. \p \v 15 Taŋakina le Petrus ndek nu sana: Taŋgo kutur tuwit tuku ne yaba pasa sakat ta tugunu te-mayokmba sasiŋga le isbe ŋgina le \v 16 nu ndek sakina: Tane Farisi taŋaŋ wamdus kareŋnu minig e? \v 17 Taŋgo nu agaŋ nyate ta falŋgu sinam kumba nu sumbikate le mayok kinit. Tane wamdus pulu ndatiŋgit e? \v 18 Taŋgo nu ŋgamuŋgal sinamŋge iduste sulumba miŋgembi te-mayokte wam taŋge nu kutur tuwit. \v 19 Taŋgo tuku ŋgamuŋgal sinamŋge maŋau afu teŋenmba. Wamdus ŋaigonu, taŋgo bale maŋau, pino kuayar, taŋgo pino ndoŋ fare une maŋau, kuayar maŋau, yabri pasambi afu ndalekam tuku, waŋe pasa. \v 20 Wam ŋaigonu ŋakmba taŋge taŋgo tumba kutur tuwig. Taŋgo nu wai minya ndaŋga isukusit maŋau taŋge nu kutur tuwe ndakate ŋga saniŋgina. \s1 Kasomok pino ande Yesus tala ndana \r (Markus 7.24-30) \p \v 21 Kile Yesus nu tiŋga Tirus le Sidon patukŋge ma tugu ta mbol kina. \v 22 Nu kumba ka ma ta prona le Kanannu pino ande pro Yesus wika sana: O Suŋgo, ne David tuku mbuŋ. Ne ye sinanu turya. Yiŋe kulim buklaŋge wanena le sinamanzer suŋgo ŋak minit ŋga sana. \p \v 23 Taŋakina le Yesus nu nda isanu sukmba minna le nuŋe dubinaig taŋgo pro nu sarsarmba sanaig: Pino te nu sine dubika wika wika ilit. Ne sawa le luka kuwa ŋga sanaig le \v 24 nu ndek nane saniŋgina: Ye Israel mbal sipsip ŋgisikanu taŋaŋ minig nane tugumŋge ndo pirokam tuku yiŋe Mam nu ye kukulyina ŋgina. \p \v 25 Kile pino ta pro Yesus tugumŋge dagol tidroŋga sana: O Suŋgo, ne ye turya ŋgina le \v 26 nu ndek lafumba sana: Ande nu kiŋo kame tuku nyamagaŋ yaika age niŋgit ta nu wam maye ndate ŋgina. \p \v 27 Taŋakina le pino ta nu maŋ sana: Suŋgo, ta son ta age nane mata taŋgo tuku nyamagaŋ fambonu mbain kumnemŋge ndekade le nyade tuku ŋga sana. \p \v 28 Taŋaka sana le nu pasa lafumba sana: Pino, ne siŋka ye tuku saŋgri tomba tiŋgate. Ne ye wam kam tuku nzalinate ta taŋamba ndo mayok kuwa ŋgina le ait ta mbolŋge ndo kulim nuŋe mayekina. \s1 Yesus nu guaze mbal gudommba wakeikina \p \v 29 Kile Yesus nu tiŋga Galilea kule kualiŋ make dubimba kumba tabe poŋga minyokina le \v 30 taŋgo kuasmbi gudommba nu tugum prowe likinaig. Kupe ŋaigonu, kupe wai isu kigi-kagoŋganu, am tukulok, pasate ndakanu ta ŋakmba kilmba Yesus tugumŋge patikinaig le nu nane wakeike likina. \v 31 Wakeikina le pasate ndakanu ta pasatinaig. Kupe wai isu kigi-kagoŋganu ta magekinaig. Kupe ŋaigoŋganu ta likinaig. Am tukulok ta nane mambilnaig. Taŋanaig le maŋgurka minnaig mbal wam kame ta kaŋgerka nane pirerek purka Israel mbal tuku Mbara nyu te-duŋginaig. \s1 Yesus taŋgo 4,000 isukusneniŋgina \r (Markus 8.1-10) \p \v 32 Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal ta wika yalpe ŋga saniŋgina: Mbal te pro ye ndoŋ maŋgurka minig te ki keŋmba buk kugade. Naŋgine nyamagaŋ ta buk nye suglukinaig tukunu ye nane tuku sinayate. Ye nane kukulniŋgi le gubak kuwaig ta nane ka ndinŋge gubanu baklelbekaig ŋga saniŋgina. \p \v 33 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo nu sanaig: Sine ndaŋbe. Ma baknu te aniŋge nyamagaŋ kumumbi maŋgur suŋgo te niŋbe le nyuwaig ŋginaig le \v 34 nu ndek nane kusnaniŋgina: Tane bret giganmba ŋak e ŋgina le nane lafumba sakinaig: Sine bret 7 kualegaŋ kareŋganu foŋfoŋ ndui ndui ndo ŋak ŋginaig. \p \v 35 Taŋakinaig le Yesus nu maŋgur suŋgo ta minyokuwaig ŋga saniŋgina sulumba \v 36 bret foŋfoŋ 7 kualegaŋ turmba kilmba Kuate gare pasa tuna sulumba fetfetmba nuŋe dubiwanu taŋgo niŋgina le nane kilmba walmba niŋge likinaig. \v 37 Niŋge likinaig le nane ŋakmba kilmba nyinaig le maroniŋgina. Agaŋ fetfetna bateŋnu ta kilmba nane sambe 7 ligneniŋginaig. \p \v 38 Isukusnaig taŋgo ta gudommba 4,000 taŋaŋ. Pino kiŋo kame afu mata turmba minnaig. \p \v 39 Kile Yesus nu mbal ta kukulniŋgina le kinaig le nu waŋ poŋga kumba Magadan ma mbol kina. \c 16 \s1 Nane wam kitek saŋgrinu kaŋgeram sakinaig \r (Mateus 12.38-42; Markus 8.11-13; Lukas 11.29-32; 12.54-56) \p \v 1 Kile Farisi mbal Sadusi mbal ndek Yesus tugum promba nu tagowam tuku samba mbolok saŋgri ande te-mayokuwa le kaŋgeram sanaig. \v 2 Taŋamba sanaig le nu lafumba sakina: Tane ki butuŋgam bafute le tane sakade: Indole ki pro mayewamŋgat. Ma ŋakmba gurkate ŋgade. \v 3 Maratukuk tane sakade: Kite sawe piyamŋgat. Gauŋge ma soŋgate ŋgade. Samba mbolŋge agaŋ mayok kinig ta tane kaŋgerkade. Wam kame ait te mbolŋge kilimok mayok kinig ta tane kaŋgerka katese ndade e? \v 4 Tane siŋka mbal ŋaigonu Kuate ŋgumnede tuku. Tane ye tuku saŋgri kaŋgeram tuku idusde ta ye tumtiŋge nda. Wam saŋgrinu ande tuan taŋgo Yona mbolŋge prona ta ndo tumtiŋgamŋgit ŋgina. Taŋakina sulumba nu tiŋga nane kusreka kina. \s1 Farisi le Sadusi mbal tuku maŋau \r (Markus 8.14-21) \p \v 5 Yesus nane waŋ poŋga kumba ka kule kualiŋ simŋge ibeŋ kinaig ta nuŋe dubiwanu taŋgo nane bret afu kile ndaka kinaig. \v 6 Nane taŋge minnaig le Yesus nu nane saniŋgina: Tane Farisi le Sadusi mbal tuku yis ta riroŋkap ŋgina. \v 7 Nu taŋakina le nane naŋgine naŋgine saka ismba sine bret afu nda kilgig ta tuku nu sakate inde ŋga saka minnaig le \v 8 nu nane tuku wamdus katesemba saniŋgina: Tane ndaŋam bret kile ndakaig ta tuku saka minig. Tane ye kumuŋ kuga ŋga idusde? \v 9 Tane wamdus pulu ndatiŋgit? Ye wam afu ke liken ta tane gilaiŋgade e? Ye bret 5 tambi taŋgo 5,000 isukusneniŋgen le bateŋnu sambe giganmba ligneniŋginaig? \v 10 Ko bret 7 tambi taŋgo 4,000 isukusneniŋgen le bateŋnu sambe gigannaig? \v 11 Ye Farisi le Sadusi mbal tuku yis riroŋkap ŋga satiŋgit ta bret tuku sa ndatiŋgit. Ndaŋam saka tane wam ta kila pile ndakade ŋga saniŋgina. \p \v 12 Nu taŋakina le nane wamdus puluniŋgina. Nu bret tuku yis riroŋkam tuku sa ndakina. Nu Farisi le Sadusi mbal tuku tum maŋau riroŋkam tuku sakina. \s1 Petrus nu Yesus Kuateŋge madina taŋgo ŋgina \r (Markus 8.27-30; Lukas 9.18-21) \p \v 13 Yesus nane Sesarea Filipi ma tugu mbol pronaig sulumba nu nuŋe dubinaig mbal kusnaniŋgina: Taŋgo pino nane ye Ndindo Katesek Taŋgo ye ima ŋgade ŋga kusnaniŋgina le \v 14 nane ndek nu sanaig: Nane afu ne Yohanus kule pisneŋge ŋgade. Afu ne Eliaŋge ŋgade. Afu sakade ne Yeremia ko tuan taŋgo ambokok ande ŋginaig. \p \v 15 Taŋakinaig le nu nane kusnaniŋgina: Tane ye ima ŋga idusde e ŋgina le \v 16 Simon Petrus nu lafumba sana: Ne Kristus Kuateŋge madinina taŋgo. Kuate nu abo minit ne nu tuku Kiŋo ŋga sana le \v 17 nu ndek Petrus sana: Simon, Yona tuku kiŋo, Kuate nu siŋka ne make pilit. Ne taŋgo tugumŋge wamdus ta te ndakate. Yiŋe Mam nu samba mbolŋge minit nuŋge wamdus ta te-mayokmba tumnate. \v 18 Ye ne sanamŋgit. Ne tuku nyu Petrus.\f + \fr 16:18 \ft Petrus ta Grik pasa. Nyu ta tugunu ndame.\f* Ye ndame ta mbolŋge yiŋe kuasmbi patiki le kume tuku saŋgriŋge nane kile-ibeŋkam kumuŋ kuga. \v 19 Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta te-mayokam tuku ye ne saŋgri tanmbimŋgit. Ne wam afu kilke te mbolŋge peuniŋga ta samba mbolŋge mata wam ta peuniŋgamŋgat. Ne wam afu kilke te mbolŋge peu ndaniŋga ta samba mbolŋge mata peuniŋge nda ŋga Petrus sana. \v 20 Taŋamba nu nuŋe dubinaig taŋgo nu Kuateŋge madina taŋgo ta afu sa ndaniŋguwaig ŋga saŋgrimba peuniŋgina. \s1 Yesus nu nuŋe kumam tuku saniŋgina \r (Markus 8.31-9.1; Lukas 9.22-27) \p \v 21 Ait ta mbolŋge ndo Yesus nu tugu pilmba nuŋe dubiwanu mbal saniŋgina: Ye mbumba Yerusalem kaŋgit. Ye ka le taŋge Israel mage mage pris gabat mbal kusem pasa bitekŋganu mbal nane ye tumba piti gudommba suwaig le afuŋge ye baleyamŋgaig. Ye kumi le mara keŋnu mbolŋge Kuate nu te-tiyamŋgat ŋga saniŋgina. \v 22 Taŋakina le Petrus nu Yesus tumba te Yamokmba sawe lika sana: A ... Suŋgo. Ndo kuga. Kuate nu ne kulatkate. Wam ta ne mbol prowe nda ŋgina le \v 23 nu mbilka Petrus sana: Satan, ne kua kaye. Ye tuku ndin tukul ndawa. Ne Kuate tuku wamdus pitaimba taŋgo tuku wamdus ndo dubite ŋgina. \p \v 24 Taŋakina sulumba Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Ima nu ye tuku taŋgo minam idusmba kande nu nuŋe nzali kusreka nuŋe miroŋ nuŋe ail kazrai kuramba ye dubiyuwa. \v 25 Ima nu nuŋe abo mine mayewam tuku suŋgomba idusmba kurau mayete ta nu ŋgisikamŋgat. Ima nu ye tuku ŋga nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nu nuŋe abo ta tumba ŋak minamŋgat. \v 26 Ande nu kilke te tuku agaŋ ndende ŋakmba kilwa le nuŋe kanu ŋgisikuwa ta nu mine mayewam tuku ta ose. Ande nuŋe kanu ŋgisikuwa ta ame agaŋmbi piyamba maŋ luka tam kumuŋ? \v 27 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye yiŋe Mam tuku kilŋa saŋgri ŋak nuŋe eŋel kame ndoŋ luka prowamŋgit. Prowi sulumba ye taŋgo yimyam ŋakmba nane maŋau ke likinaig ta lafunu niŋgamŋgit. \v 28 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane teŋge tiŋ minig mbal afu kume ndaka minap le ye Ndindo Katesek Taŋgo yiŋe gageu kulatkam tuku prowi le tane kaŋgeryamŋgaig. \c 17 \s1 Yesus nu ŋgarosu kitek tina \r (Markus 9.2-13; Lukas 9.28-36) \p \v 1 Mara 6 kugana le Yesus nu Petrus Yakobus le maib nuŋe Yohanus nane kilmba naneŋge ndo tabe suŋgo ande poŋginaig. \v 2 Ka taŋge nane keŋ ta mambilmba minnaig kande Yesus tuku ŋgarosu mbilka kisemba mayok kina. Nuŋe tumail pasi ki tuku kilŋa suk. Nu tuku tawi kauknu uge liŋnu ndo mayok kina. \v 3 Taŋana le Moses le Elia nale mayok ka Yesus ndoŋ pasata minnaik le nane kaŋgerkinaig. \p \v 4 Taŋamba Petrus nu ndek Yesus sana: Suŋgo, sine teŋge mineg te mayenu ndo. Ne woka le ye baibai keŋmba ande ne tuku ande Moses tuku ande Elia tuku patiki ŋga sana. \p \v 5 Petrus nu taŋamba saka minna le gau ande uge liŋnu ndo pro nane kainiŋgina le gau ta sinamŋge pasa ande mayok ka teŋenmba sakina: Ande te ye tuku Kiŋo. Ye nu tuku kume purmba nu tuku gare suŋgo tet. Tane nu tuku pasa ise mayewap ŋga sakina le \v 6 Petrus nane miŋge pasa ta ismba kuru kuru mayemba ndek kilke mbolŋge truk kinaig. \v 7 Taŋamba minnaig le Yesus nu pro nane kigreka saniŋgina: Tane kuru kuru ndakap. Tane tiŋgap ŋga saniŋgina le \v 8 nane tandeka mambilmba Yesus nuŋe ndo minna le kaŋgernaig. \p \v 9 Nane tiŋga Yesus ndoŋ luka ndek ka ndinŋge Yesus nu nane peuniŋmba saniŋgina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kummba maŋ tiŋgi le ndo tane wam kiŋatanu suk kaŋgeraig ta afu saniŋgap ŋgina. \p \v 10 Kile nuŋe dubiwanu taŋgo keŋ ta nu kusnanaig: Ndaŋam kusem pasa bitekŋganu mbal nane Elia nu amboŋga prowa le ndo Kristus nu prowamŋgat ŋga sakade ŋginaig le \v 11 nu ndek nane saniŋgina: Son. Elia nu amboŋga prowa sulumba wam ŋakmba kuaneka kile-tidiŋgam tuku ta \v 12 ye tane teŋenmba satiŋget. Elia nu buk mayok kina le nane nu kila pile ndakinaig. Nane nu tumba naŋgine nzali dubimba ŋayo silinaig. Taŋamba ndo nane ye Ndindo Katesek Taŋgo mata ŋayo siliyamŋgaig ŋga saniŋgina le \v 13 nuŋe dubiwanu taŋgo pasa ta ismba nu Yohanus kule pisne tuku saniŋgina ta nane wamdus puluniŋgina. \s1 Yesus nu kiŋo ande bukla ŋak wakeina \r (Markus 9.14-29; Lukas 9.37-43) \p \v 14 Nane keŋ ta Yesus ndoŋ maŋ luka ka maŋgur suŋgo ta tugum pronaig le taŋgo ande pro Yesus tugumŋge dagol tidroŋga nu sana: \v 15 O Suŋgo, ne ye tuku kiŋo sinanu tura. Zulbarek maŋau nu mbol prote le nu sinamanzer suŋgo ŋak minit. Maŋau taŋge nu tate le ait afu nu pa mbol ndekate. Ait afu nu kule sinamŋge ndekate. \v 16 Ye nu tumba naŋe dubinade taŋgo te tugum prowit ta nane nu wakeiwam fuguwaig ŋga sana. \v 17 Taŋakina le nu ndek sakina: Tane Kuate talamba ŋgamuŋgal son tugusek kugatok mbal tane ye piti seryade. Ye ait giganmba tane ndoŋ minamŋgit? Kiŋo ta tumba yalpe ŋgina. \v 18 Taŋakina le nane kiŋo ta tumba pronaig le nu bukla ŋayonu ta sawe likina le nu kiŋo ta kusremba kua kina le kiŋo ta mayekina. \p \v 19 Taŋamba Yesus nuŋe ndo minna le nuŋe dubiwanu taŋgo nane nu tugum promba kusnanaig: Ndaŋam sine bukla ta pitaiwe fuguwig ŋga kusnanaig le \v 20-21 nu ndek nane saŋgina: Tane ŋgamuŋgal son tugusek kugatok ta tuku. Ye siŋka satiŋget. Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade maŋau ta mastet tiŋnu taŋaŋ fudiŋndo ndo minwa ta tane tabe te samba ne goka ka ma si kaye ŋga sawap ta nu taŋawamŋgat. Ŋgamuŋgal son maŋau tambi tane wam ŋakmba kaŋgerkam kumuŋ. [Ande nu nyamagaŋ pinka ndo Kuate yabaŋte sulumba nu bukla pitaikam kumuŋ.] \s1 Yesus nu nuŋe kumam tuku sanu arna \r (Markus 9.30-32; Lukas 9.43-45) \p \v 22 Yesus nane Galilea ma tugu mbolŋge kine promba minmba nu nuŋe dubiwanu kuasmbi saniŋgina: Nane ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba kilke mbol mbal tuku wai mbolŋge pilwaig le baleyamŋgaig. \v 23 Baleyuwaig le ye kumi sulumba mara keŋnu mbolŋge Kuate nu ye kuaneyuwa le tinuŋgit ŋga saniŋgina. Taŋakina le nane pasa ta ismba piti suŋgo ŋak minnaig. \s1 Yesus nu takis ndametiŋ pankina \p \v 24 Yesus nane Kaperneum tumbraŋ pronaig le kusem wande suŋgo tuku ndametiŋ kilanu mbal pro Petrus kusnanaig: Tane tuku tum taŋgo nu kusem wande suŋgo tuku takis ndametiŋ patikate e ŋginaig le nu au ŋgina. \v 25 Taŋakina sulumba nu maŋ luka wande mbol kina le Yesus nu katesemba Petrus kusnana: Simon, kilke te mbolok gabat sugo nane ima tugumŋge takis ndametiŋ kilig? Nane naŋgine kiŋo kame tugumŋge kilig e ko mbal afu tugumŋge kilig ŋga Petrus kusnana le \v 26 nu ndek Yesus sana: Nane mbal afu tugumŋge kilig ŋgina. Taŋakina le nu Petrus sana: Ta tuku gabat suŋgo tuku kiŋo kame takis patinu tuku piti ta nane mbolŋge mine ndakate ta \v 27 sine kusem wande suŋgo ta tuku takis ndametiŋ pan ndakube ta nane afu gubra tubekaig. Ta tuku ne kule kualiŋ nzi mbol kumba kuku tilaiŋga kualegaŋ amboŋga tamŋgat ta miŋgenu kakerka takis ndametiŋ kumumbi kaŋgeramŋgat. Ndametiŋ ta tumba ye tuku takis naŋe turmba patika ŋga sana. \c 18 \s1 Taŋgo ŋgamukŋge ima nu suŋgo minit \r (Markus 9.33-37; Lukas 9.46-48) \p \v 1 Ait ta mbolŋge Yesus dubiwanu taŋgo nane nu tugum promba nu kusnanaig: Kuate kulatkate mbal ŋgamukŋge ima suŋgo minit ŋga kusnanaig le \v 2 nu ndek kiŋo ande tumba nane ŋgamukŋge te-timba nane saniŋgina: \v 3 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane mbilka kiŋo kame taŋaŋ mayok ndakape ta tane Kuate kulatkate ma mbol kine nda. \v 4 Ande nu kiŋo teŋen nyu kugatok minam iduste ta nu Kuate tuku gageu ŋakmba ŋgamukŋge nu suŋgo minit. \v 5 Ande nu ye tuku ŋga idusmba kiŋo teŋen tate ta nu ye mata tate. \v 6 Kiŋo ande teŋen ye tuku son ŋgate le andeŋge didikate le nu ye ŋgumneyate ta taŋgo ta ose. Nu kiŋo didi ndaka minwa le amboŋga afuŋge wit firfiranu ndame suŋgo tumba ŋinfok tur kusmba bukŋginaig le yu buto ka kumna kande maye kande. Nu pa tam tuku mine ndakate kande. \p \v 7 Taŋgo pino Kuate ŋgumnewaig ŋga tago afu siŋka prowamŋgaig ta ima nu taŋamba taŋgo tagoniŋgit le nane Kuate ŋgumnede ta ose. Nu pa suŋgo tamŋgat. \p \v 8 Ne tuku wai ko kupe ne unekam tuku didikate ndeta pike purmba bukŋga. Ne wai ko kupe ndindo ŋak minmba Kuate tugumŋge abo tugu kaŋgera ta maye. Ne wai ko kupe armba ŋak mina le Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le ne ugmba minmba minam tuku ma ta mbol kaye ta ŋayo. \v 9 Ne tuku am ande nu ne unekam tuku didikate ndeta gomba bukŋga. Ne am ndindo ŋak minmba Kuate tugumŋge abo tugu kaŋgera ta maye. Ne am armba ŋak mina le Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le pa suŋgo mbol kaye ta ŋayo. \p \v 10-11 Tane kiŋo ande teŋen talamba ake agaŋ ŋga idus ndawap. Kiŋo kame kulatkanu eŋel kame mara mara samba mbolŋge yiŋe Mam am mbolŋge minig. [Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye ŋgisikanu minig mbal muskil kile-tidiŋgam tuku ye prowen.] \s1 Sipsip ande ŋgisikina tuku yaba pasa \r (Lukas 15.3-7) \p \v 12 Tane wam te ismba tane ndaŋmba idusde. Taŋgo ande nu sipsip 100 ŋak ndindo inum ŋgisikate le nu taŋaig ŋgate ŋga idusde? Kuga. Nu sipsip afu 99 ta kilmba ka tabe ande mbolŋge kusreka nu luka kumba ande ŋgisikate ta sotate. \v 13 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nuŋe sipsip 99 ŋgisi ndakade ta nu nane tuku gare fudiŋmba tate. Sipsip ndindo ŋgisikate le sota luka tate sulumba nu ta tuku gare suŋgo tate. \v 14 Taŋamba ndo taŋgine Mam nu samba mbolŋge minit nu kiŋo inum teŋen mata nu ŋgisi ndakuwa ŋga iduste. \s1 Tira taŋgo tuku mbar te-tiwam tuku pasa \p \v 15 Tira ande nu ne mbolŋge mbar ande kuwa ndeta ne kumba siŋsiŋndo nu ndo sawa. Nu ne tuku pasa pitai ndamba ŋgamuŋgal biye mbilwa ndeta maye. Maŋau tambi ne naŋe gulab maŋ luka tate. \v 16 Ko nu ne tuku pasa isam mbulwa kande ne tira ndindo ko armba kilmba nu tugum kape sulumba nu ndoŋ pasa te-tiwap. Tane ar ko tane keŋ pasa ta sawap ta maye. \v 17 Taŋgo ta nu nale tuku mata isam mbulwa kande kile ne Kuate tuku kuasmbi ŋakmba saniŋga le iswaig. Nu nane tuku mata isam mbulwa kande nu kasomok taŋgo ko takis kilanu taŋgo taŋaŋ nu ndoŋ ulendi ndakap. \p \v 18 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane wam afu kilke te mbolŋge peuniŋgap ta samba mbolŋge mata wam ta peuniŋgamŋgat. Tane wam afu kilke te mbolŋge peu ndaniŋgap ta samba mbolŋge mata peuniŋge nda. \p \v 19 Ye maŋ satiŋgi le isap. Tane tuku armba nale wamdus ulendimba wam ande tuku Kuate yabaŋwaik ta yiŋe Mam nu samba mbolŋge minit nu wam ta kamŋgat. \v 20 Taŋgo armba ko keŋmba nane ye tuku nyu mbolŋge maŋgurkade ta ye nane ŋgamukŋge minet ŋga saniŋgina. \s1 Mbar gilaiŋgam tuku pasa \p \v 21 Kile Petrus nu Yesus tugum promba nu kusnana: Suŋgo, yiŋe tira ande nu ye mbolŋge mbar giganwa le ye gilaiŋgi. Nu mbaram 7-wa le ye mbar ta gilaiŋgi e ŋga kusnana le \v 22 nu lafumba sana: Kuga. Ne nu tuku mbar 7 ndo gilaiŋga ta kumuŋ kuga. Ne nu tuku mbar 77 taŋamba gilaiŋga. \p \v 23 Tane isap. Kuate nu nuŋe gageu kulatkate maŋau ta wam kube te suk. Taŋgo suŋgo ande nuŋe piro mbal afu nane nu tuku ndametiŋ kilnaig ta luka lafuwaig ŋga sakina. \v 24 Nu lafunu kilam tuku tugu pilna le taŋgo ande nu lafuwam tuku ndametiŋ soŋ 100,000 taŋaŋ nane nu tumba pronaig. \v 25 Nu ndametiŋ ta lafuwam kumuŋ kuga tukunu taŋgo suŋgo nu nane afu saniŋgina: Tane taŋgo te tumba nuŋe pino kiŋo kat nuŋe ndoŋ agaŋ ndende ŋakmba turmba afu tugumŋge piro agaŋ taŋaŋ minam tuku piyamba ndametiŋ kilmba pro nuŋe ndametiŋ lafuwap ŋgina. \p \v 26 Taŋakina le nu suŋgo tugumŋge ndeka dagol tidroŋga sarsarmba sana: O suŋgo, ne ait tutura le ye lafunu ta kumumbi kilmba tanmbimŋgit ŋga sana. \v 27 Taŋaka sana le taŋgo suŋgo nu sinanu lafuwam tuku wamdus kusremba nu ake kukulna le kina. \p \v 28 Nu kumba ka nuŋe piro tuma ande nu tuku soŋ ndindo lafuwam tuku minna ta kaŋgerna. Kaŋgermba nu biye timba ŋinfok pipka ye tuku ndametiŋ lafuwa ŋga sana. \p \v 29 Taŋakina le nuŋe piro tuma ta ndek nu tugumŋge truk ka nu sarsarmba sana: Ne ait tutura le ye lafunu ta te-kumumbimba tanmbimŋgit ŋga sana. \v 30 Taŋamba sana ta nu mbulmba nu tumba ka muli wandekŋge pilmba nu tuku ndametiŋ ta ŋakmba lafuwe suluwa sulumba ndo nu mayok kuwa ŋgina. \p \v 31 Kile nuŋe piro tuma mbal afu nu wam kina ta kaŋgermba nane pitiniŋgina le nane kumba ka naŋgine suŋgo ta kubeu tunaig le \v 32 nu pasa ta ismba piro taŋgo ta wikina sulumba sana: A ... ne siŋka taŋgo ŋayonu. Ne ye sarsaryat le ne ndametiŋ lafuwam tuku ta ye wamdus kusrewit. \v 33 Ye taŋamba ne sinanu mapenit ta ndaŋam saka naŋe piro tuma taŋgo ta sinanu mape ndawat ŋga sana. \v 34 Taŋaka nu gubra tormba taŋgo ta tumba muli wande kulatkanu mbal tuku wai mbolŋge pilmba saniŋgina: Nu ye tuku ndametiŋ ŋakmba lafuwe suluwa le nu mayok kuwa ŋga saniŋgina. \p \v 35 Tane taŋamba ndo taŋgine tira tuku mbar tugusemba wamdus gilai ndaŋgap ta yiŋe Mam nu samba mbolŋge minit nu mata tane mbolŋge taŋawamŋgat ŋgina. \c 19 \s1 Taŋgo pino muŋgu purkik tuku pasa \r (Markus 10.1-12) \p \v 1 Yesus nu pasa ta sake deŋpurmba nu tiŋga Galilea ma kusremba kumba Yudea ma tugu mbol promba Yordan kule sim kina le \v 2 taŋgo pino gudommba nu dubinaig le nu taŋge nane tuku guaze wakeikina. \p \v 3 Taŋamba minna le Farisi taŋgo afu Yesus tagowam tuku pro nu kusnanaig: Sine siŋgine tukul maŋau dubimba ande nu piyo nuŋe mbar ande mbolŋge pitaiwam kumuŋ e ŋga kusnanaig le \v 4 nu ndek sakina: Tane Kuate tuku kuyar pasa bur ndakade e? Pasa ta teŋenmba sakate. Tugu mbolŋge Kuate nu taŋgo pino kile-mayokka nu ŋgarosu kise kise wakeikina sulumba sakina: \q1 \v 5 Taŋgo nu ina mam nuŋe kusreka piyo nuŋe ndoŋ muŋgu kile-deŋga minwaik. Nale ŋgarosu ndindo mayok kaŋgaik ŋgina. \rq Mulum Pasa 2.24\rq* \m Kuyar pasa nu taŋakate. \v 6 Ta tuku nale armba mine ndakik. Nale agaŋ ndindo taŋaŋ minik. Kuate nu agaŋ kilmba ulendinikit ta taŋgoŋge nale pur ndanikuwa ŋgina. \p \v 7 Taŋakina le Farisi nane ndek nu sanaig: Taŋamba ta ndaŋam Moses nu tukul pasa teŋenmba sakina: Ande nu piyo nuŋe pitaiwam ŋga waŋe ande kuyarmba tuwa sulumba nu pitaiwam kumuŋ ŋga sakina le \v 8 nu ndek nane saniŋgina: Tane wamdus kareŋnu ŋak. Ta tuku Moses nu taŋgo pino pitaikam tuku wokina. Tugu mbolŋge maŋau ta mine ndakina. \v 9 Ye teŋenmba satiŋgamŋgit. Pino ande nu taŋgo ndoŋ fare mine ndakate le taŋgo nuŋe maŋau kise tuku nu pitaimba pino kise ndoŋ muŋgu kilik ta nu pino kuayarmba unekate ŋga saniŋgina. \p \v 10 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo ndek Yesus sanaig: Taŋgo pino kilmba maŋ pitaikam tuku tukul saŋgrinu taŋamba minwa kande sine taŋgo pino kile ndakube ŋga sanaig le \v 11 nu ndek nane saniŋgina: Taŋgo ŋakmba muŋgu kilam tuku minig. Kuate nu maŋau ta laipam tuku afu saŋgri niŋgit nane ndo muŋgu kile ndakade. \v 12 Afu nane ina sinamŋge agaŋ afu denkanu mayok kinig tukunu nane pino kile ndakade. Afu taŋgo maŋaumbi nane tuku ŋgarosu ŋaigo siglikinaig. Afu nane Kuate tuku gageu tugekuwa ŋga piro ta kumba pino kilam tuku wamdus ta kugatok. Ande nu maŋau ta dubiwam kumuŋ ndeta dubiwa ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nu kiŋo kame nyaro niŋgina \r (Markus 10.13-16; Lukas 18.15-17) \p \v 13 Nane afu kiŋo kame foŋfoŋ kilmba Yesusŋge wai nane mbol patika Kuate yabaŋwa ŋga Yesus tugum pronaig le nuŋe dubinaig mbal taŋge nane saniŋge lika kile-luka minnaig. \v 14 Taŋanaig le Yesus nu nane saniŋgina: Kiŋo kame peu ndaniŋgap. Nane ye tugum te prowaig. Kiŋo kame nane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig ŋgina. \v 15 Taŋamba nu wai nane mbol patika sulumba tiŋga kina. \s1 Taŋgo ande agaŋ ndende gudommba ŋak \r (Markus 10.17-31; Lukas 18.18-30) \p \v 16 Mara ande taŋgo inum Yesus tugum promba nu kusnana: Tum Taŋgo, ye ame maŋau mayenu ki sulumba abo tugu tumba minmba minamŋgit ŋga kusnana le \v 17 nu lafumba sana: Ndaŋam ne maŋau mayenu tuku kusnayate. Kuate nu ndo mayenu. Ne minmba minam tuku abo tugu ta tam idusmba kande ne Kuate tuku tukul dubika ŋga sana. \p \v 18 Taŋaka sana le taŋgo ta nu kusnana: Ye tukul pasa ndaŋ dubiki ŋgina le nu lafumba sana: Taŋgo bale ndawa. Pino kuayar ndawa. Agaŋ ande kuayar ndawa. Yabri pasambi ande ndale ndaka. \v 19 Ina mam naŋe tuku nyu kurauka miŋge kumnemŋge mina. Ne naŋe ŋgarosu tuku wamdus suŋgo ŋak minit taŋamba ndo nane ne tugumŋge minig mbal tuku kume purmba mina ŋga sana le \v 20 taŋgo mo ta ndek nu sana: Ye tukul ta ŋakmba dubika minet. Ame maŋau ye mbol denkate ŋgina le \v 21 Yesus lafumba ndek nu sana: Ne abo tugu ta tam idusmba kande ne kumba ka naŋe agaŋ ndende ŋakmba piyamba ndametiŋ kilmba sanzal mbal niŋmba ne ye dubiya. Ne taŋawa ta ne samba mbolŋge agaŋ ndende magenu ŋak minamŋgat ŋga sana le \v 22 taŋgo mo nu pasa ta ismba nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak tukunu nu wamdus piti ŋak Yesus kusremba kina. \p \v 23 Nu kina le Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbal nane Kuate tuku gageu mayok kambim tuku minde bada suŋgo. \v 24 Agaŋmor suŋgo kamel nu nil burok silinu tuku ta minde bada suŋgo kuga. Taŋgo nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak ta nu ŋgumneniŋmba Kuate tuku gageu mayok kambim tuku maŋau ta siŋka minde bada suŋgokanu ŋgina. \p \v 25 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo pasa ta isnaig sulumba nane piriri ŋayomba sakinaig: Yoi. Taŋamba ndeta ndaŋndaŋmba sine afu abo minam tuku ndin te-silikamŋgig ŋginaig le \v 26 Yesus nu nane kaŋgerka saniŋgina: Taŋgo nane wam afu ke fugude ta Kuate nu wam ta ŋakmba kam kumuŋ ŋga saniŋgina. \p \v 27 Kile Petrus lafumba Yesus sana: Ai te. Sine ne tuku ŋga siŋgine agaŋ ndende ŋakmba kusreka ne dubineg. Sine ame agaŋ tamŋgig ŋga kusnana le \v 28 nu ndek nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Kilke kitek mayok kuwa le ye Ndindo Katesek Taŋgo yiŋe minyo mbili maditaknu mbolŋge minyoka ŋakmba kulatkamŋgit ta tane ye dubiyade mbal mata minyo mbili 12 mbolŋge minyoka Israel tuku tugu 12 ta kilmba pileniŋgamŋgaig. \v 29 Ande nu ye tuku ŋga nuŋe wande, tira kat nuŋe, kulim kat nuŋe, ina mam kat nuŋe, kutu kat nuŋe, nuŋe kilke agaŋ kame taŋaŋ kusrekate ta nu agaŋ kusrekate ta kitek gudommba kilmba nu abo tugu ŋak minmba minamŋgat. \v 30 Ata. Nane afu kile tumailamŋge minig ta nane ŋgumnem kaŋgaig. Afu kile ŋgumnemŋge minig ta nane tumailam kaŋgaig ŋgina. \c 20 \s1 Piro taŋgo piya kilnaig tuku yaba pasa \p \v 1 Kile Yesus nu sakina: Kuate nuŋe gageu lafunu niŋgit wam ta piro miro taŋgo ande wam kina taŋaŋ. Nu maratukuk tiŋga ki nda promba minna le mbal afu nu tuku grep piro mbolŋge pirokam tuku sota kilam kina. \v 2 Nu kina ka afu kaŋgerka ki ndindo tuku piya niŋgam tuku saniŋgina le nane woka taŋgo ta tuku piro mbol kinaig. \p \v 3 Ki kanum 9 mbolŋge nu maŋ kumba ka maket mbolŋge afu nane ake minnaig ta kaŋgerka saniŋgina: \v 4 Tane pirokam idusmba kande tane ye tuku piro mbol kape le ye tane piya kumumbi tiŋgamŋgit ŋga saniŋgina le nane kinaig. \p \v 5 Ki kanum 12 mbolŋge ki kanum 3 mbolŋge nu maŋ wam ndui ta ndo kina. \v 6 Taŋamba ki kanum 5 mbolŋge nu maŋ kumba ka afu ake minnaig ta kaŋgerka saniŋgina: Ndaŋam tane ake tiŋ minig le ka furirte ŋga saniŋgina le nane nu sanaig: \v 7 Afuŋge sine piro nda siŋgig ŋginaig le nu ndek saniŋgina: Tane kumba ye tuku piro mbolŋge pirokap ŋgina le nane kinaig. \p \v 8 Ki butuŋga furirna le miro taŋgo nu nuŋe piro kulat taŋgo sana: Piro mbal wika nane piya niŋga. Ŋgumneŋga prowaig ta mbolŋge tugu pilmba ka ka maratukuk prowaig mbolŋge bitekŋga ŋga sana le \v 9 piro kulat taŋgo nu mbal afu furiram piro tugu pilnaig ta wika ki ndindo tuku piya kumumbi niŋge likina. \p \v 10 Taŋana le mbal maratukuk pronaig ta nane wam ta kaŋgermba sine ndametiŋ maŋ lato kilamŋgig ŋga idusnaig ta kuga. Nane mata ki ndindo tuku piya ndo kilnaig. \v 11 Taŋamba nane gubra tumba ka piro miro taŋgo sanaig: \v 12 Mbal te nane ait fagnu ndo pirokaig a. Sine maratukuk tiŋga piro tugu pilmba ka ka kiŋge sine pasoka mundusiŋmba piro kareŋkigig le furirte. Ndaŋam saka ne sine nane ndoŋ piya kumu kumu siŋgat ŋga sanaig le \v 13 piro miro taŋgo nu nane tuku ande lafumba sana: Mata, ye ne mbolŋge mbar ndawit. Ne ye ndoŋ pasa katmba naŋe piro tuku ki ndindo tuku piya tam tuku wokat tae. \v 14 Ne naŋe ndametiŋ ta tumba kaye. Ye yiŋe nzalimbi nane afu furiram prowaig ta ne ndoŋ kumu kumu ndametiŋ niŋgam iduset. \v 15 Ndametiŋ te yiŋe ndametiŋ. Ye afu niŋgam bafuwi ta niŋgam kumuŋ. Ndaŋam saka ye waknyumba minet le ne ye tuku gubra tat ŋga sana. \p \v 16 Kile Yesus nu teŋenmba saniŋgina: Afu ŋgumnemŋge minig ta tumailam kaŋgaig. Afu tumailamŋge minig ta ŋgumnem kaŋgaig ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nuŋe kumam tuku sanu keŋna \r (Markus 10.32-34; Lukas 18.31-34) \p \v 17 Yesus nane Yerusalem kumbaŋge nu nuŋe dubiwanu taŋgo 12 ndo kilmba kile Yamokka saniŋgina: \v 18 Tane isap. Sine mbumba Yerusalem kaŋgig. Ka ambeŋge nane afu ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba pris gabat kusem pasa bitekŋganu mbal tuku wai mbolŋge pilwaig le nane ye te-tiyumba kumwa ŋga sakamŋgaig. \v 19 Nane kasomok mbal tuku wai mbolŋge ye pilwaig le nane ye maim maim te-sumba ŋgusyuwaig sulumba ail kazrai mbolŋge ye baleyamŋgaig. Ye kumi le mara keŋnu mbolŋge Kuate nu maŋ ye te-tiyamŋgat ŋga saniŋgina. \s1 Yakobus le Yohanus nale sugo minam tuku sakinaik \r (Markus 10.35-45) \p \v 20 Sebedeus tuku kiŋo armba Yakobus le Yohanus ina nakileŋge nale kilmba ka Yesus tugumŋge dagol tidroŋga nu agaŋ yabaŋna le \v 21 nu ndek kusnana: Ame agaŋ tuku ne ye yabaŋyate ŋgina le nu ndek sana: Ne yiŋe kiŋo ar te ma nika le ne naŋe gageu kulatka mina le inum ne tuku ndinamŋge inum ŋaiŋamŋge minyokuwaig ŋga iduset ŋgina. \p \v 22 Taŋakina le Yesus nu lafumba sanikina: Tale wam yabaŋkik ta tugunu tale gilai. Ye kule kaglinu nyamŋgit ta tale mata nyam kumuŋ e ŋga sanikina le nale sakinaik: Au. Sile kumuŋ ŋginaik. \v 23 Taŋakinaik le Yesus nu nale sanikina: Son. Ye kule kaglinu nyamŋgit ta tale mata nyamŋgaik ta ye tuku ndinamŋge ko ŋaiŋamŋge afu taŋamba kile-minyokam tuku ta ye miro kuga. Yiŋe Mam nu taŋgo afu madiniŋgina nane ndo ma ta mbolŋge minyokamŋgaig ŋga sanikina. \p \v 24 Nu dubiwanu taŋgo 10 wam ta isnaig sulumba nale aba nuŋe tuku palseŋniŋgina le \v 25 Yesus nu nane te yalpe ŋga wika saniŋgina: Kasomok mbal tuku gabat sugo nane pasa saŋgrinu ŋak minig ta tane kila. Gabat afu nane kumnemŋge minig ta nane mata taŋgo pino nane kukul te-niŋmba matuk kinig ta \v 26 tane maŋau ta ke ndakap. Tane ŋgamukŋge ima nu suŋgo minam idusmba ndeta nu tane ŋakmba tuku piro taŋgo minwa. \v 27 Tane ŋgamukŋge ima nu kulat taŋgo minam idusmba ndeta nu tane ŋakmba tuku piro taŋgo taŋaŋ minwa. \v 28 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye mata taŋgo pino ye sinzaŋyuwaig ŋga pro ndawen. Ye nane sinzaŋniŋmba yiŋe ŋgarosu kumam tuku pilmba nane gudommba muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku prowen ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nu taŋgo armba am tukulkanu wakeikina \r (Markus 10.46-52; Lukas 18.35-43) \p \v 29 Yesus nane Yeriko kusrewam bafunaig le taŋgo gudommba nu dubimba kinaig. \p \v 30 Taŋgo armba nale am tukulok ndin makembiŋge minnaik. Nale Yesus kina ta afuŋge sanikinaig le ismba nale ndek wi kueŋka sanaik: David tuku mbuŋ suŋgo, ne sile sinanu tursika ŋga sakinaik. \v 31 Taŋakinaik le maŋgur suŋgo nale maninkuwaik ŋga sanike likinaig kande nale lato lato wika sakinaik: David tuku mbuŋ suŋgo, ne sile sinanu tursika ŋga saka minnaik. \p \v 32 Taŋamba saka minnaik le Yesus nu tiŋga nale kusnanikina: Ye ame wam tale mbolŋge ki ŋga idusik ŋgina le \v 33 nale ndek nu sanaik: O Suŋgo, sile tuku am wakeika ŋginaik. \v 34 Taŋakinaik le Yesus nu nale sinanikmba nale tuku am kigrekina kande am maraŋga mambilnaik sulumba nu dubimba kinaik. \c 21 \s1 Yesus nu gabat suŋgo taŋaŋ Yerusalem kina \r (Markus 11.1-11; Lukas 19.28-40; Yohanus 12.12-19) \p \v 1 Yesus nane kumba ka Yerusalem patunaig sulumba Betfasi tumbraŋ Olif tabe patumba Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo armba sanikina: \v 2 Tale tumbraŋ si kumba bitekŋga doŋki ande fat ŋak pannaig le tiŋ minik ta kaŋgerkamŋgaik. Kaŋgerka muli kuklinikmba kilmba ye tugum te yalpe. \v 3 Ande nu tale kusnatikuwa kande tale nu sawap: Suŋgo nu doŋki te piro ŋak ŋga sawap. Taŋakap le nu pitik ndo maye kilmba kape ŋga satikamŋgat ŋgina. \p \v 4 Yesus nu nale taŋamba wam pagukina ta o buk tuan taŋgo ande pasa sakina ta kumuŋgina. Nu teŋenmba kuyarna. \q1 \v 5 Sion tumbraŋ suŋgo sawap le nuŋe taŋgo suŋgo kaŋgerwa. Nu ŋgannu nyu kugatok taŋaŋ doŋki fat mbolŋge minyoka doŋki ŋak nu tugum prote ŋgina. \rq Sakaria 9.9\rq* \m \v 6 Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo ar ta wam pagukina le nale ka kumunaik. \v 7 Nale doŋki nuŋe fat ndoŋ kilmba Yesus tugum pronaik sulumba naŋgine kumiŋ kilmba muskilnu mbolŋge farnaig le Yesus nu poŋga minyokina. \v 8 Taŋana le maŋgur suŋgo ta nane naŋgine kumiŋ kilmba ndinŋge farniŋmba afu nane ail wai kugerka kilmba pro ndinŋge farniŋge likinaig. \v 9 Taŋamba kile afu Yesus tumailamŋge afu ŋgumnemŋge nane kumbaŋge wikaraumba sakinaig: \q1 Sine David tuku mbuŋ tuku nyu te-duŋgube o. \q1 Taŋgo te Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. \q1 Nu Suŋgoŋge nyaro tuwa o. \q1 Sine Suŋgo Kuate tuku nyu te-duŋgube o ŋginaig. \rq Mune 118.26\rq* \m \v 10 Nane taŋamba kumba minnaig le Yesus nu doŋki ŋak Yerusalem bitek prona le tumbraŋ suŋgo ta tuku taŋgo pino ŋakmba pirerek purka taŋgo ta imaŋge ŋginaig le \v 11 nane maŋgur suŋgo nu dubinaig ta nane ndek sakinaig: Taŋgo te Yesus. Nu tuan taŋgo. Nu Nasaretnu Galilea ma tugu mbolok ŋginaig. \s1 Yesus nu Yerusalem kusem wande suŋgo wakeina \r (Markus 11.15-19; Lukas 19.45-48; Yohanus 2.13-22) \p \v 12 Kile Yesus nu Yerusalem kusem wande suŋgo ta sinam kumba ka kawaŋ taŋge nane afu agaŋ ndende piyaniŋginaig afu piyaniŋmba kilnaig ta nane ŋakmba kogroŋkina sulumba nane ndametiŋ muŋgu walka minnaig mbal tuku mbain kilmba kile-panka afu umaŋ kurinum piyawam tuku patikinaig mbal tuku minyo mbili mata kile-panka pitaike likina. \v 13 Taŋamba nu nane saniŋgina: Kuyar pasa nu teŋenmba sakate. \q1 Ye tuku wande ta mbariŋyam tuku wande. \q1 Tane wande te mbilmba kuayar taŋgo tuku wande taŋaŋ pilig ŋgate. \rq Aisaia 56.7; Yeremia 7.11\rq* \m Yesus nu taŋamba nane saniŋgina sulumba \v 14 nu kusem wandek sinam taŋge minna le afu am tukulok afu kupe ŋaigonu nane gudommba nu tugum pronaig le nu nane wakeike likina. \v 15 Taŋana le kiŋo kame nane kusem wandek sinam taŋge wikaraumba sakinaig: Sine siŋgine suŋgo David tuku mbuŋ tuku nyu te-duŋgube o ŋga saka minnaig. \p Taŋamba minnaig le pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu afu ndoŋ Yesus nu wam kitek saŋgrinu ke likina le kaŋgerka kiŋo kame tuku zigna ta ismba nane palseŋniŋgina le \v 16 nane Yesus sanaig: Nane ne tuku sakade ta ne nda isit e ŋginaig le Yesus nu lafumba saniŋgina: Ye iset. Tane kuyar pasa ande bur ndakade e? Pasa ta nu teŋenmba sakate. \q1 Ne kiŋo kame foŋfoŋ kiŋo dabronu turmba tumniŋgit le ne tuku nyu kumumbi te-duŋgade ŋgate. \rq Mune 8.3\rq* \m \v 17 Taŋamba saniŋmba Yesus nu nane kusreka mayok ka tumbraŋ suŋgo kusremba ka Betani tumbraŋ promba taŋge minna. \s1 Yesus nu ail ande taprana \r (Markus 11.12-14,20-24) \p \v 18 Mafena le nane maŋ luka Yerusalem kambim saka kumba ka ndinŋge Yesus nu gubana le \v 19 nu fik ail ande ndin makembiŋge tiŋ minna ta alonu kilmba nyam saka tugum kumba mambilna kande kuga. Nu waŋenu ndo kaŋgerkina. Taŋamba nu fik ail ta sana: Ne maŋ alowe nda ŋga sana. Nu taŋaka sakina le ait ndui ta mbolŋge ndo ail ta waŋenu kareŋge sulunaig. \p \v 20 Taŋanaig le nuŋe dubinaig mbal nane piriri ŋayomba sakinaig: i ... Ame maŋau taŋaŋ a. Fik ail te pitik ndo waŋenu kareŋge suluwaig ŋginaig le \v 21 nu lafumba nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane Kuate nu kumuŋ ŋga wamdus tero ndakap ta ye fik ail mbolŋge maŋau kit taŋamba tane mata kam kumuŋ. Ta ndo kuga. Tane tabe si samba ne goka tiŋga yu buto sinam kaye ŋga sawap ta nu taŋawamŋgat. \v 22 Tane Kuate nu kumuŋ ŋga yabaŋap ta nu kumumbi tiŋgamŋgat ŋga saniŋgina. \s1 Imaŋge Yesus kukulna ŋga nane nu kusnanaig \r (Markus 11.27-33; Lukas 20.1-8) \p \v 23 Yesus nu maŋ kusem wande suŋgo sinam kumba ka taŋge pasa kuklimba tumniŋmba minna le pris gabat kame Israel mage mage afu pro nu kusnanaig: Imaŋge ne kukulnina le ne wam kame te ke likate? Imaŋge ne saŋgri tinmba kukulnina ŋga kusnanaig le \v 24 nu ndek nane saniŋgina: Ye mata tane wam ande kusnatiŋgi le kumumbi lafuwap ta imaŋge ye wam kame te kam tuku kukulyina ta tane kila satiŋgamŋgit. \v 25 Imaŋge kule pisne piro Yohanus tuna? Kuateŋge e ko taŋgoŋge ŋgina. \p Taŋakina le nane ka kasomŋge naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga sakinaig: Sine ndaŋmba sabe. Sine Kuateŋge ŋga sabe ta ndaŋam tane Yohanus tuku son nda ŋginaig ŋgamŋgat. \v 26 Ko sine taŋgoŋge ndo ŋgube ta taŋgo pino nane sine mbolŋge wam ŋayonu kamŋgaig. Maŋgur suŋgo te nane ŋakmba Yohanus nu Kuate tuku tuan taŋgo ŋga idusde ŋginaig. \v 27 Taŋamba nane Yesus tuku pasa lafumba sakinaig: Iyo. Sine gilai ŋginaig le nu ndek nane saniŋgina: Ariya. Ye mata imaŋge kukulyina le wam kame ke liket te satiŋge nda ŋgina. \s1 Kiŋo armba tuku yaba pasa \p \v 28 Yesus maŋ lato sakina: Tane pasa te ismba ndaŋmba idusamŋgaig. Taŋgo ande nu kiŋo armba ŋak minna. Nu kumba ka nuŋe kiŋo mulum ta sana: Kiŋo, kite ne kumba ka grep piro mbolŋge piroka ŋga sana le \v 29 kiŋo ta mam nuŋe sana: Ye mbulit ŋgina. Taŋakina ta mine minemba nu wamdus biye mbilmba tiŋga pirokam kina. \p \v 30 Kile taŋgo ta nu maŋ kumba ka maib nuŋe pasa ndui ta ndo sana le nu lafumba sakina: Ta maye. Ye kaŋgit ŋgina ta nu kine ndakina. \v 31 Tane ndaŋmba idusde. Kiŋo ndaŋ mam nuŋe tuku pasa kumumba kina ŋga kusnaniŋgina le nane ndek lafumba sakinaig: Kiŋo mulumŋge ŋginaig. \p Taŋakinaig le Yesus nu kusem gabat mbal ta saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Takis kilanu mbal pino taŋgo didik farde mbal nane tane litiŋmba amboŋga Kuate tuku gageu mayok kinig. \v 32 Yohanus nu maŋau tiŋreknu tumtiŋgina le tane son nda ŋginaig. Takis kilanu mbal pino nane taŋgo didik farde nane nu tuku pasa ismba son ŋga naŋgine maŋau ŋaigonu kusrekinaig. Nane taŋanaig le tane wam ta kaŋgerkinaig sulumba ŋgamuŋgal biye mbilmba nu tuku pasa mata son nda ŋginaig ŋga saniŋgina. \s1 Piro taŋgo ŋaigonu tuku yaba pasa \r (Markus 12.1-12, Lukas 20.9-19) \p \v 33 Yesus nu maŋ sakina: Tane yaba pasa ande te mata isap. Kilke miro taŋgo ande nu grep piro ŋguka fondembi kormba nu grep alonu firfirmba kulenu kilam tuku ŋguruŋ wakeina sulumba piro kulatkam tuku wande kuennu o mbolok pilna. Piro ŋakmba deŋpurmba nu piro mbal kilmba patika nu tiŋga kilke kise mbol kina. \v 34 Kina ka taŋge minmba ma ma grep alonaig le kamusmba alonu kilam tuku nu mbal afu kukulniŋgina le piro taŋgo tugum kinaig. \v 35 Kumba ka pronaig le nane kaŋgerka kilmba ande tumba paniŋtumba inum tumba balemba ande ndamembi balemba taŋamba taŋamba ke likinaig. \v 36 Nane taŋanaig le kilke miro nu amboŋga kukulniŋgina ta limba maŋ gudommba kukulniŋgina le nane mbolŋge mata wam ndui ta ndo ke likinaig. \p \v 37 Taŋanaig le piro miro nu nuŋe kiŋo nuŋe kukulna le nane tugum kina. Nu teŋenmba isdusna: Nane nu kaŋgermba ye tuku kiŋo ŋga mapewamŋgaig ŋga idusna. \v 38 Taŋana le piro mbal nane nu prona le kaŋgermba sakinaig: Taŋgo ilit si nu mam nuŋe tuku agaŋ ndende ŋakmba kilam tuku nyu ŋak. Sine nu balebe sulumba piro te siŋgine tube ŋga sakinaig. \v 39 Taŋaka nane nu biye timba bukŋginaig le kilim kina le taŋge balenaig le kumna. \p \v 40 Ye tane kusnatiŋget. Piro miro taŋgo nu taŋgo kame ta tugum promba nane mbolŋge ame wam kamŋgat ŋga kusnaniŋgina le \v 41 nane afu nu sanaig: Nu piro mbal ŋaigonu ta kume ŋayonu niŋguwa sulumba nu piro taŋgo afu kitek kilmba patikamŋgat. Alonu kilig ait mbolŋge nane alonu kilmba nu tumba minamŋgaig ŋginaig. \p \v 42 Taŋakinaig le Yesus nu nane saniŋgina: Kuyar pasa ande te tane bur ndakade e? \q1 Ndame suŋgo ande wande pilig mbal gisleknu ŋga te-sinaig ta kile wande ta tuku ndame ŋakmba nu mbolŋge saŋgri tiŋgade. \q1 Suŋgo nuŋge wam ta kina le sine kaŋgermba pirerek purka gare toreg ŋgate. \rq Mune 118.22\rq* \m \v 43 Ta tuku ye tane satiŋgamŋgit. Kuate nu tane Israel kile-sika mbal kise nuŋe gageu tuku madiniŋguwa le alonu kumumbi kile-mayokkamŋgaig ŋgina. \v 44 [Ande nu ndame suŋgo ta mbolŋge bariŋga ndekuwa ta nu isu ŋgurŋgurmba nu kumamŋgat. Ndame suŋgo ta taŋgo ande mbolŋge ndekuwa ta nu du firfiramŋgat.] \p \v 45 Pris gabat kame Farisi mbal ndoŋ nane yaba pasa kame sake likina le ismba nu nane tuku sakina ta katesenaig sulumba \v 46 nane nu biye tiwam tuku ta maŋgur suŋgo nane nu tuan taŋgo ŋga sakinaig tukunu nane taŋgo pino tuku kuru-kurukinaig. \c 22 \s1 Pagumba nye suŋgo tuku yaba pasa \r (Lukas 14.15-24) \p \v 1 Yesus nu maŋ yaba pasa ande saniŋmba sakina: \v 2 Kuate nu nuŋe gageu wike likate wam ta gabat suŋgo ande nuŋe kiŋo pino tam tuku pagumba nye suŋgo pilna taŋaŋ. \v 3 Ait kumuŋgina le nu nuŋe piro taŋgo kukulniŋgina le kumba ka buk saniŋgina mbal ta kilam kinaig. Nane kumba nane saniŋginaig kande nane ŋakmba mbule sulunaig. \p \v 4 Kile gabat suŋgo nu piro taŋgo afu saniŋgina: Tane kumba ka mbal buk saniŋgen ta teŋenmba saniŋgap. Nu makau ande pailnu fatnu afu kuya ŋak turmba bale farmba nyamagaŋ kilmba pagumba kile tane tairŋga minit. Nuŋe kiŋo pino tam tuku pagumba nye ta mbol prowap ŋga saniŋgap ŋgina le \v 5 nane kumba ka saniŋginaig kande nane ismba ake pasa sakanu sukmba ande nu tiŋga nuŋe piro mbol kina le ande nu tiŋga nuŋe ndametiŋ piro kam kina le \v 6 nane afu tiŋga nu tuku piro mbal ta kilmba ŋaigo siglika bale farnaig. \v 7 Taŋanaig le gabat suŋgo nu wam ta ismba nu gubra tumba nuŋe kame mbal kukulniŋgina le nane kumba ka nane bale far sulumba nane tuku tumbraŋ piynaig le ugna. \p \v 8 Kile nu nuŋe piro mbal afu saniŋgina: Pino tam tuku pagumba nye buk kuanekit ta saniŋgen mbal ta nane nda prowaig. \v 9 Tane kumba ka tumbraŋ suŋgo tuku ndin ŋakmba dubike lika taŋgo ŋakmba kaŋgerka pagumba nye te mbol prowam tuku saniŋgap ŋgina. \p \v 10 Taŋakina le nane kinaig ka ndin ŋakmba dubike lika mbal magenu ŋaigonu turmba kile-siglika ŋakmba kilmba pronaig le pino tam tuku pagumba nye ta tuku wande kumuŋgina. \p \v 11 Gabat suŋgo nu pronaig mbal ta kaŋgerkam wandek sinam kumba ande nu pagumba nye tuku kumiŋ tiŋge ndaka ake kumiŋ tiŋgina ta kaŋgerna sulumba \v 12 taŋgo ta sana: Mata, ne ndaŋam ake te prowat. Ne pagumba nye tuku kumiŋ tiŋgam kuga ŋga kusnana le nu kikonu maninok minna. \p \v 13 Kile gabat suŋgo ta nuŋe piro mbal saniŋgina: Taŋgo te kupe wai ndaleka bukŋgap le mayok ka ma make suŋgo sinam kuwa. Ma ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋgina. \p \v 14 Kuate nu nane gudommba nuŋe gageu minam tuku wikate ta nane ndui ndui ndo nu tuku gageu minam tuku madiniŋgit ŋga saniŋgina. \s1 Takis pankam tuku pasa \r (Markus 12.13-17; Lukas 20.20-26) \p \v 15 Farisi mbal nane kumba ka naŋgine naŋgine saka ismba nu ame pasa mbarwa le biye tibe ŋga ndin sotinaig. \v 16 Taŋamba nane naŋgine dubinaig mbal afu Herodus dubinaig mbal afu ndoŋ kukulniŋginaig le Yesus tugum promba sanaig: Tum Taŋgo, ne taŋgo tugusek ta sine kila. Ne ande tuku kiko ndanate. Ne taŋgo nyu ŋak tuku kuru kuru ndakate. Taŋgo ŋakmba Kuate tuku maŋau dubikam tuku tumsiŋgit. \v 17 Ne sine sasiŋga. Sine Zu mbal siŋgine tukul maŋau dubimba Rom gabat Sesar takis tambim kumuŋ e? Ne ndaŋmba iduste ŋginaig. \p \v 18 Nane Yesus yabri paknaig ta nu katesemba nane saniŋgina: Tane yabri taŋgo ndo. Ndaŋam ye tagoyade? \v 19 Takis ndametiŋ ande tumba pro ye tumyap ŋgina le nane ndametiŋ ande tumba pro nu tunaig. \v 20 Taŋanaig le nu ndek nane kusnaniŋgina: Ndametiŋ te mbolŋge ima tuku kanu. Ima tuku nyu minit ŋga saniŋgina le \v 21 nane ndek sakinaig: Sesar tuku ŋginaig le Yesus nu nane teŋenmba saniŋgina: Ata. Tane gabat suŋgo Sesar kumnemŋge minig. Nu tambim tuku agaŋ sakate ta nu tape. Kuate nu agaŋ tambim tuku sakate ta Kuate tape ŋgina. \p \v 22 Taŋakina le nane pasa ta ismba pirerek purka nu kusremba luka kinaig. \s1 Kummba maŋ aboŋgam tuku pasa \r (Markus 12.18-27; Lukas 20.27-40) \p \v 23 Ki ndui ta mbolŋge Sadusi taŋgo afu Yesus tugum pronaig. Sadusi mbal nane taŋgo kummba maŋ tiŋge nda ŋga idusmba minig tuku. Nane Yesus kusnanaig: \v 24 Tum Taŋgo, Moses nu teŋenmba kuyarna: Taŋgo ande kummba pino kuembol kiŋo kugatok kusrewa le maib nuŋeŋge pino ta tumba aba nuŋe tuku kiŋo te-pilwa ŋga kuyarna. \v 25 Ariya. Ma te mbolŋge taŋgo ande maib kat nuŋe 7 minnaig. Aba naŋgine pino ande tina sulumba minna ma ma kiŋo kugatok kumna le mambo nuŋe dubiknu nu pino ta tina. \v 26 Nu tumba minmba ma ma nu mata kiŋo kugatok kumna le mambo nuŋe keŋnu nu mata taŋana. Taŋamba taŋamba nane 7 ta pino ndui ta ndo tumba ka ka kiŋo kugatok kume farnaig le \v 27 ŋgumneŋga pino kuembol nu mata kumna. \v 28 Ata. Ne kumanu mbal tiŋgamŋgaig ŋga sakate ta taŋgo 7 ŋgamukŋge nu ima tuku pino minamŋgat? Nane ŋakmba pino ndui ta ndo tinaig ŋga Yesus sanaig. \p \v 29 Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Tane Kuate tuku kuyar pasa nu tuku saŋgri tane wamdus pulu ndatiŋgit. Ta tuku tane wamdus mbarde. \v 30 Nane kumanu mbal aboŋga tiŋga Kuate tuku eŋel suk minamŋgaig. Nane muŋgu kile nda. \v 31 Tane kumanu mbal tiŋge nda ŋga idusmba sakade ta pasa ande sine ŋakmba isam tuku Kuate nu sakina ta tane bur ndakade e? Pasa ta teŋenmba sakate. \v 32 Ye Abraham Isak Yakob nane tuku Mbara Suŋgo minet ŋga sakate. Abraham nane kume likinaig ta nduiye ŋgisikinaig kande Kuate ye nane tuku Mbara ŋga Moses sa ndana kande. Nu abo ŋak minig mbal tuku Mbara ŋga saniŋgina. \p \v 33 Taŋakina le maŋgur suŋgo Yesus tuku tum pasa ta isnaig sulumba piriri ŋayonaig. \s1 Tukul pasa saŋgrinu \r (Markus 12.28-34; Lukas 10.25-28) \p \v 34 Yesus nu Sadusi mbal tuku pasa te-ibeŋna le nane pasa kugatok minnaig ta Farisi mbal nane wam ta ismba nane ŋakmba pro Yesus tugumŋge maŋgurkinaig. \v 35 Taŋamba nane tuku ande nu kusem pasa bitekŋga sakanu taŋgo Yesus tagowam tuku kusnana: \v 36 Tum Taŋgo, tukul ndaŋ tukul ŋakmba liniŋmba mbolŋge minit ŋga kusnana le \v 37 nu lafumba sana: Taŋgine Suŋgo Kuate tane nu tuku kume purmba taŋgine ŋgamuŋgal abo guwa wamdus ŋakmba nu tape. \v 38 Tukul pasa ta tukul ŋakmba liniŋgit. \p \v 39 Tukul ande taŋaŋ nu dubiknu teŋenmba. Tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo tane tugumŋge minig mbal tuku kume purap. \v 40 Tukul armba ta tukul pasa afu tuan taŋgo kame tuku pasa ta ŋakmba tuku tugu minik ŋga sana. \s1 Yesus nu Kristus tuku nane kusnaniŋgina \r (Markus 12.35-37; Lukas 20.41-44) \p \v 41 Farisi mbal nane taŋge maŋgurka minnaig le Yesus nu nane kusnaniŋgina: \v 42 Kuateŋge madina taŋgo Kristus nu ima tuku mbuŋ ŋga idusde ŋga kusnaniŋgina le nane sakinaig: Nu David tuku mbuŋ ŋginaig. \p \v 43 Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Ta son ndeta Tukul Guwa nu ndaŋam David wamdus tuna le nu Kristus tuku saka nu ye tuku Suŋgo ŋga teŋenmba kuyarna. \q1 \v 44 Suŋgo Kuate nu ye tuku Suŋgo sana: \q1 Ne ye tuku ndinam kumam teŋge saŋgri ŋak minyok mina le ma ma yeŋge ne tuku ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka ne tuku kupe kumnemŋge patikamŋgit ŋgina. \rq Mune 110.1\rq* \m \v 45 David nu taŋamba kuyarmba nu ye tuku Suŋgo ŋgina. Ata. Nu David tuku mbuŋ ndo e ko nu David tuku Suŋgo ŋgina. \v 46 Nu taŋamba kusnaniŋgina ta ŋakmba nu tuku pasa lafuwam fugumba maninok minnaig. Taŋamba nane ki ait ta mbolŋge ŋgumneŋga mata nu kuru-kuruka wam ande kusna ndanaig. \c 23 \s1 Israel gabat kame tuku maŋau \r (Markus 12.38-40; Lukas 11.43-46; 20.45-46) \p \v 1 Kile Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo maŋgur suŋgo ta turmba saniŋgina: \v 2 Kusem pasa tugunu bitekŋganu mbal Farisi mbal nane Moses taŋaŋ tukul pasa bitekŋga sanu tuku ndo piro ta biyig ta \v 3 nane sakade pasa ta nane kumu ndade. Tane nane sakade ta dubikap sulumba nane tuku maŋau dubi ndakap. \v 4 Nane tukul maŋau gudommba agaŋ pitinu taŋaŋ taŋgo mbolŋge patika minde bada suŋgo niŋgig ta nane naŋgine miroŋ fudiŋmba tur ndakade. \p \v 5 Nane afuŋge kaŋgerkuwaig ŋga nane taŋgo am mbolŋge wam magenu kade. Nane tukul pasa patinu tuku niŋgot wakeika tukul pasa kuyarka sigrika tumail mbol wai mbol kusmba ŋak likade. Naŋgine tawi mbolŋge nzale kugennu wakeikade. \v 6 Nane pagumba nye suŋgo ko kusem wandekŋge nane taŋgo tumailamŋge minyokam tuku nzaliniŋgit. \v 7 Nane maket mbolŋge lika taŋgo nane sugo ŋga kaiyeniŋguwaig ŋga kilba pilig. Afuŋge nane kaŋgerka tum taŋgo ŋgade le nane gare suŋgoniŋgit. \p \v 8 Tane taŋa ndawap. Ande nu tane tum taŋgo ŋguwa kande tane nu peuwap. Ndindo ndo nu Tum Taŋgo minit. Tane ŋakmba kumu kumu tira minig. \v 9 Kilke te mbolŋge gabat taŋgo ande yiŋe mam nda ŋgap. Tane tuku Mam ndindo nu samba mbolŋge minit. \v 10 Afuŋge tane sugo ŋguwaig kande tane nane peuniŋgap. Tane tuku Suŋgo ndindo ndo minit. Nu Kristus. \p \v 11 Tane ŋgamukŋge ima nu suŋgo minam idusmba ndeta nu tane ŋakmba tuku piro taŋgo taŋaŋ minwa. \v 12 Ande nu nuŋe nyu payamkuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-ibeŋamŋgat. Ande nu nuŋe nyu yabukuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgat. \s1 Kusem gabat mbal tuku yabri maŋau \r (Markus 12.40; Lukas 11.39-44; 20.47) \p \v 13 Kusem pasa tugunu bitekŋganu mbal Farisi mbal ose. Tane yabri taŋgo ndo. Tane nane afu Kuate tuku gageu mayok kambim tuku ndin tukulde. Tane Kuate tuku gageu mayok kambim mbulmba nane afu mayok kambim bafude le nane peuniŋgig. \p \v 14 [Osese. Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal tane pino kuembol kame tuku agaŋ ndende didika kile-suluwe niŋgig. Taŋgine ŋayonu ta yabukam tuku taŋgo am mbolŋge Kuate yabaŋ kuende. Ta tuku tane pa lato tamŋgaig.] \p \v 15 Osese. Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal tane taŋgine dubikanu taŋgo ndindo ndo te-silinu tuku yu mbol mbol kilke mbol mbol sota ma masken kinig. Ande tane dubikate le taŋgine yabri maŋau ta tumde le nu tane litiŋmba pa suŋgo ŋayo tam tuku minit. \p \v 16 Tane am tukulok minmba tugusemba ndin tum ndaniŋgig mbal ose. Tane teŋenmba sakade. Ande nu nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku kusem wande nyun tate ta ake. Nu kusem wande sinamŋge golmbi wakeikinaig agaŋ kame nyun kilig ta nu nuŋe pasa ta kumuwa ŋgade. \v 17 Tane am tukulok ŋginŋgan mbal ndo. Gol kame ta Kuate tuku wande sinamŋge minig tukunu nane tukul. Kuate tuku wande ta gol kame liniŋgit. \p \v 18 Tane teŋenmba mata sakade. Ande nu nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku Kuate tuku atrau mbain nyun tate ta ake. Nu atraukam tuku agaŋ mbain mbolŋge minit ta nyun tate ta nu nuŋe pasa ta kumuwa ŋgade. \v 19 Tane siŋka am tukulok mbal ndo. Atraukam tuku agaŋ ta atrau mbain mbolŋge minit tukunu nu tukul. Atrau mbain ta atrau agaŋ lite. \v 20 Ta tuku ande nu nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku atrau mbain nyun tate ta agaŋ mbain mbolŋge minit ta turmba nyun tate. \v 21 Ande nu nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku wande suŋgo nyun tate ta Kuate nu wande ta mbolŋge minit nu turmba nyun tate. \v 22 Ande nu nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku samba nyun tate ta nu Kuate tuku minyo mbili suŋgo turmba nyun tumba Kuate nu ta mbolŋge minit nu mata nyun tate. \p \v 23 Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal ose. Tane yabri taŋgo ndo. Tane tukul ande dubimba piro kareŋka agaŋ foŋfoŋ ŋguna ilinzu ŋakmba maŋgur 10 patika ande Kuate tuwig. Tane taŋade sulumba tane tukul maŋau sugo kusreka maŋau tiŋreknu mape maŋau taŋgo pino ŋgamukŋge ke ndaka taŋgine piro tugusemba biye ndakade. Tane tukul sugo ta turmba kade kande maye kande. \v 24 Tane am tukulok minmba taŋgo pino tugusemba ndin tum ndaniŋgig. Tane ŋgailmbo kule sinamŋge kaŋgermba pitaide sulumba kamel kule sinamŋge minit ta kaŋger ndamba kule tur ŋinkade. \p \v 25 Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal ose. Tane yabri taŋgo ndo. Tane taŋgine waim nza saŋgilnu minya mayede ta taŋgine ŋgamuŋgal agaŋ ndende gudommba kilam tuku piririmba agaŋ terokam tuku wamdus liganu minig. \v 26 Farisi mbal tane am tukulok minig. Taŋgine waim nza sinanu kutur ŋakmba ta sauka minya mayewap le saŋgilnu turmba kau prowa. \p \v 27 Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal ose. Tane yabri taŋgo ndo. Taŋgo kumu mbolŋge ndame suku kaukauk mindepiye mayenu prote ta sinam taŋge isu meŋga mundurkate taŋaŋ tane minig. \v 28 Tane taŋgo am mbolŋge tiŋreknu ndo minig. Taŋgine ŋgamuŋgal sinamŋge yabri maŋau kutur maŋau ligmba meŋga minig. \p \v 29 Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal ose. Tane yabri taŋgo ndo. Tane tuan taŋgo kame tuku kumu mbolŋge ndame magenu patika taŋgo tiŋreknu tuku kumu mbolŋge mindepiye mayenu patika sakade: \v 30 Sine tuku mbuŋ kame tuku ait mbolŋge sine mingeŋ kande nane tuan taŋgo kame tuku ndare kutuwe niŋginaig ta sine nane ndoŋ ulendi ndakigeŋ kande ŋgade. \v 31 Tane taŋamba pasa sakade ta taŋgine tugu te-mayokde. Kuate tuku tuan taŋgo kame bale farniŋginaig mbal ta tane nane tuku fat ŋgade. \v 32 Ese. Tane taŋgine mbuŋ kame tuku maŋau ŋaigonu ta tuturap le suŋgokuwa. \v 33 Tane mbeŋ ŋaigonu tuku fat. Tane pa ŋayonu tam tuku minig. Tane pa ta laipam tuku ndin kuga. \v 34 Ta tuku ye tuan taŋgo kame taŋgo wamdus kuyar magenu Kuate tuku pasa kukliwam tuku kukulniŋgi le tane tugum prowaig le tane nane afu kilmba bale farka afu ail kazrai mbolŋge patikamŋgaig. Afu taŋgine kusem wandekŋge ŋgusniŋmba afu kilmba amsesekap le nane kua ka sili-silimba tumbraŋ ŋakmba mbol kine prowamŋgaig. \p \v 35 Tane taŋawap le taŋgo tiŋreknu kilke te mbolŋge bale farde ta nane ŋakmba tuku ndare taŋge tane pasokamŋgat. Abo abo taŋgo tiŋreknu Abel nu tugu pilmba ndare kutukina. Ta tuturmba kumba ka nane Berekia tuku kiŋo nuŋe Sakaria nu Kuate mbariŋam tuku mbain atrau mbain ŋgamukŋge minna le nane pro nu balemba ndare kutunaig. \v 36 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nane ŋakmba ndare kutuniŋge likinaig ndare taŋge tane pasokamŋgat ŋga saniŋgina sulumba sakina: \v 37 O Yerusalem, Kuate nu buk tuan taŋgo kame kukulniŋgina le ne kilmba bale farmba afu ndamembi bale farniŋgina. Teg inonu fat kilmba tawo sirite taŋaŋ ye tane kilmba tawo siriwam bafuwet le tane ye ram kua kinig. \v 38 Tane isap. Kile Kuate nu tane ŋgamukŋge mine ndakate. \v 39 Ye tane satiŋget. Tane ye nda kaŋgeryap sulumba maŋ kaŋgeryumba ndek sakamŋgaig. Ne Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. Suŋgoŋge ne nyaro tinwa ŋga sakamŋgaig ŋgina. \c 24 \s1 Yesus nu kusem wande ŋayoŋgam tuku sakina \r (Markus 13.1-21; Lukas 21.5-6) \p \v 1 Yesus nu mayok ka kusem wande suŋgo ta kusremba kumba minna le nuŋe dubinaig mbal nane nu tugum promba kusem wande suŋgo ta tuku wande magenu ŋakmba kaŋgerkuwa ŋga nu samba tumnaig le \v 2 nu ndek nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane wande ŋakmba kaŋgerkade te ŋgumneŋga ndame ŋakmba muŋgu sailka mine nda. Afuŋge sambriniŋguwaig le ŋakmba kutusewamŋgaig ŋgina. \s1 Kilke tugu kugawam tuku pasa \r (Markus 13.3-37; Lukas 21.7-36) \p \v 3 Nane kumba ka Olif tabe mbol promba Yesus nu minyokina le nuŋe dubinaig taŋgo naneŋge ndo nu tugum promba sanaig: Ne kusem wande ŋayoŋgamŋgat ŋga sasiŋgat ta ginu mara prowamŋgat. Sine ame maŋau kaŋgermba ne prowam tuku ait kilke te kugawam tuku ait patukate ŋga idusmba katesewamŋgig ŋginaig le \v 4 nu ndek lafumba saniŋgina: Tane riroŋ mayewap. Nane afu gudommba pro tane yabritiŋmba \v 5 ye tuku nyu tumba ye Kristus Kuateŋge madiyina taŋgo ŋga nane gudommba didikuwaig le ndenuŋgaig. \v 6 Tane kame sugo maskenŋge mayok kuwaig le pasa ismba ko taŋgine tugumŋge kame zigna afu ismba wamdus te-sulu ndawap. Wam kame ta siŋka prowe likamŋgaig ta kugawam tuku ait ta kile. \v 7 Kilke ande tiŋga kilke kise ndoŋ kame buwamŋgaik. Gabat ande nuŋe gageu kilmba gabat kise tuku gageu ndoŋ kame buwamŋgaig. Ma yimyam mbolŋge guba mumni prowe likamŋgaig. \v 8 Piti kame ta pino kutu te-palmbim tuku ŋgaro rar tate taŋaŋ prowamŋgaig. \p \v 9 Afuŋge tane bige tidiŋga piti suŋgo tam tuku gabat afu tuku wai mbolŋge patikuwaig le nane tane kilmba bale faramŋgaig. Tane yiŋe mbal tukunu kilke tugu ŋakmba tane kasurtiŋgamŋgaig. \v 10 Piti ta sinamŋge nane gudommba ye kusreyumba ndeka naŋgine naŋgine muŋgu kupet minmba muŋgu kasurka minamŋgaig. \p \v 11 Yabri tuan taŋgo gudommba mayok kuwaig sulumba taŋgo gudommba didikuwaig le nane yabri maŋau dubikamŋgaig. \v 12 Ait ta mbolŋge maŋau ŋaigonu tugeka suŋgokuwa le taŋgo nane naŋgine naŋgine muŋgu iduska muŋgu turke nda. \v 13 Ande nu ye kusre ndayumba minmba ka kumwa ta Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwe tambimŋgat. \v 14 Kuate nu nuŋe gageu kulatkate pasa mayenu ta kilke tugu ŋakmba mbolŋge kukliwe likuwaig le ŋakmba iswaig le kugawam tuku ait prowamŋgat. \p \v 15 Tuan taŋgo Daniel tuku pasa ŋgumneŋga kumuŋguwa le ande ŋule parak tukul ma mbolŋge mayok ka tukul kuerka kutur tambimŋgat. (Tane pasa te burkade mbal tane wamdus pulutiŋguwa). \v 16 Tane Daniel tuku pasa kumuŋguwa le kaŋgermba Yudea mbal nane kua ka tabe poŋguwaig. \v 17 Ande nuŋe wande kawaŋŋge minmba kande nu wandekŋge agaŋ ndende afu kilam idus ndamba pitik ndo kua kuwa. \v 18 Ande nu nuŋe piro mbolŋge minmba kande luka pro nuŋe tawi tam idus ndawa. \p \v 19 Ait ta mbolŋge pino fuŋgulok pino kiŋo dabronu amo nyanu ŋak ose. Nane piti suŋgo kaŋgeramŋgaig. \v 20 Tane Kuate yabaŋap le murke ait mbolŋge ko kusem ait mbolŋge maŋau ta pro ndawa. \p \v 21 Ait ta mbolŋge piti suŋgo pasa ŋak prowamŋgat. O buk tugu mbolŋge ka kile mata piti afu taŋaŋ kaŋger ndakeg. Piti ta kugawaig le maŋ piti taŋaŋ prowe nda. \v 22 Kuate nu nane kilam tuku madiniŋgina mbal idusniŋmba piti ait kuen ta kuerkina le ait fagnu ndo piti ta prowamŋgat. Nda kuerkina kande ait ta prowa le taŋgo ŋakmba ŋgisike sulude kande. \p \v 23 Ande nu tane satiŋmba kaŋgera Kristus Kuateŋge madina taŋgo minit te ko nu minit si ŋguwa kande nu tuku pasa ise ndakap. \v 24 Yabri taŋgo prowaig sulumba afu ye Kristus ŋgumba afu ye Kuate tuku tuan taŋgo ŋgamŋgaig. Nane Kuate madiniŋgina mbal yabriniŋmba didikube ŋga wam kitek saŋgrinu ke likamŋgaig. \v 25 Wam kame ta siŋka prowamŋgaig. Ta tuku ye tane wam pagutiŋget. \v 26 Nane afu Kristus nu ma baknu mbolŋge minit ŋga satiŋguwaig kande nu kaŋgeram kine ndakap. Ko afu nu wande te sinamŋge kuirka minit ŋga satiŋguwaig kande tane nane tuku yabri pasa ta ise ndakap. \v 27 Teliŋ nu ki prote ma mbolŋge teliŋmba pinderka kumba ka ki butuŋgate kumam kumba samba ŋakmba kilŋate taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowamŋgit. \v 28 Agaŋ ande kumanu meŋga mundur kinit le wir taŋge minig. \p \v 29 Sina manzer ait suŋgo ta kugawa le ki mukumba dabunuŋgat. Tambun mata buluŋge nda. Samba tuku saŋgri ŋakmba pirpurka buru-burukuwaig le mbai ŋakmba guroromba ndeke lika minamŋgaig. \v 30 Wam kame ta mayok kuwaig le ye Ndindo Katesek Taŋgo ye samba mbolŋge mayok kaŋgit. Mayok ka ye kilŋa saŋgri suŋgo pasa ŋak gau mbolŋge ndeki le kilke mbolok mbal ŋakmba ye kaŋgeryumba wikaraumba malmbi ŋayowamŋgaig. \v 31 Tabil wi suŋgo ande mayok kuwa le ye yiŋe eŋel kame kukulniŋgi le kilke tugu ŋakmba mbolŋge Kuateŋge nuŋe madiniŋgina mbal kile-maŋgurkamŋgaig. \p \v 32 Tane fik ail kaŋgerap. Nuŋge tumtiŋgamŋgat. Tane kuzrunu kitek promba nzude le kaŋgerka katesemba sakade: Ki ait patukate ŋgade. \v 33 Taŋamba ndo wam kame sakit te prowaig le kaŋgerka ye prowam tuku ait patukate ta kila palmbimŋgaig. \v 34 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait te mbolŋge minig mbal kume ndakuwaig le wam kame ŋakmba ta prowamŋgaig. \v 35 Kilke tugu samba tugu ŋgisinuŋgaig. Ye tuku pasa ande ŋgisike nda. Minmba minamŋgat. \p \v 36 Ginu mara ki kanum ndaŋ wam kame ta prowamŋgaig ta ande nu kila mine ndakate. Samba mbolŋge eŋel mata nane gilai. Ye Kuate tuku Kiŋo ye mata gilai. Mam nu ndo kila minit. \v 37 Noa tuku ait mbolŋge maŋau pronaig taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowam tuku ait mbolŋge maŋau ndui ta mayok kaŋgaig. \v 38 Kule suŋgo pro ndana le nane nyamagaŋ kule nyumba pino piyamba kilmba taŋamba taŋamba minnaig ma ma Noa nu waŋ poŋgina. \v 39 Waŋ poŋgina le ndo kule suŋgo promba nane ŋakmba ma gureŋmba kile-butokina le nane wamdus puluniŋgina. Taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowi le ndo nane ye idus ndayade mbal wamdus puluniŋgamŋgat. \p \v 40 Ait ta mbolŋge taŋgo armba piro ndindo mbolŋge minwaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit. \v 41 Pino armba wit firfirmba minwaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit. \p \v 42 Taŋgine Suŋgo nu ginu mara prowamŋgat ta tane gilai. Ta tuku tane mambilmba tairŋga minap. \v 43 Wande miro taŋgo kuayar taŋgo prowam tuku ait pasa isit kande nu wande kulatka minmba kuayar taŋgo pro kuayaram tuku peute kande. \v 44 Tane kuaneka ye tairŋga minap. Ye Ndindo Katesek Taŋgo tane mata ait gilai minap le ye prowamŋgit ŋga saniŋgina. \s1 Piro taŋgo mayenu ŋayonu tuku yaba pasa \r (Lukas 12.41-48) \p \v 45 Yesus nu maŋ lato sakina: Taŋgo ande wamdus kuyar mayenu ŋak piro mayete ta taŋgo suŋgo nu tumba nuŋe piro mbal kulatka ait kumuŋguwa le nyamagaŋ walmba niŋgam tuku nu pilit. \v 46 Taŋgo ta nuŋe piro kumba minwa le nuŋe suŋgo promba kaŋgerwa le nu gare ŋak minamŋgat. \v 47 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nuŋe suŋgo taŋamba nu kaŋgermba nu nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kulatkam tuku nu tumba palmbimŋgat. \p \v 48 Ko piro taŋgo ta ŋayonu ndeta yiŋe suŋgo dalkate ya ŋga saka \v 49 nu ndek kulatkate mbal pani farmba kule kamenu nyade mbal ndoŋ ulendika nyamagaŋ kule kamenu nyumba \v 50 nuŋe suŋgo luka prowam tuku ait idus ndamba minwa le nu prowamŋgat. \v 51 Nu promba nu piti suŋgo tumba pitaiwa le ma ŋayo yabri mbal ŋgamukŋge minamŋgat. Ma ŋayo ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋgina. \c 25 \s1 Pino mbanzo 10 tuku yaba pasa \p \v 1 Yesus nu maŋ teŋenmba sakina: Kuate nu nuŋe gageu kilam tuku prowamŋgat ta wam kube te suk. Pino mbanzo 10 nane taŋgo ande pino tam tuku prowam bafuna le nu te-silikam tuku naŋgine lam kilmba kinaig. \v 2 Pino mbanzo 5 ta nane wamdus kugatok. Nane 5 afu ta nane wamdus kuyar mayenu ŋak. \p \v 3 Pino wamdus kugatok ta nane kambim ŋga naŋgine lam kilmba kule kile ndaka kinaig le \v 4 pino wamdus kuyar mayenu ŋak ta nane kambim ŋga naŋgine lam kilmba kule turmba kilmba kinaig. \v 5 Nane kinaig ka taŋgo pino tam tuku ta nu dalka pitik nda prona le minde ma ma ginyumniŋgina le kinynaig. \p \v 6 Furir ŋgamu wi ande mayok kina: Ai si. Taŋgo pino tam tuku prote si. Tane mayok ka kaŋgerap ŋgina le \v 7 pino kame ta ŋakmba aboŋga naŋgine lam bulu suŋgowam tuku wik wilnu mbilniŋginaig. \v 8 Taŋanaig sulumba pino kame wamdus kugatok taŋge nane ndek pino wamdus ŋak ta saniŋginaig: Sine kule afu siŋgap. Sine tuku lam kupam bafude ŋga saniŋginaig le \v 9 wamdus kuyar mayenu ŋak mbal ndek nane saniŋginaig: i ... Sine tane kule tiŋbe ta tane sine turmba lam kupe likamŋgaig. Tane luka kumba stua mbolŋge kule afu sota piyawap ŋga saniŋginaig. \p \v 10 Nane lam kule piyawam kinaig le taŋgo pino tam tuku ta nu prona le pino 5 nane nu tairŋga minnaig ta nu ndoŋ pagumba nye suŋgo tuku wande sinam kumba malaŋga tukulnaig. \v 11 Malaŋga tukulmba minnaig le pino 5 ta luka pro malaŋga katmba sakinaig: Suŋgo, malaŋga talka. Sine prowig o ŋginaig kande \v 12 taŋgo ta nu pasa lafumba saniŋgina: Tane ima kate. Ye siŋka tane gilai ŋga saniŋgina. \p \v 13 Yesus nu taŋamba ndek lato sakina: Ait ta ginu mayok kaŋgat ginu mara ki kanum ndaŋ mbolŋge ye prowamŋgit ta tane gilai tukunu tane ye tairŋga mambilmba minap ŋgina. \s1 Piro taŋgo keŋmba ndametiŋ kilnaig \r (Lukas 19.11-27) \p \v 14 Yesus nu maŋ sakina: Kuate nu nuŋe gageu kilam tuku prowamŋgat ta wam kube te suk. Taŋgo ande nu kilke masken ande mbol kambim ŋga nuŋe agaŋ ndende kulatkam tuku nuŋe piro mbal tuku wai mbolŋge patikina sulumba \v 15 nu nane tuku maŋau kaŋgerka kumumbi piro walmba niŋgina. Nu piro taŋgo ande ndametiŋ soŋ 500 tumba ande soŋ 200 tumba ande soŋ 100 tuna. Nane ndametiŋ tambi pirokuwaig ŋga nu tiŋga ma masken kina. \p \v 16 Piro taŋgo nu soŋ 500 kilna ta nu pitik ndo kumba ka ndametiŋ tambi piroka minna ma ma soŋ 500 maŋ lato kilna. \v 17 Wam ndui ta ndo piro taŋgo nu soŋ 200 kilna ta nu pitik ndo kumba ka ndametiŋ tambi piroka minna ma ma soŋ 200 maŋ lato kilna le \v 18 piro taŋgo nu soŋ 100 kilna ta nu kumba ka kilke sarka burok ta sinamŋge ndametiŋ patika yubeŋgina le taŋge minnaig. \p \v 19 Taŋamba minnaig ma ma suŋgo nu luka promba nuŋe ndametiŋ piro mbal niŋgina ta kilam tuku saniŋgina. \v 20 Taŋakina le ande nu soŋ 500 tuna ta nu pro sana: Suŋgo, ne buk soŋ 500 ye sina. Ai te. Ye tambi piroka maŋ soŋ 500 lato kilen ŋgina le \v 21 nuŋe taŋgo suŋgo nu sana: Ese. Ne piro taŋgo mayenu. Ne piro mayena. Ne ye tuku agaŋ fudiŋndo kulat mayena tukunu kile ne piro suŋgo kulatkam tuku ye ne palmbimŋgit. Ne yale. Ne ye ndoŋ sile gare-garekamŋgik ŋgina. \p \v 22 Kile ande nu soŋ 200 tuna ta nu pro sana: Suŋgo, ne buk soŋ 200 ye sina. Ai te. Ye tambi piroka maŋ soŋ 200 lato kilen ŋgina le \v 23 nuŋe taŋgo suŋgo nu sana: Ese. Ne piro taŋgo mayenu. Ne piro mayena. Ne ye tuku agaŋ fudiŋndo kulat mayena tukunu kile ne piro suŋgo kulatkam tuku ye ne palmbimŋgit. Ne yale. Ne ye ndoŋ sile gare-garekamŋgik ŋgina. \p \v 24 Kile ande nu soŋ 100 tuna ta nu pro teŋenmba sana: Suŋgo, ne taŋgo wamdus kareŋnu ŋak ta ye kila. Nane afu pirokade le ne pro alonu ake kilit. Afu agaŋ tumunu ŋgukade le ne pro goniŋgit. \v 25 Ye ne tuku kuru-kuruka naŋe soŋ 100 ta ŋgisikikat ŋga kilmba kilke sarka burok sinamŋge yubeŋgen. Naŋe soŋ 100 ta noten ŋgina. \v 26 Taŋakina le nuŋe taŋgo suŋgo ndek nu sana: Ne siŋka piro taŋgo ŋayonu. Ne kanyum taŋgo ndo. Nane afu pirokade le ye pro alonu ake kilet ŋga iduste? Afu agaŋ tumunu ŋgukade le ye pro goniŋget e? \v 27 Yiŋe maŋau ne kila ta ndaŋam saka ye tuku soŋ 100 beŋ mbolŋge pile ndakina. Ne taŋana kande ye pro yiŋe ndametiŋ lafunu lato kilet kande ŋgina. \p \v 28 Taŋamba nu nuŋe piro mbal saniŋgina: Soŋ 100 yaimba taŋgo nu soŋ 1,000 ŋak ta tape ŋgina. \v 29 Ande nu agaŋ afu ŋak minit ta andeŋge nu maŋ lato tuwit le nu suŋgomba ŋak minamŋgat. Ande nu agaŋ denkanu minit ta andeŋge nu tuku agaŋ fudiŋndo ta yaite. \v 30 Piro taŋgo kanyum sambek ta tumba kilimŋge bukŋgap le ma make suŋgo mbol kuwa. Ma ta mbolŋge nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋgina. \s1 Pileniŋgam tuku ait \p \v 31 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye yiŋe kilŋa suŋgo eŋel kame ndoŋ prowi sulumba ye yiŋe minyo mbili maditaknu mbolŋge minyokamŋgit. \v 32 Ye minyoki le kilke tugu ŋakmba pro ye tugumŋge maŋgurkamŋgaig. Nane taŋawaig le sipsip kulatkanu taŋgo nu sipsip meme lislis minig le pileŋga kise kise patikate taŋaŋ ye maŋgur ta paplamba kuasmbi armba patinuŋgit. \v 33 Taŋamba ye sipsip kilmba yiŋe ndinamŋge patiki sulumba meme kilmba yiŋe ŋaiŋamŋge patinuŋgit. \p \v 34 Ye Suŋgo ye yiŋe ndinamŋge minamŋgaig mbal ta teŋenmba saniŋgamŋgit: Yiŋe Mam nu siŋka tane make patikate. Tane yalpe. Nu kilke te te-mayok ndana ait mbolŋge tane nuŋe gageu mayok ka nu ndoŋ minam tuku maditiŋgina. \v 35 Ye gubayina le tane nyamagaŋ sinaig. Ye kule parayina le tane kule sinaig. Ye rawe taŋgo taŋaŋ minen le tane ye tumba kulatkinaig. \v 36 Ye tawi kugatok minen le tane tawi sinaig. Ye guaze ten le tane ye turyinaig. Ye muli wandekŋge minen le tane ye kaŋgeryam tuku pronaig. \p \v 37 Ye taŋamba nane saniŋgi le nane tiŋreknu mbal ta lafumba sayamŋgaig: Suŋgo, sine ginu ne gubak minna le kaŋgernumba nyamagaŋ tingeŋ. Ko ne kule paranina le kule tingeŋ. \v 38 Ginu ne rawe taŋgo taŋaŋ minna le ne tumba kulatkigeŋ. Ko ginu ne tawi kugatok minna le ne tawi tingeŋ. \v 39 Sine ginu ne guaze ŋak ko muli wandekŋge minna le ne kaŋgernam tuku progeŋ ŋga kusnayamŋgaig. \v 40 Taŋakuwaig le ye Suŋgo ye pasa lafumba saniŋgamŋgit: Tane yiŋe mbal nyu kugatok turkinaig ta tane ye turyanu taŋaŋ ŋga saniŋgamŋgit. \p \v 41 Kile ye yiŋe ŋaiŋamŋge minamŋgaig mbal ta teŋenmba saniŋgamŋgit. Tane pa suŋgo tam tuku minig mbal tane ye kusreyumba kape. Kuate nu o buk Satan nuŋe eŋel kame ndoŋ minam tuku pa kuanekina ta mbol kape. \v 42 Ye gubak minen le nyamagaŋ se ndakinaig. Kule parayina le tane kule se ndakinaig. \v 43 Ye rawe taŋgo taŋaŋ minen le tane ye kulat ndakinaig. Ye tawi kugatok minen le tane ye tawi se ndakinaig. Ye guaze ŋak ko muli wandekŋge minen le tane pro ye kaŋger ndayinaig ŋga saniŋgamŋgit. \p \v 44 Ye taŋamba saniŋgi le nane mata pasa ndui ta ndo lafumba sayamŋgaig: Suŋgo, ne ginu mara gubak ko kule paranina ko rawe taŋgo taŋaŋ minna ko tawi kugatok ko guaze ŋak ko muli wandekŋge minna le kaŋgernumba tur ndanigeŋ ŋgamŋgaig. \v 45 Nane taŋakuwaig le ye nane teŋenmba saniŋgamŋgit: Ye siŋka satiŋget. Tane yiŋe mbal nyu kugatok tur ndakinaig ta ye tur ndayanu taŋaŋ ŋga saniŋgamŋgit. \v 46 Mbal te nane ma ŋayo mbol kumba rar kamusmba minmba minamŋgaig. Rar ta kugawe nda. Mbal tiŋreknu nane abo tugu ŋak minmba minamŋgaig. Kume nda. \c 26 \s1 Nane Yesus balewam tuku ndin sotinaig \r (Markus 14.1-2; Lukas 22.1-2; Yohanus 11.45-53) \p \v 1 Yesus nu pasa ŋakmba saniŋge deŋpurmba nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: \v 2 Ki ait armba kugawaik le pagumba nye suŋgo Pasowa prowamŋgat ta tane kila. Prowa le nane afuŋge ye tumba ail kazrai mbolŋge kumi ŋga afu tuku wai mbolŋge palmbimŋgaig ŋgina. \p \v 3 Ait ta mbolŋge pris gabat mbal Israel mage ndoŋ pris suŋgo Kaiafas tuku wande mbol maŋgurkinaig sulumba \v 4 nane Yesus kuirkuirka biye timba balewaig ŋga ndin sotinaig. \p \v 5 Nane teŋenmba sakinaig: Sine pagumba nye tuku maŋgur suŋgo sinamŋge nu biye tibe ta ŋayo. Kame zigna suŋgo mayok kakat ŋga saka minnaig. \s1 Pino ande Yesus tuku gabat mbolŋge gureŋ kutuna \r (Markus 14.3-9; Yohanus 12.1-8) \p \v 6 Betani tumbraŋŋge Yesus nu taŋgo ande buk ŋgirŋger ŋak nyunu Simon nu tuku wandekŋge isukusmba minna. \v 7 Isukusmba minna le pino ande ndame botol gureŋ mundur mayenu ŋak piyanu o mbolŋge ta tumba Yesus tugum promba nu tuku gabat mbolŋge gureŋ ta kutuna. \p \v 8 Taŋana le nuŋe dubiwanu taŋgo wam ta kaŋgermba nane palseŋniŋgina le sakinaig: Ndaŋam saka gureŋ mayenu ake kutuwat a. \v 9 Nu gureŋ ta tumba nane afu mbolŋge piyana kande nu ndametiŋ suŋgo tina le ndametiŋ tambi sine sanzal mbal turkeg kande ŋga sakinaig. \p \v 10 Taŋakinaig le nu pasa ta ismba ndek saniŋgina: Ndaŋam tuku tane pino te piti serde. Nu ye mbolŋge wam mayewat. \v 11 Sanzal mbal mara mara tane ŋgamukŋge minamŋgaig. Ye tane ndoŋ ait kuennu mine nda. \v 12 Pino nu gureŋ mayenu tembi ye tuku ŋgarosu pisnewat ta nu ye ŋgunu tuku ŋgarosu wakeiyat. \v 13 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Kilke tugu ŋakmba mbolŋge nane pasa mayenu kuklimba nu wam kat te turmba sakuwaig le nane ismba nu tuku saka minamŋgaig ŋgina. \s1 Yudas nu Yesus tuku kupet taŋgo \r (Markus 14.10-11; Lukas 22.3-6) \p \v 14 Kile nane 12 ta tuku ande Yudas Iskariotnu nu ka pris gabat mbal tugum promba saniŋgina: \v 15 Ye Yesus tumba tane tuku wai mbolŋge pili ta piyanu giganmba ye samŋgaig ŋgina le nane ndek silwa ndametiŋ soŋ keŋmba nu tunaig. \v 16 Tunaig le Yudas nu kumba ka Yesus tumba nane tuku wai mbolŋge palmbim tuku ait mayenu ande tairŋga minna. \s1 Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo ndoŋ Pasowa nyinaig \r (Markus 14.12-21; Lukas 22.7-13,21-23; Yohanus 13.21-30) \p \v 17 Bret yis kugatok nyam tuku kusem ait amboŋganu mbolŋge Yesus dubiwanu taŋgo nu tugum promba kusnanaig: Sine aniŋge ne ndoŋ Pasowa nyam tuku ka kuanekube ŋginaig le \v 18 nu ndek saniŋgina: Yerusalem tumbraŋ suŋgo mbol kape. Taŋgo ande ye tane satiŋgi le nu tugum kumba sawap: Tum Taŋgoŋge nuŋe ait buk patukate ŋgat. Nuŋe dubinaig taŋgo ndoŋ ne tuku wandekŋge Pasowa nyam tuku sasiŋgat ŋga sawap. \v 19 Yesus nu taŋamba sakina le nuŋe dubinaig taŋgo nane taŋamba kumba ka Pasowa nyam tuku agaŋ ndende kuanekinaig. \p \v 20 Furirna le Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo 12 ndoŋ kumba ka isukusmba minmba \v 21 nu ndek sakina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane ŋgamukŋge ande nu ye tuku kupet minit ŋgina. \v 22 Taŋakina le nane wamdus ŋaigoŋga ndui ndui nu kusnanaig: i ... Suŋgo ne yeŋge ŋga iduste e ŋga kusnanaig le \v 23 nu lafumba sakina: Ande nu ye ndoŋ nza tuma bret kule pak mbilmba nyat ta not. \v 24 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kuyar pasa kumumba kumamŋgit ta ande nu ye tumba nane wai mbolŋge palmbimŋgat ta ose. Nu piti suŋgo tamŋgat. Ina nuŋeŋge te-pile ndakina kande maye kande ŋgina. \p \v 25 Taŋakina le nuŋe kupet taŋgo Yudas nu ndek sakina: i ... Tum taŋgo, ne yeŋge ŋga iduste e ŋgina le Yesus nu lafumba sana: Ne sakate not ŋgina. \s1 Yesus nu pasa nyam tuku maŋau te-mayokna \r (Markus 14.22-26; Lukas 22.15-20; 1 Korin 11.23-25) \p \v 26 Nane isukusmba minmba Yesus nu maŋ bret tumba Kuate gare pasa tumba fetfetmba nuŋe dubiwanu taŋgo niŋmba sakina: Bret te tumba nyap. Te yiŋe ŋgarosu ŋgina. \p \v 27 Taŋamba nu grep kule murko ŋak ta mata tumba Kuate gare pasa tumba nane niŋmba sakina: Tane ŋakmba grep kule te tumba nyap. \v 28 Te yiŋe ndare. Ndare ta mbolŋge pasa kitek Kuate nu taŋgo ndoŋ o buk katna ta alonu mayok kaŋgat. Ye yiŋe ndare kutuwi le Kuate nu nane gudommba tuku une saukamŋgat. \v 29 Ye tane satiŋgamŋgit. Ye maŋ grep kule teŋen nye ndaki ma ma yiŋe Mam kulatkate ma mbolŋge ye grep kule kitek maŋ tane ndoŋ nyamŋgit ŋgina. \v 30 Taŋaka deŋpurmba nane mune ande ulnaig sulumba tiŋga Olif tabe mbol kambim saka kinaig. \s1 Yesus nu Petrusŋge nu tuku nyu yabukamŋgat ŋga sana \r (Markus 14.27-31; Lukas 22.31-34; Yohanus 13.36-38) \p \v 31 Kumbaŋge Yesus nu nane saniŋgina: Furir te mbolŋge tane ŋakmba kua ka ye kusreyamŋgaig. Kuyar pasa teŋenmba sakate. \q1 Kuateŋge sipsip kulat taŋgo balewa le sipsip pururumba sili-siliwamŋgaig ŋgate. \rq Sakaria 13.7\rq* \m \v 32 Ye kummba maŋ tiŋgi sulumba ye amboŋga Galilea ma tugu mbol ka le tane ŋgumneŋga prowamŋgaig ŋga saniŋgina. \p \v 33 Taŋakina le Petrus nu ndek sana: Nane ŋakmba kuru-kuruka kua ka ne kusrenuwaig ta yeŋge ndo ne kusrene nda ŋgina le \v 34 nu Petrus sana: Ye siŋka ne sanamŋgit. Furir te mbolŋge teg witi ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋgina. \v 35 Taŋaka sana le Petrus nu ndek lafumba sakina: Kuga. Ne balenumba ye mata baleyam bafuwaig le ta mata ye siŋka ne tuku nyu yabuke nda ŋgina le nuŋe dubinaig mbal ŋakmba pasa ndui ta ndo sakinaig. \s1 Yesus nu Kuate ndoŋ pasatina \r (Markus 14.32-42; Lukas 22.39-46) \p \v 36 Yesus nane kumba ka ma ande nyunu Getsemani pronaig sulumba nu nuŋe dubinaig taŋgo saniŋgina: Tane teŋge minap. Ye ka siŋge Kuate yabaŋamŋgit ŋgina. \v 37 Taŋaka nu ndek Petrus le Sebedeus tuku kiŋo armba Yakobus Yohanus nane keŋ ta kilmba kina ka taŋge nu ŋgamuŋgal piti suŋgo kamusmba wamdus fagka minna. \v 38 Taŋamba nu nane saniŋgina: Ye wamdus ŋayoŋga piti suŋgo ye toyate le kamuset. Tane teŋge ye ndoŋ mambilmba minap ŋgina. \p \v 39 Taŋamba saka nu dirdirka kumba ŋgurŋgurka ndek truk ka Kuate yabaŋmba sakina: O Mam, kumuŋ ndeta kule murko te ye mbol pitaimba te-siwa ŋget ta ne ye tuku nzali te dubi ndawa. Naŋe nzali ndo dubiwa ŋgina. \p \v 40 Taŋamba nu luka ka nuŋe dubiwanu taŋgo kaŋgerkina ta nane kinymba minnaig le nu ndek Petrus sana: Ne ait fagnu te ye tuku ŋga idusmba mambilmba minam kuga e? \v 41 Satan tuku tago tane mbol prowikat tukunu tane abo minmba yabaŋmba minap. Taŋgine ŋgamuŋgal Kuate yabaŋam tuku idusde ta ŋgarosumbi dubiwam tuku ta piti ŋgina. \p \v 42 Yesus nu maŋ lato kumba ka yabaŋmba sakina: O Mam, kule murko te ye laipyam kumuŋ kuga ta ye nyamŋgit. Naŋe nzali ta ndo dubiwa ŋgina. \v 43 Taŋamba nu maŋ luka prona ta nane ginyumŋge am piti patikinaig le kinymba minnaig le \v 44 nu nane kaŋgerka nu maŋ nane kusreka luka kumba ka pasa ndui ta ndo yabaŋna. \v 45 Yabaŋ deŋpurmba nu pro nuŋe dubiwanu taŋgo kusnaniŋgina: Tane mabtumba kinymba minamŋgaig? Ait buk patukate. Andeŋge ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba une ŋak mbal tuku wai mbolŋge palmbim tuku bafute. \v 46 Ai si. Ye tuku kupet prote si. Tane tiŋgap le sine nane tugum si kab ŋgina. \s1 Yudas nane Yesus biye tinaig \r (Markus 14.43-50; Lukas 22.47-53; Yohanus 18.1-12) \p \v 47 Nu taŋamba pasata minna le taŋgo 12 ta tuku ande Yudas nu taŋgo gudommba kame bagi sibugi kilmba ŋak pronaig. Pris gabat mbal Israel mage naneŋge taŋamba kukulniŋginaig le pronaig. \v 48 Yesus tuku kupet taŋgo nu nane kila palmbim tuku buk teŋenmba wam paguniŋgina: Ye ka ande mumuwi ndeta not. Taŋgo ta biye tiwap ŋgina. \p \v 49 Kile nane promba Yudas nu pitik ndo Yesus tugum kumba Tum Taŋgo kaiye ŋga sakina sulumba nu mumuna le \v 50 nu ndek Yudas sana: Mata, ne wam idusmba te prowat ta pitik ka ŋgina. Taŋamba sakina le nane pro Yesus biymba biye denaig. \p \v 51 Kile Yesus dubiwanu taŋgo ande nuŋe kame bagi gomba tumba pris suŋgo tuku piro taŋgo kilbanu pike welna. \v 52 Taŋana le Yesus nu taŋgo wam kina ta sana: A ... naŋe kame bagi tumba nuŋe ma mbolŋge pale. Taŋgo nane kame bagimbi kame bude ta afuŋge nane kame bagimbi bale faramŋgaig. \v 53 Ye yiŋe Mam yabaŋi ta nu pitik ndo eŋel kuasmbi gudommba kukulniŋguwa le ye turyam prowamŋgaig ta ne idus ndate? \v 54 Ye taŋawi ta Kuate tuku kuyar pasa ye tuku sakina ta kumuŋge nda ŋga sana. \p \v 55 Kile Yesus nu maŋgur suŋgo ta saniŋgina: Ndaŋam saka ye kuayar taŋgo taŋaŋ tane bagi sibugi kilmba ŋak ye biye tiyam prode. Ye mara mindek kusem wande suŋgo sinamŋge taŋgo pino wam paguka minyok minen tambi tane ye biye tiyam kuga e? \v 56 Wam ŋakmba mayok kinig te tuan taŋgo kame nane Kuate tuku pasa kuyarnaig ta kumude ŋgina. Taŋakina le nuŋe dubinaig taŋgo ŋakmba nu kusremba sili-silimba kua kinaig. \s1 Nane Yesus tumba kusem gabat mbal tugum kinaig \r (Markus 14.53-65; Lukas 22.54-71; Yohanus 18.13-14; 19.24) \p \v 57 Nane Yesus biye tinaig mbal ta nu tumba pris gabat suŋgo Kaiafas tuku wande mbol kinaig. Wande ta mbolŋge kusem pasa bitekŋganu mbal Israel mage mage nane buk pro maŋgurkinaig. \v 58 Petrus nu maskenŋge Yesus dubimba kina ka pris gabat suŋgo tuku fonde sinam kina ka wande mab taŋge ame wam Yesus mbolŋge kuwaig le kaŋgeram tuku nu kame mbal ndoŋ minyok minna. \p \v 59 Pris gabat mbal Israel gabat sugo pasa pilewanu mbal ŋakmba Yesus balewam tuku afuŋge yabri pasa te-mayokuwaig ŋga sotinaig le \v 60 nane gudommba tiŋga yabri pasa tumba Yesus mbaranu ŋginaig ta nu kumam tuku pasa ande mayok nda kina. Nane taŋamba pasa ndin sotinaig ma ma kile taŋgo armba tiŋga sakinaik: \v 61 Taŋgo te teŋenmba sakina le sile iskeŋ. Kusem wande suŋgo ye sambriwi sulumba mara keŋmba mbolŋge maŋ palmbim kumuŋ ŋga sakina le sile iskeŋ ŋginaik. \p \v 62 Taŋakinaik le pris gabat suŋgo nu tiŋga Yesus kusnana: Nane ne mbaranu ŋga sakade te ne ndaŋmba iduste. Ne nane tuku pasa lafuwe nda e ŋgina ta \v 63 nu miŋge tukulmba maninok minna le pris gabat nu maŋ kusnana: Ne Kristus? Ne Kuate tuku Kiŋo e? Kuate nu abo minit ne nu am mbolŋge lafuwa le sine isbe ŋgina le \v 64 Yesus nu pasa lafumba sakina: Ne sakate not. Ye ne sanamŋgit. Ye Ndindo Katesek Taŋgo Kuate Saŋgri Ŋayo nu tuku ndinamŋge minyok mini sulumba gau mbolŋge ndeki le tane ye kaŋgeryamŋgaig ŋgina. \p \v 65 Taŋakina le pris gabat suŋgo nu pasa ta ismba palseŋna le nu ndek nuŋe tawi fetfetmba sakina: Kile mbulbe. Pasa ande sote nda. Nu Kuate tuku nyu ŋayo silite. Tane nu tuku pasa ŋayonu te ismba \v 66 tane ndaŋmba idusde ŋgina le nane sakinaig: Nu taŋgo ŋayonu. Nu kumwa ŋginaig. \v 67 Taŋamba nane afu tiŋga ka Yesus tumailnu ŋguspemba nu waimbi katmba sanaig: \v 68 Imaŋge ne katnate? Ne Kuateŋge madinina taŋgo ndeta nyun ta le sine isbe ŋginaig. \s1 Petrus nu Yesus tuku nyu yabukina \r (Markus 14.66-72; Lukas 22.54-62; Yohanus 18.15-27) \p \v 69 Petrus nu wande mab taŋge minyok minna le pino ande nu tugum promba sana: Ne mata Galileanu taŋgo Yesus ndoŋ minna tuku ŋgina. \v 70 Taŋakina le nu nane ŋakmba am mbolŋge nu Yesus tuku nyu yabuka sakina: i ... Ne pasa sakate ta ye ŋginŋganket ŋgina. \p \v 71 Kile nu tiŋga kumba ka fonde malaŋga ta tugumŋge tiŋ minna le piro pino ande nu kaŋgermba nane nu tugumŋge minnaig mbal saniŋgina: Nu Nasaretnu taŋgo Yesus nu ndoŋ minna tuku ŋgina le \v 72 Petrus nu saŋgri tiŋga maŋ Yesus tuku nyu yabukina: Ye Kuate am mbolŋge saket. Ne taŋgo sakate ta ye siŋka nu gilai ŋgina. \p \v 73 Taŋamba minmba taŋgo afu Petrus tugumŋge minnaig ta nane pro nu sanaig: Ne yabrikate. Ne nu tuku taŋgo ande. Ne mata Galileanu taŋgo tuku pasa ŋin tugu sine iseg ŋginaig le \v 74 nu nuŋe miroŋ nuŋe ŋgaro taprana sulumba sakina: Taŋgo ta ye siŋka gilai ŋgina. Taŋakina le pitik ndo teg witina. \v 75 Taŋana le Yesusŋge Petrus pasa sana ta nu idusna: Teg witi ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋga sana. Nu pasa ta idusmba nu tiŋga mayok ka malmbi ŋayona. \c 27 \s1 Nane Yesus tumba Pilatus tugum kinaig \r (Markus 15.1-5; Lukas 23.1-2; Yohanus 18.28-32) \p \v 1 Mafena le maratukuk tiŋga pris gabat mbal Israel mage mage nane ŋakmba maŋgurkinaig sulumba Yesus balewam tuku pasa saka ismba minnaig. \v 2 Pasate deŋpurmba nane Yesus ndaleka tumba ka gabat suŋgo Pilatus tuku wai mbolŋge pilnaig. \s1 Yudas nu kumna \r (Aposel 1.18-19) \p \v 3 Yesus tuku kupet taŋgo Yudas nu Yesus balewam tuku pasa saŋgri pilenaig le ismba nu wamdus biye mbilmba silwa ndametiŋ soŋ keŋmba ta kilmba pro pris gabat mbal Israel mage mage saniŋgina: \v 4 Taŋgo te ye tane tuku wai mbolŋge pilen ta nu mbar kugatok. Ye siŋka mbaren ŋgina le nane nu sanaig: Taŋaig. Piti ta naŋe ŋginaig. \v 5 Taŋakinaig le kusem wande suŋgo sinam taŋge ndametiŋ bareŋmba nu mayok ka kina ka nuŋe ŋinfok muli panmba kuikŋga kumna. \p \v 6 Kile pris gabat mbal nane ndametiŋ ta taŋgermba kilmba sakinaig: Ndametiŋ te taŋgo kumwa ŋga patikigeŋ. Ta tuku kusem wande sinamŋge ndametiŋ minig te tur ulendi ndabe ŋginaig. \v 7 Taŋamba nane pasa saka kine inummba minnaig sulumba rawe mbal kumwaig le ŋgunu tuku kilke ande piyanaig. Kilke ta waim wakeikanu tuku taŋgo kame tuku kilke. \v 8 Ta tuku kilke ta kile nyunu ndare kutukina tuku kilke ŋgade. \p \v 9 Wam ta mbolŋge tuan taŋgo Yeremia tuku pasa ande kumuŋgina. Pasa ta teŋenmba sakate. \q1 Nane nu kaŋgermba piyanu silwa ndametiŋ soŋ keŋmba kumumbi patikinaig ta \v 10 nane silwa ndametiŋ ta kilmba waim wakeikanu mbal tuku kilke ande piyanaig. Suŋgo nu nane taŋamba kam tuku ye sayina ŋgate. \rq Sakaria 11.12-13\rq* \s1 Pilatus nu Yesus tuku pasa isna \r (Markus 15.2-5; Lukas 23.3-5; Yohanus 18.33-38) \p \v 11 Yesus nu Rom mbal tuku gabat ta tugumŋge tiŋgina le nu Yesus kusnana: Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo e ŋgina le Yesus ndek nu sana: Ne sakate not ŋgina. \p \v 12 Taŋakina le pris gabat mbal Israel mage mage nane pasa gudommba kilmba Yesus mbolŋge patika nu mbaranu ŋga saka minnaig le nu nane tuku pasa ande lafu ndana le \v 13 Pilatus nu kusnana: Ai te. Ne mbar gudommba kanu sakade ta ne nda isit e ŋgina. \p \v 14 Nane nu mbar gudommba kanu sakinaig ta Yesus nu pasa ta inum lafumba gabat taŋgo sa ndana le nu wam ta tuku pirerek purkina. \s1 Pilatus nu Yesus balewaig ŋga saniŋgina \r (Markus 15.6-15; Lukas 23.13-25; Yohanus 18.39–19.16) \p \v 15 Yar mindek Pasowa tuku ait mbolŋge nane Zu mbal Pilatus tugum kumba muliŋ kilanu taŋgo ande paska tam tuku sawanu le nu paska niŋganu. \v 16 Ait ta mbolŋge taŋgo mbaranu ande nyunu Barabas nu muli wandekŋge minna. \p \v 17-18 Taŋgo ŋakmba Yesus tuku saka minnaig le pris gabat mbal gubra kagli firka ake Yesus tumba nu tuku wai mbolŋge pilnaig ta Pilatus nu kila. Ta tuku nane pro nu tugumŋge maŋgurkinaig le nu Yesus kusrewam idusmba nane kusnaniŋgina: Ye Yesus nane Kristus ŋgade nu paska tiŋgi e ko taŋgo ŋayonu Barabas paska tiŋgi ŋga kusnaniŋgina. \p \v 19 Pilatus nu nuŋe minyo mbili maditaknu ta mbolŋge minyoka Yesus pilemba minna le piyo nuŋe nu taŋgo ande kukulna le nu tugum promba sana: Piyo naŋe nu teŋenmba sakat. Ne taŋgo tiŋreknu ta kusrewa. Ye nu tuku kiŋatit sulumba ye wamdus fulilka minet ŋga sakat ŋgina. \p \v 20 Pris gabat mbal Israel mage mage nane taŋgo pino siseŋniŋmba wam pagukinaig le Barabas paska te-luka niŋmba Yesus balewam tuku Pilatus sanaig. \v 21 Taŋamba sanaig le gabat taŋgo nu maŋ kusnaniŋgina: Ye nale tuku ima paski le mayok kuwa ŋga idusde ŋgina le nane Barabas ŋginaig. \p \v 22 Taŋakinaig le Pilatus nu nane saniŋgina: Ye Barabas paski sulumba Yesus nane Kristus ŋgade te ye nu ndaŋi ŋga idusde ŋgina le nane ŋakmba lafumba sakinaig: Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋginaig. \p \v 23 Taŋakinaig le nu ndek sakina: Ndaŋam. Nu ame wam mbarna ŋgina le nane maŋ suŋgomba wikaraumba sakinaig: Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋga saka minnaig. \p \v 24 Kile zigna suŋgo mayok kambim bafuna le Pilatus nu kaŋgermba nuŋe pasambi nane tuku wamdus kile-ibeŋkam kumuŋ kuga ta katesemba nu kule tumba pro maŋgur suŋgo ta nane am mbolŋge nuŋe wai minyaŋga sakina: Taŋgo te kumwa ta ye tuku mbar kuga. Mbar ta taŋgine ŋgina le \v 25 nane ŋakmba ndek sakinaig: Ta maye. Nu tuku ndare ta sine siŋgine kiŋo kame turmba pasokuwa ŋginaig. \p \v 26 Nane taŋamba sakinaig le Pilatus nu Barabas paska tumba Zu mbal niŋgina sulumba kame mbal saniŋgina le nane Yesus tumba muli kareŋnumbi ŋgusnaig. Taŋanaig le Pilatus nu nane saniŋgina: Taŋgo te tumba ail kazrai mbolŋge palpe ŋgina. \s1 Kame mbal nane Yesus tumba ŋayo silinaig \r (Markus 15.16-20; Yohanus 19.2-3) \p \v 27 Kame mbal Yesus tumba Pilatus tuku wande suŋgo ŋgirpem taŋge pilmba kame taŋgo ŋakmba wikinaig le pro maŋgurkinaig. \v 28 Kile nane Yesus tuku tawi paska tawi gurgur mindepiye mayenu tumba nu kai tunaig sulumba \v 29 muli nzapo ŋak pirka gabat kaimba dido tumba nu tuku wai ndinam mbolŋge pilmba nu usre kupetmba pro dagol tidroŋga sakinaig: Ese. Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋginaig. \v 30 Taŋamba nane nu ŋguspemba dido ta yaimba gabatnu katanu. \v 31 Nane taŋamba usre kupetmba nzumil te-tumba deŋpurmba tawi ta maŋ paska nuŋe tawi siluk tumba ail kazrai mbolŋge palmbim tuku nu tumba kinaig. \s1 Nane Yesus tumba ail kazrai mbolŋge pilnaig \r (Markus 15.21-32; Lukas 23.26-43; Yohanus 19.17-27) \p \v 32 Kinaig ka ndinŋge Sirenenu taŋgo Simon te-silika nu Yesus tuku ail kazrai kurawa ŋga saŋgrimba sanaig le nu kurana. \v 33 Taŋamba nane kumba ka ma nyunu Golgota pronaig. Nyu ta tugunu Taŋgo Gabat Murko. \v 34 Pro taŋge nane ndek marasin kaglinu ande ŋgaro rar mukuwam tuku grep kule tur mbilmba nyuwa ŋga tunaig ta nu fudiŋmba tagomba mbulna. \p \v 35 Kame mbal Yesus tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig sulumba nu tuku tawi kilam tuku usre ande kinaig sulumba \v 36 ail kazrai tugum taŋge minyoka nu kulatka minnaig. \p \v 37 Gabat fumŋge nu balenaig tuku pasa gabat teŋenmba kuyarnaig: \it Taŋgo te nyunu Yesus. Nu Zu mbal tuku gabat suŋgo\it* ŋga kuyarnaig. \v 38 Nane kuayar taŋgo armba turmba kilmba ande nu tuku ndinamŋge ande ŋaiŋam kumamŋge ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig. \p \v 39 Nane afu muŋgu lilika kine ilemba Yesus nzumil te-tumba nduku-ndukumba sanaig: \v 40 Taŋgo nu Israel kusem wande suŋgo sambrimba mara keŋmba mbolŋge maŋ palmbim tuku sakina ta kile aniŋge. Ne naŋe miroŋ naŋe ŋgarosu tura. Ne Kuate tuku Kiŋo kande ail kazrai kusremba ibeŋ kaye ŋga samba minnaig. \p \v 41 Pris gabat mbal nane kusem pasa bitekŋganu mbal Israel mage mage nane mata Yesus nunumba piŋgil mer te-tumba sakinaig: \v 42 Nu taŋgo afu tuku muskil kile-tidiŋgina. Kile nu nuŋe muskil te-tiwam kumuŋ kuga. Nu Israel mbal tuku gabat suŋgo minmba ndeta kile ail kazrai ta kusremba ndekuwa le sine son ŋgube. \v 43 Ye Kuate tuku saŋgri tomba tiŋget ŋga sakina. Ye nu tuku Kiŋo ŋgina. Ariya. Kuate nu nzalinu kande nu tuku muskil te-tiwe tuwa ŋga saka minnaig le \v 44 kuayar taŋgo armba Yesus tugumŋge ail kazrai mbolŋge daŋŋginaig ta nale mata maŋau ndui tambi nu tumail pannaik. \s1 Yesus nu kumna \r (Markus 15.33-41; Lukas 23.44-49; Yohanus 19.28-30) \p \v 45 Ki kanum 12 mbolŋge ma ŋakmba ma furir suŋgo promba kumba ka ka ki kanum 3 mbolŋge kugana. \v 46 Ki kanum 3 taŋaŋ Yesus nu wi kueŋka sakina: \it Eli, Eli, lama sabaktani\it* ŋgina. (Pasa ta tugunu teŋenmba. Yiŋe Mbara, yiŋe Mbara, ndaŋam ne ye kusreyat). \p \v 47 Taŋakina le nane afu taŋge minnaig ta ndek sakinaig: Taŋgo te nu Elia wikate ŋginaig le \v 48 pitik ndo taŋgo ande pinderka kumba ka kulelu tumba grep kule mbolŋge tolna sulumba Yesus nyuwa ŋga didombi te-duŋga nu tuku miŋge mbolŋge pilna le \v 49 nane afuŋge ndek sakinaig: Yauk. Elia nu pro nu paska te-ibeŋamŋgat inde ŋginaig. \v 50 Kile Yesus nu maŋ suŋgomba witina sulumba nu kumna. \p \v 51 Yesus nu kumna le kusem wande suŋgo sinamŋge tukul wande tukulanu tawi suŋgo ta mbolŋge fetka ibeŋŋge bitekŋgina. Mumni suŋgo prona le ndame sugo afu fetke likinaig. \v 52 Ndame burok afu mindesiŋ ŋgukanu ta kakerke likinaig le Kuate tuku mbal gudommba o buk kume likinaig tuku maŋ aboŋga tiŋginaig. \v 53 Yesus nu maŋ tiŋgina le nane ndame burok kusreke lika mayok kumba Yerusalem tumbraŋ suŋgo ta kine likinaig le taŋgo gudommba nane kaŋgerkinaig. \p \v 54 Kame mbal tuku gabat nuŋe kuasmbi ndoŋ Yesus kulatka minnaig ta nane mumni kamusmba wam afu pronaig ta kaŋgerka nane kuru-kuruka sakinaig: i ... Taŋgo te nu siŋka Kuate tuku Kiŋo ŋginaig. \p \v 55 Pino afu gudommba maskenŋge mambilmba nu kaŋgermba minnaig. Yesus nu buk Galilea kusremba Yerusalem kina ta nane nu dubimba sinzaŋnaig. \v 56 Nane ŋgamukŋge ande Maria nu Magdalanu pino. Ande Maria kise nu Yakobus le Yosef nale tuku ina nakile. Ande Sebedeus tuku kiŋo ar ta tuku ina nakile. \s1 Taŋgo ande Yesus tuku mindesiŋ wakeina \r (Markus 15.42-47; Lukas 23.50-56; Yohanus 19.38-42) \p \v 57 Ki ait ta furiram maror taŋgo ande Arimateanu nyunu Yosef nu prona. Nu Yesus dubiwanu taŋgo ande minna. \v 58 Nu Pilatus tugum kumba Yesus tuku mindesiŋ tam tuku sana le Pilatus nu woka mindesiŋ nu tape ŋga saniŋgina. \p \v 59 Saniŋgina le Yosef nu mindesiŋ tumba tawi kaukauk purfeŋnumbi soŋgina sulumba \v 60 nu tumba ka nuŋe ndame burok ande kitek buk sarka wakeina tuku ta sinamŋge pilna. Pilna sulumba ndame suŋgo ande barimba pro burok miŋge ta tukulmba nu kina. \p \v 61 Nu kina le Maria Magdalanu nale Maria kise ndoŋ nale ndame burok tumailam taŋge minyok minnaik. \s1 Kame taŋgo nane Yesus tuku mindesiŋ kulatkinaig \p \v 62 Yesus nu kumna le mafena le pris gabat mbal Farisi mbal ndoŋ kumba ka Pilatus tugum promba maŋgurka sakinaig: \v 63 Suŋgo, yabri taŋgo ta nu minna ait mbolŋge pasa ande sakina ta sine kile maŋ iduseg. Nu teŋenmba sakina: Ye kumi sulumba mara armba kusreka keŋnu mbolŋge maŋ tiŋgamŋgit ŋgina. \v 64 Ta tuku ne naŋe kame mbal kukulniŋga le nane kumba ka ki ait keŋmba mbolŋge nu tuku kumu kulatkuwaig. Kuga ta nuŋe dubinaig taŋgo nane nu tuku mindesiŋ kuayar tumba ka yubeŋga nu buk tiŋgat ŋga taŋgo pino saniŋguwaig le nuŋe yabri ambokok ta suŋgo ŋayowikat ŋga sanaig. \p \v 65 Taŋaka sanaig le Pilatus nu ndek nane saniŋgina: Tane kame mbal afu kilmba ka nu tuku kumu ta kulat mayewap ŋga saniŋgina le \v 66 nane kumba ka ndame ta mbolŋge katesewam tuku wasik pilmba kame mbal taŋge patikinaig. \c 28 \s1 Yesus nu maŋ tiŋgina \r (Markus 16.1-10; Lukas 24.1-12; Yohanus 20.1-18) \p \v 1 Naŋgine kusem ta kugana le piro tugu palmbinu ait mbolŋge maratukuk tiŋga Maria Magdalanu nale Maria ande kise ndoŋ nale tiŋga ndame burok mindesiŋ pilnaig ta kaŋgeram kinaik. Kumba ka ta pronaik le \v 2 mumni suŋgo prona le Suŋgo tuku eŋel ande samba mbolŋge ndeka ndame suŋgokanu burok miŋge tukulnaig ta barina le kasom kina le ndame ta mbolŋge minyok minna. \v 3 Eŋel ta tuku tumail pasi uge liŋnu ndo teliŋ tuku bulu taŋaŋ. Nu tuku tawi ta kauknu ndo. \v 4 Kame mbal ta nane nu kaŋgermba kuru-kuruka ŋgarosu piririmba ŋgurŋgurka ndeka taŋgo kumanu taŋaŋ minnaig. \p \v 5 Taŋamba minnaig le eŋel pino ar ta sanikina: Tale kuru kuru ndakap. Yesus nane nu tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig ta tale nu sotade ta ye kila. \v 6 Nu teŋge mine ndakate. Nu buk sakina taŋamba nu tiŋgat. Ai te. Nu pilnaig tuku ma mbol te kuga. \v 7 Tale pitik luka kumba ka nuŋe dubiwanu taŋgo teŋenmba saniŋgap: Yesus nu kumna ta maŋ tiŋgat. Nu amboŋga Galilea ma tugu mbol kuwa le tane ka taŋge kaŋgeramŋgaig ŋga saniŋgap. Ye pasa ta tale satikam prowit ŋgina. \v 8 Nu taŋakina le nale kuru-kuruka gare ŋak pitik ndo ndame burok ta kusremba nuŋe dubiwanu mbal saniŋgam tuku pinderkinaik. \p \v 9 Nale pinderka kinaik le Yesus pro ndinŋge nale kile-siglika kaiyenikina le nale ndek dagol tidroŋga nu tuku kupe biymba nu tuku nyu te-duŋginaik. \v 10 Taŋanaik le nu nale sanikina: Tale kuru kuru ndakap. Tale kumba yiŋe tira kame saniŋgap le Galilea ma tugu kuwaig. Taŋge nane ye kaŋgeryamŋgaig ŋga saniŋgap ŋgina. \p \v 11 Pino ar ta kumba minnaik le kame mbal Yesus tuku kumu kulatkinaig ta afuŋge kumba ka Yerusalemŋge wam ŋakmba mayok ke likinaig ta pris gabat mbal wam kubeu niŋginaig. \v 12 Kubeu niŋginaig le pris gabat kame Israel mage mage ndoŋ maŋgurkinaig sulumba wam ta tuku saka ismba deŋpurmba ndametiŋ afu kilmba kame mbal ta niŋmba saniŋginaig: \v 13 Tane taŋgo pino teŋenmba saniŋgap. Sine furir kinymba gilaiŋgig le nuŋe dubiwanu taŋgo afuŋge pro nu tuku mindesiŋ kuayar tumba kaig ŋga saniŋgap. \v 14 Gabat suŋgo Pilatus nu wam te iswa ta sine ka nu tugum kumba pasa kumumbi te-tibe le tane pa kaŋgere nda ŋginaig. \p \v 15 Taŋakinaig le kame mbal ta ndametiŋ yaika ka wam pagukinaig pasa ta kumunaig. Wam kube ta Zu mbal ŋgamukŋge suŋgoka kumuŋgina le kile saka minig. \s1 Nuŋe dubiwanu taŋgo afu Yesus kaŋgernaig \r (Markus 16.14-18; Lukas 24.36-49; Yohanus 20.19-23; Aposel 1.6-8) \p \v 16 Nuŋe dubiwanu taŋgo 11 nane Galilea ma tugu mbol kinaig ka taŋge Yesus nu o buk nane tabe ande saniŋgina ta nane ta poŋginaig. \v 17 Nane tabe ta mbolŋge Yesus kaŋgermba nu tuku nyu te-duŋginaig ta nane afu taŋgo kise ŋga wamdus terokinaig. \p \v 18 Kile Yesus pro nane saniŋgina: Saŋgri ŋakmba kilke mbolŋge samba mbolŋge Kuate nu ye tuku wai mbolŋge pilna. \v 19 Ta tuku tane kape sulumba kilke tugu ŋakmba mbolŋge taŋgo pino ŋakmba ye dubiyam tuku tumniŋgap. Taŋawap sulumba nane Mam tuku nyu mbolŋge Nindo nuŋe tuku nyu mbolŋge Tukul Guwa tuku nyu mbolŋge kule pisne niŋgap sulumba ye pasa afu tane dubikam tuku saka tumtiŋgen ta ŋakmba nane tumniŋgap. \v 20 Tane taŋawap le ye tane ndoŋ minmba mini le ma ma kilke te kugawam tuku ait prowamŋgat ŋga saniŋgina. \p Son.