\id EPH - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h EFESUS \toc1 Efesus mbal tuku waŋe Paulusŋge kuyarna \toc2 Efesus \toc3 Ef \mt1 EFESUS \mt2 Efesus mbal tuku waŋe Paulusŋge kuyarna \ip Yesus nu luka samba mbol kina le yar 32 kinaig le Paulus nu Romŋge muli wandek sinamŋge minmba Efesus mbal tuku waŋe te kuyarna sulumba nane teŋenmba saniŋgina: Yesus nu Moses tuku tukul ŋakmba kile-sika nuŋe ŋgarosumbi Zu mbal kasomok mbal ulendimba taŋgo kitek ndindo te-mayokna. \c 1 \p \v 1 Tane Kuate tuku mbal Efesusŋge minmba Kristus Yesus dubi mayede ta tane ŋakmba kaiye. Ye Paulus Kuateŋge madiyina le Yesus tuku aposel minet yeŋge tane ndoŋ pasatam prowet. \p \v 2 Siŋgine Mam Kuate, Suŋgo Yesus Kristus nale ake sinaŋ tane make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son. \s1 Kuate nu sine mbolŋge wam magenu kina \p \v 3 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku Mam Kuate sine nu tuku nyu te-duŋgube. Sine Kristus ndoŋ ulendikeg le Kuate nu samba mbolok wam magenu ŋakmba Tukul Guwa mbolŋge siŋgit le gare suŋgo ŋak mineg. \p \v 4 Kuate nu kilke te te-mayok ndana sulumba nu Kristus mbolŋge sine kilam tuku madisiŋgina. Sine nu tuku mbal purfeŋnu mbar kugatok nu am mbolŋge tiŋgam tuku nu taŋana. \v 5 Nu sine tuku kume purmba Kristus mbolŋge nuŋe kiŋo kame mayok kambim tuku idusna. Nu nuŋe raŋgun mayenu maŋau ta dubimba wamdus ta tina. \v 6 Sine nu tuku nyu suŋgo ta te-duŋgube ŋga nu nuŋe wam mayenu ta te-mayokmba nuŋe Kiŋo nuŋe tuku kume purna ta nu mbolŋge sine ake sinaŋ make patikina. \p \v 7 Nu sine make patikate maŋau ta fudiŋndo kuga. Wam ta suŋgo ŋayo. Nuŋe Kiŋo nuŋe tuku kume mbolŋge nu sine tuku mbar saukina sulumba sine tuku muskil kile-tidiŋgina. \v 8 Nu lato lato sine make patika wamdus kila magenu siŋgit le \v 9 nuŋe wamdus buk kuirok minna ta kila pile mayeweg. Kuate nu o buk nuŋe raŋgun mayenu maŋau ta dubimba wamdus tina ta teŋenmba. \v 10 Ŋgumneŋga ait kumuŋguwa le nu samba kilke agaŋ ndende ŋakmba kilmba Kristus kumnemŋge patikuwa le naŋgine ma mbolŋge minwaig le Kristus nu gabat suŋgo minamŋgat. \p \v 11 Kuate nu wamdus tumba taŋamba wam mayok kuwaig ŋga sakate ta kumumba mayok kinig. Nu o buk wamdus ande tumba Kristus mbolŋge sine kilam tuku madisiŋgina ta kile sine kilit. \v 12 Kristus nu sine muskil kile-tidiŋguwa ŋga amboŋga sine Zu son ŋgigeŋ mbal sine siŋgine mine ŋakmba mbolŋge Kuate tuku nyu suŋgo ta te-duŋgube ŋga nu sine madisiŋgina. \v 13 Kristus nu taŋgine muskil kile-tidiŋge tiŋgina ta tane pasa mayenu tugusek ta ismba tane Kristus tuku son ŋginaig. Taŋanaig le nu tane kasomok mbal mata yiŋe mbal ŋga Tukul Guwa tiŋmba saŋgatiŋgina. Nu o buk nuŋe mbal Tukul Guwa niŋgam tuku sakina. \v 14 Sine Tukul Guwa ŋak mineg tukunu sine Kuate tuku wam magenu kilamŋgig. Nu ŋak minbe le ma ma Kuate nu sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat. Nu taŋawa le sine nu tuku nyu suŋgo ta te-duŋgamŋgig. \s1 Paulus nu Efesus mbal tuku Kuate yabaŋna \p \v 15 Ye wam kame sakit ta ŋakmba idusniŋmba tane Suŋgo Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋga Kuate tuku mbal ŋakmba tuku kume purde ta ye ismba ye mara mara Kuate gare pasa tuwet. \v 16 Ye nu yabaŋet ta ye tane gilai ndaŋget. \v 17 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku Mbara nu agaŋ ndende ŋakmba tuku gabat suŋgo. Nu tane nuŋe Guwa tiŋguwa le nu wamdus kila mayenu tumtiŋguwa le tane Kuate kila pile mayewap ŋga ye yabaŋet. \v 18 Nuŋge tane wamdus kilŋatiŋguwa le Kuate nu tane wikina le nu tairŋga minig ta tugunu kila pile mayewap. \v 19 Nu tane nuŋe mbal minam tuku kilit ta wam sugo pasa ŋak tane tuku minig ta kila palpe sulumba sine Kristus tuku son ŋgeg mbal saŋgri suŋgo mara mara sine tam tuku minit ta tane katese mayewap ŋga ye yabaŋet. \p \v 20 Saŋgri ndui tambi Kuateŋge Kristus kumna le te-timba tumba samba mbolŋge nuŋe ndinam kumamŋge pilna le minit. \v 21 Nu sugo sugo ŋakmba liniŋmba o mbolŋge minmba nyu sugo sugo kilke te mbolŋge kilke kitek mbolŋge ta ŋakmba liniŋmba nu mbolŋge minmba minamŋgat. \v 22 Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba nu kumnemŋge patikina sulumba nuŋe kuasmbi tuku gabat suŋgo minwa ŋga nu pilna. \v 23 Kuate tuku kuasmbi ta Kristus tuku ŋgarosu. Nuŋe ŋgarosu mbolŋge nuŋe nyu suŋgoka mayok ka nu kumumbi minit le agaŋ ndende ŋakmba nu mbolŋge kumumbi mine likade. \c 2 \s1 Sine Kristus mbolŋge abo kitek tigeŋ \p \v 1 Tane buk wam ŋaigonu ke lika Kuate maskenŋge minmba kumaknu minnaig. \v 2 Tane kilke te tuku maŋau ŋaigonu dubika guwa ŋaigonu tuku gabat suŋgo kumnemŋge minnaig. Nu kile Kuate tuku pasa pitaide mbal sinamŋge piroka minit. \v 3 Sine ŋakmba buk nane taŋaŋ minmba siŋgine wamdus ta ndo dubika nzali ŋaigonu ke lika mingeŋ. Sine taŋgo ŋakmba ndoŋ Kuate tuku pa tam tuku mingeŋ. \p \v 4 Kuate tuku mape maŋau suŋgokanu. Nu sine tuku suŋgomba kume purmba \v 5 sine une maŋau mbolŋge kumaknu mingeŋ le Kristus nu kumna le te-tina ta sine nu ndoŋ kile-tidiŋgina. Nu ake sinaŋ sine make patika muskil kile-tidiŋgina. \v 6 Nu Kristus te-duŋga sine nu ndoŋ ulendikeg wam ta mbolŋge nu sine turmba kile-duŋga ka samba mbolŋge nu ndoŋ patikina le mineg. \v 7 Ait prowe likamŋgaig ta ŋakmba mbolŋge Kuate nu sine ake sinaŋ make patikate wam suŋgo ta kilimok mayok kuwa ŋga nuŋe raŋgun mayenu Kristus Yesus mbolŋge siŋgina. \p \v 8 Kuate nu tane ake sinaŋ make patika tane muskil kile-tidiŋgate ta taŋgine piro mbolŋge kuga. Kuateŋge piya kugatok tiŋgit. \v 9 Taŋgo ŋgarosu payamkubekaig ŋga naŋgine piro mbolŋge nu niŋge ndakate. \v 10 Sine Kuate tuku wai kuyar mineg. Nu Kristus Yesus mbolŋge sine wam magenu ke likam tuku nu sine abo kitek siŋgina. Nu o buk sine taŋamba minbe ŋga idusna. \s1 Sine Kristus mbolŋge kuasmbi ndindo mineg \p \v 11 Tane Zu ndare mbolŋge mayok nda kinaig ta tane gilai ndaŋgap. Sine Zu taŋgo Kuate tuku mbal ŋga ŋgaro pikeg tuku mbal ŋgeg. Sine buk tane kasomŋge minmba ŋgaro pike ndakade tuku mbal ŋgigeŋ. \v 12 Ait ta mbolŋge tane Kristus gilai minmba sine Israel Kuateŋge madisiŋgina mbal kasomŋge minnaig le Kuate nu wam afu kam tuku Israel saniŋgina ta tane nda isnaig. Tane Kuate gilai minmba muskil te-tiwam tuku wam katese ndanaig. Tane taŋgine piti ambokok ta gilai ndaŋgap. \p \v 13 Tane buk Kuate maskenŋge minnaig ta kile tane Kristus ndoŋ ulendika nu tuku ndare mbolŋge Kuate tugumŋge minig. \v 14 Nu sile tuma ulendisikam tuku taŋgo. Sile Zu mbal kasomok mbal ŋgueu minkeŋ wam ta nu te-simba sile ulendisikina. \v 15 Nu Moses tuku tukul ŋakmba kile-sika nuŋe ŋgarosumbi Zu mbal kasomok mbal kilmba taŋgo kitek ndindo te-mayokna le sile wamdus mukuk minek. \p \v 16 Nu ail kazrai mbolŋge kumna sulumba ŋgueu maŋau kume sermba sile mbal ar te ndindo te-mayokmba Kuate ndoŋ tumana. \v 17 Nu pro sine Kuate tugumŋge mingeŋ mbal tane kasomŋge minnaig mbal nu sile ŋgamukŋge pasa mayenu kuklimba Kuate nu wamdus mukuk sile ndoŋ minam tuku ndin tumsikina. \v 18 Sile kuasmbi ar te nu mbolŋge Tukul Guwa ndindo ŋak minmba kile sile Mam Kuate tugum kambim kumuŋ. \p \v 19 Ta tuku kile tane kasomok mbal rawe taŋgo mine ndakade. Kuga. Tane sine ndoŋ Kuate tuku mbal mineg. Sine ŋakmba nu tuku wande tuma mbal mineg. \v 20 Aposel kame tuan taŋgo kame nane wande ta tugu pilnaig le tane nane mbolŋge tuturde. Kristus Yesus nu wande ta tuku ndame suŋgo. \v 21 Nu mbolŋge wande alonu ŋakmba ulendikade sulumba saŋgri tiŋga Kuate nuŋe minam tuku wande suŋgo mayok kinit. \v 22 Tane Kristus ndoŋ ulendikade ta tane mata Kuate tuku wande. Nu wande ta sinamŋge nuŋe Guwa pilit ta nu minit. \c 3 \s1 Kuateŋge Paulus kasomok mbal tuku piro taŋgo madina \p \v 1 Ye Paulus tane kasomok mbal mata Kuate tuku wande minig ŋga saket tukunu ye muli wandekŋge minet. \v 2 Kuate nu taŋgo ake sinaŋ make patikate wam ta tane kasomok mbal kila palpe ŋga piro te ye wai mbolŋge pilna ta tane buk isnaig. \v 3 Kuate nu nuŋe wamdus kuirok minna ta te-mayokmba tumyina. Ye buk ta tuku fudiŋmba tane tuku kuyarit. \v 4 Tane pasa ta burka ye wam tugusek Kristus tuku katese mayewet ta kila palmbimŋgaig. \v 5 Wam kuirok ta buk taŋgo nane ise ndakinaig. Kile Tukul Guwaŋge te-mayokmba Kuate tuku aposel le tuan taŋgo kame tumsiŋgit. \v 6 Wam kuirok ta teŋenmba. Tane kasomok mbal mata Kristus tuku pasa mayenu ismba son ŋgade sulumba tane Israel mbal ndoŋ Kuate tuku kiŋo kame mayok ka kuasmbi ndindo minig. Kuate nu Kristus Yesus mbolŋge wam mayenu nane mbolŋge kamŋgit ŋgina ta tane nane ndoŋ tam tuku minig. \p \v 7 Kuate nu nuŋe saŋgri te-mayokmba ye ake sinaŋ make pilmba Kristus tuku pasa mayenu kukliwam tuku ye madiyina. \v 8 Ye Paulus Kuate tuku mbal ŋgamukŋge ye nyu kugatok ta Kuate nu ye make pilna. Sine Kristus mbolŋge wam sugo kileg ta ye kasomok mbal ŋgamukŋge kukliwam tuku nu taŋamba ye make pilna. \v 9 Ye taŋawet tukunu Kuate tuku wamdus buk kuirok minna ta alonu mayok kinit le tane kila pilig. Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ta nu o buk wam ta kam tuku idusmba nuŋe miroŋ kila minna ta \v 10 kile mayok kinit le samba mbolŋge guwa sugo sugo nane Kuate tuku wamdus kila ta tuku alonu Kristus tuku kuasmbi mbolŋge kaŋgerka ta wam sugo ŋgade. \v 11 Kuate nu tugu mbolŋge wam ta kam idusmba minna sulumba kile siŋgine Suŋgo Kristus Yesus mbolŋge te-mayokte. \v 12 Sine nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋga nu mbolŋge sine kuru kuru kugatok ŋgamuŋgal mukuk Kuate tugum kineg. \p \v 13 Ye tanenu ŋga piti kaŋgeret te tane ta tuku wamdus saŋgri kusre ndawap. \s1 Kristus tuku kume pur maŋau suŋgo \p \v 14 Ta tuku ye dagol tidroŋga Mam Kuate tuku nyu te-duŋget. \v 15 Kuate nu sine ŋakmba tuku Mam Suŋgo minit. Samba mbolŋge kilke mbolŋge ina mam ŋgeg ta Kuate nu tugu. \v 16 Nu purfeŋnu saŋgri suŋgo ŋak ta nu nuŋe Guwa tiŋguwa le nu tane tuku ŋgamuŋgal saŋgri piletiŋguwa ŋga ye nu yabaŋet. \v 17 Tane Kristus nu kumuŋ ŋga son ŋgap le nu tane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minwa le tane kume pur maŋau mbolŋge saŋgri tiŋgamŋgaig. \v 18-19 Tane taŋamba minap sulumba tane Kuate tuku mbal ŋakmba ndoŋ Kristus tuku kume pur wam ta katese mayewamŋgaig. Nu tuku kume pur maŋau ta suŋgokanu o mbolŋge. Ande nu tuku kume pur maŋau suŋgo ta kila pile suluwam kumuŋ kuga. Tane lato lato kila palpe ta tane Kuate tuku maŋau ŋakmba te-puramŋgaig. Ye tanenu ŋga taŋamba Kuate yabaŋet. \p \v 20 Sine wam sugo afu kilam tuku wamdus suŋgo ŋak minmba Kuate yabaŋeg ta nu tuku saŋgri sine mbolŋge pirokate tukunu nu wam ta liniŋmba nu wam sugo pasa ŋak siŋgam kumuŋ. \v 21 Sine Kuate tuku kuasmbi Kristus Yesus ndoŋ Kuate tuku nyu suŋgo ta te-duŋga minmba minbe. Son. \c 4 \s1 Sine Kristus mbolŋge kuasmbi ndindo mineg \p \v 1 Ye Suŋgo tuku piro taŋgo ye muli wandek sinamŋge minet te ye tane sarsartiŋget. Kuate nu tane wikina wam ta te-mayokmba mine mayenu mbolŋge minap. \v 2 Tane taŋgine nyu te-ibeŋmba ŋgan maŋau ŋak minap sulumba ande tuku pitik gubra te ndakap. Tane kume pur maŋau dubimba afu nane maŋau kise dubide ta tala ndaniŋgap. \v 3 Tukul Guwa mbolŋge tane wamdus ulendi minig. Tane maŋau ta pur ndakuwa ŋga wamdus mukuk maŋau minam tuku wamdus saŋgrinu palpe. \v 4 Sine Tukul Guwa ndindo ŋak minmba ŋgarosu ndindo ndo mineg. Kuate nu sine wam ndindo tairŋga minam tuku wikina. \v 5 Sine tuku Suŋgo ndindo. Ŋgamuŋgal son ndindo. Sine kule pisne ndindo teg. \v 6 Sine tuku Mbara ndindo. Nu sine ŋakmba tuku Mam ndindo minit. Nu sine ŋakmba kulatka sine ŋakmba mbolŋge pirokate. Nu sine ŋakmba tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minit. \p \v 7 Kristus nu nuŋe wamdus dubimba sine nduik nduik ŋakmba mbolŋge saŋgri yimyam siŋgina. \v 8 Kuyar pasa ande ta tuku teŋenmba sakate. \q1 Nu muliŋ kilanu mbal kilmba samba mbol ambe kina. Ambeŋge nuŋe wam kame magenu taŋgo kame niŋgina ŋga sakate. \rq Mune 68.18\rq* \m \v 9 Kuyar pasa ta nu mbol ambe kina ŋga sakate ta tugunu teŋenmba. Nu amboŋga kilke te o sinam nzi kina sulumba nu maŋ luka samba mbol kina. \v 10 Ande nu ndekina ta nu samba mbol ambe kumba maŋ tuturmba o mbol ambe kina le kile agaŋ ndende ŋakmba nu kumnemŋge minig. \p \v 11 Nu sine afu aposel pirokam tuku saŋgri siŋgina sulumba afu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkam tuku piro siŋgina. Afu lika pasa mayenu kukliwam tuku, afu Kuate tuku mbal kulatkam tuku, afu nuŋe pasa kukliwam tuku taŋamba taŋamba saŋgri yimyam siŋgina. \v 12 Sine Kuate tuku mbal pirokube le Kristus tuku ŋgarosu suŋgoka saŋgri tiŋguwa ŋga nu taŋana. \p \v 13 Sine taŋamba minbe ma ma ŋgamuŋgal son saŋgrinu kumu kumu mayok ka Kuate tuku Kiŋo kila pile mayebe sulumba ka ka sugoka sine Kristus minit taŋaŋ mayok kaŋgig. \p \v 14 Taŋamba mayok kab ta sine kiŋo kame taŋaŋ mine ndaka tum pasa kise kise taŋgo naŋgine yabri wamdus kilambi tugusek pasa taŋaŋ kile-mayokkuwaig ta ismba bubre tiŋga yu toŋgel tiŋgate taŋaŋ wamdus kine inume nda. \v 15 Sine taŋgo ŋakmba idusniŋmba tugusek maŋau ndo dubibe sulumba wam ŋakmba mbolŋge siŋgine Gabat Kristus ndoŋ ulendikube. \v 16 Sine Kristus tuku ŋgarosu mineg. Nu nuŋe ŋgarosu kulatka saŋgri tuwit le nuŋe ŋgarosu ŋakmba ulendika mine mayede. Nane naŋgine piro yimyam tugusemba kuwaig ta ŋgarosu suŋgoka kume pur maŋau ŋak minmba saŋgri tiŋgamŋgat. \s1 Sine Kristus mbolŋge mine maŋau kitek ŋak \p \v 17 Ye pasa te Suŋgo tuku nyu mbolŋge satiŋgamŋgit ta tane ise mayewap. Kile tane Kuate dubi ndade mbal taŋaŋ li ndakap. Nane naŋgine wamdus wam alo kugatok mbolŋge patikade le \v 18 ma make suŋgo sinamŋge minig. Nane ŋgamuŋgal kareŋnu pilmba wamdus kugatok taŋaŋ minmba Kuate nu maŋau kitek taŋgo niŋgit ta nane gilai minig. \v 19 Nane maŋau ŋaigonu kumba kiko kugatok minig. Nane naŋgine nzali ŋgail ndaka une maŋau kumba kutur maŋau ŋakmba kam tuku piriride. \p \v 20 i ... Tane taŋamba Kristus tuku kila pile ndakinaig. \v 21 Afuŋge tane Yesus tuku pasa kuklimba tumtiŋginaig le ismba nu tuku tugusek wam kila pilnaig. \v 22 Tane kila pilnaig taŋamba taŋgine wamdus ambokok tambi maŋau ŋaigonu dubikinaig ta kusrekap. Taŋgine wamdus ambokok taŋge tane ŋaigo siglike dirna. \v 23 Tane wamdus kitek ŋak minmba \v 24 Kuate tuku maŋau te-purap sulumba tugusek maŋau ndo dubimba mine mayenu mbolŋge minap. \p \v 25 Tane taŋgo kitek minmba yabri pasa sa ndakap. Sine ŋakmba Kristus tuku ŋgarosu inumnu mineg tukunu tira ndoŋ siŋka pasa ndo sakap. \v 26 Tane gubra tap sulumba gubra ta dubimba une ke ndakap. Tane ki mbol gubra tumba gubra ta ŋak kinye ndakap. \v 27 Satan pirokam tuku ndin wakei ndawap. \p \v 28 Ande nu agaŋ ndende kuayarte ta nu maŋau ta kusrewa. Nu afu agaŋ ndende denkanu minig ta turkam tuku piro kareŋkuwa. \v 29 Tane pasa ŋaigonu sa ndakap. Pasa magenu ta ndo sakap le nane afu wamdus piti ŋak minig ta pasa ta ismba saŋgri pileniŋguwa. \p \v 30 Kuate tuku Tukul Guwa piti ser ndawap. Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋgam saka Tukul Guwa tiŋmba saŋgatiŋgina. \p \v 31 Wamdus ŋgueu ŋak, gubra maŋau, miŋge fetka kualeyau maŋau, waŋe pasa ta ŋakmba kusrekap. \v 32 Tane taŋgine taŋgine muŋgu sina ŋak minap sulumba muŋgu turkap. Kuate nu Kristus mbolŋge tane tuku une sauka gilaiŋgina taŋamba ndo taŋgine taŋgine mbolŋge mbarde ta mata gilaiŋgap. \c 5 \s1 Sine mafeŋ minbe \p \v 1 Tane Kuate tuku kiŋo kame nu tane tuku suŋgomba kume purte. Tane nu tuku maŋau ta te-purap. \v 2 Kristus nu sine tuku kume purmba sinenu ŋga nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna le atrau agaŋ mundur mayenu taŋaŋ Kuate tugum ambe kina. Tane taŋamba ndo kume pur maŋau mbolŋge minap. \p \v 3 Tane Kuate tuku mbal minig tukunu fare fare taŋgo pino ndoŋ une maŋau, wamdus kutur maŋau, agaŋ ndende kilam tuku piriride maŋau ta ŋakmba tane ŋgamukŋge mayok nda kuwaig. \v 4 Tane bukla pasa fare pasa fulaiŋ pasa ŋaigonu sa ndakap. Taŋgine miŋge ta Kuate gare pasa tumba minap. \v 5 Tane pasa te kila pile mayewap. Fare fare taŋgo pino ndoŋ unekade mbal, wamdus kutur ŋak mbal, agaŋ ndende kilam tuku piriride mbal nane Kuate le Kristus kulatkade ma mbol kine nda. Ande nu agaŋ ndende kilam tuku piririte ta nu Kuate idus ndamba nuŋe wamdus ta agaŋ ndende ta mbolŋge ndo minit. \v 6 Tane riroŋkap. Afuŋge naŋgine yabri pasa tambi tane mbar kame ta ke likap ŋga tane didikubekaig. Kuate tuku pasa pitaimba mbar taŋaŋ kade mbal Kuate tuku gubra nane mbolŋge minit. \v 7 Ta tuku tane nane ndoŋ ulendi ndakap. \p \v 8 Tane buk ma make tuku mbal minnaig. Kile tane Suŋgo ndoŋ ulendika tane mafeŋ tuku mbal minig. Tane mafeŋ tuku mbal minig taŋamba bulu mbolŋge likap. \v 9 Bulu mbolŋge likade mbal nane wam magenu tiŋreknu tugusek kile-mayokkade. \v 10 Wam ŋakmba pileŋga Suŋgo nu nzalite wam ta ndo kap. \v 11 Tane ma make tuku wam alo kugatok ta kasomŋge minmba taŋgine mine mayenu tambi nane tuku mbar kile-mayokkap. \v 12 Nane kuirka maŋau ŋaigonu kade ta tane ismba taŋgine taŋgine kubemba ise ndakap. \v 13 Wam kame ta buluŋge kilŋaniŋgit ta tugunu kilimok mayok kinig. Mayok kinig sulumba bulu mbolŋge minig. \v 14 Ta tuku ande nu teŋenmba sakate. \q1 Kinymba minit taŋgo ne aboŋga. Naŋe kumaknu maŋau kusrewa le Kristus nu ne kilŋanuwa ŋga sakate. \m \v 15 Tane kurau mayemba li mayenu mbolŋge minap. Tane wamdus kugatok mine ndaka wamdus kila mayenu ŋak minap. \v 16 Ait te ŋayo ait tukunu ait afu wam magenu ke likam tuku prode ta ake kusre ndakap. \v 17 Tane wamdus kugatok taŋaŋ mine ndaka Suŋgo tuku nzali kila palpe. \v 18 Tane kule kamenu nyumba ŋginŋganka maim maim maŋau ke ndakap. Taŋgine ŋgamuŋgal palpe le Tukul Guwa sinam kuwa le \v 19 David tuku mune, mune afu magenu, Tukul Guwa tuku mune ta ŋakmba taŋgine taŋgine muŋgu mune-munekap. Muŋgu mune-muneka wamdus sinamŋge Suŋgo tuku nyu te-duŋgap. \v 20 Tane mara mara siŋgine Suŋgo Yesus Kristus idusmba wam ŋakmba tuku Mam Kuate gare pasa tape. \s1 Muŋgu kilnaig mbal tuku pasa \p \v 21 Kristus nu sine tuku Suŋgo ŋga tane taŋgine taŋgine pasa ismba kumnemŋge minap. \p \v 22 Pino kame, tane Suŋgo tuku miŋge kumnemŋge minig taŋamba ndo taŋgine taŋgo kumnemŋge minap. \v 23 Kristus nu nuŋe kuasmbi tuku gabat minit. Taŋamba ndo taŋgo kat taŋgine tane tuku gabat minig. Kristus tuku kuasmbi ta nu tuku ŋgarosu. Nuŋe ŋgarosu ta nu muskil kile-tidiŋgina. \v 24 Kristus tuku kuasmbi nane nu kumnemŋge minig taŋamba ndo pino kame tane wam ŋakmba mbolŋge taŋgine taŋgo kumnemŋge minap. \p \v 25 Taŋgo kame, Kristus nu nuŋe kuasmbi tuku suŋgomba kume purmba nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna taŋamba ndo tane taŋgine pino tuku suŋgomba kume purkap. \v 26 Kulembi ŋgaro minyaŋgade taŋaŋ nu nuŋe pasambi nane Kuate tuku mbal purfeŋnu kile-mayokkina. \v 27 Nuŋe kuasmbi ta mbar kugatok purfeŋnu maditaknu nu ndoŋ minwaig ŋga nu kumna. \v 28 Taŋamba ndo taŋgo kame taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba taŋgine pino tuku kume purkap. Ne naŋe pino tuku kume purte ta ne naŋe ŋgarosu tuku turmba taŋate. \v 29-30 Taŋgo nu nuŋe ŋgarosu kasur ndate. Kuga. Nu nuŋe ŋgarosu kulat mayemba saŋgri pilete. Taŋamba ndo sine Kristus tuku ŋgarosu inum inumnu mineg tukunu nu sine nuŋe kuasmbi kulat mayete. \v 31 Kuyar pasa teŋenmba sakate. \q1 Taŋgo nu ina mam nuŋe kusreka piyo nuŋe ndoŋ muŋgu kile-deŋga minwaik. Nale ŋgarosu ndindo mayok kaŋgaik ŋga sakate. \rq Mulum Pasa 2.24\rq* \m \v 32 Kuyar pasa te alonu suŋgo kuirok minit le kamuset ta teŋenmba. Kristus nu nuŋe kuasmbi ndoŋ tuku sakate. \v 33 Pasa ta tane muŋgu kilig wam ta tuku mata sakate. Ta tuku taŋgo kame, tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo taŋgine pino tuku kume purkap. Pino kame, tane taŋgine taŋgo tuku nyu idusniŋmba nane kumnemŋge minap. \c 6 \s1 Ina mam le kiŋo kame tuku pasa \p \v 1 Kiŋo kame, tane Kuate tuku nzali dubimba ina mam kumnemŋge minap. Maŋau ta tiŋreknu. \v 2-3 Tukul pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Ina mam tuku nyu kurauka miŋge kumnemŋge minap. Tane taŋawap ta kilke te mbolŋge ait kuen mine mayenu mbolŋge minamŋgaig ŋga sakate. \rq Lo 5.16\rq* \m Tukul ta suŋgokanu. Kuate nu te-mayokmba dubikade mbal wam mayenu tam tuku sakina. \p \v 4 Taŋgo kame, tane taŋgine kiŋo kame ndagariniŋgam tuku sigair sigair ndaniŋgap. Tane Kuate tuku nzali dubimba naŋgine mbar kile-tidiŋga wam magenu ndo tumniŋgap. \s1 Piro taŋgo le piro kulat mbal tuku pasa \p \v 5 Piro taŋgo, tane taŋgine kulat mbal tuku nyu idusniŋmba kurauka nane kumnemŋge minap. Tane Kristus kumnemŋge minig taŋamba ndo taŋgine kulat mbal kumnemŋge minmba wamdus tugusekmbi pirokap. \v 6 Tane kulatkade mbal am mbolŋge nane nzaliniŋgam tuku ndo piro ndakap. Tane Kristus tuku piro mbal taŋaŋ minig tukunu wamdus gare ŋakmbi Kuate tuku nzali dubimba pirokap. \v 7 Sine Suŋgo tuku piro keg ŋga gare ŋak pirokap sulumba taŋgo tuku piro ndo keg ŋga idus ndawap. \v 8 Piro taŋgo ko piro kulat taŋgo nu wam mayenu kate ta Suŋgo nu kumumbi lafuwamŋgat ta tane kila. \p \v 9 Piro kulat mbal, tane mata taŋgine piro mbal mbolŋge wam magenu ndo kap. Tane ŋerŋerka pasa pitinu sa ndaniŋgap. Tane taŋgine piro mbal ndoŋ taŋgine Suŋgo ndindo samba mbolŋge minit. Nu taŋgo ŋakmba mbolŋge maŋau kumumbi kate ta tane kila. Nu ande kusre ndate. \s1 Sine Kuate tuku kame agaŋ ŋak minbe \p \v 10 Kile ye pasa ndindo satiŋgam tuku minit. Tane Suŋgo ndoŋ ulendika nu tuku saŋgri ta mbolŋge saŋgri tiŋgap. \v 11 Tane Satan tuku yabri wamdus kila suŋgo ta te-ibeŋam tuku Suŋgo tuku kame agaŋ ŋakmba silike likap. \v 12 Sine taŋgo ndoŋ kame bumba mine ndakeg. Kuga. Sine bukla kame guwa ŋaigonu tuku sugo sugo ma make tuku gabat kame ta ŋakmba ndoŋ kame bumba mineg. \v 13 Ta tuku tane Kuate tuku kame agaŋ ŋakmba sili ŋak likap. Tane taŋawap ta kame ait mbolŋge tane saŋgri tiŋga minig le ka kame kugate ta baklel ndade. \p \v 14 Tane kame tuku kuaneka tugusek maŋau let taŋaŋ tiŋgap. Maŋau tiŋreknu tawo soŋgam tuku agaŋ taŋaŋ tumba silikap. \v 15 Tane Kristus tuku pasa mayenu mbolŋge ŋgamuŋgal mukuk tade ta kupe ŋgaro kareŋnu taŋaŋ patikap. \v 16 Tane kame agaŋ ŋakmba ta silika Satan tuku tui pa bulu ŋak saŋgri pitaiwam tuku Kuate nu kumuŋ ŋga nu tuku saŋgri tomba tiŋgade wam ta kandim taŋaŋ tap. \v 17 Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgit wam ta hat kareŋnu taŋaŋ kaikap sulumba Tukul Guwa tuku kame bagi tap. Kame bagi ta Kuate tuku pasa. \p \v 18 Tane mara mara Tukul Guwa mbolŋge Kuate suŋgomba yabaŋmba minap. Tane kanyum ndamba Kuate sarsarmba nu tuku mbal ŋakmba tuku yabaŋap. \v 19 Tane ye tuku mata Kuate yabaŋap le nu ye tuku miŋge bul serwa. Taŋawa le ye kuru kuru kugatok Kristus tuku pasa mayenu tuku wam kame buk kuirok minnaig ta kile-mayokki. \v 20 Ye pasa mayenu tuku kukul taŋgo minet tukunu ye muliŋtanu wande te mbolŋge minet. Tane Kuate yabaŋap le ye kuru kuru kugatok kumumbi pasa ta kukliwi. \p \v 21 Siŋgine tira Tikikus nu Suŋgo tuku piro kulat mayete ta nu tane tugum promba ye sine ŋakmba mineg maŋau te kubeu tiŋguwa le tane kila palmbimŋgaig. \v 22 Nuŋge tane kila satiŋmba tane tuku wamdus bul sertiŋguwa ŋga idusmba nu kukulet. \p \v 23 Mam Kuate siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nale tane siŋgine tira ŋakmba turtiŋguwaik le tane ŋgamuŋgal mukuk kume pur maŋau ŋgamuŋgal son saŋgrinu turmba ŋak minap. \v 24 Tane siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku kume purmba minmba minig mbal Kuate nu tane make patikuwa. \p Son.