\id 1TH - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h 1 TESALONIKA \toc1 Tesalonika mbal tuku waŋe Paulusŋge amboŋga kuyarna \toc2 1 Tesalonika \toc3 1Tes \mt1 1 TESALONIKA \mt2 Tesalonika mbal tuku waŋe Paulusŋge amboŋga kuyarna \ip Paulus nu Korinŋge minmba Tesalonika mbal tuku waŋe te kuyarna ta tugunu teŋenmba. Zu afu nane Kuate tuku kuasmbi Tesalonikaŋge minnaig ta piti serniŋginaig le Paulusŋge nane piti ŋgamukŋge bike ndaka saŋgri tiŋguwaig ŋga nane tuku waŋe te kuyarna. \c 1 \p \v 1 Tane Mam Kuate, Suŋgo Yesus Kristus nale tuku mbal Tesalonikaŋge minig tane ŋakmba kaiye. Ye Paulus Silvanus le Timoteus sine tane ndoŋ pasa-pasakam proweg. Kuate nu tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwa. Son. \s1 Tesalonika mbal tuku ŋgamuŋgal son saŋgrinu \p \v 2 Sine mara mara tane idustiŋmba Kuate gare pasa tuweg. Sine yabaŋeg ait mbolŋge tane tuku nyu turmba te-mayokeg. \v 3 Tane taŋgine ŋgamuŋgal son alonu kile-mayokka taŋgine kume pur maŋaumbi afu turkam tuku matuk tukulka Suŋgo Yesus minde minig ta saŋgri tiŋgade. \p \v 4 O tira kame, Kuate nu tane tuku kume purna sulumba tane maditiŋmba kilna ta sine kila. \v 5 Sine o buk tane tugumŋge Kristus tuku pasa mayenu kukligeŋ le Tukul Guwa tuku saŋgrimbi pasa ta mayok ka tane tuku ŋgamuŋgal nduasekina le tane son ŋginaig. Sine pasa kukligeŋ mbal tane ŋgamukŋge mingeŋ le sine tuku maŋau ta tane kila pilnaig. \v 6 Tane pasa mayenu ismba dubimba piti suŋgomba kaŋgerkinaig ta Tukul Guwa tane turka sinzaŋtiŋgina le tane wamdus bulkinaig. Taŋamba tane Suŋgo tuku maŋau sine tuku maŋau ndui ta dubinaig. \p \v 7 Taŋgine maŋau mayenu taŋge Yesus son ŋgade mbal Masedonia le Akaia ma tugu mbolŋge mine likade ta nane Yesus dubi mayewam tuku ndin tumniŋgina. \v 8 Tane mbolŋge Suŋgo tuku pasa Masedonia le Akaia ma tugu mbol ndo kine ndakina. Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade maŋau ta kilke mbol mbal ŋakmba isnaig. Ta tuku sine afu saniŋgam tuku mine ndakade. \v 9 Kuga. Nane ŋakmba sine tugum pro teŋenmba tane tuku sakade le iseg. Sine tane Tesalonika mbal tugumŋge pasa kukligeŋ le tane ismba Mbara tugusek abo tugu ŋak nu kumnemŋge minam saka ŋgamuŋgal biye mbilmba taŋgine yabri mbara ŋakmba kusreka Kuate ndo dubide. \v 10 Kile tane nu tuku Kiŋo samba mbolŋge ndekam tuku tairŋga minig ta pro sakade le iseg. Kuate tuku Kiŋo ta Yesus. Nu kumna le Kuateŋge nu te-tina le nu aboŋga tiŋgina. Kuate nu pro pilesiŋgam tuku pa ta laipsiŋgam tuku Yesus nu muskil kile-tidiŋge siŋgit. \c 2 \s1 Paulus nu Tesalonika mbal ŋgamukŋge pirokina \p \v 1 O tira kame, sine tane tugumŋge pirokigeŋ ta ake piro ndakigeŋ. Alonu tane mbolŋge mayok kina ta tane kila. \v 2 Sine tane tugum pro ndamba Filipiŋge pirokigeŋ ta afuŋge rar suŋgo siŋmba kiko pilesiŋginaig. Sine tane tugum promba afu sine ŋgueu patikinaig ta Kuate nu sine saŋgri pilesiŋgina le sine saŋgri tiŋga nu tuku pasa mayenu kuklimba satiŋgigeŋ. \p \v 3 Sine tane pasa ismba son ŋgap ŋga pasa kukliweg te mbar wamdus ko kutur wamdus dubimba pasa kukli ndaweg. Ko tane yabritiŋgam tuku pasa ta sa ndakeg. \v 4 Kuga. Kuate nu abo abo sine tuku maŋau kaŋgerna sulumba nuŋe pasa mayenu kukliwam tuku piro te sine tuku wai mbolŋge pilna. Ta tuku pasa mayenu kukliweg te taŋgoŋge sine nzalisiŋgam tuku kukli ndaweg. Kuate nu sine tuku ŋgamuŋgal pileŋgate ta nu nzaliwa ŋga pasa kukliweg. \v 5 Sine tane tugumŋge ŋule parak pasa sa ndakigeŋ ta tane kila. Ko tane tuku agaŋ ndende kilam tuku piririmba yabri pasa sa ndatiŋgigeŋ ta Kuate nu kila. \v 6 Sine Kristus tuku aposel nyu tigeŋ ta nyu tambi sine tane tuku wamdus didi ndakigeŋ. Tane Tesalonika mbal ko mbal afu kise sine tuku nyu payamkam tuku sine idus ndaweg. \p \v 7 Ina ande nuŋe kiŋo kame kulatkate taŋamba ndo sine tane ŋgamukŋge wamdus bafukmbi tane kulatkigeŋ. \v 8 Sine tane tuku wamdus suŋgo pilgeŋ sulumba Kuate tuku pasa ndo sanu tuku idus ndageŋ. Sine siŋgine wamdus ŋakmba kile-mayokka tane tumtiŋgam tuku idusgeŋ. \p \v 9 O tira kame, sine tane ŋgamukŋge Kuate tuku pasa mayenu kuklimba mingeŋ sulumba sine tane piti tiŋbekig ŋga sine furir ki mindek siŋgine miroŋ ŋgaro turam tuku piro kareŋka matuk tukulkigeŋ ta tane kila. \v 10 Sine maŋau tiŋreknu mbar kugatok tane Yesus son ŋgade mbal tugumŋge mayok kageŋ ta tane ŋakmba kila. Kuate nu mata kila. \v 11-12 Tane Kuate tuku gageu mayok ka nuŋe kilŋa tugum prowam tuku nu tane wikate. Nu tane wikate ta taŋgine mine mbolŋge kumumba te-mayokap ŋga taŋgo kame naŋgine kiŋo kame mbolŋge maŋau kade taŋamba sine tane mbolŋge kigeŋ. Sine tane sarsartiŋmba wamdus saŋgri piletiŋmba riroŋ pasa tiŋgigeŋ. \p \v 13 Sine tane tugumŋge Kuate tuku pasa kukligeŋ ta tane pasa ta ismba taŋgo tuku pasa taŋaŋ ise ndakinaig. Tane kumumbi idusmba Kuate tuku pasa ŋga tinaig. Tane Kuate son ŋgade mbal pasa ta tuku saŋgri tane sinamŋge pirokate. Wam ta tuku sine mara mara Kuate gare pasa tuweg. \p \v 14 O tira kame, Yesus Kristus ndoŋ ulendikade mbal Kuate tuku kuasmbi Yudea ma tugu mbolŋge mine likade ta tane nane taŋaŋ mayok kinaig. Zu mbal afu naŋgine mbal piti niŋginaig taŋamba ndo taŋgine mbal afuŋge tane mata piti tiŋginaig. \v 15 Zu mbal nane Kuate tuku tuan taŋgo bale farniŋmba siŋgine Suŋgo Yesus mata balenaig. Taŋamba nane sine mata pitaikinaig. Nane siŋka Kuate gare tuwe ndakade. Nane taŋgo ŋakmba tuku ŋgueu minig. \v 16 Sine tane kasomok mbal pasa mayenu satiŋgeg le Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgit maŋau ta sine kusrebe ŋga Zu mbal nane sine peusiŋgam dirnaŋgade. Taŋade le naŋgine mbar sugo ke likinaig ta kumuŋgam bafute le nane Kuate tuku pa ŋayonu kaŋgeramŋgaig. \s1 Paulus nu Tesalonika mbal maŋ kaŋgerkam idusna \p \v 17 O tira kame, sine ait fagnu mbolŋge muŋgu kusrekigeŋ ta siŋka ŋgamuŋgalmbi kuga. Ŋgarosu ndo muŋgu kusrekigeŋ. Sine maŋ tane tumail kaŋgernu tuku wamdus saŋgrinu pilmba ndin sota wamdus suŋgo ŋak mingeŋ. \v 18 Ye Paulus sine maŋ tane tugum prowam tuku ndin sota minen ta Satan nu sine tuku ndin tukulna. \p \v 19 Siŋgine Suŋgo Yesus nu prowa le sine nu tugumŋge tiŋgamŋgig ta sine tane mbolŋge ndo tumail puluka gare suŋgo tumba payamkamŋgig. \v 20 Siŋgine nyu te-mayokmba gare-garekam tuku agaŋ ta tane ndo. \c 3 \s1 Paulus nu nane kaŋgernu tuku Timoteus kukulna \p \v 1 Sine tane kaŋgernu tuku wamdus suŋgo ta kume seram kumuŋ kuga tukunu sikile ndo Silas ndoŋ Atensŋge minbe ŋga \v 2 sikile tira Timoteus kukulkeŋ le tane tugum prona. Nu Kuate tuku piro taŋgo minmba Kristus tuku pasa mayenu kuklite. Nuŋge tane tuku ŋgamuŋgal son saŋgri piletiŋmba tane ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋgam tuku nu kukulkeŋ. \v 3 Tane piti ŋgamukŋge minig ta wamdus bike ndaka saŋgri tiŋgap ŋga iduskeŋ. Sine Kristus tuku mbal piti taŋaŋ kaŋgerkam tuku mineg ta tane kila. \v 4 Sine buk tane ndoŋ mingeŋ sulumba sine Kristus tuku mbal piti kaŋgerkamŋgig ŋga satiŋgigeŋ. Pasa satiŋgigeŋ ta kile alonu kaŋgerde. \v 5 Tane piti afu kaŋgerkade ta ye ismba tane kaŋgerkam tuku wamdus kume sere fugumba tane tuku ŋgamuŋgal son isam tuku Timoteus kukulen le tane tugum kina. Satan nu tane tagotiŋguwa le ndekap le sine tane tugumŋge piro kareŋkigeŋ ta alo kugatok ŋgubekig ŋga ye nu kukulen. \p \v 6 Kile Timoteus nu tane kusreka sile tugum te promba taŋgine ŋgamuŋgal son bike ndaka taŋgine kume pur maŋau saŋgrinu minit ta kubete le isek. Tane sile tuku wamdus mayenu ŋak minig le sile tane kaŋgerkam tuku wamdus suŋgo pilek taŋamba ndo tane mata sile kaŋgernu tuku wamdus suŋgo pilig. \p \v 7 O tira kame, sile piti suŋgo sinamanzer ŋak minmba tane tuku ŋgamuŋgal son tuku maŋau isek le wamdus bul sersikit. \v 8 Tane Suŋgo kusre ndamba nu dubi mayede tukunu sile piti te sinamŋge gare tumba saŋgri tek. \v 9 Sine tane idustiŋmba Kuate tuku am mbolŋge gare teg wam taŋge marosiŋgit le sine tane tuku ŋga Kuate tuku nyu te-duŋgeg. \v 10 Ki furir mindek sine tane kaŋgernu tuku wamdus ndindo ŋak minmba Kuate yabaŋmba mineg. Sine tane tugum promba tane tuku ŋgamuŋgal son wam afu denkade ta tumtiŋgam tuku idusmba mineg. \p \v 11 Mam Kuate siŋgine Suŋgo Yesus nale ndin inum tumsiŋguwaik le sine tane tugum prowam tuku idusmba yabaŋeg. \v 12 Suŋgo nu tane tuku kume pur maŋau saŋgri pilewa le sine tane tuku lato lato kume purmba mineg taŋamba ndo tane mata taŋgine tira kame, taŋgo ŋakmba tuku lato lato kume purkap ŋga yabaŋeg. \v 13 Tane taŋawap ta Suŋgo nu tane tuku ŋgamuŋgal saŋgri piletiŋmba minwa le ma ma siŋgine Suŋgo Yesus nu nuŋe mbal ndoŋ prowa le tane Mam Kuate tugumŋge mbar kugatok purfeŋnu tiŋgamŋgaig. Son. \c 4 \s1 Sine maŋau purfeŋnu ŋak minbe \p \v 1 O tira kame, sine Suŋgo Yesus tuku nyu mbolŋge tane wam ande kam tuku sarsartiŋgamŋgig. Sine o buk tane ndoŋ minmba mine maŋau Kuate nzalite ta tumtiŋgigeŋ le tane kila pilmba kile taŋamba minig. Tane mine maŋau ta lato lato kumba minap ŋga satiŋgeg. \v 2 Sine Suŋgo Yesus tuku nyu mbolŋge tane wam pagu pasa satiŋgigeŋ ta tane kila. \v 3 Tane purfeŋnu minap ta Kuate tuku nzali. Tane fare fare taŋgo pino ndoŋ une ndaka \v 4 maŋau tiŋreknumbi pino kilap. \v 5 Nane Kuate gilai mbal naŋgine ŋgarosu tuku nzali mbolŋge pino fare fare kilig taŋamba ke ndakap. \p \v 6 Tane taŋgine tira ande lukamba nu tuku pino didika nale muŋgu kilik wam ta pur ndanikap. Nane taŋamba kade mbal ta Suŋgo nu lafunu niŋgamŋgat. Sine riroŋ pasa ta buk satiŋgigeŋ le tane isnaig. \v 7 Kuate nu sine wikina ta kutur ŋak minbe ŋga wi ndakina. Nu sine purfeŋnu minbe ŋga wikina. \v 8 Ande nu wam pagu pasa te pitaikate ta nu taŋgo tuku miŋge pitai ndate. Nu Kuate Tukul Guwa siŋgit nu tuku miŋge pitaite. \p \v 9 Tane taŋgine taŋgine kume purkam tuku Kuateŋge tumtiŋgina. Ta tuku ye tane maŋau ta kap ŋga kuyar ndawet. \v 10 Tira kame Masedonia ma tugu mbolŋge mine likade ta tane nane ŋakmba tuku kume purkade. Taŋgine maŋau mayenu ta ndo lato lato kap. \p \v 11 Tane ŋgan mine maŋau mbolŋge minam tuku wamdus saŋgrinu palpe. Taŋgine wam ndo idusniŋmba afu tuku wam kuer ndakap. Tane ake mine ndaka waimbi pirokap. Sine buk taŋamba tane wam pagutiŋgigeŋ. \v 12 Tane taŋamba pirokap ta Yesus dubi ndade mbal tane kaŋgerka tane tuku saka minamŋgaig. Maŋau ta mbolŋge taŋgine ŋgarosu kulatka afu piti serniŋge nda. \s1 Suŋgo nu luka prowamŋgat \p \v 13 O tira kame, tane kumig mbal tuku wamdus mbarbekaig ŋga sine tane kila satiŋgamŋgig. Mbal afu Yesus ndoŋ minam tuku idus ndamba naŋgine kumig mbal ta tuku malmbika piti suŋgo tade. Tane taŋgine kumig mbal tuku malmbi suŋgo ndawap. \v 14 Yesus nu kummba aboŋgina ta sine son ŋgeg. Taŋamba ndo Yesus son ŋga kumig mbal nane Kuateŋge kile-tidiŋguwa le Yesus ndoŋ prowamŋgaig ta sine mata son ŋgeg. \p \v 15 Sine kile pasa satiŋgamŋgig te Suŋgo tuku pasa. Suŋgo nu prowa le sine kilke te mbolŋge abo ŋak mineg mbal kumanu mbal kile-ŋgumnemke nda. Kuga. \v 16 Wi saŋgri mayok kuwa le eŋel kame tuku gabat nu wikuwa le Kuate tuku tabil fudukuwa le Suŋgo nu samba mbolŋge ndekamŋgat. Ndekuwa le nane Kristus son ŋga kumig mbal amboŋga tiŋgamŋgaig. \v 17 Nane taŋawaig le kilke te mbolŋge son ŋga mineg mbal sine ŋakmba kilmba kile-duŋguwa le gau mbol ambeŋge kumig mbal ndoŋ ulendika kumba Yesus tugumŋge maŋgurkamŋgig. Taŋabe sulumba sine Suŋgo ndoŋ mara mindek minmba minamŋgig. \v 18 Tane pasa tembi taŋgine taŋgine wamdus piti kile-ibeŋkap. \c 5 \s1 Yesus prowam tuku ait mambilmba minap \p \v 1 O tira kame, Suŋgo nu ginu ait mbolŋge prowamŋgat ye ta tuku kuyar ndawet. \v 2 Suŋgo tuku ait kuayar taŋgo nu pitik furir prote taŋaŋ mayok kaŋgat ta tane kila. \v 3 Taŋgo nane sine mine mayeweg ŋguwaig le Suŋgo nu pitik ndo prowa le kuma kuma nane mbolŋge prowamŋgat. Pino nu kiŋo te-palmbim ŋga pitik rar tate taŋaŋ nane mbolŋge prowamŋgat. Nane piti ta laipe nda. \p \v 4 O tira kame, tane ma furir sinamŋge mine ndakade. Ait ta prowa le kuayar taŋgo prote le nane piriri ŋayode taŋamba tane piririwe nda. \v 5 Sine ŋakmba bulu tuku kiŋo kame minmba ma make ko furir mine ndakeg. Sine mafeŋ mineg. \v 6 Ta tuku afu kinyanu taŋaŋ minig ta sine kinye ndakube. Sine wamdus kuyar mayenu ŋak mambilmba minbe. \p \v 7 Kinyig mbal nane furir ait mbolŋge kinyig. Kule kamenu nyade mbal nane furir kule nyumba ŋginŋgankade. \v 8 Sine taŋamba kuga. Sine mafeŋ mineg tukunu sine wamdus kuyar mayenu ŋak minmba kame taŋgo nuŋe ŋgaro kigraibkam tuku agaŋ patikade taŋamba patikube. Sine ŋgamuŋgal son kume pur maŋau kilmba tawo soŋgam tuku agaŋ taŋaŋ silikube. Kuate nu sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit alonu ta minde minmba hat kareŋnu taŋaŋ kaikube. \p \v 9 Sine Kuate tuku gubra kaŋgeram tuku nu sine pati ndakina. Kuga. Sine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge muskil kile-tidiŋgam tuku patikina. \v 10 Nu prowamŋgat ta sine abo minbe le ko kumbe le sine nu ndoŋ minmba minam tuku nu sinenu ŋga kumna. \v 11 Ta tuku tane taŋgine taŋgine wamdus piti kile-ibeŋka muŋgu saŋgri piletiŋgig taŋamba ndo minmba minap. \s1 Wam pagu pasa yeki yeki \p \v 12 O tira kame, taŋgine gabat kame nane Suŋgo tuku maŋau tumtiŋmba tane kile-tidiŋgam tuku riroŋ pasa satiŋgig ta tane nane tuku nyu idusniŋmba kumnemŋge minap. \v 13 Nane Kuate tuku piro kade tukunu nane tuku kume purka nane tuku nyu idusniŋgap. Tane taŋgine taŋgine wamdus mukuk ŋak minap. \p \v 14 O tira kame, taŋgine taŋgo afu ake kaloimba likade ta riroŋ pasa niŋgap. Afu wamdus piti ŋak ta taŋgine pasambi nane tuku piti kile-ibeŋkap. Nane afu ŋgamuŋgal son saŋgri kugatok ta sinzaŋniŋmba turkap. Taŋgo ŋakmba ŋgamukŋge gubra kugatok ŋgan minap. \v 15 Nane afu tane ŋaigo siglikuwaig ndeta maŋau ndui tambi lafu ndawap. Taŋgine tira kame ko taŋgo ŋakmba mbolŋge wam magenu ke likam tuku wamdus saŋgrinu palpe. \p \v 16 Tane mara mara gare ŋak minmba \v 17 Kuate yabaŋmba minap. \v 18 Tane mbolŋge wam afu prode ta tuku Kuate gare ndo tape. Tane Kristus Yesus tuku mbal taŋamba kam tuku Kuate nu nzalite. \p \v 19 Tukul Guwa nu pa taŋaŋ tane mbolŋge uge ŋak minit ta fu ndawap. \v 20 Nane afu Tukul Guwaŋge pasa tumniŋgig le kile-mayokkade ta pasa ta talaka pitai ndawap. \v 21-22 Tane wam ŋakmba pileŋga wam ŋaigonu ŋgumneniŋmba wam magenu ta ndo biye dewap. \p \v 23 Ŋgamuŋgal mukuk wamdus bulok maŋau Kuate nu tugu. Nuŋge tane tiŋreknu kile-mayokkuwa. Nu tane kulatka minwa le ma ma siŋgine Suŋgo Yesus Kristus prowa le taŋgine ŋgaro ŋgamuŋgal kanu ta ŋakmba mbar kugatok purfeŋnu mayok kaŋgaig. Sine taŋamba tane tuku ŋga Kuate yabaŋeg. \v 24 Kuate nu tane wikate ta nu siŋka taŋamba kamŋgat. \p \v 25 O tira kame, tane sine tuku yabaŋap. \v 26 Tane taŋgine taŋgine tira kame ndoŋ muŋgu kume purkade maŋau ta alonu te-mayokap. \p \v 27 Ye Suŋgo tuku nyu mbolŋge pasa te satiŋget. Waŋe te burkap le tira kame ŋakmba iswaig. \p \v 28 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu tane ŋakmba make patikuwa. \p Son.