\id JAS - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h YAKOBUS \toc1 Yakobusŋge waŋe kuyarna \toc2 Yakobus \toc3 Yak \mt1 YAKOBUS \mt2 Yakobusŋge waŋe kuyarna \ip Maria nu Yesus te-pilna sulumba ŋgumneŋga nu maŋ kiŋo bailkamba turmba kile-patikina ta nyu kat naŋgine Yakobus Yosef Simon Yudas. Ta tuku pasa ande Mateus 13.55 mbolŋge minit. \ip Waŋe te Yakobusŋge kuyarna. Maib nuŋe Yudas tuku waŋe mata Kuate tuku Pasa mbolŋge minit. \c 1 \p \v 1 Israel tugu 12 kilke tugu kise kise mbolŋge mine likade tane ŋakmba kaiye. Ye Yakobus Kuate le Suŋgo Yesus Kristus nale tuku piro taŋgo minet. Yeŋge tane tuku waŋe te kuyarmba pilet. \s1 Piti ŋgamukŋge saŋgri tiŋgap \p \v 2-3 Tira kame, taŋgine ŋgamuŋgal son piti ŋgamukŋge saŋgri tiŋguwa ta bike ndakam tuku maŋau tane mbolŋge saŋgri tiŋgamŋgat. Wam ta tane kila. Ta tuku tane piti yimyam kaŋgerka gare-garekap. \v 4 Ŋgamuŋgal son bike ndakam tuku saŋgri ta kusre ndamba biye dewap le ma ma maŋau magenu ŋakmba tane mbolŋge mayok kuwaig. \p \v 5 Tane wamdus kuyar mayenu te-fugumba kande tane Kuate yabaŋap le nuŋge suŋgomba tiŋgamŋgat. Nu kilke mbol mbal tuku suŋgomba waknyate tuku. Nu taŋgo wam ande tuwit sulumba nu sawe lika nda tuwit. \v 6 Tane Kuate tala ndamba nu kumuŋ ŋga nu yabaŋap. Ande nu wamdus terokate ta nu bubreŋge yu fitte le yu toŋgel tiŋgate taŋaŋ. \v 7-8 Nuŋe mine ŋakmba mbolŋge nu wamdus kine inummba tugusemba ke ndakate. Taŋaŋ taŋgo ta Kuate tugumŋge wam ande tamŋgit ŋga idus ndawa. \p \v 9 Tira kame, tane tuku afu sanzal minig ta tane Yesus mbolŋge nyu sugo tade tukunu wam ta tuku ndo payamkap. \v 10 Tane tuku afu agaŋ ndende suŋgomba ŋak minig ta Yesus tinaig tukunu kile tane kilke mbol mbal am mbolŋge nyu kugatok minig. Wam ta tuku tane payamkap. Agaŋ ndende ŋak mbal mindesil bot taŋaŋ pitik kugawamŋgaig. \v 11 Ki promba mindesil bot tugunu piyit le lamba supika ndeka mindepiye mayenu ta ŋgisikate. Taŋamba ndo taŋgo agaŋ ndende ŋak nuŋe piro ŋgamukŋge nu kummba nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kusrekate. \s1 Wam ŋayonu kam tuku tugu \p \v 12 Taŋgo nu piti ait mbolŋge wamdus bulok pilmba saŋgri tiŋgate ta nu gare ŋak minanu taŋaŋ minit. Nu piti kuramba kumumbi mayok kuwa sulumba nu abo ŋak minmba minamŋgat. Kuate nu nuŋe kume purde mbal taŋamba niŋgam tuku sakina. \p \v 13 Tane tagotiŋgam tuku ait mbolŋge wam ŋayonu kam tuku idusde ta Kuateŋge ye tagoyate ŋga sa ndakap. Andeŋge Kuate wam ŋayonu kam tuku tagowam kumuŋ kuga. Nu mata taŋgo ande wam ŋayonu kam tuku tago ndate. \v 14 Taŋgo nu nuŋe nzali ŋayonuŋge nu didikate sulumba wam ŋayonu kam tuku tagote. \v 15 Nu nzali ŋayonu kam tuku idusmba minit ma ma nzali ŋayonu te-mayokmba unekate. Uneka minit le ma ma wam ŋayonu ta suŋgoka nu te-ŋgisite. \p \v 16 Tira kame, tane kuraukap. Tane wamdus mbarbekaig. Kuate nu sine unekam tuku tago ndasiŋgit. \v 17 Agaŋ magenu ŋakmba nu tugumŋge ndekade. Bulu ŋakmba mine likade Kuate nu tugu. Nu samba tuku bulu kise mayok kinig taŋamba nu kise mayok nda kinit. Nu purfeŋnu ndo minmba minit. \v 18 Nuŋe nzali mayok kina le nu nuŋe pasa tugusekmbi sine kile-patikina le sine nu tuku mbal ŋakmba ŋgamukŋge sine amboŋga nu tuku kiŋo kame mayok kageŋ. \s1 Sine Kuate tuku pasa ismba kumube \p \v 19 Tira kame, wam te kila palpe. Tane pitik pasa isam tuku kilba palpe. Pitik ndo pasa saka gubra te ndakap. \v 20 Taŋgo nu gubra tate ta Kuate nu nzalite maŋau mayenu te-mayok ndate. \v 21 Ta tuku taŋgine wamdus kutur taŋgine wam ŋaigonu ŋakmba kusrekap sulumba tane ŋgan minmba Kuate nu nuŋe pasa taŋgine wamdus sinamŋge pilna ta kumnemŋge minap. Kuate tuku pasa taŋge tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgam kumuŋ. \p \v 22 Tane Kuate tuku pasa ismba kumu-kumuwap. Nu tuku pasa isendo kade sulumba sine kumuŋ ŋgade ta taŋgine wamdusŋge yabritiŋgit. \v 23 Taŋgo ande nu Kuate tuku pasa isendo ka kumu kumu ndate ta nu taŋgo ande kanummbi nuŋe tumail kiŋgeŋmba kaŋgerte taŋaŋ. \v 24 Nu nuŋe tumail kaŋgerte sulumba nu kumba nuŋe tumail ndaŋ ndaŋ ta nu pitik gilaiŋgate taŋaŋ. \v 25 Ande nu Kuate tuku pasa purfeŋnu taŋgo tuku muskil kile-tidiŋgate ta ismba nu lato lato kila pilit sulumba gilai ndaŋga kumu-kumuwa ta nu gare suŋgo ŋak minit. \p \v 26 Ande ye Kuate dubimba mbariŋet ŋgate sulumba nu nuŋe mane kulat ndaka fare fare pasa kile-mayokkate ta nuŋe wamdusŋge yabrite. Nuŋe mbariŋte maŋau ta alo kugatok. \v 27 Tane nane munzanu mbal pino kuembol nane tuku piti sinzaŋniŋmba turkap. Tane kilke te tuku maŋau ŋaigonu ŋakmba kusrekap. Mbariŋ maŋau ta Kuate am mbolŋge tugusek. \c 2 \s1 Taŋgo tuku mindepiye pile ndaniŋgap \p \v 1 Tira kame, siŋgine Suŋgo Yesus Kristus Kuate tugumŋge nyu suŋgo ŋak minit ta tane nu tuku mbal minmba ŋgarosu mindepiye mbolŋge taŋgine tira kame pile ndaniŋgap. \v 2 Pasa te tane katesewam tuku satiŋgamŋgit. Kusem ait mbolŋge ande nu tawi mayenu tiŋmba mindepiye mayete le ande nu sanzalnu tawi urfunu tiŋgit le nale kumu kumu prowik. \v 3 Tane taŋgo tawi mayenu ŋak nu make pilmba sakade: O tira, ne sine tugum teŋge mbili mayenu mbolŋge minyoka ŋga sade sulumba taŋgo sanzalnu ta ake agaŋ ŋga ne ka siŋge tiŋga ko pro ibeŋ teŋge minyoka ŋga sade ta \v 4 tane Yesus tuku maŋau mbilmba wamdus tugusekmbi muŋgu pile ndaŋgade. \p \v 5 Tira kame, tane ye tuku pasa te isap. Kuate nu ima kate Yesus tuku son ŋga nu kulatkate ma sinam kambim tuku madiniŋgina. Agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbal e ko sanzal mbal? Nane kilke mbolok mbal am mbolŋge sanzalnu minig mbal ta madiniŋgina. Kuate nu taŋamba nuŋe kume purde mbal nu ndoŋ minmba minamŋgaig ŋga sakina. \v 6 Tane ndaŋam tuku mbal ta tumail panniŋgig? Ima kateŋge piti suŋgo tiŋmba tane didika kilmba ka pasa mbolŋge kile-tidiŋgade? Agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbalŋge taŋade. \v 7 Yesus tuku nyu mayenu tane tinaig ta agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbalŋge ŋayo silide. \p \v 8 Kuate tuku pasa ande teŋenmba sakate. Tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo tane tugumŋge minig mbal tuku kume purap ŋgate. Tane Kuate tuku tukul suŋgo ta kumu-kumumba minap. \v 9 Taŋgine ammbi taŋgine muŋgu pileŋgade ta Kuate tuku tukul pasa taŋge tane mbarde wam ta te-mayokmba tumtiŋgit. \v 10 Tane Kuate tuku tukul pasa ŋakmba dubika ndindo ndo lukawap ta tane tukul ŋakmba lukakanu taŋaŋ. \v 11 Ta ndaŋam? Kuate nu tukul ande teŋenmba sakina: Taŋgo pino muŋgu kuayar ndakap ŋgina. Nu tukul ande mata sakina: Taŋgo ande bale ndawap ŋgina. Tane muŋgu kuayar ndakade sulumba ande balewap ta tane Kuate tuku tukul pasa ŋakmba lukakanu taŋaŋ. \p \v 12 Tukul kitek Yesusŋge pilna ta sine tukul ta alonu dubikeg e ko kuga. Kuate nu taŋamba sine pilesiŋgamŋgat. Sine ta idusmba muŋgu kume purkube. \v 13 Ande nu tukul maŋau kitek dubi ndamba afu mape ndakuwa ta Kuate nu taŋgo ta pilemba mapewe nda. Ande nu afu mapeka minwa ta pilewam tuku kame nu laipamŋgat. \s1 Ŋgamuŋgal tugusek \p \v 14 Tira kame, ande nu sakate: Ye Kuate tuku saŋgri tomba tiŋget ŋgate sulumba maŋau ta tuku alonu kile-mayok ndakuwa ta Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwe tuwe nda. Nu ŋgisinuŋgat. \v 15 Taŋgine tira ande tawi le nyamagaŋ tuku denkuwa le \v 16 tane nu samba ose tira, ne wamdus bulok ŋak kaye sulumba ŋgamuŋgal mukuk mina ŋga sawap sulumba nu tur ndawap ta pasa ta nu ndaŋmba turamŋgat ŋga idusde. \v 17 Wam ndui taŋaŋ ndo ande nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgate sulumba ta tuku alonu kile-mayok ndakate ta nu ŋgamuŋgal son kugatok minit. \p \v 18 Ande nu ye tuku pasa te isam mbulmba teŋenmba sakamŋgat. Ne wam magenu kumba minit ta ye Kuate tuku saŋgri tomba tiŋget ŋgamŋgat. Nu taŋamba sayuwa ta ye nu teŋenmba kusnawamŋgit. Ye wam magenu ke liket maŋau ta mbolŋge yiŋe ŋgamuŋgal son ne tumnam kumuŋ ta ne ŋgamuŋgal son ŋgate ta ame maŋaumbi tumyamŋgat. \v 19 Mbara ndindo ndo minit ŋga ne son ŋgate ta maye ta bukla ŋaigonu nane mata Mbara ndindo ndo minit ŋga kuru kuru suŋgo tade. \v 20 Ne siŋka ŋginŋgan taŋgo ande. Ande nu Kuate tuku son ŋgate sulumba nu wam magenu ke ndakate ta nu ŋgamuŋgal son kugatok minit ŋga sawamŋgit. \p \v 21 Ye pasa tembi tumtiŋgamŋgit. Siŋgine mbuŋ Abraham nu nuŋe kiŋo atrau mbain mbolŋge pilmba balemba Kuate tuku atraukam bafuna. Nu wam ta kina le Kuate nu maŋau ta kaŋgermba Abraham nu ye am mbolŋge tiŋreknu minit ŋga sakina. \p \v 22 Ata. Nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgina sulumba alonu te-mayokmba wam ta kina. Wam kina ta mbolŋge nuŋe ŋgamuŋgal son kumumbi mayok kina. \v 23 Taŋamba kuyar pasa Abraham tuku sakina ta kumuŋgina. Pasa ta teŋenmba. Abraham nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgina le Kuate nu tuku ŋgamuŋgal son ta kaŋgermba nu taŋgo tiŋreknu ŋgina. Taŋgo te ye tuku gulab ŋgina. \v 24 Ata. Ande nu Kuate tuku son ŋga wam ta tuku alonu turmba kile-mayokkate ta nu Kuate am mbolŋge taŋgo tiŋreknu minit. \p \v 25 Ye pasa andembi maŋ tumtiŋgamŋgit. Rahab nu taŋgo didik farmba minna le Yosuaŋge Zu taŋgo armba kukulnikina le pino ta tuku tumbraŋ wam katesewam pronaik le nu nale tuku pasa ismba Kuate nu kumuŋ ŋga nu nale turka lukam tuku ndin kise tumnikina. Nu wam kina ta nu Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kina. \p \v 26 Ne tuku kanu ŋgarosu kusrete ta ŋgarosu nu kumaknu minit. Taŋamba ndo ne ye Kuate son ŋget ŋga ta tuku alonu kile-mayok ndakate ta ne tuku ŋgamuŋgal son mata kumaknu minit. \c 3 \s1 Mane fudiŋndo ta saŋgri ŋayo \p \v 1 Tira kame, sine Kuate tuku pasa kukliweg mbal nane afu sine tuku mbar maŋau kaŋgerkam tuku kulatkade. Ta tuku tane gudommba piro ta pitik nda tap. \v 2 Sine ŋakmba mbareg tuku. Ande nu nuŋe mane tugu kulat mayete ta nuŋe ŋgarosu tuku nzali ŋakmba kile-ibeŋkam kumuŋ. Taŋgo ta nu purfeŋnu. \p \v 3 Hos poŋgade mbal ta nane ain fudiŋndo tumba naŋgine nzali dubiwam tuku hos tuku miŋgek sinamŋge patikade. Ain ŋai fudiŋndo tambi agaŋmor suŋgokanu ta mbilam kumuŋ. \p \v 4 Waŋ tuku maŋau mata kaŋgerap. Waŋ suŋgokanu bubre suŋgo tiŋga waŋ kadute le pinderkate. Waŋ kulat taŋgo nu animbi kambim tuku iduste sulumba ulum ŋai fudiŋndo tambi waŋ suŋgo ta mbilte le bubre kuerka kinit. \p \v 5 Taŋamba ndo mane nu agaŋ ŋai fudiŋndo ta saŋgri ŋayo minit. Nu wam sugo ke likate ta tuku payamkate. Pa mirmin fudiŋndo ta duŋe sinamŋge ndeka pa suŋgo tiŋgate. \v 6 Taŋamba ndo siŋgine mane te mata pa taŋaŋ. Nu agaŋ ŋai fudiŋndo kilke te tuku wam ŋaigonu ŋakmba kile-mayokkam kumuŋ. Nu Satan tugumŋge wam ŋaigonu kilmba ŋgarosu kutur tuwit sulumba taŋgo tuku mine ŋayo silite. \p \v 7 Taŋgoŋge agaŋmor yimyam, sar umaŋ, agaŋ rabmba likade, kualegaŋ ta ŋakmba kuapi niŋmba kulatkade le ŋgan patikade. Nane afu buk taŋanaig ta \v 8 taŋgo nu nuŋe mane taŋamba kulatka te-ibeŋam kumuŋ kuga. Mane te agaŋ ŋayonu ndo. Nu kame mbeŋ taŋaŋ kame agaŋ ŋak minmba mburerikate. \v 9 Sine siŋgine mane tembi siŋgine Mam Suŋgo tuku nyu te-duŋgeg sulumba maŋ taŋgo kasureg. i ... Kuate nu taŋgo nuŋe suk wakeina. \v 10 Miŋge ndui tembi nyaro pasa saka kasur pasa mata sakeg. O tira kame, wam ta ŋayonu ndo. \v 11 Kule burok ndui tambi kule mayenu kaglinu turmba prowam kumuŋ kuga. \v 12 Fik ail mbolŋge olif alonu prowam kumuŋ e? Ko grep muli mbolŋge fik prowam kumuŋ e? Yu sinamŋge mata kule prowam kumuŋ kuga. \s1 Wamdus kuyar tugusek \p \v 13 Tane ŋgamukŋge ima nu ye kila suŋgo ŋak wamdus kuyar mayewet ŋga iduste. Ariya. Ne wamdus kuyar tugusek tuku alonu kile-mayokka wam magenu ke lika mine mayenu mbolŋge mina sulumba naŋe nyu payam ndaka. \v 14 Ne nane afu tuku mine mayenu tuku gubra pilmba naŋe ŋgarosu ndo idusmba ŋakmba tidoŋ panka minit ta naŋe nyu payamka ye wamdus kuyar mayenu ŋak minet ŋga yabri ndaka. \v 15 Ande nu taŋamba wamdus kuyar pilit ta Kuate tugumŋge te ndakate. Kilke te mbolok kila Satan tugumŋge tate. \v 16 Afu nane afu tuku mine mayenu tuku gubra pilmba naŋgine ŋgarosu ndo idusmba ŋakmba tidoŋ pankade mbal nane ŋgamukŋge gubra maŋau suŋgoka nane pur yimyamkade sulumba wam ŋaigonu gudommba ke likade. \p \v 17 Ande nu ŋgamuŋgal kuyar tugusek Kuate tugumŋge tate ta nu alonu teŋenmba kile-mayokkate. Nu maŋau purfeŋnu dubimba gubra kugatok wamdus mukuk minmba nu afu tuku pasa pitai ndaka nu ŋakmba sinanu wam magenu nane mbolŋge ke likate. Nu yabri maŋau kugatok wamdus ndindombi nane afu mbolŋge wam tugusek ke likate. \p \v 18 Nane ŋgan minmba wamdus mukuk taŋgo ŋgamukŋge te-mayokde mbal alonu nane mbolŋge maŋau tiŋreknu mayok kinig. \c 4 \s1 Kilke te tuku maŋau ndoŋ ulendi ndakap \p \v 1 Ŋgarosu tuku nzali yimyam taŋgine wamdus sinamŋge kame bumba minig. Ta tuku tane kualeyauka pasambi kame bude. \v 2 Tane wam afu kilam idusde ta tane kilam fugumba ande balewam idusde. Tane wam afu kilam tuku am kikoŋ tiŋgade ta kilam fugumba kualeyauka kame bude. Tane Kuate wam afu yabaŋ ndade tukunu tane wam ta denkanu minig. \v 3 Ko tane wam afu kilam tuku Kuate yabaŋde ta tane taŋgine nzali dubikam idusde tukunu Kuate nu nda tiŋgit. \p \v 4 Tane Kuate ndo idus ndade. Ande nu kilke te tuku maŋau ndoŋ ulendikate ta nu Kuate tuku ŋgueu minit. Wam ta tane kila. Tane kilke te tuku maŋau ndoŋ ulendikam idusde ta tane Kuate tuku ŋgueu taŋgo mayok kinig. \p \v 5 Kuate tuku pasa ande teŋenmba sakate. Tukul Guwa Kuate nu siŋgina ta sine Kuate ndo idusam tuku nu saŋgri ŋak sine kulatkate. \v 6 Ŋgarosu tuku nzali yimyam kile-ibeŋka Kuate ndo idusam tuku nu ake sinaŋ sine lato lato make patikate. Kuate tuku pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Mbe mbolmbolkade mbal Kuate nu nane ndoŋ ŋgueu minit. Nyu te-ibeŋmba minig mbal nu ake sinaŋ nane make patikate ŋgate. \rq Sindaun 3.34\rq* \m \v 7 Ta tuku tane ŋgan patika Kuate kumnemŋge minmba tane saŋgri tiŋga dirnaŋga minap le Satan nu tane kusreka kua kaŋgat. \v 8 Tane Kuate tugum kape le nu tane tugum prowamŋgat. Tane mbarde mbal tane taŋgine une maŋau kusrekap. Wamdus ar ar ŋak minig mbal tane wamdus ŋaigonu kusrekap sulumba wamdus ndindo ŋak purfeŋnu minap. \v 9 Tane taŋgine une tuku sinanu Kuate am mbolŋge malmbikap. Taŋgine nzumilkade maŋau mbilmba wamdus piti suŋgo tap. Tane gare maŋau mbilmba ye mbaren ŋga kikonu lok minap. \v 10 Tane taŋawap ta Suŋgo nu tane kilmba kile-mayokkamŋgat. \s1 Tira ande pile ndawap \p \v 11 O tira kame, tane taŋgine taŋgine muŋgu ŋgumnem pasa sa ndakap. Ande nu tira ande tuku ŋgumnem pasa sakate ko nu pilete ta nu Kuate tuku tukul turmba ŋgumnem pasa tumba pilete. Ne Kuate tuku tukul pilete ta ne tukul ta dubi ndate. Ne tukul tuku ma tumba naŋe ma ta tukulŋge tate le ne tukul tuku pile taŋgo mayok kinit. \v 12 Kuateŋge ndo tukul kile-mayokka sine tuku pile taŋgo minit. Ande mine ndakate. Nuŋge ndo sine tuku muskil kile-tidiŋgam kumuŋ. Nuŋge ndo sine pitaikam kumuŋ. Ne ima le tira ande pilete? \s1 Payamkam tuku maŋau kuraukap \p \v 13 Tane afu teŋenmba sakade. Kite ko indole ye tumbraŋ suŋgo ande mbol kumba taŋge yar ndindo piroka ndametiŋ suŋgomba kilamŋgit ŋgade. Tane taŋamba sakade mbal pasa te isap. \v 14 Indole wam ande prowam tuku ta tane gilai minig. Tane tuku abo guwa bidu taŋaŋ kile kaŋgereg le pitik kugate taŋaŋ. \v 15 Ta tuku tane teŋenmba sakap: Kuate nuŋe nzali dubiwa le sine abo minbe sulumba sine taŋamba taŋamba kamŋgig ŋga sakap. \v 16 Tane mbe mbolmbolka taŋgine ŋgarosu ndo payamkade maŋau ta ŋakmba ŋaigonu ndo. \v 17 Tane wam magenu kam tuku kila ŋak minmba ke ndakap ta tane mbarde. \c 5 \s1 Agaŋ ndende tuku ndo idusde mbal piti tamŋgaig \p \v 1 Agaŋ ndende gudommba ŋak mbal tane pasa te isap. Tane piti sugo kaŋgerkamŋgaig ta tuku tane malmbi suŋgowap. \v 2 Taŋgine agaŋ ndende ta meŋgam tuku minig. Taŋgine tawi magenu subiŋge nyam tuku minig. \v 3 Kile kugawam tuku ait te mbolŋge tane kilke te tuku agaŋ ndende kile-maŋgurkade ta taŋgine ndametiŋ use purka sasukam tuku minig. Tane taŋgine miroŋ ndo idusmba ndametiŋ tode le use purka sasukade. Ŋgumneŋga taŋgine mbar use purkade wam ta mbolŋge kilimok mayok ka pa taŋaŋ tiŋga taŋgine ŋgarosu pasokamŋgat. \p \v 4 Tane isap. Piro mbal tane tuku piro mbolŋge nyamagaŋ kilnaig ta tane kumumbi nane piya niŋge ndakinaig. Piya inumnu tane tugumŋge minig taŋge tane tuku mbar te-mayokte. Piro mbal tuku malmbi ta Kuate Suŋgo nu isit. \v 5 Tane agaŋ ndende magenu ŋak gare suŋgo tumba nzumilka minig mbal tane agaŋmor buk nyam tuku kumuŋgate taŋaŋ tane baletiŋgam tuku ait patukate. \v 6 Tane taŋgo magenu kilmba yabri pasa mbolŋge patika bale farniŋginaig ta nane naŋgine ŋgarosu turam tuku saŋgri kugatok. \s1 Tane ŋgan minap \p \v 7 Tira kame, tane wamdus bulok minmba Suŋgo prowam tuku tairŋga minap le ma ma nu prowamŋgat. Tane piro miro taŋgo tuku maŋau kaŋgerap. Nu nyamagaŋ ŋgu deŋpurmba wamdus bulok minmba alonu tairŋga minit le sawe piymba ka ka ki prote le nyamagaŋ kilit. \v 8 Taŋamba ndo tane ŋgamuŋgal wamdus bulok ŋak minmba saŋgri tiŋgap. Suŋgo prowam tuku ait buk patukate. \p \v 9 Tira kame, taŋgine taŋgine muŋgu gubra pile ndakap. Tane taŋawap ta Suŋgo nu tane piletiŋgamŋgat. Nu prowam tuku ait buk patukate. \v 10 Tuan taŋgo kame Kuate tuku pasa kuklimba nane piti ait mbolŋge ŋgamuŋgal mukuk wamdus bulok minmba saŋgri tiŋginaig wam ta ndo tane idusmba kumu-kumuwap. \v 11 Nane piti sugo kaŋgerka dirnaŋginaig tukunu nane gare suŋgo ŋak mbal ŋgeg. Yob nu piti sinamŋge ŋgamuŋgal mukuk ŋak minmba saŋgri tiŋga minna. Suŋgo nu taŋgo mapeka sinzaŋniŋgit taŋamba ndo nu ŋgumneŋga Yob make pilmba sinzaŋna. \s1 Wam pagu pasa yeki yeki \p \v 12 Tira kame, ye pasa suŋgo te satiŋgamŋgit. Tane pasa ande sakam ŋga ki am mbolŋge ko kilke am mbolŋge ko agaŋ ande nyu mbolŋge taŋgine pasa saŋgri pile ndawap. Tane au ŋgam idusmba kande au ndo ŋgap. Kuga ŋgam idusmba kande kuga ndo ŋgap. Tane taŋa ndawap ta Kuate nu tane kilmba pasa mbolŋge kile-tidiŋgamŋgat. \p \v 13 Tane tuku ande piti ŋak ndeta nu Kuate yabaŋwa. Ande nu wamdus bulok ŋak ndeta nu Kuate tuku nyu te-duŋga mune ulwa. \p \v 14 Ande nu guaze ŋak ndeta Yesus dubide mbal tuku gabat kame wikuwa le nane nu tugum promba Suŋgo tuku saŋgri idusmba gureŋ pisnemba yabaŋwaig. \v 15 Tane Suŋgo tuku saŋgri tomba tiŋga nuŋge guaze pitaiwamŋgat ŋga yabaŋap ta nu taŋgo ta tuku muskil te-tiwe tambimŋgat. Nu guaze taŋgo te-tiwa sulumba nu tuku une ta ŋakmba sauke tambimŋgat. \v 16 Ta tuku taŋgine une afu taŋgine taŋgine tira kame ndoŋ kile-mayokka sakap sulumba tane maŋ mage minam tuku Kuate yabaŋap. Taŋgo tiŋreknu ande nu Kuate yabaŋwa ta nu tuku yabaŋ maŋau saŋgri ŋak. \v 17 Tuan taŋgo Elia nu sine mineg teŋen taŋgo. Nu sawe nda piywa ŋga nu wamdus saŋgrinu pilmba Kuate yabaŋna le yar keŋmba tambun 6 sawe piye ndakina. \v 18 Nu maŋ sawe piywa ŋga yabaŋna le sawe piyna le kilke mbolŋge nyamagaŋ ŋakmba tiŋginaig. \p \v 19 Tira kame, tane pasa te kila palpe. Tane tuku ande tugusek maŋau kusremba bariŋga ndekuwa le andeŋge nu te-luka tumba Kuate tugum prowa ta nu wam mayewamŋgat. \v 20 Ande nu une taŋgo tumba ndin mayenu tumte le nu ŋgamuŋgal biye mbilmba nuŋe mbar kusrekate ta nu taŋgo ta tuku kanu turte le nu ŋgisike nda. Kuate nu tuku une sauke tuwit. \p Son.