\id LUK - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h LUKAS \toc1 Lukas nu pasa mayenu Yesus Kristus tuku kuyarna \toc2 Lukas \toc3 Luk \mt1 LUKAS \mt2 Lukas nu pasa mayenu Yesus Kristus tuku kuyarna \ip Lukas nu Zu taŋgo kuga. Nu Grik taŋgo minmba dokta piroka minna ta nu nuŋe ammbi Yesus kaŋger ndana. Nu nane afuŋge Yesus tuku kubeu tunaig le nu nane tuku pasa ismba son ŋga Yesus tuku saŋgri tomba tiŋgina. \ip Lukas nu pasa mayenu Yesus Kristus tuku kuyarna ta tugunu teŋenmba. Nu nuŋe mbal Yesus tuku son ŋguwaig ŋga nu waŋe te kuyarna. Nane Grik mbal nane maŋau tiŋreknu ŋak minam tuku suŋgomba idusnaig tukunu nu Yesus tuku maŋau tiŋreknu ta tuku suŋgomba te-mayokmba kuyarmba tumniŋgina. \ip Lukas nu waŋe te Teofilus tuku kuyarmba pilna sulumba ŋgumneŋga nu maŋ lato waŋe ande turmba nu tuku kuyarna ta Aposel kame tuku piro ŋgeg. \c 1 \p \v 1 Yiŋe gabat Teofilus kaiye. \p Wam afu buk sine ŋgamukŋge mayok ke likinaig ta taŋgo gudommba wam ta ulendimba kuyarniŋgam tuku tagonaig. \v 2 Afu nane naŋgine ammbi abo abo wam kaŋgerkinaig sulumba pasa mayenu kuklimba sasiŋmba minnaig ta nane pasa ta dubimba kuyarnaig. \v 3 Ye ait kuennu nane tuku kuyar pasa ta tugusemba burka ise timba minet ta ye mata ne tuku kuyaram ŋga tugu mbolŋge kubemba ka ka bitekŋgamŋgit. \v 4 Ne burkumba ne buk wam kubeu tinnaig ta ŋgamuŋgal son ŋgam tuku ye ne tuku waŋe te kuyaret. \s1 Yohanus prowam tuku pasa mayok kina \p \v 5 Herodus nu Yudea ma tuku gabat suŋgo minna le pris ande nyunu Sakaria minna. Sakaria nu Abia tuku kuasmbi ande. Piyo nuŋe nu pris Aron tuku tugu. Pino ta nyunu Elisabet. \v 6 Sakaria nale Suŋgo Kuate tuku wam pagu pasa nu tuku nzali ŋakmba dubi magekinaik sulumba nale nu am mbolŋge tiŋreknu minnaik. \v 7 Elisabet nu pino mbanzonu niŋkina tukunu nale kiŋo kugatok minnaik ma ma buk saibo patikinaik. \p \v 8 Kile Sakaria tuku kuasmbi tuku ait prona le nane Kuate tumailamŋge pris piroka minnaig. \v 9 Taŋamba minnaig sulumba pris mbal nane naŋgine maŋaumbi kinaig le Sakaria tuku nyu mayok kina le nu Suŋgo tuku wande sinam kumba pa mundur mayenu piyna. \v 10 Piymba minna le taŋgo pino gudommba kilimŋge Kuate yabaŋmba minnaig. \p \v 11 Sakaria nu piroka minmba mambilna kande Suŋgo tuku eŋel ande mundur mayewam tuku atrau mbain ndinamŋge tiŋ minna le kaŋgerna. \v 12 Nu eŋel ta kaŋgermba piririmba wam pile paskina le \v 13 eŋel nu sana: Sakaria ne kuru kuru ndaka. Kuate nu ne tuku yabaŋ pasa isat. Piyo naŋe Elisabet nu ne tuku kiŋo te-palmbimŋgat. Te-pilwa le ne nyunu Yohanus ŋga ŋgina. \v 14 Nu mbolŋge ne ŋgamuŋgal gare tumba wamdus bulok minamŋgat. Nane gudommba gare suŋgo tamŋgaig ŋgina. \p \v 15 Taŋakina sulumba eŋel nu maŋ sana: Kuate am mbolŋge nu taŋgo suŋgo minamŋgat. Nu grep kule le kule kamenu nye nda. Nu ina sinamŋge Tukul Guwa ŋak te-pilwa le nu tuku ŋgamuŋgal kumuŋgamŋgat. \v 16 Nu pasa kukliwa le Israel mbal gudommba ŋgamuŋgal biye mbilmba naŋgine Suŋgo Kuate tugum kaŋgaig. \v 17 Nu Elia taŋaŋ mayok ka Tukul Guwa tuku saŋgrimbi piroka nu Suŋgo tuku amboŋgamŋgat. Mam kame kiŋo kame tetkanu minig ta nuŋge ŋgamuŋgal ulendiwe niŋgamŋgat. Nu mbolŋge Kuate tuku pasa ŋgumnede mbal nane mbilka mbal tiŋreknu ndoŋ ulendikamŋgaig. Nu taŋgo tuku ŋgamuŋgal wamdus kile-tidiŋguwa le Suŋgo prowamŋgat ŋga Sakaria sana. \p \v 18 Taŋakina le nu ndek lafumba sana: Ye buk saibo pilen. Ye tuku pino mata taŋaŋ. Ye ndaŋmba ne tuku pasa ta son ŋgi ŋgina le \v 19 nu lafumba sana: Ye Gabriel. Ye Kuate tumailamŋge tiŋ minet tuku taŋgo. Nuŋge ye kukulyat le pasa mayenu te sanet. \v 20 Ait kumuŋguwa le pasa te alonu mayok kaŋgat. Ne ye tuku pasa te son nda ŋgate tukunu ne miŋge tukulkuwa le pasate ndaka mina ma ma Kuate tuku pasa kumuŋguwa le ne maŋ pasatamŋgat ŋga sana. \p \v 21 Taŋgo pino nane kilimŋge Sakaria tair minmba ndaŋmba nu kusem wande sinamŋge dalka minit o ŋga idusmba minnaig le \v 22 kile nu mayok ka waimbi ndo pasa saniŋmba pasatam kumuŋ kuga le nane nu kaŋgermba nu wandek sinamŋge kiŋatanu suk agaŋ kaŋgerat ŋga katesenaig. \p \v 23 Sakaria tuku piro ait kugana le nu luka nuŋe tumbraŋ kina ka \v 24-25 taŋge minnaik sulumba piyo nuŋe kiŋo konna le nu ndek sakina: Ye kiŋo kugatok nane ŋakmba am mbolŋge kiko ŋak minen ta Kuateŋge ye raŋgun mayenu sumba ye tuku kiko pitaina ŋgina. Taŋamba nu taŋgo am mbol li ndaka minna le tambun wai inum sulumba kina. \s1 Yesus prowam tuku pasa mayok kina \p \v 26 Tambun 6 Elisabet nu fuŋgulok minna le Kuate nu eŋel Gabriel maŋ kukulna le Galilea ma tugu Nasaret tumbraŋ kina sulumba \v 27 nu pino mbanzo ande tugum prona. Pino ta nyunu Maria. Nu taŋgo ande ndoŋ mine ndakina tuku. Nane taŋgo ande nu tuwa ŋga buk madinaig. Taŋgo ta nyunu Yosef. Nu David tuku ndare. \p \v 28 Kile Gabriel nu pro Maria sana: Kaiye. Suŋgo nu ne nyaro tinmba nu ne ndoŋ minit ŋgina. \v 29 Taŋamba sana le Maria nu pasa ta ismba wamdus pilemba nu ŋgamuŋgal pitimba ame pasa taŋamba sayate o ŋga idusmba minna le \v 30 eŋel ndek nu sana: Maria, ne kuru kuru ndaka. Kuate nu ne make pilit. \v 31 Ne fuŋgul ŋak mina sulumba kiŋo ande te-palmbimŋgat. Kiŋo ta nyunu Yesus ŋga. \v 32 Nu nyu suŋgo ŋak minwa le nane nu tuku nyu Kuate o mbolŋge minit nu tuku Kiŋo ŋgamŋgaig. Suŋgo Kuateŋge nu tuku mbuŋ David o buk nyu suŋgo ŋak minna taŋaŋ nyu suŋgo tuwa le \v 33 nu Yakob tuku ndare kulatka minmba minamŋgat. Nu tuku nyu suŋgo ta ŋgisike nda. Minmba minamŋgat ŋga Maria sana. \p \v 34 Taŋakina le nu ndek eŋel kusnana: Ye taŋgo kugatok minet. Ndaŋmba wam ta mayok kaŋgat ŋga kusnana le \v 35 nu sana: Tukul Guwa nu ne mbol kumuŋguwa le Kuate tuku saŋgri ne kainamŋgat. Taŋawa le ne Kuate tuku Kiŋo te-palmbimŋgat. Kiŋo ta nu purfeŋnu ndo. \v 36 Ne isa. Naŋe tugu Elisabet nu niŋkina sulumba o buk saibo pilna ta kile nu ŋgaro piti ŋak minit le tambun 6 kinit. \v 37 Ata. Kuate nu wam ŋakmba kam kumuŋ ŋgina. \p \v 38 Taŋakina le Maria nu lafumba sana: Ye Suŋgo tuku miŋge kumnemŋge minet. Ye pasa kuga. Ne wam sakat ta ye mbolŋge taŋamba mayok kuwa ŋgina le eŋel nu kusremba kina. \s1 Maria nu Elisabet tugum kina \p \v 39 Ait ta mbolŋge Maria nu tiŋga pitik ndo Yudea ma tabe ŋak ta tumbraŋ ande kina ka \v 40 Sakaria tuku wande poŋga Elisabet kaŋgermba kaiyena. \v 41 Elisabet nu kaiye pasa isna le kiŋo fuŋgul sinamŋge pateŋgina le Tukul Guwa nu Elisabet wamdus tuna le \v 42 nu pasa kueŋka sakina: Kuate nu pino ŋakmba ŋgamukŋge ne make pilit. Kiŋo ne tuku fuŋgul sinamŋge minit ta Kuateŋge nu mata make pilit. \v 43 Ye pino mayenu kuga. Ndaŋam yiŋe Suŋgo tuku ina nuŋe ne ye tugum te prowat. \v 44 Ne kaiyeyat ta ye isit le kiŋo ye tuku fuŋgul sinamŋge nu gare suŋgo tumba pateŋgat. \v 45 Ne Suŋgo tuku pasa ismba son ŋgina tukunu ne gare suŋgo ŋak mina le pasa ta ne mbolŋge kumu-kumumba mayok kaŋgat ŋga Maria sana. \s1 Maria tuku mune \p \v 46 Kile Maria nu sakina: \pi1 Ye Suŋgo tuku nyu te-duŋget. \pi1 \v 47 Ye Kuate tuku gare suŋgoyate. \pi1 Nuŋge ye muskil te-tiwe sate. \pi1 \v 48 Ye nu tuku miŋge kumnemŋge kuirkuirka minet le nu ye idusyumba te-mayokyate. \pi1 Kile Kuate nu ye make pilit ta saka ismba tutur-tuturmba minmba minamŋgaig. \pi1 \v 49 Suŋgo Saŋgri Ŋayo nu ye mbolŋge wam magete. \pi1 Nu tuku nyu purfeŋnu ndo. \pi1 \v 50 Taŋgo ŋgamukŋge afu nu tuku nyu kurauka dubide mbal nu nane ŋakmba mapekate. \pi1 \v 51 Kuate nu nuŋe saŋgri suŋgo te-mayokmba wam kumumbi teŋenmba ke likate. \pi1 Nu naŋgine nyu kile-duŋgade mbal wam kam idusde ta kugerkate le kua ka sili-silide. \pi1 \v 52 Nu kilke tuku gabat sugo kile-ibeŋkate sulumba kuirkuirka minig mbal kile-mayokkate. \pi1 \v 53 Nu gubak minig mbal agaŋ ndende magenu niŋgit le nane maroniŋgit. \pi1 Nu agaŋ ndende ŋak mbal maŋau inum nda niŋgit le ake minig. \pi1 \v 54-55 Nu siŋgine mbuŋ pasa saŋgrinu saniŋgina ta kumumba nu nuŋe piro mbal Israel sine tursiŋgit. \pi1 Nu Abraham nuŋe ndare ŋakmba mapeka minmba minamŋgat ŋgina ta nu nuŋe pasa ta gilai ndaŋgate. \m Maria nu taŋamba mune ulna. \p \v 56 Nu Elisabet ndoŋ tambun keŋmba minnaik sulumba nu tiŋga luka nuŋe tumbraŋ kina. \s1 Yohanus kule pisne taŋgo prona \p \v 57 Ait kumuŋgina le Elisabet nu kiŋo te-pilna. \v 58 Te-pilna le nu tugumŋge minnaig mbal nuŋe ndare tuma ndoŋ wam ta ismba Kuate nu Elisabet raŋgun mayenu tuna ŋga nu ndoŋ gare-garekinaig. \p \v 59 Mara 8 mbolŋge nane naŋgine tukul dubimba kiŋo ŋgaro pikam tuku maŋgurkinaig. Nane mam nuŋe Sakaria waukam tuku saka minnaig kande \v 60 Elisabet ndek saniŋgina: Kuga. Nu Yohanus ŋgap ŋgina le \v 61 nane ndek nu sanaig: i ... Taŋamba kuga. Ne tuku ndare ande nyunu taŋamba mine ndakate ŋginaig. \p \v 62 Taŋamba nane nuŋe mam nuŋe kiŋo ta nyu ima waukuwa ŋga waimbi kusnanaig le \v 63 nu kuyaram tuku waŋe ande tuwaig ŋga waimbi saniŋgina le tunaig le nu teŋenmba kuyarna. Nu tuku nyu Yohanus ŋgina le nane ŋakmba ndek pirerek purkinaig. \p \v 64 Kile ndo Sakaria tuku mane bulkina le nu pasatumba Kuate tuku nyu te-duŋgina. \v 65 Taŋana le nane nu tugumŋge minnaig mbal ŋakmba kuru-kurukinaig le wam ta Yudea ma tabe ŋakmba mbol kumuŋgina. \p \v 66 Taŋgo pino pasa ta ismba wamdus te-sulumba Suŋgo tuku saŋgri kiŋo ta mbolŋge minna ta kila pilmba nu suŋgoka ndaŋndaŋamŋgat o ŋga idusmba minnaig. \s1 Sakaria tuku dir pasa \p \v 67 Sakaria nu Kuate tuku nyu te-duŋgina le Tukul Guwa nu mbol kumuŋgina le nu dir pasa teŋenmba sakina: \pi1 \v 68 Sine Israel mbal siŋgine Suŋgo Kuate tuku nyu te-duŋgube. \pi1 Nu sine nuŋe mbal tugum te promba muskil kile-tidiŋge siŋgit. \pi1 \v 69 Nu ande saŋgri ŋayo siŋgine muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku nuŋe piro taŋgo David tuku ndare mbolŋge te-mayokte. \pi1 \v 70 Kuate nu o buk taŋamba nuŋe tuan taŋgo kame tuku miŋge mbolŋge sakina. \pi1 \v 71 Nu sine tuku ŋgueu mbal sine kasursiŋgig mbal ta ŋakmba kile-ibeŋka muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat. \pi1 \v 72 Nu siŋgine mbuŋ kame mapekamŋgit ŋga saniŋgina ta kile kumute. \pi1 Nu nane ndoŋ wamdus ulendika pasa saŋgrinu saniŋgina ta gilai ndaŋgina. \pi1 \v 73-75 Nu sine Israel tuku ŋgueu mbal wai mbolŋge kile-luka kilamŋgat. Taŋawa le sine kuru kuru kugatok nu tuku piro biymba nu am mbolŋge tiŋreknu minmba ma ma kumamŋgig. \pi1 Nu taŋamba siŋgine mbuŋ Abraham pasa saŋgrinu sana. \b \p \v 76 O kiŋo, ne Kuate Suŋgo tuku tuan taŋgo. \pi1 Ne amboŋga kumba Suŋgo tuku ndin wakeimba kuanekamŋgat. \pi1 \v 77 Ne sine tumsiŋga le Kuate nu nuŋe mbal tuku une sauka gilaiŋga muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku ndin kaŋgeramŋgig. \pi1 \v 78 Kuate nu siŋka sine mapekam tuku iduste. \pi1 Nu samba tumbraŋ tuku mafewam tuku bulu kukulwa le sine tugum prowamŋgat. \pi1 \v 79 Promba sine kilŋasiŋguwa le sine ma make sinamŋge kume tuku saŋgri kumnemŋge mineg mbal ndin kaŋgermba ŋgamuŋgal gare tumba wamdus bulok minamŋgig. \m Sakaria nu taŋamba dir pasa sakina. \p \v 80 Kiŋo dabro ta minna ma ma suŋgoka wamdus saŋgrinu ŋak tiŋgina. Nu suŋgoka kumba ma baknu mbolŋge minna le ma ma ait kumuŋgina le Israel ŋgamukŋge mayok kina. \c 2 \s1 Maria nu Yesus te-pilna \r (Mateus 1.18-25) \p \v 1-3 Ait ta mbolŋge Sesar Augustus nu ma tugu ŋakmba mbolŋge taŋgo pino tuku nyu kuyarke likam tuku sakina le nane ŋakmba ndek nyu kuyarkam tuku naŋgine tumbraŋ tuguk kine likinaig. (O buk mandor Kuirinius nu Siria ma tugu kulatkam tuku gabat minna le nane maŋau ta tugu pilnaig). \p \v 4 Yosef nu David tuku ndare tukunu nu tiŋga Galilea ma Nasaret tumbraŋ kusremba David tuku tumbraŋ tuguk Betlehem Yudea ma tugu mbol kina. \v 5 Nuŋe pino madiwe tunaig ta nu tumba nakile nyu kuyarkam tuku kinaik. Maria nu buk fuŋgulok. \p \v 6 Nale kumba ka Betlehemŋge promba taŋge minmba Maria nu kiŋo te-palmbim bafuna ta \v 7 taŋgo kinyam tuku wande kumuŋgina le nu agaŋmor tuku wandek sinam taŋge kiŋo mulum te-pilna. Te-pilna sulumba kumiŋmbi soŋga agaŋmor isukusanu nza mbol taŋge pilna le minna. \s1 Eŋel kame sipsip kulatkanu mbal tugum mayok kinaig \p \v 8 Tumbraŋ ta kasomŋge sipsip kulat mbal afu furir naŋgine sipsip kulatka minnaig. \v 9 Kulatka minnaig le Suŋgo tuku eŋel ande nane tugum taŋge mayok kina le Suŋgo tuku bulu saŋgrinu nane kilŋaniŋgina le murkuka kuru kuru suŋgo tinaig. \v 10 Taŋanaig le eŋel nu ndek saniŋgina: Tane kuru kuru ndakap. Ye pasa mayenu satiŋgam prowet. Taŋgo pino ŋakmba mbolŋge gare suŋgo mayok kaŋgat. \v 11 Furir te mbolŋge David tuku tumbraŋ tugukŋge pino ande kiŋo te-palet. Nu Suŋgo nu Kuateŋge madina taŋgo Kristus. Nuŋge tane muskil kile-tidiŋge tiŋgamŋgat. \v 12 Tane nu kila palmbim tuku teŋenmba. Kiŋo ande kumiŋmbi soŋganu ŋak agaŋmor isukusanu nza mbolŋge kinye ŋak minit ta not ŋgina. \p \v 13 Taŋamba saka minna le pitik ndo samba mbolok eŋel kuasmbi suŋgo pro nu ndoŋ ulendika Kuate tuku nyu te-duŋga teŋenmba sakinaig: \pi1 \v 14 Samba mbolŋge Kuate tuku nyu suŋgo mayok kuwa. \pi1 Kilke mbolŋge Kuateŋge make patikate mbal ŋgamuŋgal wamdus bulok minwaig ŋginaig. \m \v 15 Kile eŋel kame taŋge nane kusreka luka samba mbol kinaig le sipsip kulatkanu mbal naŋgine naŋgine sakinaig: Sine wam mayok ket le Suŋgoŋge sasiŋgat ta ka Betlehemŋge kaŋgerbe ŋginaig. \p \v 16 Taŋaka nane pastiŋga pinder-pindermba ka Maria le Yosef kile-siglika kiŋo agaŋmor isukusanu nza mbolŋge kinye ŋak minna le kaŋgernaig. \v 17 Kaŋgernaig sulumba wande kusremba kilim kumba eŋel nu kiŋo tuku saniŋgina ta ŋakmba kubeu niŋginaig le \v 18 nane sipsip kulatkanu mbal tuku pasa ismba pirerek purkinaig le \v 19 Maria nu pasa ŋakmba wamdus sinamŋge idus tidiŋga minna. \p \v 20 Sipsip kulatkanu mbal nane luka ndek kumba eŋel pasa saniŋgina taŋamba kaŋgerkinaig tukunu nane Kuate tuku nyu te-duŋga kinaig. \s1 Yesus nyu pilnaig \p \v 21 Kusem ndindo kugana le nane kiŋo tumba ŋgaro pikmba nyunu Yesus ŋginaig. Maria nu kiŋo kon ndana le eŋel nu taŋamba kiŋo nyun tuwa ŋga wam paguna. \s1 Yesus tumba kusem wande suŋgo sinam kinaig \p \v 22 Moses tuku tukul dubimba ina nuŋe ŋgarosu purfeŋnu mayok kuwa ŋga Kuate atraukam tuku ait kumuŋguwa le nale kiŋo tumba Kuate tuku madimba nu tambim ŋga mbumba Yerusalem kinaik. \v 23 Suŋgo tuku kuyar mbolŋge tukul ta teŋenmba minit: Kiŋo mulum prowa ta Suŋgo tuku madimba nu tambim tuku ŋgate. \v 24 Kuyar pasa ande ta gami armba ko kurinum fat armba kilmba Kuate atraukam tuku sakate. Nale tukul ta kumuwam tuku kinaik. \p \v 25 Yerusalemŋge taŋgo tiŋreknu ande Kuate dubina tuku nyunu Simeon minna. Nu Israel mbal tuku muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku taŋgo tairŋga minna. Tukul Guwa nu ŋak minna. \v 26 Nu Tukul Guwaŋge buk sana: Ne kume ndaka mina le Suŋgoŋge madina taŋgo Kristus prowa le kaŋgeramŋgat ŋgina. \p \v 27 Ait ta mbolŋge Tukul Guwaŋge Simeon wamdus tuna le nu tiŋga kusem wande sinam kina. Nu ka taŋge minna le Maria le Yosef Yesus tumba tukul dubimba maŋau ta kam saka pronaik le \v 28 Simeon nu ndek kiŋo yaimba bagailmba Kuate tuku nyu te-duŋga teŋenmba sakina: \pi1 \v 29 O Suŋgo, ne ye pasa sayina ta kumuŋgat tukunu kile ye ne tuku piro taŋgo ŋgamuŋgal wamdus bulok kumamŋgit. \pi1 \v 30 Yiŋe ammbi sine muskil kile-tidiŋgam tuku taŋgo kaŋgeret. \pi1 \v 31 Ne kilke mbol mbal ŋakmba am mbolŋge nu te-mayokna. \pi1 \v 32 Nu kasomok mbal kilŋaniŋguwa le nane ne kila palmbimŋgaig. \pi1 Nu mbolŋge sine Israel nyu mayok kaŋgat ŋgina. \m \v 33 Simeon nu taŋamba sakina le ina mam nuŋe wamdus pirerek purkinaik. \p \v 34-35 Kile nu nale nyaro nikmba maŋ ina nuŋe Maria sana: Kiŋo te Kuateŋge pilna le nu mbolŋge Israel afu bariŋga ndekamŋgaig. Afu tiŋgamŋgaig. Nu Kuate tuku nzali te-mayokuwa le nane gudommba nu kasurwaig le nane tuku wamdus kilimok mayok kaŋgat. Ne nu tuku ŋgamuŋgal rar suŋgo tamŋgat ŋga Maria sana. \p \v 36 Tuan pino ande nyunu Ana nu mata taŋge minna. Nu Fanuel kulim nuŋe Aser tuku ndare ande. Nu saibo pile mayena. Nu yar 7 taŋgo ŋak minna sulumba \v 37 taŋgo nuŋe kumna le nu kuembol minmba ma ma yar 84 kusrena. Nu furir ki kidemmba kusem wande suŋgo ta sinamŋge minmba nu Kuate mbariŋmba mara afu nyamagaŋ pinka Kuate yabaŋmba minna. \v 38 Ait ta mbolŋge ndo nu mata kusem wande mbol promba kiŋo kaŋgermba Kuate tuku nyu te-duŋgina. Nane afu Yerusalem muskil te-tiwam tuku tairŋga minnaig mbal nu kiŋo ta tuku nane saniŋmba minna. \s1 Nale luka Nasaret kinaik \p \v 39 Yosef le Maria nale Suŋgo tuku tukul ŋakmba ke sulumba nale luka Galilea kumba nakile tumbraŋ Nasaret kinaik ka \v 40 taŋge kiŋo nu suŋgokina le Kuate nu make pilna le nu saŋgri pilmba wamdus kuyar mayenu ŋak tiŋgina. \s1 Yesus nu kiŋo mo kusem wande sinam kina \p \v 41 Pagumba nye suŋgo Pasowa tuku kusem ait mbolŋge yar kidemba Maria le Yosef mbumba Yerusalem kumba minanu. \v 42 Yesus nu yar 12 ŋak minna le ait ta kumuŋgina le nale nakile ait ta dubimba maŋ mbumba Yerusalem kinaik ka \v 43 taŋge Pasowa ait kugana le nale luka ndek kinaik le Yesus nu Yerusalemŋge minna ta nale wam ta katese ndanaik. \v 44 Nu afu ndoŋ kinit ŋga idusmba kumba ka ndinŋge ait ndindo kugana le furirna le nale nakile ndare tuma gulab kame ŋgamukŋge kusnaŋga nu sota kinaik ka \v 45 taŋge kaŋger ndamba luka maŋ nu sota mbumba Yerusalem kinaik. \p \v 46 Pro Yerusalemŋge nu sota ka mara keŋnu mbolŋge kusem wande suŋgo sinamŋge tum taŋgo ŋgamukŋge nu minyoka pasa ismba nane kusna-kusnaniŋmba minna le kaŋgernaik. \v 47 Nu kila suŋgo ŋak minmba kumumbi lafuna le ŋakmba pirerek purkinaig. \p \v 48 Kile nale nu kaŋgermba piriri ŋayonaik sulumba ina nuŋe sakina: Kiŋo, ndaŋam ne sile piro kareŋ sikit le sile mam naŋe ndoŋ ŋgamuŋgal fulilka ne sota minek ŋgina le \v 49 nu ndek nale sanikina: Tale ndaŋam ye sota piro kareŋkik. Tale amboŋga yiŋe Mam tuku wande te mbolŋge ndaŋam nda mambilaik ŋgina le \v 50 nale nu tuku pasa ismba tugunu katese ndanaik. \p \v 51 Kile Yesus nu tiŋga nale ndoŋ luka ndek Nasaret kumba ka taŋge nale tuku miŋge kumnemŋge minna. Ina nuŋe nu wam ŋakmba mayok kinaig ta wamdus sinamŋge idus tidiŋga minna. \p \v 52 Yesus nu suŋgokina le Kuateŋge nu make pilna. Nu ŋgamuŋgal kuyar mayenu ŋak tiŋgina le taŋgo pino ŋakmba nu make pilnaig. \c 3 \s1 Yohanus kule pisne taŋgo pasa kuklina \r (Mateus 3.1-12; Markus 1.2-8; Yohanus 1.19-28) \p \v 1 Sesar Tiberius nu Rom mbal kulatka yar 15 ŋak minna le Pontius Pilatus nu Yudea ma tugu kulatka minna. Herodus nu Galilea ma tugu kulatka minna le maib nuŋe Filipus nu Iturea le Trakonitis ma tugu kulatka minna. Lisanias nu Abilene ma tugu kulatka minna. \p \v 2 Anas nale Kaiafas ndoŋ pris gabat sugo minnaik. Ait ta mbolŋge Sakaria tuku kiŋo nuŋe Yohanus nu ma baknu mbolŋge minna le Kuate nu tugum promba wam paguna le \v 3 nu tiŋga tumbraŋ afu Yordan kule patukŋge mine likinaig ta ŋakmba mbol kumba pasa kuklimba taŋgo nane ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusreka kule pisne tuwaig le Kuate nu nane tuku une sauka gilaiŋgamŋgat ŋga saka minna. \v 4 Tuan taŋgo Aisaia nu pasa ande kuyarna le Yohanus mbolŋge kumuŋgina ta teŋenmba. \q1 Ma baknu mbolŋge wi ande kueŋka teŋenmba sakate. \q1 Suŋgo tuku ndin wakeimba kuanekap. \q1 Nu likam tuku ndin te-tiwap. \q1 \v 5 Ŋguruŋ ŋakmba kilke diŋniŋgam tuku. \q1 Tabe ŋakmba saika kile-ibeŋkam tuku. \q1 Baŋaŋok ta kile-tidiŋge likam tuku. \q1 Ndin mbuter ŋakmba sai basleniŋgam tuku. \q1 \v 6 Taŋamba kile-tidiŋgap le Kuate nu taŋgo muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku ndin kilke mbol mbal ŋakmba kaŋgeramŋgaig. \rq Aisaia 40.3-5\rq* \m Aisaia nu taŋamba kuyarna. \p \v 7 Mbal gudommba kule pisneniŋguwa ŋga Yohanus tugum prowe likinaig le nu nane saniŋgina: Tane mbeŋ tuku fat Kuate tuku pa tam tuku minig. Tane imaŋge riroŋ pasa satiŋgat le pa ta laiptiŋguwa ŋga kule pisne tam prode. \v 8 Tane siŋka ŋgamuŋgal biye mbilmba taŋgine maŋau ŋaigonu kusrekinaig kande alonu kumumbi kile-mayokkap le kaŋgerkube. Abraham nu sine tuku mbuŋ ŋga payam ndakap. Ye tane kilimok satiŋget. Kuate nu tane pitaika ndame kame tembi Abraham tuku ndare kitek kile-mayokkam kumuŋ. \v 9 Kuate nu sapor ail tugunu tugumŋge pilna le minit. Ail afu alo mage ndade ta ŋakmba pike lika pankate le pa mbol kinig ŋga saniŋgina. \p \v 10 Taŋakina le maŋgur suŋgo ta ndek Yohanus kusnanaig: i ... Sine ndaŋamŋgig ŋginaig le \v 11 nu lafumba saniŋgina: Ande nu tawi armba ŋak kande inum tumba tawi kugatok si tuwa. Nyamagaŋ mata taŋawap ŋgina. \p \v 12 Takis kilanu mbal afu kule pisneniŋguwa ŋga nu tugum promba nu kusnanaig: Tum taŋgo, sine ndaŋamŋgig ŋginaig le \v 13 nu ndek nane saniŋgina: Tane takis kilmba kumumbi ndo kilap ŋgina. \p \v 14 Kame taŋgo afu mata nu kusnanaig: Sine mata ndaŋamŋgig ŋginaig le nu sakina: Tane taŋgo afu tuku ndametiŋ didikam tuku pani farmba ko pasa mbolŋge yabri pasa sa ndakap. Taŋgine mundu tuku piya biymba tala ndakap ŋgina. \p \v 15 Taŋgo pino nane Kristus prowam tuku minde minnaig sulumba Yohanus tuku wamdus teroka Kuateŋge madina taŋgo ta noten e ko noten kuga ŋga saka minnaig le \v 16 nu katesemba ndek nane ŋakmba saniŋgina: Ye kulembi tane kule pisne tiŋget. Ande ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ta nu ye tuku saŋgri liwamŋgat. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye nu tugumŋge nu tuku kupe ŋgaro tuku muli kukliwam tuku wam ŋai ta mata nu mbolŋge kam kumuŋ kuga. Nu pro Tukul Guwambi pambi tane tuku ŋgamuŋgal kule pisne taŋaŋ tiŋgamŋgat. \v 17 Nu wit pileŋgam bafute. Nu pro wit mbain mbolŋge minig ta silimba bareŋmba alonu kilmba nuŋe nyamagaŋ tuku wande mbolŋge patikamŋgat. Nu tiglu ta kilmba pa mbolŋge kutuwa le ugmba minmba minamŋgat. Pa ta kupe nda ŋgina. \v 18 Taŋamba Yohanus nu nane wam paguka pasa mayenu kuklimba minna. \p \v 19 Mara ande mandor Herodus nu maib nuŋe tuku pino Herodias yaimba wam ŋaigonu afu turmba ke likina le Yohanusŋge nu tumba sawe likina le \v 20 nu ndek Yohanus tumba muliŋtumba wandekŋge pilna. Wam ta mbolŋge nu nuŋe mbar ŋakmba liniŋmba mbar suŋgona. \s1 Yohanusŋge Yesus kule pisnena \r (Mateus 3.13-17; Markus 1.9-11) \p \v 21 Yohanus nu muli wandek sinamŋge mine ndaka nu taŋgo kuasmbi suŋgomba kule pisneniŋgina sulumba Yesus turmba kule pisnena. Yesus nu kule pisne tumba Kuate ndoŋ pasata minna le samba talkina le \v 22 Tukul Guwa ŋgarosu te-mayokmba gami taŋaŋ ndeka nu mbolŋge minna. Kile samba mbolŋge pasa ande promba teŋenmba sakina: Ne yiŋe Kiŋo. Ye ne tuku kume purmba ne tuku gare suŋgo tet ŋgina. \s1 Yesus tuku mbuŋ kat nuŋe \r (Mateus 1.1-17) \p \v 23 Yesus nu yar 30 ŋak minmba nu piro tugu pilna. Nane ŋakmba nu Yosef tuku kiŋo ndo ŋga idusnaig. Yosef tuku ndare tuturmba teŋenmba lukina. \p Yosef nu Hilai tuku kiŋo. \v 24 Hilai nu Matat tuku kiŋo. Matat nu Levi tuku kiŋo. Levi nu Melki tuku kiŋo. Melki nu Yanai tuku kiŋo. Yanai nu Yosef tuku kiŋo. \v 25 Yosef nu Matatias tuku kiŋo. Matatias nu Amos tuku kiŋo. Amos nu Neam tuku kiŋo. Neam nu Esli tuku kiŋo. Esli nu Nagai tuku kiŋo. \v 26 Nagai nu Meat tuku kiŋo. Meat nu Matatias tuku kiŋo. Matatias nu Semen tuku kiŋo. Semen nu Yosek tuku kiŋo. Yosek nu Yoda tuku kiŋo. \v 27 Yoda nu Yoanan tuku kiŋo. Yoanan nu Resa tuku kiŋo. Resa nu Serubabel tuku kiŋo. Serubabel nu Sealtiel tuku kiŋo. Sealtiel nu Neri tuku kiŋo. \v 28 Neri nu Melki tuku kiŋo. Melki nu Adi tuku kiŋo. Adi nu Kosam tuku kiŋo. Kosam nu Elmadam tuku kiŋo. Elmadam nu Er tuku kiŋo. \v 29 Er nu Yosua tuku kiŋo. Yosua nu Elieser tuku kiŋo. Elieser nu Yorim tuku kiŋo. Yorim nu Matat tuku kiŋo. Matat nu Levi tuku kiŋo. \v 30 Levi nu Simeon tuku kiŋo. Simeon nu Yuda tuku kiŋo. Yuda nu Yosef tuku kiŋo. Yosef nu Yonam tuku kiŋo. Yonam nu Eliakim tuku kiŋo. \v 31 Eliakim nu Melea tuku kiŋo. Melea nu Mena tuku kiŋo. Mena nu Matata tuku kiŋo. Matata nu Natan tuku kiŋo. Natan nu David tuku kiŋo. \v 32 David nu Yesi tuku kiŋo. Yesi nu Obed tuku kiŋo. Obed nu Boas tuku kiŋo. Boas nu Salmon tuku kiŋo. Salmon nu Nason tuku kiŋo. \v 33 Nason nu Aminadab tuku kiŋo. Aminadab nu Admin tuku kiŋo. Admin nu Arni tuku kiŋo. Arni nu Hesron tuku kiŋo. Hesron nu Peres tuku kiŋo. Peres nu Yuda tuku kiŋo. \v 34 Yuda nu Yakob tuku kiŋo. Yakob nu Isak tuku kiŋo. Isak nu Abraham tuku kiŋo. Abraham nu Tera tuku kiŋo. Tera nu Nahor tuku kiŋo. \v 35 Nahor nu Serak tuku kiŋo. Serak nu Riyu tuku kiŋo. Riyu nu Pelek tuku kiŋo. Pelek nu Eber tuku kiŋo. Eber nu Sela tuku kiŋo. \v 36 Sela nu Kanan tuku kiŋo. Kanan nu Arfaksat tuku kiŋo. Arfaksat nu Sem tuku kiŋo. Sem nu Noa tuku kiŋo. Noa nu Lamek tuku kiŋo. \v 37 Lamek nu Metusala tuku kiŋo. Metusala nu Enok tuku kiŋo. Enok nu Yaret tuku kiŋo. Yaret nu Mahalalel tuku kiŋo. Mahalalel nu Kenan tuku kiŋo. \v 38 Kenan nu Enos tuku kiŋo. Enos nu Set tuku kiŋo. Set nu Adam tuku kiŋo. Adam nu Kuate tuku kiŋo. \c 4 \s1 Satan nu Yesus tagona \r (Mateus 4.1-11) \p \v 1 Yohanus nu Yesus kule pisnena le Tukul Guwa nu mbolŋge kumuŋgina. Kile Tukul Guwa nu wamdus tuna le nu tiŋga Yordan kule kusremba ka ma baknu mbolŋge minna le \v 2 Satan pro mara 40 taŋaŋ nu tago-tagomba minna. Yesus nu agaŋ inum nye ndaka minna le ait ta kugana le nu guba mayena. \p \v 3 Kile Satan nu Yesus sana: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋga sakate ta kile ndame te sawa le bret kuilkuwa le ne tumba nya ŋga sana. \v 4 Taŋakina le nu lafumba sana: Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Taŋgo nane bret nyade ta mbolŋge ndo abo minam kumuŋ kuga ŋga sakate ŋgina. \rq Lo 8.3\rq* \m \v 5 Kile Satan nu Yesus tumba ka biŋ suŋgo ande mbol kumba ka pitik ndo kilke te tuku sugo ŋakmba tummba sana: \v 6 Nyu sugo saŋgri ŋakmba mine likade te ŋakmba ye tuku wai mbolŋge minig. Ye ande tambim idusmba ta tambimŋgit. \v 7 Ne ye tuku nyu te-duŋga mbariŋya ta saŋgri ŋakmba te ne tanmbimŋgit ŋgina le \v 8 nu lafumba sana: Kuyar ande teŋenmba minit. \q1 Taŋgine Suŋgo Kuate nu tuku nyu te-duŋga nu mbariŋap. Nu tuku miŋge ndo kumnemŋge minap ŋga sakate ŋgina. \rq Lo 6.13-14\rq* \m \v 9 Kile Satan nu Yesus tumba ka Yerusalem kusem wande suŋgo funu kuennu ta mbolŋge pilna sulumba sana: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋga sakate ta pateŋga o ibeŋ nzi kaye. \v 10 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Kuate nu nuŋe eŋel kame kukulniŋguwa le pro ne kulatkamŋgaig ŋgate tukunu ne maye minamŋgat. \q1 \v 11 Ne ndame mbolŋge naŋe kupe daŋŋga fetkikat ŋga nane pro waimbi ne biye-biyenamŋgaig ŋgate. \rq Mune 91.11-12\rq* \m \v 12 Taŋakina le nu ndek Satan sana: Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Taŋgine Suŋgo Kuate tago ndawap ŋga sakate ŋgina. \rq Lo 6.16\rq* \m \v 13 Satan nu taŋamba Yesus mbolŋge tago ŋakmba ke sulumba nu kusremba nu maŋ tagowam tuku ait mayenu ande tairŋga minna. \s1 Yesus nu Galileaŋge piro tugu pilna \r (Mateus 4.12-17; Markus 1.14-15) \p \v 14-15 Yesus nu Tukul Guwa tuku saŋgri ŋak tiŋga luka Galilea ma mbol kumba taŋge minna. Nu nane tuku kusem wande sinam kine lika pasa kuklina le ŋakmba nu tuku nyu te-duŋginaig. Ma patuk patuk ŋakmba nu tuku nyu ise likinaig. \s1 Nasaret mbal Yesus talanaig \r (Mateus 13.53-58; Markus 6.1-6) \p \v 16 Yesus nu kumba nuŋe suŋgokina tuku tumbraŋ Nasaret prona. Pro taŋge nuŋe maŋau dubimba kusem ait mbolŋge kusem kaŋgeram kina ka taŋge Kuate tuku pasa burkam tuku tiŋgina. \v 17 Andeŋge tuan taŋgo Aisaia tuku kuyar ta tuna le nu ndek waŋe kuklimba pasa sota ka ande kaŋgermba teŋenmba burkina. \q1 \v 18 Suŋgo tuku Guwa nu ye mbolŋge minit. \q1 Nuŋge ye madiyina le ye piro teŋenmba kam tuku minet. \q1 Ye sanzal mbal tugumŋge pasa mayenu kukliwamŋgit. \q1 Ye saniŋgi le muliŋ kilanu taŋgo minig ta nane mayok kaŋgaig. Am tukulok mbal am maraŋgamŋgaig. \q1 Ye sinamanzerka minig mbal muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgit. \q1 \v 19 Kuate nu kilke mbol mbal turkam tuku ait prote ŋga saniŋgamŋgit. \rq Aisaia 61.1-2\rq* \m \v 20 Yesus nu kuyar ta burka waŋe maŋ filfilmba luka piro taŋgo tumba minyokina. Minyokina le kusem wandekŋge minyok minnaig mbal nane ŋakmba nu kaŋger timba minnaig le \v 21 nu pasa tugu pilmba saniŋgina: Kuyar pasa burkit le isaig ta ki ait te mbolŋge alonu mayok kinit ŋgina. \p \v 22 Nu miŋge bulokmbi pasa purfeŋnu kuklina le nane ŋakmba nu tuku saka minmba pirerek purka sakinaig: i ... Taŋgo te Yosef tuku kiŋo. Ndaŋmba nu pasa teŋen kuklite ŋga saka minnaig le \v 23 nu ndek nane saniŋgina: Ye kila. Tane yaba pasa ande teŋenmba sayam idusde. Dokta, naŋe miroŋ ŋgarosu wakeiya ŋga idusde. Kaperneum tumbraŋŋge maŋau saŋgrinu ke likina le isgeŋ ta kile naŋe tumbraŋ tuguk teŋge ka le sine kaŋgerbe ŋga sayam idusde ŋgina. \p \v 24 Yesus nu maŋ lato saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tuan taŋgo ande nuŋe tumbraŋ tugukŋge pasa kukliwa ta nane nu talawamŋgaig. \v 25 Tuan taŋgo Elia nu minna le yar keŋmba tambun 6 sawe piye ndakina le ma tugu ŋakmba mbol guba suŋgo prona. Ait ta mbolŋge Israel pino kuembol gudommba minnaig ta Kuate nu Elia kukulna le nane tuku inum tugum kine ndakina. \v 26 Kasomok pino kuembol ande Sarefat tumbraŋ Sidon ma mbolok ta tugum kina. \v 27 Tuan taŋgo ande Elisa minna le Israel taŋgo gudommba ŋgirŋger ŋak minnaig ta Elisa nu nane tuku inum wakei ndana. Sirianu kasomok taŋgo Neaman ndo wakeina ŋga saniŋgina. \p \v 28 Yesus nu taŋamba saniŋgina le kusem wandekŋge minnaig mbal ndek gubra suŋgo tinaig sulumba \v 29 nane pastiŋga Yesus biye timba didika kumba ka tumbraŋ kusremba naŋgine tumbraŋ tabe ndumor mbolŋge bukŋgam kinaig kande \v 30 nu nane kusreka ŋgamuk ŋgamuk kina. \s1 Yesus nu taŋgo ande bukla ŋak wakeina \r (Markus 1.21-28) \p \v 31 Kile Yesus nu Galilea ma mbol kumba ka Kaperneum tumbraŋ prona. Pro kusem ait mbolŋge nu nane pasa tumniŋmba minna le \v 32 nane ismba nu pasa miro taŋgo taŋaŋ tumniŋgina tukunu nane pirerek purkinaig. \p \v 33 Kusem wandek sinam taŋge bukla ŋak taŋgo ande minna. Nu wi kueŋka sakina: \v 34 Yesus Nasaretnu, ne sine ndoŋ wamdus tuma kuga. Ne sine bale faram prote e? Ye kila. Ne Kuate tuku Kiŋo ŋgina le \v 35 nu ndek bukla ta sawe lika sana: Ne maninka. Taŋgo ta kusremba mayok ka kaye ŋgina le bukla ta nane ŋgamukŋge taŋgo ta tumba te-bukŋga nu ŋayo sili ndamba mayok ka nu kusremba kina. \v 36 Taŋana le nane ŋakmba ndek pirerek purka muŋgu kusnaŋginaig: Pasa ta ame pasa taŋaŋ. Nu saŋgri ŋak gabat suŋgo taŋaŋ bukla saniŋgit le kua ka taŋgo kusreka kinig ŋginaig. \p \v 37 Kile Yesus tuku nyu ma ta tuku tumbraŋ ŋakmba kumuŋge likina. \s1 Yesus nu guaze mbal gudommba wakeikina \r (Mateus 8.14-17; Markus 1.29-34) \p \v 38 Yesus nu kusem wande kusremba ka Simon tuku wande mbol kina. Simon tuku magma nuŋe ŋgaro suŋgomba pa tiŋgina le nane Yesusŋge nu turwa ŋga nu sanaig le \v 39 nu ka ŋgaro pa tiŋgina ta sawe likina le ŋgaro mukumba nu mayekina. Taŋamba nu pitik ndo tiŋga nane tuku paguna. \p \v 40 Ait ta mbolŋge ki butuŋgam bafuna le afuŋge naŋgine mbal guaze tugu yimyam ta ŋakmba kilmba mindeka Yesus tugum prowe likinaig le nu ŋakmba waimbi kigrekina le mageke likinaig. \v 41 Nu bukla ŋak mbal mata wakeikina le bukla nane kusreka wikaraumba sakinaig: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋginaig. Bukla nane Yesus nu Kuateŋge madina taŋgo ta kila tukunu nu nane miŋge pipniŋgina le nu tuku sa ndakinaig. \p \v 42 Mafemba minna le Yesus nu tiŋga ma yamok kina le nane afu nu sota ka te-silika nu nane ndoŋ minam tuku ŋgailkinaig le \v 43 nu ndek nane saniŋgina: Kuga. Ye tumbraŋ afu mbolŋge Kuate nuŋe gageu kulatkate pasa mayenu ta kukliwamŋgit. Kuate nu ta tuku ye kukulyina ŋgina. \v 44 Taŋakina sulumba tiŋga kumba ka Yudea mbal tuku kusem wande ŋakmba mbolŋge pasa kuklimba saniŋmba minna. \c 5 \s1 Yesus nu nane afu nu dubiwam tuku madiniŋgina \r (Mateus 4.18-22; Markus 1.16-20) \p \v 1 Yesus nu Genesaret kule kualiŋ tuku piyalŋge minna le nane gudommba Kuate tuku pasa isam tuku muŋgu signa-signaŋga nu pipka minnaig. \v 2 Taŋamba minnaig le nu waŋ armba tabekŋge minnaik ta kaŋgerkina. Kualegaŋ kilanu mbal nane waŋ ta kusreka nane kumaŋ minyaŋga minnaig. \p \v 3 Kile Yesus nu Simon tuku waŋ poŋgina sulumba waŋ mbitiwa le piyal kusremba dir si kuwa ŋga sana ta nu kumuna. Taŋana le nu waŋ mbol taŋge minyok minmba taŋgo pino pasa tumniŋmba minna. \p \v 4 Nu pasa saniŋge deŋpurmba kile nu ndek Simon sana: Waŋ mbitimba ka fando siŋge kualegaŋ kilam tuku kumaŋ panke likap ŋgina le \v 5 nu lafumba sakina: Suŋgo, sine furir te mbolŋge kualegaŋ sotigig ta afu nda kilig ta neŋge sakate tukunu ye kumba maŋ kumaŋ bukŋgamŋgit ŋgina. \p \v 6 Taŋaka sana le nane kumba ka kumaŋ bukŋginaig ta kualegaŋ gudommba sinam kinaig le kualegaŋ pitinuŋge kumaŋ sambriwam bafunaig le \v 7 nane ndek naŋgine piro tuma waŋ ande mbolŋge minnaig ta waimbi aukniŋginaig le nane pro kualegaŋ kilmba waŋ arŋeŋ lignenikinaig le waŋ buto kambim bafunaik. \p \v 8-10 Petrus nane nu ndoŋ minnaig mbal turmba kualegaŋ gudommba kilnaig ta kaŋgerka piriri ŋayomba minnaig. Yakobus le Yohanus, Simon ndoŋ piro tuma nale mata taŋanaik. \p Kile Simon Petrus nu ndek Yesus tugum taŋge dagol tidroŋga nu sana: Suŋgo ne ye kusreyumba kaye. Ye mayenu kuga. Ye une ŋak ŋgina le nu ndek Simon sana: Ne kuru kuru ndaka. Ŋgumneŋga ne taŋgo pino taŋamba kilamŋgat ŋgina. \v 11 Taŋakina le nane waŋ koika tabek kinaig sulumba agaŋ ndende ŋakmba kusreka Yesus dubimba kinaig. \s1 Yesus nu taŋgo ŋgirŋger ŋak wakeina \r (Mateus 8.1-4; Markus 1.40-45) \p \v 12 Yesus nu tumbraŋ suŋgo ande mbolŋge minna le taŋgo ande ŋgarosu ŋakmba ŋgirŋger ŋak Yesus kaŋgermba pro nu tugum taŋge truk ka nu sarsarmba sana: O Suŋgo, ne kumuŋ. Ne nzalinuwa ndeta ye tuku ŋgarosu wakeiwa ŋgina le \v 13 nu ndek wai kuitka nu kiremba sana: Au. Ye ne wakeinet ŋgina. Taŋakina le ŋgirŋger gagulka ŋgarosu mayekina le \v 14 Yesus nu miŋge pipmba nu sana: Ye ne mbolŋge maŋau kit te afu sa ndaniŋga. Ne kumba ka naŋe ŋgarosu pris tuma. Ne mayekat ta Moses tuku tukul dubimba atrau agaŋ pris tawe le atraukuwa le ŋakmba ne mayekat ta kila pilwaig ŋgina. \p \v 15 Miŋge pipna ta Yesus tuku nyu saka kubeumba kinaig le taŋgo kuasmbi gudommba mara mara nu tuku pasa isam tuku guaze wakeikuwa ŋga nu tugumŋge maŋgurke likinaig. \v 16 Taŋanaig le Yesus nu yamok kumba Kuate ndoŋ pasatina. \s1 Yesus nu taŋgo ŋgarosu milmailkanu wakeina \r (Mateus 9.1-8; Markus 2.1-12) \p \v 17 Mara ande Yesus nu nane pasa tumniŋmba minna le Farisi taŋgo kusem pasa bitekŋganu taŋgo afu nane taŋge minnaig. Nane Yerusalem tumbraŋ suŋgo Galilea ma tugu Yudea ma tugu ta tuku tumbraŋ foŋfoŋ ŋakmba mbolŋge prowe likinaig. Guaze wakeikam tuku Yesus nu Suŋgo tuku saŋgri ŋak minna. \p \v 18 Kile taŋgo afuŋge taŋgo ande ŋgarosu milmailkanu sukuŋga Yesus tugum palmbim saka tumba pronaig. \v 19 Pronaig le taŋgo gudommbaŋge ma tukulnaig le nane wandek sinam kambim kumuŋ kuga le nane ndek wande poŋga funu tetka guaze taŋgo nzaŋnzaŋ ŋak ta muli panmba taŋgo ŋgamukŋge Yesus tumailam taŋge pilnaig. \v 20 Taŋanaig le Yesus nu nane nu tuku saŋgri tomba tiŋginaig ta katesemba nu ndek taŋgo ta sana: Mata, ye ne tuku mbar ŋakmba sauka gilaiŋget ŋgina. \p \v 21 Taŋakina le kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi ndoŋ nu talamba idusnaig: Nu Kuate le taŋakate e? Kuateŋge ndo mbar saukam kumuŋ ŋga idusmba minnaig le \v 22 nu nane tuku wamdus kamusmba ndek saniŋgina: Ndaŋam saka tane wamdus te-pilemba minig. Ye tane kusnatiŋgamŋgit. \v 23 Ame pasa ye taŋgo te sawam tuku wam bada? Ye ne tuku mbar sauka gilaiŋget ko tiŋga lika kaye ŋget. \v 24 Ye Ndindo Katesek Taŋgo kilke te mbolŋge mbar saukam tuku ye saŋgri ŋak. Tane wam ta kila palpe ŋga ye kile pasa wam bada te sawamŋgit ŋgina. Taŋaka nu taŋgo ŋgarosu milmailkanu ta sana: Ye ne sanet. Ne tiŋga nzaŋnzaŋ kuramba naŋe tumbraŋ kaye ŋgina. \p \v 25 Taŋakina le nu nane ŋakmba am mbolŋge pitikndo tiŋga nzaŋnzaŋ kuramba lika kumba Kuate tuku nyu te-duŋga nuŋe tumbraŋ kina le \v 26 nane wandek taŋge minnaig mbal pirerek purka wai makemba Kuate tuku nyu te-duŋga nu tuku kuru-kuruka sakinaig: i ... Sine ki ait te mbolŋge wam kitek saŋgri ŋayo kaŋgergig ŋginaig. \s1 Yesus nu Levi wikina \r (Mateus 9.9-13; Markus 2.13-17) \p \v 27 Kile Yesus nu mayok ka kumba takis kilanu wande mbolŋge takis kilanu taŋgo ande Levi piroka minna le kaŋgermba sana: Ilmba ye dubiya ŋgina le \v 28 nu tiŋga agaŋ ŋakmba kusreka nu dubimba kina. \p \v 29 Levi nu nuŋe wande mbolŋge Yesus tuku pagumba nye suŋgo ande kina le nane gudommba afu takis kilanu afu mbal kise taŋge isukusnaig. \v 30 Isukusmba minnaig le Farisi nane kusem pasa bitekŋganu mbal afu ndoŋ gubra tumba Yesus dubinaig mbal saniŋmba sakinaig: Ndaŋam saka tane takis kilanu mbal wam ŋaigonu kade mbal ndoŋ isukusig ŋginaig le \v 31 Yesus nu ndek lafumba saniŋgina: Guaze kugatok mbal nane dokta tugum kine ndakade. Guaze ŋak mbal ndo nu tugum kinig. \v 32 Afu sine magenu ŋgade ta nane ŋgamuŋgal mbilwaig ŋga ye pro ndawen. Ye une ŋak mbal ŋgamuŋgal mbilwaig ŋga prowen ŋgina. \s1 Nyamagaŋ pinkam tuku pasa \r (Mateus 9.14-17; Markus 2.18-22) \p \v 33 Nane afu pro Yesus sanaig: Yohanus dubide mbal nane ait gudommba nyamagaŋ pinka Kuate yabaŋmba minig. Farisi mbal dubikade mbal nane mata taŋade. Ndaŋam ne dubinade mbal mara mindek isukusmba ndo minig ŋginaig le \v 34 nu ndek lafumba saniŋgina: Taŋgo ande nu pino tam tuku pagumba nye mbolŋge nu nuŋe mbal ndoŋ minit tukunu nane nyamagaŋ pin ndakade. \v 35 Ŋgumneŋga nane afuŋge pro taŋgo ta nane ŋgamukŋge tuwaig le nane wamdus pitiniŋguwa le nyamagaŋ pinkamŋgaig ŋgina. \p \v 36 Taŋamba nu yaba pasambi nane saniŋgina: Ande nu tawi urfunu burokuwa le tawi abonu tumba fudiŋmba kuerka burok ta tukulmba zail ndaŋgate. Nu taŋawa ta tawi kitek ta ŋayo siliwamŋgat. Kumiŋ abonu kumiŋ urfunu mata katlisam kumuŋ kuga. \p \v 37 Ande nu grep kule kitek tumba agaŋmor ŋgaro urfunu sinamŋge tol ndate. Nu taŋawa ta grep kule fulilka agaŋmor ŋgaro urfunu fetka grep kule kutuka ndeke suluwamŋgat. Agaŋmor ŋgaro mata ŋayoŋgamŋgat. \v 38 Nane grep kule kitek tumba agaŋmor ŋgaro kitek sinamŋge tolde. \v 39 Taŋgo nu grep kule ambokok nyate ta nu grep kule kitek nyam idus ndate. Grep kule ambokok ta kikoŋnu ŋgate ŋgina. \c 6 \s1 Kusem ait mbolŋge maŋau kam tuku pasa \r (Mateus 12.1-8; Markus 2.23-28) \p \v 1 Kusem ande mbolŋge Yesus nane wit piro ande sinam sinam lika nuŋe dubinaig mbal nane wit alonu supika waimbi ŋgisneka nyam nyam kinaig le \v 2 Farisi taŋgo afu nane kaŋgerka saniŋginaig: Ndaŋam saka tane sine tuku tukul lukamba kusem ait mbolŋge nyamagaŋ kilig ŋginaig le \v 3 Yesus nu pasa ta lafumba saniŋgina: David nuŋe mbal ndoŋ nane guba ŋaigoniŋgina le nu wam ande kina ta tane kuyar ta burkade tae. \v 4 Nu Kuate tuku wandek sinam kina sulumba tukul bret Kuate am mbolŋge patikinaig ta afu kilmba nyumba nuŋe mbal mata niŋgina le nyinaig. Bret ta taŋgo nane nye ndakade tuku. Pris mbalŋge ndo nyade tuku ŋga saniŋgina sulumba \v 5 sakina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kusem ait tuku gabat minet ŋgina. \s1 Yesus nu taŋgo wai pagriŋganu ta wakeina \r (Mateus 12.9-14; Markus 3.1-6) \p \v 6 Kusem ait ande mbolŋge Yesus nu kusem wandek sinam kina sulumba nu nane pasa tumniŋmba minna. Sinam taŋge taŋgo ande wai ndinam kummba pagriŋganu ŋak minna. \p \v 7 Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi ndoŋ Yesus nu kusem ait mbolŋge taŋgo wakeiwa le pasa mbolŋge palmbim tuku nu kulatka minnaig le \v 8 nu nane tuku wamdus katesemba wai kummba pagriŋganu ŋak taŋgo ta sana: Ilmba teŋge tiŋga ŋgina le nu ka nane ŋgamukŋge tiŋgina. \p \v 9 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Ye tane kusnatiŋgamŋgit. Sine siŋgine tukul dubika kusem ait mbolŋge nane afu mbolŋge wam mayebe ko ŋayobe? Ande wakeibe ko kusrebe le kumwa ŋga kusnaniŋgina. \v 10 Taŋaka nu mbilka nane ŋakmba kaŋgerkina sulumba nu taŋgo ta sana: Ne wai kuitka ŋgina le nu wai kuitka wai mayekina. \v 11 Taŋana le nane ndek Yesus tuku gubra suk suk nda tinaig sulumba naŋgine naŋgine sakinaig: Sine nu mbolŋge ndaŋbe ŋginaig. \s1 Yesus nu aposel 12 madiniŋgina \r (Mateus 10.1-4; Markus 3.13-19) \p \v 12 Ait ta mbolŋge Yesus nu Kuate yabaŋam saka tabe ande mbol kumba ka taŋge Kuate ndoŋ pasata minna le ka mafena. \v 13 Mafena le nu dubinaig mbal ŋakmba kile-maŋgurka nane ŋgamukŋge taŋgo 12 madiniŋmba nane aposel nyu niŋgina. \p \v 14 Nane tuku nyu kat naŋgine ta teŋenmba. Ande Simon Yesusŋge nyu kitek Petrus ŋgina. Ande maib nuŋe Andreus. Nane afu Yakobus, Yohanus, Filipus, Bartolomeus, \v 15 Mateus, Tomas. Ande Yakobus nu Alfeus kiŋo nuŋe. Ande Simon mape nyu ande Selot. \v 16 Ande Yakobus tuku kiŋo nuŋe Yudas. Ande Iskariotnu taŋgo Yudas. Nu ŋgumneŋga Yesus tuku kupet mayok kina. \s1 Yesus nu guaze mbal gudommba wakeikina \r (Mateus 4.23-25) \p \v 17-18 Yesus nu nane 12 ndoŋ tabe mbol ndekinaig sulumba ma gutoŋ ande mbol pronaig le Yesus dubinaig mbal gudommba pasa isam tuku guaze wakeikuwa ŋga Yesus tugum prowe likinaig. Nane afu Yerusalemnu afu Yudea ma tugu mbolok. Afu Tirus le Sidon piyal tuku tumbraŋ armba takok. Nane afu piti sugo bukla ŋak ta nu nane mata turka bukla pitaikina. \v 19 Nu nuŋe saŋgrimbi guaze mbal wakeikina le ŋakmba nu kirewam bafumba minnaig. \s1 Gare tugusek tuku pasa \r (Mateus 5.3-12) \p \v 20 Kile Yesus nu mambilmba nu dubinaig mbal kaŋgerka saniŋgina: \p Tane sanzal minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig. \p \v 21 Tane kile gubak minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu kumumbi tiŋgamŋgat. \p Tane kile malmbika minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane nzumilnuŋgaig. \p \v 22 Tane ye Katesek Taŋgo tuku mbal minig tukunu afuŋge tane kasurtiŋmba pitaika tumail pantiŋmba nyu kile-ibeŋkade ta tane gare maŋau mbolŋge minap. \v 23 Nane taŋawaig le tane gare-gareka pate-pateŋgap. Samba mbolŋge tane tuku lafu mayenu minit. Ata. Naŋgine mbuŋ kat naŋgine taŋamba Kuate tuku tuan taŋgo kame kilmba piti ndui ta niŋginaig. \p \v 24 Tane agaŋ ndende den ndaka minig mbal ose. Taŋgine mine mayewam tuku buk te-sulunaig. \p \v 25 Tane kile maro ŋak minig mbal ose. Tane guba suŋgo tamŋgaig. \p Tane kile nzumil ŋak minig mbal ose. Tane wamdus piti tumba malmbinuŋgaig. \p \v 26 Nane ŋakmba taŋgine nyu kile-duŋguwaig ta tane ta tuku riroŋkap. Ata. Naŋgine mbuŋ kat naŋgine taŋamba yabri tuan taŋgo tuku nyu kile-duŋginaig. \s1 Ŋgueu mbal ŋgamuŋgal niŋgam tuku pasa \r (Mateus 5.38-48) \p \v 27 Tane ye tuku pasa isig mbal ye pasa afu tane satiŋgamŋgit. Taŋgine ŋgueu mbal tuku kume purap. Tane tuku gubra kagli firkade mbal maŋau mayenumbi lafuwap. \v 28 Nane kasur pasa tiŋgig mbal pasa bafuknu niŋgap. Nane tane tumail pantiŋgig mbal tane nane sinanu Kuate yabaŋap. \p \v 29 Ande nu ne dabil pannate ta dabil inum tuma le pannuwa. Ande nu ne tuku tawi tate ta ne naŋe tawi inum ŋgail ndaka ta mata turmba tawe. \v 30 Ande ne agaŋ inum yabaŋnate ta nu tawe. Ande nu ne tuku agaŋ afu kilit ta ne agaŋ ta kile-luka kilam tuku sa ndawa. \v 31 Nane afu ne mbolŋge maŋau magenu kuwaig ŋga nzalinate taŋamba ne afu mbolŋge ka. \p \v 32 Nane afu tane tuku kume purwaig kande tane ndek nane tuku kume purmba sine taŋgo magenu nda ŋgap. Mbal ŋaigonu nane mata taŋade. Afu nane tuku kume purde le nane ndek nane tuku kume purde. \p \v 33 Nane afu tane mbolŋge wam magewaig le tane ndek nane mbolŋge wam magemba sine taŋgo magenu nda ŋgap. Mbal ŋaigonu nane mata taŋade. \p \v 34 Tane lafunu kilam idusmba agaŋ inum tape sulumba sine taŋgo magenu nda ŋgap. Mbal ŋaigonu nane mata naŋgine naŋgine lafunu kilam tuku taŋade. \p \v 35 Tane taŋgine ŋgueu mbal tuku kume purka nane mbolŋge wam magenu kap. Lafunu kilam idus ndamba agaŋ ake niŋgap. Taŋawap le tane lafunu suŋgo tamŋgaig. Tane taŋgine Suŋgo Kuate tuku maŋau te-purmba nu tuku kiŋo kame minamŋgaig. Ta ndaŋam? Nu wam ŋaigonu kade mbal Kuate gare pasa nda tuwig mbal nu nane mbolŋge wam magete. \v 36 Taŋgine Mam nu taŋgo ŋakmba mapeniŋgit taŋamba tane mata taŋawap. \s1 Taŋgo pileniŋgam tuku pasa \r (Mateus 7.1-5) \p \v 37 Tane taŋgo afu tuku maŋau pile ndaniŋgap. Taŋawap le Kuate nu tane tuku maŋau mata pileŋge nda. Ande nu mbarwa ndeta pitai ndawap. Taŋawap le tane mbarap le Kuateŋge tane pitaike nda. Afu tane mbolŋge mbarwaig kande nane tuku mbar gilaiŋgap. Taŋawap le Kuate nu tane tuku mbar mata sauka gilaiŋgamŋgat. \v 38 Tane waknyap le Kuate nu tane mbolŋge suŋgomba lato lato waknyamŋgat. Tane nane afu mbolŋge maŋau kade ta maŋau ndui ta Kuate nu tane mbolŋge kamŋgat ŋgina. \p \v 39 Kile Yesus nu yaba pasa ande saniŋgina: Taŋgo ande am tukulok inum am tukulok ta tumba ndin tumam kumuŋ kuga. Nale arŋeŋ bariŋga burok sinamŋge ndenuŋgaik. \v 40 Skul kiŋo nu nuŋe tisa li ndate. Nu tisa tugumŋge kila ŋakmba tate sulumba nuŋe tisa taŋaŋ mayok kinit. \v 41 Ndaŋam naŋe am mbolŋge ail baŋ minit le ne kaŋger ndamba naŋe tira tuku am mbolŋge am sumbi kaŋgermba sakate? \v 42 Ndaŋam tuku ne tira ta sate. Ye ne tuku am mbolŋge am sumbi ta saukamŋgit ŋgate. Ne yabri taŋgo ndo. Ne amboŋga naŋe am mbolŋge ail baŋ ta paska. Ne am purfewa le tira naŋe tuku am mbolŋge am sumbi saukam kumuŋ ŋgina. \s1 Sine ail alonu mbolŋge ail pileŋgeg \r (Mateus 7.15-20; 12.33-35) \p \v 43 Kile Yesus ndek sakina: Ail mayenu nu alo ŋaigonu kile-mayok ndakate. Ko ail ŋayonu nu alo magenu kile-mayok ndakate. \v 44 Sine ail alonu kaŋgerka ail ta tuku tugu kateseweg. Tane suwar ail mbolŋge apasin alonu kilig e? Ko ulem mbolŋge mar alonu kilig e? \v 45 Taŋamba ndo taŋgo mayenu nu wamdus mayenu ŋak minit sulumba nu wam magenu ndo ke likate. Taŋgo ŋayonu nu wamdus ŋayonu ŋak minit sulumba nu wam ŋaigonu ndo ke likate. Ŋgamuŋgal sinamŋge wamdus minig ta miŋge mbolŋge alonu kilimok te-mayokte ŋgina. \s1 Wande patinu tuku yaba pasa \r (Mateus 7.24-27) \p \v 46 Kile Yesus nu maŋ nane saniŋgina: Ndaŋam tane ye nyun ta Suŋgo ŋgade sulumba ye tuku miŋge kumnemŋge mine ndakade. \v 47 Ima nu ye tugum promba ye tuku pasa ismba ka kumu-kumute ta nu taŋgo teŋen. \v 48 Taŋgo ande nu wande palmbim ŋga burok sarka sinam nzi kina le makek tugu ndame patika daŋŋgina taŋaŋ. Ŋgumneŋga kule suŋgo ndeka wande tumba kulisokŋgam kumuŋ kuga. Wande ta makek ndamembi daŋŋgina tukunu saŋgri ŋak minna. \p \v 49 Taŋgo ande nu ye tuku pasa ismba dubi ndate ta nu taŋgo teŋen. Taŋgo ande wande palmbim ŋga nu burok sarka makek tugu ndame pati ndaka ake kilkembi ndo diŋna taŋaŋ. Kule suŋgo ndeka wande kaduna le surka ndeka fudu ŋayona ŋga saniŋgina. \c 7 \s1 Yesus nu kame gabat tuku piro taŋgo wakeina \r (Mateus 8.5-13) \p \v 1 Yesus nu pasa niŋge deŋpurmba nu tiŋga Kaperneum tumbraŋ kina. \v 2 Tumbraŋ taŋge Rom mbal tuku kame gabat ande minna. Taŋgo ta tuku piro taŋgo ande guazeŋga buk kumam bafuna. Nu taŋgo ta tuku nzali suŋgo ŋak minna. \p \v 3 Taŋamba nu Yesus tuku nyu ismba nu Zu mage mage wika nane Yesus kusnawaig le nu pro piro taŋgo wakeiwa ŋga kukulniŋgina le kinaig. \v 4 Nane kinaig ka Yesus tugum promba nu sarsarmba sanaig: Sine tuku kame gabat ta nu mayenu. Ne nu turam kumuŋ e? \v 5 Nu sine Israel mbal tuku wamdus suŋgo ŋak minit. Sine tuku kusem wande nuŋe ndametiŋmbi pilna ŋga sanaig. \p \v 6 Taŋakinaig le Yesus nu ndek nane dubika kame gabat tuku wande patuna le nu nuŋe gulab afu kukulniŋgina le ka nu sanaig: Nu teŋenmba sakat. Suŋgo nu piro kareŋka ye tugum te pro ndawa. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye tuku wande mbol te nu nda prowa. \v 7 Ye mata nu tugum prowe nda. Nu sando kuwa le ye tuku piro taŋgo mayekuwa. \v 8 Ye sugo afu kumnemŋge minet. Ye mata kame mbal afu tuku gabat minet. Ye ande kukulmba ne kaye ŋget ta nu kinit. Ande wika yale ŋget ta nu ilit. Ye yiŋe piro taŋgo ande ka piro si ka ŋget ta nu kate. Nu saŋgri suŋgo ŋak ta ye kila. Sando kuwa ta kumuŋ. Nu taŋamba pasa palet ŋga Yesus sanaig. \p \v 9 Yesus nu pasa ta ismba nu pirerek purka mbilka maŋgur suŋgo nu dubimba kinaig ta saniŋgina: i ... Ye tane satiŋgamŋgit. Kasomok taŋgo te nu ye tuku saŋgri tomba tiŋgate. Sine Israel ŋgamukŋge son maŋau saŋgrinu taŋaŋ kaŋger ndawet ŋgina. \p \v 10 Kame gabat kukulniŋgina ta nane luka nuŋe wande tugum pronaig ta piro taŋgo nu buk mayekina le pro kaŋgernaig. \s1 Yesus nu Nain taŋgo ande kumna le te-tina \p \v 11 Mafena le Yesus nu maŋ tiŋga Nain tumbraŋ kina le nu dubinaig mbal taŋgo kuasmbi gudommba nu ndoŋ kinaig. \v 12 Kinaig ka tumbraŋ fonde malaŋga patunaig le kile nane taŋgo mindesiŋ ande ŋgunu saka sukuŋga pronaig. Taŋgo kumna ta pino kuembol ande tuku kiŋo nuŋe ndindo. Nain mbal gudommba pino ta dubimba pronaig. \v 13 Pronaig le Suŋgo nu pino ta kaŋgermba sinanu nu sana: Ne malmbi ndaka ŋgina. \p \v 14 Kile nu ka ter kirena le taŋgo mindesiŋ sukuŋginaig ta nane tiŋginaig le nu ndek sakina: Taŋgo mo, ye ne sanet ne aboŋga tiŋga ŋgina. \v 15 Taŋamba sana le taŋgo kumna tuku ta aboŋga tiŋga minyoka pasatina le Yesus ndek nu tumba ina nuŋe ndoŋ minwa ŋga sana. \p \v 16 Kile nane ndek kuru kuru suŋgo tumba Kuate tuku nyu te-duŋga sakinaig: Tuan taŋgo suŋgo ande sine ŋgamukŋge mayok ket. Kuate nu nuŋe mbal sine tursiŋgam tuku te prowat ŋginaig. \v 17 Taŋamba pasa ta Yudea ma ŋakmba kumuŋga ma patuk patuk ŋakmba ise likinaig. \s1 Yohanus nu taŋgo armba kukulnikina le Yesus tugum kinaik \r (Mateus 11.1-19) \p \v 18 Yohanus kule pisne taŋgo dubinaig mbal pro Yesus nu wam ŋakmba ke likina ta nu ndoŋ kubenaig le nu ndek nuŋe dubinaig tuku taŋgo armba sanikina: \v 19 Tale kumba ka Suŋgo kusnawap. Ande prowam tuku kuyar pasa sakate ta ne e ko sine ande tairŋgube ŋga kusnawap ŋgina. \p \v 20 Taŋgo ar ta kinaik ka Yesus tugum promba nale ndek nu kusnanaik: Ande nu prowam tuku ta ne e ko sine ande tairŋgube? Yohanus kule pisne taŋgo taŋaka sasikmba kukulsikat ŋginaik. \p \v 21 Nale taŋge minnaik le Yesus nu gudommba afu guaze ŋak afu bukla ŋaigonu ŋak wakeike lika afu am tukulok am maraŋge niŋgina. \v 22 Taŋamba nu nale sanikina: Tale luka ka wam ke liket te takile ammbi kaŋgerka kilbambi isik ta ŋakmba Yohanus kubeu tape. Kile am tukulok mbal mambilde. Kupe ŋaigoŋgade mbal likade. Ŋgirŋger ŋak mageke likade. Kilba tukulok pasa isig. Afu kume likade ta aboŋga tiŋgade. Sanzal mbal Kuate tuku pasa mayenu isig. \v 23 Ande nu ye tuku ŋga wamdus tero ndakate ta nu gare-gareka minit. Tale taŋamba ka Yohanus sawap ŋgina. \p \v 24 Yohanus tuku taŋgo ar ta luka kinaik le Yesus nu ndek maŋgur suŋgo ta Yohanus tuku saniŋgina: Tane ame agaŋ kaŋgeram ma baknu mbol kinaig? Bubreŋge ulem waŋe ande mbilmbilwa le tane kaŋgeram kinaig e? \v 25 Ko tane taŋgo ande tawi mayenu tiŋganu kaŋgeram kinaig e? Nane tawi magenu tiŋmba agaŋ magenu ŋak mbal wande sugo sinamŋge nyu ŋak minig tuku. \v 26 Tane ame agaŋ kaŋgeram ma baknu mbol kinaig? Tane tuan taŋgo ande kaŋgeram kinaig e? Yohanus nu tuan taŋgo ta tane kila satiŋgamŋgit. Nu tuan taŋgo ndo kuga nu tuan taŋgo ŋakmba liniŋgit. \v 27 Kuyar pasa ande nu tuku teŋenmba sakate. \q1 Ne isa. Ye taŋgo ande kukuli le nu amboŋga prowa sulumba ne tuku ndin wakeiwamŋgat ŋgate. \rq Malakai 3.1\rq* \m Taŋgo ta Yohanus. \v 28 Ye satiŋgi le isap. Taŋgo ŋakmba Yohanusŋge liniŋmba mbolŋge minit ta nane Kuate tuku gageu mayok kinig mbal ŋakmba nane Yohanus lide. Afu nyu kugatok mata ŋga saniŋgina. \p \v 29 Taŋakina le taŋgo pino takis kilanu mbal nane Yohanusŋge o buk kule pisneniŋgina tukunu nane Yesus tuku pasa ta ismba Kuate nu kumumbi sine tuku mbar te-mayokmba tumsiŋgit ŋginaig. \v 30 Nane Farisi mbal kusem pasa bitekŋganu mbal Yohanusŋge buk kule pisne ndaniŋgina tukunu nane Kuateŋge turniŋgam tuku ndin ta mbulmba pitainaig. \p \v 31 Yesus nu maŋ sakina: Ait te mbolŋge minig mbal ye tane tuku maŋau ame wam taŋaŋ ŋga saki. \v 32 Tane kiŋo kame maket mbolŋge minyoka muŋgu wiwikade taŋaŋ. Nane teŋenmba muŋgu wiwikade: Sine tabu tabu fitka mune uleg ta tane ndek kupes kupes ndade. Sine malmbikeg ta tane ndek malmbiketket ŋga lok mine ndakade ŋgade. \v 33 Ata. Yohanus kule pisne nu prona sulumba nyamagaŋ le grep kule nye ndaka minna le nu bukla ŋak ŋga saka nu mbulnaig. \v 34 Ye Katesek Taŋgo ye pro nyamagaŋ le grep kule nyet le tane sakade: Ai si. Nu nyamagaŋ grep kule nyam tuku piririte taŋgo. Nu takis kilanu mbal une ŋak mbal ndoŋ gulab mayete ŋga tane ye mata mbulig. \v 35 Ata. Wamdus kuyar mayete taŋgo wam kile-mayokkate ta mbolŋge nu tiŋreknu kilimok mayok kinit ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nu Farisi taŋgo ndoŋ isukusna \p \v 36 Mara ande Farisi taŋgo ande nyunu Simon nu Yesus ndoŋ isukusam sana le nu kumba wande poŋga nu ndoŋ isukusmba minnaik. \v 37 Tumbraŋ ta tuku une pino ande minna. Yesus nu Farisi ndoŋ isukusmba minnaik le nu ismba ndame botol gureŋ mayenu ŋak tumba wande ta poŋgina. \v 38 Poŋga Yesus ŋgumnemŋge nu tuku kupe tugum taŋge malmbikina le am kule guroromba Yesus tuku kupe mbain mbolŋge ndekinaig le nu ndek nuŋe gabat waŋembi kupe saukina sulumba Yesus tuku kupe bigmba gureŋ tumba nu tuku kupe mbolŋge kutu-kutuna. \p \v 39 Taŋana le Farisi taŋgo nu wam ta kaŋgermba idusna: Taŋgo te nu tuan taŋgo kande une pino nu kirete te nu kila pilit kande ŋga idusna. \p \v 40 Yesus nu ndek katesemba nu taŋgo ta sana: Simon, ye ne ndoŋ pasa ŋak ŋgina le nu lafumba sana: Tum Taŋgo, maye. Ye saya le isi ŋgina le \v 41 Yesus nu sana: Taŋgo armba taŋgo inum tuku ndametiŋ lafuwam tuku minnaik. Ande nu soŋ 50 lafuwam tuku ande nu soŋ 5 lafuwam tuku ŋak minnaik. \v 42 Nale ndametiŋ kiriŋginaik le nu nale arŋeŋ tuku wam ta gilaiŋgina. Taŋgo ar ta ima nu taŋgo suŋgo tuku wamdus suŋgo ŋak minamŋgat ŋgina le \v 43 nu ndek sakina: Ye iduset nu ndametiŋ suŋgo ŋak nu lafuwam tuku gilaiŋgina nuŋge ŋgina le Yesus nu sana: Ne son sakate ŋgina. \v 44 Taŋaka nu mbilka pino ta kaŋgermba Simon sana: Ne pino te kaŋgera. Ye ne tuku wande poŋgit le ne ye kupe minyaŋgam tuku kule nda sat. Pino te pro nuŋe am kulembi ye tuku kupe minyaŋga nuŋe gabat waŋembi ye kupe sauke sat. \v 45 Ne ye kaŋgeryumba gare ŋak mumu ndayat. Pino te ye prowit le ye tuku kupe mumumba minit. \v 46 Ne ye tuku gabat gureŋ pisne ndawat. Nu ye tuku kupe mbolŋge gureŋ mayenu kutuwat. \v 47 Ye ne sanamŋgit. Pino te ye nu tuku une suŋgomba sauka gilaiŋgit le nu ye tuku kume purmba ye mbolŋge wam mayekat. Ande nu une fudiŋndo kate le sauket ta nu ye tuku suŋgomba kume pur ndate ŋgina. \p \v 48 Kile Yesus nu pino ta sana: Ye ne tuku une ŋakmba sauka gilaiŋget ŋgina. \v 49 Taŋakina le nane nu ndoŋ tuma isukusmba minnaig mbal nane ndek naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋginaig: Taŋgo te ima le nu une sauka gilaiŋganu ŋga sakate ŋginaig. \v 50 Yesus nu pino ta maŋ sana: Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ye ne tuku muskil te-tiwe tinit. Ne ŋgamuŋgal mukuk ŋak kaye ŋgina. \c 8 \s1 Pino gudommba Yesus dubimba nu sinzaŋnaig \p \v 1 Mara afu kuganaig le Yesus nu tiŋga tumbraŋ foŋfoŋ tumbraŋ sugo sugo afu mbol kine lika Kuate nu nuŋe gageu kulatkate pasa mayenu ta saniŋmba kine promba lika minna. Yesus madiniŋgina kuasmbi 12 nane nu ndoŋ kinaig. \v 2 Pino afu buk guaze ŋak afu bukla ŋak nu wakeike likina ta nane mata nu dubimba kinaig. Ande Maria nu Maria Magdalanu ŋginaig. Yesus nu mbolŋge bukla 7 pitaikina. \v 3 Pino ande Yohana nu Herodus tuku piro kulatkanu taŋgo Susa nu tuku piyo nuŋe. Ande Susana. Pino gudommba afu turmba nane naŋgine agaŋ ndendembi Yesus nane sinzaŋniŋmba nane dubika kinaig. \s1 Agaŋ tumu tuku yaba pasa \r (Mateus 13.1-9; Markus 4.1-9) \p \v 4 Mara ande taŋgo pino gudommba tumbraŋ kise kise mbolŋge prowe lika Yesus tugumŋge maŋgurkinaig le nu ndek yaba pasa ande saniŋgina: \v 5 Taŋgo ande nu nuŋe agaŋ tumunu bareŋniŋgam piro mbol kina. Kina ka bareŋniŋgina le tiŋnu afu ndinŋge ndeke likinaig le tidoŋga likinaig ta sar umaŋŋge pro nye sulunaig. \v 6 Tiŋnu afu kilke ndame ŋak ma mbolŋge ndekinaig sulumba maŋge promba tiŋginaig ta kilke ŋairnu kugatok tukunu kareŋga kume sulunaig. \v 7 Tiŋnu afu ma aŋga ŋaigonu sinamŋge ndeke likinaig ta aŋgaŋge tiŋga soŋginaig le rure-rureka pro mage ndanaig. \v 8 Tiŋnu afu kilke mayenu mbolŋge ndeka pro magemba tugunu ŋakmba mbolŋge alonu suŋgomba mayok kinaig ŋga saniŋgina sulumba nu wi kueŋka sakina: Tane kilba ŋak ndeta pasa te isap ŋgina. \s1 Yesus nu yaba pasambi ndo saniŋgina \r (Mateus 13.10-17; Markus 4.10-12) \p \v 9 Kile nu dubinaig mbal nane yaba pasa ta tugunu isam tuku kusnanaig le \v 10 nu ndek saniŋgina: Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam afu kuirok minig ta tane kila palmbim tuku ye tane maditiŋgen. Afu nane yaba pasa ndo isig. Nane wam kaŋgerka alonu kaŋger tiwe nda. Nane pasa ismba tugunu katesewe nda ŋga saniŋgina. \s1 Agaŋ tumu tuku yaba pasa tugunu \r (Mateus 13.18-23; Markus 4.13-20) \p \v 11 Kile Yesus ndek nane saniŋgina: Yaba pasa satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Agaŋ tumunu sakit ta Kuate tuku pasa taŋaŋ. \v 12 Tiŋnu ndinŋge ndekinaig ŋga sakit ta mbal afu nane Kuate tuku pasa isig taŋaŋ. Satanŋge nane son ŋguwaig le Kuateŋge muskil kile-tidiŋge niŋgikat ŋga nu pro nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge pasa ta yaika tumba balete. \v 13 Tiŋnu afu kilke ndame ŋak mbolŋge ndekinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa isig sulumba nzali suŋgo ŋak tade ta nane sumbailnu kugatok taŋaŋ ait fagnu ndo son ŋga dubide. Tagoniŋgam tuku ait prote le nane pasa ta kusrede. \v 14 Tiŋnu afu ma aŋga ŋaigonu sinamŋge ndekinaig ŋgit ta nane mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa ismba kilke te tuku piti gare maŋau agaŋ ndende ta ŋakmba suŋgomba idusde le pasa isig ta balete le alo mage ndade. \v 15 Tiŋnu afu kilke mayenu mbolŋge ndekinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa ismba nane wamdus mayenu saŋgri ŋak tukunu pasa biyig sulumba nane dirnaŋga alonu kile-mayokka minig ŋgina. \s1 Taŋgo nu lam bulumba mayokŋge pilit \r (Markus 4.21-25) \p \v 16 Yesus nu maŋ lato sakina: Taŋgo lam bulute ta nu tumba nza kaimba ko mbain kumnemŋge pile ndakate. Kuga. Nu lam buluŋge taŋgo afu prowaig le kilŋaniŋguwa ŋga te-mayokmba mbolŋge taikate. \v 17 Wam afu kile taŋgo am mbolŋge kuirok minig ta ŋakmba kilimok mayok kaŋgaig. \p \v 18 Tane ye tuku pasa ismba kuraukap. Tane ise maye ndabekaig. Ande nu wam afu ŋak minit ta Kuateŋge nu maŋ lato tambimŋgat. Ande nu wam denkanu minmba ye wam ŋak ŋga iduste ta wam fudiŋndo ta Kuateŋge yaiwamŋgat ŋgina. \s1 Yesus ina mambo kat nuŋe pronaig \r (Mateus 12.46-50) \p \v 19 Yesus nu taŋge minna le nuŋe ina mambo kat nuŋe nane pro nu tugum kambim tuku ta nane gudommba ma tukulnaig. \v 20 Taŋanaig le nane afuŋge Yesus sanaig: Ina naŋe mambo kat naŋe pro kilimŋge minmba ne kusnaŋgade ŋginaig le \v 21 nu ndek nane teŋenmba saniŋgina: Nane Kuate tuku pasa ismba dubide mbal nane yiŋe ina yiŋe mambo kame taŋaŋ minig ŋgina. \s1 Yesus nu kule le bubre peunikina \r (Mateus 8.23-27; Markus 4.35-41) \p \v 22 Mara ande Yesus nu sine kule kualiŋ sim kab ŋga nuŋe dubinaig mbal ndoŋ waŋ ande poŋginaig. \v 23 Nane waŋ poŋga kinaig ka Yesus nu am kaikaina le kinye gilaiŋgina. Kinymba minna le bubre suŋgo tiŋgina le kule toŋgel tiŋga waŋ sinam kumba minna le nane ŋgisikam bafunaig sulumba \v 24 nane ka Yesus kuanemba sanaig: Suŋgo, sine ŋgisikam bafuweg ŋginaig. Taŋakinaig le nu aboŋga tiŋga bubre kule mbalo sanikina le nale ndek mukumba ma betkiremba kule basle mayena. \p \v 25 Taŋana le nu nane saniŋgina: Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade ta aniŋge palgig ŋgina le nu dubinaig mbal nane kuru-kuruka pirerek purka naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋginaig: i ... Taŋgo te nu ima suk a. Bubre kule sanikat ta nale mata nu tuku pasa isaik ŋginaig. \s1 Yesus nu taŋgo bukla ŋak wakeina \r (Mateus 8.28-34; Markus 5.1-20) \p \v 26-29 Gerasa mbal tuku ma mbolŋge taŋgo ande bukla ŋaigonuŋge wanena. Ait kuennu nu wagek minmba wande ande mbolŋge mine ndaka nu mindesiŋ patikinaig tuku ma ndame burok sinamŋge minanu. Nu ait kuennu ait mindek bukla taŋge tanu le nane afuŋge muli kareŋnu kilmba nu tuku wai kupe kusanu ta nu purpurmba bukla taŋge nu wamdus tambinu le nu kua ka duŋe kumba minna. \p Yesus nane kumba ka Gerasa mbal tuku kilke Galilea ma tumail tumba minit taŋge ibeŋ kinaig. Ibeŋ ka Yesus nu kina le tumbraŋ suŋgo ta tuku taŋgo guwa ŋaigonu ŋak taŋge nu kaŋgermba witimba pro nu tugumŋge dagol tidroŋgina. Taŋana le nu ndek bukla ta sana: Taŋgo ta kusremba mayok kaye ŋgina le nu kueŋka sarsarmba sana: Yesus, Suŋgo Kuate tuku Kiŋo, ne ye ndoŋ wamdus tuma kuga. Ye piti ser ndaya ŋgina. \p \v 30 Taŋaka sana le Yesus nu kusnana: Naŋe nyu ima ŋgina. Bukla gudommba nu mbolŋge minnaig tukunu nu lafumba sana: Ye tuku nyu Kame Kuasmbi ŋgina. \v 31 Taŋakina le bukla kame nane Yesus sarsarmba sanaig: Ne kukulsiŋga le ma buto ŋayo ta sinam nda kab ŋginaig. \p \v 32 Tabe ta mbolŋge mbo gudommba suŋarka minnaig tukunu bukla kame nane Yesus sarsarmba sanaig: Ne sine kukulsiŋga le sine mbo kame si tuku fuŋgul sinam kab ŋginaig le nu wokina. \v 33 Wokina le bukla ŋaigonu taŋgo ta kusremba kumba mbo fuŋgul sinam kine likinaig le nane saŋgri ŋak pinder-pindermba tabe te-tirok ta dubimba biri-bariŋga kule kualiŋ butonu sinam kumba ŋgisike sulunaig. \p \v 34 Taŋanaig le mbo kulatkanu mbal wam ta kaŋgermba kua ka pinder-pindermba kinaig ka tumbraŋ suŋgo mbolŋge kilimŋge ŋakmba saniŋginaig le \v 35 nane afu isnaig sulumba nane suk agaŋ ta kaŋgeram kinaig ka Yesus tugum promba taŋgo bukla ŋaigonuŋge nu kusrenaig le nu tawi tiŋmba Yesus tugumŋge minyoka wamdus mayenu ŋak minna le kaŋgermba piriri ŋayonaig. \v 36 Taŋanaig le wam ta amboŋga kaŋgernaig mbalŋge pronaig mbal Yesus nu bukla ŋak taŋgo wakeina ta kubeu niŋginaig. \p \v 37 Kile Gerasa ma patuk patuk nane ŋakmba kuru kuru suk suk ndanaig sulumba pro Yesus nane kusreka kuwa ŋga sanaig. Taŋakinaig le nu waŋ poŋgina le \v 38 nu bukla ŋak taŋgo wakeina ta nu ndoŋ kambim tuku sarsarna. Sarsarna le nu peumba sana: \v 39 Ne luka naŋe tumbraŋ kaye sulumba Kuate nu ne mbolŋge wam mayewat ta wam kubeu niŋga ŋgina. Taŋakina le nu ndek luka tumbraŋ tumbraŋŋge Yesus nu mbolŋge wam mayenu kina ta ŋakmba kubeu niŋmba likina. \s1 Yesus nu kulim ande te-timba pino ande wakeina \r (Mateus 9.18-26; Markus 5.21-43) \p \v 40 Yesus nu waŋ mbol mbol luka kule kualiŋ tem ilna le nane gudommba nu tairŋga minnaig mbal nu kaŋgermba gare-gareka nu tinaig. \v 41 Taŋamba kusem wande kulatkanu taŋgo ande nyunu Yairus nu pro Yesus tugumŋge ŋgurŋgurka ndeka nu tuku wande mbol kuwa ŋga sarsarmba minna. \v 42 Nu kulim ndindo yar 12 ŋak taŋaŋ kumam tuku tawo ndo minna. Yesus nu ndek taŋgo ta dubimba kina le nane gudommba nu te-kornaig. \p \v 43 Pino ande nu mara mindek tambun guaze ŋak minmba minna le yar 12 kina. Dokta ŋakmba nu wakeiwe piseŋginaig. \v 44 Nu pro Yesus ŋgumnemŋge nu tuku tawi nzalenu kirena le guaze ta kugana. \v 45 Taŋana le Yesus nu kamusmba kusnaŋgina: Imaŋge ye kireyat ŋgina le nane ŋakmba ndek sineŋge kuga ŋga sakinaig le Petrus nu sana: Suŋgo, nane gudommba ne te-ŋgamunumba ne signanade tae ŋgina le \v 46 nu ndek nu sana: Kuga. Andeŋge ye kireyat. Ye tuku saŋgri ande kusreyat le kamusit ŋgina. \v 47 Taŋakina le pino ta yabukam fugumba nu ŋgarosu piririmba pro Yesus tugumŋge ŋgurŋgurka ndeka nane ŋakmba am mbolŋge nu guaze ŋak Yesus kiremba pitik ndo mayekina ta sakina. \v 48 Sakina le nu ndek pino ta sana: Kulim, ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ne mayekat. Ne ŋgamuŋgal mukuk ŋak kaye ŋgina. \p \v 49 Yesus nu pasata minna le kile taŋgo ande Yairus tuku wandekŋge pro nu sana: Ne tuku kulim buk kumat. Ne ake sinaŋ Tum Taŋgo piro kareŋ tuwe ndaka ŋgina le \v 50 Yesus nu pasa ta ismba ndek Yairus sana: Ne wamdus fulil ndaka. Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu kulim naŋe aboŋgamŋgat ŋgina. \p \v 51 Kina ka Yairus tuku wande tugum promba Yesus nu nane ŋakmba peuniŋmba Petrus Yakobus Yohanus kulim tuku ina mam nane ndo kilmba wandek sinam kina. \v 52 Nane gudommba kulim ta tuku malmbi wikaraumba minnaig le Yesus ndek nane saniŋgina: Tane malmbi ndakap. Nu kume ndakat. Nu kinymba minit ŋgina le \v 53 nane ndek nu siŋka kumat ŋga nu nzumilnaig. \v 54 Taŋanaig le nu ka mindesiŋ tuku wai biymba sana: Kulim, ne aboŋga tiŋga ŋgina kande \v 55 nu tuku guwa maŋ mindesiŋ sinam kina le nu aboŋga tiŋgina. Taŋana le Yesus ndek sanikina: Nyamagaŋ tape le nyuwa ŋgina. \p \v 56 Ina mam nuŋe nale pirerek purka minnaik le Yesus nale miŋge pipnikmba nane afu sa ndaniŋguwaik ŋga peunikina. \c 9 \s1 Yesus nu aposel 12 piro niŋgina \r (Mateus 10.5-15; Markus 6.7-13) \p \v 1 Kile Yesus nu nane 12 ta wika kile-maŋgurka nane bukla ŋaigonu ŋakmba pitaika guaze tugu yimyam wakeike likuwaig ŋga piro tuku saŋgri niŋgina. \v 2 Nane kumba ka Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta kuklimba guaze mbal wakeikuwaig ŋga nane kukulniŋgam bafumba ndek wam paguka saniŋgina: \v 3 Tane kambim ŋga taŋgine pale fat nyamagaŋ ndametiŋ ta ŋakmba kusrekap. Tawi silikanu ta ndo ŋak kape sulumba \v 4 wande ande poŋga taŋge ndo minmba piroka ka kambim ŋga wande ta kusrewap. \v 5 Tumbraŋ ande tane kilam mbulwaig kande tane kambim bafumba nane katesemba riroŋkuwaig ŋga tuptup kupe mbolŋge deŋganu minig ta nane am mbolŋge paurŋgap ŋgina. \p \v 6 Wam pagu deŋpurmba nu nane kukulniŋgina le tiŋga kumba ka tumbraŋ ŋakmba mbolŋge pasa mayenu kuklimba guaze mbal wakeike lika minnaig. \s1 Herodus nu Yesus tuku nyu isna \r (Mateus 14.1-2; Markus 6.14-16) \p \v 7 Yesus nane wam ke likinaig ta afu ismba Yohanus kumna ta maŋ aboŋga tiŋgina ŋginaig. \v 8 Afuŋge Elia nu maŋ mayok kina ŋginaig le afuŋge tuan taŋgo ambokok ande maŋ aboŋga tiŋgina ŋginaig. \v 9 Pasa ta Herodus Antipas nu ismba wamdus te-sulumba sakina: Yohanus ŋinfok buk kat puren ta kile pasa iset ta taŋgo ta ima ŋga Yesus kaŋgeram tuku wamdus suŋgo ŋak minna. \s1 Yesusŋge taŋgo 5,000 isukusneniŋgina \r (Mateus 14.13-21; Markus 6.30-44; Yohanus 6.1-14) \p \v 10 Aposel kame nane luka wam ke likinaig ta Yesus kubeu tunaig le nu nane kilmba Betsaida tumbraŋ tuku ma yamok kinaig. \v 11 Kinaig le nane gudommba nu kina pasa ismba nu dubimba kinaig le nu nane kaŋgerka ndek kaiyeniŋmba wikina sulumba Kuate nu nuŋe gageu kulatkate pasa ta kuklimba afu guaze ŋak ta wakeike likina. \p \v 12 Nu taŋamba minna le ki buk butuŋgina le nane 12 ta pro nu sanaig: Sine ma baknu mbolŋge mineg. Ne maŋgur suŋgo te kukulniŋga le kuwaig ka tumbraŋ afu patukŋge wande afu kasomŋge nane taŋge nyamagaŋ kilmba kinyam tuku mbili kile-likuwaig ŋga sanaig. \v 13 Taŋaka sanaig le nu ndek nane saniŋgina: Taneŋge nyamagaŋ niŋgap le nyuwaig ŋgina le nane ndek nu sanaig: i ... Sine bret 5 kualegaŋ kareŋok armba ndo. Ne sineŋge nane tuku nyamagaŋ piyabe ŋga iduste e ŋginaig. \v 14 Nane minnaig mbal gudommba taŋgo 5,000 taŋaŋ. \p Kile Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo ta saniŋgina: Taŋgo pino ŋakmba paplaka 50, 50 taŋamba minyokuwaig ŋga saniŋgap ŋgina. \v 15 Taŋakina le nane ndek saniŋginaig le taŋamba minyoke likinaig. \v 16 Kile Yesus nu bret foŋfoŋ 5 kualegaŋ ar ta turmba kilmba tandeka samba mbol ambe mambilmba Kuate gare pasa tumba nyamagaŋ ta fetfetmba nuŋe dubinaig mbal niŋgina le nane walmba niŋge likinaig. \v 17 Nane ŋakmba kilmba nyinaig le maroniŋgina. Nyamagaŋ fetfetna ta bateŋnu kilmba sambe 12 ligneniŋginaig. \s1 Petrus nu Yesus Kuateŋge madina taŋgo ŋgina \r (Mateus 16.13-20; Markus 8.27-30) \p \v 18 Mara ande Yesus nu Kuate yabaŋna sulumba nu dubinaig taŋgo naneŋge ndo minnaig le nu nane kusnaniŋgina: Taŋgo pino nane ye ima ŋgade e ŋgina le \v 19 nane ndek nu sanaig: Nane afu ne Yohanus kule pisneŋge ŋgade. Afu ne Eliaŋge ŋgade. Afu sakade ne tuan taŋgo ambokok ande maŋ aboŋga tiŋgina ŋginaig. \p \v 20 Taŋakinaig le nu nane kusnaniŋgina: Tane ye ima ŋga idusde e ŋgina le Petrus nu lafumba sana: Ne Kristus Kuateŋge madinina taŋgo ŋgina. \v 21 Taŋamba sana le nane nuŋe nyu ta afu sa ndaniŋguwaig ŋga saŋgrimba peuniŋgina. \s1 Yesus nu nuŋe kumam tuku saniŋgina \r (Mateus 16.21-28; Markus 8.31–9.1) \p \v 22 Yesus nu maŋ saniŋgina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo piti gudommba kilamŋgit. Israel mage mage pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu mbal nane ye pitaiyuwaig le afuŋge ye baleyamŋgaig. Ye kumi le mara keŋnu mbolŋge Kuate nu te-tiyamŋgat ŋgina. \p \v 23 Kile nu nane afu saniŋgina: Ima nu ye tuku taŋgo minam idusmba kande nu nuŋe nzali kusreka nu ki mindek nuŋe ail kazrai kuramba ye dubiyuwa. \v 24 Ima nuŋe abo mine mayewam tuku suŋgomba idusmba kurau mayete ta nu ŋgisikamŋgat. Ima nu ye tuku ŋga nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nu nuŋe abo ta ŋak minamŋgat. \p \v 25 Ande nu kilke te tuku agaŋ ndende ŋakmba kilwa le nuŋe kanu ŋgisikuwa ta nu mine mayewam tuku ta ose. \v 26 Ye Ndindo Katesek Taŋgo yiŋe Mam tuku kilŋa nuŋe eŋel kame tuku kilŋa yiŋe turmba ŋak ndenuŋgit. Ande nu nane afu ŋgamukŋge ye tuku nyu ye tuku pasa yabukate ta ye ndeki sulumba ye mata nu tuku nyu yabukamŋgit ŋgina. \v 27 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane teŋge tiŋ minig mbal afu kume ndakap le Kuate nuŋe gageu kulatkate wam te-mayokuwa le tane kaŋgeramŋgaig ŋgina. \s1 Yesus nu ŋgarosu kitek tina \r (Mateus 17.1-13; Markus 9.2-13) \p \v 28 Yesus nu pasa ta saniŋgina sulumba mara 8 taŋaŋ kugana le nu Petrus Yohanus Yakobus nane kilmba Kuate ndoŋ pasatam tuku tabe ande mbol kinaig. \v 29 Ka taŋge nu Kuate ndoŋ pasata minna le Petrus nane am kaikainiŋgina le kinynaig. Kinymba minnaig le Yesus tuku tumail pasi mbilka kisemba mayok ka nu tuku tawi kauknu uge liŋnu ndo mayok kina. \v 30 Taŋana le taŋgo armba Moses nale Elia pro nu ndoŋ pasata minnaik. \v 31 Nale samba mbolok kilŋa ŋak mayok ka Yesus nu Kuate tuku pasa kumumba Yerusalemŋge kumamŋgat ta tuku saka minnaig. \p \v 32 Kile Petrus nane aboŋga mambilnaig kande Yesus tuku kilŋa taŋgo armba nu ndoŋ tiŋ minnaik ta turmba kaŋgerkinaig. \v 33 Taŋgo ar ta nu kusrewam bafunaik le Petrus nu wam pile paska ake fare sana: Suŋgo, sine teŋge mineg te mayenu ndo. Sine baibai keŋmba patikube. Ande ne tuku ande Moses tuku ande Elia tuku ŋga sana. \p \v 34 Nu pasa ta saka minna le gau ande pro nane kainiŋgina le nane kuru kuru suŋgo tinaig. \v 35 Kile gau sinamŋge pasa ande mayok ka teŋenmba sakina: Ande te yiŋe Kiŋo. Ye nu madiwen. Tane nu tuku pasa ise mayewap ŋgina. \v 36 Pasa ta kugana le Yesus nuŋe ndo tiŋ minna le kaŋgernaig. \p Taŋamba nane wam kaŋgernaig ait ta mbolŋge afu ndoŋ wam kube ndanaig. \s1 Yesus nu kiŋo ande bukla ŋak wakeina \r (Mateus 17.14-21; Markus 9.14-29) \p \v 37 Mafena le nane tabe ta kusremba ndekinaig le taŋgo pino kuasmbi gudommba Yesus tugum pronaig. \v 38 Taŋamba nane ŋgamukŋge taŋgo ande wi kueŋka sarsarmba sana: O Tum Taŋgo, ne ilmba ye tuku kiŋo ndindo te kaŋgermba sinanuwa. \v 39 Bukla ŋayonu andeŋge nu tate le pitik ndo nu suŋgomba witite. Nu zulbarek serte le miŋge supika subal promba nu paniŋta pitik nu kusre ndate. \v 40 Ye ne dubinade mbal nane nu pitaiwaig ŋga sarsarniŋgit ta nane pitaiwe fuguwaig ŋgina. \p \v 41 Taŋakina le nu ndek sakina: Tane Kuate talamba ŋgamuŋgal son tugusek kugatok mbal tane ye piti seryade. Ye ait giganmba tane ndoŋ minamŋgit ŋgina sulumba mbilka taŋgo ta sana: Naŋe kiŋo ta tumba yale ŋgina. \v 42 Nu kiŋo ta tumba ilmba minna le bukla taŋge kiŋo tumba zulbarek sermba bukŋgina le Yesus nu bukla sawe lika pitaina sulumba kiŋo ta tumba mam nuŋe tuna le \v 43 nane ŋakmba Kuate tuku saŋgri suŋgo ta kaŋgermba pirerek purka minnaig. \s1 Yesus nu nuŋe kumam tuku sanu arna \r (Mateus 17.22-23; Markus 9.30-32) \p Nane ŋakmba Yesus nu wam ke likina ta tuku pirerek purka minnaig le nu ndek nuŋe dubinaig mbal ta saniŋgina: \v 44 Tane pasa te ŋgamuŋgal sinamŋge pile mayewap. Nane ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba kilke mbol mbal tuku wai mbolŋge palmbimŋgaig ŋgina. \p \v 45 Nane pasa ta isnaig ta tugunu kuirok minna le katese ndanaig. Nane nu maŋ kusnawam tuku ta wamdus pitiniŋgina. \s1 Taŋgo ŋgamukŋge ima nu suŋgo minit \r (Mateus 18.1-5; Markus 9.33-37) \p \v 46 Nuŋe dubinaig mbal nane ima nane ŋgamukŋge suŋgo minit ta tuku muŋgu tuliŋginaig le \v 47 Yesus nu nane tuku wamdus ta katesena sulumba nu kiŋo ande tumba nuŋe tugum taŋge te-timba saniŋgina: \v 48 Ande nu ye tuku ŋga idusmba kiŋo teŋen aukmba wakeite ta nu ye mata wakeiyate. Ye wakeiyate ta Kuate ye kukulyina nu mata wakeite. Ata. Ande tane ŋgamukŋge nyu kugatok minit ta nu suŋgo ŋgina. \s1 Ande nu ŋgueu kuga ta nu sine tuku gulab \r (Markus 9.38-41) \p \v 49 Kile Yohanus nu ndek Yesus sana: Suŋgo, taŋgo ande ne tuku nyu mbolŋge bukla afu pitaikina le kaŋgermba nu peugeŋ. Nu sine tuku kuasmbi kuga ŋgina le \v 50 nu ndek Yohanus sana: Nu peu ndawap. Ande nu ŋgueu mine ndakate ta nu sine tuku gulab ŋgina. \s1 Samaria mbal tuku tumbraŋ ande Yesus talanaig \p \v 51 Kuate nu Yesus te-duŋga samba mbol kambim tuku ait patukina le nu wamdus ndindo pilmba Yerusalem kambim tuku kina. \v 52 Taŋamba nu taŋgo afu kukulniŋgina le nane amboŋga kumba nu tuku ma wakeiwam tuku Samaria mbal tuku tumbraŋ ande mbol kinaig ta \v 53 tumbraŋ mbal nane Yesus nu Yerusalem kambim sakina ta isnaig sulumba nu pitainaig. \p \v 54 Taŋanaig le nu dubinaik taŋgo ar Yakobus le Yohanus nane wam kinaig ta kaŋgermba ndek sanaik: Suŋgo, ne woka le sile sakupe le samba mbolŋge pa ndeka pasokuwa ŋga sanaik. \v 55 Taŋakinaik le Yesus nu mbilka nale sanike likina. \v 56 Taŋamba nane tiŋga tumbraŋ kise kinaig. \s1 Taŋgo afu Yesus dubiwam idusnaig \r (Mateus 8.18-22) \p \v 57 Kumbaŋge taŋgo ande Yesus sana: Ne ma ŋakmba mbol kambim saka ta ye ne ndoŋ kaŋkik ŋgina le \v 58 nu ndek sana: Mbo ŋguikok sar umaŋ nane te ŋak ta ye Ndindo Katesek Taŋgo ye mabtam tuku wande kugatok. Ne ye ndoŋ lika piti ta kurawam kumuŋ e ŋgina. \p \v 59 Taŋamba nu taŋgo kise ande sana: Ne ye dubiya ŋgina le nu ndek sana: Suŋgo, ye luka kumba ka mam kumwa le ŋguki sulumba ne dubinamŋgit ŋgina. \v 60 Taŋakina le Yesus nu sana: Mbal afu wamdus kumaknu minig naneŋge kumanu mbal ŋgukuwaig. Ne tiŋga kumba Kuate nuŋe gageu kulatkate wam ta kuklimba saka lika ŋgina. \p \v 61 Taŋgo kise ande nu sana: Suŋgo, ye ne dubinam iduset ta ye amboŋga kumba ka yiŋe mbal ndoŋ pasata minap niŋmba pro ne dubinamŋgit ŋgina le \v 62 nu ndek sana: Taŋgo ande nu piro tugu pilmba ka ŋgamuŋge nu wamdus kise tuwa ta nu Kuate tuku gageu minit ta nu denkate. \c 10 \s1 Yesus nu taŋgo 72 kukulniŋgina \p \v 1 Kile Suŋgo nu tumbraŋ afu kambim bafuna sulumba nu taŋgo 72 madiniŋmba ar ar kukulniŋgam bafumba wam paguka saniŋgina: \v 2 Piro mbolŋge nyamagaŋ alonu gudommba minig. Kilam tuku piro taŋgo denkate. Tane piro miro taŋgo yabaŋap le nu piro taŋgo afu kukulniŋguwa le nane nuŋe nyamagaŋ alonu kilwaig. \v 3 Ye tane kukultiŋgi le tane sipsip fat taŋaŋ ŋgannu age ŋguikok ŋgamukŋge minamŋgaig. \v 4 Tane kambim ŋga taŋgine ndametiŋ pale fat kupe ŋgaro ta ŋakmba kusrekap. Tane kumba ka ndinŋge afu pasa suŋgomba sa nda niŋgap. \v 5 Tane wande ande poŋga amboŋga wande ta tuku mbal saniŋgap: Tane ŋgamuŋgal mukuk minap ŋga saniŋgap. \v 6 Taŋgo inum ŋgamuŋgal mukuknu taŋge minwa ta tane pasa sakade taŋamba nu ŋgamuŋgal bulka minamŋgat. Kuga ta pasa ta luka taŋgine tugum prowamŋgat. \p \v 7 Tane wande ande mbolŋge minap le nyamagaŋ afu tiŋguwaig le yaika nyumba minap. Tane piro taŋgo tukunu afu tugumŋge agaŋ ndende kilam kumuŋ. Wande ndindo ta mbolŋge minap. \v 8 Tane tumbraŋ ande prowap le tumbraŋ mbal tane kaiyetiŋmba yalpe ŋguwaig kande tane taŋge minap. Nyamagaŋ afu tiŋguwaig le tane yaika nyap. \v 9 Nane tuku guaze mbal wakeikap sulumba nane saniŋgap: Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam kile tane tugum prote ŋga saniŋgap. \p \v 10 Tumbraŋ ande tane pitaitiŋguwaig ndeta tane tumbraŋ ŋgamuŋge saniŋgap: \v 11 Ata. Tumbraŋ te tuku tuptup sine tuku kupe mbolŋge deŋganu minig te sauke suluweg. Taŋgine mbar riroŋkap. Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta tane tugum prote le tane pitaide ŋga saniŋgap ŋgina. \p \v 12 Kile Yesus nu saniŋgina: Ye tane satiŋgamŋgit. Ait suŋgo mbolŋge tumbraŋ tane pitaikate ta Sodom tumbraŋ tuku pa limba nu suŋgo pasa ŋak tamŋgat. \s1 Tumbraŋ afu nane Yesus ŋgumnenaig \r (Mateus 11.20-24) \p \v 13 Yesus nu maŋ sakina: Korasin le Betsaida tumbraŋ ose. Ye wam kitek saŋgrinu tale ŋgamukŋge ke liken ta tale ŋgamuŋgal biye mbil ndanaik. Ande nu wam ndui ta Tirus le Sidon tumbraŋ ŋgamukŋge ke likina kande nane dal ndaka naŋgine mbar idusniŋmba tawi urfunu tiŋmba kuke tugu pismba ŋgamuŋgal biye mbilnaig kande. \v 14 Ait suŋgo mbolŋge tale Korasin le Betsaida tumbraŋ tale Tirus le Sidon tuku pa limba tale suŋgo pasa ŋak tamŋgaik. \p \v 15 Kaperneum tumbraŋ ne nyu suŋgo ŋak minmba ne samba mbol kambim tuku iduste ta Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le ne kumanu mbal tuku tumbraŋ kaŋgat ŋgina. \p \v 16 Kile Yesus nu nuŋe mbal saniŋgina: Ande tane tuku pasa isit ta nu ye tuku mata isit. Ande tane pitaikate ta nu ye mata pitaiyate. Ye pitaiyate ta ande nu ye kukulyina nu mata pitaite ŋgina. \s1 Taŋgo 72 ta maŋ luka Yesus tugum pronaig \p \v 17 Kile nane 72 ta gare suŋgo ŋak luka Yesus tugum promba ndek sanaig: Suŋgo, sine ne tuku nyu mbolŋge pirokigeŋ ta bukla kame mata sine tuku pasa isnaig ŋginaig le \v 18 nu ndek nane saniŋgina: Samba mbolŋge teliŋ bitek promba ndekate taŋaŋ Satan nu bariŋgina le kaŋgeren. \v 19 Tane isap. Ye tane saŋgri tiŋgen tukunu tane mbeŋ ŋaigonu ziŋaŋsail ŋgueu taŋgo Satan tuku saŋgri ŋakmba tidoŋgap ta tane ŋaigo siglike nda. \v 20 Guwa ŋaigonu tane tuku pasa isnaig ta tuku gare-gare ndakap. Tane Kuate tuku mbal mayok kinaig le nu samba mbolŋge tane tuku nyu kuyarniŋgina le tane abo ŋak minmba minam tuku nyu ŋak minig. Tane wam ta tuku gare-garekap ŋgina. \s1 Yesus nu gare suŋgo tina \r (Mateus 11.25-27) \p \v 21 Ait ta mbolŋge ndo Yesus nu Tukul Guwa tugumŋge gare tumba Kuate yabaŋmba sana: O Mam, ne samba kilke tuku Suŋgo. Ye ne tuku nyu te-duŋget. Afu kila sugo wamdus kuyar ŋak ne naŋe wam kame tum ndaniŋgit. Kiŋo kame taŋaŋ minig mbal ne nane ndo tumniŋgit. O Mam, ne naŋe nzali dubimba ne taŋate ŋgina. \p \v 22 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Mam nu wam ŋakmba ye wai mbolŋge patikina. Ande nu Kuate tuku Kiŋo kila mine ndakate. Mam nu ndo ye kila. Ande nu Mam kila mine ndakate. Ye nu tuku Kiŋo ye ndo nu kila. Ye nane afu Mam kila pilwaig ŋga nu tumniŋget ta nane mata nu kila minig ŋgina. \p \v 23 Taŋaka Yesus nu mbilka nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Kuate nu tane make patikate le tane wam magenu kaŋgerkade. \v 24 Ye satiŋgamŋgit. Tuan taŋgo kame gabat sugo tane wam kaŋgerka isig te nane kaŋgerka isam tuku wamdus suŋgo pilmba kume farnaig ŋgina. \s1 Samaria taŋgo ande nuŋe ŋgueu taŋgo turna \p \v 25 Kile kusem pasa bitekŋganu taŋgo ande nu tiŋga Yesus tagowam tuku nu kusnana: Tum Taŋgo, ye ame wam ki sulumba abo tugu tumba minmba minamŋgit ŋgina le \v 26 nu ndek sana: Tukul pasa kuyar mbolŋge ndaŋmba sakate. Ne pasa ta burka ndaŋmba iduste ŋgina le \v 27 nu lafumba sana: Moses tuku tukul pasa teŋenmba sakate. Taŋgine Suŋgo Kuate tane nu tuku kume purmba taŋgine ŋgamuŋgal abo guwa saŋgri wamdus ta ŋakmba nu tape. Tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo tane tugumŋge minig mbal tuku kume purap ŋgina. \v 28 Taŋakina le Yesus nu ndek sana: Ne pasa kumumbi lafumba sakate. Ne taŋamba ka ta ne abo tugu ŋak minamŋgat ŋgina. \p \v 29 Kile kusem pasa bitekŋganu taŋgo ye pasa kusnaŋgit ta maŋgur te ye talayubekaig ŋga nu maŋ kusnana: Ye tugumŋge minig mbal ta ima kate ŋgina le \v 30 nu ndek sana: Zu taŋgo ande Yerusalem kusremba Yeriko kambim saka ndek kina le ndinŋge kuayar taŋgo afu nu biye timba paniŋta nu tuku tawi agaŋ ndende kuayar kilmba kua kinaig le kumam bafumba minna. \v 31 Taŋamba minna le pris ande ndin dubimba ndek kumba nu taŋgo ta kaŋgerna sulumba nu laipmba ndin make dubimba kusremba kina. \p \v 32 Levi tuku ndare ande kusem wande pirokanu nu mata pro kaŋgermba nu laipmba ndin make dubimba kusremba kina. \p \v 33 Kile Samarianu taŋgo ande nu ma ta promba Zu taŋgo ta kaŋgermba nu sinana sulumba \v 34 nu ndek nu tugum kumba grep kule gureŋ tur kilmba nu tuku we minyaŋga kuse lika nu tumba nuŋe agaŋmor mbol pilmba ka badbaid ande sinamŋge pilmba kulatka minna le mafena. \v 35 Mafena le nu kambim saka nu badbaid tuku miro taŋgo ndametiŋ soŋ inumnu tumba sana: Ne taŋgo te kulatka mina. Naŋe piya afu nu tuku ŋga panka ta ye luka prowi sulumba lafuwamŋgit ŋgina. \p \v 36 Ariya. Ne ndaŋmba iduste. Kuayar mbalŋge taŋgo kat ŋayonaig ta nane keŋ ta imaŋge nu tugumŋge minit tuku taŋgo taŋaŋ nu turna ŋgina le \v 37 kusem pasa bitekŋganu taŋgo nu sana: Taŋgo ande nu sinanu wakeina nuŋge ŋgina le nu sana: Ne kumba maŋau ndui ta ka ŋgina. \s1 Yesus nu Marta le Maria tugum kina \p \v 38 Yesus nane kumba tumbraŋ ande pronaig le pino ande nyunu Marta nu pro Yesus tumba nuŋe wande mbol kina. \v 39 Yesus nu taŋge minna le Marta tuku maib nuŋe Maria nu Yesus tuku kupe tugum taŋge minyoka nu tuku pasa ismba minna. \v 40 Marta nu paguwam tuku mburerika nu ndek Yesus tugum promba sana: Suŋgo, yiŋe maib ye kusreyat le yiŋe ndo wam tormba minet ta ye kaŋger ndayate? Nu sawa le ye turyuwa ŋgina le \v 41 nu ndek sana: O Marta, ndaŋam ne wamdus suŋgomba teroka pitinate. \v 42 Ne wamdus ndindo ŋak minit kande maye. Maria nu wamdus ndindo mayenu madimba dubite ta andeŋge nu peuwam kumuŋ kuga. \c 11 \s1 Kuate yabaŋam tuku pasa \r (Mateus 6.5-15; 7.7-11) \p \v 1 Mara ande Yesus ma ande mbolŋge Kuate ndoŋ pasata minna. Nu pasate deŋpurna le nu dubina taŋgo ande nu sana: Suŋgo, Yohanus nu nuŋe dubide taŋgo yabaŋam tuku tumniŋgina. Taŋamba ne sine mata tumsiŋga ŋgina le \v 2 nu ndek nane saniŋgina: Tane teŋenmba Kuate ndoŋ pasatap. \pi1 Siŋgine Mam, naŋe nyu purfeŋnu minmba minwa. \pi1 Ne naŋe gageu kilmba kulatkam tuku prowa. \pi1 \v 3 Ki kidemba nyamagaŋ kumumbi siŋga. \pi1 \v 4 Nane afu sine mbolŋge mbarde le sine ndek gilaiŋgeg taŋamba ndo ne sine tuku mbar mata sauka gilaiŋga. \pi1 Sine tagosiŋgam tuku ait prowa le ne piti ta peuwa. \pi1 Tane taŋamba Kuate ndoŋ pasatap ŋgina. \m \v 5 Yesus nu maŋ saniŋgina: Tane ŋgamukŋge ande furir ŋgamu nu tiŋga nuŋe gulab tugum kumba wika sate. Tira, bret keŋmba ye sa. \v 6 Yiŋe gulab ande nu prowat ta ye nyamagaŋ kuga ŋgate. \v 7 Gulab nuŋe wandek sinam taŋge nu sate: A ... ye minde bada nda sa. Ye kinyam saka wande buk suwit. Yiŋe kiŋo kame mata buk kinyaig. Ye tiŋga agaŋ ande tanmbim kumuŋ kuga ŋgate. \v 8 Ye tane satiŋgamŋgit. Nu gulab nuŋe ta tuku idusmba nda tuwit. Nu wam saka kuakiŋga wika dirnaŋgate ta tuku ndo nu tiŋga agaŋ sakate ta tuwit. \p \v 9 Ye tane satiŋgamŋgit. Ne wam ande tam tuku Kuate yabaŋmba dirnaŋga ta tanmbimŋgat. Ne wam ande sota mina ta te-silikamŋgat. Ne malaŋga ande katkata ta talke tanmbimŋgat. \v 10 Ima nu wam ande tuku Kuate yabaŋmba dirnaŋgate ta nu tate. Ima nu agaŋ ande sota minit ta nu te-silika tate. Ima nu malaŋga katkatmba minit ta nu talke tuwit. \p \v 11 Tane ŋgamukŋge ande kiŋo nuŋe kualegaŋ yabaŋte le nu lafumba mbeŋ tuwit e? \v 12 Ko teg tiŋ yabaŋte le nu lafumba ziŋaŋsail tuwit e? \v 13 Tane kilke mbol mbal une ŋak ta taŋgine kiŋo kame agaŋ magenu niŋgig tuku. Taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu purfeŋnu ndo. Nu tane tuku maŋau limba nu yabaŋde mbal Tukul Guwa niŋgit ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nu Belsebul ndoŋ piro tuma ŋginaig \r (Mateus 12.22-30; Markus 3.20-27) \p \v 14 Taŋgo ande buklaŋge miŋge tukulna le Yesus nu bukla pitaina le nu maŋ pasatina. Taŋana le taŋgo pino nane pirerek purkinaig ta \v 15 nane Farisi teŋenmba sakinaig: A ... bukla kame tuku gabat Belsebulŋge nu saŋgri tuwit le nu bukla pitaike likate ŋginaig le \v 16 nane afu pro Yesus tagowam tuku samba mbolok saŋgri ande te-mayokuwa le kaŋgeram tuku sanaig. \p \v 17 Taŋakinaig le Yesus nane tuku wamdus katesemba ndek saniŋgina: Gabat suŋgo ande tuku kuasmbi nane pur yimyamka naŋgine naŋgine kame buwaig ta nane kugawamŋgaig. Naŋgine wande ŋakmba simbri-sambriwe suluwamŋgaig. \v 18 Ye Belsebul tuku saŋgrimbi bukla ŋaigonu pitaikanu ŋga sakade ta son kande Satan nu nuŋe mbal ndoŋ pur yimyamka naŋgine naŋgine kame bumba Satan nu saŋgri ŋak mine ndakate kande. \v 19 Taŋgine mbal afu bukla pitaikade ta nane mata Belsebul tuku saŋgrimbi taŋade e? Nane kusnaniŋgap le nane tuku pasa lafunu tambi taŋgine pasa ta pilewaig. \v 20 Ye Kuate tuku saŋgrimbi bukla pitaiket ta Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam tane ŋgamukŋge prote. \p \v 21 Taŋgo saŋgrinu ande tui mbanduwaŋ bigmba nuŋe wande kulatka minit ta nuŋe agaŋ ndende mine mayede. \v 22 Ande nu tuku saŋgri lite ta pro nu ndoŋ kame bumba nu te-ibeŋmba nu tui mbanduwaŋ payamkate ta yaite sulumba nu tuku gabis agaŋ ndende kilmba afu walmba niŋgit. \p \v 23 Ande nu ye tuku taŋgo mine ndakate ta nu ye tuku ŋgueu taŋgo. Ande nu ye tur ndayumba ake minit ta nu ye tuku piro ŋayo silite. \p \v 24 Andeŋge guwa ŋayonu taŋgo ande mbolŋge pitaiwa le nu ka ma baknu mbol kumba mabta minam tuku ma sota kine promba lika ka kuga le nu sakamŋgat: Yiŋe buk minen tuku wande mbol luka ka ŋgamŋgat. \v 25 Nu pro nane buk firfir gureŋmba agaŋ ndende ŋakmba kile-tidiŋga patikinaig le kaŋgerkumba \v 26 nu saŋgri tiŋga minam tuku ta nu kumuŋ kuga le nu kumba ka nuŋe kuasmbi 7 nane nu tuku maŋau liwanu ta kilmba luka pro wande ta mbolŋge minamŋgaig. Taŋawaig le taŋgo ta tuku mine maŋau ambokok limba kile ŋayonu suŋgokanu sinamŋge minamŋgat ŋga saniŋgina. \s1 Gare suŋgo tam tuku pasa \p \v 27 Yesus nu taŋaka saka minna le pino ande nane ŋgamukŋge wika nu sana: Pino ne te-pilmba amo tinna ta nu gare suŋgo ŋak minit ŋgina. \v 28 Taŋakina le nu ndek sakina: Ta son ta Kuate tuku pasa ismba dubide mbal nane siŋka gare suŋgo ŋak minamŋgaig ŋgina. \s1 Nane wam kitek saŋgrinu kaŋgeram sakinaig \r (Mateus 12.38-42; 16.1-4; Markus 8.11-13) \p \v 29 Kile taŋgo pino lato-latomba pro maŋgurkinaig le nu ndek nane saniŋgina: Ait te mbolŋge minig mbal tane ŋaigonu ndo. Tane ye tuku saŋgri kaŋgeram idusde ta ye tumtiŋge nda. Wam saŋgrinu ande tuan taŋgo Yona mbolŋge prona ta ndo tumtiŋgamŋgit. \v 30 Nineve mbal Yona mbolŋge Kuate tuku saŋgri kaŋgernaig. Nu kualegaŋ fuŋgul sinamŋge ait armba minmba keŋnu abo ŋak mayok kina. Tane ye Ndindo Katesek Taŋgo mbolŋge wam taŋaŋ kaŋgeramŋgaig. \p \v 31 O buk mandor pino ande Siba kilke kulatkina ta nu Solomon tuku wamdus kuyar mayenu isam tuku ndin kuen ŋayo dubimba nu tugum kina. Ande teŋge minit ta nu Solomon lite ta tane nu tuku pasa ise ndakade. Ait suŋgo mbolŋge tane ait te mbolŋge minig mbal pino ta ndoŋ tiŋgap le nu tuku maŋau mayenuŋge tane tuku maŋau ŋayonu te-mayokamŋgat. \p \v 32 Yona nu Nineve mbal riroŋ pasa saniŋgina le nane ndek ŋgamuŋgal biye mbilnaig. Ande nu teŋge minit ta nu Yona lite ta tane nu tuku pasa pitaide. Ait suŋgo mbolŋge tane ait te mbolŋge minig mbal Nineve mbal ndoŋ tiŋgap le nane tuku maŋau mayenuŋge tane tuku maŋau ŋayonu te-mayokamŋgat ŋga saniŋgina. \s1 Ŋgarosu tuku bulu \r (Mateus 5.15; 6.22-23) \p \v 33 Kile Yesus maŋ lato sakina: Taŋgo nane lam bulumba mbain kumnemŋge pile ndakade. Ko nane nza kai ndade. Lam buluŋge taŋgo prowaig le kilŋaniŋguwa ŋga te-mayokmba mbolŋge taikade. \v 34 Ne tuku am sati taŋaŋ ŋgarosu kilŋawam tuku. Ne am maye minit ta ŋgarosu ŋakmba bulu mbolŋge minit. Ne am ŋayo minit ta ŋgarosu ŋakmba ma make sinamŋge minit. \v 35 Ne riroŋka. Ne tuku ŋgamuŋgal tuku sati am ŋayonu taŋaŋ minikat. \v 36 Ne tuku ŋgarosu ma make fudiŋndo mine ndakate ta ŋgarosu ŋakmba kilŋa ŋak. Sati bulu ne kilŋanate taŋaŋ ŋgina. \s1 Yesus nu kusem gabat mbal saniŋge likina \r (Mateus 23.1-36; Markus 12.38-40) \p \v 37 Yesus nu pasata minna le Farisi taŋgo ande nu ndoŋ isukusam tuku sana le nu ka nu ndoŋ isukusmba minnaik. \v 38 Nu wai minya ndaŋga isukusna le Farisi taŋgo nu tukul lukate ŋga pirerek purkina le \v 39 Suŋgo nu sana: Tane Farisi mbal taŋgine waim nza saŋgilnu ndo minya mayede ta taŋgine ŋgamuŋgal agaŋ ndende gudommba kilam tuku piririmba wam ŋaigonu kam tuku wamdus liganu minig. \v 40 Tane ŋginŋgan taŋgo ndo. Kuate nu agaŋ saŋgilnu ndo wakeika sinanu nu wakei ndakina e? \v 41 Taŋgine ŋgamuŋgal sanzal mbal niŋgap le taŋgine agaŋ ŋakmba purfeŋnu taŋaŋ minamŋgaig. \p \v 42 Osese. Farisi mbal tane tukul ande dubimba piro kareŋka agaŋ foŋfoŋ ŋguna ilinzu ŋakmba maŋgur 10 patika ande Kuate tuwig. Tane taŋade sulumba tane taŋgo pino mbolŋge maŋau tiŋreknu ke ndaka Kuate tuku kume pur ndade. Tane tukul sugo ar ta turmba dubide kande maye kande. \p \v 43 Osese. Farisi mbal tane kusem wande mbolŋge taŋgo tumailamŋge minyonu tuku nzalitiŋgit. Maket mbolŋge tane sugo ŋga kaiyetiŋgam tuku kilba pilig. \v 44 Tane riroŋkap. Tane mindesiŋ yubeŋgade ma taŋaŋ. Taŋgo nane ma ta gilai tukunu ta mbolŋge likade ŋgina. \p \v 45 Yesus nu taŋakina le kusem pasa bitekŋganu taŋgo ande nu sana: Tum Taŋgo ne taŋamba sakate ta sine tuku nyu turmba ŋayo silite ŋgina le \v 46 nu ndek sana: Kusem pasa bitekŋganu mbal ose. Tane tukul gudommba agaŋ pitinu sugo taŋaŋ taŋgo mbolŋge patika minde bada suŋgo niŋgig. Tane fudiŋmba nane tur ndakade. \p \v 47 Ose. Tane riroŋkap. Tuan taŋgo kame taŋgine mbuŋ kameŋge bale farnaig ta tane nane tuku kumu mbolŋge ndame magenu patike likade. \v 48 Tane wam kade tambi taŋgine mbuŋ kame tuku maŋau ŋayonu ta magenu ŋgade. Nane tuan taŋgo kame bale farniŋginaig le tane nane tuku kumu mindepiyeniŋgig. \v 49 Ta tuku Kuate nu nuŋe wamdus kuyar mayenumbi teŋenmba sakina: Ye tuan taŋgo aposel kame afu kukulniŋgi le nane kilmba amseseka afu bale faramŋgaig ŋgina. \v 50 Taŋawap sulumba ait te mbolŋge minig mbal tane ndare taŋge pasokamŋgat. Nane o buk kilke te-mayokna ait mbolŋge tuan taŋgo kilmba ndare kutuwe niŋginaig ta taŋamba ndo kile tane minig tukunu nane ŋakmba tuku ndare taŋge tane pasokamŋgat. \v 51 Abo abo Abel nu tugu pilmba ndare kutukina. Ta tuturmba kumba ka Sakaria nu mbariŋam tuku mbain atrau mbain ŋgumukŋge minna le nane pro taŋge nu balemba ndare kutunaig. Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nane ŋakmba ndare kutuniŋge likinaig ta ndare taŋge tane pasokamŋgat. \p \v 52 Kusem pasa bitekŋganu mbal ose. Tane Kuate tuku pasa kila palmbim tuku ndin tukulde. Taŋgine kila palmbim mbulmba nane afu kila palmbim idusde le nane tukulniŋgig ŋgina. \p \v 53 Yesus nu pasa deŋpurmba mayok kina le kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal nane gubra tormba saŋgri tiŋga pasa suŋgomba kusna-kusnanaig. \v 54 Nu pasa inum mbarwa le nu tumba pasa mbolŋge palmbim ŋga nane nu kulatka minnaig. \c 12 \s1 Yabri maŋau riroŋkap \r (Mateus 10.26-27) \p \v 1 Ait ta mbolŋge taŋgo suk suk kuga pro maŋgurka muŋgu tido-tidoŋginaig le Yesus nu pasa tugu pilmba nu dubinaig mbal ta saniŋgina: Farisi mbal tuku yis agaŋ ta riroŋkap. Yis ta nane tuku yabri maŋau. \v 2 Wam kame kile taŋgo am mbolŋge mine ndakade ta kilimok mayok kaŋgaig. Wam afu kile kuirok minig ta ŋakmba kila patikamŋgaig. \v 3 Tane pasa afu kuirka sakinaig ta ŋgumneŋga maŋgur sinamŋge sakamŋgaig. Tane wandek sinamŋge yabu sakinaig ta ŋakmba isam tuku kueŋka sakamŋgaig ŋgina. \s1 Sine Kuate tuku ndo kuru-kurukube \r (Mateus 10.28-31) \p \v 4 Yesus nu maŋ saniŋgina: Tira kame, ye tane satiŋgamŋgit. Afu tane bale faram sakade ta nane tuku kuru kuru ndakap. Nane tane kilmba bale farwaig sulumba tane mbolŋge wam inum kam kumuŋ kuga. \v 5 Ande tane kuru-kurukam tuku ye tane riroŋ pasa satiŋgamŋgit. Kuate nu taŋgo balemba kanu mata balemba ma ŋayo mbol bukŋgam kumuŋ tukunu tane nu ndo kuru-kurukap. \p \v 6 Taŋgo nu sulik sulik wai inum sulumba maket mbolŋge patika ndametiŋ fudiŋndo ndo tate ta sulik sulik ndindo mata Kuate nu iduste. \v 7 Nu tane tuku gabat waŋe giganmba ta mata nu kila minit. Ta tuku tane wam ande kuru kuru ndakap. Kuate am mbolŋge tane tuku ande sulik sulik gudommba liniŋmba mbolŋge minit ŋga saniŋgina. \s1 Yesus tuku nyu yabu ndakam tuku \r (Mateus 10.32-33; 12.32; 10.19-20) \p \v 8 Yesus nu maŋ lato sakina: Ye tane satiŋgamŋgit. Ande nu taŋgo ŋgamukŋge ye tuku nyu te-mayokmba sakate ta ye Ndindo Katesek Taŋgo ye mata Kuate tuku eŋel kame ŋgamukŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgit. \v 9 Ande nu taŋgo ŋgamukŋge ye tuku nyu yabukate ta ye mata Kuate tuku eŋel kame ŋgamukŋge nu tuku nyu yabukamŋgit. \v 10 Ande nu ye Ndindo Katesek Taŋgo kasur pasa sayate ta Kuate nu mbar ta sauka gilaiŋgamŋgat. Ande nu Tukul Guwa tumail pante ta Kuate nu mbar ta sauka gilaiŋge nda. \v 11 Nane tane kilmba kusem gabat mbal ko gabat sugo sugo tugumŋge kile-tidiŋguwaig le wamdus fulilka sine ndaŋmba sakube o ŋga wamdus te-sulu ndawap. \v 12 Pasa te-tiwam tuku ait mbolŋge ndo Tukul Guwaŋge pasa sakam tuku tumtiŋguwa le sakamŋgaig ŋgina. \s1 Taŋgo nu agaŋ suŋgomba ŋak tuku yaba pasa \p \v 13 Maŋgur suŋgo ŋgamukŋge taŋgo ande Yesus sana: Tum Taŋgo, ne yiŋe aba sawa le mam tuku agaŋ ndende kuembolnu paplamba afu ye suwa ŋgina le \v 14 nu ndek sana: Ye tane piletiŋmba agaŋ ndende paplamba tiŋgam tuku ta ye tuku piro kuga ŋgina. \p \v 15 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Tane riroŋkap. Tane agaŋ ndende kilam tuku piririmba minbekaig. Taŋgo nu agaŋ ndende suŋgomba kilit ta nu agaŋ ndende ta mbolŋge nu abo minmba minam kumuŋ kuga ŋgina. \p \v 16 Taŋaka nu yaba pasa ande saniŋgina: Agaŋ ndende suŋgomba ŋak taŋgo ande nu tuku piro mbolŋge nyamagaŋ suŋgomba mayok kinaig le \v 17 nu kaŋgerkina sulumba sakina: Nyamagaŋ te ndaŋndaŋmba patinuŋgit. Patinu tuku wande ŋakmba buk ligig ŋgina. \v 18 Nu taŋamba wamdus tumba sakina: Kile ye iduset. Nyamagaŋ patinu tuku wande sambriniŋmba ye kitek sugokanu patika nyamagaŋ agaŋ ndende ŋakmba ta sinamŋge patikamŋgit. \v 19 Taŋawi sulumba ye wamdus bulok minmba yar gudommba agaŋ ndende ta mbolŋge minamŋgit. Ye mabte mayemba kuapi kikoŋnu kule mayenu nyumba gare ŋak minamŋgit ŋga idusna. \v 20 Nu taŋamba idusmba minna le Kuate nu taŋgo ta sana: Ne ŋgin ŋgan taŋgo ndo. Furir te mbolŋge ne kumamŋgat. Ne agaŋ ndende patikina ta imaŋge kulatka nyumba minamŋgat ŋgina. \p \v 21 Kile Yesus nu saniŋgina: Ande nu agaŋ ndende gudommba kilmba Kuate am mbolŋge denkanu minit ta nu ŋginŋgan taŋgo ndo ŋgina. \s1 Kuate nu sine idussiŋgit \r (Mateus 6.25-34) \p \v 22 Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Ye wam ande idusmba tane satiŋgamŋgit. Tane taŋgine ŋgarosu turam tuku nyamagaŋ tawi kilam tuku wamdus piti ser ndawap. \v 23 Ŋgarosu saŋgri tiŋgam tuku nyamagaŋ ndo kuga. Nu maye minam tuku tawi ndo kuga. \p \v 24 Tane sar umaŋ kaŋgerkap. Nane nyamagaŋ ŋguka alonu kile ndakade. Nane guba ait mbolŋge nyamagaŋ nyam tuku pati ndakade. Kuateŋge nane nyamagaŋ niŋgit. Ata. Nu am mbolŋge tane sar umaŋ liniŋganu minig. \v 25 Ande nu tane ŋgamukŋge wamdus piti suŋgo tumba maŋau tambi nu nuŋe abo minam tuku ait tuturam kumuŋ kuga. \v 26 Wam ŋai ta tane kam kumuŋ kuga. Ndaŋam tane wam sugo tuku pititiŋgig. \p \v 27 Tane aŋga bot prode ta kaŋgerkap. Nane tawi wakeikam tuku piro ndakade. Ye tane satiŋgamŋgit. O buk gabat suŋgo Solomon nu mindepiye maditaknu silikina ta aŋga bot tuku mindepiye li ndaniŋgina. \v 28 Aŋga ta ki ndindo ndo minig. Mafete le fulka kilmba pa mbol pankade. Aŋga ŋagai pa mbolŋge pankade ta mata Kuate nu mindepiyeniŋgit. Nu siŋka tane tawi kile-tiŋgamŋgat. Tane Kuate nu kumuŋ kuga ŋga idusde e? \p \v 29 Tane nyamagaŋ kule nyam tuku wamdus piti ser ndawap. \v 30 Kuate dubi ndade mbal agaŋ kame ta kilam tuku wamdus sulude. Tane agaŋ kame ta kugatok ta tane minam kumuŋ kuga ta taŋgine Mam nu kila. \v 31 Tane Kuate tuku gageu nu tuku miŋge kumnemŋge minam tuku wamdus saŋgrinu palpe le Kuate nu ŋgarosu mine mayewam tuku agaŋ ndende kumumbi tiŋgamŋgat. \p \v 32 Tane Kuate tuku sipsip taŋaŋ taŋgine miroŋ ŋgarosu kulatkam kumuŋ kuga ta tane ta tuku kuru kuru ndakap. Taŋgine Mam nu kulatkate ma tane tiŋgam tuku wamdus suŋgo ŋak minit. \v 33 Tane taŋgine agaŋ ndende piyaniŋmba ndametiŋ kilmba sanzal mbal niŋgap. Tane piya kise ŋayo ndaŋgate ta tairŋga samba mbolok agaŋ ndende ŋgisi ndakade ta kilam tuku kuanekap. Ma ta kuayar taŋgo pro ndade. Subiŋge mata agaŋ ŋaigo sigli ndade tuku. \v 34 Taŋgine agaŋ ndende magenu ma ndaŋ mbolŋge minig ta taŋgine ŋgamuŋgal mata ma ta mbolŋge minig ŋga saniŋgina. \s1 Piro mbal naŋgine gabat tairŋga minam tuku \p \v 35-36 Kile Yesus nu maŋ sakina: Taŋgo suŋgo ande pino tam tuku pagumba nye suŋgo ande mbol kina sulumba nuŋe piro mbal nane nu luka pro malaŋga katwa le pitik talkam tuku nane tawi tiŋmba lam bulumba nu tairŋga minwaig ŋga saniŋgina. Tane mata nane taŋaŋ taŋgine Suŋgo prowam tuku kuaneka tairŋga minap. \v 37 Taŋgo suŋgo nu promba nane abo minwaig le kaŋgerkuwa ta nu nane gareniŋgamŋgat. Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nu piro tawi tiŋmba nane mbain mbolŋge minyokuwaig ŋga nu nyamagaŋ niŋgamŋgat. \v 38 Nu pitik pro ndawa le ka furir ŋgamu ko mafewam patukuwa le nu promba nane abo minwaig le kaŋgerkuwa ta nane nu tugumŋge gare tamŋgaig. \p \v 39 Tane wam te idusap. Wande miro taŋgo nu kuayar taŋgo prowam tuku ait kila kande nu kuayar taŋgo pro kuayaram tuku peute kande. \v 40 Tane kuaneka ye tairŋga minap. Ye Ndindo Katesek Taŋgo tane mata ait gilai minap le prowamŋgit ŋgina. \s1 Piro taŋgo mayenu tuku yaba pasa \r (Mateus 24.45-51) \p \v 41 Kile Petrus ndek nu kusnana: Suŋgo, ne yaba pasa sakate ta sineŋge ndo riroŋ pasa isam tuku e ko nane afu turmba e ŋgina le \v 42 Suŋgo nu sana: Taŋgo ande wamdus kuyar mayenu ŋak piro mayete ta nuŋe gabat suŋgoŋge nu tumba nuŋe piro mbal kulatka minwa le ait kumuŋguwa le nyamagaŋ walmba niŋgam tuku nu pilit. \v 43 Taŋgo ta nuŋe piro kumba minwa le nuŋe gabat luka promba nu kaŋgerwa le nu gare ŋak minamŋgat. \v 44 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nuŋe gabat nu nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kulatkam tuku nu tumba palmbimŋgat. \p \v 45 Ko nu idusmba yiŋe gabat dalkate ya ŋga nu ndek piro taŋgo pino afu pani farmba nyamagaŋ kule kamenu nyumba ŋginŋganka \v 46 nu nuŋe gabat luka prowam tuku ait idus ndamba gilai minwa le nu prowamŋgat. Nu promba nu piti suŋgo tumba pitaiwa le nu ma ŋayo mbol kumba kukul pisude mbal ndoŋ minamŋgat. \p \v 47 Piro taŋgo ande nuŋe gabat tuku pasa ise mayemba piro ta ke ndakate ta nuŋe gabat nu tumba suŋgomba paniŋtate. \v 48 Piro taŋgo inum nuŋe gabat tuku pasa ise maye ndamba wam ande mbarte ta nu fudiŋmba paniŋtate. Kuate nu taŋgo ande wam suŋgo tuwit sulumba nu tugumŋge maŋ alonu suŋgo kilam tuku iduste. Nu taŋgo ande wam suŋgo ande wai mbolŋge pilit sulumba nu tugumŋge lafunu lato kilam iduste ŋgina. \s1 Taŋgo Yesus mbolŋge purkade \r (Mateus 10.34-36) \p \v 49 Yesus maŋ lato sakina: Ye taŋgo ŋgamukŋge pa dikŋgam prowen. Pa ta kile buluŋguwa ŋga ye wamdus suŋgo ŋak minet. \v 50 Ye rar suŋgo tumba kule taŋaŋ silikamŋgit. Ye rar ta suluwi sulumba ndo ŋgamuŋgal bulkamŋgat. \p \v 51 Ye ŋgamuŋgal ulendi maŋau kilke mbol mbal ŋgamukŋge palmbim tuku prowen ŋga idus ndawap. Ye tane satiŋgamŋgit. Ye tane tetkam tuku prowen. \v 52 Kile wande tuma mbal wai inum sulumba nane ye tuku ŋga purkamŋgaig. Nale ar nane keŋ ta tuku ŋgueu minamŋgaig. Nane keŋ ta nale ar ta tuku ŋgueu minamŋgaig. \v 53 Mam nu kiŋo nuŋe ndoŋ kiŋo nu mam nuŋe ndoŋ purkamŋgaik. Ina nu kulim nuŋe ndoŋ kulim nu ina nuŋe ndoŋ purkamŋgaik. Pino nu rugan nuŋe ndoŋ rugan nu pino ta ndoŋ purkamŋgaik ŋgina. \s1 Agaŋ kaŋgerka kila palmbim tuku \r (Mateus 16.2-3) \p \v 54 Kile Yesus nu maŋgur suŋgo ta saniŋgina: Fando siŋge gau pilit le tane pitik ndo kila pilmba sakade: O sawe piyamŋgat ŋgade le siŋka sawe piyit. \v 55 Bubreŋge gau ŋakmba gagulte le tane kila pilmba sakade: O ki prowamŋgat ŋgade le siŋka ki prote. \v 56 Tane yabri taŋgo. Tane kilke samba mbolŋge agaŋ mayok kinig ta burkam kumuŋ. Ndaŋam ait te mbolŋge wam kame kilimok mayok kinig ta tane burka kila palmbim kumuŋ kuga. Ndaŋam tane wamdus tiŋreknumbi maŋau pile ndaŋgade? \p \v 57 Ande nu ne tumba pasa pilewanu taŋgo tugum tumba kambim bafute ta tale kumba ndinŋge gubra ta nu ndoŋ te-tiwe tumap. \v 58 Ne taŋa ndawa ta nu ne didika tumba pasa pilewanu taŋgo wai mbol pilwa le nuŋge ne tumba kame taŋgo tuwa le nuŋge ne muliŋtumba wandekŋge palmbimŋgat. \v 59 Ye tane satiŋgamŋgit. Ne naŋe mbar tuku piya suŋgo ta kumumba fudiŋndo lafu sulu ndawa ta ne muli wande sinamŋge prowe nda ŋgina. \c 13 \s1 Ne mbil ndaka ŋgisinuŋgat \p \v 1 Ait ta mbolŋge nane afuŋge pro Galilea mbal afu tuku Yesus wam kubeu tumba sanaig: Nane agaŋmor bale farmba Kuate atrauka minnaig le Pilatus nu afu saniŋgina le nane ka bale farniŋginaig le ndare ta agaŋmor ndare tur liskina ŋginaig. \v 2 Taŋakinaig le nu ndek saniŋgina: Nane Galilea mbal afu liniŋmba une suŋgo kinaig ta tuku nane kume ŋayonu ta tinaig ŋga idus ndawap. \v 3 Tane ŋgamuŋgal biye mbil ndawap ta tane mata kume ŋayonu taŋamba tamŋgaig. \p \v 4 O buk Siloamŋge wande kuen ande ŋgurka ndekina sulumba Yerusalem taŋgo 18 bale farna. Taŋgo kame ta Yerusalem mbal afu liniŋmba une suŋgo kinaig ta tuku nane kume ŋayonu ta tinaig ŋga idus ndawap. \v 5 Tane ŋgamuŋgal biye mbil ndawap ta tane mata taŋamba kume ŋayonu tamŋgaig ŋga saniŋgina. \s1 Ail alo kugatok tuku yaba pasa \p \v 6 Yesus nu yaba pasa ande sakina: Taŋgo ande nuŋe piro mbolŋge fik tiŋnu ŋgukina le promba tiŋgina. Nu pro fik alonu sotina kande kuga le \v 7 nu nuŋe piro taŋgo sana: Ai te. Fik ail te yar keŋmba alonu sotet ta kuga. Ne pikmba bukŋga. Nu kilke ŋair ake nyate ta ŋayo ŋgina. \v 8 Taŋakina le taŋgo ta ndek nu sana: Suŋgo, yar te mbolŋge ndo mapewa le ye tugunu tugumŋge kilke pikmba agaŋmor sumbi ŋguke tumi. \v 9 Yar ande si alowa ndeta minwa. Alo ndawa ndeta pikmba bukŋga ŋgina. \s1 Yesus nu pino ande wakeina \p \v 10 Kusem ait ande mbolŋge Yesus nu kusem wande ande sinamŋge pasa tumniŋmba minna. \v 11 Taŋge pino ande guwa ŋayonu nu mbol kina le yar 18 guaze ŋak minna. Nu tuku muskil isu baŋaŋgina le posok minna. \p \v 12 Kile Yesus nu kaŋgermba nu wika sana: Pino, ye ne tuku guaze pitaiwet ŋgina. \v 13 Taŋakina sulumba nu ka waimbi kirena le nu pitik ndo tiŋga muskil te-timba mayeka gare-gareka Kuate tuku nyu te-duŋgina. \p \v 14 Kusem kulatkate gabat ta Yesus nu kusem ait mbolŋge guaze wakeina tukunu nu kaŋgermba palseŋna le nu nane saniŋgina: Ki ait 6 pironu tuku. Mara ta mbolŋge prowap le nu tane wakeikuwa. Kusem ait mbolŋge pro ndawap ŋgina. \v 15 Taŋakina le Suŋgo nu sana: Tane yabri taŋgo ndo. Kusem ait mbolŋge tane mata taŋgine agaŋmor tuku wande sinam kumba ka muli kukliniŋmba kule niŋgam tuku kilmba kinig tae. \v 16 Pino te Abraham tuku tugu. Satanŋge ŋayo silina le yar 18 buk kinaig. Ye kusem ait mbolŋge muskil te-tiwe tuwit ta wam ŋayowit e ŋgina. \v 17 Taŋaka saniŋgina le nuŋe ŋgueu mbal kiko suŋgo tinaig le taŋgo pino nu maŋau magenu saŋgrinu ke likate ŋga gare suŋgo tinaig. \s1 Mastet tiŋnu le yis tuku yaba pasa \r (Mateus 13.31-33; Markus 4.30-32) \p \v 18 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Kuate nu nuŋe gageu tugeka suŋgokate wam ta agaŋ te suk. \v 19 Mastet tiŋnu taŋgo andeŋge tumba nuŋe piro mbolŋge ŋgukina taŋaŋ. Nu promba ail suk tiŋgina le sar umaŋ afu pro ail ta wainu mbolŋge te patikinaig ŋgina. \p \v 20 Nu pasa tuturmba maŋ saniŋgina: Kuate tuku gageu taŋgo ŋgamukŋge minig wam ta agaŋ te suk. \v 21 Yis pino andeŋge tumba plaua sinamŋge pilna taŋaŋ. Yis ta plaua ŋakmba ulmba silina ŋgina. \s1 Malaŋga fudiŋndo tuku yaba pasa \r (Mateus 7.13-14; 7.21-23) \p \v 22 Kile Yesus nu Yerusalem kambim ŋga tumbraŋ sugo foŋfoŋ ta ŋakmba mbolŋge pasa kuklimba tumniŋmba kina le \v 23 taŋgo ande pro nu kusnana: Tum Taŋgo, Kuateŋge taŋgo pino ndui ndui ndo kilmba muskil kile-tidiŋgamŋgat e ŋgina le \v 24 nu ndek nane ŋakmba saniŋgina: Tane malaŋga fudiŋndo sinam kambim tuku saŋgri tiŋga minap. Ye tane satiŋgamŋgit. Nane gudommba malaŋga ta sinam kambim tuku tagowamŋgaig ta nane kumuŋ kuga. \v 25 Wande miro taŋgo nu tiŋga malaŋga suwa le tane kilimŋge tiŋga malaŋga katkatmba sawamŋgaig: Suŋgo, ne malaŋga talke siŋga ŋga sawamŋgaig le nu tane satiŋgamŋgat: Ye tane gilai. Tane anikok mbal ŋgamŋgat. \v 26 Taŋawa le tane ndek nu sawamŋgaig: A ... ne sine kila. Sine ne ndoŋ tuma isukusgeŋ tuku. Ne sine tuku tumbraŋ sinamŋge pasa kuklimba tumsiŋgina ŋga sawamŋgaig le \v 27 nu tane satiŋgamŋgat: Ye siŋka tane tuku tumbraŋ gilai. Tane wam ŋaigonu ke likade mbal ye kusreyumba kua ka kape ŋgamŋgat. \p \v 28 Ait ta mbolŋge Abraham Isak Yakob tuan taŋgo ŋakmba ndoŋ Kuate kulatkate ma mbolŋge minwaig le tane kaŋgerkamŋgaig. Kaŋgerkap ta tane peutiŋguwa le kilimŋge maketiŋ tikŋga malmbi suŋgomba minamŋgaig. \v 29 Kilke tugu ŋakmba mbolŋge kasomok mbal gudommba pro nuŋe gageu minam tuku Kuate kulatkate ma sinam kumba ka isukusmba minamŋgaig. \v 30 Ata. Afu kile ŋgumnemŋge minig ta nane tumailam kaŋgaig. Afu kile tumailamŋge minig ta nane ŋgumnem kaŋgaig ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nu Yerusalem tuku sina suŋgona \r (Mateus 23.37-39) \p \v 31 Ait ta mbolŋge ndo Farisi taŋgo afu pro Yesus sanaig: Ne ma te kusremba kua kaye. Herodus nu ne balenam sakate ŋginaig le \v 32 nu ndek saniŋgina: Tane kumba kurauf ta sawap. Ye kite indole guwa ŋaigonu pitaika guaze mbal wakeika mini sulumba aspile yiŋe piro suluwamŋgit. \v 33 Nu teŋge ye baleyam sakate e? Nu teŋge baleye nda. Ye kite indole aspile ndin dubimba piroka Yerusalem kaŋgit. Yerusalem mbalŋge ye baleyamŋgaig. Naneŋge Kuate tuku tuan taŋgo kame bale farnaig tuku. \p \v 34 O Yerusalem, Kuate nu o buk tuan taŋgo kame kukulniŋgina le neŋge nane kilmba bale farka afu ndamembi bale farniŋgina. Teg inonu fat kilmba tawo sirite taŋaŋ ye tane kilmba tawo siriwam bafuwet le tane ye ram kua kinig. \v 35 Tane isap. Kile Kuate nu tane ŋgamukŋge mine ndakate. Ye tane satiŋgamŋgit. Tane ye nda kaŋgeryap sulumba maŋ kaŋgeryumba ndek sakamŋgaig: Ne Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. Suŋgoŋge ne nyaro tinwa ŋga sakamŋgaig ŋgina. \c 14 \s1 Yesus nu taŋgo ŋgaro fulil ŋak wakeina \p \v 1 Kusem ait ande mbolŋge Yesus nu kumba Farisi gabat taŋgo ande tuku wande mbolŋge isukusam kina le nane afu nu buro-buromba minnaig. \v 2 Minnaig le taŋgo ande ŋgaro fulil ŋak Yesus tumailam taŋge tiŋgina le \v 3 nu ndek Farisi le kusem pasa bitekŋganu mbal kusnaniŋgina: Sine siŋgine tukul dubimba kusem ait mbolŋge guaze mbal wakeikam kumuŋ e ŋga kusnaniŋgina. \v 4 Kusnaniŋgina ta nane miŋge tukulmba minnaig le nu ŋgaro fulil ŋak taŋgo ta tumba wakeina sulumba nu kukulna le kina. \p \v 5 Taŋana le Yesus nu nane kusnaniŋgina: Kusem ait mbolŋge taŋgine kiŋo ande ko agaŋmor ande bariŋga kule burok sinam kinit le nu pitik tam tuku piro ndakade e ŋgina le \v 6 nane nu tuku miŋge lafuwam fugunaig. \s1 Taŋgo nu nuŋe nyu te-ibeŋwa \p \v 7 Farisi gabat nane wikina le isukusam pronaig mbal nane kumba mbili tumailamŋge madiniŋmba minyokinaig le Yesus nu maŋau ta kaŋgermba nane saniŋgina: \v 8 Taŋgo ande pino tam tuku pagumba nyam tuku ne wikuwa kande ne kumba ka isukusam tuku mbili tumailamŋge minyo ndaka. Pagu miro taŋgo nu taŋgo inum ne tuku nyu lite ta nu turmba wikuwa le prowikat. \v 9 Taŋawa ta pagu miro taŋgo nu pro sanamŋgat: Ne tiŋga mbili te kusrewa le taŋgo te minyokuwa ŋga sanuwa le ne tiŋga kiko suŋgo tumba kumba ŋgumnemŋge minyokamŋgat. \p \v 10 Taŋgo ande pagumba nye ta tuku ne wikuwa kande ne kumba ka isukusam tuku mbili ŋgumnemŋge minyoka. Ne taŋawa ta nu ne sanamŋgat: Tira, ne tiŋga mbumba mbili tumailam teŋge minyoka ŋga sanuwa le nane isukusig am mbolŋge ne nyu suŋgo mayok kaŋgat. \v 11 Ande nu nuŋe nyu payamkuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-ibeŋamŋgat. Ande nu nuŋe nyu yabukuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgat ŋgina. \p \v 12 Kile Yesus nu pagu miro taŋgo sana: Ne pagumba nye suŋgo pilmba kande naŋe gulab kame, tira kat naŋe, naŋe tugu ndindo, naŋe tumbraŋ tuma agaŋ ndende ŋak nane wi ndaka. Ne taŋawa ta nane ne tuku nyamagaŋ kumumba lafuwamŋgaig. \v 13 Afu sanzalnu afu kupe wai isu kigi-kagoŋganu afu kupe ŋaigonu afu am tukulok ne nane wika isukusneniŋga. \v 14 Nane ne tuku nyamagaŋ lafuwam kumuŋ kuga tukunu ne gare suŋgo tamŋgat. Ŋgumneŋga ait suŋgo mbolŋge mbal tiŋreknu tiŋguwaig le ne lafu mayenu tamŋgat ŋgina. \s1 Pagumba nye suŋgo tuku yaba pasa \r (Mateus 22.1-10) \p \v 15 Taŋgo inum nu nane ndoŋ isukusmba minna ta nu pasa ta ismba nu sana: Taŋgo ande Kuate kulatkate ma sinam taŋge isukusmba minwa sulumba nu gare suŋgo tamŋgat ŋgina le \v 16 Yesus nu ndek yaba pasa ande sana: Taŋgo ande pagumba nye suŋgo palmbim saka nane gudommba tuku pasa patike likina. \v 17 Pagumba nye ait kumuŋgina le nuŋe piro taŋgo kukulna le kumba ka buk saniŋgina mbal ta tugum kina ka saniŋgina: Tane prowap. Nu buk kuanekat ŋgina kande \v 18 nane ŋakmba pasa ta ismba mbulmba naŋgine piro kise kise tuku sakinaig. \p Ande nu sakina: Mata, ye kambim tuku ta kilke kitek piyawit ta kile kaŋgeram kaŋgit. Ne ka taŋamba sawa ŋgina. \v 19 Ande nu sana: Mata, ye pironu tuku makau 10 piyawen ta piro tagoniŋgam kaŋgit. Ne ka taŋamba sawa ŋgina. \v 20 Ande nu mata teŋenmba sakina: Ye ailfu ndo pino kitek ten tukunu ye kambim kumuŋ kuga ŋgina. \p \v 21 Kile piro taŋgo nu luka nuŋe gabat kila sana le nu gubra suŋgo tumba sana: Pitik tumbraŋ suŋgo mbol si kumba ndin sugo foŋfoŋ dubika kumba afu sanzalnu afu kupe wai isu kigi-kagoŋganu afu am tukulok afu kupe ŋaigonu ta ŋakmba kilmba prowa ŋgina. \p \v 22 Piro taŋgo nu taŋana sulumba nu maŋ luka pro taŋgo suŋgo sana: Suŋgo, ne pasa sakat ta ye buk taŋawit ta minyokam tuku mbili kumu ndaŋgat ŋgina. \v 23 Taŋakina le taŋgo suŋgo nu ndek sana: Ne tumbraŋ suŋgo kilim si kumba ndin sugo foŋfoŋ dubika kumba ne saŋgri tiŋga nane ŋakmba saniŋga le wande te lignewaig. \v 24 Ye ne sanamŋgit. Ye amboŋga saniŋgen mbal nane siŋka ye tuku nyamagaŋ nye nda ŋgina. \s1 Taŋgo wamdus te-mayewa sulumba Yesus dubiwa \r (Mateus 10.37-39) \p \v 25 Nane kuasmbi gudommba Yesus dubimba kinaig le nu mbilka nane saniŋgina: \v 26 Ande nu ye ndoŋ minam idusmba kande nu ye tuku suŋgomba kume purwa sulumba mam nuŋe, ina nuŋe, piyo nuŋe, kiŋo kat nuŋe, tira kat nuŋe, kulim kat nuŋe, nuŋe ŋgarosu turmba tuku suŋgomba kume pur ndawa. Maŋau ta mbolŋge ndo nu ye dubiyanu taŋgo minam kumuŋ. \v 27 Ande nu ye tuku ŋga idusmba nu nuŋe miroŋ nuŋe ail kazrai kuramba ye dubi ndayate ta nu ye dubiyanu taŋgo minam kumuŋ kuga. \p \v 28 Tane tuku ande wande suŋgokanu palmbim ŋga amboŋga nuŋe ndametiŋ burkate. Ye wande ta suluwam kumuŋ e ko kumuŋ kuga ŋga iduste. \v 29 Nu taŋa ndamba pitik ndo makek kilmba pro sigrika wande te-timba nu ndametiŋ denkuwa ta wande ta suluwe nda. Taŋawa le nane afuŋge kaŋgermba nu talamba nzumilmba sakamŋgaig: \v 30 A ... taŋgo wande suŋgo pile sulute tuku taŋgo ŋga talawamŋgaig. \p \v 31 Ko kilke gabat suŋgo ande kilke gabat ande ndoŋ kame buwam ŋga nu amboŋga wamdus te-mayete. Nu tuku kame taŋgo 10,000 ŋak ande tuku kame taŋgo 20,000 ŋak kile-ibeŋkam kumuŋ e ko kumuŋ kuga ŋga iduste. \v 32 Sine kumuŋ kuga ŋguwa ta ŋgueu taŋgo ma maskenŋge minit le nu pitik pasa pilit le nu ndoŋ pasa katmba wamdus tumade. \p \v 33 Ta tuku ande tane ŋgamukŋge nu nuŋe agaŋ ndende ŋakmba tuku wamdus suŋgo kusrewa sulumba ndo ye dubiyanu taŋgo minam kumuŋ. \p \v 34 Sol nu agaŋ mayenu ta kaglinu kugawa le sine ame agaŋmbi maŋ wakeibe le kaglinu mayok kambim kumuŋ. \v 35 Nu ake minit. Kilke ŋair kitek wakeiwam kumuŋ kuga. Agaŋmor sumbi tur mbilam mata kumuŋ kuga. Nane ake kutumba pankade. Tane kilba ŋak ndeta pasa ta isap ŋga saniŋgina. \c 15 \s1 Sipsip le ndametiŋ ŋgisikina tuku yaba pasa \r (Mateus 18.12-14) \p \v 1 Takis kilanu mbal wam ŋaigonu ke likanu taŋgo afu ndoŋ mara mara Yesus tugumŋge pasa isam tuku pro maŋgurka minanu. \v 2 Taŋamba minnaig le Farisi kusem pasa bitekŋganu mbal ndoŋ nane Yesus tuku gubra pasa sakinaig: A ... taŋgo si nu wam ŋaigonu kade mbal kaiyeniŋmba nane ndoŋ isukusig tuku ŋga saka minnaig. \p \v 3 Taŋamba minnaig le nu ndek yaba pasa ande saniŋgina: \v 4 Ande tane ŋgamukŋge sipsip 100 ŋak ndindo inum ŋgisikate le nu taŋaig nda ŋgate. Nu 99 ta ma ŋgamu taŋge kusreka nu kumba ande ŋgisikate ta sota ma ma te-silika tate. \v 5 Tate sulumba gare-gareka sipsip tumba kailmane mbolŋge pilmba ka \v 6 tumbraŋŋge nuŋe tumbraŋ tuma nuŋe gulab kame kile-maŋgurka saniŋgit: Ai te. Yiŋe sipsip ŋgisikina ta te-silikit sulumba tane ye ŋak gare-garekap ŋgate. \p \v 7 Ye tane satiŋgamŋgit. Maŋau ndui taŋaŋ taŋgo 99 ŋgamuŋgal biye mbilam tuku wam ande ke ndaka tiŋreknu minig ta samba mbol mbal nane tuku fudiŋmba gare tade. Taŋgo ŋayonu ande ŋgamuŋgal biye mbilte ta nane nu tuku gare suŋgo tade. \p \v 8 Ko pino ande ndametiŋ 10 ŋak ndindo inum ŋgisikate le nu taŋaig nda ŋgate. Nu lam bulumba kumbri tumba wande gureŋmba sota ma ma te-silika tate. \v 9 Tumba nuŋe tumbraŋ tuma gulab kame kile-maŋgurka saniŋgit: Ai te. Yiŋe ndametiŋ ŋgisikina ta te-silika gare suŋgo tet ŋgate. \p \v 10 Ye tane satiŋgamŋgit. Maŋau ndui taŋaŋ taŋgo ŋayonu ande ŋgamuŋgal biye mbilte le Kuate tuku eŋel kame nane nu tuku gare suŋgo tade ŋgina. \s1 Kiŋo ande ŋgisikina tuku yaba pasa \p \v 11 Yesus nu maŋ pasa inum sakina: Taŋgo ande nu kiŋo armba ŋak. \v 12 Maib nuŋeŋge mam nuŋe sana: Mam, ne naŋe agaŋ ndende paplamba ye tuku patikina ta ye kilamŋgit ŋgina. Taŋakina le mam nuŋe agaŋ ndende ŋakmba paplana ta kilmba nale walmba nikina. \p \v 13 Taŋana le kile kiŋo fudiŋ ta nuŋe agaŋ ndende ŋakmba piyaniŋmba ndametiŋ kilmba tiŋga kilke masken ande kina ka taŋge minmba nuŋe maim maim maŋaumbi ake sinaŋ ndametiŋ kusreka minna. \v 14 Taŋamba minna ma ma ndametiŋ kuganaig le ma ta mbolŋge guba suŋgo prona le nu agaŋ ŋakmba denkina. \p \v 15 Taŋamba nu ma takok taŋgo ande tugum kumba sarsarna le kukulna le nu tuku mbo kulatka minna. \v 16 Nu fuŋgul burso nzim ka mbo agaŋ nyinaig ta nyam tuku wamdus suŋgo ŋak minna ta andeŋge nu agaŋ inum nda tuna. \p \v 17 Taŋamba minna ma ma wamdus puluna le nu ndek wamdusmbi sakina: Yiŋe mam tuku piro taŋgo nane nyamagaŋ gudommba nyumba bateŋnu mata patikade. Teŋge guba nu ye baleyam bafute. \v 18 Ye tiŋga luka ka mam sawamŋgit: O mam, ye Kuate am mbolŋge ne am mbolŋge mbar suŋgo ken. \v 19 Ye mayenu kuga. Ye ne tuku kiŋo minam kumuŋ kuga. Ye ne tuku piro taŋgo ndo minamŋgit ŋga sawamŋgit ŋgina. \p \v 20 Taŋamba idusmba nu tiŋga mam nuŋe sota kambim tuku kina. Nu kumba ka ndin maskenŋge ilmba minna le mam nuŋe nu kaŋgermba sina suŋgona le nu pinderka kumba kiŋo nuŋe bagailmba mumuna. \v 21 Taŋana le kiŋo ta ndek mam nuŋe sana: O mam, ye Kuate am mbolŋge ne am mbolŋge mbar suŋgo ken. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye ne tuku kiŋo minam kumuŋ kuga ŋgina kande \v 22 mam nuŋe piro mbal wika saniŋgina: Tane pitik kumba tawi mayenu ande tumba ilmba siluk tape. Wai tok yubi mayenu pile tumba kupe ŋgaro kilmba pro siluk tape. \v 23 Makau fat kuya ŋak ta balemba tumba kuapi kikoŋnu wakeiwap. Sine nu ndoŋ tuma isukusmba gare-garekube. \v 24 Yiŋe kiŋo te kumanu taŋaŋ maŋ aboŋgat. Nu ŋgisikanu taŋaŋ mayok ket ŋgina. Taŋakina sulumba nane nu ndoŋ gare-gareka minnaig. \p \v 25 Taŋamba minnaig le kiŋo mulum piro mbolŋge promba tumbraŋ makembiŋge nane kupesmba mune wikarau minnaig le isna. \v 26 Isna sulumba nu piro taŋgo ande wika kusnana: Tane ame maŋau suŋgokanu kade ŋgina le nu lafumba sana: \v 27 Maib naŋe luka prowat le mam naŋe nu ŋgisi ndakina ŋga gare-gareka makau fat kuya ŋak ta balemba kuapikat ŋgina. \v 28 Taŋamba sana le nu ismba gubrana le wandek kine ndakina. \p Taŋana le mam nuŋe nu mayok ka nu sinam kuwa ŋga sarsarna le \v 29 kiŋo nu mam nuŋe sana: Ye yar gudommba ne tuku miŋge kumnemŋge piroka ne tuku pasa ande luka ndawet. Ne meme fat ande sate le ye yiŋe gulab kame ndoŋ pagumba nyumba gare-gareka mine ndaket. \v 30 Ne kiŋo naŋe ta naŋe ndametiŋ tuna le une pino mbolŋge panke suluna ta ne nu tuku ŋga makau fat kuya ŋak balewat ŋgina. \v 31 Taŋakina le mam nuŋe ndek nu sana: O kiŋo, ne ye ndoŋ mara mindek minit. Ye tuku agaŋ ndende te ne tuku. \v 32 Maib naŋe nu kumanu taŋaŋ maŋ aboŋgat. Nu ŋgisikanu taŋaŋ mayok ket. Ta tuku sine ake minbe ta mayenu kuga. Sine nu tuku ŋga gare-garekube ŋgina. \c 16 \s1 Piro taŋgo nu wamdus kuen ŋayo ŋak \p \v 1 Yesus nu nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Maror taŋgo ande nu taŋgo ande madina le nu tuku agaŋ ndende kulatkina. Taŋamba minna le nane afuŋge pro taŋgo suŋgo ta sanaig: Nu agaŋ ndende kumumbi kulat ndakate le ŋgisikade ŋginaig le \v 2 nu pasa ta ismba taŋgo ta wikina le ilna le nu kusnana: Ne ndaŋte le ye pasa iset. Ne piro ta maŋ biye nda. Ne ka nane agaŋ ndende piyade le kuyarte waŋe ta tumba prowa le kaŋgeri ŋgina. \p \v 3 Taŋaka sana le agaŋ ndende kulat taŋgo nu idusna: Yiŋe gabat nuŋe piro te mbolŋge pitaiyuwa le ye ndaŋi. Ye tag tumba saŋgri tiŋga kilke pikam kumuŋ kuga. Ye afu tugumŋge ndametiŋ yabaŋki ta kikoyikat ŋga idusna. \v 4 Nu taŋamba idusmba minna ma ma kile nu sakina: Ese. Kile ye iduset. Yiŋe gabatŋge pitaiyuwa le ye nane afu tuku wandekŋge mine mayewam tuku kile wam ande kamŋgit ŋgina. \p \v 5 Taŋamba idusmba nu nuŋe gabat tuku agaŋ ndende kile-likinaig mbal ta ŋakmba wike likina le pronaig. Pronaig le nu ndek ande kusnana: Yiŋe gabat tuku agaŋ ndende ne tugumŋge lafunu giganmba minig ŋgina le \v 6 nu ndek sana: Ye gureŋ dram 100 maŋ lafuwam tuku minig ŋgina. Taŋakina le nu taŋgo ta sana: Pitik naŋe kuyaranu waŋe ta tumba dram 50 kusreka 50 ndo kuyara ŋgina. \v 7 Kile nu maŋ taŋgo ande kusnana: Ne tugumŋge lafunu giganmba minig ŋgina le nu ndek sana: Ye wit bek 100 lafuwam tuku minig ŋgina. Taŋakina le nu taŋgo ta sana: Naŋe kuyaranu waŋe ta tumba wit bek 20 kusreka 80 ndo kuyara ŋgina. \p \v 8 Nuŋe gabat nu maŋau ta ismba nuŋe kulat taŋgo ŋayonu nu wamdus kuennu ŋga nu tuku nyu saka minna. \p Tane isap. Kilke te tuku maŋau dubide mbal nane wamdus kuennu ŋak minmba muŋgu turkade sulumba tane bulu mbolŋge minig mbal litiŋgig. \v 9 Ye tane satiŋgamŋgit. Tane mata kilke mbolok ndametiŋmbi taŋgine kuasmbi afu turka gulab magenu patikap. Tane taŋawap ta ŋgumneŋga ndametiŋ ta kugawaig le minmba minam tuku wande tamŋgaig. \p \v 10 Taŋgo ande nu agaŋ fudiŋndo tumba kulat mayete ta nu agaŋ suŋgokanu mata kulat mayewam kumuŋ. Ande nu agaŋ fudiŋndo tumba kulat maye ndate ta nu agaŋ suŋgokanu mata tumba kulat mayewam kumuŋ kuga. \v 11 Ne kilke te mbolok agaŋ tambi ne piro mayewam fugute ta ne samba mbolok agaŋ kateseknu tambi mata pirokam kumuŋ kuga. \v 12 Ne ande tuku agaŋ ndende kilmba kulat mayewam fugute ta naŋe agaŋ ndende kulat mayewam mata kumuŋ kuga. \p \v 13 Taŋgo ande nu gabat armba tugumŋge nu pironu kumuŋ kuga. Nu ande ŋgamuŋgal tumba ande idus ndate. Nu ande tuku nyu te-mayokmba ande tuku nyu te-mayok ndate. Taŋamba ndo ne ndametiŋ kilam tuku ndo iduste ta ne Kuate wamdus tambim kumuŋ kuga ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nu wam pagu pasa afu saniŋgina \r (Mateus 5.31-32; 11.12-13; 19.9; Markus 10.11-12) \p \v 14 Farisi mbal nane ndametiŋ kilam tuku nzali suŋgo ŋak minnaig tukunu nane Yesus tuku pasa ta ismba piŋgil mer te-tunaig. \v 15 Taŋanaig le nu ndek nane saniŋgina: Tane taŋgo am mbolŋge tiŋreknu minam tuku piro kareŋkade ta Kuate nu tane tuku ŋgamuŋgal kila. Kilke mbolok mbal maŋau afu magenu ŋgade ta Kuate am mbolŋge wam ta ŋule parak. \p \v 16 Tukul pasa tuan taŋgo kame tuku pasa minnaig le ka ka Yohanus prona. Yohanus tuku ait mbolŋge tugu pilmba Kuate nuŋe gageu kulatkate pasa mayenu kuklide le gudommba nu tuku gageu mayok kambim tuku mburerika saŋgri tiŋgade. \p \v 17 Samba tugu kilke tugu ŋakmba ŋgisikamŋgaig. Moses tuku tukul pasa fambonu inum fudiŋndo ŋgisike nda. \p \v 18 Ande nu piyo nuŋe pitaimba pino kise tate ta nu pino kuayarmba unekate. Taŋgo ande nu andeŋge pino pitaite le tate ta nu mata pino kuayarmba unekate ŋgina. \s1 Maror taŋgo le Lasarus tuku pasa \p \v 19 Maror taŋgo ande nu mara mindek kumiŋ piyanu o mbolŋge ta tiŋmba kuapi kikoŋnu nyumba gare ŋak minanu. \v 20 Taŋamba minanu le sanzal taŋgo ande nyunu Lasarus nu we gudommba ŋak maror taŋgo ta tuku wande malaŋga tugum taŋge \v 21 nu maror taŋgo isukuswa le nyamagaŋ fambonu ndekuwaig le nyam tuku idusmba minanu. Taŋawanu le ageŋge pro we nuŋe ndoŋga minanu. \p \v 22 Nu taŋamba sinamanzerka minna ma ma nu kumna le eŋel kame pro nu tumba kumba ka Abraham tugumŋge pilnaig le minna. \p \v 23 Taŋamba minna le ma ma maror ta nu mata kumna le ŋgukinaig. Nu kumanu mbal tuku tumbraŋ kina ka taŋge rar suŋgo tumba nu maskenŋge mambilna kande Lasarus nu Abraham ndoŋ minna le kaŋgerkina. \v 24 Taŋamba kaŋgerkina sulumba nu wika sana: Mam Abraham, ne ye sinayumba Lasarus kukula le wai tokmbi kule kiremba pro ye tuku miŋge mbolŋge pilwa le mane tugu fudiŋmba tido pilwa. Ye pa te sinamŋge rar suŋgo tet ŋgina le \v 25 nu ndek sana: Kiŋo, ne isa. Ne abo minna sulumba mine mayenu tina ta buk kugana. Lasarus nu mine sinamanzer tina ta mata buk kugana. Kile nu ŋgamuŋgal mukuk ŋak minit le ne rar suŋgo ŋak minit. \v 26 Kuateŋge ndin tukulna sulumba ŋguruŋ sinam nzikok sile minek tuku ma ŋgamuŋge pilna. Ande mbol tekok ne tugum ndekam kumuŋ kuga. Ande ibeŋ takok mata mbol te mbambim kumuŋ kuga ŋgina. \p \v 27 Taŋakina le nu maŋ Abraham sana: Mam, taŋamba ndeta ne Lasarus kukula le nu yiŋe mam tuku wande mbol kuwa sulumba \v 28 yiŋe maib 5 minig ta riroŋ pasa niŋguwa. Nane mata ma te mbol promba rar suŋgo tubekaig ŋgina le \v 29 Abraham ndek nu sana: Kuga. Nane Moses tuku pasa tuan taŋgo ŋakmba tuku kuyar pasa ŋak minig. Nane pasa ta ismba dubiwaig ŋgina le \v 30 nu lafumba sana: O mam Abraham, ta kumuŋ kuga. Taŋgo kumanu ande kumba ka nane saniŋguwa le nane siŋka ŋgamuŋgal biye mbilamŋgaig ŋgina le \v 31 nu ndek sana: Nane Moses tuku pasa tuan taŋgo kame tuku pasa isam mbulmba minig ta kumanu andeŋge luka kumba ka saniŋguwa ta mata nane son ŋge nda ŋgina. \c 17 \s1 Une tuku piti \r (Mateus 18.6-7; 18.21-22; Markus 9.42) \p \v 1 Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal ta saniŋgina: Taŋgo pino Kuate ŋgumnewaig ŋga tago afu siŋka prowamŋgaig. Ima nu taŋamba taŋgo tagoniŋgit le nane Kuate ŋgumnede ta taŋgo ta ose. Nu pa suŋgo tamŋgat. \v 2 Ande nu ye tuku kiŋo inum didikate le ye ŋgumneyate ta taŋgo ta ose. Nu kiŋo didi ndakina le amboŋga afuŋge wit firfiranu ndame suŋgo tumba ŋinfok tur kusmba bukŋginaig le yu buto kina kande maye kande. Nu pa tam tuku mine ndakate kande. \p \v 3 Tane riroŋ mayewap. Naŋe tira ande mbarwa ndeta nu sawe lika kilba buro tawe. Nu ŋgamuŋgal biye mbilwa kande nu tuku mbar gilaiŋga. \v 4 Nu ki ait ndindo ne mbolŋge mbar 7 ke lika ta ŋakmba ne tugum promba sanuwa: Tira, ye ne mbolŋge mbarit ta ye kikoyate ŋga sanuwa kande ne nu tuku mbar ŋakmba gilaiŋga ŋgina. \s1 Kuate tala ndawam tuku maŋau \p \v 5 Taŋakina le aposel kame nane Suŋgo sanaig: Sine Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku saŋgri pilesiŋga ŋginaig le \v 6 nu lafumba saniŋgina: Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade maŋau mastet tiŋnu taŋaŋ fudiŋndo minwa ta tane kumzaŋ ail nzi samba ne goka ka yu sinam siŋge maŋ tiŋga prowa ŋga sawap ta nu taŋawamŋgat. \p \v 7 Ande tuku piro taŋgo nu kilke pikit tuku ko sipsip kulatkate tuku nu furirte le luka prote ta nuŋe gabatŋge ne kile wandek ka isukusa ŋga sa ndate. \v 8 Nu teŋenmba sate: Ne ye tuku nyamagaŋ wakeimba kutumba sa le nyi le ne ka isukusa ŋgate. \v 9 Piro taŋgo nuŋe suŋgoŋge piro sate le kate ta nuŋe suŋgo ne mayewat ŋga sa ndate. \v 10 Tane mata Kuate pasa satiŋgit le kade ta sine piro taŋgo magenu ŋga sa ndakap. Nu piro siŋgit ta ndo keg ŋgap ŋgina. \s1 Yesus nu taŋgo 10 ŋgirŋger ŋak wakeikina \p \v 11 Yesus nu Yerusalem kambim ŋga Samaria le Galilea ma tugu ta ŋgamuk ŋgamuk kina. \v 12 Nu tumbraŋ ande bitekŋgina le taŋgo 10 ŋgirŋger ŋak nane kasomŋge tiŋga \v 13 wi kueŋka nu sanaig: Suŋgo Yesus, ne sine sinanu turka ŋginaig le \v 14 nu nane kaŋgerka ndek saniŋgina: Tane kumba taŋgine ŋgarosu pris tumniŋgap ŋgina. Taŋakina le nane ka ndinŋge ŋgirŋger gagulke sulunaig. \p \v 15 Kile nane tuku ande nuŋe ŋgaro mayekina ta kaŋgermba luka kumba miŋge fetka Kuate tuku nyu te-duŋgina. \v 16 Nu luka Yesus tuku kupe tugumŋge truk ka gare pasa tuna. (Taŋgo ta nu Samarianu). \v 17 Taŋana le nu ndek sana: Taŋgo 10 magekaig ta nane 9 ta animbi kagig. \v 18 Ande Kuate tuku nyu te-duŋgam tuku luka pro ndawat. Rawe taŋgo te ndo prowat ŋgina sulumba \v 19 nu taŋgo ta sana: Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ne mayekat. Ne tiŋga kaye ŋgina. \s1 Kuate nu nuŋe gageu kulatkate tuku pasa \r (Mateus 24.23-28; 24.37-41) \p \v 20-21 Mara ande Farisi taŋgo afu pro Yesus kusnanaig: Ginu mara Kuate nuŋe gageu kulatkam tuku prowamŋgat ŋginaig le nu nane saniŋgina: Nane afu nu prowat te ko prowat si ŋga satiŋge nda. Kuate nuŋe gageu kulatkam prowa ta taŋgine ammbi nu kaŋgere nda. Tane isap. Kile tane ŋgamukŋge Kuate nuŋe gageu kulatka minit ŋgina. \p \v 22-25 Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Ait te mbolŋge minig mbal ye Ndindo Katesek Taŋgo pitaiyumba rar suŋgomba samŋgaig. Ait ande prowa le tane ki ait ndindo mbolŋge ye Katesek Taŋgo nu kaŋgerbe ko ŋga idusap ta ye kaŋgerye nda. Afuŋge tane satiŋmba nu minit te ko nu minit si ŋguwaig kande nane dubi ndakap. Teliŋ bulu pinderka samba ŋakmba kilŋate taŋamba ye Ndindo Katesek Taŋgo prowamŋgit. \p \v 26 Noa tuku ait mbolŋge maŋau ke likinaig taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowam tuku ait mbolŋge maŋau ndui ta ke likamŋgaig. \v 27 Nane nyamagaŋ kule nyumba pino piyamba kilmba taŋamba minnaig ma ma Noa nu waŋ poŋgina. Waŋ poŋgina le ndo kule suŋgo promba nane ŋakmba ma gureŋmba kile-butokina. \p \v 28 Lot tuku ait mbolŋge nane mata taŋanaig. Nane nyamagaŋ kule nyumba agaŋ ndende muŋgu walka piyaniŋmba kilmba agaŋ tumu ŋguke lika wande patike lika taŋamba taŋamba minnaig. \v 29 Lot nu Sodom kusremba kina ait ta mbolŋge ndo samba mbolŋge pa soŋ paknu sawe taŋaŋ ndeka nane pasokina le uge sulunaig. \v 30 Taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo mayok ka le ndo nane ye idus ndayade mbal wamdus puluniŋgamŋgat. \p \v 31 Ait suŋgo ta mbolŋge taŋgo wande kawaŋŋge minmba kande nu wandekŋge agaŋ ndende afu kilam idus ndamba pitik ndo kua kuwa. Ande piro mbolŋge minmba kande luka nuŋe wande mbol kambim idus ndawa. \v 32 Tane Lot piyo nuŋe nu maŋau kina ta idusap. \v 33 Ande nu nuŋe abo mine mayewam tuku ndin sotate ta nu ŋgisikamŋgat. Ande nu nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nuŋe abo ta ŋak minamŋgat. \p \v 34 Tane isap. Furir ta mbolŋge taŋgo armba mbainŋge kinywaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit. \v 35 Pino armba wit firfirmba minwaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit. \v 36 Taŋgo armba piro ndindo mbolŋge minwaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit ŋgina. \p \v 37 Taŋakina le nu dubinaig mbal ndek nu kusnanaig: Suŋgo, wam ta aniŋge taŋamba mayok kaŋgat ŋginaig le nu yaba pasambi nane saniŋgina: Agaŋ ande kumanu meŋga mundur kinit le wir taŋge maŋgurka minig ŋgina. \c 18 \s1 Pasa pilewanu taŋgo tuku yaba pasa \p \v 1 Yesus nu dubinaig mbal nane kanyum ndamba dirnaŋga Kuate yabaŋam tuku yaba pasa ande tumniŋgina sulumba sakina: \v 2 Tumbraŋ suŋgo ande mbolŋge pasa pilewanu taŋgo ande minna. Nu Kuate kuru kuru ndaka taŋgo afu mata idus ndaniŋgina. \v 3 Tumbraŋ suŋgo ta mbolŋge pino kuembol ande minna. Nu mara mara taŋgo pilewanu tugum luluka samba minna: Ande nu ye piti pileyate ta ne ye turyumba nu tumba pasa mbolŋge pale ŋga samba minna ta \v 4 taŋgo ta nu mbulmba minna ma ma mara ande nu idusna: Ye Kuate kuru kuru ndaka taŋgo mata idus ndaniŋget ta pino kuembol te nu ye ndagari seryate. \v 5 Ye nu turamŋgit. Kuga ta nu mara mara luluka minwa le ye saŋgri kugawikat ŋga idusna. \p \v 6 Suŋgo nu wam kube ta saniŋge deŋpurmba ndek saniŋgina: Tane pilewanu taŋgo ŋayonu ta tuku pasa ta idusap. \v 7 Kuate nuŋe madiniŋgina mbal turniŋguwa ŋga ki furir mindek nu wikade ta nu dalke nda. \v 8 Nu pitik ndo lafumba turniŋgit ŋgina sulumba saniŋgina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo ait suŋgo mbolŋge kilke te mbol ndeki sulumba nane Kuate tuku son ŋga minig e ko kuga ta ye kaŋgerkamŋgit ŋgina. \s1 Farisi taŋgo le takis kilanu taŋgo tuku yaba pasa \p \v 9 Taŋgo afu nane naŋgine mine maŋau idusmba sine tiŋreknu ŋga taŋgo afu talaniŋginaig ta Yesus nu katesmba yaba pasa tembi saniŋgina: \v 10 Taŋgo armba Kuate ndoŋ pasatam kusem wande suŋgo mbol kinaik. Ande Farisi taŋgo ande takis kilanu taŋgo. \v 11 Farisi taŋgo ta nu nuŋe wamdusmbi Kuate sana: O Kuate, ye taŋgo afu ŋgamukŋge ye tuku mine kise. Ye kuayar ndawet tuku. Ye pino kuayar ndawet. Ye tiŋreknu ndo minet. Ye takis kilanu taŋgo teŋen kuga. Ta tuku ye ne gare pasa sanet. \v 12 Kusem mindek tuku piro ait mbolŋge ye ait armba ne idusnumba nyamagaŋ pinka minet. Yiŋe piya ŋakmba maŋgur 10 patika ande ne tinet ŋga Kuate sana. \p \v 13 Taŋakina le takis kilanu taŋgo nu kikonu maskenŋge tiŋga nu tandekam mbulmba nu tawo katmba sakina: O Kuate, ye une taŋgo. Ne ye sinanu mapeya ŋgina. \p \v 14 Ye tane satiŋgamŋgit. Takis kilanu taŋgo ta Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok ka luka nuŋe tumbraŋ kina le Farisi taŋgo ta nu ake luka kina. \p Ande nu nuŋe nyu payamkuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-ibeŋamŋgat. Ande nu nuŋe nyu yabukuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgat ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nu kiŋo kame nyaro niŋgina \r (Mateus 19.13-15; Markus 10.13-16) \p \v 15 Ina mam afu kiŋo kame kilmba Yesusŋge wai nane mbol patikuwa ŋga pronaig le nuŋe dubinaig mbal taŋge nane kaŋgerka saniŋge lika kile-luka minnaig. \v 16 Taŋanaig le Yesus nu kiŋo kame ta wikina sulumba sakina: Kiŋo kame peu ndaniŋgap. Nane ye tugum te prowaig. Kiŋo kame nane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig. \v 17 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nane afu kiŋo kame teŋen mine ndakuwaig ta nane Kuate kulatkate ma mbol kine nda ŋgina. \s1 Taŋgo ande agaŋ gudommba ŋak \r (Mateus 19.16-30; Markus 10.17-31) \p \v 18 Mara ande kulat taŋgo inum Yesus tugum promba kusnana: Tum Taŋgo mayenu, ye ndaŋi sulumba abo tugu tumba minmba minamŋgit ŋgina le \v 19 nu lafumba sana: Ndaŋam ye mayenu sayate. Kuate nu ndo mayenu minit. \v 20 Kuate tuku tukul kame ta ne kila. Pino kuayar ndawa. Taŋgo bale ndawa. Agaŋ ande kuayar ndawa. Yabri pasambi ande ndale ndaka. Ina mam naŋe tuku nyu idusnikmba wakeika ŋgina. \p \v 21 Taŋakina le taŋgo ta nu sana: Ye buk kiŋo ndo minen sulumba tukul ŋakmba ta dubika kile minet ŋgina le \v 22 nu pasa ta ismba nu sana: Wam ndindo ne kumu ndate. Ne ka naŋe agaŋ ndende ŋakmba piyaniŋmba ndametiŋ kilmba walmba sanzal mbal niŋga sulumba ne ye dubiya. Ne taŋawa ta samba mbolŋge agaŋ ndende magenu ŋak minamŋgat ŋgina le \v 23 taŋgo ta nu pasa ta ismba nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak tukunu wamdus piti suŋgo tumba maninok minna. \p \v 24 Taŋamba minna le Yesus nu kaŋgermba sakina: Nane agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbal nane Kuate tuku gageu mayok kambim tuku minde bada suŋgo. \v 25 Agaŋmor suŋgo kamel nu nil burok silinu tuku ta minde bada suŋgo kuga. Taŋgo nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak ta nu Kuate tuku gageu mayok kambim tuku ta siŋka minde bada suŋgokanu ŋgina. \p \v 26 Taŋakina le nane Yesus tuku pasa isnaig mbal ndek sakinaig: Yoi. Taŋamba ndeta ndaŋndaŋmba sine afu abo minam tuku ndin te-silikamŋgig ŋginaig le \v 27 nu lafumba sakina: Taŋgo nane wam afu ke fugude ta Kuate nu wam ta kam kumuŋ ŋgina. \p \v 28 Kile Petrus nu Yesus sana: Ai te. Sine siŋgine agaŋ ndende ŋakmba kusreka ne dubineg ŋgina le \v 29 nu ndek nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Taŋgo ima nu nane afu Kuate tuku gageu prowaig ŋga piroka nuŋe wande, piyo nuŋe, tira kat nuŋe, ina mam kat nuŋe, kiŋo kat nuŋe, agaŋ kame taŋaŋ kusrekate ta \v 30 nu kilke te mbolŋge minmba nu agaŋ afu kusrekate ta kitek gudommba kilamŋgat. Ŋgumneŋga nu kilke kitek mbolŋge abo tugu ŋak minmba minamŋgat ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nuŋe kumam tuku sanu keŋna \r (Mateus 20.17-19; Markus 10.32-34) \p \v 31 Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo 12 ndo kilmba kile-yamokka saniŋgina: Tane isap. Sine mbumba Yerusalem kaŋgig. Ka ambeŋge tuan taŋgo kameŋge ye Ndindo Katesek Taŋgo tuku wam ŋakmba kuyarniŋge likinaig ta kumuŋgamŋgat. \v 32 Afu ye tumba kasomok mbal wai mbolŋge pilwaig le nane ye maim maim te-sumba tumail panyumba ŋguspeyumba \v 33 ŋgusyuwaig sulumba ye baleyamŋgaig. Ye kumi le ŋgukuwaig le mara keŋnu mbolŋge ye maŋ aboŋga tinuŋgit ŋgina. \p \v 34 Yesus nu taŋamba sakina ta pasa ta tugunu kuirok minna le nane katese ndanaig. \s1 Yesus nu taŋgo am tukulok wakeina \r (Mateus 20.29-34; Markus 10.46-52) \p \v 35 Yesus nu kumba ka Yeriko tumbraŋ suŋgo patuna le taŋgo am tukulok ande ndin makembiŋge agaŋ ndende yabaŋka minna. \v 36 Nu taŋamba minmba nane gudommba kinaig le nu kupe fudu ismba kusnaniŋgina: i ... Ta ame zigna suŋgo taŋamba ŋgina le \v 37 nane ndek nu sanaig: Nasaretnu taŋgo Yesus kinit si ŋginaig. \v 38 Taŋakinaig le nu ndek wi kueŋka sakina: Yesus, David tuku mbuŋ suŋgo, ne ye sinanu turya ŋgina. \p \v 39 Taŋamba wikina le nane afu amboŋginaig taŋge nu maninkuwa ŋga sawe likinaig ta nu maŋ lato wika sana: David tuku mbuŋ suŋgo ye sinanu turya ŋgina le \v 40 nu tiŋga nane saniŋgina: Tumba ye tugum te prowap ŋga saniŋgina. Nane taŋgo am tukulok ta tumba nu tugum pronaig le nu kusnana: \v 41 Ye ame wam ne mbolŋge ki ŋga ne iduste ŋgina le nu ndek sakina: Suŋgo, ye mambilam tuku suŋgomba iduset ŋgina. \p \v 42 Taŋakina le Yesus ndek nu sana: Am maraŋga mambila. Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ne mayekat ŋgina le \v 43 nu pitik ndo am maraŋga mambilmba Kuate tuku nyu te-duŋga Yesus dubimba kina. Taŋana le nane ŋakmba wam ta kaŋgermba Kuate tuku nyu te-duŋginaig. \c 19 \s1 Sakeus tuku wam kube \p \v 1 Kile Yesus nu Yeriko tumbraŋ suŋgo ŋgamu fetka ka kusrewam bafuna. \v 2 Tumbraŋ suŋgo taŋge taŋgo ande nyunu Sakeus minna. Nu takis kilanu mbal tuku gabat. Nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak. \p \v 3 Taŋgo ta nu Yesus prona le taŋgo te ima ŋga nu kaŋgeram bafuna ta taŋgo pino suŋgomba minnaig le nu fagnu tukunu Yesus kaŋgere fuguna sulumba \v 4 nu amboŋga pinderka ka Yesus kambim tuku ndin kuermba ail ande ndin make mbolŋge minna ta poŋgina. \p \v 5 Ail mbol taŋge minna le Yesus nu pro ail tugum taŋge tiŋga ndek tandeka nu wika sana: Sakeus, ne pitik ibeŋ kaye. Kite ye ne tuku wande mbolŋge minamŋgit ŋgina. \v 6 Taŋakina le nu pitik ndo ibeŋ ka gare suŋgo tumba Yesus tumba nuŋe wande mbol kina le \v 7 nane afu wam ta kaŋgermba gubra tumba Yesus talamba sakinaig: Ndaŋam saka nu taŋgo ŋayonu ta tuku wande mbol kumba nu ndoŋ minit ŋginaig. \p \v 8 Kile Sakeus nu tiŋga Suŋgo sana: Suŋgo, ne isa. Yiŋe agaŋ ndende ŋakmba minig ta paplamba sanzal mbal walmba niŋge likamŋgit. Ye nane afu tuku ndametiŋ ndui ndui kuayaren ta lafunu bailka bailka taŋamba niŋgamŋgit ŋgina le \v 9 nu ndek sakina: Ki ait te mbolŋge Kuateŋge wande te tuku mbal muskil kile-tidiŋge niŋgat. Taŋgo te mata Abraham tuku tugu ande. \v 10 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ŋgisikanu minig mbal sota muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku prowen ŋgina. \s1 Piro taŋgo 10 ndametiŋ kilnaig \r (Mateus 25.14-30) \p \v 11 Nane pasa ta ismba minnaig le Yesus nu Yerusalem patuna le nane afu wamdus mbarmba Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku ait kile ndo mayok kaŋgat ŋga idusnaig. Ta tuku Yesus nu yaba pasa tembi saniŋgina: \p \v 12 Taŋgo ande nyu ŋak nu maŋ lato nyu suŋgo tam tuku gabat inum sota kilke masken kambim tuku sakina. Nu kumba luka pro nuŋe mbal kulatkam idusna. \v 13 Nu kambim ŋga nuŋe piro taŋgo 10 wika ndametiŋ soŋ ndui ndui niŋmba saniŋgina: Tane ndametiŋ tembi piroka minap le ye luka prowamŋgit ŋga saniŋmba nu kina. \v 14 Nuŋe mbal afu nu kasurmba minnaig ta nu kina le afu kukulniŋginaig le nane ka gabat suŋgo sanaig: Nu sine kulatkam tuku sine nu mbulig ŋginaig. \p \v 15 Taŋamba minnaig ma ma taŋgo ta nu gabat nyu tina sulumba luka nane tugum prona sulumba nu nuŋe piro mbal buk ndametiŋ niŋgina ta nane piroka ndametiŋ giganmba kilnaig ta kila palmbim tuku ŋga nane wike likina. \v 16 Taŋana le piro taŋgo ande promba nu sana: Suŋgo, ye ne tuku ndametiŋ soŋ ndindo tambi piroka minen ma ma ndametiŋ soŋ 10 kilen ŋgina. \v 17 Taŋakina le nu sana: Ese. Ne piro taŋgo mayenu. Ne piro mayena. Ne ye tuku agaŋ fudiŋndo kulat mayena tukunu kile ne tumbraŋ 10 kulatkamŋgat ŋgina. \p \v 18 Kile piro taŋgo ande pro nu sana: Suŋgo, ye ne tuku ndametiŋ soŋ ndindo tambi piroka minen ma ma ndametiŋ soŋ 5 kilen ŋgina le \v 19 nu ndek nu sana: Ne tumbraŋ 5 kulatkamŋgat ŋgina. \p \v 20 Kile piro taŋgo inum pro nu sana: Suŋgo, ne tuku ndametiŋ soŋ ndindo naŋe noten. Ye ndametiŋ ta ŋgisikikat ŋga kumiŋmbi so mayemba pilen. \v 21 Ne wamdus kareŋnu ŋak ta ye kila. Nane afu pirokade le ne pro alonu ake kilit. Afu tumunu ŋgukade le ne pro nyamagaŋ ake kilit. Ye ne kuru-kuruka taŋawen ŋgina. \v 22 Nu taŋakina le taŋgo suŋgo nu sana: Ne piro taŋgo ŋayonu. Ne naŋe pasa tambi ne pasa mbolŋge palmbimŋgit. Ye wamdus kareŋnu ŋak e? Afu pirokade le ye pro alonu ake kilet ŋga iduste? Afu tumunu ŋgukade le nyamagaŋ ake kilet e? \v 23 Ye tuku maŋau ne kila ta ndaŋam saka ye tuku ndametiŋ beŋ mbolŋge pile ndakina. Ne taŋana kande ye pro yiŋe ndametiŋ lafunu lato kilet kande ŋgina. \p \v 24 Taŋakina sulumba taŋgo suŋgo nu nane afu saniŋgina: Ndametiŋ soŋ ndindo ta yaimba tumba taŋgo nu ndametiŋ soŋ 10 ŋak ta tape ŋgina le \v 25 nane afu nu kusnanaig: Suŋgo, nu ndametiŋ soŋ 10 ŋak ta ndaŋam nu tambim tuku sakate e ŋginaig le \v 26 nu lafumba saniŋgina: Ande nu agaŋ afu ŋak minit ta andeŋge nu maŋ lato tuwit. Ande nu agaŋ denkanu minit ta andeŋge nuŋe agaŋ fudiŋndo ta mata yaite. \v 27 Ariya. Nane afu ye kumnemŋge minam mbulmba ye tuku ŋgueu minig ta kilmba pro ye tuku am mbolŋge bale farap ŋgina. Yesus nu taŋamba yaba pasambi saniŋgina. \s1 Yesus nu gabat suŋgo taŋaŋ Yerusalem kina \r (Mateus 21.1-11; Markus 11.1-11; Yohanus 12.12-19) \p \v 28 Kile Yesus nu tiŋga mbumba Yerusalem kina. \v 29 Nu kumba ka tumbraŋ armba Betfasi le Betani Olif tabe patumba ta tugum prona sulumba nuŋe dubinaig taŋgo armba sanikina: \v 30 Tale tumbraŋ si kumba bitekŋga doŋki fat ande pannaig le tiŋ minit afu muskilnu mbolŋge buk minyo ndakinaig ta tale kaŋgeramŋgaik. Kaŋgermba muli kuklimba tumba ye tugum te prowap. \v 31 Ande tale ndaŋam muli kukliwik ŋga kusnatikuwa kande teŋenmba sawap. Suŋgo nu doŋki te piro ŋak ŋga sawap ŋgina. \p \v 32 Taŋakina le nale kumba ka nu sanikina taŋamba kaŋgernaik. \v 33 Nale doŋki fat muli kuklimba minnaik le doŋki miro taŋgo nane nale kaŋgerka kusnanikinaig: Ndaŋam tale doŋki fat muli kukliwik ŋginaig le \v 34 nale ndek sakinaik: Suŋgo nu doŋki te piro ŋak ŋginaik. \p \v 35 Nale doŋki fat tumba Yesus tugum pronaik sulumba kumiŋ afu kilmba doŋki muskil mbolŋge farniŋmba Yesus tumba mbolŋge pilnaig le minyokina. \v 36 Nu doŋki ŋak kina le nane naŋgine tawi kilmba ndinŋge farniŋginaig. \p \v 37 Yesus nu Yerusalem patumba Olif tabe te-tiram bafuna le nuŋe dubinaig mbal nane taŋgo kuasmbi suŋgomba ndoŋ nu buk wam saŋgrinu ke likina le kaŋgerkinaig ta idusniŋmba gare-gareka Kuate tuku nyu te-duŋga wikaraumba sakinaig: \q1 \v 38 Ese. Nu gabat suŋgo. Nu Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. \q1 Nu Suŋgoŋge nyaro tinwa o. \q1 Ese. Samba mbolŋge sine tuku gubra kile kugate. \q1 Suŋgo Kuate tuku nyu suŋgo mayok kuwa o ŋginaig. \rq Mune 118.26\rq* \p \v 39 Taŋakinaig le Farisi afu maŋgur ŋgamukŋge Yesus sanaig: Tum Taŋgo, ne dubinade mbal te saniŋge lika peuniŋga ŋginaig le \v 40 nu ndek saniŋgina: Ye tane satiŋgamŋgit. Ye nane peuniŋgi ta ndame minig teŋge wikarauwamŋgaig ŋgina. \p \v 41 Taŋakina sulumba Yesus nu Yerusalem patuna sulumba kaŋgermba malmbika sakina: \v 42 Yerusalem tumbraŋ ose. Ki ait te mbolŋge ne ŋgamuŋgal mukuk minam tuku wamdus pulunuwa ko. Ne wamdus pulune nda. \v 43 Ait ande prowa le ne tuku ŋgueu mbal promba ne kornumba te-sinamnamŋgaig. \v 44 Nane ne tuku mbal ŋaigo siglika ne tuku ndame wande sambriniŋguwaig le ndame ande nu muŋgu sailka mine nda. Kuateŋge ne turnam tuku ait buk prote ta ne wamdus pulu ndanate ŋgina. \s1 Yesus nu Yerusalem kusem wande suŋgo wakeina \r (Mateus 21.12-17; Markus 11.15-19; Yohanus 2.13-22) \p \v 45 Yesus nu Yerusalem kusem wande suŋgo sinam kumba ka kawaŋ taŋge nane afu ndametiŋ piroka agaŋ ndende piyaniŋmba minnaig ta kaŋgerka kogroŋka pitaikina sulumba \v 46 saniŋgina: Kuyar pasa ande nu teŋenmba sakate. \q1 Ye tuku wande ta mbariŋyam tuku wande. \rq Aisaia 56.7\rq* \q1 Tane wande te mbilmba kuayar taŋgo tuku wande taŋaŋ pilig. \rq Yeremia 7.11\rq* \m Kuyar pasa nu taŋamba sakate ŋgina. \p \v 47 Yesus nu mara mindek kusem wande suŋgo sinam taŋge taŋgo pino pasa tumniŋmba minna le pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu mbal nyu ŋak mbal ta ŋakmba nu balewam tuku ndin sotinaig ta \v 48 taŋgo pino ŋakmba Yesus tuku pasa isam tuku kilba pilmba minnaig le nane nu balewam tuku ndin kiriŋginaig. \c 20 \s1 Imaŋge Yesus kukulna ŋga nane nu kusnanaig \r (Mateus 21.23-27; Markus 11.27-33) \p \v 1 Mara ande Yesus nu kusem wande suŋgo sinamŋge pasa mayenu kuklimba taŋgo pino tumniŋmba minna le pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu mbal Israel mage mage nane pro nu kusnanaig: \v 2 Imaŋge kukulnina le ne wam kame te ke likate? Imaŋge ne saŋgri tinmba kukulnina. Saka le sine isbe ŋginaig le \v 3 nu ndek nane saniŋgina: Ye mata tane wam ande kusnatiŋgi le tane sayap le isi. \v 4 Imaŋge kule pisne piro Yohanus tuna. Kuateŋge e ko taŋgoŋge ŋgina. \p \v 5 Taŋakina le nane ka kasomŋge naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga sakinaig: Sine ndaŋmba sabe. Sine Kuateŋge ŋga sabe ta ndaŋam tane Yohanus tuku son nda ŋginaig ŋgamŋgat. \v 6 Ko sine taŋgoŋge ŋgube ta taŋgo pino ndamembi sine bale farsiŋgamŋgaig. Nane ŋakmba Yohanus nu Kuate tuku tuan taŋgo ande ŋgade ŋginaig. \p \v 7 Taŋamba nane ndek Yesus tugum kumba nu tuku pasa lafumba sanaig: Iyo. Kuateŋge Yohanus kukulna e ko imaŋge kukulna ta sine gilai ŋginaig. \v 8 Taŋakinaig le nu ndek nane saniŋgina: Ariya. Ye mata taŋamba imaŋge kukulyina le wam kame ke liket te satiŋge nda ŋgina. \s1 Piro mbal ŋaigonu tuku yaba pasa \r (Mateus 21.33-46; Markus 12.1-12) \p \v 9 Kile Yesus nu yaba pasa te saniŋgina: Taŋgo ande nu grep piro ande ŋguka piro mbal kilmba patika nu ait kuen ŋayo minam tuku kilke ande mbol kina. \v 10 Ait kumuŋgina le piro ta tuku alonu afu kilam tuku nu taŋgo ande kukulna le piro mbal tugum kina. Ka prona le nane nu biye timba paniŋta pitainaig le nu ake luka kina. \v 11 Taŋana le piro miro taŋgo nu maŋ taŋgo ande kukulna le nane nu mata tumba paniŋta ŋayo silimba pitainaig le nu ake luka kina. \v 12 Kile nu maŋ taŋgo inum kukulna le nu tumba kat buromba pitainaig. \v 13 Taŋanaig le piro miro taŋgo ye ndaŋndaŋmba ki ŋga idusmba sakina: Ye yiŋe kiŋo tuku kume purmba minet te nu kukuli le nane nu kaŋgermba ye tuku kiŋo ŋga nu mapewamŋgaig ŋga idusna. \p \v 14 Taŋamba nu kiŋo nuŋe kukulna le kina le piro mbal nane nu kaŋgermba sakinaig: Taŋgo ilit si nu mam nuŋe tuku agaŋ ndende ŋakmba kilam tuku nyu ŋak. Sine nu balebe sulumba piro te siŋgine tube ŋginaig. \v 15 Taŋaka nane nu tumba bukŋginaig le kilim kina le taŋge balenaig. \p Tane ndaŋmba idusde? Piro miro taŋgo mbal ta mbolŋge ame wam kamŋgat ŋga idusde. \v 16 Nu nane bale farniŋmba piro kulatkam tuku kuasmbi kise patikamŋgat ŋga saniŋgina le nane afu pasa ta ismba sakinaig: i ... Nu taŋawe nda ŋginaig le \v 17 nu nane kaŋger tidiŋga saniŋgina: Tane nu taŋawe nda ŋga sakade ta kuyar pasa ande nu teŋenmba sakate. \q1 Ndame suŋgo ande wande pilig mbal gisleknu ŋga te-sinaig ta kile wande ta tuku ndame ŋakmba nu mbolŋge saŋgri tiŋgade ŋgate. \rq Mune 118.22\rq* \m \v 18 Ande nu ndame suŋgo ta mbolŋge bariŋga ndekuwa ta nu isu ŋgurŋgurmba nu kumamŋgat. Ko ndame suŋgo ta taŋgo ande mbolŋge ndekuwa ta nu du firfiramŋgat ŋga saniŋgina. \p \v 19 Kusem pasa bitekŋganu mbal pris gabat kame nane yaba pasa ta ismba nu nane tuku sakina ta kila pilmba nu biye tiwam tuku ta nane taŋgo pino tuku kuru-kurukinaig. \s1 Takis pankam tuku nane Yesus kusnanaig \r (Mateus 22.15-22; Markus 12.13-17) \p \v 20 Gabat kame nane Yesus kulatka minmba nane yabri taŋgo afu taŋgo kateseknu sakuwaig ŋga kukulniŋginaig le Yesus tugum pronaig. Nu pasa ande mbarwa le nu tumba gafman wai mbolŋge palmbim idusnaig. \p \v 21 Taŋgo kame ta pro nu sanaig: Tum Taŋgo, ne tugusemba ndo pasata sine wam pagusiŋgit. Ne taŋgo tuku nyu pile ndaniŋmba taŋgo ŋakmba Kuate tuku maŋau dubikam tuku tumsiŋgit. \v 22 Ne sine sasiŋga. Sine Zu mbal siŋgine tukul dubimba Rom gabat Sesar takis tambim kumuŋ e ŋginaig le \v 23 nane nu yabri paknaig ta nu katesemba saniŋgina: \v 24 Ndametiŋ ande tumba pro ye tumyap ŋgina le nane ndametiŋ ande tumba pro tumnaig. Taŋanaig le nu nane kusnaniŋgina: Ndametiŋ te mbolŋge ima tuku kanu. Ima tuku nyu minit ŋga kusnaniŋgina le \v 25 nane ndek sakinaig: Sesar tuku ŋginaig. Taŋakinaig le nu ndek saniŋgina: Ata. Tane gabat suŋgo Sesar kumnemŋge minig. Nu tambim tuku agaŋ sakate ta nu tape. Kuate nu agaŋ tambim tuku sakate ta Kuate tape ŋgina. \p \v 26 Taŋakina le nane taŋgo pino am mbolŋge nuŋe pasa tambi ndalenu tuku ndin ande kaŋger ndamba nu pasa lafuna ta tuku pirerek purka miŋge tukulmba minnaig. \s1 Kummba maŋ aboŋgam tuku pasa \r (Mateus 22.23-33. Markus 12.18-27) \p \v 27 Kile Sadusi taŋgo afu Yesus tugum pronaig. Sadusi mbal nane taŋgo kummba maŋ tiŋge nda ŋga idusmba minig tuku. \p \v 28 Nane pro nu sanaig: Tum Taŋgo, Mosesŋge teŋenmba kuyarna. Taŋgo ande kummba pino kuembol kiŋo kugatok kusrewa le maib nuŋeŋge pino ta tumba aba nuŋe tuku kiŋo te-pilwa ŋga kuyarna. \v 29 Ariya. Taŋgo ande maib kat nuŋe 7 minnaig. Aba naŋgine pino ande tina sulumba minna ma ma kiŋo kugatok kumna. \v 30 Kumna le mambo nuŋe dubiknu nu pino ta tina ma ma nu mata kiŋo kugatok kumna. \v 31 Kile mambo nuŋe nu dubiknu nu mata taŋana. Taŋamba taŋamba nane 7 ta pino ndui ta ndo tumba kiŋo kugatok kume farnaig le \v 32 ŋgumneŋga pino kuembol ta nu mata kumna. \v 33 Ata. Ne kumanu mbal tiŋgamŋgaig ŋga sakate ta taŋgo 7 ŋgamukŋge nu ima tuku pino minamŋgat? Nane ŋakmba pino ndui ta ndo tinaig ŋga Yesus sanaig. \p \v 34 Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Kilke te mbolŋge taŋgo pino muŋgu kilig tuku. \v 35 Kumanu mbal Kuateŋge nane tiŋreknu ŋga kile-tidiŋguwa le kilke kitek mbolŋge minamŋgaig ta nane maŋ muŋgu kile nda. \v 36 Nane maŋ kumam kumuŋ kuga. Nane eŋel taŋaŋ minamŋgaig. Kuate nu nane kile-tidiŋguwa le nane nu tuku kiŋo kame minamŋgaig. \p \v 37 Kumanu mbal maŋ aboŋga tiŋgam tuku Moses nu mata sine tumsiŋgit. Nu ail fudiŋ pa bulu ŋak wam ta tuku kuyarmba Abraham Isak Yakob Kuate nu nane tuku Mbara Suŋgo minit ŋga kuyarna. \v 38 Abraham nane kume likinaig ta nduiye ŋgisikinaig kande Kuate ye nane tuku Mbara ŋga Moses sa ndana kande. Kuate nu abo ŋak minig mbal tuku Mbara kumanu mbal tuku Mbara. Nane abo tugu ndui ta ŋak minamŋgaig ŋga saniŋgina. \p \v 39-40 Yesus nu taŋamba sakina le kusem pasa bitekŋganu mbal afu nane maŋ kusnawam tuku ta nane kuru-kuruka sakinaig: Tum Taŋgo, ne pasa kumumbi sakate ŋginaig. \s1 Yesus nu Kristus tuku nane kusnaniŋgina \r (Mateus 22.41-46; Markus 12.35-37) \p \v 41 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Nane afu Kuateŋge madina taŋgo Kristus nu David tuku mbuŋ ŋga sakade ta \v 42 David nu tuku mune waŋe ta mbolŋge nuŋe miroŋ teŋenmba saka kuyarna. \q1 Suŋgo Kuate nu ye tuku Suŋgo sana: \q1 Ne ye tuku ndinam kumam teŋge saŋgri ŋak minyok mina le ma ma \v 43 yeŋge ne tuku ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka ne tuku kupe kumnemŋge patikamŋgit ŋgina. \rq Mune 110.1\rq* \m \v 44 David nu taŋamba kuyarmba Kristus nu ye tuku Suŋgo ŋgina. Ata. Nu David tuku mbuŋ ndo e ko nu David tuku Suŋgo ŋga kusnaniŋgina. \s1 Israel gabat kame tuku maŋau \r (Mateus 23.1-36; Markus 12.38-40) \p \v 45 Taŋgo pino ŋakmba Yesus tuku pasa ismba minnaig le nu nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: \v 46 Tane kusem pasa bitekŋganu mbal tuku maŋau riroŋkap. Nane tawi kugennu silika likam nzaliniŋgit. Nane maket mbolŋge lika nane afuŋge nane sugo ŋga kaiyeniŋguwaig ŋga kilba pilig. Kusem wandekŋge pagumba nye suŋgo mbolŋge nane mbili tumailamŋge minyokam tuku nzaliniŋgit. \v 47 Nane pino kuembol kame tuku agaŋ ndende kile-suluwe niŋgig. Nane naŋgine maŋau ŋaigonu ta yabuka taŋgo am mbolŋge Kuate yabaŋ kuende. Ta tuku nane pa lato tamŋgaig ŋgina. \c 21 \s1 Pino kuembol ande nuŋe ndametiŋ Kuate tuna \r (Markus 12.41-44) \p \v 1 Yesus nu kusem wande suŋgo sinam taŋge mambilmba nane afu agaŋ ndende suŋgomba ŋak ndametiŋ Kuate tuku patikinaig le kaŋgerkina. \p \v 2 Kile pino kuembol ande agaŋ ndende kugatok nuŋe ndametiŋ toea armba ndo kilmba pro patikina le nu kaŋgermba sakina: \v 3 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Pino kuembol te agaŋ ndende kugatok ta nu ndametiŋ fudiŋndo patikat ta nane ŋakmba tuku ndametiŋ liniŋgit. \v 4 Ta ndaŋam? Nane ndametiŋ gudommba ŋak ta afu ndo patikaig le pino kuembol te nu agaŋ ndende kugatok nuŋe ndametiŋ ŋakmba panke suluwat. Nu nyamagaŋ piyawam tuku ande mata mine ndakate ŋgina. \s1 Yesus nu kusem wande ŋayoŋgam tuku sakina \r (Mateus 24.1-2; Markus 13.1-2) \p \v 5 Nane afu kusem wande suŋgo tuku Yesus sanaig: Ai te. Nane ndame magenumbi wande pilnaig. Nane afu agaŋ magenu ndo Kuate tunaig le tambi wande mindepiyenaig ŋginaig le nu ndek sakina: \v 6 Tane wande kaŋgerde te ait ande prowa le ndame ŋakmba muŋgu sailka mine nda. Afuŋge sambriniŋguwaig le ŋakmba kutusewamŋgaig ŋga saniŋgina. \s1 Kilke tugu kugawam tuku pasa \r (Mateus 24.3-44; Markus 13.3-37) \p \v 7 Yesus nu taŋamba sakina le nane nu kusnanaig: Tum Taŋgo, ne kusem wande ŋayoŋgamŋgat ŋga sasiŋgat ta ginu mara prowamŋgat. Sine ame maŋau kaŋgermba wam ta mayok kambim patukate ŋga idusmba katesewamŋgig ŋginaig le \v 8 nu ndek sakina: Tane riroŋ mayewap. Nane afu gudommba pro tane yabritiŋmba ye tuku nyu tumba sakamŋgaig: Ye Kuateŋge madiyina taŋgo. Ait kugawam tuku buk patukate ŋgamŋgaig. Tane nane dubi ndakap. \v 9 Tane kame sugo maskenŋge mayok kuwaig le pasa ismba ko tane tugumŋge kame zigna ismba tane piriri ŋayomba wamdus fulil ndakap. Wam kame ta siŋka prowe likamŋgaig ta kugawam tuku ait ta kile. \p \v 10 Kilke ande tiŋga kilke kise ndoŋ kame buwamŋgaik. Gabat ande nuŋe gageu kilmba gabat kise tuku gageu ndoŋ kame buwamŋgaig. \v 11 Ma yimyam mbolŋge mumni sugo guba guaze saŋgrinu prowe likamŋgaig. Gau mbolŋge agaŋ sugo pasa ŋak kuru kuru ŋayowam tuku mayok kine likamŋgaig. \p \v 12 Wam kame ta pro ndawaig le tane ye tuku mbal tukunu afuŋge tane bige tidiŋga piti tiŋmba tane kilmba kusem gabat tugumŋge kile-tidiŋga ko muliŋ kilmba wandekŋge patikamŋgaig. Nane tane kilmba nyu sugo ŋak mbal tugumŋge kile-tidiŋgamŋgaig. \v 13 Ait ta mbolŋge tane ye tuku ŋga pasa mayenu saniŋgap le nane ye tuku nyu isamŋgaig. \v 14 Tane wamdus te-mayewap. Piti ta prowa le sine ndaŋmba sakube o ŋga idus ndawap. \v 15 Yeŋge tane tuku miŋge bul sermba kila tiŋgi le taŋgine ŋgueu mbal nane tane tuku pasa te-ibeŋmba lafuwam kumuŋ kuga. \p \v 16 Taŋgine ina mam, tira kat taŋgine, ndare tuma, gulab kat taŋgine nane mata tane kilmba ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge patikuwaig le tane afu bale faramŋgaig. \v 17 Tane yiŋe mbal tukunu nane ŋakmba tane kasurtiŋgamŋgaig ta \v 18 tane ŋgisike nda. \v 19 Tane ye kusre ndayumba minmba abo tugu ŋak minamŋgaig. \p \v 20 Kame mbalŋge Yerusalem te-ŋgamumba minwaig le kaŋgerka nu ŋayo siliwam tuku ait buk patukate ŋga idusap. \v 21 Kaŋgerka Yudea mbal nane kua ka tabe poŋguwaig le nane Yerusalem sinamŋge minig mbal kua ka mayok kuwaig. Afu Yerusalem makembiŋge minig kua ka tumbraŋ suŋgo sinam kine ndakuwaig. \p \v 22 Ait ta mbolŋge kuyar pasa une lafunu sakate ta ŋakmba kumunuŋgat. \v 23 Pino fuŋgulok pino kiŋo dabro amo nyanu ŋak ose. Nane piti suŋgo kaŋgeramŋgaig. Sina manzer suŋgo ma te mbol prowa le Kuate tuku gubra kaŋgeramŋgaig. \v 24 Afu bagimbi bale faramŋgaig. Afu ndaleka kilmba kilke yimyam mbol kine likamŋgaig. Kasomok mbalŋge Yerusalem tumba kupe-kupeka nu ŋayo silimba minwaig le ma ma nane tuku ait kugawamŋgat. \p \v 25 Ŋgumneŋga agaŋ afu kitek ki tambun mbai mbolŋge mayok kine likamŋgaig. Yu mbalo sugo pasa ŋak fudu ŋayowaig le kilke mbol mbal wam pile paska kuru kuru suŋgo tamŋgaig. \v 26 Samba tuku saŋgri ŋakmba pirpurka buru-burukuwaig le taŋgo nane wamdus fulilka ina o kile ame maŋau sine mbol prowamŋgat o ŋga naŋgine kuru kuru ta dubimba kume likamŋgaig. \p \v 27 Wam kame ta mayok kuwaig le ye Ndindo Katesek Taŋgo ye saŋgri kilŋa suŋgo pasa ŋak gau sinamŋge prowi le nane kaŋgeryamŋgaig. \v 28 Wam kame sakit ta tugu pilwaig le tane tandeka mambilmba minap. Tane muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku ait buk patukate ŋga idusap ŋgina. \s1 Fik ail mbolŋge wam ande tumniŋgina \r (Mateus 24.32-35; Markus 13.28-31) \p \v 29 Kile Yesus nu yaba pasa ande saniŋgina: Tane fik ail, ail afu turmba kaŋgerkap. \v 30 Nzude le tane kaŋgerka katesemba sakade. Ki ait patukate ŋgade. \v 31 Taŋamba ndo wam kame sakit te prowaig le kaŋgerka Kuate nuŋe gageu kilmba kulatkam tuku ait patukate ta kila palmbimŋgaig. \v 32 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait te mbolŋge minig mbal kume ndakuwaig le wam kame ŋakmba ta prowamŋgaig. \v 33 Kilke tugu samba tugu ŋgisinuŋgaig. Ye tuku pasa ande ŋgisike nda. Minmba minamŋgat. \p \v 34 Taŋgine miroŋ kuraukap. Tane kuapi kikoŋnu nyumba kule kamenu nyumba ŋginŋganka minbekaig. Tane kilke te tuku agaŋ ndende suŋgomba tuku idus ndaniŋgap. Ait suŋgo ta tuiŋge mbo tate taŋaŋ tane tugum bitek prowikat. \v 35 Ait ta kilke mbol mbal ŋakmba tugum pitik ndo prowamŋgat. \v 36 Tane mara mara mambilmba yabaŋmba minap. Tane piti kame ta prowaig le saŋgri tiŋga minap sulumba ŋgumneŋga ye Ndindo Katesek Taŋgo ye am mbolŋge tiŋgam tuku Kuate yabaŋap ŋga saniŋgina. \p \v 37 Ki ait mindek Yesus nu taŋamba kusem wande suŋgo sinamŋge wam pagu pasa niŋmba minanu. Furiranu le nu mayok ka kumba Olif tabe mbolŋge kinyanu. \v 38 Taŋgo pino gudommba maratukuk tiŋga nu tuku pasa isam tuku kusem wande tugum prowe lika minanu. \c 22 \s1 Nane Yesus balewam tuku ndin sotinaig \r (Mateus 26.1-5,14-16; Markus 14.1-2,10-11; Yohanus 11.45-53) \p \v 1 Israel mbal tuku pagumba nye suŋgo Pasowa bret yis kugatok nyam tuku ait ta patukina le \v 2 pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu taŋgo nane taŋgo pino tuku kuru-kuruka Yesus kuirkuirka biye timba balewaig ŋga ndin sotinaig. \p \v 3 Taŋanaig le Satan nu pro nane 12 ta tuku taŋgo ande Yudas Iskariotnu sinam kina le \v 4 nu ka pris gabat mbal kusem wande tuku gabat mbal nu Yesus tumba nane tuku wai mbolŋge palmbim tuku nane ndoŋ ndin katesemba pasatinaig. \v 5 Nane nu tuku pasa ismba gare tormba pasa katmba ndametiŋ afu nu tambim tuku sakinaig le \v 6 nu wokina sulumba taŋgo pino am kirimbik Yesus tumba nane tuku wai mbolŋge palmbim tuku ait mayenu ande tairŋga minna. \s1 Yesus dubinaik taŋgo armba Pasowa kuanekinaik \r (Mateus 26.17-25; Markus 14.12-21; Yohanus 13.21-30) \p \v 7 Bret yis kugatok sipsip fat bale farmba nyam tuku kusem ait ta prona le \v 8 Yesus nu Petrus le Yohanus sanikina: Tale kumba ka Pasowa tuku agaŋ kuanekap le sine ŋakmba kumba nyube ŋgina. \p \v 9 Taŋakina le nale ar ta Yesus kusnanaik: Sile ka aniŋge kuanekupe ŋginaik le nu ndek sanikina: \v 10 Tale kumba ka tumbraŋ suŋgo mbol bitekŋgap le taŋgo ande waim kule ŋak tale tugum promba kuwa le nu dubimba kape. Nu wande poŋgamŋgat ta tale nu dubimba ka wande ta tuku miro taŋgo teŋenmba kusnawap. \v 11 Tum Taŋgo nu sakat nu nuŋe dubinaig mbal ndoŋ wande rum ndaŋ mbolŋge Pasowa nyamŋgig ŋga sawap. \v 12 Taŋakap le nu rum suŋgo ande o mbolŋge agaŋ ndende kumumbi patikinaig le minig ta tumtikamŋgat. Taŋawa le tale rum ta sinamŋge sine Pasowa nyam tuku kuanekap ŋga sanikina. \p \v 13 Taŋgo ar ta kumba ka Yesus nu sakina ta kumumba mayok kina le nane Pasowa nyam tuku agaŋ ndende kuaneka maŋ luka kinaik. \s1 Yesus nu pasa nyam tuku maŋau te-mayokna \r (Mateus 26.26-30; Markus 14.22-26; 1 Korin 11.23-25) \p \v 14 Ait ta kumuŋgina le Yesus nu aposel kame ndoŋ kumba ka kuanekinaik wande ta mbolŋge minyoka isukusmba minnaig. \v 15 Isukusmba minmba nu nane saniŋgina: Ye rar suŋgo nda ti sulumba amboŋga tane ndoŋ Pasowa nyam tuku wamdus suŋgo tet. \v 16 Kile ye siŋka satiŋgamŋgit: Ye Pasowa nye ndaki ma ma Pasowa te alonu mayok kuwa le ye Kuate kulatkate ma mbolŋge maŋ nyamŋgit ŋgina. \v 17 Taŋaka nu grep kule murko ŋak tumba Kuate gare pasa tumba saniŋgina: Grep kule te tumba nyap. \v 18 Ye tane satiŋgamŋgit. Ye grep kulenu ait te mbolŋge kusrewi sulumba Kuate pro nu nuŋe gageu kulatkuwa le ndo ye maŋ nyamŋgit ŋgina. \p \v 19 Taŋaka nu bret tumba Kuate gare pasa tumba fetfetmba walmba niŋmba sakina: Te yiŋe ŋgarosu tanenu ŋga tiŋget. Tane ye idusyam tuku maŋau te kumba minap ŋgina. \v 20 Nane taŋamba isukuse deŋpurnaig le nu grep kule murko ŋak tumba maŋau ndui ta kina sulumba saniŋgina: Grep kule murko ŋak ye kutuwet te pasa kitek Kuate nu taŋgo ndoŋ o buk katna ta alonu mayok kambim tuku tanenu ŋga yiŋe ndare kutuwamŋgit. \v 21 Tane isap. Ye tuku kupet taŋgo ye ndoŋ tuma isukusmba minek. \v 22 Ye Ndindo Katesek Taŋgo Kuate tuku wamdus o buk pilna ta dubimba ye kumamŋgit ta ande nu ye tumba nane tuku wai mbolŋge palmbimŋgat ta nu ose. Nu piti suŋgo tamŋgat ŋgina le \v 23 nane pasa ta ismba ndek naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋginaig: Imaŋge wam ta kamŋgat a ŋginaig. \s1 Ande suŋgo minam tuku muŋgu tuliŋginaig \p \v 24 Nane 12 ta ima nane ŋgamukŋge suŋgo minam tuku muŋgu tuliŋga kualeyaukinaig le \v 25 Yesus nu nane saniŋgina: Kasomok mbal tuku gabat sugo nane miŋge kareŋ ŋayo ŋak minig. Taŋgo pino nane gabat sugo tuku saka nane sine kulat mageka tursiŋganu ŋga sakade. \v 26 Tane gabat sugo taŋaŋ mine ndakap. Ande tane ŋgamukŋge suŋgo minit ta nu fudiŋndo taŋaŋ minwa. Ande nu gabat minit ta nu tane tuku piro taŋgo taŋaŋ minwa. \v 27 Tane idusap. Taŋgo armba ande minyokate le ande piroka waim kutumba pro tuwit le nyate ta ima nu suŋgo? Taŋgo nu isukusmba minit ta nu suŋgo. Ye taŋgine Suŋgo ta ye tane ŋgamukŋge piro taŋgo taŋaŋ minet. \v 28 Ye piti suŋgomba kile-liken le tane ye kusre ndayinaig. \v 29 Ta tuku yiŋe Mamŋge nuŋe gageu kulatkam tuku ye pilna taŋamba ye tane patikamŋgit. \v 30 Ye ma kulatkamŋgit ta mbolŋge tane ye ndoŋ isukusamŋgaig. Tane minyonu tuku mbili sugo mbolŋge minyoka Israel tugu 12 kilmba pileniŋgamŋgaig ŋga saniŋgina. \s1 Yesus nu Petrusŋge nu tuku nyu yabukamŋgat ŋga sana \r (Mateus 26.31-35; Markus 14.27-31; Yohanus 13.36-38) \p \v 31 Kile Yesus nu Petrus sana: Simon, ne ise mayewa. Nane wit firfirnu pufŋgade taŋaŋ Satan nu tane tagotiŋguwa le tane afu ndekam tuku nu saŋgri tiŋga Kuate kusnana. \v 32 Ne Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgate ta kusre ndawa ŋga ye Kuate yabaŋet. Ne ŋgamuŋgal biye mbilmba tira kat naŋe turka saŋgri pileniŋga ŋgina. \p \v 33 Taŋakina le Petrus ndek sakina: Suŋgo, nane ne muliŋtumba wandekŋge pilwaig ko tumba balenuwaig le ta mata ye ne ndoŋ ŋgina le \v 34 nu ndek sana: Petrus, furir te teg witi ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋgina. \s1 Naŋgine agaŋ ndende kilmba ŋak kambim tuku \p \v 35 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Ye tane buk taŋgine ndametiŋ pale fat kupe ŋgaro ta ŋakmba kusreka kape ŋgen le tane kinaig ta agaŋ ande denkinaig e ŋgina le kuga ŋginaig. \v 36 Nu maŋ lato saniŋgina: Kile ande nu ndametiŋ ko pale fat ŋak kande kilmba ŋak kuwa. Ande nu kame bagi kugatok ndeta nuŋe tawi ande tumba piyamba ndametiŋ kilmba nuŋe bagi piyawa. \v 37 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Kuate tuku kuyar pasa ye tuku teŋenmba sakate. \q1 Nane nu kaŋgermba wam ŋaigonu kanu mbal ndoŋ ulendiwamŋgaig ŋgate. \rq Aisaia 53.12\rq* \m Pasa ta kile ye mbolŋge kumuŋgamŋgat. Tuan taŋgo kame ye tuku kuyarkinaig ta kile ŋakmba kumumba prode ŋgina. \v 38 Taŋakina le nu dubinaig mbal ta sakinaig: Suŋgo, ai te. Kame bagi armba minik te ŋginaig le nu nane saniŋgina: Ta maye sine kab ŋgina. \s1 Yesus nu Kuate ndoŋ pasatina \r (Mateus 26.36-46; Markus 14.32-42) \p \v 39 Yesus nu mayok kumba nuŋe maŋau dubimba Olif tabe mbol kina le nu dubinaig mbal nu ndoŋ kinaig. \v 40 Nu kumba ka ma ta mbol promba nane saniŋgina: Tane teŋge Kuate yabaŋmba minap. Satan tuku tago tane mbol prowikat ŋgina. \v 41 Nu taŋamba saka dirdirka kumba dagol tidroŋga Kuate yabaŋmba sana: \v 42 O Mam, ne nzalinuwa ndeta kule murko te ye mbol pitaimba te-siwa ŋget ta ne ye tuku nzali te dubi ndawa. Naŋe nzali ndo dubiwa ŋgina. \p \v 43 Nu yabaŋmba minna le eŋel ande samba mbolŋge ndeka nu saŋgri pilena. \v 44 Kile nu piti suk suk ndana sulumba nu ndek saŋgrimba yabaŋmba minna le nuŋe mundu ndare taŋaŋ kutuka kilke mbolŋge ndekina. \p \v 45 Nu yabaŋ deŋpurmba nu tiŋga nuŋe dubinaig mbal tugum promba nane kaŋgerkina ta nane ŋgamuŋgal pitiniŋgina le kinymba minnaig le \v 46 nu ndek nane saniŋgina: Ndaŋam tuku tane kinymba minig. Aboŋga tiŋga Kuate yabaŋmba minap. Satan tuku tago tane mbol prowikat ŋgina. \s1 Yudas nane Yesus biye tinaig \r (Mateus 26.47-56; Markus 14.43-50; Yohanus 18.12) \p \v 47 Yesus nu taŋaka minna le taŋgo 12 ta tuku ande Yudas nu taŋgo gudommba kilmba pro Yesus mumuwam tuku ŋga nu tugum prona. \v 48 Taŋana le nu ndek Yudas sana: Yudas, ye Ndindo Katesek Taŋgo nane tumniŋgam tuku ne gulab taŋaŋ ye mumuyam prote e ŋgina. \p \v 49 Taŋakina le nane Yesus ndoŋ minnaig mbal nane maŋau prowamŋgat ta kila pilmba nu sanaig: Suŋgo, sine bagimbi nane bale farniŋbe ŋginaig sulumba \v 50 nane tuku ande kame bagimbi pris suŋgo tuku piro taŋgo kilbanu ndinam pike welna. \v 51 Taŋana le Yesus ndek sakina: Mbulap ŋgina sulumba taŋgo ta tuku kilba kirena le mayekina. \p \v 52 Kile pris gabat mbal kusem wande tuku polis gabat mbal Israel mage mage nu biye tiwam pronaig le Yesus nu nane saniŋgina: Ndaŋam saka tane ye kuayar taŋgo taŋaŋ bagi sibugi kilmba ye biye tiyam prode. \v 53 Ye mara mindek kusem wande suŋgo sinamŋge minen ta tane ye biye tiyam kuga e? Ta maye. Kile taŋgine ait prote. Kile ma make tuku saŋgri mayok kinit ŋgina. \s1 Petrus nu Yesus tuku nyu yabukina \r (Mateus 26.57-58,69-75; Markus 14.66-72; Yohanus 18.12-18,25-27) \p \v 54 Nane Yesus biye timba pris gabat suŋgo tuku wande mbol kinaig le Petrus nu nane ŋgumnem dubika kina. \v 55 Nane afu wande mab taŋge pa dikŋga likmba minnaig le nu ka nane ndoŋ minyokina. \v 56 Nu minyok minna le pino ande promba pa bulu mbolŋge Petrus kaŋgermba maŋ kaŋger tina sulumba sakina: Taŋgo te mata Yesus ndoŋ minna tuku ŋgina le \v 57 nu ndek sakina: A ... pino, ye kuga. Ne taŋgo sakate ta ye gilai ŋgina. \p \v 58 Mine minemba taŋgo ande Petrus kaŋgermba maŋ sakina: Ne mata nu tuku taŋgo ande ŋgina le nu ndek sakina: A ... mata, ye kuga ŋgina. \p \v 59 Kile taŋgo ande nu saŋgri maramba saniŋgina: Taŋgo te yabrikate. Nu nu ndoŋ minna tuku. Ata. Nu Galileanu ŋgina le \v 60 Petrus nu taŋgo ta sana: Mata, ne taŋaka sakate ta ye ŋginŋganket ŋgina. \p Nu pasata minna le pitik ndo teg witina le \v 61 Suŋgo nu mbilka Petrus kaŋgerna le nu Suŋgo tuku pasa idusna: Furir te mbolŋge teg witi ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋgina. \v 62 Nu pasa ta idusmba nu tiŋga mayok ka malmbi ŋayona. \s1 Nane Yesus tumba ŋayo silinaig \r (Mateus 26.67-68; Markus 14.65) \p \v 63 Taŋgo afu Yesus kulatka minnaig ta nane nu tumba aza pile-pilemba nzumil te-tumba nu paniŋtinaig. \v 64 Taŋamba nane nu tuku am tawimbi soŋga katmba kusnanaig: Imaŋge ne katnate. Ne dir pasa miro ndeta nyunu nyun ta le sine isbe ŋginaig. \v 65 Nane taŋamba kasur pasa samba nu tumail panmba minnaig. \s1 Gabat ŋakmba Yesus tuku pasa isnaig \r (Mateus 26.59-66; Markus 14.55-64; Yohanus 18.19-24) \p \v 66 Mafena le Israel mage mage pris gabat mbal kusem pasa bitekŋganu mbal nane ŋakmba maŋgurkinaig sulumba Yesus tumba ka naŋgine maŋgur ma mbolŋge te-timba kusnanaig: \v 67 Ne Kristus Kuateŋge madinina taŋgo kande sasiŋga ŋginaig le nu ndek nane saniŋgina: Ye satiŋgi ta tane ye tuku pasa ismba son ŋge nda. \v 68 Ye pasa ande kusnatiŋgi ta tane lafuwe nda. \v 69 Kile ye Ndindo Katesek Taŋgo Kuate Saŋgri Ŋayo nu tuku ndinam kumamŋge minyokamŋgit ŋgina. \v 70 Taŋakina le nane ŋakmba nu kusnanaig: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋga sakate e ŋginaig le nu nane saniŋgina: Sakade not ŋgina. \p \v 71 Taŋakina le nane sakinaig. Kile mbulbe. Pasa ande sote nda. Nuŋe miŋgembi pasa ŋayonu sakate le sine iseg. Not ndo ŋginaig. \c 23 \s1 Nane Yesus tumba Pilatus tugum kinaig \r (Mateus 27.1-22; Markus 15.1-5; Yohanus 18.28-38) \p \v 1 Kile nane ŋakmba tiŋga Yesus tumba gabat suŋgo Pilatus tugum kumba ka \v 2 nu pasa mbolŋge te-timba sakinaig: Taŋgo te nu sine Zu mbal didika ndin ŋayonu tumsiŋgit. Nu sine takis ndametiŋ Sesar nda tambim tuku saka nuŋe miroŋ gabat suŋgo ye Kristus ŋgate ŋga Pilatus sanaig. \p \v 3 Kile Pilatus nu ndek Yesus kusnana: Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo e ŋga kusnana le nu lafumba sana: Ne sakate not ŋgina. \v 4 Taŋakina le Pilatus nu pris gabat mbal maŋgur suŋgo ta saniŋgina: Ye taŋgo te mbolŋge mbar ande kaŋger ndawet ŋgina le \v 5 nane saŋgri maramba sanaig: Nu taŋgo pino wamdus kuagnekate. Nu Galileaŋge tugu pilmba kumba ka te promba Yudea tumbraŋ ŋakmba mbolŋge nuŋe wam pagu pasa niŋmba likate ŋginaig. \v 6 Taŋaka sanaig le nu pasa ta ismba taŋgo te Galileanu e ŋga kusnaniŋgina le \v 7 nane au ŋginaig. \p Galilea ma kulatkanu taŋgo Herodus nu ait ta mbolŋge Yerusalemŋge minna tukunu Pilatus nu afu saniŋgina le nane Yesus tumba Herodus tugum kinaig. \s1 Nane Yesus tumba Herodus tugum pronaig \p \v 8 Herodus nu Yesus kaŋgermba gare suŋgona. Ta ndaŋam? Nu o buk Yesus tuku nyu ismba nu wam kitek saŋgrinu ande kuwa le kaŋgeram tuku wamdus suŋgo ŋak minna. \p \v 9 Herodus nu ndek pasa gudommba nu kusnana ta Yesus nu lafu ndamba maninok minna. \v 10 Nale taŋamba minnaik le pris gabat kusem pasa bitekŋganu mbal nane saŋgri maramba pasa tugu gudommba Yesus mbolŋge patika minnaig. \p \v 11 Kile Herodus nuŋe kame mbal ndoŋ Yesus aza pile-pilemba nzumil te-tunaig. Taŋamba Herodus nu gabat suŋgo tuku tawi siluk tumba nu afu saniŋgina le tumba luka Pilatus tugum kinaig. \p \v 12 Pilatus le Herodus nale buk muŋgu ŋgueu ŋak minnaik ta ait ta mbolŋge nale wamdus ulendinaik. \s1 Pilatus nu Yesus balewaig ŋga saniŋgina \r (Mateus 27.15-26; Markus 15.6-15; Yohanus 18.39-19.16) \p \v 13 Kile Pilatus nu pris gabat kame gabat sugo sugo taŋgo pino ŋakmba wikina le pro maŋgurkinaig le saniŋgina: \v 14 Tane taŋgo te tumba ye tugum te promba nu taŋgo pino didika ndin ŋayonu tumniŋganu ŋgade ta ye tane am mbolŋge nu tuku pasa isit ta tane nu mbaranu ŋgade ta ye kaŋger ndawet. \v 15 Herodus nu mata mbar ande nu mbolŋge te-sili ndaka maŋ kukulat le ye tugum te prowat. Tane isap. Nu kumam tuku wam ande ke ndakina tukunu \v 16 ye nu tumba kame mbal niŋgi le ŋgusmba kusrewaig le kaŋgat ŋga saniŋgina. \v 17 (Yar mindek Pasowa tuku ait mbolŋge Rom gafman nu muliŋ kilanu taŋgo ande paska Zu mbal niŋganu). \p \v 18 Kile nane ŋakmba ŋgumbeyumba sakinaig: A ... Barabas paska siŋga. Taŋgo te balewa ŋginaig. \v 19 (Barabas nu taŋgo afu kilmba Yerusalemŋge gabat kame afu ndoŋ kame bumba nuŋge ande balena le muliŋtumba wandekŋge pilnaig tuku). \p \v 20 Pilatus nu Yesus paskam saka maŋ saniŋgina le \v 21 nane maŋ ŋgumbeyumba sakinaig: Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋga saka minnaig. \v 22 Kile Pilatus nu nane saniŋgam keŋna sulumba sakina: Ndaŋam? Nu ame wam mbarna? Ye agaŋ ande nu balewam tuku kaŋger ndawet. Ye nu tumba kame mbal niŋgi le ŋgusmba kusrewaig le nu kuwa ŋgina kande \v 23 nane nu ail kazrai mbolŋge nil daŋŋgam tuku saŋgri maramba wi kueŋka Pilatus tuku pasa kuerka te-ibeŋnaig. \v 24 Te-ibeŋnaig le Pilatus nu nane tuku nzali dubina. \p \v 25 Barabas nu taŋgo afu kilmba gabat kame afu ndoŋ kame bumba nuŋge ande balena le tumba muli wande mbolŋge pilnaig ta nane nu paskuwa ŋga sanaig le Pilatus nu taŋgo ta paskina. Nu naŋgine nzali dubimba Yesus balewaig ŋga kame mbal niŋgina. \s1 Nane Yesus tumba ail kazrai mbolŋge pilnaig \r (Mateus 27.32-44; Markus 15.21-32; Yohanus 19.17-27) \p \v 26 Nane Yesus tumba kinaig ka ndinŋge Sirenenu taŋgo Simon nu piro mbolŋge luka Yerusalem kambim bafuna le te-silika biye timba ail kazrai nu kurau tunaig le nu Yesus dubimba kina. \p \v 27 Nane kinaig le taŋgo pino kuasmbi gudommba Yesus dubimba kinaig. Nane ŋgamukŋge pino afu Yesus tuku malmbi suŋgonaig le \v 28 nu mbilka nane saniŋgina: Yerusalem pino kame, tane ye tuku ŋga malmbi ndakap. Taŋgine ŋgarosu taŋgine kiŋo kame tuku ŋga malmbikap. \v 29 Mine minemba ait ande prowa le pino niŋanu kiŋo kugatok mbal nane wamdus bulok ŋak minig ŋga sakamŋgaig. \v 30 Nane afu ndek sakamŋgaig: Biŋ sugo ŋgurka sine bale farsiŋgap o. Tabe foŋfoŋ gueŋga sine tidoŋ patikap o ŋgamŋgaig. \v 31 Ye purfeŋnu ta nane ail abonu taŋaŋ ye pa mbolŋge pilig. Tane ail kumaknu taŋaŋ minig mbal nane tane kilmba ndaŋamŋgaig ŋgina. \p \v 32 Taŋgo armba wam ŋaigonu kanu nale turmba Yesus ndoŋ bale faram tuku kilmba kinaig ka \v 33 ma nyunu Taŋgo Gabat Murko pronaig sulumba nane Yesus tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig. Taŋamba nane taŋgo wam ŋaigonu kanu ta kilmba ande nu tuku ndinamŋge ande ŋaiŋamŋge ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig. \p \v 34 Kile Yesus nu sakina: Mam, nane ye mbolŋge mbarde te nane katese ndade. Ne nane tuku mbar sauka gilaiŋga ŋgina. \p Nane afu Yesus tuku tawi kilam tuku usre ande kinaig le \v 35 taŋgo pino gudommba taŋge tiŋga Yesus kaŋgermba minnaig. Israel gabat mbal nu piŋgil mer te-tumba talamba sakinaig: Nu Kuateŋge madina ndeta nu taŋgo afu tuku muskil kile-tidiŋgina ta kile nuŋe miroŋ muskil te-tiwa ŋginaig. \v 36 Kame mbal mata pro nunumba nu grep kule kaglinu nyuwa ŋga miŋge susumba sanaig: \v 37 Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo ndeta naŋe muskil te-tiwa ŋginaig. \v 38 Nu tuku gabat fumŋge kuyar ande teŋenmba minna: \it Taŋgo te Zu mbal tuku gabat suŋgo\it* ŋga kuyarnaig. \p \v 39 Taŋgo ŋaigonu ar ail kazrai mbolŋge minnaik ta ande nu tumail panmba sana: Ne ima. Ne Kuateŋge madinina taŋgo ndeta naŋe muskil te-timba sile mata kile-tidiŋge sika ŋgina. \v 40 Taŋakina le inum ta nu sawe lika sana: A ... ne Kuate tuku kuru kuru ndakate? Sine keŋ kume te mbolŋge mayok kambim tuku pasa mbolŋge patikaig. \v 41 Sile sikile mbar tuku kumpe ta maye ta taŋgo te nu mbar kugatok ŋgina. \v 42 Taŋakina sulumba nu ndek Yesus sana: Yesus, ne naŋe ma mbolŋge gabat suŋgo prowa sulumba ye idusya ŋgina le \v 43 nu ndek sana: Ye siŋka ne sanamŋgit. Ki ait te mbolŋge ne ye ndoŋ ŋgiriŋ tumbraŋŋge minamŋgat ŋgina. \s1 Yesus nu kumna \r (Mateus 27.45-56; Markus 15.33-41; Yohanus 19.28-30) \p \v 44 Ki kanum 12 mbolŋge ki kumna le ma ŋakmba ma furir suŋgo promba kumba ka ka ki kanum 3 mbolŋge kugana. \v 45 Kusem wande suŋgo sinamŋge malaŋga tukulanu tawi suŋgo ŋgamuŋge fet arkina. \p \v 46 Kile Yesus nu wi kueŋka sakina: Mam, yiŋe kanu ne tuku wai mbolŋge kusrewet ŋgina. Taŋaka sakina sulumba nu kumna. \p \v 47 Kumna le kame gabat suŋgo nu wam ta kaŋgermba nu Kuate tuku nyu te-duŋga sakina: O son. Taŋgo te nu mbar kugatok ŋgina. \p \v 48 Ake mbal wam ta kaŋgeram prowe likinaig ta nane ŋgamuŋgal rar suŋgo tumba tawo katkatniŋmba luka naŋgine tumbraŋ kine likinaig le \v 49 nane Yesus kila minnaig mbal pino afu Galileaŋge nu dubimba pronaig ndoŋ kasomŋge tiŋga wam kame ta kaŋgerkinaig. \s1 Taŋgo ande Yesus tuku mindesiŋ wakeina \r (Mateus 27.57-61; Markus 15.42-47; Yohanus 19.38-42) \p \v 50 Zu taŋgo ande Arimateanu nyunu Yosef minna. Nu Israel mbal tuku pasa pilewanu taŋgo suŋgo ande. Nu taŋgo mayenu tiŋreknu ndo. \v 51 Nane Yesus balewam sakinaig ta nu nane ndoŋ wamdus ulendi nda pilna. Kuate nu pro nuŋe gageu kulatkam tuku ait ta nu tairŋga minna. \p \v 52 Kile nu ka Yesus tuku mindesiŋ tam tuku Pilatus sana le nu wokina. \v 53 Taŋana le nu kumba ka mindesiŋ paska tawi kaukaukmbi soŋga tumba ka ndame burok buk sarka wakeina tuku ta sinamŋge pilna. Ndame burok ta taŋgo ande nda pilnaig tuku. \v 54 Ait ta naŋgine kusem tuku kuanenu tuku ait. Kile ki butuŋgina le kusem ta tuku ait prona. \p \v 55 Pino afu Galileaŋge Yesus dubimba pronaig ta nane Yosef dubimba kinaig ka ndame burok sinamŋge mindesiŋ pilna le kaŋgermba \v 56 nane luka kumba gureŋ afu mundur magenu ŋak kuaneka patikinaig sulumba tukul dubimba kusem ait mbolŋge mabtinaig. \c 24 \s1 Yesus nu maŋ tiŋgina \r (Mateus 28.1-10; Markus 16.1-8; Yohanus 20.1-18) \p \v 1 Nane piro tugu palmbinu ait mbolŋge pino kame gureŋ kuanekinaig ta kilmba maratukuk tiŋga ndame burok tugum kinaig kande \v 2 ndame suŋgo buk talka barinaig le kasomŋge minna le kaŋgernaig. \v 3 Nane burok ta sinam kumba Suŋgo Yesus tuku mindesiŋ nda kaŋgernaig. \p \v 4 Nane wamdus te-sulumba minnaig le kile taŋgo armba tawi kilŋa ŋak bitek promba nane tugumŋge tiŋginaik le \v 5 nane ndek nale kaŋgerka kuru-kuruka lokinaig le taŋgo ar taŋge saniŋginaik: Ndaŋam kumanu ma mbolŋge taŋgo abo ŋak sotade. Nu buk tiŋgat. Teŋge mine ndakate. \v 6 O buk nu Galileaŋge pasa satiŋgina ta idus ndade? Nane ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba wam ŋaigonu kanu mbal tuku wai mbolŋge pilwaig le \v 7 ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig le ye kumi sulumba mara keŋnu mbolŋge maŋ tinuŋgit ŋgina ŋga saniŋginaik. \v 8 Taŋakinaik le pino kame Yesus tuku pasa buk saniŋgina le isnaig ta maŋ idusnaig. \p \v 9 Nane ndame burok kusremba luka kumba nuŋe dubinaig taŋgo 11 nane taŋgo pino afu turmba kila saniŋginaig. \v 10 Pino kame ta Maria Magdalanu, Yohana, Maria ande Yakobus tuku ina nuŋe nane pino afu turmba. Nane aposel kame ndoŋ wam kubeu niŋginaig ta \v 11 nane ismba ake ndinŋge pasa ŋga son nda ŋginaig. \v 12 [Petrus nu tiŋga pinder ŋak ŋak kumba ndame burok tugum promba bafuka mindesiŋ soŋganu tawi ta ake minnaig le kaŋgerkina. Taŋamba nu idus-idusmba luka tumbraŋ kina.] \s1 Nale Emaus ndinŋge Yesus kaŋgernaik \r (Markus 16.12-13) \p \v 13 Ki ndui ta mbolŋge nale armba Emaus tumbraŋ kambim tuku kinaik. Yerusalemŋge Emaus kambim tuku kuennu ki kanum armba taŋaŋ kinaik. \v 14 Nale kumbaŋge wam ŋakmba pronaig ta saka saka kinaik. \v 15 Taŋamba nale pasata muŋgu kusnaŋga kumba minnaik le Yesus nuŋe miroŋ pro nale ndoŋ kina. \v 16 Nale tuku am tukulnikina le nale nu kaŋgermba pulu ndanikina. \p \v 17 Kile nu nale kusnanikina: Tale ame wam tuku saka saka kinik ŋgina le nale tiŋga tumail pasi kiri-kareka piti ŋak taŋaŋ mambilnaik le kaŋgerkina le \v 18 inumŋge nyunu Kleopas nu Yesus sana: Yoi. Yerusalem pronaig mbal nane ŋakmba wam kame ailfu mayok kinaig ta kaŋgerkinaig. Ne aniŋge minna ŋgina. \p \v 19 Taŋakina le nu nale sanikina: Ame wam kinaig ŋgina le nale sanaik: Nasaretnu taŋgo Yesus nu mbolŋge wam kinaig. Nu tuan taŋgo suŋgo. Nu tuku pasa wam ke likina ta Kuate am mbolŋge taŋgo am mbolŋge saŋgrinu mayok kina. \v 20 Siŋgine pris gabat mbal siŋgine sugo ŋakmba nu tumba pasa mbolŋge te-timba nu kumwa ŋga sakinaig le ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig le kumna. \v 21 Nu Israel mbal tuku muskil kile-tidiŋguwa ko ŋga tapraka idusmba mingeŋ. Ta ndo kuga. Wam afu turmba. Ait armba buk kinaik le kile keŋnu. \v 22 Siŋgine pino afu wam ande sakaig le sine ismba piriri ŋayowig. Kite maratukuk tiŋga nane ndame burok tugum kumba \v 23 Yesus tuku mindesiŋ kaŋger ndawaig. Nane kiŋatanu suk eŋel armba kaŋgerkaig le eŋelŋge nu abo minit ŋga saniŋganu sakaig. Nane taŋamba pro kubeu siŋgaig. \v 24 Siŋgine mbal afu tiŋga kumba ka wam ta kumu-kumumba kaŋgeraig ta Yesus kaŋger ndawaig ŋga sanaik. \p \v 25-26 Nale taŋamba sakinaik le Yesus nu sanikina: Tale ŋginŋgan taŋgo. Kristus nu rar suŋgo tam kumuŋ. Nu taŋawa le nuŋe nyu suŋgo mayok kaŋgat. Ndaŋam tale tuan taŋgo tuku kuyar son nda ŋgade ŋgina. \v 27 Taŋaka Yesus nu Moses le tuan taŋgo ŋakmba tuku kuyar ta mbolŋge tugu pilmba kuyar pasa nu tuku sakade ta ŋakmba bitekŋgina. \p \v 28 Nane pasata ka Emaus tumbraŋ patumba Yesus nu tumbraŋ limba kambim bafuna le \v 29 nale saŋgri tiŋga sanaik: Nda kaye. Buk furirte. Ne sile ndoŋ teŋge kinybe ŋginaik le nu nale ndoŋ wandek kinaig. \v 30 Taŋamba nane isukusam bafumba Yesus nu bret tumba Kuate gare pasa tumba fetfetmba nale nikina le \v 31 kile nale am purfenikina le nu kaŋgermba katesenaik le nu pitik ndo ŋgisika kina. \v 32 Taŋana le nale nakile nakile muŋgu kaŋgerka sakinaik: O son. Sine ndinŋge ilmba kuyar pasa tugunu sake likat le gare suŋgo kamuskik ŋginaik. \p \v 33 Kile nale pastiŋga luka Yerusalem kinaik ka taŋge nuŋe dubinaig taŋgo 11 nane afu turmba maŋgurka minnaig le nane tugum kinaik le kaŋgerka sanikinaig: \v 34 O siŋka. Suŋgo nu maŋ tiŋgat. Simon nu kaŋgerat ŋginaig le \v 35 nale mata wam ndinŋge promba ka nu Emausŋge bret fetfetna le nale nu kila pilnaik ta ŋakmba kubeu niŋginaik. \s1 Yesus dubinaig mbal afu nu kaŋgernaig \r (Mateus 28.16-20; Markus 16.14-18; Yohanus 20.19-23; Aposel 1.6-8) \p \v 36 Nale kubemba minnaik le Yesus nu mayok ka nane ŋgamukŋge tiŋgina. \v 37 Nane piriri ŋayomba kuru-kuruka mindekanu ŋga idusnaig le \v 38 nu nane saniŋgina: Ndaŋam tane piriri ŋayomba wamdus te-sulude. \v 39 Ye tuku wai kupe nzilal kaŋgerkap. Pro ye tuku ŋgarosu kiremba kila palpe. Te yeŋge. Mindekanu nane ŋgarosu kugatok ŋgina. \p \v 40 Nu taŋamba saniŋgina sulumba nuŋe wai kupe nzilal tumniŋgina le \v 41 nane gare suŋgo tumba ndek wamdus tero ndakinaig le nu nane kusnaniŋgina: Tane nyamagaŋ ŋak e ŋgina le \v 42 nane kualegaŋ uganu ande tunaig le \v 43 tumba nane am mbolŋge nyina. \p \v 44 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Ye o buk tane ndoŋ minmba Moses tuan taŋgo kame ŋakmba tuku kuyar mune kuyar ye tuku kuyarkinaig ta ŋakmba kumuŋgamŋgat ŋga satiŋgen ŋgina. \p \v 45 Taŋamba nu nane kuyar kila pilwaig ŋga nu nane wamdus purfeu serniŋgina sulumba \v 46 saniŋgina: Tuan taŋgo kame nane Kristus tuku teŋenmba kuyarnaig: Nu rar suŋgo tumba kumwa sulumba mara keŋnu mbolŋge maŋ tinuŋgat. \v 47 Nane afu nu tuku nyu tumba Yerusalemŋge tugu pilmba ka ma ŋakmba mbolŋge kukliwamŋgaig. Kukliwaig le nane ismba ŋgamuŋgal biye mbilwaig le Kuate nu nane tuku une sauka gilaiŋgamŋgat. Nane taŋamba ye tuku kuyarnaig. \v 48 Tane wam kame te ŋakmba kile-mayokkamŋgaig. \v 49 Tane isap. Mam nu ande prowam tuku sakina ta nu kukuli le tane mbol prowamŋgat. Tane Yerusalem kusre ndawap. Samba mbolok saŋgri tairŋga minap ŋgina. \s1 Kuate nu Yesus te-duŋgina \r (Markus 16.19-20; Aposel 1.9-11) \p \v 50 Kile Yesus nu nane kilmba mayok ka kumba Betani tumbraŋ prona ka taŋge nuŋe wai te-duŋga nane nyaro niŋgina. \v 51 Taŋamba minna le Kuate nu te-duŋgina le nane kusreka samba mbol kina. \v 52 Taŋana le nane gare tormba luka Yerusalem kinaig sulumba \v 53 taŋge nane mara mindek kusem wande suŋgo sinamŋge Kuate tuku nyu te-duŋga minnaig. \p Son.