\id 1TI - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h 1 TIMOTEUS \toc1 Timoteus tuku waŋe Paulusŋge amboŋga kuyarna \toc2 1 Timoteus \toc3 1Tim \mt1 1 TIMOTEUS \mt2 Timoteus tuku waŋe Paulusŋge amboŋga kuyarna \ip Timoteus nu taŋgo mbanzonu minmba Kuate tuku kuasmbi Efesusŋge minnaig ta kulatka minna le Paulus nu Romŋge muli wandek sinam taŋge minmba Timoteus idusmba waŋe te kuyarmba pilna le nu tugum kina. \ip Waŋe te tugunu teŋenmba. Yabri tum taŋgo afuŋge taŋgo pino Efesusŋge minnaig ta yabriniŋmba pasa suŋgomba saka minnaig le Paulus nu nane tuku mbar wamdus ta te-ibeŋam saka waŋe te kuyarna sulumba Timoteus nu saŋgrimba tiŋga Kristus tuku pasa tugusek kukliwa ŋga nu saŋgri pilena. Taŋamba nu gabat taŋgo madiniŋgam tuku pasa turmba Timoteus sana. \c 1 \p \v 1-2 O Timoteus kaiye. Ne Kristus tuku son ŋgate ta ne siŋka ye tuku kiŋo. Ye Paulus Kristus Yesus tuku aposel ye ne ndoŋ pasa-pasakam prowet. Kuate nu sine muskil kile-tidiŋgina le sine Yesus Kristus son ŋga nu minde mineg. Naleŋge ye madiyinaik le Kristus Yesus tuku aposel minet. Mam Kuate Yesus Kristus siŋgine Suŋgo nale ake sinaŋ ne make pilmba sinanu mapenumba ŋgamuŋgal wamdus bul sernuwaik. Son. \s1 Yabri pasa tuku riroŋka \p \v 3 Ye buk Masedonia kambim saka nane afu pasa tugusek kusremba pasa kise sakinaig ta peuniŋgam tuku ne Efesusŋge mina ŋgen. \v 4 Nane yabri wam kube ko naŋgine wa mbuŋ kame tuku tugu patit ke lika suŋgomba wamdus pile ndakuwaig. Nane wam ta sake lika ake sinaŋ kualeyaukade sulumba Kuate tuku son ŋga nu tuku wamdus kila palmbim idus ndade. \v 5 Ye riroŋ pasa sanet te naŋgine naŋgine muŋgu kume purka minwaig ŋget. Kuate am mbolŋge ŋgamuŋgal wamdus mukuk minam tuku kutur maŋau mbulwaig sulumba tugusemba nu tuku son ŋguwaig ta naŋgine naŋgine kume purkam kumuŋ. \p \v 6 Nane afu maŋau kame ta kusreka pasa alo kugatok ta muŋgu wam kubeka isig. \v 7 Nane Kuate tuku tukul maŋau afu tumniŋgam bafude ta nane tugunu gilai. Nane tukul pasa katese maye ndamba afu saŋgrimba saniŋgig. \p \v 8 Sine Kuate tuku tukul pasa katese mayemba dubibe ta maye. \v 9 Tukul pasa ta taŋgo tiŋreknu tuku pro ndana. Nu mbarde mbal tuku prona ta teŋenmba. Afu tukul lukakade ko Kuate ŋgumnemba unekade ko nu idus ndamba kilke te tuku maŋau ke likade ko ina mam ko taŋgo afu bale farde \v 10 ko taŋgo pino ndoŋ fare fare minig ko taŋgo pino ndoŋ minam tuku pino taŋgo ndoŋ minam tuku maŋau mbilmba maŋau kise ke likade ko pirokam tuku ŋga taŋgo bige tidiŋgade ko afu yabriniŋgig ko ki am mbolŋge ŋga yabri pasa sakade ko maŋau tugusek afu lukakade, tukul pasa nu nane tuku prona. \v 11 Pasa mayenu Kuateŋge sina le kukliwet ta taŋamba ndo sakate. Kuate nu gare maŋau tuku tugu. Nuŋe pasa mayenu taŋge nu tuku nyu suŋgo te-mayokte. \s1 Kuate nu Paulus sinanu mapena \p \v 12 Siŋgine Suŋgo Kristus Yesus nu ye saŋgri sina sulumba ye tala ndayumba pirokam tuku madiyina. Wam ta tuku ye nu gare pasa tuwet. \v 13 Ye buk nu pasa ŋayonu tumba nuŋe mbal piti niŋmba nu tumail panmba minen. Ye nu tuku tugu gilai minmba nu son nda ŋga taŋawen ta Kuate nu ye mapeyina le \v 14 siŋgine Suŋgo nu ye ake sinaŋ make pilmba suŋgomba sinzaŋyina le kile ye Kristus Yesus tuku son ŋga tira kame tuku kume puret. \p \v 15 Pasa te siŋka son ŋgam tuku. Kristus Yesus nu mbarde mbal muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku ndo kilke te mbol prona. Mbarde mbal ye nane ŋakmba liniŋmba mbar suŋgo ŋak minen ta \v 16 Yesus Kristus nu pitik mbar lafunu se ndakina. Nu ye amboŋga mapeyuwa le nane afu wam ta kaŋgermba nane mata nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋga abo tugu tumba minmba minwaig ŋga idusna. \p \v 17 Kuate nu ait ŋakmba tuku Gabat Suŋgo. Nu kumam kumuŋ kuga. Nu ammbi kaŋger ndaweg. Nu Mbara Suŋgo Ndindo. Sine nu tuku nyu suŋgo te-duŋga minmba minbe. Son. \s1 Saŋgri tiŋga pirokam tuku pasa \p \v 18-19 O yiŋe kiŋo Timoteus, nane o buk Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokka ne taŋamba ke likamŋgat ŋginaig. Ne pasa ta idusmba Kuate am mbolŋge ŋgamuŋgal mukuk ŋak minam tuku mbar maŋau pitaika Kristus tuku son ŋga minmba kame taŋgo taŋaŋ saŋgri tiŋga piroka. Afu naŋgine mbar maŋau ta yabukade le waŋ nu mbuŋ mbolŋge fetka ŋgisikate taŋamba naŋgine ŋgamuŋgal son ŋgisikate. \v 20 Himeneus le Aleksander nale mata taŋade. Nale Kuate tumail pande ta kusrewaik ŋga ye nale Satan tuku wai mbolŋge patiken. \c 2 \s1 Kuate yabaŋam tuku maŋau \p \v 1 Pasa te amboŋga sani le ise mayewa. Ne Kuate ndoŋ pasata nu taŋgo pino turkuwa ŋga yabaŋmba nu gare pasa tawe. \v 2 Gabat sugo sugo sine kulatkade mbal nane ŋakmba sine kulat magewam tuku Kuate yabaŋa. Nane taŋawaig ta sine piti kugatok mine mayenu mbolŋge minmba Kuate dubimba maŋau tugusek kam kumuŋ. \v 3 Ne taŋamba Kuate yabaŋa ta ne wam mayete. Kuate nu sine muskil kile-tidiŋge siŋgit nu yabaŋ maŋau ta nzalite. \v 4 Nu taŋgo pino ŋakmba muskil kile-tidiŋge niŋguwa le pasa tugusek kila pilwaig ŋga iduste. \p \v 5 Mbara Ndindo nu Kuate. Sine Kuate ndoŋ ulendisiŋgam tuku taŋgo ndindo nu Kristus Yesus. \v 6 Ait kumuŋgina le nu Kuate tuku wamdus te-mayokmba taŋgo ŋakmba tuku muskil kile-tidiŋgam tuku nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna. \v 7 Ye pasa ta kuklimba kasomok mbal tumniŋgi le nane pasa tugusek ta son ŋguwaig ŋga nu ye kukulyina. Ye yabri ndaka son pasa saket. \p \v 8 Ma ŋakmba mbolŋge taŋgo nane Kuate yabaŋwaig ŋga iduset. Nane gubra maŋau wam ŋaigonu ŋakmba ŋgumneniŋmba maŋau purfeŋnu mbolŋge minmba wai kile-duŋga Kuate yabaŋwaig ŋget. \s1 Pino kame tuku pasa \p \v 9 Pino kame nane mindepiymba nane aleŋ aleŋ ndaka agaŋ ndende kumumbi mindepiywaig. Gabat pareŋ latomba agaŋ maditaknu golmbi wakeikanu piya o mbolŋge tambi mindepiye ndakuwaig. \v 10 Sine Kuate tuku mbal ŋga idusmba kande ta kumumba wam magenu ndo kuwaig. Maŋau ta naŋgine mindepiye mayenu taŋaŋ. \p \v 11-14 Kuate nu amboŋga Adam wakeina sulumba ŋgumneŋga Eva wakeina. Adam nu Satanŋge yabri ndana. Kuga. Pino ta nu Satanŋge yabrina le Kuate tuku miŋge pitaina. Wam ta tuku pino kame nane taŋgo lukaka Kuate tuku pasa tum ndaniŋguwaig ŋget. Nane mbolŋge mbolŋge ndamba maninok minmba pasa ismba kila pilwaig. \v 15 Pino nane kiŋo kile-patika Kuate tuku son ŋga afu tuku kume purmba wam ŋaigonu mbulmba maim maim ndaka minwaig. Taŋawaig ta Kuate nu nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgat. \c 3 \s1 Kulat mbal tuku pasa \p \v 1 Pasa te siŋka son pasa. Ande nu kusem wande tuku kulat taŋgo piro kam nzaliwa ta piro ta mayenu ndo. \p \v 2 Kulat taŋgo nu taŋgo am mbolŋge mbar kugatok minwa. Nu pino ndindo ŋak minmba nuŋe nzali ŋaigonu tidoŋguwa sulumba wamdus kuyar mayenu ŋak pizuknu minwa. Nu mbal afu kile-wandekka isukusneniŋguwa. Nu Kuate tuku pasa taŋgo pino tum mageniŋguwa. \v 3 Nu kule kamenu nyumba ŋginŋganka afu kat ndaniŋguwa. Nu ŋgan minmba afu ndoŋ kualeyau ndakuwa. Nu ndametiŋ tuku suŋgomba idus ndawa. \v 4 Nu nuŋe pino kiŋo kame kulat magekuwa le nuŋe kiŋo kame nu kumnemŋge minmba maim maim ndakuwaig. \v 5 Nu nuŋe pino kiŋo kulat magekam fugute ta nu ndaŋmba Kuate tuku kuasmbi kulatkamŋgat? \p \v 6 Taŋgo ailfu ndo ŋgamuŋgal biye mbilna ta nu kulat taŋgo nda minwa. Nu nuŋe ŋgaro payamkikat. Taŋawa ta nu Satan taŋaŋ lafu ŋayonu tamŋgat. \v 7 Nu Kristus gilai mbal am mbolŋge mata mayenu minwa. Nane nu tuku maŋau ŋayonu tuku sakuwaig ta Satan nu didika tumba ŋayo siliwikat. \s1 Gabat taŋgo kame tuku pasa \p \v 8 Kusem wande tuku gabat kame nane mata wamdus kuyar magenu ŋak minwaig. Nane pasa mbilmbilmba mine ndakuwaig ko kule kamenu suŋgomba nda nyuwaig. Nane ndametiŋ kilam tuku piriri ndawaig. \v 9 Nane mbar maŋau pitaika Kuate am mbolŋge piti kugatok minam idusmba Kuate tuku pasa tugusek buk kuirok minna ta biye mayewaig. \v 10 Tane nane maŋau kade ta pileniŋgap le nane kumumbi kuwaig ndeta nane piro ta kuwaig. \p \v 11 Piyo kat naŋgine nane mata wamdus kuyar magenu ŋak minmba ŋgumnem pasa sa ndakuwaig. Nane naŋgine nzali ŋaigonu tidoŋga maŋau magewaig. \p \v 12 Gabat taŋgo nane pino ndindo ŋak minmba naŋgine pino kiŋo wande tuma mbal kulat magekuwaig. \v 13 Nane gabat piro biye mayewaig ta afuŋge nane piro mbal magenu ŋguwaig le nane sine Kristus Yesus tuku pasa son ŋgeg ta saŋgri tiŋga kukliwamŋgaig. \s1 Sine son ŋgeg pasa ta tugunu \p \v 14-15 Ye mine-minemba ne tugum prowam iduset ta ye dalkikit ŋga kile wam pagu pasa te tinet. Ne Kuate tuku kiŋo kame ŋgamukŋge minmba nane ndoŋ maŋau magenu ke likam tuku kila pale ŋga ye waŋe te kuyaret. Nane Kuate abo tugu ŋak nu tuku kuasmbi minig. Nane makek sugo bike ndakade taŋaŋ saŋgri tiŋga nu tuku pasa tugusek biye dede. \v 16 Sine Kuate tuku son ŋga nu mbariŋeg wam ta suŋgokanu kuirok ta teŋenmba. \q1 Nu taŋgo ŋgarosu tumba mayok kina. \q1 Nu tiŋreknu ta Tukul Guwaŋge tumsiŋgina. \q1 Eŋel kame nane nu kaŋgernaig. \q1 Kilke ŋakmba mbolŋge afu nu tuku pasa kuklinaig le kasomok mbal nu tuku son ŋginaig. \q1 Kuateŋge tumba maŋ luka samba mbol kina. \c 4 \s1 Afu nane yabri pasa dubiwamŋgaig \p \v 1 Tukul Guwaŋge maŋau mayok kaŋgaig ta kilimok sakate. Ŋgumneŋga afu Kristus tuku son ŋgade ta kusremba guwa ŋaigonuŋge nane yabriniŋguwaig le ismba bukla tuku pasa dubiwamŋgaig. \v 2 Yabri tum mbal nane naŋgine mbar tuku piti tidoŋga mbaram tuku wamdus piti kugatok nane yabriniŋmba minamŋgaig. \v 3 Nane teŋenmba sakamŋgaig. Taŋgo pino muŋgu kile ndakap. Agaŋ kame te nye ndakap ŋgamŋgaig. Pasa ta yabri pasa ndo. Agaŋ kame ta Kuateŋge kile-mayokkina. Pasa tugusek katesemba son ŋgade mbal nane Kuate gare pasa samba agaŋ ta kilmba nyuwaig ŋga nu agaŋ kame ta kile-mayokkina. \v 4-5 Kuateŋge agaŋ kile-mayokkina ta ŋakmba magenu ndo. Kuate nu agaŋ kame ta magenu ŋgate le sine nu gare pasa tumba yabaŋmba nyube. Mbulam kumuŋ kuga. \s1 Paulus nu Timoteus wam paguna \p \v 6 Wam pagu pasa ta ŋakmba tira kame saniŋmba mina. Ne taŋawa ta ne Kristus Yesus tuku piro taŋgo mayenu minamŋgat. Kristus tuku pasa tugusek son ŋga dubite taŋge ne saŋgri pilenamŋgat. \v 7 Kilke te mbolok ŋginŋgan wam kube ta ŋgumneniŋga sulumba Kuate tuku miŋge dubiwam tuku ŋgamuŋgal tumtummba mina. \v 8 Ne ŋgarosu pinderkam tuku tumtuma ta alo fudiŋndo. Ne Kuate tuku miŋge dubiwa ta alo suŋgokanu. Kile kilke te mbolŋge ŋgumneŋga kilke kitek mbolŋge mata abo ŋak minmba minamŋgat. \v 9 Pasa ta siŋka son ŋgam tuku. \v 10 Kuate nu abo minmba minit nu taŋgo ŋakmba tuku muskil kile-tidiŋge niŋgam iduste ta sine nu tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal nu siŋka muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat ŋga minde mineg. Sine wam ta idusmba piro kareŋka mundusiŋgit. \p \v 11 Ne wam pagu ta ŋakmba kuklimba saniŋga. \v 12 Nane ne taŋgo mbanzonu ŋga ne tala ndanuwaig. Kuga. Ne pasa mayenu, maŋau mayenu, kume pur maŋau, ŋgamuŋgal son, maŋau purfeŋnu ta ŋakmba kumba mina le Kristus tuku son ŋgade mbal ne dubinuwaig. \v 13 Ne Kuate tuku pasa nane ndoŋ burka tugunu kuklimba tumniŋmba mina le ye ne tugum prowamŋgit. \p \v 14 O buk nane afu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkinaig le gabat kame nane ne mbolŋge wai patikinaig le ne piro tuku saŋgri tina wam ta ne gilai ndaŋga. \v 15 Ne wamdus ndindo tumba piro sakit ta biye mayewa le afu ne tuku piro maŋau saŋgri tiŋgate ta katesewaig. \v 16 Naŋe mine maŋau ko pasa tumniŋgit ta mata kurau mayewa. Ne taŋawa ta Kuate nu ne pasa isig mbal turmba muskil kile-tidiŋge tiŋgamŋgat. \c 5 \s1 Maŋau magenu taŋgo pino mbolŋge kam tuku \p \v 1 Taŋgo saibo ande mbarwa kande ne nu tumba sigair sigair ndawa. Ne mam naŋe wamdus mukukmbi sate taŋamba nu te-tiwa. Taŋgo mbanzonu maib naŋe mbolŋge maŋau kate taŋamba ka. \v 2 Pino saibo ina naŋe taŋaŋ nane mbolŋge ka. Pino mbanzo kulim naŋe mbolŋge maŋau purfeŋnu kate taŋamba ka. \s1 Pino kuembol tuku pasa \p \v 3 Pino kuembol ande nu kulatkam tuku mbal afu mine ndakuwaig kande Kristus tuku mbalŋge nu kulatkuwaig. \v 4 Ko nu kiŋo kame ko wa kame ŋak ndeta nane ina mamŋge nane kulatkinaig ta lafunu nu kulatkuwaig. Kristus dubide mbal nane amboŋga naŋgine tugu mbolŋge maŋau mayenu kuwaig ŋga Kuate nu nzalite. \p \v 5 Pino kuembol ande nu kulatkam tuku mbal afu mine ndakade le nu Kuate ndo ye turyamŋgat ŋga furir mafeŋ mindek nu yabaŋte. \v 6 Pino kuembol nu nuŋe ŋgarosu tuku nzali dubimba likate ta nu abo minit ŋga iduste ta nuŋe kanu kumaknu minit. \v 7 Ne saŋgri tiŋga wam pagu pasa ta turmba nane niŋga. Afuŋge nane maŋau ŋaigonu kade ŋgubekaig. \p \v 8 Ande nu nuŋe ina mam ndare tuma kulat ndakate ta nu Kristus tuku pasa son ŋgeg ta pitaite. Kuate gilai mbal minig tuku maŋau limba nu siŋka ŋayonu ndo minit. \p \v 9 Pino kuembol afu Kuate tuku piro biyam tuku nyu kuyarka le Kristus tuku kuasmbiŋge nane kulatkuwaig. Afu buk taŋgo ndindo ndo ŋak minnaig ta taŋgo kumnaig le kile saibo patika yar 60 taŋaŋ minig ta nane tuku nyu ndo kuyarka. \v 10 Nane buk kiŋo kame kulat mageka mbal afu kilmba isukusneniŋmba Kuate tuku mbal sinzaŋniŋmba sinamanzerkinaig mbal wakeika wam magenu ŋakmba kam tuku wamdus saŋgrinu pilnaig le afu ta tuku sakade. Ne saibo taŋaŋ tuku nyu ndo kuyarka. \p \v 11-12 Pino mbanzonu kuembol minig ta ne nane tuku nyu kuyar ndaka. Naŋgine nzali taŋge nane didikate le maŋ taŋgo kilmba Kristus ŋgumnemba nu tuku piro pino minam tuku pasa katnaig ta kuerkade. Maŋau ta tuku nane pa tam tuku minig. \v 13 Wam ta ndo kuga. Nane ake kanyummba wande wande mbol kumba fare fare pasata waŋe pasa tumba pasa afu nda sakam tuku si sakade. \v 14-15 Afu buk mbilka Satan dubide. Ta tuku ye maŋ sakamŋgit. Pino mbanzonu kuembol minig ta nane maŋ taŋgo kilmba kiŋo kile-patika naŋgine wande kulatka minwaig. Taŋawaig le sine tuku ŋgueu mbal sine Kristus tuku mbal tuku nyu kile-ibeŋke nda. \p \v 16 Kristus tuku son ŋgate ande nuŋe ndare ande kuembol minwa ndeta nu kulatkuwa. Kristus tuku kuasmbiŋge kulat ndakuwaig. Kuembol afu kulatkam tuku mbal mine ndakade ta nane ndo kulatkuwaig. \s1 Gabat kame tuku pasa \p \v 17 Kusem wande tuku gabat kame afu piro ke mayede ta piro piya maŋ lato niŋgam kumuŋ. Afu saŋgri tiŋga pasa kukli mayede ta siŋka piya lato niŋgap. \v 18 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Tane makau wit alonu tomba sikam tuku piro niŋmba alonu afu nye ndakuwaig ŋga miŋge tukul ndaniŋgap. \rq Lo 25.4\rq* \m Pasa ande teŋenmba sakate: Tane piro taŋgo tukunu afu tugumŋge agaŋ ndende kilam kumuŋ ŋgate. \p \v 19 Taŋgo armba ko keŋmba gabat taŋgo nu mbar ande kina ŋguwaig le ne son ŋga. Ko ndindoŋge nu mbarat ŋguwa kande ne ise ndaka. \p \v 20 Nane afu mara mara mbar maŋau kumba minwaig ndeta ne nane kilmba taŋgo ŋakmba am mbolŋge kile-tidiŋga le nane afu kaŋgermba kuru-kurukuwaig. \p \v 21 Kuate, Kristus Yesus, eŋel kame Kuateŋge madiniŋgina ta nane ŋakmba am mbolŋge ye pasa te sanamŋgit. Ne wam pagu pasa sanit ta dubimba ande make pilmba ande kasur ndawa. \p \v 22 Ande Kuate tuku piro biywa ŋga pitik madimba wai nu mbolŋge pile ndaka. Afuŋge ne didikuwaig le nane tuku mbar maŋau dubi ndawa. Ne maŋau kutur ŋak riroŋka. \p \v 23 Ne kule tidonu ndo nye ndaka. Ne mara mara guaze tate tukunu ne grep kule fudiŋmba turmba nya le fuŋgul mayekuwa. \p \v 24 Taŋgo afu tuku mbar maŋau kilimŋge minig le kilmba pasa mbolŋge patikade. Afu mbarde ta kuirok minig ta ŋgumneŋga Kuateŋge kile-mayokkamŋgat. \v 25 Afu tuku maŋau magenu mata kilimŋge minig. Afu tuku maŋau magenu kuirok minig ta siŋka ŋgumneŋga kilimŋge minamŋgaig. \c 6 \s1 Piro mbal tuku pasa \p \v 1 Kristus tuku son ŋgade mbal piro agaŋ taŋaŋ afu tuku pirokade ta nane naŋgine gabat tuku kuraukuwaig. Nane taŋawaig ta afuŋge Kuate tuku nyu nu tuku pasa ŋaigo siglike nda. \v 2 Naŋgine gabat kame Kristus tuku son ŋguwaig ta piro mbal nane kile nu ye tuku tira ŋga nu maim maim tuwe ndakuwaig. Naŋgine gabat son ŋgate ta nu tuku kume purmba maŋ lato nu tuku piro ke mayewaig. \s1 Ndametiŋ tuku pasa \p Ne taŋgo pino wamdus kuagneka pasa te saniŋga. \v 3 Ande nu siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku pasa tugusek Kuate kumnemŋge minam tuku ta kusremba pasa kise sakate ta \v 4-5 nu ŋginŋgan taŋgo ndo. Nu ake nuŋe nyu payamkate. Nu pasa tugunu afu tuku muŋgu tulinu nzalite le mbal afu pasa tugusek gilai minmba ŋginŋganka minig ta nane tuku wamdus kuagnekate. Wam ta mbolŋge nane afu tuku mine ta tam tuku am kikoŋ tiŋga afu ndoŋ kualeyaukade sulumba afu tuku nyu ŋaigo siglikade. Afu ake tuliniŋmba kualeyaukade. Nane wamdus mbarmba sine Kuate kumnemŋge minmba ndametiŋ agaŋ ndende gudommba kilamŋgig ŋgade. \p \v 6 Ne isa. Ande ye Kuate kumnemŋge minet te kumuŋ ŋgate ta nu agaŋ ndende ŋak taŋaŋ nu siŋka gare ŋak minit. \v 7 Sine ina sinamŋge agaŋ ndende ŋak pro ndageŋ. Sine kumbe sulumba agaŋ ndende ŋakmba kusreka ake kaŋgig. \v 8 Kile sine tawi nyamagaŋ ŋak minmba ndeta maye. \p \v 9 Afu agaŋ ndende kilam tuku piriride ta Satan nu nane tagoniŋgit le ndekade le kilmba ŋaigo siglikate. Nane wamdus kugatok naŋgine nzali kame taŋge nane kulatka didikade le dubika ŋgisikade. \v 10 Agaŋ ndende ko ndametiŋ kilam tuku piriride wam ta maŋau ŋaigonu yeki yeki ŋakmba tuku tugu. Afu ndametiŋ kilam piriride ta nane Kuate tuku son ŋginaig ta kusrenaig sulumba kile ŋgamuŋgal rar suŋgo ŋak minig. \s1 Abo tugu minmba minam tuku pasa \p \v 11 O Timoteus, ne Kuate tuku taŋgo. Ne maŋau ta ŋakmba riroŋka. Ne maŋau tiŋreknu ndo kam tuku, Kuate kumnemŋge minam tuku, nu tuku son ŋgam tuku, afu tuku kume purkam tuku, piti sinamŋge saŋgri tiŋga bike ndakam tuku, ŋakmba ŋgamukŋge ŋgan minam tuku wam ta ŋakmba ke mayewam tuku idusmba wamdus saŋgrinu pale. \p \v 12 Ne Kristus tuku son ŋgina ta nane gudommba am mbolŋge te-mayokna le Kuate nu ne abo minmba minam tuku madinina. Ne Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku nane muŋgu lilika pinderkade taŋaŋ matuk tukulka abo tugu ta biye dewa. \p \v 13 Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba abo niŋgit ta Kristus Yesus nu Pontius Pilatus tugumŋge nuŋe tugu te-mayokna ta ye nale am mbolŋge ne sanamŋgit. \v 14 Kuate tuku pasa dubi mageka le afuŋge pasa ta ŋayo sili ndawaig. Taŋamba mina le ma ma siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mayok kaŋgat. \v 15 Ait kumuŋguwa le Kuateŋge nu te-mayokamŋgat. Kuate nu gare tugu. Nu Kulat Suŋgo ndindo. Gabat ŋakmba tuku nu Gabat. Sugo ŋakmba tuku nu Suŋgo. \v 16 Nu ndindo kume nda. Bulu saŋgrinu sinamŋge minit le sine patuwam kumuŋ kuga. O buk kile mata ande nu kaŋgeram kumuŋ kuga. Nu tuku nyu suŋgo pasa ŋak saŋgri ŋayo minmba minwa. Son. \s1 Agaŋ ndende ŋak mbal tuku pasa \p \v 17 Ne agaŋ ndende ŋak mbal saniŋga le nane agaŋ ndende payamka sine agaŋ ndende ŋak mage minamŋgig ŋga idus ndawaig. Agaŋ ndende ta pitik kugade. Kuate nu sine gare tube ŋga agaŋ waknyumba wam magenu ŋakmba siŋgit. Nu tuku saŋgri mbolŋge mage minamŋgig ŋga iduswaig. \v 18 Ne nane saniŋga le wam magenu suŋgomba kumba waknyumba afu turkuwaig. \v 19 Taŋawaig ta nane wam mayenu ŋgumneŋga tam tuku ta kuaneka abo tugu tugusek ta tamŋgaig. \s1 Kuate tuku pasa kulat mayewa \p \v 20 O Timoteus, Kuateŋge pasa tinna ta kulat mayewa. Nane afu kilke mbolok pasa alo kugatok saka ko ye kila ŋak ŋga pasa tugusek te-ibeŋde ta ne pasa ta ise ndaka. \v 21 Nane afu sine kila ŋak ŋga wamdus mbarmba Kristus tuku son nda ŋgade. \p Kuate nu ake sinaŋ tane make patika minwa. \p Son.