\id MAT Sinaugoro, Tauberschmidt \h MATAIO \toc1 VARI NAMONA MATAIO NA ETOREATO \toc2 MATAIO \mt1 VARI NAMONA MATAIO NA ETOREATO \ip Mataio vaḡa-foforina guruḡari \ip Mataio arana ta tu Levi. Ḡia tovotovonai tu takesi gogo tarimana, senaḡi Iesu na ekeaiato, benamo ḡena mero ai eiaḡoto. \ip Ḡia tu Iuda tarimana, ma mai Vari Namona tu Iuda tarimari ḡeri etoreato. \ip Ḡia na Iuda tarimari ekirarito, Iesu tu moḡoni Barau na ekiraḡi-toreato Kerisona o vevaḡa-maḡuri verena. Ginitaḡo Guinena o Old Testament ai Keriso beiaḡomani guruḡana ḡetoreato tu varau bema moḡoni. Barau ḡena guruḡa tauri mabarari tu beḡe vetoreni veḡata (Mataio 5:17). Mataio na ḡena Vari Namona nuḡanai Keriso varina Old Testament ai ḡekiraḡi-toreato guruḡari ḡutuma ma ema torerito anina tu moḡea. \ip Mataio na mai buka tu laḡani 58 ema 70 fakari ai etoreato, mo tu Iesu emaseto murinai. \im Mataio ḡena toretore tu maiḡesina eboioḡaiato: \im 1. Iesu aiḡesina eiaḡomato besena ema ḡena maḡuri varina - karoa 1-2 \im 2. Ḡena vetuḡunaḡi ḡauveina bene sinaia ḡana tauḡena everovinato varina - karoa 3-4:11 \im 3. Ḡena ḡauvei esinaiato, evevaḡa-ribato, eḡobatato, e keve evaḡa-namorito variri - karoa 4:12-25:46 \im 4. Ḡena midigumidigu varina - karoa 26-27 \im 5. Mase na evariḡisi-ḡenoḡoito ema ḡena mero etuḡurito variri - karoa 28 \c 1 \s1 Iesu eiaḡomato besena \p \v 1 Iesu Keriso emaḡurito, tubuna ḡatana ḡerina eiaḡomato varina tu maiḡa: Iesu tu Davida garakana, Davida tu Aberahamo garakana. \p \v 2 Aberahamo tu Isako tamana; Isako tu Iakobo tamana; Iakobo tu Iuda ma kakana ema tarina merori ḡesi tamari; \v 3 Iuda tu Perese e Sera tamari, sinari tu Tamar; Perese tu Hesron tamana; Hesron tu Ram tamana; \v 4 Ram tu Aminadab tamana; Aminadab tu Nasona tamana; Nasona tu Salmon tamana; \v 5 Salmon tu Boas tamana, Boas sinana tu Rahaba; Boas tu Obed tamana, Obed sinana tu Ruta; Obed tu Iese tamana; \v 6 Iese tu Kini Davida tamana. \p Davida tu Solomona tamana. Solomona tu Uria ḡaraḡona ḡenana emaḡurito, (Uria ḡaraḡona etava-verariato murinai); \v 7 Solomona tu Rehoboam tamana; Rehoboam tu Abia tamana; Abia tu Asa tamana; \v 8 Asa tu Iehosafat tamana; Iehosafat tu Ioram tamana; Ioram tu Usia tamana; \v 9 Usia tu Iotam tamana; Iotam tu Ahasa tamana; Ahasa tu Hesekia tamana; \v 10 Hesekia tu Manase tamana; Manase tu Amon tamana; Amon tu Iosia tamana; \v 11 Iosia tu Iekonia ma tarina merori ḡesi tamari. Mo ḡaro ai Babulona tarimari na Isaraela tarimari ḡeḡabi-iaḡorito Babulona ḡana. \p \v 12 Babulona ḡana ḡeḡabi-iaḡorito murinai, Iesu eiaḡomato besena ema ḡemaḡurito varina tu maiḡa: Iekonia tu Sealtiele tamana; Sealtiele tu Serubabele tamana; \v 13 Serubabele tu Abiud tamana; Abiud tu Eliakim tamana; Eliakim tu Asoro tamana; \v 14 Asoro tu Sadok tamana; Sadok tu Akim tamana; Akim tu Eliud tamana; \v 15 Eliud tu Eleasara tamana; Eleasara tu Matan tamana; Matan tu Iakobo tamana; \v 16 Iakobo tu Iosefa tamana, Iosefa ḡaraḡona tu Maria. Maria ḡenana Iesu emaḡurito; Iesu arana ḡekiraḡiani Keriso ḡetoni. (Keriso anina tu Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna). \p \v 17 Ḡuru mabarari Aberahamo ḡenana eiaḡomato mo Kini Davida tu ḡuru gabanana vasivasi (14), e Davida ḡenana eiaḡomato mo Babulona ḡana ḡeḡabi-iaḡorito tu ḡuru gabanana vasivasi (14), ema Babulona ḡana ḡeḡabi-iaḡorito negana na eiaḡomato mo Keriso tu ḡuru gabanana vasivasi (14). \s1 Iesu eḡorato \r Luka 2:1-7 \p \v 18 Iesu Keriso tu maiḡesi eḡorato: Ḡia sinana Maria tu Iosefa kirakauna, senaḡi ḡia tauri ruarua tu roḡosi roḡo beḡene veḡaraḡo nuḡanai, Iauka Veaḡa na mero evaḡa-ḡoraiato Maria diana nuḡanai. \v 19 Iosefa, Maria ḡaraḡona, tu vei iobukaiobuka tarimana, ema asi eurato, tarimarima ḡoirari ai Maria bene vaḡa-maiakaia. Moḡesina naima ḡena ura tu, vekure-toḡai vau Maria bene dobi-kwanea etato. \v 20 Ḡia moḡesi etuḡamaḡito-ḡoi nuḡanai, Vereḡauka ḡena aneru ta nuvi ai efoforito, benamo ekiraiato, ekirato, “Iosefa, Davida natuna, kirakaumu Maria ḡabiraḡena garina asi bono vei, korana ḡia tu Iauka Veaḡa na mero bevaḡa-ḡoraia ḡia diana nuḡanai. \v 21 Ḡia na mero ta beḡabiani, arana bono vatoa Iesu, (Iesu anina tu vevaḡa-maḡuri tauna); korana ḡia na ḡena tarimarima ḡeri rakava ḡerina bevaḡa-maḡuririni.” \p \v 22 Maiḡeri dagara mabarari ḡeḡorato tu, Vereḡauka na peroveta tarimana muruna na ekiraḡirito guruḡari bene vaḡa-moḡoniri ḡana, ekirato, \q1 \v 23 “Ḡoḡitaia, ḡuiato ta bekuḡani, mero ta beḡabiani, mo mero keina arana beḡe vatoani Emanuela.” \m Emanuela anina tu ‘Barau tu ḡita sevisevirai.’ \p \v 24 Iosefa gena na etataḡato nai tu, Vereḡauka ḡena aneru na ekiraiato veiḡari eveirito. Maria eḡabi-raḡeato, benamo eḡaraḡoato. \v 25 Senaḡi ḡia ḡesi asi ḡegena-sebonato mo, natuna eḡabiato. Benamo mero arana evatoato, Iesu. \c 2 \s1 Iaunega tarimari ḡaro-raḡeraḡena rekena na ḡeiaḡomato \p \v 1 Iesu tu Iudea tanonai vanuḡa ta arana Betelehema ai emaḡurito. Mo tu Kini Heroda na Iudea tanona eḡitaḡauato-ḡoi neganai. Iesu emaḡurito murinai, iaunega tarimari tu ḡaro eraḡeni rekena na ḡeiaḡomato, Ierusalemai ḡema-raḡasito. \v 2 Benamo ḡevedanaḡito, ḡekirato, “Iuda tarimari ḡeri kini ta bemaḡuri ḡetoni tu ainai? Ḡia ḡena visiḡu baḡa ḡitaia ḡaro eraḡeni rekenai. Ḡai tu ḡia toma-rakariḡo vinina baḡa iaḡoma.” \p \v 3 Kini Heroda na mo guruḡa eseḡaḡiato nai, nuḡana eketo-bokoto, ema Ierusalema tarimari mabarari maki. \v 4 Benamo ḡia na Rubu Veaḡa vereri baregori e taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimari mabarari evaḡa-vegogorito, benamo edanaḡirito, ekirato, “Peroveta tarimari tu kara ḡetato, Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna), tu ainai bemaḡurini?” \v 5 Ḡia na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Betelehema vanuḡana, mo tu Iudea tanonai, korana peroveta tarimana Mika na maiḡesi etoreato, \q1 \v 6 ‘Betelehema o, Iudea tanonai otanuni vanuḡana, Iuda vanuḡari vekaravari ai ḡoi tu dia vanuḡa misina, asi arana vanuḡana ta, korana tu veḡorikau tauna ta ḡoi ḡemuna beiaḡomani, ḡia na au ḡegu Isaraela tarimari beguine-iaḡirini.’” \p \v 7 Benamo Heroda na iaunega tarimari vekuretoḡai ekearito, benamo edanaḡi-ginikau ginikaurito, ekirato, kamara ḡaro korikori ai visiḡu efoforito. \v 8 Benamo etuḡurito Betelehema ḡana, ekirato, “Ḡoiaḡo, mero misina boḡonoa vetau-ginikaua, boḡo doḡariani neganai, boḡonoma vaḡa-ribagu, be au maki bana iaḡo, bana toma-rakariḡo vinia.” \p \v 9 Heroda ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiato murinai, ma ḡerakato dabara na. Dabara na ḡeiaḡoto-ḡoi nuḡanai, mo visiḡu, ḡaro eraḡeni rekenai ḡeḡitaiato visiḡuna, na eguine-iaḡirito mo, mero misina ḡena gena gabuna iatanai eruḡa-tarito. \v 10 Ḡia na mo visiḡu ḡeḡitaiato nai, ḡeiaku-rakavato. \v 11 Mo numai ḡeraka-toḡato nai, mero misina ma sinana Maria ḡesi ḡeḡitarito, benamo ḡevetui-tarito, ḡetoma-rakariḡoato. Moḡa murinai ḡeri farefare ḡeḡurarito dagarari ḡekeorito, bena ḡevarevare-viniato. Ḡevarevare-viniato dagarari tu golo, e muramura arana frenkinsens, mai tu goḡuna ma bonana namona muramurana, ema vedau muramurana arana muro. \v 12 Benamo Barau na nuvi ai evaḡa-ribarito, ekirato, “Heroda ḡenai asi boḡono ḡenoḡoi.” Moḡa lorinai dabara boruna na ḡeri tanobara e vanuḡa ḡana ḡeḡenoḡoito. \s1 Iesu Aigupito ḡana ḡeḡwa-iaḡoato \p \v 13 Ḡia ḡerakato murinai, Vereḡauka ḡena aneru nuvi ai Iosefa ḡenai efoforito, ekirato, “Novaisiraḡe, mero misina ma sinana ḡesi Aigupito ḡana noraga-ḡori iaḡori. Monai boḡono tanu mo, au na ma bavaḡa-guruḡamuni, korana Heroda na mero misina evetauani, bene vaḡi-masea etoni.” \v 14 Benamo Iosefa evariḡisito, mero misina ma sinana ḡesi eḡabirito, boḡi nuḡanai Aigupito ḡana ḡeiaḡoto. \v 15 Monai ḡetanuto mo, Heroda emaseto. Moḡesina Vereḡauka na peroveta tarimana muruna na ekiraḡiato guruḡana ema moḡonito, ekirato, “Aigupito na natugu akea-rosiato.” \s1 Heroda ḡena guruḡa lorinai mero misiri ḡutuma ḡevaḡi-maserito \p \v 16 Heroda eriba-maoroto, mo iaunega tarimari na ḡia tu ḡeḡofaiato nai, ebaru-rakava rakavato. Benamo vetari tarimari o soldia etuḡurito, Betelehema e rikina tanori ai mero misiri ḡeri maḡuri laḡaniri ruarua e gabivau ma ḡemaḡurito mabarari ḡevaḡi-maserito. Mo mero misiri ḡeri maḡuri laḡanina ruarua ma murinai ḡevaḡi-maserito anina tu, iaunega tarimari na visiḡu ḡeḡitaiato ḡarona na, eiaḡoto mo, Heroda eribato ḡarona tu laḡani ruarua kavana. \v 17 Mo ḡaro ai Barau na peroveta tarimana Ieremia muruna na kara ekiraḡiato guruḡana tu ema moḡonito, ekirato, \q1 \v 18 “Garo ta Rama vanuḡanai ḡeseḡaḡiato, taḡi-koḡokoḡo e taḡi-vanorovanoro tu barego, Rahela natuna taḡiri eveini, e asi eurani beḡene vaḡa-magoa, korana natuna tu beḡe mase.” \s1 Nasareta ḡana ḡeḡenoḡoito \p \v 19 Heroda emaseto murinai, Vereḡauka ḡena aneru Iosefa ḡenai nuvi ai ma efoforito Aigupito ai. \v 20 Benamo mo aneru Iosefa ekiraiato, ekirato, “Novaisiraḡe, mero misina ma sinana ḡesi noḡabiri, Isaraela tanona ḡana ḡoiaḡo. Korana tu mero misina beḡene vaḡi-masea ḡetato-ḡoi tarimari tu varau beḡe mase.” \v 21 Iosefa evariḡisito, benamo mero misina ma sinana ḡesi eḡoririto, Isaraela tanona ḡana ḡeiaḡoto. \p \v 22 Senaḡi Iosefa eseḡaḡito, Akelao na Iudea eḡitaḡauato-ḡoi tamana Heroda gabunai, benamo mo ḡana iaḡo tu egarito. A Barau na nuvi ai evaḡa-ribaiato ilailanai eraka-vanaḡito, eiaḡoto Galilea tanona rekena ḡana. \v 23 Galilea tanonai vanuḡa ta arana Nasaretai etanuto. Monana Barau na peroveta tarimari ḡerina Iesu ekiraḡiato guruḡana emoḡonito, ekirato, “Ḡia tu Nasareta tarimanai beḡe kiraḡiani.” \c 3 \s1 Ioane Babatiso eḡobatato \r Ioane 1:19-28 \p \v 1 Moḡeri ḡarori ai Ioane Babatiso eiaḡomato, tano fakanai Iudea nuḡanai eḡobatato-ḡoi, ekirato, \v 2 “Ḡemi rakava ḡerina ḡovetuḡamaḡi-kure, ema ḡoraka-kure Barau ḡenai, korana Guba Basileiana tu bevotu, (Barau ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani maiḡa).” \v 3 Mai Ioane maiḡa tu Isaia peroveta tarimana na ekiraḡiato-ḡoi, maiḡesi ekirato, \q1 “Tarima ta tano fakanai ekeani, ekirani, ‘Vereḡauka ḡena dabara ḡoiarevaia, ḡena iaḡoma dabarana ḡovaḡa-maoromaoroa.’” \p \v 4 Ioane ḡena dabuḡa tu kamela ḡuiri na ḡeveiato, ḡena gabaḡau tu nanigosi kefina. Ḡana ḡaniḡani dagarari tu madudu e gode nanuri moḡo. \v 5 Tarimarima Ierusalema na e Iudea mabarana na ema Ioridana douka vanuḡari mabarari na maki ḡeiaḡoto-ḡoi Ioane ḡenai. \v 6 Ḡeri rakava ḡekiraḡi-foforirito-ḡoi vau, ebabatisorito-ḡoi Ioridana ḡarukanai. \p \v 7 Farisea e Sadukea tarimari ḡutuma maki ḡia ḡenai ḡeiaḡoto bene babatisori ḡana. Ioane na eḡitarito nai, ekirarito, ekirato, “Ḡomi mota naturi, dei na bekirami, Barau ḡena Kota baregona ḡarona ḡenana boḡo raga-maḡurini? \v 8 Ḡemi rakava ḡerina boḡono vetuḡamaḡi-kure, benamo ḡemi maḡuri ai ḡwaḡwa namori boḡono vaḡa-ḡwari. \v 9 Ema nuḡami ai asi boḡono kira, ‘Aberahamo tu ḡai tamama, (be Barau na beḡabi-raḡemani).’ Korana akiramini, Barau tu ma seḡukana, Aberahamo natuna tu mai fore ḡerina bevaḡa-ḡorarini!” \v 10 Toma koko tu ḡau korari ai varau beḡe toreri; moḡa lorinai ḡwaḡwa namori asi ḡevaḡa-ḡorarini ḡauri mabarari tu beḡe basirini, karavai beḡe fiu-raḡerini. \p \v 11 Deikara ḡena rakava ḡerina evetuḡamaḡi-kureni tarimana, au na tu nanu na ababatisoani. Senaḡi au murigu na beiaḡomani tarimana ḡena seḡuka tu lelevaḡi, au ḡegu seḡuka maki evanaḡiani, ema ḡia ḡena tamaka maki au na asi baḡwa-rakaorakaoani riba. Ḡia na tu Iauka Veaḡa e karava na bebabatisomini. \v 12 Ḡia ḡimanai tu iareva-iareva dagarana, widi momona tu widi tauri ḡenana bene iareva-ḡitakauri ḡana. Benamo widi tu ḡena vaḡa-vegogo numanai bevaḡa-vegogorini, senaḡi widi momona begabuani asi ebuseni karavanai.” \s1 Ioane na Iesu ebabatisoato \r Mareko 1:9-11; Luka 3:21-22 \p \v 13 Moḡa neganai Iesu tu Galilea vanuḡana na Ioridana ḡarukana ḡana eiaḡoto, Ioane na bene babatisoa ḡana. \v 14 Senaḡi Ioane na ekiraḡoiato, ekirato, “Bere namo ḡoi na au boro babatisogu. Karase nai au ḡegu ai boiaḡoma?” \v 15 A Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Veiḡana noveia, korana veiḡa iobukaiobuka o Barau ḡena ura veiḡari mabarari bitana korana-iaḡiri tu namo.” Benamo Ioane na Iesu ḡena ura veiḡana eveiato. \p \v 16 Iesu ebabatisoato, nanu na eraka-raḡasito nuḡanai, guba evekeo-fakato, benamo ḡia na Barau Iaukana eḡitaiato, pune kavana emariḡoto ḡia iatanai. \v 17 Ema garo ta guba na ekea-riḡoto, ekirato, “Mai tu au Natugu, aura-viniani; ema ḡia ḡenai aiaku-rakavani maki.” \c 4 \s1 Diabolo o Satani na Iesu eriba-ḡaniato \p \v 1 Moḡa murinai Iauka Veaḡa na Iesu tano fakana ḡana eḡori-iaḡoato, Diabolo na bene riba-ḡania ḡana. \v 2 Ḡaro e boḡi gabana vasivasi (40) nuḡari ai asi eḡaniḡanito, eḡani-veaḡato; moḡa lorinai vito na eḡabi-rakavaiato. \v 3 Benamo Veribaḡani Tarimana Diabolo ḡia ḡenai eiaḡoto, ekiraiato, ekirato, “Bema ḡoi Barau Natuna nai, mai fore nokirari, be ḡaniḡani ai ḡeiaḡo.” \v 4 A Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Buka Veaḡa nuḡanai maiḡesi ekirani, ‘Tarimarima tu dia ḡaniḡani na moḡo bemaḡurini. Senaḡi Barau ḡena guruḡa beḡabi-raḡerini e bekorana-iaḡirini tarimana tu maḡuri beḡabiani.’” \p \v 5 Benamo Diabolo na Ierusalema, siti veaḡana, ḡana eḡori-iaḡoato, Rubu Veaḡa tuḡuna vanigerenai evaḡa-ruḡakauato. \v 6 Benamo ekirato, “Bema ḡoi Barau Natuna, mainana noburi-firiḡo, korana Buka Veaḡa nuḡanai maiḡesi ekirani, \q1 ‘Barau na ḡena aneru bevaḡa-naḡirini, benamo ḡimari na beḡe ḡobemuni, beḡe ḡabi-vaisimuni, kwakumu fore ai asi boraraiani.’” \p \v 7 Iesu na ma evaḡa-veseato, ekirato, “Buka Veaḡa nuḡanai maki ekirani, ‘Vereḡauka ḡoi ḡemu Barau asi bono riba-ḡania.’” \p \v 8 Benamo Diabolo na Iesu eḡori-raḡeato ḡoro baregona e maukana ta tuḡunai, tanobara basileiari mabarari ma marevari namori e ma seḡukari ḡesi evaḡa-ḡitaiato, \v 9 ekirato, “Bema ḡoiragu ai bovetui-tarini e au botoma-rakarioḡo viniguni nai tu, maiḡeri mabarari au na bavinimuni.” \v 10 Benamo Iesu na ekiraiato, ekirato, “Satani, au ḡeguna noraka-veḡita. Korana Buka Veaḡa nuḡanai ekirani, ‘Vereḡauka ḡoi ḡemu Barau bono toma-rakariḡo vinia, ḡia moḡo ḡereḡana vetuḡunaḡina bono iaḡo-vini!’” \p \v 11 Benamo Diabolo na eraga-kwaneato. Aneru kotari Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, ḡenariato. \s1 Iesu ḡena ḡauvei esinaiato Galileai \r Mareko 1:14-15; Luka 4:14-15 \p \v 12 Iesu eseḡaḡito, Ioane ḡe-diburaiato, benamo Galilea tanona ḡana ma eḡenoḡoi-iaḡoto. \v 13 Senaḡi Nasareta vanuḡana ma eragakwaneato, asi etanuto, eiaḡoto, Kaperanaumai ea tanuto. Kaperanaumai tu Genesareta kouna sevina vanuḡana ta, Sebulun e Naftali tanori nuḡanai. \v 14 Moḡa ḡenana Isaia, peroveta tarimana, ḡena guruḡa emoḡonito, ekirato, \q1 \v 15 “Sebulun e Naftali tanori ai ḡotanuni tarimami o, Galilea kouna rikinai ema Ioridana ḡarukana mo rekenai, irau bese tarimami, Barau asi ribami tarimami, ḡemi Galilea tu moḡa, ḡoseḡaḡi. \q1 \v 16 Mukunai ḡetanuto-ḡoi tarimari tu mama barana varau ḡeḡitaiani. E mo dei mukuna furufuru tanonai ḡetanuto-ḡoi tarimari iatari ai mama varau bema fofori.” \p \v 17 Mo negai vau Iesu na ḡena vari eḡobata-iaḡi-foforiato, ekirato, “Ḡemi rakava ḡerina ḡovetuḡamaḡi-kure, ema ḡoraka-kure Barau ḡenai, korana Guba Basileiana tu bevotu, (Barau ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani maiḡa).” \s1 Iesu na tarima vasivasi (4) ekearito, ḡia murinai beḡene raka \r Mareko 1:16-20; Luka 5:1-11 \p \v 18 Iesu Galilea kouna kone rikina na eraka-iaḡoto-ḡoi nuḡanai, tarikaka ruarua, Simona, arana ta tu Petero, ma tarina Anduru ḡesi eḡitarito, ḡeri reke kou ai ḡefiuato, korana ḡia tauri ruarua tu maina tarimari. \v 19 Benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡoiaḡoma, murigu ai ḡoma raka, be au na tu tarimarima maina viniri bana vaḡa-ribami.” \v 20 Benamo maoromaoro ḡeri reke ḡeraga-kwanerito, Iesu murinai ḡerakato. \p \v 21 Monana ḡeraka-iaḡoto-ḡoi nai, Iesu na tarikaka ruarua ma eḡitarito, Iakobo (o Iames) Sebedaio ma tarina Ioane ḡesi; ḡeri ḡasi ai tamari Sebedaio ḡesi ḡeri reke ḡwadareri ḡeturirito. Iesu na ekearito, \v 22 benamo maoromaoro ḡeri ḡasi e tamari ḡeraga-kwanerito, Iesu murinai ḡerakato. \s1 Iesu evevaḡa-ribato ema keve tarimari evaḡa-namorito \r Luka 6:17-19 \p \v 23 Iesu Galilea tanona mabaranai erakaoto-ḡoi, Iuda tarimari ḡeri rubu nuḡari ai evevaḡa-ribato-ḡoi, e Barau ḡena Basileia, (ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani), varina namona eḡobata-iaḡiato-ḡoi. Ema tarimarima ḡeri keve e midigu irauirau mabarari evaḡa-namorito. \v 24 Ḡia varina ḡefiuato, Siria tanona mabarana eḡabiato, benamo tarimarima na ḡeri keve tarimari mabarari ḡia ḡenai ḡeḡwa-iaḡorito e ḡeḡori-iaḡorito: Midigu irauirau, iauka rakavari na ḡeboroḡirito tarimari, ḡue na evaḡiani kevena, tauḡani ḡeḡoḡoḡoḡoni, e tauḡaniri tavi tari ḡemaseto tarimari, Iesu na mabarari evaḡa-namorito. \v 25 Tarimarima ḡutuma-bara ḡia murinai ḡerakato, Galilea na, Vanuḡa Gabanana (10) na, Ierusalema na, Iudea na, ema Ioridana ḡarukana mo rekena na maki ḡia ḡekavaiato. \c 5 \s1 Iesu ḡoro tuḡunai eḡobatato \p \v 1 Iesu na tarima ḡutuma-bara eḡitarito, benamo ḡoro tai eraḡeto, iatanai etanu-tarito. Ḡena mero ḡia ḡenai ḡeiaḡoto. \v 2 Benamo ḡia na evaḡa-riba matamarito, maiḡesina ekirato: \s1 Iaku e verere korikorina \r Luka 6:20-23 \q1 \v 3 “Manau tarimari, Barau ḡenai moḡo ḡevetabekauni tarimari, tu beḡene iaku, korana Barau ḡena Basileia tu ḡia ḡeri. \q1 \v 4 Deidei toma ḡenuḡa-midigu midiguni tarimari tu beḡene iaku, korana Barau na ḡeri nuḡa-midigumidigu bevaḡa-magorini. \q1 \v 5 Manau tarimari tu beḡene iaku, korana Barau na tanobara mabarana ḡia bevinirini. \q1 \v 6 Veiḡa iobukaiobuka vitona ḡevito-iaḡiani e nanumasena ḡenanumase-iaḡiani tarimari tu beḡene iaku, korana vau beḡe ḡani-maseni. \q1 \v 7 Vevetuḡaḡwa tarimari tu beḡene iaku, korana Barau na ḡia maki bevetuḡa-ḡwarini. \q1 \v 8 Deidei nuḡari namo vedaurea tarimari tu beḡene iaku, korana ḡia na Barau beḡe ḡitaiani. \q1 \v 9 Deidei na toma vevaḡa-maino veiḡari ḡeveirini tarimari tu beḡene iaku, korana Barau na ḡia natunai bekiraḡirini. \q1 \v 10 Deidei na toma veiḡa iobukaiobukari ḡeveirini ḡaramanai ḡevaḡa-midigu midigurini e ḡevaḡa-rakavarini tarimari tu beḡene iaku, korana Guba Basileia tu ḡia ḡeri. \p \v 11 Bema au murigu ai ḡorakani ḡaramanai ḡomi beḡe mugumugu-iaḡimini, beḡe vaḡa-midigu midigumini, e veiḡa rakavari irauirau ḡemi ai beḡe kiraḡirini beḡe ḡofaḡofa-iaḡimini nai, boḡono iaku. \v 12 Boḡono iaku, boḡono verere, korana Barau na voimi baregona bevinimini gubai. Maiḡesina veiḡa ilailana, ḡomi murimi tarimari, peroveta tarimari guineri, na maki moḡesi ḡevaḡa-rakavarito.” \s1 Damena e mama \r Mareko 9:50; Luka 14:34-35 \p \v 13 “Ḡomi tu tanobara damenana. Bema damena mamina korikorina bekorini nai, kamara dabarai mamina ma beḡenoḡoini? Mai tu varau berakava, asi ḡena namo ta. Moḡa lorinai beḡe fitoḡaiani, benamo tarimarima kwakuri na ma beḡe fanafana-tariani. \p \v 14 Ḡomi tu tanobara mamana. Ḡoro tuḡunai ḡevaḡa-ruḡaiato vanuḡana tu asi bevekuretoḡani riba. \v 15 Lamefa beḡe gabuani maki, ḡuro gaburenai asi beḡe toreani, senaḡina lamefa toretorena fatana korikorinai beḡe tore-kauani. Benamo ḡia mamana na numa tarimari mabarari bevinirini. \v 16 Ilailana, ḡomi ḡemi mama tarimarima ḡoirari ai moḡesi boḡono vaḡa-foforiri, be ḡemi veiḡa namori beḡene ḡitari, benamo Tamami gubai etanuni tu beḡene vaḡa-raḡea.” \s1 Iesu ema taravatu \p \v 17 “Maiḡesina asi boḡono tuḡa-maḡi, au aiaḡomato tu, Mose ḡena taravatu e peroveta tarimari ḡeri guruḡa asi aniri ai bana vaḡa-iaḡori ḡana. Asiḡina. Au tu asi aiaḡomato moḡeri guruḡa asi tauri ai bana vaḡa-iaḡori ḡana, senaḡi bana vaḡa-moḡoniri e bana vaḡa-kori ginikauri uranai aiaḡomato. \v 18 Moḡoni akira-mini, guba e tanobara roḡo ḡetanuni nuḡanai, taravatu ḡena leta misina korokorona ta o ḡena koma ta asiḡina ḡinavaḡi berekwa-rekwani, beiaḡoni mo, taravatu mabarari tauri korikori beḡea ḡorani. \v 19 Moḡa lorinai, tarima ta na taravatu misina korokorona ta bekira-sirivaḡi viniani, ema ḡena ura veiḡanai tarima kotari mai veiḡa ilailana ma bea vaḡa-ribarini, ḡia tu Guba Basileiai gabi tarimanai beḡe kiraḡiani. Senaḡina tarima ta na taravatu bekorana-iaḡirini ema tarima kotari ma bea vaḡa-riba iaḡirini, ḡia tu guine tarimanai beḡe kiraḡiani Guba Basileia nuḡanai. \v 20 Akira-korikorimini, bema ḡomi ḡemi vei-iobukaiobuka na Farisea e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiani tarimari ḡeri vei-iobukaiobuka asi bevanaḡiani nai, ḡomi tu Guba Basileia nuḡanai asi boḡo raka-toḡani, asiḡina ḡinavaḡi.” \s1 Vaḡivaḡi \r Luka 12:57-59 \p \v 21 “Ḡomi ma ribami, tarima guineri na taravatu guruḡari ḡeḡabirito, ḡekirato, ‘Asi bono vaḡivaḡi! A deikara na tarima ta bevaḡiani nai, ḡia tu Kota gabuna ḡana beiaḡoni.’ \v 22 Senaḡi toma au na akiramini: Tarima ta tarikakana bebaru-viniani nai, ḡia tu Kota gabunai beḡe danaḡiani. E dei na tarikakana beguruḡa-rakava viniani nai, ḡia tu Kota baranai beḡe vaḡa-ruḡaiani. Ema dei na tarikakana bekiraiani, ‘Ḡoi tu babo korikori’ betoni nai, ḡia tu asi ebuseni karavana ḡana beiaḡoni. \p \v 23 Moḡa lorinai, bema ḡemu varevare dagarana fata veaḡana iatanai bono torekaua, Barau bono vinia otoni nuḡanai, ḡoi tarikamu otuḡamaḡiani, ḡia ma ḡena meto ḡoi ḡemu ai, \v 24 benamo ḡemu varevare dagarana fata veaḡana ḡoiranai noraga-kwanea, noiaḡo, tarikakamu ḡesi maino boḡono ḡabia roḡo, gabivau bono ḡenoḡoi-iaḡo, ḡemu varevare dagarana fata veaḡanai bono torea Barau ḡena. \p \v 25 Ḡoi ebaru-vinimuni tarimana ḡesi maino boḡono raga-ḡabia, Kota gabuna ḡana roḡo mani ḡoraka-vegogoni nuḡanai. Korana ebaru-vinimuni tarimana na Kota eseḡaḡini tarimana ḡimanai bea tore-kaumuni ḡesi, ema Kota eseḡaḡini tarimana na dibura numana ḡitaḡauna tarimana ḡimanai betoremuni, benamo ḡia na dibura numana nuḡanai bebiri-ḡaumuni garina. \v 26 Au na akira-korikorimuni: Monana asi roḡo boraka-rosini, beiaḡoni mo, ḡemu meto voina bodava-ḡosiani.” \s1 Veḡura-vanaḡi \p \v 27 “Ḡomi ma ribami, tarima guineri na taravatu guruḡari ḡeḡabirito, ḡekirato, ‘Asi bono veḡura-vanaḡi!’ \v 28 Senaḡi au na akiramini: Deikara na tarima ta ḡaraḡona beḡita-karakaraiani ma eurani bene ḡabia ḡia ḡena, ḡia tu nuḡana tuḡamaḡina ḡenana varau beveḡura-vanaḡi mo vavine ḡenai. \v 29 Bema ḡoi matamu aroribana na evaḡa-rakavamuni nai, bono ḡibo-vaḡia, bono fitoḡaia! Korana tauḡanimu rakavana rekena berekwa-rekwani tu namo, a asi namo tauḡanimu mabarana karava asi ebuseni gabunai beḡe fiu-kauani. \v 30 Ma bema ḡoi ḡimamu aroribana na evaḡa-rakavamuni nai, bono basi-ḡutua, bono fitoḡaia. Veiḡa namona tu, tauḡanimu rakavana rekena bono fitoḡa-guinea, be tauḡanimu mabarana karava eḡara-vanaḡi vanaḡini gabuna ḡana asi bene iaḡo.” \s1 Vavine tuḡuraka \r Mataio 19:9; Mareko 10:11-12; Luka 16:18 \p \v 31 “Tarima guineri na taravatu guruḡari ḡeḡabirito, ḡekirato, ‘Tau ta ḡaraḡona betuḡu-rakaiani nai, ḡia na veḡaraḡo ruḡaruḡana fefana bene tore-vinia.’ \v 32 Senaḡina au na akiramini: Bema tarima ta ḡaraḡona betuḡu-dobiani, senaḡi vavine tu veḡura-vanaḡi veiḡari asi eveini, mo tau na ḡaraḡona tu veḡuravanaḡi vavinenai evaḡa-iaḡoani. Ema deikara na etuḡu-rakaiato vavinena beḡaraḡoani tarimana tu, beveḡura-vanaḡini.” \s1 Guruḡatore \p \v 33 “Ḡita senera ḡevaḡa-ribarito guruḡari ḡomi tu ma ribami: ‘Ḡemi guruḡatore asi boḡono vaḡa-rakavaia, senaḡi Vereḡauka ḡoiranai ḡokiraḡi-toreto dagarari boḡono veiri.’ \v 34 Senaḡi au na akiramini: Asi boḡono guruḡatore veḡata! Ḡemi guruḡa vaḡa-gwaḡiḡiri ḡana guba asi boḡono kiraḡia, guba aranai asi boḡono guruḡatore, korana ḡia tu Barau ḡena terona; \v 35 o tanobara aranai maki asiḡina, korana ḡia tu Barau kwakuna ḡena fanakau dagarana; o Ierusalema aranai, korana ḡia tu Kini baregona ḡena siti. \v 36 Ḡoi debamu, ḡemu maḡuri, maki asi bono kiraḡia ḡemu guruḡatore vaḡa-gwaḡiḡina ḡana, korana ḡoi na ḡuimu sebona ta asi bovaḡa-kurokuroani e asi bovaḡa-dubadubaiani riba. \v 37 Namona tu maiḡa: Ḡemu guruḡa bono kiraḡia, ‘Oi’ bene oi e ‘Asiḡina’ bene asiḡina. Moḡa moḡo, a guruḡa tari ma okiraḡirini tu Tarima Rakavana, Satani, ḡenana eiaḡomani.” \s1 Evaḡa-rakavamuni tarimana voina asi bono veia \r Luka 6:29-30 \p \v 38 “Tarima guineri ḡevaḡa-ribarito guruḡari ḡomi tu ma ribami, maiḡesi ḡekirato: ‘Mata voina mata e doḡa voina doḡa.’ \v 39 Senaḡina au na akiramini, veiḡa rakavana evei-vinimuni tarimana asi bono veiḡa rakava-vinia. Bema tarima ta na taḡomu aroribana beforoani nai, taḡomu kaurina ma bono vinia maki. \v 40 E bema tarima ta na Kotai betoremuni ḡemu sedi bene ḡabia ḡana nai, ḡemu koudi maki bono vinia. \v 41 Ema tarima ta na belau-naḡimuni, kilomita sebonai bono kavaia betoni nai, kilomita ruarua ai ma bono raka ḡia ḡesi. \v 42 Ema enoḡinoḡini tarimana bono vinia, e ḡemu ai bene ḡabitore etoni tarimana maki asi bono kira-sirivaḡi vinia.” \s1 Ḡevaḡa-rakavamuni tarimari bono ura-viniri \r Luka 6:27-28; 6:32-36 \p \v 43 “Tarima guineri ḡevaḡa-ribarito taravaturi ma ribami, ḡekirato: ‘Ḡoi sevimu tarimana bono ura-vinia, a evaḡa-rakavamuni tarimana bono vaḡa-rakavaia.’ \v 44 Senaḡina au na akiramini: Ḡebaru-vinimini tarimari boḡono ura-viniri, e dei na ḡevaḡa-rakavamini tarimari maki iatari ai boḡono ḡauḡau. \v 45 Maiḡa ḡenana boḡo vaḡa-foforiani, ḡomi tu Tamami gubai etanuni na natunai evaḡa-iaḡomito. Korana ḡia na ḡaro tu veiḡa rakava tarimari e veiḡa namo tarimari iatari ai evaḡa-raḡekauani, ema ḡura maki veiḡa iobukaiobuka e veiḡa ḡeḡeva-ḡeḡeva tarimari ḡeri etuḡu-riḡoani. \v 46 Bema ḡoura-vinirini tarimari tu ḡomi ḡeura-vinimini tarimari moḡo nai, kamara varevare namona boḡo ḡabiani? Takesi ḡegogoni tarimari o ḡofaḡofa tarimari na maiḡesina maki ḡeveiani. \v 47 Ema tarikakami moḡo boḡo vaḡa-namorini, ḡemi namo tu kara? Barau asi ribari tarimari na maki mai veiḡa ḡeveiani. \v 48 Moḡa lorinai ḡomi tu asi vetoukaumi boḡono tanu, ḡomi Tamami gubai etanuni asi vetou-kauna kavana.” \c 6 \s1 Vini korikorina rabu tarimari ḡeri ai \p \v 1 “Rorimi boḡono vetore, ḡemi veiḡa namori tarimarima ḡoirari ai asi boḡono vaḡa-foforiri, ḡia na beḡene vaḡa-raḡemi ḡana. Maiḡeri boḡo veirini nai, Tamami gubai etanuni ḡenana voimi asi boḡo ḡabini. \p \v 2 Moḡesi nai, ḡemu varevare rabu tarimari bovinirini nai, asi bono ḡobata-iaḡia ma kibimu ḡesi, ḡofaḡofa tarimari rubu ai e vanuḡa ḡatamanai ḡeveini kavana, tarimarima na beḡene vevato-iaḡiri ḡana. Akira-korikorimini, ḡia tu tarimarima na ḡevaḡa-raḡerini, be voiri tu varau ḡeḡabirito. \v 3 Sena-ḡina ḡoi ḡemu varevare asi ḡena-ḡana tarimana novinia botoni nai, ḡimamu kaurina asi bene riba, ḡoi ḡimamu aroribana na kara eveiani. \v 4 Be ḡemu varevare vekuretoḡai bono vini. Ema Tamamu na, kara eḡorani vekure-toḡai eḡitarini, ḡia na vau voimu bevinimuni.” \s1 Vereḡauka ḡena ḡauḡau \r Luka 11:2-4 \p \v 5 “Bema boḡo ḡauḡauni nai, ḡofaḡofa tarimari kavana asi boḡono iaḡo! Ḡia ruḡaruḡari ai ma iakuri ḡesi ḡeḡuriḡurini, rubu nuḡari ai e vanuḡa ḡatamanai ema dabarai maki, tarimarima na beḡene ḡitari ḡana. Au na akira-korikorimini, ḡia voiri varau ḡeḡabito. \v 6 A ḡoi ourani bono ḡauḡau otoni nai, ḡemu numa daiḡutuna nuḡanai bono rakatoḡa, ḡatama-boka bono biri-ḡaua, monai vau Tamamu bono noḡi-vinia, ḡia tu vekuretoḡai etanuni. Ema Tamamu na, kara eḡorani vekuretoḡai eḡitarini, ḡia na vau voimu bevinimuni. \p \v 7 Ḡomi boḡo ḡauḡauni nai, asi boḡono kiraḡi ḡenoḡoi-ḡenoḡoi guruḡa asi aniri ḡeri ai, Barau asi ribari tarimari ḡeveini kavana. Ḡia ḡetuḡamaḡini, ḡeri guruḡa vovoka ḡekiraḡirini naima, Barau na beseḡaḡirini. \v 8 Ḡia kavari asi boḡono iaḡo. Korana ḡomi na kara ḡoura-vinirini, Tamami na eriba-guineani, gabivau ḡomi na ḡonoḡi-viniani. \p \v 9 Maiḡesina boḡono ḡuriḡuri: \q1 ‘Ḡai Tamama o, gubai otanuni; ḡoi aramu baḡana vaḡa-veaḡaia; \q1 \v 10 ḡemu Basileia bene iaḡoma; ḡemu ura tanobarai baḡana veia, gubai ḡeveiani kavana. \q1 \v 11 Ḡema-ḡama toma bono vinima. \q1 \v 12 Ḡema rakava notuḡamaḡi-fitoḡari, ḡai ḡevaḡa-rakavamani tarimari ḡeri rakava ḡatuḡamaḡi-fitoḡarini vaḡa-ilailana. \q1 \v 13 Veribaḡani ai asi bono ḡori-kauma, a Rakava Tarimana, Satani, ḡimana na bono vaḡa-maḡurima. [Korana Basileia tu ḡoi ḡemu, seḡuka ḡoi ḡemu, mareva baregona ḡoi ḡemu, toma bene iaḡo mo vanaḡivanaḡi, Amen.]’ \p \v 14 Bema ḡomi na ḡevaḡa-rakavamini tarimari ḡeri rakava boḡo tuḡamaḡi-fitoḡarini nai, Tamami gubai etanuni na ḡemi rakava maki betuḡamaḡi-fitoḡarini. \v 15 Senaḡina, bema ḡomi na ḡevaḡa-rakavamini tarimari ḡeri rakava asi boḡo tuḡamaḡi-fitoḡarini nai, Tamami na ḡemi rakava maki asi betuḡamaḡi-fitoḡarini.” \s1 Ḡaniveaḡa \p \v 16 “Boḡo ḡani-veaḡani nai, asi boḡono boḡe-vetuḡa, ḡofaḡofa tarimari ḡeveini kavari. Ḡoirari ai ḡevevaḡa-fofori ḡofakauni, tarimarima na mataboru beḡene kira, ‘Ḡeḡani-veaḡani kika’ beḡene si. Akira-korikorimini, ḡia voiri tu varau ḡeḡabirito. \v 17 A ḡoi, bema bono ḡani-veaḡa botoni nai, debamu ai deoro bono tore e ḡoiramu bono ḡuriḡia, \v 18 be tarimarima na asi beḡene ribamu, ḡoi tu oḡani-veaḡani, senaḡina Tamamu veḡuni ai moḡo bene riba. Ema Tamamu na, kara eḡorani vekuretoḡai eḡitarini, ḡia na vau voimu bevinimuni.” \s1 Ḡemi farefare gubai boḡono vaḡa-vegogo \r Luka 12:33-34 \p \v 19 “Ḡemi farefare tu mai tanobarai asi boḡono vaḡa-vegogo! Korana faro ema lalalala o rasta na beḡe vaḡa-rakavarini ḡesi, ema lema tarimari na numa beḡe dareani ema beḡe lemarini. \v 20 Ḡemi farefare gubai boḡono vaḡa-vegogo, faro e lalalala na asi beḡe vaḡa-rakavarini, ema lema tarimari na maki numa asi beḡe dareani ema asi beḡe lemarini riba. \v 21 Ḡoi ḡemu farefare ainai etanuni, ḡoi nuḡamu maki monai etanuni.” \s1 Mata tu tauḡani ḡena mama \r Luka 11:34-36 \p \v 22 “Mata tu tauḡani ḡena lamefa kavana. Bema ḡoi matamu namo nai, tauḡanimu mabarana maki bemamani. \v 23 Senaḡina bema ḡoi matamu tu rakava nai, tauḡanimu mabarana maki bemukunani. A bema mama ḡoi nuḡamu ai tu mukuna nai, mai mukuna tu bebarego-vedaureani!” \s1 Tarima ta vere ruarua vetuḡuri asi beiaḡo-vinini riba \r Luka 16:13 \p \v 24 “Tarima ta na vere ruarua vetuḡunaḡiri asi beiaḡo-vinirini riba. Korana ḡia na ta tu asi beura-viniani, a ta tu beura-viniani; ta bevaḡa-moḡoniani, a ta tu beḡofaḡofa-iaḡiani. Barau ema moni nega sebonai vetuḡunaḡiri asi boḡo iaḡo-vinirini riba.” \s1 Asi boḡono nuḡa-vekwaraḡi \r Luka 12:22-31 \p \v 25 “Moḡesi naima akiramini, ḡemi maḡuri asi boḡono tuḡamaḡiri, kara boḡo ḡanini o boḡo niuni; o tauḡanimi kara na boḡo dabuḡarini. Aiḡa tu dagara barana, maḡuri ba ḡaniḡani? E aiḡa tu dagara barana, tauḡani ba dabuḡa? \v 26 Gubai ḡerovoni manuri ḡoḡitari! Ḡia tu asi ḡevarovaroni e asi ḡekwakwani, ema vamoka numari ai maki ḡaniḡani asi ḡevaḡa-vegogoni. Senaḡi Tamami gubai etanuni na eḡuburini. Ḡomi tu dagara baregomi, a manu tu kei! \v 27 Ḡomi deikara onuḡa-vekwaraḡini nai, ḡemu maḡuri kota ma bovaḡa-maukaiani riba ba? \p \v 28 Karase dabuḡa urari ai ḡove-tuḡamaḡi-vekwaraḡini? Boḡa veraverari ḡoḡitari, aiḡesi ḡegarani. Asi ḡeḡauveini e dabuḡa asi ḡeturini. \v 29 Senaḡina akiramini, Kini Solomona ḡena vedabuḡa marevana maki ḡevanaḡiani. \v 30 Mai tu Barau na tano ḡauḡari evaḡa-dabuḡarini, ḡia tu toma ḡegarani, a boinani tu karavai beḡe fiu-raḡerini, Barau tu moḡesina evaḡa-dabuḡarini. Ḡia na ḡomi asi veḡatana bevaḡa-dabuḡamini, ei? Ḡomi veḡabidadama misimisi tarimami! \v 31 Moḡesi nai, asi boḡono nuḡa-vekwaraḡi, asi boḡono kira, ‘Kara toma taḡanini?’ O ‘Kara toma taniuni?’ O ‘Kara toma tariḡoni?’ \v 32 Barau asi ribari tarimari na maiḡeri dagara mabarari ḡeraga-vetaurini, a Tamami gubai etanuni tu ribana, ḡomi na maiḡeri ḡoura-vinirini. \v 33 Senaḡina giniguine ḡia ḡena Basileia ema ḡena vei-iobukaiobuka boḡono vetau-guineri, benamo maniḡeri dagara mabarari ḡomi bevinimini. \v 34 Moḡesina naima boinani ḡaro tuḡamaḡi-vekwaraḡina asi boḡono vei; boinani ḡaro ḡena vekwaraḡi tu Barau ḡimanai. Toma ḡaro ḡena vekwaraḡi iatanai meto ma boḡo torekauani nai, kamasi boḡo ḡwaiani?” \c 7 \s1 Tarimarima asi boḡono vetau-viniri \p \v 1 “Tarimarima asi boḡono vetau-viniri, be Barau na maki asi bene vetau vinimi. \v 2 Korana tu ḡomi ḡemi vetauvini ilailanai, ḡomi maki moḡesina moḡo Barau na bevetau-vinimini; ema aiḡesi ḡovevaḡa-vetovo vinirini, Barau na maki moḡesi bevevaḡa-vetovo vinimini. \v 3 Karase nai tarikakamu matanai libika oḡitaiani, senaḡi ḡau tubina ḡoi matamu nuḡanai maniḡa tu asi otuḡamaḡiani? \v 4 Kamara dabarai ḡoi tarikakamu okiraiani, ‘Ḡata, au na roḡo matamu ai libika nakokia,’ senaḡina ḡoi tauḡemu matamu ai ḡau tubina ta etanuni? \v 5 Ḡoi ḡofaḡofa taumu, guine tu ḡoi matamu ai ḡau tubina nokoki-vaḡia roḡo, benamo boboḡeboḡe-ginikauni vau, tarikakamu matanai libika bono ḡabi-vaḡia. \p \v 6 Dagara veaḡari kwaiva (o kira-sirivaḡi tarimari) asi boḡono viniri, ema ḡemi aḡeva maki asi boḡono fiu-rosiri bai ḡoirari ai! Kwakuri na beḡe fana-taririni, benamo beḡe doḡe-kureni, ma beḡe dare-misi misimini garina.” \s1 Noḡinoḡi, vetauvetau, sekeseke o fidifidi \r Luka 11:9-13 \p \v 7 “Noḡinoḡi ai Barau na bevini-mini, vetauvetau ai boḡo doḡarini, sekeseke ai ḡemi ḡatama boka bekeoani. \v 8 Korana benoḡi-noḡini tarimana tu beḡabini, bevetauni tarimana bedoḡarini, ema beseke-sekeni tarimana Barau na ḡena ḡatama-boka bekeoani. \p \v 9 Ḡomi dei bema natumu merona ḡaniḡani benoḡini nai, ḡoi na fore boviniani? \v 10 O maḡani-kone benoḡini nai, mota boviniani? \v 11 Boḡono tuḡamaḡi, ḡomi tu rakava tarimami, senaḡi dagara namori natumi viniviniri ma ribami, moḡa lorinai ḡomi Tamami gubai etanuni, ḡia na dagara namori ḡenoḡi-viniani tarimari bevinirini veḡatana! \p \v 12 Ḡomi kara ḡourani tarimarima na ḡemi ai beḡene veiri veiḡari, ḡia ḡeri ai maki moḡeri veiḡa boḡono veiri. Mose ḡena taravatu e peroveta ḡeri vevaḡa-riba guruḡari tauna korikorina tu moḡa.” \s1 Barau ḡena Basileia rakatoḡana \r Luka 13:24 \p \v 13 “Ḡatama-boka kibobonai boḡono rakatoḡa. A mase gabuna ḡana eiaḡoni dabarana tu baḡaka, e ḡena ḡatama-boka tu barego rakava, ema ḡutuma maki monai ḡeraka-toḡani. \v 14 Senaḡi maḡuri vanaḡivanaḡi ḡana eiaḡoni ḡatama bokana tu kibobo e dabara maki kei rakava, ema tarimarima viravira na moḡo ḡedoḡariani.” \s1 Peroveta tarimari ḡofaḡofari \r Luka 6:43-44 \p \v 15 “Rorimi boḡono vetore peroveta tarimari ḡofaḡofari ḡerina. Ḡia ḡomi ḡemi ai ḡeiaḡomani tu ma mamoe dabuḡari ḡesi, senaḡina nuḡari ai ḡeri tuḡamaḡi tu boḡa kwaivari rakavari kavari. \v 16 Ḡia ḡwaḡwari ai vau boḡo ribarini. Vine ḡwari (o grapes) tu ḡau ma giniri ḡerina asi ḡebokoni, ema figi ḡwari maki ḡauḡa ḡiniḡiniri ḡeri ai asi ḡeḡabini. \v 17 Ḡau namona ḡenana ḡwaḡwana namona bevaḡa-ḡoraiani, a ḡau rakavana ḡenana maki ḡwaḡwana rakavana bevaḡa-ḡoraiani. \v 18 Ḡau namona na ḡwaḡwa rakavana asi beḡwani riba, ilailana ḡau rakavana na ḡwaḡwa namona asi beḡwani riba. \v 19 Ḡwaḡwa namori asi ḡeḡwani ḡauri tu beḡe basirini, ma karavai beḡe fiu-raḡerini. \v 20 Moḡesina ilailanai peroveta tarimari ḡofaḡofari tu ḡwaḡwari ai boḡo ribarini. \p \v 21 Dia ‘Vereḡauka, Vereḡauka,’ ḡetoguni tarimari mabarari tu Guba Basileiai beḡe raka-toḡani. Asiḡina. Deikara Tamagu gubai etanuni ekorana-iaḡiani e ḡena ura veiḡari eveirini tarimana ḡereḡana moḡo. \v 22 Kota baregona ḡarona beraḡasini nai, tarima ḡutuma na beḡe kiraguni, beḡe kirani, ‘Vereḡauka, Vereḡauka, ḡoi aramu ai ḡaperovetato, e ḡoi aramu ai iauka rakavari ḡalai-vaḡirito, ma ḡoi aramu ai nuḡa-farevaḡi veiḡa boruri ḡutuma maki ḡaveirito.’ \v 23 Benamo au na bakirarini, bakirani, ‘Au asi ribagu ḡomi. Ḡeguna ḡoraka-veḡita, ḡomi veiḡa rakava tarimami!’” \s1 Numa ruarua ragaragari tauri \r Luka 6:47-49 \p \v 24 “Moḡa lorinai, tarima ta na ḡegu guruḡa maiḡeri eseḡaḡirini, ma veiḡari eveirini tu, tarima iaunegana na ḡena numa fore iatari ai evaḡa-ruḡaiato kavana. \v 25 Ḡura baregona eraguto, ḡaruka mabarari ḡeḡabatarito, iavara asikeikeina eragato nai, mo numa edoriato; senaḡina asi eḡwa-lauato, korana ḡia tu fore iatanai evaḡa-ruaḡaiato nai. \v 26 A deikara na ḡegu guruḡa maiḡeri eseḡaḡirini, senaḡi veiḡari tu asi eveirini, ḡia tu tarima babona noḡa, numa eragato nai, miri iatanai moḡo evaḡa-ruḡaiato. \v 27 Ḡura baregona eraguto, ḡaruka mabarari ḡeḡabatarito, iavara asikei eraḡasito, mo numa edoriato nai, eḡwa-lauato, benamo eḡwa-rovorovoto.” \p \v 28 Iesu na ḡena ḡobata guruḡari maiḡeri ekiraḡi-ḡosirito nai, mai vegogo tarimari ḡutuma-bara na ḡena vevaḡa-riba guruḡari ḡeḡaba-iaḡirito. \v 29 Korana ḡena guruḡa ma seḡukana, dia ḡeri taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari ḡeri guruḡa kavana. \c 8 \s1 Iesu na lepera tarimana evaḡa-namoato \r Mareko 1:40-44; Luka 5:12-14 \p \v 1 Iesu ḡoro tuḡuna na ma emariḡoto nai, tarima ḡutuma-bara ḡia murina na ḡerakato. \v 2 Benamo tarima ta ma leperana Iesu ḡenai eiaḡoto, ḡoiranai evetui-tarito, ekirato, “Vereḡauka, bema ḡoi ourani nai, moḡoni boiarevaguni, bovaḡa-namoguni riba!” \v 3 Iesu na ḡimana eduḡi-roroḡotoato, keve tarimana eḡabi-karaiato, ekirato, “Aurani, be nonamo!” Benamo vaḡa-sebo lepera na enamoto. \v 4 Iesu na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Tarima ta asi bono kira-varaia. Noiaḡo, Rubu Veaḡa verena na bene ḡitamu, ema veiareva varevare dagarari Mose na ekiraḡiato ilailanai bono vinia; be tarimarima beḡene riba, ḡoi tu bonamo.” \s1 Roma vetari verena ḡena vetuḡunaḡi merona \r Luka 7:1-10 \p \v 5 Iesu Kaperanauma ai eraḡasito nai, Roma vetari verena ta ḡia ḡenai eiaḡoto, Iesu enoḡiato, \v 6 ekirato, “Vereḡauka, ḡegu vetuḡunaḡi merona tauḡanina asi eḡarevani, be numai egena-taḡoni, ema midigu maki barego eḡanini.” \v 7 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Au aiaḡosini, be asi-vaḡa-namoani.” \v 8 Vetari verena na evaḡa-veseato, ekirato, “Vereḡauka, au tu asi ilaila ḡoi ḡegu numai boraḡe-kauni; senaḡi ḡoi noguruḡa moḡo, benamo au ḡegu vetuḡunaḡi merona benamoni. \v 9 Au maki tarima kota ḡeri veḡitaḡau gabureri ai, ema vetari tarimari o soldia tu au gaburegu ai. Au na ta bakiraiani, ‘Noraka!’, benamo berakani, ma ta bakiraiani, ‘Noiaḡoma!’, benamo beiaḡomani. Ema au ḡegu vetuḡunaḡi merona bakiraiani, ‘Maiḡa noveia!’, benamo beveiani.” \p \v 10 Iesu na ḡena guruḡa eseḡaḡiato nai, eḡaba-rakavato. Benamo ḡia murinai ḡerakato tarimari evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Au na akira-korikorimini, Isaraela nuḡanai mai-ḡesina veḡabidadama ta roḡosi bana doḡaria. \v 11 Au na akiramini maki, tarimarima ḡutuma ḡaro-raḡe e ḡaro-riḡo rekeri na beḡe iaḡomani, Aberahamo, Isako, e Iakobo ḡesi vereko baregonai beḡe ḡani-vegogoni Guba Basileiana nuḡanai. \v 12 Senaḡina tovotovonai Barau na eḡabi-viriḡirito tarimari, Basileia nuḡanai beḡene tanu etato tarimari tu, Barau na befiu-rosirini murikai, mukuna furufuru nuḡanai. Monai beḡe taḡini, e gadikari maki beḡe veḡara-tarini.” \p \v 13 Benamo Iesu na vetari verena ekiraiato, ekirato, “Noiaḡo, ḡemu numa ḡana! Boveḡabidadama lorinai, veiḡana beḡorani.” Ḡena vetuḡunaḡi merona mo horai varau enamoto. \s1 Iesu na Simona ḡena taḡama evaḡa-namoato \r Mareko 1:29-31; Luka 4:38-39 \p \v 14 Iesu Petero ḡena numai eraka-toḡato. Monai Petero ḡena taḡama vavinena ekeveto, tauḡanina eseḡukato, be egena-taḡoto-ḡoi, Iesu na eḡitaiato; \v 15 ḡimanai eḡabito, benamo ḡena keve ekorito, evaisi-raḡeto, benamo ḡia eḡubuato. \s1 Iesu na tarimarima ḡutuma evaḡa-namorito \r Mareko 1:32-34; Luka 4:40-41 \p \v 16 Lavilavi ai iauka rakavari na ḡeboroḡirito tarimari ḡutuma Iesu ḡenai ḡeḡori-iaḡorito. Iesu na moḡeri iauka rakavari ḡena guruḡa seḡukana ḡenana moḡo elai-vaḡirito, e keve tarimari mabarari maki evaḡa-namorito. \v 17 Maiḡeri veiḡa vaḡa-moḡoniri tu Isaia, peroveta tarimana, na ekiraḡiato kavana, ekirato, “Ḡia na ḡera midigumidigu eḡabi-veḡitarito, ema ḡera keve irauirau eḡwarito, evaḡa-namorito.” \s1 Iesu murinai beḡene raka ḡetato tarimari \r Luka 9:57-60 \p \v 18 Iesu na tarimarima ḡutuma na ḡevegogo-ḡeḡeraḡiato eḡitarito, benamo ḡena mero ekirarito, ekirato, “Siveḡasi-vanaḡi, kou mo rekena ḡana.” \v 19 Nuḡanai taravatu evevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimana ta Iesu ḡenai eiaḡoto, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, ḡoi aiḡana boiaḡoni nai, au ḡoi murimu ai moḡo bana raka atoni.” \v 20 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Boḡa kwaivari ma ḡeri kouḡa, ema manu ma ḡeri nuḡi, senaḡi Tarimarima Natuna tu asi ḡena gena gabuna.” \p \v 21 Iesu ḡena mero ta na maki evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Vereḡauka, mani ḡemu veiḡa, naḡenoḡoi, be tamagu roḡo naguria.” \v 22 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Murigu ai noma raka, mani tu noiaḡuiri; mase tarimari (o Barau asi ḡekorana-iaḡiani tarimari) na ḡeri mase tauḡeri na beḡene guriri.” \s1 Iesu na iavara e geta o ureure ekira-ḡoirito \r Mareko 4:36-41; Luka 8:22-25 \p \v 23 Iesu ḡasi ai eraḡeto nai, ḡena mero maki ḡia ḡesi ḡeraḡe-sebonato. \v 24 Ḡeiaḡoto-ḡoi nai, asikauna iavara asikei kou ai eraḡasito, benamo ureure tu ḡasi nuḡanai ḡevebubu-ḡurato. A Iesu tu egenato-ḡoi. \v 25 Benamo ḡena mero ḡeiaḡoto ma ḡevaḡoato, ḡekirato, “Vereḡauka, novaḡa-maḡurima, ḡita tu mai taburuni, dori tamaseni. \v 26 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Karase nai ḡogarini? Veḡabidadama kei rakava tarimami!” Benamo Iesu evariḡisito, iavara ma ureurena ḡesi ekira-ḡoirito, benamo ḡedokoto, ḡemeḡomeḡo-tarito. \v 27 Tarimarima mabarari ḡeḡaba-rakavato, ḡekirato, “Mai tu kamara tarima se? Iavara e ureure na maki garona ḡeseḡaḡiani!” \s1 Iesu na tarima ruarua iauka rakavari na ḡeboroḡirito evaḡa-namorito \r Mareko 5:1-17; Luka 8:26-37 \p \v 28 Galilea kouna tavina rekenai, Gadara (o Gerasa) tarimari ḡeri tano ai, Iesu eraḡasito, benamo iauka rakavari na ḡeboroḡirito tarimari ruarua gara kouḡari na ḡeiaḡomato-ḡoi Iesu ḡenai. Mai tarima ruarua tu ma gariri, moḡa lorinai tarima ta mo dabara na asi eraka-vanaḡito-ḡoi. \v 29 Benamo tauri ruarua Iesu ḡeḡaba-viniato, ḡekirato, “Barau Natuna o, kara ḡai ḡemai noveia otoni? Ḡoi boiaḡoma maiḡa tu, noma vaḡa-midiguma ḡana, ḡaro korikorina roḡosi roḡo bene raḡasi nuḡanai, ei?” \p \v 30 Monai, asi manaḡa lelevaḡi, bai serina ḡedokadokato-ḡoi. \v 31 Moḡesina nai iauka rakavari na Iesu ḡenoḡiato, ḡekirato, “Bema ḡoi na ḡai bolai-vaḡimani nai, notuḡuma bai ḡeri ai, ḡia nuḡari ai ḡaraka-toḡa.” \v 32 Iesu na ekirarito, ekirato, “Be ḡoiaḡo!” Benamo iauka rakavari mo tarima ruarua ḡerina ḡeraka-vaḡito, ḡeiaḡoto, bai ḡeri ai ḡeraka-toḡato. Benamo bai serina mabarana eḡwa-bubu-lausiato, lalaḡa na ḡekokosi-firiḡoto, kou ai ḡeveḡuḡutu-maseto. \p \v 33 Bai ḡitaḡauri tarimari ḡeraga-kwareḡato, vanuḡa ḡana ḡeiaḡoto, vari mabarana ḡekiraḡiato, ema iauka rakavari na ḡeboroḡirito tarimari ḡeri ai kara ḡeḡorato mabarari maki ḡevaḡa-foforirito. \v 34 Benamo vanuḡa tarimari mabarari ḡeḡoto-iaḡoto, Iesu beḡene ḡitaia ḡana. Iesu ḡenai ḡeraḡasito nai, ḡenoḡiato, ḡeri tano na bene raka-veḡita. \c 9 \s1 Iesu na rakava etuḡamaḡi-fitoḡarito \p \v 1 Iesu ḡasi tai eraḡekauto, ma eḡenoḡoito, kou na evanaḡito, ḡena vanuḡa korikori ḡana eiaḡoto. \v 2 Monai tarima kotari na tauḡanina tavi ta emaseto tarimana ta gedai genagenanai Iesu ḡenai ḡeḡwa-iaḡoato. Iesu na ḡeri veḡabidadama vetoḡana aiḡa barana eḡitaiato, benamo keve rakava tarimana ekiraiato, ekirato, “Natugu, bono kokore, ḡemu rakava batuḡamaḡi-fitoḡari.” \p \v 3 Benamo taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari tauḡeri maiḡesina ḡekirato, “Mai tarima na Barau ekira-fitoḡaiani.” \p \v 4 Iesu ma ribana ḡia kara ḡetuḡa-maḡirito-ḡoi nai evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Karase nai maniḡesina tuḡamaḡi rakavari ḡoḡabini? \v 5 Aiḡesina baguruḡani tu meraḡa, ‘Ḡemu rakava batuḡamaḡi-fitoḡari’ banasi, ba bara kira, ‘Noruḡa-vaisi, noraka’ barasi? \v 6 Au na navaḡa-ḡitami, Tarimarima Natuna tu ma ḡena maoro, rakava betuḡamaḡi-fitoḡarini tanobarai.” Benamo Iesu na keve rakava tarimana evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Novariḡisi, ḡemu geda noḡabia, be numa ḡana noiaḡo!” \v 7 Benamo mo tarima evaisiraḡeto, ḡena numa ḡana eiaḡoto. \v 8 Tarimarima na mo veiḡa ḡeḡitaiato nai, ḡegarito e Barau ḡevaḡa-raḡeato, korana seḡuka moḡesina tarimarima evinirito nai. \s1 Iesu na Mataio ekeaiato \r Mareko 2:13-17; Luka 5:27-32 \p \v 9 Iesu monana eraka-vanaḡito nai, ḡia na tarima ta arana Mataio eḡitaiato, takesi moniri ḡeḡabito-ḡoi numanai etanu-taḡoto-ḡoi nai eḡitaiato. Benamo Iesu na ekiraiato, ekirato, “Murigu ai noma raka.” Benamo Mataio evaisiraḡeto, Iesu murina na eiaḡoto. \p \v 10 Iesu Mataio ḡena numai eḡaniḡanito-ḡoi nai, takesi gogo tarimari vovoka e vei-rakava tarimari ḡutuma maki ḡeiaḡomato, Iesu ma ḡena mero ḡesi ḡeḡaniḡani-vegogoto. \v 11 Farisea tarimari kotari na ḡeḡitaiato nai, Iesu ḡena mero ḡedanaḡirito, ḡekirato, “Karase nai ḡomi ḡemi vevaḡa-riba tarimana tu takesi gogo e vei-rakava tarimari ḡesi ḡeḡaniḡani-vegogoni?” \p \v 12 Iesu na mo guruḡa eseḡaḡiato, benamo evaḡa-veserito, ekirato, “Namo tarimari na doketa asi beḡe vetaurini, senaḡina keve tarimari na moḡo. \v 13 Ḡoiaḡo, tauḡemi na Buka Veaḡa na ekiraḡiani guruḡana ḡoa vetaua, maiḡesina ekirani, ‘Au na dia ḡomi ḡemi ginitaḡo o boubou varevareri aura-vinirini. Au aurani ḡomi na vevetuḡaḡwa e veiau-namo boḡono vaḡa-foforiri.’ Au tu vei-iobukaiobuka tarimari keakeari asi aiaḡomato, senaḡi vei-rakava tarimari moḡo.” \s1 Ḡaniveaḡa \r Mareko 2:18-22; Luka 5:33-39 \p \v 14 Moḡa murinai Ioane Babatiso ḡena mero Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, benamo ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Karase nai ḡai e Farisea tarimari tu ḡaḡani-veaḡani, a ḡoi ḡemu mero tu asi ḡeḡani-veaḡani?” \p \v 15 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi ḡotuḡamaḡini, veḡaraḡo varigu tarimana ḡatana seviri ai etanuni nuḡanai beḡe taḡini ba? Asiḡina! Ḡarona eiaḡomani, veḡaraḡo variḡu tarimana ḡatana ḡerina beḡe ḡabi-veḡitaiani, monai vau beḡe ḡani-veaḡani. \p \v 16 Tarima ta na dabuḡa variḡuna veseana dabuḡa guinena ḡesi asi bebani-vegogoani. Bema moḡesina beveini nai, dabuḡa variḡuna na guinena bedareani, ema vedarena maki bebaregoni. \v 17 Tarima ta na maki vine nanuna variḡuna nanigosi kefina guinenai asi besisiani. Bema moḡesina beveini nai, nanigosi kefina guinena bevedareni, vine nanuna bevebubuni, ema kefi maki berakavani. Senaḡina vine nanuna variḡuna nanigosi kefina variḡunai bebubu-ḡuriaiani tu namo. Benamo ruarua, vine nanuna e kefi, beḡe tanuni, asi beḡe rakavani.” \s1 Iesu na kekeni ta ema vavine ta evaḡa-namorito \r Mareko 5:22-43; Luka 8:41-56 \p \v 18 Iesu na roḡo ḡena mero evaḡa-ribarito-ḡoi nuḡanai, vere ta eraḡasito, Iesu kwakuna koranai evetui-tarito, ekirato, “Au natugu kekenina inivau moḡo bemase. Si-iaḡo, ḡimamu iatanai bono tore-kaua, benamo natugu bemaḡurini.” \v 19 Iesu evaisi-raḡeto, ḡia ḡesi ḡeiaḡoto. Ḡena mero maki ḡia ḡesi ḡeiaḡo-sebonato. \p \v 20 Ḡeiaḡoto-ḡoi nuḡanai, vavine ta, ḡena keve tu rara kevena, laḡani gabanana ruarua (12) ekeve-iaḡiato, eiaḡomato Iesu murina rekena na, ma ḡena dabuḡa dudunai eveḡabikauto. \v 21 Korana tu ḡia evetuḡamaḡito, “Ḡena dabuḡai moḡo baveḡabikauni nai, banamoni.” \v 22 Iesu eruḡa-kureto, eḡitaiato, ekirato, “Natugu, bono kokore! Ḡemu veḡabidadama na bevaḡa-namomu.” Benamo vaḡa-sebo ḡena keve enamo-ḡosito. \p \v 23 Iesu tu mo vere ḡena numai eraka-toḡato. Ivirikou furufuru tarimari e taḡitaḡi tarimari ma gururi baregori ḡesi eḡitarito, \v 24 benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡoraka-rosi. Kekeni tu asi bemase, ḡia tu egenani moḡo.” Senaḡi tarimarima na ḡerikiriki-iaḡiato. \v 25 Iesu na mo tarimarima ḡutuma etuḡu-rosirito murinai, ḡia eraka-toḡato numa nuḡanai, kekeni ḡimanai eḡabito; benamo mo kekeni evaisi-raḡeto. \v 26 Mai veiḡa varina tu mo tano mabaranai ḡevarifiu-iaḡiato. \s1 Iesu na mata-bubu tarimari ruarua evaḡa-namorito \p \v 27 Iesu na mo gabu ma eraga-kwaneato. Erakato-ḡoi nai, mata-bubu tarimari ruarua murina na ḡeiaḡoto, ḡekea-viniato, ḡekirato, “Davida Natuna o, ḡai novetuḡama!” \v 28 Iesu numai eraka-toḡato nai, mo mata-bubu tauri ruarua maki ḡeraḡe-kauto. Benamo Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Ḡomi na ḡovaḡa-moḡoniguni, au na bavaḡa-namomini riba?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Vereḡauka, oi, ḡavaḡa-moḡonimuni.” \v 29 Benamo Iesu na matari eḡabi-kararito, ekirato, “Ḡemi veḡabidadama lorinai, veiḡana tu bana veia ḡemi.” \v 30 Benamo matari ḡefafato. Iesu na ma nuḡana mabarana ḡesi evaḡa-guruḡa gwaḡiḡi-rito, ekirato, “Mai veiḡa beḡora maiḡa varina tarima ta asi boḡono kira-varaia!” \v 31 Senaḡina tauri ruarua ḡeraka-rosito, ḡeiaḡoto, Iesu varina mo tano mabaranai ḡea varifiu-rovorovoato. \s1 Iesu na muru-bubu tarimana ta evaḡa-namoato \p \v 32 Tauri ruarua numa na ḡeraka-rosito-ḡoi nuḡanai, tarima ta, iauka rakavana na eboroḡiato nai asi eguruḡato-ḡoi, Iesu ḡenai ḡeḡabi-iaḡoato. \v 33 Iesu na iauka rakavana elai-vaḡiato murinai, mo muru-bubu tarimana varau eguruḡato. Tarimarima mabarari na mai eḡorato veiḡana ḡeḡaba-iaḡiato, ḡekirato, “Maiḡesina veiḡana ta Isaraela nuḡanai roḡosi bene ḡora!” \v 34 A Farisea tarimari ḡekirato, “Mai tu iauka rakavari ḡeri vere ḡena seḡukana na iauka rakavari ḡia na elai-vaḡirini.” \s1 Iesu na ḡena mero Isaraela tarimari ḡeri ai etuḡurito \p \v 35 Iesu na vanuḡa baregori ema keiri mabarari eiaḡo-vinirito: Ḡeri rubu ai evevaḡa-ribato-ḡoi, Barau ḡena Basileia varina namona eḡobata-iaḡiato-ḡoi, ema keve e midigu-midigu tarimari mabarari evaḡa-namorito. \v 36 Iesu na mo tarimarima ḡutuma-bara eḡitarito nai evetuḡarito, korana ḡenuḡa-vekwaraḡito e asi ḡeri veduru ḡabi tarimari, vaḡa-ilailana mamoe asi ḡitaḡauri tarimana ta kavana. \v 37 Benamo Iesu na ḡena mero ekirarito, ekirato, “Makora ḡitaḡitana tu barego, senaḡina ḡauvei-iaḡina tarimari tu asi ḡutuma. \v 38 Vamoka ḡaniḡanina vinivinina Vereḡaukana boḡono noḡia, be ḡauvei tarimari bene tuḡuri, ḡena ḡaniḡani gogo vamokari ḡana.” \c 10 \s1 Iesu na ḡena apostolo merori gabanana ruarua (12) ekearito \p \v 1 Iesu na ḡena mero gabanana ruarua (12) ekearito, benamo seḡuka evinirito, iauka rakavari beḡene lai-vaḡiri, e keve ema midigu-midigu mabarari beḡene vaḡa-namori ḡana. \p \v 2 Mai apostolo tarimari gabanana ruarua (12) arari tu maiḡeri: Giniguinena tu Simona, arana ta tu Petero, e ḡia tarina Anduru; Iakobo (o Iames), Sebedaio natuna, ma tarina Ioane ḡesi; \v 3 Filipo e Batolomeo; Tomasi e takesi gogo tarimana Mataio; Iakobo (o Iames), Alfeo natuna, e Tadeo; \v 4 Simona, Selote tarimana, ema Iudas Isakariota, Iesu berevaiani tarimana. \s1 Iesu na apostolo tarimari ḡeri ḡauvei evinirito \r Mareko 6:7-13; Luka 9:1-5 \p \v 5 Mai tarima gabanana ruarua (12) Iesu na etuḡu-rosirito ema velaunaḡi sisibari maiḡesina evinirito, ekirato, “Irau bese tarimari ḡeri ai asi boḡono iaḡo, e Samaria vanuḡari tai maki asi boḡono raka-toḡa; \v 6 senaḡina Isaraela besena ḡeri ai boḡono iaḡo, ḡia tu ḡerekwa-rekwato mamoeri kavana. \v 7 Ḡoiaḡo, ma maiḡesi boḡono ḡobata, boḡono kira, ‘Guba Basileiana tu bevotu, (Barau ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani maiḡa)!’ \v 8 Keve tarimari boḡono vaḡa-namori, mase tarimari boḡono vaḡa-maḡuriri, lepera tarimari boḡono iarevari boḡono vaḡa-namori, e iauka rakavari boḡono lai-vaḡiri! Ḡomi na ḡoḡabiato asi voina, boḡono vini maki asi voina. \p \v 9 Ḡemi iaḡoiaḡo ai moni asi boḡono ḡabikau, golo o silva moniri o kopa moniri maki asi boḡono ḡwakau. \v 10 Dura asi boḡono ḡabikau, sedi ruarua, tamaka, ema togoi maki asi boḡono ḡabi. Korana ḡauvei tarimana ḡena-ḡana tu beḡene vinia veḡata. \p \v 11 Vanuḡa baregona tai o vanuḡa keina tai boḡo raka-toḡani nai, deikara eurani ḡena numai bene ḡabi-raḡemi etoni tarimana boḡono vetaua. Mo numai moḡo boḡono tanu, bene iaḡo mo, vanuḡa ma boḡono raga-kwanea. \v 12 Numai ḡoraka-toḡani nai, numa tarimari boḡono vaḡa-namori, boḡono kira, ‘Maino ḡomi ḡemi ai bene tanu!’ \v 13 Bema mo numa tarimari na beḡe ḡabi-raḡemini nai, Barau ḡena maino ḡeri ai betanuni. Senaḡina bema ḡia na asi beḡe ḡabi-raḡemini nai, Barau ḡena maino ḡeri ai asi betanuni, ḡemi ai ma beḡenoḡoini. \v 14 Kamara numai o vanuḡai tarimarima na asi beḡe ḡabi-raḡemini e ḡemi guruḡa asi beḡe seḡaḡirini nai, mo numa o vanuḡa boḡono iaḡuia, kwakumi kauri boḡono kwari-ketoketori, (ḡia ḡeri kira-sirivaḡi vaḡa-moḡoniri ḡana). \v 15 Au na akira-korikorimini, Barau ḡena Kota ḡaronai mo numa o vanuḡa ḡeri rakava voina metona tu barego lelevaḡi beḡabiani, Sodoma e Gomora ḡeri rakava voina maki bevanaḡiani.” \s1 Vanevane e midigumidigu ḡoirai \r Mareko 13:9-13; Luka 21:12-17 \p \v 16 “Ḡoseḡaḡi, au na mai atuḡumini mamoe kavana boḡa kwaivari rakavari vefakari ai. Moḡa lorinai, mota kavana boḡono iaunega ema boḡono manau pune kavana. \v 17 Lorimi boḡono vetore tarimarima ḡeri ai! Korana ḡia na beḡe ḡabimini ma beḡe tuḡu-iaḡomini Iuda ḡeri kanisoro tarimari ḡeri ai, ema ḡeri rubu nuḡari ai beḡe kwarimini. \v 18 Au ḡoḡabi-raḡeguni dainai, gavana e vere barari o kini ḡeri ai roḡo beḡe ḡabi-iaḡomini, ḡia ḡoirari ai au vaḡa-moḡonigu ai boḡono iaḡo, korana irau bese tarimari maki Vari Namona beḡene ribaia. \v 19 Bema Kota tarimari ḡoirari ḡana beḡe ḡabi-iaḡomini nai, kara toma boḡoa kiraḡirini o kamasi boḡo kiraḡirini guruḡari asi boḡono nuḡa-vekwaraḡi-iaḡiri. Korana mo ḡaro ai kara boḡo kiraḡirini guruḡari tu, Barau na vau bevinimini. \v 20 Dia ḡomi boḡo guruḡani, senaḡina Barau Iaukana ḡomi ḡemina beguruḡani. \p \v 21 Kakana na tarina berevaiani bene mase ḡana, tamana na natuna maki moḡesina beveiani. Naturi na tamari sinari beḡe seḡafore-vinirini ema mase ai maki beḡe torerini. \v 22 Tarimarima mabarari na beḡe iau-rakavamini, korana au ḡoḡabi-raḡeguni nai. Senaḡina deikara bevevaḡa-gwaḡiḡini mo dokona tu bemaḡurini. \v 23 Vanuḡa tai beḡe vaḡa-rakavamini e beḡe laimini nai, vanuḡa ta ḡana ma boḡono raga-iaḡo. Boḡono riba-maoro, ḡegu ḡauvei asi roḡo boḡo vaḡa-koriani Isaraela vanuḡari mabarari nuḡari ai, beiaḡoni mo, Tarimarima Natuna bema-raḡasini. \p \v 24 Riba evetauani merona na ḡena vevaḡa-riba tarimana asi bevanaḡiani; vetuḡunaḡi tarimana na guine-iaḡina tarimana maki asi bevanaḡiani riba. \v 25 Riba evetauani merona bevevaḡa-iaḡoni ḡena vevaḡa-riba tarimana ḡesi beḡe ilailani, ema vetuḡunaḡi tarimana guine-iaḡina tarimana ḡesi maki beḡe ilailani tu namo. Boḡono tuḡamaḡia, tarimarima kotari na au tu doḡoro debana, Belsebul o Satani ḡetoni, be ḡomi, ḡegu doḡoro tarimami, maki moḡesi beḡe kiramini, ema beḡe vaḡa-metomini maki.” \s1 Barau boḡono gari-vinia \r Luka 12:2-7 \p \v 26 “Moḡa lorinai, tarimarima gariri asi boḡono vei. Vekouḡau dagarari mabarari beḡea foforini, vekuretoḡa guruḡari mabarari beḡea ribani. \v 27 Au na kara dagara akira-varamini mukunai tu, ma boḡono kiraḡi-ḡenoḡoiri laḡani matabarai, kara dagara ḡereḡami na boḡo seḡaḡia tu, numa tuḡuri na ma boḡono kiraḡi-foforia, (tarimarima mabarari na beḡene seḡaḡia ḡana). \v 28 Tauḡanina beḡe vaḡiani tarimari asi boḡono gari-viniri, korana ḡia na iauka asi beḡe vaḡiani. A Barau garina neḡi boḡono gari, korana ḡia na ruarua bevaḡirini riba, tauḡanina e iauka, karava asi ebuseni gabunai. \p \v 29 Bisini ruarua maki fene sebona na moḡo ḡevoirini, ene? Senaḡina moḡeri ta maki asi beketo-riḡo kavani tano ai, bema Tamami asi beurani nai. \v 30 A ḡomi tu debami ḡuiri maki mabarari Barau na eiavi-ginikaurito. \v 31 Be asi boḡono gari; ḡomi voimi tu varaḡe lelevaḡi, bisini ḡutuma voiri maki ḡovanaḡirito.” \s1 Iesu asi boḡono kira-ḡuniḡaua \r Luka 12:8-9 \p \v 32 “Deikara na au tarimarima ḡoirari ai bekiraḡi-foforiguni, ḡia maki au na bakiraḡi-foforiani Tamagu gubai etanuni ḡoiranai. \v 33 Senaḡina au deikara na tarimarima ḡoirari ai beruḡaguni e bekira-ḡuniḡauguni, ḡia maki au na baruḡaiani e bakira-ḡuniḡauani Tamagu gubai etanuni ḡoiranai.” \s1 Dia maino, senaḡi vetari \r Luka 12:51-53; 14:26-27 \p \v 34 “Asi boḡono tuḡamaḡi, au tu maino tanobara ḡana aḡwa-iaḡomaiato. Asiḡina, au tu dia maino aḡwa-iaḡomaiato, senaḡi vetari urana na aiaḡomato. \v 35 Au aiaḡomato tu, maiḡeri nama vaḡa-ruḡari ḡana: Natu tauri na tamari beḡe vevaḡi-vinirini, natu vavineri na sinari beḡe vevaḡi-vinirini, taḡama vavine keiri na ḡeri taḡama vavine barari beḡe vevaḡi-vinirini. \v 36 Numa biaguna tu tauḡena ḡena numa tarimari na moḡo beḡe iau-rakava viniani. \p \v 37 Deikara tamana o sinana beuravini-baregoani, a au tu betuḡamaḡi-keiguni nai, ḡia tu asi ilaila au ḡegu tarimai beḡe kiraḡiani. Ema deikara na natuna merona o kekenina beuravini-baregoani, a au beuravini-keiguni nai, ḡia tu asi ilaila au ḡegu tarimai beḡe kiraḡiani. \v 38 E deikara tauḡena ḡena satauro asi beḡwaiani, ema murigu na asi berakani, ḡia tu asi ilaila au ḡegu tarimai beḡe kiraḡiani. \v 39 Deikara ḡena maḡuri moḡo lorina etoreani tarimana, ḡena maḡuri befitoḡaiani. A deikara au daigu ai ḡena maḡuri befitoḡaiani tarimana, ḡena maḡuri asi bevei-rekwarekwaiani.” \s1 Iesu ḡena mero beḡe ḡabi-raḡerini tarimari na voiri namori beḡe ḡabirini \r Mareko 9:41; Luka 10:16 \p \v 40 “Dei na ḡomi eḡabi-raḡemini, au maki eḡabi-raḡeguni, ema au eḡabi-raḡeguni tarimana na au etuḡuguto Barauna maki eḡabi-raḡeani. \v 41 Dei na peroveta tarimana ta eḡabi-raḡeani, korana ḡia tu Barau ḡena guruḡa vaḡa-foforina tauna ta, ḡia na peroveta tauna davana tu beḡabiani. Ema dei na veiḡa iobukaiobuka tarimana eḡabi-raḡeani, korana ḡia tu Barau ḡena ura ekorana-iaḡiani tauna, ḡia na vei-iobukaiobuka tarimana davana beḡabiani. \v 42 E tarima ta na mai ḡegu mero ta nanu faraka kapusi sebona ta beviniani, korana ḡia tu au ḡegu vetuḡunaḡi tarimana, akira-korikori-mini, ḡia voina tu beḡabiani veḡata.” \c 11 \s1 Ioane na ḡena mero Iesu ḡenai etuḡu-iaḡorito \p \v 1 Iesu na moḡeri sisiba guruḡari ḡena mero gabanana ruarua (12) ḡeri ekiraḡi-ḡosirito murinai, ḡia monana Galilea vanuḡari ḡana eiaḡoto, monai Barau ḡena guruḡa bene vevaḡa-riba iaḡia e bene ḡobata-iaḡia ḡana. \p \v 2 Ioane Babatiso dibura numanai etanuto-ḡoi nai, Keriso ḡena ḡauvei veiḡari varina eseḡaḡiato, benamo ḡia na ḡena mero Iesu ḡenai etuḡu-iaḡorito. \v 3 Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Barau na ekiraḡi-toreato beiaḡomani tarimana tu ḡoi, ba tarima boruna ta baḡana vaḡa-nogaia?” \p \v 4 Benamo Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡoḡenoḡoi, ḡomi na boḡo seḡaḡiri e boḡo ḡitari veiḡari Ioane boḡono kira-varaia: \v 5 Mata-bubu tarimari ḡeboḡeboḡeni, kwaku rakava tarimari ḡerakani, lepera tarimari ḡenamoni, seḡa-bubu tarimari ḡeseḡaḡini, mase tarimari ḡevariḡisi-ḡenoḡoini, ema Vari Namona gara veḡubu e asi ḡeri-ḡari tarimari ḡeri eḡobata-iaḡiani. \v 6 Au ḡegu ai asi ḡena daradara tarimana tu eiakuni.” \p \v 7 Ioane ḡena mero ḡerakato vau, Iesu na ḡevegogoto tarimari evaḡa-guruḡarito, Ioane varina ḡeri ekiraḡi-ato, ekirato, “Ioane ḡenai ḡoiaḡoto nai, mo tano fakanai tu kara boḡono ḡitaia ḡana? Gobu iavara na ekwari-ḡareva ḡarevaiani ḡitaḡitana ḡoiaḡoto? \v 8 Bema asiḡina nai, kara boḡono ḡitaia ḡana ḡoiaḡoto? Dabuḡa namona eveiani tarimana ḡitaḡitana ḡoiaḡoto? Asiḡina. Dabuḡa namori ḡeveirini tarimari tu kini ḡeri numai ḡetanuni. \v 9 Be, kara boḡono ḡitaia ḡana ḡoiaḡoto? Peroveta tarimana dainai? Aba! Akiramini, ḡoḡitaiato tarimana tu peroveta tarimari mabarari evanaḡirini. \v 10 Ioane varina Buka Veaḡai maiḡesi etoreato, Barau ekirato, \q1 ‘Au na ḡegu vetuḡunaḡi \q1 tarimana tu batuḡu-guineani, \q1 ḡemu dabara ḡoiramu ai vaḡa-maḡatana.’ \m \v 11 Moḡoni akiramini, mai tanobarai beḡe maḡuri tarimari mabarari fakari ai Ioane Babatiso tu barego vedaurea, ta na asi bevanaḡiani. Senaḡina Guba Basileiana nuḡanai gabi tarimana na Ioane tu evanaḡiani. \v 12 Ioane Babatiso ḡena ḡobata evari-fiurito-ḡoi ḡenana beiaḡoma mo initoma, Barau na ḡena Basileia o veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani, senaḡina tarima tari na ḡevevaḡi-viniani, ḡeri ura tu tauḡeri beḡene veḡitaḡau, a deikara Barau ḡena Basileiai neraka-toḡa etoni tarimana, ḡia na ḡekouani. (Mataio23:13). \p \v 13 Peroveta tarimari mabarari e Mose ḡena taravatu maki na Barau ḡena Basileia o veḡitaḡau ḡeḡobata-iaḡiato-ḡoi, eiaḡomato mo, Ioane ḡena negai. \v 14 Ema ḡomi na ḡeri guruḡa boḡo ḡabi-raḡeani ba asiḡina, senaḡina Ioane tu moḡoni peroveta tarimana Elia, ḡena iaḡoma tu ḡekiraḡiato-ḡoi. \v 15 Ma seḡana tarimana bene seḡaḡi. \p \v 16 Toma ḡuru tarimari tu deikara ḡesi bavaḡa-ilailarini? Ḡia tu noḡa mero keiri kavana, vanuḡa ḡatamanai ḡetanu-taḡoni, ḡeḡereni, tavi ta merori na tavi tai ḡekea-vinirini, ḡekirani, \q1 \v 17 ‘Ḡai tu veḡaraḡo vererenai gita ḡalauto-ḡoi ḡomi ḡemi, senaḡi ḡomi tu asi ḡobarato-ḡoi! Ḡai tu mase mariri ḡaḡabito-ḡoi, senaḡi ḡomi tu asi ḡotaḡito-ḡoi!’ \p \v 18 Ioane eiaḡomato, eḡani-veaḡato ema vine nanuna asi eniuato. Benamo ḡekirani, ‘Ḡia tu iauka rakavana na eboroḡiato,’ ḡetoni. \v 19 A Tarimarima Natuna eiaḡomato, ḡia tu ḡaniḡani ta asi eruḡaiani. Benamo ḡekirani, ‘Ḡia tu boḡeka tarimana ema vine nanuna eniu-ḡutumani tarimana, takesi gogo tarimari e vei-rakava tarimari ḡatari!’ ḡetoni. Senaḡi Barau ḡena iaunega vaḡa-foforina e vaḡa-moḡonina tu ḡena vetoḡa namori ḡerina.” \s1 Asi veḡabidadama vanuḡari \r Luka 10:13-15 \p \v 20 Iesu na ḡena seḡuka ḡauveiri vanuḡa baregori tari nuḡari ai eveirito, senaḡi ḡeri rakava ḡerina asi ḡevetuḡamaḡi-kureto-ḡoi, naima Iesu na moḡeri vanuḡa tarimari evanerito. \v 21 Ekirato, “Korasini o, ḡoi ema Betesaida, vetuḡami kika! Korana nuḡa-farevaḡi veiḡa boruri ḡemi ai ḡefoforito-ḡoi tu, Taia e Sidono nuḡari ai beḡere fofori, benamo ḡia tu irau laḡani ai ḡere vetuḡamaḡi-kure, fuse rakavari ai e tauḡaniri ma gurumari ai ḡeri vetuḡamaḡi-kure ḡere vaḡa-foforia. \v 22 Senaḡina akiramini, Barau na tarimarima bekota-vinirini ḡaronai, ḡomi na boḡo doḡariani metona tu Taia e Sidono ḡeri meto bevanaḡiani. \v 23 Ḡoi maki, Kapera-nauma o, ḡoi ourani guba ḡana bono varaḡe otoni? Asiḡina, ḡoi tu mase gabuna ḡana boiaḡoni! Bema nuḡa-farevaḡi veiḡa boruri ḡemi ai ḡefoforito-ḡoi tu Sodoma nuḡanai beḡere fofori nai, ḡia tu roḡo bere tanu mo initoma. \v 24 Senaḡina akira-mini, Barau na tarimarima bekota-vinirini ḡaronai, ḡomi na boḡo doḡariani metona tu Sodoma ḡeri meto bevanaḡiani.” \s1 Au ḡegu ai ḡoiaḡoma, be ḡoiaḡaraḡi \r Luka 10:21-22 \p \v 25 Mo negai Iesu ekirato, “Tamagu o, guba ema tanobara Verena, avaḡa-namomuni, korana ḡoi na ma iaunegari e riba tarimari ḡeri ai okure-toḡarini dagarari tu, asi ḡeri riba tarimari ḡeri ai ovaḡa-foforirini. \v 26 Aba, Tamagu, ḡemu ura tu maiḡesina bene vetore veḡata. \v 27 Dagara mabarari Tamagu na eviniguto. Natuna tarima ta asi ribana, senaḡina Tamana ḡereḡana moḡo ribana, ema Tamana tarima ta asi ribana, senaḡi Natuna ḡereḡana moḡo ribana, ema Natuna na bene vaḡa-fofori vinia etoni tarimana. \p \v 28 Au ḡegu ai ḡoiaḡoma, ḡomi deikara maruna metori ḡoḡwani e boḡo gau tarimami mabarami, au na iaḡaraḡi banama vinimi. \v 29 Au ḡegu maruna, mai tu ḡegu veḡitaḡau namona, ḡoma ḡabi-raḡea, ma au ḡegu ai riba maki ḡoma ḡabia! Korana au na asi badori-naḡinaḡimini e asi baḡita-fitoḡamini. Au ḡegu ai iaḡaraḡi korikorina boḡo doḡariani. \v 30 Auna maruna tu meraḡa e ḡegu ḡwaḡwa iatami ai batore-kauani maki asi metona.” \c 12 \s1 Iesu tu Sabadi Verena \p \v 1 Mo negai Iesu tu Sabadi ai widi vamokari na eraka-vanaḡito. Ḡena mero ḡevitorito nai, widi ḡwaḡwari ḡebukito-ḡoi e ḡeḡanirito-ḡoi. \v 2 Farisea tarimari na ḡeḡitarito, benamo Iesu ḡekiraiato, ḡekirato, “Noḡitaia, ḡemu mero na ḡita ḡera taravatu asi ḡekorana-iaḡiani, Sabadi ai widi ḡebukini.” \v 3 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Davida na veiḡa ta eveiato, ḡia ma karona ḡesi ḡevitorito nai, ḡomi na mai veiḡa eḡorato tu roḡosi roḡo boḡono iavia? \v 4 Barau ḡena numai eraka-toḡato, Barau ḡoiranai ḡetorerito-ḡoi beredi ḡia ma karona ḡesi ḡeḡanito. Mo beredi tu veaḡa, Rubu Veaḡa vereri moḡo ḡari, taravatu. \v 5 Ema ḡomi na Mose ḡena taravatu nuḡanai mai guruḡa maki roḡosi roḡo boḡono iavia, ekirani, Sabadi ai Rubu Veaḡa vereri tu Rubu Veaḡai ḡeḡauveini. Moḡesina nai Sabadi taravatuna ḡevaḡa-rakavaiani, senaḡi ḡia tu asi ḡeri kerere? \v 6 Au na akiramini, mainai tarima ta, ḡia na Rubu Veaḡa evanaḡiani. \v 7 Buka Veaḡa ekirani, ‘Vevetuḡaḡwa neḡi aurani, a varevare dagarana tu asiḡi.’ Bema mai guruḡa anina ḡoro riba nai, asi ḡeri kerere tarimari ḡomi na asi ḡoro vaḡa-bade-iaḡiri. \v 8 Korana Tarimarima Natuna tu Sabadi Verena.” \s1 Iesu na ḡima boso tarimana evaḡa-namoato \r Mareko 3:1-6; Luka 6:6-11 \p \v 9 Iesu na mo gabu eiaḡuiato, ma eiaḡoto, Iuda tarimari ḡeri rubu ai eraka-toḡato, \v 10 ḡimana ebosoto tarimana ta maki monai. Benamo Farisea tarimari na Iesu beḡene ḡofaḡofa-iaḡia ḡana ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Sabadi ai keve bita vaḡa-namorini tu ma taravatuna ba?” \v 11 Benamo Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi ta ḡena mamoe sebona kwariḡutu moḡo, Sabadi ai guri tai beketo-riḡoni nai, vaḡa-maḡurina ḡana ḡomi na asi boḡo inu-raḡeani? \v 12 Boḡono tuḡamaḡi: Tarimarima tuḡamaḡi-iaḡina tu barego vedaurea, a mamoe ḡenai tu kei! Moḡa lorinai Sabadi ai veiḡa namona veiveina tu maoro vedaurea.” \v 13 Benamo Iesu na mo ḡima boso tarimana ekiraiato, ekirato, “Ḡimamu noduḡi-roroḡotoa.” Ḡia ḡimana eduḡi-roroḡotoato, benamo mabarana enamo-ḡosito, ḡimana reke ta kavana. \v 14 Senaḡi Farisea tarimari ḡeraka-rosito, benamo ḡea boioḡa-vegogoto, kamasi Iesu beḡene vaḡi-masea dabarana ḡea vetauato. \s1 Iesu tu Barau na eviriḡiato tarimana \p \v 15 Farisea ḡeri boioḡa Iesu na varau eriba-guineato nai, ḡia mo gabu na eraka-veḡitato. Tarimarima ḡutuma ḡia murina na ma ḡeiaḡoto, ema keve tarimari mabarari evaḡa-namorito. \v 16 Senaḡi eguruḡa gwaḡiḡi-vinirito, ḡia varina tarima ta maki asi beḡene vaḡa-ribaia. \v 17 Maiḡesi eguruḡato, korana Isaia peroveta tarimana muruna na eraka-rosito guruḡana bene moḡoni ḡana, ekirato, \q1 \v 18 “Mai tu au ḡegu vetuḡunaḡi tarimana, aviriḡiato. Au na ḡia aura-viniani, e ḡia ḡenai maki aiakuni; Au Iaukagu ḡia ḡenai batoreani, e ḡia na au ḡegu guruḡa e veiḡa iobuka-iobukari beḡobata-iaḡirini bese mabarari ḡeri ai. \q1 \v 19 Ḡia asi bevanevaneni, ma asi befararani; ema ḡatamai garona maki ta na asi beseḡaḡiani. \q1 \v 20 Ḡia na gobulefa moirana asi betau-koruani, ema irau mo emoreni lamefana maki asi bevei-buseani, beiaḡoni mo, ḡia na guruḡa e veiḡa iobukaiobukari bea vaḡa-ruḡarini, benamo beḡe kokoreni. \q1 \v 21 Ḡia ḡenai tarimarima mabarari ḡeri vetuḡamaḡikau beḡe toreani.” \s1 Iesu e Belsebul \r Mareko 3:20-30; Luka 11:14-23; 12:10 \p \v 22 Benamo kotari na iauka rakavana na eboroḡiato tarimana Iesu ḡenai ḡeḡabi-iaḡoato. Mo tarima tu matana bubu e muruna bubu. Iesu na evaḡa-namoato, benamo ma eguruḡato e eboḡeboḡeto. \v 23 Tarimarima mabarari na mai veiḡa eḡorato ḡeḡaba-iaḡiato, ḡekirato, “Mai tu betaḡu Davida Natuna banaḡu, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna)?” \v 24 Senaḡi Farisea tarimari na maiḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡekirato, “Mai tu Belsebul, iauka rakavari ḡeri vere, na seḡuka eviniani nai, mai tarima na iauka rakavari elai-vaḡirini.” \p \v 25 Iesu na ḡeri tuḡamaḡi varau eribarito nai, ekirarito, ekirato, “Gavamani bevetavini, tauḡena bevevaḡi-vinini nai, ḡia tu berakavani; e vanuḡa ta o doḡoro ta bevetavini, tauḡena bevevaḡi-vinini nai, asi beruḡani riba. \v 26 E diabolo ta na diabolo ta belai-vaḡiani nai, Satani tu tauḡena bevevaḡini, moḡa anina tu, doḡoro tatai varau bevetavi nai, asi beruḡani riba? \v 27 Ḡomi ḡokirani, au tu Belsebul ḡena seḡuka na iauka rakavari alai-vaḡirini, a ḡomi murimi ai ḡerakani tarimari na iauka rakavari aiḡesi ḡelai-vaḡirini? Ḡia na ḡevaḡa-moḡoniani, ḡomi ḡemi guruḡa tu kerere. \v 28 Asiḡina, dia Belsebul, senaḡina Barau Iaukana ḡena seḡukai alai-vaḡirini, naima boḡono riba, Barau ḡena Basileia tu ḡomi ḡemi ai varau beraḡasi. \v 29 Tarima ta gwada tarimana ḡena numa asi bedareani riba, ma ḡena farefare beḡwa-rakarini, senaḡi ḡia na gwada tarimana varo na bebarubaruani, monai vau ḡia na ḡena numa farefareri beḡabi-rakarini. \v 30 Deikara na au asi evaḡa-kavaguni, ḡia na tu au eruḡaguni, e deikara au ḡesi asi etore-vegogoni, tarimana tu eveiari-lausilausini. \v 31 Moḡa lorinai akiramini, tarimarima rakava beḡe veini ema Barau beḡe kira-rakava viniani tarimari, ḡeri rakava mabarari Barau na betuḡamaḡi-fitoḡarini riba, senaḡi tarima ta na Iauka Veaḡa bekira-rakava viniani tarimana, ḡena rakava asi betuḡamaḡi-fitoḡaiani. \v 32 Tarima ta na Tarimarima Natuna bekira-rakava viniani nai, ḡena rakava tu betuḡamaḡi-fitoḡaiani, senaḡi tarima ta na Iauka Veaḡa bekira-rakava viniani tarimana, ḡena rakava asi betuḡamaḡi-fitoḡaiani, toma mai maḡuri ai ema maḡuri gabinai maki asi betuḡamaḡi-fitoḡaiani.” \s1 Ḡau e ḡia ḡwaḡwana \r Luka 6:43-45 \p \v 33 “Bema ḡau namo nai tu, ḡwaḡwana maki namo, a bema ḡau rakava nai, ḡwaḡwana maki rakava. Ḡau tu ḡwaḡwana ḡenana boribaiani. \v 34 Ḡomi mota naturi, ma rakavami ḡesi ḡotanuni, be guruḡa namona ta tu kamasi boḡo kiraḡiani? Korana tarima tu nuḡana na kara eiaḡomani, murunai ekiraḡirini. \v 35 Tarima namona na dagara namori nuḡanai evaḡa-vegogorini dagarari bevaḡa-raka-rosirini. Tarima rakavana na dagara asi namori nuḡanai evaḡa-vegogorini dagarari bevaḡa-raka-rosirini. \p \v 36 Senaḡi au na akiramini, guruḡa taḡuitaḡui mabarari, tarimarima na beḡe kiraḡirini tu, Barau ḡena Kota baregona ḡaronai voiri beḡe ḡabirini. \v 37 Ḡemu guruḡa ḡenana Barau na vei-iobukaiobuka tarimamu bekiraḡi-muni, o vei-rakava tarimamu bekiraḡimuni.” \s1 Farisea tarimari na vetoḡa ḡevetauani Iesu ḡenai \r Mareko 8:11-12; Luka 11:29-32 \p \v 38 Taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimari e Farisea tarimari kotari na Iesu ḡevaḡa-guruḡaiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, ḡai ḡaurani vetoḡa boruna ta ḡoi ḡemuna baḡana ḡitaia.” \p \v 39 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Toma ḡuru rakavana ma veḡura-vanaḡina ḡesi, (Barau ḡenana ḡeveḡitato ḡuruna), seḡuka vetoḡana ta ḡeḡita-vetauani, senaḡi vetoḡa ta asi beḡe doḡariani, Iona, peroveta tarimana, vetoḡana moḡo. \v 40 Iona tu ḡaro toitoi ema boḡi toitoi maḡani-kone barana, rakana donodono diana nuḡanai etanuto, moḡesina kavana Tarimarima Natuna maki ḡaro toitoi ema boḡi toitoi tano nuḡanai betanuni. \v 41 Kota baregona ḡaronai Nineva tarimari beḡe ruḡa-vaisini, toma ḡuru tarimari beḡe samanirini, korana Iona ḡena ḡobata ḡeseḡaḡiato neganai, ḡia ḡeri rakava ḡerina ḡevetuḡamaḡi-kureto, ema ḡeraka-kureto Barau ḡenai. Senaḡi ḡoḡitaia, tarima ta na Iona evanaḡiani tu maiḡa. \v 42 Kota baregona ḡaronai maki, Seba vavine baregona o Kwin beruḡa-vaisini, mai ḡuru tarimari besamanirini, korana ḡia tu ḡena tanobara manaḡana na eiaḡomato, Solomona ḡena iaunega guruḡari bene seḡaḡiri ḡana. Senaḡi ḡoḡitaia, tarima ta na Solomona evanaḡiani tu maiḡa.” \s1 Iauka rakavana ma eḡenoḡoito \r Luka 11:24-26 \p \v 43 “Iauka rakavana ta tarima ta ḡenana eraka-vaḡito, benamo gabu kaukauri na eraka-vanaḡito, iaḡana bene ḡania etato, senaḡi iaḡaraḡi gabuna ta asi edoḡariato. \v 44 Benamo ḡia tauḡena ekirato, ‘Naḡenoḡoi, araga-kwaneato numana ḡana.’ Eḡenoḡoi-iaḡoto, numa edoḡariato. Numana tu korina, veiareva ema ḡitaḡitana namo vedaurea. \v 45 Benamo ḡia na iauka rakava kwaikwairi imaima ruarua (7) ma eḡori-iaḡorito, mabarari ḡeraka-toḡato, monai ḡetanuto. Moḡa lorinai mo tarima tu guinenai ḡena rakava tu kota misina, senaḡi dokonai ḡena rakava tu barego vedaurea. Maiḡesina toma ḡuru rakavana ḡenai beḡorani.” \s1 Iesu sinana e tarina doḡoro \r Mareko 3:31-35; Luka 8:19-21 \p \v 46 Iesu tu tarimarima roḡo evaḡa-guruḡarito-ḡoi nai, ḡia sinana e tarina doḡoro ḡeraḡasito. Numa murikanai ḡeruḡa-tarito, ḡeri ura tu Iesu beḡene vaḡa-guruḡaia. \v 47 Benamo tarima ta na ekiraiato, ekirato, “Ḡoi sinamu e tarimu merori tu numa murikanai ḡeruḡa-taḡoni, ḡevaḡa-guruḡamu ḡetoni.” \v 48 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Au sinagu tu dei, e au tarigu merori tu deikarari?” \v 49 Benamo ḡia ḡimana na ḡena mero eduḡi-vinirito, ekirato, “Au sinagu e au tarigu merori tu maiḡeri! \v 50 Deikara na au Tamagu gubai etanuni ḡena ura veiḡari eveirini tarimana tu, au tarigu tauna, e au tarigu vavinena, ema au sinagu.” \c 13 \s1 Barabore - Iaraḡa tarimana na widi ḡueri efiurito \p \v 1 Mo ḡaro sebonai moḡo Iesu na numa eraga-kwaneato, eiaḡoto, Galilea kouna rikinai etanu-tarito. \v 2 Tarimarima ḡutuma-bara na ḡevegogo-ḡeḡeraḡiato nai, ḡia tu ḡasi tai eraḡekauto, benamo etanu-tarito, a tarima mabarari tu fenu ai ḡeruḡato. \v 3 Iesu na dagara ḡutuma barabore ai evaḡa-ribarito. \p Ekirato, “Iaraḡa tauna ta ḡena widi ḡueri varovarori eiaḡoto. \v 4 Ḡia na widi ḡueri efiu-lausilausirito-ḡoi nai, gabu irauirau ai ḡeketoto. Kotari dabarai ḡeketoto, benamo manu ḡeiaḡomato, ḡeḡani-ḡosirito. \v 5 Kotari forefore gaburi ai ḡeketokauto tano maḡiḡiri ai. Asikauna ḡegarato, korana tano iatanai moḡo. \v 6 Senaḡi ḡaro eraḡekauto nai, etunurito, ema lamuri asi ḡevariḡo-ginikauto nai, asikauna ḡemaraito. \v 7 Kotari tu ḡauḡa ḡiniḡiniri vefakari ai ḡeketoto. Mai ḡauḡa ḡiniḡiniri ḡetubu-baregoto nai, varovaro dagarari ḡetubu-ḡaurito. \v 8 A kotari tu tano namonai ḡeketoto, ḡwaḡwari ḡetaunato nai, kotari sinau ta (100), ma kotari gabana imaima ma gabanana (60), ema kotari tu gabana toitoi (30).” \v 9 Iesu ḡena guruḡa dokonai ekirato, “Ma seḡana tarimana bene seḡaḡi!” \s1 Kara dainai Iesu na barabore ekiraḡirito \r Mareko 4:10-12; Luka 8:9-10 \p \v 10 Iesu ḡena mero ḡia ḡenai ḡe-iaḡoto, benamo ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Kara dainai barabore ai tarimarima ovaḡa-guruḡarini?” \v 11 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Guba Basileia ḡena riba vekuretoḡari ḡomi ḡemi ai tu fofori, senaḡi ḡia ḡeri ai tu asiḡina. \v 12 Ma ḡena seḡaḡi tarimana Barau na tuḡamaḡi-faka beviniani, barego vedaurea bene doḡari ḡana. Asi ḡena seḡaḡi tarimana, ḡena tuḡamaḡi-faka misina maki beḡabi-vaḡiani. \v 13 Moḡesi naima au na barabore ai avaḡa-guruḡarini. Korana matari na ḡeboḡe-boḡeni, senaḡi asi ḡeḡita-maḡatani, seḡari na ḡeseḡaḡini, senaḡi asi ḡetuḡamaḡi-maoroni. \v 14 Ḡia ḡeri ai Isaia ḡena peroveta guruḡana bema moḡoni, maiḡesi ekirato, \q1 ‘Ḡomi tu boḡo seḡaḡini, \q1 ma boḡo seḡaḡini, \q1 senaḡi asi boḡo riba-maoroni. \q1 Ḡomi tu boḡo ḡitani, \q1 ma boḡo ḡitani, \q1 senaḡi debami asi beḡe vekeoni. \q1 \v 15 Korana mai bese tarimari nuḡari tu gwaḡiḡi foroforo, \q1 seḡari maki bubu, \q1 matari maki ḡevekouto. \q1 Matari na beḡe ḡitani garina, \q1 seḡari na beḡe seḡaḡini, \q1 e nuḡari na beḡe riba-maoroni garina, \q1 ma au ḡegu ai beḡe vetuḡamaḡi-kureni ḡeri Barau, \q1 benamo bavaḡa-maḡuririni garina.’ \p \v 16 A ḡomi tu boḡono iaku, korana matami tu ḡeḡitani e seḡami tu ḡeseḡaḡini. \v 17 Au na akira-korikorimini: Peroveta tarimari vovoka ma Barau ḡena vei-iobukaiobuka tarimari ḡutuma kaiveḡata na ḡeri ura baregona tu, ḡomi na initoma kara ḡoḡitaiani beḡene ḡitaia, senaḡi asi ḡeḡitaiato, e ḡomi na kara ini ḡoseḡaḡiani beḡene seḡaḡia, senaḡi asi ḡeseḡaḡiato.” \s1 Widi ḡueri baraborena anina \r Mareko 4:13-20; Luka 8:11-15 \p \v 18 “Ḡoseḡaḡi, widi fiu-rovorovona tarimana baraborena anina tu maiḡa: \v 19 Tarima kotari na Barau ḡena Basileia varina ḡeseḡaḡiani, senaḡi asi ḡetuḡamaḡi-fakaiani. Benamo Satani eiaḡomani, ma mo kara ḡia nuḡari ai beḡe varo dagarari tu, ḡia na eḡabi-vaḡirini. Moḡeri tarima tu widi ḡuturi dabarai ḡeketoni kavana. \v 20 Widi ḡueri kotari forefore ai ḡeketoto, mai tu tarima kotari na Barau ḡena Vari Namona ma iakuri ḡesi ḡeseḡaḡiani e ḡeḡabi-raḡeani. \v 21 Senaḡina ḡia nuḡari ai asi erakatoḡa-ginikauni nai, asi etanu-maukani. Barau ḡena guruḡa dainai nega rakavari ḡeḡoitaḡoni e ḡevaḡa-midigu midigurini ḡarori ai, ḡia ḡenana ḡeraka-veḡitani. \v 22 Widi ḡueri kotari tu ḡauḡa ḡiniḡiniri vekaravari ai ḡeketoto, mainana ekiraḡiani tu, tarima kotari na Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiani, senaḡi tauḡeri ḡeri maḡuri e farefare ḡutumari ḡetuḡamaḡi-baregorini ḡerina, Barau ḡena guruḡa ḡevekouni, e ḡwaḡwana maki asi evetoreni. \v 23 A widi ḡueri kotari tu tano namonai ḡeketoto, mainana ekirarani tu, tarima kotari na Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiani, ma ḡeḡabi-raḡeani nuḡari mabarari ḡesi, ḡia ḡwaḡwari ḡevetoreni maki, kotari sinau ta (100), ma tari gabana imaima ma gabanana (60), ma kotari gabana toitoi (30).” \s1 Barabore - Widi e ḡauḡa \p \v 24 Iesu na barabore ta ḡeri ma ekiraḡiato, ekirato: Guba Basileia tu tarima ta kavana, ḡue ḡuturi namori ḡena vamokai evarorito. \v 25 Benamo boḡi tai, tarimarima mabarari roḡo ḡegenato-ḡoi nai, ebaru-viniato-ḡoi tarimana eiaḡomato, ḡauḡa ḡuturi widi vekaravari ai efiurito, benamo erakato. \v 26 Widi ḡetubu-foforito, ḡegara-baregoto e ḡwaḡwari ḡeburito nai, ḡauḡa rakavari maki ḡia vefakari na ḡefoforito. \v 27 Benamo vamoka biaguna ḡena vetuḡunaḡi merori ḡia ḡenai ḡeiaḡomato, ḡekirato, ‘Vereḡauka, ḡoi ḡemu vamokai ḡue ḡuturi namori ovarorito, nene? Senaḡi mai ḡauḡa rakavari tu ainana beḡe iaḡoma?’ \v 28 Ḡia na evaḡa-veserito, ekirato, ‘Ebaru-vinirani tarimana na mai veiḡa bema veia.’ Vetuḡunaḡi merori na ḡedanaḡiato, ḡekirato, ‘Bema ourani nai, ḡaiaḡo, be baḡana lauri ba?’ \v 29 Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, ‘Asiḡina, korana ḡomi na ḡauḡa boḡo laurini nai, widi maki lamuri ḡesi boḡo lau-sebonarini garina. \v 30 Ḡia ruarua beḡene gara-sebona, ma beḡene tanu mo, widi ḡwaḡwana basibasina ḡarona bene raḡasi. Mo ḡaro ai au na basi-basina tarimari maiḡesina bakirarini, bakirani: Giniguine tu, ḡauḡa mabarari ḡovaḡa-vegogori, ḡobaru-sebonari, be karava na bene ḡarari, a widi ma boḡono vaḡa-vegogoa, be ḡegu ḡaniḡani vaḡa-vegogo gabunai boḡono toreri.’” \s1 Barabore - Mastadi ḡauna ḡutuna \r Mareko 4:30-32; Luka 13:18-19 \p \v 31 Iesu na barabore ta ma ekira-vararito, ekirato, “Guba Basileia tu mastadi ḡauna ḡutuna kavana, tarima ta na eḡabiato, ḡena vamokai evaroato. \v 32 Tanobarai varovaro dagarari ḡueri mabarari fakari ai ḡia ḡereḡana misina korokoro, senaḡi etubuni nai, varovaro dagarari mabarari fakari ai ḡia moḡo barego vedaurea. Ḡia tu ḡau ai eiaḡoni naima, rovo manuri ḡeiaḡomani, ma ḡeri nuḡi ḡeveini ḡia leganai.” \s1 Barabore - Farao vaḡa-tubuna muramurana \r Luka 13:20-21 \p \v 33 Iesu na barabore ta ḡeri ma ekiraḡiato, ekirato, “Guba Basileia tu farao vaḡa-tubuna muramurana kavana, vavine ta na kotuna ta moḡo eḡabiato, benamo farao fuseri toitoi ḡesi egiroato, eiaḡoto mo, muramura na mabarana evaḡa-tubu baregoato.” \s1 Barabore aniri \r Mareko 4:33-34 \p \v 34 Iesu na mai dagara mabarari barabore ai tarimarima evaḡa-riba iaḡirito-ḡoi. Ḡena ḡobatai barabore asi eraga-kwanerito-ḡoi. \v 35 Mai veiḡa eveiato ḡenana, peroveta tarimana ḡena guruḡa ema vaḡa-moḡoniato, ekirato, \q1 “Au na barabore ḡerina \q1 ḡia bavaḡa-guruḡarini; \q1 tanobara evesinato ḡarona na \q1 beiaḡoma mo initoma \q1 veḡuni ḡetanuni dagarari, \q1 au na ḡia ḡeri bakiraḡi-foforirini.” \s1 Iesu na widi e ḡauḡa baraborena anina ekiraḡi-foforiato \p \v 36 Iesu na mo tarimarima ḡutuma eraga-kwanerito, benamo numai eraka-toḡato. Ḡena mero ḡia ḡenai ḡeiaḡomato, bena ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡauḡa rakavari vamoka nuḡanai baraborena ḡai ḡemai nokiraḡi-maḡataia.” \p \v 37 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Widi ḡueri namori evarorini tarimana tu Tarimarima Natuna. \v 38 Vamoka tu tanobara, ḡue ḡuturi namori tu Barau ḡena Basileia o veḡitaḡau seḡukana gaburenai ḡetanuni tarimari; ḡauḡa rakavari tu Satani ḡena tarimarima doḡoro. \v 39 E ḡauḡa varovarona tarimana tu Diabolo, ḡita ebaru-vinirani tarimana; kwakwa tu tanobara magona beraḡasini kavana. Ḡwaḡwana kwakwana e basibasina tu aneru na beḡe korana-iaḡiani. \v 40 Vaḡa-ilailana ḡauḡa ḡevaḡa-vegogorini, ma karavai ḡegaburini, ḡeḡara-ḡosirini, tanobara bea korini nai, moḡesina kavana bevetoreni: \v 41 Tarimarima Natuna na ḡena aneru tu betuḡurini, benamo tarimarima ḡeḡori-kerererini tarimari, ema veiḡa rakavari ḡeveirini tarimari mabarari, Barau ḡena Basileia ḡenana beḡe ḡabi-veḡitarini, \v 42 e karava seḡukana ma moremorena nuḡanai beḡe fiu-toḡarini, ema monai roḡo beḡe taḡini, gadikari maki beḡe veḡara-tarini. \v 43 Moḡa ḡaronai maki Barau ḡena vei-iobukaiobuka tarimari tu, ḡaro kavana ma mamari ḡesi Tamari ḡena Basileia nuḡanai beḡe tanuni. Deikara ma seḡana tarimana, bene seḡaḡi.” \s1 Barabore - Tarima ta na farefare namona ta ekure-toḡaiato \p \v 44 “Guba Basileia tu farefare vekuretoḡana tanobarai kavana. Tarima ta na edoḡariato, benamo ma eguriguri-ḡauato. E ma iakuna ḡesi eiaḡoto, ḡena dagara mabarari ea voivoi-iaḡirito, benamo mo tano evoiato.” \s1 Barabore - Galasi forena davana barego forena \p \v 45 “Guba Basileia tu bisinesi tarimana kavana, galasi foreri davari barego dagarari evetaurini. \v 46 Ḡia na voina barego lelevaḡina forena ta edoḡariato, benamo ḡena farefare mabarari evoivoi-iaḡi fitoḡarito roḡo, monai vau mo davana forena evoiato.” \s1 Barabore - Reke \p \v 47 “Guba Basileia tu reke kavana, davarai ḡefiu-riḡoani nai, maḡani-kone irauirau nuḡanai ḡetoḡani. \v 48 Reke evonuni nai, ḡeinu-raḡeani tanobara ḡana, benamo reke tarimari ḡetanu-tarini vau, maḡani-kone reke nuḡanai moḡeri mabarari ḡeviriḡirini, namori mabarari tu baketi ai ḡeḡurarini, a rakavari tu ḡefitoḡarini. \v 49 Moḡesi vetoḡa bevetoreni, tanobara magona beraḡasini nai. Aneru beḡe iaḡomani nai, veiḡa rakava tarimari tu beḡe tore-veḡitarini veiḡa iobukaiobuka tarimari ḡerina; \v 50 e karava more-morena nuḡanai beḡe fiu-toḡarini. Monai beḡe taḡini, gadikari maki beḡe veḡara-tarini.” \s1 Guruḡa moḡoniri variḡuri e guineri \p \v 51 Iesu na ḡena mero edanaḡirito, ekirato, “Mai guruḡa mabarari nuḡami ai boḡo riba-ḡitakauri ba?” Ḡia na ḡekiraiato, “Oi, Vereḡauka.” \v 52 Iesu na ma ekirarito, ekirato, “Moḡesina nai, bema taravatu vaḡa-ribana tarimana ta Guba Basileia ḡena vevaḡa-riba tarimanai beiaḡoni neganai, ḡia tu numa biaguna ta kavana, ḡena farefare variḡuri ema guineri eḡabi-rosirini ḡena farefare vaḡa-vegogo numana na.” \s1 Nasareta tarimari na Iesu asi ḡeḡabi-raḡeato \r Mareko 6:1-6; Luka 4:16-30 \p \v 53 Iesu na maiḡeri barabore ekiraḡi-ḡosirito vau, mo gabu eraga-kwaneato. \v 54 Monana vau ebaregoto vanuḡanai eraḡasito. Iuda tarimari ḡeri rubu ai evevaḡa-ribato-ḡoi nai, ḡia ḡeseḡaḡiato-ḡoi tarimari na ḡena ḡobata guruḡari ḡeḡaba-iaḡirito, ema maiḡesi ḡevedanaḡito, ḡekirato, “Mai tarima ḡena riba tu ainana eḡabito, e mai nuḡa-farevaḡi veiḡari maki kamasi eveirini? \v 55 Ḡia tu kamuda tarimana natuna, ene? Ḡia sinana arana Maria ḡetoni, ene? E ḡia tarina merori arari tu Iakobo (o Iames) e Iosefa, Simona e Iudas, ene? \v 56 Ema ḡia tarina vavineri mabarari maki ḡita ḡesi maiḡeri. Senaḡi mai riba ema seḡuka mabarari ne ainana eḡabito?” \v 57 Moḡesi ḡetuḡamaḡi-ḡutuma viniato nai, ḡia na asi ḡeḡabi-raḡeato. Iesu na maiḡesi ekirarito, ekirato, “Peroveta tarimana tu gabu mabarari ai beḡe gubakauani, senaḡi ḡena vanuḡa korikori ema ḡena numa tarimari na moḡo asi beḡe gubakauani.” \v 58 Monai nuḡa-farevaḡi veiḡa boruri viravira moḡo eveirito, korana asi ḡeri veḡabidadama nai. \c 14 \s1 Ioane Babatiso ḡena mase \p \v 1 Mo negai Heroda, Galilea verena, Iesu varina eseḡaḡiato. \v 2 Benamo ḡia na ḡena vetuḡunaḡi tarimari evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Mai tu Ioane Babatiso mase na bevaisiraḡe-ḡenoḡoi nai, seḡuka veiḡari boruri eveirini.” \p \v 3 Heroda na Ioane eḡabi-tariato ma ebarubaruato, dibura numai ekou-ḡauato. Ḡia na maiḡesina evei-viniato, korana ḡia kakana Filipo ḡaraḡona, Herodia, ḡaramanai. \v 4 Ioane Babatiso na Heroda evaḡa-guruḡaiato-ḡoi, ekirato, “Ḡoi na Herodia boḡaraḡo-veraria tu asi maoro.” \v 5 Heroda eura-rakavato, Ioane bene vaḡia, senaḡi tarimarima gariri eveito, korana ḡia na Ioane ḡetuḡamaḡiato-ḡoi tu peroveta tarimana ta. \p \v 6 Senaḡi Heroda ḡena ḡora ḡaronai o betdei, Herodia natuna ḡuiatona tu varivari tarimari ḡoirari ai ebarato. Heroda maki mai bara na evaḡa-iakuato. \v 7 Moḡesina nai ḡia ma nuḡana mabarana ḡesi guruḡa gwaḡiḡinai maiḡesina bara-ḡuiatona ekiraḡitore-viniato, ekirato, “Ḡoi kara oura-viniani dagarana nokiraḡia, benamo bavinimuni.” \v 8 Ḡuiato tu sinana na varau evaḡa-guruḡa guineato ema elaunaḡiato nai, ḡia maiḡesina ekirato, “Ioane Babatiso debana diḡu ai mainai noma vinigu.” \p \v 9 Heroda nuḡana emetoto, senaḡi ḡena guruḡatore ḡuiato ḡenai varau eveiato e ḡena varivari tarimari dairi ai ekirato, beḡene vinia. \v 10 Benamo tarima debari ebasi-ḡuturito-ḡoi tarimana ta etuḡuato dibura numai, Ioane debana ebasi-ḡutuato. \v 11 Ioane debana tu diḡu ai ḡeḡuraiato vau, ḡuiato ḡeviniato, benamo sinana ḡenai eḡwa-iaḡoato. \v 12 Benamo Ioane ḡena mero ḡeiaḡomato, tauḡanina ḡeḡabiato, ḡeguriato. Moḡa murinai ḡeiaḡoto Iesu ḡekira-varaiato. \s1 Iesu na tarimarima daḡara imaima (5,000) eḡuburito \r Mareko 6:31-44; Luka 9:10-17; Ioane 6:1-13 \p \v 13 Iesu na Ioane ḡena mase varina eseḡaḡiato nai, ḡia monana eraka-ḡerevaḡito ḡasi na, asi tarimarima gabuna ḡana eiaḡoto. Senaḡi tarimarima na ḡeseḡaḡiato nai, ḡeri vanuḡa ḡeiaḡuirito, tano na kwakuri na ḡerakato, Iesu murina na ḡeiaḡoto. \v 14 Iesu fenu ai edarokauto nai, ḡia na tarimarima ḡutuma-bara eḡitarito, benamo evetuḡa-rakavarito, ema ḡeri keve tarimari evaḡa-namorito. \p \v 15 Lavilavi rekenai Iesu ḡena mero ḡia ḡenai ḡeiaḡoto, bena ḡekirato, “Mai tu gabu fakana, asi tarima-rimana, ḡaro varau bevariḡo naima, mai tarimarima ḡutuma-bara notuḡuri, be vanuḡai ḡari ḡaniḡani beḡenea voi.” \v 16 A Iesu ekirato, “Ḡia asi beḡene raka-veḡita, ḡomi na ḡari boḡono viniri, be beḡene ḡaniri.” \v 17 Ḡia na ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡai ḡemai tu beredi imaima (5) e maḡani-kone ruarua (2) moḡo maiḡeri.” \v 18 Iesu na ekirarito, ekirato, “Maiḡana ḡoḡabi-iaḡomari au ḡegu ai.” \p \v 19 Benamo ḡia na mai ḡutuma-bara elaunaḡirito, ḡauḡa iatari ai beḡene tanutanu-tari etato, monai vau ḡia na beredi imaima e maḡani-kone ruarua eḡabirito, gubai eboḡe-raḡeto, Barau evaḡa-namoato vau, etavi-kirakirarito, ḡena mero evinirito, benamo ḡia na vau mai tarimarima ḡutuma-bara ḡevinirito. \v 20 Mabarari ḡeḡani-maseto; ḡaniḡani kwari ḡevaḡa-vegogorito, boseḡa gabanana ruarua (12) ḡevaḡa-vonurito. \v 21 Ḡeḡaniḡanito, tau moḡo, mabarari tu 5,000 kavana, senaḡi vavine ma naturi keikeiri ḡesi tu asi ḡeiavirito. \s1 Iesu nanu iatanai erakato \r Mareko 6:45-52; Ioane 6:16-21 \p \v 22 Moḡa murinai Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ḡasi ai beḡene raḡekau, beḡene guine, kou reke ta ḡana beḡene iaḡo etato. A ḡia tu mo tarimarima ḡutuma-bara roḡo etuḡu-rovorovorito. \v 23 Mai tarimarima vovoka etuḡu-rakarito vau, ḡia ḡereḡana ḡoro ḡana evaraḡeto, bene ḡauḡau ḡana. \p Varau eboḡito nai, ḡia tu roḡo moḡa, ḡereḡana. \v 24 Ḡasi tu kotuna ma fakana tanobara ḡenana kou nuḡanai, e ureure na edori-ḡareva ḡarevaiato, korana iavara na ḡasi ḡena raga ḡoirana rekena na etoḡato-ḡoi nai. \v 25 Horaḡauna 3 ema 6 koloko vekaravari ai boḡiboḡi rekenai, Iesu ḡia ḡeri ai eiaḡoto. \v 26 Senaḡi ḡena mero na nanu iatana na erakato-ḡoi ḡeḡitaiato, benamo nuḡari maki ḡefare-vaḡito, ema ḡegari-rakavato, ḡekirato, “Mo tu murava ta!” Ḡegarito nai ḡeḡabato maki. \v 27 Iesu na asikauna evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡonuḡa-gwaḡiḡi, mai tu au; asi ḡogari.” \p \v 28 Petero na evaḡa-veseato, ekirato, “Vereḡauka, bema moḡoni ḡoi neganai, bono launaḡigu, be nanu iatanai bana raka, ḡemu ai bana iaḡosi.” \v 29 Iesu ekirato, “Noiaḡoma!” Benamo Petero ḡasi na eraka-riḡoto, nanu iatanai erakato, Iesu ḡenai eiaḡoto. \v 30 Senaḡi Petero na iavara (e ureure) eḡitaiato, benamo egarito, erei-riḡoto nai eḡaba-fouto, ekirato, “Vereḡauka o, noma vaḡa-maḡurigu.” \v 31 Iesu asikauna ḡimana etuḡu-iaḡoato, ḡenai eveḡabikauto, ekirato, “Veḡabidadama kei tarimana, karase nai odaradarani?” \v 32 Tauri ruarua ḡasi ai ḡeraḡekauto vau iavara edokoto. \v 33 Ḡasi tarimari tu ḡia ḡoiranai vau ḡetoma-rakariḡoto, ḡekirato, “Moḡoni veḡata, ḡoi tu Barau Natuna.” \s1 Iesu na keve tarimari Genesareta ai evaḡa-namorito \r Mareko 6:53-56 \p \v 34 Ḡia ḡasi na ḡevanaḡito, Genesareta tanonai ḡeraḡasito. \v 35 Mo gabu tarimari na Iesu ḡea ḡita-doḡariato, benamo ḡia varina mo gabu vanuḡari mabarari ḡevaḡa-ribarito. Benamo keve tarimari ḡia ḡenai ḡeḡwa-iaḡorito, \v 36 e ḡenoḡiato, ḡena dabuḡa dudunai moḡo maki beḡene veḡabikau. Gabivau, ḡeveḡabi-kauto tarimari mabarari varau ḡenamoto. \c 15 \s1 Namo e rakava \p \v 1 Farisea tarimari e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari kotari Ierusalema na Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, ḡekirato, \v 2 “Karase nai ḡoi ḡemu mero na ḡita senera vereri ḡeri vevaḡa-riba asi ḡeseḡaḡirini? Ḡia ḡimari maki dabara korikoriri ai asi ḡeḡuriḡirini vau ḡeḡaniḡanini!” \v 3 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Be karase senemi vereri ḡeri vevaḡa-naḡi boḡono korana-iaḡiri urari ai, Barau ḡena taravatu guruḡari ḡoruḡarini? \v 4 Barau ekirato, ‘Tamamu e sinamu bono gubakauri,’ ema ‘Deikara ta na tamana o sinana beguruḡa-rakava viniani tarimana tu boḡono vaḡi-mase!’ \v 5 Senaḡi ḡomi ḡokirani, tarima ta na tamana o sinana bevaḡa-guruḡaiani, bekirani, ‘Au na ḡomi asi bavaḡa-kavamini, korana bara vinimi dagarana tu Barau ḡena dagara, naima ḡia aviniani.’ \v 6 Moḡesi veiḡai ḡomi na tarima ḡokouani, tamana e sinana asi bene vaḡa-kavari e asi bene gubakauri ḡana. Ḡemi sene maḡuriri maiḡesiri ḡerina Barau ḡena taravatu guruḡari asi aniri ai ḡovaḡa-iaḡorini. \v 7 Ḡofaḡofa tarimami, Isaia na eperoveta-iaḡimito tu moḡoni, ekirato, \q1 \v 8 ‘Mai besena tu \q1 mururi koriri ai moḡo \q1 au ḡegubakauguni ḡeri Barau, \q1 senaḡina ḡia nuḡari tu \q1 manaḡa rakava au ḡegu ai. \q1 \v 9 Ḡetoma-rakariḡo vini-kavaguni, \q1 ḡeri vevaḡa-riba tu tarimarima ḡeri vevaḡa-naḡi taravaturi, \q1 a dia au ḡegu!’” \s1 Dagara kotari na tarima ḡevaḡa-rakavarini \r Mareko 7:14-23 \p \v 10 Iesu na tarimarima ḡutuma ḡia ḡenai ekea-iaḡomarito, benamo ekirarito, ekirato, “Ḡoseḡaḡi, ema boḡono riba-maoro: \v 11 Murika na eraka-toḡani tarima murunai dagarana na ḡia asi evaḡa-rakavaiani, senaḡina kara ḡia nuḡana o loruna ḡutuna na ma muruna na eraka-rosini dagarana na ḡia evaḡa-rakavaiani.” \p \v 12 Ḡena mero ḡia ḡenai ḡeiaḡomato, benamo ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡoi ribamu, Farisea tarimari tu ḡoi ḡemu guruḡa beḡe seḡaḡia nai, nuḡari beḡe midigu?” \v 13 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Tamagu gubai etanuni na ḡau asi evarorito mabarari tu beḡe raḡa-vaḡirini. \v 14 Ḡotuḡamaḡi-fitoḡari! Ḡia matari bubu, senaḡi ḡeurani mata-bubu tarimari beḡene ḡori-kauri. Bema mata-bubu tarimana na mata-bubu tarimana ta beḡori-kauani nai, tauri ruarua koufai beḡe keto-riḡoni.” \p \v 15 Petero na ekiraiato, ekirato, “Mai guruḡa veabanaḡina tauna korikori novaḡa-ribama.” \v 16 Iesu na ekirarito, ekirato, “Ḡomi maki asi ḡotuḡamaḡi-fakani tarima kotari kavana? \v 17 Asi ḡoribani maki? Dagara ta tarima muruna na eraka-toḡani, eiaḡoni sinaḡenai, monana eiaḡoni tauḡanina ḡenana ea raka-rosini. \v 18 Senaḡina muruna na ḡeraka-rosini dagarari tu nuḡana o loruna na ḡeiaḡomani naima, maiḡeri dagara na tarima ḡevaḡa-rakavaiani. \v 19 Tarima nuḡana o loruna ḡenana tuḡamaḡi rakavari ḡeraḡeni nai, evaḡivaḡini, eveḡura-vanaḡini, emata-boraḡani, elemani, Kota gabunai ḡofaḡofa guruḡari ekiraḡirini, ema tarima namori arari ḡofaḡofa veiḡari ai evari-fiurini. \v 20 Maiḡeri dagara na tarima evaḡa-rakavaiani; senaḡina ḡimamu asi oḡuriḡiani vau oḡaniḡanini, monana tarima asi evaḡa-rakavaiani.” \s1 Irau bese vavinena ta ḡena veḡabidadama \r Mareko 7:24-30 \p \v 21 Iesu na mo gabu eraga-kwaneato, eraka-iaḡoto Taia e Sidono rekeri tanori ai eraḡasito. \v 22 Benamo monai etanuto-ḡoi vau, Kanana vavinena ta Iesu ḡenai eiaḡomato, eḡaba-fouto, ekirato, “Vereḡauka, Davida Natuna o, au novetuḡagu! Au natugu ḡuiatona tu iauka rakavana na beboroḡia nai, ḡena midigu initoma tu barego rakava moḡo.” \v 23 Senaḡina Iesu na ḡia asi evaḡa-veseato. Benamo ḡena mero ḡia ḡenai ḡeiaḡomato, ḡenoḡiato, ḡekirato, “Notuḡu-rakaia! Ḡita murira na eiaḡomani ema guru baregona eveiani.” \p \v 24 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Barau na au etuḡuguto tu, rekwarekwa mamoeri, Isaraela tarimari, ḡeri moḡo.” \v 25 Benamo mo vavine Iesu kwakuna koranai evetuitarito, ekirato, “Vereḡauka, novaḡa-kavagu!” \v 26 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Mero misiri ḡari ḡaniḡani bita ḡabirini, ma kwaiva bita fiu-vinirini tu asi maoro.” \v 27 Vavine na evaḡa-veseato, ekirato, “Vereḡauka, mani tu moḡoni, senaḡina kwaiva na ḡaniḡani kwari ḡeketo-firiḡoni, biaguri ḡeri ḡaniḡani fatari na, maki ḡeḡanirini.” \v 28 Benamo Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Veḡabidadama barego vavinemu! Kara oura-viniani veiḡana beḡorani.” Mo horai moḡo ḡia natuna ḡuiatona enamoto. \s1 Iesu na keve tarimari vovoka evaḡa-namorito \p \v 29 Iesu na mo gabu eiaḡuiato, Galilea kouna sevina na eraka-vanaḡito. Benamo ḡoro tai eraḡeto, tuḡunai etanu-tarito. \v 30 Tarimarima ḡutuma-bara ḡia ḡenai ḡeiaḡomato, keve irauirau tarimari ḡeḡabi-iaḡomarito, kotari kwaku rakava, mata-bubu, kobari na ḡedarato-ḡoi tarimari, muru-bubu, ema keve irauirau ḡutuma maki. Iesu kwakuna koranai ḡema tore-taririto, benamo ḡia na evaḡa-namorito. \v 31 Tarimarima mabarari na mai vetoḡa ḡeḡitaiato nai, ḡeḡaba-rakavato, korana mururi bubu tarimari ḡeguruḡato, ḡedarato-ḡoi tarimari tauḡaniri vinuba gaburi ai ḡevetoreto, kwaku rakava tarimari ḡerakato, mata-bubu tarimari ḡeboḡe-boḡeto. Benamo ḡia na Isaraela ḡeri Barau ḡevaḡa-raḡeato. \s1 Iesu na tarimarima daḡara vasivasi (4,000) eḡuburito \r Mareko 8:1-10 \p \v 32 Iesu ḡena mero ḡia ḡenai ekea-iaḡomarito, ekirato, “Au na mai tarimarima avetuḡarini, korana ḡaro toitoi veḡatana au ḡesi mainai beḡe tanu, ma kara ta maki roḡosi roḡo beḡene ḡania. Ḡaniḡani ta roḡosi roḡo beḡene ḡani nuḡanai, au na asi batuḡu-rakarini, korana dabarai beḡea borimarini garina.” \v 33 Ḡena mero na ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Mai tano fakanai ḡaniḡani vovoka tu kamasi bita doḡarini vau, mai ḡutuma-bara bita ḡuburini?” \v 34 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi ḡemi ai beredi tu vira maniḡa?” Ḡia ḡekirato, “Beredi imaima ruarua (7) ḡai ḡemai maiḡa, ema maḡani-kone misiri kotari maki.” \p \v 35 Benamo Iesu na mai tarimarima asisebo ekirarito, tano ai ḡetanutanu-tari. \v 36 Benamo beredi imaima ruarua (7) e maḡani-kone eḡabirito, Barau evaḡa-namoato, ebuki-ḡuturito, ḡena mero evinirito, ḡia na vegogo tarimari ma ḡevinirito. \v 37 Mabarari ḡeḡani-maseto murinai, Iesu ḡena mero na ḡaniḡani kwari ḡegogorito, boseḡa imaima ruarua (7) ḡevaḡa-vonurito. \v 38 Mo ḡaniḡani ḡeḡaniato ḡenana tau moḡo mabarana tu 4,000, senaḡina vavine ma naturi ḡesi tu asi ḡeiavirito. \v 39 Benamo Iesu na mai ḡutuma-bara etuḡu-rovo rovorito, a ḡia ḡasi ai eraḡeto, Magadan tanona ḡana eiaḡoto. \c 16 \s1 Farisea e Sadukea tarimari ḡeri ura vetoḡa ta guba na bene mariḡo \p \v 1 Farisea e Sadukea tarimari kotari Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, benamo ḡedanaḡi-ribaḡaniato. Ḡeri ura vetoḡa ta guba na bene mariḡo, beḡene ḡitaia, ḡia tu moḡoni Barau na etuḡuato tarimana. \v 2 Senaḡi Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Lavilavi ai ḡaro evariḡoni nai, ḡokirani, ‘Guba bekakakaka, be ḡura asi beraguni, ḡitaḡitana tu nega namo.’ \v 3 A boḡi-boḡi rekenai ḡokirani, ‘Toma tu ḡura ma iavarana ḡesi eiaḡomani, korana guba bekakakaka, ema ḡitaḡitana maki ma garina.’ Guba ḡoḡitaiani nai, kara boḡo kiraḡiani, nega namo o nega rakava ḡeri ai tu lorinai, senaḡina maitoma ḡaro vetoḡari tu asi ribami! \v 4 Maitoma ḡuru rakavana ma veḡura-vanaḡina ḡesi, (Barau ḡenana ḡeveḡitato ḡuruna), vetoḡa ma evetauani, senaḡina vetoḡa ta asi bavinimini, a Iona, peroveta tauna, ḡenai eḡorato vetoḡana moḡo.” Benamo Iesu na eraga-kwanerito, ḡerina eraka-veḡitato. \s1 Iesu ḡena mero ḡedaradarato \r Mareko 8:14-21 \p \v 5 Kou na ḡeḡasi-vanaḡito reke ta kefo ai vau, Iesu ḡena mero ḡeribato, ḡaniḡani asi ḡeḡabikauto. \v 6 Benamo Iesu na ekirarito, ekirato, “Lorimi boḡono vetore, boḡono boḡeboḡe, korana Farisea tarimari e Sadukea tarimari ḡeri farao vaḡa-tubuna mura-murana lorina boḡono torea.” \v 7 Ḡia tauḡeri ḡeguruḡa-guruḡa iaḡi-vegogo-ato, ḡekirato, “Ḡia maiḡesi eguruḡani, korana beredi asi bita ḡabikau nai.” \v 8 Iesu ribana ḡia na kara ḡekiraḡiato naima, edanaḡirito, ekirato, “Karase nai ḡereḡami na beredi asi boḡo ḡabikau ḡoguruḡa-guruḡa iaḡiani? Veḡabidadama kei tarimami! \v 9 Ḡomi roḡosi roḡo boḡono riba-maoro? E asi ḡotuḡamaḡiani beredi imaima (5) ḡenana tarimarima 5,000 ḡeḡaniḡanito, e beredi kwari ḡogogorito tu boseḡa vira ḡovaḡa-vonurito? \v 10 Ema ta maki, farao imaima ruarua (7) ḡenana tarimarima 4,000 ḡeḡaniḡanito, e beredi kwari ḡogogorito tu boseḡa vira ḡovaḡa-vonurito? \v 11 Kamasi se nuḡami asi ḡevekeoni, ma asi ḡoribani, au na tu dia beredi aguruḡa-iaḡiani? Ma nakira: Farisea tarimari e Sadukea tarimari ḡeri farao vaḡa-tubuna dagarana lorina boḡono torea!” \v 12 Benamo ḡia nuḡari ḡevekeoto, ema ḡeribato maki, Iesu na dia farao vaḡa-tubuna muramurana eguruḡa-iaḡiato, senaḡina Farisea e Sadukea tarimari ḡeri vevaḡa-riba guruḡari ḡofaḡofari rekeri ai eguruḡato. \s1 Petero na Iesu ekiraḡi-foforiato, Keriso \r Mareko 8:27-30; Luka 9:18-21 \p \v 13 Iesu eiaḡoto, Kaisarea Filipi vanuḡana tanona rekenai eraḡasito. Monai vau ḡia na ḡena mero edanaḡirito, ekirato, “Tarimarima tu kara ḡetoni, Tarimarima Natuna tu deikara?” \v 14 Ḡia ḡekirato, “Kotari ḡekirani, ḡoi tu Ioane Babatiso, kotari ḡekirani, Elia, ma tari ḡekirani tu, Ieremia o peroveta tarimana ta.” \v 15 Iesu na ḡia edanaḡirito, ekirato, “A ḡomi tu kara ḡotoni au tu deikara?” \v 16 Simona Petero na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡoi tu Keriso, maḡuri Barauna Natuna.” \v 17 Iesu na evaḡa-vese viniato, ekirato, “Simona, Ioane natuna, bono iaku ema vevaḡa-namo iatamu ai bene tanu, korana mai vevaḡa-vese moḡonina bovinia, maiḡa tu dia tarima ta ḡenana beiaḡoma, senaḡina mai tu au Tamagu gubai etanuni na ḡoi bevinimu. \v 18 Moḡa lorinai akiramuni: Ḡoi tu Petero, (anina tu fore), ema mai fore iatanai au ḡegu ekalesia bavaḡa-ruḡaiani. Mase ḡena seḡuka na maki asi bevaḡa-darereani. \v 19 Au na Guba Basileia kiri maki ḡoi bavinimuni; tanobarai bobarurini dagarari mabarari gubai maki Barau na bebarurini; e tanobarai boruḡarini dagarari mabarari gubai maki Barau na beruḡarini.” \v 20 Benamo Iesu na ḡena mero ekirarito, tarima ta asi beḡene vaḡa-ribaia ḡia tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna). \s1 Iesu na ḡena mase e variḡisi-ḡenoḡoi eguruḡa-iaḡirito \r Mareko 8:31-9:1; Luka 9:22-27 \p \v 21 Mo nega na veḡata Iesu na ḡena mero evaḡa-riba guinerito, ekirato, “Au tu Ierusalema ḡana aiaḡoni, be Iuda vereri, e Rubu Veaḡa vereri baregori, ema taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimari ḡerina roḡo amidigu-lelevaḡini; ema beḡe vaḡi-maseguni maki, senaḡina ḡaro vaḡa-toitoinai vau, mase na ma bavaisiraḡe-ḡenoḡoini.” \v 22 Petero na eḡori-veḡitaiato, benamo esisiba-viniato, ekirato, “Vereḡauka, dia maniḡesina; maniḡesina asi beḡe vei-vinimuni, ma asi beḡorani maki.” \v 23 Benamo Iesu eboḡe-kureto, Petero ekiraiato, ekirato, “Ḡoi Satani, ḡeguna noraka-ḡerevaḡi! Au ḡegu iaḡoiaḡo ḡoi na odiu-ḡauani, korana mai ḡemu tuḡamaḡi guruḡana tu dia Barau ḡenana eiaḡomani, senaḡina tarimarima ḡerina.” \p \v 24 Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Bema tarima ta au murigu ai bene raka etoni nai, tauḡena bene veruḡa, ḡena satauro bene ḡwaia, ma murigu ai bene raka.” \v 25 Moḡa lorinai deikara tauḡena moḡo ḡena maḡuri lorina etoreani tarimana, ḡena maḡuri befitoḡaiani. A deikara au daigu ai ḡena maḡuri befitoḡaiani tarimana, ḡena maḡuri asi bevei-rekwarekwaiani, senaḡi bedoḡariani. \v 26 Tarima ta na tanobara mabarana uranai ḡena maḡuri befitoḡaiani, ḡena namo tu kara ḡia ḡenai? Korana tarima ta ḡena maḡuri efitoḡaiato nai, kara na vau ma bevoi-ḡenoḡoiani? \v 27 Korana Tarimarima Natuna tu Tamana mamana marevana e seḡuka baregona e ma ḡena aneru mabarari ḡesi beḡe iaḡomani, benamo tarimarima tata ḡeri veiḡa ilailanai voiri tu bevinirini. \v 28 Moḡoni akiramini, mai kotari ini ḡeruḡa-taḡoni maiḡeri tu asi roḡo beḡe maseni, beiaḡoni mo, Tarimarima Natuna ḡena Basileia nuḡanai beiaḡomani beḡe ḡitaiani. \c 17 \s1 Iesu vetoḡana eirauto \p \v 1 Ḡaro imaima sebona (6) ḡekorito murinai, Iesu na Petero, e Iakobo (o Iames), ema tarina Ioane eḡabirito, ḡoro baregona ta tuḡuna ḡana ḡevaraḡeto, monai ḡia ḡereḡari moḡo. \v 2 Ḡia ḡeboḡe-taḡoto-ḡoi nuḡanai, Iesu ḡitaḡitana varau eirauto: Ḡia ḡoirana ekimore-kimoreato ḡaro noḡa, ma ḡena dabuḡa ekuro-ḡaroḡaroto. \v 3 Benamo mai mero toitoi na Mose e Elia ḡeḡitarito, Iesu ḡesi ḡeguruḡa guruḡato-ḡoi. \v 4 Monai Petero eguruḡa-fouto, Iesu ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka, namo vedaurea ḡita mainai maiḡera! Be, ourani nai, fouta toitoi naragari, ta ḡoi ḡemu, ta Mose ḡena, ema ta Elia ḡena.” \v 5 Ḡia roḡo eguruḡato-ḡoi, magube kuro-ḡaroḡarona na ema ḡabi-ḡaurito vau, garo ta mai magube nuḡana na ekea-rosito, ekirato, “Mai tu au Natugu, auravini-baregoani; ḡia ḡenai aiaku-rakavani. Ḡia boḡono seḡaḡi-vinia!” \v 6 Iesu ḡena mero toitoi na mai garo ḡeseḡaḡiato nai, tano ai ḡeketo-tarito ḡoirari maki tano ai, korana ḡegari-rakavato nai. \v 7 Benamo Iesu tu ḡia ḡeri ai eiaḡoto, tauḡaniri eḡabi-kararito, ekirato, “Ḡovaisivaisi-raḡe, asi ḡogari.” \v 8 Ḡia ḡeboḡe-vaisito nai, ḡia na tarima ta asi ḡeḡitaiato ḡia ḡesi, Iesu moḡo ḡereḡana. \p \v 9 Mabarari ḡoro na ḡemariḡoto-ḡoi nai, Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Boḡo ḡita dagarari tarima ta asi boḡono vaḡa-ribaia, bene iaḡo mo, Tarimarima Natuna mase na bene variḡisi-ḡenoḡoi.” \p \v 10 Benamo Iesu ḡena mero na ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Kara dainai taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimari ḡekirani, Elia tu beiaḡoma-guineni?” \v 11 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Moḡoni veḡata, Elia tu beiaḡoma-guineni, dagara mabarari bevaḡa-variḡu ḡenoḡoirini. \v 12 A au na akiramini, Elia tu varau eiaḡomato, senaḡi tarimarima tu asi ribari ḡia tu deikara. Ḡeri ura veiḡari ai moḡo ḡevei-viniato-ḡoi. Moḡa ilailanai Tarimarima Natuna maki beḡe vaḡa-midigu midiguani.” \v 13 Mai guruḡa ḡerina Iesu ḡena mero ḡeribato, ḡia na tu Ioane Babatiso ekiraḡi-kara-viniato. \s1 Iesu na iauka rakavana na eboroḡiato merona evaḡa-namoato \r Mareko 9:14-29; Luka 9:37-42 \p \v 14 Ḡia ma ḡeḡenoḡoito tarimarima ḡutuma ḡeri ai nai, tarima ta Iesu ḡenai eiaḡomato, ḡoiranai ema vetui-tarito, \v 15 ekirato, “Vereḡauka, au natugu merona novetuḡaia! Ḡia tu ḡue na evaḡiani, ema tauḡanina evaḡa-ḡoḡo-ḡogo rakavaiani. Nega ḡutuma karavai eburi-raḡeni e nanu ai eburi-reini. \v 16 Ḡemu mero ḡeri ai aḡabi-iaḡoato, senaḡina vaḡa-namona ḡia tu asi ilaila.” \v 17 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Asi veḡabidadamami e kira-sirivaḡi ḡuruna! Ḡaro vira au tu sevimi ai bana tanu? Ḡaro vira bana vevaḡa-gwaḡiḡi vinimi? Mero ḡegu ai ḡoḡori-iaḡomaia!” \v 18 Iesu na mero tauḡanina ḡenai etanuto iauka rakavana ekira-ḡoiato, benamo iauka rakavana eraka-vaḡito, ma asikauna mero enamoto. \p \v 19 Gabivau Iesu ḡena mero ḡenai ḡeiaḡoto, vekuretoḡai ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Karase nai ḡai na iauka rakavana asi ilaila baḡa lai-vaḡia?” \v 20 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Korana ḡemi veḡabidadama asi ilaila naima. Akira-korikorimini, bema ḡemi veḡabidadama mastadi ḡutuna misina korokorona kavana nai, mai ḡoro boḡo kiraiani, boḡo kirani, ‘Mainana noveḡabi-vaisi, ma iomonai noa vetore!’, benamo beveḡabi-vaisini ma beiaḡoni. Veiḡa mabarari maki boḡo veirini riba. [ \v 21 Iauka rakavari maiḡesina lailairi tu dabara irauna tai asiḡina, senaḡina ḡauḡau e ḡaniveaḡai ḡereḡana moḡo.]” \s1 Iesu ḡena mase ma ekiraḡi-ḡenoḡoiato \r Mareko 9:30-32; Luka 9:43-45 \p \v 22 Ḡaro ta, Iesu ma ḡena mero ḡesi Galileai ḡetanuto-ḡoi nai, Iesu na ekirarito, ekirato, “Tarimarima Natuna tu beḡe revaiani vau tarimarima ḡimari ai beḡe toreani. \v 23 Benamo beḡe vaḡi-maseani, senaḡi ḡaro vaḡa-toitoinai ma bevaisiraḡe-ḡenoḡoini.” Ḡena mero ḡeseḡaḡiato nai, nuḡari ḡemeto-rakavato. \s1 Rubu Veaḡa takesi moniri vinina \p \v 24 Iesu ma ḡena mero ḡesi Kaperanauma vanuḡanai ḡeraḡasito, benamo Rubu Veaḡa monina ḡegogoato-ḡoi tarimari ḡeiaḡomato, Petero ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡomi ḡemi vevaḡa-riba tauna Rubu Veaḡa ḡena takesi moniri tu evinini ba asiḡina?” \v 25 Petero na evaḡa-veseato, ekirato, “Oi, evinini.” Petero numa ḡana eḡenoḡoito nai, Iesu na edanaḡiato, ekirato, “Simona, ḡoi ḡemu tuḡamaḡi tu kamasi? Tanobara vereri o kini ḡeri takesi moniri tu deikara na beḡene viniri? Ḡia naturi na ba tarima boruri na beḡene viniri?” \v 26 Petero evaḡa-veseto, ekirato, “Tarima boruri na.” Iesu na ekiraiato, ekirato, “Moḡa anina, ḡia naturi tu asi beḡe vinini. \v 27 Senaḡina asi bitana vaḡa-baruri ḡana, naima noiaḡo kou ḡana. Kimai bono fiu-riḡoa, maḡani-kone giniguinena boinu-raḡeani nai, bokana bono keo-baḡakaia, silva monina ta bodoḡariani nuḡanai. Bono ḡabia, benamo bono viniri ḡita taura ruarua ḡera Rubu Veaḡa takesi monina.” \c 18 \s1 Deikara tu barego vedaurea Guba Basileia nuḡanai? \p \v 1 Mo negai Iesu ḡena mero ḡenai ḡeiaḡoto, ḡekirato, “Deikara tu barego vedaurea Guba Basileia nuḡanai?” \p \v 2 A Iesu na mero misina ta ekea-iaḡomaiato, benamo vekaravari ai evaḡa-ruḡa-tariato, \v 3 ekirato, “Moḡoni veḡata, akiramini, ḡomi asi boḡo vetuḡamaḡi-kureni e mai mero misina kavana asi boḡo iaḡoni nai, ḡomi tu Guba Basileia nuḡanai asi boḡo raka-toḡani. \v 4 Tarima ta tauḡena evevaḡa-manauni mai mero misina kavana, ḡia tu barego lelevaḡi Guba Basileia nuḡanai. \v 5 Ema deikara mero misina maiḡesina kavana au aragu ai beḡabi-raḡeani tarimana na au maki eḡabi-raḡeguni.” \s1 Tarima ta na mero misina ḡena veḡabidadama asi bene vaḡa-rakavaia \r Mareko 9:42-48; Luka 17:1-2 \p \v 6 Senaḡina bema tarima ta na au eḡabidadama-viniguni mero misina ta ḡena veḡabidadama evaḡa-rakavaiani, ḡia tu bere namo fore barana ḡaiḡonai ḡere baru-kaua, ma davara dodokunai bere vebora-mase. \v 7 Tanobara vetuḡana kekei, korana veribaḡani ḡenana tarima ḡeri veḡabi-dadama evaḡa-rakavaiani. Dagara moḡesina vanaḡivanaḡi beḡe ḡorani veḡata, senaḡina veribaḡani evaḡa-ḡoraiani tarimana neḡi, vetuḡana kekei. \p \v 8 Bema ḡoi ḡimamu o kwakumu na rakavai etoremuni nai, bono basi-ḡutua, bena bono fitoḡaia! Ḡimamu sebonai o kwakumu sebonai maḡuri vanaḡivanaḡi bono doḡaria tu namo, a asi namo ḡimamu ruarua ma kwakumu ruarua karava eḡara-vanaḡi vanaḡini gabunai beḡe fiu-kaumuni. \v 9 Bema ḡoi matamu na rakavai etoremuni nai, bono ḡibo-vaḡia, bena bono fitoḡa-kwareḡaia. Matamu sebonai maḡuri vanaḡivanaḡi bono doḡaria tu namo, a asi namo matamu ruarua karava eḡara-vanaḡi vanaḡini gabunai beḡe fiu-kaumuni.” \s1 Barabore - Rekwarekwa mamoena \r Luka 15:3-7 \p \v 10 “Lorimi boḡono vetore, mai mero misiri ta boḡo ruḡaiani ḡesi. Korana akiramini: Ḡia aneruri na au Tamagu gubai etanuni ḡoirana nega vanaḡivanaḡi ḡeḡitaiani. [ \v 11 Tarimarima Natuna tu rekwarekwa tarimari vaḡa-maḡuriri ḡana eiaḡomato.] \p \v 12 Kamasi ḡotuḡamaḡiani? Bema tarima ta ma ḡena mamoe sinau ta (100), senaḡina sebona berekwa-rekwani nai, ḡia kara beveini? Ḡia na tu 99 ḡoro gabakanai beraga-kwane-rini, benamo beiaḡoni, rekwa-rekwa mamoena bea vetauani. \v 13 Bedoḡariani nai, moḡoni akiramini, beiaku-rakavani moḡo. A ḡena mamoe 99, asi ḡedobito dagarari, maki bevanaḡirini. \v 14 Moḡa ilailanai Tamami gubai etanuni asi ḡena ura, mai mero misiri ta bene rekwarekwa.” \s1 Tarikakamu ta na bevei-rakava vinimuni \p \v 15 “Bema ḡoi tarikakamu ta na bevei-rakava vinimuni nai, bono iaḡo, ḡena veiḡa rakavana bono vaḡa-fofori vinia. Senaḡina, vekuretoḡai mai veiḡa bono veia, ḡia ma ḡoi ḡesi moḡo. Bema ḡia na ḡoi beseḡaḡimuni ema beḡabi-raḡemuni nai, tarikakamu ḡoi ḡemu ai beḡenoḡoi. \v 16 Senaḡina bema asi beḡabi-raḡemuni nai, tarima sebona o ruarua bono ḡabiri, ḡoi ḡesi boḡono iaḡo ḡenai, benamo ‘guruḡa mabarari beḡene vaḡa-moḡoniri, seḡaḡiseḡaḡi tarimari ruarua o toitoi ḡerina,’ Buka Veaḡa ekirani kavana. \v 17 Bema ḡia asi beseḡaḡirini nai, beḡe ḡora dagarari mabarari tu rubu o ekalesia vegogona bono kira-varaia. Bema ekalesia vegogona garona asi beseḡaḡiani, ḡoi na ḡia tu Barau asi ribana tarimanai ema takesi gogo o vei-rakava tarimanai bono vaḡa-iaḡoa. \p \v 18 Moḡoni akiramini: Tanobarai boḡo barurini dagarari mabarari gubai maki Barau na bebarurini; e tanobarai boḡo ruḡarini dagarari mabarari gubai maki Barau na beruḡarini. \p \v 19 Au na akira-ḡenoḡoimini: Tano-barai ḡomi tarima ruarua dagara tai nuḡami boḡo tore-sebonaiani ema boḡo ḡauḡau-iaḡiani tu, Tamagu gubai etanuni na bevinimini. \v 20 Korana au aragu ai tarima ruarua o toitoi beḡe tanu-vegogoni gaburi ai, au maki ḡia ḡesi monai.” \s1 Barabore - Rakava asi etuḡamaḡi-fitoḡaiani tarimana \p \v 21 Benamo Petero tu Iesu ḡenai eiaḡoto, ekirato, “Vereḡauka, au tari-kakagu bevaḡa-rakava iaḡoguni nai, ḡena rakava tu nega vira kavana bana tuḡamaḡi-fitoḡaia? Imaima ruarua (7) ba?” \v 22 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Asiḡina, dia 7 moḡo, senaḡina 70 ma vaḡa-baregona 7, o 70 taims 7, (moḡa anina tu vanaḡivanaḡi). \p \v 23 Ḡoseḡaḡi, Guba Basileia tu vere ta kavana, ḡia eurato, ḡena vetuḡu-naḡi tarimari ḡeri ḡabitore bene vetauri ema bene vaḡa-maorori. \v 24 Ḡia na ḡabitore dori evetaurito-ḡoi nuḡanai, vetuḡunaḡi tarimana ta ḡema-ḡabi-toḡaiato, ḡia ḡena ḡabitore ḡenai vira milion kina, moni barego vedaurea, eveiato. \v 25 Mai vetuḡunaḡi tauna ḡena moni asi ilaila ḡena ḡabitore voina vinivinina ḡenai. Moḡesina naima vere na ḡena vetuḡu-naḡi merori ekirarito, mai tarima beḡene voivoi-iaḡia, vere ta ḡena vetuḡunaḡi meronai bene iaḡo, ma ḡaraḡona e ma natuna ema ḡena farefare mabarari ḡesi maki, mo ḡena ḡabitore bene davaia ḡana. \v 26 Vetuḡu-naḡi tauna vere kwakuna koranai evetui-tarito, enoḡiato, ekirato, ‘Au ḡegu ai bono vevaḡa-gwaḡiḡi. A au na ḡemu dagara mabarari voiri bavinimuni.’ \v 27 Vere na evetuḡaiato nai, vetuḡunaḡi tauna ḡena ḡabitore etuḡamaḡi-fitoḡaiato, benamo etuḡu-rakaiato. \p \v 28 Mai vetuḡunaḡi tauna eraka-rosito, ḡia ḡatana vetuḡunaḡi tarimana ta edoḡariato. Mai ḡatana moni kotuna eḡabi-toreato ḡia ḡenai. Eḡabi-tariato, ma ḡaiḡona egigiato, ekirato, ‘Au ḡegu ai oḡabi-toreato monina voina novinigu!’ \v 29 Ḡatana vetuḡunaḡi tarimana ḡia kwakuna koranai evetui-tarito, enoḡiato, ekirato, ‘Nega kota novinigu roḡo, be voina mabarana bana vinimu!’ \v 30 Senaḡina ḡia asi eurato, benamo dibura numai edori-toḡaiato. Monai bene tanu, bene iaḡo mo, ḡena ḡabitore voina bene dava-iaḡia etato. \p \v 31 Benamo ḡia ḡesi vetuḡunaḡi ḡeiaḡo-vini vegogoato-ḡoi tarimari na mo veiḡa ḡeḡitaiato nai, ḡia nuḡari ḡemetoto, benamo ḡeiaḡoto vere ḡenai, mo kara ḡeḡorato dagarari mabarari ḡevaḡa-ribaiato. \v 32 Moḡesi nai ḡia na vetuḡunaḡi tauna numai ekea-toḡaiato, ekiraiato, ekirato, ‘Ḡoi vetuḡunaḡi tauna rakavana! Au na ḡoi moni vira milion au ḡegu ai oḡabi-toreato dagarari mabarari atuḡamaḡi-fitoḡarito, voina asi oviniguto, korana onoḡiguto nai. \v 33 Ilailana ḡoi na maki karomu vetuḡunaḡi tauna boro vetuḡa-ḡwaia, au na ḡoi avetuḡa-ḡwamuto kavana.’ \v 34 Mai vere ebaru-rakavato, benamo vetuḡunaḡi tauna dibura numai etoreato, monai metona bene ḡwaia mo, ḡena ḡabitore voina mabarana ma bene vini-ḡenoḡoia. \p \v 35 Iesu ḡena guruḡa magona rekenai maiḡesina ekirato: Tamagu gubai etanuni na ḡomi mabarami mai veiḡa sebonai moḡo bevei-vinimini, bema ḡoi tarikakamu ḡena rakava nuḡamu mabarana ḡesi asi botuḡamaḡi-fitoḡaiani nai.” \c 19 \s1 Veḡaraḡo ruḡaruḡana \p \v 1 Iesu na maiḡeri dagara mabarari eguruḡa-iaḡi ḡosirito murinai, Galilea eiaḡuiato, Iudea tanona ḡana eiaḡoto, Ioridana ḡarukana reke ta kefonai. \v 2 Tarimarima ḡutuma-bara ḡia murinai ḡeiaḡomato, e monai ḡeri keve evaḡa-namorito. \p \v 3 Farisea tarimari kotari ḡia ḡenai ḡeiaḡoto, ḡevedanaḡi-veribaḡaniato, ḡekirato, “Tau ta ḡena ura ḡaraḡona bene fitoḡaia etoni nai, taravatu na beḡabiani?” \p \v 4 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi na Buka Veaḡa asi ḡoiaviani? Maiḡesi ekirani, ‘Tovotovona na veḡata, Barau na dagara mabarari eveirito nai, ḡia na tarimarima maki eveirito tau e vavine.’ \v 5 Benamo Barau ekirato, ‘Moḡesina nai tau ta na tamana e sinana beraga-kwanerini, ḡaraḡona ḡesi beḡe tanuni, benamo ḡia tauri ruarua beḡe sebonani.’ \v 6 Moḡa lorinai ḡia tu dia ruarua, senaḡi sebona moḡo. Moḡesi nai Barau na etore-sebonarito tarimari tu, tarima ta na asi ma bene tore-kirari.” \p \v 7 Farisea tarimari na ḡekiraiato, ḡekirato, “Karase nai Mose na taravatu eveiato nai, ekirani, tau na veḡaraḡo ruḡaruḡana fefana betoreani vau, ḡaraḡona betuḡu-rakaiani?” \p \v 8 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Mose na maoro evinimito, ḡaraḡomi boḡono tuḡu-rakari ḡana, korana ḡomi vaḡa-ribami tu gwaḡiḡi rakava nai. Senaḡina Barau na dagara mabarari eveirito nai, maiḡesina tu asiḡina. \v 9 Akiramini: Deikara na ḡaraḡona, enabe asi eveḡura-vanaḡini, senaḡi efitoḡaiani moḡo, vavine ta ma beḡaraḡoani, ḡia tu beveḡura-vanaḡini.” \p \v 10 Iesu ḡena mero na ḡekiraiato, ḡekirato, “Veḡaraḡo dabarana mo-ḡesina nai, tarimarima asi beḡene veḡaraḡo tu namo banaḡu.” \v 11 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Mai vevaḡa-riba maiḡa tarimarima mabarari na asi beḡe tuḡamaḡi-fakaiani, senaḡi Barau na deikara tuḡamaḡi-faka evinirito tarimari moḡo. \v 12 Tarimarima kotari asi ḡeveḡaraḡoni, korana moḡesi veḡatana ḡemaḡurito sinari ḡerina, be asi ilaila beḡe veḡaraḡoni; ma kotari tu eunuko tauri kavari, (tarimarima na seuri ḡefararini); ema kotari tu Guba Basileia o Barau vetuḡunaḡina beḡene iaḡo-vinia uranai asi ḡeveḡaraḡoni.” \s1 Iesu na mero misiri evaḡa-namorito \r Mareko 10:13-16; Luka 18:15-17 \p \v 13 Tarima kotari na naturi Iesu ḡenai ḡeḡwa-iaḡorito, ḡimana ḡia iatari ai bene tore-kauri, ema bene ḡauḡau ḡana. Senaḡina ḡena mero na ḡekira-ḡoirito. \v 14 Iesu na ekirarito, ekirato, “Mani mero misiri ḡeiaḡoma au ḡegu ai, asi ḡokira-ḡoiri, korana Guba Basileia tu maniḡesina kavana tarimari ḡeri.” \v 15 Benamo Iesu ḡimana iatari ai etore-kaurito, evaḡa-namorito vau eiaḡuirito. \s1 Tarima variḡuna ma ḡena farefare vovoka \r Mareko 10:17-31; Luka 18:18-30 \p \v 16 Ḡaro tai tau ta Iesu ḡenai eiaḡoto, ekirato, “Vevaḡa-riba tauna, kara dagara namona baveiani vau, maḡuri vanaḡivanaḡi baḡabiani?” \v 17 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Karase nai au odanaḡiguni, aiḡa tu dagara namona? Sebona moḡo namo, Barau. Bema ourani maḡuri vanaḡi-vanaḡi bono ḡabia nai, Barau ḡena taravatu bono korana-iaḡiri.” \v 18 Ḡia na Iesu edanaḡiato, ekirato, “Kamara taravatu okiraḡirini?” Iesu ekirato, “Asi bono vaḡivaḡi, asi bono veḡura-vanaḡi, asi bono lema, asi bono vevaḡa-bade ḡofaḡofa, \v 19 tamamu e sinamu bono gubakauri, e sevimu tarimana maki bono ura-vinia, ḡoi tauḡemu oveura-vinini kavana.” \v 20 Mai maraḡa variḡuna ekirato, “Au na mani taravatu mabarari akorana-iaḡirini. Kamara dagara tu au na ma bana veia?” \p \v 21 Iesu na ḡia evaḡa-veseato, ekirato, “Bema ḡoi ourani bono iobukaiobuka nai, giniguine tu noiaḡo, ḡemu farefare mabarari bono voivoi-iaḡiri, be moniri tu asi ḡeri-ḡari tarimari bono viniri, benamo gubai tu ma ḡemu farefare. Gabivau murigu ai bonoma raka.” \v 22 Maraḡa variḡuna na maiḡa eseḡaḡiato nai, nuḡana ma metona ḡesi eiaḡuiato, korana ḡia tu ma ḡena farefare ḡutuma tarimana. \p \v 23 Iesu na ḡena mero ekirarito, ekirato, “Au na akira-korikorimini: Farefare vovoka tarimari ḡeri rakatoḡa Guba Basileia nuḡanai tu gwaḡiḡi rakava. \v 24 Ma akiramini: Kamela tu nila kadarena na bevanaḡini kotuna gwaḡiḡi, senaḡi ḡena farefare vovoka tarimana Barau ḡena Basileiai ḡena rakatoḡa tu gwaḡiḡi rakava.” \v 25 Ḡena mero mai guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡeḡaba-rakavato moḡo. Benamo ḡevedanaḡito, ḡekirato, “Be deikara na maḡuri vanaḡivanaḡi bedoḡariani?” \v 26 A Iesu na eḡita-karakararito, benamo evaḡa-veserito, ekirato, “Tarimarima ḡeri ai tu asi ilaila, senaḡi Barau ḡenai dagara mabarari tu ilaila.” \p \v 27 Benamo Petero eguruḡa-fouto, ekirato, “Ḡoi ribamu, ḡai ḡema dagara mabarari tu ḡaraga-kwanerito, benamo ḡoi murimu ai ḡarakani! Be ḡai kara baḡa ḡabini?” \v 28 Iesu na ekirarito, ekirato, “Moḡoni akiramini, tanobara variḡuna befoforini nai, Tarimarima Natuna ḡena terona o vere seana kimorekimorenai betanu-kauni, ma ḡomi gabanana ruarua (12) au murigu ai ḡorakani tarimami maki vere seari gabanana ruarua (12) ai boḡo tanukauni, Isaraela ḡena doḡoro gabanana ruarua (12) boḡo ḡita-ḡaurini, ema boḡo ḡori-kaurini. \v 29 Tarima ta na ḡena numa, kakana, tarina, tobana, tamana ma sinana e natuna, ema ḡena tano, au uragu ai beiaḡuirini nai, ḡia tu sinau-sinau ai dagara bedoḡarini, ema maḡuri vanaḡivanaḡi maki beḡabiani. \v 30 Senaḡina tarimarima ḡutuma toma ḡeguineni tu beḡe gabini, ema ḡutuma maki initoma ḡegabini tu beḡe guineni.” \c 20 \s1 Barabore - Ḡauvei tarimari vine tavoḡanai \p \v 1 “Guba Basileia tu maiḡesi kavana: Vine tavoḡana tarimana ta boḡiboḡi iamoiamo ai numa na eraka-rosito, ḡena vine tavoḡanai beḡene ḡauvei tarimari evetaurito. \v 2 Benamo ḡauvei tarimari ḡesi ḡeguruḡa-vegogoto ma ḡevaḡa-moḡoniato, mo ḡauvei tarimari ḡaro sebona ta beḡe ḡauveini voiri silva monina sebona bevinirini ḡetato. Benamo ḡena vine tavoḡana nuḡanai etuḡu-iaḡorito. \v 3 Boḡiboḡi 9 koloko kavana ḡia ma eraka-rosito, maketi gabuna ḡana eiaḡoto, monai tarima kotari ḡeruḡa-reko rekoto-ḡoi eḡita-rito. \v 4 Benamo ekirarito, ekirato, ‘Ḡomi maki ḡegu vine tavoḡana ḡana ḡoiaḡo, ḡoa ḡauvei, be voimi maorona bana vinimi.’ \v 5 Ḡia maki ḡeiaḡoto. Ḡaroḡota 12 koloko ma 3 koloko kavana ḡia numa na ma eraka-rosito, kotari ma edoḡaririto, etuḡurito. \v 6 Lavilavi rekenai 5 koloko kavana ma erakarosi-ḡenoḡoito, kotari roḡo mo ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi nai edoḡaririto. Benamo edanaḡirito, ekirato, ‘Karase nai mainai ḡoruḡa-kava ruḡa-kavani mo, ḡaro mo evariḡoni?’ \v 7 Ḡia na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, ‘Korana tarima ta na ḡauvei asi evinimani nai.’ Benamo ekirarito, ‘Ḡomi maki ḡegu vine tavoḡana ḡana ḡoiaḡo, ḡoa ḡauvei.’ \p \v 8 Ḡaro eboraiato-ḡoi nai, tavoḡa biaguna na ḡauvei tarimari eḡita-ḡaurito-ḡoi tauna ekiraiato, ekirato, ‘Ḡauvei tarimari nokeari, be voiri noviniri, vau beḡe ḡauvei tarimari bono vini-guine, bene iaḡo mo, bakea-guineri tarimari bono vini-raḡasi. \v 9 Benamo mo lavilavi 5 koloko etuḡurito tarimari ḡeiaḡoma-guineto, benamo silva moniri sebori-sebori ḡeḡabito. \v 10 Ḡeiaḡo-guineto tarimari ḡeiaḡomato nai, ḡia mataboru ḡekirato tu, voiri kotari ma betore-kaurini, senaḡi ḡia maki silva moniri sebori-sebori moḡo ḡeḡabito. \v 11 Ḡeri moni ḡeḡabito nai, ḡemugu-muguto tavoḡa biaguna ḡenai, \v 12 ḡekirato, ‘Mai tarimarima gabivau ḡeiaḡomato maiḡeri tu, hora sebonai moḡo beḡe ḡauvei ma voiri, a ḡai tu ḡaro vinubana ḡavekwaraḡini, ma ḡaro ḡena seḡuka na etunu-rakavamani, nuḡanai voima ḡia ḡeri ḡesi bovini-sebonama.’ \p \v 13 Tavoḡa biaguna na ḡia ta ekiraiato, ekirato, ‘Ḡatagu, noseḡaḡi, au na ḡoi asi baḡofamu. Taguruḡa-vegogoto nai, ḡaro sebona voina tu silva monina sebona tatato, nene? \v 14 Mai moḡo voimu noḡabia, be noraka! Au aurani mai gabi tarimana bana vinia, ḡoi bavinimu ilailanai. \v 15 Be, au ma ḡegu maoro, mai ḡegu moni tu ḡegu ura ilailani bana vini. Ba ḡoi obaruni, korana au tu nuḡagu ma iakuna ḡesi avinini nai?’ \p \v 16 Iesu ḡena guruḡa evaḡa-magoato nai ekirato, “Guine tarimari tu beḡe gabini, ma gabi tarimari tu beḡe guineni.” \s1 Iesu ḡena mase ma ekiraḡi-foforiato \r Mareko 10:32-34; Luka 18:31-33 \p \v 17 Iesu Ierusalema dabarana na evaraḡeto-ḡoi nai, ḡia na ḡena mero gabanana ruarua (12) eḡabi-ḡere-vaḡirito, veḡuni ai evaḡa-guruḡarito, ekirato, \v 18 “Ḡoseḡaḡi, ḡita tu Ierusalema ḡana tavaraḡeni. Monai Tarimarima Natuna tu Rubu Veaḡa vereri baregori ema taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimari ḡimari ai beḡe toreani. Ḡia na ḡena mase guruḡana beḡe vaḡa-moḡoniani, \v 19 benamo irau bese (o Roma) tarimari beḡe vinirini, ḡia na beḡe vaseva-vaseva iaḡiani, beḡe kwariani e beḡe vaḡa-satauroani; senaḡi ḡaro vaḡa-toitoinai vau ma bevaisiraḡe-ḡenoḡoini.” \s1 Sina ta ḡena noḡinoḡi \r Mareko 10:35-45 \p \v 20 Benamo Sebedaio ḡaraḡona ma natuna ruarua Iakobo (o Iames) ema Ioane ḡesi Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, ḡoiranai ea vetui-tarito, dagara ta nenoḡia ḡana. \v 21 Benamo Iesu na vavine edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi kara ourani?” Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Nokira-varagu, au natugu tauri ruarua iniḡeri, ḡoi ḡesi beḡeneasi tanu, ta aroribamu ai, ma ta kaurimu ai ḡemu Basileia nuḡanai.” \v 22 A Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi tu asi ribami kara ḡonoḡiani. Au na midigu bedina baniuani ḡomi maki boḡo niuni riba?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Oi, baḡa niuani.” \v 23 Iesu na ma ekirarito, ekirato, “Moḡoni, au ḡegu bedi na ḡomi maki boḡo niuni, senaḡi au aroribagu rekenai o kaurigu ai boḡono tanu ḡotoni tu, dia au na bavaḡa-moḡoniani; a mai tu au Tamagu na eḡabi-torerito tarimari ḡeri.” \p \v 24 Mero gabanana (10) na maiḡa ḡeseḡaḡiato nai, tarikaka ruarua Iakobo (o Iames) ema Ioane ḡebaru-vinirito. \v 25 Benamo Iesu na mabarari ekea-vegogorito, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi ribami, irau bese tarimari ḡeri vere na tarimarima ḡedori-naḡinaḡirini, ema ḡeri veguine-iaḡi tarimari baregori na tu ḡeri maoro seḡukari na ḡelaunaḡi-naḡirini. \v 26 Senaḡi ḡomi fakami ai moḡesina tu asi boḡono vei. Bema ta ḡomi fakami ai bene barego etoni nai, ḡia tu ḡomi mabarami vetuḡunaḡimi bene iaḡovini, \v 27 ema dei bene guine etoni tarimana, ḡia tu ḡemi vetuḡunaḡi tarimanai bene iaḡo. \v 28 Tarimarima Natuna kavana, ḡia eiaḡomato tu, dia tarimarima na ḡia vetuḡunaḡina beḡene iaḡovini ḡana, senaḡina ḡia eiaḡomato tu, tarimarima vetuḡunaḡiri bene iaḡovini, ema ḡena maḡuri bene tore-taria, tarimarima ḡutuma bene voi-ḡenoḡoiri e bene vaḡa-maḡuriri ḡana.” \s1 Iesu na mata-bubu tarimari ruarua evaḡa-namorito \r Mareko 10:46-52; Luka 18:35-43 \p \v 29 Iesu ma ḡena mero ḡesi Ieriko ḡeraga-kwaneato, tarimarima ḡutuma-bara ḡia murina na ḡeiaḡoto. \v 30 Mata-bubu tarimari ruarua dabara rikinai ḡetanu-taḡoto-ḡoi, ḡeseḡaḡito Iesu eraka-vanaḡito, benamo ḡekea-fouto, ḡekirato, “Vereḡauka o, Davida natuna, ḡai novetuḡama!” \v 31 Tarimarima na ḡekira-ḡoirito, asi beḡene guruḡa ḡetato, senaḡi ḡia ḡekea-ḡiḡiraḡe ḡiḡiraḡeto-ḡoi, “Vereḡauka, Davida Natuna o, ḡai novetuḡama!” \v 32 Iesu eruḡa-tarito, benamo ekea-iaḡomarito, ekirato, “Kara ḡemi naveia ḡotoni?” \v 33 Ḡia na ḡekiraiato, ḡekirato, “Vereḡauka, ḡai ḡaurani tu, matama noma keo-fakari!” \v 34 Benamo Iesu na evetuḡa-ḡwarito, matari eḡabi-kararito, ma asikauna matari ḡenamoto e ḡeboḡeboḡe-ginikauto, benamo Iesu murina na ḡeiaḡoto. \c 21 \s1 Iesu ḡena rakatoḡa Ierusalemai ḡevonevone-raḡe viniato \r Ioane 12:12-19 \p \v 1 Iesu ma ḡena mero ḡesi ḡeraka-iaḡoto-ḡoi, Ierusalema ḡekavinaḡiato-ḡoi, ma Betefage ai ḡeraḡasito Olive Ḡorona rekenai, benamo Iesu na ḡena mero ruarua etuḡu-guinerito, \v 2 ekirarito, ekirato, “Ḡoiaḡo, ḡoira vanuḡana ḡana. Monai doniki ta barutari ma natuna ḡesi boḡo doḡaririni, boḡono ruḡari, benamo au ḡegu ai boḡono ḡori-iaḡomari. \v 3 Bema tarima ta na bedanaḡimini nai, boḡono kiraia, ‘Vereḡauka na eura-vinirini, vau ma betuḡu-iaḡomarini, asi bekwaiboni.’” \v 4 Maiḡa eḡorato ḡenana, peroveta tauna ḡena guruḡatore guruḡana evaḡa-moḡoniani, ekirani, \v 5 “Siona natuna, (Ierusalema tarimari), nokirari, \q1 ‘Noḡitaia, ḡemu Vere \q1 mani eiaḡomani, \q1 manau tarimana, doniki tuḡunai eraḡeni, \q1 mai tu doniki natuna doḡenai betanukau.’” \p \v 6 Mai mero ruarua ḡeiaḡoto, Iesu na ekirarito veiḡana ilailanai ḡeveiato. \v 7 Ḡia na doniki ma natuna ḡesi Iesu ḡenai ḡeḡori-iaḡorito, ḡeri dabuḡa barari doniki doḡeri ai ḡeiava-kaurito, benamo Iesu etanu-kauto. \v 8 Tarimarima ḡutuma-bara ḡeri dabuḡa barari dabarai ḡeiavarito, kotari tu ḡau legari ma lauri ḡesi ḡebasito, benamo dabarai ḡeiavato. \v 9 Tarimarima ḡutuma-bara ḡia ḡoiranai ḡerakato e murinai ḡerakato, maiḡesina ḡevone-raḡeto-ḡoi, ḡekirato, \q1 “Hosana, Davida natuna ḡena! \q1 Vereḡauka aranai eiaḡomani tarimana sivaḡa-namoa! \q1 Hosana guba tuḡuna vanigerenai!” \p \v 10 Iesu Ierusalemai eraka-toḡato nai, vanuḡa tarimarimari mabarari ḡeveraga veragato-ḡoi ema ḡevedanaḡi-vedanaḡito-ḡoi, ḡekirato, “Mai tu deikara?” \v 11 Iesu ḡesi ḡeraka-sebonato tarimari ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Mai tu Iesu, peroveta tauna, Galilea vanuḡana Nasareta na eiaḡomani.” \s1 Iesu na Rubu Veaḡa eiarevaiato \r Mareko 11:15-19; Luka 19:45-48; Ioane 2:13-22 \p \v 12 Iesu Rubu Veaḡa nuḡanai eraka-toḡato, benamo voivoi tarimari mabarari elai-rosirito. Moni ḡesenisito-ḡoi tarimari ḡeri fata e pune ḡevoivoi iaḡirito-ḡoi tarimari ḡeri diḡoka eḡuke-vebuburito, \v 13 ema ekirarito, ekirato, “Buka Veaḡa nuḡanai tu maiḡesi etoreato, Barau ekirato, ‘Au ḡegu numa tu bese irauirau ḡeri ḡuriḡuri numanai beḡe kiraḡiani,’ senaḡi ḡomi na tu lema tarimari ḡeri gumu gabunai boḡo vaḡa-iaḡoa.” \p \v 14 Mata-bubu e kwaku rakava tarimari Iesu ḡenai ḡeiaḡomato Rubu Veaḡa nuḡanai, benamo ḡia na evaḡa-namorito. \v 15 Rubu Veaḡa vereri baregori e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari na ḡena nuḡa-farevaḡi veiḡari ḡeḡitarito, ema mero misiri garori ḡeseḡaḡirito, Rubu Veaḡa nuḡanai ḡevone-raḡeto-ḡoi, ḡekirato, “Hosana, Davida natuna ḡena,” benamo ḡia tu ḡebaru-rakavato, \v 16 benamo Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡia na ini kara ḡekiraḡirini ne oseḡaḡirini ba?” Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Oi aseḡaḡini, senaḡi ḡomi na Buka Veaḡa nuḡanai asi ḡoiaviani, ‘Mero misiri ema sinari ratari roḡo ḡeniurini merori na maki ḡoi ḡevaḡa-raḡemuni!’?” \v 17 Benamo Iesu na eraga-kwanerito, vanuḡa barana na eraka-rosito, Betania ḡana eiaḡoto, monai ea genato. \s1 Iesu na figi ḡauna etovoḡaiato \r Mareko 11:12-14; 11:20-24 \p \v 18 Boḡiboḡi, Iesu vanuḡa barana ḡana ma eḡenoḡoito, eraka-iaḡoto-ḡoi nuḡanai, ḡia evitoato. \v 19 Ḡia na figi ḡauna ta dabara rikinai eḡitaiato, benamo eiaḡo-viniato, senaḡi asi ḡwaḡwana, a launa korina moḡo. Benamo Iesu na figi ḡauna ekiraiato, ekirato, “Ḡoi ḡemuna ḡwaḡwamu asi ma befofori-ḡenoḡoini!” Asikauna moḡo figi ḡauna emarai-ḡosito. \p \v 20 Ḡena mero na figi ḡauna emarai-ḡosito ḡeḡitaiato nai, ḡeḡaba-rakavato, ḡekirato, “Figi ḡauna tu kamasi se beraga-mase moḡo?” \v 21 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Moḡoni akiramini, bema ḡomi boḡo veḡabidadamani, ma asi boḡo daradarani nai, ḡomi na maki mai figi ḡauna ḡenai baveia kavana boḡo veiani riba; a dia moḡa moḡo, senaḡi mai ḡoro boḡo kiraiani, ‘Noveḡabivaisi, be davarai noa vefiu-rei,’ benamo mo veiḡa tu beḡorani. \v 22 Dagara mabarari ḡauḡau ai boḡo kiraḡirini ma veḡabidadamami ḡesi nai tu, boḡo doḡaririni.” \s1 Iesu ḡena seḡuka korana ḡevedanaḡi-iaḡiato \r Mareko 11:27-33; Luka 20:1-8 \p \v 23 Iesu Rubu Veaḡa nuḡanai eraka-toḡato, evevaḡa-ribato-ḡoi nai, Rubu Veaḡa vereri baregori ema Iuda vereri ḡia ḡenai ḡeiaḡomato, benamo ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Kamara seḡukai ḡoi na mai veiḡa oveirini? Dei na maoro evinimuto?” \p \v 24 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Au na maki vedanaḡi sebona avinimini; bema boḡo vaḡa-veseani nai, au na kamara maoro ai mai veiḡa aveirini bakira-varamini. \v 25 Ioane ḡena babatiso veiḡana tu ainana eiaḡomato? Guba na eiaḡomato, ba tarimarima ḡerina?” Ḡia fakari ai ḡeverorito, ḡekirato, “Bema ḡita bita kirani, ‘Barau ḡenana’ bita toni nai, ḡia bekirani ‘Karase nai Ioane asi ḡovaḡa-moḡoniato?’ betoni. \v 26 Senaḡi bema ḡita bita kirani, ‘Tarimarima ḡerina’ bita toni nai, tarimarima gariri bitana vei, korana ḡia ribari, Ioane tu peroveta tarimana korikori.” \v 27 Moḡa lorinai ḡia na Iesu ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Ḡai asi ribama.” Benamo Iesu na ḡia ekirarito, “Au na maki kamara maoro ai mai veiḡa aveirini tu, asi bakira-varamini.” \s1 Barabore - Mero ruarua \p \v 28 “Mai barabore tu kamasi ḡotuḡa-maḡiani? Tarima ta ma natuna ruarua. Tau-guinena ḡenai eiaḡoto, ekiraiato, ekirato, ‘Natugu, toma noiaḡo, vine tavoḡanai noa ḡauvei!’ \v 29 Natuna na evaḡa-veseato, ekirato, ‘Asi aurani,’ senaḡina gabivau evetuḡa-maḡi-kureto, benamo eiaḡoto. \v 30 Ḡia ma eiaḡoto natuna vaḡa-ruaruana ḡenai, tau-guinena evaḡa-guruḡaiato ilailanai ekiraiato. Mero evaḡa-veseto, ekirato, ‘Aiaḡoni,’ senaḡi asi eiaḡoto. \v 31 Ḡia tauri ruarua vekaravari ai dei na tu tamari ḡena ura eveiato?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Tau-guinena.” Iesu na ekirarito, “Moḡoni veḡata akiramini, takesi gogo tarimari e mata-boraḡa vavineri na ḡeguine-iaḡimini Barau ḡena Basileia rakatoḡanai. \v 32 Ioane Babatiso ḡomi ḡemi ai eiaḡomato tu, vei-iobukaiobuka dabarana ḡemi ai evaḡa-foforiato, senaḡi asi ḡoseḡaḡi-viniato. A takesi gogo tarimari e mata-boraḡa vavineri na ḡevaḡa-moḡoniato. Ḡomi na maki ḡoḡitarito, senaḡi asi ḡovetuḡamaḡi-kureto, asi ḡovaḡa-moḡoniato.” \s1 Barabore - Tavoḡa narinarina tarimari rakavari \r Mareko 12:1-12; Luka 20:9-19 \p \v 33 Iesu ekirato, “Barabore ta ma ḡoseḡaḡia: Tano biaguna ta na vine tavoḡana evaroato, maḡuna eḡabiato, tano ai vine gigi-gigina gurina ekwaiato, tavoḡa narinarina numana maki evaḡa-ruḡaiato. Moḡa murinai tavoḡa ḡitaḡauna tarimari ḡeri ai ḡena tavoḡa eraga-kwaneato, benamo erakato gabu ta ḡana. \v 34 Vine ḡwari (o grapes) ḡemaḡeto, benamo ḡia na ḡena vetuḡunaḡi tauri etuḡurito tavoḡa narinarina tarimari ḡeri ai, ḡena vine ḡwaḡwari kota beḡenea ḡabi ḡana. \v 35 Senaḡi tavoḡa ḡitaḡauna tarimari na vetuḡunaḡi tauri ḡeḡabi-taririto, benamo ta ḡekwariato, ma ta ḡevaḡiato, ema ta fore na ḡetakiato. \v 36 Tavoḡa biaguna na ḡena vetuḡunaḡi tauri vovoka kotari ma etuḡurito, senaḡi moḡesina ma ḡevei-vinirito. \v 37 Dokonai ḡia na natuna korikori ḡeri ai etuḡu-iaḡoato, ekirato, ‘Natugu na-tuḡua, ḡia na beḡene gubakaua.’ \v 38 Senaḡi tavoḡa ḡitaḡauna tarimari natuna ḡeḡitaiato nai, tauḡeri ḡeveguruḡa-vevinito, ḡekirato, ‘Mani tu tavoḡa beḡaunaiani merona, be siḡabia, sivaḡi-masea, be ḡena tavoḡa bitana ḡaunaia!’ \v 39 Benamo ḡeḡabi-tariato, vine tavoḡana murikanai ḡeinu-iaḡoato, ḡevaḡi-maseato.” \p \v 40 Iesu evedanaḡito, ekirato, “Tavoḡa biaguna beiaḡomani nai, mo tavoḡa ḡitaḡauna tarimari kamasi beveirini?” \p \v 41 Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Mo veiḡa rakava tarimari ḡia na bevaḡirini veḡata, ma vine tavoḡana tu narinarina tarima boruri tari ma bevinirini, benamo ḡeri ḡwaḡwa negari ai, ḡwaḡwari ḡia ḡenai beḡene ḡwa-iaḡori.” \p \v 42 Iesu na ma ekirarito, ekirato, “Ḡomi na mai toretore Buka Veaḡai asi ḡoiaviani, iniḡesi ekirani, \q1 ‘Fore numari ḡeragarini \q1 tarimari na asi ḡeura-viniato \q1 ma ḡefitoḡaiato forena tu \q1 duḡu forenai eiaḡoto. \q1 Mai veiḡa maiḡa tu \q1 Vereḡauka na eveiato, \q1 matara na taḡitaiani, \q1 ḡitaḡitana irau veḡata.’ \p \v 43 Moḡesi naima akiramini, Barau ḡena Basileia tu ḡemina beḡabi-vaḡiani, ema ḡwaḡwa evaḡa-ḡorani besena beviniani. [ \v 44 Deikara mo fore iatanai beketokauni tarimana tu, beḡwa-kirakiraiani; ema mai fore tarima ta iatanai beketokauni nai, bevare-fatafataiani.]” \p \v 45 Rubu Veaḡa vereri baregori e Farisea tarimari na Iesu ḡena barabore ḡeseḡaḡirito nai, ḡeribato, Iesu na tu ḡia ekiraḡirini, \v 46 naima ḡia ḡeri ura tu beḡene ḡabi-taria. Senaḡi tarimarima ḡutuma ḡevegogo taḡoto-ḡoi gariri ḡeveito, korana ḡia na ḡetuḡamaḡiato-ḡoi, Iesu tu peroveta tauna ta. \c 22 \s1 Barabore - Veḡaraḡo verekona \p \v 1 Iesu na Iuda vereri ḡeri barabore ta ma ekiraḡiato: \v 2 “Guba Basileia tu noḡa moḡo vere ta, natuna ḡena veḡaraḡo verekona evei-toreato kavana. \v 3 Benamo ḡena vetuḡunaḡi tarimari etuḡurito, ekea-kaurito tarimari keakeari, senaḡi asi ḡeurato nai, asi ḡeiaḡomato. \v 4 Moḡa lorinai ḡia na vetuḡunaḡi tarimari tari ma etuḡurito, ekirarito, ‘Akea-kaurito tarimari ḡoa kirari, “Au ḡegu vereko tu badabara-ḡosia, ḡegu boromakau tauri ema boromakau naturi mona mase tu bavaḡiri, dagara mabarari bavei-toreri, be ḡoiaḡoma vereko ḡana.” ’ \v 5 Senaḡi ḡia tu ḡeḡoiaḡito, ḡeri ura ḡauveiri moḡo ḡeveito. Ta vamoka ḡana eiaḡoto, ma ta tu ḡena sitoa ḡana eiaḡoto. \v 6 O tari tu vetuḡunaḡi tarimari ḡeḡabi-taririto, ḡekwaririto, ema ḡevaḡi-maserito. \p \v 7 Vere tu ebaru-rakavato, ḡena vetari doḡorori etuḡurito, mo vaḡivaḡi tarimari ḡevaḡi-maserito, ma ḡeri vanuḡa barana ḡegabu-kauato. \v 8 Benamo ḡia na ḡena vetuḡunaḡi tarimari evaḡa-guruḡarito, ekirato, ‘Au ḡegu veḡaraḡo verekona tu bavei-torea, senaḡi au na akea-kaurito tarimari tu asi ilaila beḡe iaḡomani. \v 9 Moḡa lorinai mai moḡo ḡoiaḡo, ḡatama baregori rakaḡutu dabarari ai boḡo doḡaririni tarimari mabarari boḡono kirari, beḡene iaḡoma vereko ḡana.’ \v 10 Benamo vetuḡunaḡi tarimari ḡeiaḡoto, ḡatamai ema dabarai ḡedoḡaririto tarimari mabarari, namori, rakavari, ḡegogo-iaḡorito, veḡaraḡo numana maki ḡevaḡa-vonuato. \p \v 11 Benamo vere eraka-toḡato, ḡeiaḡomato tarimari ḡitaḡitari nuḡanai, ḡia na tarima ta monai eḡitaiato, asi ḡena veḡaraḡo dabuḡana. \v 12 Benamo edanaḡiato, ekirato, ‘Ḡata, ḡoi tu ainana boraka-toḡa, asi ḡemu veḡaraḡo dabuḡana?’ Senaḡi mo tarima asi eguruḡato. \v 13 Benamo vere na ḡena vetuḡunaḡi tarimari evaḡa-guruḡarito, ekirato, ‘Ḡimana ema kwakuna ḡobarubaruri, benamo ḡofiu-rosia murika mukunanai. Monai bene taḡi, gadikana maki bene vaḡa-ḡaratariri.’ \v 14 Korana tarima ḡutuma Barau na ekearito, senaḡi viravira moḡo eḡabi-torerito maḡuri beḡe ḡabiani.” \s1 Kaisara, Roma ḡeri vere, ḡena takesi moniri \r Mareko 12:13-17; Luka 20:20-26 \p \v 15 Farisea tarimari ḡeraka-veḡitato, ḡeboioḡa-vegogoto, Iesu beḡene vaḡa-vedaḡa-raḡea vedanaḡiri ḡea veito. \v 16 Benamo ḡia na ḡeri mero tari ema Heroda murinai ḡerakato-ḡoi tarimari tari ḡetuḡu-iaḡorito, ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, ḡai ribama ḡoi tu moḡoni vei-iobukaiobuka tarimamu. Ḡoi na moḡoni ai Barau ḡena dabara ovevaḡa-riba iaḡi-ḡitakauani. Tarimarima gariri asi oveini, tarima ḡeri dagi maki asi otuḡamaḡirini. \v 17 Moḡa lorinai nokira-varama, kamasi otuḡa-maḡini: Kaisara, Roma ḡeri vere, ḡenai takesi baḡana vini ba asiḡi?” \p \v 18 Senaḡi Iesu ma ribana ḡeri boioḡa rakavari nai, ekirarito, “Ḡomi ḡofaḡofa tarimami! Karase nai au ḡoribaḡaniguni? \v 19 Takesi monina ta ḡovinigu, nama ḡitaia!” Benamo silva monina ta ḡeviniato. \v 20 Benamo ḡia na edanaḡirito, ekirato, “Mai tu dei laulauna ema dei arana?” \v 21 Ḡia ḡevaḡa-veseto, “Kaisara ḡena.” Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Be, Kaisara ḡena dagara Kaisara boḡono vinia, Barau ḡena dagara Barau boḡono vinia.” \v 22 Mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡeḡaba-rakavato, benamo ḡeraga-kwaneato, ḡerakato. \s1 Variḡisi-ḡenoḡoi guruḡari \r Mareko 12:18-27; Luka 20:27-40 \p \v 23 Mo ḡaro sebonai Sadukea tarimari kota Iesu ḡenai ḡeiaḡoto. Ḡia ḡeri tuḡamaḡi tu mase tarimari asi ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini. Benamo Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, \v 24 “Vevaḡa-riba tarimamu, Mose maiḡesi ekirato, ‘Bema tau ta asi natuna bemaseni nai, ivana vabuna kakana o tarina ta na bene ḡaraḡoa, naturi beḡene maḡuri mase tauna ḡena.’ \v 25 Mero mabarari tu imaima ruarua (7) mainai ḡetanuto-ḡoi. Mero guinena na eḡaraḡoato, ma emaseto asi natuna, benamo tarina na ma eḡaraḡoato. \v 26 Mo veiḡa sebona tarina vaḡa-ruaruana ḡenai eḡorato, mero vaḡa-toitoina maki moḡesina moḡo mo vaḡa-imaima ruaruana (7). \v 27 Dokonai mo vavine maki emaseto. \v 28 Variḡisi-ḡenoḡoi ḡaronai mo vavine tu dei ḡaraḡona? Korana ḡia tu tauri 7 na ḡeḡaraḡoato.” \p \v 29 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi tu ḡokerereni, korana Buka Veaḡa anina ema Barau ḡena seḡuka asi ribami. \v 30 Mase na ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini tarimari tu asi ma beḡe veḡaraḡoni. Ḡia tu aneru kavana gubai. \v 31 A mase na ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini guruḡari Barau ḡena bukai asi ḡoiaviani? Ḡia ekirato, \v 32 ‘Au tu Aberahamo ḡena Barau, Isako ḡena Barau, ema Iakobo ḡena Barau.’ Ḡia tu maḡuri tarimari ḡeri Barau, dia mase tarimari ḡeri Barau!” \v 33 Tarimarima ḡutuma na mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, nuḡari ḡefarevaḡito ḡena vevaḡa-riba guruḡari na. \s1 Veuravini tu taravatu mabarari evanaḡirito \r Mareko 12:28-31; Luka 10:25-28 \p \v 34 Farisea tarimari ḡeseḡaḡito, Iesu na Sadukea tarimari ḡeri guruḡa ekou-ḡaurito, benamo ḡeraka-vegogoto. \v 35 Ḡia fakari ai ta tu taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimana. Ḡia na Iesu edanaḡi-veribaḡaniato, ekirato, \v 36 “Vevaḡa-riba tarimamu, taravatu nuḡanai kamara taravatu tu barego vedaurea?” \v 37 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “‘Vereḡauka ḡoi ḡemu Barau bono ura-vinia ma nuḡamu mabarana, ma iaukamu mabarana, ma ḡemu tuḡamaḡi mabarana ḡesi.’ \v 38 Maiḡa tu taravatu giniguinena ema barego vedaureana. \v 39 Taravatu barego vedaureari vaḡa-ruaruana ḡia ilailana tu maiḡa: ‘Sevimu tarimana bono ura-vinia, ḡoi tauḡemu oveura-vinini kavana!’ \v 40 Maiḡeri taravatu ruarua na taravatu mabarari ema peroveta tarimari ḡeri guruḡa mabarari eḡabi-vegogorini.” \s1 Keriso tu Davida natuna ba Barau Natuna? \r Mareko 12:35-37; Luka 20:41-44 \p \v 41 Farisea tarimari ḡevegogoto-ḡoi nai, Iesu na edanaḡirito, ekirato, \v 42 “Ḡomi na Keriso tu aiḡesi ḡotuḡa-maḡiani? Ḡia tu deikara natuna ḡotoni?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡia tu Davida natuna.” \p \v 43 Iesu na ma edanaḡirito, ekirato, “Davida tu kamasi nai Keriso tu ‘Vereḡauka’ etoni? Korana Davida Iauka Veaḡa na tuḡamaḡi-faka e riba eviniato, benamo ekirato, \q1 \v 44 ‘Barau na au ḡegu Vereḡauka ekiraiato: \q1 Au ḡimagu aroribana rekenai \q1 noma tanu, \q1 bene iaḡo mo, ḡoi ḡebaru-vinimuni tarimari ḡoi kwakumu gaburenai batorerini.’ \m \v 45 Bema Davida na Keriso tu ‘Vereḡaukana’ ekiraḡito, kamasi nai Keriso tu Davida natuna?” \v 46 Ḡia mabarari ta na maki asi evaḡa-veseato, ema mo nega na eiaḡoto mo, tarima ta na maki asi ma edanaḡiato, korana ḡegarito nai. \c 23 \s1 Iesu na taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimari ema Farisea tarimari evanerito \r Mareko 12:38-39; Luka 11:43; 11:46; 20:45-46 \p \v 1 Iesu na tarimarima ḡutuma-bara e ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, \v 2 “Taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimari e Farisea tarimari na Mose ḡena taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡirini. \v 3 Moḡa lorinai ḡomi ḡevaḡa-ribamini guruḡari mabarari boḡono korana-iaḡiri e boḡono veiri. A ḡeri veiḡa asi boḡono tovotovori, korana kara ḡeḡobata-iaḡirini, tarimarima na beḡene veiri veiḡari tu, tauḡeri na asi ḡekorana-iaḡirini. \v 4 Ḡia na maruna metori tarimarima ḡevaḡa-faḡarini, senaḡina ḡimari didiri na ta maki ḡeri marunai asi ḡeveḡabikauni, asi ḡevaḡa-kavarini, maruna beḡene ḡwari ḡana. \v 5 Ḡeri veiḡa mabarari ḡeveirini tu, tarimarima na beḡene ḡitari ḡana. Ḡia bakuri e ḡimari ai tu dagara veaḡari ḡebarubarurini, nuḡari ai Buka Veaḡa siriri ḡeḡurarini, moḡeri dagara ḡevaḡa-baregorini, ema ḡeri dabuḡa geveri maki ḡevaḡa-maukarini. \v 6 Ḡanivegogo gaburi ai e rubu nuḡari ai ḡeri ura tanutanu namori ai beḡene tanu. \v 7 Ḡia ḡeurani maketi gaburi ai beḡene rakaorakao, tarimarima na beḡene vaḡa-namori urari ai, ema tarimarima na ‘Vevaḡa-riba Tarimari’ beḡene kiraḡiri. \p \v 8 A ḡomi tu ‘Vevaḡa-riba Tarimami’ ai asi beḡene kiraḡimi, korana Barau ḡereḡana moḡo ḡemi Vevaḡa-riba Tauna, ema ḡomi mabarami tu tarikaka. \v 9 Ema tanobarai tarima ta ‘Tama’ asi boḡono kiraḡia, korana ḡomi Tamami tu sebona moḡo, ḡia tu gubai etanuni. \v 10 Ḡomi maki ‘Veḡori-kau Tarimami’ asi beḡene kiraḡimi, korana ḡemi Veḡorikau Tauna tu sebona moḡo, Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna). \v 11 Deikara barego vedaurea ḡomi fakami ai, ḡia tu ḡomi vetuḡunaḡimi beiaḡo-vinini. \v 12 Tauḡena eveḡabi-vaisini tarimana tu Barau na bevaḡa-manauani, a tauḡena evevaḡa-manauni tarimana tu beḡabi-vaisiani.” \s1 Iesu na Farisea tarimari e taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimari ḡeri ḡofaḡofa ekiraḡirito \r Mareko 12:40; Luka 11:39-52; 20:47 \p \v 13 “Taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimami e Farisea tarimami, ḡofaḡofa tarimami, vetuḡami kika! Korana Guba Basileia ḡatama bokana tu tarimarima ḡoirari ai ḡokou-ḡauani. Ḡomi tauḡemi asi boḡo raka-toḡani, ema ḡeraka-toḡa ḡetoni tarimari ḡeri dabara maki ḡomi na ḡokourini. [ \v 14 Taravatu ḡovevaḡa-riba iaḡiani tarimami e Farisea tarimami, ḡofaḡofa tarimami, vetuḡami kika! Ḡomi na vabu ḡeri numa e ḡeri farefare ḡovaḡa-koririni. Ḡemi ḡauḡau tu mauka kenene, ḡoḡofaḡofani. Moḡesi nai ḡomi tu meto barego vedaurea boḡo ḡabiani.] \p \v 15 Taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimami e Farisea tarimami, ḡofa-ḡofa tarimami! Ḡomi gabu mabarari ḡana ḡoiaḡoni, davarai e tanobarai, tarima sebona kwariḡutu ḡemi doḡoro ai bene raka-toḡa uranai. Ḡoḡabiani, benamo karava eḡara-vanaḡi vanaḡini gabuna natunai ḡovaḡa-iaḡoani, ḡemi kira-sirivaḡi e seḡafore maki bevanaḡi-lelevaḡirini. \p \v 16 Veḡorikau taumi, matami bubuḡau, vetuḡami kika! Ḡemi vevaḡa-ribai ḡokirani, Rubu Veaḡa aranai bekiraḡi-toreni tarimana ḡena kiraḡitore tu asi anina ḡotoni, a Rubu Veaḡa golona (o gold-na) aranai bekiraḡi-toreni tauna tu, ḡena kiraḡitore roḡo bekorana-iaḡiani. \v 17 Babo e mata-bubu tarimami! Aiḡa tu barego, golo ba golo evaḡa-veaḡaiani Rubu Veaḡana? \v 18 Ma ḡokirani, fata veaḡana aranai bekiraḡi-toreni tarimana ḡena kiraḡitore tu asi anina, a varevare dagarana fata veaḡana iatanai ḡetoreato dagarana aranai bekiraḡi-toreni tarimana tu ḡena kiraḡitore roḡo bekorana-iaḡiani. \v 19 Mata-bubu taumi. Aiḡa tu barego, varevare dagarana ba varevare dagarana evaḡa-veaḡaiani fata veaḡana? \v 20 Moḡa lorinai fata veaḡa aranai ekiraḡi-toreni tarimana na fata veaḡa e fata veaḡa iatanai ḡetorerito dagarari mabarari arari ai ekiraḡi-toreni. \v 21 Ema Rubu Veaḡa aranai ekiraḡi-toreni tarimana na Rubu Veaḡa ema nuḡanai etanuni Barauna arari ai ekiraḡi-toreni. \v 22 Ema guba aranai ekiraḡi-toreni tarimana na Barau ḡena terona e iatanai etanuni Barauna arari ai ekiraḡi-toreni. \p \v 23 Taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimami e Farisea tarimami, ḡofaḡofa tarimami, vetuḡami kika! Korana ḡomi na Barau ḡovarevare-viniani dagarari, ḡemi ḡaniḡani ḡailauri misimisiri maki, karava gabanana (10) ḡoveirini, karava sebona boubou dagaranai ḡovaḡa-iaḡoani, senaḡina taravatu ḡena dagara baregori, vei-iobukaiobuka, vevetuḡaḡwa ema vetuḡamaḡikau tu ḡolearini. Ḡomi na tu maiḡeri veiḡa baregori ḡoro veiri ema mo veiḡa keiri maki asi boḡoro iaḡuiri. \v 24 Veḡorikau tarimami, matami bubu! Ḡami nanu na nagama ḡovei-vaḡiani, senaḡina kamela tu ḡolauboḡerini. \p \v 25 Taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimami e Farisea tarimami, ḡofaḡofa tarimami, vetuḡamai kika! Ḡomi ḡemi kapusi e mereki muriri moḡo ḡoḡuriḡirini, senaḡi nuḡari tu lema e mata-ḡaniḡani ḡoveini dagarari na beḡe vonuvonu-raḡe. \v 26 Farisea tarimami, matami bubu! Kapusi e mereki nuḡari ai ḡotorerini dagarari boḡono iareva-guineri, benamo murina rekena maki bene veiareva. \p \v 27 Taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimami e Farisea tarimami, ḡofaḡofa tarimami, vetuḡami kika! Ḡomi tu gara gaburi ḡefeni-kuro-kurorito kavana, murikari ḡitaḡitari tu namo vedaurea, senaḡina nuḡari tu mase tarimari turiḡari ema miro mabarari na ḡevonuto. \v 28 Ḡomi maki moḡesina, tarimarima na ḡeḡitamini veiḡa iobukaiobuka tarimari noḡa, senaḡina nuḡami tu ḡofaḡofa e vei-rakava na ḡevonuvonu-raḡeto.” \s1 Iesu na taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimari e Farisea tarimari ḡeri kerere voiri ekiraḡirito \p \v 29 “Taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimami e Farisea tarimami, ḡofaḡofa tarimami, vetuḡami kika! Ḡomi na peroveta tarimari ḡeri gara gaburi ḡovei-ginikaurini, tuḡamaḡi-iaḡina foreri ḡovaḡa-ruḡarini, ema vei-iobukaiobuka tarimari ḡeri gara gaburi ḡovaḡa-vera verarini. \v 30 Ḡokirani, ‘Tubuma ḡatama ḡeri negai ḡara maḡuri nai, peroveta tarimari vaḡivaḡiri ai asi ḡara vaḡa-kavari.’ \v 31 Moḡesi ḡokirani nai, tauḡemi ḡovekiraḡini, ḡomi tu peroveta ḡevaḡirito tarimari naturi. \v 32 Oba, ḡomi maki tubumi ḡatami ḡeveito-ḡoi kavana ma ḡovei-iaḡoni, ḡeri rakava ḡomi na ḡovaḡa-ḡuḡururini. \p \v 33 Ḡomi mota! Mota naturi! Barau ḡena Kota baregona ḡarona beraḡasini nai, karava eḡara-vanaḡi vanaḡini gabuna na kamasi boḡo raga-maḡurini? \v 34 Moḡa lorinai akiramini, au na peroveta tarimari e iaunega tarimari ema vevaḡa-riba tarimari batuḡu-iaḡorini. Benamo kota tu boḡo vaḡi-maserini, aba, boḡo vaḡa-sataurorini; ma kotari tu rubu nuḡari ai boḡo kwaririni, rarari maki beḡe riḡoni, ema vanuḡa ta na boḡo lairini ma vanuḡa ta. \v 35 Moḡesina nai vei-iobukaiobuka tarimari ḡevaḡirito metori tu ḡomi iatami ai, Abela ḡevaḡi-maseato, monana eiaḡomato mo Sakaria, Barakia natuna, ḡia tu fata veaḡana ema numa veaḡana fakari ai ḡovaḡi-maseato. \v 36 Akira-korikorimini, mabarari metori tu toma ḡuru tarimami iatami ai beḡe ketokauni.” \s1 Iesu Ierusalema taḡina eveito \r Luka 13:34-35; 19:41-44 \p \v 37 “Ierusalema, Ierusalema o, ḡoi na peroveta tarimari ovaḡirini ema Barau na etuḡu-iaḡosirini tarimari fore na otaki-maserini. Nega ḡutuma aurato, natumi bana gana-ḡeḡeraḡiri, kokoroku vavinena na natuna egoru-taririni kavana, senaḡi ḡomi tu asi ḡourato! \v 38 Moḡa lorinai ḡemi vanuḡa ema Rubu Veaḡa tu korina betanuni. \v 39 Korana au na akiramini, ḡomi roḡo au asi boḡo ḡitaguni, beiaḡoni mo, ḡaro ta beraḡasini, monai vau boḡo kirani, ‘Barau aranai eiaḡomani tauna sivaḡa-namoa.’” \c 24 \s1 Iesu na vau beḡea ḡorani dagarari ekiraḡirito \p \v 1 Iesu Rubu Veaḡa na eraka-rosito, eraka-veḡitato nuḡanai, ḡena mero ḡia ḡenai ḡeiaḡoto, ḡeri ura Rubu Veaḡa numari baregori beḡene vaḡa-ḡitaia. \v 2 Senaḡi Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Mai dagara mabarari ḡoḡitarini? Au na moḡoni akiramini: Mai fore ta fore ta iatanai asi beḡe tanuni, mabarari beḡe vare-bubu riḡorini.” \p \v 3 Iesu Olive Ḡoronai etanu-taḡoto-ḡoi, benamo ḡena mero ḡia ḡenai ḡeiaḡoto, ḡedanaḡi-ḡairiato, ḡekirato, “Nokira-varama, mai dagara tu aitoma beḡe ḡorani? E ḡoi boḡenoḡoi-iaḡomani ema tanobara dokona beḡabiani maki kamara vetoḡa na bevaḡa-foforiani?” \p \v 4 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡomi lorimi boḡono vetore, tarima ta na asi bene ḡofami. \v 5 Korana tarima ḡutuma au aragu ai beḡe iaḡomani, beḡe kirani, ‘Keriso tu au maiḡegu!’ Tarima vovoka beḡe ḡofarini. \v 6 Ḡomi na vetari gururi e tuari variri boḡo seḡaḡirini nai, nuḡami asi beḡene raḡe. Maniḡeri dagara tu beḡe ḡorani, senaḡi dokona tu asi roḡo. \v 7 Tanobara ta tanobara ta ḡesi beḡe vevaḡini, gavamani ta gavamani ta ḡesi beḡe vetarini. Gabu ḡutuma nuḡari ai doḡe beḡe ḡorani, tano maki beḡe iagani. \v 8 Mai tu midigu moḡo besinaiani, noḡa moḡo mero keina emaḡurini midiguna kavana. \p \v 9 Mo negai beḡe ḡabi-tarimini, beḡe vaḡa-midigu midigumini, beḡe vaḡi-masemini. Bese mabarari na beḡe baru-vinimini, korana au ḡovaḡa-moḡoniguni dainai. \v 10 Benamo tarima ḡutuma ḡeri veḡabidadama beḡe raga-kwanerini, tata beḡe verevani e beḡe vebaru-vevinini. \v 11 Peroveta ḡofaḡofa tarimari beḡe variḡisini, tarima ḡutuma beḡe ḡofarini. \v 12 Vei-rakava maki beḡora-rovorovoni, benamo ḡutuma ḡeri veuravini maki beḡe farakani. \v 13 Senaḡina deikara bevevaḡa-gwaḡiḡini mo magona tu bemaḡurini. \v 14 Barau ḡena Basileia Varina Namona tu tanobara mabaranai beḡe ḡobata-iaḡiani, bese mabarari na beḡene seḡaḡia ḡana, moḡa murinai vau magona beraḡasini.” \s1 Vevaḡa-gari dagarana befoforini \r Mareko 13:14-23; Luka 21:20-24 \p \v 15 “Ḡomi na dagara rakava vedaureana, vevaḡa-gari dagarana, peroveta tarimana Daniela na ekiraḡiato dagarana, boḡo ḡitaiani gabu veaḡanai beruḡani.” Mai guruḡa beiaviani tarimana bene riba maoro anina tu kara. \v 16 “Benamo deidei Iudeai ḡetanuni tarimari ḡoro ḡana beḡene raga-iaḡo. \v 17 Deikara numa tuḡunai etanu-taḡoni tu, asi ma bene raka-toḡa numa nuḡana ḡana ḡena farefare ḡabiḡabiri. \v 18 Deikara vamoka nuḡanai maki asi ma bene ḡenoḡoi ḡena koudi ḡabiḡabina. \v 19 Mo negai vavine ma baniri e ḡabi-variḡu vavineri kika ma vetuḡari! \v 20 Boḡono ḡauḡau Barau ḡenai, be ḡura e nagure negari ai o Sabadi ai asi boḡono raga-kwareḡa! \v 21 Korana mo negai midigumidigu tu asi keikeiri beḡe ḡorani, Barau na tanobara eveiato beiaḡoma maitoma, midigu moḡesina asi ḡeḡorani. Ma maiḡa murinai moḡesina kavana ta asi ma beḡora-ḡenoḡoini. \v 22 Bema Barau na mo ḡaro rakavari asi bere vaḡa-kubiri, tarimarima ta asi bere maḡuri riba, senaḡi eḡabi-hidirito tarimari dairi ai, ḡia na ḡarori bevaḡa-kubirini. \p \v 23 Mo negai, bema tarima ta na bekiramini, ‘Ḡoḡitaia, Keriso tu maiḡa!’ o ‘Ḡia tu iomoḡa!’ betoni nai, asi boḡono vaḡa-moḡonia. \v 24 Korana tu Keriso ḡofaḡofari e peroveta tarimari ḡofaḡofari beḡe foforini, vetoḡa boruri e nuḡa-farevaḡi veiḡari baregori beḡe veirini, Barau na eḡabi-viriḡirito tarimari beḡene ḡofa-veḡonuri ḡana. \p \v 25 Boḡono tuḡamaḡi-taḡoa, maiḡeri dagara tu akiravara-guinemini, hora roḡosi bene raḡasi nai. \v 26 Bema tarima ta na bekiramini, ‘Ḡoḡitaia, ḡia tu tano fakanai moḡa,’ moḡana asi boḡono iaḡo; o bekirani, ‘Ḡoḡitaia, ḡia tu mo numa nuḡanai etanuni,’ asi boḡono vaḡa-moḡonia. \v 27 Korana Tarimarima Natuna beiaḡomani tu fofori-taḡo, noḡa moḡo kiriku ekimoreani gubai ḡaro raḡeraḡena na mo ḡaro riḡoriḡona kavana; \v 28 ma mase tauḡanina etanuni gabunai gaio maki monai beḡe vegogoni, (be ḡia na beḡe vaḡa-foforiani).” \s1 Tarimarima Natuna ḡena iaḡoma \r Mareko 13:24-27; Luka 21:25-28 \p \v 29 “Mo rakava beḡe ḡorani murinai, ḡaro bemukunani e ḡue maki asi bemamani, visiḡu guba na beḡe ketoni e guba seḡukari beḡe iagaiagani. \v 30 Benamo Tarimarima Natuna vetoḡana gubai befoforini. Mo ḡaro ai tanobara beseri mabarari beḡe taḡi-vanoro vanoroni, korana Tarimarima Natuna beḡe ḡitaiani, magube iatana na beiaḡomani ma seḡuka barana e ma marevana ḡesi. \v 31 Benamo ḡia na ḡena aneru betuḡurini ma kibi gururi baregori ḡesi, eḡabi-viriḡirito tarimari beḡe vaḡa-vegogorini tanobara mabarari na.” \s1 Barabore - Vevaḡa-riba figi ḡauna ḡenana \r Mareko 13:28-31; Luka 21:29-33 \p \v 32 “Figi ḡauna ḡenana mai barabore boḡono ribaia: Kabona ḡefori-raḡeni e launa ḡefafani nai, ḡoribani, ḡaro ḡena tora taimina tu bekavinaḡi ḡotoni. \v 33 Moḡa ilailanai, ḡomi maki bema mai dagara mabarari beḡe ḡorani boḡo ḡitarini nai, boḡono riba, Tarimarima Natuna tu bekavinaḡi ḡatama bokai. \v 34 Moḡoni akiramini, mai ḡuru asi bekorini, beiaḡoni mo, mai dagara mabarari beḡe ḡorani. \v 35 Guba e tanobara beḡe rekwa-rekwani, senaḡi au ḡegu guruḡa tu asi beḡe rekwa-rekwani, beḡe tanu-vanaḡi vanaḡini.” \s1 Ḡaro e hora tarima ta asi ribana \r Mareko 13:32-37; Luka 17:26-30; 17:34-36 \p \v 36 “Senaḡi mo ḡaro e hora tu tarima ta asi ribana, aneru gubai asi ribari e Natuna maki asi ribana, senaḡi Tamana ḡereḡana moḡo ma ribana. \v 37 Tarimarima Natuna ḡena iaḡoma tu noḡa moḡo Noa ḡena negai kara ḡeḡorato kavana. \v 38 Ḡutuḡutu roḡosi bere raga nai, tarimarima tu ḡeveini kavana ḡeḡaniḡanito-ḡoi, ḡeniuniuto-ḡoi, ema tau e vavine ḡeveḡaraḡoto-ḡoi, eiaḡomato mo, Noa ḡena lagatoi ai eraka-toḡato ḡaronai. \v 39 Senaḡi matari asi ḡekanito, asi ḡeribato kara beḡorani mo, ḡutuḡutu eraḡasito, benamo mabarari eḡutu-masemaserito. Tarimarima Natuna beiaḡomani maki moḡesina beḡorani. \v 40 Mo ḡaro ai tau ruarua vamokai beḡe ḡauveini, ta tu Barau na beḡabi-vaḡiani, a ta tu betanuni. \v 41 Vavine ruarua widi giro dagarana beḡe giro-vegogoani, ta tu beḡabi-vaḡiani, a ta tu betanuni. \v 42 Moḡesi nai tataḡa-taḡo boḡono tanu, korana ḡomi asi ribami ḡemi Vereḡauka tu aitoma beiaḡomani. \v 43 Boḡono riba-maoro: Bema numa tarimana ma ribana kamara aoanai lema tarimana beiaḡomani nai, ḡia tu tataḡa-taḡo betanuni, benamo lema tauna na numa asi bedareani. \v 44 Moḡa lorinai ḡomi maki boḡono verovina-tore, korana Tarimarima Natuna aitoma beraḡasini aoanai ḡomi asi boḡo ribani.” \s1 Vetuḡunaḡi tarimana namona \r Luka 12:42-46 \p \v 45 “Deikara tu mo farefare nari tarimari na guruḡa eseḡaḡini ema veiḡa roroḡotori eveini, ḡena vere na eḡabi-hidiato numa ema vetuḡunaḡi tarimari bene ḡita-ḡauri, ema ḡani-ḡani maki nega korikori ai bene viniri? \v 46 Mo vetuḡunaḡi tarimana, ḡena vere na ekiraiato ilailanai eḡauveini, bema-ḡoitaḡoani tu namo. \v 47 Moḡoni akiramini, ḡia tu ḡena vere ḡena farefare mabarari ḡitaḡauri tarimanai betoreani. \v 48 Senaḡina bema ḡia vetuḡunaḡi tarimana rakavana, tauḡena nuḡana bekirani, ‘Au ḡegu vere ḡena ḡenoḡoi tu bekwaibo-rakava,’ \v 49 benamo ḡia na karona bekwaririni, ma ḡia tu niuniu tarimari ḡesi beḡe ḡaniḡani-vegogoni e beḡe niuniu-vegogoni. \v 50 Vetuḡu-naḡi tarimana ḡena vere ḡena ḡenoḡoi ḡarona tu asi etuḡamaḡiani ḡaronai, ma asi eribaiani aoanai beraḡasini. \v 51 Benamo ḡena vere na bea basi-ḡutuḡutuani, ma ḡofaḡofa tarimari ḡesi bea toreani. Monai beḡe taḡini, gadikari maki beḡe veḡara-tarini.” \c 25 \s1 Barabore - Ḡuiato gabanana (10) \p \v 1 “Mo ḡaro ai Guba Basileia tu noḡa moḡo ḡuiato gabanana (10) kavana, ḡeri lamefa ḡeḡabirito, ḡeraka-rosito, veḡaraḡo variḡu tauna ḡesi beḡene vedoḡari ḡetato. \v 2 Ḡuiato imaima (5) tu ma iaunegari, a imaima (5) tu babori. \v 3 Korana ḡuiato babori ḡeri lamefa moḡo ḡeḡabito, senaḡi keresini kota ma asi ḡeḡabikauto. \v 4 A iaunega ḡuiatori ḡeri lamefa ḡeḡabito nai, keresini maki kavabu ai ḡeḡabikauto. \v 5 Veḡaraḡo variḡu tauna ekwaiboto dainai, gena na matari eḡararito, benamo mabarari ḡegenato. \p \v 6 Boḡi nuḡanai ta ekoḡoto, ekirato, ‘Veḡaraḡo variḡu tauna mani eiaḡomani, be ḡoiaḡo, ḡia ḡesi boḡono vedoḡari!’ \v 7 Benamo ḡuiato 10 ḡetataḡato, ḡeri lamefa ḡeiarevarito. \v 8 Ḡuiato babori na iaunega ḡuiatori ḡevaḡa-guruḡarito, ḡekirato, ‘Ḡemi keresini kota ḡovinima, korana ḡai ḡema lamefa mai ḡebuseni.’ \v 9 Senaḡi iaunega ḡuiatori ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, ‘Asiḡina, ḡomi ema ḡai tu asi beilailani. Namona tu sitoa ḡana ḡoiaḡo, tauḡemi ḡemi ḡoa voi.’ \v 10 Keresini voi ḡeiaḡoto-ḡoi nai, veḡaraḡo variḡu tauna eraḡasito. Benamo ḡerovina-toreto ḡuiatori tu ḡia ḡesi veḡaraḡo verekonai ḡeraka-toḡato. Benamo ḡatama-boka ḡekou-ḡauato. \p \v 11 Gabivau ḡuiato tari maki ma ḡevotuto, ḡekirato, ‘Vereḡauka, Vereḡauka o, ḡema ḡatama-boka noma keoa!’ \v 12 Senaḡi veḡaraḡo variḡu tauna evaḡa-veseto, ekirato, ‘Moḡoni akiramini, au tu asi ribagu ḡomi.’ \v 13 Moḡa lorinai, boḡono venari-taḡo, korana ḡemi Vereḡauka beiaḡomani ḡarona e horana asi ribami.” \s1 Barabore - Vetuḡunaḡi tarimari moni ḡenarito \r Luka 19:11-27 \p \v 14 “Guba Basileia tu noḡa moḡo tarimana ta, gabu manaḡana ḡana bene iaḡo etato. Roḡosi bere raka nai, ḡena vetuḡunaḡi tarimari ekea-iaḡomarito, ḡena farefare evinirito, beḡene ḡauvei-iaḡiri ḡana. \v 15 Ḡia na golo moniri ḡia tata sebori sebori ḡeri riba e kokore ilailari ai evinirito. (Golo monina ta tu tarima ta davana laḡani toitoi nuḡanai beḡabini kavana). Ta tu golo moniri imaima (5) eviniato, ma ta tu golo moniri ruarua (2), ma ta tu golo monina sebona eviniato. Benamo eraga-kwanerito, ḡena iaḡoiaḡo eiaḡoto. \v 16 Golo moniri imaima eḡabirito tarimana maoromaoro eiaḡoto, ḡena moni eḡauvei-iaḡirito, golo moniri boruri imaima ma edoḡaririto. \v 17 Moḡesina kavana golo moniri ruarua eḡabirito tarimana na maki moni boruri ruarua ma edoḡaririto. \v 18 Senaḡi golo monina sebona eḡabiato tarimana eiaḡoto, tano ai guri ekwaiato, biaguna ḡena moni ekure-toḡaiato. \p \v 19 Nega varau emanaḡato nuḡanai, mo vetuḡunaḡi tarimari ḡeri vere ma eḡenoḡoi-iaḡomato, ḡena moni kamasi ḡeḡauvei-iaḡirito beḡene vevarifiu-iaḡiri etato. \v 20 Benamo golo moniri imaima eḡabirito tarimana ema raka-toḡato, moni boruri imaima eḡabi-kaurito, ekirato, ‘Verebara, ḡoi na golo moniri imaima oviniguto nuḡanai, au na tu moni boruri imaima ma badoḡariri maiḡeri.’ \v 21 Ḡia na evaḡa-namoato, ekirato, ‘Namo baregona! Ḡoi tu vetuḡunaḡi taumu namona, ma vetuḡamaḡikaumu! Dagara misiri oḡau-vei-iaḡi ginikaurini nai, au na dagara ḡutuma avinimuni, ḡoi na boḡita-ḡaurini. Noma raka-toḡa, au ḡesi sima iaku-vegogo!’ \p \v 22 Benamo golo moniri ruarua eviniato tarimana ma ema raka-toḡato, ekirato, ‘Verebara, ḡoi na golo moniri ruarua oviniguto nuḡanai, au na tu moni boruri ruarua ma badoḡariri, maiḡeri.’ \v 23 Ḡena vere na evaḡa-namoato, ekirato, ‘Namo vedaurea! Ḡoi tu vetuḡunaḡi taumu namomu, ma vetuḡamaḡikaumu! Dagara misiri oḡauvei-iaḡi ginikaurini nai, au na dagara ḡutuma avinimuni, ḡoi na boḡita-ḡaurini. Noma raka-toḡa, au ḡesi sima iaku-vegogo!’ \p \v 24 Benamo golo monina sebona eḡabiato tarimana ema raka-toḡato, ekirato, ‘Verebara, au ribagu ḡoi tu asi vegubakau taumu, dia ḡoi na ovarorito dagarari okwarini, ema dia ḡoi na ḡue-ḡuturi ofiu-rovorovorito dagarari ovaḡa-vegogorini. \v 25 Moḡesi naima agarito, aiaḡoto, ḡemu moni tano nuḡanai akure-toḡaiato. Noḡitaia, dagarana iniḡa, ḡemu noḡabia.’ \p \v 26 Ḡena vere na ekiraiato, ekirato, ‘Ḡoi vetuḡunaḡi taumu rakavamu ma ḡubulefimu. Ḡoi ribamu, dia au na avarorito dagarari akwarini, ema dia au na afiu-rovorovorito dagarari avaḡa-vegogorini. \v 27 Kamuto, bere namo ḡegu moni tu banikai boro torea, benamo au bara ḡenoḡoi-iaḡoma nai tu, ma torekauna ḡesi bara doḡaria. \v 28 Bevaitovo, ḡia na vetuḡunaḡi tarimari tari ekirarito, ekirato, ‘Mani moni sebona ḡenai maniḡa ḡoḡabia, moni gabanana (10) tarimana ḡovinia. \v 29 Korana ma ḡena-ḡana tarimana tu ḡutumari ma baviniani, be barego lelevaḡi beḡabini, a asi ḡena-ḡana tarimana tu ḡenai misina maki baḡabi-vaḡiani. \v 30 Ma mai vetuḡunaḡi tarimana rakavana ḡofiu-rosia murika mukunana ḡana. Monai bene taḡi, gadikana maki bene vaḡa-ḡaratariri.’” \s1 Kota baregona ḡarona \p \v 31 “Tarimarima Natuna tu ma mamana marevana e seḡuka baregona, ema ma ḡena aneru mabarari ḡesi beḡe iaḡomani, ḡena teronai betanu-kauni. \v 32 Bese mabarari ḡia ḡoiranai beḡe vaḡa-vegogorini, benamo ḡia na bevaḡa-farararini, noḡa moḡo mamoe narinariri tarimana na mamoe nanigosi ḡerina etore-ḡerevaḡirini kavana. \v 33 Mamoe tu aroribana rekenai, ma nanigosi tu kaurina rekenai betorerini. \v 34 Benamo Vere na aroribana tarimari bevaḡa-guruḡarini, bekirani, ‘Ḡoiaḡoma! Tamagu na evaḡa-namomini tarimami, ḡoiaḡoma! Barau ḡena Basileia ḡoma ḡabia, guba tanobara eveirito neganai varau erovina-toreato ḡomi ḡemi. \v 35 Korana au evitoguto nai, ḡoḡubuguto; bokagu ekoketo nai, nanu ḡoviniguto; au vanuḡa boru tarimagu ḡomi fakami ai atanuto, senaḡi ḡoḡabi-raḡeguto; \v 36 au asi ḡegu dabuḡa, ḡovaḡa-dabuḡaguto; akeveto nai, ḡonariguto; dibura numai atanuto nai, ḡoraka-ḡitaguto.’ \p \v 37 Benamo vei-iobukaiobuka tarimari na beḡe vaḡa-veseani, beḡe kirani, ‘Vereḡauka, aitoma ḡaḡitamuto ovitoto, ḡaḡubumuto? O onanu-maseto, nanu ḡavinimuto? \v 38 Aitoma ḡoi vanuḡa boru tarimamu ai ḡaḡitamuto, ḡaḡabi-raḡemuto ḡai ḡema numai, o asi ḡemu dabuḡa, ḡavaḡa-dabuḡamuto? \v 39 Kamara ḡaro ai ḡaḡitamuto ḡoi okeveto, o diburai otanuto, ḡaraka-ḡitamuto?’ \p \v 40 Benamo Vere na bevaḡa-veserini, bekirani, ‘Moḡoni akiramini, tarikakagu asi ḡeiavirini tarimari maiḡeri ta ḡovei-viniato ilailanai, au maki moḡesi ḡovei-viniguto.’ \p \v 41 Benamo kaurina rekena tarimari bevaḡa-guruḡarini, bekirani, ‘Au ḡegu na ḡoraka-veḡita, meto barego lele-vaḡina iatami ai etanuni tarimami, ḡoiaḡo, eḡara-vanaḡi vanaḡini karavana ḡana, Satani ma ḡena aneru ḡeri Barau na varau evei-toreato. \v 42 Korana evitoguto, senaḡi asi ḡoḡubuguto; nanu na emaseguto, senaḡi nanu asi ḡoviniguto; \v 43 au tu vanuḡa boru tarimagu ḡomi fakami ai atanuto, senaḡi asi ḡoḡabi-raḡeguto ḡemi numai; asi ḡegu dabuḡa, senaḡi asi ḡovaḡa-dabuḡaguto; akeveto ema dibura numai atanuto, senaḡi asi ḡoraka-ḡitaguto.’ \p \v 44 Benamo ḡia maki beḡe vaḡa-veseani, beḡe kirani, ‘Vereḡauka, kamara ḡaro ai ḡaḡitamuto, ovitoto o onanu-maseto, o vanuḡa boru tarimamu, o asi ḡemu dabuḡa, o okeveto, o diburai otanuto, ḡai na asi ḡavaḡa-kavamuto?’ \v 45 Benamo Vere na bevaḡa-veserini, bekirani, ‘Moḡoni akiramini, ḡomi na mai tarikaka asi ḡeiavirini tarimari maiḡeri, ta asi ḡovaḡa-kavaiato nai, au maki moḡesi ḡovei-viniguto, asi ḡovaḡa-kavaguto.’ \v 46 Tauna moḡa, ḡia tu midigu vanaḡivanaḡi gabuna ḡana beḡe iaḡoni, a vei-iobukaiobuka tarimari tu maḡuri vanaḡivanaḡi gabuna ḡana beḡe iaḡoni.” \c 26 \s1 Iesu beḡene vaḡi-masea dabarana ḡevetauato \r Ioane 11:45-53 \p \v 1 Iesu na maiḡeri dagara mabarari evevaḡa-riba iaḡi-ḡosirito nai, ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, \v 2 “Ḡomi ma ribami, ḡaro ruarua moḡo, benamo Pasova beḡe veiani. (Moḡa tu Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo, asi evaḡirito verekona). Mo ḡaro ai Tarimarima Natuna tarima tari ḡimari ai beḡe toreani, beḡene vaḡa-satauroa ḡana.” \p \v 3 Benamo Rubu Veaḡa vereri baregori ema Iuda ḡeri vere baregori ḡesi ḡevegogoto, Kaiafas, Rubu Veaḡa verena barana, ḡena numai. \v 4 Ḡeboioḡato, Iesu beḡene ḡabi-lemaia, benamo beḡene vaḡi-masea. \v 5 Senaḡi ḡekirato, “Dia vereko nuḡanai bene ḡora, korana vereko beḡe iaḡomani tarimari ḡia iatana na beḡe burini garina.” \s1 Vavine ta na Iesu ediḡaiato Betania ai \r Mareko 14:3-9; Ioane 12:1-8 \p \v 6 Iesu tu Betania ai, Simona, lepera tarimana, ḡena numai. \v 7 Ḡeḡaniḡanito-ḡoi nuḡanai, vavine ta ḡia ḡenai eiaḡoto; kavabu namona ta, alabasta forena na ḡeveiato kavabuna, eḡabi-kauato, nuḡanai tu muramura ma bonana namona, voina barego vedaurea; Iesu ḡaniḡani gabunai etanu-taḡoto-ḡoi nai, mo vavine na Iesu debanai ebubuato. \v 8 Ḡena mero na ḡeḡitaiato, benamo ḡebaruto, ḡekirato, “Karase nai mai muramura efitoḡa-kavaiani? \v 9 Mai muramura bere voivoi-iaḡia, be moni baregona bere ḡabia, benamo asi ḡeri-ḡari tarimari bere viniri! \p \v 10 Iesu ribana ḡia tu kara ḡekiraḡiato, moḡesina nai evaḡa-guruḡa-rito, ekirato, “Karase nai mai vavine ḡomugumugu-iaḡiani? Mai vavine na veiḡa namona au ḡegu ai beveia. \v 11 Asi ḡeri-ḡari tarimari tu ḡomi ḡesi boḡo tanu-vanaḡi vanaḡini. Senaḡi au tu dia ḡaro mabarari ḡomi ḡesi batanuni. \v 12 Mai vavine na muramura au tauḡanigu ai bebubu-guinea, gurigurigu ḡana. \v 13 Moḡoni akiramini, Vari Namona beḡe ḡobata-iaḡiani tanobara mabarari nuḡari ai, mai vavine na veiḡa beveia veiḡana maki beḡea kiraḡiani, ḡia tuḡamaḡi-iaḡina.” \s1 Iudas na Iesu erevaiato \r Mareko 14:10-11; Luka 22:3-6 \p \v 14 Benamo gabanana ruarua (12) tarimari ta, arana Iudas Isakariota, Rubu Veaḡa vereri baregori ḡeri ai eiaḡoto, \v 15 edanaḡirito, ekirato, “Kara boḡo viniguni, bema Iesu ḡimami ai batore-kauani nai? Ḡia na silva moniri gabana toitoi (30) ḡeiavirito, benamo ḡeviniato. \v 16 Mo nega monana Iudas na ḡimari ai betore-kauani dabarana evetauato-ḡoi. \s1 Iesu ma ḡena mero ḡesi ginitaḡo mamoena ḡeḡaniato \r Mareko 14:12-21; Luka 22:7-14; 22:21-23; Ioane 13:21-30 \p \v 17 Asi etubuni faraona verekona ḡarona giniguinenai ḡena mero Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡai tu ainai Rubu Veaḡa verekona baḡana vei-torea, bono ḡania?” \v 18 Benamo Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡoiaḡo vanuḡa barana nuḡanai, mo bakiraḡia tarimana ḡenai, boḡono vaḡa-guruḡaia, boḡono kira, ‘Vevaḡa-riba tauna ekirani: Ḡegu hora varau beraḡasi. Ḡegu mero ḡesi ḡoi ḡemu numai ginitaḡo mamoena baḡa ḡaniani.’” \v 19 Benamo mero Iesu na ekirarito ilailanai vereko ḡevei-toreato. \p \v 20 Lavilavi ai Iesu ma ḡena mero gabanana ruarua (12) ḡesi ḡetanu-tarito, vereko ḡeḡania ḡana. \v 21 Benamo ḡeḡaniḡanito-ḡoi nai, ekirarito, ekirato, “Moḡoni akiramini, ḡomi ta na au borevaguni.” \v 22 Ḡia mabarari nuḡari ma metori ḡesi irau sebori irau sebori na ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Vereḡauka, moḡoni dia au, ene?” \v 23 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Au ḡesi diḡu sebonai ḡanaba-riḡoni tarimana na au berevaguni. \v 24 Tarimarima Natuna bemaseni Buka Veaḡai ḡetoreato ilailanai. Senaḡi Tarimarima Natuna berevaiani tarimana ḡenai tu vetuḡana kekei; asi bere maḡuri tu namo.” \v 25 Benamo Iudas, reva tarimana, ekirato, “Vevaḡa-riba taumu, moḡoni dia au, ene?” Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Dagarana maniḡa, mani okiraḡiani.” \s1 Vereḡauka ḡena ḡanivegogo veaḡana \r Mareko 14:22-26; Luka 22:15-20; 1Korinto 11:23-25 \p \v 26 Ḡeḡaniḡanito-ḡoi nuḡanai, Iesu na beredi eḡabiato, Barau evaḡa-namoato, etaviato, evinirito, benamo ekirato, “Ḡoḡabia, ḡoḡania, mai tu au tauḡanigu.” \v 27 Ḡia na kapusi ma eḡabiato, evaḡa-namoato murinai, evinirito, ekirato, “Ḡoniua, ḡomi mabarami. \v 28 Korana mai tu au raragu, Ginitaḡo Variḡuna evaḡa-moḡoniani, bevebubuni, tarimarima ḡutuma ḡeri rakava tuḡamaḡi-fitoḡari ḡana. \v 29 Akiramini, mai vine nanuna asi ma baniu-ḡenoḡoiani, beiaḡoni mo, ḡaro beraḡasini vau, au ḡomi ḡesi ma bita niu-vegogoani au Tamagu ḡena Basileia nuḡanai.” \v 30 Benamo mari ta ḡemariato murinai, ḡeraka-rosito, Olive Ḡorona ḡana ḡeiaḡoto. \s1 Iesu na Petero ḡena vekira-ḡuniḡau ekiraḡi-toreato \r Mareko 14:27-31; Luka 22:31-34; Ioane 13:36-38 \p \v 31 Benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Toma boḡi ḡomi mabarami ḡemi veḡabidadama au ḡegu ai boḡo raga-kwaneani, korana Buka Veaḡai maiḡesi ekirani, \q1 ‘Au na mamoe ḡitaḡauri \q1 tarimana bavaḡiani, \q1 benamo mamoe mabarari \q1 beḡe raga-lausini.’ \m \v 32 Senaḡi au mase na ma bavariḡisi-ḡenoḡoini murinai, baraka-guineni Galilea ḡana. Monai vau bitana vedoḡari.” \p \v 33 Petero eguruḡa-fouto, Iesu ekiraiato, ekirato, “Bema mabarari na ḡeri veḡabidadama ḡoi ḡemu ai beḡe raga-kwaneani, senaḡi au na tu asiḡina.” \v 34 Iesu na Petero evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Moḡoni akiramuni, toma boḡi kokoroku roḡosi bene goḡi nuḡanai, ḡoi na au vaḡa-toitoi bokira-ḡuniḡauguni.” \v 35 Senaḡi Petero eguruḡa-ḡiḡiraḡeto, ekirato, “Bema ḡoi ḡesi bita mase-vegogoni maki, au na ḡoi tu asi veḡata bakira-ḡuniḡaumuni.” Ḡena mero mabarari maki moḡesi ḡekirato. \s1 Iesu eḡauḡauto Getesemane ai \r Mareko 14:32-42; Luka 22:39-46 \p \v 36 Iesu ma ḡena mero ḡesi ḡeiaḡoto gabu ta arana Getesemane, benamo ḡia na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Mainai ḡotanutaḡo, au tu iomo ḡana aiaḡoni, naḡauḡau.” \v 37 Benamo Petero ema Sebedaio natuna ruarua moḡo eḡoririto, ḡia ḡesi ḡeiaḡoto. Moḡa nuḡanai Iesu tau-ḡanina efarakaiato, egarito, nuḡana maki evekwaraḡito-ḡoi. \v 38 Benamo ekirarito, ekirato, “Au nuḡagu na meto asikei eḡwaiani, dori evaḡiguni. Mainai ḡotanu, boḡono vevaḡa-gwaḡiḡi au ḡesi.” \v 39 Iesu kota ma eraka-naḡito, ḡoirana tano ai ekokofa-tarito, benamo eḡuriḡurito, ekirato, “Tamagu o, bema ma dabara ta, mai midigu bedina ḡeguna noma ḡabi-vaḡia. Senaḡi dia au ḡegu ura, ḡoi ḡemu ura moḡo.” \p \v 40 Ḡena mero toitoi ḡeri ai eḡenoḡoito nuḡanai, ḡia tu gena-maseri ai eḡoitaḡorito, benamo Petero ekiraiato, ekirato, “Kamasi nai ḡomi taumi toitoi au ḡesi aoa sebona ta kavana maki asi boḡo vevaḡa-gwaḡiḡini? \v 41 Boḡono vevaḡa-gwaḡiḡi, boḡono ḡauḡau, be veribaḡani beiaḡomani nai tu, asi boḡono moira. Iauka tu moḡoni eurani, senaḡi tau-ḡani tu emoirani.” \p \v 42 Iesu nega vaḡa-ruarua eraka-veḡitato, ea ḡuriḡurito, ekirato, “Tamagu o, bema asi dabara ta mai midigu bedina ḡeguna boḡabi-vaḡiani nai, ḡoi ḡemu ura bono veia moḡo.” \v 43 Ma eḡenoḡoi-iaḡomato nuḡanai tu, ḡia asi ḡeri vevaḡa-gwaḡiḡi nai, genamaseri ai ma edoḡaririto, korana matari tu gena na eḡabi-rakavarito. \p \v 44 Iesu na ma eiaḡuirito, ma eiaḡoto, vaḡa-toitoi ma eḡauḡauto, ḡena ḡuriḡuri guruḡari guineri ma ekiraḡi-ḡenoḡoirito. \v 45 Benamo ḡena mero ḡeri ai ma eḡenoḡoi-iaḡomato, ekirarito, “Ḡomi tu roḡo ḡogenani e ḡoiaḡaraḡini? Ḡoḡitaia! Aoana varau beraḡasi! Tarimarima Natuna tu beḡe revaia, rakava tarimari ḡimari ai beḡe torea. \v 46 Ḡovariḡisi, be si-iaḡosi! Ḡoḡitaia, au revarevagu tarimana mai beraḡasi!” \s1 Iesu tuari tarimari na ḡeḡabiato \r Mareko 14:43-50; Luka 22:47-53; Ioane 18:3-12 \p \v 47 Iesu roḡo eguruḡato-ḡoi nuḡanai, Iudas, mero gabanana ruarua (12) tauna ta, eraḡasito. Tarimarima ḡutuma maki ḡia ḡesi ma ḡeri vetari baḡari e vevaḡi kwariri. Ḡia tu Rubu Veaḡa vereri baregori ema Iuda vereri na ḡetuḡurito. \v 48 Reva tarimana na vetoḡa ta ekiravara-torerito, ekirato, “Baverauani tarimana tu moḡa, boḡono ḡabi-taria.” \v 49 Iudas eraḡasito nai, maoromaoro eiaḡoto Iesu ḡenai, benamo ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, boḡi namona!” benamo everauato. \v 50 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡata, veiveina uranai boiaḡoma veiḡana noraga-veia!” Benamo ḡeiaḡomato, ḡimari na Iesu ḡeḡabi-tariato, ḡedegodegoato. \p \v 51 A Iesu ḡena mero ta ḡena vetari baḡana einu-vaḡiato, edaveato, benamo Rubu Veaḡa verena baregona ḡena vetuḡunaḡi tarimana seḡana ebasi-vaḡiato. \v 52 Benamo Iesu na ekiraiato, ekirato, “Ḡemu baḡa tu ḡuraḡurana gabunai noḡura-ḡenoḡoia. Korana vetari baḡari ḡeḡabini tarimari mabarari tu vetari baḡari na beḡe maseni. \v 53 Ḡoi asi ribamu, Tamagu ḡena vevaḡa-kava banoḡiani, benamo ḡia na aneru vaḡa-sebo au ḡegu ai betuḡurini, aneru doḡorori gabanana ruarua (12) o 70,000 ema tari maki betuḡurini au vaḡa-kavagu? \v 54 Moḡesi bere vei, senaḡi Buka Veaḡai varau ḡetoreato guruḡana tu kamasi bemoḡonini? Be, maiḡesi moḡo beḡene vetore!” \p \v 55 Iesu na monai mo tarima ḡutuma evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Au tu seḡafore doḡorona ta aḡori-kauani, be ḡomi boḡo iaḡoma au ḡabiḡabigu tu ma ḡemi vetari baḡari e vevaḡi kwariri ḡesi? Ḡaro mabarari ai au tu ḡomi sevimi ai, Rubu Veaḡa nuḡanai avevaḡa-ribato-ḡoi, senaḡi asi ḡoḡabi-tariguto. \v 56 A mai dagara mabarari ḡeḡorani tu, peroveta tarimari na Buka Veaḡai ḡetore-guinerito guruḡari vaḡa-moḡoniri ḡana.” Benamo Iesu ḡena mero mabarari na ḡeraga-kwaneato, ḡeraga-rovorovoto. \s1 Iesu kanisoro tarimari ḡoirari ai \r Mareko 14:53-65; Luka 22:54-55; 22:63-71; Ioane 18:13-14; 18:19-24 \p \v 57 Mo ḡeḡabi-tariato tarimari na Iesu ḡeḡori-iaḡoato, Kaiafas, Rubu Veaḡa verena baregona, ḡena numa ḡana. Monai taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari ema Iuda vereri varau ḡeraka-vegogoto. \v 58 Petero na Iesu eraka-tuḡuato-ḡoi, ma fakana eiaḡoto mo, Rubu Veaḡa verena baregona ḡena numa ḡana. Eraka-toḡato maḡu nuḡanai, benamo veḡitaḡau tarimari fakari ai ea tanu-tarito, bene ḡita, mo veiḡa magonai kara befoforini. \p \v 59 Rubu Veaḡa vereri baregori e Iuda ḡeri kanisoro tarimari mabarari na vevaḡa-bade ḡofaḡofa tarimari ḡevetaurito, Iesu beḡene ḡofaḡofa-iaḡia, be beḡene vaḡia ḡana. \v 60 Vevaḡa-bade ḡofaḡofa tarimari ḡutuma ḡevariḡisito, ḡeḡofaḡofa-iaḡiato, senaḡi ḡeri guruḡa tu asi ḡesebonato-ḡoi. Magonai vau ḡofaḡofa tarimari ruarua ḡevaisi-raḡeto, \v 61 ḡekirato, “Mai tarima ekirato, ‘Au tu ma seḡukagu mai Barau ḡena Rubu Veaḡa barovoani, ema ḡaro toitoi nuḡanai ma bavaḡa-ruḡa ḡenoḡoiani.’” \p \v 62 Benamo Rubu Veaḡa verena baregona eruḡa-vaisito, Iesu edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi tu asi bovaḡa-veseni? Maiḡeri na ḡoi ḡevarifiu-iaḡimuni guruḡari tu kamasi?” \v 63 Senaḡi Iesu asi eguruḡato. Rubu Veaḡa verena baregona na ma edanaḡi-ḡenoḡoiato, ekirato, “Maḡuri Barauna aranai au na ḡoi akiramuni, nokira-varama: Ḡoi tu Keriso, Barau Natuna?” \v 64 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Dagarana okiraḡiani maniḡa! Ma au na ḡomi mabarami akiramini: Mai ḡaro maiḡa, mo beiaḡoni ḡoirai, ḡomi na Tarimarima Natuna roḡo boḡo ḡitaiani, seḡuka Barauna ḡimana aroribanai betanuni, e guba maguberi iatari na beiaḡomani!” \p \v 65 Benamo Rubu Veaḡa verena baregona tauḡena ḡena dabuḡa edareato, ekirato, “Barau vaḡa-rakavana guruḡana tu ekiraḡi-ḡosiato! Karase vevaḡa-ḡita tarimari roḡo tavetaurini? Barau vaḡa-rakavana guruḡana bekiraḡia, varau boḡo seḡaḡia. \v 66 Kara mani ḡotoni?” Ḡia mabarari ḡekirato, “Bene mase moḡo.” \v 67 Benamo ḡoirana ḡekanunuato, ḡefaisiato. Kotari na ḡeforoato, \v 68 ḡekirato, “Keriso, ḡoi tu peroveta tarimana, be nokira-varama, deikara na bebotamu?” \s1 Petero na Iesu ekira-ḡuniḡauato \p \v 69 Petero roḡo numa maḡuna nuḡanai etanu-taḡoto-ḡoi, benamo vetuḡunaḡi ḡuiatona ta ḡia ḡenai eiaḡomato, ekirato, “Ḡoi maki Iesu, Galilea tauna, ḡesi orakaoto-ḡoi, okavaiato-ḡoi.” \v 70 Senaḡi Petero evekira-ḡuniḡauto mabarari ḡoirari ai, ekirato, “Au asi ribagu ḡoi kara okiraḡiani.” \v 71 Benamo eraka-rosito, maḡu ḡatama bokana sevina ḡana eiaḡoto. Ma vetuḡunaḡi ḡuiatona ta na eḡitaiato, benamo sevina tarimari evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡia maki Iesu, Nasareta tarimana, ekavaiato tarimana.” \v 72 Petero ma evekira-ḡuniḡauto, eguruḡa-gwaḡiḡito, ekirato, “Au asi ribagu mani tarima.” \v 73 Nega kotuna evanaḡito nuḡanai, monai ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi tarimari Petero ḡenai ḡeiaḡomato, ḡevaḡa-guruḡaiato, ḡekirato, “Moḡoni, ḡoi maki ḡia ḡesi tarimamu ta, korana garomu na evaḡa-foforimuni.” \v 74 Benamo Petero na ekirarito, “Asiḡina ḡinavaḡi, akira-korikorimini, mani tarima au asi ribagu!” \p Asikauna kokoroku egoḡito. \v 75 Benamo Petero na Iesu ḡena guruḡa etuḡamaḡi-doḡariato, ekiraiato, “Kokoroku roḡosi bene goḡi nai, ḡoi na au vaḡa-toitoi bokira-ḡuniḡauguni.” Benamo eraka-rosito murikai, etaḡi-rakava rakavato. \c 27 \s1 Iesu ḡeḡori-iaḡoato Pilato ḡenai \p \v 1 Boḡiboḡi ekini-mama mamaiato-ḡoi, Rubu Veaḡa vereri baregori mabarari ema Iuda vereri ḡeboioḡa-vegogoto, Iesu beḡene vaḡia ḡana. \v 2 Seini na ḡebarubaruato, ḡeḡori-iaḡoato, Pilato, Roma gavana, ḡimanai ḡetore-kauato. \s1 Iudas Isakariota emaseto \r Apostolo 1:18-19 \p \v 3 Iudas, reva tauna, na Iesu eḡitaiato, vaḡa-masena guruḡana varau ḡeveiato, benamo evetuḡamaḡi-kureto. Benamo silva moniri gabana toitoi (30) eḡwa-ḡenoḡoirito Rubu Veaḡa vereri barari e Iuda vereri ḡeri ai. \v 4 Ekirato, “Au tu bavei-rakava, korana asi ḡena rakava tarimana barevaia, bemaseni.” Ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Mani tu dia ḡai ḡema nuḡa-vekwaraḡi, mani tu ḡoi tauḡemu ḡemu ḡauvei moḡo.” \v 5 Iudas na silva moniri Rubu Veaḡa nuḡanai efiu-toḡarito, eraka-veḡitato. Benamo eiaḡoto, tauḡena ea veborato. \p \v 6 Benamo Rubu Veaḡa vereri baregori na mo silva moniri ḡeḡabirito, ḡekirato, “Mai tu rara voina monina, be boubou mauḡanai asi veḡata bita ḡuraiani, taravatu.” \v 7 Ḡeguruḡa-iaḡiato, ḡevaḡa-moḡoniato murinai, mo moni ḡeḡabiato, ḡuro eveini tarimana ḡena tano ḡevoiato, tanobara boru tarimari ḡeri gara gabunai ḡevaḡa-iaḡoato. \v 8 Moḡesina nai mo tano arana ḡevatoani “Rara Tanona” beiaḡoma mo maitoma. \p \v 9 Monana Ieremia peroveta tarimana ḡena guruḡa ema moḡonito, ekirato, “Mo silva moniri gabanana toitoi (30) ḡeḡabirito, mo tu Isaraela tarimari na ḡevaḡa-moḡoniato voina misina, mo tau beḡene voia ḡana. \v 10 Ma mo moni na ḡuro eveini tarimana ḡena tano ḡevoiato, Vereḡauka ekirato ilailanai.” \s1 Iesu Pilato ḡoiranai \r Mareko 15:2-5; Luka 23:3-5; Ioane 18:33-38 \p \v 11 Iesu Roma gavanana ḡoiranai eruḡato, ḡia na edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi tu Iuda tarimari ḡeri kini ba?” Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Oi, okiraḡiani maniḡa.” \p \v 12 Benamo Rubu Veaḡa vereri baregori ema Iuda vereri na Iesu ḡeḡofaḡofa-iaḡiato, senaḡi guruḡa ta asi ekiraḡiato. \v 13 Moḡa lorinai Pilato na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Ḡoi asi oseḡaḡini, iatamu ai tu meto ḡutuma ḡekiraḡirini?” \v 14 Senaḡi Iesu asi eḡoiaḡito, guruḡa sebona tai maki asi evaḡa-veserito. Monana gavana nuḡana efarevaḡi-rakavato. \s1 Pilato na Iesu ḡena mase ekiraḡiato \r Mareko 15:6-15; Luka 23:13-25; Ioane 18:38-19:16 \p \v 15 Vanaḡivanaḡi Pasova verekona ḡaronai tu gavana na ḡia ḡeri dibura numai etanuni beḡe kiraḡiani tarimana ta etuḡu-rosiato-ḡoi. \v 16 Mo laḡani ai tarima rakava kwaikwaina ta dibura numai etanuto, arana tu Barabas. \v 17 Moḡa lorinai tarima ḡutuma ḡevegogoto nuḡanai, Pilato na edanaḡirito, ekirato, “Deikara ḡoura-viniani natuḡu-rosia: Barabas ba Iesu, ḡekiraḡiani Keriso?” \v 18 Korana Pilato ribana ginikau, Iuda tarimari baregori ḡeri mama dainai, Iesu ḡia ḡimanai ḡetoreato. \p \v 19 Pilato na Kota eḡorikauato-ḡoi nuḡanai, Pilato ḡaraḡona na ḡena keakau ta etuḡu-raḡasiato, ekirato, “Mani vei-iobukaiobuka tarimana ḡenai dagara ta asi bono veia, korana au tu boḡi ai banuvi, ḡegu nuvi ai midigumidigu baregona na beḡabigu ḡia dainai.” \p \v 20 Senaḡi Rubu Veaḡa vereri baregori ema Iuda vereri na vegogo tarimari nuḡari ḡeḡanirito, Pilato beḡene kiraia, Barabas bene tuḡu-rosia, a Iesu bene mase. \v 21 Senaḡi gavana na vegogo tarimari ma edanaḡirito, ekirato, “Ḡia tauri ruarua dei tu ḡomi ḡemi natuḡu-rosia?” Vegogo tarimari ḡefararato, ḡekirato, “Barabas!” \v 22 Benamo Pilato na edanaḡirito, ekirato, “O mai Iesu, ḡekiraḡiani Keriso, tu kamasi bana veia?” Ḡia mabarari ḡevaḡa-vese vegogoto, ḡekirato, “Novaḡa-satauroa!” \v 23 Senaḡi Pilato na ma edanaḡirito, ekirato, “Kara dainai? Kamara veiḡa rakavana eveiato nai?” Senaḡi mabarari ḡefarara-gigitarito, ḡekirato, “Novaḡa-satauroa!” \p \v 24 Pilato etuḡamaḡi-fakato, ḡia ḡena riba guruḡari tu asi beḡe ḡabi-raḡerini, ma tarimarima ḡia iatana na beḡe burini garina, benamo ḡia tu nanu eḡabito, ḡimana eḡuriḡiato mo tarimarima ḡutuma ḡoirari ai, ema maiḡesi ekirato: “Au tu asi ḡegu kerere mai vei-iobukaiobuka tarimana rarana ḡenai; mai tu ḡomi ḡemi ḡauvei moḡo!” \v 25 Vegogo tarimari mabarari ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Mai tarima rarana o ḡena mase metona tu ḡai iatamai bene tanu ema ḡai natuma iatari ai.” \v 26 Benamo Pilato na Barabas etuḡu-rosiato ḡia ḡeri, a Iesu tu ḡekwaria etato vau soldia evinirito, beḡene vaḡa-satauroa ḡana. \s1 Iesu ḡevaseva-vaseva iaḡiato \r Mareko 15:16-20; Ioane 19:2-3 \p \v 27 Benamo Pilato ḡena vetari tarimari na Iesu ḡeḡori-iaḡoato gavana ḡena numa nuḡanai, benamo karori mabarari ḡekea-vegogorito, bena ḡeruḡa-ḡeḡeraḡiato. \v 28 Ḡena dabuḡa ḡeruḡa-vaḡirito, dabuḡa kakakakana ḡevaḡa-veiato, \v 29 debana dagarana ḡau ma giniginina na ḡevatoato, korona noḡa ḡeveiato, benamo Iesu debanai ḡetore-kauato. Oro ta maki ḡimana aroribanai ḡevaḡa-ḡabiato, benamo ḡoiranai ḡevetui-tarito, ḡevaseva-vaseva iaḡiato, ḡekirato, “Iuda ḡeri Kini o, ḡaro namona!” \v 30 Benamo ḡekanunu-kanunuato, mo oro ḡeḡabi-rariato, debana ḡekwari-ḡenoḡoi ḡenoḡoiato-ḡoi. \v 31 Ḡevaseva-vaseva iaḡi-ḡosiato murinai, dabuḡa kakakakana ḡeḡabi-vaḡiato, ḡena dabuḡa korikorina ma ḡevaḡa-veiato. Benamo ḡeḡori-rosiato, beḡenea vaḡa-satauroa ḡana. \s1 Iesu ḡevaḡa-satauroato \r Mareko 15:21-32; Luka 23:26-43; Ioane 19:17-27 \p \v 32 Ḡeraka-rosito-ḡoi nai, Kurene tarimana ta ḡeḡoitaḡoato arana Simona. Vetari tarimari o soldia na ḡelaunaḡi-naḡiato, Iesu ḡena satauro neḡwaia. \v 33 Benamo vanuḡa na ḡeraka-rosito, gabu tai ḡeraḡasito arana tu Golgota, anina tu ‘Deba Ḡavana Gabuna’. \v 34 Monai vine nanuna midigu vaḡa-keina muramurana arana gal ḡesi ḡebubu-vegogoato dagarana, Iesu ḡeviniato; eiamuse-tovoato, senaḡi asi eniuato. \p \v 35 Ḡevaḡa-satauroato murinai, ḡena dabuḡa ḡia fakarai ai ḡevarerito kasi ai. \v 36 Moḡa murinai ḡetanutanu-tarito, benamo ḡenariato. \v 37 Ḡia debana iatanai kara koranai ḡevaḡa-satauroato guruḡana ḡekafa-kauato, maiḡesi ḡetoreato, “MAI TU IESU, IUDA ḠERI VERE.” \v 38 Seḡafore tarimari ruarua maki Iesu ḡesi ḡevaḡa-sataurorito, ta aroribana rekenai, ma ta kaurina rekenai. \p \v 39 Ḡeraka-vanaḡito-ḡoi tarimari debari ḡekorakorarito-ḡoi, guruḡa rakavari Iesu ḡeviniato-ḡoi, \v 40 ḡekirato-ḡoi, “O ḡoi okirato, Rubu Veaḡa borovoani, ḡaro toitoi nuḡanai ma bovaḡa-ruḡa ḡenoḡoiani otato, tauḡemu novevaḡa-maḡuri! Bema ḡoi Barau Natuna, satauro tuḡuna na noraka-riḡo.” \p \v 41 Rubu Veaḡa vereri baregori e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari ema Iuda vereri na maki maiḡesi ḡevaseva-vaseva iaḡiato-ḡoi, ḡekirato, \v 42 “Ḡia na tarima boruri evaḡa-maḡuririto-ḡoi, kamuto ḡia tauḡena tu asi evevaḡa-maḡurini! Bema ḡia moḡoni Isaraela tarimari ḡeri vere nai, satauro na inimoḡo neraka-riḡo, be baḡana vaḡa-moḡonia. \v 43 Ḡia na Barau eḡabidadama viniato-ḡoi, be siḡitaia, Barau na maki betuḡamaḡi-kauani, bevaḡa-maḡuriani ba? Evekiraḡito-ḡoi, ‘Au tu Barau Natuna,’ nene?” \v 44 Iesu ḡesi ḡevaḡa-satauro vegogorito seḡafore tarimari ruarua na maki moḡesi ḡeguruḡa-rakava viniato. \s1 Iesu ḡena mase \r Mareko 15:33-41; Luka 23:44-49; Ioane 19:28-30 \p \v 45 Horaḡauna 12 koloko ea ḡabiato nai, tanobara mabarana mukuna na eḡabi-ḡauato, mukuna etanuto eiaḡoto mo horaḡauna 3 koloko. \v 46 Horaḡauna 3 koloko rekenai Iesu eḡabato, ekirato, “Eloi, eloi, lama sabaktani?” anina tu, “Au ḡegu Barau, au ḡegu Barau, kara dainai au boraga-kwanegu?” \v 47 Tarimarima tari monai ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi nai, ḡeseḡaḡiato, benamo ḡekirato, “Ḡia tu Elia ekeaiani.” \v 48 Benamo ḡeri tarima ta eraga-iaḡoto, nanu erimaiani dagarana ta eḡabiato, vine nanuna mamakina nuḡanai eduḡi-fereiato, gobu lefai egwanu-kauato, benamo eduḡi-raḡeato, Iesu na neniua ḡana. \v 49 Senaḡi kotari ḡekirato, “Sivaḡa-noga roḡo, siḡitaia, Elia beiaḡomani, bevaḡa-maḡuriani ba asiḡina.” \v 50 Iesu ma eḡaba-fouto murinai emaseto. \p \v 51 Benamo mo negai moḡo Rubu Veaḡa nuḡanai veaḡa lelevaḡi daiḡutunai, kouḡau dabuḡana o ketin evedare-kikimato, eruaruato, tuḡuna na mo gabigabina. Tano eiagaiagato, fore barari ḡeḡwa-kirarito. \v 52 Mase guriri ḡevekeo-fakato, ma tarima ḡutuma, Barau ḡena ura ḡeveirito-ḡoi tarimari, mase na ma ḡevaisiraḡe-ḡenoḡoito, \v 53 ḡeri guri gaburi ḡeiaḡuirito. Iesu ḡena variḡisi-ḡenoḡoi murinai, Siti Veaḡana ḡana ḡeiaḡoto, monai tarimarima ḡutuma ḡoirari ai ḡefoforito. \p \v 54 Vetari verena ma ḡena vetari tarimari ḡesi, Iesu ḡenariḡauato-ḡoi tarimari, na tano-iaga ema ḡeḡorato dagarari mabarari ḡeḡitarito nai, ḡegari-rakavato, ḡekirato, “Mai tarima tu moḡoni Barau Natuna!” \p \v 55 Vavine ḡutuma maki monai, kotuna manaḡai ḡeruḡato, ḡemarereto-ḡoi. Moḡeri vavine Iesu murinai ḡerakato Galilea na eiaḡoto mo Ierusalema ḡana, ema ḡia vetuḡu-naḡina ḡeiaḡo-vinito-ḡoi. \v 56 Ḡia fakari ai tu Maria, Magadala vavinena; Maria, Iakobo (o Iames) e Ioane sinari; ema Iakobo e Ioane Sebedaio sinari. \s1 Iesu ḡeguriato \r Mareko 15:42-47; Luka 23:50-55; Ioane 19:38-42 \p \v 57 Mo lavilavi ai farefare ḡutuma tarimana Arimatea vanuḡa na eraḡasito, arana tu Iosefa; ḡia maki Iesu ḡena mero ta. \v 58 Ḡia tu Pilato ḡenai eiaḡoto, benamo enoḡiato, Iesu tauḡanina bene ḡabia etato. Benamo Pilato na ḡena vetari tarimari ekirarito, Iesu tauḡanina Iosefa beḡene vinia. \v 59 Moḡa lorinai Iesu tauḡanina eḡabiato, dabuḡa kurokurona namona na ekumuato, \v 60 gara gabuna fore kouḡanai ea tore-toḡaiato. Mo gara tu fore gwaḡiḡinai kouḡa ta ḡekoroato, ḡia tauḡena ḡena guri gabuna variḡuna ta. Fore baregona na ḡatama-boka ekure-ḡauato, benamo eraga-kwaneato. \v 61 Maria, Magadala vavinena, ema Maria ta tu monai ḡetanu-taḡoto-ḡoi, guri ḡetanu-ḡoiraiato. \s1 Vetari tarimari na gara gabuna ḡenari-ḡauato \p \v 62 Vereko ḡevei-toreani ḡarona ekorito vau, Sabadi varau beḡabia, Rubu Veaḡa vereri baregori e Farisea tarimari Pilato ḡenai ḡeiaḡoto, \v 63 ḡekirato, “Verebara, ḡai ḡatuḡa-maḡini, mo ḡofaḡofa tarimana roḡo maḡuri nai, ekirato, ‘Ḡaro toitoi murinai au tu mase na ma bavariḡisi-ḡenoḡoini.’ \v 64 Moḡa lorinai gadi tauri bono kirari, be guri gabuna beḡene nari-ginikaua, bene iaḡo mo, ḡaro toitoi murinai. Irau ḡena mero beḡe iaḡoni, ma tauḡanina beḡe lemaiani, benamo tarimarima beḡe ḡofarini, beḡe kirani, ‘Ḡia tu mase na bevariḡisi-ḡenoḡoi,’ beḡe toni garina. Mai ḡofaḡofa maiḡa na ḡofaḡofa guinena bevanaḡiani.” \v 65 Pilato na ekirarito, ekirato, “Gadi tarimari ḡoḡabiri, ḡeiaḡo, be guri gabuna beḡene ruḡaḡau-ginikaua.” \v 66 Benamo gara ḡana ḡeiaḡoto, guri kouḡana ekou-ḡauato forena ḡekada-ḡauato, tabu vetoḡana ta ḡeveiato, benamo gadi tarimari ḡetorerito, beḡene riviḡaua. \c 28 \s1 Iesu evariḡisi-ḡenoḡoito Ioane 20:1-18 \p \v 1 Sabadi ekorito murinai, fura ḡarona giniguinenai, boḡiboḡi iamoiamo, Maria, Magadala vavinena, Maria ta ḡesi ḡeiaḡoto, gara gabuna ḡea ḡitaiato. \v 2 Asikauna tu tano-iaga baregona eḡorato, korana Vereḡauka ḡena aneru ta guba na emariḡoto, fore ekure-veḡitaiato, benamo iatanai etanukauto. \v 3 Ḡia vetoḡana tu noḡa moḡo kiriku ekimoreani kavana, ema ḡena dabuḡa tu kuro-ḡaroḡaro kaufa o snou noḡa. \v 4 Guri gabuna ḡeḡitaḡauto tarimari tu ḡegari-rakavato nai ḡeḡoḡo-ḡoḡorito, benamo tano ai ḡeketo-tarito mase tarimari kavana. \p \v 5 Aneru na mo vavine evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Asi ḡogari, au ribagu ḡomi tu Iesu, ḡevaḡa-satauroato tauna, ḡovetauani. \v 6 Ḡia mainai tu asiḡina; ḡia tu bevariḡisi-ḡenoḡoi, evaḡa-guruḡamito ilailanai. Ḡetoreato gabuna ḡoma ḡitaia. \v 7 Be ḡoiaḡo-ḡariḡari, ḡena mero boḡonoa kira-varari, boḡono kira, ‘Iesu tu mase na bevariḡisi-ḡenoḡoi, ema beguineni Galilea ḡana. Monai vau boḡoa ḡitaiani.’ Mai guruḡa nakira-varami ḡana baiaḡoma.” \p \v 8 Benamo mo vavine na guri gabuna ḡeragakwane-ḡariḡariato, ma gariri e ma verereri ḡesi ḡeragato ḡena mero ḡeri ai, mo aneru ḡena guruḡa ḡea vaḡa-ribari ḡana. \v 9 Ḡeragato-ḡoi nai, asikauna Iesu tu ḡia ḡoirari ai eruḡato, ekirato, “Maino ḡomi ḡesi bene tanu!” Benamo ḡoiranai ḡevetui-tarito, kwakuna ḡeregorito, ḡetoma-rakariḡo viniato. \v 10 Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Asi ḡogari, ḡoiaḡo, au tarikakagu ḡoa kirari, Galilea ḡana beḡene iaḡo; monai vau au beḡene ḡitagu.” \s1 Guri gabuna ḡenari-ḡauato vetari tarimari ḡeri ḡofaḡofa guruḡana \p \v 11 Vavine ruarua dabara na ḡeiaḡoto-ḡoi nuḡanai, tuari tarimari tari, guri gabuna ḡenari-ḡauato tarimari, ḡeḡenoḡoito vanuḡa barana ḡana, karakara ḡeḡorato dagarari mabarari Rubu Veaḡa vereri baregori ḡekira-vararito. \v 12 Benamo mo Rubu Veaḡa vereri barari tu Iuda vereri ḡesi ḡeboioḡa-vegogoto, gadi tarimari moni baregona ḡevinirito. \v 13 Maiḡesi ḡekirarito, ḡekirato, “Ḡomi tu boḡono kira, ‘Ḡena mero boḡi nuḡanai beḡe iaḡoma, ḡai tu genamai beḡe lemaia.’ \v 14 Bema mai vari gavana na beseḡaḡiani nai tu, ḡai na ḡia nuḡana baḡa vei-magomagoani, be ḡomi veiḡa rakavana ta asi bevei-vinimini.” \v 15 Gadi tarimari na moni ḡeḡabiato, ḡevaḡa-guruḡarito ilailanai ḡeguruḡato. Mai vari tu Iuda tarimari fakari ai ḡekiraḡi-rakaorakaoato, ma maitoma maki roḡo ḡekiraḡiani. \s1 Iesu ḡena mero ḡeri ai efoforito \r Mareko 16:14-18; Luka 24:36-49; Ioane 20:19-23 \p \v 16 Ḡena mero gabanana sebona (11) tu Galilea ḡana ḡeiaḡoto, Iesu na ekiraḡi-guineato ḡorona ḡana. \v 17 Monai ḡeḡitaiato nai, ḡetoma-rakariḡo viniato; senaḡi tari tu ḡedaradarato: ‘Mai tu moḡoni Iesu ba?’ \v 18 Benamo Iesu eraka-kavito, evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Barau na seḡuka mabarana gubai ema tanobarai au varau bevinigu. \v 19 Moḡa lorinai ḡoiaḡo tanobara mabarari ḡana, bese mabarari ḡegu mero ai boḡono vaḡa-iaḡori. Ema Tamana, Natuna, Iauka Veaḡa aranai boḡono babatisori. \v 20 Boḡono vaḡa-ribari maki, avinimito vevaḡa-naḡiri mabarari beḡene korana-iaḡiri. Boḡono riba, au tu ḡaro mabarari ai ḡomi ḡesi bita tanuni, beiaḡoni mo, tanobara magona!”