\id JHN - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h YOHANUS \toc1 Yohanus nu pasa mayenu Yesus Kristus tuku kuyarna \toc2 Yohanus \toc3 Yoh \mt1 YOHANUS \mt2 Yohanus nu pasa mayenu Yesus Kristus tuku kuyarna \ip Yesus nu taŋgo 12 madiniŋgina ta Yohanus nu nane tuku ande. Nu mara mindek Yesus tugumŋge minmba nu tuku kume purmba minna tukunu pasa ŋakmba Yesus nu yaba pasambi Zu mbal saniŋgina ta tugunu kilimok kuklimba nu tumna le nu katese mayena. \ip Yohanus nu nuŋe nyu yabuka taŋgo ande Yesus nu tuku kume pur mayena ta tuku sakina ta nu nuŋe miroŋ tuku sakina. (Yohanus 20.2; 21.7 kaŋgerap). \ip Yohanus nu pasa mayenu Yesus Kristus tuku kuyarna ta tugunu teŋenmba. Yesus nu Kuateŋge madina taŋgo. Nu Kuate tuku Kiŋo ta sine son ŋga nu kila pile mayebe ŋga nu pasa te kuyarke likina. Sine Yesus tuku son ŋgube ta sine nuŋe nyu mbolŋge abo tugu minmba minam tuku tamŋgig. (Yohanus 20.30-31 kaŋgerap). \c 1 \s1 Miŋge Pasa abo ŋak \p \v 1 O buk kilke te nda minna le ande nyunu Miŋge Pasa minmba minna. Nu Kuate ndoŋ minmba minna. Miŋge Pasa nu Kuate. \v 2 Tugu mbolŋge nu nale Kuate ndoŋ minmba minnaik. \v 3 Nu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina. Nu kile-mayok ndakina kande agaŋ ndindo mata mine ndakate kande. Nu ndo tugu. \p \v 4 Abo maŋau ta Miŋge Pasa nu miro. Abo maŋau nu bulu taŋaŋ sine taŋgo kilŋasiŋgit. \v 5 Bulu ta ma make sinamŋge buluŋgate le ma makeŋge bulu kupe seram kumuŋ kuga. \p \v 6 Taŋgo ande Kuateŋge kukulna le prona ta nyunu Yohanus. \v 7 Nu bulu ta tuku maŋau te-mayokmba saniŋguwa le ŋakmba son ŋgam tuku nu prona. \v 8 Yohanus nu bulu ta kuga. Nu bulu ta tuku maŋau te-mayokam prona. \p \v 9 Bulu tugusek taŋgo pino ŋakmba kilŋaniŋgam tuku kilke te mbol prowam bafuna. \v 10 Nuŋge kilke te te-mayokna sulumba minna ma ma nu kilke te mbol prona. Prona le kilke mbol mbal nane nu katese ndanaig. \v 11 Nu nuŋe mbal tugum prona le nane nu nzalinu te ndakinaig. \v 12 Afu nu nzalinu tumba nu kumuŋ ŋginaig mbal Kuate nu nane nyu niŋgina le nane nu tuku kiŋo kame mayok kinaig. \v 13 Nuŋe kiŋo kame mayok kinig mbal ina mam tuku ndare ko ŋgarosu tuku nzali ko taŋgo tuku wamdusmbi kuga. Kuate nu nuŋe maŋau nane sinamŋge pilit le nuŋe kiŋo kame mayok kinig. \p \v 14 Miŋge Pasa nu sine taŋgo taŋaŋ mayok ka sine ŋgamukŋge minna le sine nu tuku tugusek maŋau taŋgo make patikam maŋau nu kumuŋganu ŋak minna le kaŋgerka Mam Kuate tuku Kiŋo ndindo ta kila pilgeŋ. \v 15 Yohanus nu taŋgo ta kaŋgermba nu kumumbi wika saniŋgina: Ande ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ŋga satiŋgen taŋgo ta not. Ye nda minen le nu minmba minna. Ta tuku nu ye liyumba mbolŋge minit ŋga satiŋgen ŋgina. \p \v 16 Wam magenu ŋakmba nu mbolŋge kumuŋganu ŋak minig le sine nu tugumŋge kileg. Nu sine ake sinaŋ make patika lato-latomba siŋgit. \v 17 Moses nu prona le tukul maŋau mayok kina. Yesus Kristus prona le taŋgo ake sinaŋ make patikate maŋau le tugusek maŋau mayok kinaik. \v 18 Ande nu Kuate kaŋger ndate. Nuŋe Kiŋo Ndindo nale Mam ndoŋ ndindo minmba muŋgu kume purkik ta nuŋge Mam nuŋe tuku maŋau te-mayokna le kile kaŋgereg. \s1 Yohanus kule pisne taŋgo pasa kuklina \r (Mateus 3.1-12; Markus 1.2-8; Lukas 3.1-18) \p \v 19 Zu afu Yerusalemŋge Yohanus tuku pasa pilnaig le pris mbal Levi tuku ndare afu ndoŋ pro Yohanus kusnanaig: Ne ima ŋginaig le \v 20 nu nuŋe miroŋ tuku yabu ndaka te-mayokmba saniŋgina: Kuateŋge madina taŋgo Kristus ye nu kuga ŋgina. \v 21 Taŋakina le nane nu maŋ kusnanaig: Ne Kristus kuga ŋgate ta ne ima. Ne tuan taŋgo Elia e ŋginaig le nu sakina: Ye Elia kuga ŋgina le nane maŋ lato kusnanaig: Tuan taŋgo suŋgo prowam tuku ŋga sakade ta neŋge e ŋginaig le ye nu kuga ŋgina. \p \v 22 Kile nane nu sanaig: Ne ima. Nane afu sine kukulsiŋgaig ta ndaŋmba nane saniŋbe. Ne naŋe miroŋ tuku ndaŋkate ŋginaig le \v 23 nu ndek nane saniŋgina: \q1 Ye taŋgo ma baknu mbolŋge wika teŋenmba saka minet: Suŋgo tuku ndin te-tiwap ŋget. \rq Aisaia 40.3\rq* \m Tuan taŋgo Aisaia nu taŋamba o buk ye tuku sakina ŋgina. \p \v 24 Nane Farisiŋge kukulniŋginaig mbal ta maŋ lato Yohanus kusnanaig: \v 25 Ne Kristus ko Elia ko tuan taŋgo suŋgo ande kuga ŋgate ta ndaŋam saka ne taŋgo pino kule pisneniŋgit ŋginaig le \v 26 nu ndek saniŋgina: Ye kulembi taŋgo pino kule pisneniŋget. Ande nu tane ŋgamukŋge pro minit ta tane nu gilai minig. \v 27 Nu ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ta nu ye liyate. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye nu tugumŋge loka nu tuku kupe ŋgaro tuku muli kukliwam tuku wam ŋai ta mata nu mbolŋge kam kumuŋ kuga ŋgina. \p \v 28 Betani tumbraŋ Yordan kule make simŋge Yohanus nu nane kule pisneniŋmba minna le wam ta mayok kina. \s1 Kuate tuku Sipsip Fat \p \v 29 Mafena le Yesus nu Yohanus tugum ilmba minna le nu kaŋgermba sakina: Ai si. Kuate tuku Sipsip Fat ilit si. Nu kilke mbol mbal ŋakmba tuku une saukate. \v 30 Ande ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ŋga buk satiŋgen taŋgo ta not. Ye nda minen le nu minmba minna. Ta tuku nu ye liyumba mbolŋge minit ŋga satiŋgen. \v 31 Ye mata nu gilai minen ta tane Israel mbal nu kila palmbim tuku ye pro kule pisne piro biymba minet ŋgina. \p \v 32-33 Kile Yohanus nu nane saniŋgina: Ye mata Kristus gilai minen ta Kuateŋge ye kule pisne piro biyam tuku kukulyina nuŋge ye wam paguyumba sakina: Tukul Guwa ndeka taŋgo ande mbolŋge minwa le ne kaŋgeramŋgat ta not. Nuŋge tane Tukul Guwambi tane tuku ŋgamuŋgal kule pisne taŋaŋ tiŋgamŋgat ŋga sayina. Tukul Guwa nu samba mbolŋge gami taŋaŋ ndeka taŋgo te mbolŋge minna le kaŋgeren. \v 34 Ye wam ta kaŋgermba taŋgo te nu Kuate tuku Kiŋo ye katesemba kile nu tuku saka minet ŋgina. \s1 Yesus nu taŋgo afu madiniŋgina \p \v 35 Mafena le Yohanus nu nuŋe dubiwanu taŋgo armba ndoŋ tiŋ minnaig le Yesus nu kumba minna le \v 36 kaŋgermba sanikina: Ai si. Kuate tuku Sipsip Fat kinit nosin ŋgina. \v 37 Taŋaka sakina le nu dubinaik taŋgo ar ta pasa ta ismba Yesus dubimba kinaik le \v 38 nu mbilka kaŋgerka nale kusnanikina: Tale ndaŋam ilik ŋgina le nale nu sanaik: Rabi, ne wande ndaŋ mbolŋge minit ŋginaik. (Rabi pasa ta tugunu Tum Taŋgo). \v 39 Kile nu ndek nale sanikina: Tale ilmba kaŋgerap ŋgina le nale nu ndoŋ kumba ka nu wande minna ta kaŋgernaik. Furiram ki kanum 4 mbolŋge nale ka nu ndoŋ minnaik le ka furirna. \p \v 40 Nale Yohanus tuku pasa ismba Yesus dubinaik taŋgo ar ta ande nyunu Andreus nu Simon Petrus tuku aba nuŋe. \v 41 Nu pitik ndo mambo nuŋe sota te-silika sana: Sile Mesias\f + \fr 1:41 \ft Mesias nyu ta tugunu: Kuateŋge madina taŋgo\f* kaŋgerik ŋga sana. (Mesias nyu ande Kristus). \v 42 Andreus nu mambo nuŋe mindemba Yesus tugum kina le nu kaŋgermba sana: Ne Yohanus tuku kiŋo Simon. Ne nyu kitek Sefas ŋgina. (Nyu ta tugunu Ndame. Nane Grik pasambi Petrus ŋgade). \s1 Yesus nu Filipus nale Nataniel wikina \p \v 43 Mafena le Yesus nu Galilea ma mbol kambim saka Filipus te-silika sana: Ne ye dubiya ŋgina. \v 44 Filipus nu Betsaidanu. Andreus nale Petrus ndoŋ nane tumbraŋ tuma. \p \v 45 Kile Filipus nu taŋgo ande nyunu Nataniel sota te-silika sana: Moses tuan taŋgo ŋakmba ande tuku kuyarnaig ta sine nu kaŋgergig. Nu Nasaretnu taŋgo Yesus. Nu Yosef tuku kiŋo ŋgina le \v 46 Nataniel nu sakina: i ... Nasaretŋge taŋgo suŋgo ande prowam kumuŋ kuga ŋgina le nu lafumba sana: Ne ye ndoŋ ilmba ka kaŋgera ŋgina. \p \v 47 Nale kumba minnaik le Yesus nu Nataniel kaŋgermba sakina: Ai si. Israel taŋgo tugusek nu yabri maŋau kugatok ŋgina le \v 48 nu pasa ta ismba Yesus sana: Ne ndaŋmba ye tuku wamdus kila palet ŋgina le nu ndek sana: Ne Filipusŋge wi ndakat le ne fik ail kumnem taŋge minat le ye ne kaŋgernit ŋga sana. \v 49 Taŋakina le Nataniel nu ndek sana: Rabi, ne siŋka Kuate tuku Kiŋo. Ne Israel tuku Gabat Suŋgo ŋgina le \v 50 nu sana: Ne fik ail kumnemŋge minat le kaŋgernit ŋgit ta tuku ne ye tuku son ŋgate e? Ne wam kitek sugokanu wam te limba kaŋgerkamŋgat ŋgina sulumba \v 51 sakina: Ye siŋka sanamŋgit. Ŋgumneŋga samba talkuwa le Kuate tuku eŋel kame ye Ndindo Katesek Taŋgo tugum ndeka mbumba kumba minwaig le ne kaŋgernuŋgat ŋgina. \c 2 \s1 Kana tumbraŋ pino tam tuku pagunaig \p \v 1 Mara armba kuganaig le Galilea ma tugu Kana tumbraŋŋge taŋgo ande pino tam tuku pagumba nye suŋgo prona. Yesus ina nuŋe mata nane ndoŋ taŋge minna. \v 2 Nane pasa pilnaig le Yesus nuŋe dubiwanu mbal ndoŋ mata ka taŋge minnaig. \p \v 3 Nane isukusmba kumba grep kule kuganaig le Yesus ina nuŋe nu sana: Nane grep kule kugawaig ŋgina le \v 4 nu sana: Ina, ndaŋam ne ta tuku sayate. Ye tuku ait kile ŋgina. \v 5 Taŋakina le ina nuŋe nu kumba ka piro mbal saniŋgina: Nu wam ande kam tuku satiŋguwa kande nu tuku pasa kumuwap ŋga saniŋgina. \p \v 6 Wande ta mbolŋge kule liŋgam tuku waim sugo 6 minnaig. Waim ta tuku ndindo 100 lita taŋaŋ. Zu mbal tuku maŋau waim ta kule kutumba kupe wai minyaŋgam tuku. \v 7 Kile Yesus nu piro mbal saniŋgina: Waim ŋakmba te kule liŋge likap ŋgina le nane kule liŋginaig. \v 8 Taŋanaig le nu ndek saniŋgina: Kule afu murko sinamŋge tolmba ka pagu kulatkanu taŋgo tape ŋgina le nane taŋanaig. \v 9 Kule grep kule kuilkina ta pagu kulatkanu taŋgo fudiŋmba tumba nyina. Aniŋge grep kule prona ta nu gilai. Piro mbal kule tolnaig naneŋge ndo kila. Nu gilai minmba nu taŋgo nu pino tam tuku wika sana: \v 10 Siŋgine maŋau ta sine amboŋga grep kule kikoŋnu taŋgo niŋmba ka nane ŋakmba nye kumude le ŋgumneŋga grep kule kaglinu suk ta niŋgeg le nyade. Ne maŋau mbilmba kile ndo grep kule kikoŋ ŋayo siŋgit le nyeg ŋgina. \p \v 11 Yesus nu Galilea ma tugu Kana tumbraŋŋge wam tambi tugu pilmba nuŋe saŋgri te-mayokna. Taŋana le nuŋe dubinaig mbal nu siŋka Kuateŋge madina taŋgo ta son ŋginaig. \p \v 12 Ait ta kugana le Yesus nuŋe ina maib kat nuŋe kilmba nuŋe dubiwanu mbal ndoŋ ndek kinaig ka Kaperneum tumbraŋŋge ait afu taŋge minnaig. \s1 Yesus nu Yerusalem kusem wande suŋgo wakeina \r (Mateus 21.12-13; Markus 11.15-17; Lukas 19.45-46) \p \v 13 Zu mbal tuku pagumba nye suŋgo nyunu Pasowa patukina le Yesus nu mbumba Yerusalem kina ka \v 14 taŋge kusem wande suŋgo sinam kumba kawaŋ taŋge afu makau sipsip umaŋ kurinum piyaniŋgam tuku patike lika afu ndametiŋ muŋgu walka minnaig le kaŋgerkina. \v 15 Nu kaŋgerka muli kilmba pirka rabeŋ wakeimba tumba nane ŋakmba makau sipsip turmba kogroŋka pitaikina sulumba ndametiŋ muŋgu walka minnaig mbal nane tuku ndametiŋ bareŋniŋmba nane tuku mbain kile-panke likina. \p \v 16 Taŋamba nu umaŋ kurinum piyawam tuku patikinaig mbal saniŋgina: Agaŋ ndende te kilmba kape. Mam tuku wande te tane mbilmba piya ma taŋaŋ nda palpe ŋgina. \v 17 Taŋakina le nuŋe dubinaig mbal wam ta kaŋgermba kuyar pasa ande idusnaig ta teŋenmba. \q1 Ye ne tuku tukul wande minam tuku ŋgamuŋgal kunde-kundete ŋgate. \rq Mune 69.9\rq* \m \v 18 Kile Zu mbal ta nane Yesus sanaig: Ne sine pitaikat ta maŋau kitek saŋgrinu ka le sine ne nyu ŋak ŋgube ŋginaig le \v 19 nu ndek saniŋgina: Tane kusem wande suŋgo te sambriwe suluwap le mara keŋmba mbolŋge ye maŋ te-tiwamŋgit ŋgina. \v 20 Taŋakina le Zu mbal nane ndek pirerek purka sakinaig: i ... Nane kusem wande te yar 46 pirokinaig. Yoi. Ne mara keŋmba te-tiwam sakate e ŋginaig. \p \v 21 Yesus nu kusem wande tuku sakina ta nuŋe ŋgarosu tuku yaba pasa tumba taŋamba sakina. \v 22 Ŋgumneŋga Yesus nu kumna sulumba maŋ tiŋgina le nuŋe dubiwanu mbal nuŋe pasa ta maŋ idusnaig. Idusmba nuŋe pasa kuyar pasa ta turmba son ŋginaig. \p \v 23 Pasowa ait mbolŋge Yesus nu Yerusalemŋge wam kitek saŋgrinu ke likina le nane gudommba nu tuku son ŋginaig ta \v 24 nu nane tuku nzali dubi ndana. Nu nane ŋakmba tuku wamdus kila. \v 25 Andeŋge nu ande tuku sa ndana le nu ŋakmba ta kila minna. \c 3 \s1 Nikodemus nu Yesus ndoŋ pasatinaik \p \v 1 Farisi taŋgo ande nu Zu mbal tuku gabat taŋgo minna ta nyunu Nikodemus. \v 2 Nu furir Yesus tugum promba nu sana: Tum Taŋgo, Kuate nu ne ndoŋ minit le ne taŋamba wam kitek saŋgrinu ke likate. Nu ne ndoŋ nda minwa ta ne taŋamba ke likam kumuŋ kuga. Ta tuku sine kila. Kuate nu ne kukulnina le pro sine tumsiŋmba minit ŋgina. \v 3 Taŋakina le Yesus ndek nu sana: Ye siŋka ne sanamŋgit. Tane kiŋo dabro kitek taŋaŋ maŋ mayok nda kape ta tane Kuate kulatkate ma sinam kine nda ŋgina le \v 4 nu ndek sana: i ... Ndaŋmba taŋgo buk suŋgokina ta ina nuŋeŋge maŋ te-palmbimŋgat. Nu luka ina nuŋe tuku fuŋgul sinam kuwa le maŋ te-palmbim kumuŋ kuga ŋgina le \v 5 Yesus nu maŋ sana: Ande nu kule le Tukul Guwaŋge kitek te-pile ndakuwaik ta nu Kuate kulatkate ma sinam kine nda. \v 6 Ande nu taŋgoŋge te-pilit ta nu ŋgarosu ndo. Ande nu Tukul Guwaŋge te-pilit ta nu Tukul Guwa ŋak minmba samba mbolok taŋgo mayok kinit. \v 7 Tane kiŋo dabro kitek maŋ mayok kambim tuku sanit ta tuku wamdus sulu ndawa. \v 8 Bubre nuŋe nzali dubimba prote le tane fudunu isig. Nu aniŋge tiŋga ka aniŋge kugate ta tane tugunu katese ndade. Taŋamba ndo Tukul Guwaŋge ande kitek te-pilit ta tane tugunu mata katese ndade ŋgina. \p \v 9 Nikodemus maŋ lato Yesus sana: Ne maŋau sakate ta ndaŋndaŋmba mayok kinit ŋgina le \v 10 nu ndek sana: Ne Israel mbal tuku tum taŋgo ande ta ne ndaŋam tugunu katese ndate? \v 11 Ye siŋka pasa sanamŋgit. Sine wam afu kila mineg ta kile-mayokkeg. Wam afu ammbi kaŋgerkigeŋ ta satiŋgeg le tane sine tuku pasa ta pitaide. \v 12 Ye kilke mbolok wam saket ta tane son ŋgam fugude. Samba mbolok tuku wam saki ta tane siŋka son ŋgam kumuŋ kuga. \v 13 Ande nu samba mbol kine ndakate. Ye Ndindo Katesek Taŋgo ndo samba tumbraŋŋge minen sulumba ndeken. \p \v 14 Moses nu ma baknu mbolŋge mbeŋ kanu ail mbolŋge pilmba te-duŋgina taŋamba ndo nane ye Ndindo Katesek Taŋgo ail mbolŋge pilmba te-duŋgamŋgaig. \v 15 Ye te-duŋguwaig le ande nu ye kumuŋ ŋga son ŋguwa ta nu abo tugu tumba minmba minamŋgat ŋgina. \p \v 16 Kuate nu kilke mbol mbal ŋakmba tuku kume purmba nuŋe Kiŋo nuŋe ndindo niŋgina. Ima nu Kiŋo nuŋe kumuŋ ŋga son ŋgate ta nu ŋgisi ndaka abo ŋak minmba minamŋgat. \v 17 Ta ndaŋam? Kuate nu Kiŋo nuŋe kukulna le kilke te mbol prona ta une tuku pa niŋgam tuku pro ndana. Nu taŋgo pino ŋakmba tuku muskil kile-tidiŋgam tuku prona. \v 18 Ima nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋguwa ta Kuateŋge nuŋe une tuku pa tuwe nda. Ima nu Kuate tuku Kiŋo ndindo tuku son nda ŋguwa ta nu nuŋe une tuku pa tam tuku minit. \v 19 Taŋgo afu nane naŋgine une tuku pa tam tuku minig ta tugunu teŋenmba. Bulu tugusek nu kilke te mbol prona le taŋgo nane wam ŋaigonu kade tukunu nane bulu ta mbulmba ma make nzaliniŋgit. \v 20 Taŋgo nu uneka minit ta bulu taŋge nu wam kate ta kile-mayokkikat ŋga nu bulu kua ka maskenŋge minit. \v 21 Taŋgo nu maŋau tugusek mbolŋge minit ta nu Kuate tuku nzali dubimba maŋau kate ta te-mayokam tuku bulu tugum prote ŋga Nikodemus sana. \s1 Yohanus nu Yesus tuku sakina \p \v 22 Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal ndoŋ tiŋga Yudea ma tugu mbol kinaig ka taŋge minmba nu taŋgo pino kule pisneniŋgina. \p \v 23-24 Yohanus nu muli wandekŋge mine ndaka minmba nu Enon tumbraŋŋge minna. Enon tumbraŋ nu Selim tumbraŋ patukŋge. Taŋge kule gudommba minnaig tukunu taŋgo pino nane Yohanus tugum pronaig le nu nane mata kule pisneniŋgina. \p \v 25 Ait ande Yohanus dubinaig tuku taŋgo nane Zu taŋgo ande ndoŋ kule pisne maŋau tuku kualeyauka minnaig. Nane Yohanus tugum promba nu sanaig: \v 26 Tum Taŋgo, ne Yordan kule simŋge taŋgo ande ne ndoŋ minna le ne nu tuku maŋau te-mayokmba sakina ta kile nu teŋge kule pisneniŋgit. Nane ŋakmba nu tugum kumba minig ŋga sanaig le \v 27 nu ndek saniŋgina: Kuate samba mbolŋge minit nu taŋgo saŋgri tuwit le pirokate. \v 28 Ye o buk tane satiŋgen le isnaig. Kuateŋge madina taŋgo ye nu kuga. Ye nu tuku ndin wakeiwam tuku amboŋga Kuateŋge kukulyina. \v 29 Taŋgo ande nuŋe pino ndinok imaŋge tate? Nuŋe taŋgo nuŋeŋge tate. Taŋgo ta nu gare ŋak minit le taŋgo gulab nuŋe nu gare pasa ta ismba nu mata gare-garekate. Ye mata taŋaŋ. Nane nu tugum kumba minig le ye kaŋgermba gare suŋgo tet. \v 30 Kile ye tuku nyu ibeŋ ka kugawa le nu tuku nyu suŋgoka ka mbol kuwa ŋgina. \p \v 31 Ande mbol ambeŋge ndekina ta nu sine ŋakmba lisiŋmba nu mbolŋge minit. Sine kilke te mbolŋge progeŋ ta sine kilke mbolok taŋgo ndo. Sine kilke mbolok wam ndo sakeg. Ande nu samba mbolŋge ndekina ta sine ŋakmba lisiŋmba nu mbolŋge minit. \v 32 Nu wam kaŋgerka isna ta kumumbi sakate le ŋakmba nu tuku pasa pitaide. \v 33 Ande nu tuku pasa son ŋgate ta nu maŋau tambi nu Kuate tuku pasa mata son ŋgate. \v 34 Kuateŋge kukulna taŋgo ta nu Tukul Guwa ŋaknu tuwit tukunu Kuate sakate taŋamba nu mata sakate. \v 35 Mam Kuate nu Kiŋo nuŋe tuku kume purte sulumba nu agaŋ ndende ŋakmba nu tuku wai mbolŋge patikina. \v 36 Ande nu Kuate tuku Kiŋo nu kumuŋ ŋga son ŋguwa ta nu abo tugu ŋak minmba minamŋgat. Ande nu Kuate tuku Kiŋo tuku miŋge pitaiwa ta nu abo tugu te nda. Kuate tuku gubra nu mbolŋge minmba minamŋgat ŋga sakina. \c 4 \s1 Yesus nu Samaria pino ndoŋ pasatina \p \v 1 Yesus nu Yohanus limba taŋgo pino gudommba kule pisneniŋgina le nane nu dubinaig ta Farisi mbal kila minig ŋga nu Yudea ma tugu kusrena. \v 2 Yesus nu nuŋe miroŋ taŋgo pino kule pisne ndaniŋgina. Nuŋe dubinaig taŋgo taŋge nane kule pisneniŋginaig. \v 3 Nu Yudea kusremba maŋ Galilea kambim saka kina. \v 4 Ndin ta Samaria ma tugu ŋgamuk ŋgamuk kina. \p \v 5 Nane ndin dubimba kumba Samaria tuku tumbraŋ ande Sikar pronaig. Sikar tumbraŋ ta kilke ande Yakobŋge o buk kiŋo nuŋe Yosef tuna ta patukŋge minna. \v 6 Ma ta mbolŋge kule burok Yakobŋge wakeina tuku minna. Ki kanum 12 taŋaŋ Yesus nu lika ma ma matuk ka nu ka kule burok ta tugumŋge minyokina. \p \v 7-8 Nuŋe dubinaig taŋgo nane buk nyamagaŋ piyawam tumbraŋ kinaig le Yesus nuŋe ndo taŋge minna. Taŋamba minna le Samarianu pino ande kule kunyam ndekina le nu ndek pino ta sana: Kule kunymba sa le nyi ŋgina le \v 9 nu ndek sana: Ndaŋam saka ne Zu taŋgo ye Samaria pino kule yabaŋyate ŋgina. (Zu mbal Samaria ndoŋ ulendika waim ndindombi kule nye ndakade tuku). \p \v 10 Yesus nu lafumba sana: Kuate nu agaŋ mayenu taŋgo niŋgit ta ne gilai. Ye ne kule yabaŋnit ta ne ye mata gilai. Ne ye kila kande yabaŋyate le ne abo ŋak minmba minam tuku kule tinet kande ŋga sana le \v 11 pino ta nu sana: Suŋgo, burok te kule o sinam nziŋge minit. Ne kunyam tuku murko kuga. Ne aniŋge kule abo ŋak tumba samŋgat. \v 12 Sine tuku mbuŋ suŋgo Yakob nu kule burok te sarkina. Nu nuŋe kiŋo kame agaŋmor turmba kule te nyumba minnaig. Ne nu limba kule kise sam sakate e ŋgina le \v 13 nu lafumba sana: Ima nu kule milka te nyuwa ta nu maŋ kule parawamŋgat. \v 14 Ima nu ye kule tuwi le nyuwa ta nu maŋ kule parawe nda. Kule ta nu tuku ŋgamuŋgal sinamŋge bulbulmba prote taŋaŋ minwa le nu abo tugu tumba minmba minamŋgat ŋgina. \p \v 15 Taŋakina le nu ndek Yesus sana: Suŋgo, kule ta ye sa le nyi sulumba ye maŋ kule paraye nda. Ye maŋ kulenu lulu ndaki ŋgina le \v 16 nu pino ta sana: Ne kumba ka taŋgo naŋe tumba prowa ŋgina le \v 17 nu ndek sakina: Ye taŋgo kugatok ŋgina le nu sana: Ne taŋgo kugatok ŋgate ta siŋka sakate. \v 18 Ne buk taŋgo wai inum sulumba kilmba kusreke likina. Taŋgo ne ŋak minit ta ne tuku kuga. Ne ake gulabte. Ne taŋgo kugatok ŋga sakat ta ne yabri ndakat ŋgina. \p \v 19 Nu pasa ta ismba sana: Suŋgo, ye kile katesewet. Ne tuan taŋgo ande. \v 20 Ye ne tuku kusna ŋak. Sine Samaria sine tuku wa mbuŋ kame tabe te mbolŋge Kuate tuku nyu te-duŋga nu mbariŋanu. Tane Zu mbal Yerusalemŋge ndo Kuate tuku mbariŋam tuku ma minit ŋga sakade ŋgina le \v 21 nu ndek sana: Ye pasa sanamŋgit te ne ise mayewa. Ait ande prowamŋgat ta tane tabe te mbolŋge ko Yerusalemŋge Kuate mbariŋe nda. Maŋau kitekmbi Kuate mbariŋamŋgaig. \v 22 Tane Samaria mbal Kuate fudiŋmba kila pilmba nu mbariŋde. Sine Zu mbal nu kila minmba mbariŋeg. Nu sine ŋgamukŋge ande taŋgo pino tuku muskil kile-tidiŋgam tuku te-mayokamŋgat. \v 23 Mine minemba maŋau kise prowamŋgat. Kile buk tugu pilit. Ima nu siŋka Mam Kuate mbariŋam idusmba kande Tukul Guwambi tugusemba Mam mbariŋwa. Mam nu taŋgo kame taŋaŋ nu mbariŋam tuku sota minit. \v 24 Kuate nu Guwa tukunu ima nu Kuate mbariŋam idusmba kande nu Tukul Guwambi tugusemba nu mbariŋwa ŋgina. \p \v 25 Kile pino ta nu sana: Mesias nyunu ande Kristus nu prowamŋgat ta ye kila. Nu promba wam ŋakmba tumsiŋgamŋgat ŋgina le \v 26 nu ndek sana: Ye kile ne ndoŋ pasatek te ye nuŋge ŋgina. \p \v 27 Nu taŋamba saka minna le nuŋe dubiwanu taŋgo nane luka pro nu pino ta ndoŋ pasata minna le kaŋgermba piriri ŋayonaig. Piriri ŋayomba ne ame agaŋ sotate ko ne ndaŋam nu ndoŋ pasatate ŋga kusna ndanaig. \p \v 28 Kile pino ta waim kusremba luka tumbraŋ kina sulumba nane saniŋgina: \v 29 Taŋgo ande ye maŋau ŋakmba ke liken ta kile-mayokka sayat. Nu Kristus inde. Tane ilmba ka kaŋgerap ŋgina. \v 30 Taŋakina le nane ndek tumbraŋ kusremba nu sota kinaig. \p \v 31 Pino ta ka tumbraŋŋge minna le Yesus dubiwanu taŋgo nane nu sanaig: Tum Taŋgo, ne nyamagaŋ tumba nya ŋga saka minnaig le \v 32 nu nane saniŋgina: Ye nyamagaŋ ande nyam tuku minit ta tane gilai ŋgina le \v 33 nuŋe dubiwanu mbal nane ndek naŋgine naŋgine sakinaig: Andeŋge nyamagaŋ tawet le nyat inde ŋginaig. \p \v 34 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Kuateŋge ye kukulyina le ye nu tuku nzali dubimba nu tuku piro suluwam tuku ta ye tuku nyamagaŋ. \v 35 Tane teŋenmba pasa sakade. Tambun bailkamba kugawa le nyamagaŋ alonu kilam tuku ait prowamŋgat ŋga sakade. Ye tane satiŋgamŋgit. Tane nyam piro si kaŋgerkap. Nyamagaŋ buk magekinaig. Kilam tuku ait buk kumuŋgat. \v 36 Taŋgo nu alonu kilit nu kile ndo piyanu tate. Nu nyamagaŋ kilit ta nu taŋgo pino abo minmba minam tuku kilit. Wam ta tuku nyamagaŋ tumunu ŋgukate taŋgo nyamagaŋ alonu kilit nale arŋeŋ gare-garekik. \v 37 Tane tuku yaba pasa ande teŋenmba. Andeŋge nyamagaŋ tumunu ŋgukate le andeŋge nyamagaŋ alonu kilit ŋga sakade. Yaba pasa ta son. \v 38 Tane piroka nyamagaŋ ŋgu ndakinaig. Alonu kilam tuku ye kukultiŋget. Afu piro kareŋkinaig le tane alonu kilig ŋga saniŋgina. \p \v 39 Pino ta nu Sikar tumbraŋ mbal saniŋmba sakina: Taŋgo ta ye maŋau ke liken ta ŋakmba kile-mayokka sayat ŋgina. Taŋakina le Samaria tumbraŋ takok mbal gudommba Yesus tuku son ŋginaig. \v 40 Nane kumba Yesus tugumŋge nu nane ndoŋ minam tuku ŋgailkinaig le nu ait armba nane ndoŋ minna. \v 41 Afu gudommba nu tuku pasa ismba nu tuku son ŋga \v 42 nane ndek pino ta sanaig: Sine amboŋga neŋge sakina le ismba son ŋgigeŋ. Kile siŋgine miroŋ nu tuku pasa ismba nu Kristus Kuateŋge madina taŋgo ta kila pileg. Nu kilke mbol mbal muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku taŋgo ŋga sakinaig. \s1 Yesus nu gabat taŋgo ande tuku kiŋo wakeina \p \v 43-44 Yesus nu o buk sakina: Tuan taŋgo ande nuŋe tumbraŋ tuguk mbal nane nu talade ŋgina. Ta tuku mara armba kuganaig le nu Yudea ma tugu kusremba Galilea kambim saka kina. \p \v 45 O buk Yesus nu pagumba nye suŋgo ait mbolŋge Yerusalemŋge wam kitek saŋgrinu afu ke likina le Galilea mbal pagumba nye ta tuku pronaig ta nane kaŋgerkinaig. Ta tuku kile nu Galilea prona le nane gare-gareka nu nane ndoŋ minam tuku sanaig. \p \v 46 Nu Galilea ma tugu promba maŋ Kana tumbraŋ kina. Nu buk taŋge kule mbilna le grep kule prona tuku. Ka taŋge minna le Kaperneumŋge gabat taŋgo ande kiŋo nuŋe guaze suŋgo tina. \v 47 Nu tawo ndo minna le mam nuŋe Yesus nu Galilea prona pasa ta ismba nu tugum kumba kiŋo nuŋe wakeiwa ŋga sarsarmba minna le \v 48 nu ndek sana: Tane wam kitek saŋgrinu pirerek purkam tuku kaŋgermba ndo ye son ŋgade ŋgina. \v 49 Taŋakina le gabat taŋgo ta nu Yesus sana: O Suŋgo, ne pitik ndeka. Ye tuku kiŋo kumikat ŋgina le \v 50 nu ndek taŋgo ta sana: Ne ndek kaye. Kiŋo naŋe kume nda ŋgina le nu Yesus tuku pasa ismba son ŋga ndek kina. \p \v 51 Nu ndek kina ka ndinŋge nuŋe piro taŋgo afu mbumba nu kaŋgermba sanaig: Kiŋo naŋe nu mayekina ŋga sanaig le \v 52 nu ndek nane kusnaniŋgina: Ki ait ndaŋ mbolŋge nu mayekina ŋga kusnaniŋgina le nane nu sanaig: Kubele ki mbilna le ŋgarosu pa tiŋgina ta mukuna ŋginaig. \v 53 Taŋakinaig le mam nuŋe nu pasa ta ismba Yesus nu kiŋo naŋe kume nda ŋgina ait ta mbolŋge ndo kiŋo nuŋe mayekina ta katesena. Taŋamba taŋgo ta nuŋe wande tuma mbal ŋakmba Yesus tuku son ŋginaig. \p \v 54 Yesus nu Yudea ma tugu kusremba pro Galileaŋge minna ta nu wam kitek saŋgrinu tambi nu ke arna. \c 5 \s1 Yesus nu Betesda kule tugumŋge taŋgo wakeina \p \v 1 Kile Zu mbal tuku pagumba nye suŋgo ait ande prona le Yesus nu mbumba Yerusalem kina. \v 2 Tumbraŋ suŋgo mbol taŋge sipsip tuku malaŋga patumba kule kualiŋ fudiŋndo ande minna. Kule ta Hibru pasambi nyunu Betesda. Kule makembiŋge baibai wai inum sulumba minnaig. \v 3 Baibai ta sinamŋge guaze mbal gudommba afu am tukulok afu kupe ŋaigonu afu ŋgarosu milmailkanu taŋamba kinye ŋak mine likinaig. [Mine lika kule galmuŋwa ŋga tairŋga minnaig. \v 4 Suŋgo tuku eŋel ande ait afu nu kule mbolŋge ndekanu le kule galmuŋanu le ima nu amboŋga kambinu ta nu mayekanu.] \p \v 5 Taŋgo ande yar 38 guaze ŋak nu taŋge minna. \v 6 Yesus nu kaŋgermba nu ait kuennu taŋamba minna ta kila pilmba ndek nu kusnana: Ne mayekam iduste ŋga kusnana le \v 7 guaze taŋgo ta nu sana: O Suŋgo, kule galmuŋte le ande nu ye tumba kule mbol palmbim tuku mine ndakate. Ye yiŋe miroŋ kule mbol kambim tuku tumet le ande nu ye liyumba kule mbol kinit ŋgina. \p \v 8 Taŋakina le Yesus ndek nu sana: Ne tiŋga naŋe nzaŋnzaŋ kuramba kaye ŋgina le \v 9 nu pitik ndo mayeka tiŋga nuŋe nzaŋnzaŋ kuramba lika kina. \p \v 10 Ait ta kusem ait tukunu Zu gabat afu taŋgo ta kaŋgermba kusnanaig: Ndaŋam saka ne tukul lukamba naŋe nzaŋnzaŋ tumba lika kinit ŋga sanaig le \v 11 nu nane saniŋgina: Ande nu ye wakeiyat ta nuŋge naŋe nzaŋnzaŋ kuramba kaye ŋga sayat le taŋawet ŋgina. \p \v 12 Taŋamba saniŋgina le nane ndek nu kusnanaig: Imaŋge ne taŋamba sanat ŋginaig. \v 13 Ma ta mbolŋge taŋgo pino gudommba minnaig le Yesus nu buk kina tukunu mayekina taŋgo nu ima nu wakeina ta lislismba katese ndana. \p \v 14 Mine minemba Yesus nu kusem wande suŋgo sinamŋge taŋgo ta kaŋgermba sana: Ata. Kile ne maye minit. Naŋe une maŋau ŋakmba kusreka. Kuga ta piti ande ne mbol prowikat ŋgina. \v 15 Taŋakina le taŋgo ta kumba ka Zu mbal saniŋgina: Taŋgo nu ye wakeiyat ta Yesusŋge ŋgina. \p \v 16 Yesus nu kusem mbolŋge nu wakeina tukunu Zu mbal nane pro nu piti sermba minnaig le \v 17 nu lafumba nane saniŋgina: Yiŋe Mam ndinok nu piroka minit. Ye mata piroka minet ŋgina. \v 18 Taŋakina le Zu mbal nane pasa ta ismba sakinaig: A ... nu amboŋga kusem lukawat. Kile nu lato mbarmba Kuate nu yiŋe Mam ndinok ŋgat ta nu Kuate ndoŋ kumu kumu minanu taŋaŋ ŋgate ŋginaig. Taŋaka nane maŋ gubra tumba nu siŋka balewam tuku pasa saŋgri pilenaig. \s1 Yesus nu nuŋe miroŋ tuku Zu mbal saniŋgina \p \v 19 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ye Kuate tuku Kiŋo yiŋe wamdusmbi piro afu kam kumuŋ kuga. Mam nu piro ke likate le kaŋgerket ta ndo ke liket. \v 20 Nu ye nuŋe Kiŋo tuku kume purte sulumba wam ŋakmba ke likate ta ye tumyate. Ye wam ke liket te ŋgumneŋga ta liniŋmba wam kitek saŋgrinu tumyuwa le tane kaŋgerka pirerek purkamŋgaig. \v 21 Mam nu kumanu mbal abo niŋmba kile-tidiŋgate taŋamba ndo ye nu tuku Kiŋo yiŋe nzali dubimba kumanu mbal afu abo niŋget. \p \v 22 Mam nu taŋgo tuku maŋau pileniŋmba lafunu niŋgam tuku piro ta ke ndakate. Piro ta ye wai mbolŋge pilna. \v 23 Nane Mam tuku nyu te-duŋgade taŋamba ye tuku nyu te-duŋguwaig ŋga Mam nu piro ta ye sina. Ima nu ye tuku nyu te-du ndaŋgate ta nu Mam ye kukulyina nu tuku nyu mata te-du ndaŋgate. \v 24 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ima nu ye tuku pasa ismba Mam ye kukulyina nu tuku son ŋgate ta nu abo tugu minmba minam tuku ŋak minit. Nu une tuku pa lafunu te nda. Nu ŋgisikam tuku wam kusremba abo minmba minam tuku ŋak minit. \p \v 25 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Mine minemba ye Kuate tuku Kiŋo kumanu mbal yalpe ŋgi le nane ŋgamukŋge ye tuku wi isig mbal tiŋga abo ŋak minmba minamŋgaig. \v 26 Mam nu abo maŋau miro. Ye nu tuku Kiŋo saŋgri sina le ye mata abo maŋau miro. \v 27 Kuate nu taŋgo tuku maŋau pileŋga lafunu niŋgam tuku ye Ndindo Katesek Taŋgo nyu sina. \v 28 Tane pasa te tuku wamdus te-sulu ndawap. Ait ande prowa le nane mindesiŋ patikade ma sinamŋge minig mbal nane ye tuku wi ismba \v 29 tiŋga mayok kaŋgaig. Nane afu maŋau magenu ke likinaig ta nane abo minmba minam tuku tiŋgamŋgaig. Afu maŋau ŋaigonu ke likinaig ta nane pasa mbol kambim tuku tiŋgamŋgaig. \p \v 30 Ye yiŋe wamdusmbi wam ande kam kumuŋ kuga. Ye Mam tuku nzali dubimba taŋgo pileniŋget. Ye yiŋe nzali dubiwam tuku idus ndawet. Nu ye kukulyina ta ye nu tuku nzali ndo dubiwam iduset. Ta tuku ye taŋgo kumumbi pileniŋget. \v 31 Ye yiŋe miroŋ tuku saket ta tane son ŋgam kumuŋ kuga. \v 32 Kuate nu ye tuku saka minit ta son pasa. Nu tuku pasa ta ye kila. \v 33 Tane taŋgo afu kukulniŋginaig le pro Yohanus kusnanaig le nu mata son pasa ye tuku sakina. \v 34 Taŋamba sakina ta nu taŋgo ndo. Ye nu tuku pasa suŋgomba idus ndawet. Ye tane tuku wamdus kilmba muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku idusmba Yohanus tuku pasa satiŋget. \v 35 Nu sati taŋaŋ ndin tumtiŋgina le ait fagnu ndo tane gare ŋak nu ndoŋ minnaig. \v 36 Son. Yohanus nu kumumbi ye tuku sakina ta ye nu tuku pasa suŋgomba idus ndawet. Mam nu piro kam tuku saŋgri sina le piro ke liket taŋge Mam kukulyina ta te-mayokte. Ye ta tuku suŋgomba iduset. \v 37 Tane Mam tuku ŋin tugu ise ndaka nu tuku tumail kaŋger ndade ta nu ye tuku saka minit ta ye tuku piro mbolŋge te-mayokte. \v 38 Tane nu ye kukulyina taŋgo son nda ŋgade tukunu nu tuku pasa tane sinamŋge mine ndakate. \p \v 39 Tane abo tugu minmba minam tuku tube ŋga tane piro kareŋka kuyar pasa burka minig. Kuyar pasa taŋge ye tuku sakate ta \v 40 tane abo tugu tam tuku ye tugum prowam mbulig. \p \v 41 Taŋgoŋge ye tuku nyu te-duŋguwaig ŋga ye idus ndawet. \v 42 Tane tuku ŋgamuŋgal ta ye kila. Tane Kuate tuku kume pur ndade. \v 43 Ye Mam tuku nyu ŋak tane tugum prowen ta tane ye pitaiyade. Ande nu nuŋe nyu ŋak tane tugum prowa ta tane nu nzalinu tamŋgaig. \v 44 Taŋgine nyu mbol kuwa ŋga taŋgine taŋgine muŋgu nyu kile-mayokkade. Kuateŋge tane tuku nyu kile-mayokkam tuku idus ndade. Ta tuku tane ye tuku son ŋgam kumuŋ kuga. \p \v 45 Tane ye tuku son nda ŋgade ta yeŋge Mam sawamŋgit ŋga idus ndawap. Kuga. Taŋgo ande tane tala ndamba minig ta nuŋge tane tuku mbar ta te-mayokamŋgat. Taŋgo ta Moses. \v 46 Moses nu ye tuku kuyarna. Tane siŋka Moses tuku son ŋgade kande tane ye tuku mata son ŋgade kande. \v 47 Tane nu tuku kuyar son nda ŋgade ta ndaŋmba ye tuku pasa ismba son ŋgam kumuŋ ŋga nane saniŋgina. \c 6 \s1 Yesusŋge taŋgo 5,000 isukusneniŋgina \r (Mateus 14.13-21; Markus 6.30-44; Lukas 9.10-17) \p \v 1 Kile Yesus nu waŋ poŋga Galilea kule kualiŋ sim kina. Kule kualiŋ ta nyunu ande Tiberias. \p \v 2 Yesus nu nuŋe saŋgri te-mayokmba guaze mbal afu wakeikina le taŋgo pino gudommba kaŋgernaig tukunu nane nu dubimba kinaig. \v 3 Nu kule kualiŋ sim kumba nuŋe dubiwanu taŋgo ndoŋ tabe ande poŋga ka taŋge minyok minnaig. \v 4 (Zu mbal tuku pagumba nye suŋgo Pasowa buk patukina). \p \v 5 Minyok minmba Yesus nu mambilmba taŋgo pino gudommba prowe likinaig le kaŋgerka Filipus kusnana: Sine aniŋge nyamagaŋ piyamba taŋgo kame nzi niŋbe le nyuwaig ŋga kusnana. \v 6 Yesus nu wam kam tuku ta buk idusna ta nu Filipus tagowam tuku kusnana le \v 7 nu ndek sana: Yoi. Taŋamba kande soŋ 20 kilmba agaŋ piyamba foŋfoŋ niŋbe le afu kumuŋge nda ŋgina. \p \v 8 Nu dubina taŋgo ande Simon Petrus tuku aba nuŋe Andreus nu ndek sana: \v 9 Ai te. Kiŋo te nu bret wai inum sulumba kualegaŋ armba kilmba prowat ta taŋgo pino gudommba ŋgamukŋge agaŋ ta nda minanu sukamŋgat ŋgina le \v 10 Yesus nu nane saniŋgina: Kile saniŋgap le minyokuwaig ŋgina. Taŋakina le nane saniŋginaig le minyokinaig. Ma ta pibi ŋak. Minyokinaig mbal gudommba taŋgo ndo 5,000 taŋaŋ. \p \v 11 Kile Yesus nu bret foŋfoŋ 5 ta kilmba nu Kuate gare pasa tuna sulumba minyokinaig mbal ta walmba niŋge likina. Nu kualegaŋ mata taŋana le naŋgine nzali dubimba kilmba nyinaig le maroniŋgina. \v 12 Maroniŋgina le Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo saniŋgina: Agaŋ fetfetit bateŋnu ta ŋgisikubekaig. Kilmba maŋgurkap ŋgina le \v 13 nane bret bateŋnu kilmba sambe 12 ligneniŋginaig. \p \v 14 Taŋgo pino nu wam kitek saŋgrinu kina ta kaŋgermba sakinaig: Tuan taŋgo suŋgo prowam tuku sakinaig ta noten ŋginaig. \v 15 Taŋaka saka nane saŋgri tiŋga Yesus tumba naŋgine gabat suŋgo palmbim tuku bafunaig le nu katesemba tiŋga nuŋe ndo tabe ande poŋgina. \s1 Yesus nu kule mbol mbol likina \r (Mateus 14.22-23; Markus 6.45-52) \p \v 16 Furiram nuŋe dubiwanu taŋgo ndek kule kualiŋ tuku piyal kinaig. \v 17 Ka piyalŋge furirna le Yesus nu nane tugum pro ndana le nane waŋ poŋga Kaperneum kambim saka waŋ koika fando si kinaig. \p \v 18 Nane kumba minnaig le bubre tiŋga kule mbalo sugo sugo tiŋginaig. \v 19 Nane koika ka fando ŋgamu 6 kilomita taŋaŋ tiŋginaig le Yesus nu kule mbol mbol lika waŋ tugum ta kumba minna le nane nu kaŋgermba kuru kuru ŋayonaig. \v 20 Taŋanaig le nu nane saniŋgina: Tane kuru kuru ndakap. Te yeŋge ŋgina le \v 21 nane pasa ta ismba wamdus ibeŋ kinaig le nu waŋ poŋguwa ŋga sanaig. Nu waŋ poŋgina le kile ndo waŋ ma kambim bafuna ta mbol pronaig. \s1 Nyamagaŋ tugusek \p \v 22 Mafena le nane kule kualiŋ simŋge minnaig mbal nane idusnaig: Kubele waŋ ndindo minna le nu dubinaig taŋgo naneŋge ndo waŋ ta poŋga kinaig. Yesus nu nane ndoŋ kine ndakina ŋga idusnaig. \v 23 Taŋamba idusmba minnaig le Tiberias mbal tuku waŋ afu Yesus nu Kuate gare pasa samba bret niŋgina le nyinaig ma ta mbol pro ibeŋ kinaig. \v 24 Ibeŋ kinaig le nane taŋge minnaig mbal Yesus nuŋe dubiwanu mbal mine ndakinaig le kila pilmba nane ndek waŋ kame ta poŋga Yesus sota Kaperneum kinaig. \p \v 25 Nane kinaig ka Kaperneumŋge Yesus kaŋgernaig sulumba sanaig: Tum Taŋgo, ne ginu te prowat ŋga kusnanaig le \v 26 nu nane saniŋgina: Ye siŋka tane satiŋget. Tane nyamagaŋ tiŋgen le marotiŋgina ta idusmba ye sotade. Ye maŋau saŋgrinu ke liken le kaŋgerkinaig ta tuku tane ye sote ndakade. \v 27 Nyamagaŋ kagagte ta tuku sota piro kareŋ ndakap. Nyamagaŋ ŋayo ndaŋgate tuku ta sotap. Abo tugu minmba minam tuku nyamagaŋ ta ye Katesek Taŋgo yeŋge tiŋgamŋgit. Mam Kuate nu nyamagaŋ taŋaŋ tiŋgam tuku ye nyu sina ŋgina. \p \v 28 Taŋakina le nane nu sanaig: Sine ame wam ke lika Kuate tuku piro kube ŋga kusnanaig le \v 29 nu nane saniŋgina: Ye Kuateŋge kukulyina taŋgo tane ye tuku son ŋgap. Kuate tuku piro ta not ŋgina. \p \v 30 Nane ndek nu sanaig: Ne ame maŋau ka le sine ne tuku saŋgri kaŋgermba ne tuku son ŋgube. Ne ame wam kamŋgat. \v 31 O buk sine tuku wa mbuŋ kame nane ma baknu mbolŋge minnaig sulumba mana nyumba minnaig. Kuyar pasa nu teŋenmba sakate. \q1 Nu agaŋ samba mbolŋge patikina le ndekinaig le nane nyinaig. \rq Kisim Bek 16.4,15\rq* \m Kuyar pasa nu taŋakate ŋginaig le \v 32 nu nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Moses nu nyamagaŋ niŋgina ta samba mbolok nyamagaŋ tugusek kuga. Yiŋe Mam nuŋge samba mbolok nyamagaŋ tugusek tiŋgit. \v 33 Kuate tuku nyamagaŋ tugusek ta samba mbolŋge ndeka kilke mbol mbal abo tugu tiŋgit ŋgina. \p \v 34 Taŋakina le nane ndek nu sanaig: Suŋgo, nyamagaŋ ta mara mara siŋga le nyube ŋginaig le \v 35 nu nane saniŋgina: Abo maŋau tiŋgit tuku nyamagaŋ ta ye. Ima nu ye tugum prowa ta nu maŋ gubawe nda. Ima nu ye tuku son ŋguwa ta nu maŋ kule parawe nda. \v 36 Ye buk satiŋgit not. Tane ye kaŋgeryade ta ye tuku son nda ŋgade. \v 37 Mam nu taŋgo afu yiŋe mbal minam tuku madiniŋgit ta nane ye tugum prode. Ima nu ye tugum prowa ta ye siŋka nu pitaiwe nda. \v 38 Ye samba mbolŋge ndeken ta yiŋe nzali dubiwam tuku pro ndawen. Kuate nu ye kukulyina le ye nu tuku nzali dubiwam tuku prowen. \v 39 Nu tuku nzali ta teŋenmba. Nu nane madiniŋgit le ye tugum prode mbal ndindo ande ŋgisike nda. Ye kulatka minmba ma ma ait suŋgo mbolŋge ŋakmba maŋ kile-tidiŋgamŋgit. \v 40 Mam tuku nzali ta teŋenmba. Nane ye nu tuku Kiŋo kumuŋ ŋga son ŋgade mbal ŋakmba abo tugu ŋak minmba minamŋgaig. Ait suŋgo mbolŋge ye nane maŋ kile-tidiŋgamŋgit ŋgina. \p \v 41 Yesus nu samba mbolŋge nyamagaŋ ndekina ta ye ŋgina le Zu mbal nane ismba gubra tumba naŋgine naŋgine sakinaig: \v 42 A ... nu ndaŋam saka samba mbolŋge ndeken ŋgate. Sine nu tuku ina mam kila. Nu Yosef tuku kiŋo nu Yesusŋge ŋginaig le \v 43 nu nane saniŋgina: Tane taŋgine taŋgine gubra pasa sa ndakap. \v 44 Ande nuŋe wamdusmbi ye tugum prowam kumuŋ kuga. Mam nu ye kukulyina nuŋge afu wamdus niŋguwa le ndo ye tugum prowam kumuŋ. Ait suŋgo mbolŋge ye nane kile-tidiŋgamŋgit. \v 45 Tuan taŋgo kame teŋenmba kuyarnaig: Kuate nu nane ŋakmba tumniŋgamŋgat ŋga kuyarnaig. Ima nu Mam tuku pasa ismba kila pilit ta nu ye tugum prote. \v 46 Ande nu Mam kaŋger ndate. Ye Kuate tugumŋge ndeken ta ye nu kaŋgeren. \v 47 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ima nu ye tuku son ŋgate ta nu abo tugu minmba minam tuku ŋak minit. \v 48 Abo maŋau tiŋgit tuku nyamagaŋ ta ye. \v 49 Siŋgine mbuŋ nane ma baknu mbolŋge mana nyumba minnaig ma ma kume farnaig. \v 50 Nyamagaŋ kise samba mbolŋge ndekina ŋga saket ta ande nu nyuwa ta nu kume nda. \v 51 Nyamagaŋ abo maŋau tiŋgit ta samba mbolŋge ndekina ta ye. Ima nu agaŋ ta tumba nyuwa ta nu abo minmba minamŋgat. Nyamagaŋ sakit ta ye tuku ndem. Kilke mbol mbal tane abo ŋak minmba minam tuku ye yiŋe ndem tiŋgamŋgit ŋgina. \p \v 52 Kile Zu mbal nane muŋgu kusnaŋga sakinaig: Nu ndaŋmba nuŋe ndem siŋguwa le nyamŋgig ŋga saka minnaig le \v 53 nu ndek saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ye Ndindo Katesek Taŋgo tane ye tuku ndem ndare tumba nye ndakap ta tane abo tugusek kugatok. \v 54 Ima nu ye tuku ndem ndare tumba nyate ta nu abo ŋak minmba minam tuku minit. Ait suŋgo mbolŋge ye nu maŋ te-tiwamŋgit. \v 55 Ye tuku ndem te nyamagaŋ tugusek. Ye tuku ndare te kule tugusek. \v 56 Ima nu ye tuku ndem ndare nyate ta nu ye ndoŋ sailkate le ye nu ndoŋ minet. \v 57 Mam nu abo minmba minit nuŋge ye kukulyina. Nu minmba minit tukunu ye nu mbolŋge minmba minet. Taŋamba ndo taŋgo ima nu ye tumba nyuwa ta nu ye mbolŋge abo ŋak minmba minamŋgat. \v 58 Siŋgine mbuŋ nane agaŋ samba mbolŋge ndekina ta nyumba ma ma kume farnaig. Agaŋ ye saket te taŋamba kuga. Ima nu agaŋ te tumba nyuwa ta nu abo ŋak minmba minamŋgat ŋga saniŋgina. \p \v 59 Yesus nu Kaperneum kusem wande sinamŋge nane pasa tumniŋmba minmba nu pasa ta kuklimba saniŋgina le \v 60 nu dubimba likinaig mbal gudommba nane pasa ta ismba sakinaig: Pasa te sine tuku wamdus piti sersiŋgit. Sine isam mbulgig ŋginaig. \p \v 61 Nane gubra pasa yabu saka minnaig le nu katesemba nane saniŋgina: Ye tuku pasa ta tuku tane wamdus pititiŋgit? \v 62 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye maŋ luka yiŋe minen tuku ma mbol ambe ka le tane kaŋgeryumba ye tuku ndaŋmba idusamŋgaig. \v 63 Ye abo maŋau tugusek sakit ta Tukul Guwaŋge tiŋgit. Kilke mbolok tuku agaŋŋge turtiŋgam kumuŋ kuga. Pasa satiŋgit ta Tukul Guwa tugumŋge prode. Pasa ta tane abo tam tuku ndin tumtiŋgit ta tane afu son nda ŋgade ŋgina. \p \v 64 Yesus nu buk tugu mbolŋge ima nu nu tuku son nda ŋginaig ima nu tuku kupet taŋgo mayok kaŋgat ta nu kila minna tukunu nu taŋakina sulumba \v 65 sakina: Tane afu ye son nda ŋgade ta tuku ye buk teŋenmba satiŋgit. Mam nu afu wamdus niŋguwa le ndo ye tugum prowam kumuŋ ŋgina. \p \v 66 Nu taŋamba saka minna le nu dubinaig mbal gudommba ndek nu kusremba maŋ nu ndoŋ li ndakinaig. \v 67 Taŋanaig le Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo 12 ta kusnaniŋgina: Tane mata taŋamba ye kusreyam idusde e ŋgina le \v 68 Simon Petrus nu ndek lafumba sana: Suŋgo, sine ne kusrenumba ima tugum kab. Ne ndo abo minmba minam tuku ndin sasiŋgam kumuŋ. \v 69 Sine ne kila pileg. Ne Kuateŋge madinina taŋgo ŋgina. \p \v 70 Taŋakina le Yesus nu lafumba saniŋgina: Ye tane 12 maditiŋgen ta ande tane ŋgamukŋge nu bukla ŋayonu ŋak ŋgina. \v 71 Yesus nu Yudas Iskariotnu Simon tuku kiŋo ta tuku sakina. Ŋgumneŋga nu Yesus tuku kupet mayok kina. \c 7 \s1 Yesus maib kat nuŋe nane nu talanaig \p \v 1 Kile Yesus nu Galilea ma tugu mbol kine promba lika minna. Yudea mbal nane nu balewam saka minnaig tukunu nu Yudea ma mbol nda kina. \v 2 Nu Galileaŋge minna le Zu mbal nane baibai patika pagumba nyam tuku ait patukina le \v 3 Yesus tuku maib kat nuŋe nu sanaig: Ne tiŋga Yudea ma tugu mbol kaye. Kumba ka taŋge ne teŋge maŋau kate taŋamba ka le ne dubinade mbal kaŋgerwaig. \v 4 Ande nu nuŋe nyu mayok kuwa ŋga iduste ta nu kuirka piro ndakate. Ne maŋau saŋgrinu ke likate ta taŋgo am mbolŋge ka le nane kaŋgerkuwaig ŋginaig. \v 5 Nuŋe maib kat nuŋe mata nu tuku son nda ŋga taŋamba sakinaig. \p \v 6 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Mara ŋakmba tane mbumba kambim tuku ait. Ye tuku ait kile. \v 7 Kilke mbol mbal nane tane kasur ndatiŋgig. Ye nane tuku maŋau ŋaigonu kile-mayokka saket ta tuku nane ye kasuryade. \v 8 Tane tiŋga pagumba nye ta tuku mbumba kape. Ye kine nda. Ye tuku ait kile ŋgina. \v 9 Taŋamba saka nu Galileaŋge minna. \s1 Yesus nu pagumba nye ta mbol kina \p \v 10 Maib kat nuŋe pagumba nye ta tuku mbumba kinaig le nu minna ma ma kuirkuirka mbumba kina. \v 11 Pagumba nye ta mbolŋge Zu gabat mbal nane naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga Yesus sota nu aniŋge minit ŋga saka minnaig. \p \v 12 Maŋgur suŋgo ta sinamŋge afu sisu-sasuka sakinaig: Nu taŋgo mayenu ŋginaig le nane afu ndek sakinaig: Kuga. Nu taŋgo didik farmba wam ŋaigonu tumniŋgit tuku ŋginaig. \v 13 Nane Zu gabat tuku kuru-kuruka pasa te-mayokmba sa ndakinaig. \p \v 14 Pagumba nye ta ait keŋmba kina le Yesus nu kusem wande suŋgo sinam kumba pasa kuklimba tumniŋmba minna. \v 15 Minna le Zu gabat afu nu tuku pasa isnaig sulumba nane pirerek purka sakinaig: i ... Nu ndaŋmba kila ta tina. Nu skul suŋgo mbolŋge minyo ndakina ŋga sakinaig. \v 16 Taŋakinaig le nu ndek lafumba saniŋgina: Pasa tumtiŋget te yiŋe wamdusmbi kuga. Kuateŋge ye kukulyina le ye nu tuku wamdus tane satiŋget. \v 17 Ande nu Kuate tuku nzali dubiwam iduste ta ye yiŋe wamdusmbi ko Kuate tuku wamdusmbi pasa tumtiŋget te nu kila palmbim kumuŋ. \v 18 Ande nu nuŋe wamdusmbi pasa kuklite ta nu nuŋe nyu mbol kuwa ŋga pasa kuklite. Ande nu nuŋe suŋgo tuku nyu mbol kuwa ŋga pasa kuklite ta nu tugusek. Nu yabri kugatok. \v 19 Moses nu tukul pasa tiŋgina. Ata. Tane tukul ta dubikade e? Tane ye baleyam tuku ndin sotade ŋga saniŋgina. \p \v 20 Taŋakina le nane nu lafumba sanaig: A ... ne bukla ŋak ŋginŋgankate. Ima ne balenam sakate ŋginaig le \v 21 nu nane saniŋgina: Ye maŋau ande ken le tane wamdus piti tinaig. \v 22 Kiŋo tuku ŋgaro pikam tuku maŋau Mosesŋge sine siŋgina. Moses pro ndana le siŋgine mbuŋŋge maŋau ta tugu pilnaig. Moses ait satiŋgina ta kusem ait mbolŋge ait kumuŋgate ta tane kusem mbolŋge kiŋo tuku ŋgaro pikig. \v 23 Tane Moses tuku tukul luka ndawam tuku ŋga kusem ait mbolŋge mata kiŋo tuku ŋgaro pikig. Ndaŋam saka tane ye kusem ait mbolŋge taŋgo ande tuku ŋgarosu wakeiwen le ye tuku gubra pilig. \v 24 Tane ammbi ndo taŋgo pile ndaŋgap. Taŋgo tuku tugu kaŋgermba pileŋgap ŋgina. \p \v 25 Kile Yerusalem mbal afu sakinaig: Taŋgo balewam sakade ta noten. \v 26 Nu kilimŋge pasa saka minit le gabat kame nu peu ndade? Nu siŋka Kuateŋge madina ta gabat mbal kila pilnaig inde ŋginaig le \v 27 nane afu sakinaig: Taŋgo te tuku tumbraŋ tuguk sine kila. Kristus prowa le nu aniŋge prote ta sine gilai minamŋgig ŋga sakinaig. \p \v 28 Yesus nu ndek kusem wande suŋgo sinamŋge pasa kuklimba sakina: Tane ye tuku tumbraŋ tuguk ye turmba kila ŋga idusde e? Ye yiŋe wamdusmbi pro ndawen. Kuate nu ye kukulyina ta nu tugusek. Tane nu gilai. \v 29 Ye nu tugumŋge prowen tukunu ye nu kila minet. Nuŋge ye kukulyina ŋgina. \v 30 Taŋaka sakina le nane ndek nu biye tiwam tuku ta biye ti ndanaig. Nu kumam tuku ait kile. Nane puram kumuŋ kuga. \p \v 31 Taŋgo pino gudommba nu tuku son ŋginaig sulumba sakinaig: Ande prowam tuku sakinaig ta not. Taŋgo wam ke likate te liwam kumuŋ kuga. Nu Kristus ŋginaig. \p \v 32 Taŋgo pino nane taŋamba sisu-sasuka sakinaig le Farisi mbal isnaig sulumba nane pris gabat mbal ndoŋ kusem wande tuku polis afu kukulniŋginaig le Yesus biye tiwam kinaig le \v 33 nu ndek sakina: Ye ait fagnu tane ndoŋ mini sulumba ye maŋ luka Kuate nu ye kukulyina ta nu tugum kaŋgit. \v 34 Tane ye sotap ta ye kaŋgerye nda. Ye ka minamŋgit ma ta tane ye tugum prowam kumuŋ kuga ŋgina le \v 35 Zu mbal nane ndek naŋgine naŋgine sakinaig: Nu animbi kuwa le sine nu sota kaŋgere nda. Nu kasomok ma mbol kumba Zu mbal afu Grik ŋgamukŋge minig nane ndoŋ minmba Grik mbal pasa kuklimba tumniŋgam sakate e? \v 36 Nu ndaŋam teŋenmba sakate: Tane ye sotap ta ye kaŋgerye nda. Ye ka ma minamŋgit ta tane ye tugum prowam kumuŋ kuga ŋgate. Pasa tugunu te ndaŋmba tuku ŋginaig. \s1 Kule tugusek \p \v 37 Pagumba nye ta tukulam tuku ait suŋgo mbolŋge Yesus nu tiŋga wi kueŋka sakina: Ima nu kule parawa kande ye tugum promba kule tumba nyuwa. \v 38 Ima nu ye kumuŋ ŋga ye tuku saŋgri tomba tiŋgate ta Kuate tuku pasa sakate taŋamba kule abo ŋak nu tuku ŋgamuŋgal sinamŋge bulbulmba minmba minamŋgat ŋgina. \v 39 Yesus nu taŋamba sakina ta nu Tukul Guwa tuku sakina. Nane nu tuku son ŋginaig mbal Tukul Guwa tam tuku minnaig. Sakina ait mbolŋge Yesus nu saŋgri kilŋa suŋgo nda tina tukunu Tukul Guwa nu nde ndakina. \p \v 40 Nane pasa ta isnaig sulumba afu sakinaig: Tuan taŋgo ande prowam tuku sakinaig ta not ŋginaig le \v 41 afu ndek sakinaig: Nu Kuateŋge madina taŋgo ŋginaig. Taŋakinaig le nane afu ndek sakinaig: Kuga. Kristus nu Galileaŋge prowe nda. \v 42 Nu David tuku ndare mbolŋge nu minna tuku ma Betlehemŋge prowamŋgat. Kuate tuku pasa taŋakate ŋginaig. \v 43 Taŋamba nane wamdus pur yimyam kinaig sulumba \v 44 afu nu biye tiwam tuku ta biye ti ndanaig. \s1 Zu gabat mbal nane Yesus talanaig \p \v 45 Polis mbal luka Farisi le pris gabat tugum pronaig le sakinaig: Ndaŋam tane nu tumba pro ndawaig ŋginaig le \v 46 polis mbal lafumba saniŋginaig: Nu tuku pasa saŋgrinu. Sine taŋaŋ taŋgo ande pasa saŋgrinu sakina le ise ndakigeŋ ŋginaig. \v 47 Taŋakinaig le Farisi mbal ndek nane saniŋginaig: A ... nu tane yabritiŋgat le tane mata nu tuku son ŋgaig e? \v 48 Sine Farisi ko gabat ande nu tuku son ŋgate le kaŋger ndade tae. \v 49 Ake mbal nane nu tuku son ŋgade ta nane tukul pasa gilai. Nane ma ŋayo mbol kambim tuku minig ŋga sakinaig. \p \v 50 Kile nane tuku ande Nikodemus nu o buk furir Yesus tugum prona ta nuŋge tiŋga sakina: \v 51 Sine siŋgine tukul dubimba taŋgo ake pitaiwam kumuŋ kuga. Nu tuku pasa ismba nu tuku maŋau kaŋgermba ndo lafunu tambim kumuŋ ŋgina le \v 52 nane ndek nu sanaig: Ne mata Galileanu yamban taŋgo kande. Ne kuyar pasa bur mayewa sulumba kila pale. Galileaŋge tuan taŋgo ande prowe nda ŋga sanaig. \p \v 53 Taŋamba nane ŋakmba sili-silimba naŋgine wande mbol kine likinaig. \c 8 \s1 Pino ande unekina le tumba Yesus tugum pronaig \p \v 1 Nane ŋakmba sili-silimba naŋgine wande mbol kine likinaig le Yesus nu Olif tabe mbol kina. \v 2 Mafena le maratukuk tiŋga nu ndeka kusem wande suŋgo sinam kina. Kina le nane gudommba nu tugum pronaig le nu pasa kuklimba tumniŋmba minna. \p \v 3 Taŋamba minna le Farisi kusem pasa bitekŋganu mbal ndoŋ pino ande taŋgo kuayarna le kaŋgermba nu tumba pro nane ŋgamukŋge te-timba Yesus sanaig: \v 4 Tum Taŋgo, pino te taŋgo ande ndoŋ minat le kaŋgergig. \v 5 Moses tuku tukul mbolŋge ande taŋawa kande ndamembi balewap ŋga sakate. Ne pino te tuku ndaŋmba iduste ŋga kusnanaig. \v 6 Nane nu pasa ande mbarwa le nu tumba pasa mbolŋge palmbim tuku nu tagonaig. \p Kile Yesus nu minyoka wai tokmbi kilke mbolŋge kuyarmba minna. \v 7 Kuyarmba minna le nane nu kusna-kusnamba minnaig le nu tiŋga sakina: \v 8 Ima nu tane ŋgamukŋge mbar kugatok ndeta nuŋge amboŋga ndame tumba pino te katwa ŋgina. Taŋaka sakina sulumba nu maŋ minyoka kilke mbolŋge kuyarmba minna. \p \v 9 Nane pasa ta ismba taŋgo mage mage nane kua kinaig le nane afu ŋgumneŋga nduik nduik sili-silinaig. Pino ta nuŋe ndo Yesus tugumŋge tiŋ minna le \v 10 nu tiŋga nu kusnana: Nane animbi kagig. Ande nu une lafunu tanmbim tuku mine ndakate e ŋga kusnana le \v 11 nu ndek sakina: Suŋgo, ande mine ndakate ŋgina le nu sana: Ye mata ne une lafunu tanmbim idus ndawet. Ne luka kumba maŋ une ndaka ŋga sana. \s1 Kilke te tuku bulu \p \v 12 Yesus nu maŋ taŋgo pino saniŋgina: Ye kilke te tuku bulu. Taŋgo pino kilŋaniŋget. Ande ye dubiyuwa ta nuŋe mine ta bulu ŋak. Nu ma make sinamŋge mine nda ŋgina. \p \v 13 Taŋakina le Farisi mbal nu sanaig: Ne naŋe miroŋ naŋe tugu kuklite ta ne yabri pasa ndo sakate tae ŋginaig le \v 14 nu ndek nane saniŋgina: Ye aniŋge prowen maŋ animbi kaŋgit ta ye kila. Ta tuku ye yiŋe miroŋ tuku sanu kumuŋ. Tane ye aniŋge prowen maŋ animbi kaŋgit ta tane gilai minig. \v 15 Tane taŋgo tuku wamdusmbi ndo ye pileyade. Ye taŋamba ande pile ndawet. \v 16 Ye ande pilewam idusmba ta yiŋe wamdusmbi ndo kuga. Kuate nu ye kukulyina ta ye nu ndoŋ wamdus ulendi taŋgo pileniŋgek. Ta tuku ye kumumbi pileniŋgam kumuŋ. \v 17 Tukul pasa nu sakate: Taŋgo armba nale pasa ndui ta ndo sakade ta son pasa ŋgade. \v 18 Ye yiŋe Mam nu ye kukulyina nu ndoŋ yiŋe tugu kukliwek ta son pasa ndo ŋgina. \v 19 Taŋaka saniŋgina le nane ndek nu kusnanaig: Ne Mam naŋe aniŋge minit ŋga kusnanaig le nu sakina: Tane ye tuku Mam gilai. Tane ye mata gilai minig. Tane ye kila kande ye tuku Mam mata kila minig kande ŋga saniŋgina. \p \v 20 Yesus nu kusem wande sinam taŋge ndametiŋ patikade ma mbolŋge pasa ta kuklimba minna le afu nu biye tiwam tuku ta biye ti ndanaig. Nu kumam tuku ait kile. \s1 Yesus nu samba tumbraŋ tuku saniŋgina \p \v 21 Yesus nu maŋ pasa tuturmba saniŋgina: Ye ka le tane ye sotete piseŋga taŋgine une ta ŋak minmba kumamŋgaig. Ye kaŋgit ma ta tane prowam kumuŋ kuga ŋgina le \v 22 Zu mbal ndek naŋgine naŋgine sakinaig: Nuŋe ŋgarosu balewamŋgat inde. Ta tuku ye kaŋgit ma ta tane prowam kumuŋ kuga ŋga sakat ŋginaig. \p \v 23 Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Tane ibeŋ tekok mbal. Ye mbol ambekok. Tane kilke tekok. Ye kilke tekok kuga. \v 24 Ta tuku ye satiŋgit. Tane une ŋak minmba kumamŋgaig. Tane yiŋe miroŋ tuku sakit ta son nda ŋgap ta tane siŋka une ŋak minmba kumamŋgaig ŋgina. \p \v 25 Taŋakina le nane ndek nu kusnanaig: Ne ima ŋginaig le nu nane saniŋgina: Ye abo abo yiŋe miroŋ tuku saka minet ta not. \v 26 Ye tane tuku mbar tuku pasa suŋgomba ŋak minet ta ye sa ndaket. Ande nu ye kukulyina nu tugumŋge pasa ten ta ndo ye satiŋget. Pasa ta tugusek ŋgina. \p \v 27 Nu taŋamba Mam Kuate tuku sakina ta nane katese ndanaig. \v 28 Ta tuku Yesus maŋ lato nane saniŋgina: Tane ye Ndindo Katesek Taŋgo ye tumba ail kazrai mbolŋge palmbimŋgaig. Ait ta kugawa le o son ta nuŋge ŋgamŋgaig. Ye yiŋe wamdusmbi pasa afu sa ndaket. Mamŋge tumyina ta ndo saket ta tane katesewamŋgaig. \v 29 Ande nu kukulyina ye nu tuku nzali ndo dubiwet. Ta tuku nu ye kusre ndayumba ye ndoŋ minmba minit ŋga sakina. \p \v 30 Nu taŋamba saka minna le nane gudommba nu tuku son ŋginaig. \s1 Yesus nu Zu mbal ndoŋ kualeyaukinaig \p \v 31 Yesus nu Zu mbal afu nu tuku son ŋginaig ta teŋenmba saniŋgina: Tane ye tuku pasa ismba kumumba kap ta tane siŋka ye dubiyanu taŋgo mayok kaŋgaig. \v 32 Tane pasa tugusek kila palpe le pasa taŋge tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgamŋgat ŋgina. \p \v 33 Taŋakina le nane ndek sakinaig: Sine Abraham tuku mbuŋ mineg. Sine nane afu kumnemŋge ndalekanu taŋaŋ mine ndakeg. Ne ndaŋam saka sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku sakate ŋginaig le \v 34 nu maŋ lato saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ima nu unekate ta nu une maŋau kumnemŋge ndalekanu taŋaŋ minit. \v 35 Piro taŋgo nu nuŋe suŋgo tuku wandekŋge mara mara mine ndakate. Kiŋo nu mam nuŋe tuku wande mbolŋge mara mara minit. \v 36 Ata. Ye Kuate tuku Kiŋo ye tane tuku muskil kile-tidiŋgi ta tane muskil kile-tidi mayewamŋgaig. \v 37 Tane Abraham tuku mbuŋ ŋgade ta ye kila ta tane ye tuku pasa isig ta tane tuku ŋgamuŋgal sinam kine ndakate tukunu tane ye baleyam sakade. \v 38 Ye yiŋe Mam tugumŋge maŋau kaŋgerke liken ta sake liket. Tane taŋgine mamŋge maŋau tumtiŋgit ta kade ŋgina. \p \v 39 Taŋakina le nane nu sanaig: Sine tuku mam Abraham ŋginaig le nu nane saniŋgina: Tane Abraham tuku kiŋo kame kande Abraham tuku maŋau dubide kande. \v 40 Ye pasa tugusek Kuate tugumŋge ismba pro satiŋget le tane ye baleyam sakade. Abraham nu maŋau taŋaŋ ke ndakina. \v 41 Tane taŋgine mam tuku maŋau te-purde ŋgina le nane nu sanaig: i ... Sine ndinŋge kile-pati ndakinaig. Siŋgine Mam ndindo nu Kuate ŋginaig. \p \v 42 Kile Yesus nu ndek saniŋgina: Ye Kuate tugumŋge minen sulumba te prowen. Yiŋe wamdusmbi kuga. Nuŋge ye kukulyina. Kuate nu tane tuku Mam kande tane ye tuku mata kume purde kande. \v 43 Ye pasa kile-mayokket te tane isam mbulmba kilba tukulde. Ta tuku tane katese ndade. \v 44 Taŋgine mam Satan. Tane nu tuku nzali ndo dubiwam idusde. Nu abo abo taŋgo bale farna taŋamba kile minit. Nu wamdus tugusek kugatok tukunu nu maŋau tugusek ŋakmba pitaikate. Nu mane taŋgo. Nu yabri maŋau miro. Ta tuku nu yabri wam ndo te-mayokam kumuŋ. \v 45 Tane taŋgine mam tuku maŋau ŋak minig sulumba ye pasa tugusek satiŋget ta tane son ŋgam fugude. \v 46 Tane tuku ande ye tuku mbar ande kaŋgermba sanu kumuŋ kuga. Ye tane pasa tugusek satiŋget ta tane ndaŋam tuku son nda ŋgade. \v 47 Kuate tuku kiŋo kame nane nu tuku pasa isig. Tane nu tuku kiŋo kame mine ndakade tukunu nu tuku pasa ise ndakade ŋgina. \p \v 48 Taŋakina le Zu mbal nane ndek nu sanaig: Ne Samaria yamban bukla ŋayonu ŋak ŋgeg ta sine kumumbi sakeg ŋginaig le \v 49 nu nane saniŋgina: Ye bukla ŋak kuga. Ye Mam tuku nyu te-duŋget le tane ye tuku nyu te-ibeŋde. \v 50 Ye yiŋe nyu mbol kuwa ŋga idus ndawet. Kuate nu ye tuku nyu mbol kuwa ŋga sakate. Nu taŋgo ŋakmba kumumbi pileniŋgit. \v 51 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ima nu ye tuku pasa dubimba minwa ta nu kume nda ŋgina. \p \v 52 Kile Zu mbal nane ndek sakinaig: i ... Abraham tuan taŋgo ŋakmba kume likinaig ta ne sakate: Ima nu ye tuku pasa dubimba minwa ta nu kume nda ŋgate. Ta tuku kile sine kila pileg. Ne bukla ŋak. \v 53 Sine tuku mbuŋ suŋgo Abraham ne nu liwanu ŋga iduste? Abraham tuan taŋgo ŋakmba kume likinaig. Ne ima le naŋe nyu te-duŋgate ŋginaig le \v 54 nu ndek saniŋgina: Ye yiŋe miroŋ yiŋe nyu payam ndaket. Yiŋe Mam nuŋge ye tuku nyu te-duŋgate. Tane nu sine tuku Mbara Suŋgo ŋgade ta \v 55 tane nu gilai. Tane nu kila ŋgade ta tane yabri taŋgo ndo. Ye nu kila ŋget ta tane yabri pasa sakade taŋamba kuga. Ye siŋka nu kila minmba nu tuku pasa dubiwet. \v 56 Siŋgine mbuŋ Abraham nu o buk ye prowam tuku ait ismba nu gare-gareka tairŋga minna. Nu ye tuku ait kaŋgermba gare suŋgo tina ŋga saniŋgina. \p \v 57 Taŋakina le Zu mbal ndek nu sanaig: i ... Ne yar 50 mine ndakate. Ne Abraham kaŋgeranu ŋga sakate e ŋginaig le \v 58 nu ndek nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Abraham pro ndana le ye minmba minen kile minet ŋga saniŋgina. \p \v 59 Taŋakina le nane ndek ndame kilmba nu balewam bafunaig le nu nuŋe ŋgaro kuirkuirka tumba kusem wande kusremba kina. \c 9 \s1 Yesus nu taŋgo am tukulok wakeina \p \v 1 Yesus nane ndin dubimba kinaig ka taŋgo ande nu am tukulok ina sinamŋge prona ta kaŋgernaig. \v 2 Kaŋgermba nuŋe dubiwanu taŋgo Yesus kusnanaig: Tum Taŋgo, imaŋge unekina le nu am tukulok prona. Ina mam nuŋeŋge e ko nuŋe miroŋ e ŋga kusnanaig le \v 3 nu ndek nane saniŋgina: Ina mam nuŋe tuku une ko nuŋe une taŋge am tukul ndana. Kuate tuku saŋgri nu mbolŋge mayok kambim tuku nu am tukulok minit. \v 4 Kile mafeŋ minitmbi ye Kuateŋge kukulyina ta sine nu tuku piro kube. Mine minemba furirwa le sine ŋakmba pirokam kumuŋ kuga. \v 5 Ye kilke te mbolŋge minmba kilke te kilŋawet tuku bulu ŋgina. \p \v 6 Nu taŋaka sakina sulumba kilke mbol ŋguspeka ruga wakeimba tumba taŋgo ta am mbolŋge pilna sulumba nu sana: \v 7 Ne kumba Siloam kule kualiŋ mbolŋge am minyaŋga ŋgina. (Siloam nyu ta tugunu Kukulna). Taŋamba kukulna le nu ndek kumba am minyaŋga mambil mayemba luka prona. \p \v 8 Nu prona le nu tuku tumbraŋ tuma nane afu turmba nu buk agaŋ ndende yabaŋka minna le kaŋgernaig ta ndek sakinaig: i ... Ande buk agaŋ ndende yabaŋka minna nuŋge inde ŋginaig le \v 9 nane afu sakinaig: Au. Nuŋge ŋginaig le afu sakinaig: Kuga. Taŋgo ande nu suk ŋginaig. Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Sakade not. Ye nuŋge ŋgina le \v 10 nane ndek nu kusnanaig: i ... Ne ndaŋat le am mayekat ŋginaig le \v 11 nu lafumba sakina: Taŋgo ande nyunu Yesus nuŋge ruga wakeimba ye tuku am mbolŋge pilmba sayat: Ne ka Siloam kule kualiŋ mbolŋge am minyaŋga ŋgat. Ye ka am minyaŋgit le ye am maraŋgat ŋgina le \v 12 nane nu kusnanaig: Nu aniŋge minit ŋginaig le nu ndek saniŋgina: Iyo. Ye gilai ŋgina. \p \v 13-14 Yesus nu ruga wakeimba am maraŋge tuna ta kusem ait le nane afu taŋgo buk am tukulok minna ta tumba Farisi mbal tugum pronaig le \v 15 nane mata nu kusnanaig: Ne ndaŋat le am mayekat ŋginaig le nu saniŋgina: Nu ruga wakeimba ye tuku am mbolŋge palet le ye ka am minyaŋgit le kile mambilet ŋgina. \v 16 Taŋakina le Farisi mbal afu sakinaig: Taŋgo ta kusem ait tukul lukamba nu mabte ndakate. Kuateŋge nu kukul ndana ŋginaig le nane afu teŋenmba sakinaig: Kuga. Nu taŋgo ŋayonu kande nu maŋau saŋgrinu taŋamba kam kumuŋ kuga kande ŋginaig. Nane taŋamba pur yimyam kinaig. \v 17 Taŋamba nane maŋ taŋgo am mayekina ta kusnanaig: Taŋgo ta tuku ne ndaŋmba iduste ŋginaig le nu saniŋgina: Nu tuan taŋgo ande ŋgina. \p \v 18 Zu gabat mbal taŋgo ta ina sinamŋge am tukulok prona le kile mayekina ta son nda ŋga nu tuku ina mam wika kusnanikinaig: \v 19-20 Tale kiŋo ande am tukulok te-palmbinu ŋga saka minik ta noten e ŋginaig le nale lafumba sakinaik: Am tukulok te-pilkeŋ ta not ŋginaik. Taŋakinaik le nane ndek sanikinaig: Nu ndaŋat le am mayekat ŋga kusnanikinaig le nale ndek sakinaik: \v 21 Iyo. Sile gilai. Nu suŋgokanu. Nu kusnawap. Nu ndaŋat le am mayekat ko imaŋge nu am wakeiwe tawet ta nuŋe sakuwa le isap ŋginaik. \v 22 Nale Zu mbal tuku kuru-kurukinaik sulumba taŋamba saniŋginaik. Ta ndaŋam? Zu gabat mbal nane pasa ande buk katmba ima nu Yesus nu Kuateŋge madina taŋgo ŋguwa kande nu kusem wandekŋge pitaimba nu tukulbe ŋginaig. \v 23 Wam ta tuku nale sakinaik: Nu suŋgokanu. Nu kusnawap ŋginaik. \p \v 24 Kile nane maŋ taŋgo am mayekina ta te yale ŋga sanaig: Taŋgo ta ŋayonu ta sine kila. Ne Kuate am mbolŋge siŋka son pasa saka ŋginaig le \v 25 nu ndek sakina: Nu ŋayonu e ko mayenu e ta ye gilai. Wam ande ye mbolŋge kat ta ndo ye kila. Ye buk am tukulok minen ta kile ye mambilet ŋgina. \p \v 26 Taŋakina le nane maŋ nu kusnanaig: Nu ne ndaŋnat? Nu ame wam kat le ne am mayekat ŋga kusnanaig le \v 27 nu lafumba saniŋgina: A ... ye buk satiŋgit le tane isaig. Ndaŋam saka maŋ lato isam tuku kusnaŋgade. Tane mata nu dubiwanu taŋgo minam idusde e ŋgina le \v 28 nane ndek gubra tumba nu tumail panmba sanaig: A ... ne nu dubiwanu taŋgo. Sine Moses ndo dubiweg. \v 29 Kuate nu Moses ndoŋ pasatina ta sine kila. Taŋgo te aniŋge prona ta sine gilai ŋginaig le \v 30 nu pasa lafumba saniŋgina: i ... Nu ye tuku am wakeiwe sat ta ndaŋam nu aniŋge prona ta tane gilai ŋgade. \v 31 Nu tuku maŋau ta kilimok. Kuate nu taŋgo ŋayonu ise ndakate. Ande nu Kuate mbariŋmba nu tuku nzali dubite le ndo Kuate nu tuku yabaŋ pasa isit le wam saŋgrinu kate. \v 32 Ande nu ina sinamŋge am tukulok prona le andeŋge nu tuku am maraŋge tuna ŋga sakade le ise ndakeg. \v 33 Taŋgo ta nu Kuateŋge kukul ndana kande maŋau taŋaŋ inum kam kumuŋ kuga kande ŋgina. \v 34 Taŋakina le nane gubra tumba sanaig: Yoi. Ne ina sinamŋge une ŋak te-pilnaik. Ne sine gabat kame wam pagukam iduste e ŋga nane taŋgo ta kusem wandekŋge pitainaig le mayok kina. \p \v 35 Taŋgo pitainaig le mayok kina ta Yesus nu ismba taŋgo ta sota kaŋgerna sulumba nu sana: Ne Katesek Taŋgo Ndindo ta tuku ne son ŋgate e ŋgina le \v 36 nu ndek nu sana: Suŋgo, ne ima tuku sakate. Taŋgo ta saya le isi sulumba ye nu tuku son ŋgi ŋga sana. \v 37 Taŋakina le nu ndek sana: Ne buk nu kaŋgerat. Ye ne ndoŋ pasatet te ye nuŋge ŋgina le \v 38 nu ndek sana: O Suŋgo, ye ne tuku son ŋget ŋga nu tugumŋge dagol tidroŋgina. \p \v 39 Kile Yesus nu teŋenmba sakina: Nane am tukulok mbal mambilam tuku mambilde mbal am tukulkam tuku ye taŋgo taŋamba pileŋgam kilke te mbol prowen ŋgina le \v 40 Farisi mbal afu taŋge minnaig ta pasa ta ismba sanaig: i ... Ne sine mata am tukulkanu ŋga iduste e ŋginaig le \v 41 nu nane saniŋgina: Tane am tukulkanu minig kande une tuku pa tane mbolŋge mine ndakate kande. Tane sine am maraŋganu mineg ŋgade tukunu tane pa tam tuku minig ŋgina. \c 10 \s1 Sipsip kulat taŋgo mayenu \p \v 1 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ande nu sipsip tuku malaŋga sinam nda kumba nu fonde poŋga sinam kinit ta nu kuayar taŋgo ndo. \v 2 Ande nu malaŋga kumam sinam kinit ta nu sipsip tuku kulat taŋgo. \v 3 Nu prote le malaŋga kulat taŋgo malaŋga talke tuwit. Nu sinam kinit le nuŋe sipsip nu tuku ŋin tugu katesemba nu kila pilig. Nu nuŋe sipsip tuku nyu yimyam wike lika kilmba kile-mayokka kinit. \v 4 Nu nuŋe sipsip ŋakmba kile-mayokkate sulumba nu amboŋga kinit le nane nu tuku ŋin tugu kila tukunu nu dubimba kinig. \v 5 Taŋgo kiseŋge pro wikuwa ta nane nu dubiwe nda. Nane nu tuku ŋin tugu gilai tukunu nane nu ram kua kaŋgaig ŋgina. \v 6 Yesus nu yaba pasa ta saniŋgina ta nane tugunu katese ndanaig. \p \v 7 Katese ndanaig le nu te-mayokmba saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Sipsip tuku malaŋga ta ye. \v 8 Amboŋga pronaig mbal ta nane ŋakmba kuayar taŋgo ndo. Sipsip nane tuku pasa ise ndakinaig. \v 9 Ye ndo malaŋga. Ande nu ye tugum tembi sinam kuwa ta nu ŋgisike nda. Nu mayok ka sinam ka nyamagaŋ mayenu te-silika nyumba minamŋgat. \v 10 Kuayar taŋgo nu sipsip kuayarmba bale farmba ŋaigo siglikam tuku ndo prote. Ye nane abo tugu kitek lato lato tumba gare suŋgo ŋak minwaig ŋga ye prowen. \p \v 11 Ye sipsip kulat taŋgo mayenu. Sipsip kulat taŋgo mayenu sipsip mine mayewaig ŋga nu kumam tuku kuru kuru ndakate. \v 12 Ande nu sipsip miro taŋgo kuga ta nu ndametiŋ kilam tuku ndo sipsip kulatkate. Age ŋguikok prote le nu sipsip kusreka kua kinit le age taŋge nane bige tidiŋgate le nane pururumba sili-silide. \v 13 Nu ndametiŋ kilam tuku ndo sipsip kulatkate sulumba nu sipsip suŋgomba idus ndaniŋgit. \v 14-15 Ye sipsip kulat taŋgo mayenu. Mam nu ye kila minit le ye nu kila minet. Taŋamba ndo ye yiŋe sipsip kila minet le nane ye kila minig. Ye nane mine mayewam tuku ye yiŋe ŋgarosu mape ndamba kumamŋgit. \p \v 16 Yiŋe sipsip gudommba fonde te sinamŋge mine ndakade. Ye nane mata kili le nane ye tuku ŋin tugu kila pilmba ye dubiyamŋgaig. Taŋamba nane kuasmbi ndindo taŋaŋ minwaig le ye nane tuku kulat taŋgo ndindo minamŋgit. \v 17 Ye yiŋe ŋgarosu mape ndamba kumi sulumba maŋ abo tumba tiŋgamŋgit. Ta tuku yiŋe Mam nu ye tuku kume purte. \v 18 Ande nu nuŋe nzali dubimba ye baleyam kumuŋ kuga. Ye yiŋe nzali dubimba kumamŋgit. Ye saŋgri ŋak minmba yiŋe ŋgarosu kumam tuku palmbimŋgit. Kumi sulumba saŋgri ndui ta tumba maŋ tiŋgamŋgit. Yiŋe Mam nu ye wam ta kam tuku nyu sina ŋga saniŋgina. \p \v 19 Taŋaka saniŋgina le Zu mbal nane pasa ta ismba maŋ wamdus pur yimyam kinaig. \v 20 Afu gudommba ndek sakinaig: Nu bukla ŋak ŋginŋgankate. Tane nu tuku pasa ise ndakap ŋginaig le \v 21 nane afu ndek sakinaig: Taŋgo bukla ŋak taŋamba pasatam kumuŋ kuga. Bukla ŋayonuŋge taŋgo am tukulok wakeiwam kumuŋ kuga ŋginaig. \s1 Zu mbal Yesus ŋgumnenaig \p \v 22 Yerusalemŋge nane o buk kusem wande tuku malaŋga maŋ talkinaig ta idusam tuku pagumba nye suŋgo mayok kina. Ait ta murke ait. \p \v 23 Yesus nu kusem wande suŋgo tuku kawaŋ ande nyunu Solomon ta mbolŋge kine inummba minna le \v 24 Zu mbal afu pro nu te-ŋgamumba kusnanaig: Ne Kuateŋge madinina taŋgo ndeta tugusemba saka le isbe. Sine isam tuku wamdus sulumba tairŋga mineg ŋginaig le \v 25 nu ndek lafumba saniŋgina: Ye buk satiŋgen ta tane son nda ŋgade. Ye Mam tuku nyu mbolŋge wam ke liket piro kame taŋge Mam nu ye kukulyina ta te-mayokde ta \v 26 tane ye tuku sipsip kuga tukunu tane ye tuku son nda ŋgade. \v 27 Ye tuku sipsip nane ye tuku ŋin tugu kila. Ye nane kila minet le nane ye dubiyade. \v 28 Ye abo tugu minmba minam tuku niŋgi le nane siŋka ŋgisike nda. Ande nu ye tugumŋge nane bige tidiŋga kilam kumuŋ kuga. \v 29 Sipsip ŋakmba Mam nu ye tugumŋge patikina le kulatka minet. Ande nu Mam tugumŋge nane bige tidiŋga kilam kumuŋ kuga. \v 30 Sile Mam ndoŋ ndindo ndo ŋga sakina. \p \v 31 Taŋakina le Zu mbal nane maŋ ndame kilmba nu balewam bafunaig le \v 32 nu ndek nane saniŋgina: Ye Mam tuku saŋgrimbi maŋau magenu gudommba ke liket le kaŋgerkade. Ame maŋau ŋayonu ket le tane ye baleyam bafude ŋga saniŋgina le \v 33 nane nu sanaig: Sine ne wam magenu kate ta tuku ne balenam idus ndaweg. Ne taŋgo ndo ta ne ye Kuate ŋga nu tuku nyu ŋayo silite ŋginaig. \p \v 34 Nu ndek lafumba saniŋgina: Kuyar pasa mbolŋge Kuate nu teŋenmba sakate. Tane mbara kame taŋaŋ minig ŋgate. \v 35 Sine kuyar pasa ande te-siwam kumuŋ kuga. Kuate nu taŋamba nuŋe mbal afu pasa niŋgina le nane mbara taŋaŋ minig ŋgina. \v 36 Ye ake taŋgo kuga. Kuateŋge madiyumba kukulyina le kilke te mbol prowen. Ndaŋam saka ye Kuate tuku Kiŋo ŋget le Kuate tuku nyu ŋayo siliwanu ŋgade. \v 37 Ye Mam Kuate tuku piro ndaket ŋga idusmba kande tane ye tuku son nda ŋgap. \v 38 Ye nu tuku piro ket ŋga idusmba kande piro ket maŋau te ndo son ŋgap. Ta mbolŋge tane Mam nu ye ndoŋ minmba minit le ye nu ndoŋ minmba minet ta kila palmbimŋgaig ŋgina. \p \v 39 Taŋaka sakina le kile nane nu maŋ biye tiwam tuku ta nu nane kusreka kua ka kina. \v 40 Nu kina ka Yordan kule sim ka buk Yohanusŋge kule pisneniŋgina ma ta mbolŋge minna. \v 41 Taŋge minna le nane gudommba nu tugum promba sakinaig: Yohanus nu maŋau saŋgrinu afu ke ndakina ta nu taŋgo te tuku sakina ta kumumbi sakina ŋginaig. \v 42 Taŋamba ma ta tuku mbal gudommba Yesus tuku son ŋginaig. \c 11 \s1 Lasarus nu kumna \p \v 1 Betani taŋgo ande Lasarus nu guazeŋgina. Kulim kat nuŋe Maria le Marta. \v 2 Maria nu buk gureŋ tumba Yesus tuku kupe mbolŋge kutumba nuŋe gabat waŋembi saukina. Leu nuŋe Lasarus guazeŋgina. \v 3 Guazeŋgina le nuŋe kulim kat nuŋe ar ndek Yesus tuku pasa pilmba sakinaik: Suŋgo, ande ne nu tuku kume purte ta nu guaze ŋak minit ŋga sanaik le \v 4 nu pasa ta ismba sakina: Guaze taŋge nu balewe nda. Kuate tuku nyu suŋgo mbol kuwa le wam ta mbolŋge ye Kuate tuku Kiŋo nyu suŋgo mayok kambim tuku guaze ta prona ŋgina. \p \v 5 Yesus nu Maria le Marta leu nakile Lasarus nu nane tuku kume pur suŋgo ŋak. \v 6 Nu Lasarus guazeŋgina pasa ta ismba minna ma ta mbolŋge maŋ ait armba taŋge minna. \v 7 Mara armba kugana le nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Sine maŋ Yudea kab ŋgina le \v 8 nane nu sanaig: Tum Taŋgo, ailfu ndo Zu mbal ma ta mbolŋge ndamembi ne balenam bafunaig. Ndaŋam saka ne maŋ kambim sakate e ŋginaig le \v 9 nu ndek sakina: Maratukuk ka furiram ta mafeŋ minit. Ande nu ki mbol likate ta nu bariŋgam kumuŋ kuga. Mafeŋ tuku buluŋge nu kilŋate. \v 10 Ande nu furir likate ta nu bulu kugatok tukunu bariŋgate ŋgina. \v 11 Taŋaka sakina sulumba nu nane saniŋgina: Siŋgine gulab Lasarus nu kinymba minit. Ye ka nu kuanewamŋgit ŋgina. \p \v 12 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo nane nu sanaig: Suŋgo, nu kinymba minit ndeta nu mayekamŋgat ŋginaig. \v 13 Yesus nu Lasarus kumna ta tuku nu kinymba minit ŋga saniŋgina ta nane nu kinyat ŋga idusmba taŋamba sanaig. \v 14 Kile Yesus nu kilimok saniŋgina: Lasarus kumna. \v 15 Ye nu tugum nda kan le nu kumna ta tuku ye piti ndayate. Tane ye tuku son ŋgap ŋga ye iduset. Kile sine nu tugum kab ŋgina. \p \v 16 Nu taŋamba sakina le Tomas mape nyu ande Didimus nu ndek Yesus dubinaig taŋgo afu saniŋgina: Nu kumam kinit. Ariya. Sine kumba nu ndoŋ kumbe ŋgina. \s1 Kumanu mbal aboŋga tiŋgam tuku miro \p \v 17 Yesus nane Betani pronaig le nane Lasarus tumba ndame burok sinamŋge pilnaig le ki bailkamba kugana ta kila sanaig. \v 18 Betani tumbraŋ Yerusalem kambim tuku 3 kilomita taŋaŋ ndin kuen kuga. \v 19 Zu mbal gudommba Maria le Marta leu nakile kumna le wamdus kile-ibeŋkam tuku pro taŋge minnaig. \p \v 20 Marta nu Yesus ilmba minna pasa isna sulumba nu tiŋga ka ndinŋge Yesus kaŋgerna le Maria nu wandekŋge minna. \v 21 Marta nu Yesus sana: O Suŋgo, ne buk pro minna kande ye tuku leu kume ndakina kande. \v 22 Kile ait te mbolŋge mata ne ame wam tuku Kuate yabaŋa ta ne tanmbimŋgat ta ye kila ŋgina le \v 23 nu lafumba sana: Leu naŋe nu maŋ aboŋga tiŋgamŋgat ŋgina le \v 24 Marta ndek lafumba nu sana: Ait suŋgo mbolŋge kumanu mbal ŋakmba tiŋguwaig le nu mata tiŋgamŋgat ta ye kila ŋgina. \p \v 25 Taŋakina le nu ndek sana: Kumanu mbal aboŋga tiŋgam tuku ta ye miro. Ande nu ye tuku saŋgri tomba tiŋga kumwa ta nu maŋ aboŋga tiŋgamŋgat. \v 26 Ima nu abo minmba ye tuku saŋgri tomba tiŋgate ta nu ŋgisike nda. Ye pasa sanet te ne son ŋgate e ŋga kusnana le \v 27 nu ndek sana: O Suŋgo, ne Kuate tuku Kiŋo ne Kristus. Ande nu kilke te mbol prowamŋgat ŋginaig ta ne ŋgina. \s1 Yesus nu malmbikina \p \v 28 Taŋakina sulumba Marta nu tiŋga kumba ka maib nuŋe Maria siŋsiŋndo sana: Tum Taŋgo pro ne ilwa ŋga sakat ŋgina le \v 29 nu ismba pastiŋga nu sota kina. \p \v 30 Yesus nu tumbraŋ nda prona. Nu tumbraŋ makembiŋge Marta ndoŋ pasatinaik ma ta mbolŋge minna. \v 31 Zu mbal nane wandekŋge Maria wamdus te-ibeŋmba minnaig ta nu pastiŋga kina le nane nu mindesiŋ tugumŋge malmbinu kinit ŋga nu dubimba kinaig. \p \v 32 Maria nu Yesus tugum promba dagol tidroŋga sana: O Suŋgo, ne prona kande ye tuku leu kume ndakina kande ŋgina. \v 33 Maria nu malmbikina le nu dubimba kinaig mbal ŋakmba malmbikinaig le Yesus nu nane kaŋgerka wamdus tatrukina le nu nane kusnaniŋgina: \v 34 Tane aniŋge nu tumba pilnaig ŋga kusnaniŋgina le nane nu sanaig: Suŋgo, ne sine ŋak kumba ka kaŋgera ŋginaig le \v 35 nu malmbikina. \p \v 36 Taŋana le Zu mbal afu sakinaig: Ai si. Nu Lasarus tuku suŋgomba kume purte ŋginaig. \v 37 Taŋakinaig le nane afu ndek sakinaig: Nu taŋgo am tukulok ta nu am maraŋge tuna. Ndaŋam tuku nu Lasarus te-ti ndana le nu kumna ŋga sakinaig. \s1 Yesus nu Lasarus wikina le aboŋgina \p \v 38 Kile Yesus nu maŋ wamdus tatrukina le nu kumba ka mindesiŋ pilnaig ma ndame burok ta tugum prona. Ndame suŋgo ande burok tukulanu minna. \v 39 Kile Yesus nu ndek saniŋgina: Ndame talkap ŋgina le taŋgo kumna ta kulim nuŋe Marta nu ndek sana: Suŋgo, nu kumna le ki bailkamba kuganaig. Mindesiŋ te buk mundur kinit ŋgina le \v 40 nu sana: Ye ne ame pasa sanit? Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋga ta ne Kuate tuku saŋgri kaŋgeramŋgat ŋga sanit ŋgina. \v 41 Taŋakina le nane ndek ndame talkinaig le Yesus nu tandeka sakina: O Mam, ne ye tuku pasa isit tukunu ye ne gare pasa tinet. \v 42 Ne mara mara ye tuku pasa isit ta ye kila. Afu minig te neŋge ye kukulyina ta nane kila pilwaig ŋga ye pasa te sanet ŋgina. \p \v 43 Taŋaka sake deŋpurmba nu wi kueŋka sakina: Lasarus, ne tiŋga kilim kaye ŋgina le \v 44 nu kumna tuku ta tiŋga mayok kina. Nane buk tawimbi kupe wai kusnaig sulumba tawi inum gabat soŋginaig ta ŋak tiŋgina le Yesus ndek nane saniŋgina: Tane kumiŋ kukliwap le nu kuwa ŋgina. \s1 Nane Yesus balewam tuku ndin sotinaig \r (Mateus 26.1-5; Markus 14.1-2; Lukas 22.1-2) \p \v 45 Zu mbal Maria dubimba pronaig ta nane Yesus wam kina ta kaŋgermba nane gudommba nu tuku son ŋginaig le \v 46 nane afu Farisi mbal tugum kumba Yesus wam kina ta kubeu niŋginaig le \v 47 Farisi mbal ndek kumba pris gabat mbal ndoŋ gabat sugo sugo ŋakmba kile-maŋgurkinaig sulumba sakinaig: Sine kile ndaŋndaŋamŋgig? Nu maŋau kitek saŋgrinu gudommba ke likate. \v 48 Sine nu mapebe le nu maŋau kumba minwa ta nane ŋakmba nu tuku son ŋgamŋgaig. Taŋawaig ta Rom mbal sine Sesar kusrewanu ŋga pro kusem wande suŋgo ŋayo silimba sine Israel ŋakmba bale faramŋgaig ŋginaig. \p \v 49 Taŋgo suŋgo ande nyunu Kaiafas nu yar ta mbolŋge pris tuku gabat suŋgo minna. Taŋgo ta nu nane ŋgamukŋge tiŋga saniŋgina: Tane wam gilai mbal. \v 50 Sine Israel tuku ma tumba taŋgo ndindo kumwa ta maye. Taŋawa ta sine ŋakmba ŋgisike nda ŋgina. \v 51 Kaiafas nu taŋakina ta nu nuŋe wamdus dubimba sa ndakina. Nu yar ta mbolŋge pris gabat suŋgo minna le Kuateŋge nu wamdus tuna le nu dir pasa saniŋmba Yesus nu Israel ŋakmba tuku ŋga kumamŋgat ŋgina. \v 52 Israel mbal ndo kuga. Nu Kuate tuku kiŋo kame kilke tugu ŋakmba mbolŋge kilwa le kuasmbi ndindo minwaig ŋga kumamŋgat. \p \v 53 Ait ta mbolŋge Zu gabat mbal nane tugu pilmba Yesus balewam tuku ndin sota minnaig. \v 54 Ta tuku kile Yesus nu Zu am mbol li ndakina. Nu nuŋe dubiwanu mbal kilmba duŋe makembiŋge tumbraŋ ande nyunu Efraim kinaig ka taŋge minnaig. \p \v 55 Zu mbal tuku pagumba nye suŋgo Pasowa ait patukina le tumbraŋ foŋfoŋ tuku mbal gudommba Pasowa mayok nda kuwa le purfeŋnu mayok kambim tuku ŋga Yerusalem kinaig. \v 56 Nane pro Yesus sota kusem wande suŋgo sinam taŋge naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga sakinaig: Tane ndaŋmba idusde. Nu prowamŋgat e ko prowe nda ŋga saka minnaig. \p \v 57 Farisi nane pris gabat mbal ndoŋ nane buk taŋgo pino wam paguka saniŋginaig: Ande nu Yesus minit ma ta kila minmba kande nu sine sasiŋguwa le sine ka biye tibe ŋginaig. \c 12 \s1 Maria Yesus tuku kupe mbolŋge gureŋ kutuna \r (Mateus 26.6-13; Markus 14.3-9) \p \v 1 Pasowa tuku pagumba nye ait ta buk fagkina le Yesus nu maŋ Lasarus kumna le te-tina tuku tumbraŋ Betani kina. \v 2 Ka taŋge nane Yesus tuku pagunaig le Marta nu nyamagaŋ kutumba minna. Lasarus mata nane ndoŋ isukusmba minna. \v 3 Isukusmba minnaig le Maria nu gureŋ mayenu ande pitinu 500 gram taŋaŋ piyanu o mbolŋge ta tumba prona sulumba Yesus tuku kupe mbolŋge kutumba nuŋe gabat waŋembi kupe saukina le mundur mayenu wande ta kumuŋgina le \v 4 Yesus dubiwanu taŋgo ande Yudas Iskariotnu nu ŋgumneŋga Yesus tuku kupet mayok kina ta nuŋge sakina: \v 5 A ... ndaŋam saka gureŋ ta tumba nane afu mbol nda piyana. Nu taŋana kande nu soŋ 30 tunaig le sine sanzal mbal turkeg kande ŋgina. \v 6 Yudas nu sanzal mbal idusniŋmba pasa ta sa ndakina. Nuŋge naŋgine ndametiŋ kulatka afu kuayarmba minanu. Ta tuku nu sakina. \p \v 7 Kile Yesus nu ndek sana: Nu piti ser ndawa. Ye kume ndaket le nu amboŋga ye tuku mindesiŋ wakeiwanu taŋaŋ gureŋ ta tumba ye pisneyat. \v 8 Sanzal mbal nane mara mara tane ŋgamukŋge minamŋgaig. Ye tane ndoŋ ait kuennu mine nda ŋgina. \s1 Nane Lasarus balewam tuku pasa katnaig \p \v 9 Zu mbal gudommba nane Yesus minna ta ismba nu kaŋgeram pronaig. Nu ndo kaŋgeram pro ndanaig. Nane Lasarus kumna le Yesus nu te-tina ta turmba kaŋgeram pronaig. \v 10-11 Yesus nu Lasarus te-tina le nane gudommba pris gabat mbal tuku pasa kusreka Yesus tuku son ŋga minnaig. Ta tuku pris mbal nane Lasarus mata balewam tuku pasa katnaig. \s1 Yesus nu gabat suŋgo taŋaŋ Yerusalem kina \r (Mateus 21.1-11; Markus 11.1-11; Lukas 19.28-40) \p \v 12 Mafena le Yesus nu mbumba Yerusalem prowam bafumba minna le taŋgo pino gudommba pro Yerusalemŋge pagumba nye ta tuku minnaig ta nane isnaig. \v 13 Nane ismba ndek pator waŋe supika kilmba nu tugum kumba ka wikaraumba sakinaig: \q1 Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube o. \q1 Taŋgo te Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. \q1 Nu Suŋgoŋge nyaro tuwa o. \q1 Nu sine Israel tuku gabat suŋgo nyaro tuwa o ŋginaig. \rq Mune 118.26\rq* \m \v 14 Yesus nu doŋki fat ande te-silika muskilnu mbolŋge minyokina. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 \v 15 Sion tumbraŋ suŋgo ne kuru kuru ndaka. \q1 Ai si. Ne tuku taŋgo suŋgo prote si. \q1 Nu doŋki fat mbol minyoka ne tugum prote ŋgate. \rq Sakaria 9.9\rq* \m Kuyar pasa ta Yesus nu kumuna. \p \v 16 Ait ta mbolŋge nuŋe dubiwanu mbal kuyar pasa ta idus ndanaig. Ŋgumneŋga Yesus nu samba mbolŋge saŋgri kilŋa suŋgo tina le nane kuyar pasa ta idusmba sakinaig: Son. Kuyar pasa nu tuku sakate ta kumumbi nu mbolŋge mayok kina. \p \v 17 Nane Yesus Lasarus wikina le ndame burok sinamŋge aboŋga tiŋgina le kaŋgernaig mbal Yerusalemŋge afu kubeu niŋmba minnaig le \v 18 maŋgur suŋgo ta nu maŋau saŋgrinu kina le isnaig sulumba nane kumba ka ndinŋge nu te-silikinaig le \v 19 Farisi mbal naŋgine naŋgine sakinaig: Ai si kaŋgerap. Nane ŋakmba nu dubide. Sine wam ande kam kumuŋ kuga ŋginaig. \s1 Yesus nu nuŋe kumam tuku sakina \p \v 20 Nane Kuate mbariŋam tuku pagumba nye ta mbol pronaig ta afu Grik mbal. \v 21 Nane Filipus tugum pronaig. (Filipus nu Galileanu Betsaida tumbraŋok). \p Nane pro nu sanaig: Taŋgo suŋgo, sine Yesus kaŋgeram proweg ŋginaig le \v 22 nu kina ka Andreus sana. Taŋamba nale kinaik ka Yesus kila sanaik le \v 23 nu ndek nale sanikina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo Kuate nu saŋgri kilŋa suŋgo sam tuku ait buk prote. \v 24 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Wit tiŋnu ande kilkek sinamŋge ŋgukap le ndo alonu gudommba mayok kaŋgaig. Kilkek sinamŋge ŋgu ndakap ta nuŋe ndo minamŋgat. \v 25 Ima nu nuŋe abo mine mayewam tuku wamdus suŋgo tate ta nu ŋgisikamŋgat. Ima nu kilke te mbolŋge nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nu abo ŋak minmba minamŋgat. \v 26 Ima nu ye tuku piro biyam idusmba kande nu ye dubiyuwa. Nu taŋawa ta nu ye ndoŋ minamŋgat. Ande nu ye tuku piro biywa ta Mamŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgat. \p \v 27 O Mam, ye ŋgamuŋgal pitiyate ta ye ndaŋmba sani. Wam ye mbol prowamŋgat ta laipyuwa ŋga sani? Kuga. Ye taŋake nda. Piti ta kurawam tuku ye prowen. \v 28 O Mam, naŋe nyu suŋgo ta mbol kuwa ŋgina. Nu taŋakina le samba mbolŋge miŋge pasa ande teŋenmba sakina: Yiŋe nyu suŋgo buk mbol kina. Kile maŋ mbol kaŋgat ŋga sakina. \p \v 29 Nane taŋge minnaig mbal pasa ta ismba afu ndek sakinaig: Kuaila fudukate ŋginaig le afu nane sakinaig: Eŋel ande nu ndoŋ pasatate ŋginaig le \v 30 nu ndek sakina: Pasa ta ye isi ŋga pro ndawat. Tane isap ŋga prowat. \v 31 Kile kilke mbol mbal pileniŋgam tuku ait prote. Kilke te tuku gabat Satan Kuateŋge te-ibeŋamŋgat. \v 32 Nane afu ye ail mbolŋge pilmba te-duŋguwaig le ye kilke mbol mbal wike liki le nane ye tugum prowamŋgaig ŋgina. \v 33 Yesus nu ndaŋndaŋmba kumamŋgat ta te-mayokmba nu pasa ta saniŋgina. \p \v 34 Nane ndek pasa lafumba sakinaig: Moses tuku kuyar pasa Kristus nu minmba minamŋgat ŋga sakate ta ne ndaŋam nane Katesek Taŋgo Ndindo tumba te-duŋgamŋgaig ŋgate. Katesek Taŋgo ta nu ima ŋginaig le \v 35 nu nane saniŋgina: Kile bulu tugusek ait fagnu ndo tane kilŋatiŋgamŋgat. Bulu tane kilŋatiŋmba minitmbi tane kilŋa mbolŋge likap. Kuga ta ma makeŋge tane soŋgikat. Ande nu ma make sinamŋge likate ta nu ndin kaŋger ndate. \v 36 Bulu kilŋatiŋmba minitmbi nu tugum kumba kila palpe. Taŋawap ta tane bulu ŋak minamŋgaig ŋgina. Yesus nu taŋaka sakina sulumba nu nane kusreka kuirka minna. \s1 Zu gudommba nane Yesus talanaig \p \v 37 Yesus nu maŋau kitek gudommba nane am mbolŋge ke likanu ta nane nu tuku son nda ŋga minnaig. \v 38 Tuan taŋgo Aisaia tuku pasa ande nane mbolŋge kumuŋgina ta teŋenmba. \q1 O Suŋgo, sine pasa kukliweg le ande nu son nda ŋgate. \q1 Ne naŋe saŋgri te-mayokte le ande nu katese ndate. \rq Aisaia 53.1\rq* \m \v 39 Nane Kristus talanaig ta Aisaia nu o buk dir pasa ande teŋenmba kuyarna. \q1 \v 40 Kuate nu nane tuku am tukule niŋmba ŋgamuŋgal mata tukule niŋgina. Kuga ta nane ammbi alonu kaŋgermba wamdus puluniŋguwa le ŋgamuŋgal biye mbilmba ye tugum prowaig le nane wakeikamŋgit ŋgina. \rq Aisaia 6.10\rq* \m \v 41 Aisaia nu Kristus tuku kilŋa suŋgo kaŋgermba nu taŋamba Yesus tuku kuyarna. \p \v 42 Zu gabat gudommba Yesus tuku son ŋginaig ta Farisi mbal nane kusem wandekŋge nane peuniŋbekaig ŋga naŋgine son ta yabukinaig. \v 43 Nane taŋgo pino ŋakmba nane nzaliniŋgam tuku suŋgomba idusnaig sulumba Kuate nu nane nzaliniŋgam tuku wam ta fudiŋndo ŋga idusnaig. \p \v 44 Kile Yesus nu wi kueŋka saniŋgina: Ande nu ye tuku son ŋgate ta nu ye tuku ndo son nda ŋgate. Kuate nu ye kukulyina ta nu tuku mata son ŋgate. \v 45 Ande nu ye tuku maŋau kaŋger tite ta nu Kuate nu ye kukulyina ta nu tuku maŋau mata kaŋger tite. \v 46 Ye kilke te tuku bulu taŋaŋ taŋgo pino ŋakmba kilŋaniŋget. Ye son ŋgade mbal nane ma make sinamŋge mine ndakade. \v 47 Ande nu ye tuku pasa ismba dubi ndawa ta ye nu pilemba pasa mbolŋge te-ti ndawet. Ye taŋgo pileniŋmba pasa mbolŋge kile-tidiŋgam pro ndawen. Ye nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku prowen. \v 48 Ima nu ye pitaiyumba ye tuku pasa ŋgumnete ta ait suŋgo mbolŋge ye pasa sake liket teŋge nu pilemba pasa mbolŋge te-tiwamŋgat. \v 49 Ye pasa sake liket te yiŋe wamdusmbi sa ndaket. Mam nu ye kukulyina nuŋge wam paguyina le ye sake liket. \v 50 Nuŋe wam pagu pasa ta abo minmba minam tuku ndin tumtiŋgit. Ta tuku ye pasa satiŋget te Mamŋge wam paguyina le ndo satiŋget ŋgina. \c 13 \s1 Yesus nu nuŋe dubinaig mbal tuku kupe minyaŋgina \p \v 1-5 Pasowa ait pro ndana le Yesus nu nuŋe dubinaig mbal ndoŋ isukusmba minnaig le Yudas Iskariotnu Simon tuku kiŋo nu Satanŋge buk wamdus tuna le nu Yesus tumba nuŋe ŋgueu mbal niŋgam tuku idusmba minna. \p Yesus nu kilke te kusremba Mam nuŋe tugum kambim tuku ait patukina le nu kila minmba nuŋe mbal kilke te mbolŋge minnaig ta nane tuku kume purmba minna sulumba nu ndek nyamagaŋ kusremba tiŋga nuŋe siot paska tawi ande tumba ŋgaro kusmba nza mbolŋge kule kutumba nuŋe dubiwanu taŋgo tuku kupe minyaŋge likina. Mam Kuate nu saŋgri ŋakmba nu wai mbolŋge pilna le nu Mam tugumŋge ndekina ta nu maŋ luka mbumba kaŋgat wam ta ŋakmba nu kila minmba taŋana. \p \v 6 Taŋamba minyaŋge lika ka Simon Petrus tugum prona le nu kusnana: i ... Suŋgo, neŋge ye tuku kupe minyaŋgam bafute e ŋgina le \v 7 nu ndek sana: Ye maŋau ket te ne tugunu katese ndate. Ŋgumneŋga ne pulunamŋgat ŋgina le \v 8 nu maŋ sana: Siŋka. Ne ye tuku kupe minyaŋge nda ŋga sana. Taŋakina le nu maŋ sana: Ye ne tuku kupe minya ndaŋgi ta ne ye ndoŋ gulab minam kumuŋ kuga ŋgina le \v 9 Simon Petrus ndek nu sana: Suŋgo, taŋamba kande kupe ndo minya ndaŋga. Ye tuku kupe wai gabat turmba minyaŋga ŋgina le \v 10 nu sakina: Ande nu ŋgarosu ŋak kule pisat ta nu kupe ndo minyaŋga maŋ purfeŋnu mayok kaŋgat. Tane ŋakmba purfeŋnu minig ta tane tuku ande nu purfeŋnu mine ndakate ŋgina. \v 11 Yesus nu ima nu tuku kupet mayok kaŋgat ta nu kila minna tukunu ande nu purfeŋnu mine ndakate ŋga saniŋgina. \p \v 12 Nu nane tuku kupe minyaŋge deŋpurmba nu tiŋga nuŋe siot tumba silika isukusam tuku ma mbol kina sulumba nane kusnaniŋgina: Ye tane mbolŋge maŋau kit ta tane tugunu katesede? \v 13 Tane ye nyun ta Suŋgo tane tuku Tum Taŋgo ŋgade ta son. Tane kumumbi sakade. \v 14 Ye Suŋgo tane tuku Tum Taŋgo minmba ye nyu kugatok tane kumnemŋge minanu taŋaŋ tane tuku kupe minyaŋge likit. Tane mata nyu kugatok taŋaŋ taŋgine taŋgine kupe minyaŋge likap. \v 15 Ye tane mbolŋge maŋau kit ta tane kaŋgermba taŋamba dubimba kap ŋga ye tumtiŋgit. \v 16 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Piro taŋgo nu nuŋe suŋgo li ndate. Kukul taŋgo nuŋe kukulte taŋgo li ndate. \v 17 Ye tane pasa satiŋget te tugunu katesemba dubiwap ta tane gare maŋau mbolŋge minamŋgaig. \p \v 18 Ye tane ŋakmba tuku sa ndakit. Ye maditiŋgen mbal ye tane tuku wamdus kila. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Ande nu ye tuku nyamagaŋ ye ndoŋ isukusit ta nu ye tuku ŋgueu mayok kinit ŋgate. \rq Mune 41.9\rq* \m Pasa ta siŋka kumumbi mayok kaŋgat. \v 19 Pasa ta mayok kuwa le ye Kuateŋge madiyina taŋgo ta tane son ŋgam tuku ye amboŋga satiŋgit. \v 20 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ye yiŋe taŋgo ande kukuli le prowa le ande nu aukmba wakeite ta nu ye mata wakeiyate. Ye wakeiyate ta Kuate ye kukulyina nu mata wakeite ŋgina. \s1 Yudas nu Yesus tuku kupet taŋgo \r (Mateus 26.20-25; Markus 14.17-21; Lukas 22.21-23) \p \v 21 Yesus nu pasa ta saniŋgina sulumba ŋgamuŋgal pitina le pasa te-mayokmba saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane ŋgamukŋge ande nu ye tuku kupet minit ŋgina. \v 22 Taŋakina le nuŋe dubinaig taŋgo ndek ima tuku sakate ŋga idusmba naŋgine naŋgine muŋgu kaŋgerkinaig. \p \v 23 Nu dubiwanu taŋgo ande Yesus nu tuku kume pur mayena ta nale muŋgu patuk patuk isukusmba minnaik. \v 24 Simon Petrus nu taŋgo ta nu kusnawa ŋga gabatmbi sana le \v 25 taŋgo ta Yesus maŋ patumba nu gemmba nu kusnana: Suŋgo, ne ima tuku sakate ŋgina le \v 26 nu sakina: Ye bret te kule pak mbol pilmba tambimŋgit not ŋgina. Nu taŋaka bret tumba kule pak mbilmba Simon tuku kiŋo Yudas Iskariotnu tuna. \v 27 Tuna le Satan pro Yudas sinam kina le Yesus nu sana: Ne wam kam iduste ta pitik kumba ka ŋgina. \v 28 Nu Yudas pasa sana ta nane isukusmba minnaig mbal nane katese ndanaig. \v 29 Nane idusnaig: Yudas nu ndametiŋ tuku pale fat kulatkate tukunu Yesus nu Pasowa tuku nyamagaŋ afu piyawam tuku ko ndametiŋ afu sanzal mbal niŋgam tuku ŋga sate ŋga idusnaig. \p \v 30 Kile Yudas nu bret ta nyumba mayok ka kina ta buk furirna. \s1 Wam pagu pasa kitek \p \v 31 Nu mayok ka kina le Yesus nu nane saniŋgina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo kile ye tuku nyu suŋgo mbol kaŋgat. Wam ta mbolŋge Kuate tuku nyu suŋgo mata mbol kaŋgat. \v 32 Kuate nu ye mbolŋge nyu suŋgo mbol kuwa le ye nu mbolŋge mata nyu suŋgo mbol kaŋgat. Kile ndo nu ye tuku nyu suŋgo te-mbolamŋgat. \p \v 33 Kiŋo kame ye, ait fagnu tane ndoŋ minamŋgit. Tane ye sota kaŋgerye nda. Ye o buk Zu mbal taŋamba saniŋgen ta kile tane satiŋgamŋgit. Tane ye kaŋgit ma ta tane prowam kumuŋ kuga. \p \v 34 Ye tukul kitek ande satiŋgamŋgit. Tane taŋgine taŋgine muŋgu iduska kume purkap. Ye tane tuku kume puret taŋamba tane mata taŋgine taŋgine muŋgu kume purkap. \v 35 Tane muŋgu kume purkap ta taŋgo pino tane ye dubiyade mbal minig ta katesewamŋgaig ŋgina. \s1 Yesus nu Petrusŋge nu tuku nyu yabukamŋgat ŋga sana \r (Mateus 26.31-35; Markus 14.27-31; Lukas 22.31-34) \p \v 36 Yesus nu taŋamba sakina le Simon Petrus nu kusnana: Suŋgo, ne animbi kaŋgat ŋgina le nu sana: Ye kaŋgit ma ta kile ne ye dubiyam kumuŋ kuga. Ŋgumneŋga ne ye dubiyamŋgat ŋgina. \p \v 37 Taŋakina le Petrus nu sana: Ndaŋam kile ye ne dubinam kumuŋ kuga ŋgate. Ne tuku ŋga ye kumam tuku kuru kuru ndaket ŋgina le \v 38 nu ndek sana: Ne ye tuku ŋga ne kumam tuku kuru kuru ndakam iduste e? Ye siŋka ne sanamŋgit. Furir te mbolŋge teg wi ndakuwa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋgina. \c 14 \s1 Kuate tugum kambim tuku ndin \p \v 1 Ye pasa pitinu satiŋgit ta tuku tane wamdus fulil ndakap. Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga ye tuku saŋgri mata tomba tiŋgap. \v 2 Mam tuku tumbraŋŋge wande gudommba minig. Taŋamba mine ndakuwaig ta ye satiŋge nda. Ye kumba ka tane tuku ma wakeiwamŋgit. \v 3 Tane tuku ma wakeiwi sulumba luka pro tane kili le tane ye ndoŋ minmba minamŋgaig. \v 4 Ye kambimŋgit ma ta tane ndin kila ŋgina. \p \v 5 Taŋakina le Tomas nu ndek kusnana: Suŋgo, ne kambimŋgat ta sine gilai. Ndin ndaŋ dubimba ne tugum prowamŋgig ŋga kusnana le \v 6 nu ndek sana: Kambim tuku ndin, wam tugusek, abo tugu ta ye miro. Ande nu ye laipyumba Mam tugum kambim kumuŋ kuga. \v 7 Tane ye kila pilig tukunu Mam mata kila palmbimŋgaig. Kile tane nu kila palig. Tane buk nu kaŋgernaig ŋgina. \p \v 8 Kile Filipus ndek Yesus sana: Suŋgo, sine tuku nzali ne naŋe Mam tumsiŋga le kaŋgerbe ŋgina le \v 9 nu ndek sana: Filipus, ye ait kuennu ne ndoŋ minet. Ne ye kila pile ndakate e? Ande nu ye tuku tugu kaŋger tite ta nu Mam mata kaŋgerte. Ndaŋam tuku ne naŋe Mam tumsiŋga le kaŋgerbe ŋgate. \v 10 Ye Mam ndoŋ sailket le nu ye ndoŋ minit. Sile ndindo ta ne son nda ŋgate? Ye mara mara pasa satiŋget ta yiŋe wamdusmbi sa ndaket. Mam nu ye ndoŋ minmba nuŋge piro ta ke likate. \v 11 Ye Mam ndoŋ minet le nu ye ndoŋ minit ta son ŋgap. Tane son ŋgam fugumba kande piro ke liket ta kaŋgerka ye nu ndoŋ minet ta son ŋgap. \v 12 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ande nu ye tuku saŋgri tomba tiŋguwa ta ye maŋau ke liket te nu mata kamŋgat. Ye Mam tugum kaŋgit ta tuku nu ye maŋau ket te liniŋmba maŋau saŋgrinu ke likamŋgat. \v 13 Tane ye ndoŋ minmba wam afu tuku yabaŋyap ta ye Mam tuku nyu suŋgokuwa ŋga ye wam ta kamŋgit. \v 14 Tane ye ndoŋ minmba wam ande tuku yabaŋyap ta ye kamŋgit ŋgina. \s1 Yesus nu Tukul Guwa ndekam tuku sakina \p \v 15 Taŋakina sulumba nu maŋ sakina: Tane ye tuku kume purap ta tane ye tuku miŋge dubiwamŋgaig. \v 16 Taŋawap le ye Mam sawi le ande kukulwa le ndeka tane sinzaŋtiŋmba minmba minamŋgat. \v 17 Nu wam tugusek tuku Guwa. Kilke te mbolok maŋau dubide mbal nane nu gilai minmba nu tam kumuŋ kuga. Tane nu kila minig le nu tane ndoŋ minmba tane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minmba minamŋgat. \p \v 18 Ye tane kusreki le munzanu taŋaŋ mine nda. Ye maŋ luka tane tugum prowamŋgit. \v 19 Mine minemba kilke te mbolok maŋau dubide mbal nane maŋ ye kaŋgerye nda. Tane ye mara mara kaŋgeryumba minamŋgaig. Ye abo minmba minet tukunu tane mata abo minmba minamŋgaig. \v 20 Ait ta prowa le ye Mam ndoŋ minet le tane ye ndoŋ minig le ye tane ndoŋ minet wam ta tane katesewamŋgaig. \p \v 21 Ima nu ye tuku wam pagu pasa dubiwa ta nu ye tuku kume purte. Nu ye tuku kume purwa ta Mam mata nu tuku kume puramŋgat. Ye mata nu tuku kume purmba ye pro yiŋe wamdus tumi le nu ye kila palmbimŋgat ŋgina. \p \v 22 Taŋakina le Yudas ande Iskariotnu kuga nu ndek Yesus kusnana: Suŋgo, ndaŋam ne pro naŋe wamdus sine ndo tumsiŋmba kilke te mbolok maŋau dubide mbal tumniŋge nda ŋga sakate ŋgina le \v 23 Yesus ndek nu sana: Ande nu ye tuku kume purte ta nu ye tuku pasa dubite. Mam nu taŋgo ta tuku kume purmba minwa le sile Mam ndoŋ nu tugum kumba nu ndoŋ minmba minamkik. \v 24 Ande nu ye tuku kume pur ndate ta nu ye tuku pasa dubi ndate. Pasa satiŋget le isig ta ye tuku pasa kuga. Mam nu ye kukulyina nu tuku pasa. \p \v 25 Ye tane ndoŋ minmba pasa kame te satiŋget. \v 26 Mam nu ye tuku nyu mbolŋge sinzaŋtiŋgam tuku Tukul Guwa kukulwa le ndekamŋgat. Nuŋge tane wam ŋakmba tumtiŋgamŋgat. Pasa ŋakmba sake liken ta nu maŋ lato tumtiŋguwa le idusamŋgaig. \p \v 27 Tane wamdus piti ŋak minmba kuru kuru ndakap. Ye tane kusreka ŋgamuŋgal mukukmbi wamdus bul sertiŋgamŋgit. Kilke te tuku maŋau dubide mbal wamdus bul serniŋgig taŋaŋ kuga. Ye ŋgamuŋgal mukukmbi wamdus bulok minet maŋau ta tiŋgamŋgit. \p \v 28 Ye tane kusreki sulumba maŋ luka tane tugum prowamŋgit ŋga satiŋgit le isaig. Mam nu Suŋgo. Nu ye liyate. Ta tuku tane ye tuku kume purde kande ye Mam tugum kaŋgit ta gare tade kande. \v 29 Ye nda kinet sulumba amboŋga tane kila satiŋget. Wam ta mayok kuwa le tane pasa te tuku son ŋgap ŋga satiŋget. \v 30 Ye kile tane ndoŋ suŋgomba pasate nda. Kilke te tuku gabat Satan nu buk prowam bafute. Nu ye tuku saŋgri kumuŋ kuga ta \v 31 kilke mbolok mbal ye Mam tuku kume puret ta kila pilwaig ŋga ye Mam tuku miŋge dubiwamŋgit. \p Ariya. Kile tiŋgap le kab ŋgina. \c 15 \s1 Grep muli tugusek \p \v 1 Yesus nu maŋ saniŋgina: Ye grep muli tugusek. Mam nu grep muli kulatka nu miro minit. \v 2 Ye tuku wainu afu alo ndade ta Mamŋge supika kile-pankate. Wainu afu alode ta maŋ alo magewaig ŋga kugerka wakeikate. \v 3 Ye pasa satiŋgen ta mbolŋge tane tiŋreknu mayok kinaig. \v 4 Tane ye ndoŋ sailkap le ye tane ndoŋ minmba minamŋgit. Grep muli wainu aŋge tur ulendika mine ndakuwa ta nuŋe ndo alowe nda. Taŋamba ndo tane ye ndoŋ sail ndakap ta tane alo kile-mayokke nda. \p \v 5 Ye grep muli aŋgenu. Tane wainu. Ande nu ye ndoŋ sailkate ta ye nu ndoŋ minet le nu alo gudommba kile-mayokkate. Tane ye ndoŋ sail ndakap ta tane wam inum kam kumuŋ kuga. \v 6 Ande nu ye ndoŋ sail ndakuwa ta nu muli wainu taŋaŋ Kuateŋge supimba bukŋguwa le kareŋgamŋgat. Wainu taŋaŋ ta kile-maŋgurka kilmba pankate le paŋge uge sulude. \v 7 Tane ye ndoŋ sailkap le ye tuku pasa tane sinamŋge minwa ta taŋgine nzali mbolŋge Kuate yabaŋap le kumumba mayok kaŋgaig. \v 8 Tane alonu gudommba kile-mayokkade ta Mam tuku nyu suŋgo mbol kinit. Maŋau tambi tane siŋka ye dubiyanu taŋgo kilimok mayok kinig. \s1 Kume pur maŋau \p \v 9 Mam nu ye tuku kume purte taŋamba ndo ye tane tuku kume puret. Ye tane tuku kume puret wam ta kusre ndamba ye tugumŋge minap. \v 10 Ye Mam tuku miŋge kumnemŋge minet ta nu ye tuku kume purte wam ta ye kusre ndawet. Tane ye tuku miŋge kumnemŋge minap ta ye tane tuku kume puret wam kusrewe nda. \v 11 Tane ye tugumŋge gare tumba gare suŋgo ŋak minap ŋga ye pasa ta satiŋgit. \p \v 12 Ye tuku wam pagu pasa ta teŋenmba. Ye tane tuku kume puret taŋamba ndo tane taŋgine taŋgine muŋgu kume purkap. \v 13 Ande nu nuŋe gulab kame mage minam tuku kumit ta nu taŋgo ŋakmba tuku kume pur maŋau liniŋgit. \v 14 Tane ye tuku miŋge dubiwap ta tane ye tuku gulab minamŋgaig. \v 15 Gabat sugo afu nane wam ande kam idusmba naŋgine piro taŋgo sa ndaniŋgig ta ye pasa ŋakmba Mam tugumŋge isen ta tane satiŋgen. Ta tuku ye kile tane piro taŋgo ŋge nda. Tane ye tuku gulab ŋget. \v 16 Taneŋge ye madi ndayinaig. Yeŋge tane maditiŋgen. Tane ka alo magenu kile-mayokkap le alo ta minmba minwaig ŋga ye tane maditiŋgen. Tane ye tuku nyu mbolŋge Mam yabaŋap ta nuŋge wam ta tiŋgamŋgat. \v 17 Tane wam pagu pasa te dubiwap sulumba taŋgine taŋgine muŋgu kume purka minap ŋgina. \s1 Afu Yesus tuku mbal ŋgueu patikamŋgaig \p \v 18 Yesus nu maŋ lato saniŋgina: Kilke mbol mbal nane abo abo ye kasuryinaig taŋamba ndo tane mata kasurtiŋgamŋgaig. \v 19 Tane kilke te tuku maŋau dubide kande nane sine tuku afu ŋga tane tuku nzali torde kande. Ye kilke mbol mbal ŋgamukŋge tane kile-mayokka maditiŋgen tukunu nane siŋgine mbal kuga ŋga kasurtiŋgig. \v 20 Ye buk pasa ande satiŋgit ta idusap. Piro taŋgo nu nuŋe suŋgo li ndate ŋga satiŋgit. Ye tane tuku Suŋgo nane afuŋge ye piti seryinaig taŋamba ndo nane tane mata piti sertiŋgamŋgaig. Afu ye tuku pasa dubide taŋamba ndo nane tane tuku pasa mata dubiwamŋgaig. \v 21 Kuate nu ye kukulyina ta nane nu gilai minig tukunu nane tane ye tuku mbal ŋga ŋgueu patikamŋgaig. \p \v 22 Ye pro tugusek maŋau tum ndaniŋgen kande nane une tuku pa tam tuku mine ndakade kande. Ye nane tumniŋgen tukunu nane une tuku pa tam tuku minig. \v 23 Ande nu ye kasuryate ta nu ye tuku Mam mata kasurte. \v 24 Maŋau saŋgrinu nane afuŋge ke ndakinaig ta ye nane ŋgamukŋge ke liken. Ye maŋau ta nda ke liken kande nane une tuku pa tam tuku mine ndakade kande. Nane wam kame ta kaŋgerka ye kasuryumba Mam turmba kasurmba minig. \v 25 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Nane ake sinaŋ ye tuku gubra tade ŋgate. \rq Mune 35.19; 69.4\rq* \m Kile pasa ta alonu kumumbi mayok kinit. \p \v 26 Ye Mam tugum kumba wam tugusek tuku Guwa kukuli le pro tane sinzaŋtiŋmba nu kumumbi ye tuku sakamŋgat. \v 27 Ye piro tugu pilen mbolŋge tane ye ndoŋ minmba kile minig. Ta tuku tane mata kumumbi ye tuku saka minamŋgaig. \c 16 \p \v 1 Tane son maŋau kusrebekaig ŋga ye pasa ŋakmba ta sake likit. \v 2 Nane afu tane kusem wande sinam kambim tuku peutiŋgamŋgaig. Ait ande prowa le nane sine Kuate tuku piro mayeweg ŋga idusmba tane bale faramŋgaig. \v 3 Nane sile Mam ndoŋ gilai tukunu taŋawamŋgaig. \v 4 Ye kile tane kila satiŋget te ŋgumneŋga maŋau ta mayok kuwa le pasa satiŋgit te idusamŋgaig. Amboŋga ye tane ndoŋ minen ta ye pasa te sa ndatiŋgen. \s1 Tukul Guwa tuku piro \p \v 5 Kile Mam nu ye kukulyina ta ye nu tugum kaŋgit. Ye animbi kaŋgit ta tane ye kusnayam idus ndade. \v 6 Ye tane pasa te satiŋget tukunu tane ŋakmba ŋgamuŋgal piti ŋak minig. \v 7 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane maye minam tuku ye tane kusreka kaŋgit. Ye nda ka ta ande tane sinzaŋtiŋgam tuku ndeke nda. Ye kumba ka nu kukuli le tane tugum prowamŋgat. \v 8 Nu prowa sulumba une tuku tugu, maŋau tiŋreknu tuku tugu, une tuku pa lafunu tam tuku wam ta ŋakmba kilke mbol mbal kile-mayokka saniŋguwa le katese mayewamŋgaig ta teŋenmba. \v 9 Nane ye tuku son nda ŋgade tukunu nane une ŋak ta nu te-mayokmba saniŋgamŋgat. \v 10 Ye tane kusreka Mam tugum luka kaŋgit tukunu ye tiŋreknu ŋga saniŋgamŋgat. \v 11 Kuate nu kilke te tuku gabat Satan pa tambim tuku pilna tukunu nane mata pa lafunu tam tuku minig ta saniŋgamŋgat. \p \v 12 Ye pasa afu suŋgomba tane satiŋgam tuku ta tane wamdus sinamŋge patikam kumuŋ kuga. \v 13 Wam tugusek tuku Guwa prowa sulumba nu tugusek maŋau ŋakmba tumtiŋgamŋgat. Nu nuŋe wamdusmbi pasa satiŋge nda. Nu Kuate tugumŋge pasa isit ta ndo satiŋgamŋgat. Wam afu ŋgumneŋga mayok kaŋgaig ta mata wam pagukamŋgat. \v 14 Nu ye tuku pasa tumba tane tumtiŋguwa le ye tuku nyu suŋgo mbol kaŋgat. \v 15 Mam tuku wam ŋakmba ta ye tuku. Ta tuku ye satiŋgit nu ye tuku pasa tumba tane tumtiŋgamŋgat ŋga satiŋgit ŋgina. \s1 Gare pasa le piti pasa \p \v 16 Yesus nu maŋ sakina: Mine minemba tane ye kaŋgerye nda. Maŋ mine minemba ye kaŋgeryamŋgaig ŋgina le \v 17 nuŋe dubiwanu taŋgo afu ndek naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋginaig: Ndaŋam nu sakate: Mine minemba tane ye kaŋgerye nda. Maŋ mine minemba ye kaŋgeryamŋgaig ŋgate. Ye Mam tugum kaŋgit ŋga sakat ta tugunu ndaŋmba. \v 18 Mine minemba ŋga sakat ta ait giganmba. Nu pasa sake likate te sine tugunu katese ndaweg ŋginaig. \p \v 19 Nane Yesus kusnawam tuku idusmba minnaig ta nu katesemba nu ndek saniŋgina: Tane ye mine minemba kaŋgerye nda. Maŋ mine minemba ye kaŋgeryamŋgaig ŋgit ta tane tugunu katesewam tuku muŋgu kusnaŋgade e? \v 20 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Kilke te mbolok maŋau dubide mbal nane gare ŋak minwaig le tane sinamanzerka malmbi ŋakmba minamŋgaig. Tane wamdus piti ŋak minap ma ma wam ta mbilmba tane gare suŋgo ŋak minamŋgaig. \v 21 Pino nu kiŋo te-palmbim tuku ait prote le nu rar kamusmba piti ŋak minit. Nu kiŋo tate sulumba kaŋgermba gare tormba rar ta maŋ idus ndate. \v 22 Tane mata taŋaŋ kile wamdus piti ŋak minig. Ye maŋ tane tugum prowi le tane gare toramŋgaig. Gare ta andeŋge te-ibeŋam kumuŋ kuga. \v 23 Ait ta mbolŋge tane ye agaŋ ande tuku kusnaye nda. Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane ye tuku nyu mbolŋge wam ande Mam yabaŋap ta nu tane tiŋgamŋgat. \v 24 Tane buk ye tuku nyu mbolŋge wam ande Mam yabaŋ ndanaig. Kile taŋamba Kuate yabaŋap le nu tane tiŋguwa le tane gare suŋgo tamŋgaig. \s1 Yesus nu kilke te tuku saŋgri te-ibeŋna \p \v 25 Ye yaba pasambi pasa satiŋge liket. Ait ande prowa le yaba pasambi satiŋge nda. Ye tane Mam tuku kilimok satiŋgamŋgit. \v 26 Ait ta mbolŋge tane ye tuku nyu mbolŋge Kuate yabaŋap le ye tane tuku yabaŋ pasa tumba Mam sawe nda. \v 27 Kuga. Mam nu nuŋe miroŋ tane tuku kume purte tukunu tane tuku yabaŋ pasa ismba tiŋgamŋgat. Tane ye tuku kume purmba ye Mam tugumŋge ndeken ta tane son ŋgade wam ta tuku nu tane tuku kume purte. \v 28 Ye Mam tugumŋge kilke te mbol prowen. Kile ye kilke te kusremba maŋ luka Mam tugum kaŋgit ŋgina. \p \v 29 Yesus nu taŋaka sakina le nuŋe dubiwanu taŋgo nane sakinaig: Ese. Kile ne yaba pasambi sa ndakate. Ne kilimok sakate le \v 30 sine katese mayeweg. Ne wam ŋakmba tuku kila minit. Siŋgine kusna pasa wamdus sinamŋge ndo minig le ne kila pilit. Ta tuku ne Kuate tugumŋge ndekina ta sine son ŋgeg ŋginaig le \v 31 nu ndek sakina: Tane kile ye tuku son ŋgade e? \v 32 Mine minemba tane yiŋe ndo kusreyumba kua ka sili-silimba taŋgine tumbraŋ kine likamŋgaig. Taŋawap ta Mam nu ye ndoŋ minmba minit tukunu ye yiŋe ndo mine nda. \v 33 Tane ye ndoŋ minmba ŋgamuŋgal mukuk minap ŋga ye pasa ta ŋakmba satiŋge likit. Tane kilke te mbolŋge minap sulumba piti suŋgomba kamusamŋgaig ta tane kuru kuru ndaka saŋgri tiŋga minap. Ye kilke te tuku saŋgri ŋaigonu buk kile-ibeŋken ŋgina. \c 17 \s1 Yesus nu nuŋe mbal tuku Kuate yabaŋna \p \v 1 Yesus nu pasate deŋpurna sulumba nu tandeka mambilmba Kuate yabaŋmba sakina: O Mam, ait buk prowat. Ne ye tuku nyu suŋgo ta te-mbola le ye suk ne tuku nyu suŋgo ta te-mbolamŋgit. \v 2 Ne kilke mbol mbal ye tuku saŋgri kumnemŋge minwaig ŋga patikina le ne ye sina mbal ye nane abo tugu minmba minam tuku niŋget. \v 3 Ima nu ne Mbara Ndindo Tugusek kila pilmba ye Yesus Kristus ne kukulyina ta turmba kila pilit ta nu abo tugu tumba minmba minamŋgat. \v 4 Ne ye piro kam tuku sayina ta ye buk ke suluwit sulumba ne tuku nyu suŋgo kilke mbol mbal ŋgamukŋge te-mbolet. \v 5 O Mam, kilke te nda minna le ye ne ndoŋ nyu suŋgo ŋak minkeŋ ta kile ye tuku nyu maŋ taŋamba te-mbola le ye ne tugumŋge mini. \p \v 6 Ne kilke mbol mbal afu sina ta ye ne tuku maŋau tumniŋgen. Nane ne tuku mbal minnaig le ne ye sina le nane ne tuku pasa dubide. \v 7 Wam ŋakmba ne ye sina ta ne tugumŋge prode ta kile nane kila pilig. \v 8 Ne ye pasa sayina ta nane niŋgen le wamdus sinamŋge pilmba son ŋginaig. Ye ne tugumŋge prowen ta nane siŋka katese mayenaig sulumba neŋge ye kukulyina ta nane son ŋginaig. \p \v 9 O Mam, ye kile nane tuku yabaŋnet. Ye kilke mbol mbal ŋakmba tuku yabaŋ ndanet. Ne nane afu ye sina ta ye nane tuku ndo yabaŋnet. Nane ne tuku. \v 10 Ye tuku mbal ta ne tuku. Ne tuku mbal ta ye tuku. Nane mbolŋge ye tuku nyu suŋgo mbol kinit. \p \v 11 Ye kilke te kusremba ne tugum prowi le ne ye sina mbal kilke te mbolŋge minamŋgaig. O Mam, ye ne ndoŋ ndindo minek taŋamba ndo nane naŋgine naŋgine wamdus ndindo minam tuku naŋe nyu suŋgo tambi nane kulatka. \v 12 Ye nane ndoŋ minmba naŋe saŋgri ye sina tambi nane kulatken. Ye nane kigraibken le ande ŋgisi ndakina. Ande ŋayonu ŋgisikam tuku minit kuyar pasa sakate ta nuŋge ndo ŋgisikate. \p \v 13 O Mam, ye kile ne tugum prowamŋgit. Ye kilke te mbolŋge minmba nane ye tugumŋge gare tumba gare ŋak minwaig ŋga nane isam tuku pasa ŋakmba te saket. \v 14 Ye ne tuku pasa nane niŋgen. Ye kilke te mbolok kuga. Taŋaŋ ndo nane mata kilke te mbolok kuga. Ta tuku kilke mbol mbal nane kasurniŋgig. \v 15 Ne nane kile-duŋga le kilke te kusrewam tuku sa ndanet. Ne nane kigraibka le Satan nu nane kile-ibeŋ ndakuwa ŋga ne yabaŋnet. \v 16 Ye kilke te mbolok kuga. Taŋaŋ ndo nane mata kilke te mbolok kuga. \p \v 17 Ne maŋau tugusek tumniŋga le nane ne tuku mbal mayok kuwaig. Ne tuku pasa ta tugusek. \v 18 Ne ye kukulyina le kilke te mbol mbal tugum prowen. Taŋamba ndo ye nane kukulniŋget le kilke te tuku maŋau dubide mbal tugumŋge pirokade. \v 19 Ye ne tuku miŋge dubimba ta ndo idus tiwet. Ta mbolŋge nane mata ne tuku mbal mayok kaŋgaig. \p \v 20 Ye nane tuku ndo yabaŋ ndanet. Nane afu nane tuku pasa ismba ye tuku son ŋgamŋgaig nane tuku turmba yabaŋnet. \v 21 Nane wamdus ndindo minwaig ŋga ne yabaŋnet. O Mam, ye ne ndoŋ minmba minet le ne ye ndoŋ minmba minit taŋamba ndo nane sile ndoŋ minmba minwaig. Taŋawaig le kilke mbol mbal nane kaŋgerka neŋge ye kukulyina ta katesewamŋgaig. \v 22 Ye ne ndoŋ ndindo minek taŋamba ndo nane mata wamdus ndindo minwaig ŋga ne ye nyu suŋgo sina ta ye nane niŋget. \v 23 Ye nane ndoŋ minmba minet le ne ye ndoŋ minmba minit taŋamba ndo nane mata wamdus ndindo minwaig. Wam ta mbolŋge kilke mbol mbal ne ye kukulyina ta katesewamŋgaig. Ne ye tuku kume purte taŋamba ndo ne nane tuku mata kume purte ta nane katesewamŋgaig. \p \v 24 O Mam, ne ye sina mbal nane sile tuku tumbraŋ prowaig ŋga iduset. Ne kilke te te-mayok ndana sulumba ne ye tuku kume purmba ne kilŋa saŋgri suŋgo sina ta nane kaŋgerwaig ŋga wamdus suŋgo ŋak minet. \v 25 Mam ne purfeŋnu. Kilke te mbolok maŋau dubide mbal nane ne gilai minig. Ye ne kila. Yiŋe mbal te ne ye kukulyina ta nane kila minig. \v 26 Ye ne tuku tugu tumniŋgen ta maŋ lato lato tumniŋmba minamŋgit. Ye taŋawi le ne ye tuku kume purte maŋau nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minwa le ye nane ndoŋ minmba minamŋgit ŋga Mam nuŋe yabaŋna. \c 18 \s1 Yudas nane Yesus biye tinaig \r (Mateus 26.47-56; Markus 14.43-50; Lukas 22.47-53) \p \v 1 Yesus nu yabaŋ deŋpurmba nuŋe dubiwanu taŋgo kilmba ka Kidron kule ŋguruŋ pakarka piro ande sinam kinaig. \v 2 Yesus nuŋe dubiwanu mbal ndoŋ mara mara piro ta mbolŋge maŋgurka minanu tukunu Yesus tuku kupet taŋgo Yudas nu ma ta nu kila. \v 3 Kile Yudas nu pris gabat le Farisi mbal tugumŋge kame mbal polis mbal afu turmba kilna sulumba nane sati lam kame agaŋ ŋak pronaig. \p \v 4 Pronaig le Yesus maŋau ŋakmba nu mbol prowamŋgaig ta nu kila minmba nu mayok ka kusnaniŋgina: Tane ima sotade ŋgina le \v 5 nane ndek nu sanaig: Sine Nasaretnu taŋgo Yesus sota proweg ŋginaig le ye nuŋge ŋgina. Kupet taŋgo Yudas nu mata kame mbal ndoŋ taŋge tiŋ minna. \p \v 6 Yesus nu ye nuŋge ŋgina le kame mbal ŋakmba piriri ŋayomba ŋgumnem ŋgumnem ndeke likinaig. \v 7 Taŋanaig le Yesus nu maŋ lato nane kusnaniŋgina: Tane ima sotade ŋgina le Nasaretnu taŋgo Yesus soteg ŋginaig le \v 8 nu nane saniŋgina: Ye buk satiŋgit ye nuŋge. Tane ye sotumba ndeta nane si kusrekap ŋgina. \v 9 Taŋamba nu yabaŋ pasa buk sakina ta kumuŋgina. Nu teŋenmba sakina: Ne ye sina mbal kigraibket le ande nu ŋgisi ndakate ŋgina. \p \v 10 Kile Simon Petrus nu nuŋe kame bagi gomba tumba pris suŋgo tuku piro taŋgo kilbanu ndinam pike welna. (Piro taŋgo ta nyunu Malkus). \v 11 Taŋana le Yesus nu Petrus sana: A ... naŋe bagi tumba nuŋe ma mbolŋge pale. Yiŋe Mam nuŋge piti te kule kaglinu taŋaŋ sate ta ye mbule nda. Ye nyamŋgit ŋgina. \s1 Nane Yesus tumba Anas tugum kinaig \p \v 12 Kile kame mbal naŋgine gabat ndoŋ Zu mbal tuku polis turmba nane Yesus biye timba wainu muliŋtumba \v 13 nane amboŋga nu tumba Anas tugum kinaig. Taŋgo saibo ta tuku mbiyel nuŋe Kaiafas nu yar ta mbolŋge pris gabat suŋgo minna. \v 14 Nu o buk Zu mbal saniŋgina: Sine Israel tuku ma tumba taŋgo ndindo kumwa ta maye ŋga saniŋgina. \s1 Petrus nu Yesus tuku nyu yabukam keŋna \r (Mateus 26.69-75; Markus 14.66-72; Lukas 22.55-62) \p \v 15 Nane Yesus tumba kinaig le Simon Petrus nu Yesus dubiwanu taŋgo ande ndoŋ nu dubimba kinaik. Pris gabat suŋgo nu taŋgo ande ta nu kila. Ta tuku taŋgo ta nu Yesus dubimba pris gabat suŋgo tuku fonde sinam kina. \p \v 16 Petrus nu malaŋga mayokŋge minna le taŋgo ande nu pris gabat suŋgo kila ta nu pro malaŋga kulatkanu pino ta sana sulumba nu mayok ka Petrus tumba fonde sinam kina. \p \v 17-18 Piro mbal polis mbal ndoŋ nane murkeniŋgina le nane pa dikŋga likmba tiŋ minnaig le Petrus nu mata kumba nane ndoŋ pa likmba tiŋ minna. Taŋana le malaŋga kulatkanu pino ta ndek nu sana: Ne taŋgo ta tuku dubiwanu taŋgo ande ŋgina le nu ndek sana: i ... Ye kuga ŋgina. \p \v 19 Kile pris gabat suŋgo Yesus kusna-kusnana: Ne naŋe dubinade mbal ame pasa saniŋgit le ne dubinade ŋgina le \v 20 nu ndek sana: Ye taŋgo pino ŋakmba am mbolŋge pasa tumniŋgen. Kusem wande suŋgo foŋfoŋ Zu mbal maŋgurkade tuku ma ta ŋakmba mbolŋge pasa tumniŋgen. Ye kuirkuirka pasa afu sa ndaniŋgen. \v 21 Ne ndaŋam ta tuku kusnayate. Ye pasa sake liken ta isnaig mbal nane kila minig. Ne ka nane kusnaniŋga ŋgina. \v 22 Taŋakina le Zu mbal tuku polis taŋgo ande nu tugumŋge minna ta nu ndek Yesus dabil panmba sana: Ne ndaŋam taŋamba pris gabat suŋgo sate ŋgina le \v 23 nu ndek sana: Ye pasa ande mbarmba sakit kande te-mayokmba saya. Ye mbar ndawit le ndaŋam ake sinaŋ katyate ŋgina. \v 24 Taŋakina le Anas nu piro mbal saniŋgina le Yesus wainu muli ŋak tumba pris gabat suŋgo Kaiafas tugum kinaig. \p \v 25 Simon Petrus nu taŋge pa likmba tiŋ minna le afu nane nu kaŋgermba sanaig: Ne mata nu tuku dubiwanu taŋgo ande ŋginaig le nu Yesus tuku nyu yabuka sakina: i ... Ye kuga ŋgina. \p \v 26 Taŋgo Petrusŋge kilba pike welna ta nu tuku ndare tuma ande pris gabat suŋgo tuku piro taŋgo nu Petrus kaŋgermba sana: Ne mata nu ndoŋ piro mbolŋge minat le kaŋgernit ŋgina. \v 27 Taŋakina le nu maŋ lato Yesus tuku nyu yabukina le teg witina. \s1 Nane Yesus tumba Pilatus tugum kinaig \r (Mateus 27.1-2,11-14; Markus 15.1-5; Lukas 23.1-5) \p \v 28 Maratukuk tiŋga nane Kaiafas tuku wande kusremba Yesus tumba ka gafman tuku wande tugum pronaig. Nane pro naŋgine tukul ande idusmba sine kasomok mbal tuku wandek sinam kumba kutur tumba Pasowa nyam kumuŋ kuga ŋga nane wande ta sinam nda kinaig. \v 29 Ta tuku gabat suŋgo Pilatus nu mayok ka nane kusnaniŋgina: Taŋgo te ndaŋat le nu tumba pasa mbol prowaig ŋga kusnaniŋgina le \v 30 nane nu sanaig: Nu mbar ndawa ta sine nu tumba ne tugum prowe nda ŋginaig. \v 31 Taŋakinaig le Pilatus nu ndek saniŋgina: Taŋgine nu tumba taŋgine tukul dubimba nu pilemba lafunu tape ŋgina le Zu mbal nane nu sanaig: Tane Rom gafman tuku tukul ta taŋgo ande balewam tuku sine peusiŋgit ŋginaig. \v 32 Nane pasa sakinaig ta Yesus nu o buk ail kazrai mbolŋge kumam tuku sakina ta kumunaig. \p \v 33 Pilatus nu luka wande sinam kina sulumba afu saniŋgina le nane Yesus tumba pronaig le nu kusnana: Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo e ŋgina le \v 34 nu ndek sana: Ne naŋe wamdusmbi taŋamba kusnayate e ko afuŋge saninaig le ye kusnayate ŋga kusnana le \v 35 Pilatus nu sana: A ... ye Zu taŋgo kuga. Naŋe mbal taŋgine pris gabat naneŋge ne tumba ye wai mbolŋge palgig. Ne ndaŋna le nane ne mbolŋge taŋade e ŋga kusnana le \v 36 nu lafumba sana: Ye kilke te kulatkam tuku gabat kuga. Ye kilke te tuku gabat kande yiŋe gageu nane ye Zu mbal tuku wai mbolŋge pile ndakuwaig ŋga nane ndoŋ kame bude kande. Ye kilke kulatket ta kise ŋgina. \p \v 37 Taŋakina le Pilatus nu ndek kusnana: Ne gabat suŋgo e ŋgina le nu lafumba sana: Ne sakate not. Ye tugusek maŋau te-mayokam tuku inaŋge ye te-pilna le kilke te mbol prowen. Ima nu tugusek maŋau sotate ta nu ye tuku miŋge isit ŋgina le \v 38 nu ndek nu kusnana: Tugusek maŋau ta ame agaŋ ŋgina. Taŋakina sulumba nu maŋ mayok ka Zu mbal saniŋgina: Ye nu tuku mbar ande kaŋger ndawet. \v 39 Tane tuku Pasowa ait mbolŋge muliŋtanu taŋgo ande paskanu ta kile maŋ taŋawamŋgit. Ye Zu mbal tuku gabat suŋgo te paska tiŋgi e ŋgina. \v 40 Taŋaka saniŋgina le nane ndek wikaraumba kueŋka sakinaig: Taŋgo ta sine mbulig. Ne Barabas paska sine siŋga ŋginaig. (Barabas nu agaŋ ndende kuayaranu taŋgo). \c 19 \p \v 1 Kile Pilatus nu Yesus tumba kame mbal niŋgina le muli kareŋnumbi nu ŋgusnaig. \v 2 Nane muli ande nzapo ŋak pirka gabat kaimba tawi gurgur mindepiye mayenu tumba nu kai tunaig sulumba \v 3 nane ndek nu nzumilmba sanaig: Ese. Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋga samba dabil pannaig. \p \v 4 Kile Pilatus maŋ mayok ka Zu mbal saniŋgina: Tane isap. Ye nu tuku mbar ande kaŋger ndawet. Ye nu tumba maŋ tane tugum prowi le tane kaŋgermba kila palpe ŋgina. \v 5 Taŋakina le Yesus nu gabat mbolŋge muli nzapo ŋak tawi gurgur ŋak maŋ mayok kina le Pilatus nu ndek saniŋgina: Ai te. Taŋgo te kaŋgerap ŋgina. \p \v 6 Taŋakina le pris gabat mbal polis mbal Yesus kaŋgermba ŋakmba wikaraumba sakinaig: Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋga saka minnaig le Pilatus nu ndek nane saniŋgina: Taŋgine nu tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋgap. Ye nu tuku mbar ande kaŋger ndawet ŋgina le \v 7 Zu mbal ndek sakinaig: Nu sine tuku tukul suŋgo lukamba ye Kuate tuku Kiŋo ŋga sakina. Ta tuku nu siŋka kumwa ŋginaig. \p \v 8 Nane nu Kuate tuku Kiŋo ŋginaig le Pilatus nu ismba nu kuru kuru suŋgona sulumba \v 9 nu ndek Yesus tumba wandek sinam kumba maŋ kusnana: Ne aniŋge prona ŋgina kande nu pasa lafu ndana le \v 10 Pilatus nu ndek sana: Ne ye tuku pasa lafuwe nda? Ye gabat suŋgo. Yeŋge saki le ne kusrenamŋgaig. Kuga ta ne ail kazrai mbolŋge balenamŋgaig ta ne idus ndate e ŋgina le \v 11 nu Pilatus sana: Kuate nu wo ndakuwa ta ne ye mbolŋge wam ande kam kumuŋ kuga. Ta tuku ande nu ye tumba ne wai mbolŋge pilna ta nu tuku mbar ta ne tuku mbar lite ŋgina. \p \v 12 Taŋakina le Pilatus nu Yesus kusrewam tuku ndin sotina ta Zu mbal wikaraumba sakinaig: Taŋgo ta ye gabat suŋgo ŋgate tukunu nu Rom gabat Sesar tuku ma tam iduste. Ne nu kusrewa ta Sesar nu ne ndoŋ gubra tamŋgat ŋga sanaig. \p \v 13 Pilatus nu pasa ta ismba nu Yesus tumba mayok kina sulumba nu ka pasa pileŋganu mbili mbolŋge minyokina. Ma ta nyunu Ndame Basleŋnu Ŋak. Nane Hibru pasambi Gabata ŋgade. \v 14 Mara ta Pasowa tuku kusem kuanenu tuku ait. \p Ki buk mbilam bafuna le Pilatus nu pasa pileŋganu mbili mbolŋge minyoka Zu mbal saniŋgina: Ai te. Taŋgine Gabat Suŋgo te ŋgina. \v 15 Taŋakina le nane wikaraumba sakinaig: Nu balewaig. Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋginaig le nu nane saniŋgina: i ... Taŋgine gabat suŋgo te balewaig ŋga sakade e ŋgina le pris gabat mbal lafumba sakinaig: Sesar ndo siŋgine gabat suŋgo minit ŋginaig. \p \v 16 Taŋakinaig le Pilatus nu Yesus tumba ail kazrai mbolŋge pilwaig ŋga nane tuku wai mbolŋge pilna. \s1 Nane Yesus tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig \r (Mateus 27.32-44; Markus 15.21-32; Lukas 23.26-43) \p \v 17 Yesus nu nuŋe ail kazrai kurana le kame mbal nu tumba ma ande nyunu Taŋgo Gabat Murko ta tugum pronaig. Hibru pasambi ma ta Golgota ŋgade. \v 18 Taŋge nane nu tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋga taŋgo armba turmba kilmba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋge likinaig ta ande simŋge ande temŋge Yesus nu ŋgamuŋge. \p \v 19 Pilatus nu nane afu saniŋgina le ail kazrai mbolŋge pasa ande teŋenmba kuyarmba pilnaig: \it Taŋgo te Nasaretnu taŋgo Yesus. Nu Zu mbal tuku gabat suŋgo\it* ŋga kuyarnaig. \v 20 Nane Hibru pasambi Rom pasambi Grik pasambi pasa ta kuyarnaig. Yesus ail kazrai mbolŋge pilnaig ma ta Yerusalem patukŋge tukunu Zu mbal gudommba pro pasa ta burkumba \v 21 Zu mbal tuku pris gabat kame nane ka Pilatus sanaig: Nu Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋga kuyarat ta sauka. Nu nuŋe miroŋ ye Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋgate taŋamba kuyara ŋginaig kande \v 22 Pilatus nu nane saniŋgina: Kuga. Ye kuyarit ta ndo minwa ŋgina. \p \v 23 Kame mbal nane Yesus ail kazrai mbolŋge nil daŋŋge deŋpurmba nane bailkamba nu tuku tawi agaŋ ndende walmba kilnaig. Nu tuku tawi kuennu ta mata tinaig. Tawi ta zail ndaŋganu. Basleŋnu mbolŋge tugu pilmba ka ibeŋŋge bitekŋgina. \v 24 Ta tuku kame mbal naŋgine naŋgine sakinaig: Sine tawi mayenu te fetfetmba kile ndakube. Sine usre ande kumba ande tawi tam tuku madibe ŋginaig. Nane taŋakinaig ta kuyar pasa ande kumunaig ta teŋenmba. \q1 Nane ye tuku tawi walmba kilnaig. Ye tuku tawi tam tuku usre ande kinaig ŋgate. \rq Mune 22.18\rq* \m Kame mbal nane wam ta kinaig. \p \v 25 Pino afu Yesus tuku ail kazrai tugumŋge tiŋ minnaig ta nyu kat naŋgine teŋenmba. Yesus ina nuŋe, ina nuŋe tuku maib nuŋe, Klopas tuku piyo nuŋe Maria, Maria Magdalanu pino turmba. \v 26 Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo ande tuku kume purna ta ina nuŋe ndoŋ tiŋ minna le kaŋgermba ndek ina nuŋe sana: Ina, ne tuku kiŋo not ŋgina. Taŋakina sulumba nu ndek nuŋe dubiwanu taŋgo ta sana: \v 27 Ne tuku ina naŋe not ŋgina. Ait ta mbolŋge taŋgo ta Maria tumba nuŋe wande mbolŋge kulatka minmba minna. \s1 Yesus nu kumna \r (Mateus 27.45-46; Markus 15.33-41; Lukas 23.44-49) \p \v 28 Kile Yesus nu nuŋe piro ŋakmba kugana ta kila pilmba nu kuyar pasa ande kumumba sakina: Ye kule parayate ŋgina. \p \v 29 Nza grep kule ŋak taŋge minna ta nane kulelu tumba grep kule sinamŋge pilmba papanimbi te-duŋga Yesus tuku miŋge mbolŋge pilnaig le \v 30 nu ŋair ŋinkina sulumba sakina: Kile piro suluwit ŋga gabat welndeka nu kumna. \s1 Nane Yesus tuku takel make buronaig \p \v 31 Mara ta kusem kuanenu tuku ait. Kusem ta mbolŋge kusem ait suŋgokanu. Ta tuku mindesiŋ ail kazrai mbolŋge mine ndakuwaig ŋga Zu mbal nane ka Pilatus sanaig: Kame mbal tuku pasa palpe le taŋgo keŋ ta kupe kat ŋgurŋgurwaig le kumwaig le paskuwaig ŋginaig. \v 32 Taŋakinaig le nu wokina le kame mbal ismba ndek taŋgo ar Yesus ndoŋ nil daŋŋginaig nale tuku kupe kat ŋgurŋgurkinaig. \v 33 Taŋamba nane pro Yesus nu buk kumna le kaŋgermba kupe ŋgur ndanaig. \v 34 Kame taŋgo andeŋge mbanduwaŋmbi nu tuku takel make soburona le pitik ndo ndare kule tur ndekina. \p \v 35 Ye Yohanus taŋge minmba yiŋe ammbi wam ta kaŋgeren tukunu ye son saket. Tane mata son ŋgam tuku ye kuyaret. \v 36 Wam kina ta kuyar pasa armba alo kumumbi mayok kinaik. Pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Ne tuku isu ande ŋgure nda ŋgate. \rq Mune 34.20\rq* \m \v 37 Pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Nane nu tuku ŋgarosu soburonaig mbal nu kaŋgeramŋgaig ŋgate. \rq Sakaria 12.10\rq* \s1 Taŋgo armba Yesus tuku mindesiŋ wakeinaik \r (Mateus 27.57-61; Markus 15.42-47; Lukas 23.50-56) \p \v 38 Kile Arimateanu taŋgo Yosef nu Pilatus tugum kina. Yosef nu Yesus dubina taŋgo ta nu Zu mbal tuku kuru-kuruka nuŋe son maŋau yabukina. Nu Yesus tuku mindesiŋ tam tuku Pilatus yabaŋna le wokina le nu pro mindesiŋ ta tumba kina. \p \v 39 Nikodemus nu o buk Yesus tugum furir prona ta nu mata gureŋ armba kublinaig tuku ta kilmba prona. Gureŋ pitinu ta 30 kilo taŋaŋ. \v 40 Nale Yesus tuku mindesiŋ tumba Zu mbal tuku maŋau dubimba gureŋ kutu-kutumba tawi kaukaukmbi soŋga kusnaik. \p \v 41 Yesus ail kazrai mbolŋge balenaig ma ta tugumŋge kumzaŋ ail tuku piro ande sinamŋge mindesiŋ palmbim tuku ndame burok kitek ande minna. Ndame burok ta buk mindesiŋ ande taŋge pile ndakinaig tuku. \v 42 Ait ta Zu mbal kusem kuanenu tuku ait tukunu nale Yesus tuku mindesiŋ tumba ka burok patukŋge minna ta sinamŋge pilnaik le minna. \c 20 \s1 Yesus nu maŋ tiŋgina \r (Mateus 28.1-8; Markus 16.1-8; Lukas 24.1-12) \p \v 1 Kusem kugana le piro tugu palmbinu ait mafe maye ndana le Maria Magdalanu nu ndame burok ta tugum kumba mambilna kande ndame suŋgo buk talka barinaig le kaŋgerna. \v 2 Wam ta kaŋgermba nu pinderka luka kina ka Simon Petrus taŋgo ande Yesus nu tuku kume pur mayena ta nale sanikina: Nane afu siŋgine Suŋgo tuku mindesiŋ ndame burok sinamŋge tumba ka pilnaig ma ta sine gilai ŋga sanikina le \v 3 nale pastiŋga ndame burok ta tugum kambim saka kinaik. \p \v 4 Nale pinderka kumba Yesus dubiwanu taŋgo ande nu Petrus limba nu amboŋga burok tugum ta prona. \v 5 Taŋamba nu loka mambilna sulumba mindesiŋ kusnaig tuku tawi ta ndo kaŋgerna. Kaŋgermba nu sinam kine ndakina. \p \v 6 Taŋamba minna le Simon Petrus pinderka pro burok sinam kina sulumba tawi mindesiŋ kusnaig ta ndo minna le kaŋgerna. \v 7 Gabat soŋginaig tuku tawi ta kasomŋge minna le kaŋgerna. \v 8 Kile taŋgo nu amboŋga prona ta nu mata burok sinam kina sulumba tawi ta kaŋgerka Yesus nu tiŋgina ta nu son ŋgina. \v 9 Kuyar pasa nu Kristus maŋ tiŋgam tuku sakina ta nale katese ndanaik. \p \v 10 Taŋamba nale luka nakile wande mbol kinaik. \s1 Maria Magdalanu nu Yesus kaŋgerna \r (Mateus 28.9-10; Markus 16.9-11) \p \v 11 Maria nu ndame burok tugum taŋge tiŋga malmbika minna sulumba loka burok sinam ta mambilna kande \v 12 eŋel armba tawi kaukauk ŋak Yesus tuku mindesiŋ minna ma ta mbolŋge ande gabat tugumŋge ande kupe tugumŋge minyok minnaik le kaŋgerkina. \v 13 Eŋel ar ta ndek Maria sanaik: Pino, ne ndaŋam malmbikate ŋga kusnanaik le nu ndek sakina: Nane ye tuku Suŋgo tumba ka ma aniŋge pilnaig ta ye gilai ŋga sanikina. \v 14 Sanikina sulumba nu mbilka Yesus nu tugum taŋge tiŋ minna le kaŋgerna ta imaŋge nu katese ndana. \p \v 15 Kile Yesus nu kusnana: Pino, ne ndaŋam malmbikate. Ne ima sotate ŋga sana le nu piro te kulatkanu taŋgo ŋga idusmba nu sana: Mam, neŋge nu tumba ka ma inumŋge pilna kande ye saya le ka nu tumba ka ŋgina. \v 16 Taŋakina le Yesus nu sana: Maria ŋgina le nu mbilka \it Rabuni\it* ŋgina. (Rabuni pasa ta tugunu Tum Taŋgo). \p \v 17 Yesus ndek sana: Ye Mam tugum ambe nda kan tukunu ne ye biye ndaka. Ne kumba yiŋe tira kame teŋenmba saniŋga. Ye siŋgine Mam siŋgine Kuate nu tugum ambe kaŋgit ŋga saniŋga ŋgina. \v 18 Taŋakina le nu kumba Yesus dubiwanu mbal tugum promba saniŋgina: Ye Suŋgo kaŋgerit ŋga nu pasa ŋakmba sana ta nane kubeu niŋgina. \s1 Nuŋe dubiwanu mbal afu Yesus kaŋgernaig \r (Mateus 28.16-20; Markus 16.14-18; Lukas 24.36-49) \p \v 19 Ki ta piro tugu palmbinu ait furiram Yesus dubiwanu mbal nane wande ande mbol maŋgurka Zu mbal tuku kuru-kuruka wande malaŋga tukul ndiŋmba minnaig kande Yesus nu nane ŋgamukŋge mayok ka tiŋga saniŋgina: Tane ŋgamuŋgal mukuk ŋak minap ŋgina. \v 20 Taŋakina sulumba nuŋe wai takel make nane tumniŋgina le nane naŋgine Suŋgo kaŋgermba gare tornaig. \p \v 21 Kile nu maŋ saniŋgina: Tane ŋgamuŋgal mukuk ŋak minap. Mam nu ye kukulyina taŋamba ndo ye mata tane kukultiŋgamŋgit ŋgina sulumba \v 22 nu nane mbolŋge mabseŋmba guwa fitka sakina: Tane Tukul Guwa tap. \v 23 Tane nane afu tuku une saukap ta une ta mine nda. Afu tuku une sau ndakap ta une ta minmba minamŋgat ŋgina. \s1 Tomas nu Yesus kaŋgerna \p \v 24 Yesus dubiwanu taŋgo 12 buk madiniŋgina ta tuku ande Tomas mape nyu ande Didimus nu Yesus mayok kina ait ta nu nane ndoŋ mine ndakina. \v 25 Nane afu ndek Tomas sanaig: Sine siŋgine Suŋgo kaŋgergig ŋginaig le nu sakina: Tane yabrikade. Yiŋe ammbi wai mbolŋge nil tuku ma kaŋgerka wai tokmbi nzilal kigreka takel make buronaig ma kirewi sulumba ndo ye nu tiŋgat ta son ŋgamŋgit ŋgina. \p \v 26 Mara 8 kugana le nane maŋ wande ndui ta mbolŋge maŋgurka minnaig ta Tomas ndoŋ. Wande malaŋga tukul ndiŋmba minnaig le Yesus nu maŋ nane ŋgamukŋge mayok ka tiŋga saniŋgina: Tane ŋgamuŋgal mukuk ŋak minap ŋgina sulumba \v 27 kile nu Tomas sana: Ne ilmba ye tuku wai te kaŋgerka wai tokmbi kigreka wai kuitka takel burok kirewa. Ne wamdus tero ndaka son ŋga ŋgina. \p \v 28 Taŋakina le Tomas nu ndek sakina: O yiŋe Suŋgo, ne ye tuku Mbara ŋgina le \v 29 nu ndek Tomas sana: Ne ye kaŋgeryate sulumba son ŋgate. Afu nane ye nda kaŋgeryumba son ŋguwaig ta nane gare ŋak minamŋgaig ŋgina. \s1 Yohanus nu pasa te kuyarna tuku tugunu \p \v 30 Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo am mbolŋge wam kitek suŋgomba ke likina ta afu ndo kuyarniŋget. \v 31 Yesus nu Kuateŋge madina taŋgo. Nu Kuate tuku Kiŋo ta tane son ŋga nu kila pile mayewap ŋga ye pasa te kuyarke liket. Tane nu tuku son ŋgap ta nuŋe nyu mbolŋge tane abo tugu minmba minam tuku tamŋgaig. \c 21 \s1 Taŋgo 7 Yesus kaŋgernaig \p \v 1 Ŋgumneŋga Yesus dubiwanu taŋgo afu Tiberias kule kualiŋ tugumŋge minnaig le nu maŋ nane tugumŋge mayok kina ta teŋenmba. \v 2 Nane minnaig mbal ta ande Simon Petrus ande Tomas mape nyu ande Didimus. Ande Galileanu taŋgo Nataniel tumbraŋ nuŋe Kana. Afu ta Sebedeus tuku kiŋo armba Yesus dubiwanu taŋgo armba turmba. \v 3 Nane minnaig sulumba Simon Petrus nu saniŋgina: Ye kualegaŋ sotam kaŋgit ŋgina le nane sakinaig: Sine ndoŋ ŋginaig. Nane kumba waŋ poŋga kinaig ka kumaŋ bukŋga didika minnaig le mafena kande kualegaŋ kile ndakinaig. \p \v 4 Maratukuk ki prowam bafuna le Yesus nu piyal taŋge tiŋ minna le nane nu kaŋgermba lislismba nu katese ndanaig. \v 5 Kile nu nane wika kusnaniŋgina: Oi. Mata kame, tane kualegaŋ afu kilaig e ŋgina le kualegaŋ kuga o ŋginaig. \v 6 Nu ndek saniŋgina: Tane maŋ ndinam kumamŋge bukŋgap ta tane kualegaŋ kilamŋgaig ŋgina. Taŋaka saniŋgina le nane ndek taŋanaig le kualegaŋ pitinuŋge kumaŋ didike fugunaig. \p \v 7 Kile taŋgo ande Yesus nu tuku kume pur mayena ta nu Petrus sana: Ai si. Siŋgine Suŋgo ŋgina le \v 8 nu pasa ta ismba nu pirokam tuku mal tiŋgina ta tawi tumba tiŋmba pateŋga kageka tabek kina le nane afu kumaŋ kualegaŋ ŋak didika kule makembi kinaig. Waŋ piyal patukŋge wai tutur 50 taŋamba ndo minna. \p \v 9 Nane waŋ kusremba kinaig ka piyal taŋge pa ande dikŋginaig le ugmba minna le kaŋgernaig ta kualegaŋ pasokanu bret turmba pa mbolŋge minnaig le kaŋgerkinaig. \p \v 10 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Kualegaŋ kilaig ta afu kilmba yalpe ŋgina le \v 11 Simon Petrus nu ndek kina ka waŋ poŋga kumaŋ kualegaŋ ŋak ta didikina le tabek kina. Kualegaŋ sugo ta burkinaig ta 153 minnaig ta pitinuŋge kumaŋ pur ndakina. \p \v 12 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Tane ilmba isukusap ŋgina. Nuŋe dubiwanu taŋgo nane ne ima ŋga kusnawam tuku kuru-kuruka nu kusna ndanaig. Nu naŋgine Suŋgo ta nane katesenaig. \v 13 Kile nu tiŋga bret kualegaŋ tur kilmba walmba niŋgina le nyinaig. \p \v 14 Yesus nu kummba tiŋgina sulumba ait te nu nuŋe dubiwanu taŋgo tugumŋge prowam keŋna. \s1 Yesus nu Petrus ndoŋ pasatina \p \v 15 Nane isukuse sulunaig le Yesus nu Simon Petrus sana: Yohanus tuku kiŋo Simon, ne taŋgo kame te liniŋmba ne suŋgomba ye tuku kume purte e ŋga kusnana le nu Yesus sana: Suŋgo ne kila. Ye ne nzaliyate ŋgina. Taŋakina le Yesus ndek sana: Ne ye tuku sipsip fat isukusneniŋga ŋgina. \p \v 16 Kile nu maŋ kusnawam arna: Yohanus tuku kiŋo Simon, ne ye tuku suŋgomba kume purte e ŋga kusnana le nu lafumba sana: Suŋgo ne kila. Ye ne nzaliyate ŋgina. Taŋakina le Yesus nu sana: Ne ye tuku sipsip kulatka mina ŋgina. \p \v 17 Kile nu maŋ kusnawam keŋna: Yohanus tuku kiŋo Simon, ne ye tuku suŋgomba nzalinate e ŋga kusnana. Yesus nu ne ye tuku suŋgomba nzaliyate ŋga sawam keŋna le Petrus nu ŋgamuŋgal piti ŋak sana: Suŋgo, ne wam ŋakmba kila. Ye ne nzaliyate ta ne kila minit ŋgina. Taŋakina le Yesus nu sana: Ne yiŋe sipsip isukusneniŋga. \v 18 Ye siŋka sanamŋgit. Ne mbanzo minmba ma kambim tuku idusmba let tiŋmba naŋe nzali ndo dubimba tiŋga kine promba minna. Ne saibo pilmba wai kuitka le andeŋge let tumba ne kusmba nu tuku wamdus neŋge dubiwa ŋga nu ne didika kaŋgat ŋgina. \v 19 Nu taŋamba Petrus dir pasa sana. Ŋgumneŋga Petrus nu kummba Kuate tuku nyu suŋgo te-mbolamŋgat ta nu tumna. Taŋaka sana sulumba nu ndek sakina: Ne ye dubiya ŋgina. \p \v 20 Taŋakina le Petrus nu mbilka taŋgo ande Yesus nu tuku kume pur mayena ta ilna le kaŋgerna. Taŋgo ta nane buk wande mbolŋge isukusmba minmba nu Yesus patumba minyoka gemna sulumba ima nu ne tuku kupet taŋgo mayok kaŋgat ŋga Yesus kusnana. \v 21 Petrus nu taŋgo ta ilna le kaŋgermba ndek Yesus sana: Suŋgo, taŋgo te nu ndaŋamŋgat ŋga sana le nu lafumba sana: \v 22 Nu abo minwa le ye luka ndekamŋgit ŋga idusi ta ne tuku piro kuga. Ne ye dubiya ŋgina. \p \v 23 Ŋgumneŋga Yesus tuku mbal afu taŋgo ta kume nda ŋga sakinaig le pasa ta suŋgokina ta Yesus nu taŋgo ta kume nda ŋga sa ndakina. Kuga. Nu teŋenmba sakina: Nu abo minwa le ye luka ndekamŋgit ŋga idusi ta ne tuku piro kuga ŋga Petrus sana. \p \v 24 Yesus dubiwanu taŋgo nu kume nda ŋga sakinaig ta ye Yohanus. Wam kame te ŋakmba yiŋe ammbi kaŋgerken sulumba pasa te kuyarke liket. Pasa te siŋka son pasa ta sine kila. \v 25 Yesus nu maŋau afu suŋgomba turmba ke likina. Ande nu wam ta ŋakmba kuyarke likina kande kilke tugu ŋakmba mbolŋge waŋe ta patikam tuku ma kumuŋ kuga kande. \p Son.