\id 2SA - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h 2 SAMUEL \toc1 2 SAMUEL David tuku wam kube \toc2 2 Samuel \toc3 2Sam \mt1 2 SAMUEL \mt2 David tuku wam kube \c 1 \s1 Saul kumna pasa ta David sanaig le isna \p \v 1 Nane Saul balenaig le kumna ait ta David nuŋe kame mbal kilmba ka Amalek mbal ndoŋ kame bumba nane bale farkina sulumba nane luka naŋgine tumbraŋ Siklak kinaig. \p \v 2 David nu Siklakŋge minna le ait keŋmba kinaig le Saul tuku kame taŋgo ande kumba ka Siklak prona. Nu sagkanu taŋaŋ David tugum kumba dagol tidroŋga lokina le \v 3 David ndek nu kusnana: Ne aniŋge prote ŋgina le taŋgo mo ta ndek lafumba sana: Ye kame sinamŋge Israel mbal bale farkinaig le ye kua ka te prowet ŋgina. \v 4 Taŋakina le David ndek nu kusnana: Kame mbolŋge ame wam prowe likinaig ta ye saya le isi ŋgina le taŋgo mo ta ndek nu sana: Sine tuku kame taŋgo nane kua ka sili-silinaig le Filistia mbalŋge sine tuku kuasmbi suŋgomba bale farniŋge likinaig. Taŋamba Saul le kiŋo nuŋe Yonatan mata balenikinaig ŋga David sana. \p \v 5 Kile David ndek nu kusnana: Saul le Yonatan kumnaik ta sonndo ne kaŋgerkina e ŋgina le \v 6 taŋgo mo ta lafumba sakina: O suŋgo, ye Gilboa tabe mbolŋge minen sulumba Saul kaŋgeren ta nu nuŋe mbanduwaŋ ta kilke mbolŋge te-timba nuŋe ŋgaro tugunemba tiŋ minna le kaŋgeren. Kame mbal hos mbol pinderkanu karis mbol pinderkanu mata nane Saul buk te-kornaig. \v 7 Taŋanaig le nu mbilmbilka ye kaŋgeryumba wikina le ye woka nu sota kan le \v 8 nu ndek ye kusnayina: Ne anikok ŋgina le ye Amaleknu ŋgen. \v 9 Taŋaken le nu ndek ye sayina: Ne ilmba ye tapleya. Tui fat andeŋge ye te-mayeyat le ye kumam bafuwet ŋgina. \v 10 Taŋaka nu buk surka ndeka kumam bafuna tukunu ye ka nu taplewen sulumba nu tuku gol hat kaikanu ta gomba tumba sagi nzar wai mban mbolŋge ta paska ten sulumba agaŋ kame ta kilmba ne tugum te prowet ŋga David sana. \p \v 11 Taŋakina le David nu ismba ŋgamuŋgal tatrukina le nuŋe tawi fetfetna le nuŋe kuasmbi mata ŋakmba maŋau ndui ta ndo kinaig. \v 12 Ta ndaŋam? Saul le Yonatan, Israel kame mbal suŋgomba nane Kuate tuku kuasmbi ta kame suŋgo ta mbolŋge bale farkinaig tukunu nane malmbika nyamagaŋ pinka minnaig le ka furirna. \p \v 13 Furirna le David ndek taŋgo mo ta kusnana: Ne anikok ŋgina le nu sakina: Ye Amaleknu. O buk mam nu Amalek kilke kusremba pro Israel kilke mbolŋge rawe taŋgo taŋaŋ minyokina ŋgina le \v 14 David ndek nu sana: Ndaŋam saka ne Suŋgoŋge gabat madina ta balena ŋgina sulumba \v 15 nuŋe kame taŋgo ande wika sana: Ne ilmba taŋgo te balewa le kumwa ŋgina le kame taŋgo ta kumba ka Amalek taŋgo ta kame bagimbi balena le kumna. \v 16 Kumna le David ndek Amalek taŋgo ta sana: Ne Suŋgoŋge gabat madina ta balewanu sakat tukunu kile lafunu naŋe miroŋ naŋe ndare kutute ŋgina. \s1 David nu Saul le Yonatan tuku ninankina \p \v 17 Kile David nu ninanka Saul le kiŋo nuŋe Yonatan tuku ŋga mune-munekina sulumba \v 18 nuŋe kuasmbi wam paguniŋmba saniŋgina: Tane mune te tumba ka Yuda taŋgo pino ŋakmba tumniŋgap le tago-tagomba kila pilwaig ŋgina. \p Mune mbara ta Tui Mune. Kile mune ta Yasa tuku waŋe mbolŋge minit. \s1 Tui Mune \pi1 \v 19 Sine Israel mbal tuku gabat kame tabe mbolŋge kume likinaig. \pi1 Siŋgine kame gabat ŋakmba kume likinaig. \pi1 \v 20 Tane pasa te kumba ka Gat le Askelon mbal sa ndaniŋgap. \pi1 Saniŋgap le Filistia pino kame kasomok pino kame nane ismba gare-garekubekaig. \pi1 \v 21 Siŋgine kame gabat mbal tuku kandim kame kile ake sinaŋ Gilboa tabe mbolŋge mine likade. \pi1 Saul tuku kandim mata andeŋge maŋ gureŋ pisnewe nda. \pi1 Ta tuku sawe le mbai ŋgislu tabe ta mbolŋge nde ndakuwaik le nyamagaŋ mata tabe ta mbolŋge prowe nda. \pi1 \v 22 Yonatan nu tui wai paknu. \pi1 Nu kame mbolŋge agaŋ inum tui ful ndawanu. \pi1 Saul tuku kame bagi ake sinaŋ mine ndakina. \pi1 Nu nuŋe ŋgueu mbal saŋgriknu ŋakmba bale farniŋganu. \pi1 \v 23 Taŋgo pino ŋakmba nane Saul le Yonatan tuku gare tornaig. \pi1 Nale mara mindek kigri-kigriŋga minnaik sulumba kumu kumu ndo kumnaik. \pi1 Nale tuku pinder ta paŋus fumba kinit taŋaŋ. \pi1 Nale tuku saŋgri ta laion tuku saŋgri taŋaŋ. \pi1 \v 24 Tane Israel pino kame tane Saul tuku ninanka malmbikap. \pi1 Nu tane tawi gurgur magenu ndo agaŋ ndende golmbi wakeikanu ŋgarosu mindepiye mayewam tuku tiŋge likina. \pi1 \v 25 Kame gabat ar ta kame mbolŋge kumnaik. \pi1 Yonatan tuku mindesiŋ tabe mbol ambeŋge minit. \pi1 \v 26 O yiŋe aba Yonatan, ye ne tuku sina suŋgo ŋak. \pi1 Sile muŋgu kume purkikeŋ wam ta pino kame nane ye tuku ŋga kume purde wam ta lite. \pi1 \v 27 Kame gabat mbal ŋakmba kame mbolŋge kume likinaig le nane tuku kame agaŋ ndende mata ake ŋaigoŋgamŋgaig. \c 2 \s1 Yuda tuku tugu nane David naŋgine gabat minwa ŋga madinaig \p \v 1 Kile David nu Suŋgo kusnamba sakina: Ye kumba ka Yuda mbal tuku tumbraŋ suŋgo ande mbol minyoki e ŋgina le Suŋgo nu ndek sana: Ta maye ŋgina. Taŋakina le David maŋ lato kusnana: Ye ka tumbraŋ ndaŋ mbol minyoki ŋgina le Suŋgo nu lafumba sana: Ne kumba ka Hebronŋge minyoka ŋgina. \v 2 Taŋamba sana le David nu tiŋga nuŋe pino ar Ahinoam le Abigail kilmba kinaig ka Hebron tumbraŋ tumba minyokinaig. Ahinoam nu Yesrelnu. Abigail nu Karmelnu. Nu Nabal tuku pino kuembol Davidŋge tina. \p \v 3 David tuku taŋgo kuasmbi naŋgine gageu ŋakmba David ndoŋ kinaig ta nane tumbraŋ afu Hebron tumbraŋ patuk patuk mine likinaig ta kilmba minyoke likinaig. \v 4 Taŋanaig le Yuda taŋgo kame pro Hebronŋge David naŋgine gabat suŋgo minwa ŋga gureŋ tumba nu tuku gabat mbolŋge kutunaig. \p Yabes mbal Gilead ma tugu mbol minnaig ta nane buk Saul tuku mindesiŋ tumba ŋgukinaig pasa ta David nu ismba \v 5 nuŋe taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kape ka Yabes mbal teŋenmba saniŋgap: Suŋgo nu tane nyaro tiŋguwa. Taneŋge Saul nu siŋgine gabat suŋgo ŋga mindesiŋ nuŋe tumba ŋgukinaig ta tuku ye tane gare pasa tiŋget. \v 6 Suŋgo nu tane sinzaŋtiŋmba minmba minwa. Tane gabat suŋgo Saul mbolŋge wam mayenu kinaig tukunu kile ye suk tane mbolŋge wam magenu kamŋgit. \v 7 Taŋgine gabat suŋgo Saul nu kumna le kile nane Yuda mbal ye nane tuku gabat suŋgo mini ŋga madiyinaig. Ta tuku tane saŋgri tiŋga ŋgueu mbal tuku kuru kuru ndakap ŋga saniŋgap ŋgina. \s1 Israel tuku tugu afu nane Isboset naŋgine gabat minwa ŋga madinaig \p \v 8 Saul tuku kame gabat suŋgo Abner nu Saul kiŋo nuŋe Isboset\f + \fr 2:8 \ft Isboset nyu ndinok Isbaal. Isbaal nyu ta tugunu: Baal tuku taŋgo. Baal nu yabri mbara ande Samuel nu o buk Israel mbal saniŋgina le pitainaig (1 Samuel 7.3-4 kaŋgerap). Ta tuku nane Isbaal nyu ta mata mbulmba Isboset ŋginaig\f* tumba kua ka Yordan kule pakarka Mahanaim tumbraŋ kina. \v 9 Kinaig ka taŋge Abner ndek Isboset nu Gilead, Asur, Yesrel, Efraim, Benyamin, Israel ma tugu ŋakmba tuku gabat suŋgo minwa ŋga madina. \p \v 10 Isboset nu yar 40 ŋak minna le nu Israel mbal tuku gabat suŋgo minwa ŋga madinaig le nu yar armba ndo Israel ma tugu kulatkina. Yuda tuku tuguŋge ndo David dubinaig le \v 11 nu yar 7 bateŋnu turmba Hebronŋge nane kulatkina. \s1 Nane Israel mbal Yuda mbal ndoŋ kame bunaik \p \v 12 Abner nu Isboset tuku kuasmbi kilmba Mahanaim kusremba Gibeon tumbraŋ pronaig le \v 13 Seruya kiŋo nuŋe Yoab mata David tuku kuasmbi ndoŋ pro Gibeon kule kualiŋ tugum taŋge nane kile-siglikinaig. Isboset tuku kuasmbi pro kule kualiŋ make simŋge minyokinaig le David tuku kuasmbi pro kule kualiŋ make temŋge minyokinaig. \p \v 14 Taŋanaig sulumba Abner ndek Yoab sana: Ye taŋgo mo afu madiniŋgi le ne mata taŋgo mo afu madiniŋga le nane kame agaŋ ndende kilmba kame saŋgri muŋgu tumkuwaig ŋgina le Yoab nu lafumba sana: Ta maye ŋgina. \p \v 15 Taŋamba nane Isboset tuku taŋgo 12 madiniŋginaig ta nane ŋakmba Benyamin tuku tugu ndo. Nane pro David tuku taŋgo 12 ta ndoŋ kame bumba \v 16 naŋgine naŋgine gabat waŋe roka kame bagimbi takel make kumu kumu nduaseka taŋgo 24 ta ŋakmba kume likinaig. Ta tuku nane ma tugu ta nyun ta Kame Bagi tuku Ma ŋgade. \p \v 17 Taŋanaig le kame suŋgo kuasmbi ar ta ŋgamukŋge tiŋgina le David tuku kuasmbiŋge Abner tuku kuasmbi Israel mbal kile-ibeŋkinaig le kua ka sili-silinaig. \p \v 18 Seruya tuku kiŋo kame keŋmba kame mbolŋge minnaig ta nane tuku nyu teŋenmba: Yoab, Abisai, Asahel. Asahel tuku pinder nuŋe ta nane ŋakmba tuku pinder liniŋganu tukunu \v 19 nu Abner madimba tumba yokerna le \v 20 Abner nu pinderka minmba mbilka mambilna kande Asahel nu madimba yokermba kina le nu kusnana: Ne Asahelŋge e ŋgina le nu sakina: Au. Yeŋge ŋgina. \v 21 Taŋakina le Abner nu peumba sana: Ne ye yoker ndaya. Ne luka ka taŋgo ande tumba yokermba nu tuku kame agaŋ ndende ta yaimba kila ŋgina kande Asahel nu Abner tuku pasa ise ndaka nu ndo madimba yokermba kina le \v 22 nu maŋ lato sana: Ne ye yoker ndaya. Ye ne baleni ta ye aba naŋe Yoab am mbolŋge kikoyamŋgat ŋgina kande \v 23 Asahel nu nda isanu sukmba nu yokermba lok ndeka kina le Abner ndek nuŋe mbanduwaŋ tugunumbi ŋgumnem ŋgumnem te-lukina le Asahel fuŋgul mbolŋge nduasemba ka inumŋge bitekŋgina le nu kummba ndekina. Kummba ndekina le kame mbal afu pinderka pro taŋge Asahel tuku mindesiŋ kaŋgermba laipmba tiŋginaig le \v 24 Yoab nale Abisai nale ar taŋge ndo Abner madimba yokermba kinaik ka ka Ama tabe tugu mbol ta pronaik le ki ka ululuna. (Ama tabe ta Giya tumbraŋ ki prote kumamŋge Gibeon yamban kambim tuku ndin miŋge mbiŋge minit). \p \v 25 Ki ka ululuna le Benyamin tuku kuasmbi nane ka Abner te-silikinaig sulumba nane ka tabe fudiŋ ande mbolŋge tiŋga kame tuku kuaneka minnaig. \v 26 Taŋamba minnaig le Abner ndek Yoab kaŋgermba wi kueŋka sana: Ne kame te minmba minwa ŋga iduste e? Kame te kuga ndawa ta sine muŋgu ŋgueu minmba minamŋgig ta ne idus ndate e? Sine ndare ndindo ndo. Ne naŋe kuasmbi ta peuniŋga le maŋ sine yoker ndakuwaig ŋga Yoab sana le \v 27 nu pasa ta isna sulumba nu ndek lafumba sana: Kuate abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ye ne sanet. Ne ye peu ndayat kande yiŋe kuasmbi kile tane yokerka minig le ka ka mafete kande ŋgina. \v 28 Yoab nu pasate deŋpurna sulumba kame tukulmba nuŋe kame mbal maŋ Israel mbal yoker ndakuwaig ŋga tabil fitkina le kame ta kusremba sili-silinaig. \p \v 29 Kile Abner nuŋe kame mbal ndoŋ ma ta kusremba Yordan ma gutoŋ ta kuerka kumba minnaig le ka ka mafena. Mafena le ma gutoŋ ta kusremba Yordan kule pakarka kinaig ka ka ki mbilna le nane luka Mahanaim pronaig. \p \v 30 Abner nu nuŋe kame mbal kilmba kina le Yoab ndek nuŋe kame kuasmbi kile-maŋgurka burkina ta nu tuku kame taŋgo 20 ndo te-denna. Asahel mata kumna. \v 31 David tuku kuasmbiŋge Abner tuku kuasmbi 360 bale farnaig. Kuasmbi ta ŋakmba Benyamin tuku tugu ndo. \p \v 32 Kile Yoab tuku kuasmbi nane Asahel tuku mindesiŋ tumba kumba ka Betlehem tumbraŋŋge mam naŋgine tuku ndame burok sinam taŋge pilnaig. Pilnaig sulumba furir ndui ta mbolŋge ndo nane tiŋga luka kinaig ka ka mafena le Hebron pronaig. \c 3 \p \v 1 Kile David tuku kuasmbi Saul tuku kuasmbi ndoŋ kame maŋ tumba tiŋgina ka ka Yuda mbalŋge Israel kuasmbi suŋgomba bale farkinaig le Saul tuku kuasmbi buk denkina. \s1 David tuku kiŋo kat nuŋe \p \v 2 David nu Hebronŋge minyokina sulumba kiŋo 6 kile-patikina. Nane tuku nyu naŋgine teŋenmba. \p Kiŋo mulum Amnon. Ina nuŋe nyunu Ahinoam. Nu Yesrelnu. \p \v 3 Kiŋo mulum dubiknu ta Kileab. Ina nuŋe Abigail. Nu Karmelnu Nabal tuku pino kuembol Davidŋge tina. \p Kiŋo keŋnu ta Absalom. Ina nuŋe Maka. Nu Gesurnu gabat suŋgo Talmai tuku kulim nuŋe. \p \v 4 Kiŋo bailkanu ta Adonia. Ina nuŋe Hagit. \p Kiŋo inum Sefatia. Ina nuŋe Abital. \p \v 5 Kiŋo 6-nu ta Itream. Ina nuŋe Egla. Kiŋo kame ta ŋakmba Hebronŋge kile-patike likinaig. \s1 Abner nu David ndoŋ wamdus ulendinaik \p \v 6 Kame suŋgo Saul tuku kuasmbi David tuku kuasmbi ta minmba minna le Abner nu Saul tuku kuasmbi ŋgamukŋge taŋgo nyu ŋak mayok kina. \p \v 7 Taŋamba minnaig ma ma ait ande Isboset nu Abner sawe lika sana: Ne ndaŋam saka mam tuku piyo nuŋe Rispa ndoŋ kinyat ŋgina. (Rispa nu Aya tuku kulim nuŋe Saulŋge pinonu tina tuku). \v 8 Taŋakina le Abner ndek gubra tormba nu sana: Ye Yuda tugu turket le ne ye saye likate e? Ye buk mam naŋe Saul, nuŋe tira kat nuŋe, nuŋe gulab kame dubiken ta kile ye minmba minet. Ne Davidŋge ŋayo silinam bafuna le yeŋge ne kigraibken ta ne ndaŋam saka kile pino ta tuku ye saye likate ŋgina. \p \v 9-10 Taŋakina sulumba nu maŋ lato sana: Suŋgo nu buk David sana: Yeŋge Saul tuku gageu pitaiki le nane Israel mbal tuku gabat sugo mine nda ŋgina. Suŋgoŋge David nu Israel mbal Yuda mbal tuku gabat suŋgo minam tuku madina le nu Israel ma tugu ŋakmba kulatkamŋgat. Ta tuku ye ne sanet. Ye mata David sinzaŋamŋgit. Ye pasa sanet te kumu ndawi ta Kuateŋge ye mapeye nda ŋga Isboset sana le \v 11 nu pasa ta ismba nu tuku kuru-kuruka maninok minna. \p \v 12 Kile Abner ndek taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kape ka David teŋenmba sawap. Abner nu ne ndoŋ pasa katmba wamdus ulendimba ne sinzaŋnuwa le Israel kuasmbi ŋakmba ne ndo dubinamŋgaig. Tane ka taŋamba nu sawap ŋga pasa pilna le nane ndek David sota kinaig sulumba \v 13 Abner tuku pasa ta David kubeu tunaig le nu ismba nu suk lafumba pasa pilmba sakina: Tane ka Abner teŋenmba sawap. Ne tuku pasa maye ta ye wam ande ne sani le kumuwa le ye ne ndoŋ wamdus ulendiwamŋgit. Ne yiŋe pino Mikal Saul kulim nuŋe ta tumba ye tugum te prowa ŋga nu sawap ŋgina le nane pasa ta tumba luka Abner sota kinaig. \p \v 14 Nane kinaig le David ndek nuŋe taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kumba ka Isboset sawap le nu yiŋe pino Mikal pilwa le luka prowa. Ye buk pino ta Filistia taŋgo 100 tuku nduwa ŋgarombi piyamba pinonu ten ŋga sawap ŋgina le nane pasa ta tumba Isboset sota kinaig. \p \v 15 Isboset nu pasa ta sanaig le isna sulumba nu ndek taŋgo afu kukulniŋgina le kinaig ka Lais kiŋo nuŋe Paltielŋge Mikal tina ta yaimba tumba David tugum kinaig le \v 16 Paltiel nu malmbitamtam Mikal dubimba kina ka ka Bahurim tumbraŋ pronaig. Tumbraŋ ta pronaig sulumba Abnerŋge Paltiel peumba ne luka naŋe tumbraŋ kaye ŋga kukulna le nu luka nuŋe tumbraŋ kina. \p \v 17 Kile Abner nu Israel mage mage kile-maŋgurka saniŋgina: Tane o buk David taŋgine gabat suŋgo minwa ŋga saka minnaig. \v 18 Pasa ta kile idusap. O buk Suŋgo nu sakina: David nu yiŋe piro taŋgo. Ye nu sinzaŋi le yiŋe kuasmbi Israel mbal nane Filistia mbal ŋgueu mbal afu tuku wai mbolŋge minig ta kile-luka kilamŋgat ŋgina. \v 19 Taŋamba saniŋgina sulumba Abner nu maŋ tiŋga Benyamin tuku tugu ta ndoŋ minyoka taŋamba ndo pasa katnaig sulumba kile nu tiŋga taŋgo 20 kilmba nuŋe ndoŋ David sota Hebron kinaig. Kinaig ka taŋge Israel mage mage Benyamin tuku tugu nane pasa wakeimba katnaig ta David kubeu tuna le \v 20 David ndek Abner nuŋe kuasmbi ta ndoŋ isukusneniŋgam tuku pagunaig. \p \v 21 Taŋamba nane isukuse deŋpurmba Abner ndek David sana: Ye luka ka sulumba Israel mage mage ŋakmba tuku wamdus didiki le ne nane ndoŋ wamdus ulendimba ne Israel ma tugu te ŋakmba kulatkam tuku nzalinate taŋamba nane tuku gabat suŋgo minamŋgat ŋga David sana. Taŋakina le nu nuŋe kame kuasmbi peuniŋmba Abner mapenaig le nu kusremba kina. \s1 Yoab nu Abner balena le kumna \p \v 22 Abner nu David kusremba kina le Yoab nu nuŋe kame kuasmbi kilmba ŋgueu mbal ndoŋ kame bumba gabis agaŋ ndende kilnaig ta ŋakmba yomba kilmba luka Hebron pronaig le \v 23 nane ndek Yoab kubeu tumba sanaig: Abner pro teŋge siŋgine gabat David kaŋgerat le nu sine peusiŋgat le mapewig le luka kinit ŋginaig. \v 24 Taŋamba kubeu tunaig le Yoab ndek tiŋga gabat suŋgo David sota kumba ka sawe lika sana: Ne ndaŋam saka Abner mapewat le luka kinit? \v 25 Nu ne yabrinumba ne piroka likate wam ta katesewam prowat ta ne gilai e ŋgina. \p \v 26 Taŋamba sawe lika Yoab nu David kusremba kilim kina ka taŋgo afu kukulniŋgina le Abner ŋgumnem te-dubimba kinaig ka Sira kule burok tugum taŋge nu te-silika tumba luka Hebron pronaig ta David nu katese ndana. \v 27 Nane Abner tumba luka Hebron pronaig le Yoab nu wam sisauka Abner sana: Ye ne ndoŋ pasa ŋak ŋgina sulumba nu tumba fonde malaŋga tugum kumba ka taŋge kame bagimbi fuŋgul so fetkina le kumna. Ta ndaŋam? Abner buk Yoab mambo nuŋe Asahel balena ta lafumba nu Abner balena le kumna. \p \v 28 Abner nu kumna le nane afu kumba ka David kubeu tunaig le ismba nu ndek sakina: Abner balewaig le ndare kutukat ta ye yiŋe gageu ndoŋ sine tuku mbar kuga ta Suŋgo nu kila. \v 29 Ta tuku ndare ta kile luka Yoab tuku gageu ŋakmba pasokuwa. Nane tuku afu kareŋ we ŋak ŋak afu ŋgirŋger ŋak ŋak afu kupe baklelok minwaig. Afu kame bagimbi bale farwaig le kumwaig. Afu nyamagaŋ kugatok gubak minwaig ŋgina. \p \v 30 Abner nu buk kame suŋgo Gibeonŋge prona le Yoab nale Abisai tuku mambo nakile Asahel balena ta lafumba Abner balenaik le kumna. \s1 Nane Abner tuku mindesiŋ tumba ŋgukinaig \p \v 31 Kile David ndek Yoab nane saniŋgina: Tane taŋgine minde piye paska fetfetmba sinamanzer tawi siglika Abner ninanka malmbiwap ŋgina. Taŋakina sulumba David nu ter tumba kinaig le ŋgumnem dubikina le \v 32 nane Abner tuku mindesiŋ tumba Hebron tumbraŋ taŋge ŋgukinaig. Taŋanaig le David nu nuŋe taŋgo kuasmbi ŋakmba ndoŋ sambu laipmba ninanka malmbinaig. \p \v 33 Taŋamba David nu Abner tuku mindesiŋ ninanka mune-muneka sakina: \q1 Ndaŋam tuku Abner nu ŋginŋgan taŋgo taŋaŋ kumat? \q1 \v 34 Ne kame mbolŋge kumna kande maye kande. \q1 Nane taŋgo yabriniŋmba baleniŋgig le kumig taŋamba ndo ne balenaig le kumat ŋgina. \m Taŋakina le taŋgo pino maŋ nu tuku ninanka malmbinaig. \p \v 35 Malmbiwe deŋpurmba taŋgo pino ŋakmba David sanaig: Kile ne ka isukusa ŋginaig kande David nu pasa saŋgri pilemba nane saniŋgina: Ye isukuse nda. Ye pinka mini le ki ka butuŋguwa. Ye isukusi ta Kuate nu ye mapeye nda ŋgina le \v 36 taŋgo pino ŋakmba nu tuku pasa ta ismba nu wam ke likina ta kaŋgerka nu tuku gare suŋgo tinaig sulumba \v 37 Israel mbal ŋakmba Davidŋge siseŋkat le Abner bale ndawaig ŋginaig. \p \v 38 Kile David ndek nuŋe taŋgo kuasmbi ta wam paguniŋmba saniŋgina: Ki ait te mbolŋge kame gabat ande saŋgriknu kumat ta tane ŋakmba kila. \v 39 Yoab le Abisai nale saŋgri ŋaigo. Ye Kuateŋge gabat suŋgo madiyina ta ye nale peunikam fuguwet. Ta tuku Suŋgoŋge mbar ta tuku piya ta lafunu nikuwa ŋgina. \c 4 \p \v 1 Abner balenaig le kumna pasa ta Isboset nu ismba kuru-kuruka ŋgamuŋgal piti ŋak minna le nane Israel mbal mata ŋakmba piriri ŋayonaig. \s1 Isboset tuku kame gabat armba \p \v 2 Rimon tuku kiŋo armba Bana nale Rekab ndoŋ nale Isboset tuku kame gabat minnaik. Nale kame mbal kilmba ŋgueu mbal ndoŋ kame buwanu. Mam nakile Rimon nu Berotnu. Nane tuku tumbraŋ mboŋ ta Benyamin. (Berot tumbraŋ ta nane Benyamin mbal tuku ŋgade. \v 3 Taŋgo pino o buk Berotŋge minnaig ta nane kua ka kinaig ka Gitaimŋge kile minig). \s1 Yonatan tuku kiŋo nuŋe Mefiboset \p \v 4 Saul tuku kiŋo nuŋe Yonatan nu kiŋo ande ŋak ta nyunu Mefiboset. O buk Saul nale Yonatan kumnaik le Mefiboset nu yar 5 ŋak minna le Yesrel mbalŋge pasa pilnaig le Yonatan tuku kuasmbi tugum kina le nane pasa ta ismba kutu kulat pino nu Mefiboset didik tumba kua kinaig ka biye baslena le nu ndeka kile isu ŋayo silina. \s1 Kame gabat armba Isboset balenaik le kumna \p \v 5 Ait ande ki mbol Isboset nu mabta nuŋe wande mbol kinymba minna le Rimon tuku kiŋo armba Rekab nale Bana ndoŋ tiŋga nu tuku wande mbol kinaig. \v 6-7 Nale ar ta wam sisauka wit kilam tuku wandek sinam kinaik ka taŋge nale Isboset nu nuŋe mbain mbol kinymba minna le kaŋgernaik sulumba kame bagimbi fuŋgulnu nduasenaik le kumna. Kumna le ŋinfok kat purmba gabatnu tumba siŋsiŋndo tumba kua ka kinaik ka Yordan kule ma gutoŋ pronaik le furir ŋgamuna. \p \v 8 Mafena le nale ar ta Isboset tuku gabatnu tumba ka gabat suŋgo David tugum promba sanaig: O gabat suŋgo, ne te kaŋgera. Te naŋe ŋgueu taŋgo Isboset tuku gabat. O buk Saul nu ne ndoŋ ŋgueu minmba ne balenam tuku korkornina ta kile Suŋgoŋge Saul tuku ndare ta lafunu pa niŋgit ŋginaik. \p \v 9 Taŋakinaik le David ndek pasa lafumba sanikina: Suŋgo abo tugu ŋak nu piti yeki yeki mbolŋge ye sinzaŋyina. Ye nu tuku nyu mbolŋge satiket. \v 10 Ye Siklakŋge minen le taŋgo ande pro ye sayumba sakina: Saul buk kumat ŋgina. Nu idusna ye pasa ta ismba gare-garekamŋgit ŋga idusna kande ye nu tuku wam kube pasa ta piya agaŋ taŋaŋ kame mbal wiken le nu tumba ka balenaig le kumna. \v 11 Taŋamba ndo tale mata ake sinaŋ taŋgo nuŋe wande mbolŋge kinymba minat le balewaik. Tale siŋka maŋau mbaraik le ye tale mapeke nda. Tale ndare kutuwaik ta lafumba ye kile tale baletikamŋgit ŋgina. \p \v 12 Taŋaka David nu ndek nuŋe kame mbal saniŋgina le nane taŋgo ar ta kilmba ka balenikinaig. Balenikinaig sulumba kupe wai kat nakile kat pugurka kilmba pankinaig sulumba ŋgarosu kat nakile kilmba ka Hebron kule kualiŋ tugum taŋge taikinaig. Taŋamba kame mbal Isboset tuku gabat tumba ka Hebronŋge Abner ŋgukinaigmbi taŋge ŋgukinaig. \c 5 \s1 David nu Israel mbal ŋakmba tuku gabat suŋgo madinaig \p \v 1 Kile Israel tugu ŋakmba pro Hebronŋge David sanaig: Sine siŋka ne ndoŋ ndare tuma ndindo ndo. \v 2 O buk Saul nu sine tuku gabat suŋgo minna le neŋge sine Israel mbal tuku kame gabat minna le Suŋgo nu teŋenmba ne sanina: Neŋge yiŋe Israel kuasmbi kulatka sulumba nane tuku gabat suŋgo minamŋgat ŋga sanina ŋginaig. \v 3 Nane taŋamba David sanaig le nu Israel gabat sugo sugo ŋakmba ndoŋ Suŋgo am mbolŋge wamdus ulendinaig. Taŋanaig sulumba nane ndek David nu Israel mbal tuku gabat suŋgo minwa ŋga gureŋ tumba gabat mbolŋge kutunaig. \p \v 4 David nu yar 30 ŋak minna le nane nu gabat suŋgo minwa ŋga madinaig. Nu yar 40 nane tuku gabat suŋgo minna. \v 5 Amboŋga nu Hebronŋge Yuda mbal ndo kulatkina ta yar 7 bateŋnu turmba kina ka Yerusalemŋge nu Israel mbal Yuda mbal ulendimba kulatkina ta yar 33 kina. \s1 David nu Yerusalemŋge Israel mbal kulatkina \p \v 6-8 Kile David nu nuŋe kame kuasmbi kilmba Yebus mbal tuku tumbraŋ Yerusalem\f + \fr 5:6-8 \ft Yerusalem tumbraŋ ta nyu inum Sion ŋgade\f* kame kina le mbal ta nane idusnaig: David nu sine tuku tumbraŋ tam kumuŋ kuga ŋga nane David maim maim pasa te-tumba sakinaig: Taŋgo am tukulok kupe baklelok naneŋge ndin kuerwaig le ne sinam kambim kumuŋ kuga ŋginaig. Taŋakinaig le David ndek nuŋe kame kuasmbi wam paguka saniŋgina: Ye nane tuku ndagariyate. Tane kule burok silika fonde sinam kape sulumba am tukulok kupe baklelok nane ndoŋ kame buwap ŋgina. Taŋakina sulumba David nuŋe kame kuasmbi kilmba Sion tumbraŋ fonde kareŋnu ŋak ta sinam kumba tumbraŋ ta tinaig. Tinaig sulumba nane tumbraŋ ta David tuku Tumbraŋ ŋginaig. Kile nane David tuku pasa ta idusmba yaba pasambi mbilmba sakade: Am tukulok kupe baklelok nane kilimŋge minwaig ŋgade. \p \v 9 Taŋamba David nu Sion tumbraŋ fonde ŋak ta tumba minyokina sulumba tumbraŋ ta nyunu David tuku Tumbraŋ ŋgina. Taŋamba nu ndek piro mbal saniŋgina le nane tumbraŋ fonde ŋak ta ki prote kumamŋge kilke diŋnaig tuku magot taŋge wande patike lika Sion tumbraŋ laipnaig le tumbraŋ ta suŋgokina. \v 10 Kuate Suŋgo Saŋgri Ŋayo nuŋge David sinzaŋna le nu gabat suŋgo saŋgri ŋak mayok kina. \p \v 11 Kile Tirus mbal tuku gabat suŋgo Hiram nu nuŋe gabat kame afu kukulniŋgina le piro agaŋ ndende, ail mage mage, ndamembi wande patikanu kila taŋgo kame turmba kilmba David tugum pronaig le \v 12 David nu agaŋ ndende ta kaŋgerkumba nu Kuateŋge Israel tugu ŋakmba kulatkam tuku gabat suŋgo madimba Israel mbal sinzaŋniŋgina ta katesena. \p \v 13 Taŋamba David nu Hebron kusremba Yerusalemŋge minyokina sulumba nu maŋ lato pino afu kilmba kutu afu kile-patikinaig. \v 14 Kutu kame ta nyu kat naŋgine teŋenmba. Samua, Sobab, Natan, Solomon, \v 15 Ibar, Elisua, Nefeg, Yafia, \v 16 Elisama, Eliada, Elifelet. \s1 David nu Filistia mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkina \p \v 17 David nu Israel mbal tuku gabat suŋgo madiwanu pasa ta Filistia mbal ndek ismba nane nu biye timba tumba kambim saka ilnaig le David nu pasa ta ismba nu tiŋga ka nuŋe tumbraŋ fonde kareŋnu ta sinam kina. \p \v 18 Taŋana le nane Filistia kame kuasmbi ta pro Refaim ma gutoŋ taŋge kame tuku kuaneka tumbraŋ ulnaig le \v 19 David ndek Suŋgo kusnamba sakina: Ye ka nane Filistia mbal ndoŋ kame buwi e ko kuga. Ye kame ka le ne ye sinzaŋyamŋgat e ŋgina le Suŋgo nu lafumba sana: Ne kaye. Ye nane kilmba ne tuku wai mbolŋge patiki le ne nane kile-ibeŋkamŋgat ŋgina. \p \v 20 Taŋakina le David nu tiŋga ndek gutoŋ nzi kumba ka Filistia mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkina sulumba sakina: Suŋgo nu sawe piymba kule ndekate taŋaŋ ye tuku ŋgueu mbal tugewat ŋgina. Ta tuku nane ma tugu ta nyun ta Baal Perasim\f + \fr 5:20 \ft Baal Perasim nyu ta tugunu: Suŋgo nu kuasmbi tugete\f* ŋgade. \p \v 21 Filistia mbal nane kua ka naŋgine yabri mbara kanunu kusreke likinaig le David nuŋe kame kuasmbi ndoŋ agaŋ kanunu ta kilmba kinaig. \p \v 22 Minnaig le ait ande Filistia mbal maŋ pro Refaim ma gutoŋ taŋge kame tuku kuaneka tumbraŋ ulmba minnaig le \v 23 David nu maŋ Suŋgo kusnamba sakina: Ye kile ndaŋamŋgit ŋgina le Suŋgo ndek nu sana: Kaye ka nane ndoŋ kame buwap ŋgina sulumba wam pagumba sana: Tane kumba tumailam tumailam ndakape. Tane kape ka nane laipniŋmba ŋgumnem ŋgumnem ail sugo kumnem siŋge kame tuku tiŋga tairŋgap. \v 24 Tane ye ail kame si fu mbol mbol liki le zigna ismba kande ye Suŋgo ye amboŋga Filistia mbal ndoŋ kame kinet ŋga tane ka kame buwap ŋgina. \p \v 25 Taŋaka sana le David nu Suŋgo tuku wam pagu ta dubimba Filistia mbal Geba tumbraŋŋge bale farka kinaig ka ka Geser tumbraŋŋge tiŋginaig. \c 6 \s1 Nane pasa katanu bokis tumba Yerusalem pronaig \p \v 1 Kile David nu maŋ Israel kame kuasmbi saŋgriknu 30,000 kilmba maŋgurkina sulumba \v 2 nu nane kilmba Kuate tuku tukul bokis tam tuku ŋga Bala tumbraŋ Yuda ma tugu mbol kambim kinaig. Tukul bokis ta Suŋgo Saŋgri Ŋayo eŋel kanunu armba ŋgamukŋge minyok minit nu tuku tukul bokis. \p \v 3 Nane Bala tumbraŋ promba Abinadab tuku wande tabe fudiŋ mbol minna ta mbol kinaig ka Kuate tuku tukul bokis ta tumba ka karis abonu mbolŋge pilnaig sulumba luka kambim bafunaig. Taŋamba Abinadab tuku kiŋo kat nuŋe Usa nale Ahio ndoŋ tiŋga karis ndin tumtummba didika kinaig. \v 4 Ahio nu amboŋgina. \v 5 Taŋana le David nuŋe kuasmbi Israel ŋakmba karis ta dubimba kupesmba pate-pateŋga mune kueŋka gita tagail tambariŋ agaŋ ndende yeki yeki katniŋmba Kuate tuku nyu te-duŋga kinaig. \p \v 6 Kile kuasmbi ta nane Nakon tuku wit baurŋganu ma mbol pronaig le makau pailnu karis didikinaik ta mbiki-mbikekina le Kuate tuku tukul bokis ta bariska ndekam bafuna le Usa ndek wai pilmba bokis ta biye tina. \v 7 Taŋana le Suŋgo nu Usa tuku gubrana le nu balena le kumna. Ta ndaŋam? Usa nu Kuate tuku tukul bokis ta ake agaŋ ande ŋga idusna sulumba biye tina tukunu Suŋgoŋge nu balena le kumna. \v 8 Taŋana le David nu wam ta tuku ndagarina. Kile nane ma ta nyunu Peres Usa\f + \fr 6:8 \ft Peres Usa pasa ta tugunu: Usa balena\f* ŋgade. \p \v 9 Kile David nu Suŋgo kuru-kuruka sakina: Ye kile ndaŋndaŋmba Suŋgo tuku tukul bokis te tumba ka yiŋe tugum pili le minamŋgat ŋgina sulumba \v 10 nu bokis ta tumba Yerusalem kine ndaka mbilmba nu Gat tumbraŋ Obed-Edom tuku wande mbol kina. \v 11 Pro taŋge nu bokis ta kusrena le tambun keŋmba Obed-Edom tuku wande mbol taŋge minna. Minna le Suŋgo nu taŋgo ta tuku kuasmbi nyaro mayenu niŋgina. \p \v 12 Gabat suŋgo David nu Obed-Edom nuŋe gageu ndoŋ Suŋgoŋge nyaro niŋgina pasa ta sanaig le ismba nu tiŋga Obed-Edom tuku wande mbol kumba Kuate tuku tukul bokis ta tumba Yerusalem kambim tuku ŋga tiŋga kina le Israel taŋgo pino ŋakmba ndek gare-garekinaig. \v 13 Nane Suŋgo tuku tukul bokis ta tumba kuramba kambim saka taŋgo kupe diram 6-naig sulumba tiŋginaig le David ndek makau pailnu suŋgokanu ande fatnu butuknu ande turmba kilmba Suŋgo tuku atraukina. \p \v 14 Taŋamba David ndek pris tuku tawi kaukauk tiŋmba gare-gareka kupesmba pate-pateŋga Suŋgo tuku nyu te-duŋgina le \v 15 Israel taŋgo pino ŋakmba David ndoŋ gare-gareka ŋgumbeyumba tabil fitka Suŋgo tuku tukul bokis ta tumba Yerusalem kinaig. \p \v 16 Nane taŋamba tukul bokis ta tumba David tuku tumbraŋ sinam kinaig le Saul kulim nuŋe Mikal nu bubre malaŋga kumam mambilmba David nu kupesmba pate-pateŋga kupe sili-salemba Suŋgo tuku nyu te-duŋga kina le kaŋgermba nu talana. \p \v 17 Kile nane Suŋgo tuku tukul bokis ta tumba David baibai ande pilna ta sinamŋge pilnaig le minna. Taŋamba nu ndek agaŋmor afu kilmba bale farka pasoka ŋgamuŋgal ulendiwam tuku agaŋmor turmba atraukina. \v 18 Wam ta ke sugluka David ndek taŋgo pino ŋakmba saniŋmba sakina: Suŋgo Saŋgri Ŋayo nu tane ŋakmba nyaro tiŋguwa ŋgina sulumba \v 19 nu ndek taŋgo pino yimyam bret, ndem pasokanu, bret foŋfoŋ grep tiŋnu mbilmba pasokanu ŋak ta walmba niŋge likina le nane kilmba sili-silimba naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig. \p \v 20 Taŋanaig le David nu tiŋga nuŋe wande mbol kumba nuŋe gageu nyaro pasa niŋgina le Mikal pro nu te-silikumba nu sawe lika sana: Osese. Israel mbal tuku gabat suŋgo, ne naŋe nyu suŋgo te-duŋga ŋginŋgan taŋgo taŋaŋ agaŋ ndende paskat le gabat kame tuku piro pino kameŋge kaŋgernaig ŋga sawe likina le \v 21 David ndek lafumba sana: Ye Suŋgo tuku nyu te-duŋga pate-pateŋgit. Nuŋge mam naŋe tuku kuasmbi pitaika ye Israel tuku gabat suŋgo minam tuku madiyina ta tuku ye gare-garekit. Ye maŋ taŋamba ndo Suŋgo tuku nyu te-duŋga \v 22 yiŋe nyu te-ibeŋmba mini le piro pino kame ne nane tuku sakat ta naneŋge ye tuku nyu te-duŋgamŋgaig ŋga Mikal sana. \p \v 23 Taŋamba sana le Saul kulim nuŋe Mikal nu niŋka ake saibo pilmba kumna. \c 7 \s1 Natan nu dir pasa David sana \p \v 1 David Suŋgoŋge kigraibka sinzaŋna le nu nuŋe wande mbolŋge mine mayemba ŋgueu mbalŋge nu ŋayo sili ndanaig. \v 2 Ta tuku David ndek tuan taŋgo Natan sana: Yiŋe wande te suŋgokanu ail sidambi\f + \fr 7:2 \ft Sida ta wande wakeikade tuku ail ande mayenu ndo\f* wakeigeŋ. Kuate tuku tukul bokis ta ake kilim baibai sinamŋge minit ŋga sana. \v 3 Taŋamba sana le Natan ndek pasa lafumba sana: Suŋgo nu ne ndoŋ minit tukunu ne wam ndaŋ kam idusmba kande ne ka ŋgina. \p \v 4 Taŋamba nu luka nuŋe wande mbol kina le furir ŋgamu Suŋgo nu Natan tugum promba wam pagumba sana: \v 5 Ne ye tuku miŋge tumba kaye ka yiŋe piro taŋgo David teŋenmba sawa. Nuŋge ye minam tuku wande wakeiwa ŋga ye idus ndawet. \v 6 Ye o buk Israel mbal Isip mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kilen ait ta ye wande suŋgo ande mbol nda minen. Ye ake kinenumba baibai sinamŋge ndo minen sulumba kile ye minmba minet. \v 7 Ye ma ŋakmba mbolŋge Israel kuasmbi ndoŋ kine promba minen sulumba gabat kame madiniŋgen ta nane saniŋmba tane ye tuku wande mayenu ail sidambi wakeiye sap ŋga sa ndaken. Ne ka taŋamba nu sawa ŋgina. \p \v 8 Taŋamba nu maŋ lato Natan sana: Ne ka yiŋe piro taŋgo David teŋenmba sawa. Suŋgo Saŋgri Ŋayo nu teŋenmba ne tuku sakat. Yeŋge o buk ne sipsip kulatka minna le ne Israel mbal kulatka ŋga madinen. \v 9 Ye ne ndoŋ ma animbi kine promba minna ta ye ne ndoŋ minmba minen. Yeŋge ne sinzaŋnen le naŋe ŋgueu mbal ŋakmba bale farkina. Kile ye maŋ lato ne sinzaŋni le gabat sugo nyu ŋak ŋak mine likade taŋaŋ minamŋgat. \v 10-11 Ye yiŋe kuasmbi Israel tuku kilke ande madiwi le nane minyoka wamdus mukuk piti kugatok minamŋgaig. O buk nane ma tugu te mbol pronaig le ŋgueu mbalŋge kilmba ŋaigo siglikinaig ta kile yeŋge tane kigraibki le ŋgueu mbalŋge tane maŋ ŋaigo siglike nda. Yeŋge pasa saŋgrinu sanet. Ne tuku ndare puluka tugeka minmba minamŋgat. \v 12 Ne kuma le ŋgukuwaig ta yeŋge ne tuku kiŋo ande maŋ madiwi le gabat suŋgo minamŋgat. Nuŋge nuŋe kuasmbi ta kulatkuwa le nane saŋgri ŋak minamŋgaig. \v 13 Nuŋge\f + \fr 7:13 \ft Kuate nu Solomon tuku David sana (Aposel 7.44-47)\f* tiŋga ye tuku wande suŋgo te-tiwamŋgat. Yeŋge ndo gabat sugo ndare ndui ta mbolŋge madiniŋgi le tugeka tuturmba minmba minamŋgaig. \v 14 Yeŋge ndo nu tuku mam taŋaŋ mini le nu yiŋe kiŋo taŋaŋ minamŋgat. Nu mbarwa ta ye nu te-tiwam tuku ŋgusamŋgit. Kiŋo nu mbarte le mam nuŋeŋge nu te-tiwam tuku ŋguste taŋaŋ. \v 15 Taŋamba ye nu tuku kume purmba minamŋgit. Ye buk Saul pitaiwen le ne nu tuku ma tina taŋamba maŋ ke nda. \v 16 Ne tuku ndare tugekamŋgat. Ye naŋe ndare kulatka sinzaŋniŋgi le minmba minamŋgaig. Ne tuku ndare ta ndo tuturmba gabat sugo sugo promba minmba minamŋgaig. Ne ka taŋamba David kubeu tawe ŋgina le \v 17 Natan Kuateŋge dir pasa sana ta ka taŋamba ndo David kubeu tuna. \s1 David nu Suŋgo gare pasa tuna \p \v 18 Kubeu tuna le gabat suŋgo David nu tiŋga Suŋgo tuku Baibai sinam kumba ka taŋge minyoka Suŋgo yabaŋmba sana: \p O Kuate Suŋgo, ye yiŋe gageu ndoŋ sine ne am mbolŋge magenu kuga ta ne ye mbol wam magenu ndo kate. \p \v 19 O Kuate Suŋgo, kile ne maŋ lato ye tuku ndare mbolŋge wam magenu kam sakate. Ye ake taŋgo ndo ta ne wam suŋgo ye mbolŋge kamŋgat. \v 20 Ye kile ame pasa ne sani? Ye ne tuku piro taŋgo ndo ta ne kila. \v 21 Ta tuku ne naŋe pasa saŋgrinu dubimba wam suŋgo ta ye mbolŋge kamŋgat. \p \v 22 O Kuate Suŋgo, ne o mbolok. Ande ne suk nda minit. Ne ndindo Mbara Suŋgo ta o buk siŋgine wa kame tuku miŋge mbolŋge isgeŋ. \v 23 Taŋgo pino kuasmbi afu sine suk mine ndakade. Ne o buk sine Israel mbal Isip kilke mbolŋge sanzal mingeŋ le kile-luka kilmba sine ne tuku kuasmbi minam tuku madisiŋgina. Ne sine Israel mbal turkam tuku wam kitek saŋgrinu ke lika sine kilmba pro kilke te mbol prona. Taŋamba ne kilke te mbolŋge minnaig mbal naŋgine yabri mbara turmba ŋaigo siglika pitaikina le kilke tugu ŋakmba taŋgo pino ne tuku nyu isnaig. \p \v 24 O Suŋgo, ne sine Israel tugu ne tuku kuasmbi ndo minam tuku madisiŋgina tukunu sine ne tuku ndo minbe le ne sine tuku Mbara minmba minamŋgat. \p \v 25 O Kuate Suŋgo, ne dir pasa sakat ta ye mbolŋge yiŋe ndare tuturmba kaŋgat ta ŋakmba mbolŋge kumuŋguwa. \v 26 Taŋawa le ne tuku nyu o mbolŋge minmba minwa le nane teŋenmba sakamŋgaig: Suŋgo Saŋgri Ŋayo nu Israel mbal tuku Mbara minit ŋgamŋgaig. Taŋamba neŋge ndo gabat sugo ye tuku ndare mbolŋge madiniŋga le tuturmba minmba minamŋgaig. \p \v 27 O Suŋgo Saŋgri Ŋayo, ne sine Israel mbal tuku Mbara. Ne buk ye sayumba sakina: Ne tuku ndare kame ta mara mindek saŋgri ŋak minamŋgaig ŋga sayina. Ta tuku ye naŋe piro taŋgo ye gabat kuilŋga yabaŋnet. \p \v 28 O Kuate Suŋgo, ne ndo mbolŋge minit. Ne naŋe pasa saŋgri pilete ta ne kumumbi kate. Ne ye mbolŋge mata taŋamba ndo kamŋgat. \p \v 29 O Kuate Suŋgo, ne naŋe pasa ta idusmba mara mindek ye tuku ndare nyaro niŋmba mina le nane ne kumnemŋge nyaro pasa ta ŋak minmba minwaig ŋga Kuate sana. \c 8 \s1 Davidŋge ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋkina \p \v 1 Taŋamba minnaig sulumba David ndek nuŋe kame mbal kilmba Filistia mbal ndoŋ kame bunaig. Kame bumba bale farka naŋgine tumbraŋ suŋgo ta tina. \p \v 2 Tina sulumba kile nu ka Moab mbal ndoŋ kame bumba nane afu bige tidiŋgina. Bige tidiŋga nane kile-maŋgurka kilke mbolŋge truk ka kuit nduimba kinyap ŋga saniŋgina le nane taŋamba kilke mbolŋge truk ka kinynaig. Truk ka kinynaig le nu ndek taŋgo keŋ keŋ burka armba baleniŋmba ndindo mapemba armba baleniŋmba ndindo mapemba taŋamba ndo ka ka bitekŋgina. Afu mapekina ta nane David kumnemŋge nu tuku piro taŋgo minmba naŋgine pirokanu piya ta nu tumba minnaig. \p \v 3 Kile Soba tuku gabat suŋgo Hadadeser nu nuŋe kame kuasmbi kilmba Yufretis kule makembi kilke ta luka tam saka kame kinaig. (Hadadeser mam nuŋe Rehob. Nu Siria kilke Soba ma tugu kulatkina). Kame kinaig le David tuku kuasmbi nane kile-siglika kame bumba nane suŋgomba bige tidiŋginaig. \v 4 Nu hos mbol mbol kame buwanu taŋgo kame 1,700 bige tidiŋgina sulumba ibeŋŋge kame buwanu taŋgo 20,000 bige tidiŋgina. Taŋamba nu hos karis didika pinderkanu ta ŋakmba yaika kilmba afu kupe kat ŋgurŋgurniŋmba kusrekina sulumba 100 ndo nuŋe kilna. \p \v 5 Kame suŋgo ta minmba minna le Siria gabat afu Damaskusŋge minnaig ta nane ndek gabat suŋgo Hadadeser turam tuku kame kuasmbi suŋgo ande kukulnaig le David ndoŋ kame buwam saka pronaig kande David tuku kame kuasmbiŋge nane tuku kame taŋgo 22,000 bale farnaig. \v 6 Taŋanaig sulumba David ndek kame maŋ nda tiŋguwa ŋga nuŋe kame mbal afu kilmba Siria kilke mbol patike likina le kilke suŋgo ta kulatka minnaig. Kulatka minnaig le Siria mbal nane David kumnemŋge nu tuku piro taŋgo minmba naŋgine pirokanu piya ta nu tumba minnaig. Taŋanaig le David Suŋgoŋge sinzaŋna le nuŋe ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋkina. \p \v 7 Kile David ndek Hadadeser tuku gabat sugo sugo naŋgine kandim golmbi wakeikanu migreke lika pronaig ta ŋakmba yaika kilna sulumba \v 8 Hadadeser tuku tumbraŋ sugo Beta le Berotai nane tuku agaŋ ndende ainmbi wakeikanu ta mata suŋgomba yaika kilmba yomba Yerusalem kinaig. \p \v 9 David nu Hadadeser tuku kame kuasmbi bale farmba kile-ibeŋkina pasa ta Hamat tuku gabat suŋgo Toi nu isna. \v 10 Toi nu mara mindek Hadadeser ndoŋ kame ndo minna tukunu nu gare-gareka nuŋe kiŋo nuŋe Yoram David sota kuwa ŋga gare agaŋ ndende gol silwa ainmbi wakeikanu ta kile-tumba kukulna le David kile-tambim tuku kina ka nu tugum prona. \v 11 Prona sulumba agaŋ ndende ta David kile-tuna le nu ndek agaŋ ndende ta Suŋgo tuku minwaig ŋga kilmba ka gabis agaŋ ndende gol silwa ain ŋgueu mbal afu ndoŋ kame bumba yaika kile likina ta turmba ulendimba patikina. \v 12 Nu gol silwa gabis agaŋ ndende ta ŋakmba Edom Moab Amon Filistia Amalekŋge kile likina. Agaŋ ndende afu Sobanu gabat suŋgo Hadadeser yaimba kile likina tuku. \p \v 13 Kile David nu maŋ nuŋe kame kuasmbi kilmba Edom mbal ndoŋ kame buwam tuku ma gutoŋ Kagli Ŋayo ta kinaig sulumba Edomnu taŋgo 18,000 bale farnaig le taŋgo pino ŋakmba nane David tuku saka minnaig. \p \v 14 Taŋamba David ndek nuŋe kame kuasmbi afu kilmba Edom ma tugu ta ŋakmba kulatkuwaig ŋga patikina le Edom mbal nane nu kumnemŋge minnaig. Suŋgoŋge David sinzaŋna le nu ma ŋakmba mbol kumba nuŋe ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋkina. \v 15 Taŋamba David nu Israel ma tugu ŋakmba kulatkumba taŋgo pino ŋakmba mbolŋge wam magenu ndo ke likina. \s1 David tuku piro gabat kame \p \v 16 Seruya kiŋo nuŋe Yoab nu kame kuasmbi ŋakmba tuku gabat suŋgo minna. \p Ahilud kiŋo nuŋe Yehosafat nu waŋe kuyaram tuku piro kulatkina. \p \v 17 Sadok le Ahimelek nale pris pirokinaik. (Sadok mam nuŋe Ahitub. Ahimelek mam nuŋe Abiatar). \p Seraya nu David tuku waŋe kuyaranu taŋgo. \p \v 18 Yehoyada kiŋo nuŋe Benaya nu David kulatkanu kuasmbi tuku gabat minna. (Nane kuasmbi ta Keret le Pelet mbal). \p David tuku kiŋo kat nuŋe ta nane pris pirokinaig. \c 9 \s1 David nu Mefiboset tumba kulatkina \p \v 1 Taŋamba minnaig ma ma David nu taŋgo afu wika kusnaniŋgina: Saul tuku ndare ande minit e ko kuga. Ande minwa ndeta ye Yonatan idusmba nu kulatkamŋgit ŋgina le \v 2 nane ndek Saul tuku piro taŋgo Siba wika David sota kuwa ŋga sanaig. Taŋamba sanaig le nu ndek nu kaŋgeram kina le David nu taŋgo ta kusnana: Ne Siba e ŋgina le nu lafumba sakina: Au. Ye ne tuku piro taŋgo ŋgina. \v 3 Taŋakina le David maŋ lato nu sana: Saul tuku ndare inum minwa ndeta ye Kuate tuku nyu mbolŋge nu kulatka sinzaŋamŋgit ŋga sana le Siba ndek lafumba sakina: Yonatan tuku kiŋo ndindo ndo minit ta nu kupe arŋeŋ pagliskinaik ŋgina. \v 4 Taŋaka sana le David maŋ Siba kusnana: Nu kile aniŋge minit ŋgina le nu ndek sakina: Nu Lodebar tumbraŋŋge Amiel kiŋo nuŋe Makir tuku wande mbolŋge minit ŋgina. \p \v 5 Taŋaka sana le David ndek taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kumba ka nu tumba ye tugum te prowap ŋgina le \v 6 nane kinaig ka Saul wa nuŋe Mefiboset, Yonatan tuku kiŋo nuŋe ta tumba David tugum pronaig le nu David tumailamŋge dagol tidroŋga lokina. \p Taŋana le David ndek nu sana: Ne Mefiboset e ŋgina le nu woka sakina: Ye piro taŋgo naŋe ŋgina le \v 7 David nu sana: Ne kuru kuru ndaka. Ye mam naŋe Yonatan tuku ŋga ye ne kulatka sinzaŋnumba wa naŋe Saul tuku kilke ta ŋakmba luka tanmbimŋgit. Ne mara mindek ye tugum teŋge ndo isukusamŋgat ŋga sana. \v 8 Taŋakina le Mefiboset ndek loka sana: Ye taŋgo ŋai ŋguesuk kuga age kumak taŋaŋ ta ne ndaŋam ye sinzaŋyam sakate ŋgina. \p \v 9 Kile David ndek Saul tuku piro taŋgo Siba wika sana: Ye naŋe gabat suŋgo Saul tuku agaŋ ndende ŋakmba kile ndo luka wa nuŋe Mefiboset tambimŋgit. \v 10 Ta tuku ne naŋe kiŋo kame naŋe piro mbal taneŋge ndo kilke ta mbolŋge piroka nyamagaŋ ŋguka minap. Nyamagaŋ ka magekuwaig le alonu kilmba naŋe gabat suŋgo Saul tuku kuasmbi ta niŋgap. Mefibosetŋge ndo ye tugum teŋge isukusmba minamŋgat ŋga Siba sana le \v 11 nu ndek David sana: Ye ne tuku pasa ta kumuwamŋgit ŋgina. Taŋakina le Mefiboset nu mara mindek gabat suŋgo David tugumŋge nuŋe kiŋo nuŋe taŋaŋ isukusmba minanu. \p \v 12 Mefiboset nu kiŋo ndindo ndo ŋak. Kiŋo mo ta nyunu Mika. Siba tuku kiŋo kame nu tuku piro mbal nane ŋakmba Mefiboset tuku piro taŋgo ndo minnaig le \v 13 Mefiboset nu Yerusalemŋge minmba mara mindek gabat suŋgo David tugumŋge isukusmba minanu. Nu nuŋe kupe arŋeŋ pagliskinaik. \c 10 \s1 David nu Amon le Siria mbal kile-ibeŋkina \p \v 1 Amon mbal tuku gabat suŋgo Nahas kumna le kiŋo nuŋe Hanun ndek mam nuŋe tuku ma tumba gabat suŋgo mayok kina le \v 2 David nu wam ta ismba sakina: Ye wam mayenu Hanun mbol kamŋgit. Mam nuŋe Nahas nu buk wam mayenu ye mbol kina ta lafumba kamŋgit ŋgina sulumba taŋgo afu kukulniŋgina le nane Nahas tuku wamdus bul seram kinaig. \p Kinaig ka ta promba minnaig le \v 3 Amon mbal tuku gabat kame ndek naŋgine gabat suŋgo sanaig: Ne iduste taŋgo kame te David tuku miŋge tumba mam naŋe idusmba nu ninankam prowaig ŋga iduste e? Kuga. Nane sine tuku tumbraŋ ndaŋ ndaŋ ta kaŋgermba wam katesewam prowaig. Taŋamba ŋgumneŋga nane sine tuku kamenu luka prowamŋgaig ŋginaig. \p \v 4 Taŋakinaig le Hanun nu pasa ta ismba nu ndek David tuku taŋgo kame ta bige-tidiŋga nane tuku miŋge ŋgue dabilsu inum tuku saike sugluka tawi kat naŋgine kat pur fagke likina le pine kat naŋgine ta kilimŋge minnaig le kukulniŋgina le luka kinaig. \v 5 Taŋamba taŋgo kuasmbi ta kikonu nane luka Yerusalem kambim fugunaig le David nu ismba nuŋe taŋgo kuasmbi ta tuku pasa pilmba sakina: Taŋaig le tane Yerikoŋge minap le ka miŋge ŋgue prowaig le tane luka te prowap ŋgina. \p \v 6 Kile Amon mbal David ŋgueu pilenaig ta katesemba nane ndek taŋgo afu kukulniŋginaig le Siria kilke mbol kinaig ka Betrehob le Soba tumbraŋ kumba kame dunaig le tumbraŋ ar ta kame taŋgo 20,000 Amon mbal turkam tuku pronaig. Pronaig le Amon mbal maŋ ndek kinaig ka Tob tumbraŋŋge kame dunaig sulumba kame taŋgo 12,000 kilnaig. Taŋamba nane maŋ kinaig ka Maka tumbraŋ tuku gabat suŋgo tugumŋge kame dumba kame kuasmbi 1,000 nane turkam tuku kilnaig. \p \v 7 Amon mbal taŋamba kame kuasmbi kile-maŋgurka minnaig pasa ta David nu ismba nu ndek Yoab kukulna le Israel kame kuasmbi ŋakmba kilmba ka Amon mbal ndoŋ kame buwam kinaig. \v 8 Taŋanaig le Amon kame kuasmbi nane naŋgine tumbraŋ suŋgo Raba fonde malaŋga kumamŋge kame tuku kuaneka tiŋginaig le nane Siria kame kuasmbi Tob mbal Maka mbal nane ma kukliknu ta tumba tiŋginaig sulumba Israel mbal tuku kame kuaneka minnaig. \p \v 9 Kile Yoab nu kame kuasmbi armba ta nu buk kornaik ta kaŋgerka nu nuŋe kame kuasmbi saŋgriknu pileniŋmba kilmba Siria mbal ndoŋ kame buwam tuku kuaneka tiŋginaig. \v 10 Taŋamba nu ndek nuŋe maib nuŋe Abisai kame kuasmbi afu kulatkuwa ŋga madina le nu ndek nuŋe kame kuasmbi ta kilmba nane Amon mbal ndoŋ kame buwam tuku kuaneka tiŋginaig le \v 11 Yoab ndek mambo nuŋe wam pagumba sana: Kame saŋgri tiŋga Siria mbalŋge sine kile-ibeŋkam bafuwaig kande tane ilmba sine turkap. Amon mbalŋge saŋgri tiŋga tane kile-ibeŋkam bafuwaig ta ye yiŋe kuasmbi kilmba pro tane turkamŋgit. \v 12 Tane kuru kuru ndakap. Sine siŋgine tumbraŋ kame taŋgo pino Kuateŋge siŋgina ta nane idusniŋmba saŋgri tiŋga kame bube. Taŋabe le Suŋgoŋge ame wam kam idusmba ndeta kuwa ŋgina. \p \v 13 Taŋakina sulumba Yoab ndek nuŋe kame kuasmbi kilmba Siria mbal ndoŋ kame puluna le nane kua ka sili-silinaig le \v 14 Amon kame kuasmbi Siria mbal drumba sili-silinaig ta kaŋgerka nane mata kuru-kuruka Abisai nane kusreka kua ka naŋgine tumbraŋ fonde sinam kinaig. Taŋanaig le Yoab ndek Amon mbal kusreka nuŋe kame kuasmbi kilmba luka Yerusalem kina. \p \v 15 Nane Siria mbal kame mbolŋge Israel mbalŋge kile-ibeŋkinaig le kua kinaig tukunu nane naŋgine kame kuasmbi ŋakmba kile-maŋgurkinaig. \v 16 Taŋamba Hadadeser ndek taŋgo afu kukulniŋgina le nane ka Siria kuasmbi afu Yufretis kule pakarka ki prote kumamŋge minnaig ta nane kilmba pro Helam tumbraŋŋge maŋgurkinaig le Hadadeser tuku kame gabat Sobakŋge nane kulatkina. \p \v 17 Siria mbal Helamŋge kame tuku maŋgurka minnaig le David nu ismba nu ndek Israel kame kuasmbi kilmba Yordan kule pakarka Helam pronaig. Taŋanaig le Siria mbal tiŋga Israel mbal ndoŋ kame bunaig le \v 18 Israel mbal saŋgri tiŋga Siria mbal signaniŋmba ka taŋgo karis mbol tiŋga kame buwanu ta 700 bale farka taŋgo hos mbol mbol minyoka kame buwanu ta 40,000 bale farnaig sulumba Siria mbal tuku kame gabat Sobak turmba kame ma ta mbolŋge balenaig le kumna. \p \v 19 Taŋanaig le tumbraŋ gabat sugo afu Hadadeser kumnemŋge minnaig ta nane Israel mbalŋge kame mbolŋge kile-ibeŋkinaig ta tuku kuru-kuruka Israel mbal ndoŋ pasa katmba nane kumnemŋge minnaig. Taŋamba Siria mbal nane Israel mbal tuku kuru-kuruka Amon mbal maŋ kame tuku tur ndaniŋginaig. \c 11 \s1 David nu pino kuayarna \p \v 1 Yar ndui ndui sinamŋge ma tidonu ka deŋpurkanu le gabat sugo sugo nane ait ta dubimba naŋgine ŋgueu mbal ndoŋ kame buwanu. Ait ta mbolŋge David ndek Yoab kame gabat sugo sugo ta Israel kame kuasmbi ŋakmba kukulniŋgina le nane kinaig ka Amon mbal ndoŋ kame bumba nane bale farkinaig sulumba naŋgine tumbraŋ suŋgo Raba te-kornaig le David nu nuŋe ndo Yerusalemŋge minna. \p \v 2 Minna ka ki ait ande ma bafuna le David nu nuŋe kinyam mbili kusremba bubre tam saka wande fu mbolŋge kinenumba bubre tumba minna. Minna sulumba pino ande kule pismba minna le kaŋgerna. Pino ta mayenu ndo. \p \v 3 Kile David ndek taŋgo ande kukulmba sana: Ne kaye ka pino ima kule pismba minit nzi ka katesewa ŋgina le taŋgo ta ka katesena sulumba pro David sana: Pino ne sakat ta Eliam tuku kulim nuŋe Batseba. Nu Hitnu taŋgo Uria tuku piyo nuŋeŋge ŋgina. \v 4 Taŋakina le David maŋ taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kape ka pino ta tumba ye tugum te mbape ŋgina. Batseba nu nzuam minna ta kile nu kule mayenu tina tukunu nu tiŋga taŋgo kame ta dubika kina le David nu tumba kinyna. Kinye deŋpurmba nu maŋ luka nuŋe wande mbol kina. \p \v 5 Minna ma ma Batseba nu kiŋo konna ta kamusmba David tuku pasa pilna le nu ismba \v 6 Yoab tuku pasa pilmba sakina: Hitnu taŋgo Uria sawa le ye tugum te prowa ŋgina. Taŋakina le Yoab ndek Uria kukulna le David tugum kina. \v 7 Nu pro David te-silikina le nu ndek Uria kusnana: Yoab nuŋe kame kuasmbi ndoŋ mage minig e ko kuga? Kame kile ndaŋndaŋmba minit? Siŋgine kuasmbiŋge nane kile-ibeŋkade e ko kuga ŋgina le Uria ndek wam kame ta ŋakmba kubeu tuna. \v 8-9 Taŋana le David ndek Uria sana: Wam kube ŋakmba sayat le isit. Kile ne kaye ka naŋe wande mbolŋge mabtumba mina ŋga sana kande Uria nu gabat suŋgo tuku wande kusremba kilim ka nuŋe wande mbol kine ndakina. Nu gabat suŋgo tuku kulat taŋgo kame ndoŋ wande malaŋgambi taŋge kinyna. \p Taŋana le David ndek taŋgo ande wika Uria tuku gare agaŋ inum te-tumba kukulna le kina sulumba \v 10 luka pro David sana: Uria nu nuŋe wande mbol ndaket ŋgina. \p Taŋakina le David pro Uria te-silika sana: Ne o buk naŋe wande kusrena ta ndaŋam tuku ne naŋe wande mbol kine ndakat e ŋgina le \v 11 Uria ndek pasa lafumba sana: Israel taŋgo kuasmbi Yuda taŋgo kuasmbi ŋakmba wande kusreka maskenŋge kame mbolŋge minig. Pasa katanu bokis mata nane ndoŋ minit. Yiŋe kame gabat Yoab nuŋe gabat sugo sugo mata kilimŋge kinymba minig. Ndaŋam ye ka pino ndoŋ isukuse mayemba kinye mayemba minam tuku sayate? Ye siŋka ki am mbolŋge sanet. Ye wam ta ke nda ŋga David sana. \p \v 12 Taŋaka sana le David ndek nu sana: Ta maye. Ne teŋge mina. Indole ne maŋ pili le luka kaŋgat ŋgina. Taŋakina le Uria nu Yerusalemŋge kinyna le ka mafena. \p \v 13 Mafena le ka furiram David ndek Uria wika nu ndoŋ tuma isukusnaik. Isukuse deŋpurmba nu ndek Uria kule kamenu tuna le nyumba ŋginŋgankina ta nu nuŋe wande mbol kine ndakina. Nu wande kulatkanu mbal ndoŋ tawi kaika kawaŋ taŋge kinyna. \p \v 14 Mafena le maratukuk tiŋga David ndek Yoab tuku waŋe ande kuyarmba Uria tumba kukulna le tumba kina ka Yoab tuna. \v 15 Waŋe ta mbolŋge kuyarmba teŋenmba sakina: Kame saŋgri tiŋguwa kande Uria tumba kame tumailamŋge pilmba kigraib ndakap le balewaig le kumwa ŋga kuyarna. \p \v 16 Yoab nuŋe kame kuasmbi ndoŋ Raba tumbraŋ suŋgo ta kormba kame bumba minnaig le ka kame saŋgri tiŋgina. Kame saŋgri tiŋgina magot ta Uria kukulna le kame tumail mbol tiŋgina. \v 17 Tiŋgina le tumbraŋ ta tuku kame kuasmbi fonde malaŋga talka kilim ka pro Yoab tuku kame kuasmbi ndoŋ kame bumba David tuku kame taŋgo afu bale farnaig sulumba Uria turmba balenaig le kumna. \p \v 18 Taŋana le Yoab ndek taŋgo ande wika wam pagumba sana: Ne kame tuku pasa te tumba gabat suŋgo David sota kumba \v 19 kame mbolŋge wam prowe likaig ta ŋakmba kubeu tawe. \v 20 Taŋawa le nu gubra tumba teŋenmba ne sanuwa: Tane ndaŋam tuku tumbraŋ fonde patumba kame buwaig? Ŋgueu mbal nane fonde mbolŋge tiŋga tane tuimbi ninde faramŋgaig ta tane idus ndanaig? \v 21 O buk Tebes tumbraŋŋge pino ande tumbraŋ koranu fonde mbolŋge tiŋga wit firfiranu ndame suŋgo ta mbarina le ndeka Gideon tuku kiŋo nuŋe Abimelek balena le kumna ta tane gilai le ka fonde tugumŋge tiŋgaig e ŋga ne sanuwa kande ne teŋenmba gabat suŋgo tuku pasa lafumba sawa: Kame gabat Uria turmba balewaig le kumat ŋga nu sawa ŋgina. \p \v 22 Yoab nu taŋamba taŋgo ta wam paguna le nu pasa ta tumba ka David tugum promba nu kubeu tuna sulumba \v 23 sakina: Ŋgueu mbal nane kuasmbi suk suk kuga. Sine suŋgomba ndo kuga tukunu nane kilim kumba sine ŋak ma kilimŋge kame buwaig le sine saŋgri tiŋga nane kile-ibeŋkig le nane luka tumbraŋ fonde sinam kagig. \v 24 Taŋamba nane afu fonde mbol tiŋga tuimbi ne tuku kame gabat afu ninde farkaig le kumaig. Kame gabat Uria turmba balewaig le kumat ŋga David sana le \v 25 nu ndek taŋgo ta lafumba sana: Ne kumba ka teŋenmba Yoab sawa. Ne wamdus sulu ndawa. Kame mbolŋge ima kumamŋgat ta sine gilai tukunu ne saŋgri tiŋga nane ndoŋ kame bumba tumbraŋ ta tumu pilmba tumbraŋ sina minyaŋga ŋga Yoab sawa ŋgina. \p \v 26 Batseba taŋgo nuŋe balenaig le kumna pasa ta nu isna sulumba wamdus tatrukina le ninanka malmbi ŋakmba minna. \v 27 Nu tuku kuamel ta ka kugana le David ndek pasa pilna le Batseba tumba nu tugum kinaig le nuŋe pinonu tina. Pinonu tumba minnaig ma ma nu tuku kiŋo te-pile tuna ta Suŋgo nu David maŋau kina ta tuku gare ndana. \c 12 \s1 David unekina ta Natanŋge sana \p \v 1 Kile Suŋgo nu tuan taŋgo Natan kukulna le ka David tugum promba nu sana: Taŋgo armba tumbraŋ suŋgo ndindo mbolŋge minnaik. Taŋgo ande nu maror taŋgo. Ande nu sanzal taŋgo agaŋ ndende kugatok ŋak minna. \v 2 Maror taŋgo ta nu makau sipsip suŋgomba ŋak. \v 3 Sanzal taŋgo nu sipsip fat ndindo ndo nu piyamba tumba kulatka minna le ka suŋgoka taŋgo ta tuku kiŋo kat nuŋe ndoŋ minna. Nu nuŋe nyamagaŋmbi nu isukusnemba nuŋe murkombi nu kule tambinu le nu kule nyumba kinyam ŋga ta nu tumba nuŋe fel mbol palmbinu le nu kinymba minanu. Taŋamba sipsip ta nuŋe kulim nuŋe taŋaŋ minna. \p \v 4 Ait ande maror taŋgo ta tuku tira ande nu tugum prona le nu nuŋe sipsip ta mapeka sanzal taŋgo ta tuku sipsip yaimba tumba balemba tira nuŋe ta tuku kuapika tuna le nyina ŋga David sana. \p \v 5 Taŋamba sana le David ndek Natan tuku pasa lafumba maror taŋgo ta tuku gubra kagli firka sakina: Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ye siŋka saket. Taŋgo ima nu taŋana ta nu balewap le kumwa ta maye. \v 6 Nu sanzal taŋgo ta sina ndana tukunu nu taŋgo ta tuku sipsip lafumba bailkamba tuwa ŋgina. \p \v 7 Taŋakina le Natan ndek David sana: Maror taŋgo ta ne. Sine Israel mbal tuku Mbara Suŋgo ne tuku teŋenmba sakate. Yeŋge ne Israel mbal tuku gabat suŋgo minam tuku madinen. Taŋamba yeŋge ne kigraibken le Saul nu ne ŋayo sili ndanina. \v 8 Yeŋge Saul tuku wande agaŋ ndende ŋakmba pino kuasmbi turmba ne tinmba ne Israel Yuda ma tugu ŋakmba tuku gabat suŋgo madinen. Ne agaŋ afu denka ye kusnayina kande ye agaŋ ndende suŋgomba turmba tinen kande. \v 9-10 Ta tuku ne ndaŋam saka ye tuku miŋge ŋgurmba une maŋau ta kina? Ne ye talayumba Uria tumba Amon mbal tuku wai mbolŋge pilna le balenaig. Taŋanaig le ne nu tuku piyo nuŋe tina. Ta tuku naŋe ndare mbolŋge wa kat naŋe tuku ndare mbolŋge tuturmba lafunu ndare kutumba minamŋgat. \v 11 Yeŋge ne kasur pasa sanet. Naŋe ndare taŋge tiŋga ne piti tanmbimŋgat. Yeŋge piyo kat naŋe ta kilmba ne am mbolŋge naŋe ndare ta seri le ma kilimŋge kilmba tido-tidoŋgamŋgat. \v 12 Ne kuirkuirka wam ŋayonu ta kina ta ye lafunu Israel mbal ŋakmba tuku am mbolŋge ki le kaŋgeramŋgaig ŋga sakate ŋgina. \p \v 13 Taŋakina le David ndek sakina: Ye Suŋgo kumammba nu am mbolŋge une suŋgo ken ŋgina\f + \fr 12:13 \ft David tuku yabaŋ pasa ta Mune 51 mbolŋge minit\f* le Natan ndek lafumba sana: Suŋgo nu ne tuku mbar ta sauka gilaiŋgate. Ne kume nda. Kiŋo naŋe Batsebaŋge te-pile tinna ta ndo nu mapewe nda. Ta ndaŋam? \v 14 Ne unekina wam ta mbolŋge ŋgueu mbalŋge Suŋgo maim maim te-tumba talade tukunu kiŋo ta kumamŋgat ŋgina. \v 15 Taŋakina sulumba Natan nu tiŋga nuŋe wande mbol kina. \s1 David tuku kiŋo nuŋe kumna \p Taŋamba minnaig ma ma Suŋgoŋge David tuku kiŋo ta guaze suŋgo serna le \v 16 David ndek kiŋo nuŋe mayekuwa ŋga Suŋgo yabaŋmba nyamagaŋ pinka minna. Furir mindek nu ka nuŋe kinyanu ma ta sinam kumba ka ake ibeŋŋge kinyanu. \v 17 Taŋawanu le mage mage nu kulatka pirokanu kuasmbi ta ka nu wam yoyomba tiŋga isukuswa ŋginaig kande nu tiŋga nane ndoŋ isukusam mbulna. \p \v 18 Kusem ndindo kina le kiŋo ta kumna le David tuku piro mbal nu sawam tuku kuru-kuruka naŋgine naŋgine ndek sakinaig: Kiŋo nuŋe kume ndaka minna le sine nu ndoŋ pasa-pasakigeŋ ta nu sinembik ri ndana. Ta tuku kile sine nu kiŋo nuŋe kumat ta ndaŋmba sabe? Sabe le nu pirirek purka nuŋe ŋgaro ŋayo siliwikat ŋginaig. \p \v 19 Nane sisu-sasuka pasata minnaig le David nu kiŋo nuŋe kumna ta buk katesemba nane kusnaniŋgina: Kiŋo kumat e ŋgina le nane ndek lafumba sanaig: Au. Nu kumat ŋginaig. \p \v 20 Taŋakinaig le David ndek tiŋga ka kule pismba pro gureŋ pismba minde piymba Suŋgo tuku Baibai sinam kumba ka Suŋgo tuku nyu te-duŋgina. Nyu te-duŋge deŋpurmba nu ndek kilim ka luka nuŋe wande mbol kina sulumba pagu taŋgo saniŋgina le nu tuku kuapi kutumba pro tunaig le nu isukusna. \p \v 21 Taŋana le piro taŋgo wam ta kaŋgermba ndek nu sanaig: Kiŋo kume ndaka minat le ne pinka malmbika minna. Kile kiŋo kumat le ne tiŋga isukusit ta anikok maŋau ŋginaig le \v 22 David lafumba saniŋgina: Kiŋo kume ndaka minat le ye pinka malmbika minmba teŋenmba idusen. Suŋgo nu ye sinanu kiŋo yaiye nda ŋga idusen ta \v 23 nu buk kumat. Ye maŋ pinki le nu aboŋge nda. Nu o buk kumat. Mine minemba ye mata kummba ma ndui ta mbol kaŋgit. Nu ket ta maŋ luka ye tugum prowe nda ŋgina. \s1 Batsebaŋge Solomon te-pilna \p \v 24 Batseba nu wamdus tatrukina ta David nu piyo nuŋe wamdus bul serna sulumba nu ndek nu ndoŋ tuma kinynaik. Tuma kinynaik le nu kiŋo konmba David tuku kiŋo ande te-pile tuna le nu kiŋo ta Solomon ŋgina. \p Suŋgo nu kiŋo ta tuku kume purmba \v 25 tuan taŋgo Natan kukulna le David tugum kumba sana: Kiŋo ta Yedidia\f + \fr 12:25 \ft Yedidia nyu ta tugunu: Kuate nu tuku kume purte\f* ŋga nyu tape ŋgina. \s1 David kame bumba Raba tumbraŋ tina \p \v 26 Ait ta mbolŋge Yoab nuŋe kame kuasmbi kilmba ka Amon mbal ndoŋ Raba tumbraŋŋge kame bumba minnaig sulumba nane buk nane kile-ibeŋka tumbraŋ ta tam bafunaig sulumba \v 27 Yoab ndek David tuku pasa pilmba sakina: Ye buk nane kile-ibeŋka kule kunyig ma tugu ta tit. \v 28 Ta tuku ne braiŋ naŋe kame kuasmbi afu kilmba pro Raba mbal ndoŋ kame bumba tumbraŋ suŋgo te ta. Kuga ta yiŋe kame kuasmbi teŋge tumbraŋ te te-ibeŋwaig le nane tumbraŋ te ye tuku nyu mbolŋge nyun ta Yoab tuku Tumbraŋ ŋgamŋgaig ŋgina. \p \v 29 David nu pasa ta ismba nu ndek nuŋe kame kuasmbi kile-maŋgurka kilmba Raba tumbraŋ suŋgo ta kame kinaig ka taŋge kame bumba nane kile-ibeŋka tumbraŋ ta tinaig. \v 30 Tinaig sulumba David ndek Amon mbal tuku yabri mbara\f + \fr 12:30 \ft Hibru pasa te purfeŋnu ndo kuga. Pasa te naŋgine yabri mbara tuku sakate e ko naŋgine gabat suŋgo tuku sakate ta sine katese ndaweg.\f* tuku gol hat paska tina. Hat ta pitinu ta 35 kilo. Hat ta ndame mayenu piya o mbolok tambi wakeiwanu. \p Taŋamba David ndek ndame mayenu ta gomba tumba nuŋe gol hat ta mbolmba kaikina sulumba tumbraŋ ta tuku gabis agaŋ ndende mage mage ŋakmba yomba kilmba kina. \p \v 31 Kile David ndek Rabanu taŋgo ŋakmba kilmba piro yeki yeki kuwaig ŋga madiniŋgina. Afu sombi afu bairambi afu sapormbi pirokam tuku madiniŋgina sulumba afu kilke kilmba pasoka ndame wakeikuwaig ŋga piro niŋgina. Nu taŋamba ndo tumbraŋ afu Amon ma tugu sinamŋge minnaig ta mata piro niŋge likina. Taŋamba deŋpurmba David nuŋe kame kuasmbi kilmba luka Yerusalem kinaig. \c 13 \s1 Amnon nu Tamar biye timba totona \p \v 1 David tuku kiŋo nuŋe Absalom nu kulim ndindo ndo ŋak. Kulim ta nyunu Tamar. David tuku kiŋo ande Amnon nu Tamar tam tuku nzali suŋgo ŋak minna\f + \fr 13:1 \ft Hibru mbal tuku maŋau buk taŋamba minanu. Ina yimyam mam ndindo ta nane muŋgu kilanu. Abraham nu mata taŋana (Mulum Pasa 20.12).\f* ta \v 2 nu nu tugum kambim fuguna. Ta ndaŋam? Tamar nu taŋgo ande ndoŋ kinye ndakina tukunu nane taŋgo afu nu tugum kine ndakuwaig ŋga tukulniŋginaig le Amnon nu wamdus piti suŋgo tumba guaze ŋak minanu sukna. \p \v 3 Taŋamba minna le Amnon tuku gulab ande Sama tuku kiŋo nuŋe Yonadab nuŋge Amnon kaŋgeram prona. Taŋgo ta nu maŋau magenu ŋaigonu kam tuku wamdus kuyarkanu taŋgo. \v 4 Nu ndek Amnon kusnana: Ne gabat suŋgo tuku kiŋo ta ne ndaŋam tuku mara mindek tumail pasi so tukulmba minit ŋgina le Amnon ndek lafumba sana: Ye aba Absalom tuku kulim nuŋe Tamar tam tuku nzali mayeyate ŋgina. \p \v 5 Taŋakina le Yonadab ndek Amnon wam pagumba sana: Ne guazeŋget guazeŋget ŋga naŋe wande mbolŋge kinymba mina le mam naŋe pro ne kaŋgernuwa kande ne teŋenmba nu sawa: Ne ka yiŋe kulim Tamar sawa le pro teŋge ye tuku pagumba yiŋe mbili mbol teŋge suwa le nyi ŋga mam naŋe sawa ŋgina. \p \v 6 Taŋakina le Amnon nu Yonadab tuku pasa dubimba guazeŋget guazeŋget ŋga nuŋe mbili mbolŋge kinymba minna le gabat suŋgo David nu ismba nu ka Amnon kaŋgeram kina le nu ndek sana: Ye guaze ŋak tukunu ne ka yiŋe kulim Tamar sawa le pro teŋge ye tuku bret foŋfoŋ pasoka kilmba pro yiŋe mbili mbol teŋge suwa le nyi ŋga sana. \v 7 Taŋamba sana le David nu taŋgo ande kukulna le gabat suŋgo tuku wande mbol kumba Tamar sana: Ne ka Amnon tuku nyamagaŋ afu pasoke tawe ŋga sana. \p \v 8 Taŋakina le Tamar nu tiŋga leu nuŋe tuku wande mbol kumba Amnon nuŋe mbili mbolŋge kinymba minna le kaŋgermba nu ndek plaua kilmba pipmba bret foŋfoŋ pasokina le Amnon nu kinye ŋak nu kaŋgermba minna. Bret foŋfoŋ ta pasoka ugnaig le \v 9 nu nza mbol kutumba Amnon nyuwa ŋgina kande nu isukusam mbulmba ndek sakina: Taŋgo pino ŋakmba ibeŋka sili-siliwaig ŋgina le nane ibeŋka sili-silinaig. \p \v 10 Taŋanaig le Amnon ndek kulim nuŋe sana: Ye tuku bret ta kilmba pro ye sa le nyi ŋga Tamar sana le nu bret ta kilmba nu tugum kumba \v 11 leu nuŋe tambim bafuna kande nu kulim nuŋe biye timba sana: Sile karpe ŋgina kande \v 12 Tamar nu mbulmba sakina: Ne ye wam ŋayonu tuku didi ndaka. Sine Israel mbal tuku maŋau taŋamba kuga. Maŋau te mayenu ndo kuga. \v 13 Ne taŋawa ta ye kiko suŋgo ŋak minmba ye maŋ taŋgo pino am mbolŋge likam kumuŋ kuga. Ne mata Israel afuŋge ne tuku nyu ŋayo siliwamŋgaig. Ta tuku ne ka mam sawa le nu wokuwa le sile muŋgu kilamŋgik ŋgina kande \v 14 Amnon nu Tamar tuku pasa ise ndaka nu biye timba tumba totona. \p \v 15 Taŋamba nu nu tuku nzali suŋgokanu ŋak minna ta kugana le kile nu ndek kulim nuŋe kasur mayemba pitaimba sana: Ne tiŋga kua kaye ŋgina kande \v 16 Tamar ndek nu sana: Yiŋe leu, ne taŋa ndawa. Ne ye pitaiya ta kiko suŋgokanu. Maŋau ye mbol kat ta limba o mbolŋge ŋgina kande Amnon nu kulim nuŋe tuku pasa ise ndakina sulumba \v 17-18 nu nuŋe piro taŋgo ta wika sana: Ilmba pino te tumba te-simba wande tukula ŋgina le piro taŋgo ta nu te-simba wande tukulna. \p Tamar nu gabat suŋgo tuku kulim kame taŋgo kile ndakanu naŋgine maŋau dubimba nu minde piye mayenu silika likina ta \v 19 kile nu kina ka kukedu kilmba gabat mbolŋge kutumba nuŋe minde piye mayenu ta fetfetmba wai baboka malmbitamtam kina le \v 20 leu nuŋe Absalom ndek kulim nuŋe kaŋgermba kusnana: Ne leu naŋe Amnonŋge am sesenat e? Ne ta tuku wamdus piti ndanuwa. Nu leu naŋe tukunu taŋaig le maninka ŋgina le Tamar ndek kina ka leu nuŋe Absalom tuku wande mbolŋge ake sinamanzerka minna. \p \v 21 Taŋana le gabat suŋgo David nu maŋau mayok kina ta ismba nu gubra kagli firkina. \v 22 Absalom mata nu Amnon tuku gubra tormba nu kasurna. Ta ndaŋam? Amnon nu kulim nuŋe Tamar biye timba totona tukunu Absalom nu ŋak pasa pasa ndakina. \s1 Absalom nu Amnon balena le kumna \p \v 23 Minnaig ma ma yar armba kinaig le Absalom tuku piro mbal ndek sipsip ŋguenu kugerkam tuku Baal-Hasor tumbraŋ kinaig. Tumbraŋ ta Efraim tumbraŋ suŋgo patumba minit. Absalom nu gabat suŋgo tuku kiŋo kat nuŋe ŋakmba aukniŋgina sulumba \v 24 nu gabat suŋgo David tugum kumba sana: O gabat suŋgo, nane ye tuku sipsip ŋguenu kugerkade tukunu ye pagumba nye suŋgokamŋgit. Ta tuku ne naŋe gageu naŋe kuasmbi ŋakmba ye tuku pagumba nye ta mbol prowap ŋga mam nuŋe sana le \v 25 gabat suŋgo David nu tuku pasa lafumba sakina: Kiŋo, sine kine nda. Sine ŋakmba kab ta ne piro kareŋka sine tuku ŋga panzaririwamŋgat ŋgina. Taŋakina le Absalom nu gabat suŋgo kuwa ŋga sarsarmba minna le nu maŋ lato sakina: Sine kine nda. Ne ŋgamuŋgal mukuk ŋak kaye ŋgina le \v 26 Absalom ndek nu sana: Ne kambim mbulmba ndeta Amnon ndo pale le kuwa ŋga sakina le gabat suŋgo ndek nu kusnana: Ne ndaŋam tuku Amnon kuwa ŋga sakate e ŋgina ta \v 27 nu Amnon kuwa ŋga dirnaŋga minna le David ndek kiŋo kat nuŋe afu turmba patikina le Amnon ndoŋ Absalom dubimba kinaig. \p \v 28 Kile Absalom nu nuŋe piro mbal wam paguniŋmba saniŋgina: Amnon nu grep kule nyumba gare-gareka minwa le ye tane satiŋgi le tane Amnon balewap. Tane kuru kuru ndakap. Piti ta yeŋge kurawamŋgit ŋgina le \v 29 nane Absalom tuku pasa ta kumu-kumumba Amnon balenaig le kumna. Taŋana le gabat suŋgo tuku kiŋo kame afu wam ta kaŋgermba doŋki poŋge lika kua ka sili-silimba kinaig. \p \v 30 Nane ndin dubimba kumba minnaig le taŋgo afu o buk kumba David sanaig: Absalom nu kiŋo kat naŋe ŋakmba bale far suglukat ŋga David sanaig le \v 31 nu pasa ta ismba nu piriri ŋayona sulumba nuŋe tawi fetfetmba kilke mbolŋge truk kina. Taŋana le nuŋe piro mbal mata taŋamba ndo naŋgine tawi fetfete likinaig le \v 32 David aba nuŋe Sama tuku kiŋo nuŋe Yonadab nuŋge ndek gabat suŋgo sana: Naŋe kiŋo kame ŋakmba bale far ndakaig. Amnon ndo balewaig le kumat. Nu buk Absalom tuku kulim nuŋe Tamar tumba totona tukunu Absalom nu Amnon balewam tuku wamdus kuyarkina ta ye o buk katesewen. \v 33 Kiŋo kame ŋakmba bale far suglukaig ŋgaig ta yabri pasa ndo. Ne pasa ta son ndaŋga. Amnon ndo balewaig le kumat ŋga David sana. \p \v 34 Nu taŋamba gabat suŋgo samba minna le Absalom o buk kua ka kina. \p Kile tumbraŋ kulatkanu taŋgo ande nu Horonaim ndin kumam mambilna kande taŋgo afu gurdu-gurdu ndeka minnaig le kaŋgerka ka gabat suŋgo kila sana le \v 35 Yonadab ndek David sana: Ye buk ne wam kube sanit ta naneŋge ndekade ŋgina. \v 36 Taŋaka sana le David tuku kiŋo kat nuŋe ta pinder-pindermba pro wandek ka malmbi ŋgumbeyunaig le David nuŋe piro mbal ŋakmba nane mata malmbi ŋayonaig. \p \v 37-38 Absalom nu kua ka Gesur ma tugu tuku gabat suŋgo Talmai kiŋo nuŋe Amihud ndoŋ minnaik le yar keŋmba kinaig. \p David nu Amnon tuku ŋgamuŋgal tatruka ninanka malmbi ŋakmba minna ma ma \v 39 ka wamdus ibeŋkina le nu maŋ Absalom luka prowa ŋga idus timba minna. \c 14 \s1 Absalom nu luka Yerusalem prona \p \v 1 Gabat suŋgo David nu kiŋo nuŋe Absalom te-denna sulumba ŋgamuŋgal piti ŋak minna ta Yoab nu katesena tukunu \v 2 nu taŋgo ande kukulna le nu tiŋga kina ka Tekoa tumbraŋ prona sulumba pino ande wamdus kuyar mayenu ŋak ta tumba luka Yoab tugum kinaik le nu ndek pino ta wam pagumba sana: Ne kaye sulumba pino kuembol taŋgo nuŋe o buk kummba kusrena le sagka minanu taŋaŋ \v 3 gabat suŋgo tugum kumba ka pasa ne sanamŋgit te nu sawa ŋgina. \p \v 4 Taŋamba nu Tekoanu pino ta wam paguna le nu kumba ka gabat suŋgo tuku tumailamŋge dagol tidroŋga loka sakina: O gabat suŋgo, ne ye turya ŋgina le \v 5 gabat suŋgo ta ndek nu kusnana: Ne ame piti ŋak le ye ne turni e ŋgina le pino ta lafumba sana: O gabat suŋgo, ye taŋgo o buk kumna le ye kuembolnu minet. \v 6 O buk ye kiŋo armba kile-patiken ta mara ande nale piro mbolŋge kame bunaik. Kame bunaik le taŋgo ande nale kigraibkam tuku nda minna. Taŋana le kiŋo andeŋge saŋgri tiŋga kiŋo ande balena le kumna le \v 7 kile yiŋe taŋgo tuku kuasmbi nane ye tuku gubra suŋgo tumba nane teŋenmba ye sayinaig. Naŋe kiŋo ta sine siŋga le kiŋo inum kumna ta tuku lafunu nu turmba balebe le kumwa ŋga sayinaig. Nane taŋawaig ta ye kiŋo kugatok mini le yiŋe taŋgo tuku ndare mata kugawamŋgat ŋga David sana. \p \v 8 Taŋakina le gabat suŋgo ndek pino ta tuku pasa lafumba sana: Ne luka naŋe wande mbol kaye le yeŋge pasa ta nane ndoŋ te-tiwamŋgit ŋgina le \v 9 pino ta ndek nu sana: O gabat suŋgo, ne ye tuku piti te te-tiwam bafuwa le nane gubraniŋguwa ndeta ne tuku mbar kuga. Piti ta ye yiŋe ndare ndoŋ sine kurawamŋgig ŋgina le \v 10 gabat suŋgo ndek lafumba sana: Taŋgo ande nu ne kumammba pasa pitinu ande sanuwa kande ne nu tumba ye tugum te prowa. Taŋawa le nu ne maŋ lato piti ande tine nda ŋgina le \v 11 nu ndek sakina: O gabat suŋgo, ne naŋe Mbara Suŋgo yabaŋa le nane ye tuku kiŋo kumna ta lafunu ye tuku kiŋo ande te bale ndawaig ŋgina le David nu sakina: Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ye son pasa ne sanet. Nane maŋau ande ne tuku kiŋo mbolŋge ke nda ŋgina. \p \v 12 Kile pino ta maŋ lato pasa sana: O gabat suŋgo, ye maŋ pasa ande ne sanamŋgit ŋgina le nu ndek sakina: Maye ne saka le isi ŋgina le \v 13 pino ta nu sana: Ne ndaŋam tuku Kuate tuku mbal mbolŋge maŋau ŋayonu kate? Ne naŋe kiŋo pitaina sulumba nu te-luka tam nda iduste tukunu kile naŋe miroŋ naŋe pasa teŋge ne naŋe ŋgaro pasa mbolŋge palet. \v 14 Kule nu kilke mbolŋge kutukate ta taŋgo nu maŋ luka tam kumuŋ kuga. Taŋamba ndo sine ŋakmba kumbe sulumba maŋ luka aboŋge nda. Kuate nu ake sinaŋ taŋgo bale ndaniŋgit. Ande nu ŋgumnemba maskenŋge minit ta nu te-luka tam tuku nu piro kareŋkate ŋgina. \p \v 15 Taŋamba nu maŋ lato sakina: O gabat suŋgo, nane ye mbolŋge maŋau kam sakinaig ta ye kuru-kuruka ne sota prowit. Ye idusit ye ne kusnani le ne ye tuku pasa ismba ye turyumba \v 16 taŋgo ta peuniŋga le sile kiŋo ndoŋ ŋaigo siglike nda ŋga idusit. \v 17 Neŋge ye turya le ye mine mayewamŋgit. O gabat taŋgo, ne Kuate tuku eŋel suk. Ne maŋau magenu ŋaigonu kumumbi pileniŋgit. Naŋe Mbara Suŋgo ne ŋak minwa ŋgina. \p \v 18 Taŋakina le gabat suŋgo pino ta tuku pasa lafumba sana: Ye kusna ande ŋak ta ne lafuwa ŋgina le nu ndek sakina: O gabat suŋgo, saka le ye isi ŋgina le \v 19 nu ndek kusnana: Ne Yoabŋge kukulnat le pasa te tumba prowat e ŋgina le pino ta lafumba sana: O gabat suŋgo, ne tuku kusna ta ye yabukam kumuŋ kuga. Ne kumumbi sakate. Naŋe kame gabat Yoabŋge ye wam paguyumba kukulyat le wamdus te tumba ne tugum prowit ta \v 20 nu Absalom tuku ŋga maŋau ta kina. O gabat suŋgo, ne wamdus kuyar mayenu ŋak Kuate tuku eŋel suk. Ne kilke tugu ŋakmba mbolŋge maŋau prowe likade ta ne kila ŋgina. \p \v 21 Pino ta David kusremba kina le nu ndek Yoab wikina le nu sota prona le nu ndek sana: Ne isa. Ye ne tuku wamdus dubiwamŋgit. Ne kumba ka Absalom tumba te prowa ŋgina le \v 22 Yoab nu pasa ta ismba David tumailamŋge truk kina sulumba sakina: O gabat suŋgo, Kuate nu ne nyaro tinwa. Kile ye kila pilet. Ne ye tuku wamdus gare ŋak ŋgina. \p \v 23 Taŋaka sana sulumba Yoab nu tiŋga Gesur tumbraŋ kina ka taŋge Absalom tumba luka Yerusalem prona kande \v 24 David nu Absalom kaŋgeram mbulmba sakina: Nu nuŋe wande mbolŋge minwa. Ye nu tumail kaŋgere nda ŋgina le Absalom ndek nuŋe wande mbol kumba mam nuŋe tugum kine ndakina. \s1 Absalom nu maŋ mam nuŋe tugum prona \p \v 25 Absalom tuku ŋgarosu ta uge liŋnu. Israel sinamŋge taŋgo ande nu suk mine ndakina. Nane ŋakmba nu tuku saka minnaig. \v 26 Nu tuku gabat waŋe ta suŋgokanu kuen ŋayo. Yar nduik nduik sinamŋge ait ndindo ndo nuŋe gabat kuerkanu. Gabat waŋe ta pitinu 2 kilo taŋaŋ. \p \v 27 Absalom nu kiŋo keŋmba kulim ndindo kile-patikina. Kulim ta nyunu Tamar. Nu pino ŋgarosu tumail pasi mayenu ndo. \p \v 28 Absalom nu yar armba Yerusalemŋge minna ta nu gabat suŋgo David kaŋger ndana. \v 29 Taŋamba nu Yoab gabat suŋgo tugum kuwa ŋga pasa pilna kande Yoab nu ismba nda isanu sukmba minna le nu maŋ lato pasa pilna kande nu maŋ ismba nda isanu sukna. \v 30 Taŋana le Absalom ndek gubrana le nuŋe piro taŋgo siseŋniŋmba saniŋgina: Tane ka Yoab tuku wit piro ta piyap ŋgina le nane kinaig ka wit piro ta piynaig. \p \v 31 Taŋanaig le Yoab ndek Absalom tuku wande mbol kumba sawe lika sana: Ne ndaŋam saka naŋe piro mbal siseŋniŋgat le ye tuku wit piro piyaig ŋgina le \v 32 Absalom ndek Yoab tuku pasa lafumba sana: Ye ne tuku pasa palmbim aren ta ne ye tuku pasa ismba nda isanu sukmba ye tugum te pro ndana. Ye ne wam paguni le ne ka gabat suŋgo kaŋgeram tuku pasa pilen. Ne kumba ka gabat suŋgo teŋenmba sawa. Tane ndaŋam tuku ye Gesurŋge didika tumba te pronaig? Mbulap le yiŋe Gesurŋge minam tuku ŋga nu sawa ŋgina. Taŋaka sana sulumba nu maŋ lato sana: Ne ka gabat suŋgo sawa le nu ye kaŋgeryuwa. Nu ye mbaren ŋga idusmba baleyam ndeta baleyuwa le kumi ŋgina. \p \v 33 Taŋakina le Yoab ndek tiŋga Absalom tuku pasa ta tumba ka gabat suŋgo kubeu tuna le nu ndek pasa ta ismba taŋgo afu kukulniŋgina le ka Absalom tumba pronaig le nu gabat suŋgo tuku tumailam taŋge dagol tidroŋga lokina le nu bagailmba mumuna. \c 15 \s1 Absalom nu mam nuŋe tuku ma tam tuku ndin wakeina \p \v 1 Minnaig ma ma Absalom ndek karis ande tumba hos afu kilmba taŋgo 50 nane amboŋga pinderka kuwaig le nu kambim tuku ta turmba madiniŋmba kilna. \v 2 Taŋamba nu mara mindek maratukuk tiŋga ka tumbraŋ fonde malaŋga sinam kambinu ndin ta kulatka minanu. Nu taŋamba minanu le taŋgo afu naŋgine tira ndoŋ gubra ŋak gabat suŋgo ndoŋ te-tiwam prowanu ta Absalomŋge ndin kuermba tane anikok ŋganu le nane Israel tugu ndaŋ mbolŋge prowanu ta nu sawanu le \v 3 Absalom ndek piti ndaŋ ŋak ta ismba nane teŋenmba saniŋganu: Taŋgine piti kile-mayokkade ta kumumbi sakade ta gabat suŋgoŋge taŋgo piti ŋak ta kile-tidinu tuku gabat ande madi ndana ŋga saniŋganu. \p \v 4 Taŋamba Absalom nu taŋgo kame ta teŋenmba saniŋganu: Nane ye pasa pilewanu gabat madiyinaig kande ye tane tuku piti ŋakmba kile-tidiŋget kande ŋga saniŋganu. \v 5 Taŋamba ndo taŋgo kame ta pro Absalom tugumŋge dagol tidroŋgam bafuwanu ta nu nane peuniŋmba nuŋe ndek nane bagailniŋmba mumuniŋganu. \p \v 6 Israel kuasmbi naŋgine piti kilmba gabat suŋgo tugum kile-tidiŋgam prowanu ta nu mara mindek wam ndui ta ndo kumba Israel mbal tuku wamdus didikanu le taŋgo ŋakmba nu tuku nzali suŋgo tinaig. \p \v 7 Taŋamba minnaig ma ma yar bailkamba kinaig le Absalom kumba gabat suŋgo David sana: Ye kumba ka Hebronŋge Suŋgo ndoŋ pasa katen ta kumuwam iduset. \v 8 Ta ndaŋam? Ye o buk Gesur tumbraŋŋge Siria ma tugu mbolŋge minmba Suŋgo ndoŋ pasa katmba teŋenmba nu sawen. Ne ye tumba Yerusalem kaye ta ye ka Hebronŋge ne tuku nyu te-duŋgamŋgit ŋga sawen ŋgina le \v 9 gabat suŋgo ndek nu sana: Ta maye. Wamdus mukuk ŋak kaye ŋgina le Absalom nu Yerusalem kusremba Hebron kina. \p \v 10 Taŋana sulumba nu taŋgo afu kukulniŋgina le nane siŋsiŋndo kinaig ka Israel tugu ŋakmba saniŋmba sakinaig: Tane tabil fudukuwa le ismba kande ŋakmba ŋgumbeyumba teŋenmba sakap: Absalom kile Hebronŋge gabat suŋgo prowat ŋgap ŋga saniŋginaig. \p \v 11 Absalom nu Yerusalem kusremba Hebron kina ta taŋgo kuasmbi 200 nu dubimba kinaig. Taŋgo kame ta nane Absalom tuku wamdus katese ndanaig. Nane ake nu dubimba kinaig. \v 12 Nane kinaig ka Hebron promba kile Absalom ndek Suŋgo tuku atraukina sulumba taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane Gilo tumbraŋ kumba Ahitofel\f + \fr 15:12 \ft Ahitofel nu Batseba wa nuŋe. (2 Samuel 11.3, 23.34 kaŋgerap).\f* tumba ye tugum te prowap ŋgina. (Ahitofel nu gabat suŋgo David wam paguwanu taŋgo ande.) \p Taŋamba taŋgo suŋgomba nane David te-siwam saka Absalom tugum prowe likinaig. \s1 David nu Yerusalem kusremba kua ka kina \p \v 13 Kile taŋgo ande pro David sana: Israel taŋgo kile ŋakmba ne kusrenumba Absalom dubide ŋgina le \v 14 nu pasa ta ismba gabat kame nu ndoŋ Yerusalemŋge minnaig ta kile-maŋgurka saniŋgina: Braiŋ tiŋgap le sine Yerusalem kusremba kua ka kab. Kuga ta Absalomŋge nuŋe kuasmbi kilmba pro sine ŋakmba bale faramŋgat ŋgina le \v 15 nuŋe gabat sugo sugo nane ndek nu sanaig: Gabat suŋgo, ne ndaŋmba saka ta sine ake ne dubi ndo namŋgig ŋginaig. \v 16 Taŋamba sakinaig le gabat suŋgo nuŋe gageu nuŋe gabat sugo sugo ŋakmba Yerusalem kusremba kua ka kinaig. David nu nuŋe pino kuasmbi 10 ta ndo kusrekina le nane gabat suŋgo tuku wande ta kulatka minnaig. \p \v 17 Gabat suŋgo nuŋe kuasmbi ndoŋ Yerusalem kusremba kilim kinaig ka tumbraŋ makembiŋge wande ande minna taŋge tiŋginaig. \v 18 Taŋamba David nu nuŋe gabat kame ndoŋ kuit nduimba tiŋginaig le nuŋe kulatkanu kuasmbi Keret le Pelet mbal nane amboŋga paska kinaig. Taŋanaig le Gatnu kame kuasmbi 600 nane ŋgumnem paska dubika kinaig le \v 19 David ndek nane tuku gabat taŋgo Itai sana: Ne ndaŋam sine dubika kambim bafute? Ne luka ka gabat suŋgo kitek Absalom ndoŋ minap. Ne naŋe kilke kusremba rawe taŋgo taŋaŋ pro sine ndoŋ teŋge minit. \v 20 Ne ait fagnu ndo sine ndoŋ minna ta ye maŋ ne tumba ake ma ŋgamuŋge kinenumam ta ye mbulit. Ne naŋe kuasmbi kilmba luka Yerusalem kape le Suŋgoŋge ne sinzaŋnuwa ŋgina kande \v 21 Itai ndek nu sana: Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ye ne son sanet. Ye ne ndoŋ minamŋgit. Ne ma tugu animbi kaŋgat ta ye ne ndoŋ kaŋgit. Nane ne balenuwaig sulumba ye mata baleyuwaig le kumi ŋgina le \v 22 David ndek lafumba sakina: Ta maye. Silap ŋgina le Itai tuku kame kuasmbi naŋgine gageu ŋakmba kuasmbi amboŋga kinaig ta dubika kilim kinaig. \p \v 23 David nane Yerusalem kusremba kinaig le taŋgo pino ŋakmba malmbi ŋgumbeyunaig. Taŋamba gabat suŋgo David ndek nuŋe kuasmbi kilmba Kidron kule pakarka ma baknu kumam kinaig. \p \v 24 Nane kinaig le pris Sadok nane Levi mbal ndoŋ Kuate tuku pasa katanu bokis tumba pro ibeŋŋge pilmba Abiatar ndek Suŋgo tuku atraukumba minna le ka ka nane ŋakmba Yerusalem kusremba kumba sulunaig. \p \v 25 Taŋanaig le gabat suŋgo ndek Sadok sana: Kile Kuate tuku tukul bokis tumba luka ka Yerusalemŋge nuŋe minanu ma mbol pale. Suŋgo nu ye tuku nzali ŋak ndeta nu maŋ ye te-luka pilwa le pro bokis te nuŋe minanu ma mbol kaŋgeramŋgit. \v 26 Nu ye mbik ri ndawa ndeta nu ame maŋau ye mbolŋge kam idusmba ndeta kuwa ŋgina. \p \v 27 Taŋamba nu maŋ ndek Sadok sana: Ai te. Ne naŋe kiŋo naŋe Ahimas le Abiatar tuku kiŋo nuŋe Yonatan kilmba wamdus mukuk ŋak luka Yerusalem kape. \v 28 Ye kile ma baknu kumam kumba ka pro taŋge kule pakarkam tuku ma mbolŋge ne tuku pasa tairŋga minmba ka ame wam Yerusalemŋge prowaig ta isamŋgit ŋgina. \p \v 29 Taŋaka sawe deŋpurna le kile Sadok le Abiatar nale Kuate tuku tukul bokis ta kuramba luka Yerusalem kumba ka taŋge pilnaig le minna. \p \v 30 Kile David nu kupe ŋgaro paska gabat soŋga malmbitamtam Olif tabe poŋga ndin dubimba kina le taŋgo pino kuasmbi nu dubimba kinaig ta nane ŋakmba maŋau ndui ta kumba gabat soŋga malmbitamtam kinaig. \v 31 Taŋamba kumba minnaig le taŋgo ande pro David sana: Ahitofel o buk tiŋga Absalom tuku kuasmbi ta turkam kina ŋgina le David nu ismba nu ndek yabaŋmba teŋenmba sakina: O Suŋgo, neŋge ndo Ahitofel tuku wam pagu pasa ta bizi-buzawa ŋga Suŋgo sana. \p \v 32 Kile nane tabe fu mbol promba Suŋgo mbariŋanu ma ta tugum pronaig le David tuku gulab taŋgo Husai pro nu te-silikina. Taŋgo ta Arknu. Nu nuŋe tawi fetfetmba kilke roka kilmba gabat mbol patika David tugum prona le \v 33 David ndek nu kaŋgermba sana: Ne sine dubika ta ne sine piti siŋgamŋgat. \v 34 Ne ye turyam kande ne luka Yerusalem kumba ka Absalom te-silika teŋenmba sawa. Yeŋge o buk mam naŋe tuku piro taŋgo minen. Taŋamba ndo ye kile ne tuku piro taŋgo minamŋgit ŋga nu sawa. Ne taŋawa le Ahitofel nu wam pagu pasa ande Absalom sawa kande neŋge nu tuku wam pagu pasa ta mbilmba wam pagu kisemba tawe. \v 35 Ne ise tiwa. Pris Sadok le Abiatar nale Yerusalemŋge minik. Neŋge pasa ndaŋ gabat suŋgo tuku wande mbolŋge sakuwaig kande nale kubeu nika. \v 36 Nale tuku kiŋo kat nakile Ahimas le Yonatan nale mata mam kat nakile ndoŋ taŋge minik. Ame pasa naneŋge sakuwaig kande neŋge pro nale kubeu nika le naleŋge pro ye kubeu suwaik ŋga Husai sana. \p \v 37 Taŋakina le David tuku gulab nuŋe Husai nu pasa ta ismba nu kina ka Yerusalem prona. Prona le ait ndui ta mbolŋge ndo Absalom mata Yerusalem prona. \c 16 \s1 Siba nu David tugum kina \p \v 1 David nu tabe funu ta kusremba kina ka Mefiboset tuku piro taŋgo Siba te-silikina. Siba nu bret 200 kilmba grep kareŋganu 100 ndaleka kilmba ail tiŋ mandernu 100 kilmba grep kule meme ŋgaronumbi tolanu ande turmba tumba agaŋ ndende ta kilmba doŋki armba fuluknyumba kilmba David sota kumba \v 2 nu te-silikina le nu kusnamba sana: Agaŋ ndende fuluk ŋak ta ima tuku e ŋgina le Siba ndek lafumba sana: Doŋki armba te naŋe gageu turka linu tuku kilmba prowit. Bret ail tiŋ kareŋganu ta naŋe taŋgo kuasmbi nyam tuku kilmba prowit. Grep kule ta mata tane ma baknu te lika ka matuk kumba ndeta nyam tuku ŋgina. \p \v 3 Taŋakina le gabat suŋgo ndek nu sana: Naŋe gabat Saul wa nuŋe Mefiboset kile aniŋge minit ŋgina le Siba nu lafumba sana: Nane Israel mbal kite naŋgine gabat suŋgo madiwaig le nu wa nuŋe Saul tuku ma tumba nane kulatkuwa ŋga nu Yerusalemŋge minit ŋgina le \v 4 gabat suŋgo David ndek pasa ta ismba Siba sana: Taŋamba ndeta Mefiboset tuku agaŋ ndende ta ŋakmba ne tanmbimŋgit ŋgina le Siba ndek nu sana: O gabat suŋgo, ye ne tuku piro taŋgo. Ye mara mindek ne tuku piroka minamŋgit ŋga David sana. \s1 Simei nu David kasurna \p \v 5 David nane Siba kusremba Bahurim tumbraŋ pronaig le Saul tuku ndare ande Gera kiŋo nuŋe Simei nu David te-silika kasurmba nu tugum prona. \v 6 David kulatkanu kame taŋgo suŋgomba nu kormba tiŋginaig ta Simei nu nane tuku kuru kuru ndaka nane mbol ndame pankina. \v 7 Taŋamba Simei ndek David kasurmba sana: Ne kua kaye. Ne taŋgo baleniŋgina tuku ndare ŋak. Ne siŋka taŋgo ŋayonu ndo. \v 8 Ne buk gabat suŋgo Saul pitaimba nu tuku ma tumba gabat suŋgo prona. Ne Saul tuku kuasmbi suŋgomba bale farmba nane tuku ndare kutuna. Ta tuku kile Suŋgoŋge wam ta ne mbolŋge lafumba ne pitainat le kiŋo naŋe Absalom ne tuku ma tumba Israel mbal tuku gabat suŋgo prowat. Ne taŋgo baleniŋgina tuku ndare ŋak ŋga David sana. \p \v 9 Taŋamba saka minna le Abisai ndek gabat suŋgo David sana: O gabat suŋgo, ne ndaŋam tuku age kumaknu te mapete le ne kasurnate. Saka le ye ka kame bagimbi ŋinfok kat puri ŋgina kande \v 10 gabat suŋgo ndek Abisai le Yoab peunikmba sanikina: Tale mbulap. Tale ye ndoŋ wamdus tuma kuga. Wam te Suŋgoŋge sawat le ye kasuryate ndeta imaŋge nu peuwam kumuŋ ŋgina. \p \v 11 Taŋakina sulumba David ndek Abisai gabat afu turmba saniŋgina: Tane isap. Yiŋe kiŋoŋge ye baleyam bafute ta ndaŋam tuku sine Benyaminnu taŋgo te ŋayo silibe. Mbulap. Suŋgoŋge sate le ye kasuryate ndeta maye. \v 12 Suŋgo nu ye tuku piti te kaŋgermba kasur pasa ta mbilmba nyaro mayenu ye suwa ŋga saniŋgina. \p \v 13 Taŋaka saniŋgina le nane ndin ta dubimba kinaig le Simei maŋ nane dubika kina ka David kasurmba ndame kilmba kilke kilmba nane mbol pankina. \v 14 Taŋana le gabat suŋgo David nuŋe kuasmbi ŋakmba ake kine ndo kinaig ka ka matuk tukulkinaig sulumba Yordan kule makembi taŋge mabtinaig. \s1 Absalom nu Yerusalem prona \p \v 15 Kile Absalom Israel kuasmbi ŋakmba kilmba Ahitofel ndoŋ Yerusalem pronaig le \v 16 David gulab nuŋe Husai ndek kumba ka Absalom te-silikumba wi kueŋka sakina: Ese. Ne sine tuku gabat suŋgo ŋgina. \p \v 17 Taŋakina le Absalom nu pasa ta ismba nu ndek Husai sana: E-e ne mam tuku gulab nuŋe. Ndaŋam tuku ne nu ndoŋ kine ndakina ŋgina le \v 18 Husai ndek nu sana: Kuga. Ne Suŋgoŋge madinina. Israel kuasmbi ŋakmba nane mata ne madininaig tukunu ye ne tuku piro taŋgo ndo ne kumnemŋge minamŋgit. \v 19 Ye ne kumnemŋge minmba ne tuku piro ndaki ta ye ka ima tuku piro taŋgo mini. Ye buk mam naŋe tuku piro taŋgo minen. Taŋamba ndo ye kile ne tuku piro taŋgo minamŋgit ŋga Absalom sana. \p \v 20 Kile Absalom ndek Ahitofel kusnana: Ne ndaŋmba iduste. Kile sine ndaŋamŋgig ŋgina le \v 21 Ahitofel lafumba nu sana: Ne kumba ka mam naŋe tuku pino kuasmbi wande kulatkuwaig ŋga kusrekina si kilmba ka nane ndoŋ kinya. Ne taŋawa ta Israel taŋgo pino ŋakmba teŋenmba ne tuku sakamŋgaig. Nu sonndo mam nuŋe ndoŋ ŋgueu minit ŋga saka nane ŋakmba ne ndo dubinam tuku saŋgri tiŋgamŋgaig ŋgina. \p \v 22 Taŋakina le nu taŋgo afu kukulniŋgina le ka gabat suŋgo tuku wande fu mbolŋge baibai ande te-tinaig le Absalom ndek taŋgo pino ŋakmba tuku am mbolŋge baibai ta sinam kina le nane ka mam nuŋe tuku pino kuasmbi ta kilmba pronaig le Absalom ndek nane kilmba tido-tidoŋgina. \p \v 23 Ahitofel nu wam pagu pasa ndaŋ gabat suŋgo sawanu ta nane Suŋgo tuku pasa isanu sukmba dubiwanu. O buk David nu Ahitofel tuku wam pagu pasa ismba dubina taŋamba ndo Absalom mata nu tuku miŋge dubiwanu. \c 17 \s1 Husai nu Ahitofel tuku wam pagu pasa kibi-kabana \p \v 1 Kile Ahitofelŋge ndek Absalom sana: Ye taŋgo 12,000 madiniŋgi le furirwa le sine David biye tiwam kab. \v 2 Nu matuk ka ŋgamuŋgal piti ŋak minwa le sine ka nu ndoŋ kame bube le nu tuku taŋgo kuasmbi nane pirirek purka sili-siliwaig le ye gabat suŋgo ndo balewamŋgit. \v 3 Taŋamba ye taŋgo kuasmbi nu dubide ta ŋakmba kilmba ne tugum te prowamŋgit. Sine David balebe le taŋgo kuasmbi nu dubide ta ŋakmba mapeka kilmba ne tugum te probe le ne tuku ndo minwaig ŋgina. \p \v 4 Taŋakina le Absalom Israel gabat sugo sugo ŋakmba nane pasa ta ismba maye ŋginaig le \v 5 Absalom ndek sakina: Sine Husai wikube le nu promba nuŋe wamdus ta kukliwa le ismba ŋgina le nane nu tumba pronaig. \v 6 Nu tumba pronaig le Absalom ndek Ahitofel tuku wam pagu ta kubeu tumba nu kusnana: Sine pasa ta dubibe e ko kuga? Kuga ndeta sine ame maŋau kam tuku ŋga sasiŋga ŋgina. \p \v 7 Taŋakina le Husai ndek lafumba sakina: Ahitofel tuku wam pagu pasa ta mayenu ndo kuga. \v 8 Mam naŋe nuŋe kame kuasmbi ndoŋ nane saŋgri ŋaigo. Bea fat kilig le gubra tumba minit taŋaŋ. Mam naŋe nuŋe kuasmbi kame ta nane kirair ŋak. Nu furir taŋgo kame ŋak nda minit. \v 9 Nu ka ndame burok ande sinamŋge e ko ma inumŋge kuirka minit. Sine tuku kame kuasmbi kuwaig le bale farkuwaig ta taŋgo pino nane pasa ta ismba sanuŋgaig: O Absalom tuku kuasmbi bale faraig ŋga sakamŋgaig. \v 10 Taŋakuwaig le ne tuku kame kuasmbi ŋakmba ismba kuru-kurukamŋgaig. Ta tuku mbulap. Mam naŋe nuŋe kame kuasmbi nane saŋgri ŋaigo ta Israel taŋgo ŋakmba nane kila. \v 11 Ta tuku ye tuku wamdus teŋenmba. Ne Israel taŋgo ŋakmba kile-maŋgurka kame kuasmbi burnu kumuŋ kuga prowaig le ne naŋe miroŋ nane kilmba ka mam naŋe ndoŋ kame buwap. \v 12 Sine kumba ka ma tugu aniŋge mam naŋe nuŋe kuasmbi ndoŋ kile-siglika ta sine nane ndoŋ kame buwamŋgig. Nane sine peusiŋgam kumuŋ kuga. Sine David balemba nuŋe kuasmbi ŋakmba turmba bale faramŋgig. \v 13 Nu kua ka tumbraŋ suŋgo ande sinam kuwa ta siŋgine kuasmbi muli kareŋnu kilmba tumbraŋ fonde ta kusmba didika te-bukŋgube le ma gutoŋ sinam nziŋge ndeka fofokuwa ŋgina. \p \v 14 Husai nu pasa deŋpurna le Absalom Israel mbal ŋakmba ndek sakinaig: Husai tuku wam pagu pasa ta mayenu ndo. Ahitofel tuku wam pagu pasa ta mayenu ndo kuga ŋginaig. Ta ndaŋam? Suŋgoŋge nane Ahitofel tuku wam pagu pasa mayenu ta pitaiwaig le nu Absalom ŋayo siliwam tuku wamdus kuyarkina. \s1 David nu Yordan kule pakarka sim kina \p \v 15 Kile Husai ndek kumba ka nu wam pagu pasa Absalom Israel mage mage nane saniŋgina ta pris Sadok le Abiatar ndoŋ kubeu nikina sulumba Ahitofel tuku wam pagu pasa ta turmba nale sanikina sulumba \v 16 sakina: Tale pitik pasa palpe le David tugum kuwa le nu kite Yordan kule pakarkammbi taŋge kinye ndakuwa. Nu braiŋ kule pakarka sim kuwa ta nane nu nuŋe kuasmbi ndoŋ bale farke nda ŋgina. \p \v 17 Taŋakina le nale piro pino ande kukulnaik le nu ka Yonatan le Ahimas kubeu nikina. Nale ar ta o buk kua ka Yerusalem kusremba ka Enrogel kule bulbulmba prote tuku magot taŋge kuirka minnaik. Yerusalemŋge ame maŋau prowanu ta piro pino taŋge ka nale sanikanu le naleŋge ka David sawanu. \p \v 18 Kile kiŋo ande nale kaŋgerkina sulumba ka Absalom sana le nale ar ta braiŋ ndo kumba ka Bahurimnu taŋgo ande tuku wande sinam kumba kule burok sinam kumba kuirkinaik. \v 19 Kuirkinaik le nale ar sinam taŋge minnaik ta andeŋge katese ndawa ŋga taŋgo ta tuku piyo nuŋe tawi ande tumba burok miŋgenu kaimba wit afu kilmba tawi farna ta mbolŋge bareŋna. \v 20 Kile Absalom tuku taŋgo kame nale ar ta sota sota pro pino ta kusnanaig: Ahimas le Yonatan aniŋge minik ŋginaig le pino ta ndek nane saniŋgina: Nale o buk kule pakarka sim kakik ŋgina le taŋgo kame ta ka nale sotete piseŋga nane luka Yerusalem kinaig. \p \v 21 Nane kinaig le Ahimas nale Yonatan burok ta kusremba kilim kumba tiŋga David tugum kumba nu sanaig: Ahitofel nu ne ŋayo silinam tuku sakate tukunu ne kile ndo ma te kusremba kule pakarka sim kaye ŋga sanaig le \v 22 David nu pasa ta ismba nuŋe kuasmbi ta ŋakmba kule pakarka sim kinaig le ka mafena. \p \v 23 Absalom nu Ahitofel tuku wam pagu pasa ta dubi ndana le nu ka nuŋe doŋki poŋga luka nuŋe tumbraŋ kina ka taŋge nuŋe gageu ndoŋ piro kile-tidiŋga ka muli ŋinfok panmba kumna le nuŋe gageu kame ta nu tuku mindesiŋ tumba ka mam nuŋe ŋgukinaigmbi taŋge ŋgukinaig. \p \v 24 Kile Absalom Israel kame kuasmbi kilmba David dubimba kinaig ka Yordan kule pakarkinaig ta David nu o buk nuŋe kuasmbi ta kilmba ka Mahanaim tumbraŋ sinam kinaig. \v 25 (Absalom nu Amasa tumba Yoab tuku ma tumba nuŋe kame kuasmbi tuku gabat minwa ŋga madina. Amasa mam nuŋe Yeter. Ina nuŋe Abigail. Abigail mam nuŋe Nahas. Abigail aba nuŋe ta Yoab ina nuŋe Seruya). \v 26 Kile Absalom nuŋe kame kuasmbi ndoŋ kinaig ka Gilead ma tugu promba taŋge tumbraŋ ulnaig. \p \v 27 David nu kumba ka Mahanaim tumbraŋ prona le taŋgo keŋmba ka nu tugum pronaig. Nane tuku ande Nahas kiŋo nuŋe Sobi nu Rabanu Amon ma tugu mbolok. Ande Amiel kiŋo nuŋe Mahir nu Lodebarnu. Ande nyunu Barsilai nu Rogelimnu Gilead ma tugu mbolok. \v 28-29 Nane keŋ ta nza, kilke waim, kinya mbili, nyamagaŋ turmba kilmba David nuŋe kuasmbi niŋgam tuku pronaig. Nyamagaŋ kilmba pronaig ta wit yeki yeki abonu pasokanu, kuslin yeki yeki, ŋguimzaŋ kulenu, makau tuku amo ŋair, sis, sipsip afu turmba kilmba pronaig. David nuŋe taŋgo kuasmbi ndoŋ ma baknu mbol lika ma ma kule paranu gubanu isu baklelnaig ta nane katesemba nyamagaŋ ta kilmba pronaig. \c 18 \s1 Yoabŋge Absalom balena le kumna \p \v 1 Kile gabat suŋgo David ndek nuŋe kame kuasmbi kilmba walmba afu 100 afu 1,000 taŋamba fetke lika kame gabat afu nane kulatkam tuku madiniŋgina. \v 2 Taŋamba nu taŋgo kuasmbi kame ta fet keŋna sulumba kame gabat keŋmba nane kulatkam tuku patikina. Kame gabat keŋmba ta ande Yoab ande Abisai ande Itai. Abisai nu Yoab tuku mambo nuŋe. Itai nu Gatnu. \p Kile David ndek nane saniŋgina: Ye mata tane ndoŋ kame kaŋgig ŋgina kande \v 3 nane nu sanaig: Ne sine ndoŋ kine nda. Kame mbolŋge nane sine kile-ibeŋkuwaig le kua kab ta nane sine idussiŋge nda. Sine tuku taŋgo bale farwaig ta mata nane burke nda. Ne sine dubika kaye le ne balenuwaig ta sine tuku taŋgo 10,000 baleniŋganu taŋaŋ. Ta tuku ne tumbraŋ teŋge mina. Sine kame taŋgo afu denkumba pasa pilbe kande ne taŋgo afu patika le prowaig ŋginaig le \v 4 David ndek lafumba saniŋgina: Ta maye. Ye tane tuku miŋge dubiwamŋgit ŋgina. \p Taŋamba David ndek tumbraŋ koranu fonde malaŋgambi taŋge tiŋ minna le kame kuasmbi afu taŋgo 1,000 ŋak afu taŋgo 100 ŋak ta ŋakmba pro kilim kinaig. \v 5 Taŋanaig le David ndek Yoab Abisai Itai wam paguniŋmba saniŋgina: Tane ye idusyumba ye tuku kiŋo Absalom mapewap ŋgina le kame kuasmbi ŋakmba nane David tuku wam pagu pasa ta isnaig. \p \v 6 Kile David tuku kame kuasmbi kinaig ka Israel mbal tuku kame kuasmbi Efraim duŋe sinam taŋge kile-siglika nane ndoŋ kame bunaig. \v 7-8 Kame bumba kinaig ka ka David tuku kuasmbiŋge nane Israel kame kuasmbi kile-ibeŋka kilmba yokerka ka bale farniŋginaig le nane kua ka duŋe sinam kumba ka taŋge nane suŋgomba kume farnaig. Kame suŋgo ta sinamŋge taŋgo kume farnaig ta ulendika 20,000 taŋaŋ. \p \v 9 Absalom nu doŋki poŋga kua kina sulumba David tuku kame taŋgo afu kile-siglikina. Kile doŋki ta ail suŋgo ande kumnem kumnem pinderka kina ka taŋge gabatnu ail kazaŋka ndiŋkina le doŋki nu ake pinderka kina le Absalom nu ail wai mbol taŋge kuikok minna. \p \v 10 Taŋamba minna le David tuku kame taŋgo ande Absalom ail mbol taŋge kuikok minna le kaŋgermba kumba ka Yoab sana: Absalom ail suŋgo wainu mbol nziŋge kuikok minit ŋgina le \v 11 Yoab ndek taŋgo ta sana: Ne nu kaŋgerat ta ndaŋam saka ne nu bale ndawat? Ne nu balewat kande ye ne silwa ndametiŋ soŋ ndindo tinmba let ande turmba tinit kande ŋgina. \p \v 12 Taŋakina le taŋgo ta ndek Yoab sana: Ne silwa ndametiŋ soŋ 100 sa mata ye nu mbol wam inum ke nda. Nu gabat suŋgo tuku kiŋo. Gabat suŋgo nu ne Abisai Itai tane keŋ wam pagukat ta sine ŋakmba isig. Nu teŋenmba satiŋgat. Tane ye idusyumba ye tuku kiŋo Absalom mapewap ŋgat. \v 13 Ye gabat suŋgo tuku miŋge ŋgurmba Absalom balewi le kumwa ta nu ismba ye tumba pasa mbol pilwa le ne ye pasambi turye nda ŋgina. \p \v 14 Taŋakina le Yoab ndek taŋgo ta sana: Ye ne tuku pasa isam mbulit ŋgina sulumba nu ndek nuŋe mbanduwaŋ keŋmba kilmba Absalom ail mbol kuikok minnambi ta kina. Absalom nu kume ndaka minna le Yoabŋge mbanduwaŋ kame ta tawo mbolŋge nduasekina le \v 15 nu tuku kame taŋgo 10 pro Absalom taplenaig le kumna. \p \v 16 Absalom kumna le Yoab ndek kame taŋgo ande sana: Tabil fitka le nane kame Israel mbal yokerkade ta kusrekuwaig ŋgina le nu tabil fitkina le kame mbal tabil fudu ta ismba Israel mbal kusreka luka pronaig. \v 17 Taŋanaig le Israel mbal kua ka sili-silimba naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig. \p Kile Yoab nane Absalom tuku mindesiŋ tumba duŋe ŋgamu taŋge burok suŋgo ande sinamŋge bukŋga ndamembi diŋmba minnaig le ka mbuter tiŋgina. \p \v 18 Absalom kume ndaka minna sulumba nu nuŋe nyu ŋgisi ndakuwa ŋga ndame kuennu ande tumba Gabat Suŋgo tuku Ma Gutoŋ taŋge te-tina. Ta ndaŋam? Absalom nu kiŋo kugatok minna tukunu nu tuku nyu ŋgisi ndakuwa ŋga maŋau ta kina. \p Kile Israel mbal nane ndame ta Absalom tuku Ndame ŋgade. \s1 Absalom kumna ta David sanaig le isna \p \v 19 Absalom kumna le Sadok kiŋo nuŋe Ahimas ndek Yoab sana: Ye kumba Suŋgoŋge sine ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kilat wam ta gabat suŋgo David sawam iduset ŋgina kande \v 20 Yoab ndek nu sana: Kuga. Kiŋo nuŋe balewig le kumat tukunu ne kite pasa tumba ka gabat suŋgo sa ndawa. Ait mara ande ta maye ŋgina sulumba \v 21 nu ndek Etiopianu piro taŋgo nuŋe wika kukulmba sana: Ne kaye ka kame mbolŋge wam prowe likaig ta ka gabat suŋgo kubeu tawe ŋgina le piro taŋgo ta ndek Yoab tugum taŋge loka pinderka kina. \p \v 22 Nu kina le Ahimas ndek dirnaŋga Yoab sana: Ye mata gabat suŋgo sota kaŋgit. Ame wam ye mbolŋge prowa ndeta taŋaig ŋgina le nu ndek taŋgo ta sana: Ndaŋam tuku ne kambim tuku dirnaŋ ndekate? Ame agaŋ mayenu ne tamŋgat ŋgina kande \v 23 Ahimas maŋ lato sakina: Ye kaŋgit ŋgina le Yoab ndek nu sana: Maye le kaye ŋgina. \p Taŋakina le Ahimas nu ndin dubimba kumba ka Yordan kule ma gutoŋ kumam kuerka pinderka kina ka Etiopianu piro taŋgo ta limba nu amboŋga prona. \p \v 24 David nu tumbraŋ koranu fonde malaŋga suŋgo tugum taŋge minyok minna le tumbraŋ kulatkanu taŋgo nu fonde poŋga mbolŋge tiŋga mambilmba minna kande taŋgo ande pinderka mbuna le kaŋgermba \v 25 nu wi kueŋka gabat suŋgo sana: Taŋgo ande pinderka mbate o ŋgina le gabat suŋgo ndek sana: Taŋgo ndindo ndeta nu pasa mayenu tumba prote ŋgina. \p Kile taŋgo ta nu buk pro tumbraŋ suŋgo ta patuna le \v 26 tumbraŋ kulatkanu taŋgo ta mambilmba minna kande taŋgo ande nu ŋgumnem pinderka minna le kaŋgermba nu wi kueŋka malaŋga kulatkanu taŋgo sana: Ai si. Taŋgo ande ŋgumnem pinderka mbate o ŋgina le gabat suŋgo nu pasa ta ismba sakina: Nu mata pasa mayenu tumba prote ŋgina. \p \v 27 Kile tumbraŋ kulatkanu taŋgo maŋ wi kueŋka sakina: Taŋgo amboŋga pinderka mbate nzi Sadok kiŋo nuŋe Ahimas suk ŋgina le gabat suŋgo ndek sakina: Nu taŋgo mayenu ndo. Nu pasa mayenu tumba prote ŋgina. \p \v 28 Ahimas pinderka pro tumbraŋ patumba gabat suŋgo kaŋgermba nu tuku tumailam taŋge truk ka sana: O gabat suŋgo, sine siŋgine Mbara Suŋgo tuku nyu te-duŋgube. Nane taŋgo kuasmbi ne te-sinam tuku bafunaig ta Suŋgoŋge kilmba sine tuku wai mbolŋge patikat le sineŋge kile-ibeŋkig ŋgina. \p \v 29 Taŋakina le gabat suŋgo ndek Ahimas kusnana: Ye tuku kiŋo Absalom maye minit e ŋgina le Ahimas nu lafumba sana: O gabat suŋgo, taŋgo suŋgomba ŋgumbeyumba minaig le ye Yoabŋge kukulyat le pinderka prowet. Ame wam kaig ta ye kaŋger ndakit ŋgina le \v 30 gabat suŋgo ndek nu sana: Ne ka o siŋge tiŋga ŋgina le Ahimas dirka ka kasom siŋge tiŋgina. \p \v 31 Taŋana le Etiopianu taŋgo ta pinderka pro gabat suŋgo sana: Yiŋe gabat suŋgo, ye pasa mayenu ne sanam prowet. Kuasmbi ne te-sinam bafuwaig ta Suŋgoŋge kilmba ne tuku wai mbolŋge patikat ŋgina. \p \v 32 Taŋaka sana le gabat suŋgo ndek nu kusnana: Ye tuku kiŋo Absalom maye minit e ŋgina le piro taŋgo ta ndek lafumba sana: O gabat suŋgo, wam kiŋo naŋe mbol prowat ta naŋe ŋgueu mbal ne te-sinam sakade nane ŋakmba mbol taŋamba ndo prowa ŋga iduset ŋgina le \v 33 gabat suŋgo nu pasa ta ismba ŋgamuŋgal tatrukina le nu tiŋga fonde poŋga wande ta sinam kumba ka taŋge malmbika minna sulumba malmbi kueŋka sakina: O yiŋe kiŋo Absalom. Kiŋo nyek o. Kiŋo nyek o. O Absalom, yeŋge kumi ta maye. O yiŋe kiŋo. Kiŋo nyek o ŋgina. \c 19 \s1 Yoab nu David sawe likina \p \v 1 Gabat suŋgo David nu Absalom tuku ninanka malmbika minna ta nane afu ka Yoab sanaig le \v 2 kame kuasmbi ŋakmba gabat suŋgo David kiŋo nuŋe Absalom tuku malmbika minna pasa ta ismba nane wamdus piti suŋgo tumba kame mbolŋge ŋgueu mbal kile-ibeŋkinaig gare gare ta kugatok \v 3 siŋsiŋndo kame mbolŋge kua ka kiko ŋak prowanu sukmba tumbraŋ sinam kinaig. \p \v 4 Ait ta mbolŋge gabat suŋgo nu tawi tumba tumail soŋga ninanka malmbi kueŋka sakina: O yiŋe kiŋo Absalom. Kiŋo nyek o. Kiŋo nyek o ŋgina. \p \v 5 Taŋamba minna le Yoab ndek gabat suŋgo tuku wande mbol kumba David sawe lika sana: Ne wam kate ta naŋe kuasmbi ŋakmba kiko pileniŋgit. Kite ait te mbolŋge taŋgo kame teŋge ne turnumba ne tuku piyo kat naŋe kutu kat naŋe kile-luka kilaig ta \v 6 ne taŋgo kame ne tuku kume purde ta pitaikate sulumba taŋgo ne kasurnade ta sinzaŋniŋgit. Ne tuku maŋau ta ne naŋe taŋgo kuasmbi naŋe gabat kame ta ake agaŋ taŋaŋ talaniŋgit. Ye kila. Absalom kume ndaka sine ŋakmba kumig kande ne kile garenate kande. \v 7 Ne isa. Ne kile ndo tiŋga kaye ka naŋe kame kuasmbi ndoŋ pasa-pasaka wam yoyoniŋga. Ye Suŋgo tuku nyu mbolŋge ne sanet. Ne taŋa ndawa ta furir te mbolŋge nane ŋakmba sili-siliwaig le ne piti suŋgo tamŋgat. Piti ande taŋamba ne buk kaŋger ndana ŋgina. \p \v 8 Yoab nu pasate deŋpurna le David ndek tiŋga kumba ka tumbraŋ fonde malaŋgambi taŋge minyokina le nuŋe kame kuasmbi ŋakmba ismba nane pro nu laipmba maŋgurkinaig. \s1 David nu luka Yerusalem kina \p Israel kuasmbi yimyam kua ka sili-silimba naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig sulumba \v 9 naŋgine naŋgine pasambi muŋgu tuwe-tuwekinaig sulumba sakinaig: Gabat suŋgo David minna sulumba sine kigraibkina le Filistia mbalŋge sine kilmba ŋaigo sigli ndakinaig. Kile nu Absalom ram kua ka tumbraŋ tuguk kusrena. \v 10 Sine Absalom siŋgine gabat suŋgo minwa ŋga madigeŋ ta kame mbolŋge nu balenaig le kumna. Ta tuku ndaŋam tuku sine teŋenmba ake ndo minbe. Sine ka gabat suŋgo David tumba probe ŋginaig. \p \v 11 Taŋamba saka minnaig le gabat suŋgo David nu ismba ndek pris Sadok le Abiatar tuku pasa pilmba sakina: Tale ye tuku pasa te tumba Yuda gabat kame teŋenmba saniŋgap. \v 12 Tane ye tuku ndare tuma ta ndaŋam tuku nane Israel mbalŋge tane Yuda mbal lukaka ye luka yiŋe wande mbol prowam tuku sayade. Tale ka taŋamba nane saniŋgap ŋgina. \v 13 Taŋakina sulumba David maŋ lato wam paguka sanikina: Tale ka Amasa teŋenmba sawap. Sile ndare tuma ndindo. Yeŋge ne tumba Yoab tuku ma mbol pili le neŋge ye tuku kame kuasmbi tuku gabat minamŋgat. Ye taŋa ndawi kande Kuateŋge ye mapeye nda ŋgina. \v 14 Taŋamba David nu Yuda mbal tuku wamdus didikina le nane nu tuku pasa pilmba sakinaig: Ne naŋe kuasmbi ta ŋakmba kilmba Yerusalem prowap ŋginaig. \p \v 15 Taŋamba pasa pilmba Yuda kuasmbi suŋgomba nane kinaig ka Gilgal tumbraŋŋge kule make mbiŋge gabat suŋgo prowa le te-temam tuku tair minnaig. Taŋanaig le David nu nuŋe kuasmbi ta kilmba ka Yordan kule mbol pronaig le \v 16 Gera kiŋo nuŋe Simei nu pre pre Yuda mbal ndoŋ David te-silikam Yordan kule mbol prona. (Simei nu Benyamin tuku tugu. Nu tuku tumbraŋ tuguk Bahurim). \p \v 17 Simei nu Benyamin tuku kuasmbi 1,000 kilmba pronaig le Saul tuku piro taŋgo Siba mata nuŋe kiŋo kat nuŋe 15 piro taŋgo 20 ta kilmba ka Yordan kule mbolŋge gabat suŋgo David tair minnaig. \p \v 18 Minnaig le gabat suŋgo tuku kuasmbi pro kule make simŋge tiŋginaig le Simei tuku taŋgo kuasmbi ta ndek kule pakarka gabat suŋgo tuku gageu kile-temkam kinaig sulumba nane ndek gabat suŋgo tuku piro taŋgo ndo minam tuku sanaig. \s1 David nu Simei mapena \p Gabat suŋgo nu kule pakarkam bafuna le Simei pro nu tumailamŋge truk kina sulumba \v 19 nu sana: O gabat suŋgo, o buk ne Yerusalem kusremba kina le ye ne mbolŋge mbaren ta kile ne ye sinayumba ye tuku mbar ta ŋakmba gilaiŋga. \v 20 O gabat suŋgo, ye uneken ta idusmba ye Israel mbal ŋakmba ŋgamukŋge ye amboŋga ne te-silikam prowit ŋgina. \p \v 21 Taŋakina le Abisai ndek sakina: Sine Simei balebe le kumwa. Nu o buk gabat suŋgo Suŋgoŋge madina ta kasurna ŋgina kande \v 22 David ndek Abisai le aba nuŋe Yoab sanikina: Tale ndaŋam tuku ye piti sam bafuwik. Tale ye ndoŋ wamdus tuma kuga. Ye kile Israel mbal ŋakmba tuku gabat suŋgo minamŋgit. Ki ait te mbolŋge sine Israel inum balewe nda ŋgina sulumba \v 23 nu ndek Simei sana: Ki am mbolŋge ye ne sanet. Andeŋge ne balene nda ŋgina. \s1 David nu Mefiboset make pilna \p \v 24 David nu o buk Yerusalem kusremba kua kina ait ta mbolŋge Saul wa nuŋe Mefiboset nu sagka minna ka ka David luka prona. Taŋana le Mefiboset nu mata pro gabat suŋgo David te-silikina. \p \v 25 Mefiboset nu Yerusalem kusremba ka gabat suŋgo tugum prona le nu ndek nu kusnana: Mefiboset, ne ndaŋam tuku ye dubiyumba kine ndakina ŋgina le \v 26 nu ndek lafumba sana: O gabat suŋgo, ye kupe pagliskinaik ta ne kila. Ne Yerusalem kusrena le ye yiŋe piro taŋgo sawen. Ye tuku doŋki ande tumba kuaneka le ye ta mbol minyoka gabat suŋgo dubimba kaŋgit ŋgen kande nu ye yabriyumba kua ka \v 27 ne tugum kumba ne yabrinina sulumba ye tuku nyu ŋayo silina. O gabat suŋgo, ne Suŋgo tuku eŋel taŋaŋ. Ne wam ndaŋ ye mbol kam ndeta ka. \v 28 Ne yiŋe kuasmbi mam tuku ndare kame ta ŋakmba bale farkam kumuŋ ta ne ye mapeyina le ye ne tuku wande mbolŋge isukusmba minen. Ta tuku ye maŋ agaŋ inum sa ŋgam mbulit ŋgina. \p \v 29 Taŋakina le gabat suŋgo ndek nu sana: Ta maye. Ne pasa sakat le isit. Tale Siba ndoŋ Saul tuku kilke ta walmba kilap ŋga sana kande \v 30 Mefiboset ndek gabat suŋgo sana: Taŋaig. Sibaŋge ŋakmba kilwa. Ne maŋ luka prowat le ye ta tuku gare-gareket ŋgina. \s1 David nu Barsilai make pilna \p \v 31 Barsilai nu Rogelimnu Gilead ma tugu mbolok. Nu mata pro gabat suŋgo ndoŋ Yordan kule pakarkam saka ndekina. \v 32 Barsilai nu saibo pile mayemba yar 80 ŋak minna. Nu maror taŋgo ande. O buk gabat suŋgo Mahanaim tumbraŋŋge minna le nu nyamagaŋmbi turna. \p \v 33 Kile gabat suŋgo ndek nu te-silika sana: Ne ye ndoŋ Yerusalem kumba ye suk ne kulatki ŋgina kande \v 34 Barsilai nu tuku pasa ta lafumba sana: O gabat suŋgo, mine minemba ye kumamŋgit. Ta tuku ye ne dubinumba Yerusalem kine nda. \v 35 Ye kile yar 80 ŋak. Ye ame wam gare-garekam tuku ta kamus ndawet. Ye isukusmba kule nyet ta mata kualenu kamus ndawet. Ye kilba mata tukulok. Taŋgo pino kupesmba mune ulwaig ta ye isam kumuŋ kuga. Ta tuku ye ne dubinumba ka ne minde bada tine nda. \v 36 Ne ndaŋam tuku ye mbolŋge maŋau mayenu kam bafute? Ye ne ndoŋ kule pakarka kumba ne kusrenumba \v 37 luka ka yiŋe tumbraŋŋge ina mam kumnaig le ŋgukigeŋmbi taŋge ye kumi le ŋgukuwaig ŋgina sulumba sakina: Ye tuku kiŋo Kimam minit te. Nu ne dubinumba kuwa le ne ame agaŋmbi nu turam kande ke ndo ka ŋgina. \p \v 38 Taŋakina le gabat suŋgo ndek pasa lafumba sana: Ta maye. Kimam ye tumba kaŋgit. Ne ame wam nu mbol ki ŋga saka ta ye kamŋgit. Ame agaŋ nu tambim tuku saka ta ye tambimŋgit ŋgina. \p \v 39 Taŋakina sulumba gabat suŋgo nuŋe kuasmbi ŋakmba kilmba nane Yordan kule pakarka sim kumba gabat suŋgo ndek Barsilai mumumba nyaro tuna le nu luka nuŋe tumbraŋ kina. \p \v 40 Gabat suŋgo nu kule pakarka sim kina le Yuda taŋgo pino ŋakmba Israel taŋgo pino afu turmba nu ndoŋ kinaig. Kimam mata gabat suŋgo ndoŋ kina. Taŋamba nane kinaig ka Gilgal tumbraŋ pronaig. \s1 Nane Israel mbal Yuda mbal ndoŋ kualeyaukinaig \p \v 41 Kile Israel mbal ŋakmba pro gabat suŋgo David sanaig: O gabat suŋgo, ndaŋam tuku siŋgine tira kame Yuda mbal nane sine Israel mbal yabusiŋmba ne naŋe gageu naŋe kuasmbi ta ŋakmba kile-temkam tuku Yordan kule mbol kinaig ŋginaig kande \v 42 Yuda taŋgo ŋakmba pasa lafumba sakinaig: Gabat suŋgo nu siŋgine tugu ndindo ndo. Ta tuku sine maŋau ta kig. Ndaŋam tuku tane sine tuku gubratiŋgig? Gabat suŋgo nu sine agaŋ inum siŋge ndakat ŋginaig le \v 43 Israel mbal nane pasa lafumba sakinaig: Sine Israel mbal tugu 10 ŋak. Tane Yuda mbal tugu ndindo ndo. David nu tane tuku tugu ŋgaig ta son ta nu sine ŋakmba tuku gabat minwa. Ta tuku tane ndaŋam tuku sine ake agaŋ taŋaŋ talasiŋgig? Gabat suŋgo tumba luka te prowam tuku wamdus ta sineŋge tugu pilgeŋ ŋginaig. \p Taŋakinaig kande nane Yuda mbal pasambi kualeyauka Israel mbal kile-ibeŋkinaig. \c 20 \s1 Seba nu David te-siwam bafuna \p \v 1 Taŋgo ŋayonu ande Bikri kiŋo nuŋe Seba nu nane ndoŋ Gilgal tumbraŋ taŋge minna. Taŋgo ta nu Benyamin tuku kuasmbi. \p Nane kualeyauka minnaig le Seba ndek tabil fitka wi kueŋka sakina: Tane David kusrewap. Sine Yesi kiŋo nuŋe David tuku kuasmbi kuga. Tane Israel taŋgo ŋakmba tiŋga taŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likap ŋgina le \v 2 Israel taŋgo ŋakmba pasa ta ismba tiŋga David kusremba Seba dubimba kinaig. Taŋamba kinaig le nane Yuda kuasmbi ndo David kumnemŋge minnaig sulumba Yordan kule kusremba nu dubimba ka Yerusalem pronaig. \p \v 3 Nane Yerusalem pronaig sulumba David ndek nuŋe wande sinam kumba ka pino kame 10 gabat suŋgo tuku wande kulatkam tuku kusrekina ta kilmba wande ande serniŋmba taŋgo afu madiniŋgina le nane kulatka minnaig. Taŋamba nu pino kame ta nyamagaŋ agaŋ ndende niŋmba maŋ nane ndoŋ kinye ndakina. Nane ake pino kuembol taŋaŋ wande ta mbolŋge minmba ma ma saibo patika kume likinaig. \p \v 4 Kile David ndek Amasa wika sana: Ne kaye ka Yuda taŋgo ŋakmba wika kile-maŋgurka aspile nane ŋakmba kilmba ye tugum te prowap ŋgina le \v 5 nu kina ka Yuda mbal wike lika minna ma ma gabat suŋgo nu lunu tuku ait tuna ta lina. \v 6 Limba pitik pro ndana le gabat suŋgo ndek Abisai sana: Absalomŋge sine buk piti suŋgokanu siŋgina ta kile maŋ Sebaŋge piti suŋgokanu siŋgamŋgat. Ta tuku ne braiŋ yiŋe kame kuasmbi ta kilmba Seba yokermba ka biye tiwap. Kuga ta nu nuŋe kuasmbi ta ndoŋ kua ka tumbraŋ fonde kareŋnu ande sinam kuwa le sine nu te nda ŋgina. \p \v 7 Taŋakina le Abisai ndek Yoab tuku kame kuasmbi gabat suŋgo kulatkanu kuasmbi kame taŋgo ŋakmba kilmba Yerusalem kusremba Seba yokeram kinaig. \p \v 8 Nane kinaig ka Gibeon ndame suŋgo tugum ta pronaig le Amasa pro nane kile-siglikina. Yoab nu kame tuku minde piye agaŋ silikina sulumba nuŋe kame bagi tumba niŋgot sirmba let mbol kusmba nu ndek Amasa tugum kina le kame bagi ta limba kilke mbolŋge ndekina. \v 9 Taŋana le Yoab ndek Amasa sana: O tira, ne maye minit e ŋga nu wai ndinammbi Amasa tuku miŋge ŋgue biymba nu mumuwet mumuwet ŋga \v 10 wai ŋaiŋammbi kame bagi kilke mbolŋge ŋgumnem ŋgumnem tina ta Amasa nu katese ndana. Kile Yoab nu kame bagi tambi Amasa fuŋgul sambrina le sina goka kilke mbol ndeka kummba maninkina. \p Yoab nu Amasa balena sulumba nu mambo nuŋe Abisai ndoŋ Seba yokermba te-dubinaig le \v 11 Yoab tuku kame taŋgo ande nu Amasa tuku mindesiŋ tugum taŋge tiŋ minmba wi kueŋka sakina: Tane David le Yoab tuku kuasmbi kande ka Yoab dubiwap ŋgina. \p \v 12 Amasa tuku mindesiŋ ta ndin ŋgamu taŋge ndareŋge ndo soŋga minna le kame kuasmbi promba mindesiŋ ndin tukulmba minna le nane ririŋga tiŋginaig le Yoab tuku kame taŋgo ta kaŋgermba mindesiŋ ta didika ndin makembi kumba tawimbi kaina. \v 13 Taŋamba nu Amasa tuku mindesiŋ ndin kusremba ŋgaŋŋgiŋmba pilna le kame kuasmbi Yoab dubimba Seba te-dubimba kinaig. \p \v 14 Seba nu Israel ma tugu ŋakmba kusreka kina ka Abel-Bet-Maka tumbraŋ prona le mam nuŋe Bikri tuku kuasmbi nane nu dubimba tumbraŋ sinam kinaig. \v 15 Taŋanaig le Yoab tuku kuasmbi pro Seba tumbraŋ te sinam ket ŋginaig le ismba nane tumbraŋ ta te-kornaig sulumba afu nane tumbraŋ fonde tugumŋge kilke maŋgurkinaig le biŋ tiŋgina le nane ta mbolŋge tiŋga kame bunaig le afu nane tumbraŋ fonde ta sambriwam tago-tagomba minnaig. \p \v 16 Tumbraŋ taŋge pino ande minna. Pino ta nu wamdus kuyar mayenu ŋak. Nu ndek tumbraŋ fonde poŋga Yoab tuku kuasmbi wika saniŋgina: Tane isap. Kape ka Yoab sawap le ye tugum te ilwa. Ye nu ndoŋ pasa ŋak ŋgina le nane ka Yoab sanaig le \v 17 nu pino ta tugum kina le nu kusnana: Ne Yoabŋge e ŋgina le nu lafumba sakina: Au. Yeŋge ŋgina le pino ta nu ndek sana: O taŋgo suŋgo, ye pasa ande sani le isa ŋgina le Yoab ndek sakina: Ta maye. Saka le ye isi ŋgina. \p \v 18 Taŋakina le pino taŋge ndek teŋenmba Yoab sana: O buk nane teŋenmba sakanu. Ne piti ŋak kande ne Abel tumbraŋ kaye le Abel mbalŋge ne tuku piti ta te-tiwamŋgaig ŋganu. \v 19 Sine tuku tumbraŋ suŋgo te mayenu ndo tumbraŋ afu Israel kilke mbolŋge mine likade ta liniŋgit. Sine tuku mine bafuknu. Sine Israel mbal tuku gabat suŋgo tuku miŋge kumnemŋge mineg. Tumbraŋ te Suŋgoŋge kulatkate ta ne ndaŋam tuku sine tuku tumbraŋ te ŋayo siliwam bafute ŋgina. \p \v 20 Taŋaka sana le Yoab nu lafumba sakina: Ye tane tuku tumbraŋ te ŋayo siliwe nda. \v 21 Sine taŋgo ndindo ndo biye tiwam prowig. Taŋgo ta nyunu Seba. Nu Bikri kiŋo nuŋe. Nu Efraim ma taknu mbolŋge minna ta nu buk taŋgo kame kile-maŋgurka gabat suŋgo David te-siwam sakina. Ta tuku tane Seba tumba sine siŋgap le sine tane tuku tumbraŋ kusremba kaŋgig ŋgina le pino ta ndek Yoab sana: Ta maye. Sine taŋgo ta ŋinfok kat purmba gabatnu te-bukŋgube le fonde lukamba kilim kuwa le ne kaŋgeramŋgat ŋgina. \p \v 22 Taŋakina sulumba pino ta kumba ka tumbraŋ taŋgo kame ndoŋ sakina le isnaig. Ismba nane kinaig ka Seba ŋinfoknu kat purmba te-bukŋginaig le fonde lukamba kilimŋge Yoab tugumŋge ndekina le nu ndek tabil fitkina le kame kuasmbi ŋakmba tumbraŋ kusremba sili-silimba kinaig le Yoab ndek luka gabat suŋgo sota Yerusalem kina. \s1 David tuku piro gabat kame \p \v 23 Yoab nu Israel kame kuasmbi ŋakmba tuku gabat suŋgo minna. \p Yehoyada kiŋo nuŋe Benaya nu David kulatkanu kuasmbi tuku gabat minna. (Nane kuasmbi ta Keret le Peret mbal). \p \v 24 Adoniram nu David tuku piro mbal tuku gabat. \p Ahilud kiŋo nuŋe Yehosafat nu waŋe kuyaram tuku piro kulatkina. \p \v 25 Seva nu David tuku waŋe kuyaranu taŋgo. \p Sadok le Abiatar nale pris pirokinaik. \p \v 26 Yairnu taŋgo Ira nu mata David tuku pris pirokina tuku taŋgo ande. \c 21 \s1 Gibeon mbal nane Saul tuku mbar lafunaig \p \v 1 David nu gabat suŋgo minna le guba suŋgo prona le yar keŋmba ma tugu ŋakmba nyamagaŋ tuku fagkinaig tukunu David ndek Suŋgo sana: O Suŋgo, piti te ndaŋam prote ŋgina le Suŋgo ndek nu sana: Piti prote te tugunu teŋenmba. Gabat suŋgo Saulŋge o buk Gibeon mbal suŋgomba bale farkina le nane tuku ndare ta Saul tuku kuasmbi kile pasokate ŋgina. \v 2 Taŋakina le David ndek Gibeon mbal wikina le pronaig. (Gibeon mbal nane Israel tugu kuga. Nane Amornu. Israel mbalŋge o buk nane ndoŋ pasa katmba wamdus ulendimba nane mapekam tuku sakinaig ta Saulŋge pasa ta pitaimba Israel le Yuda mbal ndo Israel ma tugu mbol minwaig ŋga Gibeon mbal suŋgomba bale farkina). \p \v 3 Kile David ndek Gibeon mbal ta kusnaniŋgina: Sine tane mbol mbargeŋ ta kile ye tane ndoŋ te-tiwamŋgit. Taŋawi le tane Suŋgo tuku kuasmbi te nyaro niŋgap ŋgina le \v 4 nane ndek David sanaig: Piti ta sine ŋgamukŋge Saul nuŋe kuasmbi ŋgamukŋge minit. Piti ta tane silwa ndametiŋ ko gol ndametiŋmbi te-tiwam kumuŋ kuga. Sine Israel taŋgo afu mata bale fare nda ŋginaig le David ndek saniŋgina: Ata. Ye ame maŋau tane mbol ki ŋgina le \v 5 nane lafumba sakinaig: Saul tuku wamdus ta nu sine ŋakmba ŋaigo siglika tumbraŋ tumu pilwa le Israel mbalŋge ndo minam tuku idusna. \v 6 Ta tuku ne Saul tuku ndare mbolŋge taŋgo 7 madiniŋmba siŋga le sine nane kilmba ka gabat suŋgo Saul nuŋe tumbraŋ tuguk Gibea kumba ka taŋge Suŋgo am mbolŋge muli ŋinfok panniŋbe le kumwaig ŋginaig. Taŋakinaig le David ndek nane saniŋgina: Ta maye. Ye taŋawamŋgit ŋgina. \p \v 7 David nu o buk Suŋgo tuku nyu mbolŋge Yonatan ndoŋ pasa katnaik tukunu nu pasa ta idusmba Yonatan tuku kiŋo nuŋe Mefiboset mapemba nu tumba Gibeon mbal nda niŋgina. \v 8 Nu Armoni le Mefiboset wau nuŋe ande ta kilmba nane niŋgina. (Taŋgo ar ta Saul tuku kiŋo kame. Nale Aia kulim nuŋe Rispaŋge kile-patike tuna). \p Taŋamba David nu Saul kulim nuŋe Merab tuku kiŋo 5 ta turmba kilmba nane niŋgina. (Meholanu taŋgo Barsilai kiŋo nuŋe Adriel nuŋge Saul kulim nuŋe Merab tumba kiŋo kame 5 ta kile-patikina). \p \v 9 David ndek taŋgo 7 ta kilmba Gibeon mbal niŋgina le kilmba ka tabe mbol kinaig sulumba ka Suŋgo am mbolŋge taŋgo 7 ta muli ŋinfok panniŋmba taikinaig le ŋakmba kumnaig. Piro mbolŋge wit magekinaig le taŋgo nane wit kilmba minnaig le wam ta kinaig. \p \v 10 Kile taŋgo ar kumnaik ta tuku ina nakile Rispa ndek tawi urfunu afu kilmba ka tabe mbol taŋge baibai ande pilmba nu ka sinam taŋge minmba agaŋmor ŋguikokŋge ko sar umaŋŋge mindesiŋ ta nyubekaig ŋga ki mindek furir mindek mindesiŋ ta kulat magekina le ma ma sawe tuku ait prona. \p \v 11 David nu Rispa wam kina ta sanaig le ismba \v 12 nu ndek Gilead ma tugu Yabes tumbraŋ kina ka Saul le Yonatan tuku isu kilna. (O buk Filistia mbalŋge Gilboa tabe mbolŋge balenikmba nale tuku mindesiŋ kilmba ka maŋgurkanu ma Bet-Sanŋge taikinaig le Yabes mbalŋge ka isu ta kuayarkumba kinaig). \p \v 13 Kile David ndek nuŋe piro taŋgo saniŋgina le Saul le Yonatan tuku isu ta kilmba taŋgo 7 Gibeon mbalŋge kilmba ŋinfok panniŋginaig ta tuku isu ta ulendimba kilmba kinaig ka \v 14 Sela tumbraŋ Benyamin tuku ma tugu taŋge Saul le Yonatan tuku isu kilmba Saul mam nuŋe Kis ŋgukinaigmbi taŋge ŋgukinaig sulumba gabat suŋgoŋge wam paguniŋmba saniŋgina ta kumumba kinaig. Wam kame ta deŋpurmba kile nane Suŋgo yabaŋnaig le nu nane tuku yabaŋ pasa ismba sakina le piro mbolŋge nyamagaŋ maŋ kumuŋginaig. \s1 Israel kame mbal nane Filistia taŋgo sugo sugo bale farkinaig \p \v 15 Taŋamba minnaig ma ma kame maŋ Filistia Israel ŋgamukŋge tumba tiŋgina le David ndek nuŋe kame kuasmbi kilmba Filistia mbal ndoŋ kame bunaig. Kame bumba minnaig ma ma David buk matuk kina le \v 16 Filistia taŋgo ande nyunu Isbibenob nu pro David balewam bafuna. Isbibenob nu taŋgo sugo sugo ta tuku ndare ande. Nu tuku mbanduwaŋ gabatnu ta ainmbi wakeiwanu. Pitinu ta 3 kilo lina. Nu kame bagi kitek tumba likina. \v 17 Nu David balewam bafuna le Abisai pro David te-simba Filistia taŋgo suŋgo ta ndoŋ kame bumba nu balena le kumna. Taŋana le David tuku kame kuasmbi pro nu sanaig: Sine kamenu kab kande ne maŋ sine dubi ndaka. Ne sine Israel mbal tuku bulu taŋaŋ kilŋasiŋgit ta kupe serikat ŋginaig le David nu nane ndoŋ pasa katmba sakina: Ye maŋ kame mbol kine nda ŋgina. \p \v 18 Minnaig ma ma Israel mbal maŋ kinaig ka Gob tumbraŋŋge nane Filistia mbal ndoŋ kame bunaig. Kame ta mbolŋge Husanu taŋgo Sibekai nu mata taŋgo ndare sugo sugo ta tuku ande nyunu Saf balena le kumna. \p \v 19 Mara ande nane Israel mbal maŋ kinaig ka Gob tumbraŋŋge Filistia mbal ndoŋ kame bunaig le Betlehemnu taŋgo Yair tuku kiŋo nuŋe Elhanan nuŋge mata taŋgo ndare sugo sugo ta tuku ande nyunu Goliat balena le kumna. Goliat nu Gatnu. Nu tuku sibugi ta suŋgokanu piti ŋayo. \p \v 20 Mara ande nane maŋ kinaig ka Gat tumbraŋŋge kame bunaig. Tumbraŋ taŋge taŋgo ndare ndui ta tuku ande minna. Taŋgo ta nu suŋgokanu kuen ŋayo. Nu tuku wai nyigriŋ ta 12 kupe nyigriŋ mata 12. \v 21 Taŋgo ta ndek nane Israel mbal maim maim pasa saniŋgina le Yonatanŋge taŋgo ta balena le kumna. (Yonatan nu David aba nuŋe Sama tuku kiŋo nuŋe). \p \v 22 Taŋgo bailkamba ta nane Gatnu taŋgo sugo sugo nane tuku ndare. Nane David tuku kuasmbiŋge bale farkinaig. \c 22 \s1 David nu Suŋgoŋge sinzaŋna ta tuku gare-garekina \r (Mune 18) \p \v 1 Suŋgoŋge David Saul tuku wai mbolŋge ŋgueu mbal ŋakmba tuku wai mbolŋge te-luka tina le nu Suŋgo tuku nyu te-duŋga mune te ulna. \pi1 \v 2 Ye piti sinamŋge minet ta Suŋgo nu fonde kareŋnu taŋaŋ ye tumba koryate. \pi1 \v 3 Nu ndame kune taŋaŋ ye ka sinam taŋge kuirket. \pi1 Nu kandim taŋaŋ ye kigraibkate le ŋgueu mbalŋge ye ŋayo sili ndayade. \pi1 Nu ye kigraibkate le ye mine mayewet. \pi1 \v 4 Sine Suŋgo tuku nyu te-duŋgube. \pi1 Ye nu wika yabaŋet le nu ye ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge te-luka tate. \pi1 \v 5 Yu mbalo sugo sugo tiŋga ye kaiyam bafude taŋaŋ nane ye ŋayo siliyam bafunaig. \pi1 \v 6 Nane ye tumba muli-muliyinaig le ye kume dirmba \v 7 wamdus piti ŋak minmba yiŋe Mbara Suŋgo ye turyuwa ŋga wiken le nu nuŋe tukul wande mbolŋge ye tuku wi ta isna. \b \p \v 8 Taŋamba Kuate nu nane tuku gubrana le kilke samba buru-burukina. \pi1 \v 9 Nu tuku fumbe burok kumam pa guwa prona. \pi1 Miŋge kumam pa suŋgo kraŋer-kraŋerka tui fat taŋaŋ pirsi-parsinaig. \pi1 \v 10 Nu samba malaŋga talka gau dabuk dabuk mbol tiŋga ndekina. \pi1 \v 11 Nu eŋel mbol minyokina le bubre pinderka kinit taŋaŋ fumba tumba ndekina. \pi1 \v 12 Ma furir suŋgo sawe ma kimkanu suk nu tumba soŋgina le \v 13 teliŋ sana le ma kilŋamba ndekina. \pi1 \v 14 Taŋana le Suŋgo samba mbolŋge kuaila fudukate taŋaŋ kueŋka sakina le \v 15 ma teliŋmba tui fat taŋaŋ ŋgueu mbal ninde farna le kua ka sili-silinaig. \pi1 \v 16 Suŋgo nu ŋgueu mbal tuku gubra kagli firka nane saniŋge likumba miŋgembi bubre fitkina le yu paraka yu sinamok agaŋ ta ŋakmba kilim kinaig. \b \p \v 17 Taŋanaig le Suŋgo nu wai sirmba ye te-luka tina. \pi1 \v 18 Ŋgueu mbal saŋgriknu ye te-ibeŋyam bafunaig le Suŋgo nu ye te-luka tina. \pi1 \v 19 Ye piti suŋgomba ŋak minen le nane pro ye ndoŋ kame bunaig ta Suŋgo nu ye kusre ndayina. \pi1 \v 20 Nu ye tuku garena tukunu nu ye te-luka tina le ye mine mayewen. \b \p \v 21 Ye maŋau tiŋreknu ndo dubimba minen le nu lafumba wam mayenu ye mbol kina. \pi1 \v 22 Ye Suŋgo tuku tukul pasa ndo dubiwen sulumba Kuate ŋgumne ndawen. \pi1 \v 23 Ye nu tuku tukul kame mara mindek idus timba dubiniŋmba minmba nu tuku pasa pitai ndawet. \pi1 \v 24 Ye nu tuku am mbolŋge purfeŋnu minmba une maŋau ke ndaken. \pi1 \v 25 Ta tuku Suŋgo nu ye tuku maŋau ta lafumba maŋau mayenu ye mbol kina. \b \p \v 26 O Suŋgo, sine ne kusre ndanube ta ne mata sine kusreke nda. \pi1 Sine maŋau purfeŋnu ndo kumba minbe ta ne maŋau mayenu ndo sine mbol kate. \pi1 \v 27 Sine mbar maŋau kumba minbe ta ne lafunu ŋayonu sine siŋgit. \pi1 Sine maŋau tiŋreknu ndo dubibe ta ne lafunu maŋau tiŋreknu sine mbol kate. \pi1 \v 28 Sine siŋgine nyu yabukube ta ne sine kile-luka kilit. \pi1 Sine siŋgine nyu payamkube ta ne sine tuku nyu kile-ibeŋkamŋgat. \pi1 \v 29 O Suŋgo, ne ye tuku bulu taŋaŋ ma furir pitaite. \pi1 \v 30 Ne ye sinzaŋya le ye ŋgueu mbal tuku fonde kareŋnu lukamba nane kile-ibeŋkamŋgit. \b \p \v 31 Kuate tuku maŋau purfeŋnu ndo. Pasa nuŋe ta tiŋreknu ndo. \pi1 Nu kandim taŋaŋ nuŋe mbal kigraibkate. \pi1 \v 32 Suŋgo nu Mbara ndindo. Nu ndo ndame kune suŋgo taŋaŋ sine kilmba korsiŋgit. \pi1 \v 33 Kuate nu ye kuirkam tuku ma mayenu. Nu ye kambim tuku ndin mayenu fuŋgit. \pi1 \v 34 Nu ye tuku kupe saŋgri pilete le ye saŋgri tiŋga kinenumet. \pi1 \v 35 Nu ye tuku wai saŋgri pilete le ye tui kareŋnu didiket. \pi1 \v 36 O Suŋgo, ne ye sinzaŋyumba naŋe kandim saŋgrinu ye sumba kaiyate le ye nyu ŋak minet. \pi1 \v 37 Ne ye ndin mayenu tumyate le ye kupe basleŋga bari ndaŋget. \pi1 \v 38 Ye ŋgueu mbal kogroŋka ŋakmba kilmba ŋaigo siglike suluwen le \v 39 nane gororomba ye tuku kupe tugum taŋge ndekinaig. \pi1 \v 40 Ne ye saŋgri pileyina le ye kame mbolŋge ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋken. \pi1 \v 41 Ne ye sinzaŋyina le ŋgueu mbal ŋakmba kua ka sili-silinaig le ye nane kilmba ŋaigo sigliken. \pi1 \v 42 Nane wikinaig ta andeŋge nane kile-luka kile ndakina. \pi1 O Suŋgo, ne mata nane ismba nda isanu sukna. \pi1 \v 43 Ye nane kilmba tidoŋ firfirken le nane kukedu suk pronaig. \b \p \v 44 Israel mbal afu nane ye ndoŋ kame bumba ye te-ibeŋyam bafunaig le ne ye te-luka tumba nane tuku gabat madiyina. \pi1 Taŋgo pino buk nane ye gilai ta nane kile ye tuku miŋge kumnemŋge minig. \pi1 \v 45 Rawe mbal ye tugum promba dagol tidroŋga lokade. Nane ye tuku pasa ismba dubide. \pi1 \v 46 Nane naŋgine tumbraŋ fonde kareŋnu ŋak ta kusreka kuru-kuruka ye tugum prode. \b \p \v 47 Suŋgo nu abo tugu ŋak. Nu ye tuku ndame kune suŋgo taŋaŋ ye tumba kaiyate. Kuateŋge ye te-luka tina. Ta tuku sine nu tuku nyu te-duŋgube. \pi1 \v 48 Nu ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka ye sinzaŋyate le nane ŋakmba ye kumnemŋge minig. \pi1 \v 49 Yiŋe ŋgueu mbal ŋgamukŋge nu ye kor mayeyate. \pi1 O Suŋgo, ne yiŋe ŋgueu mbal ŋgamukŋge ne ye kigraibka ye sinzaŋ mayeyina sulumba ne ye madiyumba nane tuku gabat pilna le minet. \pi1 \v 50 Ta tuku ye kile kasomok mbal tuku am mbolŋge gare-gareka ne tuku nyu te-duŋget. \pi1 \v 51 Kuate nu ye gabat suŋgo mini ŋga madiyina. \pi1 Mara mindek nu ye turyina le ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋken. \pi1 Nuŋe raŋgun mayenu kume pur maŋau mara mindek ye mbolŋge yiŋe ndare mbolŋge tuturmba minmba minamŋgat. \c 23 \s1 David tuku wam pagu pasa \p \v 1 Pasa te David tuku wam pagu pasa. \p Ye David Yesi tuku kiŋo nuŋe yeŋge wam pagu pasa te saket. Yakob tuku Mbara Suŋgo Saŋgri Ŋayo nuŋge ye gabat suŋgo minam tuku madiyina le taŋgo ŋakmba tuku am mbolŋge ye nyu suŋgo ŋak minet. Ye mune magenu suŋgomba Israel mbal nindam tuku kuyarke liken. Ye yiŋe pasa tukulmba teŋenmba saket. \pi1 \v 2 Suŋgo tuku Guwaŋge ye sayate le pasa kukliwet. \pi1 Nuŋge ye tuku miŋge tumba tane wam pagutiŋgit. \pi1 \v 3 Israel mbal tuku Mbara nu ndame kune suŋgokanu taŋaŋ sine kilmba kaisiŋgit. Nu teŋenmba ye sayina. \pi1 Gabat suŋgo nu Kuate kumnemŋge minmba maŋau tiŋreknumbi taŋgo pino kulatkate ta \v 4 nu ki kitek prowam tuku ma tugu ramba gau purfemba ki buluŋgate taŋaŋ. Nu ki promba mbai ŋgislu aŋga waŋe mbol liŋleŋkanu taŋaŋ. \pi1 \v 5 Suŋgoŋge ye tuku ndare tuturmba kaŋgat ta nyaro niŋguwa. \pi1 Nu o buk ye ŋak wamdus ulendimba pasa katna ta nu pasa ta mbile nda. \pi1 Nu mara mindek nuŋe raŋgun mayenumbi ye saŋgri pileyate le ye mine mayewet. \pi1 \v 6 Taŋgo ŋaigonu ta Kuateŋge muli ago ŋak taŋaŋ kilmba kile-pankamŋgat. \pi1 Taŋgo andeŋge muli ago ŋak ta nuŋe waimbi biye nda. \pi1 \v 7 Nu muli ago ŋak ta mbanimbi silimba ka pasokam tuku ma mbolŋge maŋgurka pa dikŋguwa le ugmba tatrukamŋgat. \s1 David tuku kame gabat sugo keŋmba \p \v 8 David tuku kame gabat sugo sugo tuku nyu kat naŋgine ta teŋenmba. \p Yoseb Basebet nu kame gabat sugo keŋ ta tuku amboŋganu gabat. Taŋgo ta nu Takemon mbal tuku ndare. Ait ande nu kame mbolŋge mbanduwaŋ biymba kame bumba ŋgueu mbal 800 bale farkina le kumnaig. \p \v 9 Nu dubiknu ta Dodo kiŋo nuŋe Eleasar. Eleasar nu Aho mbal tuku ndare. Nu mata David tuku kame gabat sugo keŋ ta tuku ande. Ait ande nu David ndoŋ minna sulumba Filistia mbal kame tuku maŋgurka minnaig le nale ndek Filistia mbal ta kame tuku kile-saika minnaik. Taŋanaik le nane promba kame bunaig le Israel mbal ŋakmba kua ka sili-silinaig le \v 10 Eleasar nuŋe ndo tiŋga Filistia mbal ndoŋ kame bumba kina ka ka nu matuk kumba wai kume tirina ta nu kame bagi kusre ndana. Ait ta mbolŋge Suŋgoŋge Filistia mbal kile-ibeŋkina le Israel mbal kua ka sili-silinaig ta nane maŋ luka Eleasar tugum promba Filistia mbal kume farnaig ta tuku ŋgaro yubeŋgam tuku minde piye agaŋ ta paske likinaig. \p \v 11 David tuku kame gabat sugo keŋ ta tuku inum ta Agi kiŋo nuŋe Sama. Taŋgo ta Hararnu. Ait ande nane Filistia mbal pro Lei tumbraŋŋge piro ande tugumŋge kame tuku kuaneka tiŋginaig le Israel mbal nane kaŋgerka kua kinaig. \v 12 Taŋanaig le Sama nu kua kine ndaka nu piro sinam taŋge tiŋga nane Filistia mbal kilke ta tubekaig ŋga kame tiŋga Filistia mbal ta bale farna. Ait ta mbolŋge Suŋgoŋge Filistia mbal ŋakmba kile-ibeŋkina. \p \v 13 Mo ait mbolŋge Filistia tuku kame kuasmbi afu pro Refaim ma gutoŋ taŋge kame tuku kuaneka minnaig le David nu Adulam tuku ndame burok sinam taŋge minna le nu tuku kame gabat sugo keŋ ta nu tugum pronaig. \v 14 Taŋanaig le David nu tabe poŋga nuŋe fonde kareŋnu sinam kumba ka taŋge minna le Filistia mbal buk Betlehem tumbraŋ tinaig. \v 15 Tinaig le David ndek nuŋe tumbraŋ idusmba kule parana sulumba sakina: Ye kumba ka Betlehem tumbraŋ fonde malaŋgambi kule burok sinamŋge kule bulbulmba prote ta ye nyam parayate ŋgina. \v 16 Taŋakina le nane gabat sugo keŋ ta tiŋga kinaig ka Filistia mbal Betlehem kulatka minnaig tambik ri ndamba nane ndoŋ kame bumba ka sinam ka David kule burok sakina ta kunymba tumba pro David tunaig kande nu nyam mbulmba kule ta tumba Suŋgo tuku atraukina sulumba \v 17 ndek sakina: O Suŋgo, ye kule te nyi ta taŋgo kame te tuku ndare nyanu taŋaŋ. Nane kumam tuku ndin mbolŋge kagig ka kule kunymba prowaig ŋgina. Taŋakina sulumba nu kule ta nyam mbulmba atraukina. \p Gabat sugo keŋ ta nane taŋamba ndo maŋau ke likinaig le Israel mbal ŋakmba nane tuku saka minnaig. \s1 David tuku kame gabat afu \p \v 18 Yoab mambo nuŋe Abisai nu kame gabat saŋgriknu 30 ta tuku gabat naŋgine. (Nale tuku ina nakile Seruya). Ait ande Abisai nu nuŋe mbanduwaŋ tambi ŋgueu mbal 300 kilmba bale farna le kumnaig tukunu nu taŋgo 30 ta ŋgamukŋge nu taŋgo nyu ŋak minna. \v 19 Taŋamba minmba nu nane tuku gabat mayok kina ta nu kame gabat sugo keŋ ta kumnemŋge minna. \p \v 20 Yehoyada kiŋo nuŋe Benaya nu mata kame taŋgo ande nyu ŋak minna. Benaya nu Kabselnu. Nu kuru kuru ndaka ŋgueu mbal suŋgomba bale farkina sulumba Moabnu kame taŋgo nyu ŋak armba turmba bale farkina le kumnaik. Bidu tiŋga ma tido pilna ait ta mbolŋge nu burok ande sinam kumba ka laion ande balena le kumna. \v 21 Taŋamba ait ande nu ka Isipnu taŋgo suŋgo ande te-silikina. Taŋgo ta nu nuŋe mbanduwaŋ biye ŋak minna le Benayaŋge mbanduwaŋ yaimba tumba nu balena le kumna. \v 22 Benaya nu maŋau taŋamba ndo ke likina sulumba nu gabat 30 ta tuku ande minna. \v 23 Nu nane ŋgamukŋge nyu ŋak minna ta nu kame gabat sugo keŋ ta kumnemŋge minna. \p \v 24 Kame gabat 30 ta tuku nyu kat naŋgine ta teŋenmba. \p Ande Asahel nu Yoab tuku mambo nuŋe. Ande Elhanan nu Betlehemnu. Mam nuŋe Dodo. \v 25 Sama le Elika nale Harodnu. \v 26 Heles nu Paletnu. Ira nu Tekoanu. Mam nuŋe Ikes. \v 27 Abieser nu Anatotnu. Mebunai nu Husanu. \v 28 Salmon nu Ahonu. Maharai nu Netofanu. \v 29 Heleb nu mata Netofanu. Mam nuŋe Bana. Itai nu Gibeanu Benyamin ma tugu mbolok. Mam nuŋe Ribai. \v 30 Benaya nu Piratonnu. Hidai nu Gas ma gutoŋ mbolok. \v 31 Abi-Albon nu Arbatnu. Asmafet nu Bahurimnu. \v 32 Eliaba nu Salbonnu. Yasen tuku kiŋo kat nuŋe mata nane ŋgamukŋge minnaig. Taŋgo ande nyunu Yonatan nu mata nane ndoŋ minna. \v 33 Samat nu Hararnu. Ahiam nu Hararnu. Mam nuŋe Sarar. \v 34 Elifelet nu Makanu. Mam nuŋe Ahasbai. Eliam nu Gilonu. Mam nuŋe Ahitofel. \v 35 Hesro nu Karmelnu. Parai nu Arbnu. \v 36 Igal nu Sobanu. Mam nuŋe Natan. Wa nuŋe Hagri. \v 37 Bani nu Gadnu. Selek nu Amonnu. Naharai nu Berotnu. Nu Yoab tuku kandim agaŋ ndende kugrakanu taŋgo. \v 38 Ira le Gareb nale Itranu. \v 39 Uria nu Hitnu. Nane ulendimba taŋgo 37 minnaig. \c 24 \s1 David nu Israel mbal Yuda mbal pileŋga burke likina \p \v 1 Ait ande Suŋgo nu Israel mbal tuku gubrana le nu nane Davidŋge piti niŋguwa ŋga nu sana: Ne kumba Israel taŋgo pino Yuda taŋgo pino ŋakmba pileniŋmba burke lika ŋgina. \p \v 2 Taŋakina le David ndek nuŋe kame gabat Yoab wam pagumba sana: Ne tiŋga naŋe gabat kame kilmba ka siŋgine kuasmbi Israel taŋgo pino ŋakmba burkap. Tane Israel ma tugu ŋakmba mbol kape sulumba Israel taŋgo pino burkap le ye taŋgo giganmba minig ta katesewi ŋgina le \v 3 Yoab ndek lafumba nu sana: O gabat suŋgo, naŋe kuasmbi Israel mbal Suŋgoŋge sinzaŋniŋguwa le taŋgo pino puluka tugeka suŋgomba prowaig ŋga iduset ta kile ne ndaŋam tuku taŋgo pino burkam sakate? Wam ta mayenu ndo kuga ŋgina kande \v 4 gabat suŋgo nu Yoab nuŋe gabat kame piro ta kuwaig ŋga dirnaŋga minna le nane nu tuku pasa dubimba ndek Israel taŋgo pino burnu kinaig. \p \v 5 Kinaig ka Yordan kule pakarka Aroer tumbraŋ pronaig. Tumbraŋ ta Gad ma tugu mbolŋge ma gutoŋŋge minit. Taŋamba nane tumbraŋ ta kusremba kinaig ka Yaser tumbraŋ pronaig sulumba \v 6 Yaser kusremba kinaig ka Gilead ma tugu mbol kumba ka Kades tumbraŋ pronaig. Tumbraŋ ta Hit mbal tuku kilke mbolŋge minit. \p Taŋamba nane maŋ tiŋga kumba ka Dan ma tugu mbol promba kinaig ka Sidon tumbraŋ pronaig. \v 7 Pro taŋge nane luka kinaig ka Tirus tumbraŋ pronaig. Tumbraŋ ta fonde kareŋnumbi koranu. \p Tirus tumbraŋ kusremba kinaig ka Hivi mbal tuku tumbraŋ kame Kanan mbal tuku tumbraŋ kame ta ŋakmba kinaig ka Berseba tumbraŋ Yuda ma tugu mbol pronaig. \v 8 Nane ka ma tugu ŋakmba mbol kumba piro ke sugluka tambun 9 ait 20 kinaig le maŋ luka Yerusalem pronaig. \p \v 9 Taŋamba Yoab ndek gabat suŋgo tugum kina sulumba sana: Israel mbal taŋgo 800,000 nane ne tuku kame taŋgo pirokam kumuŋ. Yuda mbal taŋgo 500,000 nane ne tuku kame kuasmbi pironu kumuŋ ŋgina. \p \v 10 Kile David nu wam kina ta tuku wamdus pitina le nu ndek Suŋgo yabaŋmba sana: O Suŋgo, ye ŋginŋgan maŋau kumba siŋka uneken. Ne ye tuku une ta sauka gilaiŋga ŋgina. \p \v 11-12 Taŋakina le Suŋgo ndek David tuku tuan taŋgo Gad wam pagumba sana: Ne ka teŋenmba David sawa. Suŋgo nu piti sugo keŋmba ne tanmbim iduste ta ne ismba inum pilemba madiwa ŋga sawa. Nu inum madiwa ta ye taŋamba kamŋgit ŋga Gad sana. \p \v 13 Mafena le David nu aboŋgina le Gad nu tugum promba pasa ta ŋakmba David kubeu tumba sana: Suŋgo nu piti sugo keŋmba ne tanmbim iduste ta ne ta tuku inum madiwa. Ne kilke tugu te mbol guba suŋgo yar 7 minwa ŋga madiwamŋgat e? Ko naŋe ŋgueu mbalŋge kamembi yokernuwaig le tambun keŋmba kua ka ma baknu mbolŋge kuirka minamŋgat e? Ko guaze suŋgo ait keŋmba Israel taŋgo pino bale farwa ŋga idusmba madiwamŋgat e? Ne wamdus pile timba piti sugo keŋmba te tuku inum madiwa le ye ka Suŋgo sawi ŋgina. \p \v 14 Taŋakina le David ndek Gad sana: Ye wamdus matuk tukulka piti suŋgoyate. Suŋgo nu sine make patikate tuku tukunu nuŋe wamdus ndaŋmba kam idusmba ndeta kuwa ta ye ŋgueu mbal pro kamembi yokeryam wam ta ndo ye mbulit ŋga Gad sana. \p \v 15 Kile Suŋgo nu guaze suŋgo ande pilna le Israel ma tugu ŋakmba kumuŋgina. Israel taŋgo guazembi bale farna ta ulendika 70,000. \p \v 16 Suŋgo tuku eŋel guaze tambi taŋgo pino bale farkam tuku piro tuna ta nu buk Yerusalem mbal ŋaigo siglikam bafuna le Suŋgo nu wamdus te-ibeŋna sulumba eŋel peuna. Peuna le eŋel nu Yebusnu taŋgo Arauna tuku kilke tugumŋge tiŋgina. \p \v 17 David ndek mambilmba eŋel taŋgo pino bale farmba minna le kaŋgerna sulumba nu Suŋgo sana: Mbar te ye tuku. Yeŋge mbar te ken. Taŋgo kame sinamanzerok te tuku mbar kuga. Piti te ye mbolŋge yiŋe ndare mbolŋge prowa ta maye ŋga Suŋgo sana le \v 18 ki ait ndui ta mbolŋge ndo Gad nu David tugum kumba sana: Ne kaye ka Arauna tuku kilke mbolŋge ndame turŋaŋga Suŋgo atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakeiwa ŋga sana le \v 19 nu ndek Suŋgo tuku pasa ta dubimba kumba ka Gad nu sana taŋamba ndo kina. \p \v 20 Kile Arauna mambilna kande gabat suŋgo nuŋe piro mbal ndoŋ nu sota pronaig le kaŋgerkina sulumba nu David tumailamŋge dagol tidroŋga loka \v 21 kusnana: O gabat suŋgo, ne ndaŋam ye tugum te prote ŋgina le nu lafumba sana: Ye ne tuku kilke te piyawam prowet. Piyamba guaze suŋgo prote te kugawa ŋga Suŋgo atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakeiwamŋgit ŋga sana. \p \v 22 Taŋaka sana le Arauna ndek David sana: O gabat suŋgo, kilke te ne ake ta sulumba Suŋgo atraukam tuku sakate taŋamba ka. Ye tuku makau minig te kila sulumba makau tuku pirokanu suku agaŋ ndende te turmba kilmba fetfetmba Suŋgo atraukam tuku pa dikŋga ŋgina sulumba \v 23 nu nuŋe agaŋ ndende ta ŋakmba kilmba David kile-tumba sana: Naŋe Mbara Suŋgo nu ne tuku atrau tuwa ŋgina. \p \v 24 Taŋakina le David ndek lafumba sana: Kuga. Ye agaŋ ndende ta ŋakmba ndametiŋmbi piyawamŋgit. Ye agaŋ inum ake yainumba yiŋe Mbara Suŋgo atrauke nda ŋga sana. Taŋaka sana sulumba nu kilke makau kilna ta ulendimba silwa ndametiŋ soŋ 5-mbi piyana. \v 25 Taŋamba nu ndame kilmba turŋaŋga pa laŋlaŋ wakeimba makau afu bale farmba pasokina le ugnaig. Taŋamba maŋ Suŋgo ndoŋ wamdus ulendikam tuku makau afu ta kilmba pasokina le ugnaig le Suŋgoŋge guaze suŋgo Israel ŋgamukŋge minna ta pitaimba tukulna le kugana.