\id LUK - Kanasi NT [soq] -Papua New Guinea 1996 (DBL 2014) \h Luk \toc1 Luk Gagalo euda Iesu Keriso umanawa Luk girumalena \toc2 Luk \mt1 Luk \mt2 Gagalo euda Iesu Keriso umanawa Luk girumalena \c 1 \p \v 1 Niapo Teopilas, ne auwadewadewaedina. Apana uara dima no bedembo segantona umanawa girumantoieno wineia e ateitene wainiana. \v 2 Apana dewa ema bumpe segaleidio emauwoido ewane odane antoiena dewa ema benemawa nuau pola wano benemawantoie waimoie. Ita mo no mainimbo benemantoieno etatana. \v 3 Tane ne neba dewa ema uduudu bumpe segalene winina deaitopa banudewasasadine atendewantapaa baiwa. Ne inseno eulena dima atentena neida do girumadewantape itupa e debamana Teopilas baia. \v 4 Ne gagalona ema e baia girumantedina e atendewaitaa waeuwa e etee ateitene wainiana ipa ulaipaida. \s1 Ion Babatutu muwa benemawa \p \v 5 Warere Erod bola Iudia oniedia walamawe pirisi dea ebowa Sakaraias sosowa isiwa Abaidia damba bedewe muntoia do Iudiawo nolantoie waimoie. Me Elisabet nata nainainton, ita i sa ipa pirisi Aron damba bedewe mulen. \v 6 Mo nata God anaanawa uduudu ruawantoie dewa dodomana os God emawe dewamoie waimoie, mai dewa da kadisapona wawuwa bedeuwo wineipe, dia. \v 7 Tane Elisabet aipoilena baiwa me sowa Sakaraias nata obampusiawaia di waimoie ita gulauidanton. \p \v 8 Sakaraias sosowa do walamau wiseno God duwa bedewe pirisi nolawa dewasaie taparorontoie. \v 9 Pirisi dewau ema epe dewasaie: Mo pirisi ebou girumantone mampe owantene ewane ita ema asiasi sou dea sonabeia God duwe piupiu ituiawo odepie piupiu supi. Ita Sakaraias sosowa do nolau dewasaie mo dewau sa asiasi Sakaraias sonabeiena God duwe odepi alepie piupiu supi. \v 10 Piupiu susuwa walamawa wiseno apana uara taparoro awa wimone peloo rauparintoie Sakaraias God duwa pouwe odene alen piupiu supia baiwa. \p \v 11 Me piupiu sudio Tatamba God enseliwa tauwadea segalene piupiu idia watawa on deneuwe enedio Sakaraias ewen. \v 12 Ita me ensel sa ewedie memesalene saidalen. \v 13 Tane ensel me diene wanase, \bd “Sakaraias, mai saitaa! God e rauparia eten, ita ando sipoa donsaa. E manainaa Elisabet bulepie oto mona gamosapi. Ita e me ebowa itue waase, ‘Ion.’\bd* \v 14 Me mulepio e nuaeu debamaia nuaeuitaa, tane mai e os, me muwa osowe apana uara do nuaeuidantopu. \v 15 Me ipa Tatamba emawe apana debamawa mukamukaua segalepi. Ita waimpaa bedewe me wain ba esa badowa mai napi, dia. \bd Tane me inawa bupa bedewe waimpo God Aleupa kakaiwa me wanepie nopesapio do mulepi.\bd* \v 16 Me God insaisawa rua nolalepie Israel apanawa uaraia saumopio kadi bedewe insaisau leusapue Tatamba mo Godiu mampentopue dodomanantopu. \v 17 Mapo God Aleupa kakaiwa peroweta Elaia wanene nopesano muka do nolalena rua deawaa God me Aleupa kakaiwa e otoa wanepie nopesapio muka do nolalepi. Ita me bautalepie apana diaimaamompo kadiu insadabuantompe waimompo Tatamba wisepio wadapue mamposapu. Mamamau obampu do adiedaantoie insaisau nambenambe waimoia me dewamopio insaisau deasapue dodomanantopu. Ita mo mida God anaanawa dabuasaie eia me dewamopio insaisau leusapue aten insaisawa euda wadapue apana God mampe dodomanantoia ruauntompe waimompa.” \p \v 18 Sakaraias aia ema etene ensel diene wanase, “Ne manainana nata gulaubu os wainitano epe dianeiana. Ambi ne atenteapa dima e wae dianeana ulaipalepi?” \p \v 19 Ita ensel me sipoasane wanase, “Ne ipa ensel Gabriel, God danawe enedine simbiasadina. Me benemawa euda ema e dieepaa baiwa waaubaneno e manawo winen. \v 20 E ne gagalona mai sumanaiwaitapona baiwa moaa potawa os wankasaitaa. Ne aia ema dieena God walamawa ituna osowe ideita segalepi, mai dia. Tane benemana ema ulaipalempaa walamawe e inaite aia waa.” \p \v 21 Ensel Sakaraias mampe segaleidioma apana peloo me onioniawantoie waimoia insakoantoie me dima dewasadie baiwa God duwa bedewe wanidasade. \v 22 Sakaraias walama daumawa wankasalene mo mampo nosene mai aiawa wapona, dia. Me gagalo wasasia eueuwa os dewasadie apana mampo. Ita mo ewane atentoiena me dewa da auwen rua God duwa bedewe ewene baiwa epe dewaleide. \p \v 23 Me pirisi nolawa waneieno dewasantue Ierusalem ene bolawe alen. \v 24 Sakaraias bolawe wisene waimoio manainapa bulen. Tane Elisabet bu do du bedewe os wandio uaboa 5 dianton. \v 25 Ita me God wadaposisane wane wanase, \p \bd “Tatamba ne sauneno buntene wainedina. Me euwa ne mainawo sabamosano mala debamaia osonawoleidia wadenaubene nambesan.”\bd* \s1 Ensel Gabriel Iesu muwa benemawa Meri diedio atenleide \p \v 26 Elisabet bulene uaboa 6 wadedio God enseliwa Gabriel wanaubena i sanaa bola Nasaretiwa Galili bedewe wandia mampe alepi. \v 27 \x + \xo 1.27 \xt Matiu 1.18\x*I sanaa sa ebowa Meri. Me warere Dawid atanosiwa ebowa Iosep nata nainaintopua benemawa wane sabamosaieno apana atentoiena. Ita i sa God anaanawa wadia rua di wandia, ando nainailepi. \v 28 God enseliwa wanaubeno Meri mampe wisene auwasane wanase, \bd “God nuawadawadaidaedia iwa auwaedina, euda manawo winepi. Tatamba ipa e do!”\bd* \p \v 29 Meri auwa ema etene nuawa bedeweido insenlewalene insenase, “Dima auwawa ema epe etedina?” \v 30 Ita me epe insedio ensel diene wanase, “Meri, mai saitaa, God nuawa eudidalen e manawo, me nuawadawadaene sonabaene euwa osoawosapia baiwaleide. \v 31 \x + \xo 1.31 \xt Matiu 1.21\x*\bd E buite oto mona gamoitaa. Oto sa ebowa itue waase, ‘Iesu.’\bd* \v 32 \x + \xo 1.32 \xt 2 Samuel 7.12,13,16; Aisaia 9.7\x*Me ipa debamawa mukamukauaida mulepi waimpo apana ebowa wampe wampaase, \bd ‘Me God ionoidoa Otopa.’\bd* Ita Tatamba God me mamba warere Dawid kolaiwatawa wanepio osowe wampie warerelempa. \v 33 Me Iakob bedewea muntoia oniakasamompa ita warerewa winakasalala, mai ompalepi, dia.” \p \v 34 Tane Meri God enseliwa diene wanase, “Ne i sanaa os di wainedina, ambi ipa epe mainawo segalepi?” \p \v 35 Ita ensel me sipoasane wanase, \bd “God ionoidoa Aleupa kakaiwa ita mukawa e osoawo iepie dewaepio buitaa. E epe buite otoa kakaiwa gamosawo mo ebowa wampe wampaase, ‘Me God Otopaida.’\bd* \v 36 E baidasoa Elisabet umanawa dieepo insea! Me gulaulene di wandia tane otopa gamosapi. Me aipoilene wandie bedewe God sausano bulene wandio uaboa 6 dialen. \v 37 \x + \xo 1.37 \xt Bumpai 18.14\x*Elisabet bulen, ipawa God dewa uduudu dewamopituwapia rua, mai dia.” \p \v 38 Meri aia ema etene ensel sipoasane wanase, \bd “Ne Tatamba nolawa dewasadina iwa, dima dianeana rua mainawo segalepia menanede.”\bd* Me epe wano dialeno ensel ene alen. \s1 Meri Elisabet ewaewa baiwa aleide \p \v 39 Ensel Meri mampe wisene ene aleno aupe me diniwa mampe puraiwawa imaamone otene tauwadea bolawa ene Elisabet ewepia baiwa alen. Me Iudia wadiwa bedewainta alene Elisabet bolawe wisen. \v 40 Ita me Sakaraias duwa bedewe odene Elisabet ewene auwasan. \v 41 Tane Meri Elisabet auwasadio bupa bedewe oto tepalen. Ita God me Aleupa kakaiwa mampe nopesano dauwa etedie \v 42 mukama wane wanase, “Meri, ioto uduudu bedeuwo e sau eudida wadaana iwa! Ita otoa sau eudida osowelena gamoitaa. \v 43 E ipa ne Tatana inawa wainie mainawo wiene ewaneiano nuana eudidaleno auwaedina. Ne euwana dainea ewee mainawo wien? \v 44 Meri, e ne auwaneiano etane oto nuaeu do bunawo tepaleno etedine. \v 45 E sumanaitena dima Tatamba God dieena ulaipalepi, e ipa sau eudida wadaana iwa wainiana.” \s1 Meri God wadaposisade \p \v 46 Elisabet Meri epe dieno dialeno wane wanase, \p \bd “Ne nuana bedeweido Tatamba wadaposisade,\bd* \v 47 \bd ita insaisana uduudu mampe Inawana God nuaeuwantedina.\bd* \v 48 \x + \xo 1.48 \xt 1 Samuel 1.11\x*E nolaa dewalala bedeuwo ne atouwontedine simbiantedina, tane e ne insaane sonabane saua eudida osonawosaana. Ande ita ando apana uduudu dianeampe wampaase, ‘E sau euda wadaana iwa.’ \v 49 God mukamukaua dewa debamauida ne mainawo dewamono nuana eudidalen. Me ebowa kakaiwaida wande. \v 50 Apana tauma waimoia bedeuwo ita ando ita ando muntompa bedeuwo mida God sawantoia me nuaparewa osouwo itumpe saumompo waimompa. \v 51 Tatamba God dewa pokawaau dewamodituwadio segantoi. Ita mo mida muba segarau waie God ituaisisaie waimoia me ituaisimodio oauarantoie deaantoi. \v 52 Me warere mukamukaua kolaiwatau osowe waimoie warerentoia ituaisimodie nambemodio di wankoantoi. \bd Tane mo mida Tatamba God atowentoie ituaisintoie sosou simbiamoia me apana sa ituposimode.\bd* \v 53 Me omanatotolala dewa abolawantoie waimoia dewa eubu wanamodio pokamodio waimoi. \v 54-55 \x + \xo 1.54-55 \xt Bumpai 17.7\x*\x + \xo 1.54-55 \xt 1 Samuel 2.1-10\x*Me Abraam epe sauasane wane wanase, ‘Ne e ita mo mida e bedeawo muntompa nuaparelantapine saulepina.’ Ita mapo me simbialala Israelwa nuapareulene wana tauma insene sauneno segaleide.” \p \v 56 Meri Elisabet nata uaboa natadea rua waimoiena ita muriwa Meri ene leulene bolawe alen. \s1 Ion Babatutu mulena gagalowa \p \v 57 Elisabet gamowa walamawa wiseno otopa mona gamosan. \v 58 Me sosowa tampea ita damba do oto gamosana umanawa etane atentoiena Tatamba nuaparewa debamaia Elisabet mampe dewasano segalen. Ita mo Elisabet do nuaeuntoiena. \p \v 59 Oto mulene walama 8 bedewe mo dewau rua me etepa nopua baiwa auweiena. Ita damba wimoiena oto ebowa mamba ebowe itupona menamodie. \v 60 Tane oto inawa mo anaanamone wanase, “Mai mamba ebowa wadate oto ebowa ituta, dia, me ebowa Ion ituta.” \p \v 61 Elisabet epe wadio mo me diane waienase, “E dana bedewe mai apana da ebowa Ion wineipona, no insetasuden.” \v 62 Ita mo oto ebowa atentopua menamono me mamba mampe eueuwa os dewasane waitarasaiena ebo dainea itupi. \p \v 63 Tane me moawa potalena baiwa eueuwa os mampe enoiamodia dima wadape wanapono osowe ebo girumalepona. Ita me nitu da baiwa enoialeidia wadane waneieno osowe otopa ebowa girumalene wanase, \bd “Me ebowa ipa Ion.”\bd* Tane mo uduudu ebo sa ewane memesantoiena. \v 64 Sakaraias ebo sa girumalene diasane tauwadea inalene aiawa wane God wadaposisadie. \v 65 Me aiawaida wano sosou tampoa uduudu etane nuaeu do memesaidantoiena. Ita dewa ema umanau bola Iudia apanawa wadi bedewainta etanatue gagalowantoie. \v 66 Tane mo mida benema ema eteiena insaisantoie inseiase, “Oto sa mulepie debamalepie God nolawa dainea dewasapi?” Mo dewa ema umanau etane atentoiena Tatamba mukawa me do, sa baiwa mo epe insaisantoie waimoie. \s1 Sakaraias God wadaposisade \p \v 67 Tane God Aleupa kakaiwa mampe Ion mamba Sakaraias nopesane insaisawa wanentuwano wane wanase, \p \v 68 “Tatamba no Israelwa Godimba wadaposisadina, ipawa me wisena apanawa saumopie inamopi. \v 69 Me Inawamba mukamukaua Dawid bedewee imaasane no baimba itun. \v 70 Dima me mapoido mainimbo sauawalena me perowetawa kakaibu bedeuwoe mapo benemantoiena tauma ipawanalen. \v 71 Mo God sauawa ema epe benemantone wane waienase, ‘Mo mida no onamba eneie oniakadisaneie ita emalawoaidaneio sauntite wainitana mampo inanepi.’ \p \v 72 Me mapo Abraam ita no mamamamba nosinosiu mampo saua itune wana me ando sauawa sa insepie dewasapi, mai dia. God mo mampo saualene wana mida mo bedeuwoe muntompa nuapareulepie saumopie inamopi. \v 73-74 Me no mamamba Abraam mampe badowaida saualene wana mo mida onamba eneia mampo inanepio sa uduudu bedembo dialepio euda os wainenta. \v 75 Ita me no saunempo walama uduudu wanwanimba bedewe dewa dodomana dewasante kakaiwaida os me simbiasante wainenta. \p \v 76 Ne otona, apana uduudu e ebowa ionosampe wampe wampaase, ‘E God ionoidoa perowetawa segaitene wainiana.’ Mo e umanaa epe wampa, ipawa e Tatamba nambanepeite bautaite me intawa deaitopasawo eulepie winompa. \v 77 E me apanawa kadi dewasaia insadabuantompe inantompaa intawa umanawa diadewasamono atendewantompe waimompa. \v 78 God no nuawadawadanene nuaparembalene omo da uboe wanaubena mampe saunedio inantitana. \v 79 \x + \xo 1.79 \xt Aisaia 9.2\x*\bd Ita me omo sa wanaubena mo mida dubawa bedewe bo sawantoie waimoia osouwo sapalempo waimompa. Ita sapa sa no banlanempo God mampe dodomanantonte wanwan euwa obasawa intawe antonta.”\bd* \p \v 80 Tane oto Ion mulene debamaleidie ita Aleu kakaiwa me bedeweleno mukamukaua segalen. Me sala makowa bedewe meba walama daumawa wandi leidie, tane nolawa walamawa wiseno Israel apanawa mampo sabamoleno eweiena. \c 2 \s1 Iesu mulena gagalowa \r (Matiu 1.18-25) \p \v 1 Rom warerewa ionoidoa ebowa Ogastas warereleidia walamawe mo sensisintopua gagalowa wanaubeno bola uduudu me atowe gabemanintoie waimoia mampo alentuwan. \v 2 Kirinias bola Siria oniedia walamawe Ogastas sensis uwaaida wadeno sensisintoie. \v 3 Ita apana uduudu muba muntoia bolawe antone ebou teamoie gabemaniu mampo. \p \v 4 Ita Iosep do sensis baiwa bolawa Nasaret Galili bedewe ene odene alen bola Beteliem Iudiawo wisen. Me bola sawo alena, ipawa Beteliem warere Dawid bolawaida ita me Dawid bedewea mulena wandie. \v 5 Iosep Meri natantone ebou itupua baiwa bola sawo antone wimoiena, ipawa mo nata nainaintopua benemawa sabamo waieno apana atentoiena. Tane Meri bu do Iosep banlene alen. \v 6 Mo Beteliemwa waimoio Meri gamowa bautaa walamawa wisen ita \v 7 me otopa mona gamosan. Mo menamona bubua duwa bedewe wampadewantopona, tane du sawo bola nopeleno mo gamo duwa bedewe wankasanton. Ita Meri oto gara mampe rupudewadewasane pue nana naia laukaibu bedewe itusano ituleidie. \s1 Ensel gamo onionialala benema euda diamode \p \v 8 Tadina sawo bola Beteliem tampe gamo onionialala gamogamo bolauwo oniamoie. \v 9 Ita mo oniamoie waimoio Tatamba God enseliwa mampo segalene ita Tatamba sapawa osouwo enentewano mo ewane memesantone saidantoiena. \v 10 Tane ensel mo diamone wanase, \bd “Mai saitana! Ne gagalo euda nuaeuwaida benemawa wadane manlawo winen. Ita nuaeuwaida sa benemawa ipa apana uduudu baibu.\bd* \v 11 \bd Walama ande bedewe Dawid bolawe e Inawala mulen e baila, me ipa Keriso no Tatamba.\bd* \v 12 E oto banusane aitane eueuwa me gara mampe rupudewadewasaieno pue laukaibu bedewe ituleidia ewane ateitana.” \p \v 13 Ensel epe diadewasamodio tauwadea God enseliwa uaraia mo mampo segantone sou tampentone God ebowa wadaposisaie waiase, \q1 \v 14 “God uboo wanwanlala ionosaite sapaidasaitana, ipawa mo mida God nuawa eusaia tawo osowe wanwan euda obasa mo bedeuwolepio waimompa.” \p \v 15 Ensel God wadaposisaieno dialeno gamo onionialala emone uboo antoiena. Ita gamo onionialala muba waimoie eda gagalontone waienase, “Sosona, Beteliemwa ane Tatamba umanawa benemaneieno etatana ewata.” \p \v 16 Mo epe wane tauwadea bolau waimoia ene banuntone antoiena ita Meri Iosep nata ita do oto gegela pue laukaibu bedewe ituleidio dommoiena. \v 17 Mo oto ewane ene dima ensel me umanawa diamona benemawantone antoie. \v 18 Ita apana uduudu mida mo benemau eteiena memesantoiena. \v 19 Tane Meri dewa ema uduudu insakasamodie wandie, mai da nuawa koakoalepona, dia. \v 20 Gamo onionialala benemau wane diasane ene leuntone bolauwo antoie. Ita mo au bedewe dima uduudu etane ita eweiena baiwa God ionoidosaie wadaposisaie, ipawa ensel dima uduudu diamona rua os segaleno donsaiena. \s1 Meri Iosep nata Iesu God amonantoie wanei \p \v 21 \x + \xo 2.21 \xt Luk 1.31\x*Meri otopa mulene wandio walama 8 wadedio me etepa nopua walamawa wiseno ita mo dewau rua oto etepa none ebowa Iesu wane ituiena. Ebo sa bauta God enseliwa Meri benemasano atenlene muriwa bulen. \v 22 Meri otopa gamosane aupe Moses anaanawa wadia rua mai tauwadea God duwa bedewe odape alepona, dia, tane bolawe wandio walama 40 dialen. Ema aupe Iosep Meri nata otopu Iesu wadane Ierusalemwa antoiena amonantopue Tatamba wanapua baiwa. Ita do nene bunebune pulontopua baiwa otene do anton, Moses anaanawa wadia rua. \v 23-24 \x + \xo 2.23-24 \xt Ekisod 13.2,12\x*Tatamba anaanawa Moses diena ema epe wade: “Mo mida oto tautua mona gamosampa oto sa Tatamba wanompa. Ita do mo nene bunebune eiau nata, ba bunebune sanaau nata Tatamba pulosampa.” \p \v 25 Mo otopu wadane Ierusalemwa ieia walamawe apana ebowa Simion sape wandie. Me apana dodomana euda os dewasadie wandia. Ita me insaisawa uduudu God mampesane Israelwa Inawau wisepona inta ewaewawaleidie wandie. Me Aleu kakaiwa nopesano onionialeidie. \v 26 Ita Aleu kakaiwa Simion insaisa wanedio atenleidia me inawaa waimpo Inawamba Tatamba God sauawalena ewepie muriwa bolepi. \v 27 Meri Iosep nata anaana wadia ruawantone otopu wadane amonantopue Tatamba wanapua awa God duwa bedewe odane antoio Aleu kakaiwa Simion banleno do God duwe odene alen. \v 28 Ita Simion oto ewene sitaune danawesane God wadaposisane wanase, \q1 \v 29-30 \bd “Tatamba God, e saua waana dewasaano mainawo segaidaleno me mida inanepia ewana. Tauma nuaeu mampe wainepine bontape anteapa.\bd* \v 31 \bd E me imaasae ituana e apanaaida inamopio bola uduudu apanawa ewapue atentompe waimompa.\bd* \v 32 \x + \xo 2.32 \xt Aisaia 42.6; 49.6; 52.10\x*\bd E no inanena intawa, sa ipa uwa daitada apanawa sapau wanalepio e insaisaaida mo mampo sabamosano atentompe waimompa. Ita God no inaneana asowa debamalempa.”\bd* \p \v 33 Simion oto gagalowa pokawaa wamone God wadaposisadio Meri Iosep nata etane nuaeu do memesantoiena. \v 34 Ita Simion God sauwa euda mo osouwo itune oto inawa Meri diene wanase, \bd “Oto ema God sonabene ituna Israelwa uara muba bagorau me osowe bagorantopue kadi bedewe antopu. Tane do mo uara da me bedewe inaidantopua baiwa sonabene itun.\bd* Me ipa eueuwa God baiwa, tane apana uara me dabuasampe aiawa amboitusampe empa. \v 35 Ita oto ema mampee apana uara insaisau weregalala sabamontopu. Tane mo uara me dabuasaia baiwa e nuapareidaite e enempaa rua poka etaidasaa.” \p \v 36-37 Tane walama sawo peroweta iwa da ebowa Anna God duwa bedewe wandie. Me Penuel anoopa, Asea damba bedewe mulena. Me mapo nainailena enawa 7 dialen, ita badawa boleno aupe obulene wandie gulauidalen, ita enawa 84 waden. Anna God duwa mai walama da epona, dia, me tadina ita walama ruawaleidie sape os wandie God ebowa wadaposisadie idi mampe rauparileidie. \v 38 Ita Simion oto baiwa God wadaposisadioma Anna do mo mampo wisene God auwadewadewasadie. Tane me auwawa diasane mo mida Ierusalemwa inamopia onioniawantoie waimoia mampo oto ewena umanawa diadewasamodie. \p \v 39 \x + \xo 2.39 \xt Matiu 2.23\x*Iosep Meri nata Tatamba anaanawa wadia rua dewasanatue ene leuntone bolauwo Nasaretiwa Galili bedewe antoiena. \v 40 Ita mo sape waimoio otopu mulene debamalen. \bd God aten insaisawa mampe me nopeidosadio wandie ita do sauwa euda me osoweleno mulene odene aleidie.\bd* \s1 Iesu God duwa bedewe wankasaleidio gombawa banusai \p \v 41 \x + \xo 2.41 \xt Ekisod 12.1-27\x*Iesu gombawa ena ruawantoie Pasowa odawa baiwa Ierusalemwa odeie antoie. \v 42 Ita Iesu mulene enawa 12 bedewe mo dewau rua gombawa do Pasowa odawa awa antoiena. \v 43 Mo antone sape waimoio oda dialeno gombawa leuntone bolauwo ieie. Ita gombawa inseiase Iesu mo wauwo iedio do antoi, tane dia, me Ierusalem bedewe wankasalen. Tane gombawa me wankasalena mai atentopona, dia. \v 44 Iosep Meri nata antoie into inseia abo Iesu mo wauwo ieipono do antoipona, ita mo walama sa dea akasantoieno rawilen. Tane rawileidio Iesu wauwo wisepono ewapona ewanasudeiena. Ita mo dambu ita sosou do awodea leuntone ieia bedeuwo otopu banusaie laie. \v 45 Tane mo dambu bedeuwo oto banusane ewanasue ene leuntone Ierusalemwa me banusapua baiwa antoiena. \v 46 Mo otopu banusaie laie walama natadeawo me God duwa bedewe waeuwalala asisumodie ita waitara mampe gagalomodie wandio donsaiena. \v 47 Asisulala uduudu me aten insaisawa mampe waeuwalala waitarau sipoadewasamodio eteie memesanton. \v 48 Tane gombawa wimone me ewane insaisau mai rualepona ita inawa me diene wanase, “Otona, dima baiwa no epe dewaneana? Ne mamaa nata nuamba polaida wano banukasaeite leite mape winen.” \p \v 49 Tane me sipoamone wanase, “E dima baiwa ne banuneile lakasaiten? \bd E ateiten, ba dia, ne Mamana duwa bedewe wainedina, me duwa ema ne mai epaa rua, dia!”\bd* \v 50 Iesu mo epe diamodio gombawa gagalo sa ipawaida mai atentopona, dia. \p \v 51 Mo gagalou dialeno Iesu gombawa do God duwa ene nomone leuntone Nasaretiwa antoiena. Mo sape waimoio Iesu gombawa aiau etedie ruawaleidie os wandie. Tane me inawa dewa uduudu segantoio ewamodia insakasamodie wandie. \v 52 Tane Iesu eialene aten insaisawa mampe debamaleno God ita apana do nuau eudidalen me mampe. \c 3 \s1 Ion Babatutu nolawa gagalowa \r (Matiu 3.1-12; Mak 1.1-8; Ion 1.19-28) \p \v 1 Rom warerewa ionoidoa ebowa Taiberias Rom bolawa uduudu warerewalene oniamodie. Me warereleidie ena 15 bedeweleidio Pontias Pailat me atowelene bola Iudia oniedie, ita Erod Galili oniedie, tane Erod wamba Pilip bola nata Iturea ita Tarakonaitis oniamodie, ita Laisenaias bola Abilini oniedie. \v 2 Ita ena sawo Annas Kaiapas nata pirisi ionoidoantone waimoio Ion, Sakaraias otopa, sala makowa bedewe wandio God benemawa me mampe sabamosano etentuwan. \v 3 Tane me God benemawa etentue bola wandia ene bola uduudu esa Ioadan tampeinta waimoia mampointa alene God gagalowa benemawaleidie wadiase, \bd “E kadi bedewe wainilana insaisala leusane God mampe dodomanaitane babatutuitano me kadila insadabuamopi.”\bd* \p \v 4 \x + \xo 3.4 \xt Aisaia 40.3-5\x*Sa ipa peroweta Aisaia bukawa bedewe girumalena rua, wadi wadiase, \q1 “Apana dea sala makowa bedewe mukama benemaleidie wadi wadiase, \q1 \bd ‘Tatamba wimpia baiwa inta eusana, dewa uduudu inta enabodamodia otawiaitane nambemona.\bd* \v 5 Doba nuau dobosamono euntopu ita wadi kerakera ita debamau ieie odeia toaisimono apuapuntopue winadewasantopu. Inta kiokiou iaodala deaitopamono inta euda segantopu ita inta bagoraia wineia deaitopamono euidantopu. \v 6 Ita God e inalepio bola uduudu wanwanlala ewapu.’” \p \v 7 \x + \xo 3.7 \xt Matiu 12.34; 23.33\x*Apana uaraia babatutu baiwa Ion mampe ieio me nuawa kadileno diamone wanase, “E mota obampaida wainilana! E inseilana babatutuitano God nuasigasigawa mai e osolawo iepie kadilepi, ba? Mida epe dialeno rua mainawo ieilana? \v 8 \x + \xo 3.8 \xt Ion 8.33\x*\bd E dewala euda dewamonuna mampe sabamoitana e kadila eidamole God mampe dodomanaitene wainilana.\bd* E inseile sumanaitile wailanase, ‘Abraam no mamambaida. No me bedewea wainitana baiwa God mai matangelanepie kadinepi, dia.’ E mai epe insenakadisana! E mai Abraam obampaida wanaitape wanleipona, dia! E mamalaida Abraam wailana, tane me dewawaida mai wadapona, dia! Ne dialedina, God muka wadena e dabualepie seu sa wineio eweilana mampe Abraam nosinosiwaida da dewamopio segantopue waimompa. \v 9 \x + \xo 3.9 \xt Matiu 7.19\x*No ia naunaula rua wainitana. Ita God ia nausiawaia uduudu ba ia isiwa naukadisantoie ipau kapisantoia toiamopitue ia iilala bedewe aubamopituwapi.\bd Tane me aitamana widi wadene ia sa osouwosane itunimaae wande, mai dia.\bd* Sa baiwa e God mampe dodomanaitana umanawa dialedina.” \p \v 10 Ita mo uara babatutu awa wimoiena aia ema etane Ion waitarasane waienase, \bd “No dima euwa dewamonte naunau euda naunte wainenta?”\bd* \v 11 Ion mo sipoamone wanase, “E bedelawo me mida gara nata mampe winamompa da wadepie sowa gara abolawaleidia wanepi, mai anatamopie meba os baiwalepi, dia. Ita me mida nana mampe winompa sowa nana mampe winasialeidia sausampe waimpa.” \p \v 12 \x + \xo 3.12 \xt Luk 7.29\x*Tane takis manewa tamalala do babatutu baiwa wimone Ion waitarasane waienase, “Debamamba, no ambi, dima euwa dewamonte wainenta?” \v 13 Ita me leusane diamone wanase, “E mai mane tamarebasaitane apana nuau kadisana, dia. Tane gabemanila waia ruawaitane takis manewa tamaitane auwena.” \p \v 14 Ita sorodia isiwa do Ion mampe wimone waitarau itune waienase, “No dima euwa dewamonte wainenta, dianewo etato!” Me mo sipoamone wanase, “E mai apana wawurebasamone laga mampe wasanamono maneu enalepuo wadana, dia! Tane dima gabemanila malesala enaleia os osowe wanlenuna, mai da baiwaitana.” \p \v 15 Mo asisulala Keriso God sauawalena wisepona inta ewaewantoie waimoia Ion gagaloleidio etane nuau pola wano inseia me dauwa Keriso gagaloleide. \v 16 Tane Ion meba umanawa wadewasamone wanase, “Ne winene esa mampe babatutuledina. \bd Tane mida ne wanawo e manlawo wisepia, me ipa mukamukauaida, me Aleu kakaiwa mampe ita ia idie bumedia mampe e babatutulepi.\bd* Me ipa debamawaida ne atoweidontene wainedina, ita ne mai ruana me sendorowa taumodia otawianteape teadewasamopa, dia. \v 17 Me dogo pokewa wadepie wimpie wit topuiamone auweno wineia emposimopie uwakokomopio ipawaida bolawe nomopue winapu ita sewa nambemopituwapi. \bd Aupe me wit ipawa adiba bolawe adibamopituwapio winakasantopu, tane wit sewa ia iikasalala bedewe aubamopio imopituwapi.”\bd* \p \v 18 Ion gagalowa ema mampe ita do gagalowa isiwa daitada mampe apana waeuwadewasamodie ita Gagalo euda amonaleidie diamodie. \v 19 \x + \xo 3.19 \xt Matiu 14.3,4; Mak 6.17,18\x*Tane me warere Erod gagalosadie tatawa Pilip manainapa ebowa Erodias naiseno osowe, ita do kadi uara dewamodio baiwa badowaida diedie. \v 20 Tane Ion Erodias osowe Erod gagalosano etene me nuawa kadiidaleno kadi da debamaia osowesane dewasane Ion diburasano wandie. \s1 Ion Iesu babatutusana gagalowa \r (Matiu 3.13-17; Mak 1.9-11) \p \v 21 Ion apana uara babatutumodio walamawe Iesu do me mampe wiseno babatutusan. Ita Iesu babatutuleidie enedie rauparileidio uba wadenaubeno bedewe \v 22 \x + \xo 3.22 \xt Bumpai 22.2; Aisaia 42.1; Matiu 3.17; Mak 1.11; Luk 9.35\x*Aleu kakaiwa iena ewaewawa nene bunebune rua me uwawa osowe wain. Ita aia uboo segalene wanase, \bd “E ne Otonaida nuawadawadaedina, nuana eusaiano wainedina.”\bd* \s1 Iesu damba ebou \r (Matiu 1.1-17) \p \v 23 Iesu wandie enawa 30 wadedio nolawa uwaalen. Ita apana inseia Iesu Iosep otopa mulepe wainipona. Ita Iosep me Eli otopa mulene wandie. \v 24 Tane Eli Matati otopa, Matati me Liwai otopa, Liwai me Meliki otopa, Meliki me Ianai otopa, Ianai me Iosep otopa. \v 25 Iosep me Matatias otopa, Matatias me Amos otopa, Amos me Naum otopa, Naum me Esli otopa, Esli me Nagai otopa. \v 26 Nagai me Mati otopa, Mati me Matatias otopa, Matatias me Semein otopa, Semein me Iosek otopa, Iosek me Ioda otopa. \v 27 Ioda me Ioanan otopa, Ioanan me Resa otopa, Resa me Serubabel otopa, Serubabel me Sealtiel otopa, Sealtiel me Neri otopa. \v 28 Neri me Meliki otopa, Meliki me Adi otopa, Adi me Kosam otopa, Kosam me Elmadam otopa, Elmadam me Eri otopa. \v 29 Eri me Iosua otopa, Iosua me Eliesa otopa, Eliesa me Iorim otopa, Iorim me Matat otopa, Matat me Liwai otopa. \v 30 Liwai me Simion otopa, Simion me Iuda otopa, Iuda me Iosep otopa, Iosep me Ionam otopa, Ionam me Eliakim otopa. \v 31 Eliakim me Melea otopa, Melea me Mena otopa, Mena me Matata otopa, Matata me Natan otopa, Natan me Dawid otopa. \v 32 Dawid me Iese otopa, Iese me Obed otopa, Obed me Boas otopa, Boas me Salamon otopa, Salamon me Nason otopa. \p \v 33 Nason me Aminadab otopa, Aminadab me Arini otopa, Arini me Esron otopa, Esron me Peres otopa, Peres me Iudia otopa. \v 34 Iudia me Iakob otopa, Iakob me Aisak otopa, Aisak me Abraam otopa, Abraam me Tera otopa, Tera me Naor otopa. \p \v 35 Naor me Serug otopa, Serug me Reu otopa, Reu me Peleg otopa, Peleg me Ebea otopa, Ebea me Sela otopa. \v 36 Sela me Kenan otopa, Kenan me Arapasad otopa, Arapasad me Sem otopa, Sem me Noa otopa, Noa me Lamek otopa. \v 37 Lamek me Metusala otopa, Metusala me Enok otopa, Enok me Iared otopa, Iared me Maalalel otopa, Maalalel me Kenan otopa. \v 38 Kenan me Enos otopa, Enos me Set otopa, Set me Adam otopa, ita Adam me God otopa. \c 4 \s1 Seitan Iesu rubusadia gagalowa \r (Matiu 4.1-11; Mak 1.12-13) \p \v 1 Iesu esa Ioadan bedewe babatutuleidio Aleu kakaiwa nopeidosane banleno bola sa ene sala makowa bedewe alen. \v 2 Me sape walama 40 bedewe idileidie os wandio Seitan me badowa rubusadia wawelepona. Iesu nana nasasia wandie walama 40 sa ompa osowe wisedie omanatoidasano dauwa eten. \p \v 3 Ita Seitan me diene wanase, “Naita e God Otopaida wanempa seu emanta diawo bured wanalepio nae nuaa topi.” \p \v 4 \x + \xo 4.4 \xt Diutor 8.3\x*Tane Iesu Seitan aiawa sipoa wabodasane wanase, “Buka bedewe girumalene ema epe wade, \bd ‘Apana mai bured os tounawe wampua rua, dia.’”\bd* \p \v 5 Iesu aia ema wano aupe Seitan me banlene wadi debama iwa osowe odene alen. Me sape enedio walama kerauda os bedewe Seitan tawo bolawa uduudu ita bedewe ewanuauwa daitada nua teiteinalaida euwasano ewentuwan. \v 6 Ita me Iesu rubusadie diedie wadiase, “Sa uduudu euwaeno ewamoatuwana onioniawa mukawa ne os mainawoleno oniamodina. Ita ne rua os tawo bolawa uduudu onioniawa mukawa, ita do bola sa uduudu bedewe ewanuauwa daitada nua teiteinalaida wineia apana mida ne nuana ewedia wanapatuwapi. \v 7 Naita e ne mainawo insaisaa itue wadaposinea uduudu e ewamoatuwana manawolepituwapio onioniau apanawa wanaite wanempa.” \p \v 8 Tane Iesu Seitan aiawa sipoa wabodasane wanase, “Buka bedewe girumalene ema epe wade, \bd ‘E Tataa God os mampe insaisaa itune wadaposisane simbiasane wanempa, mai mida da, dia!’”\bd* \p \v 9 Ema aupe Seitan Iesu banlene wadi sa ene Ierusalemwa alene God duwa iwa ionoidolena osowe banleno alene enen. Ita me Iesu diene wanase, “Naita e God Otopaida, mape eneianawoe eba aubaubaite iee aitaa! \v 10 E mai kadiwa da donsaa, dia, ipawa buka bedewe girumalene ema epe wade, ‘God enseliwa e umanaa diamopio e oniadewasaempo kadiwa mai donsaa, dia. \v 11 Naita bagora da e manawolempa God enseliwa e waa seu osowe epamoa sawa awanaepue antopu.’” \p \v 12 Tane Iesu Seitan sipoasane wanase, “Buka bedewe do ema epe wadi wadiase, \q1 \bd ‘E Tataa God mai rubu osowe itue me mukawa ba ginasawa ewaa baiwaite diaa, diaida.’”\bd* \m \v 13 Seitan Iesu inta uduudu bedewe rubusanlewalewae rubuwa dewamodia ene alen. Tane me Iesu rubusadia mai eidasapona, dia, me walamawa wadepidewae leulepie mampe wisepi. \s1 Iesu Galili bedewe nolawa uwaaleide \r (Matiu 4.12-17; Mak 1.14-15) \p \v 14 Iesu Aleu kakaiwa nopesano sala makowa ene leulene Galiliwa alen. Ita apana bola sa bedewainta wanwanlala me wisene nolaleidia umanawa etanatue waimoie. \v 15 Me mo gagalou duwa bedewainta alentue apana waeuwamodio mo uduudu me asowa waie os waimoie. \s1 Nasaret apanawa Iesu dabuasai \r (Matiu 13.53-58; Mak 6.1-6) \p \v 16 Ita me waeuwaleidi leidie me bolawa Nasaret naepe wandie debamalenawo wisen. Me sape wandio Sabat walamawa wiseno me dewawa rua gagalo duwe odene alen. Me buka wisiawa baiwa enenwiseno \v 17 peroweta Aisaia bukawa waneiena wisialepia baiwa. Ita me buka wadenaubene dima uwawelena mo mampo wisialepia anamawa ewene wisialen. Ita anama sa me wisialeidie wadi wadiase, \q1 \v 18 \x + \xo 4.18 \xt Aisaia 61.1,2\x*\bd “Tatamba God ne sonabanene Aleupa kakaiwa osonawosana ne abolala apanawa nuaparentoia mampo Gagalo euda amonanteapo etapu.\bd* Ita me ne waaubaneno winena apana tautaulala dibura bedewe waimoia benemamopo dibura epue inantopu. Tane do waaubaneno winena emau potawa benemamopo inantopue sala ewapu, ita do waaubanena mo mida wanwankadikadintoio bola da gabemaniwa oniamodia benemamopo inantopue wampudewantopu. \v 19 \bd Ita do God ne waaubaneno winena apana benemamopo atentopu God mo nuapareulena inamopia walamawaida tauma wisen.”\bd* \p \v 20 Iesu wisia diasane buka deaitopasane oniedia apanawa wanene aisidene wain. Tane gagalo duwa bedewe auauwalala uduudu emau Iesu osowe me dima dewasapio ewapua baiwa onioniantoie. \v 21 Ita me mo waeuwadewasamone wanase, \bd “Ande bedewe dima Aisaia bukawa bedewe girumalena ne wisianteno etalana ulaipalen.”\bd* \p \v 22 Tane asisulala uduudu me gagalowa euda os wamodio etane asowaida waie. Ita mo memesa mampe muba gagalontone waienase, “Me Iosep otopa os wande, ambi epe gagaloleidio eteitana?” \p \v 23 Mo epe inseio Iesu mo diamone wanase, “Ne ateina, e wawala tontawa, sa ipa, ‘E doketa, eba inaitawo asoa wata!’ gagalowa wane dianeana baiwaitilana. Ita do dianeane wanase, ‘E Kapeanaum bedewe dewa debamau dewamoana umanawa etate atentene wainitana. Tauma e bolaawoido dewa sa deawaau dewamoa menanede.’ \v 24 \x + \xo 4.24 \xt Ion 4.44\x*\bd E epe inseilana baiwa ne ulaipa dialedina, peroweta meba bolaweido odene nolaleidio me apanawa ewanadabue eiena, mai wadape mamposapona, dia.\bd* \p \v 25 \x + \xo 4.25 \xt 1 Kin 17.1\x*Elaia wandia walamawe God dewasano unu mai da wapona enawa natadea sawano dialen. Ita sape nana uduudu diantontuwano apana omanatoboiamono waimoie. E mai insenase walama sawo no bolamba Israel bedewe obuobu dia, tane obuobu ipa uaraia nuaparentoie waimoie. \v 26 \x + \xo 4.26 \xt 1 Kin 17.8-16\x*Peroweta Elaia omana walamawa sawo wandie, tane God me mai diapona no obuobumbaida mampo alepe saumopona, dia. Tane God Elaia wanaubeno bola da nambea Sarepatiwa Saidon bedewe alen. Sape i dea obulene nuapareidalene wandia sausan. \v 27 \x + \xo 4.27 \xt 2 Kin 5.1-14\x*Tane do peroweta da Elaisa wandia walamawe Israel apanawa uara kero kito wadawadalala waimoie, tane me mai da inasapona, dia. Me kito wadawadalala dea os, Siria apanawa ebowa Naeman, inasan.” \v 28 Iesu aia ema wamono mo uara gagalo duwa bedewe waimoia etane nuau kadiidalen. \v 29 Ita mo enanawimone me wadane epaubasane bolau ene Nasaret wadiwa enedia iwe tanane odane antoia wadi sainapa dawo dai bedewe noanepona baiwantoie. \v 30 Mo uaraia me dai nambaida osowe noanepona baiwantoio me sawanawointalene emone alen, mai noanepona rua, dia. \s1 Iesu aleu kadiwa apana bedewelena tanedio nosede \r (Mak 1.21-28) \p \v 31 Iesu bola Kapeanaum Galili bedewe alene wandie. Ita Sabat walamawa wiseno me gagalou duwa bedewe odene alene apana waeuwamodie enedie. \v 32 \x + \xo 4.32 \xt Matiu 7.28,29\x*Ita me muka bedeweleno badowa waeuwamodio mo etane nuaeu do memesantoiena. \v 33 Tane gagalo duwa bedewe apana dea aleu kadiwa bedeweleno boitalene wandie. Ita aleu kadiwa sa aiawa mukalene Iesu diene wanase, \v 34 “Nasaret Iesuwa, e mai nolaa da no mainimbo wineipona, dia. E no kadineatuwapia baiwa wien, ba? \bd Ne atenten e mida, e ipa God benemalala waaubaena kakaiwaida wien.”\bd* \p \v 35 Tane Iesu aleu kadiwa badowa diene wanase, “Dainaite, me ee di noe nambeitaa!” Iesu epe diedio aleu kadiwa apana sa bedewe wandia dewasano omene nosene mo uduudu danauwo winedie. Ita aleu kadiwa mai apana sa poka waneipe di me eniene nosene nambe alen. \p \v 36 Tane apana uduudu dewa ema ewane memesantone muba gagalontoie waiase, \bd “Apana ema waeuwa pokawaaida waeuwaleidio eteitana! Me muka wadena aleu kadiu apana bedeuwo waimoia badowa diamodia apana eiamopue nambe antopu. Ita aleu kadiu me aiawa ruawantoie dewasai, mai eipona.”\bd* \v 37 Ema aupe me benemawa bola sa waimoia uduudu bedewainta aleno etanatue atenton. \s1 Iesu kerolala uara inamode \r (Matiu 8.14-17; Mak 1.29-34) \p \v 38 Tane Iesu gagalo duwa ene Saimon duwe odene alen. Ita du sa bedewe Saimon nemonapa kero wadeno etepa polaida wano ituleidie. Apana du sawo waimoia i sa kerolena benemawa Iesu dieiena sausapio inalepia baiwa. \v 39 Ita Iesu alene me ituleidia bolawe wisene i tampelene dunelene polapola mampe badowa wane taneno i inalen. Tane i tauwadea enenwisene simbialene nana epelene wanamon. \p \v 40 Tane walama sa dea bedewe omo pamedio apana sosou kero daitada wadawadalala banlamone Iesu mampe wimoiena. Ita me witapa kerolala sa uduudu osouwo ituno inantontuwan. \v 41 Tane mo kerolala bedeuwo sosou uara bedeuwo aleu kadiwa waimoia Iesu tanamono nomoiena. Aleu kadiu apana emoiieie mukantoie Iesu dieie waie waiase, “E ipa God Otopaida wainiana!” Mo epe waia, ipawa mo atentoiena me ipa Keriso. Tane Iesu badowa anaanamona me umanawa mai wapu, epu. \p \v 42 Imonemba walama pundedio Iesu bola sa ene sala dainala bedewe aleno apana banusaie laie. Mo menamodia Iesu do os waimoipona, ita me donsane dieiena mai emopie alepi, dia. \v 43 Tane me mo diamone wanase, “Ne mai e os do wankasantataa rua, dia. \bd God ne waaubanena bola isiwa do bedewainta anteape Gagalo euda God gonaawa umanawa benemanteapo etapu.”\bd* \p \v 44 Me epe diamone ene Iudia bolawa bedeuwointa alene gagalou dubu bedewe God aiawa amonaleidie. \c 5 \s1 Iesu wawe alala uwaaida sonabamodia warorosapu \r (Matiu 4.18-22; Mak 1.16-20) \p \v 1 \x + \xo 5.1 \xt Matiu 13.1,2; Mak 3.9,10; 4.1\x*Walama dea Iesu esa Galili tampe enedie God aiawa waeuwaleidio apana uaraia me tonusane enane asisusaie. \v 2 Me waeuwaleidie bedewe emawa aubene waa nata apana lawailala esa tampe emoiena ewamon. Tane lawailala waau emone mo lawaibu mitamoie eneie. \v 3 Iesu waa sa mampo alene Saimon waawa bedewe odene me diena waa duisapio esa tampa epie eseanama alepi. Ita me waa bedewe waine apana esa tampe waimoia waeuwamodio eteie. \p \v 4 Me waeuwaleidie diasane Saimon diene wanase, “E waa ema wade doa pouwe aite lawaia esa bedewe aubamoe bouri lawaimoa.” \p \v 5 \x + \xo 5.5 \xt Ion 21.3\x*Saimon leusane wanase, “Debamamba, no tadino lawaikasanten, tane borounten, mai moia da wadapona, dia. \bd Tane eida ne dianeiana baiwa ne sosona diamopo do lawaintata.”\bd* \v 6 \x + \xo 5.6 \xt Ion 21.6\x*Mo Iesu diamona rua dewasane lawaibu esa bedewe aubamone bouri uaraia lawaimoieno lawaibu pumpu wapona baiwantoie. \v 7 Mo tauwadea sosou waa da bedewe wanwanlala apamone witawemoiena wimpue saumopue lawaibu teinaposimopua baiwa. Ita mo waau wolentone sosou mampo antone moia lawaimoiena teinamone waau bedewe teamoiena. Tane mo waau nata nopeidomoieno waau monuntopona baiwantoie. \v 8 Tane Saimon Pita dewa ema ewene saidalene Iesu wawa bumpe itulene wane wanase, \bd “Tatamba, ne kadi dewalala wainedina, ene nambe aitaa!”\bd* \p \v 9 Mo bouri uaraia lawaintono me ewene memesaidalene baiwa Iesu epe dien. Tane sosowa me do waa bedewe lawaintoia \v 10 ita sosowa da, Sebedi obampa Iems Ion nata, waa da bedewe waimoia, waau nope wimoieno ewane do memesaidantoiena. Dima Saimon wana Iesu etene me diene wanase, \bd “Mai saitaa! Ne tauma e dewaepo apanaida lawailala segaite wanempa.”\bd* \p \v 11 Iesu epe dieno dialeno aupe mo waau teinamone doa waiwe teadewasamone dewau uduudu mo mampoa emonatue Iesu warorosane antoiena. \s1 Iesu apana kero kito wadawadalala inasade \r (Matiu 8.1-4; Mak 1.40-45) \p \v 12 Iesu bola debama dea bedewe wandi leidio apana kero kito wadawadalala etepa uduudu osowelena Iesu mampe wisen. Me Iesu ewene wawa bumpe sau menasano iririsane wanase, “E naita meneempa e rua os ne inanea!” \v 13 Me epe iririsano Iesu me ibuwa wadene diene wanase, \bd “Ne sauepaa menanede, inaitaa!”\bd* Me epe wano tauwadea kito etepa uduudu osowelena diantono inalen. \p \v 14 Me inaleno Iesu anaanasane wanase, “Dima manawo segalena mai apana da diamoa, diaida! Tane tauwadea pirisi mampe aite etea inalena euwasawo ewepi. Muriwa Moses anaanawa wana rua e inaitena pulowa ituno apana ewapue atentopu e inaitene euitena baiwa God duwe ode aitaa rua.” \p \v 15 Iesu me epe anaanasano tane me gagalowa apana uduudu etanatuwaiena, mai weregasapona rua, dia. Ita apana uaraia Iesu benemawa etane mampe ieie menamodia waeuwawa etapue ita do kero wadamodia bedewe me saumopio inantopu. \v 16 Walama uduudu apana Iesu mampe ieie, tane me kainokaino mo emodie raupari awa sala dainala bedewe aleidie. \s1 Iesu apana tampa bobopa inasade \r (Matiu 9.1-8; Mak 2.1-12) \p \v 17 Walama dea Iesu sowa dea duwa bedewe waeuwaleidi wandio Parisi ita anaana waeuwalala wimone me asisusaie waimoie. Mo isiwa Galili ita Iudia bolau deadea bedewainta wanwanlala ita mo isiwa Ierusalemwa waimoia wimonatue asisuntoie. Tane Iesu kerolala inamompaa mukawa God mampe wadene do sape nolaleidi wandie. \v 18 Iesu waeuwaleidi wandio apana isiwa sou tampa bobopa rasirasi bedewe aine awanene ieia du bedewe odape Iesu mampeido wimope itupona menamon. \v 19 Tane sape apana uarantono baiwa mo du bedewe odapona intawa banusanalewantone du iwa nekewa asiasi odane anton. Ita Iesu du bedewe enedio ruawantone du iwe naga dewasane sou rasirasi osowe ituleidio noaneieno iene alene apana uaraia waimoio bedeuwo Iesu danaweido nosen. \v 20 Iesu atenlen mo sumanaibu debamaleno baiwa epe dewantoiena, sa baiwa mo sou kerolala diene wanase, \bd “Sona, e kadia insadabuamona.”\bd* \p \v 21 Iesu apana tampa bobopa epe diedio Parisi ita anaana waeuwalala etane nuau kadileno muba insaisantoie inseiase, “Me mida epe gagaloleidie God wakadisasade? God os kadi insadabuamopia rua, mai mida da, diaida!” \p \v 22 Tane Iesu mo dima nuau bedewe inseia atenlene baiwa waitaramone wanase, “Dima baiwa epe inseilakadisailana? \v 23 E inseilana kadi insadabua mukawa ne mainawo dia, tane ne apana ema di diana, ba? Dauwa e inseilanase kadi insadabua ipa mai emamboido sabamo ewataa rua, dia, sa baiwa ne di ema epe wana, ba? \v 24 Ne ginasa dewasapo apana ema enepie alepio e ewane ateitana dima ne wadina, sa ipa ipuipua, mai di waipakoantipona. \bd E ginasa ema ewane ateitana Apana Otopa tawo osowe muka wadena kadi insadabuamompaa rua, mai dia!”\bd* Ita Iesu apana tampa bobopa diene wanase, \bd “Ne dieedina, enawie nogia nukuite wade ita aitaa duawo!”\bd* \p \v 25 Iesu epe diedio me inalene apana uduudu emauwo tauwadea os enenwisene nogiwa osowe ituleidia nukulene wadene emone God wadaposisadie aleidie bolawe. \v 26 Apana dewa ema ewane nuaeu debama do memesaidantone waienase, “Ande no dewa pokawaaida ewatana.” \s1 Iesu Liwai sonabene diedia warorosapi \r (Matiu 9.9-13; Mak 2.13-17) \p \v 27 Ema aupe Iesu bola sa wandia ene aleidie into takis manewa tamalala apanawa ebowa Liwai nolawa duwa bedewe wandio ewene diene wanase, \bd “Wine, waroronea!”\bd* \v 28 Liwai aia ema etene enenwisene dewa uduudu me mampea emontue Iesu warorosane alen. \p \v 29 Iesu Liwai diena warorosapia nuaeuwawa odawa debama Iesu baiwa dewasan. Takis manewa tamalala apanawa uaraia ita Liwai sosowa isiwa do oda sa bedewe nisomono wimone me duwa bedewe awodea nana naie waimoie. \v 30 \x + \xo 5.30 \xt Luk 15.1,2\x*Tane Parisi isiwa ita anaana waeuwalala isiwa, mida Parisi sosou, mo nana naio ewamone nuau kadileno Iesu wawe alala diamone waienase, “E dima baiwa takis manewa tamalala apanawa ita kadi daitada dewalala do wanle nana nailana?” \p \v 31 Mo epe waitaramoio Iesu diadewasamone wanase, \bd “Apana inawaa waimoia doketa mai menamoipona, dia! Tane kerolala doketa saumopia menaidamodio waimoi.\bd* \v 32 \bd Ne mai apana eubu eboeboua au wineapona, dia! Tane ne kadi dewalala apamopo kadiwa epue God mampe dodomanantopua awa winen.”\bd* \s1 Apana idi umanawa Iesu waitarasai \r (Matiu 9.14-17; Mak 2.18-22) \p \v 33 Ema aupe apana isiwa Iesu idi umanawa waitarasane waienase, “Ion wawe alala ita Parisi do kainokaino idi dewawa dewasaie waimoi, tane dima baiwa e waawo alala mai idintoipona, nana naie os waimoi?” \p \v 34 Iesu mo sipoamone wanase, “Mo nainai apanawa odawa dewasaie nainai muri nisolala nisomoio wimoie me do nuaeuntoie nana naie os waimoi, mo mai diamoipono nana idintoipe waimoipona, diaida! Mo ideita nana sa nampe waimompo oda dialepi. \v 35 Tane God walama ituna wisepio mo nainai apanawa mo mampoe banlepue antopuo aupe mo idi dewawa dewasampe waimompa.” \p \v 36 Mape Iesu gagalo babawa wane wanase, \bd “Mai mida gara sanaa nopipune moawa wadepie gara tontawa nagawa itupibodae popolepi, diaida!\bd* Naita apana da epe dewalepia me garawa sanaa kadisan, ita gara sanaa tontawa natamone popolena ewaewa rebarebalepi. \v 37 \bd Mai mida wain sanaa wadeipe wain dugiwa tontawa bedewe memeipe eipono wineipona, dia.\bd* Naita apana da epe dewalepia wain sanaa dugiwa tontawa bedewe memeno winedia dewasapio dugi tontawa pumpu wapio wain nosepitue dugiwa do kadikadilepituwapi. \v 38 Mai mida da epe dewantoipe waimoipona, dia. Mo atentona baiwa wain sanaa oteie dugiwa sanaa bedewe memamoie emoio winei. \v 39 Mai mida wain tontawa naipe aupe wain sanaa nanawa menasaipono wainipona, dia! Me wain tontawa nane daa etaidasana baiwa wain sanaawa mai napia rua, daa rebarebalepio dabuasapie epie, tontawa os menasampo waimpa.” \c 6 \s1 Parisi Sabat umanawa Iesu waitarasai \r (Matiu 12.1-8; Mak 2.23-28) \p \v 1 Sabat walamawa dea bedewe Iesu wawe alala do wit iraiwa bedewainta antoie wit otamoie witapo uturamoie sewa nambemoie ipawa namoie laie. \v 2 Tane Parisi isiwa mo epe dewantoio ewamone Iesu waitarasane waienase, “No anaanamba wadia Sabat walamawe mai nolantipe wit otamoipona, dia. Dima baiwa e anaanamba mai ruawaitipe onieipadewaitipona?” \p \v 3 Iesu leusane mo wadewasamone wanase, “E Dawid dudunawa buka bedewe winedia wisiaitene ateiten, ba dia? Me sosowa do omanatoidamono dima dewasano omanatomodia dialen? \v 4 \x + \xo 6.4 \xt 1 Samuel 21.1-6\x*Dawid God duwa bedewe alene bured kakaila, anaanamba wadia pirisi os bured sa nanala, otamone sosowa do nane inanton.” \p \v 5 Iesu Dawid gagalowa wane diasane meba umanawa diadewasamone wanase, \bd “Apana Otopa Sabat walamawa mambaida, me os oniede.”\bd* \s1 Iesu Sabat walamawe apana witapa bobopa inasade \r (Matiu 12.9-14; Mak 3.1-6) \p \v 6 Sabat walamawa dawo Iesu gagalo duwa bedewe alene apana waeuwamodie wandie. Sape apana dea witapa on bobopa asisuleidie wandie. \v 7 Tane Parisi ita anaana waeuwalala Iesu wawusapua baiwa ewaitusaia me Sabat walamawe apana kerolala da inasapi, ba mo anaanau oniepidewalepie nola sa epi? \v 8 Iesu mo dima inseia atenlene apana witapa bobopa diene wanase, “Enawie, apana uduudu danauwo enawo eweepu.” Me Iesu diena rua enenwisene mo danauwo enen. \v 9 Mape Iesu Parisi diamone wanase, “Ne e waitaraledina, dianeano etapa. No anaanamba ambi wade, no Sabat walamawe dewa dainea os dewamonte wainenta? No apana mampo dewa euda dewasanta, ba kadiwa dewasante mo kadimonta? No apana kerolala nuaparentompo ewamonte emonta, ba saumonto inantompa?” \v 10 Me mo epe waitaramone ewamodia waitarawa sipoa da wapono etapona, tane dia. Ita me apana witapa bobopa diene wanase, “Witaa aubea.” Me Iesu diena rua witapa aubeno inaidalen. \p \v 11 Parisi ita anaana waeuwalala dewa ema ewane nuau kadiidaleno muba gagalontoie insaisau deasaia Iesu mampe dima dewasapu. \s1 Iesu aposel 12 sonabamodia warorosapua baiwa \r (Matiu 10.1-4; Mak 3.13-19) \p \v 12 Ema aupe walama dea Iesu raupari awa wadiwa odene alen. Me God mampe rauparileidi wandio tadina dea dialen. \v 13 Tane walama pundeno me raupari ene wawe alala apamono me mampe wimoieno apana 12 mo bedeuwo sonabamona warorosapu. Ita me mo ebou Aposel wane itun. Ebo sa ipawaida ipa waaubalala. \v 14 Me aposel 12 ema sonabamona ebou ema epe: \bd Saimon\bd*, Iesu me ebowa da ituna Pita, ita do Pita wamba \bd Endru\bd*, ita \bd Iems Ion\bd* nata, do \bd Pilip\bd* ita \bd Batolomiu\bd*, \v 15 do \bd Matiu\bd* ita \bd Tomas\bd*, ita do \bd Iems\bd* Alpias otopa, do \bd Saimon\bd* me Selotiwa sou dea, mida Rom gabemaniwa Israelwa bolau epue nambe antopua onawa dewantoia, \v 16 ita \bd Iudas\bd* Iems otopa, ita do \bd Iudas\bd* da, mida Iesu laga mampe nanalepia apanawa. \s1 Iesu apana waeuwamodie ita do apana kerolala inamode \r (Matiu 4.23-25) \p \v 17 Me aposeliwa sonabamone do wadiwae iane antone bola apuapua osowe nomoiena. Tane sape Iesu warorowa uaraia ita do apana da uara auwenatuwaiena. Mo Iudia bolawa uduudu bedewe wanwanlala wimoiena. Ita do Ierusalemwa wanwanlala uara ita owa tampea bola debama ebowa Taire ita Saidon bedeuwo wanwanlala Iesu awa wimoiena. \v 18 Mo menamona me waeuwawa etapue ita do kero wadamona inantopua baiwa wimoiena. Mo bedeuwo uduudu mida aleu kadiwa bedeuwolene poka wanamodia Iesu inamono eunton. \v 19 Tane mo auauwalala uduudu Iesu mampee mukawa nosedie apana inamodituwadio ewane nuau pola wano menamodia Iesu ibuwa wadape inantopona intawa banusaie. \s1 Nuaeuida gagalowa ita nuapare gagalowa \r (Matiu 5.1-12) \p \v 20 Ita Iesu wawe alala ewamone diamone wanase, “E mida tauma nuapareitile nitu abolauitilana e nuaeuwa apanawa wainilana, ipawa God gonaawa e manlawoa. \v 21 E mida tauma omanatoleidio nuapareitilana e nuaeuwa apanawa wainilana, ipawa ando e pokalempo os wanlempa, mai dia. E mida tauma nuala pokawa wadio ke wailana e nuaeuwa apanawa wainilana, ipawa ando e oi wanune nuaeuitonune os wanlempa. \m \v 22 \x + \xo 6.22 \xt 1 Pita 4.14\x*E mida Apana Otopa warorosailana baiwa sosola da wadabualempe ita nibualempe do dabualempe wakadisala wampa, e nuaeuwa apanawa wainilana. \v 23 \x + \xo 6.23 \xt 2 Koronikol 36.16; Aposel 7.52\x*Mo e nibualempe dabualempa, sa ipa mo gombau mapo perowetau mampo dewasaiena rua dewasaie waimoi. \bd Mo e manlawo epe dewantompo e nuaeuidaitana, ipawa e unela debamaia imaalene uboo winedia wadana, mai dia!\bd* \p \v 24 Tane e mida tauma mauraitile os wainilana mai ando euwa da donsana, diaida, ipawa e euwala mape donsale wadale wainilana. Ita ando kadi rebarebaida osolawolepio poka etana. \v 25 E mida tauma nana naile pokaleidio os wainilana ando omanatoidalepio kadi rebarebaida osolawolepio poka etana. E mida tauma oi os waile nuaeuitilana ando nuapareidaitane ke wanuno kadi rebarebaida osolawolepio poka etana. \m \v 26 E mida apana uduudu ebola euda os wampe ituposilempa ando kadi rebarebaida osolawolepio poka etana. Mo e epe ituposilempe oniadewasalempa, sa ipa mo gombau mapo perowetau lagawaau mampo dewasaiena rua dewasaie waimoi. \s1 E emalawoala apanawa nuawadawadamonuna gagalowa \r (Matiu 5.38-48; 7.12a) \p \v 27 E ne asisuneilana apanawa ema epe dialedina: \bd E emalawoala apanawa nuawadawadamonune wanlempa. Ita mo mida e nibualeia euda mampo dewasanuna.\bd* \v 28 Mo mida e wawakadikadileia baibu rauparitonuno God sauwa euda mo osouwolempo waimompa. Ita mo mida e manlawo nuau kadileidio ewadabualeie waimoia baibu rauparitonune wanlempa. \v 29 Naita soa da sainaa epepia mai onawa wae bodaa ba sipoa leusae epaa, dia! Tane me menasadia rua e sainaa da do ewo epepi. E soa da garaa wadepia mai onawa wawo epi, dia! Tane me menasadia rua garaa da do wadepi. \v 30 Mo mida e nitua da iririwaepuo wanamoa, mai wadaaitudepi! Ita e puraiwaa soa da wadepia ewee ea, mai umanawa waa, ea. \v 31 \x + \xo 6.31 \xt Matiu 7.12\x*\bd Dima uduudu e menaledia sosola manlawo dewasaipe oniadewasaleipono nuaeuwaitipona, e mo mampo uduudu sa insamoilana eueuwa dewamonuno nuaeuwantompe waimompa.\bd* \p \v 32 E sosola uduudu bedeuwo nuawadawadaleia apanawa os do nuawadawadaitonune wanlempa, tane mo isiwa e nuawadawadasialeia emonuna inseilana unela God mampe wadana, ba? Diaida! Mo kadi dewalala dubawa bedewe waimoia epe dewantoi. \v 33 E sosola euwa manlawo dewasaie oniadewasaleia os mampo euwa dewasanune wanlempa, e inseilana unela God mampe wadana, ba? Duba apanawa epe dewantoie waimoi. \v 34 E sosola mane iririwalepua mo uduudu bedeuwo e apana mida saualeia manela leusapue enalepua os saumoilana. E epe dewaitile inseilana unela God mampe wadana, ba? Duba apanawa mo sosou kadi dewalala mampo epe dewantoie eda sauntoie waimoi, mai sosou di saumoipe eipona. \v 35 Tane e nuawadawadala eueuwa inta da inta dewasana ema epe: \bd E emalawoalala nuawadawadamonune euda mampo dewasanune wanlempa. Ita nitula da sosola saumonune mai sipoa da leusapua insaisawa wadana, dia. E emalawoalala epe nuawadawadamonuna e God ionoidoa obampaida, me dewawa wadale wainilana.\bd* Me apana kadiuida auwasiasaia euwa mampo dewasadie os wande, mai ewamoipe emoipona, dia. Naita e emalawoalala epe nuawadawadamonuna unela debamaia God mampe wadana, mai dia. \v 36 \bd E Mamala apana nuapareuleidie wandia rua e apana nuapareuitonune wanlempa.”\bd* \s1 Mai sosola enitumone diamone ituaisimona \r (Matiu 7.1-5) \p \v 37 “E sosola da dima dewasapukadisapuo e mai enitumone diamone ituaisimona, God e kadila dewasailana enitulepie kotulepia sawa. Naita e sosola wawumonuna God e manlawo deawaa dewasapi.\bd Tane e sosola kadiu insadabuamonune wanlempa! E epe dewaitonuno God e kadila do insadabuamopi.\bd* \v 38 Dima e manlawoa amonaitonune sosola wanamonuna, mai anatamonuna, dia! E epe dewaitonuno God amonawa debamaia wisiasiawaia enalempo wanlempa. Naita e amonala kerauda sosola wanamoilana God ruawalepie enalepi, ba debamaia mo wanamonuna God debamaia sa ruawalepie enalepi.” \p \v 39 \x + \xo 6.39 \xt Matiu 15.14\x*Mape Iesu mo gagalo babawa ema diamone wanase, “E ambi inseilana, apana emawa potawa sowa da emawa potalena banlepio nata a dewadewantopua rua, ba? Diaida! Mo epe dewantopua antompe mo nata ampusue don bedewe antopu. \v 40 \x + \xo 6.40 \xt Matiu 10.24,25; Ion 13.16; 15.20\x*Oto girumala mai me waeuwawa apanawa rua, dia! Me waeuwawa apanawa atowelepie girumalempe aten debama wadepie ita girumawa diasapie tauma me waeuwawa apanawa ruawalepie waimpa. \p \v 41 E lagaitie wainiana, soa emawe popokau wineia ewamoe gagalowa waie badowa dieie wainiana. Tane e eba emaawo e enedio mai eweipe ateitipe insaisawa da wadeipona, dia. \v 42 E soa dieie waianase, ‘Sona, e wanwana bagoraleidio ewane winen, wasauepaa menanede, kadi ema manawo ewedina wadaaubea.’ Ambi e soa da epe wasausaie dieiana, tane e emaawo e enedia insaisawa da mai wadeipona? E lagawaaida wainiana! \bd Bauta eba emaawo e eneia boaubaite euitaa, tauma aite soa emawe popokau wineia suwiaitaa.”\bd* \s1 Iesu ia naunauwa gagalowa babawa waeuwaleide \r (Matiu 7.16-20; 12.33-35) \p \v 43 Iesu gagalo babawa ema diamone wanase, “Ia euda mai naunauwa kadiwa nauipona, dia, euda os naude. Ita ia kadiwa mai naunauwa da euda nauipona, diaida. \v 44 \x + \xo 6.44 \xt Matiu 12.33\x*E ia ipawa naumoia ewane ateitana dainea euda eneie inintoie naumoidewantoi ita dainea kadiwa enei. Ia gedaragedaraua mai ipawa naumoipona, dia. Ia sa ampo apana mai antopue korou ipawa ba wain ipawa aisamopua rua, diaida! \v 45 \x + \xo 6.45 \xt Matiu 12.34\x*\bd Apana euda insaisa euda os nuawe teamodio wineia dewawa euda dewamodie ita gagalowa euda os wamodio eweitana.\bd* Tane apana kadiwa insaisa kadiwa os nuawe teamodio wineia dewawa kadiwa dewamodie ita gagalowa kadiwa wamodie wande. \bd Ipawa apana dima nuawa nopemono wineia wamodio eteitana.”\bd* \s1 Iesu du wadawadalala nata gagalou babawa waeuwaleide \r (Matiu 7.24-27) \p \v 46 Iesu asisulala diadewasamone wanase, \bd “Dima baiwa e ne ebona wailana Tatamba, Tatamba, tane dima ne dialedina e mai ruawaitipe dewasaipona?\bd* \v 47 Me mida ne mainawo iedie aiana etedie ruawaleidie dewasadia waeuwawanteapo ateitana. \v 48 Me dewawa ipa du wadawada atembaida apanawa dea rua. Du wadawadalala sa duwa wadawada baiwalene don toidamone unsiawa noanamone seu mampe badowa gunadewasamone duwa wadentuwano enedie. Ita abaia debama nosene du unsiawa tomonlewalen, mai du tepasapona, dia, badowa enakasalen, ipawa apana sa duwa wadendewalen. \v 49 Tane me mida ne aiana etedie mai ruawaleipe dewasaipona me dewawa ipa du wadakadisala apanawa dea rua. Du wadawadalala sa duwa wadawada baiwalene mai don todewasamopona, dia, tane onape unsiawa noanamone gunakadisalene duwa wadeno dialen. Ita abaia debama nosene du unsiawa tomono du tewane nosene kadikadilentuwan.” \c 7 \s1 Iesu Rom sorodiawa nolawa dewalala inasade \r (Matiu 8.5-13) \p \v 1 Iesu apana sape auweiena mampo gagalo ema uduudu wamono mo eteieno dialeno ene Kapeanaumwa alene wisen. \v 2 Sape Rom sorodiawa debama nolawa dewalala nuawea kero debama wadeno bo baiwaleidie. \v 3 Tane Rom sorodiawa debama sa Iesu sape wisena umanawa etene Iuswa eiau isiwa waaubamono antoiena Iesu diapuo wisepie me nolawa dewalala kerolena inasapi. \v 4-5 Mo Iesu mampe wimone badowaida iririsane waienase, “Sorodia debama e sausaa baiwa no waaubaneno e manawo winen. E me sausaa, me apana euda, me no apanamba nuawadawadamodie wande ita no baimba gagalomba duwa wadeno enede.” \p \v 6 Iesu mo iririu ruawalene mo do antone sorodia debama duwa mampentoio me sorodiawa isiwa waaubamone diamone wanase, “Aitane, Iesu ema epe diana: Debamana, ne mai wasurakauepo dunawo wine odaa, ne mai apana euda wainipona. \v 7 Ne dauna epe etane baiwa dunawo wankasanten, mai manawo wineape auwaepona. Tane sorodiana os waaubamono manawo wimoiena. Mai ne duna bedewe ode wana, dia, tane sape eneianawo aiaa os wae kero tanawo nolana dewala inalepi. \v 8 Ne apana nola baiwa empaitue diapo dewasapia ateina wainedina. Ne sorodia debamau onanawoa dianeio ruauntedine nolantedina. Ita ne sorodiana atonawo waimoia dima diamodina ruawantoie nolantoi. Ne sorodiana dea diape wapaase, ‘E aitaa!’ me aiana ruawalepie alepi, mai eipona, dia. Ita sorodiana da diape wapaase, ‘Ne mainawo wina!’ me wimpi. Tane nolana dewalala da diape wapaase, ‘Nola ema dewasaa!’ me ruawalepie dewasapi.” Me gagalowa sa sorodiawa diamono etane Iesu mampe antone me wana rua benemasaiena. \p \v 9 Tane Iesu sorodia debama benemawa etene nuaeu do memesalene leulene enene apana uara me warorosaia ewamone diamone wanase, \bd “Ne dialedina, Israel apanawa bedeuwo mai apana da sumanaiwa debamaia Rom sorodiawa ema sumanailena rua donsapona, dia!”\bd* \p \v 10 Iesu aia ema wano dialeno sorodia waaubalala Iesu ene leuntone sorodia debama duwe odane antone nola dewalala mida kerolena inawaa wandio donsaiena. \s1 Iesu obu otopa bolena inasadio enediwisede \p \v 11 Ema aupe Iesu ene bola Nain bedewe aleidio wawe alala ita apana uaraia me do antoiena. \v 12 Me bola sa intawa nosena moape wisedio apana obu otopa deaida bolena awanene nomoiena. Oto bolena inawa ita apana uaraia me itupua baiwa bolau ene nomone antoie. \v 13 Tatamba obu ewene nuaparewaidalene diene wanase, \bd “Mai nuaa pareidalempa, ke ea!”\bd* \v 14 Me oto inawa epe diene apana bo rasirasi bedewe itune awanene antoia mampolene rasirasi wadeno mo bo awaneia a ene eneiena. Ita Iesu oto bolena mampe wane wanase, “Apana sanaa, ne dieedina enawiea!” \v 15 Iesu oto bolene winedia epe dieno inalene enene waine gagaloleidie. Ita Iesu oto leusano inawa mampelen. \p \v 16 Mo uaraia dewa ema ewane nuaeu debamaia mampe memesaidantone God wadaposisaie waie waiase, \bd “God me apanawaida saumopie inamopia awa wisen. Me peroweta pokawaaida wanaubeno mainimbo wisene nolaleidio eweitana!”\bd* \p \v 17 Tane Iesu dewa pokawaa sa dewasana umanawa Iudia bedewainta ita bola tampea uduudu bedewainta aleno etanatuwaiena. \s1 Ion Babatutu warorowa waaubamodio Iesu mampe antoi \r (Matiu 11.2-19) \p \v 18 Ion warorowa Iesu dewa uduudu dewamodie leidia umanawa me dieieno etene baiwa warorowa bedeuwo nata diamono mampe wimoiena. \v 19 Me mo Iesu mampe waaubamopia baiwalene diamone wanase, “Aitane, Tatamba ema epe diana: ‘E ipa mida God sauawalena wisepona wien, ba no apana da onioniawantonte wainento wisepi?’” \p \v 20 Ion warorowa nata epe diamone waaubamono Iesu mampe antone wimone diane waienase, “No Ion Babatutu waitarawa ema dianene do waaubaneno manawo winene dieeitana. \bd E ipa mida God sauawalena wisepona tauma wien, ba no apana da onioniawantonte wainento wisepi?”\bd* \p \v 21 Mo me Ion waitarawa diane ene eneio mampo Iesu kerolala ita poka daitada etaetalala uara, do emau potantoia uara, ita do mo mida bedeuwo aleu kadiu waimoia inamontuwan. \v 22 \x + \xo 7.22 \xt Aisaia 35.5,6; Aisaia 61.1\x*Ita mape Iesu Ion warorowa nata dewa sa eweie eneio mampolene diamone wanase, “Leuitane aitane, dima ne gagalowantene dewamodino ewamole ita etamolana Ion benemawasano etepi. Me ema epe diana: Apana emau potantona euntone sala ewei, apana tampu bobopu inantone antoi, kito wadawadalala inantoie etepu euntoio waimoi, mo asiu potantoia inantone gagalo etei, ita do apana bontoia inantoie inawaa waimoi. Ita Gagalo euda nuaparelala mampo benemantoio eteie waimoi. \v 23 Ita do Ion ema epe diano etepi: \bd Me mida ne sumanainaleidie wandia me sumanaiwa mai oauaralepie insaisawa omepi, me ipa nuaeuwa apanawa wande.”\bd* Iesu epe diamono mo ene leuntone antoiena. \s1 Iesu Ion umanawa apana diadewasamodio etei \p \v 24 Mo nata antoieno aupo Iesu Ion umanawa apana diadewasamone wanase, “E dima ewaewawa baiwa Ion Babatutu mampe sala makowa bedewe aiten? E auni asiwa lanunu tepasadio ewaewawa awa aiten, ba? \v 25 Ba dewa dainea ewaewa baiwa nolene aiten? E apana garawa eubu taumodie benaleidi wandia ewaewawa awa aiten, ba? E walamala di diasaile apana epe ruau sala makowa bedewe banumoile leilana. Apana garau eubu taumoie benadewadewantoie mauraidantoie waimoia bolau eudida bedewe waimoi, mai sala makowa bedewe waimoipe leipona, dia. \v 26 Dianeano etapo, e dima awa sala makowa bedewe aiten? E peroweta ewaewawa awa nolene aiten, ba? Ne dialedina, e peroweta ewaewawa awa nolene aitena, sa ipa sa e ewalana, ipawa sala makowa bedewe God perowetawa wandio ewalana. Tane me ipa sa peroweta uduudu onapolene debamalen. \v 27 Ita Ion umanawa buka bedewe girumalena God wadi wadiase, \q1 \bd ‘Ne gagalona benemala apanawa bauta wapaaubepo e intaa deaitopasapio eulepie winompa e baia.’\bd* \m \v 28 Ne ulaipa dialedina, apana uduudu mapo ita tauma gamomoia bedeuwo Ion ipa debamawaida segalene wandie, mo uduudu onapolen. Ion bautalene wisena walamawe me ipa debamawa, \bd tane mo sumanailala eboeboua ita ebousiawaia mida tauma God gonaawa bedewe odeia ita ando odompa mo ipa debamaidantopuo Ion atouwolepi.”\bd* \p \v 29 \x + \xo 7.29 \xt Matiu 21.32; Luk 3.12\x*Asisulala uduudu ita mo bedeuwo takis manewa tamalala isiwa eneia Iesu Ion umanawa gagaloleidio etane nuau eudidaleno God wadaposisaie, ipawa me mo banlamono Ion mampe wimoieno babatutumono dauwa eteiena mo dewa dewasanadewantoiena, God insaisawa rua. \v 30 Tane Parisi ita anaana waeuwalala sape asisuntoie eneie Ion babatutuwa bedewe mai sumanaibu itupona, dia, dabuasane eiena, sa ipa dima God insaisawaida dewasapona dabuasane eiena. \p \v 31 Ita Iesu asisulala diamone wanase, “Walama ande apanawa umanau ambi wapo ateitana, mida dewau rua dewantoie waimoi? \v 32 Mo seda kerakera ruau maket bolawe waimoie sosou diamoie waiase, ‘No nuaeuwa odawa bedewe e baila kolago suitano e nuaeuitape biaitapona dabuaitene di wainilee! Ita walama dawo no nuaparepare sasawa sasantite antitano e nuala parelepono ke wapona dabuaitene di wainilee!’” \v 33 Iesu gagalo babawa ema mampe Ion me nata nolau umanawa apana diadewasamone wane wanase, “Ion Babatutu e manlawo wisena saulepona baiwa ita me wain nasasia wandie do nana idileidie wandie nolaleidie. Ita e mai me nolawa bedeweitapona, dia, tane wadabuasaile wailanase, ‘Me bedewe aleu kadiwa wandio nolaleide.’ \v 34 Ita Apana Otopa e manlawo wisene nana ita wain namodie wandio e me wadabuasaile wailanase, ‘Me kainokaino wain ita nana namode, nana os insaisau insamodie no bedembo wandi leide. Me takis manewa tamalala ita kadi daitada dewalala sou wande!’ \v 35 Mo mida aten bumpa bedewee muntoia waeuwa daitada eteie bedeuwo ulaipa waeuwawa atendewantoie waimoi, ita dainea laga waeuwawa mo etadabuasaie ei.” \s1 Kadi rebarebaida dewalala iwa nuawadawada debamawa Iesu mampe dewasade \p \v 36 Ema aupe Parisi dea Iesu nisosana me do rawi nanawa napu. Iesu niso sa etene alene Parisi sa duwe odene nana baiwa aisidene wain. \v 37 \x + \xo 7.37 \xt Matiu 26.7; Mak 14.3; Ion 12.3\x*Tane kadi rebarebaida dewalala iwa dea bola sawo wandie Iesu Parisi duwa bedewe nana nadie wandia umanawa eten. Ita me ia asiwa bonabonaua esapa dugi euda bedewe imaala winedio wadene mampe wisen. \v 38 Me Iesu adiwelene wawa bumpe enene ke wadio emawa esapa nosedie Iesu wawa butamodie. Ita uwawa imba mampe Iesu wawa siniamono makolen. Ema aupe wawa isuruamodie ita ia asiwa bonabonaua esapa me wawa osowe memedie wandie. \v 39 Tane Parisi mida Iesu nisosana i sa ewene nuawa kadileno meba insaisalene insenase, “I sa Iesu wawa wadamodia kadi rebarebaida dewalala iwa. Naita me perowetaewo me i sa dewawa kadiwaida atenlepe epona, tane di eno me wawa eumodie.” \p \v 40 Me epe insedio Iesu atenlene diadewasasane wanase, “Saimon, ne gagalo da dieepo ateitaa!” Ita Saimon leusane wanase, “Debamamba, gagaloa dianeawo etape atenteapa.” \v 41 Mape Iesu me gagalo babawa mampe waeuwasane diene wanase, “Apana dea manewa nepa 500 mane onionialala apanawa dea mampe waden ita sowa da manewa nepa 50 apana ipa deawaa mampe waden. Mo nata apana sa dieiena mane me mampe wadeiena sipoasapue leusapue wanapu. \v 42 Mo mane sipoasapua walamawa wiseno mo mampo mane dialen, mai mane leusapona rua, dia. Tane mo ingugurantoie santoie waimoio mane onionialala apanawa diamone wanase, ‘Sa ide ena, ne insedinadabuasadina, ando mai umanawa wapaama, dia.’” Mape Iesu Saimon waitarasane wanase, “E ambi inseiana, mo nata mane wadeiena bedeuwo mida nuaeuidalepie sipoawa nuawadawada debamawa dewasapi mane onionialala apanawa mampe?” \p \v 43 Saimon leusane wanase, “Ne insedina apana mida mane debama 500 wanena apanawa nuawadawada debamaia dewasapi me mampe.” Ita Iesu me diene wanase, “Sona, e waadewaiten.” \v 44 Iesu epe gagalolene leulene i sa nuawadawada debamawa dewasane sape wandio ewene Saimon diene wanase, \bd “I ema e nibuasaiana ewee insea! Me ne nuawadawadanene ke wana esapa mampe wana butamodie ita uwawa imba mampe siniamodie makomode.\bd* Tane e mai dima euda da dewasapona ne baina! Ne e duawo odano e mai no dewamba rua oniadewasaneape wana mitapona baiwa esa da neapona, dia. \v 45 Ne e duawo odedino i ema wisene wana isuruamodie wankasalen. Tane e mai ne auwanepe isuruaneape manawoneapona, dia! \v 46 Me ne nuawadawadanene simbiadewasanene ia asiwa esapa bonabonaua wanawo mementue eunen. Tane e mai no dewamba rua auwadewasaneape mena uwanawo itupona, dia! \v 47 Ne ulaipa dieedina, God i ema kadiwa uara dewamodie wandia uduudu insadabuamontuwano baiwa me nuawadawada debama dewamodie os wande. Tane apana mida kadiu kerakera dewamoie waimoie inseiase, ‘No kadi kerakera os dewamoite wainitana ita God kadimba kerakera sa insadabuamontue emon.’ Mo mida epe inseie waimoia mai nuawadawadau debamaleipona, dia, mo nuawadawada kerauda dewasaie waimoi.” \p \v 48 Iesu Parisi apanawa Saimon epe wadewasasano dialeno i nuawadawadasane diene wanase, \bd “Ne e kadia insadabuamona.”\bd* \p \v 49 Mape apana isiwa Saimon duwe nana naie waimoia Iesu aiawa etane muba gagalontoie waiase, “Me mida, apana epe diamodie kadiu insadabuamode?” \p \v 50 Mo epe wakoantoio Iesu i diene wanase, \bd “E nuabolaa dialentuwan, eba sumanaia inaeno God mampe dodomanaiten, nuaeu mampe aite wanempa.”\bd* \c 8 \s1 Ioto isiwa Iesu simbiasaie wawe antoi \p \v 1-2 \x + \xo 8.1-2 \xt Matiu 27.55,56; Mak 15.40,41; Luk 23.49\x*Ema aupe Iesu bola debamau ita kerakera bedeuwointa alene Gagalo euda God gonaawa umanawa benemaleidi leidie. Me wawe alala 12 ita ioto isiwa mida kerontona ita isiwa mida bedeuwo aleu kadiu waimoio inamona me do antoiena. Tane ioto sa ebou ema epe: Meri, me ebowa da Magdalin, me bedewe aleu kadiu 7 waimoia Iesu tanamono nomona iwa. \v 3 Do Susanna ita ioto uara da, bedeuwo Ioanna, me warere Erod nolawa onioniala apanawa ebowa Tusa naisene wandia. Ioto sa dima uduudu mo mampoa mampe Iesu ita wawe alala do saumoie simbiamoie laie. \s1 Iesu irai apanawa gagalowa babawa waeuwaleide \r (Matiu 13.1-9; Mak 4.1-9) \p \v 4 Apana uaraia bola daitadawoe wimone Iesu naepe wandiawo auweieno me gagalo babawa ema waeuwamodie wane wanase, \p \v 5 “Irai apanawa dea lawuru naumba iraiwa bedewe aimopia baiwa nosene alen. Me lawuru naumba iraiwa bedewe laraimone aleidio isiwa into nomoiena. Ita naumba sa into nomone wineio apana ansisimoie laie ita isiwa nene wimone ennaantone namonatuwaiena. \v 6 Me laraimone aleidio lawuru naumba isiwa siara bedewe nomone tepontone inidewanton, tane esa dia baiwa tauwadea rorontonatuwaiena. \v 7 Lawuru naumba da laraimono gedara kaigawara bedewe nomone gedara do inintone wimone gedara lawuru tauboiamono kadintoiena. \v 8 Tane lawuru naumba isiwa laraimono irai dogowa euda osowe nomone inidewantone ipawa uaraia teamoiena, mai wisiawa rua.” Iesu gagalo babawa ema wano dialeno mukama asisulala mampo wane wanase, “Mida asiwa wineipono aia ema eteipe atenleipona!” \p \v 9 Mape wawe alala gagalo babawa Iesu wano eteiena ipawaida atentopua baiwa me waitarasaiena. \v 10 Ita Iesu mo diamone wanase, \bd “God gonaawa benemawa ipawaida wadenitudena e os manlawo sabamoleidio eteile wainilana.\bd* Tane mo isiwa mampo God gonaawa umanawa mai sabamo waipe diamoipona, dia, mo mampo ne gagalo babawa os mampe gagalontedino etei. Sa ipa peroweta Aisaia bauta wana rua segaleide. Peroweta bukawa bedewe ema epe wadi wadiase, \q1 ‘Mo dewa ewompa, tane mai ewompe atendewantompa, dia, do gagalo etompe, tane atensasia di waimompa.’” \s1 Iesu gagalo babawa diamona ipawaida waeuwaleide \r (Matiu 13.10-23; Mak 4.10-20) \p \v 11 Ita Iesu wawe alala waeuwamone wanase, “Ne gagalo babawa wana ipawaida ema epe: Lawuru naumba apana laraimodie leidia, sa ipa God aiawa. \v 12 Lawuru naumba laraimono into nomono nene namonatuwaiena, sa ipa apana mida God aiawa eteie nuauwo itui. Tane Seitan wisedie God aiawa mo mampo wadediaubedio di wankoantoi. \v 13 Ita lawuru naumba laraimono siara bedewe nomona baiwa waapa mai iapona, dia. Sa ipa apana mida God aiawa eteie nuau euda mampe wadeie mamposaia. Mo wanwan euda os bedewe sumanaiidantoie waimoi. Tane rubu walamawa wisedio mo tauwadea sumanaibu eidasaie di wankoantoi. \v 14 Ita lawuru naumba laraimono gedara kaigawara bedewe nomone inintona gedara sa lawuru tauboiamono kadintone ipawa mai teamopona, dia. Sa ipa apana mida God aiawa eteie tane tawo ewanuauwa daitada mampe ita nuabola daitada insaisawa nuau teinedie bodamodio sumanaibu eueuwa mai dewamoipe waimoipona, dia. Mo eio sumanaibu oauaraidaleidie dialeide. \v 15 Tane lawuru naumba dogo euda osowe laraimono inidewantona, sa ipa apana mida God aiawa eteie nuau euda dodomana mampe wadeie mamposaie onieidewantoia, sumanaibu eueuwa eubuida dewamoio eweitana.” \s1 No siwa sabamo enontadodempo enompaa gagalowa \r (Mak 4.21-25) \p \v 16 \x + \xo 8.16 \xt Matiu 5.15; Luk 11.33\x*Ema aupe Iesu mo diamone wanase, “Mai mida da siwa suipe duwa susunape ituipona, ba dima da atowe weregasaipe eipona, dia. Tane me siwa sudie sabamo endidodedio enedia apana mida duwa bedewe odompa siwa sa idia sapawa ewompe bedewe waimompa. \v 17 \x + \xo 8.17 \xt Matiu 10.26; Luk 12.2\x*Nitu uduudu weregalala wineia ando sabamontoputuwapi, do nitu uduudu rupulala wineia ando wadaaubantopuo apana uduudu ewapue atentopu. \p \v 18 \x + \xo 8.18 \xt Matiu 25.29; Luk 19.26\x*E God aiawa eteilana mampe asisudewaitane me aiawa wadane manlawosano winakasalempa. \bd Apana mida God aiawa debamasane wadene mampesana God me osowesapie debamaidasapie wanepio mauraidalepi.\bd* Tane me mida God aiawa keraudaida karami rua wadene mampesana God me mampe keraudaida sa wadepiaubepio diaidalepi.” \s1 Mida Iesu gombawaida waimoia gagalowa \r (Matiu 12.46-50; Mak 3.31-35) \p \v 19 Walama dawo Iesu sowa dea duwa bedewe wandio inawa wanwamba do me ewapua baiwa antoiena. Tane mo bola sawo wimone apana uarantone du bodeieno mo mai odapona rua, dia, peloo enakasanton. \v 20 Apana dea Iesu diene wanase, “E inaa wanwana do peloo eneie menamodia e eweepue do gagaloitana.” \p \v 21 Tane me leusane wanase, \bd “Mo mida ne aiana eteie ruawantoie dewasaia mo ipa ne inana ita waiwaina waimoi.”\bd* \s1 Iesu lawara mampe wadio aisidedie dialeide \r (Matiu 8.23-27; Mak 4.35-41) \p \v 22 Walama dea Iesu wawe alala diamone wanase, “Sosona, nawate doa waiwa dawo antata!” Iesu mo epe diamona rua waa bedewe odane nawane antoie. \v 23 Mo antoio into Iesu ituidaleno onape lawara debama segaleno rauwanaga debamalene waa bedewe odene esa uduuduleno waau monulepona baiwaleidie ita mo kadiwa osowe odane santoie waimoie. \v 24 Mo tauwadea Iesu mampe antone wadamesasaie dieie waiase, “Debamamba, Debamamba, enawie saunea! No esa numanepia baiwaleidio dieeitana.” Me epe etene enenwisene lawara ita rauwanaga debama badowa dieno aisidene diaidalene euwa segalen, mai moina da etaetala, dia. \v 25 Mape Iesu wawe alala diamone wanase, \bd “E sumanaila dia baiwa epe dewaiten, ba?”\bd* Me epe diamodio mo santone memesa mampe muba eda waitarantone waiase, \bd “Me mida, lawara ita rauwanaga badowa diedio aiawa ruawantoie diantoi.”\bd* \s1 Iesu apana bedewe aleu kadiu uara waimoia inasade \r (Matiu 8.28-34; Mak 5.1-20) \p \v 26 Iesu lawara ita rauwanaga dieno aisidene dialeno aupe mo au antoiawo antone doa Galili waiwa dawo bola ebowa Gerasa bedewe wimoiena. \v 27 Ita sape Iesu waa ene nosene esa waiwe enedio apana bedewe aleu kadiu waimoia Iesu ewene weuwane mampe aleidie. Me ipa bola sa apanawaida, tane walama daumawa me mai bola sawo wampadewalepona duwa bedewe, dia. Me nambeinta gara tausiawaia bo gubau bedewainta wandi leidie. \v 28 Apana sa Iesu ewene mampeido wisene wawa bumpe itulene rasa debama wane mampe Iesu diene wanase, “Iesu, God ionoidoa Otopa, e mai nolaa da ne mainawo wineipona, dia! Ne e iririedina mai kadineawo poka etapaa menaneipona!” \v 29 Me epe iririlena, ipawa Iesu aleu kadiu me bedewe waimoia aitamana badowa diamona nomopue nambe antopua dauwa etene atenlen. Aleu kadiu me bedewentona kainokaino apana sa dewasaie uwawa koakoasaie banleio dewa daitada rebareba dewamodie wandi leidie. Me epe dewaleidie wandio baiwa bolawa apanawa me witapa ita wawa seni mampe taumoie onieie eweie os waimoie. Tane me kainokaino seni tauia epapuialeidio aleu kadiu bedewentona banleio bolawa edie sala dainala bedewe aleidie wandie. \p \v 30 Mape Iesu me waitarasane wanase, “E eboa ambi?” Me sipoasane wanase, “Ne ebona Uaraia.” Me ebowa sa wane Iesu diena, ipawa aleu kadiu uaraia me bedewe waimoie. \v 31 Ita aleu kadiu Iesu osoweosowe iririsaie menamodia me mai mo tanamopio bola kadiwaida bedewe antopue waimompa. \p \v 32 Tane bono uaraia wadi sainape maida lodontoie laie, sa baiwa aleu kadiu Iesu iririsane waienase, “No menanedia ane bono sa bedeuwo wainenta.” Ita dima mo iririwantoiena Iesu oalene dewasan. \v 33 Me aleu kadiu badowa diamono apana sa ene nomone bono bedeuwo antoieno bono weuwane dai debama bedewe antono doa numamon. \p \v 34 Bono onioniau apanawa bonou epe dewantoieno ewane insaisau mai rualepona, sa baiwa tauwadea ene weuwane antone bola debamau ita kerakera bedeuwointa dima segalena benemawantoie antoie. \v 35 Ita apana mo benemau etane dima segalena ewapua awa nomone antoiena. Mo Iesu mampe wimone apana mida aleu kadiu bedewentona inalene Iesu wawa bumpe garawa taudewasamone insaisawa dodomana euda wandio ewane memesantone santoiena. \v 36 Mape mo mida Iesu apana bedewe aleu kadiu waimoia inasano eweiena sosou da benema etane wimoiena mampo dewa ema diadewasamoieno etane atentoiena. \v 37 Tane Gerasa apanawa uduudu dima segalena umanawa etane saidantone Iesu iririsaiena emopie alepi. Ita Iesu mo aiau ruawalene emone waa bedewe odene wandie. \v 38 Me a baiwaleidio apana inalena me iririsana do antopu. Tane Iesu me wanitudena wankasalepi, mai do antopu, dia. \v 39 Ita me diene wanase, \bd “Sona, e bolaawo leuite aite dima debamawaida God e manawo dewasana apanaa benemamowo atentopu.”\bd* Apana sa Iesu diena ruawalene leulene bolawa uduudu bedewainta alene dima debamawaida Iesu me mampe dewasana umanawa benemamodi leidie. \s1 Iesu i kerolala dea inasade ita do Iairas anoopa boidalena inasadio enediwisidede \r (Matiu 9.18-26; Mak 5.21-43) \p \v 40 Iesu bola sa ene waa asiasi nawene leulene alene doa waiwa dawo wisedio apana uaraia me anuwa waimoia wimone auwasaiena. \v 41-42 Sape gagalo duwa onioniawa apanawa ebowa Iairas sau awa Iesu mampe wisen. Me anoopa deaida enawa 12 kero wadeno bolepia baiwaleidie. Ita Iairas Iesu mampe wisene wawa bumpe itulene nuawa uduudu mampe Iesu iririsana me nata duwe antopue anoopa inasapi. Tane Iesu Iairas iririwa etene wawe alala ita Iairas do apana uaraia auauwalala bedeuwointa antoio mo Iesu epaubasaio aleidie. \v 43 Ita apana sa uaraia Iesu epaubasaie antoia bedeuwo i dea kerowa etepe osina weuwadia enawa 12 diantona do aleidie. Me doketa uara mampo aleidie sausapono inalepona baiwa, tane mai mida da me inasapona rua, dia. \v 44 Me Iesu adiweintalene wisene garawa moawa wadeno tauwadea os osina etepe weuwadia dialeno inalen. \v 45 Mape Iesu apana waitaramone wanase, “Mida ne wiranene ene na alen?” Tane mo uduudu wasusaiena, mai mida da epe dewalepona, dia. Ita Pita enedie Iesu diadewasasane wanase, “Debamamba, e apana uaraia do apiapisaitile eneilana, dima baiwa epe waitaraitiana?” \p \v 46 Tane Iesu wanase, “Apana da ne wiraneno mukana noseno dauwa etana.” \v 47 Iesu epe wadio i inalena mai weregalepona rua, dia. Me meba ateatenlene baiwa Iesu nambanepelene wisene saidalene wawa bumpe itulene apana uaraia danauwo dima baiwa me Iesu garawa moawa wadene tauwadea inalena benemawa dieno eten. \v 48 Iesu me benemawa etene i sa diene wanase, \bd “Anona, mai nuabolaitaa! Nuaeu mampe bolaawo aitaa, e sumanaia inaen.”\bd* \p \v 49 Iesu i inalena epe diedio Iairas duwee sowa dea wandie wisene benemalene wanase, “Iairas, e anoa aitamana bolen, Debamamba surakauwa ea.” \v 50 Iesu benema sa etene Iairas diene wanase, \bd “Mai insaisaa nosepio inguguraitaa, di sumanaitawo me inalepi!”\bd* \p \v 51 Mo antone Iairas duwa mampe wimone me Pita, Ion Iems nata, ita do oto bolena mamba ita inawa diamona me do du bedewe odapue antopu. Tane mo isiwa waitumona peloo wankasantopu. \v 52 Mo uduudu Iairas bolawe wimonatue waimoia oto bolena kewa waie nuapareparentoio Iesu ewamone diamone wanase, “E nuaparepare kewa eidasana, oto mai bolepona, di ituleide.” \p \v 53 Iesu mo epe diamodio etanadabue oiwa waie, ipawa mo atentoiena oto boidalene winedio me di epe wade. \v 54 Tane Iesu oto naepe winediawo alene oto witapa wadene diene wanase, \bd “Anona, enawiea!”\bd* \v 55 Me epe wane oto ina leusane waneno tauwadea enenwisen. Ita Iesu me gombawa diamona nana da wanapuo napi. \v 56 Oto bo bedewe inalene enenwiseno gombawa nuaeu do memesaidanton dima eweiena mampe. Tane Iesu mo badowa anaanamona dima segalena umanawa mai wapue apana da benemamopu, diaida. \c 9 \s1 Iesu aposel 12 waaubamodio antoi \r (Matiu 10.5-15; Mak 6.7-13) \p \v 1-2 Ema aupe Iesu aposel 12 sonabamona God gonaawa gagalowa amonantompe ita apana kerolala inamompe antompaa baiwa apamono mampe wimoiena. \bd Ita mo nolau sa dewasampaa baiwa me muka wanamona aleu kadiwa apana bedeuwo waimoia uduudu tanamompe do kero daitada apana wadamodia inamompa.\bd* Mo nola awa baiwantoio Iesu menasana nola dewawa isiwa umanawa diadewasamopio etapue muriwa waaubamopio antopu. \v 3 Ita me mo diadewasamone wanase, “E nola awa aitonune mai koinala, petala, nanala da, ba manela ita garala da otamone do aitana, dia. \v 4 E bola daitadawo aitonune du dainea apana wapuo ruawaitane odane du sawo waina. Ita sape wanlempe nolala diasanatue ene aitana. \v 5 \x + \xo 9.5 \xt Aposel 13.51\x*\x + \xo 9.5 \xt Luk 10.4-11\x*Tane bola daineawo wilenuno bola sa apanawa mai wadalepue mampolepua mo mampo matangelau eueuwa dewasane walawo dogo wineia uwakokomone ena. Mo eueuwa sa ewapue atentopu God mo matangelau ituno winedia wadapu.” \p \v 6 Iesu mo diadewasamone waaubamono bola daitada bedeuwointa Gagalo euda amonantoie ita apana kerolala inamoie antoie. \s1 Erod Iesu umanawa etedie insakoaleide \r (Matiu 14.1-12; Mak 6.14-29) \p \v 7 \x + \xo 9.7 \xt Matiu 16.14; Mak 8.28; Luk 9.19\x*Tane Erod mida Galili oniedia dewa uduudu Iesu dewamodia umanawa etene atenlene wandie. Me Iesu gagalowa daitada etedie insakoaleidie. Apana isiwa Iesu umanawa waiase, me Ion Babatutu bolena inalene nolaleide, \v 8 ita isiwa waiase, me peroweta Elaia segalene nolaleidie wande, tane mo isiwa waiase, me mo perowetau mapo waimoie nolantoie bontoiena bedeuwo dea bo bedewe inalene leulene wisen. \v 9 Tane Erod mo epe waio etene wanase, “Apana sa dewa pokawaau dewamodia, sa ipa mai Ion Babatutu, dia. Ne Ion imumba tonapundeno bolene dialen, tane apana sa e umanawa wailana me mida, ne menanedia atenteapa.” Sa baiwa me inta banusadia Iesu ewapona. \s1 Iesu apana 5000 nana wanamodio naie pokamode \r (Matiu 14.13-21; Mak 6.30-44; Ion 6.1-14) \p \v 10 Aposel Iesu waaubamona leuntone Iesu mampe wimone dima uduudu mo nolawantoiena benemasaieno eten. Me mo benemau etene mo os do bola dawo antopue muba waimompaa menasano mo banlamono do bola Betisaida bedewe antoiena. \v 11 Apana uaraia Iesu naepe aleidia umanawa etane atentone wawe antoie. Ita Iesu mo mai waitumopona, dia, tane mampemone God gonaawa umanawa mo mampo waeuwaleidie ita kerolala wimoiena inamodie. Tane apana mona 5000 Iesu asisusaie waimoie, ita ioto obampu do uaraia sape waimoia mai wisiamopona, dia. \p \v 12 Me waeuwaleidio alene rawileidio aposel 12 Iesu mampe wimone diane waienase, “Apana ema e waeuwamoiana omanatomodio waimoi. Tane no bola sawanaida bedewe wainitana, mai nana da naepe wineipona wadate saumotaa rua, dia. E mo waaubamowo bola maida bedeuwointa antopue du dommopue bedewe wampudewantopue do nana donsapue napue pokamopi.” \p \v 13 Tane Iesu aposel diamone wanase, “Sa dia, e nana wanamono napu.” Mo apana uaraia nana wanamopuo napua insenalewantone Iesu diane waienase, “No mainimbo bouri nata ita bured 5 os winei, ambi apana uaraia nana kerauda ema wanamoto napue pokamopi? E inseiana, no ane nana gimarantate winte mo wanamoto napu, ba?” \v 14 Ita Iesu mo dima waiena etendabue diamone wanase, “Apana diamono empuempuntopue uwau deadea segantopue ina osowe nambau 50 wampue antopu.” \p \v 15 Mo epe etane apana diamoieno empuempuntone waimoiena. \v 16 Ita Iesu bured 5 ita bouri nata sa wadaposimone pisiwane uba ewene God auwasane ita nana sa ampuialene wawe alala wanamon mo amonantopue apana wanamopua baiwa. \v 17 Ita mo nana sa amonantone wanamoieno apana uduudu nane pokamon. Tane nana moawa mo eiena wawe alala aneieno posawa 12 nope wimoiena. \s1 Pita Iesu wasabamowa wade me ipa Keriso \r (Matiu 16.13-19; Mak 8.27-29) \p \v 18 Walama dea Iesu meba rauparileidie wandie wawe alala me do waimoia waitaramone wanase, “Dianeano etapo, apana ambi waia ne mida?” \p \v 19 \x + \xo 9.19 \xt Matiu 14.1,2; Mak 6.14,15; Luk 9.7,8\x*Mo me sipoasane waienase, “Apana isiwa waia e ipa Ion Babatutu, ita isiwa waia e ipa peroweta Elaia leuitene wiene nolaitie wainiana. Tane isiwa e umanaa waia e no perowetamba dea bo bedewe inaitene leuitene wien.” \p \v 20 \x + \xo 9.20 \xt Ion 6.68,69\x*Iesu aia ema etene mo waitaramone wanase, “Tane e ne umanana ambi wailana ne mida?” Ita Pita me sipoasane wanase, \bd “E ipa Keriso no Inawamba mida God sauawalena wien.”\bd* \p \v 21 Pita Iesu wasabamowa wano etene me badowa wawe alala anaanamona wasabamowa sa Pita wana mai apana da benemamopuo etapu, diaida. \s1 Iesu me bowa umanawa ita me warorosampaa umanawa wade \r (Matiu 16.20-28; Mak 8.30–9.1) \p \v 22 Me do diamone wanase, “God insaisawa ituna rua Apana Otopa poka debama etaidasapi, ita apana debamau, pirisi debamau, do anaana waeuwalala me dabuasapue epu. Ita mo me bosapu, tane walama natadeawo me bo bedewe enepiwisepie waimpa.” \p \v 23 \x + \xo 9.23 \xt Matiu 10.38; Luk 14.27\x*Mape Iesu mo uduudu sape auwene asisuntoia diamone wanase, \bd “Apana mida ne warorona menasampa mai meba insaisawa wadepi, diaida! Tane dima uduudu nuawa teinedia dabuamopie emopituwapi. Ita meba korosiwa, sa ipa poka saiwa God ituna walama ruawalempe awanempe waroroneampa.\bd* \v 24 \x + \xo 9.24 \xt Matiu 10.39; Luk 17.33; Ion 12.25\x*Apana mida inawawa wadediitudedie meba os baiwaleidie wandi leidia, me inawawa rebasapie mai inaida donsapi, diaida! \bd Tane me mida ne baina inawawa itudi edia me inaida donsapie wankasalepi.\bd* \v 25 Naita apana da tawo manewa uduudu ita ewanuauwa daitada uduudu otamodie mampemodie boleidia dima euwa tawo ewanuauwa sa bedewe donsapie wadepi? \v 26 Apana mida sosowa do waimoie laia bedewe mai ne baina eneipona, tane malanaleidie di wankoaleidia, ita do ne aiana malawaleidia, Apana Otopa sapawaida do leulepie wisepie apana sa do malawalepie dabuasapie epi. Me Mamba sapawa ita ensel kakaibu sapauida do leulepie wisepio ewapu. \v 27 Ne ulaipa dialedina, apana isiwa e bedelawo mape eneia God gonaawa wisepio ewapu, mo mai ewasasia waimompe di bontopu.” \s1 Iesu inainamba leusano sapaidalen \r (Matiu 17.1-8; Mak 9.2-8) \p \v 28 Iesu asisulala epe diamone ene wandio wiki dea rua dialeidio me Pita, Ion ita Iems os banlamone raupari baiwa wadiwa odane antoiena. \v 29 Me sape enene rauparileidio namba leulene inainamba da segalen ita me garawa kelama lotodi ediiedia rua sapaida wadie. \v 30-31 Epe segaleidio Moses Elaia nata segantone sapau debamaia do Iesu tampe eneie. Mo Iesu do sape eneie me God insaisawa ituna rua Ierusalem bedewe bolepie ipawanasapia baiwaleidia gagalowa waie. \v 32 Pita sosowa do ituidantoiena, tane itubu bedewe enanawimone Iesu inainamba leulene sapawaida do enedio eweie ita do me tampe apana nata eneio ewamoie. \v 33 Mo nata Iesu epue antopua baiwantoio Pita Iesu diene wanase, “Debamamba, ide dewantene bola ema euda bedewe winen! Mape wainitanawo no ape natadea wadamota, dea e baia ita nata da Moses Elaia nata baibu.” Tane Pita mai atenlepona me dima menasano wadie. \p \v 34 Ita Pita ape wadawadawa gagalowa wadio bedewe giou aisidene nosene tauboiamono eneie ita giou debamaidaleidio wawe alala saidantoiena. \v 35 \x + \xo 9.35 \xt Aisaia 42.1; Matiu 3.17; 12.18; Mak 1.11; Luk 3.22\x*\x + \xo 9.35 \xt 2 Pita 1.17,18\x*Mo giou tauboiamono eneio aia giou bedewe segalene wane wanase, \bd “Ema ne Otonaida sonabena, me aiawa etanadewaitana.”\bd* \p \v 36 Aia sa mo eteio dialeno aupe Iesu meba os enedio eweiena. Tane dima mo sape eweiena mai mida da benemamopono etapona, dia, mo waimoie laie andomanaido wane benemantoieno apana eteiena. \s1 Iesu aleu kadiwa oto emademba bedewe wandia tanedio nosede \r (Matiu 17.14-18; Mak 9.14-27) \p \v 37 Mo tadina sawo wadi osowe waimoie ene iane antone apana uaraia auweio mampo nomoiena. \v 38 Mo auweia bedeuwo apana dea mukalene Iesu mampe wane wanase, “Debamamba, ne otona deaida baiwa iririedina wine ewee sausaa! \v 39 Ne otona bedewe aleu kadiwa wandie dewasadio kainokaino boitaleidie rasa debamaia wadie uwauwaboboleidie omedie dogo osowe nosedie ituleidio moape gusau wimoio winede. \v 40 Otona poka etaidasadio baiwa e waawo alala diamona aleu kadiwa me bedewe wandia tanapono nosepona. Tane mo mai dewasapona rua, rubusanalewanton.” \p \v 41 Oto mamba Iesu epe dieno me apana uduudu sape eneia diamone wanase, “E apana kadiu sumanaisiawaia wainilana! Mapo os e ne do wankasantene dialedino os wainilee, tane mai sumanaitapona, dia! E baila ne poka etaidasadina. E aite otoa banle mainawo winea.” \p \v 42 Ita me Iesu diena rua otopa banlene me mampe iedio aleu kadiwa oto dewasano boitalene uwauwaboboleidie omene dogo osowe ituleidie. Tane Iesu aleu kadiwa oto bedewelene boitalena onawa wane taneno nosene alen. Ita Iesu oto inasane mamba mampesane en. \v 43 Apana uaraia God dewa ema pokawaaida Iesu bedewee dewasano ewane nuaeu mampe memesantone waienase, \bd “God mukamukauaida!”\bd* \s1 Iesu osowe me bowa benemawaleide \r (Matiu 17.22-23; Mak 9.30-32) \p Apana sape auweiena Iesu dewa pokawaau daitada dewamodia gagalowantoie waimoio me wawe alala diamone wanase, \v 44 \bd “Ne gagalo pokawaa diaimaalepo ateitane wanlempa. Mo Apana Otopa nanantopue apana witaposapuo insaisau rua me mampe dewasapu!”\bd* \v 45 Tane aia ema ipawaida me wawe alala mai atendewantopona, dia. Walama sawo God mo insaisau bodeno gagalowa ipawaida mai atentopona rua, dia, ita mo waitara santone insaisawa os inseie waimoie. \s1 Mida wawe alala bedeuwo debamawaida gagalowa \r (Matiu 15.1-5; Mak 9.33-37) \p \v 46 \x + \xo 9.46 \xt Luk 22.24\x*Mo bola sawo waimoie ene au antoie bedewe mida mo bedeuwo debamawaida umanawa muba waitaraedantoie antoie. \v 47 Iesu mo dima inseie osowe diadiantoia atenlene oto kerauda sape leidio wadene tampesano eneno \v 48 \x + \xo 9.48 \xt Matiu 10.40; Luk 10.16; Ion 13.20\x*mo diamone wanase, “Apana mida oto kerauda ema rua ne ebonawo wadedie mampesadie simbiasadia, me neida wadanedie mampesadie simbianede. Ita mida ne wadanedie mampesadie simbianedia, me ipa mida ne waaubanena do wadedie mampesadie simbiasade. \bd E bedelawo mida meba ituaisileidie sosou uduudu atouwoleidie simbiauleidia me ipa debamawaida, e uduudu onalawolene anlen.”\bd* \p \v 49 Iesu mo epe diamodio Ion me waitarasane wanase, “Debamamba, no apana da e eboawo aleu kadiu tanamodio ewate anaanasatana me nola sa epi, ipawa me mai no bedembolepono do nolantipe leipona apanawa, dia.” \p \v 50 Tane Iesu me sipoasane wanase, “Me nola sa dewasadia mai anaanasano epi, dia, eno nolalepi! Ipawa apana mida e mai amboituleipona, me ipa e sola dea, saula apanawa rua nolaleidie wande.” \s1 Samaria apanawa isiwa Iesu dabuasaia gagalowa \p \v 51 Iesu tawo epie leulepie uboo odepi alepia walamawa kampaleno me nuawa bedewe insaidasana alepia, mai dia, ita me aleidie Ierusalemwa. \v 52 Me wawe alala do antoie bedewe wawe alala isiwa diamona antopue Samaria bolawa dea bedewe wimopue du donsapu me baiwa. \v 53 Mo Iesu ene antoie into Samaria bolawa dea bedewe wimone du waetaantone antoie mai du da donsapona, dia. Bola sa apanawa Iuswa mida Ierusalemwa oda awa wimoie antoia dabuamoie, mai wadamoipe mampomoipona, dia. Ita mo insene atentoiena Iesu wisepie Ierusalemwa oda awa alepia baiwaleide, sa baiwa mo me dabuasaiena, mai wisepie mampo odepi, dia. \v 54 Wawe alala Iems Ion nata Iesu do antoia Samaria apanawa sa Iesu dabuasaia umanawa etane nuau kadiidaleno Iesu waitarasane waienase, “Tatamba, apana sa epe dewantoia baiwa e meneedia no uboo ia iikasalala wato iepie ituiamopituwapi, ba?” \p \v 55 Tane Iesu danawa leusane mo mamposane enene onauida wan mai dewasapu. \v 56 Ita mo bola sa dabuasane ene bola dawo antoiena. \s1 Iesu warorowa awa gagalowa \r (Matiu 8.19-22) \p \v 57 Iesu wawe alala do au antoio into apana dea donsaieno me Iesu diene wanase, “E na aitona ne waroroa wananteape do lakasantata, mai eepa, dia!” \v 58 Me epe wadio Iesu sipoasane wanase, “Ibou waimompadewantompaa nagau winede, ita do nene itudewantompaa dubu wineio waimoi, \bd tane Apana Otopa mai bolawa da wineipona me uwawa itupidewae bubualepi, dia!”\bd* \p \v 59 Me epe wane au sa antoia bedewe Iesu apana da donsane diene wanase, “Ne waroronea!” Ita me leusane wanase, “Tatamba, ne mamana bolena anteape dobonteape muriwa wimpe waroroepa.” \v 60 Tane Iesu me diadewasasane wanase, “Sa dia, apana bolala waimoia muba sou bolena dobontopu, \bd tane e wine God gonaawa benemawa apana mampo amonaitone leuna.”\bd* \p \v 61 \x + \xo 9.61 \xt 1 Kin 19.20\x*Ema aupe apana da Iesu diene wanase, “Tatamba, ne e waroroepa! Tane bauta ne anteape gombana auwadewasamope epe wimpe waroroepa.” \v 62 Ita Iesu me wadewasasane wanase, \bd “Me mida nolawa sanaa dewasadie wandia mai nolawa tontawa insaisawalepie nuawa teinepi, dia. Deawaa me mida God gonaawa nolawalepia menasampa, mai leusaewalepie dewawa edia nuawa teinepi.”\bd* \c 10 \s1 Iesu warorosaia apanawa 72 waaubamodio nola baiwa antoi \p \v 1 Ema aupe Tatamba Iesu warorosaia apanawa 72 da sonabamone diamona natanata os bola debamau ita kerakera bedeuwointa antopue nolantopuo, muriwa me meba wisepie mo wau aupawainta nolalepie alepi. \v 2 \x + \xo 10.2 \xt Matiu 9.37,38\x*Mo nola awa baiwantoio Iesu menasana nola dewawa isiwa umanawa diadewasamopio etapue muriwa waaubamopio antopu. Ita me mo diadewasamone wanase, “God iraiwa naune mauraidalene winede, tane uwauwantopua apanawa nataidanton. Sa baiwa e irai apanawa mampe rauparitane iririsano me nolawa apanawa waaubamopio antopue me iraiwa naune winedia uwauwantopue auwepu. \v 3 \x + \xo 10.3 \xt Matiu 10.16\x*E sipsip ruau waaubaledina elo onawaauida bedeuwo aitane nolaitana. \v 4 E aitonune mai manela lomawa, ba petala, ba sendorola otene do aitana, emona. E ala bedewe apana da into donsane mai auwadewasasanune ita do gagaloitonuno walamala di dialepi. \v 5 E bola daitadawo aitonune du da bedewe odonune du apanawa diamone wanase, ‘God sauwa euda du ema apanawa manlawo winepi!’ \v 6 Naita du sa apanawa God sauwa euda e diamono baiwantopue insaisau e manlawo wadapuaubepua, sau euda sa mo osouwolepie winakasalepi. Tane naita dia, sau euda e diamolano dabuantona leulepie e osolawolepio ene aitana. \v 7 \x + \xo 10.7 \xt 1 Korint 9.14; 1 Timoti 5.18\x*E du apanawa mida insaisau e manlawo wadapuaubepuo dubu bedewe odane waino nana da enalepua wadane nanune wanlempa. Ita du sa bedewe wankasaitana, mai du daitadawo odanosaitana, dia. Tane nana enaleia mai malawaitana, dia, ipawa nola dewalala uduudu nolau malesawa do os, mai dia, ita e nolaitana malesawa ipa sa. \v 8 E bola dawo wilenuno du apanawa da wadalepue mampolepue nana da enalepua wadane nanune wanlempa, mai nanau dabuaitane ena. \v 9 Do kerolala uduudu sape waimoia kero bedewe inamonatue diamone wanase, \bd ‘God gonaawa e manlawoleno eweilana.’\bd* \v 10-11 \x + \xo 10.10-11 \xt Aposel 13.51\x*\x + \xo 10.10-11 \xt Matiu 10.7-14; Mak 6.8-11; Luk 9.3-5\x*Tane e bola dawo wilenuno bola sa apanawa mai wadalepue mampolepua bolau bedeuwointa leunune mo mampo matangelau eueuwa dewasane diamone wanase, ‘E bolala dogowa wamba wadendodeno wineia epakokomoite siniaaubamoite eitana. Sa ipa eueuwa e ewane ateitana God e matangelala ituno winedia osolawolepi. \bd Ewane, e God gonaawa manlawolena bedeweitapona dabuaitene elana.’\bd* \v 12 \x + \xo 10.12 \xt Bumpai 19.24-28; Matiu 11.24; Matiu 10.15\x*Ne ulaipa dialedina, kotu walamawe Sodom apanawa matangelau pokawa etapu, mai dia. Tane e bola dawo aitile wileilano bola sa apanawa dabualeie eleia matangelau rebarebaida osouwolepio poka etaidasapu, mai Sodom apanawa ruau. \s1 Bola Korasin ita Betisaida kotubu gagalowa \r (Matiu 11.20-24) \p \v 13 E Korasin ita Betisaida apanawa kadi rebarebaida donsane pokawa etaidasana! \bd Ginasa pokawaau e bolalawo dewamoieno ewamole mai sumanaitape God mampe dodomanaitapona, dia.\bd* Naita ginasa pokawaau e ewamolana rua Taire ita Saidon apanawa ewamopono mo mapo kadiu bedewe insaisau leusape dodomanantopona. Ita mo kadiu eiena eueuwa dewasaipe garau kadiu taumoipe isana totontoipe nuaparentoipe waimoipona. \v 14 Kotu walamawe Taire ita Saidon apanawa matangelau pokawa etapu, mai dia. Tane e Korasin ita Betisaida apanawa kotu walamawe matangelala rebarebaida osolawolepio poka etaidasana, mai Taire ita Saidon apanawa ruau. \v 15 E Kapeanaum apanawa inseilana kotu walamawe e ionoidoitane uba tampe wilene kotu matangelawa mai donsane wadana, ba? Di diaida, e aubalepuo bola kadiwaida bedewe iane aitane poka etonune wanlempa.” \p \v 16 \x + \xo 10.16 \xt Matiu 10.40; Mak 9.37; Luk 9.48; Ion 13.20\x*Iesu apana sa kotu matangelawa donsapua umanawa wane diasane warorowa nolau awa baiwantoia gagalo da diamone wanase, \bd “E gagaloitilano apana mida e etaleie baiwantoia, sa ipa neida bainantoie waimoi. Tane apana mida e etaleie dabualeie eleia, sa ipa neida dabuaneie enei, ita do mida ne waaubanena dabuasaie ei.”\bd* \p \v 17 Iesu warorowa 72 sonabamona gagalo diadewasamono dialeno waaubamono nola awa antoiena. Mo nolantoie laie nolau diasane nuaeu debamaia do leuntone Iesu mampe wimone diane waienase, “Tatamba, no antene nolantite dewa pokawaau dewamoite, e eboawo aleu kadiu tanamoitano aiamba ruawantoie apana emoio inantoi.” \p \v 18 Mo Iesu epe dieieno etene diamone wanase, “God Seitan mukawa nanausan. Ne Seitan kelama lotodi ediiedia rua uboe iene aleidio ewana. \v 19 Ne muka enalena Seitan mukawa wineia amboiamonatue nanaumona. E mota kadiu ita nauapiapisa onawaau ansisimone nanaumonatuwapia rua. Ita mai dima onawaau da e kadilepi, diaida! \v 20 E onala apanawa mukawa atolawoleno wainilana. Muka sa wadale aleu kadiu tanamoilano aiala ruawantoia mai nuaeuwaitana, dia. \bd Tane e ebola uboo ina bukawa bedewe girumamono wineia nuaeuwaitonune wanlempa!”\bd* \s1 Iesu nuaeu debamaia do Mamba wadaposisade \r (Matiu 11.25-27; 13.16-17) \p \v 21 Iesu gagalo sa diamontue aupe Aleu kakaiwa nuaeuwawa me nopeidosano Mamba wadaposisane wane wanase, “Mako, e uba ita tawo onioniau mamba wainiana. E gonaa umanawa ita mukaa ita atena uduudu ne mainawosaano apana girumantoie aten debama wadeie asowawantoie waimoia mampo weregasaiano mai atentoipe waimoipona, dia. Tane otooto kerakera insaisau oauara rua waimoi laia mampo sabamosaiano atenidantoie waimoio nuana eudidaleide. E insaisaa euda meneedio rua dewasaiana baiwa ne wadaposiedina. \p \v 22 \x + \xo 10.22 \xt Ion 3.35; Ion 10.15\x*\bd Dewa uduudu onioniau mukawa ne Mamana mampe winedia mainawosano oniamodina.\bd* Tane mai mida da ne ateineapona, Mamamba os ne ateinen. Ita mai mida da Mamamba atensaipona, dia, tane Otopa os me atensadio wande. \bd Ita mo mida me sonabamodia do Mamamba atensaie waimoi, ipawa Otopa mo mampo sabamosano atentoiena.\bd* Tane apana da dia.” \p \v 23 Iesu ema wane aupe leulenitue wawe alala ewamone muba os diamone wanase, “E dewa pokawaau segantoio eweilana baiwa nuaeu apanawa wainilana, mai mo isiwa ruau. \v 24 Peroweta ita warere uara menamona dewa pokawaau e ewamoile ateitilana rua ewamope atentopona, tane dia, mo ewasasia di waimoie. Ita do menamona dima e etamoile ateitilana rua etamope atentopona, tane dia, etasasia di bontoiena.” \s1 Samaria apanawa emalawoa mampe euda dewasana gagalowa babawa \p \v 25 \x + \xo 10.25 \xt Matiu 22.35-40; Mak 12.28-34\x*Walama dawo anaana waeuwalala dea waitara badowa mampe Iesu diedia me wapidewalepi ba wapikadisapio etepi. Ita me waitarasane wanase, \bd “Ne dewa dainea dewasape inawinakasala donsapa?”\bd* \v 26 Iesu me sipoasane wane wanase, “Sa umanawa buka bedewe ambi wade, e ateiten, ba dia?” \p \v 27 \x + \xo 10.27 \xt Diutor 6.5; Liwai 19.18\x*Anaana waeuwalala leusane Iesu diene wanase, “Buka bedewe girumalena wadi wadiase, \bd ‘E Tataa God nuaa uduudu, insaisaa uduudu, mukaa uduudu, ita do atena uduudu mampe nuawadawadasane wanempa.’\bd* Ita do wadi wadiase, \bd ‘Sosoa nuawadawadamona eba nuawadawadaitiana rua.’”\bd* \p \v 28 \x + \xo 10.28 \xt Liwai 18.5\x*Iesu me sipoasane wanase, “E waadewaiten. Epe dewaitee inaida donsaa!” \v 29 Anaana waeuwalala Iesu epe dieno etene malalene lagalepia intawa banusane wane wanase, “Buka anaanawa sa wadia ne wisiantene atenten, tane mai atendewanteapona, dia. E dianeawo atenteapa sosona dainea nuawadawadamopine simbiamopine inaida donsapa?” \p \v 30 Iesu gagalo babawa mampe me waitarawa sipoasane wane wanase, “Apana dea Ierusalemwae iene Ierikowa aleidie into apana poilala me donsane wadanaitudeiena. Mo me garawa ampe otawiamone epaepabobosane eieno boidalepona baiwaleidie into winedie. \v 31 Pirisi dea inta sa asiasi iene aleidie apana sa epaepabobosaieno winedia ewene mai mampe alepe sausapona, dia, ene inta waiwa da asiasi alen. \v 32 Pirisi alena wawe apana dea God duwa bedewe simbialala intaipa deawaawo iene aleidie. Ita me pirisi dewalena rua apana sa epaepabobosaieno winedia ewene ene inta waiwa da asiasi alen. \v 33 Mo antoieno wauwo Samaria apanawa dea awa da aleidie epaepabobolala sa winedio ewene nuaparewaidalene \v 34 mampe alene sausan. Mo dewau rua apana sa epaepabobosaiena benewa wineia mena ita wain mampe bunamamodie gara kepawa mampe taubodamodie. Ita me bunamasano dialeno apana sa wadenposie donkiwa osowe ituno wain. Ita me banlene alene bubua duwa bedewe wimone waimoio tadina sawo me simbiasane oniadewasasadie. \v 35 Imonemba me bubua duwa oniedia apanawa manewa wanene diene wanase, ‘Mane ema mampe apana ema oniadewasasane wanempa. Naita mane sa eneena dialepia e sausano waimpa, ne leuntape wineape e malesaepa.’” \p \v 36 Ita mape Iesu anaana waeuwalala waitarasane wanase, “E ne gagalo babawa wano ete ateiten, ba? Apana natadea inta sa deawaa asiasi antoie apana epaepabobolala donsaiena mo bedeuwo mida apana sa nuaparelala nuawadawadasane simbiasan?” \p \v 37 Anaana waeuwalala Iesu sipoasane wanase, “Mo bedeuwo me mida apana sa nuaparewalene sowanaidasane sausana, me dewa euda dewasan, mai mo nata ruau.” Mape Iesu me diendewalene wanase, \bd “E aite dima etaana eueuwa dewasane wanempa, mai ea, dia!”\bd* \s1 Mata Meri nata dewau \p \v 38 \x + \xo 10.38 \xt Ion 11.1\x*Iesu wawe alala do au antoie into bola dea bedewe wimone odeiena. Sape i dea ebowa Mata otamone mampemono duwe odane waimoiena. \v 39 Me wamba Meri do sape waimoie. Ita Iesu du sa bedewe gagaloleidi wandio Meri me tampeido waine asisusadie, mai epe alepona, dia. \v 40 Tane Mata mai Meri dewalena rua asisudewaleipe, dia. Me ete simbiawa nolawa uarakadintone surakausano nola sa os dewamodie wandie. Ita me Meri di asisuleidie os wandio ewene nuawa kadileno Iesu mampe alene diene wanase, “Tatamba, e ne umanana waiana, ba dia? Dima baiwa Meri asisuleidie os wandio neba os nola debamau dewamodine poka etedina. E diawo ne saunepia menanede!” \p \v 41 Iesu Mata wano etene diene wanase, “Mata, Mata! E dewa uaraia dewamoie surakauedio nuaa pola wadio wainiana! \v 42 \bd Dewa daitada apana dewamoia bedeuwo dewa dea os debamawaida ita Meri dewa sa sonabene dewasadie wande, mai e ruaa! Dewa sa euda me dewasadia ne mai wapo epia rua, ita me euda sa dewasadia mampe euwa donsan, mai mida da me mampe wadepiaubepia rua, diaida!”\bd* \c 11 \s1 Iesu wawe alala raupari dewawa waeuwamodio atentoi \r (Matiu 6.9-13; 7.7-11) \p \v 1 Walama dea Iesu bola da bedewe rauparileidi wandie. Me raupariwa diasano tauma wawe alala dea me waitarasane wanase, “Tatamba, no raupari waeuwanewo atentataa menanede, Ion me wawe alala waeuwamono atentoia rua.” \p \v 2 Me mo diamone wanase, “E rauparitonune epe wane rauparitana: \q1 \bd ‘Mako, e eboa kakaisaipe wainipona.\bd* \q1 \bd E gonaa wisepona.\bd* \q1 \v 3 \bd Walama ruawaitone nanamba menanedia nenona.\bd* \q1 \v 4 \bd No kadiwamba inseadabuasaa, ipawa mida no kadineia kadiu inseitadabuasaitana. Rubu mainimbolempaa intawa e enabodasano wainenta.’”\bd* \p \v 5-6 Me mo epe waeuwamone aupe gagalo babawa mampe raupari dewawa isiwa do waeuwadewasamodie wane wanase, “Naita e dea da tadina pouwe soa da mampe aitape duwa moape kekesaraitipe waiponase, ‘Sona, ne nana mainawo dia, di wainedino sona da awa nowe mainawo wisene dunawo oden. Ne menanedia e bured natadea rua saunea.’ \v 7 Ita du apanawa e sipoaepe waponase, ‘Sona, tadina pouwe wiene malaitiana, ba dia? Surakauna ea, ne obaina do du moawa guduntene ituntitana. Ne mai enapawineape sauepe nana da eneepaa rua, ee aitaa!’” \v 8 Ita Iesu gagalo sa ompa wane wanase, “Ne dialedina, apana sa dima sowa wanepia mai sowaida insepie enepiwisepie sausapi, dia. Tane me dima menasano itudosane iririwaleidia baiwa sowa enepiwisepie dima uduudu menasadia wanepituwapi. \p \v 9 Ne dialedina, apana ema dewalena rua \bd e do dima menaledia mampe God dionune iririsanune wanlempa ita God e dima iririwaitilana enalepituwapi! Banusane ita donsana, e du moawe kekesaraitano ita God wadepiaubepi e manlawo.\bd* \v 10 Ne ema epe wadina, ipawa mida iririleidia wadede, tane mida banusadia donsade, ita mida kekesaraleidia du moawa wadediaubede me mampe, mai dia. \v 11 E oto mamamau mape wainile asisuneilana waitaraledina, e otola da manlawo wisepe bouri baiwa iririleipono e mota wadape wanapona, ba? \v 12 Me naita kanka bupa baiwa iririleipono e nauapiapisa wadape wanapona, ba? Diaida, e mai epe dewaitapona rua. \v 13 E kadi dewalala wainilana, tane amona dewawa ateitene obanla iririleia amona euda ruawaitile wanamoilana. E kadi dewalala amonala eulen ita inseilana Mamala uboo wanwanlala amona dewawa atensasia wande, ba? Sa dia, \bd me amona mambaida wande,\bd* mai e ruala. \bd Ita mo mida Aleu kakaiwa baiwa God iririwasampa me ideita mo wanamompo waimompa, mai dia.”\bd* \s1 Iesu God mukawa mampe nolaleidio apana wakadisasai \r (Matiu 12.22-30; Mak 3.20-27) \p \v 14 Walama dea Iesu apana gagalo wasiawaia donsan. Ita Iesu aleu kadiwa apana sa bedewe wandia badowa diena apana sa epiiepie nambelepi. Aleu kadiwa Iesu aiawa ruawalene apana eniene nambeleno aupe moawa potawa winedia aiawa wan. Apana uara sape eneia me gagaloleidio ewane nuaeu do memesaidantoiena. \v 15 \x + \xo 11.15 \xt Matiu 9.34; 10.25\x*Tane mo bedeuwo apana isiwa nuau kadileno Iesu wakadisasane waienase, “Me aleu kadiu mambu ebowa Belsebul mukawa mampe aleu kadiu apana bedeuwo waimoia tanamodio nomoie nambentoi.” \p \v 16 \x + \xo 11.16 \xt Matiu 12.38; 16.1; Mak 8.11\x*Tane bedeuwo isiwa Iesu insakadisasaie inseia me Seitan mukawa mampe nolaleidie leide. Ita mo Iesu muka dainea mampe nolaleidia atendewantopua baiwa iririsaiena ginasa da dewasapi. Me ide God dewasadia rua dewasapio ewapu, ba ginasa nambea dewasapi. \v 17 Tane Iesu mo epe inseia atenlene diamone wanase, “Naita tawo moawa dea bedewe onioniau apanawa mai insaisau dealepia muba onantopue empuempu bedeuwo segalepio deaantopuo bola sa ebowa dialepi. Deawaa, naita dan dea waimompe mai insaisau dealepia muba onantopue wanwambu kadilepio deaantoputuwapio dan auweie waimoia dialepi. \v 18 E inseilana Seitan mukawa ne neno aleu kadiu tanamodina, ba? Sa dia! Naita me epe dewalepono me meba gonaawa oniedia kadisapatuwapono ebowasialepona. E ne Seitan mukawa mampe aleu kadiu tanamodino wailana ipasiawaia, di wailakoaitilana! \v 19 Naita Belsebul mukawa mampe ne aleu kadiu tanamoipona muka dainea mampe e warorola aleu kadiu tanamoi? Mo atembu waimoi mai mida da aleu kadiu Seitan mukawa mampe tanamoipona rua, dia. E mo waitaramono nolantoia umanawa diadewasalepuo atendewaitane malaitana! \v 20 \bd Ne God mukawa mampe aleu kadiu tanamodino nomoie nambentoia ewaewawa sabamo God gonaawa e manlawoleno koasailana.\bd* \p \v 21 Apana badowa ona puraiwawa uduudu mampe wineituwadio duwa oniedie wandio nituwa uduudu me mampea euda os winei, mai apana da pointopua rua, dia. \v 22 Tane apana mukamukaua kasawogaida du sawo wisepie du apanawa nata onantopue kasawogalepie du apanawa ampi. Ita me apana sa ona puraiwawa uduudu mampe wineio sumanaiwaleidia ita do nituwa uduudu me mampea poisamopitue alepie amonalepi. \p \v 23 \x + \xo 11.23 \xt Mak 9.40\x*\bd Mo mida mai ne bainantoipe nolanantoipona mo ne onana apanawa waimoi. Ita mo mida mai ne sauneipe sipsip waimoi laia gonaana bedewe auwamoipona, mo sipsip sa tanamoio deaantoi.”\bd* \s1 Aleu kadiwa dewawa gagalowa \r (Matiu 12.43-49) \p \v 24 Aleu kadiwa apana bedewe wandia edie nosedie sala dainala bedewe bubuadewalepia bolawa banusadie aleidie mai donsaipona, dia. Ita meba insaisaleidie insediase, ‘Ne bubua bolawa banusanalewantena baiwa leuntape du enawo anteape wainepina.’ \v 25 Me leuleidie du sa bedewe odedie du kulontono teadewasala winedia ewedie bedewe wampidewalepia menasade. \v 26 Tane me menasadia aleu kadiu 7 da kadiuida, mai me meba ruawa, do sape wampu. Me au aleidie banlamodio wimoie du sawo waimoie du apanawa dewasaio wanwamba kadiidaleide, mai bauta aleu kadiwa dea os me duwa bedewe wandie nolaleidia rua. \p \v 27 Iesu epe waeuwaleidio bedewe apana uara me asisusaie waimoie. Ita mo bedeuwo i dea Iesu gagalowa etene mukalene wane wanase, “I dainea e gamoene amaamaeno debamaitena me nuaeuwa iwa wande.” \p \v 28 Me epe wadio Iesu etene diadewasasane wanase, \bd “Mo mida God aiawa eteie ruawantoia mo ipa nuaeuwa apanawa waimoi.”\bd* \s1 Apana Iesu ginasa da dewasapio ewapua iririwasai \r (Matiu 12.38-42) \p \v 29 \x + \xo 11.29 \xt Matiu 16.4; Mak 8.12\x*Iesu sape waeuwaleidio apana uaraia me asisuwa awa ieio diamone wanase, “Ande apanawa kadiuida waimoi. Mo menamodia ne ginasa da dewasapo ewapua iririwantoi, tane ne mai mo iririu ruawantape ginasa da dewasapo ewapu, diaida. Tane eueuwa dea os mo bedeuwo segalepio ewapu. Eueuwa sa segalepio ewapua dima mapo Iona mampe segalena rua. \v 30 \x + \xo 11.30 \xt Iona 3.4\x*Dima mapo Iona mampe segalena, sa ipa God eueuwawa dewasano Niniwe apanawa eweiena. Deawaa, dima Apana Otopa mampe segalepia, sa ipa God eueuwawa dewasapio ande apanawa ewapu. \v 31 \x + \xo 11.31 \xt 1 Kin 10.1-10\x*Bola Seba warerewa iwoa nowa dawoido enenwisene Israelwa warereu Solomon atemba gagalowa etepia baiwa mampe wisen. Me mai atemba gagalowa sa dabuasape epona, dia, me wadene mampesan. Kotu walamawe me dewawa euda sa dewasana mampe walama ande apanawa kotulepie mala debamaia osolawo itupi, ipawa tauma dea debamawaida, mai Solomon rua, manlawo gagaloleidio tane e mai baiwaitipona, dia. \v 32 \x + \xo 11.32 \xt Iona 3.5\x*Iona God benemawa Niniwe apanawa diamono etane mo kadiu bedewe insaisau leusane God mampe dodomananton. Kotu walamawe mo dewa euda sa dewasaiena mampe walama ande apanawa kotulepie mala debamaia osolawo itupu, ipawa tauma dea debamawaida, mai Iona rua, manlawo wisene gagaloleidio mai baiwaitipona, dia.” \s1 Iesu siwa gagalowa babawa wade \r (Matiu 5.15; 6.22-23) \p \v 33 \x + \xo 11.33 \xt Matiu 5.15; Mak 4.21; Luk 8.16\x*Mai mida da siwa suipe duwa susunape ituipona, ba dima da atowe weregasaipe eipona, dia. Tane me siwa sudie sabamo endidodedio enedia apana mida duwa bedewe odompa siwa sa idia sapawa ewompe bedewe waimompa. \v 34 E emala etela siwawa wineie nuala sapasai. E emala euda os winompa sapa wadedie bedelawosadie etela uduudu sapasadituwadio wainilana. Tane emala kadilepia e etela uduudu dubalepituwapi. \v 35 Sa baiwa ewanadewaitana e emala mai kadilepi sapa e bedelawo dubalepia sawa. \v 36 Tane e nuala uduudu sapaidalepie mai moawa da dubawa bedewe winompa, sa ipa etela uduudu sapalepituwapi siwa sapawa debamawa e osolawo sapa wampaa rua. \s1 Iesu Parisi ita anaana waeuwalala badowaida diamode \r (Matiu 23.1-36; Mak 12.38-40) \p \v 37 Iesu epe waeuwaleno dialeno Parisi apanawa dea me nisosana mampe alepio do nana napu. Ita Iesu me duwe alene odene wandie. \v 38 Tane Iesu mai mo dewau rua witapa mitamopona, dia, di nana anuwa wandie. Ita Parisi apanawa Iesu epe dewaleno ewene nuawa kadileno insakoalen. \v 39 Me epe insakoaleidio Tatamba me diene wanase, “E Parisi apanawa dewala ema epe: E redula ita abomala manlawo wineia onapa os mitamoilana, tane bedewa mai mitamoipona, dia. Ne ema epe wadina, sa ipa e umanalaida wadina. E eueuwala onapea apana eweia abo euda, tane nuala bedewe anaanata ita dewa kadiuida daitada wineie miramiraleio wainilana. \v 40 E apana koakoau wainilana! \bd E inseilana, me mida e dewalena e bedela dewasasia, etela onapea os dewamono wainilana, ba? Diaida! Me etela onapea ita bedewea uduudu ewedituwade!\bd* \p \v 41 E mauraitilano abomala nana nope wisedi winedio wainilana. Sa baiwa dima abomala bedewe winamoia otamone apana nuaparelala saumona. E epe dewaitana e bedela do God emawe eulepi, ita mai dima onapea euda os winompa ingugurawaitana, dia! \p \v 42 \bd E Parisi apanawa kadi rebarebaida osolawolepio poka etaidasana!\bd* E iraila bedewe nitu bonabonaua kerakera wineia moawa anaana wadia rua God waneilana, tane apana mampo dodomana dewawa dewasaipona eilana ita do God mai nuawadawadasaipona! Dewa ema nata ipa debamauida, dewamonuna! Ita do amonala God mampe ituilana mai ena, dewamonuna. \p \v 43 E Parisi apanawa kadi rebarebaida osolawolepio poka etaidasana! E gagalo duwa bedewe bola euwa enaleio osowe wainile nuaeuitilana. Ita do e maket bolawe leilano apana auwadewasaleio nuala eudidaleidio itupositilana. \p \v 44 E kadiwa rebarebaida donsana! E dewala ipa kadiwaida! Me mida e dewala ruawaleidia, me ipa apana mida bo meamba mai makantopona osowainta aleidie etepa miramirasadia rua.” \p \v 45 Iesu Parisi apanawa mampo epe wadio anaana waeuwalala apanawa dea sape enedie aia ema etene Iesu diene wanase, “Debamamba, e epe waana, sa ipa e mai Parisi os ebou wakadisamopona, dia, tane no mida God anaanawa waeuwantitana do wakadisaneie nuamba kadisaana!” \p \v 46 Tane Iesu me aiawa etene wane wanase, \bd “E anaana waeuwalala kadi rebarebaida osolawolepio poka etaidasana!\bd* E anaanala kerakera uaraia mampe sai debamaia apana osouwo ituilano awanei. Tane e mai witala dea da mampe saumoipe sai sa awaneipona, dia. \p \v 47 E kadiwa rebarebaida donsana! E peroweta meambu osouwo seu eubu teadewasamoile simbiamoile wainilana. Tane peroweta sa e nosinosilaida epaboiamoiena. \v 48 E eueuwala ema dewasaile mampe sabamoitilana e nosinosila sa adiuwoitilana. Mo perowetau bomoiena, tane e nosinosila saumoile nolau diasaile peroweta meambu simbiamoilana! \v 49 E epe dewaitilana baiwa God bauta me aten insaisawa mampe wanase, ‘Ne peroweta ita gagalo benemalala waaubamopa mo mampo, tane mo mai oniadewasamopue asisumopu, tane isiwa epaboiamopu ita isiwa nibuamopue pokaida wanamopu.’ \p \v 50-51 \x + \xo 11.50-51 \xt Bumpai 4.8\x*God tawo dewasanawo ita tauma mo peroweta uaraia epaboiamoiena. Tane walama ande apanawa mida mo nosinosiu dewau kadiwa rua deawaa dewasaia baiwa peroweta osinau mo witapo winede. Bumpeido mo Abel bosaiena, tane ompa osowe Sakaria God duwa bedewe pulo itutuwa bolawa ita du pouwaida sawanawe bosaiena. Ne dodomana dialedina, e walama ande apanawa dewa ema sipoa matangelawa donsane pokawa etana! \p \v 52 E anaana waeuwalala kadi rebarebaida osolawolepio poka etaidasana! Ipawa e aten duwa moawa kiwa wadaladoe bodalana, apana odapua baiwantoio e gudusamolana. Ita e ebaida mai aten duwa bedewe odape God ateitapona, dia! \p \v 53 Iesu mo diaidamone ene aleidio Parisi ita anaana waeuwalala nuau kadiidalen me mampe, ita insaisau deasaie waia naepe leumpe donsampa me seuasampe wawakadikadisampe waitara badowa diompa. \v 54 Me anuwa seuia wapikadisapio mo onawa enapu. \c 12 \s1 Iesu wawe alala wasaumodie nuau itude \r (Matiu 10.26-31) \p \v 1 \x + \xo 12.1 \xt Matiu 16.6; Mak 8.15\x*Apana uaraia sape auwene anantoio bedeuwo Iesu bauta wawe alala diamone wanase, “Parisi apanawa nanau da kerauda ist parawa bedewe ituio sasanaleidia mampe ewanadewaitana. Ne ist umanawa wadina, sa ipa ne Parisi apanawa lagau dewasaia umanawa wana. \v 2 \x + \xo 12.2 \xt Mak 4.22; Luk 8.17\x*Tane nitu uduudu weregalala wineia ando sabamontoputuwapi, do nitu uduudu rupulala wineia ando wadaaubamopuo apana uduudu ewapue atentopu. \v 3 Sa baiwa dima e tadino walana, sa ipa walama sapawe etaetala, do dima e du pouweido werego asibenebenema mampe walana ando sabamo benemantopue debamasapu.” \p \v 4 Tane do Iesu mo diamone wanase, “Sosona, ne dialedina, emalawoala apanawa kadilepua baiwantompo mai sauitana, dia. Mo ete bosapua mukawa wadeiena, tane ema aupe mai dima da dewasapua rua. \v 5 Tane ne waeuwalepo nualawo ituna mida e sawaitipona. \bd Sa ipa e God sawaitonuna, ipawa me mampe muka winedia e ete mampe epaboialepie ita do ema aupe bola ia iilala bedewe aubalepio aitana.\bd* Ne ulaipa dialedina, God mida epe dewasapia rua me os sawaitonuna, mai mida da! \p \v 6 E nene kerakera uduudu 5 mane nepa dubawa mampe gimaramona rua. Nene sa ipa kerakera, ewadabuala. Tane God nene kerakera sa bedeuwo mai dea da nuaawawasaipona, dia. \v 7 Do e uwala imba uduudu ipa wisialala winei, sa ipa God e inawala uduudu oniedidewaleide, mai dima da me atensia di segaleipona. \bd Nene kerakera God insamodie oniadewasamode, tane e ipa debamawaida God nuawe, mai nene kerakera ruau. Sa baiwa mai mida e kadilepua sauitana!\bd* \s1 Keriso ebowa sabamo wantaa gagalowa \r (Matiu 10.32-33; 12.32; 10.19-20) \p \v 8 Ne dodomana dialedina, me mida apana emalawoasaia danauwo ne ebona wadaposisadie wadiase, \bd ‘Ne ipa Keriso mampea,’\bd* Apana Otopa do ando uboo me Mamba enseliwa danauwo me umanawa wapi wapiase, \bd ‘Me ipa ne mainawoa.’\bd* \v 9 \bd Tane me mida apana danauwo ne wakoanedie lagana wadia, ne do ando uboo Mamana enseliwa danauwo me wakoasape dabuasapa.\bd* \p \v 10 \x + \xo 12.10 \xt Matiu 12.32; Mak 3.29\x*Mo uduudu mida Apana Otopa wakadisasaia mo kadiu sa God insepidabuasapia rua. Tane apana mida Aleu kakaiwa wadabuasadia me kadiwa sa God mai insepidabuasapi, diaida! \p \v 11 \x + \xo 12.11 \xt Matiu 10.19,20; Mak 13.11; Luk 21.14,15\x*Tane emalawoala apanawa wadalepue banlalepuo gagalo duwa bedewe kotu baiwa aitane onionia apanawa ita mo mida eiau danauwo enane mai nuala pola wapi ambi mo e wawuleia sipoamopona, ba gagalo dainea wapona. \v 12 \bd E kotu baiwa enonune mai inguguraitana, ipawa Aleu kakaiwa e saulepie dima e wapona waeuwalepio wana.”\bd* \s1 Insaisamba mai tawo maurawa bedewe ituntaa gagalowa \p \v 13 Apana uaraia sape eneia bedeuwo dea Iesu diene wanase, “Debamamba, ne nuabolana ema bedewe saunea rua, ba dia? Ne tatana diawo dima mamamba bolene ena empipune odadewalepie moawa ne nepi!” \p \v 14 Tane Iesu me sipoasane wanase, “Sona, mida ne e kotula apanawa itunena e insaisala omaomalala dodomanasapa?” \v 15 Apana sa anaanata dewawa dewasadio baiwa Iesu apana uduudu sape eneia diamone wanase: \bd “Ewonunadewae onioniadewaitonuna, anaanata dewawa daitada nuala teinepue taudolepua sawa! Ne ema epe dialedina, ipawa mai mida inaida dima me maurawaleidia bedewe donsapi, diaida.”\bd* \p \v 16 Iesu epe wadie bedewe gagalo babawa ema diamone wanase, “Puraiwa apanawa dea iraiwa bedewe nana eubu daitada mampe mauraidalen. \v 17 Me nanawa mauraleidio ewene meba nuawe insaisalene wanase, ‘Iraina bedewe nanana mauraidalen, tane mai adiba duwa da debamau eneipona bedewe nanana adibanteapa, dia. \v 18 Sa baiwa ne ema epe dewanteapa: Ne adibana dubu kerakera tokokomope debamamope wadamopa. Du debamau ema bedeuwo ne witna ita nanana da adibanteapa. \v 19 Ne epe dewanteape aupe neba asona wape wapaase: Tauma ne nitu uduudu mampe rua os, mai dima da abolawanteapaa rua, dia. Ne nitu uduudu imaasano winei ena uara baiwa, tauma ne walamana mamoo ruawantepine nana napine nuaeuntepine wainepina!’ \v 20 Me epe insaisaleidio God me diene wanase, \bd ‘E ooida, insaisaa koakoa insamoie wainiana! Ande tadina ne e inawaa wadapaaubepo boitaa! Tauma e nanaa imaasaano wineia aupaawo mida wadepi?’”\bd* \p \v 21 Tane Iesu gagalo babawa ema diasane aupe asisulala diamone wanase, “Me mida puraiwa apanawa oopa ema ruawaleidie meba baiwa nanawa ita puraiwawa uduudu adibaleidie tane mai dima da God baiwa adibaleipona, me apana mauralala mampe segalena rua deawaa me mampe segalepi.” \s1 Dima osowe wampona baiwa God bedewe sumanaitonuna \r (Matiu 6.25-34) \p \v 22 Tauma Iesu wawe alala diamone wanase, \bd “Maura debama bedewe mai inaida wineipona, dia. \bd*Sa baiwa ne ema epe wasaulepa: \bd Nana, ba gara menaledia osowe wampona baiwa mai nuala pola wapi, dia.\bd* \v 23 Nana ita gara ipa debamau ete sauwa baiwa, tane e inawala, sa ipa debamawaida, mai ete insaisawa rua. \v 24 E nene ewamone insena, mo mai lawuru naumba aimoipona ba uwauwantoipe auweipe adibantoipona, dia. E Mamala uboo wandia oniamodie nana wanamode. Tane God emawe e ipa debamawaida, mai nene ruau! \v 25 E inseilana nuala pola wampo bedewe e inawala kerauda os rialepe daumalepona, ba? Diaida! \v 26 E mai inawala dewasano kerauda os daumalepio waina rua, dia. E dima baiwa nitu isiwa osowe wampona nuapolapolawaitilana? \v 27 \x + \xo 12.27 \xt 1 Kin 10.4-7\x*Dima baiwa gara mampe nuala pola wade? Dobina beraniwa inintoia ewamone insena: Mo mai muba garau dewamoipona, dia! Warere Solomon dewa uduudu mampe rua os ita gara eubu taumodie wandie. Tane ne dialedina, dobina beraniwa ipa eubuida, mai Solomon garawa taudie benaleidia rua. \v 28 Beran uduudu ande inintoia ita imonepi ia bedewe imopituwapi, tane God dewamodio ewaewau euleide. \bd Deawaa, me ideita e garala enalempa, ipawa e ipa debamawaida God emawe, mai beran ruau! E sumanaila God mampe ipa keraulen!\bd* \p \v 29 E ipa debamawaida God emawe, sa baiwa mai nana ba esa napona baiwa nuala pola wampa ba insaisala ragaragalempa, dia! \v 30 Apana mida God mai atentoipona mo walama uduudu nitu ema insaisawantoie lai. \bd Tane e Mamala uboo wandia e nitu ema uduudu menaledia me atemba. Sa baiwa mai ete sauwa wadeipona mampe nuala pola wampa, dia!\bd* \v 31 \bd Tane e bauta God gonaawa insaisawaitonune baiwaitonuna ita me nitu uduudu e menaledia do enalempa.\bd* \p \v 32 \bd E sosola do ne waroroneilana ipa nata os, tane mai saitane inguguraitana, ipawa e Mamala nuawa menaidasano sonabalene me gonaawa enaleno wadale bedewe wainilana.\bd* \v 33 Puraiwa e manlawo wineia gimaramone ita manewa wadane apana nuaparelala wanamona. E eba baila mane petawa winakasala dewasana mai pumpu wapie dialepia, sa ipa adibala uwatauwa winakasalala eba baila uboo adibaitana. Sape poiwaa adiba duwa mai epauke odapue pointopua rua, ita lalaa mai adibala kadimopu, dia. \v 34 E epe dewaitonuna, \bd ipawa naepe e adibala uwataubu winamoia e nuala uduudu do inta sape.”\bd* \s1 Tatamba wiwisawa walamawa baiwa emoitonune wanlempa! \r (Matiu 24.45-51) \p \v 35-36 \x + \xo 12.35-36 \xt Matiu 25.1-13\x*\x + \xo 12.35-36 \xt Mak 13.34-36\x*Ita Iesu wawe alala diamone wanase, \bd “Walama uduudu nola baiwa imaawaitonune ita siwala impo do wanlempa!\bd* E nola dewalala eubu mida mo debamau nainai odawa bedewe alena leulepie wisepia onioniawantoie waimoia ruauitana. Mo imaantoie waimoi mo debamau wisepie du moape kekesaralempo tauwadea os du moawa wadapuaubepue banlepuo odepi. \v 37 Mo debamau wisepie mo imaantompe waimompo dommopia mo nuaeu debamaia donsapu. Ne dialedina mo nuaeuntopu, ipawa mo apanau debamawa meba diamopio nana baiwa wampuo me mo aupau wadepie nolawa gara taupie simbiamopi! \v 38 Naita du apanawa ema alalepie tadina pouwe ba walama pumpu wisepie \bd tane nola dewalala ideita emontompe waimompo dommopia, sa ipa mo nuaeu debamaia donsapu.\bd* \v 39 \x + \xo 12.39 \xt Matiu 24.43,44\x*Eueuwa ema etane insenadewaitana: Naita du apanawa atenlepona omo daineawo poi apanawa wisepia me iwudewalempa poiwaa mai ewepikadisapio du epeike bedewe odepi, dia. \v 40 \bd Epe rua deawaa e do imaaitonune wanlempa, ipawa Apana Otopa walama dainea e mai me wisepia insaisawaitipona bedewe wisepi.”\bd* \p \v 41 Pita aia ema etene Iesu diene wanase, “Tatamba, e gagalo babawa ema no e waawo alala os baimba gagaloiten, ba apana uduudu do baibu?” \p \v 42 Tatamba me sipoasane wanase, “Du apanawa nola dewalala dainea sonabepi me sosowa oniamompe ita mo nanau omo ruawalempe wanamompa? Me ipa dodomana ita insaisa euda apanawa sonabepio nola sosowa isiwa oniamopi. \v 43 Walamaipa du apanawa leulepi wisepie ita nolawa dewalala noladewalempo donsapia, nola dewalala sa ideita nuaeu debamaia donsapi. \v 44 Ne ulaipa dialedina, du apanawa nitu uduudu me mampea nolawa dewalala ema witapesapio oniamompa. \v 45 Tane naita nolawa dewalala sa insepie wapiase, ‘Du apanawa alaleide, mai tauwadea wisepi,’ ita tauma me insepirebae nola sosowa isiwa mona ita iwoa epamopi, ita me sosowa do narebasantompe esa badowa nampe uwau koakoalempo waimompa. \v 46 Tane nola dewalala sa du apanawa wiwisawa walamawa ita omowa mai insaisawalempe di wankoalempo tauma du apanawa leulepi wisepi. Me nola dewalala sa epe dewalempo donsapia me badowaida matangelasapie ita kadi dewalala apanawa bolauwo aubepio mo do waimompa. \p \v 47 \bd Nola dewalala mida me debamawa insaisawa atenlen, tane mai nola baiwa imaaleipona, ita do dima me debamawa diena rua mai dewasapona ando matangelawa debamaia wadepi.\bd* \v 48 Tane nola dewalala mida me debamawa insaisawa mai atenlepona, tane insakoa mampe dewa kadiwa matangelawa wadawadala dewamodia, me sipoawa matangela kerauda wadepi. \p \bd Apana dainea amonawa debama God mampe wadena, me mampe sai debama winede ando God nolawa umanawa diepi. Ita mida debamawa wadena, God ando me mampe debamawa wadepi.”\bd* \s1 Iesu baiwa empuempu segaleide \r (Matiu 10.34-36) \p \v 49 Iesu wawe alala diamone wanase, “Ne ia iilala tawo osowe aubepaa baiwa winen, tane menaidanedia ia ipa sa taumaida ipona! \v 50 \x + \xo 12.50 \xt Mak 10.38\x*Tane ne bauta babatutu pokawaa mampe babatutunteapa, ita sai ema ne ainedio nuapareidantedina ideita walamawa osowe wineapo dialepi. \v 51 \bd E inseilana ne tawo osowe wanwan euda obasa wadane winen, ba? Diaida, ne apana empuempusapaa baiwa winen!\bd* \v 52 Tauma ita ando apana 5 du dea bedewe waimoia muba empuempuntopu. Apana natadea sosou nata adiananamopu, tane du da bedewe apana nata sosou natadea adiananamopu. \v 53 Empuempu debama segalepi, sa ipa mamba otopaida dabuasapi, ba otopa me mambaida dabuasapi, deawaa inawa anoopa adiananasapi ita do anoopa inawa adiananasapi. Epe rua du da bedewe nemonapa tawabinawa emalawoasapi, do tawabinawa nemonapa emalawoasapi.” \s1 Walama ompa eueuwa ewonune ipawaida do ateitonuna! \r (Matiu 16.2-3; 5.25-26) \p \v 54 Tauma Iesu apana sape eneia diamone wanase, “Walamaipa giou odepie dubalempo ewane tauwadea insene wanase, ‘Tauma unu wapia baiwaleide,’ ita ando segalepi. \v 55 Tane lanunu weuwampo moinawa etanee wanase, ‘Imonepi omo ipie pola wapi,’ ita ando segalepi. \v 56 \bd E ipa lagawaauida! Dima tawo osowe ita uboo segaleidio eweile ateitilana, tane dima baiwa ande walamawa bedewe dima segaleidia e eweile tane ipawaida mai ateitipona?\bd* \p \v 57 Dima baiwa dewa euda e baila segalepia baiwaleidia mai eweipe ateitipona? \v 58 Eueuwa ema wapo insena: Naita e emalawoaa apanawa e wadeepie kotu baiwa nata aitonune intasino tauwadea kadia gagalowa dodomanasaa me mampe. E mai epe dewaitaa, me e banlaepio dodomana kotu apanawa mampe aitana. Ita kotu apanawa e wadeepie dibura oniedia apanawa witapesapio dibura bedewe ituepi. \v 59 Ne dodomana dieedina, e sape wanempe mai di noe aitaa, tane ideita e mane ompa mo dieiena rua ituaubee, tauma dibura ee noe aitaa.” \c 13 \s1 Iesu mo mai kadi bedewe insaisau leusapua God matangelawa mo osouwolepia gagalowa wade \p \v 1 Ema aupe apana isiwa Iesu naepe waeuwaleidiawo wimone Pailat Galili apanawa isiwa kadimona umanawa me benemasaieno eten. Galili apanawa sa Pailat kadimona mo Ierusalemwa God duwa bedewe pue God pulosaie waimoio Pailat sorodiawa mo mampo waaubamono epaboiamoiena. Sa ipa Pailat kadiwaida dewasane mo pue pulontoia bedewe me apana osinau memenauben. \p \v 2 Mo epe Iesu benemasaieno etene sipoamone wanase, “E inseilana Galili apanawa sa Pailat epaboiamona Galiliwa uduudu bedeuwo mo kadi dewalalaida waimoio baiwa God matangelaidamono poka debamaia eteiena, ba? \v 3 Sa dia, mai epe insenakadisana! E inseilana e euda dewalala wainilana, mai Galiliwa isiwa ruau, ba? Ne e Galili apanawa asisuneilana dialedina e Galiliwa isiwa Pailat bomona ruau kadi dewalalaida wainilana. \bd E kadila bedewe mai insaisala leusane God mampe dodomanaitana mo ruau God matangelawa e uduudu osolawolepie kadilepituwapi, mai dia!\bd* \v 4 E sosola uduudu 18 Ierusalem bolawa dea kerauda ebowa waia Siloa bedewe du daumawa seu debama mampe wadawadalala tewane nosene epaboiamona umanau etalana. E inseilana sosola 18 sa bontoiena Ierusalemwa uduudu bedeuwo mo kadi dewalalaida waimoio baiwa God matangelamono poka debama eteiena, ba? \v 5 Sa dia, mai epe insenakadisana! Ne dialedina, e mai kadila ene God mampe dodomanaitana sosola 18 ruau God matangelawa e uduudu osolawolepie kadilepituwapi, mai dia!” \s1 Ia karakai nausiawaia gagalowa babawa \p \v 6 Ema aupe Iesu ia karakai gagalowa babawa mampe asisulala waeuwamone wanase, “Apana dea irai bedewe ia karakai aino inilene debamalena ipawa nanawa awa alen. Tane mai da donsapona, dia, di leulene wisen. \v 7 Sa baiwa me iraiwa nolawaleidia apanawa diene wanase, ‘Ena natadea bedewe korou aisepona awa antene mai aisepona, dia. Dima baiwa ia karakai nausasia di enedie sala bodede, toatewapi!’ \v 8 Iraiwa nolawaleidia apanawa epe etene leusane wanase, ‘Mai totaiata, ne menanedia ena dea os enakasalepi. Ita ne bumpa dobontape dubudubuasapino naupi, ba dia? \v 9 Naita ena sa bedewe naupia no nuaeuntata, tane dia, sa ipa totaiata.’” \s1 Iesu Sabat walamawe i adiwa dedewa inasade \p \v 10 Sabat walamawa dea bedewe Iesu Iuswa gagalou duwa dea bedewe waeuwaleidie. \v 11 Ita sape i dea adiwa dedewa asisu awa wisene wandie. Me adiwa kerowa mai di segalepona, dia, tane aleu kadiwa i bedewelene dewasano adiwa dedewa os wandio enawa 18 dialen. \v 12 Iesu i kerolala sa ewene nuaparewalene apasano mampe wisene apana uduudu nambunepelene eneno diene wanase, \bd “I, e keroa bedewe inaiten.”\bd* \v 13 Iesu epe wane witapa me osowe ituno tauwadea os adiwa dodomanalene euleno inalene God ebowa wadaposisadie. \p \v 14 \x + \xo 13.14 \xt Ekisod 20.9,10\x*Tane gagalo duwa onionialala Iesu i Sabat walamawe inasano ewene nuawa kadileno uduudu sape eneia diamone wanase, “E mai Sabat walamawe kerola bedewe inalempaa baiwa ionuna, diaida. No anaanamba ruawantonte walama 6 os bedewe nolantonta, ita walama sawo e mape ionuno inalempa.” \p \v 15 Me apana epe diaidamodio Iesu etene me sipoasane wanase, “E lagawaauida wainilana! E puela kau ba donkila Sabat walamawe esa wanasasia emopono di waimoipona rua, ba? Dia! E ideita Sabat walamawe puela dubu bedewe waimoipono lotoaubamope banlamope aitape esa wanamopono nape euda waimoipona. \v 16 E Sabat walamawe puela mai ewamoipe emoipona, dia, tane oniadewasamoilano waimoi. Dima baiwa i ema poka etaetalala ewape epono nuapareleipona? Me Abraam bedewea mulene wandia Seitan kadisano adiwa dedewa os wandio enawa 18 dialen. No ideita Sabat walamawe me sausate inasata.” \v 17 Iesu epe gagaloleidia mampe mo eiau mida me wadabuasaia mala osouwo ituno mai dima da wapona rua, dia. Tane apana uara da Iesu dewa pokawaauida dewamodio ewamone nuau eudidalen. \s1 Iesu God gonaawa gagalowa babau nata wamode \r (Matiu 13.31-33; Mak 4.30-32) \p \v 18 Ema aupe Iesu God gonaawa iniwa keraudaida inileidie debamaidaleidia waeuwaleidie wane wanase, “God gonaawa gagalowa babawa dainea mampe waeuwantate atenidantata. Me gonaawa dima rua? \v 19 \bd God gonaawa ipa paipai naumba keraudaida apana wadene iraiwa bedewe aino inileidi debamaidaleidio nene wimoie osowe duntoia rua.”\bd* \p \v 20 Me epe wane aupe Iesu God gonaawa mukawa umanawa diadewasamone wanase, “God gonaawa dima rua? \v 21 \bd God gonaawa nana kerauda ist rua. I nana ist keraudaida wadedie parawa debama bedewe itudie gadaleidio bured debamaia segaleide.”\bd* \s1 Iesu inawinakasala intawa kerauda gagalowaleide \r (Matiu 7.13-14,21-23) \p \v 22 Iesu Ierusalem awa aleidie into bola debamau ita kerakera bedeuwointa waeuwaleidie aleidie. \v 23 Me aleidio apana dea me donsane waitarasane wanase, “Tatamba, e no wadewasanewo atentata, apana nata os inantopue inawinakasalawo odapu, ba?” Iesu me waitarawa sipoasane apana sa ita mo uduudu sape eneia diamone wanase, \v 24 \bd “Inawinakasala intawa moawa keraudaida winedia bedewe odaodawa badowaia. Apana uaraia odapua baiwantoie tane babisaie ei. E mai mo uaraia ruauitana, dia, tane mukaidaitane inawinakasala intawa moawa keraudaida bedewe odana.\bd* \p \v 25 Du apanawa insaisawa ituna rua walama da enepie duwa moawa gudulepi bodepi. Ita e walama sawo du bedewe odaodawa menalepio wilene peloo enane kekesaraitonune iriritonune wanunase, ‘Tatamba, no du bedewe odataa menanede, baimba du moawa wadaaubewo odata.’ Tane me iririla sa etepie leusapie dialepie wapiase, ‘Ne mai e atenlepona, nainta wilene wailana?’ \v 26 Ita e sipoasane wanase, ‘No e do nana naite nuaeunten! E no bolamba bedewainta waeuwaitie leie no ewaneana. Dima baiwa no wakoamba waiana?’ \v 27 Me epe wanuno etepie tanalepie dialepi wapiase, \bd ‘Ne mai e atenlepona, nainta wilene wailana? E kadi dewalalaida wilen, eneane nambeido aitana!’\bd* \v 28 \x + \xo 13.28 \xt Matiu 22.13; 25.30\x*\x + \xo 13.28 \xt Matiu 8.11,12\x*E nambeido kadiwa bedewe wanlempo Abraam, Aisak, Iakob ita do God perowetawa uduudu God gonaawa bedewe nuaeuntompe waimompo ewamone nuala pareidalempo ke debamaia wanune poka etaidasanune asila adonuna. \v 29 \bd Tane tawo moawa daitada apanawa wimopue God gonaawa bedewe odapue bolau imaala wineiawo wampue odantompe nuaeuntompe os waimompa.\bd* \v 30 \x + \xo 13.30 \xt Matiu 19.30; 20.16; Mak 10.31\x*Ewane, mo mida Gagalo euda muriwa os eteie sumanaintoia God gonaawa bedewe bautantopue odapu. Tane mo mida Gagalo euda bautantone etane atentoiena muriwantopue God gonaawa bedewe odapu.” \s1 Iesu Ierusalemwa nuawadawadamodio mo me dabuasaia gagalowa \r (Matiu 23.37-39) \p \v 31 Ema aupe Parisi apanawa isiwa Iesu mampe wimone diane waienase, “Erod menasadia e epeepibolepi, tauwadea bola ema ee bola dawo aitaa!” \p \v 32 Iesu aia ema etene sipoamone wanase, “E aitane, Erod mida elo ruawaleidia diane wanase, ‘Ande ita imonepi ne nolanteape aleu kadiu apana bedeuwoleidia tanamopino nambentompa ita do kerolala inamopine wainepina. Ema aupe walama natadeawo ne walamana winedia osowe wineape diasapatuwapi.’” \v 33 Ita mape Iesu mo diamone wanase, “Dima Erod insaisawaleidia dewasapona ne mai sawanteape bola dawo anteapa, dia. Ne ande, imonepi ita adiwe ana antedina akasanteape Ierusalemwa wineape bonteapa. God perowetawa bola dawo mai bolepi, dia, ideita Ierusalemwa bolepi.” \v 34 Mape Iesu Ierusalem apanawa insamone nuawa polaida wano wane wanase, “Ierusalem, Ierusalem, e dewala insedine nuana enidasade. E peroweta epaboiamoile wainilana! Ita mo mida God waaubamodio manlawo wimoie nolantoia seu mampe epaboiamoilana. \bd Kanka inawa obampa auwamodie mabupa atowemodie oniadewasamodia rua ne walama uduudu nuana menaidasadia e auwalepono mainawoitapona, tane e mampe dabuaitile wainilana.\bd* \v 35 Ewane, God Ierusalem ita me duwa sape enedia dabuamopie matangelawa osouwolepio kadintoputuwapi. E Ierusalemwa wanwanlala tauma ana ompa wineno ewaneilana. Ne dialedina, ne tauma elepe anteape wankasaidanteapo mai ewaneana, dia. Tane walama dawoido ne leunteape wineapo ewaneane auwadewasaneane wanase, ‘Me mida Tatamba ebowe iedia sau euda wadena apanawa wadaposisaitana!’” \c 14 \s1 Sabat walamawe Iesu apana kerolala Parisi danauwo inasade \p \v 1 Sabat walamawa dea bedewe Iesu Parisi dea ebowa debama duwa bedewe nana napia baiwa nisosano alen. Me du sawo odene wandio apana sape auweia me ewaitusaio os wandi leidie, me Sabat anaanawa oniepidewalepi, ba dia. \v 2 Iesu wandiawo danawe apana kerolala etepa sasana uduudulena wandie. \v 3 Ita Iesu me ewene Parisi ita anaana waeuwalala waitaramone wanase, “No anaanamba ambi wade, Sabat walamawe apana kerolala inasata, ba ewate eta?” \p \v 4 Iesu epe waitaramodio etane dainaidantoiena, mai dima da leusape wapona, dia. Ita mape Iesu apana etepa sasana uduudulena wadene inasane wanaubeno alen. \v 5 \x + \xo 14.5 \xt Matiu 12.11\x*Ema aupe me waitara da diamone wanase, “Naita e dea da otoaida ba puea Sabat walamawe esa domba bedewe alepono esa numepona sawa e tauwadea os teinepaposidepona, ba ewape epono di bolepona?” \p \v 6 Me gagalowa sa wane epaidamono baiwa mo mai dima da wapona rua, dia. \s1 E eba ituaisitonune sosola atouwoitonuna gagalowa \p \v 7 Iesu Parisi duwa bedewe wandie ware apanawa isiwa wimoie odeie wanwan bolawa mo baibu imaala wineia bedeuwo isiwa eubuida sonabamoie osowe waimoio ewamodie. Iesu mo epe dewantoio ewamone gagalo babawa mo amposane itune wane wanase, \v 8 “Naita e soa da nainai odawa bedewe nisoepio aitee duwe odone mai apana debama wanwamba bolawa euda imaasaieno winedia osowe wane bodaa, dia. E mai ateitapona apana da pokawaaida, mai e ruaa, do nisosaiena oda sa bedewe wisepi. \v 9 Ita me wisepio oda apanawa e ita apana sa nisoleno wilelana e mida bautaitene wiene bola euda wadaana mala osoawo itupie dieepi wapiase, ‘E wanwan bolawa euda ee noewo soa ema pokawaaida odepie wampi.’ Ita e mala do enawie noe aite apana bola euda osowe waimoia adiuwo wana. \p \v 10 Soa da oda baiwa nisoepio aitee mai bola euda sonabe osowe wana, dia, tane e aitee bola kadiwa sonabe wanempa. Ita oda apanawa eweepie nisolala uduudu emauwo manawo wisepie nuaeuepie dieepi wapiase, ‘Sona, e bola kadiwa osowe wainiana, enawie bola euda osowe odee wana!’ Ita me epe dieedia mampe nisolala uduudu emauwo e debamaidaiten.” \v 11 \x + \xo 14.11 \xt Matiu 23.12; Luk 18.14\x*Ita mape Iesu gagalo babawa ipawaida waeuwalene wanase, \bd “Me mida meba ituposileidie debamaidaleipona menasadia God me itupiaisidepi. Tane me mida God sawaleidie meba ituaisileidie sosowa atouwoleidie simbiauleidia God me itupiposidepio debamaidalepi.”\bd* \p \v 12 Me epe waeuwalene aupe nisolala apanawa diene wanase, “Naita e oda kerauda ba debama nanawa baiwaitone sosoa dainea nisou insea, mai e sosoaida, ba gombaaida ita danaida, ba maura apanawa bolaawo waimoia nisomoa, dia. Naita mo nisomoa, mo e sipoaepue nisoepuo odau bedewe aite nanau naa. Sa ipa sa, e sipoaeieno wadaano dialen, ando mai God mampe sipoa da wadaa, dia. \v 13 Tane e odaitone apana nuaparelala, ita mo etepu kiokiou, ita apana tampu bobopa ita emau potawa nisomowo wimopuo do odaitane oda nanawa nana. \v 14 \bd Naita e apana nuaparelala nisomoa mo mai sipoa da leusapuo ewaa, dia, tane e God sauwa euda wadaa apanawa wanempa.\bd* Ita God apana dodomanau bontoiena bo bedewe inamopio enapuwimopua walamawe e nuaparelala mampo dima dewasaana unewa eneepio wadaa.” \s1 Oda apanawa dea apana nisomodio dabuantoia gagalowa babawa \r (Matiu 22.1-10) \p \v 15 Iesu bolala enapuwimopua umanawa wadio nisolala dea aia ema etene nana naio bedewe me Iesu diene wanase, “Me mida God gonaawa odawa bedewe nisosaiena odepie nana napia me nuaeuwa apanawa wande.” \p \v 16 Me epe wadio Iesu sipoasane wanase, “Apana dea oda debamaia topia baiwalene apana uaraia nisou waaubalen. \v 17 Ita oda apanawa oda nanawa imaasantue nolawa dewalala dea wanaubeno nisolala au alene diamone wanase, \bd ‘Sosona winlena, oda nanawa imaalentue winede.’\bd* \v 18 Oda apanawa nisomona uduudu laga daitada mampe a dabuantone mida au wisena dieiena mo mai oda awa antopu, dia. Nola dewalala oda apanawa sowa dea bautaa mampe wisene diedio leusane diene wanase, ‘Ne nuana eulen do antepona, tane nolana da nainanepelen. Ne taumaida iraina bolawa gimarantena anteape ewapa. Ne mai oda bedewe wimpaa rua, oda apanawa auwasadina.’ \v 19 Tane sowa da nola dewalala nisosano etene oda bedewe awa dabualene diene wanase, ‘Ne nuana eulen do antepona, tane nolana debama nainanepelen. Ne taumaida puena 10 gimaramona anteape nolau osowe teamope ewapa. Niapo sona, sa ide dieena, oda apanawa auwasadina, ne mai wimpaa rua, dia.’ \v 20 Nisolala da nisowa etene mida awa alena diene wanase, ‘Sona niapo, ne taumaida nainaintene wainedina, mai wimpaa rua, dia.’ \p \v 21 Nola dewalala mo gagalou etasusane ene leulene oda apanawa mampe alene dima apana nisomono dabuantoiena gagalowa dieno eten. Ita oda taupakawa aia ema etene nuawa kadiidaleno nolawa dewalala diene wanase, ‘Tauwadea no bolamba bedewainta aitee apana nuaparelala ita etepu kiokiou, ita mo emau potau ita do apana etepu aiaisiwa nisomoe banlamoe do winlena.’ \v 22 Nola dewalala dima oda apanawa diena rua dewasantue leulene wisene diene wanase, ‘Debamana, dima e waana dewasano nuaparelala wimonatue bola wadeieno moawa debamawa di winedio ewedina.’ \v 23 Oda taupakawa aia ema etene nolawa dewalala sa diene wanase, \bd ‘Noe aite, bola kerakera ita debamau bedewainta apana iririidamoe banlamowo oda ema bedewe wimpue duna nopesapua menaidanede.\bd* \v 24 Ne dialedina, apana mida bauta nisolala dabuantone waimoia mai ne odana nanawa da napue etapu, diaida.’” \s1 Iesu wawe awa pokawaaida \r (Matiu 10.37-38) \p \v 25 Walama dawo Iesu apana uaraia do antoie into me leulene enene diamone wanase, \v 26 \x + \xo 14.26 \xt Matiu 10.37\x*\bd “Me mida ne mainawo wimpie warorona menasampa me gombawaida, manainapa ita obampa, ita do tatatawa ita weaweanapa, tane do meba inawawa dabuamopie insaisawa ne os mainawo itupie ne warorona wanalepi.\bd* Tane me mida mai epe dewawa menasampa me mai ne waroronepia rua, dia. \v 27 \x + \xo 14.27 \xt Matiu 10.38; 16.24; Mak 8.34; Luk 9.23\x*\bd Apana mida ne warorona menasapia me meba korosiwa, sa ipa poka saiwa God me baiwa ituna, awanepie ne waroronepi.\bd* Tane me mida meba korosiwa mai awaawanawa menasaipona, edia, me mai ne waroronepia rua, dia. \p \v 28 Naita e dea da du debama wadapona meneepono e bauta du wadawadawa insepadewaitape manewa insepono ruawalepono tauma wadapona, mai di. \v 29 Naita mane kerauda os imaasano winedio du wadaakoaitena witaawo di winakasalepio apana uduudu eweepue mala osowe ituepue oia wapue wapuase, \v 30 ‘Apana ema du wadapatuwapona, tane me mai du wadawadawa insepadewalepona, sa baiwa amuwa eno di enede.’” \p \v 31 Iesu waeuwa da diamone wanase, “Warere dea bola da warerewa onawa enepia baiwalepie me bauta insadewasalepie insepiase, ‘Ne sorodiana 10.000 do ane warere da sorodiawa 20.000 no onamba ieia ide rua no do onantate nanaumota, ba dia?’ \v 32 Me epe insaisalempe insepio mai ruawalepia me insaisa da euda wadepie ema epe dewalepi: Onawa apanawa nowa dawoido iompo me tauwadea sorodiawa isiwa waaubamopio warere sa mampe antopue ona obasalepia gagalowantopue dodomanasapu. \v 33 E apana du wadawadawa insedidewaleidie manewa ruawaleidio ewedie duwa wadedia ruawaitana. Do warere gagalowa mampe aten wadana. \bd Naita e dea da ne warorona meneepia dima uduudu manawoa dabuamoe emoatue ne waroronea. Naita dia, e mai ne waroronea rua, dia.\bd* \p \v 34 Aideba apana uduudu menaidamodio waimoi. Tane aideba kadilena daasia winedia apana mai menamoipona, dia. Aideba daa dia winedia nana bedewe aubewo mai daa wapi, dia. \v 35 Aideba sa mai nolawa da wineipona, aubaubala, di winakoaleide. Mida asiwa wineipono aia ema eteipe atenleipona!” \c 15 \s1 Iesu gagalo babawa sip rebalena ampesane wade \r (Matiu 18.12-14) \p \v 1 \x + \xo 15.1 \xt Luk 5.29,30\x*Walama dea takis manewa tamalala uara ita kadi dewalala Iesu asisusapua baiwa bola dea bedewe auweieno me waeuwamodie. \v 2 Tane Parisi ita anaana waeuwalala mo ewamone nuau kadiidaleno waienase, “Apana ema kadi dewalala mampemodie do awodeantoie nana naie waimoi.” \v 3 Mo epe inseio Iesu gagalo babawa ema diamone wanase, \p \v 4 “E dea da sipsip 100 gamomoipe, tane dea naepe alepe rebaidalepono e sipsipa 99 gamomoiana pewa osowe waimoipono emope dea sa rebalena banusaipe lakasaitape donsapona, mai epona, dia. \v 5 E sipsip rebalena donsape nuaeu debama do sitaupaposie awanepe duawo aitapona. \v 6 E duawo wiepe baidasosoa ita sosoa da insamoiana apamopono manawo wimopono diamope waponase, ‘Ne sipsipna rebalala banusadine donsana tauma odawa tote nuaeuntata.’ \v 7 \bd Ne dialedina, ema etalana rua deawaaida kadi dewalala apanawa rebaidalene wandia kadiwa bedewe insaisawa leusapie God mampe dodomanalepia osowe nuaeuwawa odawa debamaia uboo segalepi.\bd* Tane apana mida sipsip 99 ruau waimoidewantoie inseiase, ‘No euda dewalala apanawa, God mampe dodomanantepona ete di wainenta!’ Mo mida epe inseie waimoia nuaeuwau odawa uboo mai segalepi, dia.” \s1 Iesu gagalo babawa mane nepa rebala ampesadie wade \p \v 8 “Ne gagalo babawa da wapo insena. I dea manewa nepa 10 mampe wineia tane manewa nepa dea rebasape me dima dewasapona? Me tauwadea os alepe siwa supe duwa bedewa kulodewasasape banuleipe donsapona. \v 9 Me donsape baidasosowa ita sosowa da insamodia diamope waponase, ‘Ne manena nepa rebalena banusadine tauma donsana, sa baiwa ne do nuaeuntata.’ \v 10 Gagalo babawa ema wano etalana rua deawaaida \bd kadi dewalala apanawa dea rebaidalene wandia kadiwa bedewe insaisawa leusapie God mampe dodomanalepia osowe God enseliwa me danawe nuaeuidantompa.”\bd* \s1 Iesu oto rebalala gagalowa babawa wade \p \v 11 Ema aupe Iesu gagalo babawa da waeuwalene wanase, “Apana dea obampa mona nata do duwo waimoie \v 12 otopa kerauwa mamba diene wanase, ‘Mako, dima ne nebaana ando baiwa imaasaano winedia tauma ne neaa menanede.’ Me mamba aia ema etene dima mo mampoa empuiamone tautua mebaawa ene otopa kerauwa mebaawa mampesano wadene wandie. \v 13 Tane oto sa mebaawa wadene mai wampono daumalepona, dia, me tauwadea manewa ita puraiwawa uduudu otamontue nowa dawo alen. Me sape wandie tawo ewanuauwa daitada mampe manewa ita puraiwawa me mampea di diamontuwan. \v 14 Ita me mampe mai dima da wineipono di wandio bola sa uduudu maraapore debamaia ino omana debama segaleno me nuapareidaleidie wandie. \v 15 Sa baiwa me nola banusane aleidie bola sa apanawa dea mampe wisene nola waetaleidio me bono oniamompaa nolawa wanen. \v 16 Omana walamawa baiwa mai mida da nana da wanapona, dia. Ita me omanatoidasano wandie bono gamomodia nanau wanamodie bupa wadensudeno etene bono nanau napia menaidasadie. \v 17 Walama dea me omanatoidasano wandie meba mamba ene alena insaisawa insaidasadie. Ita nuawa bedewe insenase, ‘Dima baiwa ne mape wainedine omana bowantapaa baiwantedina? Ne mamana nolawa apanawa nanau debamaia naie pokaidamodio moawa di wineia napona.’ \v 18 Me epe insedie meba wane wanase, ‘Ne leunteape mamana mampe anteape diape wapaase, \bd ‘Mamana, ne God mampe ita e manawo do kadiwaida dewasane nuana pokakadilen.\bd* \v 19 \bd Ne mai euda e baia ita otoa wae dianea, dia. Tane di manawo wainepine nolaantepina.”\bd* \p \v 20 Me epe insedie alene mamba mampe wisedio me otopa intawa ewedi os wandia nowa dawo iedio ewene nuaparewaidalen. Ita me tauwadea otopa mampe weuwane alene wadene mampesane isuruasane auwadewadewasan. \v 21 Me epe auwasadio otopa mamba diene wanase, ‘Mamana, ne God mampe ita e manawo do kadiwaida dewasane nuana pokakadilen. Ne mai euda e baia ita otoa wae dianea, dia!’ \v 22-24 Oto epe wadio mamba etendabuasane nolawa dewalala diamone wanase, \bd ‘Ne otonaida ema ne enene aidalene ewaewawa bolepona rua, tane tauma leulene wiseno eweitana. Me rebaidalene wandie tane tauma donsatana.\bd* No me odawa debamaia dewasate nuaeuntata. Tauwadea gara eubuida, rin ita sendoro do dunawo wineia otamone winlene benasana. Ita aitane moia debama bunawa eudida wadane bosano odantata.’ Me mo diamona rua dewasanatue nana odantoie naie waimoie. \p \v 25 Mo odantoio otopa tautua irai bedewe leidie duwa awa iedie du mampelene apana nuaeuntoie biantoio etamon. \v 26 Ita me nola dewalala dea apasano mampe wiseno waitarasane wanase, ‘Dima odawaitile nuaeuwaitilana?’ \v 27 Nolawa dewalala me sipoasane wanase, ‘E wana inawaa leulene wiseno mamaa nuawa eudidaleno moia debamawa bunawa eudida bosate odantitana.’ \p \v 28 Oto tautua epe etene nuawa kadiidaleno oda bedewe odaodawa dabualene nambeinta leidie. Me epe dewaleno mamba ewene nuawa pareleno mampe nosene alene iririidasadia nata antopue oda bedewe nuaeuntopua menasadie. \v 29 Tane me nuawa kadiidaleno mamba momodusane wanase, ‘Ne ena uaraia e do wainite e nolaa dewamodine pokaidanen. Ita dima uduudu umanawa waiana ne dewamodinatue wainedinee, mai da etape epona, dia. Tane e mai moia da kerauda neapono sosona do nuaeuntepona, dia. \v 30 Tane e otoa ema eene alene nowa dawo dewa kadiwaida dewasadie dima uduudu e wanaana ioto geranla do di diasanatue leulene wiseno moia debama bunawa eudida bosale me odawaitilana.’ \v 31 Me epe momoduleidio mamba diene wanase, ‘Otona, e walama bainawa ne nata euda os wankasantene ita dima uduudu ne mainawoa e osowe wainie ita ando ebaa wanantopuo otamoa. \v 32 \bd Tane e wanaida enene aidalene ewaewawa bolepona rua, tane tauma leulene wiseno eweitana, me rebaidalene wandie tane tauma donsatana. Sa baiwa no nuaeuntite odantitana, mai epona rua, dia.’”\bd* \c 16 \s1 Iesu nola dewalala badowa gagalowa babawa wade \p \v 1 Ema aupe Iesu wawe alala mampo nola dewalala gagalowa babawa diamodio eteie. Me wane wanase, “Maura apanawa dea nitu uduudu me mampea sauwa apanawa dea mampesano nolawaleidi wandie. Tane maura apanawa me nolakadileidie nituwa uduudu me mampea oniakadisamodie rebarebamodio umanawa etene atenlen. \v 2 Sa baiwa me sauwa apanawa sa dieno mampe wiseno waitarasane wanase, ‘E ambi nolaitie wainiano gagalowa etana? E nolaa mape dialen. Tauma e nolaitiana bukawa euwaneawo ewapa, ambi nolaiten ita do eba diadewasaneawo atenteapa.’ \v 3 Maura apanawa me sauwa apanawa epe diaidasano etene meba insaisalene insenase, ‘Ne nolana bedewe wadaaubanen, tauma dima dewasape osowe wainepina? Irai nolawa mampe ne oauaraida wainedina, mai mukanteape neba onionianteapaa rua, dia. Tane iriri os osowe wampaa malawantedina.’ \v 4 Ita me insaisa mampeleno meba wane wanase, ‘Nola ema epina, ne ateina dima dewasapa. Ne onianedia apanawa manewa mampe dewa da dewasape mampe sosona uarantopuo mampointa wainepine leipina.’ \p \v 5 Me epe insaisaleidie sosowa uduudu mida maura apanawa sa mane ba dima da wanamona sipoawa leusapue wanapua baiwa apamono mampe wimoiena. Ita nola dewalala mida bauta wisena waitarasane wanase, ‘Ne onianedia apanawa sipoa ambi manawo wadepia baiwa girumaitena pepawa euwaneawo ewape atenteapa.’ \v 6 Me leusane wanase, ‘Ne ia olib esapa dugiwa debamau 800 sipoasape wanapaa baiwa girumanteno winede.’ Sau apanawa epe etene diene wanase, ‘Sona, tauwadea os pepaa wade 400 os girumaitaa, ita 400 da eba wadaaitudepi.’ \v 7 Ema aupe nola dewalala wawea wisena waitarasane wanase, ‘Ne onianedia apanawa sipoa ambi manawo wadepia baiwa girumaitena pepawa euwaneawo ewape atenteapa.’ Me leusane wanase, ‘Ne wit begiwa 1000 sipoasape wanapa.’ Sau apanawa epe etene me diene wanase, ‘Sona, pepaa wade 800 os girumaitaa, ita 200 da eba baia ewo winakasalepi.’ \p \v 8 Maura apanawa me sauwa apanawa epe dewalena umanawa etene me asowa wan, ipawa me bautalene imaalen nolasasia waimpaa walamawe bopawa nampe wampia insaisawa wadendewalen. Duba apanawa ando baiwa imaawa atendewantoie waimoi ita mo maneu mampe sosou uarantoia intawa atenidantoi, mai sapa apanawa ruau. \p \v 9 E gagalo babawa ema mampe aten wadana! Ne dialedina, e manela ita puraiwala manlawo wineia amonaitonune sosola nuaparelala saumonuna mampe sosolaida wanantopu. E epe dewaitonuna mampe uboo wanwanlala sosou wanalepuo ita ando tawo nituwa diantompo mo e mampolepuo inawinakasalawo odane waina. \v 10 Apana dea nitu kerauda sosowa waneio oniedidewaleidia mo sou sa sumanaiwantoie nitubu debamaia mampesaia oniepidewalepi, mai dia. Tane me mida nitu kerauda sosowa waneio oniedikadisadia mo sou sa mai sumanaiwantoipona nitubu debama mampesapuo oniepidewalepi, diaida. \v 11 Tawo nituwa ipa dewa kerauda, mai dewa God mampea ruau, dia. Naita e tawo nituwa mai onienadewaitane nolawaitana, God e dewala sa ewedia baiwa mai sumanailalepi, dia. Ita me mai dewa debama me mampea manlawosapio nolawaitana, diaida. \v 12 E sola da puraiwawa manlawosapio onienakadisana, apana uduudu dewala sa ewapue mai sumanailantopue puraiwa da e enalepuo ebalaida segalepi, dia. \p \v 13 \x + \xo 16.13 \xt Matiu 6.24\x*Nola dewalala dea mai apana debamau nata nolau dewasapia rua, diaida! Me apana debama da nibuasapie ita da nuawadawadasapi. Da baiwaidalepie nolawalepi, tane apana debama da nolawa dewawa etedabualepi. \bd Deawaa, e mai God simbiasanune bedewe mane nuawadawadawa taudolepio awodea nolau dewasana rua, diaida!”\bd* \s1 Iesu waeuwa isiwa wamode \r (Matiu 11.12-13; 5.31-32; Mak 10.11-12) \p \v 14 Tane Parisi apanawa mane nuau teinedia baiwa Iesu epe waeuwaleidio etane nuau kadileno etedabuasaie nambu eneisisie seuasaie. \v 15 Mo Iesu seuasaio diamone wanase, “E apana emauwo euwa dewamoilano ewaleie inseia e dodomana apanawa wainilana, tane e mai God lagasana rua, dia, me e nuala bedewaida ewedia atemba. Apana e euwala eweie ituposileie asola wai, tane God euwala sa dewamoilana mai menasaipona, dia, dabuaidamodie wande.” \p \v 16 \x + \xo 16.16 \xt Matiu 11.12,13\x*Iesu do waeuwamone wanase, “Dima anaana ita peroweta bukau bedewe girumalena apana oniamodio atowe waimoio ideita Ion Babatutu walamawa wisen. Tane Ion walamawa aupe Gagalo euda God gonaawa umanawa benemantoieno debamalene aleide. Ita apana uduudu eteie badowa rubusaia God gonaawa bedewe odapu. \v 17 \x + \xo 16.17 \xt Matiu 5.18\x*\bd Naita uba ita tawo diantopona, tane giruma debama ita kerakera uduudu buka bedewe girumala wineia mai diantopue ipusiantopu, diaida.\bd* \p \v 18 \x + \xo 16.18 \xt Matiu 5.32; 1 Korint 7.10,11\x*Apana mida manainapa dabuasadi edie i da naisedia, me ipa ninaleide. Do apana mida i nainai ena naisedia, me do ninaleide.” \s1 Iesu maura apanawa Lasares nata gagalou babawa wade \p \v 19 Iesu gagalo babawa ema wane wanase, “Maura apanawa dea garawa eubuida malesau debama taumodie walama uduudu ewanuau daitada mampe nuaeuleidie os wandie. \v 20 Tane apana nuaparelalaida ebowa Lasares sosowa walama ruawantoie wadeie wimoie maura apanawa sa duwa gonaawa moape ituio wande. Me etepa bene uduuduleno kerowa wadaidasano nuapareidaleidie ita me iriri tounawe os wandie. \v 21 Me maura apanawa nanawa namodie dabuamodie emodia moawa me napona menasadio wandie. Ita elo me etepa bene uduuduleno etane wimone etepa remontoio nuawa pareidalen. \p \v 22 Me epe wandie boleno God enseliwa wimone me awanene antoiena Abraam wandiawo tampe ituieno wain. Ita maura apanawa wandie do boleno sosowa dobontoiena. \v 23 Me bolene bola kadiwaida bedewe alene poka etaidasadie wandie. Me poka debama sa etedie pisiwane nowa dawo Abraam Lasares nata waimoio ewamon. \v 24 Me mo nata ewamone mukalene Abraam diene wanase, ‘Mamana Abraam, ne ia iikasalawo poka debamaia etedine mai ruanaleipona. E nuaparenaite Lasares waaubewo alepie witapa ompa os esa bedewe butasapie wimpio epana bibiasape nuana topi.’ \p \v 25 Abraam me gagalowa etene sipoasane wanase, ‘Otona, eba inseadewaitaa, imanamampe wainiana bedewe mauraidaitene dewa eubu manawoleidituwadio nuaeuitie wainie, tane Lasares nuapareidaleidie, mai dima eubu da mampe wineipe, dia. Me tauma wanwan euda wandie nuawa euleide, tane e poka debamaia eteie nuapareidaitiana. \v 26 E wanwan euwa imanamampe wainianawo dima eubu uduudu manawoleno osowe wainie, tane tauma e mai osowesae wadaa rua, dia. Lasares e epaa bibiawa awa mai manawo iepia rua, ipawa e ita no sawanambo dai awopawa debamaia winede. \bd Mo mida mape waimoia e manawo iapua mai intawa da wineipona, dia, ita do mo mida e do wainilana mai no mainimbo odapua rua, dia.’\bd* \v 27 Abraam me epe diedio etene leusane wanase, ‘Mamana, ne menaidanedio iririedina Lasares diawo leulepie mamana gamonena duwe alepi. \v 28 Ita sape waiwaina 5 waimoia diadewasamopio mai ne dewantena rua dewantopue bola kadiwa bedewe wimpue poka etaidasapu.’ \p \v 29 Tane Abraam sipoasane wanase, ‘Mo mampo Moses bukawa ita peroweta bukau wineio waimoi. Buka sa benemawa mo etapue aten wadapua rua, mai dia.’ \v 30 Mape me leusane wanase, ‘Mamana Abraam, mo buka sa gagalowa etei, tane mai kadi eipona, dia. Tane apana bolala leulepie mo mampo alepie diadewasamopio kadi bedewe insaisau leusapue God mampe dodomanantopu.’ \v 31 Abraam me diene wanase, \bd ‘Naita mo Moses ita peroweta aiau buka bedewe girumantona eteie mai ruawantoipona, deawaa apana bolala bo bedewe enepiwisepio ewapue mai sumanaiwantopue kadi epu, dia.’”\bd* \c 17 \s1 Sumanai soa kadiwa inseadabuasaa gagalowa \r (Matiu 18.6-7,21-22; Mak 9.42) \p \v 1 Iesu me wawe alala diamone wanase, “Ituaisi dainea apana dewasapio sumanaiwa epie omepia ideita segantopu, mai dia. Tane me mida kadi ema dewamodio segantoia me ipa matangela rebarebaida donsapi! \v 2 \bd Apana mida seda kerakera bedeuwo dea banlepikadisapio sumanaiwa epie omepia, eulena apana sa gadompawe seu debama taupadoe owa bedewe aubepono alepona.\bd* \v 3 \x + \xo 17.3 \xt Matiu 18.15\x*Epe segalepia sawa e eba ewonunadewaitonuna! \p Naita e sumanai soa kadiwa dewasampo ewaa, wasau badowa mampe diawo epi. E epe wasausawo insaisawa leusampo me kadiwa inseadabuasaa. \v 4 Naita e soa walama dea bedewe kadi osoweosowe e manawo dewasapie tane walama deadea bedewe leulempe wisempe wampaase, ‘Niapo sona, ne kadiwa dewasana e manawo, kadiwana ema inseadabuasaa!’ \bd Me epe dewalempo e me kadiwa uduudu dewamodia ruawaitee osoweosowe insadabuaitona.”\bd* \p \v 5 Iesu epe waeuwaleidio aposel etane ingugurantone baiwa Tatamba diane waienase, “Dewa inainamba epe rua segalempo no ambi nanausata? No sumanaimba debamasawo imaantonte wainenta!” \p \v 6 Iesu mo sipoamone wanase, “Mai inguguraitana! Naita e sumanaila paipai naumba kerauda rua e manlawo winompa e rua os karakai iawa ema diane wanase, ‘Eba boaubaite owa bedewe aite enaa!’ Ita ia sa ideita e aiala ruawalepie dewasapi.” \s1 Iesu nolawa dewasaia gagalowa \p \v 7 Iesu wawe alala eueuwa gagalowa mampe diamone wanase, “Naita apana dea e bedelawo nola dewalala dea wadapona iraiwa nolawa ba sipsip onioniawa baiwa. E nola dewalala sa waaubewo alepie nola sa dewasapitue leulepie wisepio e mai me diee waase, ‘Tauwadea wine nana naa!’ E mai epe dewasaa, ipawa me ipa nola dewalala os. \v 8 Tane e nolaa dewala sa diee waase, ‘Nana nuite ita gara euda taue ne baina nana simbiasaa! Ne nana napo dialepio aupe noe aite e eba nanaa banuite donsae naa!’ \v 9 E nolaa dewalala sa e insaisaa dewasantuwana baiwa me auwasaa, ba? Dia, ipawa me nolawa sa saiwa wadena rua dewasade. \v 10 Epe rua deawaa, e nolala uduudu enalena rua dewasanatue wane wanase, \bd ‘No ipa nola dewalala os wainitana, no nolamba saiwa wadatana rua dewasatana.’”\bd* \s1 Iesu apana kero kito wadawadalala 10 inamode \p \v 11 Iesu Ierusalem awa aleidie into bola Samaria ita Galili sawanauinta alen. \v 12 Me aleidie bola dea bedewe wisedio apana kero kito wadawadalala uduudu 10 sape donsaiena. Mo kero nawaiala wadamona baiwa santone mai Iesu mampeido wimopona, awoa enane \v 13 aiau mukantone wane waienase, \bd “Debamamba Iesu, nuaparembaite inanea!”\bd* \p \v 14 Mo epe iririntoio Iesu ewamone diamone wanase, “Aitano pirisi ewalepu.” Iesu wana rua mo ene antoio etepu inalentuwan. \v 15 Tane mo inantona bedeuwo sou dea Samaria apanawa inalena ewene mukalene God wadaposisadie leulene Iesu mampe aleidie. \v 16 Ita me Iesu mampe wisene wawa bumpe itulene auwadewasasadie. \v 17-18 Me Iesu epe auwasadio waitarasane wanase, “Ne kito wadawadalala uduudu 10 inamona, tane e os leuitene mainawo wien. Sosoa isiwa Israelwaida e do inaitena naepe? E ware apanawa, tane wiene God auwasaie wadaposisaiana. Tane sosoa Israelwaida dima baiwa ene di antoiena?” \v 19 Me epe wane aupe ware apanawa diene wanase, \bd “E eba sumanaia inaen, enawie aitaa.”\bd* \s1 God gonaawa wiwisa gagalowa \r (Matiu 24.23-28,37-41) \p \v 20 Parisi apanawa isiwa Iesu waitarasane waienase, “God gonaawa walama dainea wisepio ewata?” Me sipoamone wanase, “God gonaawa tauma mai eueuwa do ewonuno segalepi, dia. \v 21 Do mai mida wisepie wapiase, ‘Ewana, God gonaawa uwaalen, Keriso no Inawamba mape wande,’ ba wapiase, ‘Me ipa sisi wande.’ Insenadewaitana, mai mida epe wapia rua, ipawa \bd God gonaawa e bedelawo wiseno do wainilana.”\bd* \p \v 22 Iesu gagalowa ema diasane aupe wawe alala diamone wanase, “Walama ando wisepio e walama dea os bedewe Apana Otopa warerelepie waimpo ewana menaidalepi, tane e dima insaisawaitile menaledia rua mai ewana, dia. \v 23 Tane apana isiwa e dialempe wampaase, ‘Sosona, Keriso Inawamba sisi wande,’ ita do wampaase, ‘Keriso mape wande.’ Mo epe dialempo mai mo wauwoitane bola mo umanawa waiawo aitana, dia. \v 24 \bd Mo mai e banlakadisalepu, ipawa Apana Otopa wiwisawa walamawa kelama lotodie sapawa tawo moawa daitada osowe sapa wadia rua segalepio apana uduudu ewapu.\bd* \v 25 Tane dewa ema mai tauwadea segalepiama, dia. Bauta apana ande walamawa bedewe waimoia Apana Otopa nibuasapue epuo poka daitada etepi. \v 26 \x + \xo 17.26 \xt Bumpai 6.5-8\x*Tane Apana Otopa wiwisawa walamawe dima bauta Noa walamawe segalena rua deawaa segalepi. \v 27 \x + \xo 17.27 \xt Bumpai 7.6-24\x*Walama sawo apana odantoie nana naie ita nainaintoie waimoio walama kampaleidio Noa waa bedewe odeno aupe abaia debama nosene apana uduudu awanamontuwan. \v 28 \x + \xo 17.28 \xt Bumpai 18.20–19.25\x*Epe rua deawaa Lot bola Sodom bedewe wandia walamawe segalen. Mo do nana naie nuaeuntoie, puraiwa gimarantoie ita maketintoie, mo iraintoie ita du wadamoie waimoie. \v 29 Mo epe dewantoie waimoio bedewe Lot bola sa edio ia debama ita seu monialala uboe iane apana uduudu kadimoiena. \v 30 Epe rua deawaa segalepi Apana Otopa sabamolepie wisepia walamawe. \v 31 \x + \xo 17.31 \xt Matiu 24.17,18; Mak 13.15,16\x*Walama sawo me mida peloo bubualempe waimpa mai puraiwa otaotawa baiwa du bedewe odepi alepie walamawa di diasapi. Deawaa me mida irai bedewe leidia mai leulepie duwe alepi, tane tauwadea me sawe nambe alepie inalepi. \v 32 \x + \xo 17.32 \xt Bumpai 19.26\x*Lot manainapa mampe dima segalena insene aten wadana! \v 33 \x + \xo 17.33 \xt Matiu 10.39; 16.25; Mak 8.35; Luk 9.24; Ion 12.25\x*\bd Mida meba inawawa baiwaleidie wadediitudedia me inawawa rebasapi, tane me mida meba inawawa nuaawawasadie edia, me ando inawawa inasapi.\bd* \p \v 34 Ne ulaipa dialedina, tadina sawo apana nata itu bolawa osowe ituntompo Apana Otopa wisepie dea wadepie mampesapi ita da sape epi. \v 35-36 Deawaa ioto nata duwo awodea nana laulantompo tane \bd Apana Otopa wisepie i dea wadepie mampesapi ita da sape epio wankasalepi.”\bd* \p \v 37 Iesu wawe alala me aiawa ema etane waitarasane waienase, “Tatamba, dewa inainamba ema naepe segalepi?” Tane Iesu mo sipoamone wanase, “Eueuwa ema insena: Bo etepu wineiawo sape nene galobu auwempo ita apana ewapue atentopu, sape apa bo winei. Ewaewa ema rua Apana Otopa wiwisawa apana emauwo sabamo segalepi.” \c 18 \s1 Obu kotu apanawa surakauidasadia gagalowa babawa \p \v 1 Ema aupe Iesu wawe alala rauparintoipe os waimoipona menasano baiwa obu dea gagalowa babawa mampe mo waeuwamodie. \v 2 Ita me wane wanase, “Bola debama dea bedewe kotu apanawa wandie. Me nolaleidie wandie bedewe mai God sawaleipe ita do apanawa mai umanau da waipe, dia. \v 3 Tane bola sa bedewe obu dea wandie kainokaino kotu apanawa sa mampe iedie meba iririwa itudia sausapie euda osowe itupia menasadie. Ita me kainokaino me diedi wadiase, ‘Ne saunee baina badowa gagaloitaa emalawoana apanawa mampe, kadiwa mainawo segalepia sawa.’ \v 4 Me obu sa kainokaino iririsadio etedie mai sausaipe ba gagalowa wawawa menasaipe, dia, dabualeidie edie. Obu sa mapo os me mampe badowa iririleidio baiwa kotu apanawa meba wane wanase, ‘Ne nolantedine wainedine bedewe mai God sawanteipe ita apanana mai umanau da waipona, dia. \v 5 Tane obu ema walama uduudu iririwa mampe surakauidanedio etena dabualeno wainedina. Me walama daumawa iririneampe mala osowe itunepia sawa me sausapo kotuwa dodomanalepi. Ita me wampidewae iririna epio ne nuana topi.’” \p \v 6 Iesu gagalo babawa ema wana ipawaida wadewasalene wanase, “E kotu apanawa sa kadiwa gagalowa etalana mampe aten wadana! \v 7 Obu kainokaino kotu apanawa iririsadie surakauidasadio baiwa me mai iririwa etapadabue epona, dia, tane me iririwa rua sausano kotuwa dodomanalen. E inseilana God sonabamodia apanawa mida tadina ita walama rauparintoie iririsaie os waimoia iririu walama andoido sipoamopi, ba iririu etadabualepie emopie mai insamopi, ba? Sa dia! \v 8 \bd God sonabamodia apanawa tauwadea iririu ruawalepie saumopio inantopu, mai dabuamopie emopi, dia. Tane Apana Otopa kotu awa wisepia walamawe apana sumanaintompe waimompo dommopi, ba di waimompo ewamopi?”\bd* \s1 Parisi ita takis manewa tamalala rauparintoia gagalou babawa \p \v 9 Iesu epe waeuwaleidio asisulala isiwa eneie inseia mo dewau dodomanaida baiwa sosou uduudu ituaisimoie lai. Mo epe inseia osowe Iesu gagalo babawa ema diamone wanase, \v 10 “Walama dea Parisi dea ita takis manewa tamalala dea God duwe raupari awa odane antoiena. \p \v 11-12 Ita Parisi apanawa raupari baiwa enenwisene meba segaralene God diene wanase, ‘Mako God, ne dewana euda os dewamodine apana uduudu aimona baiwa auwadewasaedina. Ne wiki ruawantedine walama nata bedewe idintedine rauparintedine os wainedina. Ita do mane ba puraiwa ba dima uduudu wadedine osowe wainedina moawa eiawa anaanamba wadia rua pulontedine os wainedina, mai walama da eipona, dia. Ne mai mo poiwaau, kadi daitada dewalala, ita ninalala ruau, ba takis manewa tamalala emanta enedie rauparileidia rua wainipona, dia.’ \p \v 13 Tane takis manewa tamalala apanawa raupari baiwa mai God duwa bedeweido odapona, dia, me God sawalene awoa du moape enene rauparileidie. Tane me mai mo dewau rua pisiwape rauparilepona, dia. Me dunelene enedie kadi dewasana insene nuawa pareleno amatumba epedie os rauparileidie wadiase, \bd ‘Mako, ne kadi dewalala wainedina, nuaparenaite kadina insadabuamoa!’\bd* \v 14 \x + \xo 18.14 \xt Matiu 23.12; Luk 14.11\x*Ne ulaipa dialedina, God takis manewa tamalala apanawa raupariwa sipoasane kadiwa insadabuamono God mampe dodomanalene God duwa ene bolawe alen. Tane Parisi apanawa rauparileidie mai God mampe dodomanalepona, dia, me di ene alen. \bd Apana mida muba segarau waie ituposintoie waimoia God mo ituaisimopi. Tane mo mida muba ituaisintoie God sawantoie waimoia God ituposimopie ionomopi.”\bd* \s1 Apana otooto kerakera otamoie Iesu mampe wimoio sau euda osouwo itude \r (Matiu 19.13-15; Mak 10.13-16) \p \v 15 Ema aupe apana isiwa otooto kerakera otamone Iesu mampe wimoiena me witapa osouwo itupie sau euda wanamopia baiwa. Wawe alala mo epe dewantoio ewamone apana onau wane bodamoiena. \v 16 Mo apana bodamoio Iesu otooto kerakera apamono mampe wimoieno wawe alala diamone wanase, \bd “Otooto kerakera mai onau wane bodamona, emono ne mainawo wimpu, ipawa God gonaawa otooto kerakera ema ruau mo mampoa.\bd* \v 17 Ne ulaipa dialedina, me mida oto kerauda rua nuawa wadaaubala me God gonaawa bedewe odepia rua, tane mida mai oto kerauda ruawalepia, me mai God gonaawa bedewe odepi, diaida.” \s1 Maura apanawa Iesu mampe wisene inalepia waitarawasade \r (Matiu 19.16-30; Mak 10.17-31) \p \v 18 Iesu mo sau euda osouwo itune diasane enedio apana onionialala dea eboeboua me mampe wisene waitarasane wanase, \bd “Debamamba, e euda apanawa, dianeawo atenteapa ne dima dewasape inawinakasala donsapa?”\bd* \p \v 19 Iesu sipoasane wanase, “E dima baiwa ne euda apanawa dianeiana? God meba os euda, mai mida da, dia. \v 20 \x + \xo 18.20 \xt Ekisod 20.14; Ekisod 20.13; Ekisod 20.15; Ekisod 20.16; Ekisod 20.12\x*E anaana wineia ateitena ruauitona, sa ipa: Mai ninaitaa, mai soa da bosaa, mai poitaa, mai kutunte lagaitaa, mamaa ita inaa do oniadewasamone aiau ruauitona.” \p \v 21 Maura apanawa epe etene Iesu sipoasane wanase, “Debamamba, ne oto keraudanawo ita tauma anaana sa uduudu ruauntene dewamonatuwan.” \p \v 22 Me epe wadio Iesu etene diene wanase, “E dea os eanosidena dewasaa: Puraiwaa uduudu manawo wineia gimaramoatue manewa wadee nuaparelala wanamowo uboo e mauraa debamalepi. Ema dewasae aupe wine ne waroronea.” \v 23 Me Iesu epe dieno etene puraiwawa uaraia osowe wandia insamone inainamba aisidene nuapareidalene enedie. \p \v 24 Mape Iesu me ewene diene wanase, “Maura apanawa God gonaawa bedewe odaodawa badowaida! \v 25 Pue debama kamel selau nagawa bedewe mai odepia rua, dia. \bd Deawaa, maura apanawa insaisawa puraiwawa osowe itudie wandia God gonaawa bedewe odaodawa badokadilen!”\bd* \p \v 26 Mo asisulala Iesu gagalowa ema etane waitarasane waienase, “Ambi ipa epe Iesu God gonaawa bedewe odaodawa badokadilena wade? Apana da inalepia intawa da winede, ba dia?” \v 27 Ita Iesu mo waitarau sipoasane wanase, \bd “Apana mampo mai inantopona intawa da wineipona, dia, tane God mampe inta wadaaubala winede.”\bd* \p \v 28 Pita aia ema etene nuawa pola wano Iesu diene wanase, “No dewa uduudu mainimboa emotatue e waroroeite do leitana, tauma inawinakasala bedewe odata, ba dia?” \v 29-30 Iesu Pita waitarawa etene mo uduudu diamone wanase, “Ne ulaipa dialedina, mida me duwa, ba me manainapa, ba nonopa, ba gombawaida, ba obampaida emontue God gonaawa baiwa nolaleidia \bd dima me emona rua God me eiasampe wanompo wadompe waimpa, mai dia. Ita do walama ando iedia bedewe me inawinakasala donsapi.”\bd* \s1 Iesu bolepia umanawa wawe alala osowe diaimaamode \r (Matiu 20.17-19; Mak 10.32-34) \p \v 31 Ema aupe Iesu wawe alala 12 diamono mampe wimoieno diamone wanase, “No odate antitana Ierusalemwa, sape dima uduudu God perowetawa Apana Otopa mampe segantopua umanawa girumantoiena ulaipantopu. \v 32 Me apanawaida dabuasapue Rom gabemaniu mamposapuo insaisau rua me mampe dewasapu. Mo me wasi kadiwa daitada wampe diompe wawakadikadisampe, seseisampe ita tai gedaragedaraua mampe epompe ita bosapu. \v 33 Ita walama natadeawo me bo bedewe enepiwisepie waimpa.” \p \v 34 Iesu bolepia gagalowa wawe alala diaimaamodio etane tane gagalowa ipawaida mai atendewantopona, dia. God walama sawo mo insaisau bodeno mai atentopona Iesu dima umanawa wadie. \s1 Iesu apana emawa potawa inasade \r (Matiu 20.29-34; Mak 10.46-52) \p \v 35 Iesu wawe alala do Ierusalemwa antoie into bola Ieriko mampentoio apana emawa potawa inta waiwe waine dima menasadia rua iririwaleidi wandie. \v 36 Apana uaraia wimone me tampeinta antoio daubu etene apana waitaramone wanase, “Dima segaleidio apana uarantoi?” \v 37 Mo me diane waienase, “Nasaret Iesuwa wisene aleide.” \v 38 Apana emawa potawa aia ema etene mukama wane wanase, \bd “Iesu, Dawid Otopa, nuaparenaite saunea!”\bd* \p \v 39 Apana bautantone antoia me epe wadio etane me dainalepona baiwa onawa waie. Tane me onawa waio etendabue mukaidalene wane wanase, “Iesu, Dawid Otopa, nuaparenaite saunea!” \p \v 40 Ita Iesu me sau baiwa wadio etene aindo enene apana diamona me banlepue mampe wimpu. Mo me wana rua emawa potawa banlene Iesu mampentoio me apana sa waitarasane wanase, \v 41 “Dima e manawo dewasapaa meneede?” Apana emawa potawa sipoasane wanase, “Debamamba, ne sala ewapaa menanedio iririntedina!” \p \v 42 Mape Iesu me diene wanase, \bd “Inaite sala ewaa, eba sumanaia inaen.”\bd* \p \v 43 Me epe wadio apana emawa potalena inaleno sala ewene nuaeu debama do God wadaposisane Iesu warorosano do antoiena. Tane apana uduudu dima segalena ewane do God wadaposisane ionosaiena. \c 19 \s1 Iesu Sakaias donsano inalena gagalowa \p \v 1 Ema aupe Iesu Ierusalem awa aleidie Ieriko bedewe wisene sawanointa aleidie. \v 2 Sape takis manewa tamalala dea uwauleidia ebowa Sakaias wandie, me maura apanawa. \v 3 Me wandie Iesu umanawa os etedie, sa baiwa tauma me iedio menaidasana me ibuwa ewepie atensapi me mida. Me apana kampaida, ita apana uarantone bodeieno Iesu mai ewapona rua, dia. \v 4 Ita me Iesu ewepia baiwa inta banusane apana uduudu amboiamone bautalene alen. Me Iesu nainta wisepie alepia intawa ruawalene ia kawalene odene alene bola wadendewae Iesu anuwa wandia wisepio ewepi. \v 5 Tane Iesu me ia kawalene wandia mampe wisene enene pisiwane ewene diene wanase, \bd “Sakaias, God insaisawa rua ande e duawo odape nata wanta. Tauwadea iee winea!”\bd* \p \v 6 Sakaias Iesu wana ruawalene tauwadea Iesu mampe noseno nuaeu debama do wadene mampesan. \v 7 Ita Sakaias Iesu banlene nata duwe antoio apana uduudu ewamone Iesu mampe nuau kadileno momoduntone waienase, “Sakaias kadi dewalalaida, ambi Iesu me duwa bedewe odepie nata wampua baiwantoi?” \p \v 8 Mo me duwa bedewe odane waimoio Sakaias kadi dewamona insamone enenwisene Tatamba diene wanase, “Debamamba ewee, ne taumaida ema puraiwana uduudu mainawo wineia moawa apana nuaparelala wanamopa. Tane apana dainea maneu wadane kadisana sipoa osowesape debamamope wanamopa.” \v 9 Iesu Sakaias epe wano etene nuaeulene me diene wanase, \bd “Walama ande bedewe du ema apanawa inaida donsane God mampe dodomanantone waimoi.”\bd* Ita me Sakaias umanawa wane wanase, “Apana ema kadi dewalala, tane tauma me do Abraam otopaida wande, mai dia. \v 10 \x + \xo 19.10 \xt Matiu 18.11\x*\bd Me kadi bedewe inalena, ipawa Apana Otopa mo mida kadi bedewe rebantone waimoia banumopie inamopia baiwa wisen.”\bd* \s1 Warere dea ita me manewa onionialala gagalou babawa \r (Matiu 25.14-30) \p \v 11 Iesu Sakaias gagalowa wano dialeno aupe me gagalo babawa warere umanawa wane diamon. Me gagalo babawa sa mampe asisulala waeuwadewasamodie, ipawa mo insakadisantoie inseiase, “Iesu aitamana Ierusalem mampelen. Ita me odompaa walamawe God gonaawa tauwadea os segalepio me warerelepie onianempo wainenta.” \p \v 12 Ita Iesu wanase, “Warere damba bedewe apana dea mulene wandie insena nowa dawo alepie warerelepie muriwa leulepie bolawe wisepie apanawa oniamompa. \v 13 Me a baiwalene nolawa dewalala 10 diamono mampe wimoieno manewa wanamone diadewasamone wanase, \bd ‘E deadea mane nepa dea enaledina nolawaitonune inisanune wanlempo leuntape wineapa.’\bd* Me mo epe diadewasamone ene alen. \v 14 Tane me bolawa apanawa me nibuasane baiwa mo apanau isiwa waaubamoieno me wawe antona donsapue diapue wapuase, ‘No mai menaneipona e warereite onianena!’ \p \v 15 Mo me dieieno eten, tane me ideita warerelene leulene bolawe alen. Me bolawe wisene nolawa dewalala manewa wanamono nolawantoia apamono mampe wimoieno waitaramone wanase, ‘Ne manena enalena e nolawaitene inisalana, ba dia?’ \v 16 Me epe waitaramodio nolawa dewalala wimone eneia dea bauta enenwisene nolalena gagalowalene wanase, ‘Debamana, e mane nepa dea neaano nolawantene inisano nepa 10 segantoiena.’ \v 17 Warere nuawa euleno sipoasane wanase, ‘E nola dewalala eudida, sumanaina manawo itudina apanawa, e noladewaiten! E nitu kerauda gamosawo inidewalepia atendewaidaiten, mai etedabuaitape epona, dia. Sa baiwa ne e ituedina bola debamau uduudu 10 oniamone wanempa.’ \v 18 Tane nolawa dewalala wawea enenwisene wanase, ‘E mane nepa dea neaano nolawantene inisano nepa 5 segantoiena.’ \v 19 Warere nuawa euleno me sipoasane wanase, ‘Ne e ituedina bola 5 oniamone wanempa.’ \p \v 20 Mape nolawa dewalala da enenwisene di rauwosalene wanase, ‘Debamana, ne e manea neaana gara mampe lomantene weregasano di winedia tauma leusane eneedina. \v 21 Ne ateina e apana badowa meneedia e manea nosedi nolaleidia debama leulempo wadona. E banika bedewe manea itusasia di leusane wadona meneede. Ita dima e ansasia bopawa uwauwaitie wainiana. E manea neaana nolakadintape kadisapaa sawantene baiwa di eno winedie.’ \v 22 Warere me epe wadio etene nuawa kadileno sipoasane wanase, ‘E nola dewalala apanawa kadiwaida wainiana! E eba aiaa ne wawunena enepie kotuepio kadiwa donsaa! E ne dewana atena wainiana, ne ipa apana badowa! Ita e atena ne banika bedewe mane itusasia di leusadine wadedina, do dima ne ansasia bopawa uwauwala apanawa wainedina. \v 23 Ne dewana e ateitentue, tane dima baiwa manena eneena e mai banika bedewe ituipe epono wineipe inileipona? Ne insaisana itune insedina leunteape wineape bopawa wadapona, tane e mai banika bedewe itupona, dia.’ \p \v 24 Mape warere nolawa dewalala isiwa eneia diamone wanase, ‘Me ne manena nepa dea wanana mampe wadanaaubene apana mida mane nepa 10 mampe wineia wanana.’ \v 25 Tane mo leusane waienase, ‘Debamamba, me mane nepa 10 wadedie enede, dima baiwa osowesate wanata?’ \v 26 \x + \xo 19.26 \xt Matiu 13.12; Mak 4.25; Luk 8.18\x*Warere mo sipoamone wanase, ‘Ne dialedina, \bd me mida nitu da mampe wineio oniadewasamodia osowesape wanapo mebaawa debamalepi.\bd* Tane me mida keraudaida os mampe winompa keraudaida sa me mampe wadapaaubepo me nituwasiawaia waimpe nuaparelempa. \v 27 \x + \xo 19.27 \xt Matiu 25.14-30\x*Ita ne emalawoana apanawa ne warerenteape oniamoipona dabuantoiena banlamone mape winlene dananawo epaboiamona.’” \s1 Iesu Ierusalemwa odedio apana nuaeu do mamposaie ionosai \r (Matiu 21.1-11; Mak 11.1-11; Ion 12.12-19) \p \v 28 Iesu warere gagalowa babawa wano dialeno aupe me Ierusalem awa aleidia alen. \v 29 Me Ierusalem mampeleidie wadi Olib bedewainta odene aleidie bola Betipage ita Betani mampelene wawe alala nata waaubamone diamone wanase, \v 30 “E nata bautaitane bola nainimbanepe winediawo aitana. E bola sawo wilenune pue donki sanaa mai apana osowe odaodalala taunadodeieno enedia ewana. Pue sa lotonaaubene wadane banlene mainawo winlena. \v 31 Naita apana da donki lotonuno ewalepie waitaralepie wapiase, ‘E donki ambi dewasana baiwa lotoilana?’ Me diane wanase, \bd ‘Tatamba menasadia baiwa donki lotoite wadeitana.’”\bd* \p \v 32 Mo waaubalala ene antone dima Iesu wana rua donsanatuwaiena. \v 33 Mo wimone donki ewane lotoio donki apanau mo waitaramone waienase, “E donki ambi dewasana baiwa lotoilana?” \p \v 34 Wawe alala nata mo sipoamone waienase, “Tatamba menasadio baiwa donki lotoite wadeitana.” \v 35 Ita mo donki sa banlene Iesu mampe wimone garau onapea otawiamone pue osowe teamone Iesu sausaieno odene osowe waino antoiena. Ita warorowa uara me wawe ieio do antoie. \v 36 Tane into apana uaraia eneie laie mo uara ieio ewamone garau onapea otawiamone Iesu iedia intawa osowe abumone antoiena. \p \v 37 Iesu warorowa uara do antoie wadi Olib intawa moape wimone ita sape me warorowa Iesu ginasawa uaraia dewamodio ewamoiena insamonatue nuaeu debama do mukantoie God wadaposisaie ionosaie waiase, \q1 \v 38 \bd “Wareremba mida Tatamba God ebowe iedia wadaposieite ionoeitana!\bd* \q1 \bd God ionoidoa manawo euda os ita sapaida debamaia winepi!”\bd* \m \v 39 Iesu warorowa epe ituposisaio Parisi isiwa apana uaraia bedeuwo eneie laia aia ema etane nuau kadileno Iesu diane waienase, “Debamamba, e waroroa mai epe wadaposiempa, onau waie diamowo dainantopu.” \p \v 40 Iesu mo etamone leusane diadewasamone wanase, “Ne mo diamopo wadaposina epue dainantopua seu uaraia ema wineia aiau wapue ne wadaposineapu.” \s1 Iesu Ierusalem ewene nuawa polaida wano kewa wade \p \v 41 Mo wadi Olib iane antone Ierusalem tampentone Iesu bola sa debama ewene nuawa polaida wano apana keu wadie ita wane wanase, \v 42 \bd “Ne nuana menaidasana e God mampe dodomanaitapona intawa ateitape mampeitape wanwan euwa obasa wampona. Tane e atensasia wainilano ita tauma walama wisenaubena mai ateitana rua, diaida, God e insaisala bodena epe wankasaitana.\bd* \v 43 God walama ituna winede e emalawoa apanawa inta daitadawo wimopue bodaitulepue onala enapuo poka etaidasana. \v 44 Mo ona awa badowaida e manlawo wimopue e bolala kadisaputuwapi. Mo e dula seu mampe wadawadalala uduudu kadikadimopuo seu uduudu nomoputuwapi. Ita e obanla do onala enapue boleputuwapi, mai inaitana, diaida. \bd Mo e kadikadilepua, ipawa God e inalepona awa manlawo wiseno e mai atensape sumanaiwaitapona, dia.”\bd* \s1 Iesu God duwa eusade \r (Matiu 21.12-17; Mak 11.15-19; Ion 2.13-22) \p \v 45-46 \x + \xo 19.45-46 \xt Aisaia 56.7\x*Iesu Ierusalem kewa wano dialeno bola sawo wimone me God duwa bedewe odene alen. Ita sape leidie apana uduudu God duwe gimarantoie waimoia ewamone nuawa kadileno onau wadie tanamodie diamone wanase, “Buka bedewe ema epe girumalena winede, wadi wadiase, \q1 \bd ‘Ne duna ipa rauparintompaa duwa enede, mai dewa da isiwa baibu, diaida.’\bd* \m Tane e dewasalana poiwaa auwempaa dubu wanalen.” \p \v 47 \x + \xo 19.47 \xt Luk 21.37\x*Iesu mo tanamone aupe walama ruawaleidie God duwa bedewe apana waeuwamodie wandie. Me epe dewaleidio pirisi debamau, anaana waeuwalala ita Iuswa onioniau apanawa me ewane bosapona intawa banusaie ewadosaie laie. \v 48 Tane apana uduudu Iesu asisusaie os laio baiwa walama sawo mo mai me bosapona intawa da donsapona, dia. \c 20 \s1 Iesu mukawa nainta wisena waitarawasai \r (Matiu 21.23-27; Mak 11.27-33) \p \v 1 Walama dea Iesu God duwa bedewe odene alene apana sape auweiena Gagalo euda waeuwamodio pirisi debamau, anaana waeuwalala ita mo eiau isiwa do awodea wimoiena Iesu mampe. \v 2 Mo Iesu diane waienase, “Dianewo etata, e mukaa dainea mampe dewa ema dewamoiana? Mida eneen?” \p \v 3 Iesu sipoamone wanase, “Ne do e waitaralepo dianeano etapo, \v 4 Ion mukawa na wadene nolaleidie? Me God mukawa mampe apana babatutumodie ba apanaida mukawa mampe?” \v 5 Iesu epe wane diamono muba inta banusaie ambi gagalontope wapona baiwa. Ita mo muba gagalontone waienase, “No ambi wata? Naita no wataase, ‘Ion God mukawa mampe nolaleidie apana babatutumodie,’ Iesu dianepi wapiase, ‘Naita epeewo, e dima baiwa me mai sumanaiwaitapona?’ \v 6 Tane no wataase, ‘Ion apanaida mukawa mampe nolaleidie,’ no epe wata apana uduudu etapue nuau kadilepio seu mampe epaboianepu, ipawa mo sumanaintone atentoiena Ion me ipa peroweta God wanaubena.” \v 7 Ita mo apana nuau kadisapua sawantone Iesu lagasane waienase, “No Ion mukawa na wadene apana babatutumodia mai atentepona, dia!” \v 8 Mo epe waieno Iesu diamone wanase, “E ne waitarana sipoa mai dianeapadewaitapona, sa baiwa ne mai dialepa mukana na wadane dewa ema dewamodina.” \s1 Mo irai apanawa otopaida nibuasaia gagalowa babawa \r (Matiu 21.33-46; Mak 12.1-12) \p \v 9 \x + \xo 20.9 \xt Aisaia 5.1\x*Iesu aia ema wano dialeno aupe gagalo babawa mampe mo mampo gagaloleidie wane wanase, “Apana dea wain iraiwa aine diasane oniepua apanawa witaposane diamona odawa moawa ando me wanapu. Ita me ene nowa dawo alene sape wainboidasan. \v 10 Wain aiaisawa walamawa wiseno irai apanawaida nolawa dewalala wanaubena alepie me mebaa moawa onieia apanawa mampo otamopia baiwa. Me alene mo mampo wiseno tane odawa mai wanapona, dia. Ita mo me wadanaitue epaepabobosane taneieno di nosene alen. \v 11 Ema aupe irai apanawaida nolawa dewalala da wanaaubeno alen mo mampo. Me do epaepa rebarebaida epane malaidasane di wanaubeieno leulene alen. \v 12 Tauma me nola dewalala natadeawa wanaubeno alen ita mo epaidasaieno osina nosedio do umeieno gonaa adiwe nosen. \v 13 Tane irai apanawaida epe segaleidio baiwa insaisalene wane wanase, ‘Tauma dima dewasape iraina onionia apanawa mampo nebana moawa wadapa? \bd Ne insedina nuawadawadana otopaida mo mampo wapaaubepa mo dauwa me oniepudewantopue odana moawa wanapu.’\bd* \v 14 Me otopa wanaubeno irai onieia apanawa mampo wiseno ewane muba gagalontone waienase, ‘Tauma irai ema apanawaida otopa wisen. Ane, me wadataitue bosate, aupe dima uduudu me mampea no taupakawantata!’ \v 15 Dima mo waiena ruawantone antone irai apanawa otopaida wadanaitue wain iraiwa gonaawa adiwe aubeieno noseno sape epanaboleiena.” \p Iesu gagalo babawa diasane asisulala waitaramone wanase, “E tauma ambi inseilana, irai apanawaida dewa ema segalena baiwa irai onionialala mampo dima dewasapi? \v 16 Ne dialedina, me wisepie iraiwa onieia apanawa bomopitue aupe wain iraiwa oniempaa apanawa da witaposapio oniempa.” Apana sape eneia gagalo ema etane memesantone waienase, “Akae, no mai menaneipona dewa inainamba ema rua segalepi!” \p \v 17 Mo epe waio Iesu mo ewadomone waitaramone wanase, “E buka bedewe giruma ema wisiaitene dima umanawa wadia ipawaida ateiten, ba dia? Ema epe wadi wadiase, \q1 \bd ‘Du wadawadala apanawa seu dea ewanadabue eiena, mai menamopona, dia. Tane seu sa ewadabuasaia eudidalene du awanediposidede.’\bd* \m \v 18 Apana mida seu sa osowe omepia epaepalepie boidalepi, ita apana mida osowe seu sa nosepia epepisisidepio bolepi.” \p \v 19 Sape anaana waeuwalala ita pirisi debamau tauwadea inta banuntoiena Iesu wadape kotusapona baiwa, ipawa mo gagalo babawa ema etane atentoiena Iesu moida wawumone umanau wadie. Tane mo apana uaraia sape eneie Iesu adiwentoia sauntone ene di antoiena, mai me wadapaitudepona, dia. \s1 Mo takis manewa itutuwa waitarawantoie Iesu diei \r (Matiu 22.15-22; Mak 12.13-17) \p \v 20 Tane tauma mo deaitopa Iesu ewaitusaie ita mo iwu apanawa isiwa waaubamoiena, inainambu dewasapua ewaewawa abo ulaipa rua Iesu mampe wimopu me gagalowa asisuwa baiwa. Mo inseiena Iesu aia da wapikadisapio wadapuitue Rom gabemaniwa mukawa wadawadala witaposapu. \v 21 Iwu apanawa ema Iesu mampe wimone me waitarasane waienase, “Debamamba, no atenten e dima gagalowaitie ita waeuwaitiana ipa dodomana os. E manawo apana debamau ita ebousiawaia deawaa os. E mai mida da sawaitipe mo dima etaetawa menamodia rua asiasi waeuwaitipona, dia. Tane e God insaisawa rua ulaipa os waeuwaitiana. \v 22 E ambi inseiana, ide rua no Rom gabemaniwa mampe takis manewa ituta, ba dia?” \v 23 Tane Iesu mo lagauida aiawa dauwa etene baiwa diamone wanase, \v 24 “Mane nepa wadane euwaneano ewapo mida namba ita ebowa osowe winei.” \p \v 25 Mo sipoasane waienase, “Rom warerewa ionoidoa namba ita ebowa.” Mape Iesu diamone wanase, \bd “Dima Rom gabemaniwa mampea me wanana ita dima God mampea God wanana!”\bd* \p \v 26 Tane apana emauwo Iesu mai gagalo da wapakadisapona, sa baiwa mo mai wawusapua rua. Tane Iesu mo gagalou dodomana os sipoasano etane memesantone dainanton. \s1 Sadusi apanawa bolala enawisau waitarawantoi \r (Matiu 22.23-33; Mak 12.18-27) \p \v 27 \x + \xo 20.27 \xt Aposel 23.8\x*Ema aupe Sadusi apanawa waitara do Iesu mampe wimoiena. Mo inseie sumanaintoia apana bolala mai bo bedewe enapuwimopue waimompa, dia. \v 28 Mo Iesu mampe wimone waienase, “Debamamba, no anaanamba Moses ema epe girumalene ituno winede: Apana mona nainaila obampasiawaia bolepio aupe apana sa wambaida tatawa obupa naisepie otootolepi tatawa baiwa. No menanedia anaana sa ipawaida atenidantata. Sa baiwa no duduna da dieeto etee waeuwanewo atentata. \v 29 No dudunamba ema epe: Apana wanwamba 6 do bolauwo waimoie. Tautua nainailene tane obampasiawaia di bolen. \v 30 Ita tautua wawea tatawa obupa naisene obampasiawaia bolen. \v 31 Tane wambu natadeawa mampe deawaa segalen, me tatawa obupa naisene obampasiawaia bolen. Ita mo wanwambu ompu epe os dewantontuwan, mo uduudu obu sa naiseiena mai oto da gamosapona, di bonton. \v 32 Ita ompa osowe obu sa do bolen. \v 33 I sa apana 7 naimono bontoiena. Sa baiwa e no waeuwanewo atentata apana bolala bo bedewe enapuwimopue waimompo i sa apana dainea manainapaida wanalepi?” \p \v 34 Iesu sipoamone wanase, “Apana tauma tawo ema osowe muntompe nainaintompa. \v 35 \bd Tane mo mida God ewamodie insedia eulena ipa mo bo bedewe enapuwimopue inawinakasalawo wankasantopu mo ando mai nainaintopu, dia.\bd* \v 36 \bd Ita do sape mai bobontopu, dia. Mo God obampaida bo bedewe enawisalala ina sanaa bedewe wampu, ita ensel uboo waimoia ruau wankasantopu.\bd* \v 37 \x + \xo 20.37 \xt Ekisod 3.6\x*Moses do waeuwanen apana bo bedewe ideita enapuwimopu. Me dobina iilala dudunawa bedewe Tatamba ebowa wadi wadiase, \bd ‘Abraam Godiwa, Aisak Godiwa ita Iakob Godiwa.’\bd* \v 38 \bd Sa baiwa me ipa mo mida wankasalala Godiu, mai bolala Godiu, ipawa me emawe apana uduudu inawaau waimoi.”\bd* \p \v 39 Anaana waeuwalala isiwa Iesu gagalowa sipoasane waienase, “Debamamba, e waadewaiten!” \v 40 Mo epe waiena, ipawa mo Iesu gagalowa mampe memesantone baiwa mai waitara da wapona rua, dia. \s1 Keriso me mida otopa? \r (Matiu 22.41-46; Mak 12.35-37) \p \v 41 Tauma Iesu mo diamone wanase, “Apana Keriso umanawa waia me ando Dawid mampee wisepie me atanosiwa mulepi. Mo insaisau na wadane epe wai? \v 42 \x + \xo 20.42 \xt Sam 110.1\x*Dawid me meba Sam bukawa bede wane wanase, \q1 ‘Tatamba God ne Tatana mampe wane wanase: Mape witana on deneuwe aisite wana. \v 43 Ne ideita e wenawenaa nanausimope e waa endoa bolawa atowe teamopatuwapi.’ \m \v 44 Dawid Keriso ebowa wadi wadiase, ‘Tatana.’ Tauma ambi Keriso ipa Dawid atanosiwa?” \s1 Iesu anaana waeuwalala gagalouleide \r (Matiu 23.1-36; Mak 12.38-40) \p \v 45 Apana uduudu asisuntoio bedeuwo Iesu wawe alala diamone wanase, \v 46 “Anaana waeuwalala dewau ewanadewaitana, mai mampoitana, dia! Mo dewau ema epe dewamoie waimoi: Mo garau eubu daumauia taumoie asowawantoie lai. Ita mo maket bolawe laio apana auwadewasamoio mo nuau eudidaleidio ituposintoi. Tane do gagalo duwa bedewe ita oda bedewe bola eubu wanamoio osowe waimoie nuaeuwantoie asowawantoi. \v 47 Mo obuobu dubu ita puraiwau oniakadisamoie otamoie mampomoi. Ita do laga mampe raupari daumaia wamoie lai. Mo epe dewantoia baiwa God matangelawa pokawa debamaia etapu.” \c 21 \s1 Iesu obu pulowa ituna gagalowaleide \r (Mak 12.41-44) \p \v 1 Tauma Iesu pisiwane apana mauralala God duwa bedewe pulo ituia watawa osowe pulontoio ewamon. \v 2 Tane do obu nuaparela mane nepa dubau nata teamodio ewen. \v 3 Iesu me ewene wane wanase, \bd “Ne ulaipa dialedina, obu sa mane debamawaida itutulawo itun, mai apana isiwa ruau.\bd* \v 4 Ne epe wadina, ipawa puraiwa apanawa mane osowe maurantoie waimoia moawa di winakoalala teamoiena, \bd tane obu abolaleidie wandia dima osowe wampona uduudu pulolentuwan.”\bd* \s1 Iesu God duwa gagalowaleide \r (Matiu 24.1-2; Mak 13.1-2) \p \v 5 Iesu wawe alala isiwa God duwa ewaewawa euda gagalowantoie asowa waie waienase, “Du ema seu eudida mampe wadamoiena ita do amona uwataubu mampe benamoieno enei.” Mo epe waio Iesu etamone wane wanase, \v 6 “E du ema tauma eweile asou wailana. Tane du sa uduudu ando mai winakasantopu, ita walama wisepio mai seu da bolawe winepi, uduudu noanamopuo nomoputuwapi.” \s1 Wawe alala walama ompa eueuwa segantopua waitarawantoi \r (Matiu 24.1-14; Mak 13.1-13) \p \v 7 Wawe alala Iesu aiawa ema etane me waitarasane waienase, “Ema gagalowaitena walama dainea segantopu? Dewa ema uwaantompo eueuwa inainambu dainea segantompo ewamote atentata?” \v 8 Iesu sipoamone wanase, \bd “Ewanadewaitana mai mida da e lagalepie banlakadisalepi,\bd* ipawa apana uara ne ebonawo wimopue wapuase, ‘Ne e inawala, mida e onioniawaitile wainilana winen inalepaa baiwa.’ Ita do wapuase, ‘Tauma walama ompa maidalen.’ Mo epe wampo etamone mai tauwadea memesaitane wauwo aitana, eidamona! \v 9 Bola uara daitada onantompo gagalowa e etana ita do bola isiwa bedewe apana muba onantompo umanau etane mai saitane insenase, ‘Tauma ipa sa walama ompa wisen.’ Dewa ema ideita segantopu, tane walama ompaida mai tauwadeaida wisepi, dia.” \p \v 10 Ita Iesu osowesane diamone wanase, \bd “Bola debamau bola da bedewe ona maepu ita warere muba ona maepu.\bd* \v 11 \bd Do wanatata debamaia ita natunakani bola uara daitada bedewe segantopu, ita kero kadiu wadaiala apana wadamompo poka debamaia etompa. Tane do dewa ewaewau nuasanala ita eueuwa debamau uboo segantopu.\bd* \p \v 12 Dewa ema muriwa segantopu, bauta mo e otalepue kadilepu. Mo e nanantopue gagalou dubu bedeuwo banlalepue kotulepu ita diburalepu. Ita mo e banlalepuo warere ita gabeman apanawa debamau danauwo enana ne ebona baiwa. \v 13 Ema epe inta e Gagalo euda benemaitano mo etapu. \p \v 14 \x + \xo 21.14 \xt Luk 12.11,12\x*Muriwa dewa ema segantopu, tane e bauta dewa ema segantompo bedewe badowa enana baiwa insenase, ‘No kadi ema mainimbontompo mai dima wate inantataa baiwa ingugurantate sawantata, dia.’ \v 15 E ema epe insenune imaaitonune wanlempa, \bd ipawa ne saulepe gagalo ita aten insaisawa euda enalepa ita ando mai mida da wabodalepi ba nanausilepi.\bd* \p \v 16 Tane do e gombalaida, tatatala, wanwanla, baidasosola ita e sosolaida kotu baiwa otalepue amonantopu, ita e isiwa epaboialepu. \v 17 \bd Ita do e ne waroroneilana baiwa apana uduudu e nibualepu. \bd* \v 18 \bd Tane uwala imba dea da mai ando rebalepi, dia.\bd* \v 19 \bd E poka saiwa ema bedewe badowa enonuna e inaida donsane inaitana.”\bd* \s1 Iesu Ierusalem kadilepia gagalowaleide \r (Matiu 24.3-14; Mak 13.3-13) \p \v 20 Iesu mo diamone wanase, “Walamaipa sorodia e bolala Ierusalem gonaantopue panompo ewonuna e ateitana Ierusalem kerauda os kadilepituwapia baiwaleide. \v 21 Walama sawo Iudiawo wanwanlala kadi sawantopue bolau epue weuwapue wadiwa antopue waimompa. Tane mida Ierusalem bedewe wanwanlala nomopue sauwo antopu. Ita do apana bola kerakera bedeuwo waimoia mai bola Ierusalem gonaala bedewe antopue inantopu, dia. Tane mo bola sa epue nomopue sauwo antopua ando inantopu. \v 22 \bd Walama sawo poka debamaia segalepi, tane sa ipa God matangelawa uduudu buka bedewe girumalena ulaipalepia baiwa.\bd* \v 23 Walama sa ipa pokawaaida ioto bulala ita do mo mida oto gegelau do baibu. Mo mai tauwadea os bolau epue wadiwa antopua rua, ipawa bola emawo poka debamaia segalepi ita God nuakadiwa apana ema osouwo iepi. \v 24 Walama sawo Ius apanawa isiwa isima mampe toboiamopu, tane do isiwa taumopue banlamopue bola daitada apanawa bedeuwo antopu. Tane uwa daitada apanawa Ierusalem kadikadisapue ansisisampo ideita mo walamau osowe dialepi.” \s1 Apana Otopa wiwisawa walamawa \r (Matiu 24.29-35; Mak 13.24-31) \p \v 25 \x + \xo 21.25 \xt Gagalo 6.12,13\x*“Walama sawo omo, uaboa ita kipora osouwo eueuwa segantopuo apana ewapu. Tane tawo osowe uwa daitada apanawa santopue insakoaidantopu, ipawa mo owa rauwanagawa moinawa debamaia eteia atentopu kadi rebarebaida segantopua baiwaleide. \v 26 Apana inawaa waimompe dima tawo osowe ita uba tampe segalepia insepue saidantopue guribobontopu, ipawa omo, uaboa ita kipora uboo rebarebantopu. \v 27 \x + \xo 21.27 \xt Daniel 7.13; Gagalo 1.7\x*\bd Walama sawo mo Apana Otopa giou bedewe mukawa ita sapa debamaia do iompo ewapu.\bd* \v 28 \bd Walamaipa dewa ema uwaantopue segantompo e mai saitana, dia. Tane enane pisiwane ewana, ipawa e Inawala maidaleide.”\bd* \p \v 29 Tauma Iesu gagalo babawa mampe mo diamone wanase, “Ia karakai ita ia isiwa do ewamone aten wadana! \v 30 E ia nuapa sanaa inintompo ewamonune ateitana maura walamawa maidalen. \v 31 \bd Deawaa, e eueuwa ne umanau wana segantompo ewamone ateitana God gonaawa wiwisawa maidaleide.\bd* \p \v 32 Ne ulaipa dialedina, walama ande apanawa ideita mai tauwadea bontoputuwapi, tane mo waimompo dewa ema uduudu segantopu. \v 33 \bd Uba ita tawo diantoputuwapi, tane ne aiana mai dialepi, diaida!\bd* \p \v 34 Ewanadewaitana! Mai oda nanawa ba esa badowa nanawa mampe, ba tawo dewau nuala wadepidodepi, ipawa e epe dewaitonune wankoaitonuna Apana Otopa wiwisawa walamawa karo rua e tauwadea wadalepi. \v 35 Ewonunadewae wanlempa, ipawa dewa ema ideita apana uduudu tawo osowe waimoia mampo wisepi. \v 36 \bd Walama uduudu emodewaitonune wanlempa. Ita walama uduudu rauparitonune muka wadane ita dewa ema segantopua baiwantompo saiene inta da inta aitane ita Apana Otopa danawe enana.”\bd* \p \v 37 \x + \xo 21.37 \xt Luk 19.47\x*Walama sawo Iesu walama ruawaleidie God duwa bedewe apana waeuwamodie, ita rawiwa me nosedi aleidie wadi Olib osowe wande. \v 38 Tane tadina bedewe apana uduudu God duwa bedewe antoi Iesu gagalowa etaetawa baiwa. \c 22 \s1 Apana debamau Iesu bosapua intawa banusaio Iudas saumode \r (Matiu 26.1-5; Mak 14.1-2,10-11; Ion 11.45-53) \p \v 1 \x + \xo 22.1 \xt Ekisod 12.1-27\x*Walama sawo Ierusalem bedewe Ius apanawa bured sasanasiawaia odantopue napua walamawa maidalen, oda sa ebowa da waia Pasowa. \v 2 Pirisi debamau ita anaana waeuwalala oda sa bedewe mai Iesu wadape kotu osowe itupe bosapona rua, dia. Mo apana uara sape auweiena Iesu adiwentopue mo amboitumopua sawanton. Sa baiwa mo inta banusaie Iesu weregainta wadapona baiwa. \p \v 3 Mo inta banusaio bedewe Iesu wawe alala 12 bedeuwo sou dea Iudas, me ebowa da waia Iskariot, bedewe Seitan oden. \v 4 Tauma Seitan me banleno pirisi debamau ita God duwa onionia apanawa debamau mampo alen ambi me laga mampe Iesu dabuasapie mo mampo nanalepia gagalowantoie. \v 5 Mo me saumopia gagalowa etane nuau euleno Iudas sauasaiena mane wanapu. \v 6 Mo me mane wanapua umanawa etene me oalene aupe walama itupidewae apana uara oda awa wimoiena emau mowe Iesu mo mampo nanalepia onioniawaleidie. \s1 Iesu wawe alala Pasowa nanawa imaasai \r (Matiu 26.17-25; Mak 14.12-21; Ion 13.21-30) \p \v 7-8 Bured sasanasiawaia odantoie naia walamawa bumpe Iuswa dewau rua sipsip bomoi Pasowa odawa nanawa napua baiwa. Oda ema walamawa wisena baiwa Iesu Pita Ion nata waaubamodie diamone wanase, “Aitane Pasowa nanawa nataa baiwa imaasana.” \p \v 9 Mo Iesu sipoasane waienase, “Naepe e meneedia no ane nana imaasata?” \v 10 Iesu sipoamone wanase, “E Ierusalemwa odonune apana dea esa dugiwa awanedia donlepi, me do aitane du dainea me odompo wawe odane aitane \v 11 du sa apanawaida donsane diane wanase: No Debamamba e dieedi wadiase: E duawo nana bolawa naepe winede, ne wanawo alala do wante Pasowa nanawa nata? \v 12 Ita du apanawa bola debamawa du pouweido imaasaieno winedia euwalepio ewane, sape oda nanawa imaamonatuwapi.” \p \v 13 Pita Ion nata epe diadewasamono ene Ierusalemwa antone Iesu dima uduudu umanawa wamona segantonatuwaieno eweiena. Sape mo Pasowa odawa nanawa laulantone imaamone teiena. \s1 Iesu saua sanaa sauamode \r (Matiu 26.26-30; Mak 14.22-26; 1 Korint 11.23-25) \p \v 14 Pasowa nanawa napua walamawa wiseno Iesu me aposeliwa do wimone aisintone waimoiena. \v 15 Sape Iesu mo diamone wanase, “Tauma ne nuana uduudu mampe menanedia e do awodea Pasowa nanawa ema nata, muriwa ne pokaida etapa. \v 16 Ne e do nana ema nataa menaidanedia, ipawa ne dialedina ne mai Pasowa nanawa da ando napa, dia. Tane Pasowa nanawa ipawaida God gonaawa bedewe ipawanalempaa walamawe ne osowe napa.” \p \v 17 Nana naio bedewe Iesu redu wadene God auwasane ita aposel diamone wanase, “E deadea wain reduwa ema wadane nano alepi. \v 18 Tane ne dialedina, ema aupe ne mai wain napa ideita God gonaawa wisepie ipawanalepio tauma ne osowe napa.” \v 19 Tauma me bured wadene God auwasane ainpundene ita mo wanamone wanase, \bd “Ema ipa ne etena amonaleide e baila, ema nanune ne insaneanuna.”\bd* \v 20 \x + \xo 22.20 \xt Ierima 31.31-34\x*Mo nana naieno dialeno Iesu bauta bured wadene amonalena rua deawaa redu wadene wanase, \bd “Redu ema ipa God sauawa sanaa ne osinana e baila memenaubena mampe ipawanaleide.\bd* \p \v 21 Tauma ewana, apana mida ne dabuanepie nanalepia me ne nata mape wainite nana naitana. \v 22 Apana Otopa ideita bo bedewe alepi God insaisawa rua. Tane me mida Apana Otopa dabuasapie laga mampe kotu apanawa mamposapia me matangela rebarebaida donsapie poka etepi!” \p \v 23 Iesu epe wano mo etane memesantone eda waitarantone waienase, “Mida no bedembo epe dewalepi?” \s1 Mida debamalepia menasampaa gagalowa \p \v 24 \x + \xo 22.24 \xt Matiu 18.1; Mak 9.34; Luk 9.46\x*Tane do wawe alala bedeuwo mida debamalepona insaisawa segaleno badowa wawadiadiantoie waiase, “Mida no Tatamba wawe alala bedembo debamawaida?” \v 25 Iesu mo dima gagalowantoia etene diamone wanase, “Bola daitada warereu mo apanau kasawoga mampe oniamoio ruauntoie waimoi, ita mida uwa daitada apanawa osouwo gabeman mukawa wadeia muba ebou ituposisaie waiase, ‘No ipa apana saulala wainitana.’ \v 26 \x + \xo 22.26 \xt Matiu 23.11; Mak 9.35\x*\x + \xo 22.26 \xt Matiu 20.25-27; Mak 10.42-44\x*Tane e ne wanawo alala mai epe dewaitana! Mida e bedelawo debamalepia menasampa me ituaisilepie oto ompa ruawalepi. Ita mida uwalala apanawa segalepia menasampa me ideita nola dewalala apanawa ruawalepie sosowa simbiamopi. \v 27 \x + \xo 22.27 \xt Ion 13.12-15\x*Eueuwa ema wapo insena: Mida apana debama? Me mida nana onionialeidi wandia, ba me mida simbialeidia? Dauwa mida nana nadie wandia, me ipa debamawaida! \bd Tane ne mai tawo ema apanawa ruau, ne ipa e Tatala debamawaida, tane ne ipa sa e simbialedina!\bd* \p \v 28 Tane e ipa sa poka badowaida ne tauma donsadina bedewe ne do wankasantitana, mai eneipona, dia. \v 29 Ne Mamana mukana nena gonaana bedewe warerenteapaa baiwa. Ne Mamana warerenteapaa mukawa nena rua deawaa ne muka enaledina \v 30 \x + \xo 22.30 \xt Matiu 19.28\x*ne gonaana bedewe warereitano ne do wante oda nanawa nata. Tane do ne e sonabaledine muka enaledina ando kolaiwata osowe waine Israel damba 12 kotumona.” \s1 Iesu Pita mampe gagaloleide \r (Matiu 26.31-35; Mak 14.27-31; Ion 13.36-38) \p \v 31 Iesu Pita diene wanase, “Saimon, Saimon, ne asisunea! Seitan muka wadena e uduudu wadaetalepie sabamolepi mida e bedelawo badowa enepia rua, irai apanawa wit ipawa empuiamodie kadiu ita eubu nambenambemodia rua. \v 32 \bd Tane Saimon, ne e baia rauparinten e sumanaia mai oauaralepie dialepi. Tane e wadaeta ema aupe e insaisaa leusae mainawo dodomanaitee e sosoa sumanai bedewe saumoe wabadomoa.”\bd* \p \v 33 Pita aia ema etene sipoasane wanase, “Tatamba, ne mai poka da donsapaa ingugurawantipe wainipona, tane ne ide rua os e nata ane dibura bedewe ita bontata!” \v 34 Tauma Iesu leusane wanase, “Pita, ne dieedina ande tadinawa e ne wakoana wae lagaitaa walama natadea, muriwa kanka aiawa wapi.” \s1 Iesu wawe alala dima segalepia baiwaleidia diaimaamode \p \v 35 \x + \xo 22.35 \xt Matiu 10.9,10; Mak 6.8,9; Luk 9.3; 10.4\x*Tane Iesu wawe alala diamone wanase, “Ne e waaubaleno nola awa aitena walamawe e mai mane lomawa, petala ba sendorola otamope do aitapona, dia. E aitile intasino nitu da osowe wampona abolawaiten, ba?” Mo sipoasane waienase, \bd “Tatamba, no mai dima da abolawantepona, dia.”\bd* \p \v 36 Ita Iesu diamone wanase, “Tane tauma walamawe mida mampe mane lomawa ba peta winompa me otamopie do alepi. Ita do mida ona isimawa mampe mai wineipona, me ideita garawa onapea gimaralepie mane wadepie tauma isima gimaralepie mampesapi. \v 37 \x + \xo 22.37 \xt Aisaia 53.12\x*Ne epe dialedina ipawa buka bedewe girumalena wadi wadiase, ‘Mo me umanawa waie waia me ipa witakadilala sou dea.’ Tane gagalo sa ipawa ne umanana wade ita dima girumalena tauma ulaipa sabamoleide ne mainawo.” \p \v 38 Tane wawe alala waienase, “Tatamba ewaa, ona isimawa nata ema winei, no e baia onantataa rua!” Tane Iesu sipoamone wanase, “Ide, ena!” \s1 Iesu wadi Olib osowe rauparileide \r (Matiu 26.36-46; Mak 14.32-42) \p \v 39 Iesu Ierusalem ene wadi Olib osowe odene alen me dewawa rua. Tane wawe alala me warorosane antoiena. \v 40 Mo wadi Olib osowe Iesu aleidiawo wimono me diamone wanase, \bd “Rauparitonuna, e rubu ema iedia bedewe omena sawa!”\bd* \v 41 Iesu mo emone eseanama alene, apana seu aubeio enediitudedia rua, sape me imimpa emmisilene rauparilene wanase, \v 42 \bd “Mako, naita e meneempa, e poka etaetala reduwa ne mainawo wadee nambesawo mai napa. Tane mai ne insaisana rua dewasaa, e eba insaisaaida rua segalepi ne mainawo.”\bd* \v 43 Me epe rauparileidio ensel dea uboe Iesu mampe segalene sausane muka wanen. \v 44 Iesu nuawa bedewe poka me bosapia rua dauwa etedie do osowe badowaida rauparileidio pola ampe osina rua dogo osowe nosen. \p \v 45 Me raupari diasane enenwisene leulene alen wawe alala mampo wisene mo nuapare nopemone dewamono intuntoio dommone \v 46 diamone wanase, \bd “Ambi ipa epe e ituitilana? Enane rauparitana, rubu nanlanepe iedia bedewe omena sawa.”\bd* \s1 Mo Iesu kotu baiwa wadapua baiwantoi \r (Matiu 26.47-56; Mak 14.43-50; Ion 18.3-11) \p \v 47 Iesu gagalo andomana diasapona apana ebowa Iudas, me ipa wawe alala 12 sou dea, apana uara uwau taune banlamone Iesu mampe wimoiena. Iudas Iesu mampeleidie me isuruasapia baiwa, \v 48 tane Iesu me diene wanase, “Iudas, e Apana Otopa isurua mampe dabuasae ona apanawa mampo nanaitaa baiwaitiana, ba?” \p \v 49 Iesu wawe alala dima segalepia baiwaleidio eweie me diane waienase, “Tatamba, rua ba dia, no isimamba otawiamote mampe onantata?” \v 50 Tane wawe alala bedeuwo sou dea pirisi debama nolawa dewalala apanawa epene asiwa on tonpunden. \p \v 51 Iesu dima segalena ewene sipoalene wanase, “Dewa ema ena!” Ita Iesu apana sa asiwa osowe witapa itune inasan. \p \v 52 Ema aupe pirisi debamau, God duwa onionia apanawa ita apana eiau Iesu baiwantone wimoieno me waitaramone wanase, “E isimala ita koinala do otamole ne mainawo wilen, ewaewawa abo ne witakadilala apanawa dea! \v 53 \x + \xo 22.53 \xt Luk 19.47; 21.37\x*Ne walama ruawantedine God duwa bedewe e do wainite ita e mai wadaneapona. Tane tauma e walamalaida wisen, omo ema bedewe duba mukawa nolalepia walamawa.” \s1 Pita Iesu wakoasadie lagawa wade \r (Matiu 26.57-58,69-75; Mak 14.53-54,66-72; Ion 18.12–18.25-27) \p \v 54 Tauma mo Iesu wadanaitue banlene pirisi ionoidoa duwe antoiena, tane Pita awoa Iesu wawe aleidie. \v 55 Mo kotu duwa enedia bolawa bedewe wimone ia denantone ewamodio Pita wisene mo do sape waimoie. \v 56 Tane nola dewalala iwa dea ia sapa bedewe Pita wandio ewendewae wanase, “Apana ema Iesu sowa dea, me do bauta waimoie laie!” \v 57 Tane Pita lagalene i sa diene wanase, “Apana e umanawa waiana, ne mai ateina, dia!” \p \v 58 Ema aupeaupe apana da Pita sape wandio ewene wanase, “E ipa apana ema tauma kotuleidia wawe alala sou dea!” Tane Pita me aiawa sipoasane wanase, “Sona, ne mai apana ema wawe alala sou dea, dia!” \v 59 Omo dea rua dialeidio apana da waidasane wanase, “Ulaipa, ne ewedine atenten apana ema ipa Iesu do laia, ipawa me Galili apanawa, mo aiauwo gagaloleidio no etate atenten!” \v 60 Tane Pita sipoasane wanase, “Sona, ne mai atenteapona e dima umanawa waiana!” Pita gagaloleidioma tauwadea os kanka aiawa wan. \v 61 Tauma Tatamba Iesu leulene dodomana Pita ewen. Tane Pita Tatamba gagalowa wana insaidasan, ipawa Iesu bauta Pita diene wanase, “E walama natadea ne wakoana wae lagaitaa, muriwa kanka aiawa wapi.” \v 62 Pita Iesu aiawa bauta wana insendewalene nosene peloo alene nuawa pareidaleno ke debama wan. \p \v 63 Tauma iwu apanawa uwaantone Iesu wasisaie epeie. \v 64 Mo wasisaie bedewe me emawa taunabodae diane waienase, “Naita e perowetaewo e ateitape dianepona mida e epeede!” \v 65 Ita do mo wasi kadiwa uara daitada mampe Iesu dieiena. \s1 Iesu apana eiau danauwo kotuleide \r (Matiu 26.59-66; Mak 14.55-64; Ion 18.19-24) \p \v 66 Walama pumpu apana eiau, pirisi debamau ita anaana waeuwalala gagalo baiwa auweieno Iesu banlene mo danauwo wimoiena. \v 67 Mo wane waienase, \bd “Naita e Keriso God sauawalena, tauma no dodomana dianea!”\bd* Tane Iesu mo diamone wanase, “Ne dialeipono e mai sumanaitapona, dia, \v 68 tane ne e waitaraleipono e mai sipoaneapona, dia. \v 69 \bd Tane ande ita ando Apana Otopa God mukawaa witapa on deneuwe wampi.”\bd* \p \v 70 Mape mo uduudu amboitusane waienase, “E epe wailana, sa ipa e God Otopa?” Iesu sipoamone wanase, “E dima wailana, sa ipa sa!” \v 71 Iesu epe sipoamono etane wane waienase, “Dima baiwa benemasiki gagalowa da baiwantitana. No nuba me moawe God wakadisasano etatana!” \c 23 \s1 Iesu Pailat danawe kotuleide \r (Matiu 27.1-2,11-14; Mak 15.1-5; Ion 18.28-38) \p \v 1 Mo epe wane aupe apana eiau uduudu enane Iesu banlene anton Rom gabemaniwa debama Pailat mampe wimoiena. \v 2 Tauma mo uwaantone Iesu amboitusane waienase, “Apana ema no ewatana me no apanamba banlakadisamode. Ita do apana diamodie wadiase, ‘No mai Rom gabemaniwa mampe takis manewa ituta, dia.’ Tane me meba umanawa wadiase, ‘Ne ipa Keriso, Iuswa warereu.’” \p \v 3 Pailat mo epe waio etene me Iesu waitarasane wanase, “E Iuswa warereu, ba?” Iesu sipoasane wanase, “E ipa sa waiana.” \p \v 4 Tane Pailat pirisi debamau ita apana uduudu sape eneia diamone wanase, “Apana ema mampe mai kadiwa da donsapona kotuwalepi, dia.” \p \v 5 Tane mo kainokaino badowaida Pailat diane waienase, “Me waeuwawa mampe apana uduudu Iudia bedewe wanwanlala banlakadisamodie, me Galili bedewe nolawa ema uwaalene ideita ema wisen.” \s1 Erod Iesu kotusade \p \v 6 Pailat Iesu bolawa umanawa etene me waitaralene wanase, “Me Galili apanawa, ba?” \v 7 Mo Pailat dieieno atenlen Iesu me apa warere Erod mukawa atowe wanwanlala, me Iesu Erod mampe wanaubeno alen, ipawa Erod do Pasowa odawa awa wisene Ierusalem bedewe wandie. \v 8 Erod Galili bedewe wandie Iesu umanawa etene walama daumawa menasana me ibuwaida ewapona. Sa baiwa me tauma Iesu ewene nuawa eudidaleno menasadia Iesu ginasawa da dewasapono me ewapona. \v 9 Erod gagalo uara mampe Iesu waitarasan, tane Iesu mai aiawa da sipoasapona, dia. \v 10 Pirisi debamau ita anaana waeuwalala sape eneia Iesu badowa wawu gagalowa mampe amboitusaie. \v 11 Sape Erod me sorodiawa do Iesu ewadabuasane oiwa waiena. Do wasi baiwa gara eudida mampe benasaieno dialeno tauma Erod Iesu wanaubeno leulene alen Pailat mampe. \v 12 Erod Pailat nata emalawoalala, tane walama sa bedewe mo nuau deasaiena. \s1 Iesu kotusaia bolepia baiwa \r (Matiu 27.15-26; Mak 15.6-15; Ion 18.39–19.16) \p \v 13 Iesu alene Pailat mampe wiseno ewene me pirisi debamau, onionia apanau ita mo mida sape wimoiena uduudu apamono auweieno \v 14 diamone wanase, “E apana ema banlele wilene walanase, ‘Me apana banlakadisamodie.’ E apana ema dewa uara baiwa me amboitusailana, tane e emalawo ne me kadiwa e eweile wailana banusane mai donsapona, dia. \v 15 Deawaa, Erod do mai kadiwa da donsapona, sa baiwa me wanaubeno leulene no mainimbo wisen. E tauma eweilana, me mai kadiwa da dewasapona bowalepi, dia. \v 16-17 Sa baiwa ne sorodiana Iesu tai mampe epapuo ne epo nosepie di alepi.” \v 18 Tauma apana sa eneia uduudu auwene Iesu bolepia baiwa rasantone waienase, “Apana ema nambesae bosaa! Tane Barabas ewo no baimba di nosepie alepi!” \v 19 Barabas diburasaiena, ipawa me Ierusalem bedewe apana banlamone Rom gabemaniwa kadimopona baiwa ita do me apana dea epenbolen. \p \v 20 Tane Pailat menasana Iesu epono di alepona, sa baiwa me osowe apana mampo badowa Iesu baiwa gagalolen. \v 21 Tane mo me gagalowa etadabuasane rasantone waienase, “Me bosaa, me koros osowe bosaa!” \p \v 22 Tauma Pailat osowe diamone wanase, “Ambi, apana ema kadi dainea dewasan? Ne mai kadiwa da donsapona ita me bolepi! Tane ne sorodiana Iesu tai mampe epapuo ne epo nosepie alepi.” \p \v 23 Tane mo ideita aiau debama mampe iririsane waienase, \bd “Iesu koros osowe bosaa!”\bd* Mo rasau debama mampe Pailat nuawa oauarasaiena. \v 24 Sa baiwa Pailat mo iririu etene ita menamona rua dewasane Iesu kotusan bolepia baiwa. \v 25 Tauma me Barabas, mida apana banlakadisamona ita apana epenbolena, eno nosene alen apana waia rua. Tane Iesu apana mampo nanalen mo insaisau rua me mampe dewasapua baiwa. \s1 Iesu koros osowe seui \r (Matiu 27.32-44; Mak 15.21-32; Ion 19.17-27) \p \v 26 Ita tauma sorodia Iesu banlene antoie intasino apana dea ebowa Saimon donsaiena. Me Sairini apanawa ita bola kerakera bedeuwo leidie Ierusalemwa odene wisen. Sorodia Saimon wadanaitue Iesu korosiwa me osowe ituiena awanepie Iesu wawe alepia baiwa. \p \v 27 Tane do apana uaraia Iesu warorosaiena, mo bedeuwo ioto nuaparentoie me baiwa ke waie. \v 28 Iesu mo etamone leulene diamone wanase, “E ioto Ierusalemwaa, mai ne kena wana, tane e eba ita obanla do kela wana! \v 29 Ne epe dialedina, ipawa ando poka walamawa iedia wisepio apana wapuase, ‘Ioto aipoibu ita ioto mai amaamala tauma mo rua, ipawa mo mai ingugurantopu, mai ioto bulala ita amaamala ruau.’ \v 30 \x + \xo 23.30 \xt Gagalo 6.16\x*Walama sawo apana wadi diamopue wapuase, ‘Tewane osombo iane amboianena!’ Ita wadi kerakera diamopue wapuase, ‘Tewane iane wereganena!’” \v 31 Tauma Iesu wane wanase, “Ne ipa ia euwa wasiipa rua, tane mo ne mainawo epe dewantoia ewaewa ambi segalepi e manlawo, ipawa e eba ipa ia tonapa rua?” \p \v 32 Ita do apana nata witakadilala banlamone anton Iesu do bomopua baiwa. \v 33 Mo bola ebowa waia Uwa nepa wimone Iesu witakadilala nata do koros oso seumoiena, dea witapa on deneuwe ita da sen deneuwe. \v 34 Iesu koros osowe seudie wane wanase, \bd “Mako, mo kadiwau inseadabuasaa, ipawa mo mai atentopona insakoau dewasai.”\bd* Tauma sorodia Iesu garawa otaotawa baiwa nitu kopikopiua mampe owantone ewane rua oteiena. \p \v 35 Apana sape enane asontoio Iuswa onioniau apanawa oi mampe wane waienase, “Me apana isiwa inamon, tauma me meba inalepio ewato, naita me God Kerisowa sonabala me epe dewalepia rua!” \v 36 Sorodia do wimone Iesu wasisane esa sigasigaua waneiena napona baiwa \v 37 ita diane waienase, “E Iuswa warereu, ba? Tauma e eba inaitaa!” \p \v 38 Mo kadiwa gagalowa girumantone Iesu onape itune waienase, ‘Me ipa Iuswa warereu!’ \p \v 39 Tane witakadilala dea Iesu tampe seudia me wakadisasane wanase, “E ide Keriso, tauma e eba inaitee ita no do inanea!” \p \v 40 Tauma witakadilala da sowa amboitusane wanase, “E ambi epe waiana, e me nata matangela deawaa bowaitana, tane e ideita mai God sawaitipona, ba? \v 41 No kadiwa dewasatana baiwa tauma malesawa donsaitana, tane apana ema mai kadiwa da dewasapona, di bolepia baiwaleide.” \v 42 Tauma me Iesu diene wanase, \bd “Iesu, e gonaa bedewe odee warereitone ne insanea.”\bd* \v 43 Tane Iesu sipoasane wanase, \bd “Ne ulaipa dieedina, ande e ne nata bubua bolawa eudida bedewe wanta.”\bd* \s1 Iesu bowa gagalowa \r (Matiu 27.45-56; Mak 15.33-41; Ion 19.28-30) \p \v 44-45 Tane enauto omo mai sapa wapona sala uduudu dubalene winena omowa natadea dialen. Ita God duwa pouwe gara seudia sawano siolene waiwa nata winen. \p \v 46 Tane Iesu aiawa debamawa mampe wane wanase, \bd “Mako, ne aleuna e witaawo itudina!”\bd* Me ema epe wane nonaupa ompa ituniene bolen. \p \v 47 Sorodia apanawa debama dima segaleno ewene God ebowa wadaposisane ita wane wanase, \bd “Ulaipa, apana ema ipa dodomanaida, mai kadi da dewasapona bowalepona, di bosaiena!”\bd* \p \v 48 Apana uduudu dima segaleidia ewapua baiwa wimone sape eneia dima segaleno ewane mo amatumbu epane akae wane ene anton. \v 49 \x + \xo 23.49 \xt Luk 8.2,3\x*Tane apana uduudu Iesu atensaiena mo bedeuwo ioto mida Galiliwae me warorosane do wimone nambe enane dewa ema eweie. \s1 Iesu etepa bo nagawa bedewe itui \r (Matiu 27.57-61; Mak 15.42-47; Ion 19.38-42) \p \v 50-52 Rawileidio Iuswa onioniau apanawa sou dea ebowa Iosep, me bolawa ebowa Arimatia Iudia bedewe, tauma Pailat mampe odene alene Iesu etepa wadepie itupidewalepia baiwa waitaralen. Me ipa apana euda dodomana ita do God gonaawa wisepona baiwa onioniawaleidie. Mo Iesu kotusaio bedewe me mai sosowa isiwa Iesu bolepia menamodio waia wauwolepona, dia. \v 53 Me iririwa Pailat etene oasano, tauma me alene Iesu etepa koros osowe seudia wadenaubene gara euda mampe lomalene ita bo nagawa nau bedewe toienawo itun. Sape bauta mai bo da itupona, dia. \v 54 Tane rawi sawo ipa Sabat baiwa teadewasantompaa walamawa ita Sabat walamawaida aitamana uwaalepia baiwaleidio baiwa Iosep tauwadea Iesu etepa wadenauben. \p \v 55 Ioto mida Galiliwae Iesu do wimoiena Iosep warorosane antone eweio Iesu etepa bo nagawa bedewe ituiena. \v 56 \x + \xo 23.56 \xt Ekisod 20.10\x*Ita mo leuntone antone duwo ia asiwa bonabonaua ita esa bonawa euda Iesu etepa osowe weisapue antopua baiwa imaasaiena. Tane imonemba Sabat walamawe mo bubuanton, mo anaanau wadia rua. \c 24 \s1 Iesu bo bedewe enediwisidede \r (Matiu 28.1-10; Mak 16.1-8; Ion 20.1-10) \p \v 1 Tane Sande walama pumpu ioto ia asiwa bonabonaua imaala otene bo nagawa mampe anton. \v 2 Mo bo ituiena mampentone seu bo nagawa enenbodena rialene winedia eweiena. \v 3 Ita mo bo nagawa bedewe odane antone tane Tatamba Iesu etepa mai sape ewapona, dia. \v 4 Mo epe ewane memesantone insakoantoio apana nata gara sapusapua kibokiboraua tautaula tauwadea os segantone mo tampo eneie. \v 5 Ioto ema saidantone duneidantoio apana nata sa mo diamone waienase, \bd “E dima baiwa mida inawaa wandia apana bolala bedeuwo banusailana?\bd* \v 6 \x + \xo 24.6 \xt Matiu 16.21; 17.22,23; 20.18,19; Mak 8.31; 9.31; 10.33,34; Luk 9.22; 18.31-33\x*\bd Me mape dia, me enenwisen!\bd* Me e do Galili bedewe wainilano ambi dialena insena. Me e diaimaalene wanase, \v 7 ‘Apana Otopa ideita nanantopue kadi apana witaposapuo ita koros osowe bosapu, tane walama natadeawo me bo bedewe enepiwisepi.’” \p \v 8 Tauma ioto Iesu aiawa insene \v 9 bo nagawa ene leuntone antone dewa uduudu umanawa Iesu wawe alala 11 ita apana isiwa do benemamoiena. \v 10 Ioto mida aposel benemamoiena ipa Meri Magdalin, Ioanna ita Iems inawa Meri, tane ioto isiwa do. \v 11 Iesu wawe alala ioto etaeta oauaramone baiwa mai sumanaibuntopona. \v 12 Tane Pita enenwisene weuwane bo nagawa bedewe alen. Ita sape wirorolene gara kepau mampe Iesu etepa lomantoiena os winamoio ewamone ita me leulene aleidie dima segalena baiwa insakoaleidie. \s1 Iesu wawe alala nata mampo sabamoleide \r (Mak 16.12-13) \p \v 13 Walamaipa deawaawo Iesu wawe alala nata Ierusalem ene bola Emausiwa antoie, tane bola sa ipa omo natadea awa rua. \v 14 Tane mo nata dewa uduudu Ierusalem bedewe segalena gagalowantoie antoie. \v 15 Ita mo dima segalena gagalowantoie insaisawantoio Iesu me meba tampoido wisene ita mo do antoie. \v 16 Mo me eweiena tane emau God bodeno Iesu mai ewape atensapona, dia. \v 17 Ita Iesu mo waitaramone wanase, “E dima gagalowaitile aitilana?” Me epe waitaraleidio mo nambu nuapare do dainantone eneiena. \v 18 Mo sape eneie sowa dea Kileopas Iesu diene wanase, “Apana uduudu oda awa Ierusalem bedewe wimoiena dima no gagalowantitana walama emawo segalena atentoiena, tane ware dea e os ambi mai ateitapona?” \p \v 19 Iesu dima Kileopas wana sipoasane wanase, “E dewa dainea umanawa wailana?” Tane mo sipoasane waienase, “No Nasaret Iesuwa umanawa waitana, me ipa peroweta, God ita apana emauwo me aiawa ita ginasawa do mukamukaua nolaleidie. \v 20-21 Tane no insaisamba badowa me bedewe itute wainite inseitana me ipa sa mida God wanaubeno wisen Israel apanawa saumopie emalawoa apana mampo inamopi! Tane no pirisimba debamau ita onioniamba apanawa Iesu nanantoiena kotusapue bosapua baiwa ita koros osowe bosaiena. Ita me koros osowe bosaieno aupe no nuapare do wainitano tauma walama natadea dianton. \p \v 22 Tane do ande tadinaida ipa epe segalen: No bedembo sosomba isiwa iwoa anton bo nagawa bedewe, \v 23 tane Iesu etepa mai ewapona, dia. Tane leuntone wimone no dianene waienase, ‘No ensel auwen rua ewamotana ita mo no dianene waienase, \bd ‘Iesu bo bedewe inalene enenwisen.”\bd* \v 24 No ioto dima donsaiena umanawa dianeieno etate no sosomba isiwa bo nagawa bedewe antone ioto dima dianeiena rua donsaiena, tane Iesuida mai ibuwa ewapona, dia.” \p \v 25 Mo dima segalena umanawa Iesu dieieno etene me diamone wanase, “Sosona, e insaisala ipa koakoa ita do nuala potawa! E dima peroweta waiena mai inseipe sumanaiwaitipona! \v 26 Ne ema epe dialedina, ipawa peroweta bukau bedewe girumalena wadia \bd Keriso no Inawamba wisepie me ideita God insaisawa rua pokaida etepie tauma me sapawaida ita mukawa bedewe odepie waimpa.”\bd* \p \v 27 Tauma Iesu me meba umanawa Moses bukawa, peroweta bukau ita do buka kakaibu uduudu bedeuwo girumantoiena ipawaida sabamosane waeuwadewasamon. \v 28 Mo bola naepe antoiawo tampe wimone Iesu dewasana ewaewawa abo aidaleipona rua. \v 29 Tane mo Iesu wanaitue waienase, \bd “Mai ene aitaa, dia! Winea, no do wankasantata, aitamana rawilene tadina baiwaleide!”\bd* Ita Iesu mo aiau ruawalene mampo aleno do dua odane anton. \v 30 Tane mo sape wimone me aisidene waine nana napua baiwantoio me bured wadene God auwasane ita ampuialene wanamodio, \v 31 tauma mo emau lotone ewane atensaiena me mida. Walama kerauda os mo emauwoido eweio lawosaleno ewanasudeiena. \v 32 Mo eweio lawosaleno aupe muba wane waienase, “Intasino me no gagalonedie buka kakaibu bedeuwo me meba umanawa girumantoiena waeuwadewasanedio no nuamba enidasano dauwa etatana!” \v 33 Mo epe insene waie tauwadea enanawimone leuntone anton Ierusalemwa. Sape mo wawe alala 11 ita isiwa do auwene waimoio dommone \v 34 diamone waienase, \bd “Ulaipa, Tatamba bo bedewe enenwisen ita Saimon mampe sabamoleno ibuwaida ewen!”\bd* \v 35 Tane dima into segalena ita ambi Iesu bured andipundedio atensaiena umanawa sosou wadewasamoieno eteiena. \s1 Iesu wawe alala uduudu mampo sabamoleide \r (Matiu 28.16-20; Mak 16.14-18; Ion 20.19-23; Aposel 1.6-8) \p \v 36 Wawe alala nata Emausiwae wimone dima segaleno eweiena gagalowa sosou benemamoio Iesu mo sawanauwo segalene enene diamone wanase, \bd “Euda e manlawo winepi!”\bd* \p \v 37 Tane wawe alala me ewane memesantone saidantone inseienase, “No nitu da eweitana.” \v 38 Tane Iesu mo diamone wanase, \bd “Dima baiwa e inguguraitile ita insaisala ragaragaleidio insakoaitilana?\bd* \v 39 \bd Witana ita wana pirawa ewamona, neida ipa ema sawanalawo enedina! Ne ibunaida wadaetasane etane ateineana, ipawa nitu da mai etepa wineipona e tauma ne etenaida do ewaneilana rua.”\bd* \p \v 40 Me epe wane witapa ita wawa euwamon. \v 41 Mo me ibuwa ewane memesantoie do nuaeu nopemono tane mai sumanaiidantopona, dia. Iesu mo insakoau ewedie waitaramone wanase, “Nana da manlawo winede, ba dia?” \v 42-43 Mo bouri nula waiwa waneieno wadene emauwo nan. \p \v 44 Tane me diamone wanase, “Ne e do wainite dewa uduudu tauma segantoio eweilana umanau diadewasalene wanase, ‘Uduudu dima Moses anaanawa, peroweta ita Sam bukau bedeuwo ne umanana girumalena ideita segantopu.’” \v 45 Tauma mo insaisau wadenaubeno dima buka kakaiwa bedewe girumalena ipawaida atenton. \v 46 Ita me diamone wanase, “Buka kakaiwa bedewe ema epe girumalena winede: Keriso ideita poka etepi, tane walama natadeawo me bo bedewe enepiwisepi. \v 47 Ita me ebowa mampe insaisa leuleusawa ita kadi insadabua gagalowa uwa daitada apanawa bedeuwo amonantopu, tane Ierusalem bedewe bauta uwaalepi. \v 48 \bd Ita e dewa ema uduudu emalawoido segantoio ewamoile ateitilana benemawaitane aitana.\bd* \p \v 49 \x + \xo 24.49 \xt Aposel 1.4\x*\bd Tane Aleu kakaiwa Mamana sauawalena ne wapaaubepa e manlawo, tane e ideita Ierusalem bedewe wanlempo muka sa uboa e osolawo iepio wadana!”\bd* \s1 Iesu uboo odene alena gagalowa \r (Mak 16.19-20; Aposel 1.9-11) \p \v 50 \x + \xo 24.50 \xt Aposel 1.9-11\x*Iesu epe wano dialeno aupe me wawe alala Ierusalemwae banlamone nosene bola Betani mampentone me witapa wadenposie sau osouwo itun. \v 51 Me sau mo osouwo itudie emone wadenposie odene alen uboo. \v 52-53 Tane mo Iesu raupari bedewe wadaposisane ionosaiena ita nuaeu debamaia do leuntone anton Ierusalemwa. Sape mo kainokaino God duwa bedewe antoie God ebowa wadaposisaie waimoie.