\id 2TI - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h 2 TIMOTEUS \toc1 Timoteus tuku waŋe Paulusŋge arnu kuyarna \toc2 2 Timoteus \toc3 2Tim \mt1 2 TIMOTEUS \mt2 Timoteus tuku waŋe Paulusŋge arnu kuyarna \ip Paulus nu buk saibo pilmba Romŋge muli wandek sinam taŋge minmba nu waŋe ŋakmba kuyarniŋge likina ta tukulmba Timoteus tuku waŋe arnu te kuyarna. \ip Timoteus nu Kristus tuku kuasmbi Efesusŋge minnaig ta kulatka minna le Paulus nu wam pagu pasa te Timoteus tuku kuyarmba waŋe te pilna le nu tugum kina. \c 1 \p \v 1-2 O yiŋe kiŋo Timoteus kaiye. Ye Paulus Kristus Yesus tuku aposel ne ndoŋ pasa-pasakam prowet. \p Kuate nu taŋgo kame ŋakmba Kristus Yesus tuku son ŋguwaig le abo tugu niŋgamŋgit ŋga sakina. Nu wam ta kumuwam tuku nuŋe nzalimbi ye aposel madiyina le pasa ta kukliwet. Mam Kuate Kristus Yesus ndoŋ nale ake sinaŋ ne make pilmba mapenumba ŋgamuŋgal wamdus bul sernuwaik. Son. \s1 Suŋgo tuku wam te-mayokam tuku kiko ndanuwa \p \v 3 Ye yiŋe mbuŋ kame taŋaŋ Kuate tuku piro biye mayewet ŋga ye mbar maŋau ŋakmba pitaika nu am mbolŋge ŋgamuŋgal wamdus bulok minet. Ye nu ndoŋ pasata mara ŋakmba mbolŋge ne tuku ŋga gare pasa nu tuwet. \v 4 Ye ne kusrenen le ne malmbikina ta idusmba ye ne kaŋgernumba maŋ gare suŋgo tam tuku mara mara wamdus suŋgo ŋak minet. \v 5 Wa naŋe Lois le ina naŋe Yunis nale o buk Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaik. Ne mata nale tuku maŋau ta dubite ŋga iduset. \v 6 Ta tuku ye teŋenmba ne sanamŋgit. Ye buk ne piro biya ŋga wai ne mbolŋge patiken le Kuate nu piro tuku saŋgri ne tinna. Ne saŋgri ta ŋak minmba piroka. \v 7 Kuate nu sine Tukul Guwa siŋgina ta sine kuru kuru sersiŋgam tuku nda siŋgina. Sine nu mbolŋge saŋgri tumba kume pur maŋau ŋak minmba ŋgarosu tuku nzali tidoŋgam tuku maŋau ta kileg. \p \v 8 Ne wam ta idusmba Suŋgo tuku maŋau mayenu te-mayokmba sakam tuku kiko ndanuwa. Ye nu tuku taŋgo mbaranu taŋaŋ muli wandek sinamŋge minet te ne ye tuku mata kiko ndanuwa. Ne ye teŋen Kristus tuku pasa mayenu kukliwa le piti tinwaig ta ne Kuate tugumŋge saŋgri tumba piti ta kurawa. \v 9 Nuŋge sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋmba nuŋe mbal ŋga madisiŋgina. Sine tuku maŋau magenu mbolŋge kuga. Nu nuŋe wamdus dubimba sine madisiŋgina. Nu samba kilke kile-mayok ndakina sulumba Kristus Yesus mbolŋge ake sinaŋ sine make patikina ta \v 10 kile alonu kaŋgereg. Sine muskil kile-tidiŋge siŋgit taŋgo Kristus Yesus nu mayok ka kume tuku saŋgri pitaimba abo tugu minmba minam tuku te-mayokna. Nu tuku pasa mayenu taŋamba sakate. \p \v 11 Ye pasa mayenu ta kuklimba tumniŋgam tuku nu ye aposel pilna le \v 12 ye piro ta ket tukunu kile piti te sade ta ye kiko ndayate. Ye Kristus tuku saŋgri tomba tiŋget ta ye nu tuku maŋau kila. Nu ye tuku wai mbolŋge piro pilna ta siŋka nu kulatka minmba minwa le ait suŋgo prowamŋgat. \p \v 13 O Timoteus, ne Kristus Yesus ndoŋ ulendika nu tuku son ŋga kume purmba pasa tugusek tumnen ta dubi mageka mina. \v 14 Tukul Guwa sine sinamŋge minit. Pasa tugusek Kuateŋge tinna ta Tukul Guwa nu ne saŋgri tinwa le kulat mayewa. \p \v 15 Figelus nale Hermogenes Asia mbal ta nane ŋakmba ye kusreyinaig. Wam ta ne buk isna. \p \v 16-17 Onesiforus ndo nu Rom prona sulumba nu ye mbaranu taŋaŋ muli wandek sinamŋge minet te nu ye tuku kiko ndana le nu dal ndaka pitik ndo ye sotina. Nu ait suŋgomba pro ye turyina le wamdus bulken. Kuate nu Onesiforus tuku wande tuma mbal sinaniŋmba mapekuwa ŋga iduset. \v 18 Nu Efesusŋge mata ye suŋgomba turyina ta ne buk isna. Ait suŋgo mbolŋge Suŋgo nu sinanu mapewa ŋga yabaŋet. \c 2 \s1 Kristus tuku kame taŋgo \p \v 1 O kiŋo, Kristus Yesus nu ake sinaŋ ne make pilmba saŋgri tinit ta ne saŋgri ta ŋak tiŋga. \v 2 Ye taŋgo gudommba am mbolŋge pasa kuklimba saken ta ne suk taŋgo kateseknu afu sota kaŋgerka pasa ta saniŋga le naneŋge maŋ afu saniŋguwaig. \p \v 3 Ne sine taŋaŋ afuŋge ne piti tinwaig kande ne ye Kristus Yesus tuku kame taŋgo ŋga saŋgri tiŋga kurawa. \v 4 Kame taŋgo nu nuŋe gabat tuku miŋge dubimba kame piro ndo kate. Nu piro kise ke nda kate. \v 5 Usre mbolŋge taŋgo inum nu usre tuku tukul dubi ndaka afu liniŋgit ta nane nu tuku nyu te-du ndaŋgade. \v 6 Taŋgo inum piro kareŋkuwa ta nu amboŋga piro alonu kilit. \v 7 Ne yaba pasa kame ta idus tidiŋga mina. Ne taŋawa ta Suŋgo nu wam ŋakmba tugunu ne tumnamŋgat. \p \v 8-9 Ne Yesus Kristus tuku idusa. Nu David tuku mbuŋ. Nu kummba maŋ tiŋgina. Ye taŋaka nu tuku pasa mayenu kukliwet tukunu nane ye taŋgo ŋayonu taŋaŋ ndaleka piti seryade. Nane ye ndalekinaig ta nane Kuate tuku pasa ndalekam kumuŋ kuga. \v 10 Wam ta idusmba ye ŋgamuŋgal wamdus bulok ŋak piti kame te kugraket. Kuate nu nane kilam tuku madiniŋgina mbal Kristus Yesusŋge nane muskil kile-tidiŋge niŋguwa le nane bulu kilŋa suŋgo minmba minam tuku ta tuwaig ŋga iduset. \v 11 Nu tuku pasa ta siŋka son pasa ndo. Sine Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ ta sine nu ndoŋ abo ŋak minmba minamŋgig. \v 12 Sine piti sinamŋge saŋgri tiŋga minmba minbe ta sine Kristus ndoŋ gabat sugo minamŋgig. Sine nu ŋgumnebe ta nu mata sine ŋgumnesiŋgamŋgat. \v 13 Sine nu dubiwam tuku sakeg ta kusrebe ta nu nuŋe pasa kusrewe nda. Nu siŋka nuŋe pasa ŋgumnewam kumuŋ kuga. \p \v 14 Nane wam ta maŋ iduswaig ŋga Suŋgo am mbolŋge saniŋga le nane pasa tugunu afu tuku muŋgu tuli ndaŋguwaig. Maŋau taŋge nane tur ndaka pasa isig mbal ŋaigo siglikate. \s1 Kuate tuku piro taŋgo mayenu \p \v 15 Ne Kuate am mbolŋge kiko ndanam tuku ne saŋgri tiŋga piroka. Nu tuku pasa tugusek kila pile mayemba tugusemba tumniŋga le Kuate nu ne piro kumumbi kate ŋguwa. \p \v 16-17 Mbal afu kilke te mbolok pasa alo kugatok saka minig ta ne nane ise ndaka. Pasa ta kareŋ we taŋaŋ suŋgoka nane ŋaigo siglikate le nane tuku maŋau ŋayonu suŋgo ŋayote. Himeneus le Filetus nale mata pasa ta dubika \v 18 pasa tugusek buk kusrenaik. Nale teŋenmba sakade. Kummba aboŋgam tuku maŋau ta buk mayok ka kugana. Kile sine kummba maŋ aboŋge nda ŋga sakade. Pasa tambi nane afu tuku ŋgamuŋgal son kile-ibeŋkade. \p \v 19 Kuate tuku pasa makek suŋgo siriwanu taŋaŋ bike ndakate. Makek ta tuku kuyar ta teŋenmba sakate. Nane afu Suŋgo tuku mbal minig ta Suŋgo nu nane kila ŋak minit ŋgate. Pasa ande teŋenmba sakate. Ande nu ye Suŋgo tuku ŋgate ta nu maŋau ŋaigonu kusrekuwa ŋga sakate. \p \v 20 Wande suŋgo ande sinamŋge nza yimyam gudommba minig. Afu silwa le golmbi wakeikanu. Afu ail le kilkembi wakeikanu. Afu piro sugo kam tuku. Afu piro foŋfoŋ kam tuku. \v 21 Taŋgo nu maŋau ŋaigonu ŋakmba ŋgumneniŋgit ta nu nza mayenu piro sugo kam tuku taŋaŋ minit. Miro taŋgoŋge nu nuŋe piro ta ndo kam tuku madite le piro magenu ŋakmba kam tuku minit. \p \v 22 Ne wam ta idusmba ne taŋgo mbanzo tuku nzali ŋaigonu ta riroŋka. Mbal afu wamdus kutur kugatok Suŋgo mbariŋde ta ne nane ndoŋ Kuate tuku son ŋgam tuku, maŋau tiŋreknu ke likam tuku, kume pur maŋau kam tuku, wamdus mukuk minam tuku wam ta ŋakmba tuku wamdus saŋgrinu pale. \p \v 23 Mbal afu nane ŋginŋgan pasata muŋgu tuliŋgade ta ne maŋau ta ŋgumnewa. Nane taŋamba minmba gubra ŋak kualeyauka minig. \v 24 Ne Suŋgo tuku piro taŋgo tukunu ne gubra tumba kualeyau ndaka. Ne taŋgo ŋakmba ŋgamukŋge raŋgun mayenu ŋak minmba pasa tugusemba kuklimba tumniŋmba ŋgan mina. \v 25-26 Afu ne te-ibeŋnam tagode ta wamdus bafukmbi nane kile-tidiŋga. Satan nane nu nuŋe nzali dubiwaig ŋga nane bige tidiŋgina. Ne wamdus bafukmbi kile-tidiŋga ta Kuateŋge kuwa le nane ŋgamuŋgal biye mbilmba pasa tugusek kila pilwaig. Taŋawaig ta nane Satan tuku wai gagulam kumuŋ. \c 3 \s1 Kugawam tuku ait \p \v 1 Ne pasa te katese mayewa. Ait kugawam patukuwa le piti ait prowamŋgat. \v 2 Taŋgo pino naŋgine ŋgarosu ndo idusniŋmba minamŋgaig. Nane ndametiŋ kilam piririmba naŋgine nyu ndo payamkamŋgaig. Nane afu tumail panniŋmba ina mam tuku miŋge pitaikamŋgaig. Afuŋge nane turkuwaig ta nane gare pasa niŋge ndaka nane Kuate mata ŋgumnewamŋgaig. \v 3 Nane afu ŋgamuŋgal niŋge nda. Nane gubra maŋau kusre ndamba naŋgine nzali ŋaigonu fare fare dubikamŋgaig. Nane ŋerŋerka maŋau magenu ŋakmba pitaikamŋgaig. \v 4 Nane gulab kame kilmba ŋgueu mbal niŋgamŋgaig. Nane wamdus kugatok fare fare maŋau ke lika naŋgine ŋgarosu ndo payamkamŋgaig. Nane naŋgine gare tam tuku wamdus suŋgo tumba Kuate fudiŋmba ndo idusamŋgaig. \v 5 Nane ŋgarosu ndo Kuate dubimba nu tuku saŋgri idus ndamba ŋgumnewamŋgaig. Taŋgo kame taŋaŋ ne nane ŋgumneniŋga. \p \v 6 Mbal ta nane gulab taŋaŋ afu tugum kumba yabriniŋgig le pino kame afu wamdus saŋgri kugatok ta nane pasa ta ismba son ŋgade. Pino kame ta naŋgine mbar kame tuku piti kusrekam tuku wamdus kine inummba \v 7 mara mara taŋgo kise kise tuku pasa isig ta nane pasa tugusek kila palmbim kumuŋ kuga. \p \v 8 O bukok taŋgo Yanes le Yambres Moses te-ibeŋam bafunaik taŋamba ndo kile mbal taŋge pasa tugusek te-ibeŋam bafude. Nane tuku wamdus ŋayonu. Nane yabri wam ta tuku ndo son ŋgade. \v 9 Nane tuku wam saŋgrinu ait kuen mine nda. Yanes le Yambres nale tuku maŋau tugusek kuga ta kilimok mayok kina taŋamba wam ndui ta ndo nane mbolŋge kilimok mayok kaŋgat. \s1 Kuate tuku pasa biye mayewa \p \v 10 O Timoteus, ye tuku mine maŋau tugunu ket ta ne kila. Ye pasa kuklimba tumniŋget ta ne mata kila. Ye Kuate tuku son ŋga piti sinamŋge ŋgamuŋgal wamdus bulok ŋak saŋgri tiŋget. Ye tira kame tuku kume purmba piti sinamŋge bike ndaket. Wam ta ŋakmba ne kila. \v 11 Tumbraŋ Antiok Ikonium Listra nane piti seryinaig le rar sugo kugraken ta ne kila. Piti ŋakmba ta sinamŋge Suŋgo nu ye turyina. \p \v 12 Ima nu Kristus Yesus ndoŋ ulendika Kuate dubiwam iduste ta siŋka nane nu piti tambimŋgaig. \v 13 Yabri mbal wam ŋaigonu kade mbal ŋakmba nane tuku maŋau lato lato suŋgo ŋayowamŋgat. Nane mbal afu yabriniŋguwaig le Satan nu mbilka nane yabriniŋgamŋgat. \p \v 14 O Timoteus, ne sine tuku wam tugusek ta ne kila. Ne sine tuku pasa ismba kila pilmba son ŋgina ta biye demba mina. \v 15 Ne kiŋo fudiŋndo minna sulumba Kuate tuku kuyar pasa kila pilna. Kuyar pasa ta ne muskil te-tiwam tuku ndin tumnate. Ande nu Kristus Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgate ta Kuate nu muskil te-tiwe tuwit. \p \v 16-17 Kuate tuku kuyar pasa ŋakmba nuŋe miroŋ saniŋgina le kuyarke likinaig. Sine Kuate tuku mbal kumumbi mayok ka piro magenu ŋakmba ke likam tuku saŋgri ŋak minbe ŋga nu pasa ta siŋgina. Pasa taŋge sine kumumbi wam paguka mbar maŋau kile-mayokka kile-tidiŋgate sulumba maŋau tiŋreknu ndo tumsiŋgit le kila pileg. \c 4 \s1 Kuate tuku pasa kukliwa \p \v 1 Kuate le Kristus Yesus nu abo minig mbal kumanu mbal turmba pileniŋgamŋgat ta ye nale am mbolŋge sanamŋgit. Kristus Yesus nu mayok ka nuŋe gageu kilmba kulatkamŋgat wam ta idusmba \v 2 ne wamdus saŋgrinu pilmba pasa kuklimba nane saniŋgina. Nane ne tuku pasa isam tuku nzali ŋak e ko nzali kugatok ta taŋaig ŋga ne pasa te kuklimba nane tuku wamdus purfeu serniŋmba kile-tidiŋga wamdus kuagneka. Ne kanyum ndamba pasa ta tumniŋmba mina. \v 3 Ait ande prowa le nane pasa tugusek isam tuku wamdus piti tamŋgaig. Nane pasa kise nzaliniŋgit ta isam tuku tum taŋgo afu sota kilamŋgaig. \v 4 Nane pasa tugusek isam mbulmba yabri wam kube isam tuku kilba palmbimŋgaig. \p \v 5 O Timoteus, ne piro kate ta ke mayewa. Ne bike ndaka piti kugraka Kristus tuku pasa mayenu ta saniŋmba mina. \s1 Paulus nu nuŋe piro suluna \p \v 6 Mine minemba nane ye baleyuwaig le ye tuku ndare atrau agaŋ taŋaŋ kutukamŋgat. Ye kilke te kusrewam tuku ait buk patukate. \v 7 Nane usre mbolŋge pinderka mabtam tuku ma mbol prode taŋaŋ ye piroka ka mabtam tuku ma mbol buk prowen. Ye Kristus tuku pasa son ŋgeg ta kusre ndamba biye dewet. \v 8 Kile Suŋgo nu ye tiŋreknu ŋga lafunu sam tuku pilna le minit. Nu kumumbi taŋgo pileniŋgit. Ait suŋgo mbolŋge nuŋge lafu ta samŋgat. Ye ndo kuga. Nane afu nu maŋ mayok kambim tuku wamdus suŋgo ŋak minig ta nu nane mata lafu mayenu niŋgamŋgat. \s1 Wam pagu pasa afu \p \v 9 Ne pitik ndo ndin sota te prowa. \v 10 Kresens nu Galesia ma mbol kina le Titus nu Dalmesia ma mbol kina. Demas nu kilke te mbolok maŋau tuku nzali suŋgona le nu ye kusreyumba Tesalonika kina. \v 11 Lukas nu ndo ye ndoŋ teŋge minit. Ne Markus samba nu ndoŋ yalpe. Nu ye turyam tuku taŋgo mayenu. \v 12 Ye Tikikus kukulen le Efesus tumbraŋ suŋgo mbol kina. \p \v 13 Ne ye tuku murke tuku tawi kaikam tuku Troasŋge Karpus tuku wandekŋge kusrewen ta tumba prowa. Ye tuku pasa waŋe kilmba afu agaŋmor ŋgaronumbi wakeikanu ta siŋka kusre ndaka kilmba prowa. \p \v 14-15 Aleksander nu ainmbi agaŋ ndende wakeikanu taŋgo ne nu riroŋka. Nu saŋgri tiŋga sine tuku pasa mbulmba te-ibeŋna sulumba nu ye ŋayo siliyina. Suŋgoŋge lafunu tambimŋgat. \p \v 16 Nane abo abo ye pasa mbolŋge pilnaig le ande nu ye tur ndayina. Nane ŋakmba kua kinaig. Kuate nu nane tuku mbar ta sauka gilaiŋguwa ŋga yabaŋet. \v 17 Suŋgo nu ndo ye kusre ndayina. Nu ye saŋgri pileyina le ye nu tuku pasa kumumbi kukliwen le kasomok mbal ŋakmba isnaig. Nu taŋamba ye turyina ta nane laionŋge baleyuwaig ŋga sakinaig ta taŋa ndanaig. \v 18 Wam ŋaigonu ŋakmba ŋgamukŋge nu ye turyumba kigraibka nuŋe kulatkate ma mbolŋge ye palmbimŋgat. Sine nu tuku nyu suŋgo ta te-duŋga minmba minbe. Son. \p \v 19 Prisila taŋgo nuŋe Akuila ndoŋ Onesiforus tuku wande tuma mbal turmba ye nane ŋakmba kaiye pasa niŋget. \p \v 20 Erastus nu Korinŋge kusrewen. Trofimus nu Miletusŋge guazeŋgina le taŋge kusrewen le minit. \p \v 21 Ne dal ndaka murke ait pro ndatembi te prowa. Yubulus, Pudens, Linus, Klaudia tira kame te afu turmba ne kaiye pasa tinig. \p \v 22 Suŋgo nu ne ŋgamuŋgal saŋgri pilenumba minwa. Nu ake sinaŋ ne make pilwa. \p Son.