\id MRK Sinaugoro, Tauberschmidt \h MAREKO \toc1 VARI NAMONA MAREKO NA ETOREATO \toc2 MAREKO \mt1 VARI NAMONA MAREKO NA ETOREATO \ip Mareko vaḡa-foforina guruḡari \ip Mareko arana ta tu Ioane. Ḡia tu dia mo Iesu ḡena mero gabanana (12) vekaravari ai tarimana ta. Mai Vari Namona tu laḡani 64 beiaḡo 68 fakari ai ta etoreato, mo tu Iesu emaseto murinai. Mai fefa tu Roma siti ai Petero ḡesi ḡeḡauvei-vegogoto nuḡanai etoreato. Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari Roma nuḡanai ḡetanuto-ḡoi tarimari Iesu Varina Namona ekiravara-ginikaurito. \ip Mareko na ḡia guruḡana baregona ekira-vararito tu ekirarito, Iesu tu Barau ḡena vetuḡunaḡi-iaḡovinina tarimana namo vedaureana e ma ḡena vetuḡamaḡikau (Mareko 10:45). Korana Iesu tu Barau ḡena maoro baregona gaburenai eḡauveito-ḡoi ema ḡena guruḡa mabarari ekorana-iaḡirito-ḡoi. Moḡeri tu Iesu na ḡauvei e nuḡa-farevaḡi veiḡari eveirito-ḡoi moḡerina ḡeri ai evaḡa-foforirito ḡeri. \im Mareko ḡena toretore tu maiḡesina eboioḡaiato: \im 1. Vetuḡunaḡi tarimana Iesu ḡena iaḡoma ema everovinato veiḡana - karoa 1:1-13 \im 2. Vetuḡunaḡi tarimana ḡena ḡauvei - karoa 1:14-13:37 \im 3. Vetuḡunaḡi tarimana ḡena mase - karoa 14-15 \im 4. Vetuḡunaḡi tarimana ḡena variḡisi-ḡenoḡoi ema guba vanuḡana ḡana ma evaraḡeto - karoa 16 \c 1 \s1 Ioane Babatiso ḡena ḡobata \p \v 1 Iesu Keriso Barau Natuna Varina Namona maiḡesina evesinato. \v 2 Peroveta tarimana arana Isaia na etoreato, \q1 “Barau ekirato, \q1 ‘Au na ḡegu vetuḡunaḡi tarimana tu batuḡu-guineani, \q1 ḡemu dabara vaḡa-maḡatana.’ \q1 \v 3 Tarima ta tano fakanai ekeani, ekirani, \q1 ‘Vereḡauka ḡena dabara ḡoiarevaia, \q1 ḡena iaḡoma dabarana ḡovaḡa-maoromaoroa!’” \p \v 4 Moḡa lorinai Ioane eiaḡomato, tano fakanai tarimarima ebabatisorito-ḡoi e eḡobatato-ḡoi, tarimarima ḡeri rakava ḡerina beḡene vetuḡamaḡi-kure e beḡene raka-kure, ema babatiso beḡene ḡabia, Barau na ḡeri rakava bene tuḡamaḡi-fitoḡari ḡana. \v 5 Tarimarima mabarari Iudea vanuḡari na e Ierusalema na ḡeiaḡoto-ḡoi Ioane ḡenai. Ḡeri rakava ḡekiraḡi-foforirito-ḡoi vau, ebabatisorito-ḡoi Ioridana ḡarukanai. \p \v 6 Ioane ḡena dabuḡa tu kamela ḡwiri na ḡeveiato, ḡena gabaḡau tu nanigosi kefina, ḡana ḡaniḡani dagarari tu madudu e gode nanuri moḡo. \v 7 Eḡobatato-ḡoi, ekirato, “Tarima ta au murigu na beiaḡomani, ḡia ḡena seḡuka na au ḡegu seḡuka tu evanaḡiani. Au maki asi ilaila ḡia ḡena tamaka varona baruḡaiani. \v 8 Au na ḡomi tu nanu na ababatisomini, a ḡia na tu Iauka Veaḡa na bebabatisomini.” \s1 Ioane na Iesu ebabatisoato \r Mataio 3:13-17; Luka 3:21-22 \p \v 9 Mo negai Iesu tu Nasareta, Galilea vanuḡana ta, na eiaḡomato, benamo Ioane na Ioridana ḡarukanai ebabatisoato. \v 10 Iesu nanu na eraka-raḡasito nuḡanai, guba eḡitaiato, evekeo-fakato, benamo Iauka Veaḡa pune kavana emariḡoto ḡia ḡenai. \v 11 Benamo garo ta guba na ekea-riḡoto, ekirato, “Ḡoi tu au Natugu, aura-vinimuni; ema ḡemu ai aiaku-rakavani maki.” \s1 Satani na Iesu eribaḡaniato \r Mataio 4:1-11; Luka 4:1-13 \p \v 12 Moḡa murinai Iauka Veaḡa na Iesu tano fakana ḡana etuḡu-iaḡoato. \v 13 Monai ḡaro e boḡi gabana vasivasi (40) etanuto, Satani na eriba ḡaniato-ḡoi. Ḡia tu boḡa bairi ḡesi ḡetanuto-ḡoi, aneru na ḡenariato-ḡoi. \s1 Iesu ḡena ḡauvei esinaiato Galileai \r Mataio 4:12-17; Luka 4:14-15 \p \v 14 Ioane ḡediburaiato murinai, Iesu Galilea ḡana eiaḡoto, Barau Varina Namona ea ḡobata iaḡiato-ḡoi. \v 15 Eḡobatato, ekirato, “Barau ḡena ḡaro tu varau beraḡasi, ḡena Basileia bevotu, (ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani maiḡa)! Ḡemi rakava ḡerina ḡovetuḡamaḡi-kure, Vari Namona nuḡami na ḡovaḡa-moḡonia!” \s1 Iesu na tarima vasivasi (4) ekearito, ḡia murinai beḡene raka \r Mataio 4:18-22; Luka 5:1-11 \p \v 16 Iesu Galilea kou rikina na eraka-iaḡoto-ḡoi nuḡanai, Simona ma tarina Anduru ḡesi eḡitarito, ḡeri reke kou ai ḡefiuato, korana ḡia tu maina tarimari. \v 17 Benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡoiaḡoma, murigu ai ḡoma raka, be au na tu tarimarima maina viniri bana vaḡa-ribami.” \v 18 Benamo maoromaoro ḡeri reke ḡeraga-kwanerito, Iesu murinai ḡerakato. \p \v 19 Asi ḡeraka-manaḡato, benamo Iesu na Iakobo (o Iames) Sebedaio, tarina Ioane ḡesi eḡitarito, ḡasi ai ḡeri reke ḡwadareri ḡeturirito-ḡoi; \v 20 ekearito, benamo ḡia na tamari Sebedaio ma ḡena ḡauvei tarimari ḡesi ḡasi ai ḡeraga-kwanerito, Iesu murinai ḡerakato. \s1 Iauka rakavana na eboroḡiato tarimana \r Luka 4:31-37 \p \v 21 Ḡeraka-iaḡoto, Kaperanaumai ḡevotuto. Monai Sabadi ai Iesu Iuda tarimari ḡeri rubu ai eraka-toḡato, benamo evevaḡa-ribato. \v 22 Ḡia ḡena vevaḡa-riba guruḡari tarimarima na ḡeseḡaḡirito nai, ḡeḡaba-rakavato, korana tu ḡena guruḡa ma seḡukana, dia taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari ḡeri guruḡa kavana. \p \v 23 Mo rubu ai tarima ta tu iauka rakavana na eboroḡiato tarimana. Ḡia ekeato, ekirato, \v 24 “Iesu, Nasareta tarimamu o, kara ḡemai noveia otoni? Ḡoi tu ḡai vaḡa-rakavama uranai boiaḡoma? Au ribagu ḡoi tu deikara, ḡoi tu Barau ḡena Veaḡa Tarimamu!” \v 25 Iesu na ekira-ḡoiato, “Gurumu! Ḡia ḡenana noraka-vaḡi!” \v 26 Benamo iauka rakavana na mo tarima evaḡa-ḡoḡo-ḡoḡoato, benamo ma ḡabana ḡesi eraka-vaḡito. \v 27 Tarimarima mabarari ḡeḡaba-rakava rakavato, benamo tauḡeri ḡevedanaḡi-vedanaḡito, ḡekirato, “Mai tu kara? Vevaḡa-riba variḡuna? Ḡia tu ma seḡukana na iauka rakavari evaḡa-guruḡarini, ema garona maki ḡeseḡaḡiani!” \v 28 Benamo Iesu varina asikauna eraga-rovorovoto Galilea vanuḡari mabarari ai. \s1 Iesu na keve tarimari vovoka evaḡa-namorito \r Mataio 8:14-15; Luka 4:38-39 \p \v 29 Rubu na ḡeraka-rosito murinai, Iakobo (o Iames) ema Ioane ḡesi ḡeiaḡoto, Simona ema Anduru ḡeri numai ḡea raḡekauto. \v 30 Simona ḡena taḡama vavinena tu ekeveto, tauḡanina eseḡukato, be egena-taḡoto-ḡoi, benamo Iesu ḡekira-varaiato. \v 31 Iesu eiaḡoto ḡenai, ḡimanai eḡabito, benamo evaḡa-tanu vaisiato. Mo keve ekorito, benamo ḡia eḡuburito. \p \v 32 Lavilavi, ḡaro eketoto murinai, tarimarima na keve tarimari e iauka rakavari na ḡeboroḡirito tarimari Iesu ḡenai ḡeḡori-iaḡorito. \v 33 Vanuḡa tarimari mabarari numa ḡoiranai ḡevegogoto. \v 34 Iesu na keve irauirau tarimari vovoka evaḡa-namorito e iauka rakavari ḡutuma elai-vaḡirito. Iauka rakavari mururi ekourito asi beḡene guruḡa, korana ḡia ribari Iesu. \s1 Iesu Galilea vanuḡari ai eḡobatato \r Luka 4:42-44 \p \v 35 Boḡiboḡi rekenai, roḡosi bene laḡani nai, Iesu evariḡisito, tano fakana ḡana eiaḡoto, ea ḡuriḡurito. \v 36 Benamo Simona ma karona ḡesi Iesu ḡea vetauato, \v 37 ḡea doḡariato nai, ḡekiraiato, ḡekirato, “Tarimarima na tu ḡoi ḡevetaumuni!” \v 38 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Vanuḡa kavinaḡiri ḡana si-iaḡo. Moḡeri ai maki bana ḡobata, au ḡegu iaḡoma korana tu moḡa.” \v 39 Benamo ḡia eiaḡoto Galilea vanuḡari mabarari ḡana. Rubu ai eḡobatato-ḡoi e iauka rakavari elai vaḡirito-ḡoi. \s1 Lepera tarimana Iesu na evaḡa-namoato \r Mataio 8:1-4; Luka 5:12-16 \p \v 40 Lepera tarimana ta Iesu ḡenai eiaḡoto, evetui-tarito, benamo enoḡiato, ekirato, “Bema ḡoi ourani nai, moḡoni boiarevaguni, bovaḡa-namoguni riba.” \v 41 Iesu na evetuḡaiato, ḡimana etuḡu-iaḡoato, eḡabi-karaiato, benamo ekirato, “Aurani, be nonamo!” \v 42 Benamo vaḡa-sebo lepera na eraga-kwaneato, enamoto. \v 43 Iesu na evaḡa-guruḡa gwaḡiḡiato, ekirato, \v 44 “Mai veiḡa tarima ta asi bono kira-varaia. Noiaḡo, Rubu Veaḡa verena na bene ḡitamu, ema veiareva varevare dagarari Mose na ekiraḡiato ilailanai bono vinia. Be tarimarima beḡene riba, ḡoi tu bonamo.” \p \v 45 Senaḡi ḡia tu eiaḡoto, mo veiḡa varina efiuato. Moḡesi nai Iesu tu vanuḡa tai asi ma eraka-toḡato, a tano fakari ai moḡo etanuto-ḡoi. Senaḡina tarimarima gabu irauirauri na Iesu tu roḡo ḡeiaḡo-viniato-ḡoi. \c 2 \s1 Iesu na rakava etuḡamaḡi-fitoḡarito \p \v 1 Ḡaro kotari ḡevanaḡito vau, Iesu Kaperanauma ḡana eḡenoḡoito. Tarimarima na varina ḡeseḡaḡiato Iesu tu numai. \v 2 Moḡa lorinai tarimarima ḡutuma ḡeḡaru-vegogoto, numa nuḡana ḡevaḡa-vonuato, eiaḡoto ḡatama-boka korana maki asi faka ta. Monai vau Iesu na Vari Namona eḡobata-vinirito, \v 3 nuḡanai tarima vasivasi (4) na tauḡanina tavi ta emaseto tarimana ta Iesu ḡenai ḡeḡwa-iaḡoato. \v 4 Tarimarima ḡutuma nai, asi ḡeri dabara Iesu sevina ḡana beḡe raka-kavi iaḡoni. Naima ḡia na Iesu eruḡato iatana ḡuduḡuna ḡeḡiu-vaḡiato vau, keve rakava tarimana ma gedana ḡesi ḡetuḡu-riḡoato Iesu ḡoirana ḡana. \v 5 Iesu na ḡeri veḡabidadama eḡitaiato nai, ḡia na keve rakava tarimana evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Natugu, ḡemu rakava batuḡamaḡi-fitoḡari.” \p \v 6 Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari kotari monai tanutaḡori ai, nuḡari ai maiḡesi ḡetuḡamaḡito, \v 7 “Karase nai mai tarima moḡesina ekirani? Ḡia na Barau ekira-fitoḡaiani. Dei na rakava betuḡamaḡi-fitoḡarini? Barau moḡo ḡereḡana!” \v 8 Iesu ma ribana ḡia kara ḡetuḡamaḡirito-ḡoi nai edanaḡirito, ekirato, “Karase nai maniḡesi ḡotuḡamaḡini? \v 9 Aiḡesina baguruḡani tu meraḡa, keve rakava tarimana bavaḡa-guruḡaia, bakira, ‘Ḡemu rakava batuḡamaḡi-fitoḡari’ banasi, ba bara kiraia, ‘Noruḡa-vaisi, ḡemu geda noḡabia, be noraka’ barasi? \v 10 Au na navaḡa-ḡitami, Tarimarima Natuna tu ma ḡena maoro, rakava betuḡa-maḡi-fitoḡarini mai tanobarai.” Ḡia na keve rakava tarimana evaḡa-guruḡaiato, ekirato, \v 11 “Akiramuni, noruḡa-vaisi, ḡemu geda noḡabia, be numa ḡana noiaḡo!” \v 12 Maoromaoro eruḡa-vaisito, ḡena geda eḡabiato, tarimarima ḡoirari ai eraka-rosito. Moḡa lorinai mabarari ḡeḡaba-rakava rakavato, Barau ḡevaḡa-raḡeato, ḡekirato, “Maiḡesina kavana ta roḡosi tara ḡitaia.” \s1 Iesu takesi gogo tarimari ḡesi ḡeḡaniḡani-vegogoto \r Mataio 9:9-13; Luka 5:27-32 \p \v 13 Iesu ma eiaḡoto kou rikinai. Tarimarima ḡutuma ḡia ḡenai ḡeiaḡoto, benamo ḡia na evaḡa-ribarito. \v 14 Iesu eraka-iaḡoto-ḡoi nuḡanai, ḡia na Alfeo natuna arana Levi takesi moniri ḡeḡabito-ḡoi numanai tanutaḡo eḡitaiato, benamo ekiraiato, ekirato, “Murigu ai noma raka.” Benamo Levi evariḡisito, Iesu murinai erakato. \p \v 15 Iesu Levi ḡena numai eḡani-ḡanito-ḡoi nai, takesi gogo tarimari e vei-rakava tarimari ḡutuma maki Iesu ma ḡena mero ḡesi ḡeḡaniḡani-vegogoto, korana tarimarima vovoka ḡia murinai ḡerakato-ḡoi. \v 16 Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari, Farisea ḡeri doḡoro tarimari, na Iesu ḡeḡitaiato, takesi gogo tarimari e vei-rakava tarimari ḡesi ḡeḡaniḡani-vegogoto-ḡoi, benamo ḡia na Iesu ḡena mero ḡedanaḡirito, ḡekirato, “Ḡia tu karase nai takesi gogo e vei-rakava tarimari ḡesi ḡeḡaniḡani-vegogoni?” \v 17 Iesu eseḡaḡito, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Namo tarimari na doketa asi beḡe vetaurini, senaḡina keve tarimari na moḡo. Au aiaḡomato maki dia vei-iobukaiobuka tarimari keakeari, senaḡi vei-rakava tarimari.” \s1 Ḡaniveaḡa \r Mataio 9:14-17; Luka 5:33-39 \p \v 18 Ḡaro ta Ioane Babatiso ḡena mero e Farisea tarimari ḡeḡani-veaḡato-ḡoi nai, tarima kotari Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, benamo ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Kara dainai Ioane Babatiso ḡena mero e Farisea tarimari ḡeri mero tu ḡeḡani-veaḡani, senaḡi ḡoi ḡemu mero tu asiḡi?” \p \v 19 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi ḡotuḡamaḡini, veḡaraḡo variḡu tauna ḡatana seviri ai etanuni nuḡanai beḡe ḡani-veaḡani ba? Asiḡina! Veḡaraḡo variḡu tauna ḡatana seviri ai neganai, asi beḡe ḡani-veaḡani. \v 20 Ḡarona eiaḡomani veḡaraḡo tauna ḡatana ḡerina beḡe ḡabi-veḡitaiani, monai vau beḡe ḡani-veaḡani. \p \v 21 Tarima ta na dabuḡa variḡuna veseana dabuḡa guinena ḡesi asi bebani-vegogoani. Bema moḡesina beveiani nai, dabuḡa variḡuna na guinena bedareani, ema vedarena maki bebaregoni. \v 22 Tarima ta na vine nanuna variḡuna nanigosi kefina guinenai asi besisiani. Bema moḡesina beveiani nai, vine nanuna variḡuna na nanigosi kefina guinena bevei-fakaiani. Vine nanuna e kefi beḡe rakavani. Senaḡi vine nanuna variḡuna nanigosi kefina variḡunai besisiani tu namo.” \s1 Iesu tu Sabadi Verena \r Mataio 12:1-8; Luka 6:1-5 \p \v 23 Sabadi tai Iesu ma ḡena mero ḡesi widi vamokari na ḡeraka-vanaḡito-ḡoi nai, ḡena mero tu rakarakari ai widi ḡebukito-ḡoi. \v 24 Farisea tarimari na Iesu ḡekiraiato, ḡekirato, “Noḡitari, ḡia kara ḡeveini! Maniḡesi asi beḡene vei Sabadi ai, taravatu.” \p \v 25 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Davida na kara eveiato guruḡari ḡoiaviato ba asiḡina, ḡia ma karona ḡesi ḡevitorito nai? \v 26 Barau ḡena numai eraka-toḡato, Barau ḡoiranai ḡetorerito-ḡoi beredi eḡabito, eḡanito, karona maki evinirito. Mo beredi tu veaḡa veḡata, Rubu Veaḡa vereri ḡereḡari moḡo ḡari. Mo veiḡa tu Abiata Rubu Veaḡa verena baregona ḡena negai eḡorato.” \p \v 27 Benamo Iesu na ma ekirarito, ekirato, “Barau na Sabadi eveiato tu tarimarima ḡeri, dia tarimarima eveirito Sabadi ḡena. \v 28 Moḡesi nai Tarimarima Natuna tu Sabadi Verena.” \c 3 \s1 Ḡima boso tarimana \p \v 1 Ḡaro tai Iesu rubu ai ma eraka-toḡato. Ḡima boso tarimana ta tu monai. \v 2 Tarima kotari maki monai, Iesu ḡeḡita-taḡoato-ḡoi, Sabadi ai mo tarima bevaḡa-namoani ba, beḡene ḡita-kaua, be beḡene vaḡa-bade-iaḡia ḡetato-ḡoi nai. \v 3 Iesu na ḡima boso tarimana evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Noruḡa-vaisi, tarima mabarari ḡoirari ai noma ruḡa.” \v 4 Benamo Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Aiḡa tu maoro, Sabadi ai veiḡa namori veiveiri namo ba veiḡa rakavari sini veiri? Tana vevaḡa-maḡuri ba tana vaḡivaḡi?” \p Senaḡi ḡia asi ḡeguruḡato. \v 5 Iesu ma baruna e ma nuḡa-metona ḡesi eḡita-ḡeḡeraḡirito, korana tarimarima ḡenuḡa-bubuto nai. Benamo ḡima boso tarimana ekiraiato, ekirato, “Ḡimamu notuḡu-roroḡotoa.” Ḡimana etuḡu-roroḡotoato, benamo enamoto. \v 6 Moḡa murinai Farisea tarimari rubu na ḡeraka-rosito, Heroda murinai ḡerakato-ḡoi tarimari ḡesi ḡeboioḡa-vegogoto, Iesu kamasi beḡe vaḡiani dabarana ḡevetauato. \s1 Tarimarima ḡutuma Galilea kouna rikinai \r Luka 6:17-19 \p \v 7 Iesu ma ḡena mero ḡesi ḡeraka-veḡitato, Galilea kouna ḡana ḡeiaḡoto. Tarimarima ḡutuma lelevaḡi Galilea na ḡia murina na ḡeiaḡoto, ema vovoka lelevaḡi maki Iudea na, \v 8 Ierusalema na, Idumea na, Ioridana ḡaruka mo reke na, Taia e Sidono rekeri na ḡeiaḡoto, korana Iesu varina ḡeseḡaḡiato nai. \v 9 Tarimarima ḡutuma nai, Iesu na ḡena mero ekirarito, ḡasi misina ta beḡene ḡabi-torea, tarimarima ḡutuma be beḡe ruḡaruḡa-ḡauani garina. \v 10 Iesu na keve tarimari ḡutuma evaḡa-namorito dainai, keve tarimari mabarari maki ḡeḡoto-iaḡoto, Iesu ḡenai beḡene veḡabi-kau ḡana. \v 11 Iauka rakavari na ḡeboroḡirito tarimari na ḡia ḡeḡitaiato tu, ḡoiranai ḡeketo-tarito, ḡekoḡoto, ḡekirato, “Ḡoi tu Barau Natuna!” \p \v 12 Iesu na evaḡa-guruḡa gwaḡiḡirito, asi beḡene vaḡa-foforia ḡia tu deikara. \s1 Iesu na tarima gabanana ruarua (12) eḡabi-viriḡirito \r Mataio 10:1-4; Luka 6:12-16 \p \v 13 Moḡa murinai Iesu ḡoro ḡana evaraḡeto, benamo eura-vinirito tauri ea kearito, benamo ḡia ḡenai ḡeiaḡoto. \v 14 Iesu na tarima gabanana ruarua (12) eḡabi-viriḡirito, arari apostolo evatorito, ḡia beḡene kavaia. Benamo ma bene tuḡuri, beḡene ḡobata, \v 15 ema seḡuka beḡene ḡabi, iauka rakavari beḡene lai-vaḡiri. \p \v 16 Eḡabi-viriḡirito tarimari tu maiḡeri: Simona, arana variḡuna evatoato Petero; \v 17 Iakobo (o Iames), Sebedaio natuna, ma tarina Ioane ḡesi, arari variḡuna evatoato, Boanere, anina tu guba eguruani natuna; \v 18 Anduru; Filipo; Batolomeo; Mataio; Tomasi; Iakobo (o Iames), Alfeo natuna; Tadeo; Simona, Selote tarimana; \v 19 ema Iudas Isakariota, ḡia tu Iesu berevaiani tarimana. \s1 Iesu ema Belsebul \r Mataio 12:24-32; Luka 11:14-23; 12:10 \p \v 20 Iesu tu numai ma eraḡekauto. Tarimarima ḡutuma lelevaḡi ma ḡevegogo-ḡenoḡoito nai, ḡia ma ḡena mero ḡesi asi ḡeri ḡaniḡani dabarana. \v 21 Iesu garagarana na varina ḡeseḡaḡiato, benamo ḡabiḡoina ḡeiaḡoto, korana tarimarima ḡekirato, “Ḡia tu bebabo!” ḡetato nai. \p \v 22 Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari Ierusalema na ḡemariḡoto, ḡekirato, “Belsebul, (mai tu Satani), iauka rakavari ḡeri vere, na ḡia eboroḡiato nai, iauka rakavari elai-vaḡirini.” \p \v 23 Benamo Iesu na ekea-iaḡoma-rito, barabore ai evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Satani na Satani kamasi belai-veḡitaiani? \v 24 Bema gavamani ta bevetavini, tauḡena bevevaḡi-vinini nai, mo gavamani asi beruḡani riba. \v 25 Bema doḡoro ta bevetavini, tauḡena bevevaḡi-vinini, mo doḡoro maki asi beruḡani riba. \v 26 Bema Satani bevetavini, tauḡena bevevaḡi-vinini, ḡia asi beruḡani, senaḡi bekorini. \p \v 27 Tarima ta na gwada tarimana ḡena numai asi beraka-toḡani riba, ḡena farefare asi beverariani riba, senaḡi mo gwada tarimana bebarubaru-guineani vau, ḡena numa farefareri beverariani. \p \v 28 Moḡoni akiramini, tarimarima rakava beḡe veini ema Barau beḡe kira-fitoḡaiani tarimari ḡeri rakava mabarari Barau na betuḡamaḡi-fitoḡarini riba. \v 29 Senaḡi tarima ta na Iauka Veaḡa bekira-fitoḡaiani tarimana, ḡena rakava asi betuḡamaḡi-fitoḡaiani, mo rakava tu betanu-vanaḡi vanaḡini.” \v 30 Iesu moḡesi ekirato, korana tarima kota ḡekirato, “Ḡia tu iauka rakavana ḡia nuḡanai” ḡetato nai. \s1 Iesu sinana ema tarina \r Mataio 12:46-50; Luka 8:19-21 \p \v 31 Benamo Iesu sinana ma tarina ḡeraḡasito. Numa murikanai ḡeruḡa-tarito, ḡevetuḡuto, Iesu ḡea kiraia, ḡema vaḡa-guruḡaia ḡana. \v 32 Ḡia tu tarimarima ḡutuma na ḡetanu-ḡeḡeraḡiato, benamo ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡoi sinamu e tarimu tu murikai, ḡoi ḡevetaumuni.” \v 33 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Au sinagu e au tarigu tu deiri?” \v 34 Benamo ḡetanu-ḡeḡeraḡiato tarimari eḡitarito, ekirato, “Au sinagu e au tarigu tu maiḡeri! \v 35 Barau ḡena ura ḡeveirini tarimari tu au tarigu, e au tobagu, ema au sinagu.” \c 4 \s1 Barabore - Iaraḡa tarimana na widi ḡueri efiurito \p \v 1 Iesu ma ea vevaḡa-riba ḡenoḡoito Galilea kouna rikinai. Tarimarima ḡutuma lelevaḡi na ma ḡea vegogo-ḡeḡeraḡiato nai, ḡasi ai ma eraḡekauto, benamo etanu-tarito. Ḡasi kota ḡelei-veḡitato, a tarimarima tu kou rikina na moḡo ḡevegogo-iaḡoto. \v 2 Iesu na dagara vovoka evaḡa-ribarito barabore ai. Ḡia ḡena vevaḡa-riba nuḡanai ekirato, \p \v 3 “Ḡoseḡaḡi! Iaraḡa tarimana ta eiaḡoto, ḡena widi ḡueri benea fiuri ḡana. \v 4 Efiurito-ḡoi nai, kota tu dabarai ḡeketoto. Benamo manu ḡeiaḡomato, ḡeḡanirito. \v 5 Kotari tu forefore gaburi ai ḡeketokauto tano maḡiḡiri ai. Asikauna ḡetubu-raḡeto, korana tano iatanai moḡo. \v 6 Benamo ḡaro eraḡekauto nai, ḡia ḡemaḡuḡuto, korana lamuri asi ḡevariḡo-ḡitakauto lorinai, asikauna ḡemaseto. \v 7 Kotari tu ḡauḡa ḡiniḡiniri nuḡari ai ḡeketoto. Benamo ḡauḡa ḡiniḡiniri ḡetubu-baregoto, varovaro dagarari ḡetubu-ḡaurito e ḡetuturarito nai, asi ḡeḡwato. \v 8 Kotari tu tano namonai ḡeketoto, benamo ḡetubu-ginikauto, ḡegara-baregoto, ḡeḡwato kotari ḡwari tu gabana toitoi (30), kotari tu gabana imaima ma gabanana (60), kotari tu sinau sebona (100).” \p \v 9 Benamo Iesu ekirato, “Ma seḡana tarimana bene seḡaḡi!” \s1 Kara dainai Iesu na barabore ekiraḡirito \r Mataio 13:10-17; Luka 8:9-10 \p \v 10 Iesu ḡereḡana moḡo ḡaronai, ḡena mero gabanana ruarua (12) ma ḡia murinai ḡerakato-ḡoi tarimari kotari tu ḡia sevinai ruḡa-ḡeḡeraḡi, benamo mo barabore anina ḡevedanaḡi-iaḡiato. \v 11 Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Barau ḡena Basileia guruḡari vekuretoḡari ḡomi ḡemi ai tu fofori, senaḡi murika tarimari tu barabore ai avaḡa-guruḡarini, korana tu, \q1 \v 12 ‘beḡene ḡitaia, \q1 senaḡi anina asi beḡene ribaia, \q1 beḡene seḡaḡia, \q1 senaḡi asi beḡene tuḡamaḡi-maoroa, \q1 beḡe vetuḡamaḡi-kureni Barau ḡenai, \q1 benamo ḡeri rakava betuḡamaḡi-fitoḡarini garina.’” \s1 Widi ḡueri baraborena anina \r Mataio 13:18-23; Luka 8:11-15 \p \v 13 Benamo Iesu na ma evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Mai barabore anina asi ḡoribaiani nai, barabore tari tu kamasi boḡo ribarini? \v 14 Iaraḡa tarimana na Barau ḡena guruḡa efiuani. \v 15 Tarima kotari tu widi ḡueri dabarai ḡeketoni kavana. Guruḡa ḡeseḡaḡini nai, Satani na eḡabivaḡi-ḡariḡaririni. \v 16 Tarima kotari tu widi ḡueri forefore ai ḡeketoni kavana. Guruḡa ḡeseḡaḡini nai, ma iakuri ḡesi ḡeḡabi-raḡeani. \v 17 Senaḡi guruḡa tarima nuḡari ai asi ḡevetoreni nai, asi ḡetanu-maukani. Barau ḡena guruḡa dainai, nega rakavari ḡeḡoitaḡoni, e ḡevanerini, o ḡevaḡa-midigu midigurini ḡarori ai ḡia ḡenana ḡeraka-veḡitani. \v 18 Tarima kotari tu widi ḡueri ḡauḡa ḡiniḡiniri nuḡari ai ḡefiurini kavana. Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiani, \v 19 senaḡi tanobara dagarari tuḡamaḡiri na, tanobara farefareri ḡetuḡamaḡi-gogogogorini, ema ḡeri ura dagarari kotari na Barau ḡena guruḡa ḡelautariani, naima Barau ḡena guruḡa ḡia ḡeri ai asi ḡwaḡwari. \v 20 Tarima kotari tu widi ḡueri tano namonai ḡefiurini kavana. Guruḡa ḡeseḡaḡiani, ḡeḡabi-raḡeani, tauri ḡevetoreni kotari tu gabana toitoi (30), kotari tu gabana imaima ma gabanana (60), kotari tu sinau sebona (100).” \s1 Lamefa betore-kauani \r Luka 8:16-18 \p \v 21 Iesu na ma evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Tarima ta lamefa begabuani nai, ḡuro na beḡoḡoi-tariani o fata gaburenai betoreani? Asiḡina, toretorena fatanai betore-kauani. \v 22 Vekuretoḡa dagarari mabarari beḡe foforini, ḡeseḡo-ḡaurito dagarari mabarari beḡe ḡabi-fakarini. \v 23 Ma seḡana tarimana bene seḡaḡi!” \p \v 24 Iesu na ma ekirarito, ekirato, “Boḡo seḡaḡirini guruḡari boḡono tuḡamaḡi-ginikauri. Ḡemi seḡaḡi ilailari ai Barau na riba e tuḡamaḡi-faka bevinimini. Tuḡamaḡi-faka kotari ma betore-kaurini. \v 25 Ma ḡena seḡaḡi tarimana tu tuḡamaḡi-faka beviniani, asi ḡena seḡaḡi tarimana, ḡena tuḡamaḡi-faka misina maki beḡabi-vaḡiani.” \s1 Barabore - Widi ḡueri tauḡeri ḡetubuni \p \v 26 Iesu ma ekirato, “Barau ḡena Basileia tu noḡa moḡo tarima ta, widi ḡueri tano ai efiurini kavana. \v 27 Ḡia tu boḡi ai egenani, laḡani ai evariḡisini nuḡanai, mo widi ḡueri ḡetubuni, ḡegarani, senaḡina ḡia tu asi ribana kamasi ḡegarani. \v 28 Tano tauḡena na tauna evaḡa-ḡoraiani. Guine tu gwabena etoreani, gabivau fekana, moḡa murinai tauna etoreani feka nuḡanai. \v 29 Tauna bekirini nai, bebasiani, korana basibasi ḡarona bevotu.” \s1 Barabore - Mastadi ḡauna ḡutuna \r Mataio 13:31-32; Luka 13:18-19 \p \v 30 Iesu evedanaḡito, ekirato, “Barau ḡena Basileia tu kara ḡesi bita vaḡa-ilailaiani? Kamara barabore na bevaḡa-foforiani? \v 31 Ḡia tu mastadi ḡauna ḡutuna ta noḡa, tanobarai varovaro dagarari ḡueri mabarari fakari ai ḡia ḡereḡana misina korokoro, tano ai ḡevaroani. \v 32 Senaḡi tano ai ḡevaroani nai, egara-varaḡeni, varovaro dagarari mabarari fakari ai ḡia moḡo barego vedaurea. Ḡia legana maki baregori ḡetubuni. Monai rovo manuri ḡia legana iauḡanai ḡenuḡini.” \p \v 33 Moḡesina kavana baraboreri asisebo ai Iesu na Barau ḡena guruḡa eḡobata-vinirito-ḡoi, ḡia ḡeri riba e tuḡamaḡi-faka ilailari ai. \v 34 Ḡena ḡobatai barabore asi eraga-kwanerito-ḡoi, senaḡi ḡena mero moḡo ḡereḡari ai vau, guruḡa aniri mabarari evaḡa-foforirito-ḡoi. \s1 Iesu na iavara e geta o ureure ekira-ḡoirito \r Mataio 8:23-27; Luka 8:22-25 \p \v 35 Mo lavilavi ai Iesu na ḡena mero ekirarito, ekirato, “Siveḡasi-vanaḡi, kou mo rekena ḡana.” \v 36 Benamo mo tarimarima ḡutuma ḡeraga-kwanerito, ḡena mero na ḡekavaiato Iesu etanu-taḡoto-ḡoi ḡasinai, benamo ḡeḡura-rakaiato. Ḡasi kotari maki ḡia ḡesi. \v 37 Iavara asi keikeina ta eraḡasito e ureure barego maki ḡasi ai evebubu-ḡurato-ḡoi, ḡasi maki dori evonuto-ḡoi. \v 38 Iesu tu ḡasi gabinai fila iatanai egenato-ḡoi. Ḡena mero na ḡevaḡoato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu o, ḡoi tu asi ogarini? Ḡita tu mai taburuni!” \p \v 39 Benamo Iesu evariḡisito, iavara ekira-ḡoiato e ureure ekiraiato, “Nodoko, asi noḡareva.” Benamo iavara edokoto e emeḡomeḡo-tarito, asi eḡareva-ḡarevato. \v 40 Iesu na ḡena mero ekirarito, ekirato, “Karase nai ḡogarini? Ḡomi tu roḡo asi ḡemi veḡabidadama?” \p \v 41 Ḡia ḡegari-rakava rakavato, benamo tauḡeri ḡevedanaḡi-vedanaḡito, ḡekirato, “Mai tu kamara tarima? Iavara e ureure na maki garona ḡeseḡaḡiani!” \c 5 \s1 Iesu na iauka rakavari na ḡeboroḡiato tarimana evaḡa-namoato \p \v 1 Kou tavi tai ḡea vanaḡito Gerasa (o Gadara) tarimari ḡeri gabu ai. \v 2 Iesu ḡasi na eraka-riḡoto-ḡoi nai, iauka rakavana na eboroḡiato tarimana ta gara gabuna na eiaḡomato-ḡoi Iesu ḡenai. \v 3 Ḡia tu gara kouḡari ai etanuto-ḡoi. Tarimarima ḡia barutarinai ḡeferauto, seini maki ḡia ḡenai asi gwaḡiḡi. \v 4 Nega ḡutuma kwakuna e ḡimana seini na ḡebarurito-ḡoi, senaḡi seini edabu-ḡuturito-ḡoi, ema kwakunai auri dagarari maki elau-kirarito-ḡoi. Ḡia tu gwada rakava, tarima ta na maki asi bevaḡa-maranaiani riba. \v 5 Boḡi e laḡani ai ḡia tu garai e ḡoro tuḡuri ai ekoḡoto-ḡoi ema tauḡena maki fore na everamato-ḡoi. \p \v 6 Ḡia na Iesu manaḡai eḡitaiato, eraga-iaḡoto, ḡoiranai eketo-tarito, \v 7 ekoḡoto edueto, ekirato, “Iesu o, Iaru-korokoro Barauna Natuna, kara au ḡegu ai noveia otoni? Barau aranai anoḡimuni, asi bono vaḡa-midigu midigugu.” \v 8 Ḡia moḡesi ekirato, korana Iesu na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Iauka rakavamu, mani tarima ḡenana noraka-vaḡi!” \v 9 Benamo Iesu na edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi aramu tu deikara?” Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Au aragu tu ‘Vetari Tarimari Ḡutuma,’ korana ḡai tu vovoka.” \v 10 Ḡia na Iesu enoḡi-ḡiḡiraḡeato, mo gabu na asi bene lai-rosiri. \p \v 11 Monai bai serina ḡoro gabakanai ḡedokadokato-ḡoi. \v 12 Moḡesina nai iauka rakavari na Iesu ḡenoḡiato, ḡekirato, “Notuḡuma bai ḡeri ai, ḡia nuḡari ai ḡaraka-toḡa.” \v 13 Iesu na etuḡu-iaḡorito. Benamo iauka rakavari mo tarima ḡenana ḡeraka-vaḡito, bai nuḡari ai ḡeraka-toḡato. Benamo lalaḡa na ḡekokosi-firiḡoto, kou ai ḡevebora-ḡuḡututo. Mo bai serina nuḡanai bai mabarari 2,000 kavana. \p \v 14 Bai ḡitaḡauri tarimari ḡeragato, mo vari ḡea fiuato vanuḡa barana nuḡanai e vanuḡa keiri ai. Tarimarima ḡeraka-rosito, ḡeiaḡoto mo kara eḡorato dagarana ḡitaḡitana. \v 15 Iesu ḡenai ḡeraḡasito nai, ḡia na mo tarima iauka rakavari vovoka na ḡeboroḡiato tarimana ḡeḡitaiato, ma dabuḡana e ḡena tuḡamaḡi maki maoro etanu-taḡoto-ḡoi, benamo ḡia mabarari ḡegarito. \v 16 Mo veiḡa ḡeḡorato, ḡeḡitarito tarimari na iauka rakavari na ḡeboroḡiato tarimana varina, ema bai variri, tarimarima ḡekira-vararito. \v 17 Benamo ḡia na Iesu ḡenoḡiato, ḡeri tano na bene raka-veḡita. \p \v 18 Iesu ḡasi ai eraḡekauto-ḡoi nai, iauka rakavari ḡenana ḡeraka-vaḡito tarimana na enoḡiato, Iesu ḡesi bene iaḡo etato. \v 19 Senaḡi Iesu na ekiraiato, ekirato, “Noḡenoḡoi numa ḡana e ḡemu numa tarimari ḡeri ai. Benamo bonoa kira-varari, Barau na ḡemu ai kara beveia ema ḡena vevetuḡaḡwa ḡemu ai beḡora dagarana.” \v 20 Benamo ḡia eiaḡoto Vanuḡa Gabanana (10) tanori ai, ea vevari-fiuto, kara Iesu na ḡia ḡenai eveiato. Benamo tarimarima mabarari ḡeḡaba-rakavato. \s1 Iesu na kekeni ta ema vavine ta evaḡa-namorito \r Mataio 9:18-26; Luka 8:40-56 \p \v 21 Iesu ḡasi na ma eḡenoḡoito kou tavi ta ḡana maia. Mo kou rikinai tarimarima ḡutuma lelevaḡi na ma ḡea ḡaru-ḡeḡeraḡiato. \v 22 Rubu ḡitaḡauna tarimana ta arana Iairo eiaḡoto, Iesu eḡitaiato nai, kwakuna koranai evetui-tarito, \v 23 ma nuḡana mabarana ḡesi enoḡiato, ekirato, “Au natugu kekenina bekeve-rakava, dori emaseni. Mani ḡemu veiḡa, noiaḡoma, ḡimamu iatanai bono tore-kaua, be natugu bene namo!” \p \v 24 Benamo Iesu ḡia ḡesi ḡeiaḡoto-ḡoi nai, tarimarima ḡutuma lelevaḡi maki ḡeḡotokauto, ḡia na ḡeraka-vebibi vebibiato-ḡoi. \p \v 25 Monai vavine ta, ḡena keve tu rara kevena, laḡani gabanana ruarua (12) ekeve-iaḡiato. \v 26 Doketa vovoka na muramura ḡeviniato-ḡoi, senaḡi asi enamoto-ḡoi. Ḡena moni mabarari evaḡa-koririto, nenamo ḡana, senaḡi asi enamoto-ḡoi, ḡena keve moḡo emeto-iaḡoto-ḡoi. \v 27 Ḡia na Iesu varina eseḡaḡiato naima eiaḡomato, tarimarima ḡutuma nuḡari na eraka-rokarokato mo Iesu murinai ea raḡasito, benamo ḡena dabuḡai eveḡabikauto. \v 28 Korana tu ḡia evetuḡamaḡito, “Ḡena dabuḡai moḡo baveḡabikauni nai banamoni.” \v 29 Benamo rara kevena edokoto, tauḡaninai emami-raḡiato ḡena keve varau ekorito. \p \v 30 Mo negai Iesu eribato, ḡia ḡenana seḡuka eraka-vaḡito. Benamo tarimarima ḡutuma nuḡari na eruḡa-kureto, evedanaḡito, ekirato, “Deikara na au ḡegu dabuḡa beḡabi-karaia?” \v 31 Ḡena mero ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Noboḡeboḡe, mai tarimarima tu ḡutuma na ḡebebesi-karamuni, kamasi tu ma ovedanaḡini, okirani, ‘Deikara na beḡabi-karagu?’” \v 32 Senaḡi Iesu tu roḡo eboḡeboḡeto-ḡoi, eḡabi-karaiato tarimana eḡita-vetauato-ḡoi. \v 33 Mo vavine eriba-maoroto kara ḡenai eḡorato, benamo ma garina e ma ḡoḡo-ḡoḡona ḡesi Iesu kwakuna koranai ea vetui-tarito, benamo kara eḡorato mabarana ekiraḡi-foforirito. \v 34 Iesu na mo vavine evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Natugu, ḡemu veḡabidadama na bevaḡa-namomu. Be, ma iakumu ḡesi noiaḡo, ḡemu keve bekori-moḡovaḡi.” \p \v 35 Iesu roḡo eguruḡato-ḡoi nuḡanai, rubu ḡitaḡauna tauna Iairo ḡena numa na tarima kotari ḡeiaḡomato, Iairo ḡekiraiato, ḡekirato, “Natumu tu bemase. Vevaḡa-riba tarimana asi novaḡa-vekwaraḡia.” \v 36 Iesu na mo guruḡa tu eseḡaḡi-ḡuiraḡiato moḡo, benamo rubu ḡitaḡauna tarimana evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Asi bono gari, bono veḡabidadama moḡo.” \v 37 Benamo Iesu na mabarari ekira-ḡoirito, murina na asi beḡene iaḡo, senaḡi Petero, e Iakobo (o Iames), ema tarina Ioane moḡo ḡia ḡesi beḡene iaḡo. \v 38 Iairo ḡena numai ḡeraḡasito, benamo Iesu na tarimarima eḡitarito, ḡeguru-raḡeto-ḡoi e ḡetaḡi-guruḡa guruḡato-ḡoi. \v 39 Benamo Iesu numai eraka-toḡato, evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Karase nai ḡoguru-raḡeni e ḡotaḡini? Kekeni tu asi bemase, ḡia tu egenani moḡo.” \v 40 Senaḡina tarimarima na ḡerikiriki-iaḡiato. Benamo Iesu na etuḡu-rosirito, bena kekeni tamana sinana e ḡia ḡekavaiato tarimari toitoi ḡesi moḡo kekeni ḡevaḡa-genaiato gabunai ḡeraka-toḡato. \v 41 Benamo Iesu na kekeni ḡimanai eḡabito, evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Talita kumi!” Mo guruḡa anina tu “Kekeni, au na ḡoi akiramuni, novariḡisi!” \v 42 Benamo kekeni vaḡa-sebo evariḡisito, erakaorakaoto. Ḡia ḡena laḡani tu gabanana ruarua (12). Mai veiḡa eḡorato nai, tarimarima ḡeḡaba-rakava rakavato. \v 43 Iesu na evaḡa-guruḡarito, mai veiḡa varina asiḡina ḡinavaḡi beḡene kiraḡia etato, ema ekirarito, mo kekeni beḡene ḡubua. \c 6 \s1 Iesu Nasareta tarimari na asi ḡegubakauato \p \v 1 Iesu na mo gabu eraga-kwaneato, benamo ḡena vanuḡa ḡana eiaḡoto; ḡia ḡena mero maki murina na ḡeiaḡoto. \v 2 Sabadi ḡaronai Iesu tu rubu ai ma ea vevaḡa-ribato, tarimarima ḡutuma na ḡeseḡaḡiato tu, ḡeḡaba-rakavato, ḡekirato, “Mai tarima mai riba tu ainana eḡabito? Ḡena iaunega maki dei na eviniato? Mai nuḡa-farevaḡi veiḡa boruri tu kamasi eveirini ḡimana na? \v 3 Ḡia tu kamuda tarimana, ene? Maria natuna; Iakobo (o Iames), e Iosefa, e Iudas, e Simona kakari, ema tobana maki sevirai iniḡeri.” Benamo asi ma ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi. \p \v 4 Iesu na ekirarito, ekirato, “Peroveta tarimana tu gabu mabarari ai beḡe gubakauani, senaḡi ḡena vanuḡa korikori, garagarana, ema ḡena numa tarimari, na moḡo asi beḡe gubakauani.” \p \v 5 Monai ḡia na seḡuka veiḡari boruri asi eveito, a keve tarimari tu sebosebo moḡo iatari ai ḡimana etore-kauato, evaḡa-namorito. \v 6 Iesu edaradara-rakavato, korana asi ḡeri veḡabidadama nai. \s1 Iesu ḡena mero gabanana ruarua (12) etuḡurito \r Mataio 10:5-15; Luka 9:1-6 \p Benamo Iesu ma erakato, eiaḡoto vanuḡa kotari ai ma ea vevaḡa-ribato-ḡoi. \v 7 Benamo Iesu na ḡena mero gabanana ruarua (12) ekearito, benamo ruari ruari etuḡurito, ema seḡuka evinirito, iauka rakavari beḡene lai-vaḡiri ḡana. \v 8 Iesu na evaḡa-naḡirito, ekirato, “Kara ta asi boḡono ḡabi-kaua ḡemi iaḡoiaḡo ai, togoi moḡo. Dura, ḡaniḡani dagarari e moni maki asi boḡono ḡwakau. \v 9 Tamaka boḡono vei, senaḡi sedi ruarua asi boḡono vei.” \v 10 Ma evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Numa tai boḡo raḡekauni nai, mo numai moḡo boḡono tanu, bene iaḡo mo, vanuḡa boḡono raga-kwanea. \v 11 Bema vanuḡa tai asi beḡe ḡabi-raḡemini e garomi asi beḡe seḡaḡirini nai, boḡono raga-kwanea, kwakumi kauri moḡo boḡono kwari-ketoketori ḡia ḡeri kira-sirivaḡi vaḡa-moḡoniri ḡana.” \p \v 12 Benamo ḡeiaḡoto, ḡea ḡobatato, tarimarima ḡeri rakava na beḡene vetuḡamaḡi-kure e beḡene raka-kure ḡana. \v 13 Iauka rakavari vovoka tarimarima ḡerina ḡelai-vaḡirito, keve tarimari ḡutuma maki diḡa na ḡedaurito, ḡevaḡa-namorito. \s1 Ioane Babatiso ḡena mase \r Mataio 14:1-12; Luka 3:19-20; 9:7-9 \p \v 14 Heroda, Galilea verena, na mai veiḡa variri ea seḡaḡirito, korana Iesu arana gabu mabarana eraga-rovorovoto. Tarima kotari ḡekirato, “Ioane Babatiso mase na ma bevariḡisi-ḡenoḡoi. Moḡa lorinai mai veiḡa baregori mabarari evaḡa-foforirini.” \v 15 Ma kota ḡekirato, “Mai tu Elia,” ma kota ḡekirato, “Mai tu Peroveta tarimana ta, peroveta tarimari guineri kavana.” \v 16 Senaḡi Heroda eseḡaḡito nai, ekirato, “Mai tu Ioane Babatiso, au na debana abasi-ḡutuato tarimana, mase na ma bevariḡisi-ḡenoḡoi!” \p \v 17 Korana Heroda tauḡena evetuḡuto, Ioane ḡea ḡabi-tariato, benamo dibura numai ḡebarubaruato, ḡebiri-ḡauato. Mo veiḡa eveiato, korana tu etava-rariato vavinena Herodia, ḡia kakana Filipo ḡaraḡona, bene vaḡa-iakua ḡana. \v 18 Ioane na Heroda evaḡa-guruḡaiato-ḡoi, ekirato, “Ḡoi na kakamu ḡaraḡona boḡaraḡo-veraria tu asi maoro!” \v 19 Moḡesina nai Herodia na Ioane ebaru-viniato, ḡena ura bene vaḡia, senaḡina asi ḡena dabara, \v 20 korana Heroda na Ioane egari-viniato-ḡoi e eḡita-ḡauato-ḡoi. Heroda ribana Ioane tu vei-iobukaiobuka ema veaḡa tarimana. Ioane garona eseḡaḡiato nai, edaradarato-ḡoi, senaḡi eurato bene seḡaḡi-vinia. \p \v 21 Herodia ḡena ḡaro namona ta eraḡasito. Heroda ḡena ḡora ḡarona vetuḡamaḡi-iaḡina verekona o betdei pati eveiato, ḡena veguine-iaḡi tarimari baregori, e vetari ḡorikauri tarimari, ema Galilea vanuḡari ai veguine-iaḡi tarimari ekearito. \v 22 Herodia natuna ḡuiatona ema raka-toḡato, benamo ebarato nai, Heroda ma ḡena varivari tarimari mabarari ḡesi evaḡa-iakurito. Benamo Heroda na mo ḡuiato ekiraiato, ekirato, “Ḡoi kara oura-viniani dagarana nokiraḡia, benamo bavinimuni.” \v 23 Benamo ekiraiato, ekirato, “Kara bonoḡiguni dagarana bavinimuni, ḡegu Basileia tavina bonoḡiguni maki bavinimuni.” \p \v 24 Benamo eraka-rosito, sinana edanaḡiato, ekirato, “Kara banasi?” Sinana na evaḡa-veseato, ekirato, “Ioane Babatiso debana, bonosi!” \v 25 Benamo mo ḡuiato ma eraga-ḡenoḡoito, benamo vere barana Heroda enoḡiato, ekirato, “Au aurani inimoḡo Ioane Babatiso debana diḡu ai novinigu.” \p \v 26 Vere barana ma evetuḡamaḡi-ḡenoḡoito, senaḡi asi eurato bene kira-sirivaḡi, korana ḡena varivari tarimari ḡoirari ai ekiraḡi-toreato bene. \v 27 Maoromaoro vere barana Heroda na tarima debari ebasi-ḡuturito-ḡoi tarimana ta etuḡuato, Ioane debana bene ḡwa-iaḡomaia ḡana. Benamo ḡia eiaḡoto, Ioane Babatiso dibura numanai debana ebasi-ḡutuato. \v 28 Benamo diḡu ai eḡwa-ḡenoḡoiato, benamo mo ḡuiato ema viniato. Ḡia na sinana eviniato. \v 29 Ioane ḡena mero na mo vari ḡeseḡaḡiato, benamo ḡeiaḡoto, tauḡanina ḡea ḡabiato, benamo gara gabunai ḡea guriato. \s1 Iesu na tarima daḡara imaima (5,000) eḡuburito \r Mataio 14:13-21; Luka 9:10-17; Ioane 6:1-13 \p \v 30 Apostolo tarimari ma ḡeḡenoḡoito Iesu ḡenai, benamo kara ḡeveito e ḡevevaḡa-riba iaḡirito dagarari mabarari ḡekira-varaiato. \v 31 Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Gabu fakana ta ḡana si-iaḡosi, ḡoa iaḡaraḡi kotuna.” Korana tarimarima vovoka ḡeiaḡomato-ḡoi ema mainana ḡeiaḡoto-ḡoi, be ḡia maki asi ilaila beḡene iaḡaraḡi o beḡene ḡaniḡani. \v 32 Benamo mabarari ḡasi tai ḡeraḡeto, gabu fakana ta ḡana ḡeiaḡoto. \p \v 33 Senaḡi tarimarima ḡutuma na ḡeḡitarito, ḡeribato aiḡana ḡeiaḡoni. Benamo vanuḡa tata tarimarimari mabarari kwakuri na ḡeraka-ragaraga-iaḡoto, mo gabu ai ḡea raḡasi-guineto. \v 34 Iesu ḡasi na eraka-riḡoto nai, tarimarima vovoka lelevaḡi eḡitarito, benamo evetuḡarito, korana ḡia tu noḡa moḡo mamoe asi ḡitaḡauri tarimana ta noḡa. Benamo ḡia na dagara vovoka evaḡa-ribarito. \v 35 Elavilavito-ḡoi nai, Iesu ḡena mero ḡia ḡenai ḡeiaḡoto, benamo ḡekirato, “Mai tu gabu fakana e ḡaro maki mo evariḡoni. \v 36 Notuḡu-rakari, vamoka vei tarimari ḡeri tanu gaburi e vanuḡa kavinaḡiri ḡana ḡeiaḡo, be ḡari ḡaniḡani ḡea voi.” \p \v 37 Senaḡi Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi na ḡaniḡani tari ḡoviniri.” Benamo ḡia na ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡoi ourani tu ḡaiaḡo, beredi silva moniri sinau ruarua (200) na ḡavoiri, benamo ḡama-ḡuburi otoni?” (Mai tu tarima ta davana ḡue imaima toitoi (8) nuḡanai beḡabini kavana). \v 38 Iesu na ekirarito, ekirato, “Ḡomi ḡemi ai beredi tu vira maniḡeri? Ḡoiaḡo, ḡoa ḡitari.” Ḡea ḡitarito, benamo ḡekirato, “Beredi imaima, maḡani-kone ruarua maki.” \p \v 39 Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, tarimarima beḡene vareri, doḡoro doḡoro ai ḡauḡa iatari ai beḡene tanutanu-tari. \v 40 Benamo doḡoro loriri ai ḡetanuto, tari sinau sebori (100), tari gabana imaimari (50). \v 41 Benamo Iesu na mo beredi imaima e maḡani-kone ruarua eḡabirito, eboḡe-raḡeto, gubai eḡitaiato, Barau evaḡa-namoato vau, beredi etavi-kirakirarito, benamo ḡena mero evinirito beḡene vareri ḡana. Maḡani-kone ruarua maki moḡesina edudu-ḡutuḡuturito. \v 42 Tarimarima mabarari ḡeḡani-maseto. \v 43 Murinai vau Iesu ḡena mero na beredi kwari e maḡani-kone kwari mabarari ḡevaḡa-vegogo-rito, boseḡa gabanana ruarua (12) ḡevaḡa-vonurito. \v 44 Ḡeḡaniḡanito tauri mabarari tu 5,000. \s1 Iesu nanu iatanai erakato \r Mataio 14:22-33; Ioane 6:16-21 \p \v 45 Maoromaoro Iesu na ḡena mero ḡasi ai evaḡa-raḡerito, benamo etuḡu-guinerito kou tavi tai Betesaida ḡana, ma ḡia tu mo tarimarima ḡutuma roḡo etuḡu-lausirito. \v 46 Benamo etuḡu-lausirito murinai, ḡoro ḡana evaraḡeto ḡuriḡuri. \v 47 Emukuna-mukunato-ḡoi nai, ḡasi tu kou nuḡanai, a Iesu tu ḡereḡana tano ai. \v 48 Benamo ḡena mero eḡitarito, ḡevekwaraḡi rakavato-ḡoi levai, korana iavara tu ḡoirari na eiaḡomato-ḡoi. Benamo Iesu ḡeri ai eraka-iaḡoto nanu iatana na, ḡasi bene raka-vanaḡia etato. Mo tu horaḡauna 3 ema 6 koloko vefakanai boḡiboḡi rekenai. \v 49 Senaḡi ḡena mero na ḡeḡitaiato, nanu iatanai erakato-ḡoi, ḡetuḡamaḡito, ḡekirato, “Murava ta!” ḡetato. Benamo ḡeḡaba-fouto, \v 50 korana mabarari na ḡeḡitaiato e ḡegari-rakavato. \p Senaḡina Iesu na eraga-vaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡokokore, mai tu au, asi ḡogari!” \v 51 Benamo ḡasi ai eraḡekauto, ema iavara maki edokoto. Ḡena mero ḡeḡaba-rakavato, \v 52 korana tu mo beredi evaḡa-ḡutumarito nuḡa-farevaḡi veiḡana anina roḡosi ḡere tuḡamaḡi-doḡaria, nuḡari roḡo bubu nai. \s1 Iesu na keve tarimari evaḡa-namorito e evaḡa-maḡuririto Genesareta ai \r Mataio 14:34-36 \p \v 53 Benamo ḡasi ai kou na ḡevanaḡito, Genesareta tanonai ḡeraḡasito. Ḡeri ḡasi monai ḡebaru-tariato. \v 54 Benamo ḡasi na ḡeraka-vaḡito nai, maoromaoro tarimarima na ḡeḡita-leaiato, ḡeribato mo tu Iesu. \v 55 Benamo mo tano mabarana ḡeraga-ḡauato, benamo ḡeri keve tarimari ma gedari ḡesi Iesu ainai ḡeseḡaḡiato-ḡoi gaburi ḡana ḡeḡwa-iaḡorito-ḡoi. \v 56 Iesu na eiaḡo-vinirito-ḡoi gaburi mabarari ai, vanuḡa barari ai, vanuḡa keiri ai, vamoka vei tarimari ḡeri tanu gaburi ai, ḡeri keve tarimari maketi gaburi ai ḡetorerito-ḡoi, benamo ḡenoḡiato-ḡoi, ḡena dabuḡa rikinai moḡo maki beḡene veḡabikau. Ḡeveḡabikauto-ḡoi tarimari tu ḡenamoto-ḡoi e ḡemaḡurito-ḡoi. \c 7 \s1 Namo e rakava \p \v 1 Farisea tarimari e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari kota Ierusalema na ḡeiaḡomato, Iesu ḡevegogo-ḡeḡeraḡiato. \v 2 Benamo ḡena mero ḡeḡitarito, ḡeḡaniḡanito-ḡoi kota ḡimari ma “mirori” ḡesi, ḡimari asi ḡeḡuriḡirito ḡia seneri vereri ḡeri vevaḡa-naḡi ilailanai. \v 3 Boḡono riba, Farisea tarimari e Iuda tarimari mabarari tu asi roḡo beḡe ḡaniḡanini, senaḡi ḡimari roḡo beḡe ḡuriḡirini murinai vau beḡe ḡaniḡanini. Mai tu ḡia seneri vereri na ḡevaḡa-moḡoniato ema ḡevei-iaḡomaiato-ḡoi veiḡana. \v 4 Maketi gaburi na beḡe iaḡomani maki asi roḡo beḡe ḡaniḡanini, senaḡi beḡe veḡuriḡi-guineni vau. Seneri ḡeri vevaḡa-naḡi vovoka kotari maki ḡekorana-iaḡirito-ḡoi, kapusi ḡuriḡi, ḡuro, ketolo [e geda maki] ḡeḡuriḡirito-ḡoi. \p \v 5 Moḡesi nai Farisea tarimari e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari na Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Karase nai ḡemu mero na senera vereri ḡeri vevaḡa-naḡi asi ḡekorana-iaḡirini, ḡimari ma ‘mirori’ ḡesi ḡeḡaniḡanini?” \p \v 6 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Isaia na eperoveta-iaḡimito ḡofaḡofa tarimami tu moḡoni, maiḡesi etoreato, \q1 ‘Mai besena tu \q1 mururi koriri ai moḡo \q1 au ḡegubakauguni ḡeri Barau, \q1 senaḡina ḡia nuḡari tu manaḡa rakava. \q1 \v 7 Ḡetoma-rakariḡo vini-kavaguni, \q1 ḡeri vevaḡa-riba tu tarimarima ḡeri vevaḡa-naḡi taravaturi, \q1 a dia au ḡegu!’ \p \v 8 Ḡomi na Barau ḡena taravatu tu ḡoraga-kwanerini, benamo tarimarima ḡeri vevaḡa-naḡi ḡokorana-iaḡirini.” \p \v 9 Iesu na ma ekirarito, “Moḡoni, ḡomi na Barau ḡena taravatu ḡotuḡamaḡi-fitoḡarini, tauḡemi ḡemi vevaḡa-naḡi boḡono korana-iaḡiri ḡana. \v 10 Mose ekirato, ‘Tamami sinami boḡono gubakauri. Dei na tamana o sinana guruḡa rakavari eviniani tarimana tu boḡono vaḡi-masea.’ \v 11 Senaḡi ḡomi ḡokirani, tarima ta na tamana o sinana bevaḡa-guruḡaiani, bekirani, ‘Au na ḡomi asi bavaḡa-kavamini, korana bara vinimi dagarana tu au na Koban aviniani nai.’ Koban anina tu Barau ḡena. \v 12 Moḡesi veiḡai ḡomi na tarima ḡokouani, tamana e sinana asi bene vaḡa-kavari ḡana. \v 13 Ḡomi na senemi ḡeri vevaḡa-naḡi ḡerina Barau ḡena guruḡa asi tauri ai moḡo ḡovaḡa-iaḡorini. Dagara vovoka moḡesi ḡoveirini.” \s1 Tarimarima ḡevaḡa-rakavarini dagarari \r Mataio 15:10-20 \p \v 14 Benamo Iesu na tarimarima ḡutuma ma ekea-vegogorito ḡenai, benamo ekirarito, ekirato, “Mabarami ḡoseḡaḡi ema boḡono riba-maoro. \v 15 Tarimarima murika na ḡeḡanirini, ḡevariḡoni tarima nuḡari ḡana, dagarari na tarima asi ḡevaḡa-rakavarini, senaḡi tarimarima nuḡari o loruri ḡuturi na ḡemaraḡeni dagarari na vau tarimarima ḡevaḡa-rakavarini. [ \v 16 Ma seḡana tarimana bene seḡaḡi!]” \p \v 17 Iesu na mai tarimarima ḡutuma eraga-kwanerito, numai eraḡekauto; benamo ḡena mero na mo barabore anina ḡevedanaḡi-iaḡiato. \v 18 Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi maki asi ḡotuḡamaḡi-fakani? Asi ḡoribani, murika na ḡevariḡoni dagarari na tarimarima asi ḡevaḡa-rakavarini? \v 19 Korana mo tu dia loruna na ḡevariḡoni, senaḡina sinaḡena na ḡevariḡoni, be ḡeiaḡoni moḡo.” Moḡa anina tu, ḡia na ḡaniḡani mabarari evaḡa-moḡonirito, asi ḡeri rakava. \p \v 20 Benamo ma ekirato, “Kara tarimarima loruna na emaraḡeni, monana tarimarima evaḡa-rakavaiani, \v 21 korana tarima loruna na tuḡamaḡi rakavari, kima veiḡari, lema, vaḡivaḡi, \v 22 veḡura-vanaḡi, mata-ḡaniḡani, veiḡa rakavari mabarari, ḡofaḡofa, mata-boraḡa, mama, vevaḡa-bade, veiavi, vei-babobabo ḡeiaḡomani. \v 23 Mabarari dagara rakavari, maiḡeri loruna na ḡemaraḡeni, tarima ḡevaḡa-rakavarini.” \s1 Vavine ta ḡena veḡabidadama \r Mataio 15:21-28 \p \v 24 Iesu monana evariḡisito, Taia e Sidono tanori ḡana eiaḡoto. Benamo numa tai ea raḡekau-ḡairito, ḡia asi eurato tarima ta na bene ribaia ḡia tu monai, senaḡi asi ḡena vekuretoḡa dabarana. \v 25 Vavine ta, natuna ḡuiatona iauka rakavana na eboroḡiato, Iesu varina eseḡaḡiato nai, eiaḡoto, kwakuna koranai evetui-tarito. \v 26 Mo vavine tu Grik vavinena, Siriafonesia ai emaḡurito. Benamo ḡia na Iesu enoḡiato, mo iauka rakavana natuna ḡuiatona ḡenana bene lai-vaḡia. \v 27 Benamo Iesu na ekiraiato, ekirato, “Mero misiri roḡo beḡene ḡani-mase guine, korana asi maoro, mero misiri ḡari ḡaniḡani bita ḡabirini, kwaiva bita fiu-vinirini.” \p \v 28 Vavine na ma evaḡa-veseato, ekirato, “Vereḡauka, mani tu moḡoni, senaḡi kwaiva maki fata gaburenai mero misiri ḡeḡaniḡanini momori tu ḡeḡanirini.” \p \v 29 Benamo ḡia na mo vavine ma evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Maniḡesi bovaḡa-vese dainai, noḡenoḡoi, iauka rakavana tu natumu ḡenana beraka-vaḡi.” \v 30 Benamo mo vavine eḡenoḡoito ḡena numa ḡana nuḡanai, natuna ḡuiatona ea doḡariato, ḡena gedai egena-taḡoto-ḡoi eḡitaiato, iauka rakavana tu moḡoni eraka-vaḡito. \s1 Iesu na seḡa-bubu e muru-bubu tarimana evaḡa-namoato \p \v 31 Benamo Iesu Taia tanona eraga-kwaneato, Sidono e Vanuḡa Gabanana (10) tanori eraka-vanaḡirito, Galilea kou ai eraḡasito. \v 32 Benamo tarima kotari na seḡa-bubu e asi eguruḡa-ginikauto-ḡoi tarimana ta ḡeḡabi-iaḡoato, benamo ḡenoḡiato, ḡimana iatanai bene tore-kaua. \v 33 Benamo Iesu na tarimarima ḡutuma nuḡari na eḡori-veḡitaiato, didina seḡana kouḡanai eduḡi-toḡarito, ekanunuto, benamo meana eḡabi-karaiato. \v 34 Gubai eboḡe-raḡeto, eiaḡa-raḡeto ma ḡabana ḡesi, ekirato, “Efata!” anina tu “Noḡwa-faka!” \p \v 35 Benamo seḡana ḡeḡwa-fakarito, meana everuḡato, eroroḡototo, benamo eguruḡa-ḡitakauto. \v 36 Iesu na ekirarito, tarima ta asi beḡene kira-varaia, senaḡi ekirarito-ḡoi guruḡari tu asi ḡeseḡaḡiato-ḡoi, ḡia varina tu ḡefiu-rovorovoato-ḡoi. \v 37 Tarimarima nuḡari ḡefarevaḡi-rakavato, ḡekirato, “Ḡia na dagara mabarari evei-ḡitakaurini, seḡa-bubu tarimari evaḡa-seḡaḡirini, muru-bubu tarimari evaḡa-guruḡarini.” \c 8 \s1 Iesu na tarimarima daḡara vasivasi (4,000) eḡuburito \p \v 1 Mo negai tarimarima ḡutuma lelevaḡi ma ḡevegogo-ḡenoḡoito. Ḡia asi ḡari ḡaniḡani nai, Iesu na ḡena mero ekea-kavirito sevina ḡana, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, \v 2 “Au na mai tarimarima avetuḡarini, korana mai tu ḡaro toitoi veḡata au ḡesi maiḡeri, nuḡanai tu asi ḡari ḡaniḡani. \v 3 Bema au na batuḡu-ḡenoḡoirini ḡeri vanuḡa ḡana ma vitori ḡesi nai, dabarai beḡe borimarini, korana kotari tu gabu manaḡa na ḡeiaḡomato nai.” \v 4 Benamo ḡena mero na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Kamara dabarai tarima ta na mai tarimarima beredi na beḡuburini mai tano fakanai?” \v 5 Benamo Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Ḡomi ḡemi ai beredi tu vira?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Imaima ruarua (7).” \p \v 6 Iesu na vegogo tarimari evaḡa-guruḡarito, tano ai ḡetanutanu-tari. Benamo beredi imaima ruarua (7) eḡabirito, Barau evaḡa-namoato, ebuki-ḡuturito, ḡena mero evinirito, mo tarimarima ḡoirari ai beḡene toretore-tariri ḡana. Benamo moḡesi ḡeveirito. \v 7 Ḡia ḡeri ai maki maḡani-kone misiri kotari. Iesu na Barau ma evaḡa-namoato, ḡena mero ekirarito, moḡeri maki ḡevareri. \v 8 Benamo tarimarima ḡeḡani-maseto murinai, Iesu ḡena mero na ḡaniḡani kwari ḡegogorito, boseḡa mabarari imaima ruarua (7) ḡevaḡa-vonurito. \v 9 Tarimarima mabarari tu 4,000 kavana. Benamo Iesu na etuḡu-rovorovorito, \v 10 ma ḡia ema ḡena mero ḡesi ḡasi ai ḡeraḡeto, Dalmanuta tanona ḡana ḡeiaḡoto. \s1 Farisea tarimari ḡeri ura vetoḡa ta guba na bene mariḡo \r Mataio 16:1-4 \p \v 11 Farisea tarimari kota Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, benamo ḡedanaḡi-ribaḡaniato. Ḡeri ura vetoḡa ta guba na bene mariḡo. \v 12 Iesu iaḡana eḡaniato ma nuḡa metona ḡesi, benamo ekirato, “Karase nai toma ḡuru tarimari na vetoḡa ḡeḡita-vetaurini? Moḡoni akiramini, vetoḡa ta asiḡina ḡinavaḡi bavinimini!” \v 13 Benamo eraga-kwanerito, ḡasi ai ma eraḡeto, kou tavi ta ḡana ea vanaḡito. \s1 Farisea tarimari e Heroda \r Mataio 16:5-12 \p \v 14 Iesu ḡena mero ḡevetuḡa-rekwato, ḡaniḡani asi ḡeḡabikauto, beredi sebona moḡo ḡasi ai. \v 15 Benamo Iesu na esisiba-vinirito, ekirato, “Lorimi boḡono vetore, Farisea tarimari e Heroda ḡari farao evaḡa-tubuani muramurana garina.” \p \v 16 Benamo mo guruḡa tauḡeri fakari ai ḡeverori-iaḡiato, ḡekirato, “Moḡesina bekira, korana ḡita tu asi ḡara beredi nai.” \p \v 17 Iesu na eribarito, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Karase nai beredi ta sevimi ai asiḡi guruḡana ḡoveini? Ḡomi roḡosi boḡono riba, roḡosi boḡono tuḡamaḡi-faka? Nuḡami maki roḡo bubu? \v 18 Ma matami, senaḡi asi ḡoḡitani? Ma seḡami, senaḡi asi ḡoseḡaḡini? Asi ḡovetuḡamaḡi-taḡoni maki? \v 19 Au na beredi imaima abuki-ḡutuḡuturito tarimarima 5,000 ḡari nai, beredi kwari ḡogogorito tu, boseḡa vira ḡovaḡa-vonurito?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Gabanana ruarua (12).” \p \v 20 “Au na beredi imaima ruarua (7) abuki-ḡutuḡuturito tarimarima 4,000 ḡari nai, beredi kwari ḡogogorito tu boseḡa vira ḡovaḡa-vonurito?” Ḡia ḡevaga-veseto, ḡekirato, “Imaima ruarua (7).” \v 21 Benamo Iesu na ekirarito, “Ḡomi roḡosi boḡono tuḡamaḡi-faka?” \s1 Iesu na mata-bubu tauna matana evaḡa-iaḡaiato Betesaida ai \p \v 22 Ḡia Betesaida ḡana ḡeiaḡoto, benamo tarima kotari na mata-bubu tauna ta Iesu ḡenai ḡeḡori-iaḡoato, benamo ḡenoḡiato, bene ḡabi-karaia. \v 23 Benamo Iesu na mata-bubu tauna ḡimanai eḡabito, eḡori-rosiato vanuḡa na, benamo matana ekanunuato, ma ḡimana ḡenai etore-kaurito, edanaḡiato, “Dagara tari oḡitarini ba?” \p \v 24 Mo tarima eboḡe-vaisito, ekirato, “Oi, tarima tari aḡitani, senaḡina noḡa moḡo ḡau noḡa ḡerakao-rakaoni.” \p \v 25 Benamo Iesu ḡimana matanai ma etore-kaurito, benamo eboḡeboḡe-ginikauto, dagara mabarari eḡita-ginikaurito. \v 26 Benamo Iesu na numa ḡana etuḡu-iaḡoato, evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Vanuḡa nuḡana na asi bono iaḡo.” \s1 Petero na Iesu tu Kerisona ekiraḡito \r Mataio 16:13-20; Luka 9:18-21 \p \v 27 Iesu ma ḡena mero ḡesi Kaisarea Filipi tanona vanuḡari ḡana ḡeiaḡoto-ḡoi nuḡanai, dabarai Iesu na ḡena mero edanaḡirito, ekirato, “Tarimarima tu kara ḡetoni au tu dei?” \v 28 Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Kotari ḡekirani tu Ioane Babatiso, ma kotari tu Elia, ma kotari tu peroveta tarimana ta.” \v 29 Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Senaḡi ḡomi tu kara ḡotoni au tu dei?” Petero na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡoi tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna).” \v 30 Benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, tarima ta asi beḡene kira-varaia. \s1 Iesu ḡena mase e variḡisi-ḡenoḡoi guruḡari \r Mataio 16:21-28; Luka 9:22-27 \p \v 31 Benamo Iesu na ḡena mero ma evaḡa-ribarito, ekirato, “Tarimarima Natuna tu midigu vovoka roḡo beḡanini. Iuda vereri, e Rubu Veaḡa vereri baregori, e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiani tarimari na beḡe ruḡaiani; ema beḡe vaḡi-maseani maki, senaḡina ḡaro toitoi murinai mase na ma bevariḡisi-ḡenoḡoini.” \v 32 Mai guruḡa ekiraḡi-foforiato, benamo Petero na eḡori-veḡitaiato, ekira-ḡoiato. \v 33 Senaḡi Iesu eruḡa-kureto, ḡena mero eḡitarito, ḡia na Petero ekira-ḡoiato, ekirato, “Satani, noraka-veḡita, korana ḡemu tuḡamaḡi tu dia Barau ḡena, senaḡi tarimarima ḡeri moḡo.” \p \v 34 Iesu na tarimarima ḡutuma ma ḡena mero ḡesi ekea-vegogorito, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Bema tarima ta eurani au murigu ai bene raka etoni tarimana, tauḡena bene veruḡa, ḡena satauro bene ḡwaia, au murigu ai bene raka. \v 35 Korana deikara ḡena maḡuri moḡo lorina etoreani tarimana, ḡena maḡuri befitoḡaiani. A deikara au daigu ai e Vari Namona dainai ḡena maḡuri befitoḡaiani tarimana, ḡena maḡuri asi bevei-rekwarekwaiani. \v 36 Bema tarima ta na tanobara mabarana uranai ḡena maḡuri befitoḡaiani, ḡena namo tu kara ḡia ḡenai? \v 37 Korana tarima ta ḡena maḡuri efitoḡaiato nai tu, kara na vau ma bevoi-ḡenoḡoiani? \v 38 Deikara na au bemaiaka-viniguni ema ḡegu guruḡa bemaiaka-viniani mai veḡura-vanaḡi e vei-rakava tarimari ḡoirari ai, ḡia maki Tarimarima Natuna na bemaiaka-viniani ḡena iaḡomai, ḡia Tamana mamana marevana e seḡuka baregona e ma ḡena aneru veaḡari ḡesi beḡe iaḡomani ḡaronai.” \c 9 \p \v 1 Benamo ekirarito, ekirato, “Moḡoni akiramini: Tarima kotari mai ḡeruḡa-taḡoni tu asi roḡo beḡe maseni, beiaḡoni mo, Barau ḡena Basileia ma seḡukana ḡesi beiaḡomani beḡe ḡitaiani.” \s1 Iesu vetoḡana eirauto \r Mataio 17:1-13; Luka 9:28-36 \p \v 2 Ḡaro imaima sebona (6) ḡevanaḡito murinai, Iesu na Petero, e Iakobo (o Iames), ema Ioane eḡabirito, benamo ḡoro baregona tai eḡori-raḡerito. Monai ḡia ḡereḡari moḡo nuḡanai Iesu ḡeḡitaiato, vetoḡana eirauto, \v 3 ema ḡena dabuḡa ekuro-ḡaroḡaroto, tanobarai tarima ta na asi ilaila moḡesina bevaḡa-kurokuroani. \v 4 Benamo ḡia ḡoirari ai Elia ma Mose ḡefoforito, Iesu ḡesi ḡeguruḡa guruḡato-ḡoi. \p \v 5 Benamo Petero na Iesu evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu o, namo vedaurea ḡita tu maiḡera, be fouta toitoi ḡaragari. Ta ḡoi ḡemu, ta Mose ḡena, ta Elia ḡena.” \v 6 Petero asi ribana kara bekiraḡiani, korana ḡia tu ḡegari-rakavato. \v 7 Benamo magube na ema iauka-taririto, ekumu-ḡaurito nuḡanai, garo ta magube nuḡana na ekea-rosito, ekirato, “Mai tu au Natugu, aura-viniani; ḡia boḡono seḡaḡi-vinia!” \v 8 Ḡia na mo gabu ḡeraga-ḡita-ḡeḡeraḡiato, senaḡi ta asi ḡeḡitaiato ḡia ḡesi, Iesu moḡo ḡereḡana. \p \v 9 Ḡoro na ḡemariḡoto-ḡoi nuḡanai, Iesu na evaḡa-guruḡarito, kara ḡeḡitaiato dagarana tarima ta asi beḡene kira-varaia, bene iaḡo mo, Tarimarima Natuna mase na ma bene variḡisi-ḡenoḡoi. \v 10 Moḡa lorinai ḡena guruḡa fakari ai moḡo etanuto, senaḡi ḡia fakari ai ḡeverorito, mai mase na variḡisi-ḡenoḡoi anina tu kara. \v 11 Benamo ḡia na Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Karase nai taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiani tarimari ḡekirani, Elia tu beiaḡoma-guineni?” \p \v 12 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Moḡoni, Elia tu beiaḡoma-guineni, dagara mabarari bevaḡa-variḡurini. A Tarimarima Natuna guruḡana kamasi ḡetoreato midigu vovoka beḡanini e beḡe ḡita-fitoḡaiani? \v 13 Senaḡi akiramini, Elia tu varau eiaḡomato, ema ḡeri ura veiḡari ḡia ḡenai varau ḡeveirito, ḡia guruḡana Buka Veaḡai ḡetore-guineato ilailanai.” \s1 Iesu na iauka rakavana na eboroḡiato merona evaḡa-namoato \r Mataio 17:14-21; Luka 9:37-43 \p \v 14 Ḡena mero ḡeri ai ḡevotuto tu, tarimarima ḡutuma lelevaḡi na ḡeruḡa-ḡeḡeraḡirito, ḡeḡitarito, taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari maki ḡia ḡesi ḡeveḡare veḡareto-ḡoi. \v 15 Tarimarima na Iesu ḡeḡitaiato nai, nuḡari ḡefarevaḡito, benamo ḡenai ḡeraga-iaḡoto, ḡea vaḡa-namoato. \v 16 Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Mai tarima ḡesi tu kara veḡare-veḡarena ḡoveini?” \p \v 17 Benamo tarima ta ḡutuma nuḡari na evaga-veseto, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, au natugu ḡoi ḡemu ai baḡori-iaḡomaia. Ḡia tu muru-bubu iaukana na eboroḡiato nai, asi eguruḡani. \v 18 Ma mai iauka na eḡabiani ḡarori ai, tano ekwaraḡi-iaḡiani. Bokana na kaburoburo ḡeraka-rosini, gadikana eveḡara-tarini, tauḡanina egwaḡiḡini. Moḡa lorinai ḡoi ḡemu mero banoḡiri, mai iauka rakavana ḡelai-vaḡia basi, senaḡi beḡe lai-kavaia.” \p \v 19 Benamo Iesu ekirato, “Asi veḡabidadama tarimami! Ḡaro vira au ḡomi sevimi ai bana tanu? Ḡaro vira bana vevaḡa-gwaḡiḡi vinimi? Ḡoḡori-iaḡomaia!” \v 20 Benamo mo mero Iesu sevina ḡana ḡeḡori-iaḡoato. Iauka rakavana na Iesu eḡitaiato nai, vaḡa-sebo mero evaḡa-ḡoḡo-ḡoḡoato, tano ai eketoto, egena-vebiro vebiroto, bokana na kaburoburo ḡeraka-rosito. \p \v 21 Iesu na mero tamana edanaḡiato, ekirato, “Aitoma mai keve edoḡariato?” Tamana evaḡa-veseto, ekirato, “Mai tu keina na veḡata! \v 22 Nega vovoka iauka rakavana na karavai efiu-kauani, ema nanu ai efiu-reiani bene vaḡia ḡana. Bema dagara ta boveiani riba nai, mani ḡemu veiḡa, boro vetuḡa-ḡwama, boro vaḡa-kavama.” \v 23 Benamo Iesu ekirato, “Bema dagara ta boveiani riba otoni? Barau ḡenai eveḡabi-dadamani tarimana dagara mabarari beveirini riba.” \v 24 Benamo mero tamana asikauna eḡaba-fouto, ekirato, “Au aveḡabidadamani, senaḡi ḡegu tuḡamaḡi iauvoiauvo noma boroḡia.” \p \v 25 Iesu na tarimarima ḡutuma ḡeraga-vegogoto-ḡoi eḡitarito nai, ḡia na mo iauka rakavana ekira-ḡoiato, ekirato, “Muru-bubu e seḡa-bubu iaukana, akiramuni, noraka-vaḡi, ma nuḡanai asi ma bono raka-toḡa ḡenoḡoi!” \v 26 Benamo iauka rakavana eḡaba-fouto, ḡia na mero evaḡa-ḡoḡoḡoḡo rakavaiato, benamo eraka-vaḡito. Mero tu ḡitaḡitana noḡa emaseto, moḡa lorinai tarimarima ḡutuma ḡekirato, “Mai tu bemase.” \v 27 Senaḡi Iesu na ḡimanai eḡabito, einu-vaisiato, benamo eruḡa-vaisito. \p \v 28 Moḡa murinai Iesu numai eraḡekauto, ḡena mero na vekuretoḡai ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Karase nai ḡai na iauka rakavana asi ilaila baḡa lai-vaḡia?” \v 29 Benamo Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Iauka maiḡesina lailairi tu kara ta asiḡina, senaḡina ḡauḡau [e ḡaniveaḡa] ḡereḡana moḡo.” \s1 Iesu ḡena mase ma ekiraḡi-ḡenoḡoiato \r Mataio 17:22-23; Luka 9:43-45 \p \v 30 Mo gabu ḡeraga-kwaneato, Galilea tanona na ḡevanaḡito. Iesu asi ḡena ura tarima ta bene riba ḡia tu ainai, \v 31 korana ḡena mero evaḡa-ribarito, ekirato, “Tarimarima Natuna tu beḡe revaiani vau, tarimarima ḡimari ai beḡe toreani, benamo beḡe vaḡi-maseani, senaḡi beḡe vaḡiani nai, ḡaro toitoi murinai tu ma bevariḡisi-ḡenoḡoini.” \p \v 32 Senaḡi ḡia tu asi ḡeriba-maoroto Iesu tu kara ekiraḡiato, senaḡi asi ma ḡedanaḡiato, korana ḡegarito nai. \s1 Deikara tu barego vedaurea \r Mataio 18:1-5; Luka 9:46-48 \p \v 33 Kaperanaumai ḡeraḡasito, benamo Iesu na numa nuḡanai vau edanaḡirito, ekirato, “Ḡomi dabarai tu kara ḡokiraḡiani-ḡoi?” \v 34 Senaḡi ḡia tu asi ḡevaḡa-veseto, korana dabarai tu, deikara barego vedaurea ḡekiraḡiato-ḡoi. \v 35 Iesu etanu-tarito, ḡena mero gabanana ruarua (12) ekearito, benamo ekirarito, ekirato, “Dei bene guine etoni tarimana tu gabi taunai bene iaḡo, ema tarimarima mabarari vetuḡunaḡiri bene iaḡo-vini.” \v 36 Benamo ḡia na mero keina ta eḡabiato, ḡia fakari ai evaḡa-ruḡa-tariato, efani-vaisiato, benamo ekirarito, ekirato, \v 37 “Dei na mero keina maiḡesina kavana beḡabi-raḡeani au aragu ai, ḡia na tu au beḡabi-raḡeguni. Bema tarima ta na au beḡabi-raḡeguni tu, dia au ḡereḡagu moḡo beḡabi-raḡeguni, senaḡi etuḡuguto Barauna maki beḡabi-raḡeani.” \s1 Deikara na ḡita asi bevaḡa-rakavarani tarimana tu ḡita ḡesi \r Luka 9:49-50 \p \v 38 Ioane na Iesu ekiraiato, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, tarima ta ḡaḡitaiato, ḡoi aramu ai iauka rakavari elai-vaḡirito-ḡoi, senaḡi ḡai na ḡakira-ḡoiato, korana ḡia tu dia ḡita ḡesi taraka-vegogoni.” \p \v 39 Iesu na ekirarito, ekirato, “Asi boḡono kira-ḡoia, korana tarima ta au aragu ai nuḡa-farevaḡi veiḡa boruri eveirini tarimana tu, au murigu ai au asi ma bekira-rakavaguni. \v 40 Korana deikara na ḡita asi evaḡa-rakavarani tarimana tu ḡita ḡesi. \v 41 Moḡoni akiramini, tarima ta na nanu kapusina au aragu ai bevinimini, korana ḡomi tu Keriso ḡena tarima nai, ḡia voina tu beḡabiani veḡata.” \s1 Tarima ta na mero misina ḡena veḡabidadama asi bene vaḡa-rakavaia \r Mataio 18:6-9; Luka 17:1-2 \p \v 42 “Bema tarima ta na au eḡabidadama-viniguni mero misina ta ḡena veḡabidadama evaḡa-rakavaiani, ḡia tu bere namo fore baregona ta ḡaiḡonai ḡere baru-kaua, davarai ḡere fiu-reia. \v 43 Bema ḡoi ḡimamu na evaḡa-rakavamuni nai, bono basi-ḡutua. Ḡimamu sebonai maḡuri vanaḡivanaḡi bono doḡaria tu namo, a asi namo ḡimamu ruarua karava eḡara-vanaḡi vanaḡini asi ebuseni gabuna ḡana boiaḡoni. [ \v 44 Monai ‘dimo na beḡe ḡani-vanaḡi vanaḡimini, ema karava asi ebuseni.’] \v 45 Bema ḡoi kwakumu na evaḡa-rakavamuni nai, bono basi-ḡutua. Kwakumu sebonai maḡuri vanaḡivanaḡi bono doḡaria tu namo, a asi namo kwakumu ruarua karava eḡara-vanaḡi vanaḡini gabunai beḡe fiu-kaumuni. [ \v 46 Monai ‘dimo na beḡe ḡani-vanaḡi vanaḡimini, ema karava asi ebuseni.’] \v 47 Bema ḡoi matamu na evaḡa-rakavamuni nai, bono ḡibo-vaḡia. Matamu sebonai Barau ḡena Basileiai bono raka-toḡa tu namo, a asi namo matamu ruarua karava eḡara-vanaḡi vanaḡini gabunai beḡe fiu-kaumuni. \v 48 Monai ‘dimo na beḡe ḡani-vanaḡi vanaḡimini, ema karava asi ebuseni.’ \p \v 49 Mabarari karava na bedamenarini, beiarevarini. \p \v 50 Damena tu namo, senaḡi bema damena mamina bekorini nai, mamina kamasi ma bovaḡa-mamina ḡenoḡoiani? Nuḡami ai damena bene tanu, e ḡomi tata karomi ḡesi maino nuḡanai boḡono tanu.” \c 10 \s1 Veḡaraḡo ruḡaruḡana \p \v 1 Iesu mo gabu eraga-kwaneato, benamo Iudea tanona ḡana eiaḡoto, Ioridana ḡarukana tavi tai evanaḡito. Tarimarima ḡutuma lelevaḡi ḡia ḡenai ma ḡeiaḡoto, benamo eveito-ḡoi kavana ma evaḡa-ribarito. \p \v 2 Benamo Farisea tarimari ma ḡeiaḡoto, benamo ḡea danaḡi-ḡofakauato, ḡekirato, “Tau ta ḡaraḡona befitoḡaiani nai, taravatu na beḡabiani?” \v 3 Iesu na ma evaḡa-veserito, ekirato, “Mose ḡena taravatu nuḡanai kara etoni?” \v 4 Ḡekirato, “Mose ḡena taravatu tu maiḡesi ekirani, veḡaraḡo ruḡaruḡana fefana betoreani vau, ḡaraḡona betuḡu-rakaiani.” \v 5 Iesu na ekirarito, ekirato, “Mose na mai taravatu etoreato, korana ḡomi nuḡami tu roḡo bubu. \v 6 Senaḡina Barau na dagara mabarari eveirito nai, ḡia na tarimarima maki eveirito tau e vavine. \v 7 Moḡesina nai tau ta na tamana e sinana beraga-kwanerini, ḡaraḡona ḡesi beḡe tanuni. \v 8 Benamo ḡia tauri ruarua beḡe sebonani, moḡa lorinai ḡia tu dia ruarua, senaḡi sebona moḡo. \v 9 Moḡesi nai dei Barau na evaḡa-sebonarito tu, tarima ta na asi ma bene tore-kirari.” \p \v 10 Ma ḡeḡenoḡoito numai, ḡena mero na ma ḡedanaḡiato mo guruḡa anina tu kara. \v 11 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Deikara na ḡaraḡona betuḡu-rakaiani, vavine ta ma beḡaraḡoani, ḡia tu beveḡura-vanaḡini. \v 12 Vavine maki moḡesina, ḡia ḡaraḡona beraga-kwaneani, tau ta na ma beḡaraḡoani, ḡia maki beveḡura-vanaḡini.” \s1 Iesu na mero misiri evaḡa-namorito \r Mataio 19:13-15; Luka 18:15-17 \p \v 13 Tarima kotari na naturi ḡeḡwa-iaḡorito-ḡoi Iesu ḡenai bene ḡabi-karari ḡana, senaḡi ḡena mero na ḡekira-ḡoirito. \v 14 Iesu na eḡitarito nai tu ebaruto. Benamo ḡena mero ekirarito, ekirato, “Mani mero misiri ḡeiaḡoma au ḡegu ai, asi ḡolai-ḡoiri, korana Barau ḡena Basileia tu maniḡesina kavana tarimari ḡeri. \v 15 Moḡoni akiramini, dei na Barau ḡena Basileia asi beḡabi-raḡeani mero misina na kavana, ḡia Basileiai tu asi beraka-toḡani.” \v 16 Benamo Iesu na mero misiri efaḡa-vaisirito, benamo ḡimana iatari ai etore-kaurito, evaḡa-namorito. \s1 Farefare vovoka tarimana \r Mataio 19:16-30; Luka 18:18-30 \p \v 17 Iesu monana ma evaisi-raḡeto, benamo erakato nuḡanai, tarima ta ḡenai eraga-iaḡoto, benamo ḡoiranai ea vetui-tarito, edanaḡiato, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu namona, au tu kara baveini vau maḡuri vanaḡivanaḡi baḡabiani?” \v 18 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡoi tu karase nai au namogu okiraḡini? Tarima ta asi namo, Barau moḡo ḡereḡana. \v 19 Taravatu mabarari ma ribamu, ‘Asi bono vaḡivaḡi, asi bono veḡura-vanaḡi, asi bono lema, asi bono vevaḡa-daḡa ḡofaḡofa, asi bono ḡabi-kuretoḡa, tamamu sinamu bono gubakauri.’” \p \v 20 Benamo mo tarima ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, au tu keigu na beiḡoma toma, mani taravatu mabarari akorana-iaḡirini.” \v 21 Iesu na eḡitaiato ma veuravinina ḡesi ekirato, “Dagara sebona moḡo orabuni, noiaḡo, ḡemu farefare mabarari noa voivoi-iaḡiri, rabu tarimari bono viniri, benamo gubai tu ma ḡemu farefare; ma bono iaḡoma, murigu ai bonoma raka.” \v 22 Mo tarima na mai guruḡa eseḡaḡiato nai, ḡoirana evaḡa-gwaḡiḡiato, nuḡana ma metona ḡesi eraka-veḡitato, korana ḡia ḡena farefare tu ḡutuma lelevaḡi. \p \v 23 Benamo Iesu na ḡena mero eḡita-ḡeḡeraḡirito, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡeri farefare vovoka tarimari Barau ḡena Basileiai ḡeri rakatoḡa tu gwaḡiḡi rakava.” \v 24 Benamo Iesu ḡena mero na mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, nuḡari ḡefarevaḡito, senaḡi Iesu na ma evaḡa-guruḡa ḡenoḡoirito, ekirato, “Natuḡore, Barau ḡena Basileia rakatoḡana tu gwaḡiḡi rakava. \v 25 Kamela nila kadarena na bevanaḡini tu kotuna gwaḡiḡi, senaḡi ḡena farefare vovoka tarimana Barau ḡena Basileiai ḡena rakatoḡa tu gwaḡiḡi rakava.” \v 26 Benamo ḡena mero nuḡari ḡefarevaḡi-rakavato, benamo ḡevaḡa-guruḡaiato, ḡekirato, “Be deikarari vau maḡuri beḡe ḡabiani?” \v 27 Iesu na eḡitarito, benamo ekirato, “Tarimarima ḡeri ai tu asi ilaila, senaḡi Barau ḡenai tu ilaila, korana Barau ḡenai dagara mabarari tu ilaila.” \p \v 28 Petero na ekiraiato, ekirato, “Ḡoi ribamu, ḡai ḡema dagara mabarari tu ḡaraga-kwanerito, benamo ḡoi murimu ai ḡarakani.” \v 29 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Moḡoni akiramini, tarima ta ḡena numa eraga-kwaneato, o tarikakana merori, tobana, sinana, tamana, natuna e ḡena tano au daigu ai ema Vari Namona dainai, \v 30 ḡia mai maḡuri nuḡanai ḡena numa, tarikakana merori, tobana, sinana, natuna e tano sinau-sinau beḡoitaḡoni, ema midigumidigu maki; ema ḡaro beiaḡomani nai, maḡuri vanaḡivanaḡi bedoḡariani. \v 31 Senaḡi tarimarima ḡutuma toma ḡeguineni tu beḡe gabini, gabi tarimari tu beḡe guineni.” \s1 Iesu ḡena mase ma ekiraḡi-foforiato \r Mataio 20:17-19; Luka 18:31-34 \p \v 32 Iesu ma ḡena mero ḡesi Ierusalema ḡana ḡevaraḡeto-ḡoi, dabara na ḡeraka-iaḡoto-ḡoi, Iesu tu ḡoirari ai erakato, benamo ḡia ḡeḡaba-rakavato, ema muriri na ḡerakato tarimari maki ḡegarito. Benamo Iesu na ḡena mero gabanana ruarua (12) ma eḡori-veḡitarito, benamo ḡenai kara beḡe ḡorani dagarari ekira-vararito, \v 33 ekirato, “Ḡoseḡaḡi, ḡita tu Ierusalema ḡana tavaraḡeni. Monai Tarimarima Natuna tu Rubu Veaḡa vereri baregori e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiani tarimari ḡimari ai beḡe toreani. Ḡia na ḡena mase guruḡana beḡe vaḡa-moḡoniani, benamo irau bese (o Roma) tarimari ḡimari ai beḡe toreani. \v 34 Ḡia na beḡe vaseva-vaseva iaḡiani, beḡe kanunuani, beḡe kwariani e beḡe vaḡi-maseani. Senaḡi ḡaro toitoi murinai ma bevariḡisi-ḡenoḡoini.” \s1 Iakobo (o Iames) ma Ioane ḡeri noḡinoḡi \r Mataio 20:20-28 \p \v 35 Benamo Sebedaio natuna, Iakobo ma Ioane, Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, benamo ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, ḡai ḡaurani kara baḡa noḡimuni dagarana bono vinima.” \v 36 Iesu na ekirarito, ekirato, “Kara ḡemi ai bana veia ḡotoni?” \v 37 Benamo ḡia na ḡevaḡa-guruḡaiato, ḡekirato, “Ḡai ḡaurani, ḡai ta aroribamu rekenai, ma ta tu kaurimu rekenai baḡana tanu ḡoi ḡemu Basileia marevana nuḡanai.” \p \v 38 Senaḡi Iesu na ekirarito, ekirato, “Ḡomi tu asi ribami kara ḡonoḡiani. Au na midigu bedina baniuani ḡomi maki boḡo niuni riba? Au beḡe babatisoguni babatisona ḡomi na maki boḡo ḡabiani riba?” \v 39 Ma ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Oi.” Iesu na ekirarito, ekirato, “Moḡoni, au baniuni bedinai ḡomi maki boḡo niuni, ema au beḡe babatisoguni babatisona ḡomi maki beḡe babatisomini. \v 40 Senaḡi aroribagu rekenai o kaurigu ai boḡono tanu ḡotoni tu, dia au na bavaḡa-moḡoniani, a mai tu Barau na eḡabi-torerito tarimari ḡeri.” \p \v 41 Mai guruḡa mero gabanana (10) ḡeseḡaḡiato nai, Iakobo e Ioane ḡebaru-vinirito. \v 42 Benamo Iesu na mabarari ekea-vegogorito, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi ribami, irau bese tarimari ḡeri vere na tarimarima ḡedori-naḡinaḡirini, ema ḡeri veguine-iaḡi tarimari baregori na tu ḡeri maoro seḡukari na ḡelaunaḡi-naḡirini. \v 43 Senaḡi ḡomi fakami ai moḡesina tu asi boḡono vei. Bema ta ḡomi fakami ai bene vere etoni nai tu, ḡomi mabarami vetuḡunaḡimi bene iaḡo-vini, \v 44 ema dei bene guine etoni tarimana, ḡia tu mabarari ḡeri vetuḡunaḡi tarimanai bene iaḡo. \v 45 Korana Tarimarima Natuna eiaḡomato tu, dia tarimarima na ḡia vetuḡunaḡina beḡene iaḡo-vini ḡana, senaḡina ḡia eiaḡomato tu, tarimarima vetuḡunaḡiri bene iaḡo-vini, ema ḡena maḡuri bene tore-taria, tarimarima ḡutuma bene voi-ḡenoḡoiri e bene vaḡa-maḡuriri ḡana.” \s1 Iesu na mata-bubu tarimana Batimeo matana evaḡa-namoato \r Mataio 20:29-34; Luka 18:35-43 \p \v 46 Ieriko ai ḡeraḡasito, monana Iesu ma ḡena mero e tarimarima ḡutuma lelevaḡi ḡesi Ieriko ma ḡeraga-kwaneato nuḡanai, Batimeo, mata-bubu e noḡivegame tarimana, Timeo natuna, dabara rikinai etanu-taḡoto-ḡoi. \v 47 Ḡia eseḡaḡito Iesu, Nasareta tarimana, tu ḡia sevinai, benamo ekea-fouto, ekirato, “Iesu o, Davida natuna, au novetuḡa-ḡwagu!” \v 48 Tarimarima ḡutuma na ḡekira-ḡoiato, asi bene guruḡa ḡetato, senaḡi ḡia ekea-ḡiḡiraḡe ḡiḡiraḡeto-ḡoi, “Davida Natuna o, au novetuḡa-ḡwagu!” \p \v 49 Iesu eruḡa-tarito, benamo ekirato, “Ḡokeaia.” Benamo ḡia na mata-bubu tarimana ḡekeaiato, ḡekirato, “Asi bono gari, novariḡisi, Iesu na ekeamuni bene.” \v 50 Benamo ḡena koudi efitoḡaiato, eburi-vaisito, Iesu sevina ḡana eiaḡoto. \v 51 Benamo Iesu na edanaḡiato, ekirato, “Kara ḡemu naveia otoni?” Mata-bubu tarimana evaḡa-veseto, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, matagu noma keo-fakaia.” \v 52 Benamo Iesu ekirato, “Noiaḡo, ḡemu veḡabidadama na bevaḡa-namomu.” Benamo asikauna matana enamoto e eboḡeboḡe-ginikauto, benamo Iesu murina na dabara na eraka-iaḡoto. \c 11 \s1 Iesu ḡena rakatoḡa Ierusalema ai ḡevonevone-raḡe viniato \r Ioane 12:12-19 \p \v 1 Ḡeraka-iaḡoto-ḡoi, Ierusalema ḡekavinaḡiato-ḡoi, ma Betefage e Betania ai ḡeraḡasito Olive Ḡorona rekenai, benamo Iesu na ḡena mero ruarua etuḡu-guinerito, \v 2 ekirarito, ekirato, “Ḡoiaḡo, ḡoira vanuḡana ḡana. Boḡo raḡasini nai, doniki natuna ta barutarinai boḡo ḡitaiani, iatanai tarima ta roḡosi bene raḡe. Boḡono ruḡaia, benamo boḡono ḡori-iaḡomaia. \v 3 Bema tarima ta na bedanaḡimini, bekirani, ‘Ḡomi tu karase nai maniḡesi ḡoveiani?’ betoni nai, boḡono kiraia, ‘Vereḡauka na eura-viniani, vau ma betuḡu-ḡenoḡoiani.’” \p \v 4 Benamo ḡerakato, ḡeiaḡoto, doniki natuna ḡea ḡoitaḡoato numa ta ḡoiranai barutari. Ḡeruḡaiato-ḡoi nuḡanai, \v 5 monai ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi tarimari na ḡedanaḡirito, ḡekirato, “Ḡomi tu karase nai mani doniki natuna ḡoruḡaiani?” \v 6 Benamo ḡevaḡa-veserito Iesu na ekirarito kavana, vau ḡetuḡu-rakarito. \p \v 7-8 Benamo doniki natuna Iesu ḡenai ḡeḡori-iaḡoato, ḡeri dabuḡa barari doniki doḡenai ḡeiava-kaurito, benamo Iesu etanukauto. 8 Tarimarima ḡutuma ḡeri dabuḡa barari dabarai ḡeiavarito. Kota tu ḡau lauri boḡai ḡebasito, benamo dabarai ḡetorerito. \v 9 Ḡoirai e gabi ai ḡerakato tarimari mabarari na ḡevone-raḡeato-ḡoi, ḡekirato, \q1 “Hosana, Vereḡauka aranai \q1 eiaḡomani tarimana sivaḡa-namoa! \q1 \v 10 Davida ḡita Tamara \q1 ḡena Basileia eiaḡomani, \q1 sivaḡa-namoa! \q1 Hosana guba tuḡunai!” \p \v 11 Iesu Ierusalemai eraḡasito nai, Rubu Veaḡa nuḡanai eraka-toḡato, dagara mabarari eḡita-vaḡa-ḡaurito. Senaḡi elavilavito nai, ḡia ma ḡena mero gabanana ruarua (12) ḡesi ḡeraka-rosito, Betania ḡana ma ḡeḡenoḡoito. \s1 Iesu na figi ḡauna etovoḡaiato \r Mataio 21:18-19 \p \v 12 Ma elaḡanito, ḡia na Betania ḡeraga-kwaneato, ḡeraka-iaḡoto-ḡoi nuḡanai, Iesu evitoato. \v 13 Eboḡeto, figi ḡauna ma launa ta eḡitaiato fakana kota manaḡai, benamo eiaḡoto, nea ḡitaia ma tauna ba asiḡina. Monai ea raḡasito tu, ḡwana ta asi edoḡariato, launa korina moḡo, korana ḡena ḡwa ḡarona roḡo nai. \v 14 Benamo Iesu na figi ḡauna ekiraiato, ekirato, “Ḡoi ḡwaḡwamu tarima ta na asi ma beḡaniani, toma beiaḡoni vanaḡivanaḡi!” Mai guruḡa ḡena mero na ḡeseḡaḡiato. \s1 Iesu na Rubu Veaḡa eiarevaiato \r Mataio 21:12-17; Luka 19:45-48; Ioane 2:13-22 \p \v 15 Ierusalemai ḡevotuto, Iesu Rubu Veaḡa nuḡanai eraka-toḡato, benamo voivoi tarimari elai-rosirito. Moni ḡesenisito-ḡoi tarimari ḡeri fata e pune ḡevoivoi-iaḡirito-ḡoi tarimari ḡeri diḡoka eḡuke-vebuburito. \v 16 Rubu Veaḡa nuḡana na ḡeri farefare ḡeḡwa-iaḡorito-ḡoi tarimari maki ekira-ḡoirito. \v 17 Benamo tarimarima evaḡa-ribarito, ekirato, “Buka Veaḡa nuḡanai tu maiḡesi etoreato, Barau ekirato, ‘Au ḡegu numa tu bese irauirau ḡeri ḡuriḡuri numanai beḡe kiraḡiani,’ senaḡi ḡomi na tu lema tarimari ḡeri gumu gabunai boḡo vaḡa-iaḡoa.” \p \v 18 Rubu Veaḡa vereri baregori e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari na ḡeseḡaḡiato nai, Iesu beḡene vaḡia dabarana ḡevetauato. Iesu garina ḡeveito-ḡoi, korana tarimarima mabarari na ḡena vevaḡa-riba guruḡari ai ḡeḡaba-rakavato-ḡoi. \v 19 Elavilavito, benamo Iesu ma ḡena mero ḡesi vanuḡa barana ḡeraga-kwaneato. \s1 Figi ḡauna emaseto \r Mataio 21:20-22 \p \v 20 Boḡiboḡi ai dabara na ma ḡeraka-vanaḡito nuḡanai, mo figi ḡauna ḡeḡitaiato, emarai-ḡosito, ḡokana maki ḡemaseto. \v 21 Petero na etuḡamaḡi-taḡoato, benamo Iesu ekiraiato, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, noḡitaia, ḡoi na mo figi ḡauna otovoḡaiato dagarana tu varau bemase.” \p \v 22 Benamo Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Barau boḡono ḡabidadama-vinia. \v 23 Moḡoni akiramini, tarima ta na mai ḡoro bekiraiani, ‘Noveraḡa-raḡe, be davarai noa vefiu-rei,’ benamo nuḡana asi ma bedaradarani, senaḡi bevaḡa-moḡoniani, kara bekiraḡiani dagarana bemoḡonini nai, mo veiḡa tu beḡorani. \v 24 Moḡa lorinai akiramini, kara boḡo noḡini ḡauḡau ai nai, boḡo vaḡa-moḡonia, boḡo doḡaria, benamo boḡo ḡabiani. \v 25 Bema ḡoruḡa-tarini, benamo ḡoḡauḡauni nai, rakava boḡono tuḡamaḡi-fitoḡari, bema tarima ta ḡenai ma ḡemi nuḡa meto nai, benamo ḡomi Tamami gubai etanuni na maki ḡemi rakava betuḡamaḡi-fitoḡarini. [ \v 26 Senaḡi bema ḡomi na tarima ḡeri rakava asi boḡo tuḡamaḡi-fitoḡarini nai, ḡomi Tamami gubai etanuni na maki ḡemi rakava asi betuḡamaḡi-fitoḡarini.]” \s1 Iesu ḡena seḡuka korana ḡedanaḡiato \r Mataio 21:23-27; Luka 20:1-8 \p \v 27 Benamo ḡia Ierusalemai ma ḡeraḡasito. Monai Iesu Rubu Veaḡa nuḡanai erakato-ḡoi nuḡanai, Rubu Veaḡa vereri baregori, e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari, ema Iuda vereri ḡia ḡenai ḡeiaḡoto. \v 28 Benamo ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Kamara maoro ai ḡoi na mai veiḡa oveirini? Dei na maoro evinimuto?” \p \v 29 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Au na vedanaḡi sebona avinimini, boḡo vaḡa-veseani nai, au na kamara maoro ai mai veiḡa aveirini bakira-varamini. \v 30 Ioane ḡena babatiso veiḡana tu guba na eiaḡomato, ba tarimarima ḡerina?” \p \v 31 Ḡia fakari ai ḡeverorito, ḡekirato, “Bema ḡita bita kirani, ‘Barau ḡenana’ bita toni nai, ḡia bekirani, ‘Karase nai Ioane asi ḡovaḡa-moḡoniato?’ betoni. \v 32 Senaḡi bema ḡita bita kirani, ‘Tarimarima ḡerina’ bita toni nai maki asi ilaila.” Ḡia tu tarimarima gariri ḡegarito, korana ḡia ribari, Ioane tu peroveta tarimana korikori. \p \v 33 Moḡa lorinai ḡia na Iesu ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Ḡai asi ribama.” Benamo Iesu na ḡia maki ekirarito, ekirato, “Au na maki kamara maoro ai mai veiḡa aveirini asi bakira-varamini.” \c 12 \s1 Barabore - Vine tavoḡana ḡitaḡauna tarimari rakavari \p \v 1 Iesu na barabore ai ma evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Tarima ta vine tavoḡana evaroato, maḡuna eḡabiato, tano ai vine gigi-gigina gurina ekwaiato, tavoḡa ḡitaḡauna numana maki evaḡa-ruḡaiato. Moḡa murinai tavoḡa ḡitaḡauna tarimari ḡeri ai ḡena tavoḡa eraga-kwaneato, benamo erakato gabu ta ḡana. \v 2 Vine ḡwari (o grapes) ḡemaḡeto, benamo ḡia na ḡena vetuḡunaḡi tauna ta etuḡuato tavoḡa narinarina tarimari ḡeri ai, vine ḡwari kota benea ḡabi ḡana. \v 3 Senaḡi ḡeḡabi-tariato, benamo ḡekwariato vau, ḡimana kori ḡetuḡu-ḡenoḡoiato. \v 4 Tavoḡa biaguna na ḡena vetuḡunaḡi tauna ta ma etuḡuato, senaḡi ḡia tu debana ḡekodo-fakaiato e ḡevei-maiaka maiakaiato. \v 5 Benamo ta ma etuḡuato, senaḡi ḡevaḡi-maseato; ema vetuḡunaḡi tarimari ḡutuma etuḡurito, kota tu ḡekwaririto, kota tu ḡevaḡirito. \v 6 Tarima sebona ta tu roḡo ḡia sevinai, ḡia natuna korikori, ḡena lalokau merona. Dokonai ḡia etuḡuato, ekirato, ‘Natugu natuḡua, ḡia na beḡene gubakaua.’ \v 7 Senaḡi tavoḡa ḡitaḡauna tarimari tauḡeri ḡeveguruḡa-vevinito, ḡekirato, ‘Mani tu tavoḡa beḡaunaiani merona, be siḡabia, sivaḡia, benamo tavoḡa tu ḡita ḡera.’ \v 8 Benamo ḡeḡabi-tariato, ḡevaḡiato, vine tavoḡana murikanai ḡefiu-rosiato.” \p \v 9 Iesu evedanaḡito, ekirato, “Tavoḡa biaguna na tu kara beveiani? Ḡia beiaḡomani, tavoḡa narinarina tarimari bevaḡi-ḡosirini, benamo vine tavoḡana tarima irauri tari ma bevinirini. \v 10 Ḡomi na mai toretore Buka Veaḡai asi ḡoiaviani, iniḡesi ekirani, \q1 ‘Fore numari ḡeragarini \q1 tarimari na asi ḡeura-viniato \q1 ma ḡefitoḡaiato forena tu \q1 duḡu forenai eiaḡoto. \q1 \v 11 Mai veiḡa maiḡa tu \q1 Vereḡauka na eveiato, \q1 matara na taḡitaiani, \q1 ḡitaḡitana irau veḡata.’” \p \v 12 Benamo Iuda vereri na Iesu beḡene ḡabia dabarana ḡevetauato, korana ḡia ribari, Iesu na mai barabore tu ḡia ekiraḡirito-ḡoi nai. Senaḡi tarimarima ḡutuma ḡevegogo-taḡoto-ḡoi gariri ḡeveito naima ḡeraga-kwaneato, ḡerakato. \s1 Kaisara, Roma ḡeri vere, ḡena takesi moniri \r Mataio 22:15-22; Luka 20:20-26 \p \v 13 Gabivau Farisea tarimari e Heroda murinai ḡerakato-ḡoi tarimari kotari Iesu ḡenai ḡetuḡu-iaḡorito, ḡena guruḡai beḡene vaḡa-vedaḡa-raḡea e beḡene ḡabia ḡana. \v 14 Ḡeiaḡomato, benamo Iesu ḡema ribaḡaniato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, ḡai ribama ḡoi tu moḡoni vei-iobukaiobuka tarimamu, tarimarima gariri asi oveini. Tarima ḡeri dagi maki asi otuḡamaḡirini, senaḡi ḡoi na moḡoni ai Barau ḡena dabara ovevaḡa-riba iaḡi-ḡitakauani. Novaḡa-ribama, Kaisara, Roma ḡeri vere, ḡenai takesi baḡana dava ba asiḡi? Baḡana vinia ba asi baḡana vinia?” \p \v 15 Senaḡi Iesu na ḡeri ḡofaḡofa eribaiato nai, ekirarito, ekirato, “Karase nai au ḡoribaḡaniguni? Silva monina ta ḡoḡwa-iaḡomaia, nama ḡitaia.” \v 16 Benamo ta ḡeḡwa-iaḡomaiato, Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Mai tu dei laulauna e dei arana?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Kaisara ḡena.” \v 17 Iesu na ekirarito, “Kaisara ḡena dagara Kaisara boḡono vinia, Barau ḡena dagara Barau boḡono vinia.” Benamo ḡeḡaba-rakavato ḡia ḡenai. \s1 Variḡisi-ḡenoḡoi guruḡari \r Mataio 22:23-33; Luka 20:27-40 \p \v 18 Sadukea tarimari kota Iesu ḡenai ḡeiaḡoto. Ḡia ḡeri tuḡamaḡi tu, mase tarimari asi ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini. Benamo Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, \v 19 “Vevaḡa-riba tarimamu, Mose na taravatu ḡai ḡema maiḡesina etoreato, ‘Bema tau ta kakana bemaseni, vabuna bemase-kwaneani, ma asi naturi nai, mo tau na kakana vabuna bene ḡaraḡoa, naturi beḡene maḡuri mase tauna ḡena.’ \v 20 Mero mabarari tu imaima ruarua (7). Mero guinena na eḡaraḡoato, ma emaseto asi natuna. \v 21 Mero vaḡa-ruaruana na vabuna ma eḡaraḡoato, senaḡi ḡia maki emaseto asi natuna. Mero vaḡa-toitoina maki moḡesina moḡo. \v 22 Moḡa nuḡanai ḡia mabarari tu imaima ruarua (7), naturi ta asi ḡevaḡa-ḡoraiato. Dokonai mo vavine maki emaseto. \v 23 Variḡisi-ḡenoḡoi ḡaronai mo vavine tu dei ḡaraḡona? Korana ḡia tu tauri 7 na ḡeḡaraḡoato.” \p \v 24 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi tu ḡokerereni, korana Buka Veaḡa anina ema Barau ḡena seḡuka asi ribami. \v 25 Mase na ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini tarimari tu asi ma beḡe veḡaraḡoni. Ḡia tu aneru kavana gubai. \v 26 Mase na ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini guruḡari Mose ḡena bukai asi ḡoiaviani? Ḡau eḡaraiato varina nuḡanai Barau na Mose ekiraiato, ekirato, ‘Au tu Aberahamo ḡena Barau, Isako ḡena Barau, ema Iakobo ḡena Barau.’ \v 27 Ḡia tu dia mase tarimari ḡeri Barau, senaḡi maḡuri tarimari ḡeri Barau. Ḡomi tu ḡokerere-rakava rakavani!” \s1 Veuravini tu taravatu mabarari evanaḡirito \r Mataio 22:34-40; Luka 10:25-28 \p \v 28 Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimana ta eiaḡomato, ḡeri guruḡa-guruḡa eseḡaḡiato, benamo eḡitaiato, Iesu na evaḡa-vese ginikaurito nai, edanaḡiato, ekirato, “Taravatu mabarari nuḡari ai aiḡa tu barego vedaureana?” \v 29 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Barego vedaureana tu maiḡa: ‘Isaraela tarimami o, ḡoseḡaḡi, Vereḡauka ḡita ḡera Barau tu Vereḡauka sebona kwariḡutu. \v 30 Vereḡauka ḡoi ḡemu Barau bono ura-vinia ma nuḡamu mabarana, ma iaukamu mabarana, ma ḡemu tuḡamaḡi mabarana, ma kokoremu mabarana ḡesi.’ \v 31 Vaḡa-ruaruana tu maiḡa: ‘Sevimu tarimana bono ura-vinia, ḡoi tauḡemu oveura-vinini kavana.’ Taravatu ta na mai taravatu ruarua asi bevanaḡirini.” \p \v 32 Taravatu evevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimana ma evaḡa-veseto, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, ḡoi ḡemu guruḡa tu moḡoni, Barau tu sebona moḡo, asi ta maia. \v 33 Bono ura-vinia ma nuḡamu mabarana, ma ḡemu tuḡamaḡi mabarana, ma gwadamu mabarana, ema sevimu ai etanuni tarimana maki bono ura-vinia, ḡoi tauḡemu oveura-vinini kavana. Maiḡa tu barego vedaurea, ginitaḡo dagarari e boubou dagarari mabarari evanaḡirito.” \p \v 34 Benamo Iesu na mo tarima ḡena vevaḡa-vese eḡitaiato ma iaunegana e ma tuḡamaḡi-fakana ḡesi, benamo ekiraiato, ekirato, “Ḡoi e Barau ḡena Basileia fakami tu asi manaḡa.” \p Moḡa murinai tarima ta na asi ma edanaḡiato, korana ḡegarito nai. \s1 Keriso tu Davida natuna ba Davida ḡena Vereḡauka? \r Mataio 22:41-46; Luka 20:41-44 \p \v 35 Iesu Rubu Veaḡa nuḡanai evevaḡa-ribato-ḡoi nuḡanai, ekirato, “Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiani tarimari tu kamasi nai Keriso tu Davida natuna ḡetoni? \v 36 Davida Iauka Veaḡa na riba e tuḡamaḡi-faka eviniato, benamo eguruḡa-foforito, ekirato, \q1 ‘Barau na au ḡegu Vereḡauka ekiraiato: \q1 Au ḡimagu aroribana rekenai \q1 noma tanu, \q1 bene iaḡo mo, ḡoi ḡebaru-vinimuni tarimari ḡoi kwakumu gaburenai batorerini.’ \p \v 37 Davida na Keriso tu ‘Vereḡaukana’ ekiraḡito; kamasi nai Keriso tu Davida natuna?” \s1 Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari ḡeri ḡofaḡofa veiḡari \r Mataio 23:1-36; Luka 11:37-54; 20:45-47 \p Tarimarima ḡutuma lelevaḡi Iesu ḡena guruḡa ma iakuri ḡesi ḡeseḡaḡiato. \v 38 Ḡena vevaḡa-riba nuḡanai ekirato, “Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiani tarimari boḡono ḡita-ginikauri. Ḡia ḡeurani dabuḡa maukari beḡene riḡo, maketi gaburi ai beḡene rakao-rakao, tarimarima na beḡene vaḡa-namori urari ai. \v 39 Rubu nuḡari ai e ḡanivegogo gaburi ai ḡeri ura sea namori ai beḡene tanu. \v 40 Ḡia na vabu ḡeri numa e farefare ḡevaḡa-koririni. Ḡeri ḡauḡau tu mauka kenene, ḡeḡofaḡofani. Ḡia tu meto barego vedaurea beḡe ḡabini.” \s1 Vabu ḡena boubou monina \r Luka 21:1-4 \p \v 41 Iesu moni-tore mauḡana ḡoiranai etanu-tarito, benamo tarimarima moni ḡeḡurato-ḡoi eḡitarito. Farefare e moni vovoka tarimari ḡutuma moni barari ḡeḡurato-ḡoi. \v 42 Senaḡi asi-ḡena e asi-ḡana vabuna ta eiaḡomato, ḡena moni misiri ruarua moḡo eḡura-riḡorito, mai tu noḡa moḡo toea sebona kavana. \v 43 Benamo Iesu na ḡena mero ekearito ḡia ḡenai, benamo ekirarito, ekirato, “Moḡoni akiramini, mai vabu na beḡuraia monina na mabarari ḡeri vini bevanaḡiri. \v 44 Korana ḡia mabarari ḡeri moni vovoka ḡerina koturi moḡo beḡe vini, senaḡi mai vabu tu asi ḡena-ḡana na nuḡanai ḡenai kara ḡetanuni ḡena maḡuri ai bere vevaḡa-kava-iaḡiri dagarari mabarari beḡurari.” \c 13 \s1 Iesu na vau beḡea ḡorani dagarari ekiraḡirito \p \v 1 Iesu Rubu Veaḡa na eraka-rosito-ḡoi nai, ḡena mero ta na ekiraiato, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, mai fore asikeikeiri noḡitari e mai numa baregori ma marevari maki noḡitari.” \v 2 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Mai numa baregori oḡitarini? Mai fore ta fore ta iatanai asi beḡe tanuni, mabarari beḡe vare-bubu-riḡorini.” \p \v 3 Iesu Olive Ḡorona tuḡunai etanu-taḡoto-ḡoi, Rubu Veaḡa Ierusalemai eḡita-iaḡoato-ḡoi nuḡanai, Petero, e Iakobo (o Iames), e Ioane, ema Anduru na ḡedanaḡi-ḡairiato, ḡekirato, \v 4 “Nokira-varama, mai dagara tu aitoma beḡe ḡorani, ema beḡe ḡorani nai, kamara vetoḡa na bevaḡa-foforiani, maniḡeri mabarari beḡe ḡorani?” \p \v 5 Benamo Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi lorimi boḡono vetore, tarima ta na asi bene ḡofami. \v 6 Tarima vovoka au aragu ai beḡe iaḡomani, beḡe kirani, ‘Tarimana tu au maiḡegu!’ Tarima ḡutuma beḡe ḡofarini. \v 7 Bema ḡomi na vetari o tuari gururi e tuari variri boḡo seḡaḡirini nai, nuḡami asi beḡene raḡe. Maniḡeri dagara tu beḡe ḡorani, senaḡi dokona tu asi roḡo. \v 8 Tanobara ta tanobara ta ḡesi beḡe vevaḡini, gavamani ta gavamani ta ḡesi beḡe vetarini. Gabu ḡutuma nuḡari ai tano beḡe iagani, doḡe maki beḡe ḡorani. Mai tu midigu moḡo besinaiani, noḡa moḡo mero keina emaḡurini midiguna kavana. \p \v 9 Tauḡemi boḡono venari-ginikau, korana beḡe ḡabimini, Iuda ḡeri kanisoro tarimari ḡeri ai beḡe ḡori-iaḡomini e rubu nuḡari ai beḡe kwarimini. Au ḡoḡabi-raḡeguni dainai, gavana e vere barari o kini ḡoirari ai roḡo boḡo ruḡani, au vaḡa-moḡonigu ai boḡono iaḡo. \v 10 Vari Namona tu tanobara mabarari nuḡari ai beḡe ḡobata-iaḡi guineani. \v 11 Bema Kota tarimari ḡoirari ḡana beḡe ḡori-iaḡomini nai, kara toma boḡoa kiraḡirini guruḡari asi boḡono nuḡa-vekwaraḡi-iaḡiri. Ḡarona beraḡasini vau, Barau na kara bevaḡa-ribamini guruḡari boḡono kiraḡiri, korana dia ḡomi boḡo guruḡani, senaḡi Iauka Veaḡa beguruḡani. \v 12 Kakana na tarina berevaiani bene mase ḡana, tamana na natuna maki moḡesina beveiani. Naturi na tamari sinari beḡe seḡafore-vinirini ema beḡe vaḡirini. \v 13 Tarimarima mabarari na beḡe iau-rakavamini, korana au ḡoḡabi-raḡeguni nai. Senaḡina deikara bevevaḡa-gwaḡiḡini mo dokona tu bemaḡurini.” \s1 Vevaḡa-gari dagarana befoforini \r Mataio 24:15-28; Luka 21:20-24 \p \v 14 “Bema ḡomi na dagara rakava vedaureana, vevaḡa-gari dagarana, boḡo ḡitaiani, asi bene ruḡa gabunai beruḡani.” Mai guruḡa beiaviani tarimana bene riba maoro anina tu kara. “Benamo deidei Iudeai ḡetanuni tarimari ḡoro ḡana beḡene raga-iaḡo. \v 15 Deikara numa tuḡunai etanu-taḡoni tu, asi ma bene raka-toḡa numa nuḡana ḡana ḡena farefare ḡabiḡabiri. \v 16 Deikara vamoka nuḡanai maki asi ma bene ḡenoḡoi ḡena koudi ḡabi-ḡabiri. \v 17 Mo negai vavine ma baniri e ḡabi-variḡu vavineri kika ma vetuḡari! \v 18 Boḡono ḡauḡau, mai dagara asi bene ḡora ḡura e nagure ḡarori ai! \v 19 Korana mo negai rakava e midigu barego beḡe raḡasini, Barau na tanobara eveiato beiaḡoma maitoma, rakava e midigu moḡesina asi ḡeḡorani. Ma maiḡa murinai moḡesina kavana ta asi ma beḡorani. \v 20 Bema Vereḡauka na mo ḡaro rakavari asi bere vaḡa-kubiri, tarima ta asi bere maḡuri riba, senaḡi eḡabi-hidirito tarimari dairi ai, ḡia na ḡarori evaḡa-kubirito. \p \v 21 Mo negai, bema tarima ta na bekiramini, ‘Ḡoḡitaia, Keriso tu maiḡa!’ o ‘Ḡoḡitaia, ḡia tu iomoḡa!’ betoni nai, asi boḡono vaḡa-moḡonia. \v 22 Korana tu Keriso ḡofaḡofari e peroveta tarimari ḡofaḡofari beḡe foforini, vetoḡa boruri e nuḡa-farevaḡi veiḡari beḡe veirini, Barau na eḡabi-viriḡirito tarimari beḡene ḡofa-veḡonuri ḡana. \v 23 Moḡesi nai tauḡemi boḡono venari; dagara mabarari tu akiravara-guinemini, aoa roḡosi bene raḡasi nai.” \s1 Tarimarima Natuna ḡena iaḡoma \r Mataio 24:29-31; Luka 21:25-28 \p \v 24 “Senaḡi mo negai, rakava beḡe ḡorani murinai, ḡaro bemukunani e ḡue maki asi bemamani, \v 25 visiḡu guba na beḡe ketoni e guba seḡukari beḡe iagaiagani. \v 26 Benamo tarima na Tarimarima Natuna beḡe ḡitaiani, magube na beiaḡomani ma seḡuka barana e ma marevana ḡesi. \v 27 Benamo ḡia na aneru betuḡurini, eḡabi-viriḡirito tarimari beḡe vaḡa-vegogorini tanobara mabarari na.” \s1 Barabore - Vevaḡa-riba figi ḡauna ḡenana \r Mataio 24:32-35; Luka 21:29-33 \p \v 28 “Figi ḡauna ḡenana mai barabore boḡono ribaia: Kabona ḡefori-raḡeni e launa ḡefafani nai, ḡoribani, ḡaro ḡena tora taimina tu bekavinaḡi ḡotoni. \v 29 Moḡa ilailanai, ḡomi maki bema mai dagara beḡe ḡorani boḡo ḡitarini nai, boḡono riba, Tarimarima Natuna tu bekavinaḡi ḡatama bokai. \v 30 Moḡoni akiramini, mai ḡuru asi bekorini, beiaḡoni mo, mai dagara mabarari beḡe ḡorani. \v 31 Guba e tanobara beḡe rekwa-rekwani, senaḡi au ḡegu guruḡa tu asi beḡe rekwa-rekwani, beḡe tanu-vanaḡi vanaḡini.” \s1 Ḡaro ema hora tarima ta asi ribana \r Mataio 24:36-44 \p \v 32 “Senaḡi mo ḡaro ema aoa tu tarima ta asi ribana, e aneru gubai asi ribari, ema Natuna maki asi ribana, senaḡi Tamana ḡereḡana moḡo ma ribana. \v 33 Lorimi boḡono vetore, boḡono venari-ginikau, korana asi ribami, aitoma mo aoa beraḡasini. \p \v 34 Ḡia tu maiḡesina kavana, tarima ta eraka-ḡerevaḡito, ḡena numa eraga-kwaneato, benamo ḡena vetuḡunaḡi tarimari maoro evinirito, tata ḡeri ḡauvei beḡene vei. Ḡatama-boka narinarina tarimana maki ekiraiato, bene riviḡaua. \v 35 Moḡesi nai ḡomi maki tataḡa-taḡo boḡono tanu, korana numa biaguna beḡenoḡoini aoana tu asi ribami, lavilavi ai, ba boḡi nuḡanai, ba kokoroku begoḡini ai, ba boḡiboḡi ai. \v 36 Irau mai moḡo beraḡasini, benamo genami ai beḡoitaḡomini ḡesi. \v 37 Au na kara ḡomi akira-varamini guruḡana tu tarimarima mabarari maki akira-vararini, akirani, ‘Tataḡa-taḡo boḡono tanu e boḡono venari-ginikau!’” \c 14 \s1 Iesu beḡene vaḡia dabarana ḡevetauato Ioane 11:45-53 \p \v 1 Ḡaro ruarua moḡo, benamo Pasova verekona o Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito asi evaḡirito verekona e asi etubuni faraona verekona beḡe veiani nuḡanai, Rubu Veaḡa vereri baregori e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari na Iesu beḡene ḡabi-lemaia, benamo beḡene vaḡi-masea dabarana ḡevetauato-ḡoi. \v 2 Senaḡi ḡekirato, “Dia vereko nuḡanai bene ḡora, korana vereko beḡe iaḡoma tarimari ḡia iatana na beḡe burini garina.” \s1 Vavine ta ḡena veiḡa namona \r Mataio 26:6-13; Ioane 12:1-8 \p \v 3 Iesu Betania ai Simona lepera tarimana ḡena numai eḡaniḡanito-ḡoi nuḡanai, vavine ta eraka-toḡato, kavabu namona ta, alabasta forena na ḡeveiato kavabuna, eḡabi-kauato, nuḡanai tu muramura ma bonana namona. Mo muramura tu ḡauḡa arana nad ḡokana na ḡeveito-ḡoi dagarana, ma voina tu varaḡe rakava. Mo vavine na mo kavabu bokana ebota-fakaiato, benamo muramura Iesu debanai ebubuato. \v 4 Ḡia sevinai tarimari kota tu ma nuḡa-metori ḡesi ḡeveguruḡa-vevinito, ḡekirato, “Karase nai mai muramura bonana namona efitoḡa-kavaiani? \v 5 Bere voivoi-iaḡia, benamo silva moniri sinau toitoi (300) bere ḡoitaḡoa, (mai tu tarima ta davana laḡani ta nuḡanai kavana), benamo asi ḡeri-ḡari tarimari bere viniri.” Benamo ḡia na mo vavine ḡevaneato. \p \v 6 Senaḡi Iesu ekirato, “Ḡoraga-kwanea! Kara dainai ḡomi na meto ḡoviniani? Mai vavine na tu veiḡa namona au ḡegu ai beveia. \v 7 Asi ḡeri-ḡari tarimari tu ḡomi ḡesi boḡo tanu-vanaḡi vanaḡini, be boḡo urani nai, boḡono vaḡa-kavari. Senaḡi au tu dia ḡaro mabarari ḡomi ḡesi batanuni. \v 8 Mai vavine na tu kara bere veia dagarana beveia, ḡia na au tauḡanigu ai muramura bebubu-guinea gurigurigu ḡana. \v 9 Moḡoni akiramini, Vari Namona beḡe ḡobata-iaḡiani tanobara mabarari nuḡari ai, mai vavine na veiḡa beveia veiḡana maki beḡea kiraḡiani, ḡia tuḡamaḡi-iaḡina.” \s1 Iudas na Iesu erevaiato \r Mataio 26:14-16; Luka 22:3-6 \p \v 10 Benamo Iudas Isakariota, gabanana ruarua (12) tarimana ta, Rubu Veaḡa vereri baregori ḡeri ai eiaḡoto, Iesu benea revaia ḡia ḡeri ai ḡana. \v 11 Benamo ḡia na ḡeseḡaḡiato nai, ḡeiaku-rakavato, benamo ḡekira-toreato, moni beḡe viniani. Benamo Iudas na ḡimari ai betore-kauani dabarana ma evetauato-ḡoi. \s1 Iesu ma ḡena mero ḡesi ginitaḡo mamoena ḡeḡaniato \r Mataio 26:17-25; Luka 22:7-14; 22:21-23; Ioane 13:21-30 \p \v 12 Ḡaro giniguinenai, asi etubuni faraona verekona veiveina e ginitaḡo mamoena vaḡivaḡina ḡaronai, Iesu ḡena mero ḡevedanaḡito, ḡekirato, “Ḡai tu ainai Pasova verekona baḡana vei-torea, bono ḡania?” \v 13 Benamo Iesu na ḡena mero ruarua etuḡurito, ekirarito, ekirato, “Vanuḡa baregonai boḡono raka-toḡa, benamo tarima ta nanu gwaḡutuna befaḡaiani boḡo ḡoitaḡoani. Murina na boḡono iaḡo. \v 14 Benamo beraḡekauni numanai numa biaguna boḡono vaḡa-guruḡaia, boḡono kira, ‘Vevaḡa-riba tarimana ekirani: Au ḡegu varivari daiḡutuna tu aiḡa, ḡegu mero ḡesi monai ginitaḡo mamoena baḡana ḡania?’ \v 15 Benamo ḡia na daiḡutu baregona ta numa tuḡunai bevaḡa-ḡitamini iarevatore. Monai boḡono dabaraia ḡita ḡara.” \p \v 16 Benamo mero ḡeiaḡoto, vanuḡa barana nuḡanai ḡeraka-toḡato, Iesu na ekiraḡirito ilailari ai ḡedoḡaririto. Monai vereko ḡeveiato. \p \v 17 Elavilavito, Iesu ma ḡena mero gabanana ruarua (12) ḡesi ma ḡeraḡasito. \v 18 Ḡeḡaniḡanito-ḡoi nuḡanai Iesu ekirato, “Moḡoni akiramini, ḡomi ta na au borevaguni, ta au ḡesi ini taḡaniḡani-vegogoni tarimamu ta na.” \v 19 Ḡia mabarari nuḡari ma metori ḡesi irau sebori irau sebori na ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Moḡoni dia au, ene?” \p \v 20 Iesu na ekirarito, ekirato, “Mai tu ḡomi gabanana ruarua (12) fakami ai ta dei au ḡesi diḡu sebonai ḡanaba-riḡoni tarimana. \v 21 Tarimarima Natuna bemaseni, Buka Veaḡai ḡetoreato ilailanai. Senaḡi Tarimarima Natuna berevaiani tarimana vetuḡana kekei, asi bere maḡuri tu namo.” \s1 Vereḡauka ḡena ḡanivegogo veaḡana \r Mataio 26:26-30; Luka 22:15-20; 1 Korinto 11:23-25 \p \v 22 Ḡia ḡeḡaniḡanito-ḡoi nuḡanai, Iesu na beredi eḡabiato, Barau evaḡa-namoato, etaviato, evinirito, benamo ekirato, “Ḡoḡabia, mai tu au tauḡanigu.” \p \v 23 Ḡia na kapusi ma eḡabiato, evaḡa-namoato murinai evinirito, benamo mabarari na ḡeniuato. \v 24 Benamo Iesu na ekirarito, ekirato, “Mai tu au raragu, Ginitaḡo Variḡuna evaḡa-moḡoniani, bevebubuni, tarimarima ḡutuma vaḡa-maḡuriri. \v 25 Moḡoni akiramini, vine nanuna asi ma baniu-ḡenoḡoiani, beiaḡoni mo, Barau ḡena Basileiai vau ma baniu-ḡenoḡoiani.” \p \v 26 Benamo mari ta ḡemariato murinai, ḡeraka-rosito, Olive Ḡorona ḡana ḡeiaḡoto. \s1 Iesu na Petero ḡena vekira-ḡuniḡau ekiraḡi-toreato \r Mataio 26:31-35; Luka 22:31-34; Ioane 13:36-38 \p \v 27 Benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi mabarami ḡemi veḡabidadama au ḡegu ai boḡo raga-kwaneani, korana Buka Veaḡai maiḡesi etoreato, \q1 ‘Au na mamoe ḡitaḡauri \q1 tarimana bavaḡiani, \q1 benamo mamoe mabarari \q1 beḡe raga-lausini.’ \p \v 28 Senaḡi au mase na ma bavariḡisi-ḡenoḡoini murinai, baraka-guineni Galilea ḡana. Monai vau bitana vedoḡari.” \p \v 29 Petero ekirato, “Mabarari na ḡeri veḡabidadama ḡoi ḡemu ai beḡe raga-kwaneani, senaḡi au na tu asiḡina.” \v 30 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Moḡoni akiramuni, toma boḡi kokoroku vaḡa-ruarua roḡosi bene goḡi nuḡanai, ḡoi na au vaḡa-toitoi bokira-ḡuniḡauguni.” \v 31 Senaḡi Petero eguruḡa-ḡiḡiraḡeto, ekirato, “Bema ḡoi ḡesi bita mase-vegogoni maki, au na ḡoi tu asi veḡata bakira-ḡuniḡaumuni.” Mabarari moḡesi moḡo ḡekirato. \s1 Iesu eḡauḡauto Getesemane ai \r Mataio 26:36-46; Luka 22:39-46 \p \v 32 Ḡia gabu arana Getesemane ai ḡea raḡasito, benamo Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Mainai ḡotanu, au tu naiaḡo, naḡuriḡuri roḡo.” \v 33 Benamo Petero, e Iakobo (o Iames), ema Ioane moḡo eḡoririto, ḡia ḡesi ḡeiaḡoto. Moḡa nuḡanai Iesu tauḡanina efarakaiato, egarito, nuḡana maki evekwaraḡito-ḡoi. \v 34 Benamo ekirarito, ekirato, “Au nuḡagu na meto asikei eḡwaiani, dori evaḡiguni; mainai ḡotanu, boḡono venari.” \v 35 Iesu kota ma eraka-naḡito, tano ai eketo-tarito, benamo Barau enoḡiato, ekirato, bema ma dabara ta moḡa neganai, mai aoa metona ḡenana bene vanaḡi. \v 36 Ekirato, “Tama, Tamagai o, dagara mabarari ḡoi ḡemu ai veiveiri tu ilaila. Mai midigu bedina ḡeguna noma ḡabi-vaḡia. Senaḡi dia au ḡegu ura, ḡoi ḡemu ura moḡo.” \p \v 37 Benamo eḡenoḡoito nuḡanai tu, ḡena mero genamaseri ai eḡoitaḡo-rito, benamo Petero ekiraiato, ekirato, “Simona, ḡoi tu ogenani? Aoa sebona ta kavana maki asi bovevaḡa-gwaḡiḡini? \v 38 Boḡono venari, boḡono ḡauḡau, be veribaḡani beiaḡomani nai, asi boḡono moira. Iauka tu moḡoni eurani, senaḡi tauḡani tu emoirani.” \p \v 39 Benamo ma eraka-veḡitato, ea ḡuriḡurito, mo ḡauḡau guruḡari guineri ma ea kiraḡirito. \v 40 Ma eḡenoḡoi-iaḡomato nuḡanai tu, genamaseri ai ma edoḡaririto, korana matari tu gena na eḡabi-rakavarito. Ḡia asi ribari kamasi beḡe vaḡa-veseani. \p \v 41 Vaḡa-toitoina ma eḡenoḡoito, benamo ekirarito, ekirato, “Ḡomi tu roḡo ḡogenani e ḡoiaḡaraḡini? Bevaitovo! Aoana varau beraḡasi! Ḡoḡitaia, Tarimarima Natuna tu beḡe revaia, rakava tarimari ḡimari ai beḡe torea. \v 42 Ḡovariḡisi, be si-iaḡosi! Ḡoḡitaia, au revarevagu tarimana mai beraḡasi!” \s1 Iesu tuari tarimari o soldia na ḡeḡabiato \r Mataio 26:47-56; Luka 22:47-53; Ioane 18:3-12 \p \v 43 Iesu roḡo eguruḡato-ḡoi nuḡanai, Iudas, mero gabanana ruarua (12) tauna ta, eraḡasito. Tarimarima ḡutuma maki ḡia ḡesi ma ḡeri vetari baḡari e vevaḡi kwariri. Ḡia tu Rubu Veaḡa vereri baregori, e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari, ema Iuda vereri na ḡetuḡurito. \v 44 Reva tarimana na vetoḡa ta ekiravara-torerito, ekirato, “Baverauani tarimana tu moḡa. Boḡono ḡabi-taria, boḡono ḡori-iaḡoa ḡomi ḡemi veḡitaḡau gaburenai.” \p \v 45 Iudas eraḡasito nai, maoromaoro eiaḡoto Iesu ḡenai, benamo ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu o!” benamo everauato. \v 46 Benamo tuari tarimari na ḡeḡabi-tariato, ḡedegodegoato. \p \v 47 Senaḡi monai eruḡa-taḡoto-ḡoi tarimana ta, ḡena vetari baḡana einu-vaḡiato, edaveato, benamo Rubu Veaḡa verena baregona ḡena vetuḡunaḡi tarimana seḡana ebasi-vaḡiato. \v 48 Iesu na ekirarito, ekirato, “Au tu seḡafore doḡorona ta aḡori-kauani? Be ḡomi boḡo iaḡoma au ḡabiḡabigu tu, ma ḡemi vetari baḡari e vevaḡi kwariri ḡesi? \v 49 Ḡaro mabarari ai au tu ḡomi sevimi ai Rubu Veaḡa nuḡanai avevaḡa-ribato-ḡoi, senaḡi asi ḡoḡabiguto. A mai tu Buka Veaḡai ḡetore-guineato guruḡana vaḡa-moḡonina ḡana.” \p \v 50 Ḡena mero mabarari na ḡeraga-kwaneato, ḡeraka-rovorovoto. \p \v 51 Mero variḡuna ta tu kefina korina, senaḡi dabuḡa ta na moḡo tauḡanina eriḡo-ḡauato, Iesu murinai erakato. Ḡia maki ḡeḡabi-tariato, \v 52 senaḡi ḡena dabuḡa ḡimari ai eraga-kwaneato, kefina kori moḡo eraga-kwaraḡato. \s1 Iesu kanisoro tarimari ḡoirari ai \r Mataio 26:57-68; Luka 22:54-55; 22:63-71; Ioane 18:13-14; 18:19-24 \p \v 53 Ḡia na Iesu ḡeḡori-iaḡoato Rubu Veaḡa verena baregona ḡenai, ema Rubu Veaḡa vereri baregori, e Iuda vereri, ema taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari mabarari ḡeraka-vegogoto. \v 54 Petero na Iesu eraka-ḡiuato, senaḡi ma fakana eiaḡoto mo, Rubu Veaḡa verena baregona ḡena numa maḡuna nuḡanai eraka-toḡato. Monai gadi tarimari fakari ai ea tanuto, benamo karava na etunuato-ḡoi. \p \v 55 Rubu Veaḡa vereri baregori e Iuda ḡeri kanisoro tarimari mabarari na tu Iesu vaḡa-masena korana ta ḡevetauato, senaḡi ta tu asi ḡedoḡari-ato. \v 56 Tarimarima ḡutuma ḡeri ḡofaḡofa guruḡari na ḡevaḡa-badeato-ḡoi, senaḡi ḡeri guruḡa tu asi ḡesebonato-goi. \v 57 Benamo tarima kota ḡeruḡa-vaisito, benamo mai ḡofaḡofa guruḡari ḡekiraḡirito, ḡekirato, \v 58 “Ḡai tu ḡia ḡena guruḡa baḡa seḡaḡia, bekira, ‘Au na mai tarimarima ḡimari na ḡeragaiato Rubu Veaḡana barovoani, ema ḡaro toitoi nuḡanai ta ma baragaiani dia ḡima veiveina rubuna.’” \v 59 Senaḡi ḡia ḡeri vevaḡa-bade guruḡari maki asi sebona. \p \v 60 Benamo Rubu Veaḡa verena baregona ḡoirari ai eruḡa-vaisito, benamo Iesu edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi tu asi bovaḡa-veseni? Maiḡeri na ḡoi ḡevarifiu-iaḡimuni guruḡari tu kamasi?” \v 61 Senaḡi Iesu asi eguruḡato, ma asi evaḡa-veserito. Benamo Rubu Veaḡa verena baregona na ma edanaḡi-ḡenoḡoiato, ekirato, “Ḡoi tu Keriso, ḡevaḡa-namoani Barauna Natuna?” \v 62 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Tarimana au maiḡegu! Ḡomi na Tarimarima Natuna roḡo boḡo ḡitaiani, Seḡuka Barauna ḡimana aroribanai betanuni, e guba maguberi iatari na beiaḡomani!” \p \v 63 Benamo Rubu Veaḡa verena baregona na ḡena dabuḡa edareato, ekirato, “Karase vevaḡa-ḡita tarimari roḡo tavetaurini? \v 64 Barau vaḡa-rakavana guruḡana boḡo seḡaḡia. Ḡomi kara ḡotoni?” Ḡia mabarari ḡekirato, “Bene mase moḡo.” \p \v 65 Benamo kota na ḡekanunuato, matana ḡekumu-ḡauato, ḡefaisiato, ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡoi tu peroveta tarimana, be nokiraḡia, deikara na bekwarimu?” Benamo gadi tarimari na ḡeḡabiato, ḡimari na ḡeforoato. \s1 Petero na Iesu ekira-ḡuniḡauato \r Mataio 26:69-75; Luka 22:56-62; Ioane 18:15-18; 18:25-27 \p \v 66 Petero roḡo numa maḡuna nuḡanai, Rubu Veaḡa verena baregona ḡena vetuḡunaḡi ḡuiatori ta eiaḡoto. \v 67 Ḡia na Petero karava na etunuato-ḡoi eḡitaiato, benamo eḡita-ginikauato, ekiraiato, ekirato, “Ḡoi maki Iesu, Nasareta tauna, ḡesi orakaoto-ḡoi, okavaiato-ḡoi.” \v 68 Senaḡi ḡia evekira-ḡuniḡauto, ekirato, “Au asi ribagu ḡoi kara okiraḡiani,” benamo eraka-rosito maḡu ḡatama bokana ḡana, benamo kokoroku egoḡito. \p \v 69 Mo vetuḡunaḡi ḡuiatona na ma eḡitaiato, benamo monai ḡeruḡa-taḡoto tarimari ekirarito, ekirato, “Tarimana ta tu maniḡa.” \v 70 Petero ma evekira-ḡuniḡauto. Nega kotuna evanaḡito nuḡanai, ḡia sevinai ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi tarimari na ḡekiraiato, ḡekirato, “Moḡoni, ḡoi maki ḡia ḡesi ḡorakaoto-ḡoi tarimamu ta, korana ḡoi tu Galilea taumu.” \v 71 Benamo Petero na ekirarito, ekirato, “Asiḡina ḡinavaḡi, akira-korikorimini, ḡomi na ḡokiraḡiani tarimana au tu asi ribagu.” \p \v 72 Kokoroku vaḡa-ruaruana ma egoḡito, benamo Petero na Iesu ḡena guruḡa etuḡamaḡi-doḡariato, ekiraiato, “Kokoroku vaḡa-ruaruana roḡosi bene goḡi nai, ḡoi na au vaḡa-toitoi bokira-ḡuniḡauguni.” Benamo etaḡi-rakava rakavato. \c 15 \s1 Iesu Pilato ḡoiranai \p \v 1 Boḡiboḡi iamoiamo, Rubu Veaḡa vereri baregori, e Iuda vereri, e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari, ema kanisoro tarimari mabarari na ḡevaḡa-moḡoniato. Benamo Iesu ḡebarubaruato, ḡeḡori-iaḡoato, Roma Gavana Pilato ḡea viniato. \v 2 Pilato na edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi tu Iuda tarimari ḡeri vere o kini?” Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Oi, okiraḡiani maniḡa.” \v 3 Benamo Rubu Veaḡa vereri baregori na Iesu ḡevaḡa-badeato, guruḡa ḡutuma ḡekiraḡirito. \v 4 Pilato na ma edanaḡi-ḡenoḡoiato, ekirato, “Ḡoi tu asi bovaḡa-veseni? Noḡitaia, ḡoi iatamu ai tu meto ḡutuma ḡekiraḡirini.” \v 5 Senaḡi Iesu asi eguruḡato, benamo Pilato tu edaradarato. \s1 Pilato na Iesu ḡena mase ekiraḡiato \r Mataio 27:15-26; Luka 23:13-25; Ioane 18:38-19:16 \p \v 6 Vanaḡivanaḡi Pasova verekona ḡaronai tu Pilato na ḡia ḡeri dibura numanai etanuni, beḡe kiraḡiani tarimana ta, etuḡu-rosiato-ḡoi. \v 7 Mo laḡani ai tarima ta arana Barabas, ḡia tu dibura numai etanuto tarima kota ḡesi, korana ḡevevaḡito nai, tarima ta ḡevaḡi-maseato. \v 8 Benamo ḡutuma monai ḡevegogoto tarimari Pilato ḡenoḡiato, eveini kavana ma bene vei ḡana. \v 9 Pilato na edanaḡirito, ekirato, “Ḡomi ḡourani au na Iuda tarimami ḡemi vere natuḡu-rosia ba?” \v 10 Ḡia ribana, Rubu Veaḡa vereri baregori ḡeri mama dainai, Iesu ḡia ḡimanai ḡetoreato. \p \v 11 Senaḡi Rubu Veaḡa vereri baregori na tarimarima nuḡari ḡeḡanirito, Pilato na Barabas bene tuḡu-rosia. \v 12 Benamo Pilato na ma edanaḡirito, ekirato, “O mai Iuda tarimami ḡemi vere ḡotoni tu kamasi bana veia?” \p \v 13 Ḡia ḡefararato, ḡekirato, “Novaḡa-satauroa!” \v 14 Pilato na edanaḡirito, ekirato, “Karase nai, kamara veiḡa rakavana eveiato nai?” Senaḡi mabarari ḡefarara-gigitarito, ḡekirato, “Novaḡa-satauroa!” \v 15 Pilato ḡena ura mo tarimarima ḡutuma nuḡari bene vaḡa-namori ḡana, ḡia na Barabas etuḡu-rosiato, senaḡi Iesu tu ḡekwariato murinai, evinirito beḡene vaḡa-satauroa ḡana. \s1 Iesu ḡevaseva-vaseva iaḡiato \r Mataio 27:27-31; Ioane 19:2-3 \p \v 16 Vetari tarimari na Iesu ḡeḡori-iaḡoato gavana ḡena numa nuḡanai, benamo karori mabarari ḡekea-vegogorito. \v 17 Benamo dabuḡa kakakakana ḡevaḡa-veiato, debana dagarana ḡau ma giniginina na ḡevatoato, korona noḡa ḡeveiato, benamo Iesu debanai ḡetore-kauato. \v 18 Benamo ḡevaḡa-namoato, ḡekirato, “Iuda ḡeri Kini o, ḡaro namona!” \v 19 Benamo oro kwarina na debana ḡekwari-ḡenoḡoi ḡenoḡoiato-ḡoi, ḡekanunu-kanunuato, ḡevetui-tari viniato, ḡetoma-rakariḡo ḡofakau-viniato. \v 20 Ḡevaseva-vaseva iaḡi-ḡosiato murinai, dabuḡa kakakakana ḡekoki-vaḡiato, ḡena dabuḡa korikorina ma ḡevaḡa-veiato. Benamo ḡeḡori-rosiato beḡenea vaḡa-satauroa ḡana. \s1 Iesu ḡevaḡa-satauroato \r Mataio 27:32-44; Luka 23:26-43; Ioane 19:17-27 \p \v 21 Kurene tarimana ta arana Simona, Alesanda e Rufo tamari, gunika vanuḡana ta na eiaḡomato-ḡoi, vetari tarimari na ḡelaunaḡi-naḡiato Iesu ḡena satauro neḡwaia. \p \v 22 Benamo Iesu ḡeḡori-iaḡoato gabu ta arana Golgota ḡana, anina tu “Deba Ḡavana Gabuna.” \v 23 Benamo ḡia na vine nanuna, midigu vaḡa-keina muramurana arana muro ḡesi ḡebubu-vegogoato, ḡeviniato, senaḡi asi eniuato. \p \v 24 Benamo ḡevaḡa-satauroato; ḡena dabuḡa dainai laki ḡerena ta ḡeveiato, benamo ḡevarerito fakari ai. \v 25 Boḡiboḡi ai horaḡauna 9 koloko rekenai ḡevaḡa-satauroato. \v 26 Kara koranai ḡevaḡa-satauroato guruḡana satauro iatanai maiḡesi ḡetoreato, “IUDA TARIMARI ḠERI VERE.” \v 27 Lema tarimari ruarua maki Iesu ḡesi ḡevaḡa-sataurorito, ta aroribana rekenai, ma ta kaurina rekenai. [ \v 28 Monana Buka Veaḡai ḡetore-guineato guruḡana evaḡa-moḡoniato, ekirato, “Ḡia vei-rakava tarimari ḡesi ḡeiavi-vegogoato.”] \p \v 29 Ḡeraka vanaḡito-ḡoi tarimari na guruḡa rakavari Iesu ḡeviniato-ḡoi, debari ḡekorakorarito, ḡekirato, “Aha, be ḡoi okirato Rubu Veaḡa borovoani, ḡaro toitoi nuḡanai ma bovaḡa-ruḡa ḡenoḡoiani otato! \v 30 Satauro tuḡuna na noraka-riḡo, tauḡemu novevaḡa-maḡuri!” \p \v 31 Rubu Veaḡa vereri baregori e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari na maki fakari ai maiḡesi ḡevaseva-vaseva iaḡiato, ḡekirato, “Ḡia na tarima boruri evaḡa-maḡuririto, senaḡi tauḡena tu asi evevaḡa-maḡurini! \v 32 Keriso, Isaraela tarimari ḡeri vere, satauro na inimoḡo noraka-riḡo ḡai ḡoiramai, be baḡana vaḡa-moḡonimu!” Iesu ḡesi ḡevaḡa-satauro vegogorito tarimari ruarua na maki ḡeguruḡa-rakava viniato. \s1 Iesu ḡena mase \r Mataio 27:45-56; Luka 23:44-49; Ioane 19:28-30 \p \v 33 Horaḡauna 12 koloko ea ḡabiato nai, tanobara mabarana mukuna na eḡabi-ḡauato; mukuna etanuto, eiaḡoto mo, horaḡauna 3 koloko. \v 34 Horaḡauna 3 koloko rekenai Iesu eḡabato, ekirato, “Eloi, eloi, lama sabaktani?” anina tu, “Au ḡegu Barau, au ḡegu Barau, kara dainai au boraga-kwanegu?” \v 35 Iesu sevinai ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi tarimari kota ḡeseḡaḡito, benamo ḡekirato, “Ḡoseḡaḡi, Elia ekeaiani.” \v 36 Benamo tarima ta eragato, nanu erimaiani dagarana ta eḡabiato, vine nanuna mamakina nuḡanai efereiato, gobu lefai egwanu-kauato, benamo eduḡi-raḡeato Iesu na neniua ḡana, ekirato, “Siḡitaia, Elia beiaḡomani, bema ḡabi-riḡoani ba?” \v 37 Benamo Iesu eḡaba-fouto murinai emaseto. \p \v 38 Benamo Rubu Veaḡa nuḡanai veaḡa lelevaḡi daiḡutuna kouḡauna dabuḡana o ketin evedare-kikimato, eruaruato, tuḡuna na mo gabigabina. \v 39 Roma vetari verena Iesu ḡoiranai eruḡa-taḡoto-ḡoi, ḡena ḡaba eseḡaḡiato e kamasi emaseto eḡitaiato, benamo ekirato, “Moḡoni veḡata, mai tarima tu Barau Natuna!” \p \v 40 Vavine kotari maki ḡemarereto-ḡoi, kotuna manaḡai ḡeruḡato, fakari ai tu Maria, Magadala vavinena; e Maria, mai tu Iakobo (o Iames) keina e Iosefa ḡesi sinari; ema Salome. \v 41 Galileai mai vavine tu Iesu murina na ḡerakato-ḡoi e ḡia vetuḡunaḡina ḡeiaḡo-vinito-ḡoi. Vavine vovoka ḡia ḡesi Ierusalema ḡana ḡemaraḡeto vavineri maki monai. \s1 Iesu ḡeguriato \r Mataio 27:57-61; Luka 23:50-55; Ioane 19:38-42 \p \v 42 Mo lavilavi ai vereko beḡe vei-toreani, Sabadi ḡarona roḡosi bere ḡabia nai. \v 43 Iosefa, Arimatea vanuḡa tarimana, ḡematauraiato-ḡoi kanisoro fakari ai tarimana ta, Barau ḡena Basileia evaḡa-nogaiato-ḡoi tarimana, Pilato ḡenai eiaḡoto, benamo enoḡi-ginikauato, Iesu tauḡanina bene ḡabia etato. \v 44 Pilato eseḡaḡito Iesu tu varau emaseto nai, nuḡana efarevaḡito, benamo vetari verena ekeaiato, edanaḡiato, ekirato, “Moḡoni, Iesu tu bemase ba?” \v 45 Benamo vetari verena na Iesu ḡena mase evaḡa-moḡoniato vau, Iesu tauḡanina Iosefa eviniato. \v 46 Moḡa murinai Iosefa na dabuḡa kurokurona namona ta evoiato, benamo Iesu eḡabi-riḡoato, dabuḡa na ekumuato. Gara gabuna fore kouḡanai ea tore-toḡaiato murinai, fore baregona na ḡatama-boka ekure-ḡauato. \v 47 Maria, Magadala vavinena, e Maria, Iosefa sinana, na etoreato gabuna ḡeḡita-kauato. \c 16 \s1 Iesu evariḡisi-ḡenoḡoito \r Ioane 20:1-10 \p \v 1 Iuda tarimari ḡeri Sabadi ekorito murinai, Maria, Magadala vavinena, e Maria, Iakobo (o Iames) sinana, ema Salome muramura ma bonana namona ḡevoito, beḡene iaḡo, Iesu tauḡanina beḡene daua ḡana. \v 2 Fura ḡarona giniguinena o Sandei ai, boḡiboḡi ḡaro eraḡekauto nai, gara ḡana ḡeiaḡoto. \v 3 Benamo tauḡeri moḡo ḡeverorito-ḡoi, ḡekirato, “Deikara na mo fore barana gara ḡekouḡau-iaḡiato tu, dei na toma ea kure-veḡitaiani?” \v 4 Senaḡi ḡeboḡe-iaḡoto nuḡanai, mo fore baregona tu irau ai vetore. \v 5 Ḡia gara kouḡana nuḡanai ḡeraka-toḡato nai tu, mero variḡuna ta ḡeḡitaiato, aroriba rekenai etanuto, ḡena dabuḡa tu kurokuro e mauka kenene, benamo nuḡari ḡefarevaḡi-rakavato. \p \v 6 Ḡia na ekirarito, ekirato, “Asi ḡogari, au ribagu ḡomi tu Iesu, Nasareta tauna, ḡevaḡa-satauroato tarimana ḡovetauani. Ḡia tu bevariḡisi-ḡenoḡoi! Ḡia mainai tu asiḡina, ḡetoreato gabuna ḡoma ḡitaia. \v 7 Be ḡoiaḡo, ḡena mero e Petero boḡonoa kira-varari, boḡono kira, ‘Iesu tu beguineni Galilea ḡana. Monai vau boḡoa ḡitaiani evaḡa-guruḡamito ilailanai.’” \p \v 8 Benamo mo vavine ḡeraka-rosito gara nuḡana na, korana nuḡari ḡefarevaḡito e tauḡaniri ḡeḡoḡo-ḡoḡorito-ḡoi nai. Tarima ta maki asi ḡevaḡa-guruḡaiato, korana ḡegarito nai. \s1 Maria, Magadala vavinena, na Iesu eḡitaiato \r Mataio 28:9-10; Ioane 20:11-18 \p [ \v 9 Fura ḡarona giniguinenai, boḡi-boḡi iamoiamonai, Iesu evariḡisi-ḡenoḡoito, benamo Maria, Magadala vavinena, ḡenai efofori-guineto. Ḡia ḡenana tu iauka rakavari imaima ruarua (7) elai-vaḡirito. \v 10 Ḡia eiaḡoto, benamo Iesu murina na ḡerakato-ḡoi tarimari ḡeri nuḡaraḡe e taḡitaḡi nuḡanai ekira-vararito. \v 11 Ḡeseḡaḡiato Iesu tu maḡuri, Maria na eḡitaiato, senaḡi ḡena guruḡa asi ḡevaḡa-moḡoniato. \s1 Dabarai tarima ruarua na Iesu ḡeḡitaiato \r Luka 24:13-35 \p \v 12 Moḡa murinai ḡia tauri ruarua gabu ta ḡana ḡeraka-iaḡoto-ḡoi nuḡanai, Iesu ḡeri ai efoforito, senaḡi vetoḡana tu eirauto. \v 13 Benamo tauri ruarua ḡeḡenoḡoito, karori ḡekira-vararito, senaḡi ḡeri guruḡa asi ḡevaḡa-moḡonirito. \s1 Iesu ḡena mero ḡeri ai efoforito e ḡia na seḡuka evinirito \r Mataio 28:16-20; Luka 24:36-49; Ioane 20:19-23 \p \v 14 Moḡa murinai ḡena mero gabanana sebona (11) ḡeḡaniḡanito-ḡoi nuḡanai, ḡeri ai efoforito, evanerito, korana asi ḡeri veḡabidadama e ḡeri nuḡa-gwaḡiḡi dainai, korana mase na evariḡisi-ḡenoḡoito murinai, ḡeḡitaiato tarimari ḡeri guruḡa asi ḡevaḡa-moḡonirito. \v 15 Benamo ekirarito, ekirato, “Ḡoiaḡo, tanobara mabarari ai Vari Namona tarimarima mabarari ḡoirari ai boḡono ḡobata-iaḡia. \v 16 Deikara na mai Vari Namona bevaḡa-moḡoniani ema babatiso beḡabiani tarimana tu bemaḡurini, senaḡi asi bevaḡa-moḡoniani tarimana Barau na rakava voina beviniani. \v 17 Ḡeveḡabi-dadamani tarimari ḡesi mai vetoḡa beḡe iaḡo-sebonani: Iauka rakavari au aragu ai beḡe lai-vaḡirini. Garo variḡuri irauirau ai beḡe guruḡani. \v 18 Mota rakavari beḡe ḡabi-vaisini, mase ḡarikiri beḡe niurini, senaḡi asi beḡe vaḡa-rakavarini. Ḡimari keve tarimari iatari ai beḡe tore-kaurini, benamo keve tarimari beḡe namoni.” \s1 Iesu tu Barau na eḡabi-varaḡeato guba ḡana \r Luka 24:50-53; Apostolo 1:9-11 \p \v 19 Iesu Vereḡauka na evaḡa-guruḡarito murinai, Barau na eḡabi-vaisiato, guba ḡana evaraḡeto, benamo Barau aroribana rekenai etanu-tarito. \v 20 Benamo Iesu ḡena mero ḡeraka-lausito, gabu mabarari ai ḡea ḡobatato. Vereḡauka maki ḡia ḡesi ḡeḡauvei-vegogoto-ḡoi, ema ḡeri guruḡa evaḡa-moḡonirito-ḡoi nuḡa-farevaḡi veiḡa boruri ai.]