\id HEB - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h HIBRU \toc1 HIBRU Zu mbal tuku waŋe \toc2 Hibru \toc3 Hib \mt1 HIBRU \mt2 Zu mbal tuku waŋe \ip Gabat ande nu Zu mbal afu Yesus tuku son ŋginaig ta nane tuku waŋe kuyarna te tugunu teŋenmba. \ip Zu mbal afu Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋginaig sulumba naŋgine tukul maŋau ambokok kusrekinaig. Kusrekinaig ta naŋgine mbal afuŋge piti serniŋginaig le nane maŋ tukul kame ta dubikinaig. Taŋanaig le Yesus dubiwanu gabat andeŋge waŋe te nane tuku wamdus te-tiwam tuku kuyarna. \ip Yesus nu ambokok maŋau ŋakmba kumumba maŋau kitek te-mayokna. Nu kumna sulumba nuŋe ndarembi sine muskil nduiye kile-tidiŋga siŋgine pris gabat suŋgo minit. Ta tuku nane maŋau ambokok saŋgri kugatok ta nduiye kusreka Yesus ndo dubiwaig ŋga nu waŋe te kuyarna. \c 1 \s1 Kuate tuku Kiŋo nu eŋel kame liniŋmba o mbolŋge minit \p \v 1 O buk Kuate nu maŋau kise kisembi nuŋe pasa tugusek tuan taŋgo tuku miŋge mbolŋge kile-mayokka minanu le sine tuku wa mbuŋ kame nane isanu. \v 2 Ismba minnaig le ma ma kugawam tuku ait te mbolŋge nu nuŋe Kiŋo nuŋe mbolŋge nuŋe pasa te-mayokmba sasiŋgina. Agaŋ ndende ŋakmba nu wai mbolŋge patikam tuku nu Kiŋo nuŋe pilna. Tugu mbolŋge Kuate nu sakina le Kiŋo nuŋeŋge kilke te te-mayokna. \v 3 Kuate tuku kilŋa nu minit tuku maŋau ŋakmba nuŋe Kiŋo nuŋe mbolŋge minig le kaŋgerkeg. Nale ndindo minik. Kiŋo nuŋeŋge pasa saŋgrinu sakate le agaŋ ndende ŋakmba naŋgine ma mbolŋge minmba kumumbi piroka minmba minig. Nuŋe Kiŋo taŋge taŋgo tuku une sauke suluna sulumba Kuate Suŋgo Ndindo nu tuku ndinam kumamŋge samba mbolŋge minyokina. \v 4 Taŋana le Kuate nuŋe Kiŋo nyu suŋgo te-mayokna le nu tuku nyu taŋge eŋel tuku nyu liniŋgina. Ta tuku nu nuŋe miroŋ mata eŋel kame ŋakmba liniŋgina. \v 5 Kuate nu nuŋe Kiŋo ta teŋenmba sana. \q1 Ne ye tuku Kiŋo. Kite ye ne tuku Mam mayok kinet ŋgina. \rq Mune 2.7\rq* \m Kuate nu eŋel ande taŋamba sa ndana. Nu maŋ nuŋe Kiŋo sana: \q1 Ye ne tuku Mam mayok kaŋgit. \q1 Ne ye tuku Kiŋo minamŋgat ŋga sana. \rq 2 Samuel 7.14\rq* \m Nu eŋel ande taŋamba sa ndana. \p \v 6 Kuate nuŋe Kiŋo mulum kilke te mbolŋge te-mayokam bafuna sulumba nu nuŋe Kiŋo nuŋe tuku teŋenmba sakina. \q1 Yiŋe eŋel kame, tane nu tuku nyu te-duŋga nu mbariŋap ŋgina. \rq Lo 32.43\rq* \m \v 7 Kuate nu nuŋe eŋel kame tuku teŋenmba sakina. \q1 Yiŋe eŋel kame nane bubre taŋaŋ kile-mayokket. \q1 Yiŋe kukul mbal pa mane taŋaŋ kile-mayokket ŋgina. \rq Mune 104.44\rq* \m \v 8 Nu nuŋe Kiŋo tuku pasa teŋenmba sakina. \q1 Ne Kuate. Ne nyu suŋgo ŋak naŋe mbal kulatka minmba minamŋgat. Kugawe nda. \q1 Ne kumumbi naŋe gageu kulatkate. \q1 \v 9 Ne maŋau tiŋreknu ndo nzalinu ne maŋau ŋaigonu ŋakmba mbulmba pitaikate. \q1 Ta tuku ye ne tuku Mbara naŋe mbal ŋgamukŋge ne suŋgomba make pilmba nyu suŋgo tinmba gare tinen ŋgina. \rq Mune 45.6\rq* \m \v 10 Kuate nu nuŋe Kiŋo tuku maŋ teŋenmba sakina. \q1 Suŋgo, ne tugu mbolŋge kilke te-mayokna. \q1 Ne naŋe wai kuyarmbi samba pilna. \q1 \v 11 Kilke samba ŋgisikamŋgaik ta ne taŋawe nda. \q1 Ne minmba minamŋgat. \q1 Kilke samba tawi taŋaŋ urfu patika ŋaigoŋgamŋgaik. \q1 \v 12 Taŋawaik le taŋgo nu tawi tumba filfilte taŋamba ne samba kilke filfilmba kile-sikamŋgat. \q1 Nane tawi abonu kilmba tiŋgig taŋaŋ ne samba kilke urfunu kile-sika maŋ abonu kile-mayokkamŋgat. \q1 Neŋge ndo mbilka kisemba mayok kine nda. \q1 Ne tuku yar mata kugawe nda. Ne minmba minamŋgat ŋgina. \rq Mune 102.25\rq* \m \v 13 Kuate nu maŋ lato nuŋe Kiŋo sana: \q1 Ne ye tuku ndinam kumam teŋge saŋgri ŋak minyok mina le ma ma yeŋge ne tuku ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka ne tuku kupe kumnemŋge patikamŋgit ŋgina. \rq Mune 110.1\rq* \m Nu eŋel ande pasa ta sa ndana. \v 14 Eŋel kame nane Kuate tuku pasa dubide tuku guwa ndo. Sine afu Kuateŋge muskil kile-tidiŋgam tuku mineg mbal nu nane kukulniŋgit le pro sine tursiŋgig. \c 2 \s1 Kuate nu ndin mayenu te-mayokna \p \v 1 Kuate tuku Kiŋo nu o mbolŋge minit tukunu sine nu tuku pasa mayenu isgeŋ ta ake wamwamka li ndaka kurauka likube. Sine taŋa ndabe ta sine waŋ taŋaŋ kundu mayenu limba fare fare kumba ka ŋgisikamŋgig. \p \v 2 O buk Kuate nu eŋel kukulniŋgina le nane Moses tukul tunaig ta son saŋgri ŋak. Siŋgine mbuŋ kame pasa ta lukanaig ta lafunu kumumbi tinaig. \v 3 Sine siŋgine muskil kile-tidiŋgam tuku pasa mayenu Suŋgoŋge te-mayokmba sakina le nane isnaig mbalŋge sine kubeu siŋginaig. Kile sine pasa mayenu te ake wamwamka likeg ta sine taŋamba ndo lafunu tamŋgig. \v 4 Kuate nu nuŋe pasa ta saŋgri pilemba wam yimyammbi nuŋe saŋgri kile-mayokka wam kitek ke likina. Nu nuŋe nzali dubimba Tukul Guwa tuku saŋgri yimyam niŋge likina. \p \v 5 Kilke kitek prowam tuku sakig ta kilke ta kulatkam tuku Kuate nu nuŋe eŋel madi ndaniŋgina. \v 6 Kuate tuku pasa mbolŋge ande nu teŋenmba kuyarna. \q1 O Kuate, taŋgo nu ima le ne mara mara nu idus timba minit. Nu ima le ne nu turam tuku kulatkate. \q1 \v 7 Ne ait fagnu nu tumba eŋel kame kumnemŋge pilna. \q1 Taŋana sulumba ne maŋ nu tumba te-mayokmba nyu suŋgo tuna. \q1 \v 8 Ne agaŋ ndende ŋakmba kilmba nu kumnemŋge patikina. \rq Mune 8.4-6\rq* \m Taŋamba Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba kilmba taŋgo kumnemŋge patikina. Agaŋ ande taŋgoŋge kulat ndakanu taŋaŋ mine ndakate. \p Son. Kile ait te mbolŋge agaŋ ndende ŋakmba taŋgo kumnemŋge minig le sine kaŋger ndakeg. \v 9 Kaŋger ndakeg ta Yesus kaŋgermba nu mbolŋge kila pileg. Kuate nu taŋgo ake sinaŋ make patika Yesus nu ŋakmba tuku kumwa ŋga nu tumba ait fagnu eŋel kame kumnemŋge pilna. Pilna le nu ŋakmba tuku kumna sulumba nyu suŋgo pasa ŋak mayok kina. \p \v 10 Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina. Ŋakmba nu tuku nzali ndo dubiwam tuku minig. Nu taŋgo gudommba nuŋe kiŋo kame mayok ka nuŋe kilŋa tugumŋge minam tuku idusna sulumba nu kumumbi nane tuku muskil kile-tidiŋgam tuku taŋgo rar suŋgo tuna. Yesus nu rar ta mbolŋge nu sine tuku gabat mayok ka sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit. \p \v 11 Taŋgo nane Kuate tuku mbal mayok kambim tuku ande nu atrau piro biyit ta nane nu ndoŋ tugu ndindo. Ŋakmba Kuate tuku minig. Ta tuku siŋgine Suŋgo nu sine yabu ndaka yiŋe maib kame ŋga \v 12 sine ndoŋ minam tuku Mam nuŋe teŋenmba sana. \q1 Mam Kuate, ye ne tuku nyu suŋgo ta yiŋe maib kame ndoŋ te-mayokmba saka minamŋgit. \q1 Ye naŋe mbal ŋgamukŋge munembi ne tuku nyu te-duŋgamŋgit ŋgina. \rq Mune 22.2\rq* \m \v 13 Nu maŋ kuyar ande mbolŋge teŋenmba sakina. \q1 Kuate, ye ne tuku saŋgri tomba tiŋget ŋgina. \rq Aisaia 8.17\rq* \m Pasa ande mata teŋenmba. \q1 Ye yiŋe maib kame Kuateŋge ye sina ta ndoŋ minet ŋgina. \rq Aisaia 8.18\rq* \m \v 14 Kuate nu Yesus tuna mbal nane ŋgarosu ŋak. Ta tuku Kristus nu sine taŋaŋ ŋgarosu ŋak mayok kina. Taŋamba nu maŋau ta dubimba nu kumna. Nu kumna ta tiŋga kume tuku saŋgri Satan te-ibeŋna sulumba \v 15 sine kumam tuku kuru-kuruka mineg ta sine tuku muskil kile-tidiŋga kuru kuru wam ta tukulna. \p \v 16 Nu eŋel kame turkam tuku nde ndakina ta kilimok. Nu sine Abraham tuku tugu ŋakmba tursiŋgam tuku ndekina. \v 17 Ta tuku nu nuŋe maib kame minig taŋaŋ mayok kina. Wam ta mbolŋge ndo nu sine tuku pris suŋgo mayok kambim kumuŋ. Nu kumna sulumba nu Kuate tugumŋge sine mapeka sine tuku atrau piro kumumbi biyit le Kuate nu sine tuku une sauka gilaiŋgate. \v 18 Nu sine taŋgo taŋaŋ mayok kina le Satan nu tagomba minna ta nu piti ta kamusna tukunu kile nu sine tago mbolŋge mineg ta nu sine tursiŋgam kumuŋ. \c 3 \s1 Yesus nu Moses lite \p \v 1 Tira kame, Kuateŋge sine ŋakmba wikina le sine nu tuku kuasmbi ndindo mineg. Nu Yesus kukulna le nu sine tuku pris suŋgo minit. Ta tuku siŋgine wamdus ŋakmba Yesus ndo idus tibe. \p \v 2 O buk Moses nu Kuate tuku mbal ŋgamukŋge piro ke mayemba minna. Taŋamba ndo Yesus nu Kuateŋge piro tuna ta nu piro ke mayena. \v 3 Nale arŋeŋ piro mayenaik ta Yesus nu Moses lite. Taŋgo ande wande pilit ta sine wande tuku nyu te-du ndaŋgeg. Sine taŋgo tuku nyu te-duŋgeg. \v 4 Wande ŋakmba taŋgoŋge patikade ta Kuate nu agaŋ ŋakmba tugu. \v 5 Moses nu piro taŋgo ndo Kuate tuku mbal ŋgamukŋge piro mayena. Kuate nu ŋgumneŋga wam kile-mayokkina ta nu wam ta tuku saka minna. \v 6 Kristus nu Kuate tuku Kiŋo minmba Kuate tuku mbal ŋgamukŋge piro mayena. Nu mbal ta tuku tugu. Sine wamdus saŋgrinu pilmba siŋgine Suŋgo tuku pasa alonu tairŋga minbe ta sine Kuate tuku mbal nu tuku wande taŋaŋ mineg. \s1 Ŋgamuŋgal kilba tukul ndakam tuku pasa \p \v 7 Sine Tukul Guwa tuku pasa ise mayebe. Nu teŋenmba sana. \q1 Kile ait te mbolŋge tane Kuate tuku pasa isig te \q1 \v 8 taŋgine mbuŋ Moses ndoŋ ma baknu mbolŋge minnaig taŋaŋ ŋgamuŋgal tukulmba kilba tukul ndakap. \q1 Nane ye tuku wamdus mukuknu te gubra pile sam tuku tago-tagonaig. \q1 \v 9 Nane yar 40 ye tuku piro saŋgrinu yimyam kaŋgerkumba \q1 ta tuku nda idusmba ye tago-tagoyumba minnaig. \q1 \v 10 Ta tuku ye mbal ta tuku gubra tumba nane tuku teŋenmba saken. Nane tuku wamdus tugusek kuga. Nane ye tuku maŋau katese ndade ŋgen. \q1 \v 11 Ye nane tuku gubra suŋgo tumba pasa saŋgrinumbi teŋenmba saken. Nane ye ndoŋ mabte nda ŋgen. \rq Mune 95.7-11\rq* \m Tukul Guwa nu taŋamba Kuate tuku miŋge pasa sakina. \p \v 12 Tira kame, tane riroŋ mayewap. Ande tane ŋgamukŋge wamdus tugusek kugatok minmba Kuate abo minmba minit nu talamba pitaiwikat. \v 13 Ki ait mindek taŋgine taŋgine muŋgu saŋgri pileniŋgap. Tane kile abo ŋak minig ait mbolŋge maŋau ta kusre ndawap. Tane taŋa ndawap ta une maŋau taŋge tane didikuwa le taŋgine ŋgamuŋgal tukulkikat. \v 14 Amboŋga sine Kristus wamdus ndindombi tigeŋ. Sine maŋau ta kusre ndamba taŋamba ndo minbe ta sine nu tugumŋge gare ŋak minamŋgig. \p \v 15 Kuate tuku pasa wam ta tuku teŋenmba sakate. \q1 Kile ait te mbolŋge tane Kuate tuku pasa isig te taŋgine mbuŋ kame taŋaŋ ŋgamuŋgal tukulmba kilba tukul ndawap ŋga sakate. \rq Mune 95.7-11\rq* \m \v 16 Tane idusap. Ima kate ŋgamuŋgal tukulmba kilba tukulnaig e? Moses nu nane ŋakmba kilmba Isip kusremba kinaig mbal ta. \v 17 Ima kate tuku Kuate nu yar 40 mbolŋge gubra tina e? Nane wam ŋaigonu ke lika ma baknu mbolŋge kume farnaig mbal ta. \v 18 Ima kate tuku Kuate nu pasa saŋgrimbi nane ye ndoŋ mabte nda ŋgina e? Nane nu tuku pasa ismba dubi ndanaig mbal ta. \v 19 Nane Kuate talamba nu kumuŋ kuga ŋga idusnaig tukunu nane nu ndoŋ mabte ndakinaig. \c 4 \s1 Kuate nu taŋgo ndoŋ mabtam tuku iduste \p \v 1 Kuate nu taŋgo afu nu ndoŋ mabtam tuku pasa saŋgrinu pilna ta kile minit. Kuga ndate. Ta tuku sine kuru-kuruka kurau mayebe. Sine Kuate ndoŋ mabtam tuku wam lisiŋgikat. \v 2 Sine siŋgine mbuŋ kame buk minnaig taŋaŋ kile mata pasa mayenu iseg. Nane pasa mayenu ismba talakinaig tukunu pasa ta nane tur ndakina. \v 3-5 Sine nu tuku pasa ismba son ŋgeg mbal ndo Kuate ndoŋ mabta mineg. Kuate nu tugu mbolŋge agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokka nuŋe piro ŋakmba sugluka mabtina. Kuate tuku pasa mbolŋge ande nu mara 7 tuku teŋenmba kuyarna. \q1 Kuate nu mara 7 mbolŋge nuŋe piro ŋakmba sugluka mabtina ŋga kuyarna. \rq Mulum Pasa 2.2\rq* \m Afu nu ndoŋ mabtam tuku Kuate nu sakina ta nane nu talamba pitainaig le nu nane tuku teŋenmba sakina. \q1 Ye gubra suŋgo tumba pasa saŋgrinumbi teŋenmba saken: Nane ye ndoŋ mabte nda ŋga saken. \rq Mune 95.11\rq* \m \v 6 Pasa taŋge sine teŋenmba tumsiŋgit. Kuate nu taŋgo ndoŋ mabtam tuku iduste. Nane amboŋga Kuate tuku pasa mayenu isnaig mbal ta nane nu talamba nu ndoŋ mabte ndakinaig. \v 7 Ta tuku ŋgumneŋga Kuate nu taŋgo ndoŋ mabtam tuku ait ande te-mayokna ta kite ki ait noten. Ye David tuku pasa buk satiŋgit ta Kuate nu teŋenmba sakate. \q1 Kile ki ait te mbolŋge tane Kuate tuku pasa isig te ŋgamuŋgal tukulmba kilba tukul ndawap ŋgate. \rq Mune 95.7-8\rq* \s1 Kuate ndoŋ mabteg wam kilke mbolok kuga \p \v 8 Yosua nu Israel mbal kilmba Kanan kilke mbol promba nane Kuate ndoŋ mabte ndakinaig. Nane taŋamba mabtinaig kande Kuate nu ŋgumneŋga maŋ mabtam tuku ait ande sa ndakina kande. \v 9 Kuate nu nuŋe piro ke suluna sulumba mabtina taŋamba ndo nuŋe mbal nu tugumŋge mabtamŋgaig. \v 10 Sine Kuate ndoŋ mabteg ta nu nuŋe piro sugluka mabtina taŋamba ndo sine siŋgine piro tuku saŋgri kusremba Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga mabteg. \v 11 Sine taŋamba nu ndoŋ mabtam tuku wamdus saŋgrinu pilmba dirnaŋgube. Ande nu pasa mayenu ismba talakuwa ta nu siŋgine mbuŋ kame taŋaŋ Kuate ndoŋ mabte nda. \p \v 12 Kuate tuku miŋge pasa saŋgri ŋayo abo ŋak minmba minit. Pasa ta kame bagi agonu limba nu agok ŋayo. Nu taŋgo tuku ŋgamuŋgal nduasemba ka sinam nziŋge kilke mbolok maŋau samba mbolok maŋau ŋgamu fetka kilimok kile-mayokkate. Taŋgo tuku wamdus nzali kise kise kam idusde ta nu kiŋgeŋka kila minit. \v 13 Agaŋ ande Kuate am mbolŋge kuirka minam kumuŋ kuga. Sine tuku wam ŋakmba nu am mbolŋge mayokŋge minig. Ŋgumneŋga nu sine pilesiŋguwa le sine ta son ŋgamŋgig. \s1 Yesus nu sine tuku pris suŋgo \p \v 14 Siŋgine pris suŋgo nu samba mbol kina sulumba kile Kuate tugumŋge minit. Nu Kuate tuku kiŋo nuŋe Yesus. Ta tuku pasa mayenu iseg te biye debe. \v 15 Siŋgine pris suŋgo nu kilke te mbolŋge minmba tago ŋakmba nu mbolŋge pronaig ta nu mbar ndana. Tago mbolŋge sine saŋgri kugatok ta nu kila pilna sulumba sine sinasiŋgit. \v 16 Ta tuku sine kuru kuru kugatok wamdus bulok Kuate tugum kab. Nu ake sinaŋ taŋgo make patika turkam iduste. Sine nu tugum kab ta nu sine mapeka siŋgine piti ait mbolŋge tursiŋgit. \c 5 \p \v 1 Sine taŋgo ŋgamukŋge taŋgo afu atrau piro biyam tuku mayok kinig ta nane sine ŋakmba tuku Kuate am mbolŋge pirokade. Sine agaŋ afu Kuate tambim tuku niŋgeg le nane Kuate tuku patikade sulumba siŋgine une saukam tuku agaŋmor bale farmba atraukade. \v 2 Pris mbal nane taŋgo ndo nane sine taŋaŋ mbar ŋak. Ta tuku nane katese ndade mbal mbarde mbal wamdus bafumbi kulatka piroka minig. \v 3 Pris mbal mbar ŋak tukunu nane taŋgo tuku une saukam tuku agaŋmor bale farmba atraukade ta naŋgine une tuku turmba atraukade. \p \v 4 Taŋgo ande nu nuŋe wamdusmbi atrau piro biyam tuku nuŋe nyu te-mayokam kumuŋ kuga. Kuateŋge madiniŋgit mbal ndo piro ta biyam kumuŋ. Abo abo nu Aron taŋamba madina. \v 5 Kristus nu mata nuŋe wamdusmbi pris suŋgo mayok kambim tuku nu nuŋe nyu te-mayok ndana. Kuateŋge Kristus nu piro ta kam tuku madina sulumba sana: \q1 Ne ye tuku Kiŋo. Kite ye ne tuku Mam mayok kinet ŋgina. \rq Mune 2.7\rq* \m \v 6 Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Ne Melkisedek taŋaŋ pris minmba minamŋgat ŋgate. \rq Mune 110.4\rq* \m \v 7 Yesus nu kilke mbolok taŋgo minmba nuŋe kume mbolŋge Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwam kumuŋ ŋga Kuate yabaŋmba suŋgomba malmbika sarsarmba minna. Nu wamdus ndindo ŋak Kuate kumnemŋge minna le Kuate nu tuku yabaŋ pasa ta isna. \p \v 8 Yesus nu Kuate tuku Kiŋo ta nu mata piti sugo kamusna. Piti ta mbolŋge Kuate kumnemŋge minam tuku wam ta nu kila pile mayena. \v 9-10 Nu Kuate tuku nzali ndo dubimba piti kamusmba minna ma ma nu kumumbi mayok kina. Nu kumumbi mayok kina le Kuate nu nuŋe Kiŋo ta teŋenmba sana. Ne Melkisedek taŋaŋ pris suŋgo minmba minamŋgat ŋgina. Nu pris suŋgo mayok ka sine nu tuku pasa dubiweg mbal sine muskil kile-tidiŋga abo minmba minam tuku siŋgit. \s1 Sine Kristus tuku wam ŋakmba kila pilmba sugokube \p \v 11 Sine Melkisedek tuku wam afu gudommba satiŋgam iduseg ta tane pasa isam tuku ŋgaro wasni ŋak pronaig tukunu sine tugunu ŋakmba tumtiŋgam tuku piro kareŋkeg. \v 12 Tane o buk Kuate tuku pasa isnaig ta kile tane nane afu tumniŋgam tuku ta tane kumuŋ kuga. Sine maŋ pasa ndui ta tugu patika tumtiŋgam iduseg. Tane kiŋo dabro taŋaŋ amo ndo nyam kumuŋ. Tane nyamagaŋ kareŋnu nyam kumuŋ kuga. \v 13 Kiŋo dabro amo ndo nyumba minit taŋaŋ tane maŋau tiŋreknu katese ndamba mbirmbarmba minig. \v 14 Taŋgo sugoŋge ndo nyamagaŋ kareŋnu nyade. Nane mara mara maŋau tiŋreknu dubika wam magenu ŋaigonu pitik katesede sulumba wam magenu ta ndo dubikade. \c 6 \p \v 1 Sine Kristus tuku pasa amo suk ta buk ismba kila pilgeŋ tukunu kile sine nu tuku pasa nyamagaŋ kareŋnu suk ta isam tuku wamdus pilmba ka sugokube. Sine makek maŋ lato lato sigrika wande palmbim kumuŋ kuga. Sine buk wam kame alo kugatok dubikigeŋ ta kusreka ŋgamuŋgal biye mbilmba makek kareŋnu siriwanu taŋaŋ \v 2 kule pisne maŋau e ko taŋgo mbolŋge wai patinu tuku maŋau sine kila pilgeŋ. Sine taŋgo kummba maŋ tiŋga e ko mbal ŋaigonu lafu ŋayonu tumba minmba minam tuku pasa ta mata sine buk kila pilgeŋ. Ta tuku kile sine pasa alo sugo ŋak isam tuku wamdus pilmba ka sugokube. \v 3 Kuate nuŋe ndin tumsiŋguwa ta sine ndin ta mbolŋge sugokamŋgig. \p \v 4 Nane afu Kristus tuku wam katese mayemba maŋ kusrewaig ta nane kile-luka kilam tuku ndin ande kaŋger ndaweg. Ta ndaŋam? Kuate tuku bulu taŋge nane tuku wamdus kilŋaniŋgina. Kuate nu ake sinaŋ taŋgo make patikate wam ta naŋgine wamdus sinamŋge kamusnaig. Nane Tukul Guwa mata tinaig. \v 5 Nane Kuate tuku pasa ismba tagonaig ta mayenu ŋga idusnaig. Kilke kitek tuku saŋgri minmba minam tuku ta mata kamusnaig. \v 6 Nane Kristus tuku wam ŋakmba ta kila patika maŋ kusrekuwaig ta nane Kuate tuku Kiŋo ŋgumnemba nu tumba naŋgine waimbi lato maŋ ail kazrai mbolŋge daŋŋganu sukde. Nane nu tuku nyu ŋayo silide le ŋakmba kaŋgerde. Ta tuku nane ŋgamuŋgal biye mbilam tuku ndin ande mine ndakate. \p \v 7 Tane kilke tuku maŋau kaŋgerap. Mara mara sawe piymba kilke mbolŋge ndekate ta kilke nu sawe tate sulumba taŋgo tuku piro turka nyamagaŋ magenu tiŋgade ta Kuate nu kilke ta nyaro mayenu tuwit. \v 8 Kilke ande sawe tate sulumba aŋga ŋaigonu prode ta kilke ta piro kugatok. Kuate nu kilke ta kasuram bafute. Ŋgumneŋga nu kilke ta piyamŋgat. \p \v 9 Tira kame, sine tane pasa pitinu satiŋgig ta Kuate nu tane mbolŋge taŋawe nda ŋga sine iduseg. Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋguwa le tane nu kaŋgeramŋgaig. \v 10 Tane Kuate tuku kume purmba nu tuku mbal turka minig wam ta Kuate nu gilaiŋge nda. \v 11 Tane ŋakmba taŋgine maŋau mayenu ta biye demba minap le ma ma wam tairŋga minig ta alonu promba tane tumail pulutiŋgamŋgat. \v 12 Tane kanyummba ŋgaro wasni ŋak mine ndakap. Kuate nu taŋgo mbolŋge wam magenu kamŋgit ŋga sakina ta o buk nane afu nu kumuŋ ŋga ŋgamuŋgal mukuk tairŋga minnaig ma ma kile nane Kuate tugumŋge kaŋgerkade. Tane nane taŋaŋ minap. \p \v 13 O buk Kuate nu wam mayenu ande kam tuku Abraham sana ta nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku Suŋgo ande nu limba mine ndakina le nu nuŋe nyu tambi pasa saŋgri pilemba teŋenmba Abraham sana: \v 14 Ye Suŋgo. Ye siŋka ne mbolŋge wam mayenu kamŋgit. Yeŋge ne tuku ndare te-tugewi le suŋgokamŋgat ŋga Abraham sana le \v 15 nu ŋgamuŋgal mukuk tairŋga minna ma ma tina. \p \v 16 Sine taŋgo siŋgine pasa saŋgri pilewam tuku siŋgine nyu tambi sa ndakeg. Siŋgine mbara nu tuku nyumbi sine pasa saŋgri pileweg. Maŋau ta mbolŋge ande nu sine tuku pasa pitaiwam kumuŋ kuga. \p \v 17 Kuate nu nuŋe mbal mbolŋge wam mayenu kam tuku sakina ta nu wamdus biye mbil ndamba siŋka kamŋgat ŋga sine idusbe ŋga nu taŋgo tuku maŋau dubimba nuŋe nyumbi nuŋe pasa saŋgri pilena. \v 18 Kuate nu pasa sakate ko nuŋe nyumbi saŋgri pilete wam ar ta mbilka kise mayok kine nda. Nu yabrikam kumuŋ kuga. Sine afu Kuateŋge tursiŋguwa ŋga kua ka nu tugum kineg mbal sine nu tuku pasa biye demba ŋgamuŋgal mukuk alonu tairŋga minbe ŋga nu wam armba te kile-mayokkina. Nu nuŋe pasa sakina sulumba maŋ nuŋe nyumbi saŋgri pilena. \p \v 19 Wam armba ta mbolŋge sine nu tuku pasa alonu tairŋga mineg mbal waŋ aŋga ndiŋkanu taŋaŋ bike ndakeg. Siŋgine aŋga ta samba mbolŋge tukul tawi sinamŋge Kuate tugumŋge minit. Purkam kumuŋ kuga. \v 20 Yesus nu Melkisedek taŋaŋ pris suŋgo minmba nu amboŋga sine tuku ndin wakeimba sinam kumba sinenu ŋga Kuate tumailamŋge pris piro biymba minmba minit. \c 7 \s1 Melkisedek nu pris mbal ŋakmba liniŋgina \p \v 1 Melkisedek nu taŋgo suŋgo nyu ŋak ma ande nyunu Salem kulatkina. Nu Kuate tuku pris minna. Mara ande Abraham taŋgo sugo afu ndoŋ kame bumba nu nane ŋakmba kile-ibeŋka nu luka kumba ndinŋge Melkisedek te-silikina le nu nyaro pasa tuna. \v 2 Taŋana le nu Melkisedek nu taŋgo suŋgo ŋga nuŋe agaŋ ndende ŋakmba maŋgur 10 patika ande tumba nu tuna. \p Melkisedek nyu tugunu ta Maŋau Tiŋreknu tuku Gabat. Nu kulatkina ma Salem nyu tugunu ta Wamdus Bulok. Ta tuku nu mata wamdus bulok tuku gabat. \v 3 Melkisedek tuku ina mam nu tuku wa mbuŋ kame tuku pasa ande ta tuku mine ndakate. Nu prona tuku tugu e ko kumna tuku tugu ta sine gilai. Nu wam ta kugatok taŋaŋ minna. Nu Kuate tuku Kiŋo taŋaŋ nu pris minmba minit. \p \v 4 Melkisedek nu siŋka nyu suŋgo. Siŋgine mbuŋ suŋgo Abraham tuku wam kaŋgerap. Nu gabat afu ndoŋ kame buna sulumba gabis agaŋ ndende kilna ta maŋgur 10 patika ande tumba Melkisedek tuna. \v 5 Ŋgumneŋga Levi tuku mbuŋ afu atrau piro biyam tuku Kuateŋge madiniŋgina. Nane atrau piro biynaig sulumba naŋgine mbal tuku agaŋ ndende maŋgur 10 patika ande didika kilnaig. Nane naŋgine mbal liniŋginaig ta tuku kuga. Nane ŋakmba Abraham tuku mbuŋ. Nane Moses tuku tukul ande dubimba naŋgine mbal tuku agaŋ ndende kilnaig. \v 6 Melkisedek nu Levi tuku ndare kuga. Abraham nu agaŋ ndende maŋgur 10 patika ande tumba nu tuna le Melkisedek nu suŋgo tukunu nu ndek yaimba kilna. Nu kilna sulumba nu Abraham nyaro pasa tuna. Abraham nu ake taŋgo kuga. Kuate nu taŋgo mbolŋge wam mayewam idusna sulumba nu Abraham pasa mayenu ta tuna. \p \v 7 Ima nu suŋgo? Taŋgo nu nyaro pasa tuwit ta e ko nyaro pasa tate ta? Taŋgo nu nyaro pasa tuwit nu suŋgo. Ta tuku Melkisedek nu siŋka Abraham lite. \v 8 Levi tuku mbuŋ afu naŋgine mbal tuku agaŋ ndende maŋgur ande kilnaig ta nane taŋgo ndo ŋakmba kume far sulunaig. Melkisedek nu Abraham tuku agaŋ ndende maŋgur ande kilna ta kuyar pasa nu tuku teŋenmba sakate. Nu abo ŋak minmba minit ŋgate. \p \v 9-10 Melkisedek nu ndinŋge Levi tuku mbuŋ Abraham kaŋgerna le ait ta mbolŋge Levi kugatok ta nu mbuŋ nuŋe tuku fuŋgul sinamŋge minna. Abraham nu nuŋe agaŋ ndende maŋgur 10 patika ande Melkisedek tuna ta nu nuŋe ndare Levi tuku turmba Melkisedek tambinu taŋaŋ kina. Ta tuku kile Levi tuku mbuŋ afu naŋgine mbal tuku agaŋ ndende ndui ndui yaika kilig ta nane pris suŋgo Melkisedek li ndade. \s1 Yesus nu Aron lite \p \v 11 Kuate nu Levi tuku tugu Aron tuku ndare nane pris piro biymba kulatkuwaig ŋga nu tukul maŋau taŋgo pino dubiwam tuku te-mayokna. Naŋgine piro ta mbolŋge taŋgo pino Kuate am mbolŋge kumumbi mayok kinaig kande pris kitek ande mayok nda kina kande. Pris kitek mayok kina ta nu Aron tuku ndare kuga. Nu Melkisedek taŋaŋ mayok kina. \p \v 12 Pris kitek mayok kuwa ta tukul maŋau kitek turmba mayok kinit. Tukul ambokok kugate. \v 13 Pris kitek ye sakit ta nu Levi tuku tugu kuga. Nu Yuda tuku tugu. Yuda tuku mbuŋ ande atrau mbain mbolŋge atrau ndakina. \v 14 Siŋgine Suŋgo Yesus nu Yuda tuku tugu mbolŋge prona wam ta sine ŋakmba kila. Moses nu atrau piro biyam tuku Israel mbal saniŋgina ta nu Yuda tuku nyu te-mayok ndana. Ta tuku tukul maŋau ambokok sinamŋge Yuda tuku tugu ande pris piro biyam kumuŋ kuga. \p \v 15 Pris kitek Melkisedek taŋaŋ mayok kina wam ta mbolŋge sine kilimok kaŋgereg. Maŋau kitek turmba mayok kina. \v 16 Yesus nu pris mayok kina ta tukul ande dubimba pris mayok nda kina. Nuŋe mbuŋ ande pris piro biye ndakina. Nu abo ŋak minmba minam tuku nuŋe saŋgri tambi nu pris mayok ka piro ta tina. \v 17 Kuateŋge nu tuku teŋenmba sakina. Ne Melkisedek taŋaŋ pris minmba minamŋgat. \p \v 18-19 Ambokok maŋau ta gisleknu. Taŋgo pino tur ndakina. Tukul maŋau mbolŋge nane tiŋreknu mayok ndakinaig le Kuate nu maŋau ta te-sina. Kile maŋau kitek Yesus mbolŋge alonu tamŋgig ŋga tairŋga mineg maŋau ta kumuŋ. Sine nu mbolŋge kumumbi mayok ka Kuate tugum kineg. \m \v 20-21 Pris ambokok nane atrau piro biyam tuku Kuate nu saniŋgina ta nuŋe nyumbi pasa saŋgri pile ndana. Nu Yesus pris mayok kambim tuku sakina ta nu nuŋe nyumbi pasa ta saŋgri pilemba sana: Ye Suŋgo. Ye yiŋe pasa yiŋe nyumbi saŋgri pilemba saken. Ye wamdus mbilmba kisemba sake nda. Ne mara mara pris minmba minamŋgat ŋgina. \p \v 22 Kuate nuŋe pasa saŋgri pilemba nu Yesus pris minmba minam tuku pilna. Ta tuku nu pasa kitek Kuateŋge katna ta kulatka minwa le alonu kugawe nda. Minmba minamŋgat. Ta tuku pasa kitek taŋge o buk Moses ndoŋ pasa katna ta lite. \p \v 23 Pris ambokok nane ŋakmba kume likinaig. Ta tuku nane lafu-lafuka pris piro biymba minanu. \v 24 Yesus nu abo ŋak minmba minit tukunu nuŋe atrau piro kusrewe nda. \v 25 Nu mara mara abo minmba samba mbolŋge Kuate tugumŋge taŋgo tuku yabaŋmba minit. Nane afu nu tuku piro tuku saŋgri tomba tiŋga Kuate tugum kinig mbal nu nane tuku muskil kile-tidiŋga minit. \p \v 26 Yesus nu kumumbi sine tuku atrau piro biyit. Nu purfeŋnu. Mbar ande nu mbolŋge mine ndakate. Nu sine taŋgo taŋaŋ mine ndakate. Nu une kugatok. Kuateŋge nu te-duŋga samba mbolŋge pilmba nyu suŋgo tuna. \v 27 Pris ambokok nane mara mindek amboŋga naŋgine une sauka ŋgumneŋga taŋgo pino tuku une saukam tuku agaŋmor bale farmba atraukanu ta Yesus nu taŋa ndana. Nu nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna le afuŋge nu balenaig le atraukam nduina. Not ndo. \v 28 Tukul maŋau sinamŋge Kuate nu sine taŋgo une ŋak kilmba atrau piro biyam tuku patikina. Ŋgumneŋga nu pris kitek piro biyam tuku Kuate nu nuŋe nyumbi pasa saŋgri pilena ta nu nuŋe Kiŋo nuŋe pilna. Nuŋe Kiŋo ta nu purfeŋnu minmba nu pris suŋgo kumumbi mayok ka taŋamba minmba minit. \c 8 \s1 Yesus nu pasa kitek kulatkate \p \v 1 Ye pasa ŋakmba sake likit ta tugunu teŋenmba. Siŋgine pris suŋgo Yesus nu samba mbolŋge Kuate tuku ndinam kumamŋge minyok minit. \v 2 Nu samba mbolŋge Kuate tuku wande tugusek ta sinamŋge nuŋe atrau piro kumba minit. Wande ta Kuateŋge pilna tuku. Taŋgoŋge pile ndakinaig. \p \v 3 Pris sugo nane agaŋ yimyam Kuate tumba agaŋmor kilmba bale farde. Nane atrau piro ta ke likam tuku pris nyu tinaig. Siŋgine pris suŋgo nu mata piro ta kam tuku nyu tina. Nu agaŋ ande Kuate atraukam kumuŋ. \p \v 4 Yesus nu kilke te mbolŋge minit kande nu atrau piro biye ndakate kande. Pris gudommba Moses tuku maŋau mbolŋge tukul dubimba agaŋ yimyam kilmba Kuate atrauka tuwig. \v 5 Kilke te mbolŋge atrau piro kade mbal nane samba mbolŋge piro tugusek ta tuku kanunu ndo kade. Moses nu tawi wande palmbim bafuna le Kuate nu wam pagumba sana: \q1 Ne isa. Ne buk tabe mbolŋge minna le ye wande kanunu te-mayokmba tumnen taŋamba ndo pale ŋgina. \rq Kisim Bek 25.40\rq* \m \v 6 Kuate nu alonu suŋgomba prowamŋgaig ŋga pasa kitek katna. Kile Kristus nu alonu ta kile-mayokkate. Pasa kitek tuku alonu suŋgokanu pasa ambokok lite. Ta tuku atrau piro Kuate nu Kristus tuna taŋge pris mbal tuku piro ambokok mata lite. \v 7 Kuate nu Moses ndoŋ pasa katna ta sinamŋge taŋgo pino kumumbi minnaig kande nu maŋ pasa kitek kat ndana kande. \v 8 Kuate nu tukul pasa kumnemŋge minnaig mbal nu nane ndoŋ pasa ŋak minmba teŋenmba sakina. \q1 Ye Suŋgo, ye satiŋgamŋgit. Ait ande prowa le ye Israel mbal ndoŋ Yuda mbal turmba pasa kitek saŋgrinu katamŋgit. \q1 \v 9 Ye o buk Israel mbal tuku mbuŋ turka ndin te-mayoken le Isip kusremba kinaig ait mbolŋge nane pasa saŋgrinu katen taŋamba kuga. Nane ye tuku pasa ta dubi maye ndamba kusrenaig le ye nane ŋgumneniŋgen. \q1 \v 10 Ye Suŋgo ye satiŋgamŋgit. Ŋgumneŋga ait kumuŋguwa le ye pasa kitek teŋenmba Israel mbal ndoŋ katamŋgit. Ye yiŋe tukul pasa ŋakmba nane dubi magekam tuku nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge patike likamŋgit. Ye nane tuku Mbara Suŋgo mini le nane yiŋe mbal minamŋgaig. \q1 \v 11 Nane naŋgine kilke tuma mbal naŋgine ndare Kuate tuku kila pilwaig ŋga maŋ tumniŋge nda. \q1 Nyu ŋak nyu kugatok mbal nane ŋakmba ait ta mbolŋge ye kila minamŋgaig. \q1 \v 12 Ye nane mapeka naŋgine wam ŋaigonu sauke niŋgamŋgit. Taŋawi sulumba ye nane tuku une ŋakmba gilaiŋgamŋgit ŋgina. \rq Yeremia 31.31-34\rq* \m \v 13 Kuate nu pasa kitek katam saka nu pasa ambokok te-sina le piro kugatok minit. Nu piro kugatok minmba ŋgisinu bafute. \c 9 \s1 Kuate mbariŋam tuku kilke mbolok tawi wande \p \v 1 Pasa amboŋga Kuate nu Moses ndoŋ katna ta nane ta sinamŋge fare fare Kuate mbariŋ ndanaig. Nane tukul afu dubika nu mbariŋnaig. Nane nu mbariŋam tuku kilke te mbolok tawi wande pilnaig. \v 2 Nane wande tumailamŋge bulu ande mbain mbolŋge pilnaig. Tukul bret Kuate am mbolŋge patikinaig tuku mata mbain ta mbolŋge minnaig. Tawi wande ta nyunu tukul wande. \v 3 Tukul wande ta ŋgamuŋge malaŋga tukulanu tawi suŋgokanu minna. Tawi ta ŋgumnemŋge tawi ma ande minna ta nyunu tukul wande suŋgo. \p \v 4 Wande ta sinamŋge mbain ande agaŋ afu pasokanu le mundur magenu prowanu ta minna. Mbain ta nane golmbi wakeinaig. Kuate nu Israel mbal ndoŋ pasa katna ta tuku bokis mata minna. Nane ŋgaronu golmbi wakeinaig. Ndame armba tukul pasa kuyaranu ŋak, gol waim mana fudiŋndo ŋak, Aron tuku ndumndum kuzru prona ta ŋakmba bokis sinamŋge patikinaig. \v 5 Bokis mbolŋge eŋel armba wakeika patikinaig. Eŋel ar ta magenu ndo kilŋa ŋak. Nale nakile salmban kuitka bokis tukulnu soŋginaik. Kuate nu taŋgo tuku mbar saukam tuku pris suŋgo nu bokis tukulnu ta mbolŋge agaŋmor ndarenu bareŋanu. Sine kile tawi wande tuku agaŋ ndende ŋakmba satiŋgam tuku ait kuga. \v 6 Nane taŋamba tawi wande tuku agaŋ ndende ŋakmba patike likinaig. \p Pris mbal nane mara mara wande tumailam ta sinam kumba atrau piro yimyam kumba minnaig. \v 7 Tawi ma ŋgumnemŋge minna ta pris suŋgo ndo nu wande ta sinam kambinu. Mara mara kuga. Yar ndindo sinamŋge ki ait ndindo ndo nu wande ta sinam kambinu. Nu kambim ŋga agaŋmor ndare kilmba nuŋe mbar, taŋgo pino tuku mbar, mbar afu nane kumba kamus ndanaig ta ŋakmba saukam tuku Kuate atraukanu. \v 8 Maŋau ta mbolŋge Tukul Guwa nu teŋenmba sine tumsiŋgit. Ambokok maŋau sinamŋge tukul wande tumailamŋge atrau piro kuga ndawa ta ake taŋgo nu tukul wande suŋgo ŋgumnem ta sinam kumba Kuate tugum kambim kumuŋ kuga. \p \v 9 Tawi wande ta maŋau kitek te tuku kanunu ndo. Maŋau ta sinamŋge nane Kuate mbariŋam ŋga agaŋ yimyam Kuate tuku patika agaŋmor kilmba bale farmba atrauka taŋamba taŋamba minnaig. Nane taŋanaig ta naŋgine mbar maŋau tuku piti naŋgine wamdus sinamŋge minnaig. \v 10 Nane kule le nyamagaŋ tuku tukul ŋgarosu agaŋ ndende minyaŋge likam tuku tukul ta ndo dubika minnaig. Tukul ŋakmba ta ŋgarosu tuku ndo. Nane tukul kame ta dubika minwaig le Kuate nu maŋau kitek te-mayokuwa le tukul kame ta saŋgri kugawamŋgaig. \p \v 11 Nane tukul maŋau dubika minnaig le ta ŋgamukŋge Kuate tugumŋge ŋgamuŋgal mukuk ŋak minam tuku maŋau prona. Kristus nu pro maŋau ta tuku pris suŋgo mayok kina. Nu Kuate tuku wande sinam kumba ka pris suŋgo piro biyit ta kilke mbolok wande kuga. Samba mbolok wande tugusek. Taŋgoŋge pile ndakinaig tuku. \v 12 Nu wande ta tuku tukul wande suŋgo nduiye sinam kina. Nu pris suŋgo ambokok taŋaŋ meme le makau fat tuku ndare kilmba tukul wande suŋgo sinam kine ndakina. Nu nuŋe ndare tumba ka ndare tambi sine piyasiŋmba sine tuku muskil nduiye kile-tidiŋgina. \p \v 13 Maŋau ambokok dubimba nane meme le makau pailnu tuku ndare kilmba makau paŋgar fatnu pasokinaig tuku kuke tugu ta tur mbilmba taŋgo nu wam afu mbolŋge kutur kilanu ta nane mbolŋge bareŋniŋginaig. Bareŋniŋginaig le naŋgine ŋgarosu tuku kutur saukinaig. \p \v 14 Kristus tuku ndareŋge agaŋmor ndare tuku piro lite. Nu purfeŋnu ndo minmba nuŋe minmba minam tuku maŋau tuku saŋgri mbolŋge nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilmba Kuate atraukina. Wam afu dubikeg le tur ndasiŋgig le wamdus piti ŋak mineg ta nuŋe ndarembi mbar ta ŋakmba sauke suluwa le sine ŋgamuŋgal mukuk ŋak Kuate mbariŋam kumuŋ. \v 15 Pasa kitek Kuate katna ta kile Kristus nu alonu kile-mayokkate. Nu tuku kume mbolŋge pasa amboŋga katna ta kumnemŋge minmba mbarde mbal muskil kile-tidiŋge niŋgit. Kile Kuate nu o buk sakina taŋamba nu wikade mbal ŋakmba nuŋe wam magenu kilam tuku minig. \p \v 16 Taŋgo ande ŋgumneŋga ye kumi le ye tuku agaŋ ndende yiŋe mbalŋge kilam tuku ŋga idusmba nu waŋe ande kuyarmba pilit. Taŋgo ta nu kumit le ndo nu tuku agaŋ ndende kuembol walmba kilig. \v 17 Nu nuŋe pasa kuyarte sulumba nu abo minit ta kuyar ta alo kugatok taŋaŋ minit. Nu kumit le ndo alonu mayok kinit. \v 18 Wam ndui ta ndo Kuate nu pasa o buk taŋgo ndoŋ katna ta alonu mayok kuwa ŋga tane agaŋmor bale farap ŋgina. Ndare tambi pasa katna ta tugu pilnaig ta teŋenmba. \v 19 Moses nu tukul pasa ŋakmba taŋgo pino saniŋgina sulumba nu makau fat le meme tuku ndare kilmba kule tur mbilna. Taŋamba nu sipsip ŋguenu gurgur kilmba hisop ail waŋenu tur kusmba pilna le ndare sinam kina. Kina le tumba bareŋna le tukul kuyaranu waŋe taŋgo turmba mbol kinaig. \v 20 Taŋamba Moses ndek sakina: Tane dubikam tuku Kuate nu tane ndoŋ pasa katna ta ndare tembi tugu pilit ŋgina. \p \v 21 Nu wam kina taŋamba ndo ndare ta tumba ka tawi wande sinamŋge Kuate atraukam tuku agaŋ ndende ŋakmba mbolŋge bareŋniŋgina. \v 22 Moses tuku tukul maŋau ta sinamŋge kutur ŋakmba mayok kinaig ta ndarembi ndo saukinaig. Ndare kutu ndate ta taŋgo tuku une sau ndakate. \s1 Yesus nu kummba sine tuku une saukina \p \v 23-24 Maŋau ambokok sinamŋge nane agaŋmor ndarembi kutur saukinaig. Maŋau ambokok ta samba mbolok maŋau kube ndo naig. Kristus nu kilke te mbolok tuku tukul wande sinam kine ndakina. Nu samba mbolok tuku wande tugusek ta sinam kina sulumba kile sine turkam tuku Kuate tugumŋge minit. Ta tuku samba mbolok agaŋ ndende agaŋmor ndarembi kutur saukam kumuŋ kuga. Atrau agaŋ purfeŋnumbi ndo kutur saukam kumuŋ. \p \v 25 O buk yar kidemba ki ait ndindo mbolŋge pris suŋgo nu tukul wande suŋgo sinam kambim ŋga nuŋe ndare tumba kine ndakina. Nu agaŋmor ndare kilmba kambinu. Kristus nu taŋa ndana. Nu nuŋe ŋgarosu kumam tuku palmbim nduina sulumba nuŋe ndare tumba samba mbolok tukul wande sinam kina. \v 26 Nu wam ta ke ndakina kande Kuate nu kilke te-mayokna ait ta mbolŋge nu tugu pilmba kume tutur-tuturmba ka kile taŋamba minit kande. Ait kugawam tuku ait te mbolŋge nu mayok kina sulumba nuŋe ŋgarosu tambi une ŋakmba sauke suluwam tuku Kuate atraukam nduina. \v 27 Taŋgo ŋakmba kume nduiwaig sulumba Kuate nu nane pileniŋgam tuku ait tairŋga minamŋgaig. \v 28 Taŋamba ndo Kristus nu nuŋe ŋgarosu pilna le nane nu balenaig le nu kumam nduina sulumba taŋgo gudommba tuku une saukina. Nu maŋ luka prowamŋgat ta une saukam tuku prowe nda. Sine nu minde mineg mbal sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku prowamŋgat. \c 10 \p \v 1 Tukul maŋauŋge samba mbolok tuku tugusek maŋau tuku alonu kile-mayok ndakate. Nu wam tugusek tuku kanunu ndo. Ta tuku nane tukul dubimba yar kidemba agaŋmor ndui ta ndo kilmba bale farmba atrauka Kuate am mbolŋge kumumbi mayok kine ndakade. \v 2 Nane kumumbi mayok kinaig kande nane une tuku piti kamus ndamba agaŋmor maŋ kilmba bale farmba atrau ndakinaig kande. \v 3 Nane yar kidemba une saukam tuku agaŋmor kilmba bale farniŋmba atraukinaig sulumba naŋgine une ta idusmba minanu. \v 4 Makau pailnu le meme tuku ndarembi une saukam kumuŋ kuga. \v 5 Ta tuku Kristus nu kilke te mbol prona sulumba nu Kuate sana: \q1 Nane agaŋmor kilmba bale farmba agaŋ kise kise ne tanmbim tuku patikade wam ta ŋakmba ne nzali ndanate. Ta tuku ne ye ŋgarosu te sina. \q1 \v 6 Nane agaŋmor kilmba bale farmba ŋak pasokade ko naŋgine une idusmba agaŋmor bale farmba atraukade wam ta ŋakmba ne nda nzalinate. \q1 \v 7 Ta tuku ye ne sanamŋgit. Kuyar pasa ye tuku taŋamba sakate ta ye prowen te ne tuku nzali ŋakmba dubikam tuku minet. \rq Mune 40.6-8\rq* \m Kristus nu taŋamba Kuate sana. \p \v 8 Kristus tuku pasa ta tugunu teŋenmba. Nu amboŋga sakina: Agaŋmor kilmba bale farmba agaŋ kise kise ne tanmbim tuku patikade wam ta ne nzali ndanate. Agaŋmor kilmba bale farmba ŋak pasokade ko afu naŋgine une tuku atraukade maŋau ta ŋakmba ne nda nzalinate ŋgina. Nane tukul maŋau dubimba maŋau ŋakmba ta kinaig ta \v 9 Kristus nu maŋ pasa tuturmba sakina: Ye prowen te ne tuku nzali ŋakmba dubikam tuku minet ŋgina. Nu maŋau kitek Kuate tuku nzali ŋakmba dubikam tuku ta mayok kuwa ŋga tukul maŋau tuku piro te-sina. \v 10 Kristus nu Kuate tuku nzali ta dubimba nuŋe ŋgarosumbi Kuate atraukam nduina. Taŋana le Kuate tuku nzali mayok ka Yesus Kristus tuku kume mbolŋge sine nu am mbolŋge kumumbi mayok kageŋ. \p \v 11 Tukul maŋau mbolŋge pris mbal nane tawi wande sinamŋge mara mindek taŋge piroka tiŋ minig. Nane agaŋmor ndui ta ndo kilmba bale farmba atraukade ta agaŋmor ndarenuŋge taŋgo tuku une saukam kumuŋ kuga. \v 12 Kristus nu taŋgo tuku une saukam tuku nu nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilmba Kuate atraukam nduina. Nu tuku atrau agaŋ une saukam tuku saŋgri minmba minamŋgat. Nu taŋana sulumba nu Kuate tuku ndinam kumamŋge minyoka \v 13 Kuate nu nuŋe ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka nu kumnemŋge patikam tuku tairŋga minit. \v 14 Nu nuŋe ŋgarosu atraukam nduina le sine nu mbolŋge purfeŋnu mayok kineg mbal Kuate am mbolŋge kumumbi minmba minamŋgig. \v 15 Tukul Guwa nu wam ndui ta ndo tumsiŋgit. Nu amboŋga teŋenmba sakina. \q1 \v 16 Ye Suŋgo ye sakamŋgit. Ait ande prowa le ye pasa kitek teŋenmba Israel mbal ndoŋ katamŋgit. Ye yiŋe tukul pasa ŋakmba nane dubi magekam tuku nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge patike likamŋgit ŋgina. \rq Yeremia 31.33\rq* \m \v 17 Tukul Guwa nu lato maŋ teŋenmba sakina. \q1 Ye nane tuku une wam ŋaigonu ŋakmba gilaiŋgamŋgit ŋgina. \rq Yeremia 31.34\rq* \m \v 18 Kuate nu sine tuku une ŋakmba sauka gilaiŋgina tukunu une saukam tuku atrau agaŋ nu piro kugatok minit. \s1 Sine Kuate tugum kab \p \v 19 Tira kame, Yesus nu nuŋe ndarembi sine tuku une ŋakmba sauke suglukina. Ta tuku kile sine kuru kuru ndaka ŋgaro bulok samba mbolok tukul wande suŋgo sinam kumba Kuate tugum kab. \v 20 Sine Kuate tugum kambim tuku Yesus nu nuŋe ŋgarosu atrauka ndin kitek wakeina. Ndin ta abo ŋak minmba minam tuku. \v 21 Nu pris suŋgo mayok ka sine Kuate tuku mbal kulatkate. \v 22 Nu siŋgine mbar tuku piti sauke sulumba kule purfeŋnumbi sine tuku ŋgarosu ŋakmba minyaŋgina. Ta tuku sine wamdus ndindo tumba Kristus tuku saŋgri tomba tiŋga ŋgarosu bulok Kuate tugum kab. \v 23 Sine nu tuku pasa tuku alonu tairŋga mineg ta kusre ndamba biye debe. Kuate nu siŋka nuŋe pasa dubimba siŋgine muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat. \p \v 24 Sine tira kame nane afu ŋgamuŋgal niŋgam tuku afu mbolŋge maŋau magenu ke likam tuku siŋgine siŋgine ŋgamuŋgal kuagnekube. \v 25 Siŋgine mbal afu Kuate mbariŋam tuku maŋgur ndakade ta sine taŋa ndabe. Sine maŋgurka siŋgine siŋgine tira ndoŋ muŋgu saŋgri pileniŋbe. Suŋgo prowam tuku ait buk patukate. Ta tuku sine mara mara maŋgurkube. \s1 Kristus ŋgumnewam tuku maŋau \p \v 26 Sine Kuate tuku pasa tugusek ismba kila pilmba siŋgine nzali ndo dubimba wam ŋaigonu kumba mineg ta atrau agaŋ ande une saukam tuku mine ndakate. \v 27 Sine taŋamba mineg ta sine pilesiŋgam tuku ait Kuate nuŋe ŋgueu mbal kilmba pa kame ŋayo mbol pankamŋgat ta tairŋga minbe. \p \v 28 Taŋgo ande nu Moses tuku tukul pasa ande ake agaŋ taŋaŋ ŋga lukamba likina ta taŋgo armba ko keŋmba nu kaŋgermba nu tumba ka pasa mbolŋge te-timba nu mape ndamba balewanu. \v 29 Ande nu Kuate tuku Kiŋo ŋgumnete ta siŋka nu ŋgaro mukuk mine nda. Yesus nuŋe ndare kutuna le Kuate nu pasa kitek katna ta alonu mayok kina. Nane ndare ta ake agaŋ ŋgade ta ndare ta mbolŋge ndo nane purfeŋnu mayok kambim tuku nu kumna. Tukul Guwa nu nane ake sinaŋ make patikam iduste ta nane nu tumail pande. Mbal ta nane siŋka pa suŋgo tam tuku minig. \p \v 30 Kuate nu pasa teŋenmba sakina: Maŋau ŋaigonu lafunu ta ye tuku piro. Yeŋge pa niŋgamŋgit ŋgina ta sine ŋakmba kila. Nu lato pasa ande mata sakina: Ye Suŋgo. Ye yiŋe mbal ŋakmba pileniŋgamŋgit ŋgina. \v 31 Ande nu Kuate minmba minit nu tuku pa kaŋgerwa sulumba ose. Nu kuru kuru suŋgo tamŋgat. \s1 Sine saŋgri tiŋga dirnaŋgube \p \v 32 Amboŋga bulu mayenu tane tugum prona le tane piti sugo afu pronaig ta tane saŋgri tiŋga dirnaŋga minnaig. \v 33 Nane tane kilmba taŋgo am mbolŋge kile-tidiŋga piti sugo tiŋmba tane tumail pantiŋginaig. Mara afu taŋgine tira afu mbolŋge taŋanaig ta tane kuru kuru ndaka nane ndoŋ ulendikinaig. \v 34 Nane afu muliŋ kilanu minnaig ta tane nane ndoŋ piti kuranaig. Nane afuŋge tane tuku agaŋ ndende ake kilmba ŋaigo siglikinaig ta tane ta tuku wamdus piti suŋgo nda tinaig. Agaŋ kame ta kilke te tuku agaŋ ndo ŋga taŋgine samba mbolok agaŋ ndende magenu minmba minam tuku ta idus tidiŋginaig. Taŋgine maŋau mayenu ta gilai ndaŋgap. \p \v 35 Tane saŋgri tiŋga dirnaŋga taŋamba ndo minap ma ma lafu mayenu tamŋgaig. \v 36 Maŋau tambi ndo Kuate tuku nzali ŋakmba dubikap sulumba wam mayenu prowamŋgat ŋga sakina ta tamŋgaig. \v 37 Kuate tuku pasa te tane isap. \q1 Ande prowamŋgat ta nu dalke nda. Mine minemba prowamŋgat. \q1 \v 38 Yiŋe taŋgo tiŋreknu nu ye ndo idusyumba ye kumuŋ ŋga saka minwa. Nu kuru-kuruka lukuwa ta ye nu nzaliwe nda. \rq Habakuk 2.3-4\rq* \m Kuate tuku kuyar pasa taŋamba sakate. \v 39 Tira kame, afu kuru-kuruka luka ŋgisikade ta sine nane taŋaŋ kuga. Sine Kuate tala ndamba nu kumuŋ ŋga abo ŋak minmba minam tuku mbal mineg. Ŋgisike nda. \c 11 \s1 Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku mbal \p \v 1 Sine Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgeg wam ta tugunu teŋenmba. Sine wam kame tairŋga mineg ta siŋka kilamŋgig ŋgeg. Agaŋ ndende ammbi kaŋger ndakeg ta sonndo minig ŋga ŋgamuŋgalmbi iduseg. \v 2 Siŋgine mbuŋ kame nane maŋau ndui ta ŋak minnaig le Kuate nu nane tuku gare ŋak nyu sugo niŋgina. \p \v 3 Sine Kuate kumuŋ ŋga sakeg ta nuŋe pasambi samba kilke kile-mayokkina ta sine kila. Sine agaŋ ndende ammbi kaŋgerkeg te nu agaŋ ammbi kaŋger ndakeg tambi nu kile-mayokkina ŋgeg. \p \v 4 Abel nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga agaŋmor tumba atraukina. Atrau agaŋ taŋge Kain tuku atrau agaŋ lina. Kuate nu Abel tuku atrau ta kaŋgermba nzalina le nu taŋgo tiŋreknu ŋga nu tuku nyu te-mayokna. Nu o buk kumna ta nuŋe maŋau mayenu taŋge sine tumsiŋmba minit. \p \v 5 Enok nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgina ta nu kume ndakina. Kuateŋge nu ŋgarosu ŋak tina le afu nu tuku mindesiŋ kaŋgeram tuku sotete piseŋginaig. Kuate nu Enok nda tina sulumba nu tuku gare suŋgo tina. Kuyar pasa taŋamba nu tuku sakate. \v 6 Ande nu Kuate talate ta nu Kuate gare tambim kumuŋ kuga. Ta tuku ande nu Kuate tugum kambim ŋga Kuate nu siŋka minit ŋguwa. Ne nu sota le nu ne mbolŋge wam mayenu kamŋgat ŋga idusa. \p \v 7 Kuate nu wam ŋgumneŋga prowam tuku Noa riroŋ pasa sana ta nu ismba Kuate tuku pasa son ŋga nu nuŋe ndare mage minam tuku waŋ ande kusna. Noa tuku maŋau taŋge kilke mbolok mbal tuku maŋau ŋayonu kilimok te-mayokna. Kuate nu kumuŋ ŋgina ta nu am mbolŋge kumumbi mayok kina. \p \v 8 Kuate nu Abraham nuŋe ma kusremba ma kise ande tambim tuku sana le nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga nuŋe ma kusremba kina. Ma nu kambim tuku ta nu gilai. Ake tiŋga kina. \v 9 Kuate nu ma tambim tuku sakina ta mbol prona sulumba nu Isak le Yakob ndoŋ rawe taŋgo taŋaŋ minmba baibai ndo patikinaig. Abraham Kuate nu kumuŋ ŋga ma tam tuku wamdus bulok tairŋga minna. \v 10 Kuate nu samba mbolŋge tumbraŋ mayenu minmba minam tuku pilna ta Abraham nu tumbraŋ ta ndo idusmba wamdus bulok ŋak tairŋga minna. \p \v 11 Kuate nu pasa saŋgrinu sakina le Abraham piyo nuŋe Sara nu ismba Kuate nu kumuŋ ŋgina. Ta tuku nu saibo pile mayemba kiŋo tam tuku ait lina ta nu kiŋo konna le saŋgri tiŋga fuŋgulok minna. Kuate nu siŋka nuŋe pasa kumuwamŋgat ŋga nu taŋana. \v 12 Wam ta mbolŋge taŋgo ndindo ta saibo pile mayemba kumam tuku ait patukina le nu tuku mbuŋ gudommba mayok kinaig. Samba mbolŋge mbai minig piyalŋge fulbul minig taŋaŋ burnu kumuŋ kuga. \p \v 13 Abraham nane Kuate tuku pasa ismba nu kumuŋ ŋga saka minnaig ma ma alonu kaŋger ndamba kume likinaig. Nane pasa ndo ismba ŋgumneŋga alonu prowamŋgat ŋga nane kila minmba gare ŋak kume likinaig. Nane kilke te mbolŋge minmba sine rawe taŋgo taŋaŋ mineg ŋginaig. Siŋgine tumbraŋ tuguk kilke te mbolŋge mine ndakate ŋga saka minnaig. \v 14 Taŋaka sakinaig mbal ta nane tumbraŋ ande minam tuku sota wamdus te-mayoknaig. \v 15 Naŋgine tumbraŋ o buk kusrenaig ta luka kambim kumuŋ ta nane tumbraŋ ta idus ndanaig. \v 16 Nane ma kise mayenu ndo sota minnaig. Ma ta samba mbolok. Nane Kuate nu sine tuku Mbara ŋginaig le nu nane tuku nyu yabu ndaka samba mbolŋge tumbraŋ ta kuaneke niŋgina. \p \v 17-18 Kuate nu nuŋe kiŋo Isak tuku teŋenmba Abraham sana: Isak mbolŋge ndo ne tuku mbuŋ mayok kaŋgaig ŋga sana. Nu Abraham tuku ŋgamuŋgal son tagona le nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga nuŋe kiŋo ndindo balemba luka Kuate atraukam bafuna. \v 19 Nu teŋenmba idusna: Isak nu kumwa ta Kuate nu te-tiwamŋgat ŋgina. Ta tuku Isak nu kume ndakina ta nu kumanu taŋaŋ mam nuŋe nu maŋ luka tina. \p \v 20 Isak nu Kuate nu kumuŋ ŋga nuŋe kiŋo armba Yakob le Esau wam ŋgumneŋga mayok kaŋgaig ta tuku nyaro pasa nikina. \p \v 21 Yakob nu minmba ka kumam bafuna sulumba Kuate nu kumuŋ ŋga nu nuŋe wa kame Yosef tuku kiŋo armba wam ŋgumneŋga mayok kaŋgaig ta tuku nyaro pasa nikina. Nu nuŋe ndumndum biymba tambi ŋgaro saŋgri pilemba loka Kuate tuku nyu te-duŋga nu nale nyaro pasa nikina. \p \v 22 Yosef nu minmba ka kumam bafuna sulumba Kuate nu kumuŋ ŋga Israel mbal Isip kusrewam tuku saniŋgina: Tane Isip kusremba ye tuku isu kilmba kumba taŋgine ma kitek mbolŋge ŋgukap ŋgina. \p \v 23 Ŋgumneŋga Moses tuku ina mam nu te-pilmba kiŋo mayenu ŋga Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga Farao tuku tukul pasa kuru kuru ndaka nu yubeŋginaik le tambun keŋmba minna. \p \v 24 Moses nu suŋgokina sulumba Kuate nu kumuŋ ŋga nu Farao tuku wa ŋga nyu suŋgo tunaig wam ta ŋgumnena. \v 25 Kilke te tuku nzali ŋaigonu ait fagnu ndo minam tuku ta ŋgumneniŋgina sulumba Kuate tuku mbal sinamanzer suŋgo minnaig ta nane ndoŋ ulendikina. \v 26 Nu Isip mbal tuku agaŋ ndende magenu kilam tuku ta agaŋ ŋai fudiŋndo taŋaŋ ŋga mbulmba pitaikina. Nu afuŋge tumail pannaig ta nu Kristus tuku idusmba ŋgamuŋgal mukuk ŋak minna. \v 27 Nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga Farao tuku gubra kaŋgermba kuru kuru ndaka saŋgri tiŋga Isip kusrena. Sine siŋgine ammbi Kuate kaŋgeram kumuŋ kuga ta Moses nu Kuate kaŋgeranu taŋaŋ saŋgri tiŋga minna. \v 28 Kuate nu kumuŋ ŋga nu Pasowa ait suŋgo tugu pilmba kame eŋel nu Israel mbal tuku kiŋo mulum mapeka bale far ndakuwa ŋga nu nane saniŋgina le nane sipsip baleniŋmba ndarenu kilmba naŋgine wande malaŋga pisneniŋginaig. \p \v 29 Israel mbal nane Kuate nu kumuŋ ŋga Yu Gurgur ŋgamuŋge bablakina le sim kinaig. Isip mbal nane mata sim kambim tuku tagomba kinaig ta nane ŋakmba ŋgisikinaig. \p \v 30 Ŋgumneŋga Israel mbal Kuate nu kumuŋ ŋga Yeriko tumbraŋ mara 7 laipnaig le ndame fonde sambrika guroronaig. \p \v 31 Yerikonu pino Rahab taŋgo didik farmba minna tuku ta nu Kuate kumuŋ ŋga Israel taŋgo armba tumbraŋ ta katesewam pronaik le nu nale turka yubeŋgina. Ta tuku nuŋe ŋgueu mbal kame pronaig ta nane Yeriko mbal ŋakmba bale farka nu mapemba bale ndanaig. \p \v 32 Ye nane gudommba tuku wam kubewam kumuŋ. Gideon Barak Samson Yefta David Samuel tuan taŋgo ŋakmba satiŋgam tuku ta ye ait kuga. \v 33 Mbal ta nane ŋakmba Kuate nu kumuŋ ŋga teŋenmba ke likinaig. Afu nane kilke kisekok mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkinaig. Afu saŋgri tiŋga maŋau tiŋreknu ndo mayok kambim tuku pirokinaig. Afu Kuate nu nane mbolŋge wam magenu kam tuku saniŋgina ta alonu tinaig. Afu nane laion tuku miŋge tukulniŋginaig. \v 34 Nane afu pa suŋgo sinamŋge patikinaig ta kume ndakinaig. Afu naŋgine ŋgueu mbalŋge bagimbi bale faram bafunaig ta nane saŋgri tiŋga kua kinaig. Afu saŋgri kugatok ta Kuate tuku saŋgri mbolŋge saŋgri tiŋginaig. Nane kame buwam tuku saŋgri tinaig le kilke kisekok mbal nane kua kinaig. \v 35 Pino afu naŋgine kutu kummba maŋ aboŋginaig le kilnaig. \p Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaig mbal afu piti yimyam kaŋgerkinaig. Nane afuŋge nane Kuate kusrewaig ŋga ŋgarosu rar suŋgo niŋginaig le abo tugu kitek tam tuku saka Kuate kusre ndamba rar suŋgo kamusmba ma ma kume likinaig. \v 36 Afu kilmba amseseniŋmba muli kareŋnumbi ŋgusniŋge likinaig. Afu muliŋ kilmba wandekŋge patikinaig. \v 37-38 Nane afu ndamembi bale farniŋginaig. Afu so suŋgombi ŋgamuŋge kat pugurkinaig. Afu kame bagimbi bale farniŋginaig. Kuate tuku mbal ta sipsip ko meme tuku ŋgaro fulka tiŋge lika minnaig. Nane piti yimyam kilmba kua ka ma baknu mbolŋge tabe poŋ pilemba ndame burok ko kilke burok sinamŋge nane kuirka sinamanzer suŋgo tumba mine likinaig. Kuate tuku mbal ta nane kilke mbolok mbal ndoŋ ulendikam mbulnaig. \p \v 39 Nane ŋakmba Kuate nu kumuŋ ŋga dirnaŋga saka minnaig ta Kuate nu nane tuku gare ŋak nyu sugo niŋgina. Kuate nu wam mayenu kam tuku sakina ta nane alonu kaŋger ndanaig. \v 40 Ta ndaŋam? Kuate nu sine tuku ait mbolŋge wam mayenu te-mayokam tuku idusmba nane sine tairŋguwaig le sine kumu kumu muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat. \c 12 \p \v 1 Sine nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaig mbal ta tuku maŋau mayenu ta idusniŋmba siŋgine nzali yimyam ŋgumneniŋmba ame uneŋge sine didikate ta kusreka sine taŋgo kame usre mbolŋge dirnaŋga pinderka piya mayenu tam idusde taŋaŋ \v 2 siŋgine wamdus Yesus ndo idus timba minbe. Sine ŋgamuŋgal son teg ta Yesus mbolŋge teg. Teg le ka saŋgri tiŋgate ta nuŋge saŋgri pilete. Yesus nu ŋgumneŋga gare suŋgo tam tuku idusmba ail kazrai tuku kume kiko suŋgo ta taŋaig ŋga kuramba kumna. Kummba tiŋgina sulumba kile nu Kuate tuku ndinam kumamŋge nyu suŋgo ŋak minit. \p \v 3 Mbal ŋaigonu nane Yesus kasurmba nu tuku nyu ŋayo silinaig ta nuŋe saŋgri kusremba baklel ndana. Tane Yesus tuku maŋau ta idusmba taŋgine saŋgri tiŋgade wam ta kusreka baklel ndawap. \v 4 Tane maŋau tiŋreknu dubiwam tuku saŋgri tiŋgade le afuŋge wam ta tuku tane kilmba bale far ndade. \v 5 Kuate nu pasa ande tane piti sinamŋge saŋgri tiŋgam tuku sakina ta tane gilaiŋgade ŋga iduset. Kuate nu tane nuŋe kiŋo kame tuku teŋenmba sakina. \q1 Yiŋe kiŋo, ye ne te-tinam tuku pa tinet ta talaka nda isanu sukmba mine ndaka. \q1 Ye ne sane liket ta saŋgri kusremba baklel ndawa. \q1 \v 6 Ye Suŋgo. Ye teŋenmba ket. Ye ande tuku kume purmba minet ta ye nu te-tiwam tuku pa tuwet. \q1 Ande nu yiŋe kiŋo ŋga tet ta nu mayenu mayok kambim tuku ye nu ŋguset. \rq Sindaun 3.11-12\rq* \m Kuate nu taŋamba sakina. \p \v 7 Tane Kuate tuku pa kamusde ta nu sine kile-tidiŋgam tuku taŋate ŋga saŋgri tiŋgap. Tane Kuate tuku kiŋo kame minig sulumba nu tuku pa kamusde. Kiŋo ima nu mam nuŋe tuku pa kamus ndate? \v 8 Kuate nu nuŋe kiŋo kame kile-tidiŋgam tuku pa niŋgit. Tane nu tuku pa kamus ndawap ta tane nu tuku kiŋo kame nda minig. Tane ma ŋgamukok kiŋo kame taŋaŋ minig. \v 9 Siŋgine kilke mbolok mam kame nane sine kile-tidiŋgam tuku pa siŋginaig ta nane kumumbi kade ŋga nane kumnemŋge mingeŋ. Siŋgine samba mbolok Mam nu siŋgine kanu kulatkate sine pa siŋgit ta sine siŋka wamdus bulok ŋak nu kumnemŋge minbe. Ta mbolŋge sine mine mayenu tamŋgig. \v 10 Sine kiŋo kame mingeŋ le siŋgine mam kame sine kile-tidiŋgam tuku naŋgine wamdus fagnu tambi pa siŋginaig. Siŋgine Mam Kuate sine nu ndoŋ purfeŋnu tuma minbe ŋga wam mayenu ta tam tuku nu pa siŋgit. \v 11 Siŋgine Mam sine pa suŋgo siŋgit le ta sinamŋge sine gare kugatok ŋgamuŋgal rar ŋak mineg ta ima nu pa ta mbolŋge saŋgri tiŋgate ta ŋgumneŋga nu alonu kaŋgerka nu wamdus bulok ŋak minamŋgat. \v 12 Ta tuku tane pa ta kamusmba baklel ndaka saŋgri tiŋgap. \v 13 Tane wamdus saŋgrinu pilmba maŋau tiŋreknu ndo ke likap. Taŋawap le tane tuku afu saŋgri kugatok ta nane saŋgri tiŋgamŋgaig. \p \v 14 Taŋgo ŋakmba ndoŋ wamdus bafumbi minam tuku wamdus saŋgrimba palpe. Tane tiŋreknu mayok kambim tuku wamdus ndindo pilmba dirnaŋgap. Ande nu tiŋreknu mayok ndakuwa ta nu Suŋgo kaŋgere nda. \v 15 Tane kurau mayewap. Kuate nu ake sinaŋ taŋgo make patikate wam ta ande nu liwikat. Ko tane tuku ande wamdus ŋgueu ŋak mayok ka tane ŋakmba ŋaigo siglikuwa le tane kutur tubekaig. \v 16 Tane kurau mayewap. Ande nu fare fare pino kame ndoŋ unekumba minikat. Ko ande nu Esau taŋaŋ Kuate tuku wam ake agaŋ taŋaŋ ŋga bukŋgikat. Esau nu kiŋo mulum tukunu mam nuŋeŋge Kuate tuku nyaro pasa nu tambim tuku minna. Ait ande mbolŋge nu gubana le nyamagaŋ piyanu mambo nuŋe nyaro pasa ta tuna. \v 17 Ŋgumneŋga nu nyaro pasa bukŋgina ta luka tam tuku nu malmbi suŋgo tumba mam nuŋe kusnana kande nu tambim kumuŋ kuga. Nu maŋ ŋgamuŋgal biye mbilam tuku ndin kiriŋgina. Tane ŋakmba Esau tuku wam ta kila. \s1 Sine samba mbolok agaŋ ndende tugum proweg \p \v 18 Israel mbal o buk Sinai tabe tugum promba naŋgine ammbi agaŋ ndende kaŋgerkinaig. Tabe ta mbolŋge pa bulu suŋgo mayok ka ma furir suŋgo ndeka bubre saŋgri ŋayo tiŋga minna. \v 19 Ta sinamŋge tabil siŋgon suŋgo mayok ka Kuate tuku miŋge pasa ande prona le taŋgo pino nane pasa ta ismba kuru kuru suŋgo tumba Moses sarsarmba sanaig: Sine pasa ta lato isam mbulig ŋginaig. \v 20 Kuate nu riroŋ pasa ande teŋenmba sakina: Agaŋmor ko taŋgo tabe te tugum prowa kande mape ndamba ndamembi balewap ŋgina. \p \v 21 Wam mayok kinaig ta nane kaŋgerka kuru kuru suŋgo tinaig le Moses nu mata sakina: Ye kuru kuru suŋgo tumba isu piririwet ŋga sakina. \p \v 22 Tane pasa kitek sinamŋge minig mbal tabe ta tugum pro ndade. Kuga. Tane Kuate abo tugu minmba minit nu tuku tumbraŋ Sion tabe tugum prode. Tumbraŋ suŋgo ta Yerusalem kitek samba mbolŋge minit. Tumbraŋ ta sinamŋge eŋel gudommba maŋgur suŋgo pilmba gare-gareka minig. \v 23 Mbal afu Kuate tuku kiŋo kame amboŋga mayok kinaig nu samba mbolŋge nane tuku nyu kuyarkina ta nane mata taŋge maŋgurkade. Kuate nu taŋgo ŋakmba pilesiŋgit ta nu mata taŋge minit. Nane Kuate tuku mbal tiŋreknu buk kumumbi mayok kine likinaig ta nane tuku kanu mata minig. \v 24 Yesus nu mata tumbraŋ ta mbolŋge minit. Kuate nu pasa saŋgrinu kitek katna ta nuŋge alonu kile-mayokkate. Nuŋe ndare kutuna taŋge Abel tuku ndare witina ta lite. \p \v 25 Ta tuku tane kurau mayewap. Ande nu pasa tumsiŋgit ta tane pitaibekaig. Moses nu kilke te mbolŋge Kuate tuku riroŋ pasa saniŋgina ta ande nu ismba nda isanu sukmba pitaiwa ta nu pa tamŋgat. Kile Yesus nu samba mbolŋge riroŋ pasa sasiŋgit ta ande nu pasa ta nda isanu sukmba pitaiwa ta nu pa suŋgo te nda ŋga iduste e? \v 26 O buk Kuate nu Sinai tabe mbolŋge nuŋe pasa Moses ndoŋ katna le kilke te buru-burukina. Kile nu pasa saŋgrinu sakate: Ye kilke maŋ nduiye buru-buruwamŋgit. Kilke ndo kuga. Samba turmba buru-buruwamŋgit ŋgate. \v 27 Kuate nu ye maŋ nduiye buru-buruwamŋgit ŋgate ta tugunu teŋenmba. Nu agaŋ ndende kile-mayokkina te buru-buruniŋguwa le ŋakmba ŋgisikamŋgaig. Agaŋ ndende buru buru ndakuwaig ta ndo kilmba patikuwa le minmba minamŋgaig. \p \v 28 Sine Kuate tuku gageu mayok kageŋ mbal siŋgine tumbraŋ tugusek samba mbolŋge buru-buruke nda. Ta tuku sine Kuate tuku gare pasa tube sulumba nu kuru-kuruka nu kumnemŋge minmba nu tuku nyu te-duŋgube. Mbariŋ maŋau ta nu nzalite. \v 29 Siŋgine Mbara pa suŋgo tiglu ŋakmba pasokate taŋaŋ minit. \c 13 \s1 Kuate gare tambim tuku maŋau \p \v 1 Taŋgine tira mbal ŋgamuŋgal muŋgu niŋge-niŋgekam tuku maŋau kusre ndawap. \v 2 Mbal afu ma kisekok tane tugum prowaig kande tane nane kulat magekap. Nane afu buk taŋanaig ta nane eŋel kame kulatkinaig ta nane katese ndanaig. \v 3 Tane tuku afu muli wandekŋge minig ta tane nane ninanka nane ndoŋ piti tuma kurawanu taŋaŋ minap. Ko afuŋge tane tuku afu rar niŋgig ta nane mata ninanka nane ndoŋ rar tuma kamusanu taŋaŋ minap. Tane mata piti ndui ta kile-siglikubekaig. \p \v 4 Pino taŋgo ndoŋ muŋgu kilik maŋau mayenu ta ake agaŋ ŋga idus ndamba kurau mayewap. Ande nu maŋau ta purte ta nu mbar suŋgote. Pino taŋgo ŋak ko mbanzonu kuayarde mbal Kuate nu nane ŋakmba pileniŋgamŋgat. \p \v 5 Tane ndametiŋ kilam tuku piriri ndawap. Tane agaŋ ndende ŋak minig ta te kumuŋ ŋga idusap. Kuate nu teŋenmba sakina: Ait ŋakmba mbolŋge ye ne ndoŋ minmba kusrene nda ŋgina. \v 6 Ta tuku sine Kuate tuku pasa ta idusmba sine miŋge bulokmbi teŋenmba sakube. \q1 O Suŋgo, ne mara mara kumumbi ye turyate. \q1 Ta tuku ye taŋgo tuku ŋgueu maŋau kuru kuru ndaket. \rq Mune 118.6\rq* \m Sine taŋamba sakube. \p \v 7 Taŋgine gabat kame Kuate tuku pasa mayenu tumsiŋginaig ta nane Kuate biye demba minnaig ma ma kume likinaig. Nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaig wam ta idusmba kubewap. \p \v 8 Yesus Kristus mbilka kise mayok kine nda. Nu buk minna kile minit ŋgumneŋga ndui ta ndo minmba minamŋgat. \p \v 9 Tane riroŋkap. Nane afuŋge wam pagu pasa kise tumtiŋguwaig le tane nane dubikubekaig. Nane nyamagaŋ tuku tukul ndo dubikam tuku tumtiŋgig. Maŋau ta dubide mbal maŋau taŋge nane tur ndakate. Kuate nu sine ake sinaŋ make patikate wam taŋge siŋgine ŋgamuŋgal saŋgri pilete. \v 10 Sine atrau mbain kitek ŋak. Nane kilke te mbolok tawi wande tuku maŋau dubide mbal siŋgine atrau mbain kitek ta mbolŋge nyamagaŋ tumba nyam tuku nyu kugatok. \v 11 Israel mbal tuku pris suŋgo nu agaŋmor tuku ndare kilmba taŋgo pino tuku une saukam tuku nu tukul wande suŋgo sinam kina. Nane agaŋmor ta ndemnu ŋakmba kilmba tumbraŋ suŋgo kusremba kilimŋge pasokinaig. \v 12 Wam ndui ta ndo Yesus mbol prona. Nane nu tumba ka Yerusalem tumbraŋ suŋgo kilimŋge rar suŋgo tumba ail kazrai mbolŋge balenaig le kumna. Kummba nuŋe ndarembi sine tuku une saukina le purfeŋnu mayok kageŋ. \v 13 Ta tuku sine siŋgine maŋau yimyam ambokok ŋakmba kusreka kilim ka Yesus ndoŋ ulendikube. Siŋgine mbal afu talasiŋgig ta sine piti ta nu kurana taŋamba ndo kurabe. \p \v 14 Sine kilke te mbolŋge tumbraŋ ande minmba minam tuku mine ndakate. Tumbraŋ suŋgo ande Kuate nu te-mayokamŋgat ta sine mindemba mineg. \v 15 Ta tuku sine mara mara Yesus tuku nyu tumba Kuate tuku nyu te-duŋgube. Maŋau tambi sine ŋakmba atrau agaŋ balemba Kuate atraukanu taŋaŋ keg. \p \v 16 Nane afu mbolŋge wam magenu kam tuku gilai ndaŋgap. Afu nane agaŋ ndende denkade ta taŋgine agaŋ ndende tambi turkap. Maŋau kame ta Kuate am mbolŋge atrau agaŋ mayenumbi atraukanu taŋaŋ. Nu kaŋgermba gare suŋgote. \p \v 17 Taŋgine gabat kame kumnemŋge minmba nane tuku wam pagu pasa dubi mayewap. Nane ŋgumneŋga ka Kuate tugumŋge piro ta tuku sakamŋgaig ŋga idusmba nane kurauka tane kulat magekade. Tane nane tuku miŋge dubikade ta nane gare ŋak tane kulatkade. Nane piti ŋak pirokade ta piti ta luka tane mbol kaŋgat. \p \v 18 Sine Kuate am mbolŋge mbar tuku wamdus piti kugatok ŋga iduseg. Sine maŋau tiŋreknu ndo kam tuku matuk tukulkeg. Ta tuku tane sine tuku ŋga Kuate yabaŋap. \v 19 Ye pitik tane tugum prowam tuku tane suŋgomba Kuate yabaŋap. \p \v 20 Yesus nu kumna le Kuate tuku pasa kitek minmba minam tuku katna ta nu tuku ndarembi alonu te-mayokna. Taŋana le Kuate nu Yesus te-tina le nu nyu suŋgo tumba Kuate tuku sipsip kulatkanu taŋgo suŋgo minit. \v 21 Kuate nu ŋgamuŋgal mukuk miro. Tane nu tuku nzali ndo dubiwam tuku nuŋge wam magenu kumumba tiŋguwa. Tane Yesus Kristus tuku saŋgri tomba tiŋgap le saŋgri taŋge Kuate nu tane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge nuŋe nzali ŋakmba kile-mayokkuwa. Yesus Kristus tuku nyu suŋgo ta minmba minwa. Son. \p \v 22 Yiŋe tira kame, ye pasa kuennu tane tuku kuyar ndawet. Ye tane saŋgri piletiŋgam tuku pasa fagnu kuyaret te tane kilba pilmba ise mayewap. \p \v 23 Timoteus nu muliŋtinaig ta nu buk mayok kina ta ye tane kila satiŋget. Nu pitik ndo ye tugum te prowa ta ye nu ndoŋ tane tugum prowamŋgik. \p \v 24 Taŋgine gabat kame Kuate tuku mbal ŋakmba siŋgine gare pasa te saniŋgap. Taŋgine tira afu Italiŋge minig ta nane mata tane gare pasa tiŋgig. \p \v 25 Kuate nu ake sinaŋ tane make patikuwa. \p Son.