\id 1PE - Siona NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 1 SAN PEDRO \toc1 San Pedrobi Ru'ru ba'i cocare toyani jo'cabi \toc2 1 Pedro \toc3 1 Pe \mt1 SAN PEDROBI \mt2 Ru'ru ba'i cocare toyani jo'cabi \c 1 \s1 Saludo \p \v 1 Yë'ë, Pedro hue'eguë, Jesucristore ta'yejeiye yo'o cuencuesi'quëbi mësacua si'acua Riusu bainreba tinruanna saoni senjosi'cuana toyani, utire saoyë yë'ë. Mësacua Riusu huë'e jobona ti'anja'cuata'an, mësacua yua rëño ñësebë se'ga ën yijare ba'ijën, Ponto, Galacia, Capadocia, Asia, Bitinia, ja'an yijañare ba'ijën, Riusure yo'o conjën ba'icua'ë. \v 2 Taita Riusubi mësacuare cuencueni, baguë bainrebare re'huani, baguë Espíritute insini, baguë yëyete yo'o güesebi. Ja'nca yo'o güeseguëna, Jesuscristo cayete achani, Jaë'ë cani, baguë bain ruën'ë mësacua. Baguë yua mësacua gu'a jucha ro'ire junni, baguë ziere jañuni tonni, mësacua recoyote mame tënoni, mësacuare tëani baguë sëani, baguë bain ruën'ë mësacua. Ja'nca ruinsi'cua sëani, Riusubi mësacuani ai ta'yejeiye re'oye conni cuirani, mësacuani ai bojo recoyo bacua ba'i güeseja'guë, cayë yë'ë. \s1 Una vida de esperanza \p \v 3 Yureca, mai Ja'quë Riusu, mai Ëjaguë Jesucristo Taita, ja'anguëbi ai ta'yejeiyereba Ëjaguëre sëani, ai ba'iye ai bojo coca cajën bañuni. Riusubi maini ai oire baguë, baguë bainrebare maire re'huani, mame recoyo bacuare re'huani baji. Jesucristobi mai ro'ina junni tonni go'ya raisi'quë sëani, maire baguë naconi si'arën ba'ija'cuare re'huani baji. \v 4 Baguë naconi si'arën ba'ija'yete cato, ai re'oyereba ba'ija'cua'ë mai. Baguë yua mai ba'ija'rute re'huacaisi'quëbi mai ti'anja'ñete ëjoguëna, gare gu'aye beoye ba'i re'oto'ë. Gare ñu'ñujeiñe beoye ba'i re'oto'ë. Gu'a re'oto'ru gare ruiñe beoye ba'ija'guë'bi. \v 5 Mësacua yua Jesucristoni si'a recoyo ro'tani ba'icua sëani, Riusubi ai ta'yejeiye yo'oguë, mësacua ti'anja'ñete re'oye re'huaguë, ën yija ñu'ñujeirën tëca gare ënseye beoye mësacuani baguë re'huacaisi jobona ti'an güeseja'guë'bi. Ja'anrën ti'anguëna, mësacua ta'yejeiye ba'ija'yete te'e ruiñe ëñoni ti'an güeseja'guë'bi. \p \v 6 Ja'an ba'ija'yete bojo hua'na ro'tajën ba'icuata'an, rëño ñësebë se'ga ën yijare ba'ijën, yequërë ai ja'siye ai yo'ojën ba'icuama'iñe. \v 7 Ai yo'ojën ba'ijënna, Riusubi mësacua recoyo ro'tayete masiguë, quë'rë jëja recoyo ba hua'nare mësacuare re'huani baji. Zoa curi ëoyete ro'tani ye'yejë'ën. Ai re'oye ba'i curire rutaye yëtoca, ba zoa curi gatare ai ja'suye ëoye bayë. Riusu'ga mësacua recoyo ro'tayete ëñani, zoa curi ai ro'iye'ru quë'rë ai re'oye ba'iyë mësacua, caji. Ja'nca sëani, mësacuabi ai ja'siye ai yo'ojënna, mësacuare quë'rë jëja recoyo ro'tajën bojocuare mësacuare re'huani baji. Ja'nca re'huani baguë, Jesucristo ëñojei umuguse ti'anguëna, mësacua ta'yejeiye ba'iyete bojoguë, si'aruanna quëani achoja'guë'bi: Yë'ë re'o bainrebare ëñani, yë'ë naconi te'e bojojën ba'ijë'ën, cani achoja'ye ba'iji. \p \v 8 Mësacua yua Jesucristoni gare ëñamajën ba'isi'cuata'an, baguëni ai bojojën, ai yëreba yëyë. Baguëni yure ëñama'icua'ga ba'ijën, baguëni si'a recoyo ro'tajën ba'iyë. Ja'nca ba'icuabi mësacuabi ai ëama'iñereba recoyo bojoreba bojojën ba'icua'ë. Mai gare ro'tama'iñe tëca quë'rë ai recoyo bojo hua'na ruinsi'cua ba'iyë mësacua. \v 9 Riusubi mësacua recoyo ro'tayete ëñani, mësacuani ai bojoguë tëani baja'guë'bi. Ja'an ba'ija'yete ro'tajën, ai bojoreba bojo recoyo ba'iyë mësacua. \p \v 10 Riusubi ru'rureba mësacuare tëani baja'yete cani acho bi'raguë, baguë coca quëacuani choa ma'carë quëabi. Quëaguëna, bacuabi ja'an tëani baja'yete quë'rë re'oye masiye yëjën, Queaca'ne bacua gu'a juchare ro tënoni senjoñe ro'taguë'ne cajën baë'ë. \v 11 Riusu Espíritubi bacuani masi güeseguëna, Riusu cuencueni raoja'guëreba ba'iyete ro'tajën, baguë junni tonja'ñe, baguë ta'yejeiye go'ya raija'yete ro'tajën, Ba Cristo raija'guë, queaca'ne ba'ija'guëguë'ne, ro'tajën baë'ë bacua. \v 12 Ja'nca ro'tajën ba'ijënna, Riusubi bacuani, ru'rureba ba'isi'cuani ñaca masi güesebi. Mësacuabi Cristo raija'yete quëani achojënna, mësacuare baguë bainre re'huaye se'gare ro'tama'iji. Yë'ë bain yo'je ba'ija'cua bacuare re'huaja'ye, ja'anre'ga yo'oye ro'taguë ti'anja'guë'bi quëabi. Mësacua yureña ba'icuare quëabi Riusu. Ja'nca quëani jo'casi'quëbi yureña baguë bainre cuencueni, baguë Espíritute insini, mësacuani ai bojo güese cocare quëani achocuare bacuare re'huani raobi. Yë'ë cuencueni raoja'guëte re'huani, mësacuani tëani bajë'ën caguë, mësacuana raobi Riusu. Ja'nca ai ta'yejeiye bojo güese cocare maini cani jo'caguëna, baguëre guënamë re'oto yo'o con hua'na'ga, Ja'an bojoja'yete quë'rë re'oye masija'ma cajën ba'iyë. \s1 Dios nos llama a una vida santa \p \v 13 Baguë tëani ba cocare mësacuani quëani achosi'quë sëani, ja'an se'gare ro'tajën, mësacua ëñare bajën, Riusu yëye'ru tin yo'oye beoye gare ba'ijë'ën. Jesucristo yua ti'anja'ñeta'an ba'iguëna, Riusubi baguë re'o bainrebare mësacuare caraye beoye re'huani, baguë ba'i jobona ti'an güeseja'guë'bi. Ja'an ba'ija'yete si'a recoyo ro'tajën, gare jo'caye beoye ëñajën ëjojën ba'ijë'ën. \v 14 Ja'nca ba'ijën, baguë cocare yureña te'e ruiñe achajën, zin hua'na Jaë'ë cajën yo'oye'ru yo'ojën, mësacua ja'anrë gu'aye yo'ojën ba'ise'e, ja'anre gare se'e yo'oye beoye ba'ijë'ën. Riusuni gare huesëjën ba'isi'cua sëani, ja'nca yo'ojën ba'nhuë mësacua. \v 15 Ja'nca yo'oye beoye ba'ijën, baguë choise'ere ro'tajë'ën. Gu'a jucha gare yo'oye beoye ba'iguëbi mësacuare cuencueni choiguëna, mësacua'ga Riusu cuencuesi'cua ba'ijën, gare gu'a jucha yo'oye beoye ba'ijë'ën. Si'a mësacua ba'i umuguseña baguë yëye se'gare yo'ojën ba'ijë'ën. \v 16 Baguë coca toyani jo'case'ere ro'tani masijë'ën: “Yë'ë yua jucha beoguë sëani, mësacua'ga gare jucha beo hua'na ba'ijë'ën” toyani jo'case'e ba'iji. \p \v 17 Mësacua yua baguë bain ba'icuabi baguëni ujajën, “Yë'ë Taita” cajën, baguë bënni senjoja'ñete ro'tajën ba'ijë'ën. Mësacuabi gu'aye yo'otoca, Riusubi bënni senjoji. Si'a bainre te'e ëñaguëbi mësacua gu'a juchare sehuoye senni achaja'guë'bi. Ga bainguë yo'oguë ba'ise'ere ëñani, baguëte ro'ija'yete te'e ruiñe caji. Ja'nca sëani, mësacua yo'ojën ba'iyete te'e ruiñe ëñare bajën, Riusu yëye se'gare te'e ruiñe yo'ojën, baguëni re'oye ro'tajën ba'ijë'ën, mësacua yua baguë re'oto ti'anja'ñete ëjojën ba'i umuguseña. \v 18 Riusubi mësacuare tëani, baguë bainre re'huase'ere te'e ruiñe ro'tajën ba'ijë'ën. Mësacua ira bain ba'isi'cua ro ro'tajën ye'yese'e'ru ro ro'tajën gu'aye yo'ojënna, Riusubi ai yo'oguë, mësacuare tëani babi. Ja'an curi carajeiye naconi ro'ima'iguë, ai yo'obi. \v 19 Baguë Cristo zie jañuni tonse'ebi tëani, maire re'huani baji. Mai ira bain ba'isi'cuabi re'o jo'ya hua'guë si'si beoguëte inni, bacua gu'a jucha ro'ire insijënna, Riusu'ga mai gu'a jucha ro'ire Cristo ziere jañuni ton güesebi. Baguë ai yo'oguë tëani bayete ro'tato, maibi cuencueye gare porema'iñë. \v 20 Riusu ën re'oto re'huani jo'casirën quë'rë ja'anrë Cristote cuencueni raoye jo'case'e baji'i. Ja'nca ba'iguëbi yureña se'ga Cristo raiyete mësacuani masi güesebi. Ën yija carajeirën yureca ti'an bi'raguëna, mësacuani yua quëabi, mësacua si'a recoyo ro'taye poreyete. \v 21 Quëaguëna, mësacuabi Jesucristore masijën, Riusuni si'a recoyo ro'tani ba'iyë. Jesucristobi junni tonguëna, Riusubi baguëni go'ya rai güesebi. Ja'nca go'ya raisi'quëbi se'e guënamë re'otona go'ini gare carajeiye beoye si'arën ta'yejeiye ba'iye huajëguë ba'iji. Ba'iguëna, mësacua'ga baguëni si'a recoyo ro'tajën, baguë naconi carajeiye beoye ba'ija'yete ai masireba masijën, ja'anre ëñajën ëjojën ba'iyë mësacua. \p \v 22 Mësacuabi baguë te'e ruiñe ba'i cocare achani yo'ocuare sëani, Riusubi mësacua recoyore mame tënoni re'huabi. Ja'nca mame re'huasi'cuabi Riusu bainreba si'acuani ai bojojën conjën ba'iyë. Ja'nca conjën ba'icuabi bacuani quë'rë ai ba'iye te'e ruiñe recoyo ai yëreba yëye ro'tajën ba'ijë'ën. \v 23 Ja'nca ro'tajën ba'ijën, mësacua mame recoyo tënoni re'huase'ere te'e ruiñe ro'tajën ba'ijë'ën. Gare carajeiye beoye ba'icua re'huasi'cua ba'iyë mësacua. Baguë naconi si'arën ba'icuare mësacuare re'huani baji baguë. Baguë cocarebare mësacuani quëani achoguëna, mësacuabi si'a recoyo ro'tahuë. Ja'nca ro'tacuabi gare carajeiye beoye si'arën ba'ija'cua'ë. Baguë ta'yejeiye ba'i coca'ga gare carajeiye beoye ba'iji. \v 24 Ën coca cani jo'case'ere ro'tajë'ën: \q1 Si'a ën yija bainbi, Ai ta'yejeiye ba'icua ruñu cajën ba'icuata'an, te'e jëana carajeija'cua se'ga ba'iyë. \q1 Jo'ya coro sahua carajeiye'ru ba'iyë. \q1 Re'o corobi jorini, ja'anse'e ënsë güeanni junni reaji. \q1 Ba sahua'ga ja'anse'e carajeiji. \q1 Bain hua'na'ga güina'ru ba'iye carajeiyë. \q1 \v 25 Carajeicuata'an, Riusu te'e ruiñe ba'i cocare ro'tato, quë'rë ta'yejeiye ba'iji. \q1 Gare carajeiye beoye ba'iji, cani jo'case'e ba'iji. \p Ja'an cocare ëñato, Riusu bainrebare tëani baja'guë'bi caji. Ja'ansi cocarebare mësacuana quëani acho güesebi Riusu. \c 2 \p \v 1 Riusubi mësacuare ja'nca tëani baguëna, yequëcuani gu'aye yo'oye gare jo'cani se'e yo'oma'ijë'ën. Mësacuabi yequëcuani gare coquemajën ba'ijë'ën. Yequëcua ba'iyete ëa achaye beoye ba'ijë'ën. Mësacua'ru quë'rë re'oye ba'iye ëñotoca, bacuare bëinma'ijë'ën. \v 2 Ja'nca bëinma'icuabi Riusu yëyete si'a jëja ye'yejën ba'ijë'ën. Baguë yo'ore caguëna, ya'jaye beoye si'a jëja yo'ojën, Cristoni quë'rë si'a jëja recoyo ro'tajën ba'ijë'ën. Baguë bain quë'rë re'o bain ruñu cajën, baguë cocarebare masiyereba masiye ye'yejën ba'ijë'ën, zin hua'guë chuchu ëaye'ru. \v 3 Cristobi mësacuani recoyo ai re'oye huano güeseguëna, ja'nca yo'ojën ba'ijë'ën. \s1 Cristo, la piedra viva \p \v 4-5 Ja'nca ba'ijën, Cristo naconi recoyo te'e zi'inni ba'ijë'ën. Baguë yëye'ru mësacuani recoyo huajë hua'na ba'i güeseji. Baguë ba'iye'ru jëja recoyo bacua runni ba'ijë'ën. Baguë ba'iyete ye'yeni ja'nrëbi yequëcuani Cristo yëyete masi güeseni, baguë ba'iye'ru ba'iye ye'yojë'ën. Baguë yo'ore conjën baguëni ujajën, baguë yua ai ta'yejeiye ba'iguëre sëani, baguëre re'oye ëñajën baguë ta'yejeiye ba'iyete yequëcuani masi güeseni, Mësacua yua baguëni recoyo te'e zi'inni ba'ijën, sa'ñeña recoyo zi'inni, baguëni ai bojojën ba'ijë'ën. Cristobi maire ja'nca re'huani baye yëguëreta'an, yequëcuabi baguëte gu'a güeni jo'cajën, Riusubi baguëre raomaji'i cajën ba'iyë. Ja'nca cajën ba'icuata'an, Riusubi baguëte te'e ruiñe cuencueni, maina raoguë, baguëte cabi: Yë'ë ta'yejeiyereba ba'iguëte ai yëreba yëguë, baguëte mësacuana saohuë yë'ë, cabi Riusu. \v 6 Baguë cocare ja'nca cani jo'case'e ba'iji: \q1 Yureca yë'ë bain judío jubë ba'icuare mame re'huani baza caji. \q1 Yë'ë ta'yejeiyereba ba'iguëte, yë'ë ai yësi'quëre cuencueni, bacua Ëjaguëre re'huahuë yë'ë caji. \q1 Re'huani jo'caguëna, baguëni si'a recoyo ro'tacua, ja'ancuabi yë'ë bënni senjoja'ñete jëani, yë'ë bainreba ba'ijën, gare carajeiye beoye ba'ija'cua'ë, cani jo'case'e ba'iji. \m \v 7 Ja'nca sëani, mësacua yua baguëni si'a recoyo ro'tajën, mësacua ta'yejeiyereba Ëjaguë ai yësi'quëni bajën bojoyë. Yequëcuabi baguëni recoyo ro'taye gu'a güejënna, Riusubi bacuare ro'taguë, ñaca toyani jo'ca güesebi: \q1 Judío bain ëjacua Riusu bainre ye'yojën ba'icuabi Riusu cuencueni raoja'guëre gu'a güeni jo'caja'cuata'an, Riusubi baguë bain quë'rë ta'yejeiye Ëjaguëre re'huaja'guë'bi, toyani jo'case'e ba'iji. \m \v 8 Yequëru'ga ñaca quëani achoji: \q1 Riusu cuencuesi Ëjaguëre ëñani, baguëre güejën jo'caja'cua'ë. \q1 Ja'nca jo'cajënna, Riusubi baguë bain ba'iye bacuare ënseja'guë'bi, cani jo'case'e ba'iji. \m Bacua cuencuese'e'ru yo'ojën, Riusu cocare ro achajën cue'yocuare sëani, Riusubi baguë yo'oja'ye cuencuese'e'ru baguë bain ba'iye bacuare ënseji. \p \v 9 Bacuare ënseye'ru mësacuare gare ënsema'iji Riusu. Baguë bainreba ai yësi'cuare mësacuare cuencueni re'huabi. Gu'aye yo'oye ba'icuare re'huamaji'i. Baguë yëye'ru yo'ojën ba'icuare re'huani baji. Baguë bain recoyo tënosi'cua ba'ijën, baguë naconi ta'yejeiye ba'icua te'e ba'ijën, baguë ujayete cuencuesi'cua ba'iyë. Ja'nca ba'icuabi baguë ta'yejeiye yo'ore, mame recoyo re'huase'ere, ja'are quëani achoye bayë mësacua. Mësacua yua zijei re'otore ro ro'tajën, rënni ganojën, gu'aye yo'ojënna, baguë mia re'otona mësacuani ti'an güesebi Riusu. Ti'an güeseni, baguë bënni senjoja'ñete jëajënna, baguë bainrebare re'huani, baguë naconi carajeiye beoye ba'i güesebi Riusu. Ja'anre quëani achoye bayë mësacua. \v 10 Mësacua ja'anrë ba'ise'ere cato, gu'a bain se'ga ba'ijën, güejën senjosi'cua ba'ijën ba'nhuë. Ba'isi'cuareta'an, yuara Riusu bainreba re'huasi'cua ba'iyë. Mësacua ja'anrë ba'ise'ere cato, bainbi mësacuani oire baye beoye ba'isi'cuata'an, yureca Riusubi mësacuani oire baguë conji. \s1 Vivan para servir a Dios \p \v 11 Yureca, yë'ë bain ai yësi'cua, mësacuani si'a jëja yihuoguë quëayë yë'ë. Mësacua yua Riusu bainrebabi ën yijare rëño ñësebë se'ga ba'ijën, ro ën yija bain ëa ëñajën yo'oye'ru gare gu'aye yo'oye beoye ba'ijë'ën. Zupai huatibi jo'caye beoye ja'anna choiguë, Riusu bain ba'iye ënseza caguë, si'a gu'ayete mësacuani ro'ta güeseye yëji. \v 12 Ja'nca yëguëna, Riusuni huesëcuabi mësacuare ëñajënna, yequëcuani jo'caye beoye re'oye yo'ojën ba'ijë'ën. Ja'nca yo'ojën ba'ijënna, gu'a bainbi mësacua re'oye yo'ojën ba'iyete ëñani, mësacuani gu'aye catoca, yequërë mame recoyo re'hua güeseni, Riusu ëñojei umuguse ti'anguëna, Riusu ta'yejeiye ba'iyete bojojën, yequërë re'oye cani achojën ba'ima'iñe. \p \v 13 Mësacua yureca mai Ëjaguëni yo'o conjën, re'oye yo'ocua ba'ijën, bain ëjacua si'acuani Jaë'ë cajën, bacua cayete te'e ruiñe achani yo'ojën ba'ijë'ën. Bain ta'yejeiyereba ëjaguëbi guanseguëna, \v 14 baguë yo'je cuencuesi ëjacua'ga guansejënna, mësacua te'e ruiñe achani, bacua cayete re'oye yo'ojën ba'ijë'ën. Baguë yo'je ëjacuare cuencueguë, Gu'aye yo'ocuani bënni senjojën, re'oye yo'ocuare re'oye cajën ba'ijë'ën caguë cuencueji baguë. \v 15 Ja'nca cuencuesi'cuani achani, te'e ruiñe yo'ojën ba'ijë'ën. Ja'nca yo'ojën, Riusu yëye'ru yo'ojënna, yequëcuabi gu'aye yo'ojën, mësacua ba'iyete ro gu'aye caye yëtoca, mësacua gu'ayete ro'tani caye gare porema'iñë bacua. \p \v 16 Ja'nca re'oye yo'ojën, bojojën ba'ijën, Riusu etojeisi'cua sëani, mësacua yëye se'ga yo'ojën ba'ijë'ën. Ja'nca ba'icuabi bainni coqueye beoye gare gu'aye yo'omajën ba'ijë'ën. Riusu yëye se'gare yo'ojën, baguë yo'ore re'oye yo'o conjën ba'ijë'ën. \v 17 Si'a bainre re'oye ëñajën bojojën ba'ijë'ën. Riusu bainreba naconi recoyo te'e zi'inni ba'ijën, bacuani ai yëjën ba'ijë'ën. Riusuni si'a recoyo gugurini rëinjën, re'oye ëñajën ba'ijë'ën. Bain ta'yejeiye ëjaguëre'ga re'oye ëñajën bojojën ba'ijë'ën. \s1 El ejemplo del sufrimiento de Cristo \p \v 18 Mësacuabi yequëcuani bacua huë'e yo'o conjën ba'ijën, mësacua ëjacuabi yo'o guansejënna, re'oye achajën, re'oyereba yo'ojën ba'ijë'ën. Re'o bain ëjacua se'gare re'oye contoca, gu'aji. Gu'a ëjacua, mësacuani ai je'o bajën guansecua, ja'ancuare'ga re'oye yo'o conjën ba'ijë'ën. \v 19 Gu'aye yo'ocuabi mësacua re'oye yo'ocuani ai ja'siye huaijën ba'icuata'an, Riusu ëñañete ro'tajën ba'ijë'ën. Mësacua ai yo'oyete masiguëbi mësacuani ai re'oye ëñaji. \v 20 Mësacua ëjaguëbi mësacua gu'aye yo'ose'e ro'ire huaitoca, Riusubi mësacuare bojoma'iji. Mësacua ëjaguëbi mësacua re'oye yo'ocuani huaitoca, mësacuabi jëja bajën huai güesejën ba'itoca, Riusubi mësacuare ai ba'iye ai bojoji. \v 21 Riusu cuencuese'ere ro'tajë'ën. Yequëcuabi mësacua re'oye yo'ocuani je'o bajënna, mësacua ai ja'siye ai yo'oye cuencuesi'cua'ë. Cristobi mësacua ro'ire ai ja'siye ai yo'oguë ba'isi'quë sëani, baguë ai yo'oguë ba'ise'ere ro'tani, jëja bajën, ai ja'siye ai yo'ojën ba'ijë'ën. \v 22 Mai Ëjaguëbi gare gu'aye yo'oye beoguë'bi baji'i. Gare coqueye beoye ba'iguëbi baji'i. \v 23 Yequëcuabi baguëte ai gu'aye cacuareta'an, baguëbi go'iye gu'aye camaji'i. Yequëcuabi baguëni si'nsecuareta'an, baguëbi si'nsejei cocare caye beoye baji'i. Ja'nca yo'oma'iguëbi Taita Riusuni si'a recoyo ro'taguë, Taita Riusu yëye se'gare yo'oye ro'tabi. Riusu se'gabi bainni bënni senjoñe masiguëbi yë'ëre'ga re'oye coñe poreji caguë baji'i Cristo. \v 24 Baguë yo'oguë ba'ise'ere cato, mai gu'a jucha ro'ire crusu sa'cahuëna huani senjo güesebi. Yë'ë se'gabi bain bënni senjoja'ñe ro'ire si'nse güeseguë ba'ija'guë'ë yë'ë caguë, gu'a bainguë ju'iñe'ru junni tonbi baguë. Ja'nca junni tonguëna, maibi yureca gu'a jucha yo'oye gare jo'cani, Riusu yëye'ru re'oye yo'ojën ba'icua ruiñe poreyë. Baguë ai ja'siye ai yo'osi'quëre sëani, si'a recoyo ro'tajën, mame recoyo re'huasi'cua ba'ijë'ën. Riusubi mësacuani gare bënni senjoñe beoye ba'ija'guë'bi. \v 25 Mësacuabi ja'anrë yo'ojën ba'ise'ere ro'tato, mësacuabi Riusu yëyete yo'omajën, baguëte ro jo'cani senjojën ba'nhuë. Oveja zin cue'yoni oveja jubëte jo'cani senjoñe'ru yo'ojën ba'nhuë mësacua. Ja'nca yo'ojën ba'isi'cuata'an, yureca mësacua gu'a jucha yo'ojën ba'ise'ere gare jo'cani, Cristona bonëni, baguëni recoyo te'e zi'inni ba'iyë. Zi'inni ba'ijënna, baguëbi mësacua recoyo ba'iyete cuirani, jo'ya ëjaguë cuiraye'ru cuirani conreba conguë ba'iji mësacuare. \c 3 \s1 Cómo deben vivir los casados \p \v 1-2 Yureca, mësacua romi hua'na, mësacua ënjëbi guanseguëna, te'e ruiñe achani Jaë'ë cajën, re'oye yo'ojën ba'ijë'ën. Ja'nca yo'otoca, baguë yua Cristoni recoyo ro'taza cama'iguë ba'itoca, bago re'oye yo'ogo, Cristoni si'a recoyo yo'o congo ba'igona, baguë yequërë bago re'oye ba'iyete ëñani, Cristoni si'a recoyo ro'taza cama'iguë. Baguëni Cristo cocare cama'igo ba'igoreta'an, bago ujayete, bago Riusuni recoyo bojoyete ëñani, bago gu'aye yo'oma'iñete masini, baguë'ga yequërë Cristoni si'a recoyo ro'tani ba'ima'iguë. \v 3 Mësacua romi hua'na ja'nca yo'ojën ba'icua sëani, Re'o hua'go'ru ëñoza cajën, ro ëmëje'en se'ga re'oye re'huaye ro'tama'ijë'ën. Rañabare re'oye ye'ani re'oye gueoñe, zoa curi go'sijei ma'carëanre reoye, re'o mare ñeoni ñeñe, ai ro'i cañare ju'iye, ja'anbi re'o hua'na ëñoñe ro'tama'ijë'ën, besa carajeija'ye sëani. \v 4 Re'o hua'na ëñoñe yënica, re'o recoyo ba'i hua'na re'huani, Riusu yëye se'gare re'oye yo'ojën ba'ijë'ën. Ja'nca yo'ojën ba'itoca, Riusubi mësacuani ai re'oye ëñani, mësacuani ai bojoguë caji: Ëmëje'en se'ga go'sijeiye ba'igo'ru quë'rë ai ba'iye ai re'o hua'go ba'iyë më'ë, caji. \v 5 Mai ira romi hua'na Riusuni Jaë'ë cajën ba'isi'cua'ga ja'nca yo'ojën bateña. Ai re'o recoyo re'huasi'cuabi bacua ënjëni re'oye ëñajën, baguë guansese'ere achani te'e ruiñe yo'ojën bateña. \v 6 Mai ira baingo ba'isi'co Sara hue'ego ba'isi'cobi ja'nca yo'ogoña. Bago ënjë Abrahamni sehuoto, baguëni “Yë'ë ëjaguë” cago bacoña. Mësacua'ga yureña bago ba'ise'e'ru Riusu bain ba'icua'ë, bago yo'ogo ba'ise'e'ru re'oye yo'ojën ba'itoca. Ja'nca ba'ijën, ai recoyo huaji yëjën ba'icuata'an, bojo recoyo re'huani re'oye yo'ojën ba'ijë'ën. \p \v 7 Mëscua ëmëcua'ga rënjo hua'gore re'oye ëñajën, bago ba'iyete re'oye ro'tajën ba'ijë'ën. Mësacua rënjo hua'go naconi Cristoni recoyo te'e zi'inni ba'icua sëani, mësacua jëja baye'ru ta'yejeiye jëja bama'igote ro'tajë'ën. Riusubi mame recoyo re'huaguë, mësacua rënjo hua'go naconi te'e re'huasi'quë sëani, baguë carajeiye beoye insija'yete bago naconi te'e coni baja'cua ba'iyë. Ja'nca sëani, mësacua rënjo hua'go naconi Riusuni te'e bojojën ujajën ba'ija'bë caguë, mësacua rënjo hua'go naconi ya'jaye beoye re'oye conjën ba'ijë'ën. \s1 Los que sufren por hacer el bien \p \v 8 Yureca, mësacua si'acua yë'ë yihuo cocare te'e ruiñe achajë'ën. Mësacuabi Riusuni recoyo te'e conjën, recoyo te'e zi'inni ba'ijën, te'e yo'o conjën, sa'ñeña ai oire bajën, sa'ñeña ai yëjën, yequëcua ba'iye'ru quë'rë yo'je ba hua'na'ru ëñojën, re'oye yo'ojën ba'ijë'ën. \v 9 Yequëcuabi mësacuani gu'aye yo'otoca, bacuani güinajeiñe gu'aye yo'oma'ijë'ën. Mësacuare gu'aye catoca, bacuare güinajeiñe gu'aye cama'ijë'ën. Ja'nca yo'oma'icuabi bacuare re'oye cajën, Riusu re'oye yo'oyete bacuare ujajë'ën. Mësacua yua Riusu carajeiye beoye insija'yete coni baja'cua sëani, bacuani re'oye yo'ojën ba'ijë'ën. \v 10 Riusu coca toyani jo'case'e'ru caguëna, ja'nca re'oye yo'ojën ba'ijë'ën. \q1 Si'a mësacua ba'i umuguseña bojojën, huajë hua'na ba'iye yëtoca, gu'a cocare coqueye beoye ba'ijën, ja'anre yequëcuani gare caye beoye ba'ijë'ën. \q1 \v 11 Gu'aye yo'oyete gare jo'cani senjojën, re'oye se'gare yo'ojën ba'ijë'ën. \q1 Si'a jëja recoyo re'huaye ro'tajën, yequëcua naconi bojojën ba'iye se'gare ro'tajën ba'ijë'ën caji. \m \v 12 Ën cocare'ga mësacua masiyë: \q1 Riusubi si'a bain re'oye yo'ocuare ëñaguë, baguë yëyete yo'ojënna, bacuare re'oye conni cuiraye ro'taji. \q1 Bacuabi ujajënna, bacuani te'e ruiñe sehuoye ro'taji. \q1 Gu'aye yo'ocuare'ga ëñaguë, baguë bënni senjoja'ñete re'huaye ro'taji, caji Riusu coca. \p \v 13 Ja'nca sëani, mësacua yua Riusu yëye'ru re'oye yo'oye ro'tajën ba'itoca, mësacuani gu'aye yo'oye yëcuabi mësacuani ñu'ñujei güeseye gare porema'iñë. \v 14 Mësacua Cristo bain re'oye yo'ocua ba'ijënna, yequëcuabi ja'an ro'ina mësacuani ai yo'o güesetoca, bojo recoyo se'ga ba'ijë'ën. Riusubi mësacuani ai re'oye conja'guë'bi. Ja'nca sëani, bacuabi mësacuani je'o batoca, gare huaji yëye beoye ba'ijën, sa'nti recoyo re'huamajën ba'ijë'ën. \v 15 Ja'nca ba'icuabi Cristo naconi recoyo te'e zi'inni ba'ijën, baguëni “Yë'ë Ëjaguëreba'ë më'ë” cajën ba'ijë'ën. Ja'nca ba'ijënna, yequëcua, bain ëjacuabi mësacua Cristo bain ba'iyete senni achajën, Te'e ruiñe sehuojë'ën guansetoca, mësacua yua te'e ruiñe ye'yesi'cua ba'ijën, si'aye re'oye cani achojë'ën. Ja'nca cani achojën, bacuani re'oye ëñajën, bacua ta'yejeiye ba'iyete re'oye ro'tajën cani achojë'ën. \v 16 Ja'nca cani achojën, mësacua ba'iyete ro'tajën, Gu'aye yo'osi'quë ba'ima'iguë'ë yë'ë cajën, te'e ruiñe ro'tajën ba'ijë'ën. Gu'aye yo'oma'icua ba'ijënna, yequëcuabi mësacuani gu'aye yo'otoca, mësacua Cristo bain ba'iyete gu'aye catoca, ja'ansi'cuabi yua bacua gu'aye ro'tajën ba'iyete masini, ro yo'ojën, ro gatini sai ëaye ba'iyë. \v 17 Ñaca'ga ro'tajën ba'ijë'ën. Yequëcuabi mësacua gu'aye yo'ose'e ro'ina si'nsetoca, Riusubi mësacua gu'aye yo'ose'ere ëñani bojoma'iji. Yequëcuabi mësacua re'oye yo'ose'e ro'ina si'nsetoca, Riusubi ja'anre yëtoca, Riusubi mësacua re'oye yo'ose'ere ëñani bojoji. \p \v 18 Cristo ai yo'oguë ba'ise'ere bojoguë sëani, mësacua ai yo'oye'ga bojoji Riusu. Si'a mai gu'a jucha yo'ojën ba'ise'e ro'ina junni tonbi. Re'o hua'guë ba'iguëta'an, mai hua'na gu'a hua'na ba'icuare Riusu re'o bainre re'huaye ro'taguë, mai ro'ina junni tonbi. Bainguë runni, ja'nrëbi baguëte huani senjojënna, Riusu Espíritubi ta'yejeiye conguëna, go'ya raji'i baguë. \v 19 Ja'nca go'ya raisi'quëbi gu'a bain ba'isi'cua bacuare re'huaruna sani, zijei re'oto zemosi'cua ba'ijënna, baguë ta'yejeiye go'ya raise'ere cani achobi Jesús. \v 20 Gu'a bain ba'isi'cua bacua recoñoa baë'ë. Riusu cocare ro'taye gu'a güecua baë'ë. Taita Noebi ja'an yogute yo'oguë, Riusu cocare quëani achoguëna, achaye güereña. Riusubi bacua achani yo'oyete ai zoe ba'irën ëjoni jëhuaguëna, Riusu ën yija ñu'ñujeija'ñete achaye güereña. Ja'nca achaye güejënna, ocho baincua Noé bain se'gabi Riusu ñu'ñujeija'ñete si'a recoyo ro'tajënna, Riusubi bacuare tëani, yogu sa'nahuëna guaoni, huajë hua'nare huahuoguëña. \v 21 Mësacuare'ga güina'ru tëani baji Riusu. Tëani baguëna, mësacua yua ocona bautiza güesejën, Noé bain tëani base'e'ru Riusubi yë'ëre'ga güina'ru tëani baji cajën, yureña bainni masi güeseyë. Gare carajeiye beocua ba'ijën, ro ëmëje'en se'gare ocobi tëno güesema'iñë mësacua. Riusuni senni achajën, Yë'ë gu'a juchare saoni senjoguë mame recoyo ba'iguëte re'huajë'ën cajën, Riusuni señë mësacua. Ja'nca senni achajënna, mësacua gu'a juchare saoni senjoni, Mësacuare tëani baza caguë, junni tonni go'ya raji'i. \v 22 Ja'nca go'ya raisi'quëbi Riusu ba'i re'otona ti'anni, baguë jëja ca'ncona ti'anni bëani ba'iji. Ja'nca ba'iguëbi guënamë re'oto yo'o con hua'na, si'a guënamë re'oto ëjacua, huati hua'i si'acua, ja'ancua ba'iye'ru quë'rë ta'yejeiye Ëjaguëbi guanseguëna, bacuabi Jaë'ë cajën, baguëna gugurini rëanjën ba'iyë. \c 4 \s1 Sirvir según los dones recibidos de Dios \p \v 1 Yureca Cristobi bainguë runni ai yo'osi'quë sëani, mësacua'ga Riusu yëyete yo'ojën bañuni cajën, baguë ai yo'oguë ba'ise'e'ru ai yo'ojën ba'itoca, ja'anre ro jo'cani gatima'ijë'ën. Mësacuabi ai yo'ojën ba'itoca, quë'rë jëja recoyo re'huani gu'a jucha yo'oma'isi'cua ruiñë mësacua. \v 2 Ja'nca ruinjën, mësacua ën yija ba'i umuguseñabi gare gu'aye yo'o ëaye beoye ba'ijën, Riusu yëye se'gare yo'ojën ba'iyë. \v 3 Ja'nca ba'ijën, mësacua ja'anrë yo'ojën ba'ise'e, Riusure huesëcua yo'oye'ru yo'ojën ba'ise'ere gare jo'cani senjojë'ën. Bacua gu'aye yo'oyete cato, ro a'ta gu'aye yo'ojën, bacua gu'a ga'nihuë naconi sa'ñeña yahue bani a'ta yo'ojën, jo'caye beoye güebejën, bacua gu'a gajecua naconi gue güihuara bojojën ro rënni ganojën, bacua huacha riusu hua'ire bojoñu cajën, ro bacua yëse'ere gu'aye yo'o ëaye ro'tayë. Ja'nca yo'ojënna, Riusubi ëñani bëinji. \v 4 Mësacuaca ja'anre yo'oye gare jo'cani senjosi'cua ba'ijën, bacuabi Gue ëase'e yo'oye conjë'ën, mësacuani choijënna, mësacuabi conma'iñë. Mësacuabi conma'iñe sehuojënna, bacuabi gue ro'taye beoye achajën, mësacuare gu'aye ca bi'rayë. \v 5 Ja'nca yureña cajën ba'icuata'an, Riusu ëñojei umuguse te'e jëana ti'anja'ñe ba'iguëna, bacuabi ai yo'ojën ba'ija'cua'ë. Riusubi bacua gu'aye yo'ojën ba'ise'e si'ayete bacuani ro'ta güeseni, bacuare bënni senjoja'ñete cani jo'caja'guë'bi. Huajë hua'na, ju'insi hua'na, si'a hua'nani güina'ru cani jo'caja'guë'bi. \v 6 Yureña ju'insi hua'na yua bacua huajëjën ba'isirënbi Riusu cocarebare achani masihuë. Ja'nca masijën, si'a bain junni huesëye cuencuesi'cua ba'icuata'an, Riusu naconi si'arën ba'iyete ro'taye porejën ba'nhuë. \p \v 7 Yureca ën yija carajeirën te'e jëana ti'anja'ñeta'an ba'iye sëani, mësacua yua te'e ruiñe ro'tajën, Riusu yëyete si'a jëja yo'ojën, Riusuni ujajën ba'ijë'ën. \v 8 Ru'rureba, sa'ñeña ai oire bajën, sa'ñeña conjën ba'ijë'ën. Ja'nca ba'itoca, yequëcua gu'aye yo'ojën ba'iyete ta'yejeiye ro'tamajën ba'iyë. \v 9 Yequëcua yua tinrubi raijënna, bacuani gare güeye beoye mësacua huë'ena choini cuirajën ba'ijë'ën. \v 10 Riusubi mësacua jubë ba'icuare ëñani, ga bainguëni baguë ta'yejeiye yo'ore tin yo'o güeseguëna, mësacua ta'yejeiye yo'ore te'e ruiñe yo'ojën, sa'ñeña conjën, Riusuni yo'o concuare quë'rë re'oye re'huajën ba'ijë'ën. Ja'nca re'huajën ba'icuabi Riusu ta'yejeiye yo'ore tin yo'ore conjën, baguë bainni bojo güesejën, re'oye conjën ba'iyë. \v 11 Ja'nca tin yo'o conjën, yequëcuabi Riusu cocarebare te'e ruiñe cani achojën, baguë yëye'ru re'oye yihuojën, masi güesejën ba'iyë. Yequëcuabi Riusu bain jubë ba'icuani re'oye yo'o conjën, Riusubi coñe porecuare maire re'huaguëna, maibi bainre ta'yejeiye conjën ba'iyë. Ja'nca tin yo'o conjën, Riusu ta'yejeiye yo'ore yo'ojën, mai ta'yejeiyereba Ëjaguë Jesucristo yo'o güeseyete concua sëani, baguë ta'yejeiye Ëjaguë ba'iyete cani achojën, baguëni caraye beoye bojojën bañuni. Amén. \s1 Sufrir como cristianos \p \v 12 Yureca, yë'ë bain ai yësi'cua, mësacuabi ai ja'siye ai yo'ojën banica, gare huaji yëye beoye ba'ijë'ën. Gare sa'ntiye beoye ba'ijë'ën. Riusu re'huani jo'case'e sëani, Riusubi Yë'ë bainre quë'rë re'o concuare re'huaza caguë, maini ai yo'o güeseji. Zoa curi rutayete ro'tani ye'yejë'ën. Rutaye yëtoca, gatare ai ja'suye ëoni, go'chani, hui'ya sëohuëanre senjoni ëñato ai re'o zoa curi se'ga bëaji. Re'o zoa curibi ai ro'iguëna, Riusubi mësacua ba'iyete ëñani caji: Zoa curi re'oye'ru yë'ë bainbi quë'rë ta'yejeiye ai re'o hua'na'ë caguë, mësacuani ai yo'o güeseji. \v 13 Ja'nca ai yo'o güesetoca, sa'ntiye beoye ba'ijën, Cristo ai yo'oguë ba'ise'ere ro'tajën, bojo recoyo re'huani, baguë in raija'yete ro'tajë'ën. Cristo ai yo'oguë ba'ise'e'ru ai yo'ojën ba'icuabi baguë naconi guënamë re'otona carajeiye beoye ba'ija'cua'ë mai cajën, ai bojoreba bojojën ba'ijë'ën. \v 14 Yequëcuabi Cristo bain ba'iyete mësacuare ëñajën, gu'a cocare mësacuare jayajën catoca, Riusu re'oye ëñaguë coñete masijë'ën. Ja'nca re'oye conguëbi baguë Espíritute mësacuana insiguë, baguë naconi ta'yejeiye bojojën ba'iyete maini masi güeseji Riusu, mai hua'na yua baguë bainreba cuencuesi'cuare sëani. Maini gu'aye cacuabi Cristore'ga gu'aye cajënna, mai hua'na yua Cristore re'oye ro'tajën, baguë ta'yejeiye ba'iyete quëani achojën ba'ijë'ën. \v 15 Ja'nca ai yo'ojën banica, gu'a bainre bënni senjoñe'ru bënni senjo güesema'ijë'ën. Bainre huani senjoñe, bonsere jiañe, yequëcuani gu'aye yo'oye, ro hui'ya guanseye, gu'a bainbi ja'anre yo'ojënna, ëja bainbi bënni senjoñë. Mësacua'ga ja'nca bënni senjo güesema'ijë'ën. \v 16 Ja'nca ai yo'oye beoye ba'ijën, Cristo bain ba'iye ja'an ro'ina ai yo'ojën bani'ga, sa'ntiye beoye ba'ijë'ën. Yequëcuabi mësacuani je'o baye yo'otoca, gare gati ëaye yo'omajën ba'ijë'ën. Ja'nca ba'icuabi si'a jëja cani achojë'ën: Aito. Yë'ë yua Cristo bainguë'ë. Yë'ë ta'yejeiyereba Ëjaguë'bi ba'iji. Riusubi baguëte raoguëna, yë'ëre tëani baji, cani achojën ba'ijë'ën. \p \v 17 Ja'nca ba'ijën, gu'a bainre bënni senjoja'ñe te'e jëana ti'anja'ñeta'an ba'iji ro'tajën ba'ijë'ën. Ja'nca ti'anguëna, Riusubi ru'ru baguë bainni ai yo'o güeseguë, mai gu'a juchare maini masi güeseji. Maibi ja'nca ai yo'ojën ba'itoca, gu'a bain Cristoni recoyo ro'taye güecuabi quë'rë ai ta'yejeiye ai yo'ojën ba'ija'cua'ë. \v 18 Baguë coca toyani jo'case'ere ëñani masijë'ën: Riusu bainrebabi baguë naconi si'arën ba'ito, ru'ru ai yo'oye bayë. Ja'nca ai yo'oye bacuata'an, Riusuni je'o bacuabi quë'rë ai ba'iye ai yo'ojën ba'ija'cua'ë, Riusubi bënni senjoguëna. Ja'an coca toyani jo'case'e ba'iji. \v 19 Ja'nca ba'ija'ye sëani, Riusubi mësacua baguë bainni ai yo'o güeseto, baguë yëyete te'e ruiñe yo'ojën, maire re'huani jo'casi'quëni jo'caye beoye ujajën ba'ijë'ën. Yë'ëre re'o recoyo ba hua'guëre re'huani bajë'ën, cajën senni achajënna, baguë yua baguë cani jo'case'e'ru te'e ruiñe conguë, maini caraye beoye re'huani baji baguë. \c 5 \s1 Consejos para los creyentes \p \v 1 Yureca, mësacua Cristo bain ëjacua, mësacuani yihuo coca caguëna, achajë'ën. Yë'ë'ga Cristo bain jubë ëjaguë ba'iguëbi, Cristobi ai yo'oguëna, ëñahuë yë'ë. Ja'nca ëñaguë, Cristobi baguë ta'yejeiye ba'iyete se'e ëñoguë raiguëna, baguëni se'e ëñaja'guë'ë yë'ë. \v 2 Riusubi baguë bain jubë ba'icuare mësacuana jo'caguëna, bacuare re'oye ëñajën yihuojën conjë'ën. Ja'nca conjën, jo'ya hua'na ëjaguëbi baguë jo'ya hua'nare cuiraye'ru ja'nca ëñajën conjën ba'ijë'ën. Ja'nca yo'ojën, sa'ntiye beoye ba'ijën, bojo recoyo re'huani, Riusu yëye'ru si'a jëja conjën, bacuare re'oye conjën, ëñajën ba'ijë'ën. Curire ba ëaye ro'taye beoye ba'ijën, Riusu bainre ëñajën ba'ijë'ën. \v 3 Bain ëjacua guanseye'ru bacuare bëinjën guansema'ijë'ën. Yë'ë gaje hua'nabi Riusu yëye'ru te'e ruiñe yo'ojën ba'ija'bë cajën, mësacua'ga te'e ruiñe yo'ojën ba'ijë'ën, bacuabi ëñajënna. \v 4 Ja'nca yo'ojën ba'itoca, mai ta'yejeiyereba Ëjaguë Cristobi maire in raiguë, mai yo'o conse'ere ëñani, maini bojoguë caja'guë'bi, “Yë'ëre ai re'oye yo'o consi'cua sëani, raijë'ën. Carajeiye beoye te'e bojojën bañuni” maini caja'guë'bi. \p \v 5 Mësacua ta'yejeiye beoye ba'icua'ga, yë'ë yihuo cocare achajë'ën. Cristo bain jubë ëjacuare re'oye ëñajën, bacua ta'yejeiye ba'iyete te'e ruiñe ro'tajën, bacuani Jaë'ë cajën, re'oye yo'o conjën ba'ijë'ën. Si'a hua'na yua sa'ñeña te'e ruiñe ëñajën, bacua'ru quë'rë yo'je ba'icua'ru ëñojën ba'ijë'ën, Riusu coca cani jo'case'e'ru ba'iye: \q1 Yequëcuabi cajën, Yë'ë yua ai ta'yejeiye masi ëjaguë ba'iyë cani achojënna, Riusubi bacuare saoni senjoji. \q1 Yequëcuabi cajën, Yequëcuare te'e ruiñe ëñaguë, bacua'ru quë'rë yo'je ba'iguë'ru ëñoñe yëyë yë'ë cajënna, Riusubi ai caraye beoye bacuare ëñaguë conji, cani jo'case'e ba'iji. \m \v 6 Ja'nca cani jo'case'e sëani, Riusubi mai ta'yejeiyereba pore Ëjaguë ba'iguëna, baguëna gugurini ruinjën, baguëni te'e ruiñereba ëñajën, baguë yëye se'gare yo'oye ro'tajën ba'ijë'ën. Ja'nca ba'ijënna, Riusu cuencuerën ti'anguëna, mësacua yua ai ta'yejeiye ba'icua ruinja'cua'ë. \v 7 Mësacuabi ai guaja sa'ntijën bani'ga, baguëna ti'anni, mësacua sa'ntiyete si'aye quëani achojë'ën, mësacuare coñe masiguëre sëani. \p \v 8 Yureca, mësacuabi Riusu yëyete yo'ojën, te'e ruiñe ëñajën ujajën ba'ijë'ën. Maini je'o baguë, ja'an zupai huati, baguë gu'aye yo'oyete ro'tajën ujajën ba'ijë'ën. Baguë yua airu yai cu'e ganoguë güiye'ru Riusu bainre zeanni ñu'ñujei güeseza caguë güi ganoji. \v 9 Ja'nca sëani, mësacua yua Cristoni jo'caye beoye si'a recoyo ro'tajën, huaji yëye beoye ba'ijën, zupai huatire si'a jëja gu'a güejën senjojë'ën. Cristo bainreba si'a ën yija re'oto ba'icuabi zupai huati ro'ire ai ta'yejeiye ai yo'ojënna, mësacua'ga bacua naconi te'e oijën, ai yo'oye ba'icua cuencuesi'cua'ë. \v 10 Rëño ñësebë se'ga ai yo'ojënna, mai Taita Riusu, maini ai yëreba yëguëbi yequëcua ëñaguë coñe'ru maini quë'rë ta'yejeiye ai caraye beoye ëñaguë conji. Cristo junni tonse'e ro'ire maire baguë carajeiye beoye ba'irurebana choisi'quë sëani, baguë yua maire mame recoyo jëja recoyo bacuare re'huaguëna, mësacuabi Cristoni gare ya'jaye beoye zi'inni ba'ija'cua'ë. \v 11 Ja'nca sëani, baguë ta'yejeiyereba ba'iyete bojojën, Mai Ëjaguëni carajeiye beoye si'arën ba'ijë'ën, baguëni ai cani achojën bañuni. Amén. \s1 Saludos finales \p \v 12 Yë'ë bainguë Silvano hue'eguëbi yë'ëre re'oye conguëna, Yë'ë yo'jeguë cayë baguëre. Baguëbi conguëna, ën coca mësacuani choa ma'carë yihuoguë, toyani tëjihuë yë'ë. Riusu te'e ruiñe ba'i cocare sëani, achani, Riusu caraye beoye coñete masini, gare jo'caye beoye te'e ruiñe yo'ojën ba'ijë'ën. Gare coqueye beoye ba'iguëbi mësacuani ja'nca yihuoguë toyani, Silvano naconi saoyë yë'ë. \v 13 Yureca Cristo bain jubë ën huë'e jobo Babilonia casi jobore ba'icua, mësacua ba'iye'ru Cristo bain cuencuesi'cuabi mësacuani saludaye cahuë. Marcore'ga, Mami baguëre cayë yë'ë. Baguëbi mësacuani saludaji. \v 14 Sa'ñeña saludajën, Riusu yëye'ru sa'ñeña su'ncajën, bojojën ba'ijë'ën. \p Mësacua Cristo bain si'acua sa'ñeña te'e bojojën, recoyo re'o huanoñe ba'ijë'ën.