\id MAT - Kanasi NT [soq] -Papua New Guinea 1996 (DBL 2014) \h Matiu \toc1 Matiu Gagalo euda Iesu Keriso umanawa Matiu girumalena \toc2 Matiu \mt1 Matiu \mt2 Gagalo euda Iesu Keriso umanawa Matiu girumalena \c 1 \s1 Iesu nosinosiwa ebou \r (Luk 3.23-38) \p \v 1 Ema ipa Iesu Keriso nosinosiwa ebou: Iesu Keriso me ipa warere Dawid atanosiwa, tane Dawid me ipa Abraam atanosiwa. \v 2-6 Abraam ita warere Dawid wisena Iesu nosinosiwa uduudu 14, mo ebou reresawa ipa ema epe: \p Abraam Aisak mamba, Aisak Iakob mamba, ita Iakob Iuda wanwamba do mambu. Iuda, me ipa Peres ita Sera mambu, mo inau ipa Tama. Tane Peres Esron mamba, Esron Ram mamba, ita Ram Aminadab mamba. Aminadab me ipa Nason mamba, Nason Salamon mamba, ita Salamon Boas mamba, ita Boas inawa ipa Raab. Tane Boas Obed mamba, ita Obed inawa ipa Rut. Obed me ipa Iese mamba ita Iese warere Dawid mamba. \p \v 7-11 Warere Dawid ita Israel apanawa mo bolau ene Babilon banlamone antoiena walamawe wisena Iesu nosinosiwa uduudu 14, mo ebou reresawa ipa ema epe: \p Dawid ipa Solomon mamba, tane bauta Solomon inawa Uria manainapa wandie ita ema aupe me Dawid naisena. Ita Solomon Reobeam mamba, Reobeam me ipa Abaia mamba, ita Abaia Asa mamba. Asa ipa Ieosapat mamba, ita Ieosapat Ieoram mamba, tane Ieoram me ipa Usia mamba, ita Usia Iotam mamba. Iotam ipa Akas mamba, Akas me ipa Esekia mamba, ita Esekia Manase mamba. Manase ipa Amon mamba, ita Amon Iosia mamba, tane Iosia ipa Ioiakim wanwamba do mambu. \p \v 12-17 Israel apanawa bolau ene Babilon bedewe banlamone antoiena walamawe ita Iesu Keriso segalena walamawe me nosinosiwa uduudu 14, mo ebou reresawa ipa ema epe: \p Ioiakim ipa Sealiel mamba, Sealiel Serubabel mamba, ita Serubabel Abiud mamba. Abiud Elaiakim mamba, Elaiakim ipa Asoa mamba, ita Asoa Sadok mamba. Sadok Akim mamba, Akim ipa Eliud mamba, ita Eliud ipa Eleasa mamba. Eleasa Matan mamba, ita Matan Iakob mamba, ita Iakob ipa Iosep mamba. Iosep sa Meri naisena. Ita Meri Iesu gamosan, me ipa Keriso God sonabena apana inamopia baiwa. \s1 Iesu Keriso muwa \r (Luk 2.1-7) \p \v 18 \x + \xo 1.18 \xt Luk 1.27\x*Iesu Keriso muwa ema epe inta winin: Iesu muriwa mulen me inawa Meri tarabensaiena apana ebowa Iosep naisepi. Mo anaanau ruawantone nainaiidantopua anuwa nambenambe waimoie mai etepu deasapona, dia. Tane Meri awoa wandie dauwa etene atenlen me Aleu kakaiwa mukawa mampe bulen. \v 19 Iosep Meri bulena umanawa etene insenase Meri apana da busan, sa baiwa nainai inguguraleidie. Tane Iosep apana euda, walama uduudu dewa dodomana os dewasadie Meri anaanau ainpundena osowe mai sabamo mala osowe itupe ebowa kadisapona menasapona, dia. Tane me dainawa nainai epona insaisawaleidie. \v 20 Me nainai eewa insaisawaleidio Tatamba enseliwa auwen bedewe mampe segalene diene wanase, “Iosep, Dawid atanosiwa, Meri naisea, mai inguguraite ea! Me Aleu kakaiwa mukawa mampe bulen. \v 21 \x + \xo 1.21 \xt Luk 1.31\x*Me oto mona gamosapio ita e me ebowa itue waase, ‘Iesu.’ Ebo sa ipawaida ipa me God apanawa kadi bedewe waimoia inamopi. E ebo sa itua, ipawa Iesu ipa apana kadi bedewe inamopi.” \p \v 22 Dima Meri ita Iosep mampo segalena, mai di segalepona, dia. Tane dima Tatamba God mapo perowetawa mampee wana ideita segalepia baiwa ema segalen. Ita God me perowetawa insaisawa waneno wane wanase, \v 23 \x + \xo 1.23 \xt Aisaia 7.14\x*“I sanaa mai apana do itula bulepie oto mona gamosapi, ita mo me ebowa itupue wapuase, ‘Imanuel.’” Ebo Imanuel ipawaida ipa God no do. \p \v 24 Iosep ituleidie auwen bedewe God enseliwa mampe segalene gagaloleno dialeno me enenwisene dima Tatamba enseliwa diena rua dewasane Meri naisen. Ita mo nata duwa antone waimoie. \v 25 \x + \xo 1.25 \xt Luk 2.21\x*Mo nata awodea waimoie mai etepu deasapona, dia, mo oto mulepia anuwa di waimoie. Tane oto muleno Iosep me ebowa itune wanase, ‘Iesu.’ Ema aupe mo nainaiida ruawa etepu deasaie awodea waimoie. \c 2 \s1 Ware uamo Iesu kiporawa ewane Ierusalemwa wimoi \p \v 1 Erod warereleidia walamawe Iesu bola Beteliem Iudia bedewe mulen. Walama sawo bola da bedewe ware isiwa kipora eueuwau ewamoia atembu waimoie. Mo Iuswa warereu kiporawa ewane bolau naepe omo wisediawo ene kipora wisunene Ierusalemwa wimone \v 2 waitarantone waienase, “No oto gegela mida ando Ius apanawa warereulepia banusaitana, me naepe mulene wande? No bolambo wainite me kiporawa ewate atenten warere debamawa mulen. Ita no bolamba ete me auwadewade- wasate ionosataa baiwa winen.” \v 3 Ierusalem wanwanlala isiwa ware apanawa sa ewamone do gagalontoiena umanawa warere Erod etene nuawa surakauidalen. Oto sa mulena me aupawa wadepia insedie nuawa polaida wan. Ita Ierusalemwa uduudu do nuau pola wan. \p \v 4 Erod nuawa polaida wano osowe pirisi debamau uduudu ita anaana waeuwalala diamono gagalo baiwa auweieno me waitaramone wanase, “Keriso, me ipa Iuswa warereu mida God sauawalena mulepia, me bola daineawo mulepi, e ateiten ba dia?” \v 5 Ita mo me sipoasane waienase, “Me bola Beteliem Iudia bedewe mulepi, God perowetawa mapo girumalena rua. God perowetawa me umanawa buka bedewe girumalena God wadi wadiase, \q1 \v 6 \x + \xo 2.6 \xt Maika 5.2\x*\bd ‘Bola Beteliem, Iudia bolawa uduudu bedeuwo e debamawaida. E bedeawoe warere mulepie waimpa, ita me ne apanana Israelwa onioniau apanawa wanalepie oniamompa.’”\bd* \m \v 7 Erod pirisi debamau ita anaana waeuwalala mampo oto mulepia bolawa etene atenlene ware sa uamo wimoiena niabointa gagalou wanaubena wim- pue me do gagalontopu. Ita mo me mampe wimoieno waitaramone wanase, “Ne menanedia e warere debamawa kiporawa wisene enedio ewalana walamawa ruaidaitane dianeano atenteapa.” \v 8 Mo me waitarawa sipoasaieno eteno dialeno Beteliemwa waaubamodie diamone wanase, “E Beteliemwa aitane oto banuitana! E banusanune donsana tauwadea os gagalo wanaaubeno mainawo wimpio ne do sape anteape oto auwadewadewasape ionosapa.” \p \v 9-10 Mo warere Erod gagalowa eteieno dialeno me ene nomone intauwo antoiena ita kipora bauta bolauwo waimoie eweiena nambunepelene banlamodie. Ita mo kipora sa ewane nuaeuntone antoie. Tane kipora sa banlamone aleidia oto mulena bolawa onape enenituden. \v 11 Mo antone du onape kipora enenitudenawo odeie oto banusaia inawa Meri do ewamoiena. Tane mo oto ewane imimpu emmisintone auwadewadewasaie ionosaie. Ita mo oto amonawa otamone wimoiena otawiamone me baiwa teamoiena. Mo amonau ipa gold, piupiu, ita nitu uwatauwa eudida bonabonaua ebowa waia Mire. \v 12 Ema aupe tadino ituntoio God auwen bedewe diamona mo leuntopue bolau awa antompe mai Erod mampe antopue diadewasasapu, dia. Tane epue inta da inta bolauwo antopu. Ita mo God diamona ruawantone inta da asiasi leuntone bolauwo anton. \s1 Iosep Meri nata otopu wadane Isibt bedewe antoi \p \v 13 Ware ene leuntone antoieno aupo Tatamba enseliwa auwen bedewe Iosep mampe segalene diene wanase, “Erod menasadia oto ema banusapie bosapia baiwaleide. Sa baiwa tauwadea enawie oto inawa do otamoe aitana Isibt bedewe wankasaitana ita ne dialepo ruawa leuitane winlena.” \v 14 Tatamba enseliwa Iosep diena rua tadina sawo me itu bedewe enenwisene oto inawa benemasano eteno mo oto wadane bola waimoia ene Isibt bedewe antoiena. \v 15 \x + \xo 2.15 \xt Osea 11.1\x*Mo sape wimone waimompo ideita Erod bolepi. Mo Isibt bedewe antoiena, sa ipa dima mapo God perowetawa moawe wana ulaipalen. Peroweta ema epe wane wanase, “Ne Otona apasana Isibt epiiepie nosepi.” \s1 Erod Beteliem bedewe otooto mona waimoia bomode \p \v 16 Erod oto gagalowa anuwa wandi lewalene meba insene atenlen ware apanawa me lagasane ene antone wankasanton, sa baiwa me nuawa kadiidaleno wandie. Ita me nuawa kadiidaleno osowe sorodiawa waaubamona Beteliemwa antopue otooto mona sanaa uduudu sape muntoia ita ena nata bedewe waimoia epaboiamopu. Erod ware apanawa mampo warere debamawa kiporawa eweiena omowa etene atenlene enawa ruawalene otooto mona sa epaboiamon. \v 17 Erod ema dewasana, sa ipa dima peroweta Ieremaia wana ulaipalen. Me wane wanase, \q1 \v 18 “Rama apanawa nuaparepare kewa debamawa etei, sa ipa Reitel anoanopa obampu bomoiena keu debamaia waio etei. Mo obampu ewasumone kewa waie os waimoi, mai eipona, ita mida wasau moipe oniamoipona mai menamoipona, dia.” \s1 Iosep Meri nata otopu do Isibt ene leuntone antoi Israelwa \p \v 19 Erod boleno aupe Iosep Isibt bedewe wandio Tatamba enseliwa tadina dea auwen bedewe me mampe segalene diene wanase, \v 20 “Mo mida oto bosapona menamona bontoiena, sa baiwa e enawie Meri oto do otamoe leuitane aitana Israel bedewe.” \p \v 21 Tatamba enseliwa Iosep diena rua me enenwisene Meri nata oto otamone leuntone Israel bedewe antoiena. \v 22 Tane Erod boleno aupe me otopa Akeleus Iudia oniedi wandie. Tane mo antoie into Iosep ema umanawa etene Iudia awa saidalene dabualen. Me sape awa inguguraleidio Tatamba auwen bedewe diena mai leulepie Iudiawo alepi, dia. Ita me ene Galiliwa alene \v 23 \x + \xo 2.23 \xt Mak 1.24; Luk 2.39; Ion 1.45\x*bola Nasaret bedewe wankasalen. Ema segalena dima God perowetawa waiena ulaipalen. Mo wane waienase, “Mo Keriso umanawa wampa me Nasaret apanawa.” \c 3 \s1 Ion Babatutu gagalowa \r (Mak 1.1-8; Luk 3.1-18; Ion 1.19-28) \p \v 1 Ion Babatutu nolawa uwaalene sala makowa Iudia bedewe alene God aiawa amonaleidie wane wanase, \v 2 \x + \xo 3.2 \xt Matiu 4.17; Mak 1.15\x*“E insaisala leusane kadila ene dodomanaitana, ipawa God gonaawa tauma maidalen!” \v 3 \x + \xo 3.3 \xt Aisaia 40.3\x*Peroweta Aisaia mapo Ion umanawa wane wanase, \q1 “Apana dea sala makowa bedewe mukama benema- leidie wadiase, ‘Tatamba wimpia baiwa inta eusana, dewa uduudu inta enabodamodia otawiaitane nambemona!’” \p \v 4 Ion gara pue kamel imba dewala taudie ita do iga pue etepa mampe dewasaiena nowe taune wandi leidie. Tane nanawa kapoi ita awanai namodi wandie. \v 5 Ierusalem ita Iudia bedeuwo wanwanlala tane do esa Ioadan tampe wanwanlala Ion mampe wimoiena. \v 6 Mo kadiu wawiantono ita Ion mo esa Ioadan bedewe babatutumon. \v 7 \x + \xo 3.7 \xt Matiu 12.34; 23.33\x*Parisi ita Sadusi apanawa uara Ion mampe babatutu baiwa wimono ewamone nuawa kadileno diamone wanase, “E mota obampaida wainilana! E inseilana babatutuitano God nuasigasigawa mai e osolawo iepie kadilepi, ba? Mida epe dialeno rua mainawo ieilana? \v 8 E dewala euda dewamonuna mampe sabamoitana e kadila eidamole God mampe dodomanaitene wainilana. \v 9 \x + \xo 3.9 \xt Ion 8.33\x*E inseile sumanaitile wailanase, ‘Abraam no mamambaida. No me bedewea wainitana baiwa God mai matangelanepie kadinepi, dia.’ E mai epe insenakadisana! E mai Abraam obampaida wanaitape wanleipona, dia! E mamalaida Abraam wailana, tane me dewawaida mai wadapona! Ne dialedina God muka wadena e dabualepie seu sa wineio eweilana mampe Abraam nosinosiwaida da dewamopio segantopue waimompa. \v 10 \x + \xo 3.10 \xt Matiu 7.19\x*No ia naunaula rua wainitana. Ita God ia nausiawaia uduudu ba ia isiwa naukadisantoie ipau kapisantoia toiamopitue ia iilala bedewe aubamopituwapi. Tane me aitamana widi wadene ia sa osouwosane itunimaae wande, mai dia. Sa baiwa e God mampe dodomanaitana umanawa dialedina.” \p \v 11 Tane Ion meba umanawa wadewasamone wanase, “Ne winene esa mampe babatutuledine e insaisala leusane God mampe dodomanaitana baiwa. Tane mida ne wanawo e manlawo wisepia, me ipa mukamukauaida, me Aleu kakaiwa mampe ita ia idie bumedia mampe e babatutulepi. Me ipa debamawaida ne atoweidontene wainedina, ita ne mai ruana me sendorowa taumodia otawiantape awanamopa, dia. \v 12 Me dogo pokewa wadepie wimpie wit topuiamone auweno wineia emposimopie uwakokomopio ipawaida bolawe nomopue winapu ita sewa nambemopitu- wapi. Aupe me wit ipawaida adiba bolawe adibamopituwapio winakasantopu, tane wit sewa ia iikasalala bedewe aubamopio imopituwapi.” \s1 Iesu babatutuwa \r (Mak 1.9-11; Luk 3.21-22) \p \v 13 Walama sawo Iesu Galili ene esa Ioadanwa wisen Ion me babatutusapia baiwa. \v 14 Tane Ion me ewene inguguralene wanase, “E ne babatutuneapona, tane dima baiwa ne dianeiana e babatutuepa?” \v 15 Tane Iesu me sipoasane wanase, “Dima ne dieedina rua dewasaa, ita ema mampe dima uduudu God menasadia no dewasaipona ideita dewasata.” Sa baiwa Ion Iesu aiawa ruawalene me babatutusan. \v 16 Iesu babatutuleno dialeno tauwadea os esa bedewe enenwiseno uba siolene wadenauben ita Aleu kakaiwa ewaewawa nene bunebune rua ewedio me osowe iene wain. \v 17 \x + \xo 3.17 \xt Bumpai 22.2; Aisaia 42.1; Matiu 12.18; 17.5; Mak 1.11; Luk 9.35\x*Tauma aia uboo segalene wanase, “Ema ipa ne Otonaida, ne nuawadawadaidasadina, nuana eusadio wainedina.” \c 4 \s1 Seitan Iesu rubusade \r (Mak 1.12-13; Luk 4.1-13) \p \v 1 \x + \xo 4.1 \xt Ibru 2.18; 4.15\x*Ema aupe Aleu kakaiwa Iesu banleno sala makowa bedewe alen, kadi mamba Seitan me rubusapia baiwa. \v 2 Me nana mai napona walama 40 ita tadina 40 dialen, sa baiwa Iesu omanatoidasan. \v 3 Ita kadi mamba Seitan me mampe wisene diene wanase, “Naita e God Otopaida seu emanta diawo bured wanalepio nae nuaa topi.” \v 4 \x + \xo 4.4 \xt Diutor 8.3\x*Tane Iesu leusane wanase, “Buka bedewe girumalene ema epe wade, \q1 ‘Apana mai bured os tounawe wampua rua, dia! Tane inawaa waimompaa baiwa apana ideita God aiawa dima uduudu me moawe wadio nosedia tounawe waimompa.’” \m \v 5 Ema aupe Seitan Iesu banlene wadi sa ene Ierusalemwa, sa ipa God bolawa kakaiwa, alene God duwa iwa ionoidolena osowe banleno alene enen. \v 6 Ita Seitan Iesu diene wanase, “Naita e God Otopaida mape eneianawoe eba aubaubaite iee aitaa! E mai kadiwa da donsaa, dia, ipawa buka bedewe girumalene ema epe wade, \q1 ‘God enseliwa e umanaa diamopio e oniadewasa- empo kadiwa mai donsaa, dia. Naita bagora da e manawolempa God enseliwa e waa seu osowe epamoa sawa awanaepue antopu.’” \m \v 7 Tane Iesu Seitan aiawa sipoa wabodasane wanase, “Buka bedewe do girumalene ema epe wade, \q1 ‘E Tataa God mai rubu osowe itue me mukawa ba ginasawa ewaa baiwaite diaa, diaida!’” \m \v 8 Iesu ema wano aupe Seitan me banlene wadi iwa osowe odene alene tawo mukawa ita tawo ewanuauwa daitada euwasano ewen. \v 9 Ita kadi mamba Seitan Iesu diene wanase, “Ne wana bumpe e imina emmisite ne wadaposinea dewa uduudu ema eweiana ne eneepatuwapi.” \v 10 Tane Iesu wabodasane diene wanase, “Seitan, nambe aitaa! Buka bedewe girumalene ema epe wade, \q1 ‘E Tataa God os mampe insaisaa itune wadaposi- sane simbiasane wanempa, mai mida da, dia!’” \m \v 11 Tauma Seitan Iesu eno aupe ensel nomone oniene simbiasaiena. \s1 Iesu Galili bedewe nolawa uwaaleide \r (Mak 1.14-15; Luk 4.14-15) \p \v 12 \x + \xo 4.12 \xt Matiu 14.3; Mak 6.17; Luk 3.19,20\x*Ion Babatutu dibura bedewe ituieno umanawa Iesu etene Iudia ene leulene alen Galiliwa. \v 13 \x + \xo 4.13 \xt Ion 2.12\x*Me mai Galili bolawa Nasaret bedewe wampona, dia, tane alene Kapeanaumwa wandie. Bola sa ipa doa Galili tampe Sebulun ita Napitali bedeuwo. \v 14 Iesu bola sawo wandia, sa ipa dima peroweta Aisaia wana ulaipalepia baiwa. Peroweta wane wanase, \q1 \v 15 \x + \xo 4.15 \xt Aisaia 9.1,2\x*“Sebulun ita Napitali, e doa Galili tampe Ioadan esawa waiwa dawo wineilana. E ipa bola debamau Galili bedewe naepe Iuswa ita uwa daitada apanawa do waimoia. E Galili apanawa ne asisuneana! \q1 \v 16 Apana mida dubawa bedewe waimoia sapa debamaia ewei, ita mida God mai atensapona bolala rua waimoia osouwo sapa wade.” \m \v 17 \x + \xo 4.17 \xt Matiu 3.2\x*Ita walama sawo Iesu uwaalene God aiawa amonaleidie wanase, “E kadi bedewe insaisala leusane kadiwa ene dodomanaitana, ipawa God gonaawa tauma maidalen!” \s1 Iesu wawe alala uwaaida sonabamone apamodia warorosapu \r (Mak 1.16-20; Luk 5.1-11) \p \v 18 Iesu doa Galili waiwainta aleidie me apana wamba nata lawaintoio ewamon, dea ipa Saimon, ebowa da waia Pita, ita me wamba Endru. Mo nata bouri lawailala ita mo lawaibu doa bedewe aubamone eneio ewamone \v 19 diamone wanase, “Winlene ne waroroneana, ita ne dewalepo apana lawaimonuna.” \v 20 Me epe diamona rua tauwadea lawaibu emone Iesu warorosane do antoiena. \v 21 Ita Iesu doa tampe aleidie Sebedi obampa nata dommon, mo ebou ipa Iems ita Ion. Mo nata mambu do waa bedewe lawaibu imaasaie waimoio Iesu ewamone ita apamon wimpue warorosapua baiwa. \v 22 Mo Iesu aiawa etane tauwadea os waau ita mambu do emone Iesu wawe antoiena. \s1 Iesu Gagalo euda amonaleidie ita kerolala inamode \r (Luk 6.17-19) \p \v 23 \x + \xo 4.23 \xt Matiu 9.35; Mak 1.39\x*Tane Iesu Galili bolawa uduudu bedewainta alene gagalo dubu bedeuwointa waeuwaleidie, ita Gagalo euda God gonaawa umanawa amonaleidie. Do me apana kerolala ita poka daitada etaetalala inamodie leidie. \v 24 Ita Iesu benemawa sape debamalene Siria tawowa uduudu bedewe alentuwan. Sa baiwa apana sosou kerolala, poka daitada wadamodia, apana bedeuwo aleu kadiwa wanwanlala, bosulala isiwa ita apana tampu bobopa banlamone Iesu mampe wimono inamon. \v 25 Iesu epe nolaleidie leidio apana uaraia me wawe antoiena, mo ipa Galiliwa ita bola Dekapolis bedewe wanwanlala, do Ierusalem ita Iudia apanawa, ita Ioadan esa waiwa dawo wanwanlala. \c 5 \s1 Iesu wawe alala waeuwamode \r (Luk 6.20-23) \p \v 1 Iesu apana sa uara me wawe ieio ewamone ene wadiwa odene alen. Sape me aisidene waino wawe alala wimone waine paneiena. \v 2 Me gagalo uwaalene mo diamone wanase, \q1 \v 3 “Apana mida nuau uduudu mampe God sauwa euda menamodia nuaeuntompa, ipawa God gonaawa mo mampoa. \q1 \v 4 \x + \xo 5.4 \xt Aisaia 61.2\x*Apana mida nuau bedewe kekeleidia nuaeuntompa, ipawa God mo roamopi. \q1 \v 5 Apana mida molaaisiwa waimoia nuaeuntompa, ipawa God dima saualena mo donsapue wadapu. \q1 \v 6 \x + \xo 5.6 \xt Aisaia 55.1,2\x*Apana mida God insaisawa dodomana segalepona baiwa insaisantoie nuau uduudu mampe menamodio waimoia nuaeuntompa, ipawa dima mo menaidamodia ando segalepi, ita mo pokamompo waimompa. \q1 \v 7 Apana mida sosou nuapareuntoie saumoia nua euntompa, ipawa God mo do ando nuapareulepie saumopi. \q1 \v 8 Apana mida nuau uduudu mampe God banusaia nuaeuntompa, ipawa mo ando God ibuwaida ewapu, mai dia. \q1 \v 9 Apana mida sosou adiananantoie waimoio saumoie apana sa wanwambu dodomanasaio dealeidia, mo ipa nuaeuntompa, ipawa God mo ebou wapi wapiase, ‘Ne obainaida.’ \q1 \v 10 \x + \xo 5.10 \xt 1 Pita 3.14\x*Apana mida God simbiasaie me insaisawa os dewasaie waimoio baiwa mo sosou emalawoamoie kadimoia nuaeuntompa, ipawa God gonaawa mo mampoa. \m \v 11 \x + \xo 5.11 \xt 1 Pita 4.14\x*E ne waroroneilana baiwa apana aia kadiwa mampe wadabualempe emalawoalempa ita laga daitada mampe di wawulempa e sau euda wadalana apanawa wainilana. \v 12 \x + \xo 5.12 \xt 2 Koronikol 36.16; Aposel 7.52\x*Mo e nibualempe dabualempa, sa ipa mo peroweta mampo mapo dewasaiena rua e manlawo dewasai. Mo e manlawo epe dewantompo e nuaeuidaitana, ipawa e unela debamaia imaalene uboo winedia wadana, mai dia.” \s1 Aideba ita sapa gagalowa \r (Mak 9.50; Luk 14.34-35) \p \v 13 \x + \xo 5.13 \xt Mak 9.50; Luk 14.34,35\x*“E ipa aideba rua tawo apanawa mampo. Tane naita aideba daawa dialepia, ambi dewasawo osowe daa wapi? Aideba daasia winedia mai nolawa da wineipona, di winakoaleide, aubaubala. \p \v 14 \x + \xo 5.14 \xt Ion 8.12; 9.5\x*E ipa tawo sapawa wainilana. Ita bola wadi iwa osowe sabamo winedio apana uduudu eweia rua tawo apanawa e sapala ewapu, mai weregalepia rua, dia. \v 15 \x + \xo 5.15 \xt Mak 4.21; Luk 8.16; 11.33\x*Mai mida siwa suipe onta atowe weregasaipe ituipona, dia. Tane me ideita siwa sudie sabamo enaenawa bolawe itude apana me duwe waimoia sapa bedewe waimompaa baiwa. \v 16 \x + \xo 5.16 \xt 1 Pita 2.12\x*Epe rua deawaa e sapala mai weregasana, dia, tane eno sapa sa apana mampo sapa wapi. E epe dewaitonuno mo e dewala eubu ewapue ita e Mamala uboo wandia ebowa wadaposisapue sapaidasapu.” \s1 Iesu anaana umanawa waeuwaleide \p \v 17 “Mai insenase, ne dima anaana ba peroweta bukawa bedewe girumamona ipasia- mopaa baiwa wineapona. Ne mai dima buka bedewe girumalena ipasiasapaa baiwa wineapona, dia, tane ne ipawaida sabamosape ipawanasapaa baiwa winen. \p \v 18 \x + \xo 5.18 \xt Luk 16.17\x*Ne ulaipa dialedina, uba ita tawo diantopu, tane bauta giruma debama ita kerakera anaana bedewe girumalena mai ipusiantopu, ideita segantopu. \v 19 Apana mida anaana kerauda da andipundedie ita sosowa isiwa deawaa waeuwamodio me ruawantoia, me ipa keraudaida God gonaawa bedewe, mai apana isiwa ruau. Tane apana mida anaana ema ruauleidie ita sosowa isiwa deawaa waeuwamodio me ruawantoia, me ipa debamawaida God gonaawa bedewe. \v 20 Ne epe dialedina, ipawa e Parisi ita anaana waeuwalala dewau rua dewaitana e mai God gonaawa bedewe odana rua, dia! Tane e God insaisawa rua dodomana os dewasanune Parisi dewau ainaboe e God gonaawa bedewe odana.” \s1 Iesu apana sowa epediboleidia gagalowaleide \p \v 21 \x + \xo 5.21 \xt Ekisod 20.13\x*“Dima mapo e nosinosila anaana girumala benemamoieno eteiena e etale ateiten. Anaana ipa wadi wadiase, ‘Mai soa bosaa, tane mida me sowa bosadia, me wadapue kotusapu.’ \v 22 Tane ne tauma ema epe dialedina: ‘Mida me sowa nuakadisadia me wadapue kotusapu.’ Tane do mida me sowa wadabuasadie wadiase, ‘E apana diapanaida!’ Mo apana sa wadapuo kotu debama bedewe alepi. Ita mida nuawa kadileidio sowa wadabuasadie wadiase, ‘E apana oopa!’ apana sa wadapuo ia iilalawo alepi. \v 23 Sa baiwa e amonaa pulo bolawa osowe itutuwa baiwaitone ita sape e soa nuawa kadisaana insea, \v 24 e puloa nambe itue ee, ita bauta aitee soa nata dodomanaitane aupe leuite wine puloa itua. \p \v 25 Naita apana da e wadeepie kotu baiwa nata aitonune intasino tauwadea gagalo dodomanasaa me mampe. E mai epe dewaitaa me e banlaepio dodomana kotu apanawa mampe aitana. Tane me e dibura onioniala witapeepi, ita me e dibura bedewe ituepi. \v 26 Ne diaidaedina, e sape wanempe mai di noe aitaa, tane ideita e mane ompa mo dieiena rua ituaubee, tauma dibura ee noe aitaa.” \s1 Iesu nina gagalowa waeuwaleide \r (Mak 9.42-47) \p \v 27 \x + \xo 5.27 \xt Ekisod 20.14\x*“Dima mapo e nosinosila anaana girumala benemamoieno eteiena e etale ateiten. Anaana ipa wadi wadiase, ‘Mai ninaitaa!’ \v 28 Tane ne tauma ema epe dialedina: Apana mida me sowa manainapa ewedie itusa- pona baiwa nuawa pola wadia, sa ipa me ninaleide. \v 29 \x + \xo 5.29 \xt Matiu 18.9; Mak 9.47\x*Naita e emaa on deneuwe winedia e banlaepio kadi dewasaa, emaa sa enasopoe aubewo alepi! E emaa dea os do God gonaawa bedewe odaa, sa ide. Tane mai ide e emaa nata do bola kadiwa bedewe aubaepu. \v 30 \x + \xo 5.30 \xt Matiu 18.8; Mak 9.43\x*Naita e witaa on banlaepio kadi dewasaa, witaa sa toapune aubewo alepi. E witaa dea os do inawinakasalawo odaa, sa ide. Tane mai ide e etea uduudu do bola kadiwa bedewe aitaa.” \s1 Iesu nainai eia gagalowa waeuwaleide \r (Matiu 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18) \p \v 31 \x + \xo 5.31 \xt Matiu 19.7; Mak 10.4\x*“Tane do e gagalo ema etale ateiten, wadi wadiase, ‘Apana mida me manainapa dabuasapie eewa baiwalempa, me ee gagalowa girumalepie i wanepie do wapiaubepio alepi.’ \v 32 \x + \xo 5.32 \xt Matiu 19.9; Mak 10.11,12; Luk 16.18; 1 Korint 7.10,11\x*Tane ne tauma ema epe dialedina: Apana mida manainapa dabuasadie wadiaubedio aleidie apana da naisedia, i sa ipa ninaleide, tane wanaubena apanawa me wano i ninaleide. Ita apana mida i nainai ena naisedia, sa ipa me ninaleide.” Tane naita i nainaila alepie apana da nata ninantopua, badawa i epio alepia rua. \s1 Iesu kangora umanawa wade \p \v 33 “Dima mapo e nosinosila anaana girumala benemamoieno eteiena e etale ateiten. Anaana ipa wadi wadiase, ‘Mai insaisa da baiwa God ebowa wae lagaitaa, tane dima e God emawe sauaitena ruawa dewasaa.’ \v 34 \x + \xo 5.34 \xt Iems 5.12; Matiu 23.22\x*Tane ne tauma ema epe dialedina: Mai insaisa da baiwa kangoraitaa, diaida! Mai uba ebowa wae mampe soa kangorasaa, dia, ipawa uba ipa God kolaiwatawa! \v 35 Mai tawo nituwa da ebowa wae mampe soa kangorasaa, ipawa tawo ipa God wawa eimpadodempaa bolawa. Ita mai Ierusalem ebowa wae mampe soa kangorasaa, ipawa bola sa ipa warere debama God bolawaida. \v 36 Tane do mai e iwaidua umanawa wae mampe soa kangorasaa, ipawa God e uwaa dewasan, ita e mai uwaa imba dea da sapusapua ba dubawa dewasapona rua, dia. \v 37 Sa baiwa e aia ema os wanuna, ‘Oa’ ba ‘Dia’, sa ide. Tane e kangoraitana, aia sa ipa kadi mamba Seitan mampe wisedio wailana. \s1 Iesu sipoa umanawa waeuwaleide \r (Luk 6.29-30) \p \v 38 \x + \xo 5.38 \xt Liwai 24.20\x*Tane e gagalo ema do etalana wadi wadiase, ‘E soa emawa dea enasopodepia, sipoa e emaa dea do empusopodepi. Tane e soa moa nepa dea epaatewapia, sipoa e moa nepa dea do epaputewapi.’ \v 39 Tane ne tauma ema epe dialedina: Apana mida e manawo kadiwa dewasapia mai kadiwa mampe sipoasaa, dia! Tane ema epe dewaitaa: Apana mida sainaa epedie wadiase, ‘E ipasiawaia,’ me ewo sainaa da do epepi. \v 40 Tane apana mida gara osowe kotuepia gara sa ita gara sanaa do wade wanaa, mai wadaitudepi! \v 41 Apana da wisepie dieepi wapiase, ‘Ne saina ema awanewo antate nowa dawo enea,’ e me saiwa sa awanee bola sa me umanawa wana anaboe bola da bedewe noe ea. \v 42 Apana mida nitu da baiwa e manawo iririwalepia wade wanaa, ita mida e nitua da umanawa wampa wade wanaa, mai dabuaite ea.” \s1 Iesu nuawadawada dewawa waeuwamode \r (Luk 6.27-28,32-36) \p \v 43 “Tane e gagalo ema do etalana wadiase, ‘Soa tanawoa nuawadawadasaa, tane emalawoa apanawa nibuasaa.’ \v 44 Tane ne tauma ema epe dialedina: Emalawoala apanawa nuawadawadamona ita mida e kadileia baibu rauparitane sau euda osouwo ituna. \v 45 E epe dewaitonuno apana ewalepue insepu e ipa Mamamba uboa obampa me dewawa ruawaitilana. Ita me dewawa ema epe: Me omo dewasadio wisedie apana eubu ita kadiu do osouwo sapa wade, ita do me unu wadiaubedio apana kadiu ita dodomanau osouwo nosede. E me ruawaitane emalawoala apanawa nuawadawadamona. \p \v 46 Naita e takis manewa tamalala dewantoia ruau apana nuawadawadaleia os nuawadawadamonuna, e inseilana God mampe e unela wadana, ba? Diaida! \v 47 Naita e sumanaisiawaia apanawa dewantoia ruau e sosolaida os auwadewasamonune manlawomonuna, e inseilana God mampe e unela wadana, ba? Diaida! \v 48 \x + \xo 5.48 \xt Liwai 19.2; Diutor 18.13\x*Tane e Mamala uboo dewa euda dodomana os dewamodie wandia rua e apana uduudu mampo euda dodomana os dewasanune wanlempa.” \c 6 \s1 Iesu warorowa nuaparelala mampo ambi amonantompaa waeuwaleide \p \v 1 \x + \xo 6.1 \xt Matiu 23.5\x*“Ewanadewaitana, God sumanaiwaitilana nolawa mai sabamo apana uduudu ewalepua baiwa dewasana, diaida. E naita sabamo dewasana, e Mamala uboo wandia mai unela da enalepi, dia! \v 2 E nuaparelala nitu da wanamonune mai sabamo asowawa debama dewasano apana uduudu ewalepu, dia. E apana lagawaauida gagalo duwa bedewe ita do intanowainta apana uduudu asou wampaa baiwa epe dewantoie waimoia mai ruauitana, dia. Ne ulaipa dialedina, mo apana mampo asowawa debamawa wadane waimoi, sa ipa mo uneu, ita God mampe mo mai uneu da winedia wadapu, dia. \v 3 Tane e nuaparelala saumonune nitu da wanawanau menalempa niabointa wanamona, mai mida da atenlepi, dia! \v 4 E niabointa epe nanaitonuno e Mamala mida niabola sa uduudu dewamoilana ewedituwadia unela enalepi, mai dia. \s1 Iesu raupari dewawa waeuwaleide \r (Luk 11.2-4) \p \v 5 \x + \xo 6.5 \xt Luk 18.10-14\x*E rauparitonune mai apana lagawaauida ruauitana! Mo dewau ipa ema epe: Mo apana uduudu ewamompaa baiwa gagalo duwa bedewe do intanowainta sabamo rauparintoi. Ne ulaipa dialedina, mo apana mampo asowawa debamawa wadane waimoi, sa ipa mo uneu, ita God mampe mo mai uneu da winedia wadapu, dia! \v 6 E mai mo dewau ruauitana, diaida! E raupari baiwaitonune dula bedewe odane aitane du moawa guduitane ita e eba niaboa waine Mamala God ewasiawaia mampe rauparitana. Ita e Mamala dima niaboa dewasailano ewedituwadia unela enalepi, mai dia. \v 7 Do rauparitonune mai aia ipusiawaia uara osoweosowe wamonuna, apana mida God mai atentoipona ruau. Mo epe rauparintoia, ipawa mo inseiase raupari daumaia osoweosowe wampo mo godiu etamopi. \v 8 E mai mo dewantoia ruauitane osoweosowe dima menaledia God dionuna, dia! E dima uduudu menaledia iririwaitapona Mamala atemba os wande, mai dia. \v 9 E raupari baiwaitonune ema epe rauparitana: \q1 \bd ‘Mako, e uboo wanwanlala, e eboa kakaisaipe wainipona.\bd* \q1 \v 10 \bd E gonaa wisepona, ita e insaisaa uboo segaleidituwadia ruawa tawo osowe segaleipona. \bd* \q1 \v 11 \bd Walama ruawaitone nanamba menanedia nenona. \bd* \q1 \v 12 \bd Ita no kadiwamba inseadabuasaa, no sosomba kadiwa mainimbo dewasaiena inseitadabuasaitana rua. \bd* \q1 \v 13 \bd Tane mai rubu bedewe itunea, kadi mamba nanausinepia sawa no oniadewasanena.’\bd* \m \v 14 \x + \xo 6.14 \xt Mak 11.25,26\x*Naita sosola kadiwa manlawo dewasaia insenadabuasana e Mamala uboo wandia do kadila insepidabuasapi. \v 15 Tane naita sosola kadiu mai insenadabuasana, deawaa e Mamala e kadila mai insempadabuasampa, dia! \s1 Iesu idi umanawa waeuwaleide \p \v 16 E iditonune mai apana lagawaauida dewantoia rua nuapareitilana eueuwa sabamosana. Mo idintoie mai etepu oniadewasasaipe benadewantoipona, dia. Apana uduudu mo idintoia ewapue atentopua baiwa benasia di waimoi. Ne ulaipa dialedina, God mai mo uneu da wanamopi, dia. Ipawa mo aitamana apana mampo asowawa wadeiena, sa ipa mo uneu. \v 17 Tane e iditonune nanla mitonune uwala sinataitonune benaitonune euda os wanlempa. \v 18 E epe dewaitonuno apana mai atentopu e apa iditilana, tane e Mamala os ewalepi. Ita e Mamala mida niabola uduudu ewedia e unela enalepi.” \s1 E adibala uwatauwa eba baila uboo adibaitana \r (Luk 12.33-34) \p \v 19 \x + \xo 6.19 \xt Iems 5.2,3\x*“Mai tawo osowe adibala uwataubu eba baila adibaitana naepe lalaa adibala kadisapu, ba puraiwa adibaitena ninintopue kadintopua, ita do poiwaa adiba duwa epauke odapue pointopu. \v 20 Tane adibala uwatauwa eba baila uboo adibaitana, naepe lalaa mai adibala kadisapu, ba puraiwa adibalala ninintopue kadintopua. Sape poiwaa adiba duwa mai epauke odapue pointopua rua, dia. \v 21 E epe dewasanuna, ipawa naepe e adibala uwatauwa winedia e nuala uduudu do inta sape.” \s1 Emamba ipa etemba siwawa \r (Luk 11.34-36) \p \v 22 “Apana emawa ipa etepa siwawa winedie nuawa sapasade. Naita e emala euda winompa sapa wadedie bedelawosadie etela uduudu sapasadituwadio wainilana. \v 23 Tane naita e emala kadilepia e etela uduudu ipa iwinidalepi. Naita e emala kadilepia sapa mai e bedelawolepia rua, ita e nuala dubaidalepi!” \s1 Mai nuala pola wapi! \r (Luk 16.13; 12.22-31) \p \v 24 “Nola dewalala dea mai apana debamau nata nolau dewasapia rua, diaida! Me apana debama dea nibuasapie ita da nuawadawadasapi, me da baiwaidalepie nolawalepi, tane apana debama da nolawa dewawa dabualepi. Deawaa, e mai God simbiasanune bedewe mane nuawadawadawa taudolepio awodea nolau dewasana rua, diaida! \v 25 Maura debama bedewe mai inaida wineipona, dia. Sa baiwa ne ema epe wasaulepa: Nana, ba gara menaledia osowe wampona baiwa mai nuala pola wapi, dia. Nana ita gara ipa debamau ete sauwa baiwa, tane e inawala, sa ipa debamawaida, mai ete insaisawa rua. \v 26 E nene ewamone insena, mo mai lawuru naumba aimoipona ba uwauwantoipe auweipe adibantoipona, dia. E Mamala uboo wandia oniamodie nana wanamode. Tane God emawe e ipa debamawaida, mai nene ruau! \v 27 E inseilana nuala pola wampo bedewe e inawala kerauda os daumalepona rua, ba? Diaida! \p \v 28 Dima baiwa gara mampe nuala pola wade? Dobina beraniwa inintoia ewamone insena: Mo mai muba garau dewamoipona, dia! \v 29 \x + \xo 6.29 \xt 1 Kin 10.4-7\x*Warere Solomon dewa uduudu mampe rua os ita gara eubu taumodie wandie. Tane ne dialedina dobina beraniwa ipa eubuida, mai Solomon garawa taudie benaleidia rua. \v 30 E sumanaila God mampe ipa keraulen! Beran uduudu ande inintoia ita imonepi ia bedewe imopituwapi, tane God dewamodio ewaewau euleide. Deawaa, me ideita e garala enalempa, ipawa e debamawaida God emawe, mai beran ruau! \v 31 Sa baiwa mai nuala pola wapio insenase, ‘No dima napona?’ ba, ‘No gara dainea taupona?’ \v 32 Apana mida God mai atentoipona mo walama uduudu nitu ema insaisawantoie lai. E Mamala uboo wandia e nitu ema uduudu menaledia atembaida. \p \v 33 Tane e bauta God gonaawa insaisawaitonuna do dima God menasadia baiwaitonuna, ita me nitu uduudu e menaledia enalempa. \v 34 Sa baiwa dima imonepi menalempaa baiwa mai ande nuala pola wapi! Ande nuabolawa mai imonepi nuabolawa dosana, dia!” \c 7 \s1 Mai sosola enitumone kotumona! \r (Luk 6.37-38,41-42) \p \v 1 “E sosola da dima dewasapukadisapuo e mai enitumone kotumone ituaisimona, God e kadila dewasailana enitulepie kotulepia sawa. \v 2 \x + \xo 7.2 \xt Mak 4.24\x*Ne epe dialedina, ipawa e apana enitumoilana rua God e enitulepie kotulepi, ita God dima e sosola mampo dewasailana ruawalepie manlawo dewasapi. \p \v 3 E lagaitie wainiana, soa emawe popokau wineia ewamoe gagalowa waie badowa dieie wainiana. Tane eba emaawo e enedio mai eweipe ateitipe insaisawa da wadeipona, dia. \v 4 E soa dieie waianase, ‘Sona, e wanwana bagoraleidio ewane winen, wasauepaa menanede, kadi ema manawo ewedina wadaaubea.’ Ambi e soa da epe wasausaie dieiana, tane e emaawo e enedia insaisawa da mai wadeipona? \v 5 E lagawaaida wainiana! Bauta eba emaawo e enedia boaube euitee, tauma aite soa emawe popokau wineia suwiaitaa. \v 6 Nitu kakaila euda e manlawoa mai duba apanawa wanamona. E epe dewaitonuna, sa ipa ewaewa abo nitu kakaila euda elo wanamoipona, ba posarula bono mampo aubeipona rua. Naita e nitula da euda elo ba bono mampo aubena elo ba bono wimpue nitula sa euda ansisisapue epue e bailantopue adalepue siosawialepu.” \s1 Iriritaa, banusae ita donsaa! \r (Luk 11.9-13) \p \v 7 “E dima meneedia baiwa God iririsawo eneepi, banusae donsaa, kekesaraitawo ita du moawa wadepiaubepi e manawo. \v 8 Ipawa mida iririleidia wadede, tane mida banusadia donsade, ita mida kekesaraleidia du moawa wadediaubede me mampe. \v 9 Oto enape mamba bured baiwa iririsaipono e inseilana mamba seu wadape wanapona, ba? \v 10 Ita oto bouri baiwa mamba iririsaipono me mota wadape wanapona, ba? \v 11 E kadi dewalala wainilana, tane amona dewawa ateitene obanla iririleia amona euda ruawaitile wanamoilana. E kadi dewalala amonala eulen ita inseilana Mamala uboo wanwanlala amona dewawa atensasia wande, ba? Sa dia, me amona mambaida wande, mai e ruala. Sa baiwa mida God iririsaia me ideita amona euda wanamopi, mai dia! \v 12 \x + \xo 7.12 \xt Luk 6.31\x*Dima uduudu e menaledia sosola manlawo dewasaipe oniadewasaleipono nuaeuwaitipona, e mo mampo uduudu sa insamoilana eueuwa dewamonuno nuaeuwantompe waimompa! E epe dewasanuna, sa ipa e dima anaana bukawa bedewe girumalena ita peroweta waeuwau uduudu ruawaitile dewasailatuwade.” \s1 Iesu inawinakasala intawa kerauda gagalowaleide \r (Luk 13.24) \p \v 13-14 E God gonaawa moawa kerauda bedewainta odane inta kerauda awa badowaida asiasi inawinakasala bedewe aitana! Apana nata os inta sa asiasi antoi. Tane apana uaraia du moawa debamawa bedewainta odane inta debama awa tekateka asiasi bola kadiwaida bedewe antoi.” \s1 Iesu peroweta lagawaau umanau apana diaimaamode \r (Luk 6.43-44) \p \v 15 “Ewanadewaitana peroweta lagawaau mampo! Mo e manlawo wimopu ewaewau abo sipsip onadina ruau, tane mo ipa elo kadiwa onawaauida. \v 16 Mo dewau mampe ewane ateitana mo apana inainambu dainea. Ia gedaragedaraua mai ipawa euda naupia rua, dia. Deawaa, elobudubudu inileidia osowe mai korou ipawa naupia rua, dia. \v 17 Ia euda naunauwa euda os naude, tane ia kadiwa naunauwa kadiwa os naude. \v 18 Ia euda mai naunauwa kadiwa nauipona, dia. Deawaa, ia kadiwa mai naunauwa euda nauipona, dia. \v 19 \x + \xo 7.19 \xt Matiu 3.10; Luk 3.9\x*Tane ia uduudu mai nauipadewantoipona topuiamoie ia iilala bedewe aubamoi. \v 20 \x + \xo 7.20 \xt Matiu 12.33\x*Epe rua peroweta lagawaau naunaubu mampe ewane ateitana.” \s1 Mida God gonaawa bedewe odepia rua? \r (Luk 13.25-27) \p \v 21 “Mai apana uduudu mida ne ebona waie waiase, ‘Tatamba, Tatamba’ God gonaawa bedewe odapu, dia. Tane apana mida ne Mamana uboo wandia insaisawa rua dewasaia, mo os God gonaawa bedewe odapu. \v 22 Ompa osowe kotu walamawa wisepio apana uara ne dianeapue wapuase, ‘Tatamba, Tatamba, no nolamba benemawaeto etaa! No Gagalo euda e eboawo amonantite leite, ita e eboawo aleu kadiwa uara apana bedeuwo waimoia tanamotano nomone anton, ita do ginasa uaraia e eboawo dewamotana.’ \v 23 Tane ne mo diamope wapaase, ‘E kadiwaida dewalala, ne e mai atenlepona, eneane nambeido aitana!’” \s1 Iesu du wadawadalala nata umanau wade \r (Luk 6.47-49) \p \v 24 “Apana mida ne aiana etedie ruawaleidia, me ipa insadewasala apanawa mida duwa wadedie don toidasadie unsia seu mampe gunaleidia rua. \v 25 Unu debama wano abaia nosen ita lanunu debama du sa badowa epeno, tane mai bioudepona, dia. Ipawa du sa dogoida osowe wadene seu mampe gunadewalen. \v 26 Tane apana mida ne aiana mai eteipe ruawaleipona, me ipa mai insadewasala apanawa mida duwa nela osowe wadedia rua. \v 27 Unu debama wano abaia nosen ita lanunu debama du sa badowa epeno rebarebaida bioudene kadiidalen.” \v 28-29 \x + \xo 7.28-29 \xt Mak 1.22; Luk 4.32\x*Tane Iesu ema umanawa wane diasadio apana uara me waeuwawa mampe memesanton. Ipawa me muka do waeuwaleidie, mai anaana waeuwalala ruau waeuwaleipe, dia. \c 8 \s1 Iesu apana kero kito wadawadalala inasade \r (Mak 1.40-45; Luk 5.12-16) \p \v 1 Iesu wadiwae iene wiseno apana uaraia me warorosane do antoiena. \v 2 Ita sape apana kito wadawadalala Iesu mampe wisene me wawa bumpe imimpa emmisilene diene wanase, “Tatamba, naita e meneempa e rua os ne inanea!” \v 3 Me epe iririsano Iesu me ibuwa wadene diene wanase, “Ne sauepaa menanede, inaitaa!” Me epe wano tauwadea kito etepa uduudu osowelena diantono inalen. \v 4 Ita Iesu me diene wanase, “E inaitena umanawa mai apana da diamoa, dia, tane dodomana aite pirisi mampe etea euwasawo ewepi. Muriwa Moses anaanawa wana rua e inaitena pulowa ituno apana ewapue atentopu e inaitene euiten, God duwe aitaa rua.” \s1 Iesu Rom sorodiawa debama nolawa dewalala inasade \r (Luk 7.1-10) \p \v 5 Iesu Kapeanaum bedewe odedio Rom sorodiawa debama me mampe wisene sau baiwa iririsane wane wanase, \v 6 “Sona, ne nolana dewalala kero wadeno dunawo ituleide. Me etepa mai tepala, dainawa di winede ita do pokaida etede.” \v 7 Ita Iesu me diene wanase, “Ne anteape me inasapa.” \v 8 Tane Rom sorodiawa debama leusane wanase, “Debamana, ne mai apana euda wainipona ita e wine dunawo odaa, dia. E nambe enee aia os wawo ne nolana dewalala inalepi. \v 9 Ne apana nola baiwa empuitue diapuo dewasapia ateina wainedina. Ne sorodia debamau onanawoa dianeio ruauntedine nolantedina. Ita ne sorodiana atonawo waimoia dima diamodina ruawantoie nolantoi, mai eipona, dia. Ne sorodiana dea diape wapaase, ‘E aitaa!’ me aiana ruawalepie alepi, mai eipona, dia. Ita sorodiana da diape wapaase, ‘Ne mainawo wina!’ me wimpi. Tane nolana dewalala da diape wapaase, ‘Nola ema dewasaa!’ me ruawalepie dewasapi.” \p \v 10 Iesu aia ema etene memesalene apana wawe ieia diamone wanase, “Ne dialedina, Israel apanawa bedeuwo mai apana da sumanaiwa debamaia Rom sorodiawa ema sumanailena rua donsapona, dia. \v 11 \x + \xo 8.11 \xt Luk 13.29\x*Ne ulaipa dialedina, apana uaraia tawo moawa uduudu bedeuwoe wimopue God gonaawa bedewe Abraam, Aisak ita Iakob do bolau imaala wineiawo wampue odantompe nuaeuntompe os waimompa. \v 12 \x + \xo 8.12 \xt Matiu 22.13; 25.30; Luk 13.28\x*Tane apana mida bautaido God gonaawa baiwa sonabamona mo aubamopi bola kadiwaida iwinidaleidia bedewe. Sape mo ke wampe poka etaidasampe asipu adompa.” \v 13 Iesu mo epe diamone aupe Rom sorodiawa debama diene wanase, “Leuite aitaa bolaawo, dima sumanaiwaitena rua segalepi.” Iesu aia ema wadio omo sa deawaa bedewe Rom sorodiawa debama me nolawa dewalala inalen. \s1 Iesu kerolala uara inamode \r (Mak 1.29-34; Luk 4.38-41) \p \v 14 Ema aupe Iesu alene Pita duwa bedewe oden. Sape me Pita nemonapa kero wadeno etepa polaida wano ituwa bolawe ituleidio ewen. \v 15 Ita Iesu me mampelene witapa wadeno polapola eno inalene enene me baiwa simbialen. \v 16 Rawi sawo apana sosou uara aleu kadiwa bedeuwo wanwanlala banlamone Iesu mampe wimon. Tane Iesu aiawa os mampe aleu kadiwa tanamono nomon ita me kerolala uduudu inamon. \v 17 \x + \xo 8.17 \xt Aisaia 53.4\x*Me ema epe dewasana dima peroweta Aisaia wana ulaipalepia baiwa. Aisaia bukawa bedewe ema epe wadi wadiase, \q1 “Me no keromba ita pokamba daitada awanenaubene eunen.” \s1 Mida Iesu wawe alepia rua? \r (Luk 9.57-62) \p \v 18 Tane apana uaraia Iesu enane paneieno me ewamone baiwa wawe alala diamone wanase, “Sosona, nawate doa waiwa dawo antata.” Iesu mo epe diamona rua waa bedewe odane nawane anton. \v 19 Tane mo doa waiwa dawo wimoieno anaana waeuwalala apanawa dea Iesu mampe wisene diene wanase, “Debamana, e na aitona ne waroroa wananteape do lakasantata, mai eepa, dia!” \v 20 Iesu me sipoasane wanase, “Ibou waimompadewantompaa nagau winede, ita do nene itudewantompaa dubu wineio waimoi, tane Apana Otopa mai bolawa da wineipona ita uwawa itupidewae bubualepi, dia.” \v 21 Iesu warorosaia apanawa da wisene me diene wanase, “Tatamba, ne mamana bolena baiwa bauta eneawo anteape me dobonteape muriwa leunteape wineape waroroepa.” \v 22 Tane Iesu leusane diene wanase, “Sa dia, e ne waroronea! Apana bolala waimoia muba sou bolena dobontopu.” \s1 Iesu wadio lawara debama dialeide \r (Mak 4.35-41; Luk 8.22-25) \p \v 23 Iesu aia ema wano dialeno aupe me waa bedewe odeno ita wawe alala warorosane do anton. \v 24 Madiaida bedewe mo mai moina da eteipono lawara debamaia esa osowe tauwadea os wisene epeno waa kadiwa osowe odene monulepona baiwaleidie. Tane Iesu ituleidie. \v 25 Ita wawe alala saidantone Iesu mampe antone wadanamesane waienase, “Tatamba, no saunee inanea, no kerauda os bontataa baiwantitana!” \v 26 Iesu sipoamone wanase, “Dima baiwa saidaitilana? E sumanaila keraulena baiwa epe dewaitilana!” Iesu mo epe diamone aupe enene lawara ita rauwanaga mampo badowa wana dainantopu, ita lawara dialeno sala uduudu dainalen. \v 27 Tane wawe alala ginasa ema ewane memesaidantone waienase, “Me apana dainea? Me wadio lawara ita rauwanaga ruawantoie dainantoi!” \s1 Iesu apana nata bedeuwo aleu kadiwa tanamode \r (Mak 5.1-20; Luk 8.26-39) \p \v 28 Iesu lawara ita rauwanaga dieno aisidene dialeno aupe mo au antoiawo antone doa Galili waiwa dawo bola ebowa Gadara bedewe wimoiena. Sape apana nata bedeuwo aleu kadiwa wanwanlala bo gubauwo waimoia nomone Iesu donsaiena. Mo nata pokawaauida onawaau, sa baiwa mai mida mo mampointa antopua rua, inta sa nuasasanaidalen. \v 29 Mo Iesu ewane siribabantone waienase, “God Otopa, e mai nolaa da no mainimbo wineipona, dia! Kotu walamawa ando wisepi, tane e meneedia no tauma matangelanea baiwa wien, ba?” \v 30 Tane maidana bono uara labantoie leie, \v 31 sa baiwa aleu kadiwa Iesu iririsane waienase, “No atenten e tananea, sa baiwa no menanedia e waaubanewo nonete ane bono sa bedeuwo odate wanta.” \v 32 Ita Iesu mo diamone wanase, “Nolene aitana!” Aleu kadiwa Iesu aiawa ruawantone apana nata emone nomone antoiena bono bedeuwo. Ita bono uara sa daiwa antono doa numamon. \v 33 Bono oniamoia apanawa epe ewane ene weuwane antone bola debama bedewe dima sape segalena ita do apana bedeuwo aleu kadiwa wanwanlala inantona umanawa benemantoie antoie. \v 34 Ita bola debamauwo wanwanlala uduudu mo benemau etane bolau ene Iesu donsapua baiwa antoiena. Ita mo Iesu ewane badowa iririsaiena mo bolau epie alepi. \c 9 \s1 Iesu apana tampa bobopa inasade \r (Mak 2.1-12; Luk 5.17-26) \p \v 1 Ema aupe Iesu waa bedewe odene nawene doa waiwa dawo me wanwamba bolawe alen. \v 2 Ita apana isiwa sou tampa bobopa rasirasi bedewe aine awanene Iesu mampe wimoiena. Iesu mo sumanaibu ewene apana tampa bobopa diene wanase, \bd “Otona nuaeuitaa, e kadia insendabuasan.”\bd* \v 3 Anaana waeuwalala aia ema etane muba gagalontone waienase, “Apana ema gagaloleidia abo me God, sa ipa me God wakadisasade!” \v 4 Tane Iesu mo insaisau atenlene baiwa diamone wanase, “E dima baiwa insaisa kadiwaida inseilana? \v 5-6 E inseilanase ne mai muka da wadapona tane di apana ema diane wanase, ‘E kadia insendabuasan.’ Dauwa e inseilanase kadi insadabua ipa mai emamboido sabamo ewataa rua, dia, sa baiwa ne di ema epe wana, ba? Tane tauma ne ginasa sabamoido dewasapo e ewane ateitana Apana Otopa apa muka wadena kadi insadabuamompaa rua, mai dia!” Sa baiwa Iesu apana tampa bobopa diene wanase, “Enawie nogia wade aitaa duawo!” \v 7 Iesu epe diedio apana ipa inalene enenwisene alen duwe. \v 8 Ita apana uara dima segalena ewane God dauwaida etane baiwa me ebowa wadaposisane sapaidasaiena. Mo God wadaposisaie, ipawa me muka debamaia epe rua apana wanamono eweiena. \s1 Iesu Matiu diedia me warorosapi \r (Mak 2.13-17; Luk 5.27-32) \p \v 9 Iesu bola ema ene aleidie takis manewa tamalala apanawa ebowa Matiu nolawa duwa bedewe wandio ewene diene wanase, “Wine, waroronea!” Me epe etene tauwadea enene Iesu warorosane alen. \v 10 \x + \xo 9.10 \xt Luk 15.1,2\x*Tane Iesu Matiu duwa bedewe nana nadio takis manewa tamalala uara ita do apana ebou kadiwa wawalala wimone Iesu ita wawe alala do awodea nana naie. \v 11 Tane Parisi apanawa isiwa dewa ema ewane me wawe alala diamone waienase, “Dima baiwa e debamala takis manewa tamalala ita apana ebou kadiwa wawalala do nana naie waimoi?” \v 12 Iesu mo epe momoduntoio etamone diamone wanase, “Apana inawaa waimoia doketa mai menamoipona, dia! Tane kerolala doketa saumopia menaidamodio waimoi. \v 13 \x + \xo 9.13 \xt Matiu 12.7\x*God buka bedewe wadi wadiase, ‘Ne menanedia apana nuapare mampe eba eda sauitonuna, e epe dewaitonune aupe pulo ne neonuna. Aia ema ipawaida banusane ita donsane ateitana!’ Ne mai apana dodomanau apamopaa baiwa wineapona, dia! Ne kadi apanawa apamopo God mampentopua baiwa winen.” \s1 Ion wawe alala idi umanawa Iesu waitarasai \r (Mak 2.18-22; Luk 5.33-39) \p \v 14 Ema aupe Ion wawe alala Iesu mampe wimone waitarasane waienase, “No ita Parisi do kainokaino idintitana, tane dima baiwa e waawo alala mai idintoipona?” \v 15 Iesu mo sipoamone wanase, “Mo nainai apanawa odawa dewasaie nainai muri nisolala nisomoio wimoie me do nuaeuntoie nana naie os waimoi, mo mai nuaparentoipe nana idintoipe waimoipona, dia! Mo ideita nana sa nampe waimompo oda dialepi. Tane God walama ituna wisepio mo nainai apanawa mo mampoe banlepue antopuo aupe mo idi dewawa dewasampe waimompa! \p \v 16 Mai apana da gara sanaa kepawa wadepie gara tontawa nagawa itupibodepie popolepi, dia! Ipawa gara sanaa kepawa gara tontawa teinepipundepio naga debamalepi. \v 17 Mai mida wain sanaa wadepie dugiwa tontawa pue etepa mampe dewasaiena bedewe memepie itupio winompa, dia! Epe dewasapia wain dugiwa nanasidepio wain nosepituwapi ita dugi do kadilepi. Tane wain sanaa dugiwa sanaa bedewe memepue itupuo winompa, ita wain dugiwa do euda os winompa.” \s1 Iesu oto iwoa bolena mampe wadio enediwisidede \r (Mak 5.21-43; Luk 8.40-56) \p \v 18 Tane Iesu ema epe wadio Iuswa onioniau apanawa dea me mampe wisene wawa bumpe imimpa emmisilene wanase, “Ne anona taumaida bolen, sa baiwa e wine witaa me osowe ituwo inalepie wampi.” \v 19 Iesu enenwisene me nata antoiena ita wawe alala do waroromoiena. \v 20 Tane i kerola dea osina etepe weuwadio ena 12 diantona do aleidie. Ita me Iesu adiweadiwe wisene garawa moawa os waden. \v 21 Me ema dewasana, ipawa me insenase, “Naita me garawa wirasapa ne inanteapa.” \v 22 Tane Iesu leulene i sa ewene wanase, “Anona nuaeuitaa, eba sumanaia inaen.” Iesu epe wadio tauwadea os i sa inalen. \v 23 Tauma Iesu Iuswa onioniau apanawa duwa bedewe alen. Tane me duwa odene mo dewau rua bo osowe kolago suie do apana ke waio ewamone \v 24 diamone wanase, “E uduudu nolene aitana! Anola di ituleide, mai bolepona, dia.” Mo Iesu epe wadio etane me oiwa wane ene nambe antono \v 25 aupo Iesu i sanaa ituleidiawo alene witapa wadeno ita me enenwisene inawaa wain. \v 26 Tane gagalo ema debamaleno bola sa uduudu eteiena. \s1 Iesu apana nata emau potawa ita do apana dea moawa potawa inamode \p \v 27 Iesu bola sa ene aleidio into apana emau potawa nata me wawe antoie mukantoie waiase, “Dawid Otopa, no nuaparembaite saunea!” \v 28 Iesu du dea bedewe odeno apana emau potawa sa nata warorosane me mampe wimoiena. Ita Iesu mo ewamone waitaramone wanase, “E sumanaitilana ne rua os inalepa, ba?” Mo sipoasane waienase, “Oa Tatamba, no sumanaintitana, mai dia!” \v 29 Tauma Iesu mo emau osowe witapa itune wanase, “E sumanaitena rua manlawo segalepi!” \v 30 Me epe wano mo emau euleno sala eweiena. Ita Iesu mo badowa anaanamone wanase, “Dima manlawo segalena umanawa mai apana da diamona, dia!” \v 31 Tane mo ene antone gagalo ema bola debama bedewainta debamasaiena. \v 32 Apana ema nata antoioma apana isiwa sou moawa potawa banlene Iesu mampe wimoiena. Me mai gagalolepia rua, ipawa aleu kadiwa me bedewelene wandie. \v 33 Tane Iesu aleu kadiwa taneno nosene aleno ita apana moawa potawa sa gagalolen. Apana uduudu dewa ema ewane memesantone waienase, “Dewa ema pokawaa epe rua no mai Israel bedewe segalepono ewapona, dia!” \v 34 \x + \xo 9.34 \xt Matiu 10.25; 12.24; Mak 3.22; Luk 11.15\x*Tane Parisi apanawa wane waienase, “Me kadi mamba Seitan mukawa mampe aleu kadiu apana bedeuwo waimoia tanamodio nomoie antoi.” \s1 Irai debamaidalen mida uwauwantopona umanawa Iesu wade \p \v 35 \x + \xo 9.35 \xt Matiu 4.23; Mak 1.39; Luk 4.44\x*Iesu bola kerakera ita debamau uduudu bedewainta alene gagalo duwa bedewe waeuwaleidie. Ita Gagalo euda God gonaawa umanawa amonaleidie, do kero ita poka daitada etaetalala inamodie. \v 36 \x + \xo 9.36 \xt Mak 6.34\x*Iesu apana uaraia sape ewamone nuapareuidalen. Ipawa mo ewaewau nuabolala mai eda sauntopona rua, sipsip onioniausiawaia ruau waimoie. \v 37 \x + \xo 9.37 \xt Luk 10.2\x*Ita Iesu mo ewamone wawe alala diamone wanase, “God iraiwa naune mauraidalene winede, tane uwauwantopua apanawa nataidanton. \v 38 Sa baiwa e irai apanawa mampe rauparitane iririsano me nolawa apanawa waaubamopio antopue me iraiwa naune winedia uwauwantopue auwepu.” \c 10 \s1 Iesu aposel sonabamode \r (Mak 3.13-19; Luk 6.12-16) \p \v 1 Iesu wawe alala 12 apamono me mampe wimoieno muka wanamona aleu kadiu apana bedeuwo waimoia tanamompaa baiwa, do apana kerolala ita poka etaetalala uduudu inamompaa baiwa. \v 2 Ita Iesu mo ebou Aposel wane itun, ebo ema ipawaida ipa waaubalala. Mo ebou ipa ema: Saimon, ebowa da waia Pita, me wamba Endru, Sebedi obampa Iems Ion nata, \v 3 Pilip ita Batolomiu, Tomas ita takis manewa tamalala Matiu, Alpias otopa Iems, Tadeus, \v 4 Saimon, me Selot apanawa sou dea, mo Rom gabemaniwa Israel epue antopua baiwa onantoia, ita do Iudas Iskariot, mida Iesu laga mampe nanalepia. \s1 Iesu wawe alala nolau baiwa waaubamode \r (Mak 6.7-13; Luk 9.1-6) \p \v 5-6 Iesu wawe alala 12 sa waaubamodie diamone wanase, “Aitana Israel apanawa mampo, mo sipsip rebalala ruau waimoi. Tane mai bola daitada bedeuwo wanwanlala mampo, ba Samaria bolau bedewe aitana, dia. \v 7 E aitonune gagalo ema benemaitonune wanunase, ‘God gonaawa maidalen.’ \v 8 Ita do apana kerolala inamona, bolala ina wanamona ita kito wadawadalala eumona, do aleu kadiu apana bedeuwo tanamono nomopue antopu. E God sauwa eubu uduudu di otamolana, sa baiwa di nolaitane aitana, mai nola sa dewasailana malesawa iririwaitana. \v 9 E ala baiwa mai mane da, \v 10 \x + \xo 10.10 \xt 1 Korint 9.14; 1 Timoti 5.18\x*ba petala, garala da, ba koinala wadana, dia, ita sendorola mai taumona, uduudu emonatuwapi. Ita nitu sa uduudu mai nuabolawaitana, ipawa nola dewalala apanawa nitu uduudu menamodia mampolepituwapio wadapu. \p \v 11 E bola debama ba bola kerauda bedewe odonune sape apana dodomana euda wandia banusane donsane me do wainaboe, nolala dialepio tauma ene aitana. \v 12 E du dea bedewe odonune sau euda itune wanase, ‘Euda du ema bedewe winepi!’ \v 13 Naita apana du sa bedewe nuaeu do mampolepua e God sauwa euda mo mampo ituno winakasalepi, tane mo e mai mampolepua sau auwawa e walana leusane wadana. \v 14 \x + \xo 10.14 \xt Aposel 13.51\x*Tane mida e mai banlalepuo duwo odana ba e gagalola mai asisusapua, bola sa ene aitonune popokau e wala osowe winedia uwakokosane ene aitana. \v 15 \x + \xo 10.15 \xt Matiu 11.24; Bumpai 19.24-28\x*\x + \xo 10.15 \xt Luk 10.4-12\x*Ne ulaipa dialedina, bola Sodom ita Gomora kotu walamawe pokawa etapu. Tane e bola dawo aitile wileilano bola sa apanawa dabualeie eleia matangelau rebarebaida osouwolepio poka etaidasapu, mai Sodom ita Gomora apanawa ruau!” \s1 Iesu wawe alala poka donsampaa gagalowa \r (Mak 13.9-13; Luk 21.12-17; 12.2-9) \p \v 16 \x + \xo 10.16 \xt Luk 10.3\x*“Asisuneana! Ne e sipsip ruau elo onawaau bedeuwo waaubaledina. Sa baiwa insaisala euda dodomana ita etela euda molaaisiwa waina. \v 17 \x + \xo 10.17 \xt Mak 13.9-11; Luk 12.11,12; 21.12-15\x*Apana mampo insaisala wadaaubala ewanadewaitana, ipawa mo wadalepue kotulepu ita gagalou dubu bedewe epapuialepue matangelalepu. \v 18 E ne waroroneilana baiwa mo e wadalepue banlalepue apana debamau ita warere mampo aitane kotuitana. Tane ema epe segalepia e Gagalo euda mo ita uwa daitada apanawa mampo amonaitano etapua baiwa. \v 19 Mo e wadalepue kotulempo mai inguguraitane insenase, ‘No tauma ambi wate inantata?’ Tane walama sawo e dima wapona God e saulepio ateitanatuwapi. \v 20 Ipawa mai e eba gagaloitana, dia, tane Mamala Aleupa kakaiwa e bedelawo gagalolepio etapu. \p \v 21 \x + \xo 10.21 \xt Mak 13.12; Luk 21.16\x*Apana muba wanwambuida ita tatatauida dabuamopue kotu apanawa mampomopuo kotumopue bomopu. Ita mamamau obampuida dabuamopuo kotu apanawa mampontopu bomopua baiwa. Ita obampu gombauida mampo dewa ipa deawaa dewamopue dabuamopuo kotu apanawa mampomopuo kotumopue bomopu. \v 22 \x + \xo 10.22 \xt Matiu 24.9; Mak 13.13; Luk 21.17; Matiu 24.13; Mak 13.13\x*E ne wanawoitilana baiwa apana uduudu e nibualepu. Tane me mida poka saiwa ema bedewe badowa enompe ompa osowe wisepia, me inaida donsapie inalepi. \v 23 Bola dea bedewe apana e kadilempa e tauwadea bola sa ene bola da bedewe aitane nolaitana. Ne ulaipa dialedina, e mai nolala dewasane Israel bolawa uduudu diasanuno Apana Otopa leulepi wisepi. \p \v 24-25 \x + \xo 10.24-25 \xt Luk 6.40; Ion 13.16; 15.20\x*\x + \xo 10.24-25 \xt Matiu 9.34; 12.24; Mak 3.22; Luk 11.15\x*Oto girumala me mai waeuwa apanawa rua, dia, tane me ipa waeuwa apanawa atowe wande. Do nola dewalala me mai mida wadio nolawaleidia rua, dia, me debamawa atowe wande. Tane ando oto girumala me waeuwa apanawa ruawalepi, ita nola dewalala me mida wadio nolawaleidia ruawalepi, sa ide. Ne ipa du apanawa rua wainedina ita e ne atonawo. Apana ne ebona kadi mamba ebowa Belsebul itune wakadisaneiena, tane e ne atonawo wainilana mo ebola rebareba ambi teamopue wakadisalepu? \p \v 26 \x + \xo 10.26 \xt Mak 4.22; Luk 8.17\x*Apana mida e wadabualeia mai sauitana, ipawa nitu uduudu tauma weregalala ando sabamontopu ita nitu niabolala uduudu atentopu. \v 27 Sa baiwa dima werego dialedina e sapa bedewe gagalowaitana ita asibenebenemala mampe dialedina sabamo wano apana uduudu etapue atentopu. \v 28 E emalawoala apanawa kadilepua baiwantompo mai sauitana, dia. Mo ete bosapua mukawa wadeiena, tane aleu mo mai bosapua rua, diaida. Tane me mida ete ita aleu do bola kadiwaida bedewe kadimopia me os sawaitana. \v 29 Apana e wadabualempo aiana ema insena: E nene kerakera nata mane nepa dubawa dea mampe gimaraitana rua. Nene sa mai uwataubu, dia, tane Mamamba nene uduudu insamodituwade. Mai nene dea da di boleipona, dia, God insaisawa rua os segaleide. \v 30 Do e uwala imba uduudu ipa wisialala winei, sa ipawa God e inawala uduudu oniedidewaleide, mai dima da me atensia di segaleipona. \v 31 Nene kerakera God insamodie oniadewasamode, tane e ipa debamawaida God nuawea, mai nene kerakera ruau. Me e oniadewasaledia baiwa mida e kadilepua mai sauitana, dia. \p \v 32 Mida apana emalawoasaia danauwo ne ebona wadaposisapie wapiase, ‘Ne ipa Keriso mampea,’ ne do ando uboo Mamana danawe wape wapaase, ‘Me ipa ne mainawoa.’ \v 33 \x + \xo 10.33 \xt 2 Timoti 2.12\x*Tane mida apana danauwo ne lagana wadia, ne do me wakoasape dabuasapa uboo Mamana God danawe.” \s1 Iesu baiwa empuempu segaleide \r (Luk 12.51-53; 14.26-27) \p \v 34 “E inseilana ne tawo osowe wanwan euda obasa wadane winen, ba? Dia, ne mai wanwan euda obasa wadape wineapona, ne ona wadane winen. \v 35 Ne winena apana empuempusapaa baiwa. Ita ando oto me mambaida emalawoasapi, oto iwoa me inawaida emalawoasapi, tawabina me nemonapaida emalawoasapi. \v 36 Apana meba gombawaida, do wanwambaida, weaweanapaida mo mida me duwa bedewe waimoia me emalawoasapu. \p \v 37 Apana mida ne nuawadawadanedie, tane mamba ita inawa nuawadawadaidamodia, me ipa mai euda ita ne mainawo wimpie waroronepi, dia. Deawaa, mida ne nuawadawadanedie, tane otopa ba anoopa nuawadawadaidasadia, me ipa mai euda ita ne mainawo wimpie waroronepi. \v 38 \x + \xo 10.38 \xt Matiu 16.24; Mak 8.34; Luk 9.23\x*Apana mida mai meba korosiwa awaneipe tane di ne waroronepia menasadia, me ipa mai euda ne waroronepie simbianepi, dia. \v 39 \x + \xo 10.39 \xt Matiu 16.25; Mak 8.35; Luk 9.24; 17.33; Ion 12.25\x*Mida meba inawawa wadediitudedia me inawawa rebasapi, tane mida inawawa edie ne bainaleidia, me ipa inaida donsapi.” \s1 Keriso nola dewasaia uneu gagalowa \r (Mak 9.41) \p \v 40 \x + \xo 10.40 \xt Luk 10.16; Ion 13.20; Mak 9.37; Luk 9.48\x*“Mida e wadalene mampelena me ipa ne wadanene mampesade, tane mida ne wadanene mampesadia, me mida ne waaubanena wadene mampesade. \v 41 Apana mida God perowetawa wadene mampesadia, ipawa me ipa peroweta, apana sa peroweta unewa wadepi. Ita mida apana God mampe dodomanalena dewa euda dewasadia apanawa wadedie mampesadia, ipawa me God mampe dodomanalena apanawa, me apana sa dodomana euda unewa wadepi. \v 42 Ne ulaipa dialedina, apana mida esa utepie ne wanawo alala bedeuwo dea da kerauda wanepia, ipawa apana sa ne wanawo alala, me ideita unewa wadepi, mai dia.” \c 11 \s1 Ion Babatutu warorowa waaubamodio Iesu mampe antoi \r (Luk 7.18-35) \p \v 1 Iesu wawe alala 12 waeuwamono dialeno aupe bola sa ene bola maida Galili bedewainta waeuwalepie ita God aiawa amonalepia baiwa alen. \p \v 2-3 Ion dibura bedewe wandie Iesu dima dewasadio umanawa etene me wawe alala waaubamono anton Iesu waitarasapua baiwa. Mo me mampe wimone wane waienase, “Ion waitarawa ema epe: ‘E ipa mida God sauawalena wisepona wien, ba no apana da onioniawantonte wainento wisepi?’” \p \v 4 Mo Iesu epe waitarasaieno etene sipoamone wanase, “Leuitane aitane, dima ne gagalowantene dewamodino ewamole ita etamolana Ion benemawasano etepi. \v 5 \x + \xo 11.5 \xt Aisaia 35.5,6; Aisaia 61.1\x*Me ema epe diana: Apana emau potantona euntone sala ewei, apana tampu bobopu inantone antoi, kito wadawadalala inantoie etepu euntoio waimoi, mo asiu potantoia inantoie gagalo etei, ita do apana bontoia inantoie inawaa waimoi. Ita Gagalo euda nuaparelala mampo benemantoio eteie waimoi. \v 6 Ita do Ion ema epe diano etepi: Me mida ne sumanainaleidie mai ne insakoaneipe sumanaiwa oauaraleipono omeipona, me ipa nuaeuwa apanawa wande.” Iesu epe diamono mo ene leuntone antoiena. \p \v 7 Tane mo antono aupe Iesu Ion umanawa apana diadewasamone wanase, “E dima ewaewa baiwa Ion Babatutu mampe sala makowa bedewe aiten? E auni asiwa lanunu tepasadio ewaewawa awa aiten, ba? \v 8 Ba dewa dainea ewaewa baiwa nolene aiten? E apana garawa eubu taumodie benaleidi wandia ewaewawa awa aiten, ba? E walamala di diasaile apana epe ruau sala makowa bedewe banumoile leilana. Apana garau eubu taumoie benadewadewantoie mauraidantoie waimoia bolau eudida bedewe waimoi, mai sala makowa bedewe waimoipe leipona, dia. \v 9 Dianeano etapo, e dima awa sala makowa bedewe aiten? E peroweta ewaewawa awa nolene aiten, ba? Ne dialedina, e peroweta ewaewawa awa nolene aitena, sa ipa sa e ewalana, ipawa sala makowa bedewe God perowetawa wandio ewalana. Tane me ipa sa peroweta uduudu onapolene debamalen. \v 10 Ita Ion umanawa buka bedewe girumalena God wadi wadiase, \q1 ‘Ne gagalona benemala apanawa bauta wapaaubepo e intaa deaitopasapio eulepie winompa e baia.’ \m \v 11 Ne ulaipa dialedina, apana uduudu mapo ita tauma gamomoia bedeuwo Ion ipa debamawaida segalene wande, mo uduudu onapolen. Ion bautalene wisena walamawe me ipa debamawa, tane mo sumanailala eboeboua ita ebousiawaia mida tauma God gonaawa bedewe odeia ita ando odompa mo ipa debamaidantopuo Ion atouwolepi. \v 12 \x + \xo 11.12 \xt Luk 16.16\x*Ion Babatutu segalena walamawe ita tauma apana rubusaia God gonaawa kadisape ita muba mukau mampe oniepona. \v 13 Mapo ita Ion walamawe peroweta uduudu ita anaana bukau Ion umanawa waie. \v 14 \x + \xo 11.14 \xt Matiu 17.10-13; Mak 9.11-13\x*E dima buka bedewe Ion umanawa wadia ruawaitana menalempa, ne tauma dialedina: Ion ipa Elaia, mida apana waia wisepona, tauma wisen. \v 15 Mida asiwa wineipono aia ema eteipe atenleipona!” \p \v 16 Ita Iesu asisulala diamone wanase, “Walama ande apanawa umanau ambi wapo ateitana, mida dewau rua dewantoie waimoi? Mo seda kerakera ruau maket bolawe waimoie sosou diamoie waiase, \v 17 ‘No nuaeuwa odawa bedewe e baila kolago suitano e nuaeuitape biaitapona dabuaitene di wainile! Ita walama dawo no nuaparepare sasawa sasantite antitano e nuala parelepono ke wapona dabuaitene di wainile!’” \v 18 Iesu gagalo babawa ema mampe Ion me nata nolau umanawa apana diadewasamone wane wanase, “Ion Babatutu e manlawo wisena saulepona baiwa ita me wain nasasia wandie do nana idileidie wandie nolaleide. Ita e mai me nolawa bedeweitapona, dia, tane wadabuasaile wailanase, ‘Me bedewe aleu kadiwa wandio nolaleide.’ \v 19 Ita Apana Otopa e manlawo wisene nana ita wain namodie wandio e me wadabuasaile wailanase, ‘Me kainokaino wain ita nana namode, nana os insaisau insamodie no bedembo wandi leide. Me takis manewa tamalala ita kadi daitada dewalala sou wande!’ Mo mida aten insaisawa eueuwa osowe ituie dewasaia waeuwa daitada eteie bedeuwo ulaipa waeuwawa atendewantoie waimoi, ita dainea laga waeuwawa mo etadabuasaie ei.” \s1 Iesu bola isiwa kotubu umanawa wade \r (Luk 10.13-15) \p \v 20 Bola isiwa bedeuwo Iesu ginasawa uaraia dewasana mai bola isiwa bedeuwo rua. Ita bola sa apanawa Iesu ginasa dewamona eweiena tane mai insaisau leusape kadiwa epona, dia. Sa baiwa Iesu mo bolau kotuwa gagalowa wane wanase, \v 21 “Ne dialedina, e Korasin ita Betisaida apanawa kadi rebarebaida donsane pokawa etaidasana! Ginasa pokawaau e bolalawo dewamoieno ewamole mai sumanaitape God mampe dodomanaitapona, dia. Naita ginasa pokawaau e ewamolana rua Taire ita Saidon apanawa ewamopono mo mapo kadiu bedewe insaisau leusape dodomanantopona. Ita mo kadiu epona eueuwa dewasaipe garau kadiu taumoipe isana totontoipe nuaparentoipe waimoipona. \v 22 Kotu walamawe Taire ita Saidon apanawa matangelau pokawa etapu, mai dia. Tane e Korasin ita Betisaida apanawa kotu walamawe matangelala rebarebaida osolawolepio poka etaidasana, mai Taire ita Saidon apanawa ruau. \v 23 \x + \xo 11.23 \xt Bumpai 19.24-28\x*E Kapeanaum apanawa inseilana kotu walamawe e ionoidoitane uba tampe wilene kotu matangelawa mai donsane wadana, ba? Diaida, e aubalepuo bola kadiwaida bedewe iane aitane poka etonune wanlempa. Ginasa e bedelawo segantoia bola Sodom bedewe segantopono mo insaisau leusape kadiwa epona ita God mo bolau mai kadisapona, ideita winakasalepona. \v 24 \x + \xo 11.24 \xt Matiu 10.15; Luk 10.12\x*Ne dialedina, kotu walamawe Sodom apanawa poka etapu, tane e ipa poka debamawaida etana!” \s1 Iesu wadiase, “Mainawo winlene bubuaitana!” \r (Luk 10.21-22) \p \v 25 Walama sawo Iesu wane wanase, “Mako, e uba ita tawo onioniau mamba wainiana. E gonaa umanawa ita mukaa ita atena uduudu ne mainawosaano apana girumantoie aten debama wadeie asowawantoie waimoia mampo weregasaiano mai atentoipe waimoipona, dia. Tane otooto kerakera insaisau oauara mampo sabamosaiano atenidantoie waimoio nuana eudidaleide. \v 26 E insaisaa euda meneedio rua dewasaiana baiwa ne wadaposiedina. \p \v 27 \x + \xo 11.27 \xt Ion 3.35; Ion 1.18; 10.15\x*Dewa uduudu onioniau mukawa ne Mamana mampe winedia mainawosano oniamodina. Tane mai mida da ne ateineapona, dia, Mamamba os ne ateinen. Ita mai mida da Mamamba atensaipona, dia, tane Otopa os me atensadio wande. Ita mo mida me sonabamodia do Mamamba atensaie waimoi, ipawa Otopa mo mampo sabamosano atentoiena. Tane apana da dia. \p \v 28 E uduudu poka etaetala ita sai enaleio awaneilana ne mainawo winlena ita ne e saila wadaaubepo bubuaitana. \v 29 Ne dewana wadane ruanaitana ita ne mainawo aten wadana, ipawa ne ipa molaaisiwa ita etena aiaisiwa. Ne mainawo winlene ita e wanwanla bedewe bubua donsana, \v 30 ipawa ne warorona nolawa mai saiwa, ita dima ne enalepo awanena ipa tekateka, e awanena rua os.” \c 12 \s1 Sabat walamawa waitarawa \r (Mak 2.23-28; Luk 6.1-5) \p \v 1 Ema aupe Iesu Sabat walamawe nana wit iraiwa bedewainta aleidie. Me wawe alala omanatomono wit ampuiantone ipawa namoio \v 2 Parisi apanawa mo ewamone Iesu diane waienase, “Dima baiwa e waawo alala Sabat walama bedewe wit ampuiantoie nai? Dewa sa no anaanamba kakaisan!” \p \v 3 \x + \xo 12.3 \xt 1 Samuel 21.1-6\x*Mo epe waio Iesu etamone diamone wanase, “E Dawid dudunawa wisiaitene ateiten, ba dia? Dawid sosowa do omanatomono me dima dewasan? \v 4 Dawid God duwa bedewe odene bured kakaila winamoia wadene ita sosowa do naiena, tane bured sa ipa pirisi os nanala anaana wadia rua. \v 5 E anaana bukawa bedewe wisiaitene ateiten, ba dia? Pirisi mida Sabat walamawe God duwa bedewe nolantoia do Sabat anaanawa ampuiasai, tane mo epe dewasaia mo mai kadiwa wawuwa wadeipona, dia. \v 6 Ne dialedina, apana debamawaida dea ipa mape, me mai God duwe nolantoia apanawa ruau, dia. \v 7 \x + \xo 12.7 \xt Matiu 9.13\x*God buka bedewe wadi wadiase, ‘Ne menanedia apana nuapare mampe eda sauntompa, e epe dewaitonune aupe pulo ne neonuna.’ E aia ema ipawaida atendewaitapono e mai apana eubu dodomana di wawumopona.” \v 8 Iesu Dawid gagalowa wane diasane meba umanawa diadewasamone wanase, “Apana Otopa Sabat walamawa mambaida, me os oniede.” \s1 Iesu apana witapa bobopa inasade \r (Mak 3.1-6; Luk 6.6-11) \p \v 9 Iesu mo emone gagalo duwa bedewe odene alen, \v 10 sape apana witapa bobopa wandie. Apana isiwa sape waimoia menamodia Iesu dima dewasapikadisapio ita me wawusapu. Sa baiwa mo Iesu waitarasane waienase, “No anaanamba ambi wade, Sabat walamawe kerolala inasata, ba dia?” \p \v 11 \x + \xo 12.11 \xt Luk 14.5\x*Iesu mo waitarau eueuwa mampe sipoamone wanase, “Apana dea e bedelawo sipsip me gamosadia Sabat walamawe don bedewe omepe alepono me sipsip sa tauwadea teinepaposidepona, ba dia? \v 12 Tane apana ipa debamawaida mai pue rua! Sa baiwa Sabat walamawe dodomana no dewa euda dewasate apana saumota.” \p \v 13 Tauma Iesu apana witapa bobopa diene wanase, “Witaa aubea!” Iesu dima diena rua me witapa aubeno ita eulen witapa da rua. \v 14 Sape Parisi apanawa dewa ema ewane nuau kadileno nomone antone ita Iesu bosapua baiwa inta banusaiena. \s1 Iesu meba nolawaida umanawa wade \p \v 15 Iesu mo insaisau atenlene emone aleidio apana uara me warorosaiena ita me kerolala uduudu mo bedeuwo inamon. \v 16 Tane Iesu mo badowa anaanamona me umanawa mai wapue sabamosapu me mida, dia. \v 17 Me epe dewasana dima peroweta Aisaia gagalolena ideita ulaipalepia baiwa. God Aisaia bukawa bedewe girumalena ema epe wadi wadiase, \q1 \v 18 \x + \xo 12.18 \xt Aisaia 42.1-4\x*“Ewana, apana ema ipa ne nolana dewalala mida ne sonabena. Me ipa ne nuawadawadana Otopaida, ne nuana eudidalen me mampe. Ne Aleuna kakaiwa wapaaubepa me osowe iepio apana daitada mampo kotu gagalowa wapio etapu. \q1 \v 19 Me mai apana do wawantopu ita mai bola bedewainta aiawa mukama mampe gagalolepio apana etapu, dia. \q1 \v 20 Me auni asiwa tewapia baiwaleidia mai ampi pundepi ita siwa keraudaida idia mai supibolepi, dia. Me epe nolalempe waimpo ideita kotuida walamawe uduudu dodomanalepi. \q1 \v 21 Uwa daitada apanawa me ebowa mampe me baiwantopu.” \s1 Mo Iesu wawusai me aleu kadiwa mukawa mampe nolaleide \r (Mak 3.30; Luk 11.14-23) \p \v 22 Ema aupe mo apana dea banlene Iesu mampe wimon. Apana sa ipa emawa ita moawa potawa, ipawa me bedewe aleu kadiwa wandie. Ita Iesu me ewene inasano gagalo wan ita do sala ewen. \v 23 Apana uduudu ginasa ema ewane memesantone waienase, “Apana ema dauwa Keriso, Dawid Otopa God sauawalena, ba?” \p \v 24 \x + \xo 12.24 \xt Matiu 9.34; 10.25\x*Parisi apanawa aia ema etane waienase, “Iesu meba mai epe nolalepia rua, dia. Tane me aleu kadiu mambu ebowa Belsebul mukawa mampe aleu kadiu apana bedeuwo waimoia tanamodio nomoie antoi.” \p \v 25 Iesu mo insaisau atenlene diamone wanase, “Naita bola debama dea apanawa mai insaisau dealepia mo ona maepue wanwambu kadiidasapu. Bola ba dan dea mai insaisau dealepia mo ona maepue wanwambu kadiidalepi. \v 26 Epe rua deawaa, naita Seitan me sowa nata mai insaisau dealepio sowa tanepia me gonaawa mai winakasalepi, dia. \v 27 E wailanase ne Belsebul mukawa mampe aleu kadiu tanamodina. Sa baiwa tauma ne e epe waitaraledina: E warorola muka dainea mampe aleu kadiu tanamoio nomoi? Mo atembu waimoi, mai mida da aleu kadiu Seitan mukawa mampe tanamoipona rua, dia. E mo waitaramono nolantoia umanawa diadewasalepuo atendewaitane malaitana. \v 28 Ne God mukawa mampe aleu kadiu tanamodino nomoie nambentoia ewaewawa sabamo God gonaawa e manlawoleno koasailana. \p \v 29 Apana kasawogala duwa bedewe mai apana poiwaa reba odepie puraiwawa otamopia rua, dia. Tane me ideita apana kasawogala bauta taupidoe muriwa puraiwawa duwa bedewe winamoia otamopia rua. \p \v 30 \x + \xo 12.30 \xt Mak 9.40\x*Mo mida mai ne bainantoipe nolanantoipona mo ne onana apanawa waimoi. Ita mo mida mai ne sauneipe sipsip waimoi laia auwamoipe gonaana bedewe aimoipona, mo ipa sipsip tanamoio deaantoia apanawa. \v 31 Ne dialedina, God kadi uduudu, ita do me wakadisasaia insepidabuasapia rua. Tane me mida Aleu kakaiwa wakadisasadia God mai apana sa kadiwa insepidabuasapi, diaida. \v 32 \x + \xo 12.32 \xt Luk 12.10\x*Me mida Apana Otopa wadabuasadia me kadiwa God insepidabuasapi. Tane apana mida Aleu kakaiwa wadabuasadia me kadiwa winakasala, tauma ita walama ompa osowe God mai insepidabuasapi, diaida!” \s1 Iesu ia naunauwa gagalowa babawa waeuwaleide \r (Luk 6.43-45) \p \v 33 \x + \xo 12.33 \xt Matiu 7.20; Luk 6.44\x*“Ia inidewaleidia naunauwa euda os naupi, tane ia inikadileidia naunauwa kadiwa naupi. E ia sa ipawa naudia mampe ewane ateitana ia sa euda ba kadiwa. \v 34 \x + \xo 12.34 \xt Matiu 3.7; 23.33; Luk 3.7; Matiu 15.18; Luk 6.45\x*E ipa mota obampa kadiuida, e ambi gagalo euda wana? Dima apana nuawe sanaleidio wineia me moawe nosedio wade. \v 35 Apana euda nuawe euda sanaleidio wineia euda wadio nosede, tane apana kadiwa nuawe kadiwa sanaleidio wineia kadiwa wadio nosede. \p \v 36 Ne dialedina, kotu walamawe apana uduudu aia kerauda ita debama rebareba waia kotuwantopu. \v 37 Ne epe wadina, ipawa e eba aiala enepie kotulepi, ita do deawaa eba aiala enepie inalepi.” \s1 Apana Iesu ginasawa waitarawantoi \r (Mak 8.11-12; Luk 11.29-32) \p \v 38 \x + \xo 12.38 \xt Matiu 16.1; Mak 8.11; Luk 11.16\x*Mape Parisi ita anaana waeuwalala isiwa Iesu diane waienase, “Debamamba, ginasa dewasawo ewate atentata e ulaipa God mukawa wadaana!” \p \v 39 \x + \xo 12.39 \xt Matiu 16.4; Mak 8.12\x*Iesu sipoamone wanase, “Ande apanawa kadiuida ewanuaula waimoi. Mo menamodia ne ginasa da dewasapo ewapua iririwantoi. Tane ne mai mo iririu ruawantape ginasa da dewasapo ewapu, dia. Tane eueuwa dea os mo bedeuwo segalepio ewapu, sa ipa dima mapo Iona mampe segalena rua deawaa segalepi. \v 40 \x + \xo 12.40 \xt Iona 1.17\x*Iona owa moia debama bupa bedewe walama ita tadina natadea waina rua deawaa Apana Otopa walama ita tadina natadea bo nagawa bedewe winepi. \v 41 \x + \xo 12.41 \xt Iona 3.5\x*Iona God benemawa Niniwe apanawa diamono etane mo kadiu bedewe insaisau leusane God mampe dodomananton. Kotu walamawe mo dewa euda sa dewasaiena mampe walama ande apanawa kotulepue mala debama osolawo itupu. Ipawa tauma dea debamawaida, mai Iona rua, manlawo wisene gagaloleidio mai baiwaitipona, dia. \v 42 \x + \xo 12.42 \xt 1 Kin 10.1-10\x*Bola Seba warerewa iwoa nowa dawoido enenwisene alene Israelwa warereu Solomon atemba gagalowa etepia baiwa mampe wisen. Me mai atemba gagalowa sa dabuasape epona, dia, me wadene mampesan. Kotu walamawe me dewawa euda sa dewasana mampe walama ande apanawa kotulepie mala debama osolawo itupi. Ipawa tauma dea debamawaida, mai Solomon rua, manlawo gagaloleidio tane e mai baiwaitipona, dia.” \s1 Aleu kadiu gagalowa \r (Luk 11.24-26) \p \v 43 Ita Iesu gagalo da diamone wanase, “Aleu kadiwa apana bedewe wandia edie nosedie sala dainala bedewe bubuadewalepia bolawa banusadie aleidie, mai donsaipona, dia. \v 44 Ita meba insaisaleidie insediase, ‘Ne bubua bolawa banusanalewantena baiwa leuntape du enawo anteape wainepina.’ Me leuleidie du sa bedewe odedie du kulontono teadewasala di winedia ewedie bedewe wampidewalepia menasade. \v 45 Tane me menasadia aleu kadiu 7 da kadiuida, mai me meba rua, do sape wampu. Me au aleidie banlamodio wimoie du sawo waimoie du apanawa dewasaio wanwamba kadiidaleide, mai bauta aleu kadiwa dea os me duwa bedewe wandie nolaleidia rua. Tane epe rua deawaa walama ande apanawa mampo segalepi.” \s1 Mida Iesu gombawaida waimoi? \r (Mak 3.31-35; Luk 8.19-21) \p \v 46 Iesu apana uara mampo gagaloleidio me inawa ita wanwamba wimone pewa eneie onieia me mampe gagalontopona. \v 47 Ita apana dea mo umanau Iesu diene wanase, “E inaa ita wanwana pewa enei menamodia e do gagaloitana.” \p \v 48 Tane Iesu sipoasane wanase, “Mida ne inana ita waiwaina?” \v 49 Me epe wane wawe alala enitumone wanase, “Mo ipa ne inana ita waiwaina waimoi, \v 50 ipawa mida ne Mamana uboo wandia insaisawa dewasaia, mo ipa ne waina, weanana ita ne inana.” \c 13 \s1 Iesu lawuru naumba gagalowa babawa waeuwaleide \r (Mak 4.1-9; Luk 8.4-8) \p \v 1 Walama sa deawaawo Iesu du bedewe wandie ene nosene alene doa Galili tampe aisidene waine waeuwaleidie. \v 2 \x + \xo 13.2 \xt Luk 5.1-3\x*Tane me sape waeuwaleidio apana uaraia wimone Iesu enane panane asisusaie. Me enape waeuwalepona bolawa dia baiwa waa bedewe odene waine waeuwaleidio apana ududu wimoiena esa tampe eneie asisusaie. \v 3 Ita Iesu gagalo babawa uara mampe apana waeuwamodie wadiase, “Irai apanawa dea lawuru naumba aimopia baiwa nosene alen. \v 4 Ita me lawuru naumba laraimodio isiwa into nonosinton ita nene wimone ennaantoiena. \v 5-6 Naumba isiwa siara bedewe nomone tauwadea teponton, tane siara uduudulena baiwa waapa mai iapona, dia. Ita omo idia walamawe tepolala sa imono rorontonatuwaiena. \v 7 Lawuru naumba da laraimono gedara kaigawara bedewe nomone gedara do inintone wimone gedara lawuru tauboiamono ipawa mai teamopona, dia. \v 8 Tane naumba da irai dogowa euda osowe nomone inintone naunadewanton, naumba isiwa ipawa 100, isiwa 60 ita isiwa 30 naumoiena.” \v 9 Ita Iesu gagalowa diasapia baiwaleidie wanase, “Mida asiwa wineipono aia ema eteipe atenleipona!” \s1 Dima baiwa Iesu gagalo babawa mampe waeuwaleidia gagalowa \r (Mak 4.10-12; Luk 8.9-10) \p \v 10 Wawe alala Iesu mampe wimone waitarasane waienase, “Dima baiwa e gagalo babawa mampe apana diamoiana?” \p \v 11 Ita Iesu mo diamone wanase, “God gonaawa benemawa ipawaida wadenitudena e os manlawo sabamoleidio ateitile wainilana. Tane mo mida me gonaawa adiwe waimoia mampo mai sabamosaipono atentoipona, dia. Tane mo mampo gagalo babawa waeuwa os nosedio etei. \v 12 \x + \xo 13.12 \xt Matiu 25.29; Mak 4.25; Luk 8.18; 19.26\x*E God aiawa eteilana mampe asisudewaitane me aiawa wadane manlawosano winakasalempa. Apana mida God aiawa debamasane wadene mampesana, God me osowesapie debamasapie wanepio mauraidalepi. Tane me mida God aiawa keraudaida karami rua wadene mampesana, God me mampe keraudaida sa wadepiaubepio di wampi. \v 13 Ema girumalena baiwa ne gagalo babawa mampe mo diamodina. Buka bedewe epe wadi wadiase, \q1 ‘Mo dewa ewompa, tane mai ewompe atendewantompa, dia, do gagalo etompe, tane atensasia di waimompa.’ \m \v 14 Mo dewau bedewe dima peroweta Aisaia bukawa bedewe girumalena tauma ulaipaleide. Aisaia bukawa bedewe girumalene wadiase, \q1 ‘E etonune ita etonuna, tane mai ateitana, dia. \q1 E ewonune ita ewonuna, tane mai ewana, dia.’ \m \v 15 Mo epe dewantoia, ipawa mo nuau potalen, ita mo asiu enenboden ita do emau potalen. Mo emau ewepie ita asiu etepia sawa, do nuau insepie ita insaisau leusapuo ne inamopaa sawa epe segalen mo mampo.” \p \v 16 \x + \xo 13.16 \xt Luk 10.23,24\x*Tane Iesu wawe alala mampo wane wanase, “E God sauwa euda wadale nuaeuitilana, ipawa e emala ewede ita asila etede. \v 17 Ne ulaipa dialedina, peroweta ita apana eubu dodomanau uara menamona dewa pokawaau e ewamoile ateitilana rua ewamope atentopona, tane dia, mo ewasasia di waimoie. Ita do menamona dima e etamoile ateitilana rua etamope atentopona, tane dia, etasasia di bontoiena.” \s1 Lawuru naumba gagalowa babawa ipawaida Iesu waeuwamode \r (Mak 4.13-20; Luk 8.11-15) \p \v 18 “Asisuitana! Gagalo babawa ipawaida ema epe: \v 19 Lawuru naumba into nonosintoia, sa ipa apana mida God gonaawa gagalowa etede tane mai atenleipona, ita kadi mamba Seitan wisedie dima apana sa nuawe winedia wadediaubedio di wankoaleide. \v 20 Lawuru naumba siara bedewe nonosintoia, sa ipa apana mida God aiawa etede ita nuaeu do wadedie mampesade. \v 21 Tane me walama kampaida os sumanai bedewe enede, ipawa me bedewe God aiawa mai iaidasaipe bola wadeipe wineipona, dia. Ita apana da God aiawa baiwa me wadabuasapu ba amboitusapua me tauwadea sumanai bedewe ampipare omepi. \v 22 Lawuru naumba gedara bedewe nonosintoia mai ipawa naumoipona, sa ipa apana mida God aiawa etede, tane tawo nuabola ba tawo nuaeuwa insaisawa God aiawa nuawa bedewe tauboiamoi ita mai ipawa naumoipona, dia. \v 23 Tane lawuru naumba irai dogowa euda osowe nonosintoia, sa ipa apana mida God aiawa eteie atendewantoi ita nauidewantoi. Apana dea naudia ipawa 100, da 60, ita apana da 30.” \s1 Bodu gagalowa babawa \p \v 24 Iesu gagalo babawa da diamone wanase, “God gonaawa ipa ema epe: Irai apanawa dea iraiwa bedewe nana wit naumba eubu irailen. \v 25 Tane tadino apana uduudu ituawawantoio emalawoa apanawa wisene bodu naumba kadiwa wit iraiwa sa bedewe aimone ene alen. \v 26 Tane irai sa bedewe wit tepontone inintone debamanton, ita kelontoiomawa bodu do bedewe ininton. \v 27 Tauma irai apana nolawa dewalala epe ewane wimone me diane waienase, ‘Debamamba, e wit naumba eubu os iraia bedewe aimoana, tane bodu ema naewa wimone inintoi?’ \v 28 Tane me sipoamone wanase, ‘Emalawoa apanawa dewa ema dewasan.’ Mape me nolawa dewalala leusane diane waienase, ‘E meneedia no iraia bedewe ane bodu kadiwa inintoia bowiantata, ba?’ \v 29 Me diamone wanase, ‘Mai bodu bowiaitana, dia, bodu kadiwa bowiaitonune wit do bowiaitana sawa. \v 30 Eno, wit ita bodu do awodea inintompa ideita totowa walamawa wisepio ne totola apanawa diamopo mo bauta bodu topuiantopue tauboiamopue ia bedewe sumopu, ema aupe wit auwepue otepue adibanawo teamopu.’” \s1 God gonaawa gagalowa babawa \r (Mak 4.30-34; Luk 13.18-21) \p \v 31 Me gagalo babawa da diamone wanase, “God gonaawa ipa paipai naumba apana dea iraiwa bedewe andia rua. \v 32 Paipai naumba ipa keraudaida, mai lawuru naumba isiwa ruau, tane naumba sa keraudaida inileidie debamaleidio ita nene wimoie osowe duntoi.” \p \v 33 Do gagalo babawa da diamone wanase, “God gonaawa ipa nana kerauda ist parawa bedewe ituio sasanaleidia rua. I nitu sa kerauda ist parawa bedewe itudie gadaleidio bured debamaia segaleide.” \p \v 34 Iesu waeuwa ema uduudu gagalo babawa mampe os waeuwamon, mai gagalo da di wapona, dia. \v 35 Me ema dewasana dima peroweta gagalolena ideita segalepia baiwa. God peroweta bukawa bedewe ema epe wane wanase, \q1 “Ne gagalo babawa mampe apana gagalomodina, do dima tawo segalena walamawe ita tauma niabolene winedia ne tauma apana diamodino etei.” \s1 Iesu bodu gagalowa babawa ipawa waeuwamode \r (Mak 4.33-34) \p \v 36 Iesu apana uara emone du bedewe odene aleno me wawe alala wimone diane waienase, “Bodu irai bedewe inileidia gagalowa babawa ipawaida no waeuwanewo atentata!” \p \v 37 Iesu sipoamone wanase, “Mida lawuru eubu aimona, sa ipa Apana Otopa. \v 38 Irai, sa ipa tawo ema, tane naumba euda, sa ipa God gonaawa obampa. Ita bodu, sa ipa Seitan obampa. \v 39 Emalawoa apanawa mida bodu aimona, sa ipa kadi mamba Seitan. Tane totowa walamawa umanawa wadia, sa ipa walama ompa. Ita totola apanawa, sa ipa God enseliwa. \v 40 Totola apanawa bodu bowiantoie ita ia bedewe sui, epe rua deawaa walama ompa osowe segalepi. \v 41 Apana Otopa me enseliwa waaubamopio antopue mo mida me gonaawa bedewe sosou banlakadisamoia, do mo mida kadi dewalala uduudu awodeamopue \v 42 ia iilala monialeidia bedewe aubamopu. Sape mo poka etompe ke wampe ita asipu adompe waimompa. \v 43 Walama sawo apana eubu dodomanau Mambu gonaawa bedewe sapaida wapu, omo tawo osowe sapa wadia rua. Mida asiwa wineipono aia ema eteipe atenleipona.” \s1 God gonaawa gagalowa babawa isiwa \p \v 44 “God gonaawa ipa nitu uwataubu eubuida dogo bedewe weregala wineia rua, ita apana dogo todie donsane, tane osowe weregasan. Ita me nuaeu do alene nitu uduudu me mampea gimaralentuwan. Ema aupe me mane sa waden ita dogo sa waiwa naepe nitu uwataubu eubuida bedewe wineia gimaralene mampesan. \p \v 45 Do God gonaawa ipa apana gimarala rua, mida bena uwataubu eubu banumodia gimaralepona baiwa. \v 46 Walama dea me bena dea uwatauwa eudida donsane alene nitu uduudu me mampea gimaralentuwan, ita me mane sa wadene bena sa uwatauwa eudida gimaralene mampesan. \p \v 47 Do God gonaawa ipa bouri lawaiwa esa bedewe aubeio moia daitada uaraia bedewe odeia rua. \v 48 Lawai sa nope wiseno teinenaposie esa waiwe wimon. Sape mo aisintone waine moia eubu os posa bedewe aimoiena, tane kadiu nambe aubamoiena. \v 49 Ema epe rua deawaa walama ompa osowe segalepi. Walama sawo God enseliwa wimopue apana kadiu ita dodomana eubu empuempumopu. \v 50 Ita mo apana kadi dewalala ia iilala monialeidia bedewe aubamopu. Sape mo poka etompe ke wampe ita asipu adompa.” \p \v 51 Tauma Iesu wawe alala waitaramone wanase, “Dewa ema uduudu eteile ateitilana, ba dia?” Mo sipoasane waienase, “Oa, no etate atenten.” \p \v 52 Sa baiwa Iesu mo ema epe diamone wanase, “Anaana waeuwalala uduudu mida God gonaawa umanawa etane atentoiena, mo ipa du apanawa rua mida nitu uwataubu du bedewe sanantoio wineia, sanaau ita tontau do otaaubamoio nomoi.” \s1 Nasaret apanawa Iesu dabuasai \r (Mak 6.1-6; Luk 4.16-30) \p \v 53 Iesu gagalo babawa ema diasane bola sa ene alene \v 54 me bolaweido wisen. Sape me gagalo duwa bedewe apana waeuwamodio mo etane memesantone waienase, “Apana ema aten ita ginasa mukawa na waden? \v 55 Me kanda apanawa otopa, me inawa ebowa Meri ita me wanwamba ipa Iems, Iosep, Saimon ita Iudas no ateinimba waimoi. \v 56 Do me weaweanapa mape waimoia ateinimbaida. Me dewa ema mukamukaua naepe otene nolaleide?” \v 57 \x + \xo 13.57 \xt Ion 4.44\x*Mo insaisa ema wadane osowe Iesu dabuasaiena. Tane Iesu diamone wanase, “Peroweta bola uduudu bedewe onieidewantoi, tane mebaida bolawa apanawa ita baidasosowa mai me onieipadewantoipe wadeipe mamposaipona, dia.” \p \v 58 Iesu bolawaida apanawa sumanaibu dia, sa baiwa me sape ginasa nata os dewamon, mai uara. \c 14 \s1 Erod Iesu baiwa insakoaleidia gagalowa \r (Mak 6.14-29; Luk 9.7-9) \p \v 1-2 Erod Galili tawowa warerewaleidia walamawe Iesu ebowa debamaleidia benemawa eten, sa baiwa me nolawa apanawa diamone wanase, “Iesu ipa Ion Babatutu, mida imumba ne sorodiana tonapundeiena bo bedewe enenwisene muka wadene ginasa pokawaau dewamodio umanawa eteitana.” \p \v 3-4 \x + \xo 14.3-4 \xt Luk 3.19,20\x*Me epe insedie, ipawa Ion wandia walamawe Erod manainapa ebowa Erodias Ion mampe nuawa kadiidalen, ipawa Ion kainokaino Erod diedie wadiase, “God emawe mai dodomana e tataa Pilip manainapa naisee nata wainilana.” Sa baiwa Erod sorodia waaubamono antone Ion wadane dibura bedewe ituiena. \p \v 5 Erod Ion bosapona insaisawaleidie, tane me Ius apanawa saulen, ipawa mo sumanaintoia Ion ipa peroweta. \v 6 Tane Erod mulena walamawa wiseno bedewe ema epe segalen: Erodias anoopa apana nisolala danauwo bialeidio Erod ewene nuawa eudidalen. \v 7 Sa baiwa me i sanaa sauaidasan dima da me iririwalepia ideita wanepi. \v 8 Tane i sanaa inawa diedia me insaisawa diepi, ita inawa diena rua alene Erod diene wanase, “Ne menaidanedia taumaida ema e sorodiaa waaubamowo antopue Ion Babatutu imumba topupundepi ita me uwawa laukai bedewe itupue ne neapu!” \v 9 Erod aia ema etene nuaparelen, tane apana nisolala danauwo sauaidalena baiwa me sorodiawa diamona dima Erodias anoopa iririwalena ruawantopu. \v 10 Ita Erod sorodiawa waaubamono antone dibura bedewe Ion imumba tonapundeiena. \v 11 Mo me uwawa laukai bedewe itune wadane wimone i sanaa waneiena, tane me wadene alene inawa wanen. \v 12 Ita Ion wawe alala wimone etepa wadane awanene antone dobontoiena. Ema aupe mo ene antone dima segalena umanawa Iesu dieieno eten. \s1 Iesu apana 5000 nana wanamode \r (Mak 6.30-44; Luk 9.10-17; Ion 6.1-14) \p \v 13 Tane Erod Iesu insakoasadia umanawa etene bola sa bedewe wandia ene waa asiasi meba alen sala dainalawo. Tane apana uaraia ema umanawa etane mo bolau emone Iesu wawe doa waiwainta antoiena. \v 14 Ita Iesu doa waiwa dawo wisene waa ene nosene apana uaraia wawe wimona ewamone nuapareuidalen ita bedeuwo kerolala uduudu inamon. \v 15 Rawi sawo wawe alala Iesu mampe wimone waienase, “Mape sala obasa, tane aitamana rawiidalena baiwa apana ema waaubamowo bola bedeuwointa antopue nanau gimarantopue napu.” \v 16 Iesu sipoamone wanase, “Dia, mo mai antopu, e nana wanamono napu!” \v 17 Mo leusane waienase, “No mainimbo bured 5 ita bouri nata winei, mai da, dia!” \v 18 Ita Iesu diamone wanase, “Aitane, nana sa otene winlena ne mainawo.” \v 19 Tane me apana uaraia diamone wanase, “Aisitane ina osowe waina.” Ita Iesu bured 5 ita bouri nata otene pisiwane uba ewene God auwasane bured ampuialene ita bouri dosane wawe alala wanamon. Ita mo nana sa wadane apana wanamoiena. \v 20 Tane mo uduudu nane pokamon. Ita wawe alala nana moawa eiena auwene posa uduudu 12 aimoieno nope wimon. \v 21 Apana mona sape nana naiena wisiawa 5000, tane ioto ita seda do nana naiena mai wisiamopona, dia. \s1 Iesu esa osowe aleide \r (Mak 6.45-52; Ion 6.15-21) \p \v 22 Nana dialeno aupe Iesu wawe alala diamone wanase, “E waa bedewe odane nawane doa waiwa dawo aitonuno ne apana ema uaraia waaubamopo bolauwo antompo walawo wimpa.” \v 23-24 Iesu apana waaubamono antoieno aupe me raupari baiwa wadiwa odene alen. Meba wandio tadinaleidio wawe alala waa asiasi doa pouwe wimoio lanunu esa tepasane waa epaaubasadie, ipawa mo lanunu iediawo antoie. \v 25 Tane walama iwimpa bedewe Iesu esa osowainta winine wawe alala mampoleidie. \v 26 Ita mo Iesu esa osowainta iedio ewane saidantone siribabantone waienase, “Sa aleu, ba dewa dainea eweitana?” \v 27 Tane Iesu tauwadea mo mampo wane wanase, “Mai saitana, ne iedina, siribaba ena!” \v 28 Ita Pita leusane wanase, “Tatamba, naita e ebaida ne dianeawo esa osowainta manawo wimpa.” \v 29 Pita epe wano Iesu etene diene wanase, “Winea mainawo!” Ita Pita waa ene nosene esa osowainta a uwaalene Iesu mampe aleidie. \v 30 Tane me lanunu ewendewae saidalene ainsudeno esa numedio ka debama wane wanase, “Tatamba, saune inanea!” \v 31 Tauwadea Iesu witapa aubene Pita wadendoe diene wanase, “E sumanaia keraulen! Bauta sumanaiten, tane dima baiwa eana?” \v 32 Mo nata waa bedewe odeieno lanunu dainalene dialen. \v 33 Tauma wawe alala waa bedewe wanwanlala Iesu wawa bumpe imimpu emmisimone wadaposisane waienase, “Ulaipa, e ipa God Otopaida!” \s1 Iesu apana kerolala bola Genesaret bedewe inamode \r (Mak 6.53-56) \p \v 34 Iesu wawe alala do doa nawane waiwa dawo bola Genesaretiwa wimoiena. \v 35 Apana sape waimoia Iesu ewane atensaiena, sa baiwa mo bola uduudu bedewe gagalo waaubasane waienase, “Kerolala banlamone Iesu mampe winlena.” \v 36 Tane mo kerolala banlamone wimone Iesu iririsaiena me garawa moawa os wirasape inantopona. Ita kerolala uduudu mida me garawa wirasaiena inanton. \c 15 \s1 Iesu Parisi apanawa ita anaana waeuwalala dewau waeuwaleide \r (Mak 7.1-13) \p \v 1 Ema aupe Parisi ita anaana waeuwalala isiwa Ierusalemwae Iesu mampe wimone waitarasane waienase, \v 2 “Dima baiwa e waawo alala no apanamba eiau waeuwau ampuiasaie witapu mai mitamoipe nana naipona, tane di nana nai?” \v 3 Iesu mo wawu gagalowa waieno etene sipoamone wanase, “E epe wailana, tane ne e diaidaledina e God anaanawaida ampuiasaile eueuwa onape os dewamoile apana banlakadisamoilana. E dima baiwa epe dewaitilana? \p \v 4 \x + \xo 15.4 \xt Ekisod 20.12; Ekisod 21.17\x*God anaanawa bedewe wadi wadiase, ‘E mamaa ita inaa do oniadewasamona,’ ita do wadiase, ‘Mida me mamba ba inawa dabuamodie wakadisamodia, me epapubolepi.’ \v 5-6 God anaanawa epe wade, tane e God anaanawa waeuwakadisaitile apana banlakadisamoilana. Apana da mamba ba inawa oniadewasamopia baiwa nitu da mampe winedia wadedie mamba ba inawa wanepia menasade, tane e waeuwala asiasi meba wadi wadiase, ‘Ne nitu ema mai gombana enalepaa rua, dia, ne God baiwa pulonteapa.’ E apana epe insaisaleidio adiweitile wailanase dima me dewasapia mampe mai God anaanawa aneipapundeipona, dia. E epe dewaitile mampe apana banlakadisamoilano God aiawa eie e waeuwala wawentoi. E dewala sa mampe God aiawa ipasiasailana. \p \v 7 E lagawaauida! God peroweta Aisaia bukawa bedewe e umanala wandewalene wanase, \q1 \v 8 ‘Apana ema aiau os mampe ne eunei, tane mo nuau ipa nambeido, mai ne mainawo. \v 9 Mo ne di wadaposinei, mo apanaida anaanau waeuwantoia abo God anaanawa rua.’” \s1 Nitu dainea apana miramirasade? \r (Mak 7.14-23) \p \v 10 Tauma Iesu apana uara sape eneia apamono mampe wimono diamone wanase, “Parisi ita anaana waeuwalala wita mitamita dewawa baiwa nuau pola wade. Tane ema etane ateitana: \v 11 Mai nitu da apana moawe iepe apana miramirasaipona, dia. Tane dima apana nuawa bedewe winedie moawe nosedia, sa ipa apana miramirasade.” \p \v 12 Mape wawe alala Iesu mampe wimone wane waienase, “E ateiten ba dia, epe waie Parisi apanawa nuau kadisaiana.” \v 13 Me sipoamone wanase, “Nitu anala uduudu dima ne Mamana uboo wandia mai ampona me bowiamopi. \v 14 \x + \xo 15.14 \xt Luk 6.39\x*Parisi apanawa emona, mo muba emau potau tane sosou banlamoi. Apana emawa potawa me sowa emawa potawa banlepia mo nata ampusue don bedewe antopu.” \p \v 15 Ita Pita wane wanase, “Gagalo babawa ema ipawaida wadewasanea!” \v 16 Iesu mo waitaramone wanase, “E do mai dima ateitipe wanleipona, ba? \v 17 E eweilana, ba dia, dima apana nadio bupa bedewe iedia etepa edie nosedie nambe aleide. \v 18 \x + \xo 15.18 \xt Matiu 12.34\x*Tane dima apana nuawe winedie moawe nosedia, sa ipa apana miramirasade. \v 19 Apana nuau bedewe insaisa kadiwa nosedia baiwa mo sosou bomoi, nina dewawa rebareba dewasai, pointoi, lagantoi ita kutuntoi. \v 20 Dewa ema uduudu apana miramirasade, tane mo waia rua apana witapa mitasiawaia nana wadepie napia, sa mai apana miramirasapia rua, dia.” \s1 I dea sumanaiwa debama gagalowa \r (Mak 7.24-30) \p \v 21 Tane Iesu Israel tawowa ene Taire ita Saidon bolau kerakera bedeuwointa alen. \v 22 Sape i dea wisene mukama Iesu apasane wane wanase, “Tatana, Dawid Otopa, nuaparenaitaa! Aleu kadiwa ne anona bedewe wandie dewasadio pokaida etede, mai rua!” Tane i sa mai Israel iwa, me bola Kanaan bedewe wanwanlala. \p \v 23 Tane Iesu mai i aiawa da sipoasapona, dia. Tauma wawe alala Iesu mampe wimone diane waienase, “I sa waaubewo alepi, me no wambo odedie aia uara wamode.” \v 24 Iesu sipoamone wanase, “Ne Israel apanawa os baibu waaubaneno winen, mo ipa sipsip rebalala ruau waimoi.” \p \v 25 Tauma i sa Iesu mampelene imimpa emmisilene wanase, “Tatana, saunea!” \v 26 Iesu leusane wanase, “Mai eulepona no seda nanau wadate mo elou wanamoto napu.” \v 27 I leusane wanase, “Tatana, sa ipa ulaipa, tane elo do mambu nana nadia karamba du atowe nosedia nai.” \v 28 Mape Iesu i diene wanase, “Anona, e sumanaia ipa debama! Dima e iririwaitena ideita segalepi.” Iesu epe diedioma me anoopa tauwadea os inalen. \s1 Iesu kerolala uara inamode \p \v 29 Ema aupe Iesu bola sa ene doa Galili tampeinta aleidie ita wadiwa odene aisidene wain. \v 30 Sape apana uaraia mo sosou kero daitada wadawadalala, mo isiwa tampu bobopa, da emau potau, da etepu kiokiou ita do moau potau banlamone wimone Iesu wawa bumpe teamoieno me inamon. \v 31 Tane apana moau potau inantone gagalontoiena, etepu kiokiou euntoiena, tampu bobopa antoiena ita emau potau sala eweio apana sape eneia ewamone memesantone Israel Godiwa wadaposisaiena. \s1 Iesu apana 4000 nana wanamode \r (Mak 8.1-10) \p \v 32 Iesu me wawe alala apamono me mampe wimono diamone wanase, “Ne nuana pareleide apana ema baibu, ipawa walama natadea mo ne do lakasanten ita tauma mai nana da wineipona napu. Ne mai menaneipona mo omanaomanaua waaubamopo bolauwobolauwo antompe into emau dubalepi.” \p \v 33 Wawe alala Iesu diane waienase, “Bola sawanawaida, ambi dauwa ema bedewe bured donsate apana uaraia wanamoto napu?” \v 34 Iesu waitaramone wanase, “E manlawo bured uduudu ambi winei?” Mo sipoasane waienase, “No mainimbo bured 7 ita bouri kerakera nata os winei.” \p \v 35 Ema aupe Iesu apana diamono dogo osowe aisintone waimoiena. \v 36 Tauma me bured 7 ita bouri do otene God auwasano dialeno ampuialene me wawe alala wanamon, mo apana mampo amonantopuo napua baiwa. \v 37 Mo uduudu nana sa nane pokamon. Tane wawe alala nana moawa eiena posawa 7 aimoieno nope wimon. \v 38 Apana mona wisiawa uduudu 4000, tane ioto obampu do sape nana naiena mai wisiamopona, dia. \p \v 39 Apana nana naieno dialeno tauma Iesu mo waaubamono anton ita me waa bedewe odene doa nawene bola Magadaniwa alen. \c 16 \s1 Apana Iesu ginasawa waitarawantoi \r (Mak 8.11-13; Luk 12.54-56) \p \v 1 \x + \xo 16.1 \xt Matiu 12.38; Luk 11.16\x*Parisi ita Sadusi apanawa isiwa Iesu rubusapua baiwa mampe wimone waitarasane waienase, “Ginasa dewasawo ewata e ulaipa God mukawa wadaana!” \v 2 Me sipoamone wanase, “Rawileidio e wailanase, ‘Sala bumede, imonepi omo debama ipi.’ \v 3 Ita tadinaida e wailanase, ‘Giou odedie dubaleidia ando unu wapi.’ E dima uba tampe emalawo eweile ateitilana, tane dima baiwa ande walamawa bedewe eueuwa segaleidio e eweile tane ipawaida mai ateitipona? \v 4 \x + \xo 16.4 \xt Matiu 12.39; Luk 11.29\x*Walama ande apanawa ginasa ewapua baiwa banusai, tane mo kadiwaida dewasaie ewaninantoi. E mai ginasa da ewana rua, diaida. Tane eueuwa dea os e bedelawo segalepio ewana. Eueuwa sa segalepio ewana dima mapo Iona mampe segalena rua.” Iesu epe wane mo emone alen. \s1 Iesu Parisi ita Sadusi apanawa gagalouleide \r (Mak 8.14-21) \p \v 5 Tauma Iesu wawe alala do doa Galili nawane antoie tane wawe alala mai bured insepe wadapona. \v 6 \x + \xo 16.6 \xt Luk 12.1\x*Intasino Iesu diamone wanase, “Parisi ita Sadusi apanawa nanau da kerauda ist parawa bedewe ituio sasanaleidia mampe ewanadewaitana.” \v 7 Iesu wawe alala me gagalowa etane ipawaida banusaie muba eda gagalontoie waienase, “Dauwa Iesu no bured wadasiantena umanawa wade.” \v 8 Iesu mo dima umanawa waia atenlene ita mo waitaramone wanase, “E sumanaila kerauda! Dima baiwa e bured wadasiaitena umanawa wailana? \v 9 \x + \xo 16.9 \xt Matiu 14.17-21\x*E walama daumawa ne do leitana, tane e ideita mai ateitipona! E inseilana, ba dia, walamaipa ne bured 5 wadane apana 5000 wanamona e nana moawa eiena posawa uduudu ambi nopemolana? \v 10 \x + \xo 16.10 \xt Matiu 15.34-38\x*Tane do walamaipa ne bured 7 otene apana 4000 wanamono naiena e nana sa moawa posawa uduudu ambi nopemolana? \v 11 E inseilana abo ne buredida umanawa e manlawo wape waponase, ‘Parisi ita Sadusi apanawa nanau ist parawa bedewe ituio sasanaleidia mampe ewanadewaitana!’” \v 12 Tauma mo etane atendewanton Iesu mai nana ist umanawa wapona, tane me Parisi ita Sadusi apanawa waeuwau umanawa wan. \s1 Pita Iesu wasabamosade me ipa Keriso \r (Mak 8.27-30; Luk 9.18-21) \p \v 13 Iesu Sisaria Pilipai tampainta bola kerakera bedewainta wisen. Ita me wawe alala waitaramone wanase, “Dianeano etapo, Apana Otopa umanawa apana ambi wai me mida?” \p \v 14 \x + \xo 16.14 \xt Matiu 14.1,2; Mak 6.14,15; Luk 9.7,8\x*Mo sipoasane waienase, “Apana isiwa waiase e ipa Ion Babatutu bo bedewe enaawiena, isiwa waia e ipa Elaia, tane da wai e ipa Ieremaia ba peroweta tontau bedeuwo dea.” \p \v 15 Mape Iesu waitaramone wanase, “Tane e ne umanana ambi wailana ne mida?” \v 16 \x + \xo 16.16 \xt Ion 6.68,69\x*Saimon Pita sipoalene wanase, “E ipa Keriso Inawamba, Godida wanwankasalala Otopa.” \v 17 Iesu me sipoasane wanase, “Saimon Iona otopa, e sau euda donsana nuaa eulempa! Insaisa ema mai apanaida mampe e nuaawo odapono wapona, dia, tane ne Mamana uboo wandia insaisa ema eneen. \v 18 Tauma ne ema epe dieedina: E ipa Pita, ebo sa ipawaida ipa seu, ita seu sa osowe ne ekelesiana wadapa. Bo mukawa ita muka da mai mukau wineipona ando ekelesia kadisapua rua, diaida. \v 19 \x + \xo 16.19 \xt Matiu 18.18; Ion 20.23\x*Ne e God gonaawa kiwa eneedina, dima e tawo osowe anaanasaiana, sa ipa uboo do anaanasade, ita dima e tawo osowe wadeiaubeiana, sa ipa uboo do wadediaubede.” \p \v 20 Ita Iesu me wawe alala gagalo badowa mampe diamone wanase, “Mai apana da diana ne ipa Keriso God sauawalena, dia.” \s1 Iesu bowa gagalowaleide \r (Mak 8.31–9.1; Luk 9.22-27) \p \v 21 Walama sawo Iesu uwaalene wawe alala sabamo waeuwamodie wanase, “Ne God insaisawa ituna rua Ierusalemwa odape anteapa ita poka daitada apana eiau, pirisi debamau ita anaana waeuwalala mampo etaidasapa. Mo ne boneapu tane walama natadeawo ne bo bedewe enapawineapa.” \p \v 22 Mape Pita Iesu banlene nambesane badowa diene wanase, “Tatamba, God sauwa mampe dewa inainamba ema mai segalepi e manawo.” \v 23 Iesu leulentue Pita diene wanase, “Seitan, nambe aitaa! E ne intana bodeiana, ipawa e insaisaa ema mai God mampea tane apanaida mampea!” \p \v 24 \x + \xo 16.24 \xt Matiu 10.38; Luk 14.27\x*Sape Iesu me wawe alala diamone wanase, “Me mida ne warorona menasampa mai meba insaisawa wadepi, diaida. Tane dima uduudu nuawa teinedia dabuamopie emopituwapi. Ita meba korosiwa, sa ipa poka saiwa God ituna awanepi. \v 25 \x + \xo 16.25 \xt Matiu 10.39; Luk 17.33; Ion 12.25\x*Tane apana mida meba inawawa wadediitudedia me inawawa rebaidasapi, tane apana mida meba inawawa edie ne bainaleidia me inaida donsapie wankasalepi. \v 26 Naita apana da tawo manewa uduudu ita ewanuauwa daitada otamodie mampemodie boleidia dima euwa tawo ewanuauwa sa bedewe donsapie wadepi? Me tawo ewanuauwa sa do awanamopie alepie nitu sa mampe inawawa gimaralepie leusapie wadepi, ba? Di diaida! \v 27 \x + \xo 16.27 \xt Matiu 25.31; Rom 2.6\x*Ne epe wadina, ipawa Apana Otopa me Mamba sapawa ita me enseliwa sapau do leulepi wisepie ita apana deadea dima dewasana rua unewa wanamopi. \v 28 Ne ulaipa dialedina, apana isiwa e bedelawo mape eneia Apana Otopa me gonaawa bedewe wisepio ewapu, mo mai ewasasia waimompe di bontopu, dia.” \c 17 \s1 Iesu inainamba leusan \r (Mak 9.2-13; Luk 9.28-36) \p \v 1 Ema aupe walama 6 diantono Iesu me wawe alala bedeuwo Pita, Iems ita me wamba Ion otamone muba os wadi debama iwe banlamone odane anton. \v 2 Sape wimone tauma Iesu mo danauwo inainamba leulene da segalen ita me namba sapa wan omo sapawa rua. Ita me garawa do kibokiboralene sapaida wan. \v 3 Tauma wawe alala natadea sape eneio Moses Elaia nata segantone Iesu do gagalontoio ewamoiena. \v 4 Ita Pita Iesu diene wanase, “Tatamba, ide dewantene bola ema euda bedewe winen. E meneempa ne ape natadea wadamopa, dea e baia, dea Moses baiwa ita da Elaia baiwa.” \p \v 5 \x + \xo 17.5 \xt Bumpai 22.2; Aisaia 42.1; Matiu 3.17; 12.18; Mak 1.11; Luk 3.22; Diutor 18.15\x*\x + \xo 17.5 \xt 2 Pita 1.17,18\x*Pita gagaloleidioma giou sapusapua aisidene nosene mo taubodamono ita giou bedewe aia segalene wanase, “Ema ipa ne nuawadawadana Otopaida, nuana eusadio wainedina. Me aiawa etanadewaitana!” \p \v 6 Wawe alala aia ema etane saidantone mo imimpu emmisintone dunenton. \v 7 Tane Iesu mo mampo wisene ibubu wadene diamone wanase, “Enana, mai saitana!” \v 8 Mo enane pisiwane tane Iesu meba enedio eweiena, mai mida da, dia. \v 9 Tauma mo wadi iwe leuntone ieie into Iesu diamone wanase, “Dima e ewalana mai apana da benemamono etapu, dia. Tane Apana Otopa bo bedewe enepiwisepio tauma benemaitano apana atentopu.” \p \v 10 Sape wawe alala Iesu waitarasane waienase, “Dima baiwa anaana waeuwalala waie waiase, ‘Peroweta Elaia bauta wisepio wawe Keriso mida God saualena wisepi?’” \v 11 Iesu sipoamone wanase, “Elaia ideita bauta wisepi ita nitu uduudu aupo teadewasamopie imaamopi. \v 12 \x + \xo 17.12 \xt Matiu 11.14\x*Ne dialedina Elaia aitamana wisen, tane mo me mai atensapona, tane mo insaisau rua dewasane me bosaiena. Deawaa Apana Otopa pokaida etepi mo mampo.” \p \v 13 Wawe alala aia ema etane atentoiena dima Iesu Elaia umanawa wana, sa ipa me Ion Babatutu umanawa wadie. \s1 Iesu oto sanaa inasade \r (Mak 9.14-29; Luk 9.37-43a) \p \v 14 Mo wadiwae leuntone iane apana uara mampo nomono apana dea Iesu mampelene imimpa emmisilene \v 15 wane wanase, “Tatamba, ne otona nuaparewaitaa, me walamawa wisedio uwawa koakoaleide ita poka debama etede. Me guriboboleidie ia iilala ita esa bedewe omedie aleide. \v 16 Ne me banlene e waawo alala mampo winene iririmona inasapona baiwa, tane mo rubusanalewanton.” \p \v 17 Iesu leusane wanase, “Walama ande apanawa ambi e sumanaisiawaiaida, insaisala do kiokiowa! Mapo os e ne do wankasantene dialedino os wainilee, tane mai sumanaitapona, dia! E baila ne poka etaidasadina. E aitane oto sa banlene mainawo winlena!” \v 18 Mo oto kerola banlene wimono Iesu aiawa badowa mampe aleu kadiwa taneno nosene alen ita oto tauwadea os inalen. \p \v 19 Ema aupe wawe alala Iesu mampe wimone werego waitarasane waienase, “Dima baiwa no aleu kadiwa mai tanapona rua?” \v 20-21 \x + \xo 17.20-21 \xt Matiu 21.21; Mak 11.23; 1 Korint 13.2\x*Me sipoamone wanase, “E sumanaila kerauda baiwa mai tanana rua, dia. Ne ulaipa dialedina sumanai mampe dewa uduudu e dewasana rua. Naita e sumanaila paipai naumba kerauda rua manlawo winompa e rua os wadi ema diane wanase, ‘Riaite sisi aitaa,’ ruawa me rialepi.” \s1 Iesu osowe bowa gagalowa wade \r (Mak 9.30-32; Luk 9.43b-45) \p \v 22 Iesu wawe alala do Galili bedewe auweieno tauma Iesu mo diamone wanase, “Apana Otopa mo laga mampe nanantopue apana witaposapuo \v 23 bosapu. Tane walama natadeawo me bo bedewe enepiwisepi.” Me wawe alala aia ema etane nuau pareidalen. \s1 God duwa manewa waitarawa \p \v 24 Iesu wawe alala do Kapeanaum bedewe wimoio God duwa manewa tamalala dea Pita mampe wisene waitarasane wanase, “E debamala God duwa manewa itude, ba dia?” \v 25 Pita me sipoasane wanase, “Oa, me mane itude.” Pita du bedewe odeno Iesu Pita waitarasane wanase, “Saimon, e ambi inseiana? Tawo warereu apana dainea mampo mane wadei? Mo muba apanau mampo ba bola da apanawa mampo?” \v 26 Pita leusane wanase, “Bola da apanawa mampo, mai muba apanau.” Iesu me sipoasane wanase, “E waadewaiten, warere bolawa apanawa mai mane itupu, dia. \v 27 Tane no mai menaneipona God duwa manewa tamalala apanawa nuawa kadisata. Sa baiwa doa tampe aitee kaimoitaa, ita bouri bauta teinea moawa wadaake bedewe mane nepa dea donsaa. Mane nepa sa rualepio God duwa manewa tamalala wanamoa e ne nata baimba.” \c 18 \s1 Mida debamawaida God gonaawa bedewe? \r (Mak 9.33-37; Luk 9.46-48) \p \v 1 \x + \xo 18.1 \xt Luk 22.24\x*Walama sawo Iesu wawe alala wimone me waitarasane waienase, “Mida ipa debamawaida God gonaawa bedewe?” \p \v 2 Iesu gagalo ema etene oto kerauda apasane mo sawanauwosane euwamone wanase, \v 3 \x + \xo 18.3 \xt Mak 10.15; Luk 18.17\x*“Ne ulaipa dialedina, mai mida God gonaawa bedewe odepia rua, dia! Dea os, mida insaisawa uduudu leusadie oto kerauda ruawaleidia me ipa God gonaawa bedewe odepi. \v 4 Ita mida oto ema rua meba molaaisileidia me ipa debamawaida God gonaawa bedewe. \v 5 Mida sowa ebowasiawaia oto kerauda ema rua ne ebonawo wadedie mampesadie simbiasadia, me ipa ne wadanedie mampesadie simbianede.” \s1 Sumanai bedewe omaomawa gagalowa \r (Mak 9.42-48; Luk 17.1-2) \p \v 6 “Apana mida seda kerakera bedeuwo dea ne mainawo sumanaileidia dewasapio sumanaiwa dialepia, me ipa matangelawa debamaia donsapi. Epe segalepia sawa eulena apana sa gadompawe seu debama taupadoe owa bedewe aubepono alepona. \v 7 Ambi kadiwa rebarebaida tawo apanawa baibu mo mida sumanailala banlakadisamoio sumanaibu eie omeia. Dewa ema ideita segantopu, tane ambi kadiwa rebarebaida apana mida dewa ema dewamoio segantoia mampo. \p \v 8 \x + \xo 18.8 \xt Matiu 5.30\x*Naita e witaa ba waa banlaepio kadi dewasae sumanaia bedewe omea tauwadea topuiamoe aubamoa! E witaa ba waa dea os do inawinakasalawo odaa, sa ide. Tane mai ide e witaa ita waa nata do ia iilalawo aitaa! \v 9 \x + \xo 18.9 \xt Matiu 5.29\x*Naita e emaa banlaepio kadi dewasae sumanaia bedewe omea tauwadea enasopoe aubea! E emaa dea os do God gonaawa bedewe odaa, sa ide. Tane mai ide e emaa nata do bola kadiwa bedewe aubaepu.” \s1 Sipsip dea rebalena gagalowa babawa \r (Luk 15.3-7) \p \v 10-11 \x + \xo 18.10-11 \xt Luk 19.10\x*“E ewanadewaitana ita mai oto kerauda da ewanadabuasana, ipawa ne dialedina ensel mo oniamoia walama uduudu ne Mamana uboo wandia danawe enei. \p \v 12 E ambi inseilana, naita apana dea sipsip 100 gamomoipe, tane dea os nambe alepie rebalepio me dima dewasapi? Me ideita sipsip 99 wadi sainape emopie rebala dea banuwa alepi. \v 13 Ne ulaipa dialedina, me sipsip sa donsapie nuawa eudidalepi sipsip sa baiwa, mai sipsip 99 isiwa waimoidewantoia rua. \v 14 Deawaa, e Mamala uboo wandia mai menasaipona oto da kerauda nambe alepie rebalepi, dia.” \s1 Iesu ekelesia dewawa gagalowaleide \p \v 15 \x + \xo 18.15 \xt Luk 17.3\x*“Naita e sumanai soa e manawo kadi dewasapia, me nata gagaloitane kadi sa euwasaa. Me e asisuepia, sa ipa e soa kadi bedewe leusaana. \v 16 Me e mai asisuepia apana dea ba nata do me mampe aitane me do gagaloitana. Inta ema bedewe gagalo uduudu benema apana nata ba natadea mampe ulaipalepi buka bedewe girumalena rua. \v 17 Naita mo do mai asisumopia ekelesia uduudu mampo me kadiwa gagalowa benemaitaa. Tane ekelesia me gagalosapuo mai etepie ruawalepia tauma me dewasaa ewaewawa abo me takis manewa tamalala lagawaau ba apana ebou kadiwa wawalala ruau. \v 18 \x + \xo 18.18 \xt Matiu 16.19; Ion 20.23\x*Ne ulaipa dialedina, dima e tawo osowe anaanasailana, sa ipa uboo do anaanasade, ita dima e tawo osowe wadeilaaubeilana, sa ipa uboo do wadediaubede. \p \v 19 Tane do ne dialedina, apana nata e bedelawo insaisau dealepio dima umanawa iririwantompa, ne Mamana uboo wandia etamopie ideita mo baibu dewasapi. \v 20 Ne epe wadina, ipawa sumanai apanawa nata ba natadea ne ebonawo auweia sape mo bedeuwo ne do.” \s1 Iesu kadi insadabua gagalowaleide \p \v 21 \x + \xo 18.21 \xt Luk 17.3,4\x*Mape Pita Iesu mampelene waitarasane wanase, “Tatamba, sumanai sona mainawo kadi dewasapia walama uduudu ambi ne me kadiwa insepadabuasapa? Walama uduudu 7 ide, ba?” \v 22 \x + \xo 18.22 \xt Bumpai 4.24\x*Iesu sipoasane wanase, “Mai walama 7 os, dia! Walama 7 ita osoweosowe soa kadiwa inseadabuasaa, tane mai ea, walama uduudu kadiwa insenadabuasana! \p \v 23 E ema epe waitaraneana baiwa ne gagalo babawa ema dialedina. God gonaawa ema epe rua: Warere debama dea menasana me sauwa apanawa nolau ewepie atenlepi mo mane onieidewantoi, ba dia. \v 24 Me nolawa sa uwaaleidio mo apana dea banleieno warere mampe wisen. Apana sa mane debamaia, mai mida malesalepia rua, me warerewa mampe wadene tane mai sipoasape wanapona, dia. \v 25 Tane tauma me mampe mai mane da wineipona ita warere sipoasapie wanepi. Sa baiwa warere me nolawa dewalala diamone wanase, ‘Apana ema, manainapa obampa do, ita uduudu me mampea do otene gimaramone ita mane sa wadane ne neana.’ \p \v 26 Tauma sau apanawa sa epe etene warere danawe imimpa emmisilene iririlene wanase, ‘Nuaparenaitaa, walama dawo mane donsape tauma uduudu sipoaepa!’ \v 27 Mape warere me nuaparewalene insendabuasane diene wanase, ‘Ne sauena, ee aitaa, mai mane sa sipoanea, dia.’ \p \v 28 Ita apana sa warere ene nosene aleidie me nola sowa da into donsan. Me sowa sa mane kerauda insadabualala me mampe wadene ita mai sipoasapona. Me sowa sa wadene imumba wadendoe diene wanase, ‘Tauwadea manena sipoasaa!’ \p \v 29 Mape apana sa imimpa emmisilene iririsane wanase, ‘Nuaparenaitaa, walama dawo mane donsape tauma ne uduudu sipoaepa!’ \v 30 Tane me dabualene diene wanase, ‘Ne menanedia e tauma manena sipoasaa, mai ando, dia!’ Ita me sowa kotusane diburasan me ideita manewa sipoasapie tauma dibura epie nosepi alepi. \p \v 31 Tane warere sauwa apanawa isiwa dewa ema ewane nuau siga wano warere mampe antone ema uduudu umanawa dieiena. \v 32 Mape warere sauwa apanawa mida me bauta mane debamaia sausane insendabuasana apasano odeno diene wanase, ‘E sau apanawa kadiwaida, e iririneano baiwa sauene mane debamaia wadaana insenadabuasana. \v 33 E nola soa da do nuaparewaitapona ne e nuapareantena rua.’ \v 34 Warere nuawa kadiidaleno ita sau apanawa sa dibura onioniala witaposan poka etepia baiwa. Me sape waimpe mane uduudu sipoasapitue tauma me nosepi alepi.” \p \v 35 Iesu gagalo babawa ema diasane wane wanase, “Insenadewaitana, naita e mai nuala uduudu mampe sola kadiwa insenadabuasana ne Mamana uboo wandia deawaa dewasapi e manlawo.” \c 19 \s1 Iesu nainai eia gagalowaleide \r (Mak 10.1-12) \p \v 1 Iesu gagalo ema uduudu diasane Galili ene Iudia bedewainta esa Ioadan waiwa dawo alen. \v 2 Apana uaraia me warorosane antoiena, ita mo bedeuwo kerolala isiwa me inamon. \p \v 3 Sape Parisi isiwa wimone gagalo mampe Iesu rubusaiena me wapakadisapono wawusapona baiwa. Mo Iesu diane waienase, “E no dianewo etato no anaanamba ambi wade, apana manainapa nitu da kadisapio baiwa me dabuasapie epia intawa da winede, ba dia?” \v 4 \x + \xo 19.4 \xt Bumpai 1.27\x*Iesu sipoamone wanase, “Buka bedewe e wisiaitene ateiten, ba dia, God bumpeido apana mona ita i auwepue waimompaa baiwa dewamone teamon. Mai nambenambe waimompaa baiwa teamopona, dia. \v 5 \x + \xo 19.5 \xt Bumpai 2.24\x*Ita God wane wanase, ‘Ne apana mona ita iwoa dewamona, ipawa ema baiwa apana mona me mamba ita inawa do emopie i mampelepi. Ita mo nata deaidantopue ete dea os waimompa.’ \v 6 God nainai bedewe apana mona ita i deaidamono waimoi, sa baiwa mo mai empuempuntopue nata segantopua intawa da wineipona, diaida!” \p \v 7 \x + \xo 19.7 \xt Matiu 5.31\x*Mape mo Iesu waitarasane waienase, “Tane dima baiwa Moses epe girumalene wanase, ‘Apana manainapa epia menasampa me manainapa epia gagalowa girumalepie sowa wanepie wapiaubepio alepi bolawe.’” \v 8 Iesu sipoamone wanase, “E nuala badoidaleno baiwa Moses anaana ema epe girumalene ituno e ruawaitilana. Tane God bumpeido uba ita tawo dewasanawo me mai epe insepona, diaida. \v 9 \x + \xo 19.9 \xt Matiu 5.32; 1 Korint 7.10,11\x*Ne dialedina, apana mida me manainapa dabuasadi edie tane i da naisedia, me ipa ninaleide. Tane i bauta nosene alene apana da nata ninanton, epe segalena baiwa apana i epio alepia rua.” \v 10 Wawe alala gagalo ema etane Iesu diane waienase, “Naita dewa inainamba ema epe apana i nata mampo winompa, eulena mo mai nainaintopu.” \p \v 11 Iesu sipoamone wanase, “Gagalo ema badowa mai apana uduudu etapua rua, tane mo mida insaisau wanamona, mo etapua rua. \v 12 Ema epe baiwa apana isiwa mai nainaintopua rua: Apana isiwa mo epe muwantona baiwa mai nainaintopu, tane isiwa apana mo etepu nomone kadimoiena baiwa mai nainaintopu, ita isiwa God gonaawa baiwa mai nainaintopu. Mida gagalo ema etaeta menasapia me etepi.” \s1 Otooto kerakera Iesu mampe wimoi \r (Mak 10.13-16; Luk 18.15-17) \p \v 13 Apana otooto kerakera banlamone Iesu mampe wimoiena me witapa osouwo itupie ita mo baibu rauparilepia baiwa. Wawe alala mo epe dewantoio ewamone apana onau wane bodamoiena. \v 14 Mo epe dewantoio Iesu wane wanase, “Otooto kerakera emono ne mainawo wimpu, mai enabodamona, ipawa God gonaawa ipa otooto kerakera ema ruau mampoa.” \v 15 Ita me witapa mo osouwo ituno dialeno bola sa ene alen. \s1 Iesu puraiwa apanawa gagalouleide \r (Mak 10.17-31; Luk 18.18-30) \p \v 16 Apana dea Iesu mampelene waitarasane wanase, “Debamamba, ne dewa dainea euwa dewasape inawinakasala donsapa?” \v 17 Iesu me sipoasane wanase, “Dima baiwa e dewa euwa waitarawaneiana? God me meba os euda, mai mida da. E inawinakasala meneempa God anaanawa ruawaitaa.” \v 18 \x + \xo 19.18 \xt Ekisod 20.13; Ekisod 20.14; Ekisod 20.15; Ekisod 20.16\x*Me sipoasane wanase, “Anaana dainea ne ruawanteapa umanawa waiana?” Iesu me diene wanase, “Soa mai bosaa, mai ninaitaa, mai poitaa, mai lagaitaa, \v 19 \x + \xo 19.19 \xt Ekisod 20.12; Liwai 19.18\x*mamaa ita inaa oniadewasamoe aiau ruauitona, tane do sosoa tanawoa nuawadawadamona e eba nuawadawadaitiana rua.” \v 20 Mape apana sanaa wane wanase, “Ne anaana ema uduudu ruawantentuwan, dima enanosiden?” \v 21 Iesu leusane wanase, “E dodomanaidaitaa meneempa aite dima manawo wineia gimaramoe manewa wadee apana nuaparelala wanamoa. E epe dewaitawo uboo mauraa debamalepi. Ne aiana ema ruawaite dewasae tauma wanawo winea.” \p \v 22 Apana sanaa gagalo ema etene puraiwawa uaraia osowe mauraleidie wandia insamone nuawa pareidaleno ene alen. \p \v 23 Ita Iesu wawe alala diamone wanase, “Ne ulaipa dialedina, maura apanawa God gonaawa bedewe odaodawa badowaida. \v 24 Ne dialedina, pue debamaia ebowa Kamel mai selau nagawa bedewe odepia rua, dia. Deawaa, apana puraiwa insaisawaleidia, me mai God gonaawa bedewe odepia rua, diaida.” \v 25 Wawe alala inseia puraiwa apanawa God sauwa euda donsaie baiwa maurantoie waimoia God gonaawa bedewe odapua rua. Tane mo gagalo ema etane memesaidantone waitarantone waienase, “Ema ambi, apana da inalepia intawa da winede, ba dia?” \v 26 Ita Iesu mo diadewasamone wanase, “Apana mampo mai inantopona intawa da wineipona, dia, tane God mampe inta wadaaubala winede, ipawa me dewa uduudu dewasapia rua.” \p \v 27 Pita sipoasane wanase, “No nitu uduudu emote e waawo leitana! Tauma dima no baimba winedia wadata?” \v 28 \x + \xo 19.28 \xt Matiu 25.31; Luk 22.30\x*Iesu mo diamone wanase, “Ne ulaipa dialedina, nitu uduudu sanaalempaa walamawa osowe Apana Otopa kolaiwatawa sapawaida bedewe waimpo e mida ne waroronealana do kolaiwata 12 osouwo waine ita Israel apanawa dambu uduudu 12 oniamona. \v 29 Ita apana mida duwa, tatatawa, wanwamba, weaweanapa, mamba, inawa, obampa ba iraiwa ne baina emodia me ando dima emona ruawalepie uaraia eiasampe otempa ita do inawinakasala donsapi. \v 30 \x + \xo 19.30 \xt Matiu 20.16; Luk 13.30\x*Ewane, mo mida Gagalo euda muriwa os eteie sumanaintoia God gonaawa bedewe bautantopue odapu. Tane mo mida Gagalo euda bautantone etane atentoiena muriwantopue God gonaawa bedewe odapu.” \c 20 \s1 Irai apanawa me nolawantoia gagalou babawa \p \v 1 Iesu wane wanase, “God gonaawa ipa ema epe: Irai apanawa dea tadinaida apana auweia bolawe alene apana isiwa dommone diamona wimopue me baiwa wain iraiwa bedewe nolantopu. \v 2 Me mo diamona walama sa dea bedewe nolantopua mane nepa deadea wadapu. Me epe diamono dialeno waaubamono nola awa wain iraiwa bedewe antoiena. \v 3 Mo nolantoio omo tontaleno wain iraiwa apanawa osowe apana auweia bolawe alene apana isiwa di enakoantoio dommon. \v 4 Ita me mo diamone wanase, ‘Ne menanedia e do aitane ne baina wain iraiwa bedewe nolaitano malesadewalepa.’ \v 5 Mo me epe diamona ruawantone wain iraiwa bedewe nolantopua baiwa anton. Mo auwene nolantoie laio enautaleno irai apanawa osowe apana auweiawo alene apana isiwa diamona antopue me baiwa wain iraiwa bedewe nolantopu. Mo me wana ruawantone nola awa antoiena. Tane omo kekeraleidio irai apanawa dewaipa deawaa dewalene nola apanawa isiwa diamono iraiwa nolawa awa anton. \v 6 Mo uduudu nolantoie laio rawileidio irai apanawa osowe apana auweia bolawe alene apana isiwa di eneie laio ewamone waitaramone wanase, ‘E dima baiwa tadinaida ita tauma nolalasiawaia di eneilano rawilen?’ \v 7 Mo leusane waienase, ‘No nola anuwa wainitano mai mida da wisepe nola baiwa dianepona, dia!’ Irai apanawa epe etene diamone wanase, ‘Ne menanedia e aitane ne baina wain iraiwa bedewe nolaitana.’ \v 8 Tane rarapirileidio irai apanawa nola dewalala oniamodia apanawa diene wanase, ‘E apana nolantoia diamowo wimoputuwapio malesamoa. Ne menanedia e malesa baiwaitone apana dainea nola baiwa muriwa wimoiena bauta malesamoe, aupe aite apana bauta nola awa wimoiena malesamoa.’ \v 9 Oniamodia apanawa apana mida muriwa rawileidio wimoiena mane nepa dea wanamono oteiena. \v 10 Tane apana bautantone tadinaida nola awa wimoiena sosou ewamoio malesau wadeiena ita mo nuau bedewe inseia mo tadinaida wimoiena baiwa malesau debama wadapu, mai mo ruau. Ita mo malesau wadapua awa antone mane nepa deadea sosou wadeiena rua wanamono wadeiena, mai osowesape wadapona, dia. \v 11 Tane mo malesau wadane ewane nuau kadileno irai apanawa mampe antone momoduntone waienase, \v 12 ‘No sosomba sa muriwaido wimone mai nolantopona daumawa, omo dea os bedewe nolanton, tane mo malesa no wadatana rua deawaa wadeiena. Sa ipa ambi? No nola pokaidaneno pola ainimbo noseno omo pokawaida etatano mai malesadewanepona, dia!’ \p \v 13 Mo epe momoduntoio irai apanawa sou dea diene wanase, ‘Sona, ne mai e malesakadiepona, dia! Ne e dieena walama dea bedewe nolaitawo mane nepa dea eneepa, ita e nuaa euleno oaitene nola awa wien. \v 14 E malesaa ipa sa wade ene aitaa! Ne menanedia nola dewalala muriwa nola awa wimoiena deawaa wanamopa. \v 15 Mane ne os mainawoa nola dewalala malesamodina, ne neba insaisana rua dewasapa, e di momoduitiana. Ne apana amonala dewana euda osowe e epe dewaitiana, ba?’” \p \v 16 \x + \xo 20.16 \xt Matiu 19.30; Mak 10.31; Luk 13.30\x*Ita Iesu gagalo babawa ema diasadie wane wanase, “Nola dewalala muriwalala bauta malesa wadeiena rua mo mida Gagalo euda muriwa eteie sumanaintoia God gonaawa bedewe bautantopue odapu. Tane mo mida Gagalo euda bautantone etane atentoiena muriwantopue God gonaawa bedewe odapu.” \s1 Iesu osowe me bowa gagalowaleide \r (Mak 10.32-34; Luk 18.31-34) \p \v 17 Iesu Ierusalemwa odene aleidie wawe alala 12 diamono apana emone awoantoieno muba os mampo gagalolene wanase, \v 18 “Etanee, no odate antitana Ierusalemwa, sape Apana Otopa wadapue pirisi debamau ita anaana waeuwalala mamposapuo insaisau rua me mampe dewasapu. Mo me kotusapue bowa sauawa wapue \v 19 ita Rom gabemaniwa mamposapu. Mo me oiwa wapue, tai mampe epompe ita koros osowe seupuo bolepi. Tane walama natadeawo me bo bedewe enepiwisepi.” \s1 Iems Ion nata inau iririwa \r (Mak 10.35-45) \p \v 20 Iesu ema wano aupe Sebedi manainapa obampa nata do Iesu mampe wimoiena. Ita inau Iesu wawa bumpe imimpa emmisilene waitarasane wanase, “Rua ba dia, e ne insaisana dewasaa?” \v 21 Tane Iesu i waitarasane wanase, “E dima meneede?” I sa leusane wanase, “Ne menanedia e sauanea warereitona walamawa osowe ne obaina ema nata witaa on ita sen deneuwe wampuo e do waina.” \v 22 Iesu Iems Ion nata sipoamone wanase, “E mai ateitapona dima menalena iririwaitilana! Poka etaetala reduwa ne napaa baiwantedina e inseilana nana rua, ba?” Mo leusane waienase, “Oa, no nataa rua!” \v 23 Ita Iesu mo diamone wanase, “E ulaipa ne pokana reduwa napino ideita nana! Tane ne mai mukana wineipona e sonabalepo da witana on ita da sen deneuwe waina. Ne Mamana bola sa imaamon mida me sonabamona os sape wampua baiwa.” \p \v 24 Wawe alala isiwa 10 ema umanawa etane mo sosou nata mampo nuau kadiidalen. \v 25 \x + \xo 20.25 \xt Luk 22.25,26\x*Tane Iesu mo uduudu apamone auwamone wanase, “E ateiten bola daitada onionialala apanawa mo bolau bedewe wanwanlala osouwo muka uduudu wadei ita kasawogantoie oniamoie badowa diamoio ruauntoi. \v 26 \x + \xo 20.26 \xt Matiu 23.11; Mak 9.35; Luk 22.26\x*Tane e mai epe rua dewasana! Mida e bedelawo debamalepia menasampa me sosowa nolau dewala wanalepie simbiamompa. \v 27 Ita mida e bedelawo ebowa debamalepona menasampa me sosowa uduudu atouwolempe simbiaulempa. \v 28 Apana Otopa mai ebowa debama wadepio apana me simbiasapua baiwa wisepona, dia. Me wisena apana simbiamopie inawawa itupi epie apana uara kadi bedewe malesamopie inamopia baiwa.” \s1 Iesu apana emau potawa nata inamode \r (Mak 10.46-52; Luk 18.35-43) \p \v 29 Iesu wawe alala do Ieriko ene antoio apana uara mo waroromoiena. \v 30 Tane apana emau potawa nata inta waiwe waimoie Iesu tampointa wisene aleidio umanawa eteiena. Sa baiwa mo mukantone wane waienase, “Tatamba, Dawid Otopa, no nuaparembaite saunea!” \v 31 Tane apana uara mo wadabuamone diamoiena dainantopu. Ita mo etanadabuasane osowe mukantone waienase, “Tatamba, Dawid Otopa, no nuaparembaite saunea!” \v 32 Iesu mo sau baiwa waio aindo enene mo apamono wimono waitaramone wanase, “Ne dima e baila dewasapaa menaledio iririneilana?” \v 33 Mo sipoasane waienase, “Tatamba, no menanedia e inanewo sala ewata!” \v 34 Ita Iesu mo nuapareulene witapa emau osowe ituno tauwadea emau euleno sala ewane Iesu warorosaiena. \c 21 \s1 Iesu Ierusalemwa odede \r (Mak 11.1-11; Luk 19.28-40; Ion 12.12-19) \p \v 1 Iesu wawe alala do Ierusalem mampentoie bola Betipage bedewe wadi Olib tampe wimoiena. Sape Iesu wawe alala nata waaubamone \v 2 diamone wanase, “E nata bola sisi nanlanepe winediawo aitana. Bola sawo odonune tauwadea pue donki inawa otopa do taudomoiena ewamona. Pue sa lotoaubamone banlamone ne mainawo winlena. \v 3 Apana da ambi dialepia me diane wanase, ‘Tatamba pue ema menasade.’ Me aia sa etepie pue tauwadea waaubamopio banlamone winlena.” \p \v 4 Tane Iesu wawe alala epe diamona, sa ipa dima peroweta bukawa bedewe girumalena ulaipalepia baiwa. Peroweta bukawa bedewe epe girumalene wadiase, \p \v 5 \x + \xo 21.5 \xt Sakaria 9.9\x*“Ierusalem apanawa ema epe benemamoa, \q1 ‘Ewana, e warerela manlawo iede! \q1 Me etepa molaaisiwa donki osowe waine aleide, \q1 me donki sanaa osowe waine iede.’” \m \v 6 Ita wawe alala antone Iesu diamona rua dewasaiena. \v 7 Mo donki otopa do banlamone wimone mo garau onapea pue osouwo teamoieno ita Iesu osowe odene wain. \v 8 Tane apana uara sape mo do laia garau onapea inta osowe abumoie. Ita sosou da notonkela asiwa tomoiena inta osowe teamone antoieno osowainta Iesu donki osowe waine aleidie. \v 9 Apana Iesu danawe ita adiwe enane antoia mo aiau mukama wane waienase, \q1 “Osana, Dawid Otopa wadatapos! Euda me mampe mida God ebowe iediawo! Osana, God ionoidoa wadaposisate debamasata!” \m \v 10 Iesu Ierusalemwa odedio apana sape wanwanlala uduudu nuau bumeno waitarantone waienase, “Me mida?” \v 11 Tane apana isiwa sipoamone waienase, “Sa ipa peroweta Iesu, me bolawa Nasaret Galili bedewe.” \s1 Iesu God duwa eusade \r (Mak 11.15-19; Luk 19.45-48; Ion 2.13-22) \p \v 12 Iesu God duwe odene leidie mo uduudu sape gimarantoie waimoie laia ewamone nuawa kadiidaleno tanamono nomone anton. Me mane leusaia apanawa watau ita do nene gimaralala watau memaaubamon. \v 13 \x + \xo 21.13 \xt Aisaia 56.7\x*Me diamone wanase, “Buka bedewe girumalena ema epe wadi wadiase, \q1 ‘Ne duna ipa uwa daitada apanawa rauparintompaa duwa.’ \m Tane e dewasalana poiwaa auwempaa dubu wanalen.” \p \v 14 God duwa bedewe apana emau potau ita apana etepu kiokiou Iesu mampe wimono me inamon. \v 15 Tane pirisi debamau ita anaana waeuwalala Iesu dewa eubu dewamodio eweiena ita do seda kerakera God duwa bedewe ka waie waiase, ‘Osana, Dawid Otopa wadatapos,’ mo etamone nuau kadiidalen. \v 16 Ita mo Iesu diane waienase, “Seda dima waia e eteiana, ba dia?” Iesu sipoamone wanase, “Oa, ne etedina! Tane e buka bedewe ema wisiaitene ateiten, ba dia, naepe wadi wadiase: \q1 ‘E seda kerakera ita otooto gegelau dewamoano e eboa wadaposisai.’” \p \v 17 Ema aupe Iesu mo emone Ierusalemwae nosene Betani bedewe alene sape wandie. \v 18 Imonemba tadinaida me leulene Ierusalemwa aleidie omanaton. \v 19 Sape inta waiwe me karakai iawa ewene mampe alen korou napia baiwa, tane ewensuden, asiwa os ewamon. Tauma Iesu karakai iawa diene wanase, “E mai osowe naua, dia!” Ita ia sa tauwadea os rorolene tonaidalen. \v 20 Tane wawe alala dewa ema ewane memesantone waitarantone waienase, “Ambi karakai iawa tauwadea rorolene tonaidalen?” \v 21 \x + \xo 21.21 \xt Matiu 17.20; 1 Korint 13.2\x*Iesu sipoamone wanase, “Ne ulaipa dialedina, naita e manlawo sumanai winompa ne dima karakai iawa ema mampe dewasana deawaa e dewasana rua. Ita do e rua os wadi ema diane wanase, ‘Enawie aite owa bedewe aubaubaitaa!’ E nuala bedewe mai insakoaitana ba sumanaila mai keraulepi, tane sumanaiidaitano ipawaida ando segalepi. \v 22 Naita e sumanaitane dima raupari bedewe iririwaitonuna ideita wadana.” \s1 Pirisi debamau ita anaana waeuwalala Iesu mukawa na wadena waitarawasai \r (Mak 11.27-33; Luk 20.1-8) \p \v 23 Iesu Ierusalemwa leulene wisene God duwa bedewe odene waeuwaleidio pirisi debamau ita apana eiau me mampe wimone waitarasane waienase, “E muka dainea mampe dewa ema dewamoiana? Mida muka eneen?” \v 24 Iesu sipoamone wanase, “Ne waitara dea dialepo sipoaneano muriwa ne dialepa ne mukana na wadane dewa ema dewamodina. \v 25 E dianeano etapo, Ion mukawa na wadene nolaleidie? Me God mukawa mampe apana babatutumodie ba apanaida mukawa mampe?” Iesu epe wane diamono muba inta banusaie gagalontope ambi wapona baiwa. Ita muba gagalontone waienase, “No ambi wata? Naita no wataase, ‘Ion God mukawa mampe nolaleidie apana babatutumodie,’ Iesu dianepie wapiase, ‘Naita epeewo, e dima baiwa me mai sumanaiwaitapona?’ \v 26 Tane no mai rua wataase, ‘Ion apanaida mukawa waden,’ ipawa apana uduudu sumanaintone atenton Ion ipa peroweta God wanaubena.” \v 27 Ita mo apana nuau kadisapua sawantone Iesu lagasane waienase, “No Ion mukawa na wadene apana babatutumodia mai atentepona, dia!” Mo epe waieno Iesu diamone wanase, “E ne waitarana sipoa mai dianeapadewaitapona, sa baiwa ne mai dialepa mukana na wadane dewa ema dewamodina.” \s1 Apana obampa nata gagalou babawa \p \v 28 Iesu osowesane wanase, “Apana dea me obampa nata do waimoie. Me otopa tautua mampe alene diene wanase, ‘Otona, ande aite wain iraiwa bedewe nolaitaa!’ \v 29 Otopa tautua sipoasane wanase, ‘Ne dabuanen, mai dewasapa!’ Tane muriwa me insaisawa leusane irai awa alen. \v 30 Tauma mambu otopa kerauwa mampe alene deawaa diene wanase, ‘Otona, ande aite wain iraiwa bedewe nolaitaa!’ Me sipoasane wanase, ‘Oa, ne dewasapa!’ Tane muriwa me dabualen, mai nola awa alepona, dia. \v 31 Tauma e ambi inseilana, oto dainea dima mambu menasadia rua dewasan?” Mo sipoasane waienase, “Otopa tautua.” Iesu sipoamone wanase, “Ne ulaipa dialedina, takis manewa tamalala ita ioto ninalala bautantoie nanlanepe God gonaawa bedewe odei. \v 32 \x + \xo 21.32 \xt Luk 3.12; 7.29,30\x*Ne epe wadina, ipawa Ion wisene ita God intawa euda dodomana euwalen, tane e mai sumanaiwaitapona, dia! Tane takis manewa tamalala ita ioto ninalala me sumanaiwanton. Mo epe dewantoio e ewalana, tane e mai insaisala leusape kadiwa epona, do Ion mai sumanaiwaitapona, dia.” \s1 Mo irai apanawa otopaida nibuasaia gagalowa babawa \r (Mak 12.1-12; Luk 20.9-19) \p \v 33 \x + \xo 21.33 \xt Aisaia 5.1,2\x*Ita Iesu wane wanase, “Tauma ne gagalo babawa da wapo etana: Apana dea wain irailene gonaalen. Ita me wain gadawa empidodepia baiwa don ton. Do iraiwa oniempaa duwa wadene diasane wain iraiwa oniepua apanawa witaposane diamona odawa moawa ando wanapu. Ita ene nowa dawo alen. \v 34 Aiaisa walamawa wiseno me nolawa dewalala onieia apanawa mampo waaubamono antoiena me mebaa moawa otepona baiwa. \v 35 Onieia apanawa mo ewamone wadaitumone, dea epaepabobosaiena, da di bosaiena ita da seu mampe epanaboleiena. \v 36 Ema aupe irai apanawaida nolawa dewalala uara waaubamono anton, mai nolawa dewalala isiwa bauta antoiena rua, tane irai onieia apanawa deawaa dewasaiena mo mampo. \v 37 Irai apanawaida ompa osowe otopaida wanaubeno mampo alen, ipawa me insenase, ‘Ne otonaida mo mampo wisepio wadapue mamposapue oniepudewantopu, mai kadisapu, dia.’ \v 38 Tauma irai onieia apanawa irai apana otopaida iedio ewane muba gagalontone waienase, ‘Tauma irai ema apanawaida otopa wisen. Ane, me wadataitue bosate, aupe dima uduudu me mampea no taupakawantata!’ \v 39 Dima mo waiena ruawantone antone irai apanawa otopaida wadanaitue wain iraiwa gonaawa adiwe aubeieno noseno sape epanaboleiena.” \p \v 40 Mape Iesu asisulala waitaramone wanase, “E ambi inseilana irai apanawaida leulepi wimpie irai onieia apanawa mampo dima dewasapi?” \v 41 Mo sipoasane waienase, “Kadi apanawa sa me bomopie kadiidamopi ita wain iraiwa onionia apanawa sanaau witaposapi, mo mida me mebaawa ipawa aiaisa walamawa osowe aisepue me wanapu.” \p \v 42-43 Mape Iesu wane wanase, “Ne dialedina, deawaa God gonaawa e manlawo wadepiaubepie ita apana da wanamopio wadapu, mo mida ia euda rua naupudewantopua. E buka bedewe wisiaitene ateiten, ba dia, naepe wadi wadiase, \q1 ‘Du wadawadalala apanawa seu dea ewanadabue eiena, mai menamopona, dia. Tane seu sa ewadabuasaia ipa eudidalene du awanediposidede. \q1 Tane ema ipa Tatamba God insaisawa rua dewasano segalen, mai di segalepona, dia. Ita insaisa sa me dewasana ewaewawa eudidalen no mainimbo.’ \m \v 44 Apana mida seu sa osowe omepia epaepalepie boidalepi, ita apana mida osowe seu sa nosepia epepisisidepio bolepi.” \p \v 45 Pirisi debamau ita Parisi apanawa gagalo babawa ema etane atentoiena Iesu moida umanau wadie. \v 46 Ema bedewe mo inta banuntoiena Iesu wadapaitue kotusapona baiwa. Tane mo apana uaraia sape eneia sauntoiena, ipawa mo inseiena Iesu me ipa peroweta. Sa baiwa ene di antoiena, mai me wadapaitudepona, dia. \c 22 \s1 Nainai odawa gagalowa babawa \r (Luk 14.15-24) \p \v 1 Iesu gagalo babawa da apana diamone wanase, \v 2 “God gonaawa ipa ema epe: Warere nolawa dewalala diamona me otopa baiwa nainai odawa imaasapu. Ita me oda sa baiwa apana nisou waaubaleno eteiena. \v 3 Oda walamawaida wiseno warere nolawa dewalala waaubamono antoiena nisolala diamopuo oda imaalene winedia bedewe wimopua baiwa. Tane mo oda bedewe awa dabuantone wankasanton. \v 4 Mo dabuantono baiwa warere oda dewasadia nolawa dewalala da waaubamona nisolala diamopue wapuase, ‘Sosona winlena, odana imaalene winede! Ne moiana kau eubuida bomone laulanteno imaantone wineia nata!’ \v 5 Mo nisolala nisou osowe aleno etane oda bedewe awa dabuaidanton. Ita mo muba insaisau rua antoiena, dea iraiwa bedewe alen ita da gimara awa alen. \v 6 Tane nisolala isiwa dabuantone waimoie warere nolawa dewalala nisomopua awa mampo wimoieno wadaitumone kadikadimone epaboiamoiena. \v 7 Warere nolawa dewalala kadikadimoieno etene nuawa pokawaida wano me matangela mo osouwosapia baiwalene sorodiawa waaubamone diamone wanase, ‘Aitane, witakadilala sa uduudu epaboiamone ita mo bolau debamawa suno ipituwapi!’ Mo warere wana ruawantone antone witakadilala sa epaboiamone bolau suieno intuwan. \v 8 Ema aupe warere nolawa dewalala da diamone wanase, ‘Nainai odawa imaalene winede, tane mo nisolala kadiwaida oda awa wimopona dabuanton, mo dewau mai dodomana, dia, di nisokoamotana! \v 9 E tauma aitane bola uduudu bedewainta apana dommonuna nisomono oda bedewe wimopu.’ \v 10 Ita nolawa dewalala me diamona rua bola uduudu bedewainta antone apana kadiwa ba euwa dommoia nisomone banlamone oda bedewe anton. Mo nisolala oda duwa bedewe odeieno apana uduudulen. \v 11 Warere nisolala auwamopia baiwa oda duwa bedewe odene alene auwamodie. Mo auwenatuwaiena bedeuwo apana dea mai nainai odawa garawa euda taupona wandio ewene \v 12 waitarasane wanase, ‘Sona, e ambi mape odaana? E mai nainai odawa garawa taupona, di wainiano eweedina.’ Warere apana sa waitarasadio dainalen, mai aia da wapona rua, dia. \v 13 \x + \xo 22.13 \xt Matiu 8.12; 25.30; Luk 13.28\x*Me dainakasaleno warere nolawa dewalala diamone wanase, ‘Apana ema wadane witapa ita wawa do taumone dubawa iwinla bedewe aubeno alepi. Sape me ke wampe poka etaidasampe asipa adompa.’” \p \v 14 Iesu gagalowa diasadie wanase, “Apana uaraia nisolala, tane mo bedeuwo isiwa os sonabalala.” \s1 Gabeman manewa waitarawa \r (Mak 12.13-17; Luk 20.20-26) \p \v 15 Parisi apanawa Iesu ene antone auwene gagalontone inta banusaie laga mampe Iesu waitarasampo wapikadisapio wadapua baiwa. \v 16 Sa baiwa Parisi sosou isiwa mo wauwo alala ita Erod sosowa isiwa do waaubamoieno antoiena Iesu mampe. Ita mo Iesu mampe wimone diane waienase, “Debamamba, no atenten e walama uduudu ulaipa os waeuwaitiana. E God insaisawa dodomana os apana waeuwamoiana, mai apana kerauda ita debama insaisau rua gagaloitipona. \v 17 E ambi inseiana, no ide rua Rom gabemaniwa mampe takis manewa ituta? E dianewo atentata!” \v 18 Tane mo kadiwa dima inseia Iesu atenlene baiwa diamone wanase, “E lagawaauida! Dima baiwa laga mampe waitaraneilana? \v 19 E mane sa nepa ambi rua malesaitilana euwaneano ewapa!” Mo mane sa wadane Iesu mampe wimoieno me ewene waitaramone wanase, \v 20 “Ewana, ema mida namba ita mida ebowa mane ema osowe winei?” \v 21 Mo leusane waienase, “Rom gabemaniwa ionoidoa namba ita ebowa winei.” Ita Iesu diamone wanase, “Ide, dima gabeman mampea gabeman wanana, tane dima God mampea ipa God wanana.” \v 22 Mo ema etane memesantone me ene antoiena. \s1 Sadusi apanawa bolala enawisau waitarawantoi \r (Mak 12.18-27; Luk 20.27-40) \p \v 23 \x + \xo 22.23 \xt Aposel 23.8\x*Walama sa deawaawo Sadusi apanawa waitara do Iesu mampe wimoiena. Mo sumanaintoie inseia apana bolala ando mai bo bedewe enapuwimopue waimompa, dia. \v 24 Sa baiwa mo Iesu mampe wimone waienase, “Debamamba, Moses ema epe girumalene ituno winede: Apana mona nainaila obampasiawaia bolepio aupe apana sa wambaida tatawa obupa naisepie otootolepi tatawa baiwa. No menanedia anaana sa ipawaida atenidantata. Sa baiwa no duduna da dieeto etee waeuwanewo atentata.” \v 25 Mape mo dudunau Iesu diane waienase, “Apana wanwamba 6 bolauwo waimoie. Tautua dea nainailene obampasiawaia bolen. Tauma tautua wawea obu sa naisen. \v 26 Tane me mampe deawaa segalen, me do obampasiawaia bolen. Ita wambu natadeawa mampe deawaa segalen. Tane wanwambu ompu epe os dewantontuwan, mo uduudu i sa naiseiena ita obampusiawaia di bontoiena. \v 27 Ompa osowe obu sa do bolen. \v 28 I sa apana 7 naimono bontoiena. Sa baiwa no waeuwanewo atentata apana bolala bo bedewe enapuwimopue waimompo i sa apana dainea manainapaida wanalepi?” \v 29 Iesu mo sipoamone wanase, “Buka bedewe dima girumalena e mai inseipadewaitipe ita do God mukawa mai ateitipe wanleipona, dia. Sa baiwa waitarala surakauaia waile dianeilana. \v 30 Apana bolala bo bedewe enapuwimopue waimompaa walamawe mo mai nainaintopu, dia, mo ensel uboo waimoia ruau di waimompa. \v 31 Tane bo bedewe enawisa umanawa dima God buka bedewe e dialena mai wisiaitapona, ba? Me ema epe wadi wadiase, \v 32 \x + \xo 22.32 \xt Ekisod 3.6\x*‘Ne ipa Abraam Godiwa, Aisak Godiwa ita Iakob Godiwa.’ Insenadewaitana, me mai bolala Godiu, dia, tane me ipa mo wanwankasalala Godiu.” \v 33 Apana uara ema etane ita Iesu waeuwawa mampe memesanton. \s1 Anaana dainea debamawaida? \r (Mak 12.28-34; Luk 10.25-28) \p \v 34 Iesu Sadusi apanawa sipoadewasamodio mo mai dima da wapona rua. Ita ema umanawa Parisi apanawa etane auwenatue Iesu mampe anton. \v 35 Tane mo bedeuwo anaana waeuwalala dea menasadia Iesu waitara mampe rubusapi, sa baiwa me diene wanase, \v 36 “Debamamba, anaana dainea debamawaida uduudu bedeuwo?” \v 37 \x + \xo 22.37 \xt Diutor 6.5\x*Iesu leusane wanase, “E Tataa God nuaa uduudu, insaisaa uduudu, atena uduudu, ita do mukaa uduudu mampe nuawadawadasane wanempa. \v 38 Anaana ema dea debamawaida uduudu bedeuwo. \v 39 \x + \xo 22.39 \xt Liwai 19.18\x*Tane da deawaa debamawaida: ‘Sosoa nuawadawadamona eba nuawadawadaitiana rua.’ \v 40 \x + \xo 22.40 \xt Luk 10.25-28\x*Moses anaanawa ita peroweta waeuwau uduudu anaana ema nata bedewentoiena.” \s1 Keriso mida otopa? \r (Mak 12.35-37; Luk 20.41-44) \p \v 41 Parisi apanawa isiwa sape auweiena Iesu waitaramone wanase, \v 42 “E Keriso mida God sauawalen baiwa ambi inseilana, me mida otopa?” Mo sipoasane waienase, “Keriso ipa Dawid atanosiwa.” \v 43 Ita Iesu mo waitaramone wanase, “Tane dima baiwa Aleu kakaiwa Dawid insaisawa waneno Keriso ebowa Tatana wan? Dawid ema epe wane wanase, \q1 \v 44 \x + \xo 22.44 \xt Sam 110.1\x*‘Tatamba God ne Tatana mampe wane wanase, ‘Witana on deneuwe aisite wana ne ideita e wenawenaa nanausimope e waa atowe teamopatuwapi.” \m \v 45 Dawid Keriso ebowa wadi wadiase, ‘Tatana,’ tane ambi Keriso ipa Dawid atanosiwa?” \v 46 Mai mida da Iesu sipoasapona rua, dia. Tane ema aupe apana Iesu waitarawa santoiena. \c 23 \s1 Iesu Parisi ita anaana waeuwalala gagalouleide \r (Mak 12.38-39; Luk 11.43,46; 20.45-46) \p \v 1 Ema aupe Iesu apana uara auweiena ita wawe alala do diamone wanase, \v 2 “Anaana waeuwalala ita Parisi apanawa Moses aupawa wadeie anaana waeuwantoi. \v 3 Ne menanedia mo dima uduudu waie dialeia rua dewasanune wanlempa, mai da ena, dia. Tane mo dewau mai ruawaitana, ipawa mo dima waeuwantoia mai ruawantoipe dewasaipona, dia. \v 4 Mo anaanau uaraia waie mampe sai debamaia apana osouwo ituio awaneie surakaumodio poka etei. Tane mo mubaida sai sa awaawanawa dabuantoie mai sosou saumoipona, dia. \p \v 5 \x + \xo 23.5 \xt Matiu 6.1\x*Anaana waeuwalala ita Parisi apanawa dewa uduudu apana ewamompe asou wampaa os baiwa dewamoi. Israel apanawa dewau ema epe: Mo God aiawa girumala isiwa oteie nambu ita witapu osowe taumoi insamompaa baiwa. Tane Parisi ita anaana waeuwalala ebou debamalempaa baiwa giruma debamauia di dewamoie taumoi. Do mo garau moawa siapa daumau osowe taumoi apana ewamompe asou wampaa baiwa. \v 6 Mo oda bedewe wanwan bolawa eubu sonabamoi ita gagalo duwa bedewe wanwan bolawa pokawaau wadeie osowe waimoi. \v 7 Mo menamodia apana maket bolawe wiwira mampe auwamompa, ita ituposimompe ebou wampaase, ‘Debamamba.’ \p \v 8 Mai mida e wanawo alala ebola wapi wapiase, ‘Debamana.’ Diaida! Ne epe wadina, ipawa Debamala dea os wande, tane e uduudu sumanai apanawa sosola do wainilana. \v 9 Ita tawo osowe mai apana ebowa wane wanase, ‘Mamamba.’ Diaida! Ipawa e Mamala dea os, me ipa uboo wande. \v 10 Mai mida sola ebowa wapi wapiase, ‘Somba eia.’ Diaida! Ipawa e sola eia dea os wande, me ipa Keriso. \v 11 \x + \xo 23.11 \xt Matiu 20.26,27; Mak 9.35; 10.43,44; Luk 22.26\x*Mida e bedelawo debamalepia meba ituaisilepie nola dewala rua sosowa simbiamopi. \v 12 \x + \xo 23.12 \xt Luk 14.11; 18.14\x*Ipawa me mida meba ituposileidie debamaidaleipona menasadia God me itupiaisidepi. Tane me mida God sawaleidie meba ituaisileidie sosowa atouwoleidie simbiauleidia God me itupiposidepio debamaidalepi.” \s1 Iesu anaana waeuwalala ita Parisi apanawa lagau gagalowaleide \r (Mak 12.40; Luk 11.39-42,44,52; 20.47) \p \v 13 “Kadiwa rebarebaida e anaana waeuwalala ita Parisi manlawo, e ipa lagawaauida! E God gonaawa moawa apana danauwo guduitilana! E eba mai God gonaawa bedewe odeipona, dia, tane do mida mo odaoda menamompa e enabodamoilana. \p \v 14-15 Kadiwa rebarebaida e anaana waeuwalala ita Parisi manlawo, e ipa lagawaauida! E bola nowa dawo owa nanausaile aitile apana dea dewasailano e sumanailaleidie do e waeuwala ruawaleide. Inta ema bedewe apana sa bola kadiwa otopaida wanalepi. Ando me ita e do ideita bola kadiwaida bedewe aitana! \p \v 16 Kadiwa rebarebaida e manlawo! E ipa emala potawa tane sosola da banlamoilana. E wailanase, ‘Apana mida God duwa ebowa mampe kangoraleidia, sa ide me ando mai dewasapi. Tane mida God duwa bedewe gold winedia ebowa mampe kangoraleidia me ideita ruawalepie dewasapi.’ \v 17 E insaisala kiokiolen, emala potawa apanawa wainilana! Dima debamawaida, gold os, ba God duwa dima gold eusadia? \v 18 Do e wailanase, ‘Mida pulo itutula bolawa ebowa mampe kangoraleidia, sa ipa ipasia, tane mida amona pulo bolawa osowe winedia ebowa mampe kangoraleidia, me ideita ruawalepie dewasapi.’ \v 19 E ipa emala potawa! Dima debamawaida, amona, ba pulo ituia bolawa dima amona eusadia? \v 20 Sa baiwa apana mida pulo ituia bolawa ebowa mampe kangoraleidia, me ipa ituia bolawa ebowa ita amona osowe winedia do kangorauleide. \v 21 Tane apana mida God duwa ebowa mampe kangoraleidia, me God duwa ita mida bedewe wandia ebou mampe kangorauleide. \v 22 \x + \xo 23.22 \xt Matiu 5.34\x*Ita mida uba ebowa mampe kangoraleidia, me ipa God kolaiwatawa ita mida osowe wandia ebou mampe kangorauleide. \p \v 23 Kadiwa rebarebaida e anaana waeuwalala ita Parisi manlawo! E lagawaauida! E iraila bedewe nitu bonabonaua kerakera wineia moawa anaana wadia rua God waneilana, tane dima debamaia God anaanawa bedewe e eilana, mai dewasaipona. Dewa ema debamaia God anaanawa bedewe: Apana uduudu mampo deawaa os dewasanune wanlempa, sosola nuapareuitonune saumonuna, ita ulaipa wanune dewasanuna. E epe dewaitonune ita do God mampe amonaitilana mai ena. \v 24 E apana emala potawa tane sosola da banlamoilana! E esa bedewe takula alepio nana sawa eneilabodeilana, tane pue debama kamel e naile numeilana. \p \v 25 Kadiwa rebarebaida e anaana waeuwalala ita Parisi manlawo! E lagawaauida! E redula ita abomala onapea os mitamoilano sapa wai, tane dima bedewe winamoia e muka mampe waile danuweile eba baiwaitilana. \v 26 E Parisi emala potawa wainilana! Bauta redula ita abomala bedeu mitamona, epe dewaitano onapea do sapa wapi. \p \v 27 \x + \xo 23.27 \xt Aposel 23.3\x*Kadiwa rebarebaida e anaana waeuwalala ita Parisi manlawo! E lagawaauida! E ewaewala ipa bo meamba deuntoio euda winedia rua, onapea ewaewa eudida, tane bedewe ipa bolala nepa ita boawa kadiwaida winede. \v 28 Deawaaida, e apana danauwo ewaewala abo euda ita dodomana, tane e bedela ipa laga ita kadi nopelen.” \s1 Iesu anaana waeuwalala ita Parisi apanawa kotubu gagalowaleide \r (Luk 11.47-51) \p \v 29 “Kadiwa rebarebaida e anaana waeuwalala ita Parisi manlawo! E ipa lagawaau! E peroweta tontau meambu osouwo seu eubu dewamoile endomoilana ita apana eubu dodomanau meambu e benamoilana. \v 30 Ita e wailanase, ‘No nosinosimba walamauwo wainipono no mai mo do deantepe peroweta bomopona, diaida.’ \v 31 E epe waile eba benemala wailana e ipa peroweta bomoiena apanawa nosinosiu wainilana. \v 32 Ide, nosinosila kadi dewasaiena rua e do aitane dewasane diasana! \p \v 33 \x + \xo 23.33 \xt Matiu 3.7; 12.34; Luk 3.7\x*E ipa mota, ita mota obampaida wainilana! Mai insenase e kotu saiene ene bola kadiwaida bedewe mai aitana! \v 34 Sa baiwa peroweta, insaisa dodomana apanawa ita waeuwa apanawa ne waaubamodina e manlawo. Isiwa e epaboiamona, isiwa koros osowe bomona ita isiwa gagalo duwa bedewe tai mampe epamone tanamono bola deadea bedeuwointa antopu. \p \v 35 \x + \xo 23.35 \xt Bumpai 4.8\x*Bumpeido ita tauma apana eubu dodomanau e bomolana ita mo osinau e witalawo winede! Bauta apana euda dodomana ebowa Abel e bosalana ita odene wisene ompa osowe e Berakia otopa ebowa Sakaria God duwa bedewe pulo ituia bolawa ita du pouwaida sawanawe bosalana. \v 36 Ne ulaipa dialedina, kadi sa uduudu matangelawa walama ande apanawa wadapu, mai dia.” \s1 Iesu Ierusalem gagalowaleide \r (Luk 13.34-35) \p \v 37 Mape Iesu Ierusalem apanawa insamone nuawa polaida wano wane wanase, “Ierusalem, Ierusalem, e dewala insedine nuana enidasade. E God perowetawa epaboiamoile wainilana! Ita mo mida God waaubamodio manlawo wimoie nolantoia seu mampe epaboiamoilana. Kanka inawa obampa auwamodie mabupa atowemodie oniadewasamodia rua ne walama uduudu nuana menaidasadia e auwalepono mainawoitapona, tane e mampe dabuaitile wainilana. \v 38 Ewane, God Ierusalem ita me duwa sape enedia dabuamopie matangelawa osouwolepio kadintoputuwapi. \v 39 Ne epe dialedina, ipawa ne e elepo mai ewaneana ideita walama wisempo e wane wanase, ‘Euda me mampe, mida Tatamba God ebowe iedia.’” \c 24 \s1 Iesu God duwa gagalowaleide \r (Mak 13.1-2; Luk 21.5-6) \p \v 1 Iesu God duwa ene aleidio wawe alala me mampe wimone waienase, “Debamamba, God duwa ema empuempula eneia ewamoa!” \v 2 Iesu sipoamone wanase, “E tauma du ema uduudu ewamoile asou wailana. Tane ne ulaipaida dialedina, du sa uduudu kadimopituwapi, mai seu da bolawe winepia rua, uduudu noanamopuo nomoputuwapi.” \s1 Iesu walama ompa gagalowaleide \r (Mak 13.3-23; Luk 21.7-24) \p \v 3 Iesu Ierusalemwa ene alene wadi Olib osowe wisene sape aisidene wandio me wawe alala muba wimone me waitarasane waienase, “Dianea, dewa ema walama dainea segalepi, ita eueuwa inainamba ambi no ewate atentata e wiwisaa walamawa ita walama ompa wisede.” \p \v 4 Iesu sipoamone wanase, “Ewanadewaitana ita mai mida da e lagalepie banlakadisalepi. \v 5 Ne epe wadina, ipawa apana uara ne ebonawo wimompe wampaase, ‘Ne ipa Keriso mida e onioniawaitile wainilana winen inalepaa baiwa.’ Mo ne ebona wampe nolantompe apana uara banlakadisamopuo waeuwau bedewentopu. \v 6-7 E bola uara daitada onantompo gagalowa etana ita do bola isiwa ona baiwa imaantompo umanau etane mai saitane insenase, ‘Tauma ipa sa walama ompa wisen.’ Tane sa dia. Aia daitada wawalala bola daitada bedewe onantompe waimompa. Do natunakani ita wanatata bola uara daitada bedewe segantompo pokawa apana etompe waimompa. \v 8 Poka sa ipa i oto mu baiwaleidio poka etedia rua. Tane poka sa mai i oto gamoidalepia pokawa rua, dia. Poka sa segantompa ipa eueuwa e baila, ewamone ateitana walama ompa maidaleide. Tane ompaida ando segalepi. \p \v 9 \x + \xo 24.9 \xt Matiu 10.22\x*Tane e wadalepue kadilepu ita epaboialepu. Ita uwa daitada apanawa ne ebona baiwa e nibualepu. \v 10 Walama sawo apana uara insakoantopue sumanaibu epue omepu ita muba sou nanantopu do muba nibunibuantopu. \v 11 Peroweta lagawaau uara segantopu ita apana uara banlakadisamopu. \v 12 Dewa kadiwa rebareba debamalepia baiwa apana uara bedeuwo nuawadawada obasalepi. \v 13 \x + \xo 24.13 \xt Matiu 10.22\x*Tane mida ompa osowe badowa enedia me inaida donsapie inalepi. \v 14 Ita Gagalo euda God gonaawa umanawa tawo uduudu bedewe benemantopuo uwa daitada apanawa etapu. Epe segalempo tauma ompaida wisepi. \p \v 15 Apana wisiala e gagalo ema ipawaida atendewaitana: Walama ando e God duwa bola kakaila bedewe nitu nuadabualalaida itupuo enompo e ewana, peroweta Daniel wana rua. \v 16 Nitu nuadabualalaida sape enompo kadi rebarebaida segalepia baiwalempo mo Iudiawo wanwanlala kadi sawantopue bolau epue weuwapue wadiwa antopue waimompa. \v 17 \x + \xo 24.17 \xt Luk 17.31\x*Me mida walama sa bedewe peloo waimpe leumpa mai a baiwa du bedewe odepie puraiwawa otepi, dia. Me tauwadea bolawa epie di weuwapie wadiwa alepie inalepi. \v 18 Ita apana iraileidia mai garawa otaotawa insaisawalepie duwa awa alepie walamawa diasapi. \v 19 Walama sa ipa pokawaaida ioto bulala ita mo mida oto gegelau do baibu, ipawa mo mai tauwadea os bolau epue wadiwa antopua rua. \v 20 God mampe rauparitana dewa inainamba ema mai unu walamawe ba Sabat osowe segalepi, ipawa walama sawo e mai tauwadea weuwane aitana rua, dia. \v 21 \x + \xo 24.21 \xt Daniel 12.1; Gagalo 7.14\x*Mo inantopua baiwa wadiwa antopu, ipawa walama sawo poka etaetalalaida segalepi. Tane poka sa rua mai God tawo dewasanawo ita tauma segalepona, dia. Ita poka walamawa sa dialepio aupe mai poka da ema rua segalepi, dia. \v 22 Poka etaetala walamawa sa daumalempe alempo mai mida da inalepi, dia, uduudu bontoputuwapi. Tane sonabalala baibu God poka walamawa sa kampasapie itupi. \p \v 23 Walama sa bedewe apana isiwa e dialempe wampaase, ‘Sosona, Keriso inalepia mape wande,’ ita do wampaase, ‘Keriso sisi wande.’ Mo epe dialempo mai sumanaibuitana, dia. \v 24 E mai sumanaibuitana, ipawa walama sawo Keriso lagawaau ita do peroweta lagawaau uara segantopue wimopu. Ita mo ginasa eueuwa pokawaau dewamompe sonabalala banlakadisamompaa baiwa. Tane mo mai banlakadisamopua rua, diaida. \v 25 Etanadewaitana, dima ando segalepia ne tauma diaimaaledina. \p \v 26 \x + \xo 24.26 \xt Luk 17.23,24\x*Naita apana da dialepi wapiase, ‘Ewana, Keriso sala dainala bedewe wande,’ sape mai aitana! Ba apana da dialepi wapiase, ‘Ewana, Keriso ema du pouwe wande,’ mai sumanaiwaitana, dia. \v 27 Ipawa Apana Otopa wiwisawa kelama lotodie sapawa tawo moawa daitada osowe sapa wadia rua apana uduudu ewompo segalepi. \p \v 28 \x + \xo 24.28 \xt Luk 17.37\x*Eueuwa ema insena: Bo etepu wineiawo sape nene galobu auwempo ita apana ewapue atentopu, sape apa bo winei. Ewaewa ema rua Apana Otopa wiwisawa apana emauwo sabamo segalepi.” \s1 Iesu wiwisa walamawa \r (Mak 13.24-31; Luk 21.25-33) \p \v 29 \x + \xo 24.29 \xt Gagalo 6.12; Gagalo 6.13\x*“Poka debamaia walamawa sa diantopuo aupe dewa inainamba da segantopu buka bedewe girumalena rua, wadi wadiase, \q1 ‘Omo dubalepie sala iwinlepi ita uaboa mai sapa wapi, dia. Kipora uboe nomoputuwapio uba ita sala do ewaewawa rebarebaidalepi.’ \m \v 30 \x + \xo 24.30 \xt Daniel 7.13; Sakaria 12.10-14; Gagalo 1.7\x*Ema segalempo walamawe Apana Otopa wisepia eueuwa uba tampe segalepi, ita uwa daitada apanawa santompe nuau kekelempa. Tane mo Apana Otopa giou bedewe iompo mukawa ita sapawaida do ewapu. \v 31 Nitu bui rua tarampet aiawa debama wapi ita Apana Otopa me enseliwa waaubamopio antopu, me sonabamodia apanawa tawo moawa daitadawo wanwanlala auwamopua baiwa. \p \v 32 Ia karakai mampe aten wadana! Walamaipa ia seupa inintopue asiu sanaa teamompo e ewane ateitana maura walamawa kampalen. \v 33 Deawaa, dewa pokawaau ema segantompo e ateitana Apana Otopa wiwisawa walamawa maidalen, du nopeido. \v 34 Ne ulaipa dialedina, walama ande apanawa mai bontoputuwapio dewa ema uduudu segantopu. \v 35 Uba ita tawo uduudu diaidantopu, tane ne aiana mai dialepi, diaida!” \s1 Mai mida Iesu wiwisawa walamawa atenleipona \r (Mak 13.32-37; Luk 17.26-30,34-36) \p \v 36 “Apana Otopa wiwisawa walamawa ba omowa sa mai mida da atenleipona, dia! God enseliwa uboa mai atentoipona, God Otopa do dia, tane Mamamba os walama sa atenlen. \v 37 \x + \xo 24.37 \xt Bumpai 6.5-8\x*Tane Apana Otopa wiwisawa walamawe dima bauta Noa walamawe segalena rua deawaa segalepi. \v 38 Apana odantoie nana naie ita nainaintoie ita Noa waa bedewe odeno unu debama wano abaia uduudulen. \v 39 \x + \xo 24.39 \xt Bumpai 7.6-24\x*Dima segalepia mo mai atentopona, di wankoantoio abaia nosene awanamontuwan. Apana Otopa wiwisawa ewaewawa Noa walamawe segalena rua segalepi. \v 40 Apana nata irai bedewe leumpo tane Apana Otopa wisepie dea wadepie mampesapi ita da epio sape wankasalepi. \v 41 Deawaa, ioto nata duwo awodea nana laulantompo tane Apana Otopa wisepie i dea wadepie mampesapi, ita da epio sape wankasalepi. \p \v 42 Sa baiwa onioniadewaitana insaisala wadaaubala wanlempa! Mai di wankoaitonuna, dia, ipawa e mai ateitapona walama dainea e Tatala leulepie wisepi. \v 43 \x + \xo 24.43 \xt Luk 12.39,40\x*Ema etane insenadewaitana: Naita du apanawa atenlepona omo daineawo poi apanawa wisepia me iwudewalempa poiwaa mai ewepikadisapio du epeike bedewe odepi, dia. \v 44 Epe rua deawaa e do imaaitonune wanlempa, ipawa Apana Otopa walama dainea e mai me wisepia insaisawaitipona bedewe wisepi.” \s1 Nola dewalala euda ita kadiwa gagalou \r (Luk 12.41-48) \p \v 45 “Du apanawa nola dewalala dainea sonabepi me sosowa oniamompe ita mo nanau omo ruawalempe wanamompa? Me ipa dodomana ita insaisa euda apanawa sonabepio nola sosowa isiwa oniamopi. \v 46 Walamaipa du apanawa leulepi wisepie ita nolawa dewalala noladewalempo donsapia, nola dewalala sa ideita nuaeu debama donsapi. \v 47 Ne ulaipa dialedina, du apanawa nitu uduudu me mampea nolawa dewalala sa witapesapio oniamompa. \v 48 Tane naita nolawa dewalala sa insepie wapiase, ‘Du apanawa alaleide, mai tauwadea wisepi,’ \v 49 ita tauma me insepirebae nola dewalala isiwa epamopi ita me sosowa do narebasantompe esa badowa nampe uwau koakoalempo waimompa. \v 50 Tane nola dewalala sa du apanawa wiwisawa walamawa ita omowa mai insaisawalempe di wankoalempo tauma du apanawa leulepie wisepi. \v 51 Me nola dewalala sa epe dewalempo donsapia me badowaida matangelasapie ita lagawaau bolauwo aubepio mo do waimompa. Sape mo ke wampe poka etaidasampe asipu adompa.” \c 25 \s1 Ioto sanaau 10 gagalou babawa \p \v 1 \x + \xo 25.1 \xt Luk 12.35\x*Iesu gagalo babawa da mo diamone wanase, “God gonaawa ipawanalempo Apana Otopa warere awa wisepia walamawe ema epe rua segalepi: Ioto sanaau uduudu 10 siwau otamone nomone nainai apanawa into donsapua awa antoiena. \v 2-3 Mo bedeuwo ioto sanaau 5 insadewasalala, tane 5 da insakadisalala, mai dewa atendewantope nainai apanawa wisepia baiwa siwa esapa imaala wadapona, dia. Nainai apanawa iedio mo siwau nepa os otamone sosou do antoiena. \v 4 Tane ioto insadewasalala siwa esapa imaala dugiwa do otamone antoiena. \v 5 Ioto antoie into nainai apanawa alaleidio baiwa etepu garigarileno ituntoie. \v 6 Tane tadina pouwaleidio apana da mukalene benemalene wanase, ‘Nainai apanawa iede, wine auwasana!’ \v 7 Mo ituntoia benema sa etane emau lotone enanawimone siwau debamamone nainai apanawa anuwa waimoie. \p \v 8 Tane ioto insakadisalala sosou insadewasalala diamone waienase, ‘E siwala esapa moawa saunena, no siwamba bontoi.’ \v 9 Ita ioto insadewasalala leusane waienase, ‘Dia, sa mai ide, no epe dewantata no siwamba do bontopu. Aitane, gimara duwa bedewe eba baila siwa esapa gimaraitana.’ \v 10 Ioto insadewasalala sosou epe diamoieno etane mo siwa esapa gimarantopua baiwa antoiena. Mo ene antoieno aupo nainai apanawa wiseno ioto insadewasalala imaantoie waimoia me do oda awa antoiena. Mo nainai odawa duwa bedewe odanatuwaieno du moawa gudulen. \p \v 11 \x + \xo 25.11 \xt Luk 13.25\x*Ioto insakadisalala siwa esapa awa antone laie wimone sosou aupau ewanasue antone nainai odawa duwa mampe enane mukantoie iririntoie waiase, ‘Debamamba, e du moawa wadaaubewo no odataa menanede!’ \v 12 Mo epe badowa iririntoio nainai apanawa diamone wanase, ‘E mai odana rua, dia, e apana dainea, ne mai atenleipona!’” \p \v 13 Ita Iesu gagalowa diasadie wanase, “E Apana Otopa wiwisawa walamawa mai ateitipe wanleipona baiwa insaisala wadaaubalala imaaitonune wanlempa, mai di wankoaitonuna, dia!” \s1 Apana dea nolawa apanawa gagalou babawa \r (Luk 19.11-27) \p \v 14 \x + \xo 25.14 \xt Luk 19.11-27\x*Ema aupe Iesu wane wanase, “Ne gagalo babawa da dialepa, ema epe: Apana dea bolawa ene a baiwaleidie me nolawa dewalala uduudu apamono mampe wimoiena. Ita me nituwa uduudu mo witaposana oniamompe waimompa. \v 15 Me nolawa dewalala natadea mo deadea atembu ruawalene manewa odalene wanamona nolawantopue dewasapuo debamalepi. Nolawa dewalala dea mane petawa 5 wanen, ita sowa da mane petawa nata wanen, ita sou da mane petawa dea wanen. Du apanawa mo mane wanamone nolau witaposane awa insaisawaleidia alen. \v 16 Nolawa dewalala mane petawa 5 wanena me dodomana alene nolawalene dewasano debamalen, ita me mane petawa 5 osowesane itun. \v 17 Nola dewalala wawea deawaa dewasane noladewalene mane petawa nata osowesane ituno debamalen. \v 18 Tane mo sou da mane petawa dea wanena wadene alene dogo tone bedewe mane wadena dobolene en. \p \v 19 Mo epe nolantoie waimoio walama daumawa dialeno mane wanamona apanawa leulene wisene nolawa dewalala apamono wimon mane bauta wanamona gagalowantopua baiwa, mane sa mo wadane ambi dewasaiena. \v 20 Nolawa dewalala mane petawa 5 wanena me nolawalene mane debamawa donsan, petawa 10 seganton. Me mane sa otene mane wanena apanawa mampe wisene wanase, ‘Debamana, e mane petawa 5 neaano nolawantene mane debamawa donsana, tauma petawa 10 leusane eneedina.’ \v 21 Mane wanena apanawa ema etene nuawa euleno diene wanase, ‘E nola dewalala eudida, sumanaiantedina apanawa, e noladewaiten. E nitu kerakera onioniau atendewaitena baiwa ne ituepo nitu debamau oniamona. E ne nuana eusaana baiwa winewo ane nuaeuntate odantata!’ \v 22 Ema aupe nolawa dewalala da mane petawa nata wanena wisene wanase, ‘Debamana, e mane petawa nata neaana, tane ne nolawantene mane petawa nata da osowesane ituno petawa 4 segantono leusane eneedina.’ \v 23 Mane wanena apanawa ema etene diene wanase, ‘E nola dewalala eudida, sumanaiantedina apanawa, e noladewaiten! E nitu kerakera onioniau atendewaitena baiwa ne ituepo nitu debamau oniamona. E ne nuana eusaana baiwa winewo ane nuaeuntate odantata!’ \v 24 Mape nola dewalala mane petawa dea wanena wisene wanase, ‘Debamana, ne atenten e apana badowa, e mai dima amponawo uwauwaitiana, ita mai naumba aimoiponawo di aitie aisamoiana. \v 25 Ne e saantene baiwa manea neaana wadane antene dogo tone bedewe dobonteno winakasalen. Dima e ne neaana deawaa leusane eneedina.’ \v 26 Mane wanena apanawa ema etene nuawa kadiidaleno diaidasane wanase, ‘E nola dewalala oauara kadiwaida! E ateiten ne apana badowa, ne mai dima amponawo uwauwantedina, ita mai naumba aneipona tane di aisamodina! \v 27 Eulena e epe dewasapona: Manena eneena e banika bedewe ituipe epono wineipe inileipona. Ne insaisana itune insedina leunteape wineape bopawa wadapona, tane e mai banika bedewe itupona, dia.’ \v 28 Tauma du apanawa me sausaia diamone wanase, ‘Apana sa mampe mane wadanaaubene aitane apana mane petawa 10 wadene wisena wanana. \v 29 \x + \xo 25.29 \xt Matiu 13.12; Mak 4.25; Luk 8.18\x*Ipawa mida mampe nitu da winedia osowesapie wanepi, tane me debamaia wanepio rua os mauralepi. Tane me mida keraudaida os mampe winompa keraudaida sa me mampe wadapaaubepo me nituwasiawaia waimpe nuaparelepi. \v 30 \x + \xo 25.30 \xt Matiu 8.12; 22.13; Luk 13.28\x*Tauma nolakadikadilala sa wadapuaubepuo alepi dubawa iwinla bedewe. Sape me ke wampe poka etaidasampe asipa adompa.’” \s1 Walama ompa kotuwa \p \v 31 \x + \xo 25.31 \xt Matiu 16.27; Matiu 19.28\x*“Apana Otopa ensel uduudu do wimopue tauma me kolaiwatawa osowe sapaida do wampio \v 32 ita apana bola daitada bedeuwo wanwanlala uduudu me danawe auweputuwapi. Mape me mo empuempumopi, onionia apanawa sipsip ita gote empuempumodia rua. \v 33 Me sipsip witapa on deneuwe teamopi, tane gote witapa sen deneuwe teamopi. \p \v 34 Ita warere apana witapa on deneuwe diamopie wapiase, ‘E mida ne Mamana euwa osolawo ituna winlena! Winlena ita God gonaawa tawo segasadie walamawe e baila imaasano winedia wadana! \p \v 35 Ne omanatoneno e nana nealano nana. Ne gadompana makoleno e esa nealano nana. Ne ware wineno e banlanealano dulawo odana. \v 36 Ne gara abolawanteno e ne gara nealano tauna. Ne kero wadaneno e wilene ne oniadewasanealana. Ne dibura bedewe wainedino e wilene ne nuadubunealana.’ \v 37 Mape apana dodomanau sipoasapue wapuase, ‘Tatamba, walama dainea omanatoedio nana eneetano naana, ba gadompaa makoleidio esa eneetano naana? \v 38 Walama dainea e ware wieno no banlaetano dumba bedewe odaana, ba gara abolawaitiano eneetano tauana? \v 39 Walama dainea kero wadeeno ba dibura bedewe wainiano no winene nuadubuetana?’ \v 40 Ita warere leusapi wapiase, ‘Ne ulaipa dialedina, dima uduudu ne sumanai sona debama ba kerauda me mampe dewasalana, sa ipa neida baina dewasalana.’ \p \v 41 Tauma me apana witapa sen deneuwe diamopie wapiase, ‘E apana matangelala eneane nambeido ia iikasalalawo aitana! Bola sa ipa imaala kadi mamba Seitan ita me sausaia do baibu. \v 42 Ne omanatoneno, tane e mai nana da neapono napona, dia! Ne gadompana makoleno, tane e mai esa da neapono napona, dia! \v 43 Ne ware wineno, tane e ne mai banlaneapono dulawo odapona, dia! Ne gara abolawanteno, tane e ne mai gara neapono taupona, dia! Ne kero wadaneno ita do dibura bedewe wainedino, tane e mai ne onianeapona, dia!’ \v 44 Tauma mo do sipoasapue wapuase, ‘Tatamba, walama dainea e omanatoedio ba gadompaa makoleidio no eweete tane mai sauepona? Walama dainea e ware wieno, ba gara abolawaitiano eweete tane mai sauepona? Walama dainea kero wadeeno ba dibura bedewe wainiano tane mai sauepona?’ \v 45 Ita warere sipoamopie wapiase, ‘Ne ulaipa dialedina, dima uduudu apana debama ba kerauda mampe e mai dewasapona, sa ipa ne baina dewasapona elana.’ \p \v 46 \x + \xo 25.46 \xt Daniel 12.2\x*Ita mo dewasialala matangela winakasalala bedewe waaubamopi, tane apana dodomana eubu inawinakasalawo antopu.” \c 26 \s1 Iesu bosapua kutumba wai \r (Mak 14.1-2; Luk 22.1-2; Ion 11.45-53) \p \v 1 Iesu gagalo ema uduudu diasane me wawe alala diamone wanase, \v 2 \x + \xo 26.2 \xt Ekisod 12.1-27\x*“E atenla walama nata bedewe Pasowa odawa walamawa segalepi ita sawana sa bedewe mo Apana Otopa koros osowe bosapua baiwa nanantopu.” \p \v 3 Tane walama sawo pirisi debamau ita apana eiau pirisi ionoidoa ebowa Kaiapas duwe auwene \v 4 gagalontone inta banusaia Iesu werego wadape bosapona baiwa. \v 5 Mo epe dewantoie, ipawa mo inseie waiase, “No Iesu mai oda walamawe wadataitue bosataa rua, apana uara ewanepue nuau kadilepio onamba enapua sawa.” \s1 Betani iwa Iesu mampe nuawadawada debama dewasade \r (Mak 14.3-9; Ion 12.1-8) \p \v 6 Iesu Betani bedewe apana ebowa Saimon duwe wandie. Saimon sa mapo kero kito wadawadala inalena. \v 7 \x + \xo 26.7 \xt Luk 7.37,38\x*Iesu sape nana nadio i dea ia asiwa bonabonaua esapa dugi euda bedewe imaala wadene wisene ita Iesu uwawa osowe memen. Tane esa sa malesawa ipa debamaia. \v 8 Iesu warorowa dewa ema ewane nuau kadileno wane waienase, “Dima baiwa esa ema di memenaubene kadisan? \v 9 Esa bonabonaua ema gimaralepe mane debamaia wadape apana nuaparelala saumopona.” \p \v 10 Iesu aiau ema atenlene diamone wanase, “Dima baiwa me epe dieile nuawa kadisailana? \v 11 Apana nuaparelala walama uduudu e do wanlempe saumonuna rua. Tane ne mai walama uduudu e do wainento oniadewasaneanuna, dia. \v 12 I ema esa bonabonaua ne etena osowe memen, sa ipa ne dobosaneapua baiwa imaanen. \v 13 Ne ulaipa dialedina, bola uduudu bedewe Gagalo euda amonantompa dima i ema dewasana do gagalowa wampa, me dudunawa insempaa baiwa.” \s1 Iudas Iesu nanaleide \r (Mak 14.10-11; Luk 22.3-6) \p \v 14 Ema aupe wawe alala 12 bedeuwo dea ebowa waia Iudas Iskariot pirisi debamau mampo alene \v 15 waitaramone wanase, “Naita ne Iesu witalawosapo e sipoa dima ne neana?” Mo epe etane mane silwa wisiantona 30 me waneiena. \v 16 Ita Iudas mane wadene tauma walamawa euda wadepidewae Iesu nanalepie mo witaposapia onioniawaleidie wandie. \s1 Iesu wawe alala do rawi nanawa nai \r (Mak 14.12-26; Luk 22.7-20,21-23; Ion 13.21-30) \p \v 17 Tane Ierusalem bedewe oda walama uwawe apana bured sasanasiawaia nai, walama sawo Iesu wawe alala me mampe wimone waitarasane waienase, “Naepe e meneedia no Pasowa nanawa imaasata e baia?” \v 18 Iesu sipoamone wanase, “Aitane Ierusalem bedewe apana ne atentena donsane diane wanase, ‘Debamamba ema epe wade: Ne walamanaida tauma maidalen. Ne menanedia wanawo alala do e duawo Pasowa nanawa nata.’” \v 19 Wawe alala Iesu diamona rua dewasane ita Pasowa nanawa imaasaiena. \p \v 20 Rawileidio Iesu wawe alala 12 do wimone nana napua baiwa aisintone waimoiena. \v 21 Mo nana naio bedewe Iesu wane wanase, “Ne ulaipa dialedina, apana dea e bedelawo ne laga mampe nanalepie kotu apanawa mamposapi.” \v 22 Wawe alala aia ema etane mo nuau pareidaleno ita deadea Iesu waitarasane waienase, “Tatamba, ne dia, ba?” \v 23 Iesu sipoamone wanase, “Apana mida tauma bured wadene ne nata urai bedewe aneite naitana, me ipa sa ne wadanepie nanalepi. \v 24 Apana Otopa mampe epe segalepio bolepi, me umanawa buka bedewe girumaleno winedia rua. Tane me mida Apana Otopa dabuasapie laga mampe kotu apanawa mamposapia me matangela rebarebaida donsapie poka etepi! Poka sa etepia sawa eulena inawa me gamowa epona.” \p \v 25 Mape Iudas mida Iesu nanalepia wane wanase, “Debamana, mai ne, ba?” Iesu sipoasane wanase, “Mebaawa ipa e waiana.” \s1 Iesu saua sanaa saualeide \r (Mak 14.22-26; Luk 22.14-20; 1 Korint 11.23-25) \p \v 26 Mo nana naio Iesu bured wadene God auwasane ita ampuiasane wawe alala wanamodie wanase, “Wadane nana, ema ipa ne etena.” \v 27 Tauma me redu wadene God auwasane ita mo wanamodie wanase, “E uduudu ema nana. \v 28 \x + \xo 26.28 \xt Ekisod 24.8; Ierima 31.31-34\x*Ema ipa ne osinana memenaubena apana uara kadiu insadabua baiwa. Inta ema bedewe ne sauana sanaa ulaipaleide. \v 29 Ne dialedina, nana ema naitana dialepio aupe ne wain mai napa, dia, ideita ne Mamana God gonaawa wisepie ipawanalepio tauma ne e do osowe nata.” \p \v 30 Nana aupe mo wadapos sasawa waieno dialeno Ierusalem ene nomone wadi Olib osowe anton. \s1 Iesu Pita mampe gagaloleide \r (Mak 14.27-31; Luk 22.31-34; Ion 13.36-38) \p \v 31 Sape Iesu wawe alala diamone wanase, “Ande tadina e uduudu ne koaneane eneane aitanatuwapi buka girumalena rua. God buka bedewe ema epe wadi wadiase, \q1 ‘Ne sipsip onioniau apanawa epapabolepi ita sipsip auweie waimoia deaantoputuwapi.’ \m \v 32 \x + \xo 26.32 \xt Matiu 28.16\x*E uduudu ne eneane aitanatuwapio bonteapa. Tane bo bedewe enapawineape bautantape Galiliwa anteapo e wanawo wilene doineana.” \m \v 33 Pita sipoasane wanase, “Naita apana uduudu e koaepue ita eepu ne mai e koaepe eepa, dia.” \v 34 Iesu me aiawa leusane wanase, “Ne ulaipa dieedina, ande tadinawa eida ne wakoana wae lagaitaa walama natadea, muriwa kanka aiawa wapi.” \v 35 Tane Pita wane wanase, “Ne mai e wakoaepe lagaa wapa, diaida! Naita ne do boneapua, ide rua e nata bontata.” Tane wawe alala isiwa aia ipa deawaa waiena. \s1 Iesu Gesemani bedewe rauparileide \r (Mak 14.32-42; Luk 22.39-46) \p \v 36 Tauma Iesu wawe alala do sala awopawe ebowa waia Gesemani bedewe wimone me mo diamone wanase, “E mape wanlempo ne sisi anteape rauparintapa.” \p \v 37 Iesu Pita ita Sebedi obampa nata otamone me do anton. Tane me nuawa pola wano ita nuapareidalene \v 38 mo diamone wanase, “Ne nuana nuapare nopeidosana bonepia rua etedina. Mape wanlempe ne do onioniantonte iwuntonte wainenta!” \p \v 39 Iesu eseanama alene dogo osowe dunelene rauparilene wanase, “Mako, rua ba dia, poka etaetala reduwa ne mainawoleidia e wade nambesawo ne mai napa? Tane mai ne menanedia rua dewasawo segalepi, dia, e insaisaaida segalepi ne mainawo.” \p \v 40 Tauma me leulene wisene wawe alala natadea ituntoio dommone ita Pita diene wanase, “E mai walama kampaida os ne do onioniantape iwuntepona rua, ba?” \v 41 Ita me do diamone wanase, “E rauparitonune emoitonune os wanlempa, rubu iompo e badowa enakasaitane nanausana rua, mai dia. E nuala uduudu menasadia badowa enonuna, tane ete oauaraleidie teinaaisileidia wankoaitonuna menasade.” \p \v 42 Iesu mo osowe emone alene rauparilene wanase, “Mamana, naita poka etaetala reduwa ema mai wadaaubea rua ne napa e insaisaa rua.” \p \v 43 Me leulene wisene wawe alala ituntoio dommon, ipawa mo emau lauidalen. \v 44 Mape Iesu mo emone alene raupariwa ompa deawaa wan. \v 45 Tane me raupariwa diasane leulene wawe alala mampo wisene diamone wanase, “E ideita ituitile bubuaitilana, ba? Ewana, ne walamanaida maidalen. Taumaida Apana Otopa dabuasapuo kadiwa dewalala witapolepi. \v 46 Enano ana, mida ne wadanepie nanalepia iede.” \s1 Iesu wadeiitudede \r (Mak 14.43-50; Luk 22.47-53; Ion 18.3-12) \p \v 47 Iesu gagaloleidioma Iudas wisen, me bauta wawe alala 12 bedeuwo dea. Apana uaraia witapo isima ita koinau otamone me do wimoiena. Apana sa uara pirisi debamau ita apana eiau waaubamoiena. \v 48 Ita mida Iesu nanalepia me bauta werego apana diaimaamone wanase, “Mida ne isuruasapino ewana, me ipa sa wadanaitudepi.” \p \v 49 Iudas wisene tauwadea Iesu mampelene wanase, “Debamana, ne auwaedina!” Me epe wane ita isuruasan. \v 50 Tane Iesu me diene wanase, “Sona, dima awa wiena dewasaa!” Tauma apana nomonaaubene Iesu wadanaitudeiena. \v 51 Iesu sowa dea dewa ema ewene isimawa teinenaubene pirisi debama nolawa dewalala dea epene ita me asiwa tonpunden. \v 52 Tane Iesu me diene wanase, “Isimaa leusae aupawe ane ea! Ipawa apana mida isimau teineiaubeia mo ona bedewe bontopu. \v 53 E ateiten ba dia, ne rua os Mamana mampe iririnteapono ita me tauwadea ensel uaraia waaubamopona ne baina? \v 54 Dima buka bedewe girumalena tauma ideita ulaipalepi, tane Mamana ensel waaubamopono dima buka bedewe girumalena ando ambi segalepona?” \p \v 55 \x + \xo 26.55 \xt Luk 19.47; 21.37\x*Mape Iesu apana uara diamone wanase, “E isimala ita koinala do otele mainawo wilen wadaneana baiwa, ewaewawa abo ne witakadilala apanawa rua. Ne e do wainite walama ruawantedine God duwa bedewe waeuwantedine wainedine, tane e mai wadaneapona, dia. \v 56 Tane dewa ema uduudu segaleidia dima peroweta bukawa bedewe girumalena ulaipalepia baiwa.” \p Mape wawe alala uduudu tauwadea Iesu ene sauwo antonatuwaiena. \s1 Iesu apana debamau danauwo kotuleide \r (Mak 14.53-65; Luk 22.54-55,63-71; Ion 18.13-14,19-24) \p \v 57 Anaana waeuwalala ita apana eiau pirisi ionoidoa ebowa Kaiapas duwa bedewe auwene waimoie ita mo mida Iesu wadanaitudeiena banlene antone apana debamau auweia bolawe wimoiena. \v 58 Mo Iesu banlene antoio Pita awoa Iesu wawe warorosane pirisi ionoidoa duwa enedia bolawa mampelene dima segalepio ewepia baiwa iwu apana do aisintone waimoie. \v 59 Tane pirisi debamau ita Ius onionialala uduudu laga apanawa banumoie. Apana sa laga mampe benemasikintopono mo Iesu bosapona baiwa. \v 60 Laga apanawa uara wimone Iesu benemasikiwantone tane mai kadiwa da donsapona Iesu bosapu. Tane kotu gagalowa ompa osowe apana nata mo uara danauwo enane \v 61 \x + \xo 26.61 \xt Ion 2.19\x*benemasikintone waienase, “Apana ema epe wane wanase, ‘Ne God duwa kadisapa ita walama natadea bedewe ne osowe wadapa.’” \p \v 62 Mape pirisi ionoidoa enenwisene Iesu diene wanase, “Apana ema e wawueie benemantoio eteiana, ba? E mo wawueia sipoa leusae eba inaitaa gagalowa waa, ba di epe enona?” \v 63 Tane Iesu dainakasalene mai dima wapona, dia. Tauma pirisi ionoidoa me diene wanase, “E Godida wanwankasalala ebowa mampe ulaipaida waa: Naita e Keriso God Otopa no dianewo atentata!” \v 64 \x + \xo 26.64 \xt Daniel 7.13\x*Iesu leusane wanase, “E eba ipa sa waiana! Tane ne e uduudu dialedina: E ando Apana Otopa God mukamukaua witapa on deneuwe waimpo ita do uba giouwa asiasi iompo ewana.” \v 65 Mape pirisi ionoidoa nuawa kadiidaleno me garawa siolene wanase, “E uduudu etalana me God wakadisasano, dima baiwa benemasiki apanawa da baibuntitana? \v 66 Tauma e ambi inseilana no dima dewasata me mampe?” Mo sipoasane waienase, “Me epe wana baiwa ideita bolepi.” \v 67 \x + \xo 26.67 \xt Aisaia 50.6\x*Mape mo Iesu namba seseisaiena, apana isiwa witapo epaubasane ita isiwa me sainapa epane \v 68 wane waienase, “Naita e Kerisoewo dianea mida e epeedio poka eteiana!” \s1 Pita Iesu lagawa wade \r (Mak 14.66-72; Luk 22.56-62; Ion 18.15-18,25-27) \p \v 69 Pita kotu duwa enedia adiwe peloo wandio pirisi nolawa dewalala iwa rialene me mampelene diene wanase, “E do Galili Iesuwa do leilana apanawa!” \v 70 Tane Pita mo uduudu danauwo lagalene wanase, “Ne mai atenteapona e dima umanawa waiana.” \p \v 71 Ema aupe Pita nosene inta nope aleidio sape i da me ewene apana sape eneia diamone wanase, “Apana ema Nasaret Iesuwa do laia apanawa.” \v 72 Me osowe lagalene wanase, “Ne God ebowa mampe ulaipa wadina, apana sa ne mai atenteapona, dia!” \v 73 Ema aupe walama kerauda os bedewe apana sape eneia Pita mampentone diane waienase, “Ulaipa, e ipa Iesu sowa dea, e aiaa bumpa etaeta sabamoede!” \v 74 Pita meba ula wane wanase, “Ne laganteapono God matangelaneapona, apana sa ne mai atenteapona, dia!” Pita ema wano dialeno kanka aiawa wan. \v 75 Tane Pita insendewalen dima Iesu bauta wane wanase, “E ne wakoana wae lagaitaa walama natadea, muriwa kanka aiawa wapi.” Ita Pita nuawa pareidaleno nosene peloo alene ke debamaia wan. \c 27 \p \v 1 Tadinaida pirisi debamau ita apana eiau auwene gagalontone insaisau deasaiena Iesu bosapu. \v 2 Mo Iesu witapa taune banlene antone Rom gabemaniwa debama Pailat witapesaiena. \s1 Iudas meba gadompawa taude \r (Aposel 1.8-19) \p \v 3 \x + \xo 27.3 \xt Aposel 1.18,19\x*Iudas mida Iesu nanalena tauma atenlen Iesu kotuwa aleidia ompa osowe bolepi. Sa baiwa me kadiwa dewasana atenlene nuawa polaida wano silwa nepa 30 pirisi debamau ita apana eiau me waneiena wadene mane sa leusapie wanamopia baiwa alen. \v 4 Me mo mampo wisene diamone wanase, “Ne kadiwaida dewasane apana eudida nanantena bolepi!” Mo sipoasane waienase, “Dima baiwa no nuamba pola wapi, sa e kadia, no mai wasaueta, dabuanen!” \p \v 5 Iudas aia ema etene me mane mukalene God duwa bedewe aubamone emone nosene alene ita meba tautaulen. \v 6 Pirisi debamau mane sa otamone waienase, “Mane ema osina wadawadala! No anaanamba bedewe mai eulepona mane ema God duwa manewa do deasata!” \v 7 Mo gagalontone insaisau deasane mane sa wadane apana onta dewala dogowa moawa gimaranton bola da apanawa bontompo sape dobosamompaa baiwa. \v 8 Ema segalena baiwa walama sawo ita ando apana dogo moawa sa ebowa wampaase, ‘Osina dogowa.’ \v 9 Dewa ema dima peroweta Ieremaia wana ulaipalepia baiwa segalen. Me epe wane wanase, \q1 “Israel apanawa isiwa nuau deasaiena ita silwa nepa 30 malesasaiena me wadapua baiwa. \v 10 Mo mane sa wadane ita apana onta dewala dogowa moawa gimarantoiena, Tatamba God dianena rua.” \s1 Kotu bedewe Pailat Iesu waitarasade \r (Mak 15.2-5; Luk 23.3-5; Ion 18.33-38) \p \v 11 Mo Iesu wadane Rom gabemaniwa debama mampe wimoieno ita me Iesu waitarasane wanase, “E Iuswa warereu, ba?” Iesu leusane wanase, “E ipa sa waiana!” \v 12 Pirisi debamau ita apana eiau Iesu wawusaiena tane Iesu mai gagalo da leusapona, dia. \v 13 Mape Pailat me diene wanase, “E wawua gagalowa uara waio eteiana, ba dia?” \v 14 Tane Iesu wawusaio me daina enakasalen, mai gagalo da wapona, dia. Ita Pailat Iesu dainawa enedio ewene memesaidalen. \s1 Mo uduudu waia Iesu bolepi \r (Mak 15.6-15; Luk 23.13-25; Ion 18.39–19.16) \p \v 15 Pailat me dewawa rua Pasowa odawa walamawe ena deadea bedewe apana diburala dea Iuswa sonabeia dibura bedewe wadediaubedio nosedi aleide. \v 16 Walama sawo witakadilala Barabas ebowa alala dibura bedewe wandie. \v 17 Pailat apana uaraia sape auweiena waitaramone wanase, “Mida menaledia e baila wapaaubepo alepi, Barabas ba Iesu, mida me umanawa waia me ipa Keriso God sauawalena?” \v 18 Tane Pailat atenidalen pirisi debamau Iesu obusane baiwa di wadane me witapesaiena. \v 19 Pailat kotu duwa bedewe wandio manainapa gagalo wanaubene wanase, “Mai apana eudida sa mampe kotu bedewe dewa da dewasaa, ipawa ne tadino me auwesane meraunten.” \v 20 Tane pirisi debamau ita apana eiau apana uaraia waninamoiena mo Pailat iririsapuo Barabas wadepiaubepio inalepi, ita me Iesu bosapi. \v 21 Ita Pailat apana waitaramone wanase, “Apana ema nata bedeuwo mida menaledia ne e baila wapaaubepo inalepi?” Mo sipoasane waienase, “Barabas!” \p \v 22 Ita Pailat mo waitaramone wanase, “Tauma ne dima dewasapa Iesu mampe, mida umanawa apana waia me ipa Keriso?” Mo uduudu leusane waienase, “Koros osowe bosaa!” \v 23 Ita Pailat osowe waitaramone wanase, “Me kadi dainea dewasana bowalepi?” Tane mo osowe rasa debamaia wane waienase, “Koros osowe bosaa!” \v 24 Pailat atenlen me gagalo wanlewalen, ita ona segalepia sawa apana uara danauwo me esa wadene witapa mitene aupe wanase, “Apana ema osinawa mai ne witanawo, dia! E witalawo!” \v 25 Apana uaraia sipoasane waienase, “Sa ide, me osinawa no ita obainimba do osombo winepi!” \v 26 Mape Pailat Barabas mo baibu wadenaubeno nosene alen. Tane me wana rua mo Iesu tai mampe epeie. Mo Iesu epeieno dialeno me wadene sorodia witaposan koros osowe seupue bosapua baiwa. \s1 Sorodia Iesu wareuwasaie oiwa wai \r (Mak 15.16-20; Ion 19.2-3) \p \v 27 Mape Pailat sorodiawa Iesu banlene gabeman duwa bedewe antono sorodia sosou uduudu wimone me enane paneiena. \v 28 Mape mo Iesu garawaida wadanaaubene ita gara dubawa ewaewawa warere garawa rua me osowe aneiena. \v 29 Ita mo tai gedaragedaraua nukuntono kunubobo wanaleno uwawe aine benasaiena. Ita mo koina wadane Iesu witapa on osowe ituieno wadedio tauma mo Iesu danawe imimpu emmisintone wareuwasane waienase, “Iuswa warereu, no auwaeitana!” \v 30 Mo Iesu seseisane koina witape wadanaaubene me uwawa osoweosowe epeie. \v 31 Mo epeie wareuwasaieno dialeno tauma gara dubawa ampe wadanaaubene meba garawaida ampe aneiena, ita banlene anton koros osowe seupue bosapua baiwa. \s1 Iesu koros osowe seui \r (Mak 15.21-32; Luk 23.26-43; Ion 19.17-27) \p \v 32 Tauma mo nomone antoie intasino apana dea ebowa Saimon, me bolawa Sairini, donsane badowa dieiena me Iesu korosiwa awanepi. \v 33 Mo antoie bola ebowa waia Golgota bedewe wimoiena. Ebo Golgota ipawaida ipa uwa nepa. \v 34 Sape sorodia wain ita esa sigasigaua leusaitulala Iesu waneiena napia baiwa. Iesu esa sigasigaua nane dauwa etene tane nanawa dabualen. \p \v 35 Mo Iesu koros osowe tutuntone seuiena. Tane me garawa otaotawa baiwa nitu kopikopiua mampe owantone ewane rua otamoiena \v 36 ita aisintone waine Iesu onieiena. \v 37 Mo Iesu wawuwa gagalowa epe girumantona wadiase, “Ema Iesu, Iuswa warereu,” ita giruma sa me onape koros osowe seuiena. \v 38 Apana poiwaau nata Iesu do koros osowe seumoiena, dea witapa on deneuwe ita da sen deneuwe. \p \v 39 Apana wimoie antoie Iesu wakadisasaie imumbu totetotesaie waiase, \v 40 \x + \xo 27.40 \xt Matiu 26.61; Ion 2.19\x*“E waanase, ‘Ne God duwa kadisape ita walama natadea bedewe osowe wadapa.’ Naita e ulaipa God Otopa tauma eba inaitee koros osowe iee winea!” \v 41 Deawaa pirisi debamau, anaana waeuwalala ita apana eiau do Iesu wareuwasane \v 42 waienase, “Me apana isiwa inamon, tane meba mai inalepia rua, dia! Me Israelwa warereu, koros epie iepio no ewate sumanaiwantata! \v 43 Me God sumanaiwaleidia baiwa wane wanase, ‘Ne ipa God Otopa.’ Tauma ewonta God menasadia me inasapi, ba dia!” \v 44 Tane poi apanawa Iesu do koros osowe seuia apana isiwa wasiu rua me wareuwasaiena. \s1 Iesu bowa \r (Mak 15.33-41; Luk 23.44-49; Ion 19.28-30) \p \v 45 Iesu koros osowe seudio enautalene omo natadea bedewe sala uduudu iwinidalene winen. \v 46 Rawiwa, omo 3 wadedio Iesu aiawa mukama wane wanase, “Eli, Eli, lama sabakitani?” Aia ema ipa Ibru aiawe wana ipawaida ipa: \bd Ne Godna, ne Godna, dima baiwa eidaneana?\bd* \v 47 Sape apana isiwa eneia Iesu aiawa ema etane waienase, “Apana ema peroweta Elaia apasadio wimpi!” \p \v 48-49 Mape apana dea tauwadea ene weuwane alene koina gara osowe tauieno winedia wadene esa sigasigaua bedewe aine gara butasan. Ita me nitu sa butasana Iesu wanepio napia baiwa wadene leulene alene Iesu wanedie sosowa da diamone wanase, “Sosona ewonta, Elaia wisepie me sausapie koros osowe wadepiaubepie inasapi, ba dia?” \p \v 50 Tane Iesu osowe ka debama wanaubene ita bolen. \p \v 51 Tane me boleidio God duwa bedewe gara daumawa seudia suinta isuadene iene waiwa nata seganton, do dogo uwauwalene ita seu tutuwaiena. \v 52-53 Bo nagawa wadaaubalen ita apana eubu dodomana uara bo bedewe enanawimone bo nagau eiena. Iesu bo bedewe enenwiseno aupe mo bola kakaiwa Ierusalemwa antone ita apana uara mampo sabamontono ewamoiena. \p \v 54 Sorodia uwaula apanawa ita mida me do Iesu onieia wanatata dogo uweno ita uduudu dima segalena ewane mo nuau saidaleno waienase, “Ulaipa, me ipa God Otopa!” \v 55 \x + \xo 27.55 \xt Luk 8.2,3\x*Tane ioto isiwa bautamampe Iesu Galiliwae warorosane sausane wimoiena nambe enane Iesu emosaie. \v 56 Mo bedeuwo Meri Magdalin, Meri da, me Iems ita Iosep inau, tane Sebedi obampa inau do sape eneie. \s1 Iesu bo nagawa bedewe itui \r (Mak 15.42-47; Luk 23.50-56; Ion 19.38-42) \p \v 57 Omo pamedio bola Arimatia apanawa dea ebowa Iosep wisen. Me ipa puraiwa apanawa ita me Iesu warorosadie leidia apanawa. \v 58 Me Pailat mampe alene Iesu etepa wadepie itupidewalepia baiwa waitarawalen. Pailat oalene sorodia diamona Iesu etepa me wanapu. \v 59 Ita Iosep nosene alene Iesu etepa wadene gara sapusapua euda mampe lomalene, \v 60 bo nagawa nau bedewe toiena Iosep meba baiwa imaasanawo itun. Tane me seu debama koirewasane bo nagawa moawa enenbodeno ene alen. \v 61 Meri Magdalin ita Meri da bo nagawa nope eseanama danau bo ituiena mampesane waimoie. \s1 Iwu apanawa bo nagawa oniei \p \v 62 Imonemba Sabat walamawe pirisi debamau ita Parisi apanawa Pailat mampe antone \v 63 \x + \xo 27.63 \xt Matiu 16.21; 17.23; 20.19; Mak 8.31; 9.31; 10.33,34; Luk 9.22; 18.31-33\x*wane waienase, “No inseitana laga apanawa ema inawaa wandie epe wane wanase, ‘Walama natadeawo ne bo bedewe enapawineapa.’ \v 64 Sa baiwa sorodia isiwa waaubamowo antopue bo nagawa oniempadewantompo walama natadea dialepi, naita wawe alala wimopue Iesu etepa pointopua sawa. Ita mo ando apana lagamopue wapuase, ‘Iesu bo bedewe enenwisen.’ Mo epe dewantopua Iesu lagawa debamaidalepi, mai bauta rua.” \v 65 Pailat oalene diamone wanase, “Sorodiana isiwa e do aitane ambi e inseilana rua dewasana ita mo bo nagawa oniepudewantopu.” \v 66 Pailat mo epe diamona rua ene antone seu bo nagawa enenbodena apana da koirewasapia sawa lominton. Ita sorodia emono bo nagawa iwusaie eneie. \c 28 \s1 Iesu bo bedewe enediwisidede \r (Mak 16.1-10; Luk 24.1-12; Ion 20.1-10) \p \v 1 Sabat walamawa imonemba Sandewa walama pumpu Meri Magdalin ita Meri da nata bo nagawa ewapua baiwa antoiena. \v 2 Mo antoio wanatata debamaia segalen, ipawa Tatamba enseliwa uboe iene wisene seu debama bo nagawa enenbodena koirewasano nambeleno osowe wandie. \v 3 Me inainamba ewaewa kelama rua ita garawa sapusapuaida. \v 4 Bo nagawa onionialala ensel sawaidantone uwauwantone etepu bolen. \v 5 Tane ensel ioto diamone wanase, “Mai saitana! Ne atenten e Iesu koros osowe bosaiena banusailana. \v 6 Me mape dia, me bo bedewe enenwisen me bauta wana rua. Winlene, me ituleidia aupawa ewane \v 7 ita tauwadea aitane me wawe alala diamone wanase, ‘Iesu bo bedewe enenwisene ita tauma bautalene aleide Galiliwa, sape me donsana!’” Ita ensel osowesane wanase, “Ne dima tauma dialena insenadewaitana!” \p \v 8 Tane mo santoie ita nuaeu debama do diniwantone bo nagawa ene weuwane antoie wawe alala benemamopua baiwa. \v 9 Tane into antoioma Iesu mo dommone diamone wanase, “Euda e manlawo!” Mo me mampeido wimone danawe imimpu emmisintone wawa wadanaitue nuau bedeweido wadaposisaiena. \v 10 Tane Iesu mo diamone wanase, “\bd Mai saitana!\bd* Aitane ne sosona diamono Galiliwa antopu ita sape mo ne ewaneapu.” \s1 Bo nagawa iwulala dima segalena benemawantoi \p \v 11 Ioto into antoioma sorodia bo nagawa iwulala isiwa leuntone Ierusalemwa antone dima uduudu segalena umanawa pirisi debamau diamoiena. \v 12 Pirisi debamau apana eiau do auwene gagalontone waienase, “No gagalo ema etatana, tauma dima dewasata?” Mo dima insene waiena rua dewasaiena ita sorodia mane debama wanamone diamone waienase, \v 13 “Apana uduudu diamona Iesu wawe alala e ituitilano onalawo tadino wimone Iesu etepa pointone awanene antoiena. \v 14 Tane Pailat ema umanawa etepia no gagalosata ita wawu mai e wadalepi, dia.” \v 15 Sorodia mane wadane ita pirisi debamau diamoiena rua dewasaiena. Walama sawo ita tauma duduna sa Ius apanawa bedeuwo debamalen. \s1 Iesu wawe alala mampo sabamoleide \r (Mak 16.14-18; Luk 24.36-49; Ion 20.19-31; Aposel 1.6-8) \p \v 16 \x + \xo 28.16 \xt Matiu 26.32; Mak 14.28\x*Tane wawe alala 11 Galiliwa antone wadi dea Iesu diamona rua osowe odane antoiena. \v 17 Mo sape wimone Iesu ewane danawe imimpu emmisintone nuau bedeweido wadaposisaiena. Tane isiwa mo bedeuwo insakoantone baiwa mai sumanaintopona, dia. \v 18 Ita Iesu mo mampolene wanase, “Muka uduudu uba bedewea ita tawo osowea ne nen. \v 19 \x + \xo 28.19 \xt Aposel 1.8\x*Sa baiwa uwa daitada apanawa uduudu mampo aitane dewamono mo ne wanawo alala wanantopu ita Mamamba, Otopa ita Aleu kakaiwa ebouwo mo babatutumona. \v 20 Ita dima uduudu ne e dialedina waeuwamono ruawantopu. Tane aiana ema insenune os wanlempa: Walama uduudu e ne do, tauma ita walama ompe.”