\id 1CO - Siroi NT with OT portions [ssd] -Papua New Guinea 1999 (web version -2013 bd) \h 1 KORIN \toc1 Korin mbal tuku waŋe Paulusŋge amboŋga kuyarna \toc2 1 Korin \toc3 1Kor \mt1 1 KORIN \mt2 Korin mbal tuku waŋe Paulusŋge amboŋga kuyarna \ip Yesus nu luka samba mbol kina le yar 26 kinaig le Paulus nu Efesusŋge minmba Korin mbal tuku waŋe te kuyarna. \ip Korin tumbraŋ suŋgo ta Grik kilke mbolŋge minna. Tumbraŋ ta mbolŋge ma tugu yeki yeki tuku mbal pro taŋge mine likinaig tukunu maŋau ŋaigonu mata suŋgokina. Korin mbal nane yabri mbara gudommba mbariŋniŋmba minnaig le Paulusŋge pasa mayenu tumba nane tugum kumba tumniŋgina le isnaig wam kube ta Aposel 18 mbolŋge minit. \ip Korin mbal gudommba Paulus nu Kristus tuku sakina le ismba ŋgamuŋgal biye mbilmba kule pisne tinaig le Paulus nu nane ŋgamukŋge yar ndindo bateŋnu inum pirokina sulumba maŋ nane kusreka kina. \ip Paulus nu waŋe te kuyarna ta tugunu teŋenmba. Nu Efesusŋge minna le mbal afu nane nu tugum promba Kristus tuku mbal Korinŋge minig ta nane fare fare unekade ŋga nu kubeu tunaig sulumba sakinaig: Afu nane naŋgine maŋau ambokok ta maŋ lato ke likade. Nane pur yimyamka sine gabat kise kise tuku kuasmbi ŋgade. Nane tuku ande nu nuŋe ndare ndoŋ kinyna ta nane nu te-ti ndanaig. Nane kualeyaukade sulumba naŋgine naŋgine tira pasa mbolŋge kile-tidiŋgade sulumba fare fare taŋgo pino ndoŋ unekade ŋga Paulus sanaig le nu pasa ta ismba nane tuku mbar kile-tidiŋgam tuku waŋe te kuyarna sulumba wam pagu pasa suŋgomba nane niŋgina. \ip Taŋamba nu nane nu tuku kusna waŋe pilnaig ta turmba kumumbi lafuna. \c 1 \p \v 1-2 Kuate tuku kuasmbi Korinŋge minig tane ŋakmba kaiye. Tane nuŋe mbal minam tuku Kuate nu wikate le tane Kristus Yesus ndoŋ ulendika nu tuku mbal mayok kinig. Kilke tugu ŋakmba mbolŋge siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku nyu te-duŋgade mbal nane sine ndoŋ ulendika Suŋgo ndindo ŋak minig ta nane tuku turmba waŋe te kuyaret. Ye Paulus Kuate nu nuŋe nzali dubimba ye Kristus Yesus tuku aposel mini ŋga nyu te-mayokna. Ye siŋgine tira Sostenes sile tane ndoŋ pasatam prowek. \v 3 Siŋgine Mam Kuate Suŋgo Yesus Kristus nale tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son. \s1 Paulus nu Kuate tuku garena \p \v 4 Kuate nu Kristus Yesus mbolŋge tane ake sinaŋ make patikina tukunu ye mara mara nu gare pasa tuwet. \v 5-6 Tane Kristus ndoŋ ulendika wam magenu ŋakmba kilnaig. Sine nu tuku pasa tane tugumŋge kukligeŋ le pasa ta tane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge saŋgri tiŋgina le tane katese maŋau tugusek ŋakmba ŋak minmba miŋge bulokmbi te-mayokde. \v 7 Tane siŋgine Suŋgo Yesus Kristus luka prowam tuku minde minig ta wam ande tane mbolŋge den ndakate. Kuate nu buk wam magenu ŋakmba tiŋge suluna. \v 8 Nu tane saŋgri piletiŋmba minwa le ma ma nuŋe ait suŋgo mbolŋge mbar ande tane mbolŋge mayok kine nda. \v 9 Kuate nu nuŋe Kiŋo siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tane nu ndoŋ muŋgu gare ŋak minam tuku wikina. Nu siŋka wam ta te-mayokamŋgat. \s1 Kuate tuku kuasmbi Korinŋge purkinaig \p \v 10 Tira kame, ye siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu tuku nyu mbolŋge tane saŋgrimba satiŋgamŋgit. Tane pur yimyam ndaka ulendika tumawap sulumba tane wam ŋakmba mbolŋge ŋgamuŋgal ndindo pilmba kap. \v 11 Tane kualeyaukade ta Klowi tuku wande tuma mbal afu ye tugum promba ye kubeu sinaig le ye isen ta teŋenmba. \v 12 Tane purka tane afu sakade ye Paulus tuku taŋgo ŋgade. Afu ye Apolos tuku afu ye Petrus tuku afu ye Kristus tuku ŋgade. \v 13 Yoi. Tane Kristus purpurde le nu gudommba taŋaŋ mayok kinig. Ye Paulus ye tanenu ŋga ail kazrai mbolŋge kume ndaken. Tane ye tuku nyu mbolŋge kule pisne te ndakinaig. \v 14 Ye tane ŋgamukŋge minmba afu kule pisne ndatiŋgen tukunu kile ye wamdus piti kugatok minet. Ye Krispas nale Gaius ndo kule pisneniken tukunu \v 15 tane sine Paulus tuku mbal minmba kule pisne tigeŋ ŋga sakam kumuŋ kuga. \v 16 O son. Ye Stefanas tuku wande tuma mbal mata kule pisneniŋgen. Ye afu turmba kule pisneniŋgen e ko kuga e ye idus ndawet. \v 17 Kristus nu taŋgo kule pisneniŋgam tuku ye kukul ndayina. Ye pasa mayenu kuklimba sanu tuku kukulyina. Ye pasa ta kuklimba kilke te tuku wamdus kilambi taŋgo wamdus dubikam tuku sa ndaket. Kuga. Ye ail kazrai tuku sa ndo ket. \s1 Kristus nu Kuate tuku wamdus kuyar te-mayokte \p \v 18 Kristus nu ail kazrai mbolŋge kumna ta ŋgisikam tuku minig mbal nane pasa ta ismba ŋginŋgan pasa ndo ŋgade. Sine Kuateŋge muskil kile-tidiŋge siŋgit mbal sine ismba ta Kuate tuku saŋgri ŋgeg. \v 19 Kuyar pasa ande Kuate tuku miŋge teŋenmba sakate. \q1 Nane kila sugo ŋak mbal yeŋge nane tuku kila ŋaigo siglikamŋgit. Wamdus kuyar mayenu ŋak mbal yeŋge nane tuku wamdus te-siwamŋgit ŋgate. \rq Aisaia 29.14\rq* \m \v 20 Kuate tuku wamdus kila taŋge kilke te tuku ŋginŋgan wamdus kila kilimok kile-mayokkate. Ta tuku kila ŋak mbal aniŋge? Ko kuyar pasa bitekŋganu mbal aniŋge? Ko naŋgine wamdus kilambi afu tuku pasa kile-ibeŋkade mbal aniŋge? Nane tuku kila alo kugatok. \v 21 Kuate nu taŋgo nane naŋgine kilambi nu kila palmbim tuku ndin ta tukulna. Sine pasa kukliweg le afu ŋginŋgan pasa ŋgade ta pasa taŋge ndo nane Kuate kila palmbim kumuŋ. Nu pasa tambi son ŋgade mbal muskil kile-tidiŋge niŋgit. Kuate tuku wamdus kuyar not. \v 22 Zu mbal nane wam kitek saŋgrinu kaŋgerkumba ndo son ŋgam idusde. Grik mbal nane pasa kila wamdus mayenu ŋak isam idusde. \v 23 Sineŋge Kristus nu ail kazrai mbolŋge kumna pasa ta kukliweg. Zu mbal nane pasa ta ismba gubra tumba pitaide. Grik mbal nane ismba ŋginŋgan pasa ndo ŋgade. \v 24 Sine Kuateŋge wikate mbal Zu ko kasomok mbal sine Kristus tuku pasa ta ismba son ŋgeg. Kuate tuku saŋgri nu tuku wamdus kila nu mbolŋge minig le sine kila pileg. \v 25 Kuate nu wam te-mayokte le ŋginŋgan wam ŋgade ta taŋgo tuku kila lite. Nu wam te-mayokte le gisleknu ŋgade ta taŋgo tuku saŋgri lite. \v 26 Tira kame, tane Kuateŋge wikate mbal tane taŋgo ndaŋ ndaŋ. Afu taŋgo am mbolŋge kila ŋak afu saŋgri ŋak afu nyu ŋak tane ŋgamukŋge taŋgo taŋaŋ gudommba mine ndakade. \v 27 Kuga. Kuate nu kila ŋak mbal kiko tuwaig ŋga kila kugatok mbal kilam tuku madiniŋgina. Saŋgri ŋak mbal kiko tuwaig ŋga nu saŋgri kugatok mbal madiniŋgina. \v 28 Kuate nu nyu ŋak mbal ake agaŋ taŋaŋ mayok kuwaig ŋga mbal nyu kugatok taŋgo nane kaŋgerka talaniŋgig ta kilam tuku madiniŋgina. \v 29 Ta tuku ande Kuate am mbolŋge nuŋe nyu payamkam kumuŋ kuga. \v 30 Kile sine Kristus Yesus ndoŋ ulendika abo kitek ŋak mineg ta Kuateŋge siŋgit. Nuŋge Kristus pilna le sine nu mbolŋge wamdus kila teg. Nu sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit le sine Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok ka nu tuku mbal purfeŋnu mineg. \v 31 Ta tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Taŋgo ima nu payamkam idusmba kande nu Suŋgo wam ke likate ta idusniŋmba payamkuwa ŋgate. \rq Yeremia 9.24\rq* \c 2 \s1 Paulus nu Kuate tuku saŋgrimbi pasa kuklina \p \v 1 Tira kame, ye buk tane tugum promba Kuate tuku pasa tugusek satiŋgen ta wamdus kila ŋak ko pasa kila suŋgo ŋakmbi sa ndatiŋgen. \v 2 Ye Yesus Kristus nane nu ail kazrai mbolŋge balenaig ta ndo idusmba satiŋgen. \v 3 Ye pro tane ŋgamukŋge saŋgri kugatok kuru-kuruka piririmba minen. \v 4 Ye pasa kukliwen ta tane tuku wamdus didikam tuku ye pasa kila suŋgo ŋakmbi kukli ndawen. Ye pasa sando ken le Tukul Guwa nu pasa ta saŋgri pilena le tane son ŋginaig. \v 5 Wam ta mbolŋge taŋgine ŋgamuŋgal son taŋgo tuku wamdus kila mbolŋge mine ndakate. Kuate tuku saŋgri mbolŋge minit. \s1 Kuate tuku wamdus kuyar \p \v 6 Kuate tuku mbal nane kila sugo ŋak nane ŋgamukŋge sine wamdus kila sugo niŋgeg. Wamdus kila ta kilke te mbolok kuga. Kilke te tuku sugo sugo kila kilig taŋaŋ sine kile ndakeg. Mbal ta ŋgisikamŋgaig. \v 7 Sine Kuate tuku wamdus kila kuirok minna ta te-mayokeg le nuŋe mbal ndo ismba kila pilig. Kuate nu kilke te-mayok ndana sulumba sine nu ndoŋ kilŋa ŋak minbe ŋga nu taŋamba wamdus tina ta kuirok minna. \v 8 Kuate tuku wamdus ta kilke mbolok sugo sugo nane gilai minnaig. Nane kila minnaig kande Suŋgo kilŋa saŋgri ŋak nu tumba ail kazrai mbolŋge bale ndanaig kande. \v 9 Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Kuate nu wam magenu nu tuku kume purde mbal niŋgam tuku madiniŋgina. Wam ta sugokanu o mbolŋge. Taŋgo nane ammbi kaŋger ndakade. Kilbambi ise ndakade. Wamdusmbi kamus ndaniŋgig ŋgate. \rq Aisaia 64.4\rq* \m \v 10 Wam magenu kuirok minig ta Kuate nu nuŋe Guwambi tumsiŋgit. Nuŋe Guwa nu Kuate tuku wamdus ŋakmba kila minmba sine kila sasiŋgit. \v 11 Taŋgo nu ande tuku wamdus kila mine ndakate. Nu nuŋe miroŋ ndo nuŋe wamdus kila minit. Taŋamba ndo ande nu Kuate tuku wamdus kila mine ndakate. Nuŋe Guwa taŋge ndo kila minit. \v 12 Kuate tuku wamdus ta taŋgo tuku wamdus taŋaŋ kuga. Kuate nu wam sugo piya kugatok siŋgina ta nu nuŋe Guwa siŋgit taŋge tumsiŋgit. \v 13 Ta tuku nu wam sugo piya kugatok siŋgina ta taŋgo tuku wamdus kila tambi sine kukli ndaweg. Tukul Guwaŋge tumsiŋgit le kukliweg. Kukliweg le Tukul Guwa ŋak mbal pasa ta ismba katesede. \v 14 Tukul Guwa kugatok minig mbal nane Kuate tuku Guwa tuku wam kame talaka ŋginŋgan wam ndo ŋga nane katesewam kumuŋ kuga. Tukul Guwa ŋak mbal ndo nuŋe wam kame pileŋga alonu kamusmba katesede. \v 15 Nane wam ŋakmba pileŋga pitik katesede. Tukul Guwa kugatok mbal nane Tukul Guwa ŋak mbal kumumbi pileniŋgam kumuŋ kuga. \v 16 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Ima nu Suŋgo tuku wamdus kila minit? \q1 Ima nu Suŋgo wam paguwam kumuŋ ŋgate. \rq Aisaia 40.13\rq* \m Pasa ta son. Sine Kristus tuku ndo kila mineg. \c 3 \s1 Kuate tuku gageu pur yimyam ndakap \p \v 1 Tira kame, ye tane ndoŋ minmba Tukul Guwa ŋak minig mbal taŋaŋ pasa kila sugo ŋak sa ndatiŋgen. Tane Kristus tinaig ta tane kiŋo dabronu ndo minmba kilke te tuku maŋau dubide mbal taŋaŋ minnaig. \v 2 Ye nyamagaŋ kareŋnu tiŋge ndaken. Amo ndo tiŋgen. Ait ta tane pasa kila sugo ŋak isam kumuŋ kuga. Kile mata tane taŋamba ndo minig. \v 3 Tane tuku mine ta kilke mbolok mbal taŋaŋ minig. Tane afu tuku mine am kikoŋ tiŋga kualeyauka muŋgu tetka minig sulumba tane tuku mine ta kilke mbolok mbal taŋaŋ ndo minig tae. Tane taŋgo kitek mayok ndakinig. \v 4 Ata. Tane afu sakade ye Paulus tuku taŋgo ŋgade. Afu ye Apolos tuku ŋgade. Tane taŋakade ta tane Tukul Guwa kugatok mbal taŋaŋ minig. \v 5 Sile Apolos ndoŋ taŋgo ndaŋ ndaŋ. Sile Kuate tuku piro taŋgo ndo. Nuŋge piro walmba sikina le sile piro kikeŋ le tane pasa mayenu son ŋginaig. \v 6 Ye piro ta nyamagaŋ tumunu ŋguken le Apolos nu agaŋ tumunu ta kule tuna le Kuateŋge ndo nyamagaŋ alonu te-mayokna. \v 7 Ta tuku agaŋ ŋgukate taŋgo agaŋ tumunu kule tuwit taŋgo nale ar ta nyu kugatok. Kuateŋge nyamagaŋ alonu te-mayokte nuŋge ndo nyu ŋak. \v 8 Agaŋ ŋgukate taŋgo agaŋ tumunu kule tuwit taŋgo nale kumu kumu piro taŋgo ndo. Ŋgumneŋga piro miro taŋgo nu nale yimyam piya kumumbi nikamŋgat. \v 9 Sile Apolos ndoŋ Kuate tuku piro taŋgo ndo. Sile piro tuma kek. Tane Kuate tuku nyam piro taŋaŋ minig. \s1 Sine Kuate tuku tukul wande mineg \p \v 10 Tane Kuate tuku wande taŋaŋ minig. Kuate nu ake sinaŋ ye make pilmba piro sina le ye tane tugumŋge taŋgo wai kuyar ŋak taŋaŋ wande ta tuku makek te-tiwen. Taŋgo afu nane makek ta mbolŋge wande alonu pilmba minig ta nane riroŋkuwaig. Makek ta mbolŋge wande alonu fare fare pile ndakuwaig. \v 11 Kuate tuku wande palmbim tuku makek buk siriwen ta Yesus Kristus. Afu nane makek kise sigrikam kumuŋ kuga. \v 12 Makek ta mbolŋge piro mbal ail ndaŋ ndaŋ kilmba wande alonu palmbimŋgaig. Nane kuil anziŋ nzalail kilmba ko yakmbit kurbag tikbair kilmba pilwaig ta ŋgumneŋga nane tuku piro kilimok mayok kaŋgaig. \v 13 Ait suŋgo mbolŋge paŋge piro mbal tuku piro yimyam tagoniŋguwa le nane piro mayede ko ŋayode ta kilimok mayok kaŋgaig. \v 14 Taŋgo nu makek ta mbolŋge wande pile mayete ta paŋge uge ndakuwa le nuŋe piro lafunu tamŋgat. \v 15 Ande nu pile maye ndate ta paŋge wande alonu ugwa le nu nuŋe piro lafunu te nda. Nu lafunu te ndakuwa sulumba nuŋe ŋgarosu ŋgisike nda. Nu pa tetka mayok kinit taŋaŋ nu ŋgisike diramŋgat. \v 16 Sine Kuate tuku tukul wande mineg. Nuŋe Guwa sine sinamŋge minit ta tane kila. \v 17 Wande ta Kuate nuŋe minam tuku madite. Tane tuku ande nu wande ta ŋayo siliwa ta Kuate nu taŋgo ta ŋayo siliwamŋgat. Kuate tuku tukul wande ta sine. \s1 Kilke mbolok kila ta tugusek kuga \p \v 18 Tane riroŋkap. Tane tuku ande ye kilke te mbolok kila ŋakmba ŋak minet ŋgate ta nu nuŋe wamdus mbarte. Nu kila ta ŋakmba ŋgumneniŋmba ŋginŋgan taŋgo mayok kuwa sulumba nu kila tugusek tuwa. \v 19 Kilke mbol mbal tuku kila Kuate am mbolŋge ŋginŋgan wam ndo mayok kinit. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Kila ŋak mbal naŋgine kila tuku yabri paknu tambi Kuate nu nane kilmba kile-ibeŋkate ŋgate. \rq Yob 5.13\rq* \m \v 20 Kuyar pasa ande mata sakate. \q1 Suŋgo nu kilke te tuku kila ŋak mbal kaŋgerka wamdus ta alo kugatok ŋgate. \rq Mune 94.11\rq* \m \v 21-22 Ndaŋam saka tane gabat afu tuku nyu kile-duŋga payamkade. Ye Paulus Apolos Petrus sine ŋakmba tane turkam tuku ndo mineg. Wam ŋakmba minig ta tane tuku minig. Kilke te tane tuku minit. Abo minam tuku maŋau kume maŋau wam kile minig afu ŋgumneŋga prowamŋgaig ta ŋakmba tane tuku ŋga mayok kinig. \v 23 Ata. Tane ŋakmba Kristus tuku minig le nu Kuate tuku minit. \c 4 \s1 Suŋgoŋge ndo nuŋe piro taŋgo pileniŋgit \p \v 1 Tane teŋenmba sine tuku idusap. Sine Kristus tuku piro mbal minmba Kuate tuku pasa tugusek kuirok minig ta kile-mayokkam tuku kulat mbal mineg. \v 2 Sine piro kulat mbal sine kurauka piro ke mayebe ŋga saket. \v 3 Taneŋge ko taŋgo afuŋge ye tuku piro pilede ta ye taŋaig ŋga ta tuku idus ndawet. Ye piro ket te yiŋe miroŋ mata pile ndawet. \v 4 Yiŋe mbar afu katese ndamba ye piro mayewet ŋga iduset ta ye wam ta mbolŋge piro taŋgo kumumbi mayok nda kinet. Suŋgoŋge ndo ye tuku piro kumumbi pilete. \v 5 Ta tuku tane pitik ndo afu tuku wam pile ndaniŋgap. Suŋgo tuku ait ndo tairŋgap. Nu luka pro sine tuku maŋau kuirok minig ta ŋakmba kilŋaniŋguwa sulumba taŋgo wam kam idusde ta kilimok kile-mayokkamŋgat. Nu taŋawa le Kuate nu taŋgo yimyam kumumbi nyu kile-duŋgamŋgat. \v 6 Tira kame, kuyar pasa tumsiŋgit taŋamba tane taŋgo ande payamka ande tuku nyu te-ibeŋ ndawap. Ye tane tuku gabat ŋakmba tuku satiŋgit ta tane wam ta kila palpe ŋga sile Apolos sikile ŋgaro mbolŋge pilmba satiŋget. \v 7 Imaŋge tane magenu ŋgate le tane nane afu liniŋganu ŋga idusde. Tane wam ŋakmba kilig ta Kuateŋge tiŋgit. Nuŋge tiŋgit ta ndaŋam saka tane taŋgine miroŋ kilanu sukmba payamkade. \v 8 Tane wam ande den ndakate ŋga idusde. Tane sine lisiŋmba nyu sugo ŋak minig ŋgade. Yoi. Sine tane taŋamba mayok kape ŋga wamdus suŋgo ŋak mineg. Taŋamba ndeta sine tane ndoŋ ulendika nyu sugo ŋak minbe. \v 9 Kuate nu sine aposel kilmba taŋgo ŋakmba ŋgumnemŋge nyu kugatok patikina ŋga ye iduset. Ta tuku taŋgo ŋaigonu bale faram tuku patikade taŋaŋ eŋel kame taŋgo ŋakmba pro sine kile-ŋgamukka kaŋger tidiŋga talasiŋgig. \v 10 Sine aposel kame Kristus tuku mbal mineg tukunu taŋgo am mbolŋge ŋginŋgan taŋgo saŋgri kugatok taŋaŋ mineg ta tane Korin mbal tane teŋenmba sakade. Sine Kristus tuku mbal mineg sulumba sine kila ŋak mbal mayok kumba sine saŋgri ŋak ŋga sakade. Tane Kristus tuku mbal minmba taŋgo am mbolŋge nyu suŋgo tade ta sine nyu suŋgo nda teg. \v 11 Sine aposel kame o buk kile mata gubak ndo minmba kule parasiŋmba tawi urfunu tiŋgeg. Afuŋge sine ŋaigo siglikade le sine tumbraŋ kugatok taŋaŋ kine promba likeg. \v 12 Siŋgine waimbi piro kareŋka mundumbi nyamagaŋ piyaweg. Afu tumail pansiŋgig ta lafu ndamba nane sinanu Kuate yabaŋeg. Afu piti siŋgig ta sine ŋgan patika ake mineg. \v 13 Afu kasursiŋgig ta sine pasa bafumbi saniŋgeg. Taŋgo pino ŋakmba sine agaŋ ŋaigonu tiglu taŋaŋ ŋga pitaikade. \v 14 Ye pasa saŋgrinu kuyarit te tane kikotiŋguwa ŋga kuyar ndawit. Tane ye tuku kiŋo kame tukunu tane kile-tidiŋgam tuku pasa te kuyaret. \v 15 Tane Kristus tuku mbal piro taŋgo gudommba tane ndin tumtiŋgam tuku minig ta tane mam gudommba kuga. Ye pasa mayenu tumtiŋgen le tane Kristus Yesus tuku mbal mayok kinaig le ye tane tuku mam taŋaŋ minet. \v 16 Tane ye tuku maŋau te-purap ŋga sarsartiŋget. \v 17 Ta tuku ye Timoteus kukuli le tane tugum kaŋgat. Nu Suŋgo mbolŋge ye tuku kiŋo mayenu minit. Ye Kristus Yesus ndoŋ ulendika minet maŋau te nuŋge tane maŋ satiŋguwa le isap. Ye Kristus tuku kuasmbi tumbraŋ ŋakmba mbolŋge minig ta taŋamba tumniŋget. \v 18 Tane afu taŋgine ŋgarosu payamka sakade. A ... Paulus nu kuru-kuruka sine tugum prowe nda ŋgade ta \v 19 Suŋgo nu nuŋe nzali dubiwa le ye mine-minemba tane tugum prowamŋgit. Ye pro payamkade mbal tuku maŋau ta kaŋgeramŋgit. Nane tuku pasa ta alo ŋak e ko alo kugatok? \v 20 Ande nu Kuate tuku gageu minit ta nu pasa ndo sa ndakate. Nu nuŋe maŋaumbi Kuate tuku saŋgri kile-mayokkate. \v 21 Tane ndaŋmba idusde? Taŋgine mbar maŋau sigair-sigairtiŋmba kile-tidiŋgi e ko kukotiŋmba pasa bafumbi satiŋgi e ŋga idusde. \c 5 \s1 Wam ŋaigonu kade mbal pitaikap \p \v 1 Tane tuku ande nu mam nuŋe tuku pino kuayarmba nu ndoŋ minit ŋga sakade le ye iset. i ... Kuate gilai mbal mata taŋamba mbar ndade. \v 2 Yoi. Tane payamka sine wam ande den ndakate ŋgade. Tane loka kiko ŋak malmbika minam kumuŋ. Taŋgo taŋamba tane ŋgamukŋge kate ta nu tumba pitaiwap. \v 3-4 Yiŋe ŋgarosu tane ndoŋ mine ndakate ta yiŋe wamdus ta tane ndoŋ minit. Ye tane ndoŋ minanu taŋaŋ ye teŋenmba satiŋgamŋgit. Tane maŋgur palpe le ye tuku wamdus Suŋgo Yesus tuku saŋgri nale tane ndoŋ maŋgurkamŋgaik. \v 5 Tane Suŋgo Yesus tuku nyu mbolŋge taŋgo ta Satan tuku wai mbolŋge palpe le nu tuku ŋgarosu ŋayo siliwa. Taŋawa le nu wam ta mbolŋge ŋgamuŋgal biye mbilwa le Suŋgo Yesus nu prowa le taŋgo ta tuku guwa ŋgisi ndakuwa. \v 6 Tane payamkade ta wam maye ndade. Yis fudiŋndo plaua sinamŋge pileg le yis ta plaua ŋakmba ulmba silite ta tane kila. \v 7 Ta tuku tane bret yis kugatok taŋaŋ purfeŋnu ndo minap. Ata. Siŋgine Pasowa tuku Sipsip Fat Kristus nane buk nu tumba balenaig. Ta tuku taŋgine maŋau ambokok yis taŋaŋ ta kile-panka maŋau kitek ŋak minap. \v 8 Zu mbal nane Pasowa tuku kusem kaŋgerde maŋau ta sine bret yis ŋak taŋaŋ maŋau ŋaigonu ambokok pitaikube sulumba bret yis kugatok taŋaŋ maŋau tugusek kitek ŋak minbe. \v 9 Ye buk tane tuku waŋe ande kuyarmba tane unekade mbal ndoŋ ulendi ndakap ŋga kuyaren ta \v 10 ye Kuate dubi ndade mbal tuku sa ndatiŋgen. Tane nane fare fare pino taŋgo ndoŋ uneka agaŋ ndende kilam tuku piririmba yabri mbara mbariŋde mbal ta ŋakmba kusreka aniŋge minamŋgaig? Minam tuku ma ande mine ndakate. \v 11 Ye pasa kuyaren ta tugunu teŋenmba. Ande nu ye Kristus tuku taŋgo ŋgate sulumba fare fare pino ndoŋ unekate e ko agaŋ ndende kilam tuku piririte e ko yabri mbara mbariŋte e ko afu tumail panniŋgit e ko kule kamenu nyumba ŋginŋgankate e ko agaŋ ndende kuayarte e ko mbar afu taŋamba kate ta tane nu ndoŋ ulendika isukuse ndakap. \v 12-13 Kuate dubi ndade mbal pileniŋgam tuku piro ta sine tuku kuga. Kuateŋge ndo nane tuku maŋau pileniŋgamŋgat. Sine tuku piro ta siŋgine mbal ndo pileniŋgam tuku. Tane taŋawap sulumba taŋgo une ŋak ta pitaiwap. \c 6 \s1 Kristen naŋgine naŋgine pasa mbol ti ndaŋguwaig \p \v 1 Ndaŋam saka tane taŋgine taŋgine ande pasa mbolŋge pilmba Kuate tuku mbal tugumŋge te-ti ndamba Kuate dubi ndade mbal tugumŋge te-tiwam kinig. \v 2 Sine Kuate tuku mbal ŋgumneŋga kilke te tuku mbal ŋakmba pileniŋgam tuku mineg wam ta tane kila. Sine taŋamba wam sugo pileniŋgam tuku mbal mineg ta ndaŋam tane wam foŋfoŋ kile-tidiŋgam kumuŋ kuga ŋgade. \v 3 Sine eŋel kame mata pileniŋgamŋgig. Ta tuku sine kilke te tuku wam siŋka kile-tidiŋgam kumuŋ. \v 4 Tane wam afu kile tidiŋgam tuku ŋak minig ta ndaŋam Kuate tuku mbal laipniŋmba ake mbal tugum kinig. Tane wam ŋayode. \v 5-6 Ye pasa satiŋget te ismba kikotiŋguwa. Tane tuku ande nu ande tumba pasa mbolŋge pilit sulumba Kristus tuku son nda ŋgade mbal tugum kumba te-tite. Yoi. Tane tuku ndindo ande wamdus kila ŋak pasa te-tiwam tuku mine ndakate le tane taŋade e. \v 7 Tane taŋgine taŋgine ande tumba pasa mbolŋge pilig ta tane wam maye ndade. Afu tane ŋaigo siglika ko tane tuku agaŋ ndende kuayarwaig ndeta tane pasa kugatok minap ta maye ta \v 8 tane taŋamba mine ndakade. Kuga. Taŋgine miroŋ taŋgine tira ŋaigo siglika nane tuku agaŋ ndende kuayarde. \v 9 Maŋau ŋaigonu kade mbal Kuate tuku gageu mayok ka nu kulatkate ma mbol kine nda ta tane kila. Ta tuku tane riroŋkap. Taŋgine wamdusŋge yabritiŋgikat. Fare fare pino taŋgo ndoŋ unekade mbal nane ma ta mbol kine nda. Yabri mbara mbariŋde taŋgo pino muŋgu kuayarde taŋgo taŋgo ndo unekade mbal ta ŋakmba kine nda. \v 10 Agaŋ kuayarde, agaŋ kilam tuku piriride, kule kamenu nyumba ŋginŋgankade, tumail panniŋgig, afu katniŋmba nane tuku agaŋ ndende kilig ta nane ŋakmba siŋka Kuate tuku ma mbol kine nda. \v 11 Tane afu buk taŋamba ke lika minnaig ta Kuate nu tane tuku une saukina. Kile tane Suŋgo Yesus Kristus siŋgine Mbara tuku Guwa nale tuku saŋgri mbolŋge Kuate tuku mbal mayok ka nu am mbolŋge tiŋreknu minig. \s1 Ŋgarosu kulatkam tuku pasa \p \v 12 Tane afu sakade. Sine Kristus tuku mbal sine tukul kugatok mineg ŋgade ta son ta tukul kugatok wam afu keg ta sine tur ndasiŋgig. Ye mata tukul kugatok minet ta wam afu taŋge ye tuku ŋgamuŋgal didikikat ŋga ye wam ta ke ndaket. \v 13 Tane afu sakade. Agaŋ ŋakmba nyam tuku minig. Fuŋgul nu nyamagaŋ ta nyam tuku minit ŋgade ta son ta Kuate nu agaŋ ar ta kile-ŋgisikamŋgat. Tane kuraukap. Sine tuku ŋgarosu te fare fare taŋgo pino ndoŋ unekam tuku mine ndakate. Nu Suŋgo tuku minit. Suŋgo nu ŋgarosu te turam tuku minit. \v 14 Kuate nu nuŋe saŋgrimbi Suŋgo kumna le nu tuku ŋgarosu te-tina taŋamba ndo nu sine tuku ŋgarosu mata kile-tidiŋgamŋgat. \v 15 Siŋgine ŋgarosu te Kristus tuku ŋgarosu inum inumnu mine likade ta tane kila. i ... Sine Kristus tuku ŋgarosu inum inumnu kilmba fare fare pino ndoŋ tumawam kumuŋ kuga. \v 16 Taŋgo nu fare fare pino ndoŋ kinyik ta nale ŋgarosu ndindo taŋaŋ mayok kinik. Kuyar pasa teŋenmba sakate. \q1 Nale ŋgarosu ndindo mayok kinik ŋgate. \rq Mulum Pasa 2.24\rq* \m \v 17 Ande nu Suŋgo ndoŋ ulendikate ta nu Suŋgo ndoŋ ŋgamuŋgal ndindo mayok kinik. \v 18 Fare fare pino taŋgo ndoŋ unekam tuku maŋau siŋka kurau mayewap. Wam ŋaigonu afu keg ta ŋgarosu ŋayo sili ndade. Fare fare pino ndoŋ unekeg ta ŋgarosu ŋayo silite. \v 19 Kuate nu Tukul Guwa tiŋgina ta kile nu tane sinamŋge minit. Tane tuku ŋgarosu ta nu tuku tukul wande minig. Tane taŋgine miroŋ tuku mine ndakate ta tane kila. \v 20 Tane nu tuku taŋgo minam tuku Kuate nu piya suŋgo kusrena. Ta tuku taŋgine ŋgarosumbi nu tuku nyu te-duŋgam tuku maŋau mayenu kam tuku palpe le minwa. \c 7 \s1 Taŋgo pino muŋgu kilig tuku pasa \p \v 1 Tane kusna waŋe ye tuku kuyarnaig ta kile lafuwamŋgit. Taŋgo nu pino nda tumba ake minit ta nu wam mayete ŋget ta \v 2 tane fare unekubekaig ŋga ye teŋenmba iduset. Tane taŋgo ŋakmba pino ŋak ŋak minap le pino mata taŋgo ŋak ŋak minap. \v 3 Taŋgo nu muŋgu kilanu maŋau kurauka dubimba nu nuŋe piyo nuŋe ŋgaro ŋgail ndawa. Pino mata taŋaŋ nu taŋgo nuŋe ŋgaro ŋgail ndawa. \v 4 Pino nu nuŋe miroŋ ŋgarosu kulat ndakate. Taŋgo nuŋeŋge kulatkate. Taŋgo mata nuŋe ŋgarosu kulat ndakate. Piyo nuŋeŋge kulatkate. \v 5 Nalekam ŋgaro muŋgu ŋgail ŋgail ndakap. Kuate yabaŋam ŋga tale arŋeŋ pasa katmba pinka ait fagnu ndo takile ŋgarosu kuraukap ta ndo kumuŋ. Ait ta kugawa le tale maŋ tumawap. Kuga ta takile nzali towe fuguwap le Satanŋge tale tagotikikat. \v 6 Pasa te tukul taŋaŋ sa ndatiŋget. Ande nu pino tam idusmba kande tuwa. Ande nu ake minam idusmba kande ake minwa. \v 7 Tane ŋakmba ye minet teŋenmba minap ŋga ye iduset ta Kuate nu sine ndui ndui saŋgri yimyam siŋgit. \v 8 Afu kosnu ko kuembol minig ta tane ye suk pino kugatok minig ta tane mayede. \v 9 Taŋgine nzali towam kumuŋ kuga kande muŋgu kilap. Tane muŋgu kile ndaka ŋgarosu tuku nzali kikoŋ tiŋga minwa ta ŋayo. \v 10-11 Muŋgu kilnaig mbal ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Pino nu taŋgo nuŋe kusre ndawa. Nu taŋgo nuŋe kusremba ndeta nu ake minwa ko nu maŋ taŋgo nuŋe ndoŋ tumawa. Not ndo. Taŋgo mata piyo nuŋe pitai ndawa. Pasa te ye tuku pasa ndo kuga. Suŋgo tuku pasa. \v 12 Kile ye tane afu satiŋgamŋgit. Suŋgo nu pasa te sa ndayate. Yiŋe wamdusmbi satiŋgamŋgit. Pino ande Kristus tuku son nda ŋga nu taŋgo nuŋe kusrewam idus ndawa ndeta taŋgo ta nu pino ta pitai ndawa. \v 13 Ko taŋgo ande Kristus tuku son nda ŋga nu piyo nuŋe pitaiwam idus ndawa ndeta pino ta mata nu kusre ndawa. \v 14 Ta ndaŋam? Kristus tuku son nda ŋgate taŋgo nu Kristen pino ŋak tukunu nu Kuate tuku mbal sinamŋge minit. Kristus tuku son nda ŋgate pino nu Kristen taŋgo ŋak tukunu nu mata Kuate tuku mbal sinamŋge minit. Naŋgine kutu kame ta ina e ko mam mbolŋge nane Kuate tuku mbal tuku kiŋo kame mayok kinig. Nane kasomŋge minig mbal tuku kiŋo kame suk kuga. \v 15 Son nda ŋgate taŋgo ko pino muŋgu kilik maŋau puram idusmba ndeta nu purwa. Tane tuku ande mbolŋge taŋamba mayok kinit ta tukul ande nu peuwam tuku mine ndakate. Kuate nu sine ŋgamuŋgal mukuk minam tuku wikate. \v 16 Kristen pino taŋgo tane taŋgine taŋgo ko pino son nda ŋgade ta ndaŋmba ndin tumniŋmba kile-luka kilamŋgaig? \s1 Siŋgine mine yimyam mbolŋge ndo minbe \p \v 17 Kuate nu sine mine kise kise siŋgina. Sine mine ta mbolŋge mingeŋ le nu sine wikina. Kile mine ta kusrewam idus ndawap. Ye Kristus tuku kuasmbi ŋakmba tukul pasa ta saniŋget. \v 18 Ne ŋgaro pikna le Kuate nu ne wikina ta kile ne nzilal ta saukam idus ndawa. Ne ŋgaro nda pikna le Kuate nu ne wikina ta kile ŋgaro pikam idus ndawa. \v 19 Ŋgaro pikig e ko ŋgaro nda pikig maŋau ta alo kugatok. Sine Kuate tuku miŋge dubiweg wam ta ndo alo ŋak. \v 20 Taŋgo yimyam ame mine mbolŋge minnaig le Kuate nu wikina ta mine ta mbolŋge ndo minap. \v 21 Ne ande tuku piro agaŋ taŋaŋ minmba nu tugumŋge piya kugatok pirokina le Kuate nu ne wikina ta ne rawe taŋgo taŋaŋ minam tuku piti ndanuwa. Naŋe kulat taŋgo ne kusrenam tuku ndin ande mayok kuwa kande ne mayok kaye. Kuga ta taŋaig. \v 22 Ne Suŋgoŋge wikina tukunu kile ne Suŋgo tuku taŋgo minmba ndalekanu taŋaŋ mine ndakate. Ko ne naŋe miroŋ naŋe nzali kulatka minna le Kuate nu ne wikina ta kile ne Kristus tuku piro agaŋ taŋaŋ minit. \v 23 Kuate nu ne tam tuku piya suŋgo kusrena. Ta tuku ne taŋgo tuku piro agaŋ mayok nda kaye. Ne Kuate tuku piro agaŋ mina. \v 24 Tira kame, tane yimyam ame mine mbolŋge minnaig le Kuate nu wikina ta mine ta mbolŋge minmba Kuate tugumŋge minap. \s1 Taŋgo pino muŋgu kile ndakade tuku pasa \p \v 25 Ye pino kosnu minig mbal tuku tukul ande Kuate tugumŋge ise ndaken ta Suŋgo nu ye turyate le ye wamdus tet te tugusek. \v 26 Ye teŋenmba iduset. Piti ait suŋgo te ŋgamukŋge mineg tukunu taŋgine minig maŋau kusre ndamba ta mbolŋge ndo minap. \v 27 Ne pino ŋak minmba ndeta pino pitaiwam idus ndawa. Ne pino kugatok minmba ndeta pino tam idus ndawa. \v 28 Nane muŋgu kilig mbal piti suŋgomba kamusde. Piti ta tane laiptiŋgam tuku taŋamba pasa te satiŋget. Ande nu pino tate ta nu mbar ndate. Pino mbanzo nu taŋgo tate ta nu mata mbar ndate. \v 29 Tira kame, ye pasa satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Ait buk fag kinit. Ta tuku nane pino ŋak mbal wamdus pino mbolŋge ndo mine ndaka pino kugatok taŋaŋ minwaig. \v 30 Nane piti ŋak minig mbal wamdus piti mbolŋge ndo mine ndaka piti kugatok taŋaŋ minwaig. Gare ŋak minig mbal wamdus gare mbolŋge ndo mine ndaka gare kugatok taŋaŋ minwaig. Agaŋ ndende piyade mbal agaŋ ndende kugatok taŋaŋ minwaig. \v 31 Kilke kaŋgereg te ŋgisikamŋgat. Ta tuku tane kilke te tuku wam ŋakmba tuku suŋgomba idus ndaniŋgap. \v 32 Tane wamdus fulilka piti ŋak mine ndakap ŋga iduset. Taŋgo nu pino kugatok nu Suŋgo tuku wam kame ndo idusniŋmba nu gare tambim tuku ndin sotate. \v 33 Taŋgo pino ŋak ta nu kilke te tuku wam kame turmba idusniŋmba nu piyo nuŋe gare tambim tuku ndin sotate. \v 34 Ta tuku nu Suŋgo tuku idusmba piyo nuŋe turmba iduste le wam ar taŋge nu didikade. Pino kosnu ko pino mbanzo ande nu Suŋgo tuku wam ndo idusniŋmba nuŋe wamdus ŋgarosu ŋakmba Suŋgo tuku palmbim kumuŋ. Pino taŋgo ŋak nu kilke te tuku wam turmba idusniŋmba nu taŋgo nuŋe gare tambim tuku ndin sotate. \v 35 Pasa te ye tane turtiŋgam tuku ndo satiŋget. Ye muŋgu kilig maŋau peu ndaket. Tane maŋau kumumbi ŋak minmba wamdus ŋakmbambi Suŋgo dubiwap ŋga ndin tumtiŋget. \v 36 Taŋgo nu nuŋe kulim kulatkate le nu buk suŋgoka pino lete sulumba taŋgo kugatok minit le mam nuŋe nu taŋgo tambim idusmba kande tuwa. Ta mbar kuga. \v 37 Ko nu nuŋe kulim kulatkate le nu taŋgo tam idus ndate le mam nuŋe nu wamdus ta saŋgrinu pilmba taŋgo ande tuwe ndakuwa ta mata nu mbar ndate. \v 38 Maŋau arŋeŋ ta maye. Ande nu nuŋe kulim taŋgo tuwit ta maye. Ande nu nuŋe kulim taŋgo tuwe ndakate ta mayenu ndo. \v 39 Pino nu taŋgo nuŋe abo minwa le kusre ndawa. Taŋgo kumwa le ndo piyo nuŋe nu nuŋe nzali dubimba taŋgo kise tam kumuŋ. Suŋgo dubite tuku taŋgo inum ndo tuwa. \v 40 Nu taŋgo inum nda tuwa ta nu siŋka gare ŋak minamŋgat ŋget. Kuate tuku Guwa nu wamdus sate le ye taŋamba satiŋget ŋga iduset. \c 8 \s1 Yabri mbara atraukade ndem tuku pasa \p \v 1 Afu naŋgine yabri mbara atraukade ndem tuku ye kusnayinaig ta teŋenmba lafuwamŋgit. Sine kila ŋak ŋga sakade ta son ta tane sine kila ŋak mineg ŋga taŋgine ŋgaro payamkade. Tane kume pur maŋaumbi ndo taŋgo saŋgri pileniŋgam kumuŋ. \v 2 Ande nu ye kila ŋak minet ŋgate ta nu kila kumumbi te ndakate. Nu denkate. \v 3 Ande nu Kuate tuku kume purte ta Kuate nu taŋgo ta kila minit. \v 4 Yabri mbara atraukade ndem nyam tuku sakinaig ta teŋenmba. Nane naŋgine mbara kanunu atraukade ta tugusek kuga. Mbara ndindo ndo minit. \v 5 Nane afu mbara kame samba mbolŋge kilke mbolŋge mine likade ŋga sakade ta mbara taŋaŋ gudommba minig ta nane katesek mbara kuga. \v 6 Siŋgine Mam Kuate nu siŋgine Mbara Ndindo. Ande mine ndakate. Agaŋ ndende ŋakmba nu tugu. Sine nu tuku ndo mineg. Yesus Kristus nu siŋgine Suŋgo ndindo. Nu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina. Sine nu mbolŋge abo kitek teg. \v 7 Kristus tuku mbal afu wam ta kila pile maye ndade. Nane buk yabri mbara ta dubikinaig tukunu kile yabri mbara atraukade ndem ta nyumba wamdus gisleknu ŋak minmba nyade sulumba mbareg ŋga kutur tade. \v 8 Sine agaŋ pileŋga nyeg ta mbolŋge Kuate tugum kine ndakeg. Sine agaŋ afu nda nyeg ta mbolŋge den ndakate. Ko agaŋ afu nyeg ta mbolŋge kumumbi mayok nda kineg. \v 9 Sine tukul kugatok ndem ŋakmba nyam kumuŋ ta sine riroŋkube. Tira wamdus gisleknu ta bariŋgikat. \v 10 Ne taŋgo kila ŋak mbara atraukam tuku wandekŋge ndem nyumba mina le naŋe tira wamdus gisleknu ne kaŋgernumba saŋgri tiŋga nu mata mbara atraukanu ndem nyumba bariŋgikat. \v 11 Ne naŋe kila mayenu tambi tira naŋe ŋayo silite. Ne kurauka. Kristus nu tira ta tuku mata kumna. \v 12 Naŋe tira kame wamdus gisleknu minig le ne nane bariŋgam tuku ndin wakeite ta ne Kristus mata ŋayo silite. \v 13 Yiŋe tira ande ndem mbolŋge wamdus bariŋguwa ta ye ndem nduiye mbulmba nye nda. \c 9 \s1 Paulus nu piro tuku piya mbulna \p \v 1 Ye afu kumnemŋge mine ndaka Kuate ndo kumnemŋge minet. Ye yiŋe ammbi Suŋgo Yesus kaŋgeren sulumba nu tuku aposel minet. Ye Suŋgo tuku piro ket le tane ye tuku piro alonu minig. \v 2 Nane afu ye aposel kuga ŋgade ta tane am mbolŋge ye siŋka aposel minet. Ye aposel minet ta alonu tane mbolŋge kilimok mayok kinit. \v 3 Nane afu ye tuku nyu te-ibeŋde ta ye teŋenmba nane saniŋgamŋgit. \v 4 Ye piro ka afu tugumŋge nyamagaŋ kilam kumuŋ. \v 5 Aposel kame afu Suŋgo tuku maib kat nuŋe Petrus turmba naŋgine pino ŋak pasa mayenu tuku likade ta ye mata pino ŋak ndeta tumba likam kumuŋ. \v 6 Aposel ŋakmba taŋgo tugumŋge nyamagaŋ kilmba nyade. Sile Barnabas ndoŋ sikile waimbi piroka nyamagaŋ piyawamŋgik ŋga idusde? \v 7 Kame taŋgo ndaŋ nuŋe miroŋ agaŋ ndende piyate? Kuga. Gafmanŋge piyate. Taŋgo ndaŋ nu nyamagaŋ ŋguka alonu kile ndakate? Kuga. Nu alonu kilit. Makau kulat taŋgo ndaŋ nu gubak pirokate? Kuga. Nu makau amonu nyate. \v 8 Maŋau ta taŋgo tuku wamdus ndo kuga. Kuate tuku wamdus mata. \v 9 Moses nu Kuate tuku pasa teŋenmba kuyarna. \q1 Tane makau wit alonu tomba sikam tuku piro niŋmba alonu afu nye ndakuwaig ŋga miŋge tukul ndaniŋgap ŋga sakina. \rq Lo 25.4\rq* \m Kuate nu makau tuku ndo idusmba tukul ta sa ndakina. \v 10 Nu sine nu tuku piro biyeg mbal ta idussiŋmba sakina. Sine piro tugu pileg ko piro kulatkeg taŋamba piro ta tuku alonu kilbe ŋga nu pasa tambi tumsiŋgit. \v 11 Sile Kuate tuku wam magenu tane ŋgamukŋge ŋgukikeŋ. Ta tuku kile taŋgine agaŋ ndende fudiŋmba sikap ŋga wikam kumuŋ. \v 12 Piro mbal afu tane tugumŋge agaŋ ndende wikade ta sile nane liniŋgek. Sile siŋka wikam kumuŋ ta sile wi ndakek. Sile nane afu Kristus tuku pasa isam tuku ndin purpekik ŋga piti ŋakmba kile-ibeŋka pirokek. \v 13 Israel mbal tuku kusem wande sinamŋge pirokade mbal nane wandek taŋge nyamagaŋ kilig. Taŋgo pino tuku atrau piro biyig mbal nane mata ndem ta tuku afu kilmba nyade ta tane kila. \v 14 Taŋamba ndo sine pasa mayenu kukliweg mbal nane pasa isig mbal tugumŋge ŋgarosu turam tuku agaŋ ndende kilap ŋga Suŋgo nu sasiŋgina. \v 15 Ye tane tugumŋge agaŋ ndende wikam kumuŋ ta ye wi ndaken. Ye kile mata agaŋ ndende sap ŋga pasa te kuyar ndawet. Kuga. Ye piroket sulumba piya kugatok gare ŋak payamket. Ye suwaig ta yiŋe payamket maŋau te purikat. Ye gubaŋge baleyuwa ta maye. \v 16 Ye pasa mayenu kukliwam tuku Kuate nu nyu sina. Piro ta mbolŋge ye payamkam kumuŋ kuga. Kukli ndawet kande ye pa tam tuku minet kande. \v 17 Ye yiŋe wamdusmbi piroket kande piya tam tuku saket kande. Kuateŋge piro te sina le nu tuku wamdus dubimba piroket tukunu ye kulat taŋgo ndo. \v 18 Ta tuku ye pasa mayenu kukliwet te lafunu te ndaket. Ye lafunu tet ta teŋenmba. Ye pasa mayenu kukliwet ta piya kugatok isig. Ye agaŋ ndende wikam kumuŋ ta ye wi ndaket. Maŋau ta mbolŋge ye maro ŋak minet. \s1 Paulus nu taŋgo kilam tuku wamdus ndindo ŋak \p \v 19 Ye afu kumnemŋge mine ndaket ta ye nane gudommba tuku wamdus kili le Kristus tuku son ŋguwaig ŋga ye yiŋe wamdusmbi nane ŋakmba kumnemŋge minet. \v 20 Ye Zu mbal tugumŋge piroken ta nane tuku wamdus kili le Kristus tuku son ŋguwaig ŋga ye nane taŋaŋ minen. Ye tukul pasa kumnemŋge mine ndaket ta ye tukul ta dubide mbal tugumŋge piroken ta nane tuku wamdus kilam tuku ye tukul ŋakmba dubiken. \v 21 Ye kasomok mbal tugumŋge piroken ta nane tuku wamdus kili le afu Kristus tuku son ŋguwaig ŋga ye nane taŋaŋ Moses tuku tukul kugatok mayok kan. Ye taŋamba ken ta ye Kuate tuku tukul kusre ndaken. Kristus tukul pasa siŋgina ta ye mara mara dubika minet. \v 22 Ye afu tugumŋge wam afu ki le piti tubekaig ŋga nane kilam tuku nane taŋaŋ wam ŋakmba kurauken. Ye taŋgo afu tuku wamdus kili le Kuate nu nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋguwa ŋga ye nane yimyam ŋakmba tuku maŋau dubiken. \v 23 Ye wam ŋakmba ke liket ta Kristus tuku pasa mayenu suŋgokam tuku ke liket. Ta mbolŋge pasa mayenu tuku alonu ye mata liye nda. \s1 Sine wamdus saŋgrinu ŋak ndin mayenu dubibe \p \v 24 Nane afu pinderka muŋgu lilikade ta ndindo nu amboŋgate le nane nu tuku nyu te-duŋgade ta tane kila. Tane mata nane taŋaŋ Kuateŋge tane tuku nyu kile-duŋguwa ŋga tane saŋgri tiŋga ndin mayenu dubiwap. \v 25 Pinderkade mbal pinder mbolŋge saŋgri tiŋga pinderkam tuku nane amboŋga naŋgine ŋgarosu tumtummba ŋgarosu tuku nzali yimyam kile-ibeŋkade. Nane pinder mbolŋge kilke te tuku nyu suŋgo kugawam tuku ta tam taŋade le sine nyu minmba minam tuku tam taŋaweg. \v 26-27 Ye afu tugumŋge pasa kuklimba dubi mayewam tuku tumniŋget ta nane kumumbi ndin ta mbolŋge pinderka nyu suŋgo tuwaig le yiŋe miroŋ kumumbi pinderka nyu suŋgo te ndatikit ŋga ye teŋenmba ket. Yiŋe ŋgarosu tuku nzaliŋge ye didikikat ŋga ye mara mara ŋgarosu mape ndamba te-ibeŋam tuku wamdus saŋgrinu pilet. Ye Yesus tugumŋge nyu suŋgo tam tuku wamdus ndindo ndo pilmba pinderket. \c 10 \s1 Israel mbal tuku maŋau katesemba riroŋkam tuku pasa \p \v 1 Tira kame, sine Israel mbal tuku mbuŋ kame ma baknu mbolŋge maŋau kinaig ta tane idusap. Nane Moses ndoŋ gau ande nane ŋakmba kainiŋgina le ŋak lika ŋakmba yu sinam sinam ka tabek kinaig. \v 2 Nane Moses dubiwaig ŋga gau yu ta mbolŋge kule pisne taŋaŋ tumba Moses ndoŋ ulendikinaig. \v 3 Nane ŋakmba Kuateŋge nyamagaŋ kule ndui ta niŋgina le nyinaig. \v 4 Ndame sinamŋge kule bulbulmba prona le nane nyinaig. Ndame ta Kristus tuku kanumnu taŋaŋ nane ndoŋ likina. \v 5 Nane taŋamba Kuate tuku wam kaŋgerkinaig ta Kuate nu nane gudommba tuku ndagariniŋgina le nane ma baknu mbolŋge kume likinaig. \v 6 Mbuŋ kame tuku wam ta sine riroŋkam tuku tumsiŋgig. Sine nane taŋaŋ wam ŋaigonu kam tuku ŋgamuŋgal kunde kunde ndasiŋguwa. \v 7 Sine nane tuku afu taŋaŋ yabri mbara tuku nyu te-du ndaŋgube. Kuyar pasa nane tuku teŋenmba sakate. Israel mbal nane minyoka isukusnaig. Isukusmba kule nyumba nane tiŋga kupesmba pino didik farmba une maŋau ke likinaig ŋgate. \v 8 Sine nane tuku afu taŋaŋ fare fare pino taŋgo ndoŋ une nda kube. Mbar ta tuku ki ait ndindo mbolŋge Kuateŋge nane tuku 23,000 bale farna. \v 9 Sine nane taŋaŋ Suŋgo tuku wamdus mukuknu tago tago ndabe. Nane taŋanaig le kame mbeŋ pro nane bale farniŋge likinaig. \v 10 Sine nane taŋaŋ gubra tumba wam sak pile ndabe. Wam ta tuku kame eŋelŋge nane bale farna. \v 11 Nane mbarnaig le pa lafunu nane mbol prowe likinaig ta taŋgo kame kaŋgerka riroŋkam tuku. Sine kugawam tuku ait mbolŋge mineg mbal sine mata riroŋkam tuku nane tuku wam kube te kuyar pasa mbolŋge minig. \v 12 Ande nu sakate ye saŋgri ŋak ye tiŋgam kumuŋ ŋgate ta nu riroŋkuwa. Nu bariŋgikat. \v 13 Satan nu wam ŋakmba tuku tago-tagosiŋgit ta nu taŋgo ŋakmba taŋamba ndo tagoniŋgit ta tago ait mbolŋge Kuate nu kumumbi sine kulatkate. Nu sine tuku saŋgri kulatka minmba nu sine bike ndaka saŋgri tiŋgam tuku ndin tursiŋgit. \s1 Sine mbara afu Kuate turmba dubikam kumuŋ kuga \p \v 14 Tira kame, tane siŋka kurau mayewap. Yabri mbara yimyam mbariŋ ndaniŋgap. \v 15 Tane wamdus kuyar mayenu ŋak minig tukunu ye tuku pasa te ismba pilewap. \v 16 Sine grep kule murko ŋak tumba Kuate gare pasa samba nyeg ta sine Kristus ndoŋ ulendika nu tuku ndare nyanu taŋaŋ. Sine bret tumba fetka nyeg ta sine Kristus tuku ŋgarosu nyanu taŋaŋ. \v 17 Bret ndindo minit le sine tuma nyeg tukunu sine ŋakmba ulendika ŋgarosu ndindo mayok kineg. \v 18 Tane Israel mbal tuku maŋau kaŋgerap. Nane agaŋmor baleniŋmba Kuate atraukanu ma mbolŋge ndem inumnu tumba nyade ta nane Kuate ndoŋ ulendikade. \v 19 Ye pasa satiŋgit ta yabri mbara atraukade ndem ta saŋgri ŋak ŋga sa ndaket. Ko yabri mbara nu minit ŋga idus ndawet. \v 20 Kuga. Nane ndem tumba yabri mbara atraukade ta bukla ŋaigonu atraukade. Nane Kuate atrau ndakade. Tane bukla ŋaigonu ndoŋ ulendi ndakap. Ye mbulit. \v 21 Tane Suŋgo tuku grep kule nyumba nu ndoŋ ulendika maŋ bukla tuku grep kule nyumba nane ndoŋ ulendikam kumuŋ kuga. Tane Suŋgo tuku mbain tugumŋge isukusmba nu ndoŋ ulendika maŋ bukla tuku mbain tugumŋge isukusmba nane ndoŋ ulendikam kumuŋ kuga. \v 22 Sine Suŋgo pitaimba nu tuku ma mbolŋge bukla kame patikube ta nu gubra kagli firkamŋgat. Tane tuku saŋgri Suŋgo tuku saŋgri lite ŋga idusde e? Ndo kuga. \s1 Siŋgine mine mbolŋge maŋau pileŋga kube \p \v 23 Tane afu teŋenmba sakade. Sine Kristus tuku mbal sine tukul kugatok mineg ŋgade ta son ta tukul kugatok wam afu keg ta sine tur ndasiŋgig. Afu keg ta sine saŋgri pile ndasiŋgig. \v 24 Tane taŋgine maye minam tuku idus ndawap. Nane afu tane tugumŋge minig ta nane pitiniŋbekig ŋga idusmba maŋau pileŋga kap. \v 25 Maket mbolŋge ndem patikade ta piyamba nyap. Tane piyamba ndem te yabri mbara atraukaig e ŋga kusna ndaŋgap. Tane ndem piyamba fare nyap. \v 26 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Kilke agaŋ ndende ŋakmba minig ta Kuate nu miro ŋgate. \v 27 Ande nu Kristus tuku son nda ŋganu nu ne ndoŋ isukusam tuku sanuwa le ne kambim idusmba kande kaye. Nu ndem tinwa le ake kilmba nyendo ka. Wamdus piti ŋak tumba ndem ta yabri mbara atraukaig ŋga kusna ndawa. \v 28 Ande nu ne sanumba ndem te yabri mbara atraukaig tuku ŋguwa kande ne nda nya. Taŋgo ta nu wamdus piti tumba sanate ta ne nu idusmba nye ndaka. \v 29 Ne wamdus piti tikat ŋga ye sa ndaket. Taŋgo inum ta nu wamdus piti tikat ŋga sanet. \p Tane afu teŋenmba sakade. Ye tukul kugatok minet. Ndaŋam saka ye taŋgo wamdus piti ŋak ta idusmba wam afu ye nda kam tuku sakate? \v 30 Ye Kuate gare pasa samba ndem tumba nyet ta maye. Ndaŋam ne ye tuku pasa ŋak ŋgade. i ... Tane taŋamba sa ndakap. \v 31 Tane nyamagaŋ ko kule nyumba ko maŋau afu ke lika gare tade ta Kuateŋge ndo nyu suŋgo tuwa. \v 32 Tane nane Zu mbal ko kasomok mbal ko Kuate tuku kuasmbi ndoŋ minmba nane bariŋgubekaig ŋga nane maŋau nzaliniŋgit ta ndo kap. \v 33 Ye mata taŋgo ŋakmba tugumŋge nane maŋau nzaliniŋgit ta idusniŋmba wam ke liket. Ye nane gudommba tuku wamdus kili le Kuate nu nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋguwa ŋga ye yiŋe piti kugatok minam tuku idus ndamba nane piti kugatok minwaig ŋga iduset. \c 11 \p \v 1 Ye Kristus tuku maŋau kumumba dubiwet. Taŋamba ndo tane mata ye tuku maŋau dubiwap. \s1 Gabat soŋgam tuku pasa \p \v 2 Tane ye pasa satiŋgen te bige magede tukunu ye gare-gareka tane mayede ŋget ta \v 3 ye kile wam ande tane katesewap ŋga satiŋgamŋgit ta teŋenmba. Taŋgo tuku gabat Kristus. Pino tuku gabat nuŋe taŋgo nuŋe. Kristus tuku gabat Kuate. \v 4 Taŋgo ande nu gabat soŋganu ŋak Kuate yabaŋte ko Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkate ta nu Kristus kiko pilete. \v 5 Pino ande nu gabat so ndaŋga Kuate yabaŋte ko Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkate ta nu mata nuŋe taŋgo nuŋe kiko pilete. Nu tuku gabat kuerke sulude le kiko tate taŋaŋ. \v 6 Pino ande nu gabat soŋgam mbulmba ndeta andeŋge nu tuku gabat waŋe kuer suluwa. Taŋawa le nu ta tuku kikowa le nu gabat soŋguwa. \v 7 Taŋgo nane gabat so ndaŋguwaig. Kuate nuŋe suk taŋgo wakeina le nu Kuate tuku kanumnu taŋaŋ minit. Pino nane gabat soŋguwaig. Pino nu taŋgo tuku kanumnu taŋaŋ minit. \v 8 Kuate nu pino tuku ŋgarosu inumnumbi taŋgo wakei ndana. Kuga. Nu taŋgo tuku ŋgarosu inumnumbi pino wakeina. \v 9 Nu pino tuku ŋga taŋgo wakei ndana. Kuga. Nu taŋgo tuku ŋga pino wakeina. \v 10 Ta tuku pino kame nane taŋgo kame kumnemŋge minig ta te-mayokam tuku gabat soŋguwaig le eŋel kame nane kaŋgerkuwaig. \v 11 Sine Suŋgo ndoŋ ulendikeg mbal sine taŋgo pino yimyam mine ndakeg. Sine muŋgu turturkam tuku mineg. \v 12 Kuate nu taŋgo tuku ŋgarosu inumnu tumba pino wakeina. Kile pino tuku ŋgarosu mbolŋge taŋgo mayok kinig. Agaŋ ndende ŋakmba Kuate nu tugu. \v 13 Taŋgine miroŋ maŋau te pileŋgap. Pino nu gabat so ndaŋga nu Kuate yabaŋte ta nu wam mayete e ko kuga? \v 14-15 Ata. Tane idusap. Pino nu gabat mapete le kuen kinit ta sine maŋau mayenu ŋgeg. Kuateŋge nuŋe nane tumail pulukam tuku mindepiye taŋaŋ niŋgina. Taŋgo nu gabat waŋe mapete le kuen kinit ta sine ŋakmba nu talamba kiko maŋau ŋgeg. \v 16 Ande nu pino gabat so ndaŋgam tuku saŋgri tiŋga kualeyaukam bafuwa ta ye nu sawamŋgit. Sine aposel kame Kuate tuku kuasmbi ŋakmba pino kame gabat soŋganu ŋak maŋau ta ndo dubiweg ŋga sawamŋgit. \s1 Pasa nyam tuku maŋau \p \v 17 Tane maŋau afu kade ta ye ismba wam ta maye ndade ŋget. Tane kusem kaŋgermba maŋgurkade ait ta maŋau afu maye ndade. Taŋgine taŋgine muŋgu tur ndaka afu ŋaigo siglikade. \v 18 Tane Kuate tuku mbal maŋgur pilig ta tane wamdus pur yimyamkade ta afuŋge taŋamba sayade le ye ismba wam afu ta son ŋga iduset. \v 19 Ta ndaŋam? Pur yimyamkade maŋau ta son pasa mbolŋge Kuate nu Kristus tuku kuasmbi kilimok kile-mayokkate. \v 20 Tane maŋgurka tuma isukusig ta Suŋgo nu isukusam tuku maŋau siŋgina ta ke ndakade. \v 21 Tane maŋgurka kumu kumu isukuse ndakade. Tane yimyam pire pire taŋgine nyamagaŋ kilmba prode sulumba taŋgine ndek nye sulude le afu gubak minig afu grep kule suŋgomba nyumba ŋginŋgankade. \v 22 Yoi. Taŋamba isukusam ndeta taŋgine wandekŋge nyap. Ko tane Kuate tuku kuasmbi talaniŋmba afu nyamagaŋ kugatok ta kiko pileniŋgam idusmba taŋade e? Wam kade ta mbolŋge ye tane wam mayede ŋga satiŋge nda. \v 23 Ye buk pasa nyam tuku maŋau tumtiŋgen ta Suŋgoŋge sina ta teŋenmba. Yudas nu Suŋgo Yesus tumba ŋgueu mbal tuku wai mbol pilna furir ta mbolŋge ndo Suŋgo nu bret tumba \v 24 Kuate gare pasa tumba bret fetfetmba saniŋgina: Te ye tuku ŋgarosu. Tane turkam tuku tiŋget. Tane ye idusyam tuku maŋau te kumba minap ŋgina. \v 25 Nane taŋamba isukuse deŋpurnaig le nu grep kule murko ŋak tumba maŋau ndui ta ndo kina sulumba sakina: Grep kule murko ŋak te pasa kitek Kuate nu taŋgo ndoŋ katna ta alonu mayok kambim tuku ye yiŋe ndare kutuwamŋgit. Tane grep kule teŋen nyade ait ta ye idusyumba nyap ŋgina. \v 26 Suŋgo nu maŋ pro ndawa le tane bret nyumba grep kule nyade ta siŋgine Suŋgo nu sinenu ŋga kumna ta te-mayokmba saka minig. \v 27 Ta tuku ande nu Suŋgo tuku bret ko nu tuku grep kule ake fare tumba nyate ta nu mbarte. Nu Suŋgo tuku ŋgarosu ndare ŋaigo siglikate. \v 28 Ande nu tumba nyam ŋga kande nuŋe maŋau pile mayemba kile-tidiŋgumba wamdus te-mayemba bret grep kule ta kilmba nyuwa. \v 29 Ande nu Suŋgo tuku ŋgarosu idus ndamba bret grep kule ake fare kilmba nyate ta nu nyumba ta tuku pa lafunu ta tumba nuŋe ŋgaro mbolŋge pilit. \v 30 Tane ŋgamukŋge afu taŋamba kade sulumba afu baklelmba afu guaze ŋak minig afu buk kume likinaig. \v 31 Sine siŋgine maŋau siŋgine miroŋ pileŋgube ta Suŋgo nu sine pilesiŋge nda. \v 32 Nu sine pilesiŋgit ta sine kilke te tuku maŋau dubide mbal ndoŋ ŋgisi ndakube ŋga nu pitisiŋmba kile-tidiŋgate. \v 33 Tira kame, tane isukusam tuku maŋgurkade ta muŋgu minde-mindekap. \v 34 Ande nu gubawa kande nuŋe wande mbolŋge isukuswa. Tane maŋgur mbolŋge mbarap le pa lafunu tane tubekaig. Ye pasa afu minig ta yiŋe miroŋ tane tugum prowi sulumba satiŋgamŋgit. \c 12 \s1 Tukul Guwaŋge sine piro saŋgri yimyam siŋgit \p \v 1 Tira kame, sine Tukul Guwaŋge piro saŋgri yimyam walmba siŋge likate wam ta tane tugunu katese mayewap. \v 2 Tane o buk Kuate gilai minmba yabri mbara abo tugu kugatok mbariŋniŋgam tuku tane didike likinaig. \v 3 Ta tuku ye kilimok tane satiŋgamŋgit. Ande nu Kuate tuku Guwaŋge wamdus tuwit le nu Yesus kasurmba tapra ndate. Nu Tukul Guwaŋge wamdus tuwit le ndo Yesus nu Suŋgo ŋgate. \v 4 Sine piro saŋgri yimyam ŋak mineg ta Guwa ndindoŋge siŋge likate. \v 5 Sine piro kise kise ke likeg ta Suŋgo ndindo tuku pirokeg. \v 6 Sine saŋgri kise-kisembi pirokeg ta Kuateŋge sine nduik nduik ŋakmba mbolŋge pirokate. \v 7 Tukul Guwa nu sine nduik nduik mbolŋge saŋgri kile-mayokkate ta tira ŋakmba turkam tuku. \v 8 Ande Tukul Guwaŋge wamdus tuwit le nu wamdus kuyar mayenu kile-mayokkate. Tukul Guwa ndui taŋge ande wam kuirok minig ta sate le kile-mayokkate. \v 9 Nu ande saŋgri tuwit le Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku nu den ndakate. Tukul Guwa ndui taŋge ande saŋgri tuwit le nu guaze pitaikate. \v 10 Nu afu walmba saŋgri yimyam niŋge likate le ande nu wam kitek saŋgrinu ke likate. Ande nu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkate. Ande nu guwa magenu ŋaigonu pileŋga katesete. Ande pasa kuale gilai ta nu sakate. Ande pasa kuale gilai ismba nu pasa tugunu bitekŋgate. \v 11 Piro saŋgri ta ŋakmba Tukul Guwaŋge ndo kile-mayokkate. Nu nuŋe nzali dubimba taŋgo pino nduik nduik piro saŋgri ta walmba niŋgit. \s1 Sine Kristus tuku ŋgarosu mineg \p \v 12 Taŋgo tuku ŋgarosu sinamŋge inumnu gudommba minig ta ŋakmba ulendika ŋgarosu ndindo ndo. Kristus tuku mbal mata taŋamba ndo minig. \v 13 Sine afu Zu afu kasomok mbal afu piro taŋgo afu kulat taŋgo sine ŋakmba Tukul Guwa kule pisne taŋaŋ tigeŋ sulumba ŋgarosu ndindo mayok kageŋ. Kristus nu Guwa ndindo ta siŋgina le sine ŋakmba kule taŋaŋ nyigeŋ. \v 14 Taŋgo tuku ŋgarosu sinamŋge agaŋ ndindo ndo mine ndakate. Inum inumnu gudommba minig. \v 15 Kupe nu sakumba ye wai kuga tukunu ye ŋgarosu te inumnu mine ndaket ŋguwa ta kumuŋ kuga. Nu ŋgarosu ta tuku inumnu minit. \v 16 Ko kilba nu sakumba ye am kuga tukunu ye ŋgarosu inumnu mine ndaket ŋguwa ta mata kumuŋ kuga. Nu ŋgarosu ta tuku inumnu minit. \v 17 Taŋgo tuku ŋgarosu am ndo minwa ta nu ame agaŋmbi pasa isamŋgat? Ko nuŋe ŋgarosu kilba ndo minwa ta nu ndaŋmba agaŋ mundurnu kamusamŋgat? \v 18 Kuate nu nuŋe nzalimbi ŋgarosu inum inumnu minam tuku ma madiniŋmba wakeikina. \v 19 Ŋgarosu ŋakmba agaŋ ndui ta ndo minig kande ŋgarosu mine ndakate kande. \v 20 Taŋgo tuku ŋgarosu inum inumnu gudommba minig ta ŋakmba ulendika ŋgarosu mayok kinit. \v 21 Amŋge wai samba ne nda mina ta ye yiŋe ndo mine mayewamŋgit ŋga sawam kumuŋ kuga. Ko gabatŋge kupe samba ne nda mina ta ye yiŋe ndo mine mayewamŋgit ŋga sawam kumuŋ kuga. \v 22 Siŋgine ŋgarosu mbolŋge agaŋ foŋfoŋ afu saŋgri kugatok ŋgeg ta mine ndakade kande sine mine maye ndaweg kande. \v 23 Ŋgarosu inumnu afu kiko teg ta sine kulat mageka soŋga mindepiye mageniŋgeg. Ŋgarosu inumnu afu te kuga. \v 24-25 Kuate nu ŋgarosu wakeina ta ŋgarosu pur yimyam ndaka kumu kumu muŋgu turkuwaig ŋga ŋgarosu tuku agaŋ foŋfoŋ sine kulat magekube ŋga nu idusmba naŋgine ma madiniŋmba patikina. \v 26 Ŋgarosu inumnu rar kamuste ta inumnu ŋakmba piti ŋak minig. Ŋgarosu inumnu nyu suŋgo tate ta inumnu ŋakmba nu mbolŋge gare tade. \v 27 Sine ŋakmba ulendimba Kristus tuku ŋgarosu mineg. Sine nduik nduik ŋakmba nu tuku ŋgarosu inum inumnu mineg. \v 28 Kuate nu nuŋe kuasmbi afu piro suŋgo aposel patikate. Nane kumnemŋge afu Tukul Guwaŋge pasa saniŋgit le ismba kile-mayokkam tuku patikate. Nane kumnemŋge afu pasa kukliwam tuku patikate. Afu nane wam kitek saŋgrinu ke likam tuku, afu guaze pitaikam tuku, afu turka sinzaŋniŋgam tuku, afu piro yimyam kulatkam tuku, afu pasa kuale nane gilai ta sakam tuku nu taŋamba taŋamba nane patike likate. \v 29 Sine ŋakmba aposel piro ndo ke ndakeg. Ŋakmba Tukul Guwaŋge pasa saniŋgit le ismba kile-mayokkam tuku mine ndakeg. Ŋakmba pasa kukliwam tuku mine ndakeg. Sine ŋakmba wam kitek ke likam tuku saŋgri ŋak mine ndakeg. \v 30 Guaze pitaikam tuku, pasa kuale gilai sakam tuku, pasa kuale gilai ta tugunu bitekŋgam tuku sine ŋakmba piro saŋgri kame ta kile ndakeg. \v 31 Tane ŋakmba Tukul Guwa tuku piro saŋgri sugokanu yimyam kilam tuku wamdus saŋgrinu palpe. \p Kile ye maŋau suŋgo ande kise tumtiŋgamŋgit ta piro saŋgri afu ta ŋakmba liniŋmba mbolŋge minit. \c 13 \s1 Kume pur maŋau \p \v 1 Ye taŋgo kame ko eŋel kame tuku pasa kualembi sakam tuku saŋgri ŋak minmba kume pur maŋau denket ta ye tuku pasa ta ŋgiram wi suŋgo ake kinit taŋaŋ. \v 2 Ye Tukul Guwa tuku saŋgri afu ŋak minmba Tukul Guwaŋge pasa sayate le ismba kile-mayokka wam kuirok ŋakmba katesemba ye Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga tabe dirniŋgam kumuŋ minet sulumba kume pur maŋau denket ta ye ake agaŋ taŋaŋ minet. \v 3 Ye yiŋe agaŋ ndende ŋakmba sanzal mbal niŋmba ko yiŋe ŋgarosu paŋge ugwa ŋga bukŋga kume pur maŋau denket ta wam kame taŋge ye turam kumuŋ kuga. \v 4 Ande nu kume pur maŋau ŋak minit ta nu ande tuku pitik gubra te ndakate. Nu mara mindek afu turkate. Nu afu tuku mine maŋau tuku wamdus kagli fir ndakate. Nu nuŋe ŋgarosu te-du ndaŋgate. \v 5 Nu nuŋe miroŋ payam ndakate. Nu afu tala ndaniŋgit. Nu nuŋe miroŋ yeye nda ŋgate. Nu pitik palseŋ ndate. Nu ande tuku gubra pitik kusremba gilaiŋgate. \v 6 Ande nu mbarte ta nu gare ndate. Nu sinanu wam tugusek ŋakmba tuku ndo gare tate. \v 7 Nu nuŋe piti kugraka bike ndakate. Nu ande tala ndate. Nu wam ŋakmba kumumbi mayok kuwaig ŋga tairŋga saŋgri tiŋga dirnaŋgate. \v 8 Afu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkade saŋgri ko pasa kuale gilai sakade saŋgri ko wam kuirok kile mayokkade saŋgri ta ŋakmba kugawamŋgaig. Kume pur maŋau ndo minmba minamŋgat. Kugawe nda. \v 9 Sine Tukul Guwa tugumŋge wam kuirok ko pasa ismba kile-mayokkeg ta afu ndo katesemba kile-mayokkeg. \v 10 Kile wam afu katese ndaweg ta ŋgumneŋga ŋakmba kile-mayokkuwa le katesewamŋgig. \v 11 Ye kiŋo minen sulumba ye kiŋo tuku pasa kiŋo tuku wamdus ŋak minen. Ye kiŋo minmba wamdus pile maye ndawen. Kile ye suŋgoka gua gua maŋau ŋakmba kusreken. \v 12 Kile sine kule nza mbolŋge liŋmba tumail kaŋgerkeg taŋaŋ Kuate tuku wam kame kaŋger maye ndaka wamdus te-suluweg. Ŋgumneŋga sine kaŋgerka katese mayewamŋgig. Kile sine fudiŋmba ndo kateseweg. Ŋgumneŋga Kuate nu sine tuku wamdus kila minit taŋamba ndo sine wam ŋakmba kumumbi tumsiŋguwa le katesewamŋgig. \v 13 Maŋau keŋmba minig. Ŋgamuŋgal son maŋau, Kuate mindeweg maŋau, kume pur maŋau. Wam keŋ ta ŋgamukŋge kume pur maŋau nu suŋgokanu minit. \c 14 \s1 Pasa kuale gilai sakam tuku maŋau \p \v 1 Tane kume pur maŋau ŋak minam tuku dirnaŋgap sulumba Tukul Guwa tuku piro saŋgri ŋakmba kilam idusmba Tukul Guwaŋge pasa saniŋgit le ismba kile-mayokkam tuku piro saŋgri ta tam tuku wamdus saŋgrinu palpe. \v 2 Ande nu pasa kuale gilai sakate ta nu taŋgo kame sa ndaniŋgit. Nane pasa ta isig ta nane katese ndade. Nu Kuate sate. Tukul Guwaŋge nu tumte le nu taŋamba wam kuirok afu sakate. \v 3 Ande nu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkate ta nane afu ismba kila pilmba saŋgri tiŋgade. Afu piti ŋak ta nane piti gagulmba ŋgamuŋgal bulkade. \v 4 Ande nu pasa kuale gilai sakate ta nu nuŋe miroŋ ndo saŋgri tate. Ande Tukul Guwaŋge pasa sate le ismba kile-mayokkate ta nu Kuate tuku kuasmbi saŋgri pileniŋgit. \v 5 Ye tane ŋakmba pasa kuale gilai sakam tuku iduset ta tane Tukul Guwaŋge pasa satiŋguwa le ismba kile-mayokkam tuku ta ye suŋgomba iduset. Ande Tukul Guwaŋge pasa sate le ismba kile-mayokkate saŋgri taŋge pasa kuale gilai sakate saŋgri ta lite. Ande nu Kuate tuku kuasmbi ŋgamukŋge pasa kuale gilai saka nane tugunu ismba saŋgri tiŋgam tuku nu biye mbil ndawa ta alo kugatok. \v 6 Tira kame, ye tane tugum promba pasa kuale gilai saki ta ye tane turke nda. Ye pro Tukul Guwa tugumŋge pasa ko kila kuirok afu ko tum pasa ismba kile-mayokki ta ye tane turtiŋgam kumuŋ. \v 7 Taŋgo ande nu tabu tabu fitka ko ndombiŋ katmba mune ŋin tugu dubi ndawa ta ima nu mune kuale katesewamŋgat? \v 8 Ko kame ŋgiram kuale tugusemba mayok nda kuwa ta ima nu kame agaŋ kuanekamŋgat? \v 9 Taŋamba ndo ne pasa kuale gilai sakate ta ima nu pasa ta katesewamŋgat? Ne tuku pasa ta ake pasa taŋaŋ mayok ka ŋgisikate. \v 10 Kilke tugu ŋakmba mbolŋge pasa kuale yimyam suŋgomba minig ta ŋakmba alo ŋak. \v 11 Taŋgo ande nu pasa kuale ye gilai tambi sakuwa ta ye nu rawe taŋgo ŋget. Nu mata ye rawe taŋgo ŋgate. \v 12 Tane Tukul Guwa tuku piro saŋgri yimyam kilam tuku wamdus suŋgo ŋak minig ta ye kila. Tane piro saŋgri afu Kuate tuku kuasmbi turkam tuku ta kilam tuku suŋgomba idusap. \v 13 Tane tuku ande nu pasa kuale gilai sakate ta nu mbilam tuku piro saŋgri ta turmba tam tuku Kuate yabaŋwa. \v 14 Ande nu pasa kuale gilai tambi Kuate yabaŋte ta nu miŋgembi ndo sakate. Nuŋe wamdus pasa ta gilai minit. Tukul Guwa nu tuku miŋge mbolŋge pasa ta sakate. \v 15 Ta tuku ye teŋenmba iduset. Ye Tukul Guwa mbolŋge pasa kuale gilai tambi Kuate yabaŋmba maŋ yiŋe wamdus kilambi yabaŋamŋgit. Ko Tukul Guwa mbolŋge mune kuale gilai tambi ulmba maŋ yiŋe wamdus kilambi mune ande ulamŋgit. \v 16 Ne Tukul Guwa mbolŋge pasa kuale gilai tambi yabaŋmba Kuate tuku nyu te-duŋga nu gare tuwit ta ne ndoŋ maŋgurkade mbal nane pasa ta katese ndamba ne tuku yabaŋ pasa son ŋgam kumuŋ kuga. \v 17 Ne Kuate tuku nyu taŋamba te-duŋgate ta maye ta ne afu tur ndakate. \v 18 Ye Paulus pasa kuale gilai tambi suŋgomba saka tane ŋakmba litiŋget. Ta tuku ye Kuate gare pasa tuwet. \v 19 Ye pasa kuale gilai gudommba ŋak minet ta kusem mbolŋge ye sakam idus ndawet. Ye pasa kila ta ndo sakam iduset. Pasa kila ndui ndui saket ta pasa kuale gilai gudommba saket wam lite. Ye pasa kila saket tambi Kuate tuku wam afu nane tumniŋgam kumuŋ. \v 20 Tira kame, tane kiŋo kame taŋaŋ mine ndaka wamdus pile mayewap. Tane kiŋo dabro taŋaŋ wam ŋaigonu kam tuku gilai minmba taŋgo taŋaŋ wamdus pile mayewap. \v 21 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Suŋgo nu sakate: Pasa kuale kise rawe mbal tuku miŋge mbolŋge ye Israel mbal ye tuku pasa isam tuku saniŋgi ta pasa ta nane mata ise nda ŋgate. \rq Aisaia 28.11-12\rq* \m \v 22 Pasa ta mbolŋge sine kila pileg. Pasa kuale gilai sakate saŋgri ta Kristus tuku son ŋgeg mbal ismba riroŋkam tuku sa ndasiŋgit. Son nda ŋgade mbal ismba riroŋkam tuku saniŋgit. Ande Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkate saŋgri ta sine son ŋgeg mbal saŋgri pilesiŋgam tuku taŋate. Son nda ŋgade mbal tuku kuga. \v 23 Tane Kuate tuku kuasmbi maŋgurka ŋakmba pasa kuale gilai sake lika minap le gilai mbal afu ko son nda ŋgade mbal nane pro pasa ta ismba tane ŋginŋgankade ŋgamŋgaig. \v 24 Tane ŋakmba Tukul Guwaŋge pasa satiŋguwa le ismba kile-mayokka minap le gilai mbal ko son nda ŋgade pro pasa ta iswaig le naŋgine ŋgamuŋgal nduaseka naŋgine mbar tumniŋguwa le idusamŋgaig. \v 25 Taŋamba nane naŋgine mbar kuirok minig ta ismba ndek dagol tidroŋga Kuate mbariŋmba sakamŋgaig: Kuate nu siŋka tane ndoŋ minit ŋga sakamŋgaig. \s1 Maŋgurkam tuku maŋau tugusek \p \v 26 Tira kame, tane maŋgurkap sulumba teŋenmba ke likap. Ande nu mune ulwa. Ande pasa kukliwa. Ande wam kuirok kile-mayokkuwa. Ande pasa gilai sakuwa. Ande nu pasa ta biye mbilwa. Tane taŋamba maŋgurkap sulumba taŋgine taŋgine saŋgri tiŋgam tuku saŋgri kise kise kumumbi kile-mayokkap. \v 27 Afu pasa kuale gilai tambi sakam kande armba ko keŋmbaŋge ndo sakuwaig. Nane ndui ndui tiŋga sakuwaig. Taŋawaig le ande nu pasa kuale gilai ta biye mbilwa. \v 28 Ande nu mbilam tuku mine ndakuwa kande nane miŋge tukulmba naŋgine ndo Kuate ndoŋ pasa gilai ta sakuwaig. \v 29 Afu Tukul Guwaŋge pasa satiŋguwa le ismba kile-mayokkam kande armba ko keŋmbaŋge ndo sakuwaig le isig mbalŋge pasa ta pileŋguwaig. \v 30 Ande nu pasa ta kuklimba minwa le ande Tukul Guwaŋge pasa inum kitek sawa kande taŋgo nu pasa kuklimba minit ta nu pitik pasa ta deŋpurmba minyokuwa le inum suk tiŋga sakuwa. \v 31 Tane ndui ndui ŋakmba Tukul Guwaŋge pasa satiŋguwa le ismba kile-mayokkap le wam ta mbolŋge tane ŋakmba kila kitek tumba saŋgri tiŋgamŋgaig. \v 32-33 Sine maŋgurka zigna tiŋga fare fare pasa sakam kumuŋ kuga. Wam ta Kuate tugumŋge pro ndate. Sine tuku maŋgur mayenu mayok kambim tuku Kuate nu iduste. Tukul Guwaŋge afu pasa saniŋgit ta nane pasa ta kulatka towam kumuŋ. \v 34 Kusem kaŋgeram maŋgurkeg mbolŋge pino kame miŋge tukulmba minwaig. Nane tukul pasa dubimba taŋgo kumnemŋge minwaig. Kuate tuku mbal ma yimyam mbolŋge maŋgurkade nane ŋakmba taŋade. \v 35 Pino ande nu kusem mbolŋge pasa kukliwa ta maŋau mayenu kuga. Nane Kuate tuku pasa ismba kusna ŋak kande naŋgine wandekŋge taŋgo kat naŋgine kusnaniŋguwaig. \v 36 Kuate tuku pasa amboŋga tane Korin mbal tugum prona e? Ko sineŋge ndo pasa te iseg ŋga idusde? Ndo kuga. \v 37 Tane afu ye Tukul Guwa tugumŋge pasa iset ko ye nu tuku saŋgri tet ŋgade mbal tane ye pasa kuyarket te Suŋgoŋge tuku tukul sina ta katesewap. \v 38 Nane afu taŋamba idus ndawaig ndeta tane nane ŋgumneniŋgap. \v 39 Tira kame, tane Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba sakam tuku piro saŋgri ta tam tuku suŋgomba idusap. Pasa kuale gilai sanu tuku saŋgri ta mata peu ndawap. \v 40 Tane maŋgur mbolŋge maŋau ke likade ta zigna tiŋga fare fare ke ndakap. Tane tugusemba ke likap. \c 15 \s1 Kristus kummba maŋ tiŋgina \p \v 1 Tira kame, ye amboŋga pasa tugusek satiŋgen le tane isnaig sulumba pasa ta mbolŋge saŋgri tiŋga minig ta ye kile maŋ pasa ndui ta tane idusam tuku satiŋget. \v 2 Tane pasa ta biye dewap le Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋgamŋgat. Tane ake miŋge pasa ndo sakade ta nu tane tuku muskil kile-tidiŋge nda. \v 3 Ye Kristus tuku pasa tugusek isen sulumba satiŋgen pasa ta alo suŋgo ŋak ta teŋenmba. Kristus nu kuyar pasa kumumba sine tuku une saukam tuku nu kumna. \v 4 Nu kumna le ŋgukinaig ta nu maŋ kuyar pasa kumumba mara keŋnu mbolŋge tiŋgina. \v 5 Nu tiŋgina le Petrus nu kaŋgerna. Ta ŋgumnemŋge nane 12 nu kaŋgernaig. \v 6 Ŋgumneŋga nuŋe tira kame gudommba 500 limba ma ande mbolŋge maŋgurkinaig le nane tugumŋge mayok kina le kaŋgernaig. Mbal ta kile gudommba minig. Ndui ndui ndo kume likinaig. \v 7 Ait ande Yakobusŋge nu kaŋgerna. Maŋ ait ande mbolŋge aposel ŋakmba nu kaŋgernaig. \v 8 Ŋgumne tukulmba ye tugumŋge mayok kina le kaŋgeren. Ye nane minig taŋaŋ kuga. Ye kutu bizowanu taŋaŋ prowen. \v 9 Ye Kuate tuku kuasmbi kilmba ŋaigo sigliken tukunu ye aposel nyu tet ta denkate. Ye aposel ŋakmba kumnemŋge minet. \v 10 Ye aposel minet ta yiŋe saŋgrimbi kuga. Kuate nu ake sinaŋ ye make pilmba aposel pilna. Nu ye make pilna ta nu mbar ndana. Alonu taŋamba kilimok mayok kina. Ye piro kareŋka aposel ŋakmba tuku piro liniŋgen ta yiŋe saŋgrimbi kuga. Kuate nu ye make pilna le ye taŋawen. \v 11 Yeŋge tane tugumŋge pasa kukliwen e ko afuŋge ta wam suŋgo kuga. Sine ŋakmba taŋamba ndo pasa kukliweg le tane son ŋgade ta ndo wam suŋgokanu. \s1 Kumanu mbal tiŋgamŋgaig \p \v 12 Kristus nu kumna le Kuateŋge te-tina le tiŋgina ta sine taŋamba ndo pasa kukliweg ta ndaŋam saka tane tuku afu kumanu mbal maŋ tiŋge nda ŋga sakade. \v 13 Tane kumanu mbal maŋ tiŋge nda ŋgade ta son ndeta Kuateŋge Kristus mata te-ti ndana. \v 14 Nu Kristus te-ti ndana ndeta sine pasa kukliweg te mata alo kugatok. Taŋamba ndeta tane nu tuku saŋgri tomba tiŋgade ta mata tane turtiŋge nda. \v 15 Kuateŋge kumanu mbal kile-tidi ndaŋgate ndeta Kristus kumna le Kuateŋge te-tina pasa sakeg ta mata son kuga. Taŋamba ndeta sine Kuate tuku yabri pasa ndo sakeg. \v 16 Kumanu mbal Kuateŋge kile-tidi ndaŋgate ndeta nu Kristus mata te-ti ndana. \v 17 Nu Kristus te-ti ndana ndeta tane nu tuku kume tuku saŋgriŋge tursiŋgam kumuŋ ŋgade ta tane turtiŋge nda. Taŋamba ndeta tane une ŋak minmba ŋgisikam tuku minig le \v 18 nane afu Kristus tuku son ŋga kumnaig mbal nane mata kummba ŋgisikinaig. \v 19 Sine kilke te mbolŋge mineg le Kristus nu sine tursiŋgit. Kumbe le maŋ tursiŋge nda ta son ndeta sine kile yabri wamdus ndo dubimba sine afu tuku mine liniŋmba siŋka sinamanzer suŋgo mbolŋge mineg. \v 20 Taŋamba kuga. Kuateŋge Kristus nu kumna le te-tina. Kristus nu kumanu mbal ŋgamukŋge nu amboŋga tiŋgina le ŋgumneŋga kumanu mbal ŋakmba tiŋgamŋgaig. \v 21 Taŋgo inum mbolŋge kume maŋau mayok kina. Taŋamba ndo taŋgo inum mbolŋge kummba tiŋgam tuku maŋau mayok kina. \v 22 Taŋgo ŋakmba Adam tuku ndare mbolŋge kile sine kumeg. Taŋamba ndo sine Kristus tuku son ŋgeg mbal kummba nu mbolŋge maŋ aboŋga tiŋgamŋgig. \v 23 Sine siŋgine ait prowa le tiŋgamŋgig. Kristus nu amboŋga tiŋgina. Nu luka prowa le sine Kristus tuku mbal mata aboŋga tiŋgamŋgig. \v 24 Nu promba sugo sugo ŋakmba Kuate tuku ŋgueu minig ta kile-ibeŋkuwa sulumba nuŋe gageu ŋakmba kilmba Mam Kuate wai mbolŋge patikuwa le kilke te kugawamŋgat. \v 25 Kristus nu gabat suŋgo minwa sulumba nuŋe ŋgueu ŋakmba taŋamba kile-ibeŋke suluwamŋgat. \v 26 Nu ŋgueu ŋakmba kile-ibeŋka ŋgumne tukulmba nu kume maŋau mata te-ibeŋamŋgat. \v 27 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. \q1 Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba kilmba nu tuku kupe kumnemŋge patikamŋgat ŋgate. \rq Mune 8.6\rq* \m Kuate ndo nu kumnemŋge mine ndakate. Nuŋge agaŋ ndende ŋakmba Kristus kumnemŋge patikuwa le \v 28 kile Kuate tuku kiŋo nu Mam nuŋe kumnemŋge minamŋgat. Taŋawa le Kuate nu agaŋ ŋakmba tuku Suŋgo minamŋgat. \v 29 Nane afu naŋgine kumanu mbal turkam tuku kule pisne tade. Kumanu mbal maŋ tiŋge ndaŋgade ta son ta ndaŋam nane kumanu mbal tuku kule pisne tade? \v 30 Ko ndaŋam sine aposel kumam tuku piro keg? \v 31 Tira kame, ye mara mindek kumam tuku dirnaŋget ta tane ye ndoŋ siŋgine Suŋgo Kristus Yesus dubiweg ta ye tane tuku payamket. \v 32 Ye kummba maŋ ti ndaŋget kande ye Efesusŋge agaŋmor ŋguikok taŋaŋ nane afu ye ndoŋ kame bunaig ta ake rar ten kande. Alonu kilke te mbolok wam kuga. Kumanu mbal maŋ ti ndaŋgade kande sine teŋenmba sakeg kande. \q1 Sine mine minemba nduiye kumamŋgig. Ta tuku sine minmba kule nyumba pagumba nyumba gare-gareka ndo minbe ŋgube. \rq Aisaia 22.13\rq* \m \v 33 Yoi. Tane yabri wamdus ta te-ndakap. Ande nu mbal ŋaigonu ndoŋ ulendikate ta nu tuku maŋau mayenu naneŋge ŋayo silide. \v 34 Tane wamdus te-mayemba une maŋau ŋakmba kusrekap. Tane afu Kuate tuku maŋau gilai minig ta tane siŋka kikotiŋguwa. \s1 Ŋgarosu kitek tamŋgig \p \v 35 Nane afu taŋgo kummba maŋ aboŋga tiŋgam tuku pasa te ismba ye kusnayumba Kuate nu ndaŋmba kumanu mbal kile-tidiŋgamŋgat? Ŋgaro ndaŋ tumba tiŋgamŋgaig ŋga kusnayamŋgaig. \v 36 Yoi. Ne agaŋ tumu ŋgukate le kilkek sinamŋge kumit sulumba ndo maŋge prote. \v 37 Ne aŋgenu ŋgu ndakate. Ne tiŋnu ndo ŋgukate. Ŋgukate le maŋge promba kuzru pilit. \v 38 Ne agaŋ tumu ŋgukate le tiŋnu yeki yeki Kuateŋge aŋgenu madiniŋgina taŋamba ndo prode. Tiŋnu mindek naŋgine aŋge ta mayok kinig. \v 39 Ŋgarosu tuku ndem ndui ta mine ndakade. Taŋgo ndem agaŋmor ndem sar umaŋ ndem kualegaŋ ndem ta ŋakmba kise kise mine likade. \v 40 Samba mbolok agaŋ kame ŋgarosu ŋak minig ta mindepiye naŋgine kise. Kilke mbolok agaŋ kame ŋgarosu ŋak minig ta mindepiye naŋgine kise. \v 41 Ki tuku bulu tambun tuku bulu mbai tuku bulu ta ŋakmba kise kise. Mbai kame mata bulu kise kise ŋak minig. \v 42 Kumanu mbal tiŋgamŋgaig ta taŋamba ndo. Nane kumig le ŋgukade ŋgarosu ta meŋga ŋgisikade. Nane tiŋguwaig sulumba ŋgarosu kitek maŋ me ndaŋgam tuku tiŋgamŋgaig. \v 43 Ŋgarosu ŋgukeg ta mayenu kuga. Ŋgarosu kitek ta mayenu ndo. Ŋgukeg ta gisleknu. Ŋgarosu kitek ta saŋgri ŋak. \v 44 Ŋgarosu ŋgukeg ta kilke te mbolok agaŋ. Ŋgarosu kitek ta samba mbolok agaŋ. Kilke te mbolŋge sine ŋgarosu ŋak mineg tukunu samba mbolok ŋgarosu kitek mata minit. \v 45 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Adam ambokok nu taŋgo abo ŋak mayok kina ŋgate ta Adam ŋgumnekok nu Guwa mayok ka abo tugu kitek siŋgina. \v 46 Samba mbolok wam amboŋga mayok kine ndakate. Kilke mbolok wam amboŋga mayok kinit le samba mbolok wam ŋgumnemŋge mayok kinit. \v 47 Taŋgo ambokok ta Kuate nu kilkembi wakeina le kilke mbolok taŋgo mayok kina. Taŋgo ŋgumneŋga mayok kina ta nu samba mbolŋge ndekina. \v 48 Kilke mbolok mbal Kuateŋge Adam kilkembi wakeina nane nu taŋaŋ minig. Taŋamba ndo sine Kristus tuku mbal samba mbolok taŋgo Kristus taŋaŋ mineg. \v 49 Taŋgo Kuateŋge kilkembi wakeina ta sine nu tuku ŋgarosu ŋak mineg. Taŋamba ndo sine samba mbolok taŋgo tuku ŋgarosu ŋak minamŋgig. \v 50 Tira kame, kilke te tuku ŋgarosu nu Kuate kulatkate ma sinam kine nda. Ko ŋgisikam tuku ŋgarosu te abo minmba minam tuku wam te nda. \v 51 Ye pasa kuirok ande te-mayokamŋgit. Sine Kristus tuku mbal ŋakmba kume nda. Afu ndo kumamŋgaig ta nu prowa le sine ŋakmba ŋgarosu kitek ŋak mayok kaŋgig. \v 52 Kugawam tuku ait tabil wikuwa le ma teliŋte taŋaŋ ŋgarosu kitek mayok kaŋgig. Tabil wikuwa le Kuate nu kumanu mbal amboŋga ŋgarosu me ndaŋgam tuku ŋak kile-tidiŋguwa le sine abo ŋak mineg mbal nane ŋgumnemŋge ŋgarosu kitek ŋak mayok kaŋgig. \v 53 Sine ŋgaro meŋgate te mbilmba me ndaŋgate ŋgaro tamŋgig. Sine kumeg ŋgaro mbilmba kume ndakam tuku ŋgaro tamŋgig. \v 54 Sine taŋamba mayok kube le Kuate tuku kuyar pasa tuku alonu mayok kaŋgat ta teŋenmba sakate. \q1 Kume maŋau ta Kuateŋge te-ibeŋmba nduiye pitaite ŋgate. \rq Aisaia 25.8\rq* \m \v 55 Kuyar pasa ande mata teŋenmba sakate. \q1 Kume tuku saŋgri aniŋge? \q1 Kume tuku kame agaŋ aniŋge ŋga sakate. \rq Hosea 13.14\rq* \m \v 56 Ima kate tukul lukaka unekade ta nane kume tuku kame agaŋ ta tuku panu kamusde. \v 57 Sine taŋamba kuga. Sine Kuateŋge Suŋgo Yesus Kristus siŋgina le sine nu tuku saŋgrimbi une te-ibeŋeg sulumba Kuate tuku gare-garekeg. \v 58 Yiŋe tira kame, tane wam ta idusmba bike ndaka saŋgri tiŋga minap sulumba nu tuku piro kumumbi kap. Tane taŋamba Suŋgo tuku piro kap ta piro ta lafunu mayenu ŋak minit ta tane kila. \c 16 \s1 Afu turkam tuku ndametiŋ patikap \p \v 1 Kile ye Kuate tuku mbal ndametiŋmbi turkam tuku satiŋgamŋgit. Ye Kristus tuku kuasmbi Galesia ma mbolŋge mine likade ndametiŋ maŋgurkam tuku saniŋgen taŋamba ndo tane kap. \v 2 Tane nduik nduik ŋakmba taŋgine piro mbolŋge ndametiŋ kilig ta kusem mindek giganmba kilig ta kumumba taŋamba patikap. Taŋawap ta ye tane tugum prowi le tane patikam tuku piro kareŋke nda. \v 3 Tane taŋgo afu madiniŋgap le ye pro waŋe afu kuyarka niŋgi le nane ndametiŋ ta kilmba Yerusalem kuwaig. \v 4 Ye mata Yerusalem kambim tuku idusmba ndeta nane ndoŋ kaŋgit. \s1 Paulus nu Korin kambim tuku sakina \p \v 5 Ye Masedonia kilke mbol kambim idusmba minet. Ye ka sulumba tane tugum ta prowamŋgit. \v 6 Pro taŋge tane ndoŋ ait afu minamŋgit. Ko bubre ait ndeta ait kuennu minamŋgit. Taŋawi sulumba ye tumbraŋ ndaŋ kambim bafuwi kande tane ye agaŋ ndendembi sinzaŋyap le ka. \v 7 Ye pro ait fagnu tane kusreka kambim idus ndawet. Suŋgo nu nzaliwa le ye ait kuennu tane ndoŋ minam tuku iduset. \v 8 Ye Efesus tumbraŋ suŋgo te mbolŋge piroka mini le Pentikos kusem kugawa le kaŋgit. \v 9 Suŋgoŋge pironu tuku malaŋga talkina le teŋge piroket le alonu gudommba mayok kinig ta nane gudommba piro te peuwam tuku tago-tagode. \v 10 Timoteus nu tane tugum prowa le tane nu taŋgine gulab taŋaŋ tap le nu wamdus bulok ŋak tane ndoŋ minwa. Nu ye minet teŋen Suŋgo tuku pirokate. \v 11 Ande nu tala ndawa. Tane nu ndoŋ wamdus ulendi tuma minmba nu tumba sinzaŋap le ye tugum te prowa. Ye tira afu ndoŋ nu te prowamŋgat ŋgina ta tuku tairŋga mineg. \v 12 Apolos nu tira afu kilmba tane tugum kuwa ŋga sarsaren ta kuga. Nu ait mayenu ande tairŋgate. Ait ande mayenu prowa le nu tane tugum prowamŋgat. \v 13 Tane kurauka Kristus tuku pasa son ŋgade ta biye dewap. Taŋgo saŋgriknu kuru kuru kugatok taŋaŋ minap. \v 14 Tane wam kade ta kume pur maŋaumbi ndo kap. \v 15 Tira kame, Akaia mbal ŋgamukŋge Stefanas nuŋe ndare tuma ndoŋ amboŋga ŋgamuŋgal biye mbilmba son ŋginaig. Kile nane Kuate tuku mbal turka sinzaŋniŋgam tuku idusmba minig ta tane kila. \v 16 Stefanas nane afu nu taŋaŋ piro kareŋkade mbal nane tane tuku gabat minwaig ŋga iduset. \v 17 Taŋgine mbal Stefanas Fortunatus Akaikus nane keŋ ta ye tugum pronaig le ye gare suŋgo ten. Kile ye tane ŋakmba ndoŋ minanu suket. \v 18 Nane ye wamdus bul seryade. Tane tuku wamdus mata bul sertiŋgig. Taŋgo kame taŋaŋ minig ta nane tuku nyu idusniŋgap. \v 19 Kristus tuku kuasmbi Asia kilke mbolŋge mine likade nane tane gare pasa tiŋgig. Akuila le Prisila, Kristus tuku kuasmbi nale tuku wande mbolŋge maŋgurkade ta turmba Suŋgo tuku nyu mbolŋge gare pasa suŋgomba tiŋgig. \v 20 Tira kame ŋakmba nane gare pasa tiŋgig. Tane mata taŋgine taŋgine muŋgu kume purkade maŋau ta alonu te-mayokap. \v 21 Ye Paulus kile yiŋe waimbi kaiye pasa te kuyaramŋgit. Tane ŋakmba kaiye. \v 22 Ande nu Suŋgo Yesus tuku kume pur ndate ta nu ŋgisikam tuku minit. \it Maranata.\it* \f + \fr 16:22 \ft Maranata pasa ta tugunu: Siŋgine Suŋgo, ne prowa.\f* \v 23 Suŋgo Yesus nu tane suŋgomba make patikuwa. Son. \v 24 Tane Kristus Yesus ndoŋ ulendikade mbal ye tane ŋakmba tuku kume purmba minet. \p Son.