\id LUK Sinaugoro, Tauberschmidt \h LUKA \toc1 VARI NAMONA LUKA NA ETOREATO \toc2 LUKA \mt1 VARI NAMONA LUKA NA ETOREATO \ip Luka vaḡa-foforina guruḡari \ip Luka tu doketa tarimana, ma ḡia tu irau bese tarimana. Ḡia tu dia mo Iesu ḡena mero 12 vekaravari ai tarimana ta, senaḡi ḡia tu Paulo ḡesi erakaorakaoto-ḡoi tauna. \ip Luka na mai Vari Namona tu Teofilo ḡena etoreato. Etoreato laḡanina tu 60 beiaḡo 65 fakanai ta, mo tu Iesu emaseto murinai. \ip Luka ḡena ura baregona Teofilo e Grik tarimari ema tarimarima mabarari maki beḡene riba, Iesu tu Barau na evaḡa-moḡoniato, e tarima namo vedaureana, e tarimarima na Barau ḡena vevaḡa-maḡuri beḡene ḡabia ḡana uranai eruḡa-boroḡirito, benamo ḡeri rakava eḡwaiato, satauro ai emaseto, ema Iesu ḡereḡana ḡenana moḡo Barau ḡena vevaḡa-maḡuri tarimarima na beḡe ḡabiani. \im Luka ḡena toretore tu maiḡesina eboioḡaiato: \im 1. Iesu keina na beiaḡo mo etarimato varina - karoa 1:1-4:13 \im 2. Iesu ḡena vetuḡunaḡi ḡauveiri eveirito variri - karoa 4:14-21:38 \im 3. Iesu ḡena midigumidigu ema ḡena mase variri - karoa 22-23 \im 4. Iesu ḡena variḡisi-ḡenoḡoi, e ḡena tarimarima ḡeri ai efoforito, ema guba vanuḡana evaraḡeto variri - karoa 24 \c 1 \s1 Luka na Vari Namona etoreato Teofilo ḡena \p \v 1 Vere taumu Teofilo, ḡoi atore-vinimuni. Tarimarima ḡutuma Iesu na eveirito veiḡari ḡita fakarai variri varau ḡetorerito. \v 2 Tovotovona na tarimarima na matari na ḡeḡitarito dagarari ema ḡeḡobata-iaḡirito variri ilailari ḡevaḡa-ribarato. \v 3 Moḡa lorinai au maki atuḡamaḡini, namona maiḡa, Vere o, karakara ḡeḡorato dagarari sigana toḡana na bavetau-ḡitakauri, benamo ḡeḡorato ilailari ai ama torerini ḡoi ḡemu. \v 4 Benamo vau bono riba, ḡevaḡa-ribamuto-ḡoi guruḡari tu moḡoni veḡata. \s1 Ioane Babatiso ḡena ḡora ḡekiraḡi-foforiato \p \v 5 Heroda, vere barana o kini, na Iudea tanona eḡitaḡauato-ḡoi nuḡanai, Rubu Veaḡa verena ta etanuto-ḡoi arana Sakaria, Abia ḡena doḡoro tarimana. Ḡaraḡona arana tu Elisabeta. Ḡia maki Arona senena, Rubu Veaḡa vereri doḡorori vavinena. \v 6 Ḡia tauri ruarua tu vei-iobukaiobuka tarimari Barau ḡoiranai. Vereḡauka ḡena taravatu ema vevaḡa-naḡi mabarabarari ḡekorana-iaḡirito-ḡoi ma nuḡari mabarari ḡesi. \v 7 Senaḡi tauri ruarua asi naturi, korana Elisabeta tu gabani, ema ḡia tauri ruarua tu varau ḡeḡaukato. \p \v 8 Ḡaro ta Sakaria ḡena vevaḡa-veaḡa ḡauveiri eveirito Rubu Veaḡai Barau ḡoiranai, korana ḡena doḡoro ḡeri nega dainai. \v 9 Benamo Rubu Veaḡa vereri ḡeri veiḡa ilailanai Sakaria ḡeḡabi-hidiato, muramura ma bonana namona bene gabu ḡana. Moḡa lorinai eraka-toḡato Vereḡauka ḡena Rubu Veaḡa nuḡanai, \v 10 a tarimarima mabarari tu murikai ḡeḡuriḡurito-ḡoi muramura egabuto-ḡoi nuḡanai. \p \v 11 Benamo Vereḡauka ḡena aneru ta ḡia ḡenai efoforito, muramura goḡuna ma bonana fatana veaḡana aroriba rekenai eruḡataḡoto-ḡoi. \v 12 Sakaria na eḡitaiato nai, nuḡana efarevaḡito ema egarito. \v 13 Senaḡi aneru na ekiraiato, ekirato, “Sakaria, asi nogari, korana ḡemu ḡauḡau Barau na beseḡaḡia. Ḡaraḡomu Elisabeta na natumu ta beḡabiani, arana bono vatoa Ioane. \v 14 Ḡoi boiakuni, boverereni, tarimarima ḡutuma maki ḡia bemaḡurini nai, beḡe iakuni. \v 15 Korana Vereḡauka ḡoiranai ḡia tu vere baregonai beiaḡoni. Ḡia tu vine nanuna asi bene niua ema niuniu dagarari gwaḡiḡiri maki asiḡina moḡo. Ḡia roḡo sinana dianai, Iauka Veaḡa na bevaḡa-vonuani. \v 16 Ḡia na Isaraela tarimari vovoka beḡori-kurerini Vereḡauka, ḡeri Barau, ḡenai. \v 17 Vereḡauka ḡoiranai berakani Elia peroveta tarimana ḡena kokore ema ḡena seḡuka kavana. Tama e natu ḡia na ma bevaḡa-tanu vegogorini. Kira-sirivaḡi tarimari maki bevaḡa-tanu kurerini, vei-iobukaiobuka tarimari ai beḡe iaḡoni; benamo ḡia na tarimarima beḡabi-torerini Vereḡauka ḡena.” \p \v 18 Sakaria na aneru ekiraiato, ekirato, “Au tu kamasi baribaiani? Au tu ḡauka, ḡaraḡogu maki beḡauka.” \p \v 19 Aneru evaḡa-veseto, ekirato, “Au tu Gabriela, Barau ḡoiranai aruḡani. Barau na au betuḡugu, bana vaḡa-guruḡamu ema mai vari namona bana kira-varamu. \v 20 Senaḡi au ḡegu guruḡa asi ovaḡa-moḡoniani nai, ḡoi murumu bebubuni, asi boguruḡani, beiaḡoni mo, mai guruḡa anina bea ḡorani ḡaronai. Akiraḡirini dagarari ḡeri nega korikori ai beḡe ḡorani.” \p \v 21 Mai veiḡa eḡorato-ḡoi nuḡanai, tarimarima na ḡenari-kavaiato nai, ḡeverorito karase nai Sakaria Rubu Veaḡa nuḡanai ea kwaibo-rakavato. \v 22 Eraka-rosito nai, asi evaḡa-guruḡarito, benamo ḡeribato, ḡia tu emata-vanaḡito, kara ta eḡitaiato Rubu Veaḡa nuḡanai. Benamo ḡia na vetoḡai moḡo evaḡa-ribarito, asi eguruḡato, korana muruna ebubuto nai. \p \v 23 Sakaria ḡena ḡauvei ḡarori Rubu Veaḡai evaḡa-koririto murinai, eḡenoḡoito ḡena vanuḡa ḡana. \v 24 Moḡa murinai ḡia ḡaraḡona Elisabeta varau ekuḡato, benamo ḡue imaima (5) etanu-vekuretoḡato numai. \v 25 Ekirato, “Vereḡauka na bevetuḡagu, maiḡesina au ḡegu ai beveia. Ḡegu maiaka tarimarima ḡoirari ai beḡabi-vaḡia.” \s1 Iesu ḡena ḡora aneru na ekiraḡiato \p \v 26 Elisabeta ma banina ḡue imaima sebona (6) nuḡanai, Barau na aneru ta arana Gabriela etuḡuato vanuḡa ta Galilea nuḡanai arana Nasareta ḡana. \v 27 Ḡuiato ta monai. Ḡia tu ma kirakauna arana Iosefa, Davida ḡena doḡoro tarimana. Mo ḡuiato arana tu Maria. \v 28 Aneru ḡia ḡenai eiaḡoto, ekirato, “Ḡaro namona, Vereḡauka tu ḡoi ḡesi ema ḡena vevaḡa-namo bara ḡoi ḡemu ai.” \p \v 29 Maria na mai guruḡa eseḡaḡiato nai, nuḡana evekwaraḡi-rakavato, etuḡamaḡito mai vevaḡa-namo anina tu kara. \v 30 Benamo aneru na ma ekiraiato, ekirato, “Maria, asi nogari, Barau na ḡena namo e varevare-bara ḡoi iatamu ai betorea. \v 31 Ḡoi tu bokuḡani ema mero ta boḡabiani, arana bono vatoa Iesu. \v 32 Ḡia arana bevaraḡeni ema beḡe kiraḡiani Iaru-korokoro Barauna Natuna. Barau tuḡutuḡu na kini ai bevaḡa-iaḡoani, ḡia senena Davida kavana. \v 33 Ḡia tu vere tuḡutuḡu ai beiaḡoni, vere betanu-vanaḡi vanaḡini Iakobo besena ḡeri, ḡena Basileia asi bekorini.” \p \v 34 Maria na aneru ekiraiato, ekirato, “Mai tu kamasi beḡorani? Au tau ta ḡesi tu roḡosi baḡana gena-vegogo.” \p \v 35 Aneru na evaḡa-veseato, ekirato, “Iauka Veaḡa ḡoi iatamu ai befoforini, Barau ḡena seḡuka na beboroḡimuni. Moḡesina nai ḡoi ḡemuna bemaḡurini merona veaḡana tu Barau Natunai beḡe kiraḡiani. \v 36 Bono riba, ḡoi garagaramu Elisabeta, ḡia varau beḡauka, senaḡi ma banina. Ribamu, tarimarima na ḡekiraḡiato-ḡoi, ḡia tu gabani vavinena ḡetato-ḡoi, senaḡi toma ḡena ḡue imaima sebona (6) maiḡa. \v 37 Korana Barau tu dagara mabarari veiveiri ma ribana.” \p \v 38 Maria ekirato, “Au tu Vereḡauka ḡena vetuḡunaḡi vavinegu, be bokira kavana au ḡegu ai bene ḡora.” Benamo aneru na eraga-kwaneato, erakato. \s1 Maria Elisabeta ḡenai eiaḡoto \p \v 39 Mo negai Maria evariḡisito, Iudea ḡorori vanuḡana ta ḡana eraga-iaḡoto. \v 40 Monai Sakaria ḡena numai eraḡekauto, Elisabeta evaḡa-namoato. \v 41 Elisabeta na Maria ḡena vevaḡa-namo guruḡana eseḡaḡiato nai, natuna tu diana nuḡanai eḡarevato, benamo Elisabeta Iauka Veaḡa na evaḡa-vonuato, mamina eḡabiato. \v 42 Benamo eguruḡa-baregoto, ekirato, “Vavine vefakari ai Barau ḡena vevaḡa-namo ḡoi iatamu ai tu barego vedaurea, ema boḡabiani merona iatanai maki! \v 43 Senaḡi au ḡegu namo tu kara Vereḡauka sinana ḡegu ai beiaḡoma? \v 44 Ḡemu vevaḡa-namo guruḡana baseḡaḡia nai, natugu tu nuḡagu ai eiakuni nai eḡarevani. \v 45 Ḡoi overereni, korana oveḡabi-dadamato, Vereḡauka ḡena guruḡa bemoḡonini otato nai.” \s1 Maria ḡena iaku marina \q1 \v 46 Benamo Maria ekirato, \q1 “Au nuḡagu na Vereḡauka evaḡa-raḡeani. \q1 \v 47 Au iaukagu na maki au vaḡa-maḡurigu Barauna eiaku-viniani, \q1 \v 48 korana tu au, \q1 ḡena vetuḡunaḡi vavinena, \q1 ḡegu tanu lealeai roḡo \q1 etuḡamaḡi-taḡoguni! \q1 Mainana, beiaḡoni mo, \q1 ḡuru mabarari beḡe kirani, \q1 Barau ḡena vevaḡa-namo tu \q1 au iatagu ai beḡe toni, \q1 \v 49 korana tu veiḡa baregori \q1 Seḡuka Barauna na au ḡegu ai beveiri. \q1 Ḡia arana tu veaḡa. \q1 \v 50 Ḡena vetuḡaḡwa tu \q1 ḡia ḡegari-viniani tarimari \q1 iatari ai betoreani, \q1 ḡuru ta beiaḡoni ḡuru ta \q1 iatari ai betanuni. \q1 \v 51 Ḡia ḡimana eḡabi-vaisirito seḡukana na ḡeveiavini tarimari elai-karovorito. \q1 \v 52 Ḡia na vere baregori \q1 ḡeri tanutanu gaburi na \q1 edori-firiḡorito, \q1 a tanu lealea tarimari \q1 ḡia na eḡabi-vaisirito. \q1 \v 53 Vito tarimari maki dagara namori ai evaḡa-vonurito, \q1 a farefare vovoka tarimari \q1 ḡia na ḡimari kori \q1 evaḡa-ḡenoḡoirito. \q1 \v 54 Ḡena kiraḡitore ḡita tubura ḡatara Isaraela tarimari ḡesi asi etuḡa-rekwarito, \q1 ema ḡia eiaḡomato \q1 ḡena vetuḡunaḡi tarimari Isaraela bene vaḡa-kavari ḡana, \q1 \v 55 senera ekiraḡitore-vinirito ilailana. \q1 Aberahamo ma besena ḡesi roḡo bevetuḡa-ḡwa vanaḡi-vanaḡirini, etato.” \p \v 56 Maria monai tu Elisabeta ḡesi ḡetanuto ḡue toitoi (3). Moḡa murinai ḡena vanuḡa ḡana ma eḡenoḡoi-iaḡoto. \s1 Ioane Babatiso emaḡurito \p \v 57 Elisabeta ḡena ḡabi ḡarona varau eraḡasito nai, mero ta eḡabiato. \v 58 Benamo sevinai ḡetanuto tarimari ema garagarana na varina ḡeseḡaḡiato nai, ḡia ḡesi ḡeiaku-vegogoto, korana Vereḡauka ḡena namo e varevare-bara ḡia ḡenai eḡorato nai. \p \v 59 Ḡaro vaḡa-imaima toitoinai (8) mero tauḡanina kefina beḡene lama-vaḡia ḡana ḡevegogoto. Mai ḡaro sebonai maki arana beḡene vatoa Sakaria, tamana beḡene turaia ḡetato. \v 60 Senaḡi sinana asi eurato nai ekirato, “Asiḡina! Ḡia arana tu Ioane.” \v 61 Ḡia ḡekirato, “Senaḡi ḡoi ḡemu bese nuḡanai mai ara tu asiḡina!” \v 62 Benamo ḡia na mero tamana ḡimari ai moḡo ḡedanaḡiato, mero arana tu deikara beḡene si. \v 63 Sakaria na toretore vetuḡuna ta ekiraḡiato, benamo maiḡesi etoreato, “Ḡia arana tu Ioane.” Benamo mabarari nuḡari ḡefarevaḡito. \v 64 Monai vau muruna evekeoto, meana maki eroroḡototo, benamo eguruḡato, Barau evaḡa-namoato. \p \v 65 Moḡa lorinai seviri ai ḡetanuto tarimari mabarari ḡeḡaba-rakavato ema mo veiḡa varina Iudea ḡoro vanuḡari mabarari nuḡari ai ḡevari-fiuato. \v 66 Varina ḡeseḡaḡiato tarimari mabarari na ḡetuḡamaḡi-iaḡiato, ḡekirato, “Mai mero tu kamasi beveini?” Korana tu Vereḡauka ḡimana seḡukana tu ḡia iatanai. \s1 Sakaria ḡena mari \p \v 67 Ioane tamana Sakaria Iauka Veaḡa na evaḡa-vonuato, benamo Barau ḡena guruḡa evaḡa-foforiato, ekirato, \q1 \v 68 “Vereḡauka, \q1 Isaraela tarimari ḡeri Barau, \q1 sivaḡa-namoa, \q1 korana tu ḡia ḡena bese \q1 tarimari eiaḡoma-vinirito \q1 bene voi-ḡenoḡoiri ema \q1 bene vaḡa-maḡuriri ḡana. \q1 \v 69 Vevaḡa-maḡuri tauna ma seḡukana ḡesi etuḡuato ḡita ḡera, \q1 ḡia tu ḡena vetuḡunaḡi tauna \q1 Davida garakana. \q1 \v 70 Mai kiraḡitore tu \q1 ḡena peroveta tarimari veaḡari na irau laḡani ai ḡekiraḡi-foforiato: \q1 \v 71 Ḡita tu ḡia na ekira-ḡaurato, \q1 ḡevetari-vinirani ema ḡebaru-vinirani tarimari ḡimari na ḡia na bevaḡa-maḡurirani etato. \q1 \v 72 Ekirato maki, ḡita tubura ḡatara bevetuḡa-ḡwarini, \q1 ema ḡena kiraḡitore veaḡana \q1 asi betuḡa-rekwaiani. \q1 \v 73 Ḡia na ḡita senera Aberahamo ekiraḡitore-viniato, \q1 \v 74 benamo ekirato, ḡevetari-vinirani tarimari ḡimari na beḡabi-maḡurirani. \q1 Benamo vetuḡunaḡina bisini iaḡo-vini asi garira ḡesi. \q1 \v 75 Ḡoiranai bisini raka ma veaḡara e ma iobukaiobukara ḡesi \q1 ḡera maḡuri ḡarori mabarari ai. \q1 \v 76 Natugu o, ḡoi tu Iaru-korokoro Barauna ḡena peroveta tarimana beḡe kiraḡimuni, \q1 korana tu boraka-guineni Vereḡauka ḡena dabara bono vaḡa-maḡataia ḡana. \q1 \v 77 Ḡena bese tarimari \q1 bono vaḡa-ribari, \q1 ḡia na ḡeri rakava bene tuḡamaḡi-fitoḡari ema bene vaḡa-maḡuriri. \q1 \v 78 Korana ḡita ḡera Barau ḡena vetuḡaḡwa tu barego ḡita ḡerai. \q1 Ḡaro eraḡekauni mamana kavana vevaḡa-maḡuri ḡita iatarai betanuni. \q1 \v 79 Benamo mukunai e mase gari nuḡanai ḡetanuni tarimari bevaḡa-mamarini, \q1 ema maino dabaranai beḡori-kaurini.” \p \v 80 Ioane ebaregoto ema iaukana egwadato. Tano fakanai etanuto-ḡoi, eiaḡomato mo, Isaraela tarimari ḡeri ai efoforito ḡarona. \c 2 \s1 Iesu ḡena ḡora \p \v 1 Mo negai Kaisara Augusto, Roma ḡeri vere, na ḡena vevaḡa-naḡi etuḡuato, tanobara tarimari mabarari arari beḡene toreri, sensisi beḡene ḡabia. \v 2 Mai tu sensisi giniguinena, Kwirinio na Siria evereato-ḡoi neganai ḡeḡabiato. \v 3 Moḡa lorinai tarimarima mabarari arari toretoreri uranai tata ḡeri vanuḡa korikori ḡana ḡeḡenoḡoito. \p \v 4 Iosefa maki erakato. Nasareta, Galilea rekena vanuḡa ta na, Betelehema ḡana eiaḡoto, Iudea rekena vanuḡa ta, Davida ḡena vanuḡa. Mo ḡana eiaḡoto, korana ḡia tu Davida ḡena doḡoro tarimana. \v 5 Monai arana beḡene torea ḡana, ḡia kirakauna Maria ḡia ḡesi ḡeiaḡoto. Ḡia tu ma banina. \v 6 Tauri ruarua monai ḡetanuto-ḡoi nuḡanai, ḡena ḡabi ḡarona varau evotuto. \v 7 Ḡia eḡabito, mero guinena eḡabiato, dabuḡai eseḡoato, boromakau ḡeri ḡaniḡani fatanai evaḡa-genakauato, korana varivari tarimari ḡeri numa asi faka ta dainai. \s1 Mamoe narinari tarimari ma aneru ḡesi \p \v 8 Mo tano monai mamoe ḡenaririto-ḡoi tarimari kota tu boḡai ḡetanuto-ḡoi, boḡi ai ḡeri mamoe ḡeḡitaḡaurito-ḡoi. \v 9 Benamo Vereḡauka ḡena aneru ta ḡia ḡeri ai efoforito, Vereḡauka mamana na emama-taririto; ḡegari-rakavato, \v 10 senaḡi aneru na ekirarito, ekirato, “Asi ḡogari! Vari Namona au na baḡwa-iaḡomaia ḡomi ḡemi, tarimarima mabarari vaḡa-iakuri ema vaḡa-verereri ḡana. \v 11 Maitoma Davida ḡena vanuḡai ḡemi vevaḡa-maḡuri tarimana bemaḡuri, Keriso Vereḡauka! \v 12 Vetoḡana tu maiḡa, mero raraka-raraka boḡo doḡariani boromakau ḡeri ḡaniḡani fatanai genakau, dabuḡa na beseḡoa.” \p \v 13 Benamo asikauna guba aneruri ḡutuma mai aneru sebona ḡesi ḡefofori-barato, Barau ḡevaḡa-namoato, ḡekirato, \q1 \v 14 “Guba tuḡuna vanigerenai \q1 Barau beḡene vonevone-raḡe vinia, \q1 ema tanobarai maino \q1 ḡia na eiaunamo-vinirini \q1 tarimari na beḡene ḡabia!” \p \v 15 Aneru mabarari na ḡeraga-kwanerito, guba ḡana ḡeḡenoḡoito murinai, mamoe ḡitaḡauri tarimari ḡeguruḡa-vegogoto, ḡekirato, “Ḡita tu Betelehema ḡana si-iaḡo, Vereḡauka na bevaḡa-ribara dagarana sia ḡitaia.” \p \v 16 Benamo ḡeraga-iaḡoto, Maria e Iosefa ḡedoḡaririto, mero keina maki boromakau ḡeri ḡaniḡani fatanai genataḡonai ḡeḡoitaḡoato. \v 17 Mero ḡeḡitaiato, benamo aneru na ḡevaḡa-ribarito mero varina ḡekiraḡi-foforiato. \v 18 Benamo ḡeseḡaḡito tarimari mabarari mamoe ḡitataḡori tarimari ḡeri guruḡa na nuḡari ḡefarevaḡito. \v 19 Maria na mo guruḡa mabarari nuḡanai etorerito ema etuḡamaḡirito-ḡoi. \v 20 Mamoe ḡeḡitaḡauto-ḡoi tarimari ḡeḡenoḡoito, Barau ḡevevato-iaḡiato, ḡevaḡa-raḡeato, korana ḡeseḡaḡirito ema ḡeḡitarito dagarari tu moḡoni, aneru na ḡia evaḡa-ribarito ilailana. \s1 Iesu arana ḡevatoato \p \v 21 Ḡaro vaḡa-imaima toitoinai (8), mero tauḡanina kefina beḡe lama-vaḡiani ḡaronai, ḡia arana ḡevatoato, Iesu. Sinana na roḡosi bene ḡoitaḡoa nuḡanai, aneru na ekiraḡiato arana ḡeviniato. \s1 Iesu Rubu Veaḡai ḡea vaḡa-foforiato \p \v 22 Mero eḡorato ḡaro gabana vasivasi (40) murinai, ḡia ḡeri veiareva ḡarona eraḡasito, Mose ḡena taravatu ekirani ilailanai. Benamo Iosefa e Maria na Iesu Ierusalema ḡana ḡeḡwa-iaḡoato, Vereḡauka ḡoiranai ḡea vaḡa-foforia ḡana. \v 23 Korana Vereḡauka ḡena taravatu ekirani, “Ḡora guine merori mabarari tu veaḡa Vereḡauka ḡena.” \v 24 Vere-ḡauka ḡena taravatu ilailana varevare dagarana beḡene vinia ḡetato, pune ruarua o pune variḡuri ruarua. \p \v 25 Tau ta Ierusalemai etanuto-ḡoi, arana tu Simeona. Ḡia tu vei-iobukaiobuka tarimana ema Barau ḡena taravatu ekorana-iaḡiato-ḡoi tarimana. Ḡia na Isaraela ḡeri vevaḡa-maḡuri enariato-ḡoi ema Iauka Veaḡa na evaḡa-vonuato. \v 26 Iauka Veaḡa na maki evaḡa-guruḡaiato, ekirato, ḡia asi roḡo bemaseni mo, Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna), roḡo beḡitaiani. \v 27 Iauka Veaḡa na Rubu Veaḡa nuḡanai Simeona eḡori-toḡaiato vau, Iesu tamana ema sinana na ḡeḡwa-toḡaiato, taravatu ekirani veiḡana beḡene veia ḡana. \v 28 Benamo Simeona na mero eḡabiato, efaniato, Barau evaḡa-namoato, ekirato, \q1 \v 29 “Vereḡauka, ḡemu vetuḡunaḡi tauna mai vau bono tuḡu-fitoḡagu, \q1 ma mainogu ḡesi mai baiaḡoni \q1 ḡemu kiraḡitore vaḡa-ilailana. \q1 \v 30 Varau ḡemu vevaḡa-maḡuri \q1 matagu na bama ḡitaia, \q1 \v 31 ḡoi na ovei-toreato tarimarima mabarari ḡoirari ai. \q1 \v 32 Mamana maiḡa, \q1 bese irauirau vaḡa-mama-iaḡiri, \q1 ma ḡoi ḡemu bese Isaraela \q1 vevato-iaḡiri ḡana.” \p \v 33 Mero tamana e sinana na Simeona ḡena guruḡa ḡeseḡaḡito nai, ḡeḡaba-rakavato. \v 34 Benamo Simeona na tauri ruarua evaḡa-namorito, Maria ekiraiato, ekirato, “Mai mero na Isaraela tarimari ḡutuma vaḡa-ketori ema ḡutuma vaḡa-vaisiraḡeri ai beiaḡoni. Ḡia tu vetoḡa ta Barau ḡenana, tarimarima ḡutuma na beḡe kiraḡi-fitoḡaiani, \v 35 moḡesi tarimarima nuḡari vekuretoḡari dagarari mabarari beḡea foforini. Ḡoi, Maria, maki midigumidigu asikei boḡoitaḡoni, noḡa moḡo lorumu kaia na beḡe gwanu-toḡaiani midiguna kavana.” \p \v 36 Monai peroveta vavinena ta arana Ana. Ḡia tu Fanuela natuna, Asere ḡena doḡoro vavinena. Ḡia tu eveḡaraḡoto, laḡani imaima ruarua (7) ḡaraḡona ḡesi ḡetanuto, \v 37 benamo evabuto, laḡani gabana imaima ma gabana toitoi vasivasi (84) etanuto, varau eḡaukato. Rubu Veaḡa asi eraga-kwaneato, laḡani e boḡi ai Barau etoma-rakariḡo viniato-ḡoi, eḡuriḡurito-ḡoi ema eḡaniveaḡato-ḡoi. \v 38 Mo hora sebonai ḡia maki eraḡasito, benamo Barau evaḡa-namoato, Ierusalema vaḡa-maḡurina ḡenariato-ḡoi tarimari ḡoirari ai mai mero varina ekiraḡiato. \s1 Nasareta ḡana ma ḡeḡenoḡoito \p \v 39 Iosefa ema Maria na Vereḡauka ḡena taravatu ekirani veiḡari mabarari ḡeveirito murinai, Galilea ḡana ḡeḡenoḡoito, ḡeri vanuḡa Nasareta ḡana. \v 40 Mai mero ebaregoto ma gwadana ḡesi; Barau ḡena iaunega na evonuvonu-raḡeto ema ḡena namo e varevare-bara tu ḡia iatanai. \s1 Iesu Rubu Veaḡa nuḡanai \p \v 41 Laḡani mabarari nuḡari ai Iesu tamana ema sinana tu Ierusalema ḡana ḡeiaḡoto-ḡoi, Pasova verekona dainai. (Moḡa tu Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo, asi evaḡirito verekona). \v 42 Iesu ḡena laḡani gabanana ruarua (12) eḡabiato nai, ḡia maki tamana ema sinana ḡesi vereko urana ḡeiaḡoto, ḡeveito-ḡoi kavana. \v 43 Vereko ekorito murinai, ḡeḡenoḡoito ḡeri vanuḡa ḡana, senaḡi ḡia asi ribari, Iesu tu Ierusalemai ḡeraga-kwaneato. \v 44 Ḡia ḡeri tuḡamaḡi Iesu tu ḡia ḡesi. Ḡaro sebona ḡerakato murinai, garagarari ema ḡatari fakari ai ḡevetauato. \v 45 Ḡevetauto nuḡanai asi ḡeḡoitaḡoato, moḡa lorinai ma ḡeḡenoḡoito Ierusalema ḡana Iesu vetauvetauna. \v 46 Ḡaro toitoi murinai ḡeḡoitaḡoato, Iesu tu Rubu Veaḡa nuḡanai Iuda tarimari ḡeri vevaḡa-riba tarimari ḡesi. Barau ḡena guruḡa ḡekiraḡirito-ḡoi eseḡaḡirito-ḡoi ema ḡia na maki edanaḡirito-ḡoi mai guruḡa aniri tu kara. \v 47 Mabarari na Iesu ḡena vedanaḡi ema evaḡa-veseto guruḡari ḡeseḡaḡito nai, ḡeḡaba-rakavato. \v 48 Iesu tamana ema sinana mainai ḡeḡoitaḡoato nai, nuḡari ḡefarevaḡi-rakavato, benamo sinana na ekiraiato, ekirato, “Natugu, karase nai ḡoi na ḡai maiḡesi boveima? Ḡoi tamamu ema au tu ḡoi daimu ai dabarama maki beḡe doko, kamasi ta mai bovei baḡasi.” \p \v 49 Iesu ekirato, “Karase nai au ḡovetauguni? Ḡomi asi ribami au tu Tamagu ḡena numai?” \v 50 Senaḡi ḡia asi ribari, Iesu karase maiḡesina evevaḡa-veseto. \p \v 51 Moḡa murinai Iesu tamana ma sinana ḡesi ḡeḡenoḡoito Nasareta ḡana. Ḡeri guruḡa mabarari eiaḡo-vinirito-ḡoi. Maiḡeri dagara ḡeḡorato mabarari Maria na nuḡanai etorerito ema etuḡamaḡi taḡorito-ḡoi. \v 52 Iesu efutuato ma iaunegana ḡesi, Barau ema tarimarima na maki ḡeuraviniato-ḡoi. \c 3 \s1 Ioane Babatiso eḡobatato \r Ioane 1:19-28 \p \v 1 Tiberio Kaisara, Roma ḡeri vere, evereto laḡani gabanana imaima (15) nuḡanai, Pontio Pilato tu Iudea ḡeri gavana, Heroda tu Galilea verena, tarina Filipo tu Iturea ma Trakoniti tanori ḡeri vere, Lisania tu Abilene verena. \v 2 Anas ma Kaiafas tu Rubu Veaḡa vereri baregori. Mo negai Barau na Ioane Sakaria evaḡa-guruḡaiato tano fakanai. \v 3 Benamo Ioane na Ioridana ḡarukana tanona mabarana eraka-vaḡa-ḡauato, eḡobatato-ḡoi, tarimarima ḡeri rakava ḡerina beḡene vetuḡamaḡi-kure e beḡene raka-kure, ema babatiso beḡene ḡabia, Barau na ḡeri rakava bene tuḡamaḡi-fitoḡari ḡana. \v 4 Isaia, peroveta tarimana, ḡena bukai etoreato ilailanai, ekirato, \q1 “Tarima ta tano fakanai ekeani, ekirani, \q1 ‘Vereḡauka ḡena dabara ḡoiarevaia, \q1 ḡena iaḡoma dabarana ḡovaḡa-maoromaoroa. \q1 \v 5 Douka gaburi mabarari \q1 boḡono vaḡa-vonuri, \q1 ḡoro baregori e ḡoro keiri mabarari boḡono vaḡa-faiarari. \q1 Dabara ḡeḡeva-ḡeḡevari \q1 boḡono vaḡa-maoromaorori, \q1 ema dabara koufakoufari maki boḡono vaḡa-vonuri. \q1 \v 6 Benamo tarimarima mabarari na Barau ḡena vevaḡa-maḡuri beḡe ḡitaiani!’” \p \v 7 Tarimarima ḡutuma Ioane ḡenai ḡeiaḡoto, bene babatisori ḡana. Benamo Ioane na eḡobatarito, ekirarito, “Ḡomi mota naturi, dei na bekirami, Barau ḡena vevaḡa-maoro ḡenana boḡo raga-maḡurini? \v 8 Ḡemi rakava ḡerina boḡono vetuḡamaḡi-kure, ema boḡono raka-kure Barau ḡenai, benamo ḡemi maḡuri ai ḡwaḡwa namori boḡono buri. Asi boḡono kira, ‘Aberahamo tu ḡai tamama, (be Barau na beḡabi-raḡemani).’ Korana boḡono riba, Barau tu ma seḡukana Aberahamo natuna tu mai fore ḡerina bevaḡa-ḡorarini! \v 9 Koko tu ḡau korari ai varau beḡe toreri. Benamo ḡwaḡwa namori asi beḡe ḡwani ḡauri mabarari tu beḡe basirini, karavai beḡe fiu-raḡerini.” \p \v 10 Vegogo tarimari na Ioane ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Be, ḡai tu kara baḡana vei?” \v 11 Ḡia na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi deidei ḡemi sedi ruarua nai, ta tu asi ḡena sedi tarimana bono vinia, e ma ḡana ḡaniḡani tarimana na maki moḡesi bene vei.” \p \v 12 Takesi gogo tarimari maki babatiso beḡene ḡabi ḡana Ioane ḡenai ḡeiaḡoto, ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba taumu, ḡai tu kamasi baḡana vei?” \v 13 Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Taravatu ekirani lorinai moḡo boḡono gogo.” \p \v 14 Vetari tarimari o soldia na maki ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡai maki kamasi baḡana vei? Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Tarima ḡeri moni asi boḡono verariri ema asi boḡono kira-rakavari. Ḡomi davami dainai maki asi boḡono mugumugu.” \p \v 15 Tarimarima nuḡari ai maiḡesi ḡetuḡamaḡito, “Mai tarima tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna), banaḡu,” ḡetato. \v 16 Benamo Ioane na mabarari evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Au tu nanu na ababatisomini, senaḡi tarima ta beiaḡomani, ḡia ḡena seḡuka na au ḡegu seḡuka tu evanaḡiani. Au tu asi ilaila ḡia ḡena tamaka varona baruḡaiani. Ḡia na Iauka Veaḡa ema karava na bebabatisomini. \v 17 Ḡia ḡimanai tu iareva-iareva dagarana, widi momona tu widi tauri ḡenana bene iareva-ḡitakauri ḡana. Benamo widi tu ḡena vaḡa-vegogo numanai bevaḡa-vegogorini, senaḡi widi momona tu begabuani asi ebuseni karavanai.” \p \v 18 Ioane na mo guruḡai ema guruḡa ḡutumai maki Barau ḡena Vari Namona tarimarima eḡobata-vinirito, ema enoḡirito, ḡeri rakava ḡerina beḡene vetuḡamaḡi-kure. \v 19 Ioane na maki Heroda, Galilea verena, evaneato, korana tu ḡia kakana Filipo ḡaraḡona eḡaraḡoato nai, ema veiḡa rakavari ḡutuma eveirito nai. \v 20 Heroda na mo rakava mabarari iatari ai ta ma etore-kauato, ḡia na Ioane dibura numanai ma ekou-ḡauato. \s1 Ioane na Iesu ebabatisoato \r Mataio 3:13-17; Mareko 1:9-11 \p \v 21 Tarimarima mabarari Ioane na ebabatisorito-ḡoi nai, Iesu maki ebabatisoato. Benamo Iesu eḡauḡauto-ḡoi nuḡanai, guba evekeo-fakato, \v 22 Iauka Veaḡa emariḡoto ḡia iatanai, vetoḡana noḡa pune kavana. Garo ta guba na ekea-riḡoto, ekirato, “Ḡoi tu au Natugu, aura-vinimuni; ema ḡemu ai aiaku-rakavani maki.” \s1 Iesu tubuna ḡatana arari \r Mataio 1:1-17 \p \v 23 Iesu na ḡena ḡauvei esinaiato nai, ḡena laḡani tu gabana toitoi (30) kavana. Tarimarima ḡekirato-ḡoi, ḡia tu Iosefa natuna. Besena tu maiḡeri: Iosefa tu Heli natuna, \v 24 Heli tu Matat natuna, Matat tu Levi natuna. Levi tu Melki natuna. Melki tu Ianai natuna. Ianai tu Iosefa natuna. \v 25 Iosefa tu Matatia natuna. Matatia tu Amosa natuna. Amosa tu Nahum natuna. Nahum tu Eseli natuna. Eseli tu Nagai natuna. \v 26 Nagai tu Mahat natuna. Mahat tu Matatia natuna. Matatia tu Semein natuna. Semein tu Ioseka natuna. Ioseka tu Ioda natuna. \v 27 Ioda tu Ioanan natuna. Ioanan tu Resa natuna. Resa tu Serubabele natuna. Serubabele tu Sealtiele natuna. Sealtiele tu Neri natuna. \v 28 Neri tu Melki natuna. Melki tu Adi natuna. Adi tu Kosam natuna. Kosam tu Elmadam natuna. Elmadam tu Ere natuna. \v 29 Ere tu Iosua natuna. Iosua tu Eliesere natuna. Eliesere tu Iorim natuna. Iorim tu Matat natuna. Matat tu Levi natuna. \v 30 Levi tu Simeona natuna. Simeona tu Iuda natuna. Iuda tu Iosefa natuna. Iosefa tu Ionam natuna. Ionam tu Eliakim natuna. \v 31 Eliakim tu Melea natuna. Melea tu Mena natuna. Mena tu Matata natuna. Matata tu Natan natuna. Natan tu Davida natuna. \v 32 Davida tu Iese natuna. Iese tu Obed natuna. Obed tu Boas natuna. Boas tu Salmone natuna. Salmone tu Nasona natuna. \v 33 Nasona tu Aminadab natuna. Aminadab tu Admin natuna. Admin tu Areni natuna. Areni tu Hesron natuna. Hesron tu Perese natuna. Perese tu Iuda natuna. \v 34 Iuda tu Iakobo natuna. Iakobo tu Isako natuna. Isako tu Aberahamo natuna. Aberahamo tu Tera natuna. Tera tu Nahoro natuna. \v 35 Nahoro tu Serug natuna. Serug tu Reu natuna. Reu tu Peleg natuna. Peleg tu Ebere natuna. Ebere tu Sela natuna. \v 36 Sela tu Kainana natuna. Kainana tu Afasada natuna. Afasada tu Sem natuna. Sem tu Noa natuna. Noa tu Lameka natuna. \v 37 Lameka tu Metusela natuna. Metusela tu Enoka natuna. Enoka tu Iared natuna. Iared tu Mahalalel natuna. Mahalalel tu Kainana natuna. \v 38 Kainana tu Enos natuna. Enos tu Seta natuna. Seta tu Adamu natuna. Adamu tu Barau natuna. \c 4 \s1 Satani na Iesu eriba-ḡaniato \p \v 1 Iesu Ioridana ḡarukanai Iauka Veaḡa na evaḡa-vonuato vau, ea ḡenoḡoito, benamo Iauka na tano fakana ḡana eḡori-iaḡoato. \v 2 Monai ḡaro e boḡi gabana vasivasi (40) Diabolo na eribaḡaniato-ḡoi. Mo ḡaro mabarari nuḡari ai asi eḡaniḡanito-ḡoi, moḡa lorinai mo ḡaro ḡekorito murinai, ḡia evito-rakavaiato. \p \v 3 Diabolo na ekiraiato, ekirato, “Bema ḡoi Barau Natuna nai, mai fore nokiraia, be ḡaniḡani ai neiaḡo.” \v 4 A Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Buka Veaḡa nuḡanai maiḡesi ekirani, ‘Tarimarima tu dia ḡaniḡani na moḡo bemaḡurini.’” \p \v 5 Benamo Diabolo na Iesu eḡori-raḡeato gabu ta tuḡunai, tanobara basileiari mabarari vaḡa-sebo evaḡa-ḡitaiato. \v 6 Benamo Diabolo ekirato, “Au na seḡuka bavinimuni, maiḡeri dagara mabarari boḡita-ḡaurini, aramu maki bebaregoni. Mai dagara mabarari tu au ḡegu, benamo aura-viniani tarimana baviniani. \v 7 Moḡa lorinai bema au botoma-rakariḡo viniguni nai, maiḡeri dagara mabarari boḡabirini ḡoi ḡemu.” \p \v 8 Senaḡi Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Buka Veaḡai tu maiḡesi ḡetoreato, ‘Vereḡauka, ḡoi ḡemu Barau bono toma-rakariḡo vinia, ḡia moḡo ḡereḡana vetuḡunaḡina bono iaḡo-vini!’” \p \v 9 Benamo Satani na Ierusalema ḡana eḡori-iaḡoato, Rubu Veaḡa tuḡunai evaḡa-ruḡakauato, ekiraiato, “Bema ḡoi Barau Natuna, mainana noburi-firiḡo, \v 10 korana Buka Veaḡa nuḡanai maiḡesi ekirani, ‘Barau na ḡena aneru bekirarini, ḡoi beḡe narimuni.’ \v 11 Ekirani maki, ‘Aneru na ḡimari na beḡe ḡobemuni, beḡe ḡabi-vaisimuni, kwakumu fore ai asi boraraiani.’” \p \v 12 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Buka Veaḡa nuḡanai maki ekirani, ‘Vereḡauka ḡoi ḡemu Barau asi bono riba-ḡania.’” \p \v 13 Satani ḡena veribaḡani mabarari evaḡa-koririto, benamo eraga-kwaneato, eiaḡoto mo, ḡaro ta. \s1 Iesu ḡena ḡauvei esinaiato Galileai \r Mataio 4:12-17; Mareko 1:14-15 \p \v 14 Iesu ma eḡenoḡoito Galilea ḡana, Iauka Veaḡa seḡukana maki ḡia ḡesi. Ḡia varina Galilea tano nuḡanai ḡefiu-rovorovoato. \v 15 Iesu tu ḡeri rubu nuḡari ai evevaḡa-ribato-ḡoi, mabarari na ḡevaḡa-raḡeato. \s1 Nasareta tarimari na Iesu asi ḡeḡabi-raḡeato \r Mataio 13:53-58; Mareko 6:1-6 \p \v 16 Benamo Iesu Nasareta ḡana eiaḡoto. Mai tu ḡia ebaregoto vanuḡana. Vanaḡivanaḡi eveito-ḡoi kavana Sabadi ai ḡia rubu ai eraka-toḡato. Benamo Buka Veaḡa bene iavia ḡana evariḡisito nai, \v 17 Isaia peroveta tarimana ḡena buka rubu ḡitaḡauna tarimana na Iesu eviniato, benamo ḡia na ereraiato, ḡena iavi-iavi gabuna eḡoitaḡoato, maiḡesi ekirani, \q1 \v 18 “Vereḡauka Iaukana tu \q1 au ḡegu ai maiḡa, \q1 korana ḡia na tu \q1 au eboroḡiguto, \q1 ema eviriḡiguto, \q1 Vari Namona gara veḡubu tarimari bana ḡobata-viniri ḡana. \q1 Etuḡuguto, dibura tarimari ḡeri ai Barau na dibura na varau eḡabi-vaḡirato varina bana varifiua ḡana, \q1 ema mata-bubu tarimari \q1 matari maki beḡene fafa. \q1 Ḡevaḡa-rakavarini tarimari \q1 bana vaḡa-maḡuriri, \q1 \v 19 ema Vereḡauka na tarimarima bevaḡa-maḡuririni laḡanina bana ḡobata-iaḡia.” \p \v 20 Benamo Iesu na buka ma eiokuato, rubu ḡitaḡauna tarimana ma evini-ḡenoḡoiato, benamo etanu-tarito. Mabarari rubu nuḡanai tarimari na ḡeḡita-karakaraiato. \v 21 Benamo Iesu na eḡobata-vinirito, ekirato, “Mai boḡo seḡaḡia guruḡana tu toma ḡaro ai bemoḡoni.” \p \v 22 Benamo mabarari na ḡevaḡa-namoato e ḡeḡabato, korana guruḡa namori ekiraḡirito nai. Ḡekirato, “Mai tu Iosefa natuna ba?” \p \v 23 Benamo Iesu na ekirarito, ekirato, “Au ribagu ḡomi na mai sisiba guruḡana au ḡegu ai boḡo kira-varaguni, boḡo kirani, ‘Doketa tarimamu, tauḡemu bono vevaḡa-maḡuri! Kaperanaumai oveirito veiḡari variri ḡama seḡaḡirito, be mainai ḡemu vanuḡa korikori ai maki bono vei.’” \v 24 Moḡoni akiramini, peroveta tarimana tu ḡena vanuḡa korikori ai asi beḡe ḡabi-raḡeani. \v 25 Maiḡa maki boḡono seḡaḡi: Moḡoni, Elia ḡena negai vabu ḡutuma Isaraelai ḡetanuto-ḡoi. Laḡani toitoi (3) ma ḡue imaima sebona (6) nuḡanai ḡura asi eraguto-ḡoi, tanobara mabarana doḡe na eḡabi-ḡauato. \v 26 Senaḡi mo Isaraela vaburi ḡeri ai Barau na Elia asi etuḡu-iaḡoato. Irau gabu vanuḡana ta arana Sarefata, Sidono tanonai, vabu ta ḡenai etuḡu-iaḡoato. \v 27 Elisa, peroveta tarimana, ḡena negai lepera tarimari ḡutuma Isaraelai ḡetanuto-ḡoi, senaḡi sebona ta asi evaḡa-namoato, Naman, Siria tarimana, moḡo ḡereḡana. \p \v 28 Rubu ai ḡevegogoto tarimari mabarari mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡebaru-rakavato. \v 29 Benamo ḡevariḡisito, Iesu vanuḡa na ḡeinu-rosiato, ḡeri vanuḡa ḡevaḡa-ruḡaiato ḡorona tavi ta reke lofa asikeina na beḡene fiu-riḡoa ḡetato. \v 30 Senaḡi Iesu tu ḡia fakari na moḡo eraka-vaḡito, mo eiaḡoto. \s1 Iesu na iauka rakavana elai-vaḡiato \r Mareko 1:21-28 \p \v 31 Iesu tu Kaperanauma, Galilea vanuḡana ta, ḡana evariḡoto. Benamo Sabadi ai evevaḡa-ribato. \v 32 Ḡia ḡena vevaḡa-riba guruḡari tarimarima na ḡeseḡaḡiato nai, ḡeḡaba-rakavato, korana ḡena guruḡa ma seḡukana. \p \v 33 Rubu nuḡanai iauka rakavana na eboroḡiato tarimana ta etanu-taḡoto-ḡoi. Ḡia ekoḡo-gigitarito, ekirato, \v 34 “Iesu, Nasareta taumu o, kara ḡemai noveia otoni? Ḡoi ḡai vaḡa-rakavama uranai boiaḡoma, ene? Au ribagu, ḡoi tu Barau ḡena Veaḡa Tarimamu.” \p \v 35 Iesu na ekira-ḡoiato, ekirato, “Gurumu, ḡia ḡenana noraka-vaḡi!” Benamo mo iauka rakavana na tano eḡidara-iaḡiato tarimarima ḡoirari ai, ḡia ḡenana eraka-vaḡito, fau ta maki asi efoforito ḡia ḡenai. \p \v 36 Benamo tarimarima mabarari nuḡari ḡefarevaḡi-rakavato, ḡeveguruḡa-vevinito, ḡekirato, “Mainai kamasi eguruḡani? Be, ma seḡukana e ma gwadana ḡesi iauka rakavari evaḡa-guruḡarini, benamo ḡeraka-vaḡini!” \v 37 Benamo Iesu varina mo gabu mabaranai ḡefiu-rovorovoato. \s1 Iesu na Simona ḡena taḡama evaḡa-namoato \r Mataio 8:14-15; Mareko 1:29-31 \p \v 38 Iesu rubu eraga-kwaneato, benamo Simona ḡena numa ḡana eiaḡoto. Simona ḡena taḡama vavinena ekeveto, tauḡanina eseḡuka-rakavato; benamo Iesu ḡenoḡiato bene vaḡa-kavaia. \v 39 Benamo Iesu eiaḡoto mo vavine sevinai eruḡato, keve ekira-ḡoiato, benamo keve ekorito. Vavine maoromaoro evariḡisito, benamo eḡuburito. \s1 Keve tarimari ḡutuma Iesu na evaḡa-namorito \r Mataio 8:16-17; Mareko 1:32-34 \p \v 40 Ḡaro ea keto-firiḡoto-ḡoi nai, tarimarima na keve irauirau tarimari mabarari Iesu ḡenai ḡeḡori-iaḡorito. Ḡia ḡimana tarima tata iatari ai etore-kaurito evaḡa-namorito. \v 41 Iauka rakavari maki tarimarima ḡutuma ḡerina ḡeraka-vaḡito, benamo iauka rakavari ḡekoḡoto, ḡekirato, “Ḡoi tu Barau Natuna!” Senaḡi Iesu na evaḡa-guruḡarito asi beḡene guruḡa, korana ḡia ribari Iesu tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna). \s1 Iesu rubu nuḡari ai eḡobatato-ḡoi \r Mareko 1:35-39 \p \v 42 Elaḡanito, Iesu evariḡisito, tano fakana ḡana eiaḡoto. Tarimarima na ḡea vetauato, ḡedoḡariato, ḡeḡabi-tariato asi ḡeri ura ḡia na bene raga-kwaneri ḡetato. \v 43 Senaḡi Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Au tu vanuḡa irauri ai maki bana ḡobata, Barau ḡena Basileia varina namona bana fiua, Barau na etuḡuguto korana tu moḡa.” \p \v 44 Benamo Iudea tanona ruburi nuḡari ai eḡobatato-ḡoi. \c 5 \s1 Iesu na ḡena mero ekearito \p \v 1 Ḡaro ta Iesu tu Genesareta kouna rikinai eruḡa-taḡoto-ḡoi, tarimarima na ḡeraga-ḡeḡeraḡiato, Barau ḡena guruḡa beḡene seḡaḡia ḡana. \v 2 Ḡia tu ḡasi ruarua eḡitarito, kou rikinai ḡeinu-raḡerito; maina tarimari na ḡeraga-kwanerito, ḡeri reke ḡeḡuriḡirito-ḡoi. \v 3 Benamo Iesu tu mo ḡasi tai eraḡeto, Simona ḡena ḡasi. Ḡia na Simona ekiraiato, kota negini-rosia nanu ḡana. Benamo ḡasi ai etanu-tarito, tarimarima ḡutuma evaḡa-ribarito. \p \v 4 Eguruḡa-ḡosito vau, ḡia na Simona ekiraiato, ekirato, “Ḡemi ḡasi dodoku rekena ḡana ḡogini-rosia, be ḡemi reke boḡono toreri, maḡani-kone boḡono vaḡi ḡana.” \v 5 Simona evaḡa-veseto, ekirato, “Vevaḡa-riba taumu, ḡai tu baḡa vekwaraḡi-laḡani, maḡani-kone ta maki asi baḡa doḡaria, senaḡi ḡoi ḡemu guruḡa dainai reke atorerini.” \v 6 Benamo ḡetorerito, maḡani-kone asisebo ḡetoḡato, ḡeri reke maki dori ḡevedareto. \v 7 Moḡesi nai karori ḡasi tai ḡelau-iaverito, beḡene iaḡoma, be ḡia beḡenema vaḡa-kavari ḡetato. Ḡeiaḡomato, ḡasi ruarua maḡani-kone na ḡevaḡa-vonurito, dori ḡeburuto-ḡoi. \p \v 8 Simona Petero na mo veiḡa eḡorato dagarana eḡitaiato, benamo Iesu kwakuna koranai eketo-tarito vau ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka, noraka-veḡita au ḡeguna, au tu vei-rakava tarimagu!” \v 9 Korana tu ḡia ma karona mabarana ḡesi nuḡari ḡefarevaḡi-rakavato, mo maḡani-kone asisebo ḡevaḡirito nai. \v 10 Simona ḡesi ḡemaina-vegogoto-ḡoi tarimari maki Iakobo (o Iames) e Ioane, Sebedaio natuna, ḡeḡaba-rakavato. Iesu na Simona ekiraiato, ekirato, “Asi nogari; maitoma bevesina beiaḡoni, ḡoi tu tarimarima bomaina-vinirini.” \v 11 Benamo ḡasi ruarua tu kou rikinai ḡeinu-raḡerito, ḡeri dagara mabarari ḡeraga-kwanerito, Iesu murinai ḡerakato. \s1 Iesu na lepera tarimana evaḡa-namoato \r Mataio 8:1-4; Mareko 1:40-45 \p \v 12 Ḡaro ta Iesu tu vanuḡa ta nuḡanai, tarima ta monai kefina mabarana lepera moḡo. Ḡia na Iesu eḡitaiato nai, ḡoiranai evetui-tarito, enoḡiato, ekirato, “Vereḡauka, bema ḡoi ourani nai, moḡoni boiarevaguni, bovaḡa-namoguni riba!” \v 13 Iesu ḡimana etuḡu-iaḡoato, eḡabi-karaiato, ekirato, “Aurani, be nonamo!” Benamo vaḡa-sebo lepera na eraga-kwaneato. \p \v 14 Iesu na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Tarima ta asi bono kira-varaia.” Ma ekirato, “Noiaḡo, Rubu Veaḡa verena na bene ḡitamu, ema veiareva varevare dagarari Mose na ekiraḡiato ilailanai bono vinia, be tarimarima beḡene riba, ḡoi tu bonamo.” \p \v 15 Senaḡi Iesu varina tarimarima na ḡefiu-rovorovoato-ḡoi vau, tarimarima ḡutuma-bara ḡevegogoto-ḡoi, ḡia ḡena guruḡa seḡaḡi-seḡaḡiri e ḡeri keve vaḡa-namori uranai. \v 16 Senaḡi Iesu tu eraka-veḡitato-ḡoi tano fakana ḡana, ea ḡuriḡurito-ḡoi. \s1 Iesu na rakava etuḡamaḡi-fitoḡarito \r Mataio 9:1-8; Mareko 2:1-12 \p \v 17 Ḡaro tai Iesu evevaḡa-ribato-ḡoi nuḡanai, Farisea tarimari e taravatu vaḡa-riba-iaḡina tarimari Galilea e Iudea vanuḡari mabarari na, ema Ierusalema na ḡeiaḡomato, ḡia sevinai ḡema tanu-tarito. Barau ḡena seḡuka Iesu ḡenai evaḡa-foforiato, keve tarimari bene vaḡa-namori ḡana. \v 18 Tarima kotari na tauḡanina tavi ta emaseto tarimana ta gedai genagenanai ḡeḡwa-iaḡoato. Numa nuḡanai beḡene raka-toḡa dabarana ḡevetauato, Iesu ḡoiranai beḡene tore-taria ḡetato. \v 19 Senaḡi tarimarima ḡutuma naima, rakatoḡa dabara ta asi ḡedoḡariato. Moḡa lorinai keve rakava tarimana ma gedana ḡesi ḡeḡwa-raḡeato numa tuḡunai, ḡuduḡu ḡeḡiu-fakaiato vau, ḡetuḡu-riḡoato tarimarima fakari ai Iesu ḡoiranai. \v 20 Iesu na ḡeri veḡabidadama eḡitaiato, benamo keve rakava tarimana ekiraiato, ekirato, “Ḡata, ḡoi ḡemu rakava batuḡamaḡi-fitoḡari.” \p \v 21 Farisea tarimari e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari maiḡesi ḡetuḡamaḡito, “Mai tu deikara, ḡia na Barau ekira-fitoḡaiani? Barau ḡereḡana na moḡo rakava etuḡamaḡi-fitoḡarini!” \p \v 22 Iesu ma ribana ḡia kara ḡetuḡamaḡirito-ḡoi, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Karase nai nuḡami ai maniḡesi ḡotuḡamaḡini? \v 23 Aiḡesina baguruḡani tu meraḡa, ‘Ḡemu rakava batuḡamaḡi-fitoḡari’ banasi, ba bara kira, ‘Novariḡisi, be noraka’ barasi? \v 24 Au na navaḡa-ḡitami, Tarimarima Natuna tu ma seḡukana rakava betuḡamaḡi-fitoḡarini tanobarai.” Ḡia na keve rakava tarimana evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Novariḡisi, ḡemu geda noḡabia, be numa ḡana noiaḡo!” \p \v 25 Benamo ḡia maoromaoro evariḡisito tarimarima ḡoirari ai, egena-iaḡirito dagarari eḡabirito, ḡena numa ḡana eiaḡoto, Barau evaḡa-raḡeato. \v 26 Tarimarima mabarari nuḡari ḡefarevaḡito ema Barau ḡevaḡa-raḡeato. Gari na evaḡa-vonurito, benamo ḡekirato, “Veiḡa boruri toma ḡaro ai bita ḡita!” \s1 Iesu na takesi gogo tarimana arana Levi ekeaiato \r Mataio 9:9-13; Mareko 2:13-17 \p \v 27 Moḡa murinai Iesu tu vanuḡa na eraka-rosito, benamo takesi gogo tarimana arana Levi takesi moniri ḡeḡabito-ḡoi numanai tanutaḡo eḡitaiato. Benamo Iesu na ekiraiato, ekirato, “Murigu ai noma raka.” \v 28 Benamo Levi evariḡisito, ḡena dagara mabarari eraga-kwanerito, Iesu murinai erakato. \p \v 29 Benamo Levi na ḡaniḡani baregona ḡena numai eveiato Iesu ḡana. Varivari tarimari vefakari ai tarimarima ḡutuma takesi gogo tarimari ema tarima tari ḡia ḡesi ḡeḡaniḡanito. \v 30 Farisea tarimari tari e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari, ḡia ḡeri doḡoro tarimari, ḡevanevaneto Iesu ḡena mero ḡeri ai, ḡekirato, “Karase nai ḡomi tu takesi gogo tarimari e vei-rakava tarimari ḡesi ḡoḡaniḡanini ema ḡoniuniu-vegogoni?” \v 31 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Namo tarimari tu doketa asi beḡe vetaurini, senaḡi keve tarimari moḡo. \v 32 Au maki vei iobukaiobuka tarimari keakeari asi aiaḡomato, senaḡi vei-rakava tarimari beḡene vetuḡamaḡi-kure e beḡene raka-kure ḡana aiaḡomato.” \s1 Ḡaniveaḡa \r Mataio 9:14-17; Mareko 2:18-22 \p \v 33 Farisea tarimari na Iesu ḡevaḡa-guruḡaiato, ḡekirato, “Ioane Babatiso ḡena mero nega-ḡutuma ḡeḡani-veaḡani e ḡeḡuriḡurini. Ḡai ḡema mero maki moḡesi ḡeveini, a ḡoi ḡemu mero tu ḡeḡaniḡanini e ḡeniuniuni moḡo.” \p \v 34 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi ḡotuḡamaḡini veḡaraḡo variḡu tarimana ḡatana seviri ai etanuni nuḡanai beḡe ḡani-veaḡani ei? \v 35 Ḡarona eiaḡomani, veḡaraḡo variḡu tarimana ḡia ḡerina beḡe ḡabi-veḡitaiani, monai vau beḡe ḡani-veaḡani.” \p \v 36 Iesu na ḡeri barabore ta ma ekiraḡiato, ekirato, “Tarima ta na dabuḡa variḡuna asi bedareani, dabuḡa guinena bani-iaḡina. Bema moḡesi beveini nai, dabuḡa variḡuna bedareani, ema dabuḡa variḡuna veseana dabuḡa guinena ḡesi asi beḡe ilailani. \v 37 Tarima ta na vine nanuna variḡuna nanigosi kefina guinenai asi besisiani. Bema moḡesi beveini nai, vine nanuna variḡuna na kefi guinena beḡani-fakaiani. Vine nanuna bevebubuni e kefina berakavani. \v 38 Senaḡi vine nanuna variḡuna nanigosi kefina variḡunai besisiani tu namo! \v 39 Ema tarima ta na vine nanuna guinena eniuani murinai vine nanuna variḡuna asi beura-viniani, korana ḡia bekirani, ‘Vine nanuna guinena tu namo vedaurea.’” \c 6 \s1 Iesu tu Sabadi Verena \p \v 1 Sabadi tai Iesu widi vamokari nuḡari na eraka-iaḡoto-ḡoi, benamo ḡena mero widi ḡebukito, ḡimari ai ḡemuturito-ḡoi, benamo tauri tu ḡeḡanirito-ḡoi. \v 2 Farisea tarimari kotari na ḡedanaḡirito, ḡekirato, “Ḡomi tu kara dainai ḡaina taravatu asi ḡokorana-iaḡiani, Sabadi ai widi ḡobukini?” \p \v 3 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi Davida ma karona ḡesi ḡevitorito nai, Davida na veiḡa ta eveiato guruḡana tu asi ḡoiaviani? \v 4 Barau ḡena numai eraka-toḡato, Barau ḡoiranai ḡetorerito-ḡoi beredi eḡabito, eḡanito ema karona maki evinirito. Mo beredi tu veaḡa, Rubu Veaḡa vereri moḡo ḡari, taravatu.” \v 5 Iesu na ma ekirarito, ekirato, “Tarimarima Natuna tu Sabadi Verena.” \s1 Ḡima boso tarimana \r Mataio 12:9-14; Mareko 3:1-6 \p \v 6 Ma Sabadi tai Iesu rubu ai eraka-toḡato, benamo evevaḡa-ribato-ḡoi. Monai tarima ta tu ḡimana aroribana tu ebosoto. \v 7 Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari e Farisea tarimari na tu ḡia ḡeḡita-taḡoato-ḡoi, mai Sabadi ai bevevaḡa-namoni ba asiḡi, korana beḡene samania ḡana. \v 8 Senaḡina Iesu na ḡia kara ḡetuḡamaḡiato-ḡoi tu eribaiato, benamo mo tarima ḡimana boso ekiraiato, ekirato, “Noruḡa-vaisi, mainai noma ruḡa.” Benamo eruḡa-vaisito, ea ruḡato. \v 9 Benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Nadanaḡimi roḡo, taravatu nuḡanai aiḡa tu namo, Sabadi ai veiḡa namori veiveiri namo ba veiḡa rakavari sini veiri? Tana vevaḡa-maḡuri ba tana vaḡivaḡi?” \v 10 Eboḡe-ḡeḡeraḡito, mabarari eḡitarito, benamo mo tarima ekiraiato, ekirato, “Ḡimamu notuḡu-roroḡotoa.” Ḡimana etuḡu-roroḡotoato, benamo enamoto ḡimana reke ta kavana. \p \v 11 Senaḡina ḡia tu ḡebaru-rakavato, benamo tauḡeri fakari ai moḡo ḡeguruḡa-vegogoto Iesu kamasi ta beḡene veia ḡana. \s1 Iesu na tarima gabanana ruarua (12) eḡabi-hidirito \r Mataio 10:1-4; Mareko 3:13-19 \p \v 12 Mo ḡaro tai Iesu ḡoro ta tuḡuna ḡana evaraḡeto ḡuriḡuri, benamo mo boḡi vinubana Barau ḡenai eḡauḡauto. \v 13 Elaḡanito, ḡena mero ekea-vegogorito, benamo gabanana ruarua (12) eḡabi-viriḡirito, arari evatorito, apostolo. \v 14 Simona, arana ta tu Petero, ma tarina Anduru; e Iakobo (o Iames), e Ioane, e Filipo, e Batolomeo, \v 15 e Mataio, e Tomasi; e Iakobo (o Iames), Alfeo natuna; e Simona, Selote tarimana; \v 16 e Iudas, Iakobo (o Iames) natuna; ema Iudas Isakariota, Iesu berevaiani tarimana. \s1 Iesu evevaḡa-ribato e keve evaḡa-namorito \r Mataio 4:24-25; Mareko 3:7-12 \p \v 17 Ḡia ḡesi ḡoro na ḡeseiriḡoto tano faiaranai, benamo Iesu ema ruḡa-tarito. Ḡia ḡenai riba ḡeḡabito-ḡoi tarimari ḡutuma ema tarimarima ḡutuma lelevaḡiri maki Iudea ema Ierusalema na ḡeiaḡomato, Taia konena na e Sidono konena na ḡeiaḡomato, \v 18 ḡia beḡene seḡaḡia uranai ema ḡeri keve bene vaḡa-namori ḡana. Iauka rakavari na ḡeboroḡirito tarimari maki evaḡa-namorito. \v 19 Benamo tarimarima mabarari ḡeurato-ḡoi Iesu beḡene ḡabi-karaia, korana tu seḡuka ḡia ḡenana eiaḡomato-ḡoi, benamo tarimarima mabarari ḡeri keve ḡenamoto-ḡoi. \s1 Deikara beḡene iaku e deikara ḡeri ai tu rakava \r Mataio 5:1-12 \p \v 20 Iesu eboḡeboḡeto, benamo eboḡe-iaḡoto ḡena mero eḡitarito vau ekirato: \q1 “Gara veḡubu tu ḡoiaku, \q1 korana Barau ḡena Basileia tu ḡomi ḡemi. \q1 \v 21 Ḡomi deidei toma ḡevitomini tu boḡono iaku, \q1 korana ḡomi roḡo boḡo ḡani-maseni bene. \q1 Ḡomi deidei toma ḡotaḡi-taḡini tu boḡono iaku, \q1 korana boḡo rikini bene. \p \v 22 Boḡono verere bema tarima na beḡe baru-vinimini, beḡe kira-fitoḡamini, beḡe rori-toremini, ema arami beḡe vaḡa-rakavarini Tarimarima Natuna dainai. \v 23 Moḡeri beḡe ḡorani ḡaronai boḡono iaku e boḡono buri-vaisi ma vereremi ḡesi, korana davami tu asikeikeina gubai. Korana ḡia seneri na maki peroveta tarimari moḡesi ḡeveirito. \q1 \v 24 Senaḡina ḡomi ma ḡemi \q1 farefare ḡutuma tarimami \q1 vetuḡami kika, \q1 korana vaḡa-iakumi farefareri tu varau ḡoḡabito bene. \q1 \v 25 Toma ḡoḡani-maseni tarimami, \q1 vetuḡami, \q1 korana beḡea vitomini. \q1 Toma ḡorikini tarimami, \q1 vetuḡami kika, \q1 korana nuḡami beḡea metoni \q1 e boḡoa taḡini. \p \v 26 Tarimarima na ḡekiraḡi-varaḡe varaḡemini tarimami, vetuḡami, korana seneri na maki peroveta tarimari ḡofaḡofari tu maniḡesi ḡevaḡa-raḡerito.” \s1 Ḡevaḡa-rakavamini tarimari boḡono ura-viniri \r Mataio 5:38-48 \p \v 27 “Senaḡina au ḡoseḡaḡiguni tarimami akiramini: Ḡebaru-vinimini tarimari boḡono ura-viniri, ḡevaḡa-rakavamini tarimari veiḡa namori boḡono vei-viniri. \v 28 Ḡekira-rakavamini tarimari boḡono vaḡa-namori ema veiḡa rakavari ḡevei-vinimini tarimari ḡeri boḡono ḡuriḡuri. \v 29 Bema tarima ta na taḡomu tavi ta beforoani nai, taḡomu reke ta maki bono vinia. Tarima ta na ḡemu koudi beḡabiani nai, sedi maki asi bono ḡabi-taria, bene ḡabia. \v 30 Ḡemu ai beḡe noḡinoḡini tarimari bono viniri ema deikara na ḡemu dagara ta beḡabi-rakaiani, ḡabiḡoina guruḡana asi bono vei. \v 31 Kara ourani tarimarima na ḡemu ai beḡene veia veiḡana, ḡia ḡeri ai maki mo veiḡa bono veia. \p \v 32 Bema ḡoura-vinirini tarimari tu ḡomi ḡeura-vinimini tarimari moḡo nai, ḡomi ḡemi namo tu kara? Rakava tarimari maki ḡeura-vinirini tarimari moḡo ḡeura-vinirini. \v 33 O bema veiḡa namori ḡemi ai ḡeveini tarimari moḡo veiḡa namori ḡovei-vinirini, ḡomi ḡemi namo tu kara? Rakava tarimari maki mani veiḡa sebona ḡeveiani. \v 34 O bema ma beḡe vini-ḡoimini tarimari moḡo ḡovinirini, ḡomi ḡemi namo tu kara? Rakava tarimari na maki tarima ḡevinirini, murinai tu mabarari ma beḡene dava-ḡoiri ḡetoni. \v 35 Senaḡina ḡebaru-vinimini ema ḡevaḡa-rakavamini tarimari boḡono ura-viniri, veiḡa namori ḡeri ai boḡono vei, boḡono viniri, a tuḡu vaḡa-voi tuḡamaḡina asi boḡono vei. Benamo davami beḡene barego, ema Iaru-korokoro Barauna natunai boḡono iaḡo, korana tu ḡia na asi ḡevaḡa-namoani tarimari e vei-rakava tarimari evaḡa-namorini. \v 36 Boḡono vevetuḡa-ḡwa, ḡomi Tamami evevetuḡa-ḡwani kavana.” \s1 Nuḡami ai tarimarima asi boḡono vaḡa-rakavari \r Mataio 7:1-5 \p \v 37 “Nuḡami ai tarimarima asi boḡono kira-kerereri. Moḡesi tu Barau na maki asi bekiraḡimini ḡomi tu kerere. Rakava voina tarimarima ḡeri ai asi boḡono kiraḡi-kaua, benamo Barau na rakava voina ḡemi ai asi bekiraḡi-kauani. Rakava boḡono tuḡamaḡi-fitoḡaia, be Barau na maki ḡemi rakava bene tuḡamaḡi-fitoḡari. \v 38 Boḡono vini, be Barau na maki bene vinimi, ḡutumari bene dori-riḡori, bene kora-vegogori, bene vonu-fokafoka, bene ḡiḡiḡiḡi-seḡi, bene bubu-riḡoa ḡemi ai. Korana aiḡesi ḡomi ḡovinini, Barau na maki moḡesi bevinimini.” \p \v 39 Iesu na barabore ta ma ekira-vararito, ekirato, “Mata-bubu tarimana na mata-bubu tarimana ta beḡori-kauani riba ba? Ba tauri ruarua koufai beḡea keto-ḡurani? \v 40 Riba vetau merona na evaḡa-ribaiani tarimana asi bevanaḡiani, senaḡina ḡena sikuli bevaḡa-koriani vau, evaḡa-ribaiani tarimana ḡesi beḡe ilailani. \p \v 41 Kara dainai tarikakamu matanai libika oḡitaiani, senaḡi ḡoi matamu ai ḡau tubina tu asi otuḡamaḡiani. \v 42 Kamara dabarai ḡoi tarikakamu okiraiani, okirani, ‘Ḡata, au na roḡo matamu ai libika nakokia,’ senaḡina ḡoi tauḡemu matamu ai ḡau tubina tu asi oḡitaiani? Ḡofaḡofa tarimamu, guine tu ḡoi matamu ai ḡau tubina nokoki-vaḡia roḡo, benamo boboḡeboḡe-ginikauni vau, tarikakamu matanai libika bono kokia.” \s1 Ḡau ta ḡwaḡwana \r Mataio 7:16-20; 12:33-35 \p \v 43 “Ḡau namona beḡwani ḡwaḡwana tu dia rakava, ema ḡau rakavana beḡwani ḡwaḡwana tu dia namo. \v 44 Ḡau mabarari tu ḡwari ai bita ribani. Figi ḡwari maki ḡau ma giniginiri ḡerina asi ḡebokoni, ema vine ḡwari (o grapes) ḡauḡa ḡiniḡiniri ḡeri ai asi ḡebokoni. \v 45 Tarima namona na dagara namori nuḡanai evaḡa-vegogorini dagarari bevaḡa-raka-rosirini. Tarima rakavana na dagara asi namori nuḡanai evaḡa-vegogorini dagarari bevaḡa-raka-rosirini. Korana tarima tu nuḡana na kara eiaḡomani murunai ekiraḡirini.” \s1 Numa ḡeragani tarimari ruarua \r Mataio 7:24-27 \p \v 46 “Karase nai au ḡokiraḡiguni, ḡokirani, ‘Vereḡauka, Vereḡauka,’ nuḡanai au aguruḡani veiḡari tu asi ḡoveirini? \v 47 Navaḡa-ribami, deikara au ḡegu ai eiaḡomani, au ḡegu guruḡa ema seḡaḡini ma veiḡari eveirini tu kamasi. \v 48 Ḡia tu tarima ta ḡena numa eragaiato kavana. Guri ekwa-variḡo kwareḡaiato, ema fore iatanai evaḡa-ruḡaiato, benamo ḡabata baregona eragato, mo numa edoriato, senaḡi asi eketoto, korana fore iatanai eragaiato nai. \v 49 A tarima ta au ḡegu guruḡa eseḡaḡirini, senaḡi veiḡari tu asi eveirini, ḡia tu numa eragaiato nai, tano moirana iatanai moḡo evaḡa-ruḡaiato, ḡabata na mo numa edoriato nai, eketo-tarito, benamo eḡwa-rovorovoato.” \c 7 \s1 Roma vetari verena ḡena vetuḡunaḡi merona \p \v 1 Iesu na moḡeri guruḡa mabarari tarimarima ḡoirari ai ekiraḡi-ḡosirito vau, Kaperanauma vanuḡanai eraka-toḡato. \v 2 Monai Roma vetari verena ta etanuto-ḡoi. Ḡena vetuḡunaḡi merona, euravini-baregoato-ḡoi merona, ekeve-rakavato, dori emaseto-ḡoi. \v 3 Vetari verena na Iesu varina eseḡaḡiato, benamo Iuda tarima baregori kota etuḡu-iaḡorito, Iesu beḡene noḡia, bene iaḡoma, ḡena vetuḡunaḡi merona benema vaḡa-namoa. \v 4 Benamo Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, ma nuḡari mabarari ḡesi ḡenoḡiato, ḡekirato, “Mai vetari verena tu tarima namona naima bono vaḡa-kavaia. \v 5 Korana ḡia na ḡita besera eura-vinirini, ema ḡai ḡema rubu maki ḡia na eragaiato.” \p \v 6 Iesu ḡia ḡesi ḡeiaḡoto. Numa ḡeraka-kavinaḡiato-ḡoi nai, vetari verena na ḡatana kota etuḡu-iaḡorito Iesu ḡoirana ḡana, benamo vetari verena ḡena guruḡa Iesu ḡekira-varaiato, ḡekirato, “Vereḡauka, asi novekwaraḡi, au tu asi ilaila, ḡoi ḡegu numai boraḡekauni. \v 7 Au maki asi ilaila, ḡoi ḡemu ai baiaḡosini. Senaḡi ḡoi noguruḡa moḡo, benamo au ḡegu vetuḡunaḡi merona benamoni. \v 8 Au maki tarima kota ḡeri veḡitaḡau gabureri ai ema vetari tarimari o soldia tu au gaburegu ai. Au na ta bakiraiani, ‘Noraka!’ benamo berakani, ma ta bakiraiani, ‘Noiaḡoma!’ benamo beiaḡomani. Ema au ḡegu vetuḡunaḡi merona bakiraiani, ‘Maiḡa noveia!’ benamo beveiani.” \p \v 9 Iesu na mai guruḡa eseḡaḡiato nai, eḡaba-rakavato, eruḡa-kureto, ḡia murinai ḡerakato tarimari ḡutuma evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Au na ḡomi akiramini, veḡabidadama maiḡesi kavana Isaraela nuḡanai asi adoḡariato.” \p \v 10 Benamo vetari verena na etuḡurito tarimari ma ḡeḡenoḡoito ḡia ḡena numa ḡana. Keve merona ḡedoḡariato, ḡena keve varau ekorito. \s1 Iesu na vabu ta natuna mase na evaḡa-maḡuri-ḡenoḡoiato \p \v 11 Moḡa murinai Iesu tu vanuḡa ta ḡana eiaḡoto arana Nain. Ḡena mero ema tarimarima ḡutuma maki ḡia ḡesi ḡeiaḡoto. \v 12 Vanuḡa nuḡanai roḡosi ḡene raka-toḡa nuḡanai, mase ta vanuḡa nuḡana na ḡeḡwa-rosiato-ḡoi. Vabu ta natuna merona ḡora ḡereḡa emaseto. Vanuḡa tarimari ḡutuma na vabu ḡekavaiato. \v 13 Iesu na mo vabu eḡitaiato, benamo evetuḡaiato, ekiraiato, ekirato, “Asi notaḡi.” \v 14 Benamo Iesu eraka-kavi-iaḡoto, mase mauḡana eḡabi-karaiato. Mauḡa ḡeḡwaiato tarimari ḡeruḡa-tarito. Benamo Iesu ekirato, “Mero futua, akiramuni, novariḡisi!” \v 15 Benamo etanu-vaisito, eguruḡato. Moḡa murinai Iesu na ḡia sinana ma evini-ḡenoḡoiato. \p \v 16 Mabarari gari na evaḡa-vonurito. Barau ḡevaḡa-raḡeato, ḡekirato, “Peroveta tarimana barana ta ḡita fakarai bema fofori!” ema, “Barau na ḡena bese tarimari benema vaḡa-kavari ḡana beiaḡoma!” \p \v 17 Benamo mai veiḡa varina Iudea mabaranai ema Iudea sevina vanuḡari mabarari ai ḡefiu-rovorovoato. \s1 Iesu ma Ioane Babatiso \r Mataio 11:2-19 \p \v 18 Ioane ḡena mero na mai dagara mabarari ḡeḡorato dagarari ḡekira-varaiato. Benamo Ioane na ḡena mero ruarua ekearito, \v 19 etuḡurito Vereḡauka ḡenai, ḡene danaḡia, “Ioane na ekiraḡiato, beiaḡomani tarimana tu ḡoi, ba tarima boruna ta baḡana vaḡa-nogaia?” \p \v 20 Tauri ruarua Iesu ḡenai ḡeraḡasito, benamo ḡekirato, “Ioane Babatiso na betuḡuma, bekira, ‘Ḡia na ekiraḡiato beiaḡomani tarimana tu ḡoi, ba tarima boruna ta baḡana vaḡa-nogaia?’” \p \v 21 Mo aoa ai Iesu na tarimarima ḡutuma evaḡa-namorito, keve tarimari, midigu ḡeḡanito-ḡoi tarimari, iauka rakavari na ḡeboroḡirito tarimari. Mata-bubu tarimari ḡutuma maki matari evaḡa-iaḡarito. \v 22 Benamo Iesu na tauri ruarua evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡoḡenoḡoi, ḡomi na boḡo ḡitari e boḡo seḡaḡiri veiḡari Ioane boḡono kira-varaia: Mata-bubu tarimari ḡeboḡeboḡeni, kwaku rakava tarimari ḡerakani, lepera tarimari ḡenamoni, seḡa-bubu tarimari ḡeseḡaḡini, mase tarimari ḡevariḡisi-ḡenoḡoini, ema asi ḡeri-ḡari tarimari ḡeri ai Vari Namona eḡobata-vinirini. \v 23 Ḡena veḡabidadama au ḡegu ai asi beraga-kwaneani tarimana tu eiakuni!” \p \v 24 Ioane ḡena vetuḡunaḡi tarimari ḡerakato vau, Iesu na ḡevegogoto tarimari evaḡa-guruḡarito, Ioane varina ḡeri ekiraḡiato, ekirato, “Kara boḡono ḡitaia ḡana tano fakana ḡana ḡoiaḡoto? Gobu iavara na ekwari-ḡareva ḡarevaiani ḡitaḡitana ḡoiaḡoto? \v 25 Kara boḡono ḡitaia ḡana ḡoiaḡoto? Dabuḡa namona eveiani tarimana ḡitaḡitana ḡoiaḡoto? Asiḡina, dabuḡa namori ḡeveirini tarimari ema ḡaniḡani namori ḡeḡanirini tarimari tu vere tarimari ḡeri numai ḡetanuni! \v 26 Be, kara boḡono ḡitaia ḡana ḡoiaḡoto? Peroveta tarimana dainai? Aba! Akiramini, ḡoḡitaiato tarimana tu peroveta tarimari mabarari evanaḡirini. \v 27 Ioane varina Buka Veaḡai maiḡesi etoreato, Barau ekirato, \q1 ‘Au na ḡegu vetuḡunaḡi tarimana tu batuḡu-guineani, \q1 ḡemu dabara ḡoiramu ai \q1 vaḡa-maḡatana.’” \m \v 28 Iesu ma ekirato, “Akiramini, mai tanobarai beḡe maḡuri tarimari mabarari fakari ai ta na Ioane asi bevanaḡiani. Senaḡi Barau ḡena Basileia nuḡanai gabi tarimana na Ioane tu evanaḡiani.” \p \v 29 Tarimarima mabarari ema takesi gogo tarimari maki mai guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡia na Barau ḡena dabara ḡevaḡa-moḡoniato, Ioane ḡena babatiso ḡeḡabiato. \v 30 Senaḡi Farisea tarimari e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari na Barau ḡena vevaḡa-maḡuri dabarana ḡia ḡeri ai ḡetuḡamaḡi-fitoḡaiato. Ioane ḡena babatiso ḡia ḡeri ai asi ḡeḡabi-raḡeato. \p \v 31 “Toma ḡuru tarimari tu deikarari ḡesi bana vaḡa-ilailari? Ḡia tu kamasi? \v 32 Ḡia tu noḡa mero keiri kavana, vanuḡa ḡatamanai ḡetanu-taḡoni, ḡeḡereni, tavi ta merori na tavi tai ḡekea-vinirini, ḡekirani, \q1 ‘Ḡai tu veḡaraḡo vererenai gita ḡalauto-ḡoi ḡomi ḡemi, senaḡi ḡomi tu asi ḡobarato-ḡoi! Ḡai tu mase mariri ḡaḡabito-ḡoi, senaḡi ḡomi tu asi ḡotaḡito-ḡoi!’ \m \v 33 Korana tu Ioane Babatiso eiaḡomato, eḡani-veaḡato ema vine nanuna asi eniuato. Benamo ḡomi ḡokirani, ‘Ḡia tu iauka rakavana na eboroḡiato,’ ḡotoni. \v 34 Tarimarima Natuna eiaḡomato, ḡia tu ḡaniḡani ta asi eruḡaiani. Benamo ḡomi ḡokirani, ‘Ḡia tu boḡeka tarimana ema vine nanuna eniu-ḡutumani tarimana, takesi gogo tarimari e vei-rakava tarimari ḡatari,’ ḡotoni. \v 35 Senaḡi Barau ḡena iaunega ḡeḡabi-raḡeani tarimari na Barau ḡena iaunega ḡevaḡa-moḡoniani.” \s1 Iesu tu Simona, Farisea tarimana, ḡena numai \p \v 36 Farisea tarimana ta na Iesu enoḡiato, beḡene ḡaniḡani-vegogo etato. Benamo Iesu eiaḡoto ḡena numa ḡana, ḡaniḡani gabunai etanu-tarito. \v 37 Mo vanuḡai vavine ta etanuto-ḡoi, ḡia tu mata-boraḡa vavinena. Ḡia eseḡaḡito, Iesu tu Farisea tarimana ḡena numai eḡaniḡanito-ḡoi, benamo fore kavabuna namona, alabasta forena na ḡeveiato kavabuna, nuḡanai tu muramura ma bonana namona eḡabi-kauato, \v 38 eiaḡoto Iesu murinai eritoḡo-tarito, kwakuna koranai etaḡi-rakavato, benamo matana nanuna na Iesu kwakuna evaḡa-nufarito. Benamo ḡwina na ma edau-kaukaurito, kwakuna everauato, muramura ma bonana namona kwakunai ebubuato. \p \v 39 Farisea tarimana na, mo veiḡa eḡitaiato nai, ḡia nuḡanai maiḡesi etuḡamaḡito, “Mai tau bema moḡoni peroveta tarimana nai tu, ḡia bere riba, ḡia eḡabi-karaiani vavinena tu deikara. Ḡia bere riba, mo vavine tu mata-boraḡa vavinena!” \p \v 40 Benamo Iesu na ḡia evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Simona, au tu ma ḡegu guruḡa ḡoi ḡemu ai.” Simona ekirato, “Vevaḡa-riba taumu, noguruḡa, be naseḡaḡi.” \p \v 41 Iesu ekirato, “Tarima ruarua na moni evinito-ḡoi tarimana ḡenai moni ḡeḡabi-toreto. Tarima ta na silva moniri sinau imaima (500) eḡabi-torerito, ma ta na tu silva moniri gabana imaima (50) eḡabi-torerito. \v 42 Senaḡi mai tarima ruarua na ḡeri ḡabitore vaḡa-ḡenoḡoina tu gwaḡiḡi rakava nai, moni evinito-ḡoi tarimana na ḡeri ḡabitore etuḡamaḡi-fitoḡaiato moḡo. Dei na mo tarima euravini-baregoato?” \p \v 43 Simona evaḡa-veseto, ekirato, “Au atuḡamaḡini tu, eḡabitore-baregoto tarimana.” Iesu ekirato, “Oi, ḡemu vaḡa-vese tu maoro.” \v 44 Moḡa murinai Iesu etanu-kureto, vavine eḡoiraiato vau, Simona ekiraiato, ekirato, “Mai vavine oḡitaiani? Au ḡoi ḡemu numai bama raḡekau nai, kwakugu ḡuriḡi-ḡuriḡina nanuna ta asi boḡwa-iaḡomaia, a mai vavine na tu matana gorana na au kwakugu beḡuriḡia vau, ḡwina na bedau-kaukauri. \v 45 Ḡoi na ḡita ḡera veḡabiraḡe veraunai au asi boḡabi-raḡegu, a mai vavine oḡitaiani, roḡosi bene doko au kwakugu roḡo everauani. \v 46 Ḡoi na debagu ai diḡa ta asi bobubua, a ḡia tu au kwakugu muramura ma bonana namona na bevaḡa-fari vekoraḡiri. \v 47 Moḡa lorinai au na ḡoi akiramuni, ḡena rakava ḡutuma, senaḡi Barau na varau betuḡamaḡi-fitoḡari. Moḡa lorinai ḡena veuravini tu barego. A ḡena rakava koturi moḡo etuḡamaḡi-fitoḡarito tarimana tu ḡena veuravini maki asi barego.” \p \v 48 Benamo Iesu na mai vavine ekiraiato, ekirato, “Ḡemu rakava varau bama tuḡamaḡi-fitoḡari.” \p \v 49 Ḡia ḡesi ḡeḡaniḡani-vegogoto tarimari ḡevedanaḡi-vedanaḡito, ḡekirato, “Mai tu kamara tarima, be ḡia na tarima ḡeri rakava maki etuḡamaḡi-fitoḡarini etoni?” \p \v 50 Senaḡi Iesu na vavine ma evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Ḡemu veḡabidadama na varau bevaḡa-maḡurimu. Maivau noiaḡo ma nuḡa namomu ḡesi.” \c 8 \s1 Vavine kota Iesu ḡesi ḡeiaḡoto \p \v 1 Moḡa murinai Iesu na vanuḡa barari e vanuḡa keiri eiaḡo-vinirito-ḡoi, Barau ḡena Basileia Varina Namona eḡobata-iaḡiato-ḡoi. Ḡena mero gabanana ruarua (12) ḡia ḡekavaiato. \v 2 Vavine kota maki ḡia ḡesi ḡeiaḡoto. Iesu na iauka rakavari mo vavine ḡerina elai-vaḡirito ema ḡeri keve evaḡa-namorito. Ta tu Maria, arana ḡevatoato Magadala vanuḡana vavinena. Mai tu iauka rakavari imaima ruarua (7) ḡia ḡenana elai-vaḡirito vavinena. \v 3 Ma ta tu Ioana, Kusa ḡaraḡona. Kusa tu Heroda ḡena farefare eḡita-ḡaurito-ḡoi tarimana ta. Ta tu Susana ema vavine vovoka maki. Moḡeri vavine na Iesu ma ḡena mero ḡeri farefare na ḡevaḡa-kavarito. \s1 Barabore - Iaraḡa tarimana widi ḡueri evaroto \r Mataio 13:1-9; Mareko 4:1-9 \p \v 4 Tarimarima ḡutuma bara ḡevegogoto, vanuḡa mabarari na Iesu ḡenai ḡeiaḡoto. Benamo ḡia na ḡeri barabore ta ekiraḡiato, ekirato, \p \v 5 “Iaraḡa tarimana vamoka ḡana eiaḡoto, ḡena widi ḡueri bene fiu-rovorovori ḡana. Efiurito-ḡoi nai, kota dabarai ḡeketoto. Benamo tarimarima na ḡefana-veḡonurito ema guba manuri na ḡeḡanirito. \v 6 Kotari tu fore tanonai ḡeketoto. Ḡetubuto, senaḡi asikauna ḡemaraito, korana tano tu asi nanuna nai. \v 7 Kotari tu ḡauḡa ḡiniḡiniri nuḡari ai ḡeketoto. Benamo ḡauḡa ḡiniḡiniri ḡesi ḡetubu-sebonato, senaḡi varovaro dagarari ḡetuturarito nai ḡemaseto. \v 8 Kotari tu tano namonai ḡeketoto. Benamo ḡetubu-ginikauto, ḡeḡwato, tata ḡwana sinau ta (100).” Benamo Iesu garona evaḡa-baregoato, ekirato, “Ma seḡana tarimana bene seḡaḡi.” \s1 Kara dainai Iesu na barabore ekiraḡirito \r Mataio 13:10-17; Mareko 4:10-12 \p \v 9 Ḡena mero na Iesu ḡedanaḡiato mo barabore anina tu kara. \v 10 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Barau ḡena Basileia guruḡari vekuretoḡari ḡemi ai evaḡa-foforirini, senaḡi mabarari tu barabore ai avaḡa-guruḡarini, beḡene ḡita, senaḡi anina asi beḡene ribaia, beḡene seḡaḡi, senaḡi asi beḡene tuḡamaḡi-fakaia.” \s1 Widi ḡueri baraborena anina \r Mataio 13:18-23; Mareko 4:13-20 \p \v 11 Mai barabore anina tu maiḡa: Widi ḡueri tu Barau ḡena guruḡa. \v 12 Dabarai ḡeketoto widi ḡueri tu tarimarima na Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiani. Senaḡi Satani eiaḡomani, Barau ḡena guruḡa ḡia nuḡari na eḡabi-vaḡirini, Vari Namona beḡe vaḡa-moḡoniani e beḡe maḡurini garina. \v 13 Tano ma forenai widi ḡueri ḡeketoto tu tarimarima na Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiani e ma iakuri ḡesi ḡeḡabi-raḡeani. Senaḡi ḡia tu noḡa tarima asi lamuri kavana. Nega-kotuna moḡo Barau ḡena guruḡa ḡekorana-iaḡiani, senaḡi veribaḡani beraḡasini nai, beḡe ketoni. \v 14 Ḡauḡa ḡiniḡiniri nuḡari ai ḡeketoto widi ḡueri tu tarimarima na Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiani, senaḡi ḡetuḡamaḡi-ḡutumani, tanobara farefareri ḡetuḡamaḡi-gogo gogorini ema tanobara ḡena maḡuri iakuri na Vari Namona elau-tariani. Moḡa lorinai ḡwaḡwa namori asi ḡeḡorani. \v 15 Senaḡi tano namonai ḡeketoto widi ḡueri tu tarimarima na Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiani, ma nuḡari namori e ma manauri ḡesi ḡeḡabi-raḡeani, ḡeḡabi-tariani mo, ḡwaḡwa namori ḡeḡorani. \s1 Lamefa toretorena gabuna \r Mareko 4:21-25 \p \v 16 “Tarima ta lamefa begabuani nai tu, dia ḡuro na beḡoḡoi-tariani o fata gaburenai betoreani. Asiḡina, ḡia tu lamefa toretorena fatanai betore-kauani. Benamo tarima beḡe raḡekauni nai, mabarari na mama beḡene ḡitaia ḡana. \p \v 17 Vekuretoḡa dagarari mabarari beḡe foforini, veḡuni guruḡari beḡe ribani e beḡe kiraḡi-foforirini. \p \v 18 Moḡa lorinai ḡoseḡaḡirini guruḡari loriri boḡono toreri. Korana ma ḡena seḡaḡi tarimana Barau na riba e tuḡamaḡi-faka beviniani, asi ḡena seḡaḡi tarimana, ḡia etuḡa-maḡini ma ḡena tuḡamaḡi-faka, senaḡi ḡena tuḡamaḡi-faka aiḡesi misina maki beḡabi-vaḡiani.” \s1 Iesu sinana ema tarina merori \r Mataio 12:46-50; Mareko 3:31-35 \p \v 19 Iesu sinana ema tarina merori ḡia ḡenai ḡeiaḡoto, senaḡi tarimarima ḡutuma nai, asi ḡeri dabara Iesu ḡenai beḡe raka-kavini. \v 20 Tarima ta na Iesu ekira-varaiato, ekirato, “Ḡoi sinamu ema tarimu tu murikai ḡeruḡa-taḡoni, ḡoi ḡevetaumuni.” \v 21 Benamo Iesu na mabarari ekirarito, “Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡirini e ḡeveirini tarimari tu au sinagu ema au tarigu.” \s1 Iesu na iavara e geta o ureure ekira-ḡoirito \r Mataio 8:23-27; Mareko 4:35-41 \p \v 22 Ḡaro ta Iesu ma ḡena mero ḡesi ḡasi ai ḡeraḡekauto, benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Siveḡasi-vanaḡi, kou mo rekena ḡana.” Benamo ḡeiaḡoto. \v 23 Ḡeiaḡoto-ḡoi nuḡanai, Iesu egena-maseto. Benamo iavara asikei kou ai eraḡasito, benamo ureure ḡasi nuḡanai ḡevebubu-ḡurato nai, ḡasi dori eburuto. \v 24 Benamo ḡena mero Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, ḡevaḡoato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba taumu o, vevaḡa-riba taumu o, ḡita tu mai taburuni!” Iesu evariḡisito, iavara e ureure ekira-ḡoirito, benamo ḡedokoto, ḡemeḡomeḡo-tarito. \v 25 Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi ḡemi veḡabidadama tu ainai?” Ḡia ḡegarito e ḡeḡaba-rakavato nai, tauḡeri mo ḡevedanaḡi-vedanaḡito, ḡekirato, “Mai tarima tu dei? Ḡia na iavara e ureure evaḡa-guruḡarito nai, garona ḡeseḡaḡiani!” \s1 Iesu na iauka rakavari na ḡeboroḡiato tarimana evaḡa-namoato \r Mataio 8:28-34; Mareko 5:1-20 \p \v 26 Monana Iesu ma ḡena mero ḡeiaḡoto, Gerasa (o Gadara) tarimari ḡeri gabu ai ḡeraḡasito, Galilea tavi ta kefonai. \v 27 Iesu ḡasi na eraka-riḡoto nuḡanai, iauka rakavari na ḡeboroḡiato tarimana ta eiaḡomato Iesu ḡenai. Ḡia tu mo vanuḡa tarimana. Kai-veḡata asi dabuḡana etanuto-ḡoi, dia numai, senaḡi gara gabuna fore kouḡari ai. \v 28 Ḡia na Iesu eḡitaiato nai, ekoḡo-fouto, benamo Iesu kwakuna koranai eketo-tarito, ekirato, “Iesu o, ḡoi Iaru-korokoro Barauna Natuna, kara au ḡegu ai noveia otoni? Anoḡimuni, asi bono vaḡa-midigu midigugu!” \v 29 Ḡia moḡesi ekirato, korana Iesu na iauka rakavana evaḡa-guruḡaiato, mo tarima ḡenana neraka-vaḡi. Nega ḡutuma iauka rakavana na eḡabiato-ḡoi, kwakuna e ḡimana seini na ḡebarurito-ḡoi, senaḡi seini edabu-ḡuturito-ḡoi, benamo iauka rakavana na tano fakana ḡana eḡwa-iaḡoato-ḡoi. \p \v 30 Iesu na edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi aramu tu deikara?” Ḡia na evaḡa-veseato, ekirato, “Au aragu tu ‘Ḡutuma,’” korana iauka rakavari vovoka na ḡeboroḡiato nai. \v 31 Benamo iauka rakavari na Iesu ḡenoḡiato-ḡoi, guri variḡo kwareḡana ḡana asi bene tuḡu-iaḡori. (Mo tu iauka rakavari ḡeri dibura gabuna). \p \v 32 Monai bai serina tu ḡoro gabakanai ḡedokadokato-ḡoi. Moḡa lorinai iauka rakavari na Iesu ḡenoḡiato, bai nuḡari ai ḡeraka-toḡa, ḡetato. Benamo Iesu na ekirarito, “Be, ḡoiaḡo!” \v 33 Benamo iauka rakavari mo tarima ḡenana ḡeraka-vaḡito, bai ḡeri ai ḡeraka-toḡato. Benamo moḡeri bai ḡeḡwa-bubu-lausiato, lalaḡa na ḡekokosi-firiḡoto, kou ai ḡevebora-maseto. \p \v 34 Bai ḡitaḡauri tarimari na kara eḡorato dagarana ḡeḡitaiato, benamo ḡeragato, mo vari ḡea fiuato vanuḡa baranai e vanuḡa keiri ai. \v 35 Tarima-rima ḡeḡoto-iaḡoto, kara eḡorato dagarana ḡea ḡitaia ḡana. Iesu ḡenai ḡeraḡasito nai, ḡia na mo tarima, iauka rakavari vovoka ḡia ḡenana ḡeraka-vaḡito tarimana, ḡedoḡariato, Iesu kwakuna koranai etanu-taḡoto-ḡoi ma dabuḡana e ḡena tuḡamaḡi maki maoro. Benamo ḡia mabarari ḡegarito. \v 36 Mo veiḡa ḡeḡitaiato tarimari na iauka rakavari na ḡeboroḡiato tarimana kamasi enamoto varina tarimarima ḡekira-vararito. \v 37 Benamo Gerasa tano tarimari mabarari na Iesu ḡenoḡiato, neraga-kwaneri ḡetato, korana ḡegari-rakavato nai. Moḡa lorinai Iesu ḡasi ai eraḡekauto, ma eḡenoḡoito. \v 38 Iauka rakavari ḡia ḡenana ḡeraka-vaḡito tarimana na enoḡiato, Iesu ḡesi bene iaḡo etato. Senaḡi Iesu na etuḡu-ḡenoḡoiato, ekirato, \v 39 “Noḡenoḡoi ḡemu numa ḡana. Barau na ḡoi ḡemu ai beveia veiḡana tarimarima bono kira-varari.” Benamo ḡia eiaḡoto, ḡena vanuḡa tarimari mabarari Iesu ḡena veiḡa ḡia ḡenai ḡeḡorato eḡobata-iaḡirito. \s1 Iesu na kekeni ta ema vavine ta evaḡa-namorito \r Mataio 9:18-26; Mareko 5:21-43 \p \v 40 Iesu kou mo reke na ma eḡenoḡoito nai, tarimarima ḡutuma na ḡeḡabi-raḡeato ma iakuri ḡesi, korana mabarari na Iesu ḡevaḡa-nogaiato-ḡoi. \v 41 Benamo tau ta arana Iairo, rubu ḡitaḡauna tarimana, Iesu ḡenai eiaḡoto, kwakuna koranai evetui-tarito, enoḡiato, ḡena numa ḡana ḡeiaḡo etato, \v 42 korana ḡia natuna kekenina, ḡora ḡereḡa, dori emaseto-ḡoi nai. Ḡena laḡani tu gabanana ruarua (12). \p Iesu eiaḡoto-ḡoi nuḡanai, tarimarima ḡutuma na ḡeraka-vebibi vebibiato-ḡoi. \v 43 Moḡa nuḡanai vavine ta, ḡena keve tu rara kevena; laḡani gabanana ruarua (12) ekeve-iaḡiato. Ḡia na ḡena farefare e moni mabarari evaḡa-koririto doketa ḡeri ai ḡena keve beḡene vaḡa-namoa ḡana. Senaḡi ta na asi evaḡa-namoato. \v 44 Tarimarima ḡutuma muriri ai vau evebibi-toḡato, ma tavi ta na ea raka-rosito mo, Iesu sevinai ea raḡasito. Iesu ḡena dabuḡa dudunai eveḡabikauto. Benamo vaḡa-sebo ḡena rara kevena ekorito. \v 45 Iesu evedanaḡito, ekirato, “Dei na au beḡabi-karagu?” Mabarari ḡevekira-ḡuniḡauto, ḡekirato, “Au tu asiḡi.” Benamo Petero ekirato, “Vevaḡa-riba taumu, tarimarima oḡitarini, ḡekou-ḡeḡeraḡimuni ema ḡeraka-vebebesi vebebesini.” \v 46 Senaḡi Iesu ekirato, “Ta na au beḡabi-karagu, korana au ribagu, seḡuka au ḡeguna varau beraka-vaḡi.” \v 47 Mai vavine varau eribato, ḡia asi ḡena vekuretoḡa dabarana, benamo ma ḡoḡo-ḡoḡona ḡesi eiaḡoto, Iesu kwakuna koranai evetui-tarito, Iesu kara dainai eḡabi-karaiato ema ḡena keve vaḡa-sebo ekorito varina ekiraḡi-foforirito tarimarima ḡoirari ai. \v 48 Benamo Iesu na ekiraiato, ekirato, “Natugu, ḡemu veḡabidadama na bevaḡa-namomu. Be, ma nuḡa namomu ḡesi noiaḡo.” \p \v 49 Iesu roḡo mo eguruḡato-ḡoi nuḡanai, tarima ta rubu ḡitaḡauna tauna Iairo ḡena numa na eiaḡomato, ekirato, “Natumu varau bemase. Vevaḡa-riba tauna asi novaḡa-vekwaraḡia.” \v 50 Iesu na mo guruḡa eseḡaḡiato nai, Iairo ekiraiato, ekirato, “Asi bono gari, bono veḡabidadama moḡo, benamo ḡia tu bemaḡurini.” \v 51 Iairo ḡena numai eraḡasito, benamo Iesu na tarimarima ekirarito, numai asi beḡene raḡekau, Petero, e Iakobo (o Iames), e Ioane, ema kekeni tamana ma sinana moḡo. \v 52 Mabarari tu ḡetaḡito-ḡoi ema ḡetaḡi-guruḡa guruḡato-ḡoi nuḡanai, Iesu ekirato, “Asi ḡotaḡi, kekeni tu asi bemase, ḡia tu egenani moḡo.” \v 53 Tarimarima na ḡerikiriki-iaḡiato, korana ḡia ribari, kekeni tu emaseto. \v 54 Senaḡi Iesu na kekeni ḡimanai eḡabito, evaḡa-guruḡaiato, ekeato, “Natugu o, novariḡisi!” \v 55 Benamo iaukana eḡenoḡoito, ma emaḡurito, vaḡa-sebo evariḡisito. Iesu na ekirarito, kekeni beḡene ḡubua. \v 56 Ḡia tamana sinana ḡeḡaba-rakavato, senaḡi Iesu na evaḡa-naḡirito, mai veiḡa varina tarima ta asi beḡene kira-varaia. \c 9 \s1 Iesu na ḡena mero gabanana ruarua (12) etuḡurito \p \v 1 Iesu na ḡena mero gabanana ruarua (12) ekea-vegogorito, seḡuka evinirito, iauka rakavari mabarari beḡene lai-vaḡiri, ema keve tarimari beḡene vaḡa-namori ḡana. \v 2 Benamo etuḡurito, Barau ḡena Basileia varina beḡene ḡobata-iaḡia, ema keve tarimari beḡene vaḡa-namori. \v 3 Evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡemi iaḡoiaḡo ai kara ta asi boḡono ḡabi-kaua, togoi, dura, ḡaniḡani dagarari, moni, ema sedi ruarua maki asi boḡono ḡabi. \v 4 Beḡe ḡabi-raḡemini numanai boḡono tanu, bene iaḡo mo, vanuḡa boḡono raga-kwanea. \v 5 Bema vanuḡa tai asi beḡe ḡabi-raḡemini nai, mo vanuḡa boḡono raga-kwanea, kwakumi kauri boḡono kwari-ketoketori, ḡia ḡeri kira-sirivaḡi vaḡa-moḡoniri ḡana.” \p \v 6 Iesu ḡena mero ḡerakato, vanuḡa tata ḡana ḡeiaḡoto, Vari Namona ḡeḡobata-iaḡiato-ḡoi ema keve tarimari ḡevaḡa-namorito-ḡoi gabu mabarari ai. \s1 Heroda ḡena daradara \r Mataio 14:1-2; Mareko 6:14-16 \p \v 7 Heroda, Galilea tanona verena, Iesu varina eseḡaḡiato, benamo edaradara-rakavato, korana tarima kota ḡekirato, Ioane Babatiso tu mase na ma evariḡisi-ḡenoḡoito. \v 8 Ma kota ḡekirato, Elia efoforito. Ma kota ḡekirato, peroveta tarimana guinena ta evariḡisi-ḡenoḡoito, ḡetato. \v 9 Senaḡi Heroda ekirato, “Ioane debana tu au na abasi-ḡutuato. Be, mai varina aseḡaḡiani tarimana tu dei?” Heroda eurato Iesu bene ḡitaia. \s1 Iesu na tarimarima daḡara imaima (5,000) eḡuburito \r Mataio 14:13-21; Mareko 6:30-44; Ioane 6:1-13 \p \v 10 Iesu ḡena apostolo ma ḡeḡenoḡoito, karakara ḡeveirito veiḡari variri Iesu ḡekira-varaiato. Benamo Iesu na eḡori-ḡerevaḡirito, vanuḡa ta arana Betesaida ḡana eḡori-iaḡorito. \v 11 Senaḡi tarimarima na ḡeseḡaḡirito nai, Iesu murina na ḡerakato. Benamo Iesu na eḡabi-raḡerito, Barau ḡena Basileia varina eḡobata-vinirito ema keve tarimari evaḡa-namorito. \v 12 Ḡaro evariḡoto-ḡoi nuḡanai, ḡena mero gabanana ruarua (12) Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, ḡekirato, “Mai tarimarima notuḡuri, be kavinaḡi vanuḡari ai ema vamoka vei tarimari ḡeri tanu gaburi ai, ḡari ḡaniḡani e gena-gaburi ḡea vetau, korana mai tu tano fakana nai.” \v 13 Senaḡi Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi na ḡaniḡani ḡoviniri.” Ḡia na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Ḡai ḡemai beredi tu imaima (5) ema maḡani-kone ruarua (2) moḡo. Ḡoi ourani ḡai baḡana iaḡo, ḡaniḡani baḡana voiri mai tarimarima ḡutuma ḡari?” \v 14 Korana tau mabarari tu 5,000 kavana. \p Iesu na ḡena mero ekirarito, ekirato, “Tarimarima ḡovareri doḡoro ta gabana imaima (50), doḡoro ta gabana imaima (50), benamo ḡene tanutanu-tari.” \v 15 Iesu ekirato lorinai ḡeveiato, tarimarima mabarari ḡevaḡa-tanutanu-taririto. \v 16 Moḡa murinai Iesu na beredi imaima e maḡani-kone ruarua eḡabirito, gubai egaga-raḡeto, Barau evaḡa-namoato vau, ebuki-ḡutuḡuturito ema ekini-misimisirito, benamo ḡena mero evinirito beḡene vareri. \v 17 Tarimarima na ḡeḡanirito nai, mabarari ḡeḡani-maseto. Gabivau Iesu ḡena mero na ḡaniḡani kwari ḡevaḡa-vegogorito, boseḡa gabanana ruarua (12) ḡevaḡa-vonurito. \s1 Petero na Iesu tu Kerisona ekiraḡito \r Mataio 16:13-19; Mareko 8:27-29 \p \v 18 Ḡaro ta Iesu ḡereḡana eḡuriḡurito, ḡena mero maki ḡia ḡesi. Benamo Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Tarimarima tu kara ḡetoni au tu dei?” \v 19 Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Kota ḡekirani ḡoi tu Ioane Babatiso, ma kota tu Elia, ma kota tu peroveta tarimana guinena ta evariḡisi-ḡenoḡoito.” \v 20 Iesu na ekirarito, ekirato, “Senaḡi ḡomi tu kara ḡotoni au tu dei?” Petero na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡoi tu Barau ḡena Keriso, ḡia na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna.” \s1 Iesu ḡena mase ema variḡisi-ḡenoḡoi ekiraḡirito \r Mataio 16:20-28; Mareko 8:30-9:1 \p \v 21 Iesu na elaunaḡirito, ḡia varina tarima ta asi beḡene kira-varaia. \v 22 Ḡia ma ekirato, “Tarimarima Natuna midigu vovoka roḡo beḡanini. Iuda vereri, e Rubu Veaḡa vereri baregori, e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiani tarimari na beḡe ruḡaiani; ema beḡe vaḡi-maseani maki, senaḡina ḡaro vaḡa-toitoinai vau mase na ma bevariḡisi-ḡenoḡoini.” \s1 Maḡuri guruḡari o Iesu murinai raka \r Mataio 10:33; 10:39; Ioane 12:25 \p \v 23 Iesu na ḡia mabarari evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Bema tarima ta eurani au murigu ai bene raka etoni tarimana, tauḡena bene vekira-fitoḡa, ḡena satauro bene ḡwaia ḡaro mabarari ai, au murigu ai bene raka. \v 24 Korana deikara ḡena maḡuri moḡo lorina etoreani tarimana, ḡena maḡuri befitoḡaiani. A deikara au daigu ai ḡena maḡuri befitoḡaiani tarimana, ḡena maḡuri asi bevei-rekwarekwaiani. \v 25 Bema tarima ta na tanobara mabarana uranai ḡena maḡuri befitoḡaiani, a ḡia tauḡena ḡena maḡuri bevaḡa-rakavaiani, ḡena namo tu kara ḡia ḡenai? \v 26 Bema tarima ta na au ema ḡegu guruḡa maiakari na bemaiakaiani nai tu, Tarimarima Natuna na maki ḡia bemaiaka-viniani ḡena iaḡomai, ma mamana marevana e seḡuka baregona ḡesi, Tamana ma aneru veaḡari ḡesi beḡe iaḡomani ḡaronai. \v 27 Moḡoni akiramini, mainai ḡeruḡa-taḡoni tarimari kota asi roḡo beḡe maseni, Barau ḡena Basileia beḡe ḡitaiani.” \s1 Iesu vetoḡana eirauto \r Mataio 17:1-13; Mareko 9:2-13 \p \v 28 Mai guruḡa ekiraḡi-ḡosiato murinai, ḡaro imaima toitoi (8) kavana ḡevanaḡito vau, Iesu na Petero, e Ioane, ema Iakobo (o Iames) eḡabirito, ḡoro ta ḡana ḡevaraḡeto bene ḡuriḡuri ḡana. \v 29 Eḡauḡauto-ḡoi nuḡanai, ḡia ḡoirana vetoḡana eirauto, ema ḡena dabuḡa ekuro-ḡaroḡaroto. \v 30 Benamo tarima ruarua ḡefoforito, Mose ma Elia, Iesu ḡesi ḡeguruḡa guruḡato-ḡoi. \v 31 Tauri ruarua ma marevari e mamari ḡesi ḡefoforito, Iesu ḡesi ḡeguruḡato, Ierusalemai bemaseni ḡetato, Barau ḡena ura ilailanai. \v 32 Petero ma karona ḡegena-maseto, senaḡi ma ḡetataḡato nai, Iesu ma marevana e mamana ḡesi ḡeḡitaiato, ema ḡia ḡesi ḡeruḡa-taḡoto tarimari maki ḡeḡita-rito. \v 33 Tauri ruarua Iesu ḡeraga-kwanea ḡana nuḡanai, Petero na Iesu ekiraiato, ekirato, “Vevaḡa-riba taumu, namo vedaurea ḡita tu maiḡera, be mainai fouta toitoi ḡaragari. Ta ḡoi ḡemu, ta Mose ḡena, ta Elia ḡena.” Ḡia asi ribana kara ekiraḡiato. \p \v 34 Ḡia roḡo eguruḡato-ḡoi nai, magube na ema iauka-taririto. Magube na eḡabi-ḡaurito nai, ḡia ḡegarito. \v 35 Garo ta magube nuḡana na ekea-rosito, ekirato, “Mai tu au Natugu, aḡabi-hidiato tarimana, ḡia boḡono seḡaḡi-vinia!” \p \v 36 Mo garo ekorito nai, Iesu ḡereḡana ḡeḡitaiato. Mai veiḡa ḡeḡitarito dagarari, tarima ta asi ḡekira-varaiato mo negai. \s1 Iesu na iauka rakavana na eboroḡiato merona evaḡa-namoato \r Mataio 17:14-21; Mareko 9:14-29 \p \v 37 Ḡaro ta ekorito murinai, ḡia tu ḡoro na ḡeraka-variḡoto-ḡoi nuḡanai, tarimarima ḡutuma lelevaḡi ḡesi ḡeraka-veḡoitaḡoto. \v 38 Benamo tau ta ḡutuma nuḡari na ekea-fouto, ekirato, “Vevaḡa-riba taumu o, anoḡimuni, au natugu merona noma ḡitaia. Mai tu au natugu sebona, ḡora ḡereḡa. \v 39 Nega tari ai ḡia tu iauka rakavana na eḡabiani, benamo ekoḡo-founi; tauḡanina maki evaḡa-ḡoḡo-ḡoḡoani, benamo bokana na kaburoburo ḡeraka-rosini. Maiḡesina evaḡi-mase vanaḡi-vanaḡiani. \v 40 Ḡoi ḡemu mero banoḡiri, ḡelai-vaḡia basi, senaḡi ḡia asi beḡe ilaila.” \p \v 41 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Asi veḡabidadama ema kira-sirivaḡi ḡuruna o! Ḡaro vira au tu sevimi ai bana tanu? Ḡaro vira bana vevaḡa-gwaḡiḡi-vinimi?” Benamo Iesu na mo tau ekiraiato, ekirato, “Natumu noḡori-iaḡomaia.” \v 42 Mero eiaḡomato-ḡoi nai, iauka rakavana na tano ekwaraḡi-iaḡiato, tauḡanina evaḡaḡoḡo-ḡoḡoato. Senaḡi Iesu na iauka rakavana ekira-ḡoiato, mero evaḡa-namoato, benamo tamana ma evini-ḡenoḡoiato. \v 43 Tarima mabarari ḡeḡaba-rakavato, korana Barau ḡena seḡuka ḡeḡitaiato nai. \s1 Iesu ḡena mase ma ekiraḡi-ḡenoḡoiato \r Mataio 17:22-23; Mareko 9:30-32 \p Tarimarima roḡo Iesu ḡena veiḡa ḡeḡaba-iaḡiato-ḡoi nai, Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, \v 44 “Au na guruḡa ta ḡemi nakiraḡia, be ḡoseḡaḡi ema asi boḡono tuḡa-rekwaia. Tarimarima Natuna tu beḡe revaiani vau tarimarima ḡimari ai beḡe toreani.” \v 45 Senaḡi ḡena mero na asi ḡetuḡamaḡi-doḡariato, Iesu tu kara ekiraḡiato. Mo guruḡa anina tu ḡia ḡeri ai vekuretoḡa, asi beḡene ribaia ḡana, ema Iesu maki asi ḡedanaḡiato, korana ḡegarito nai. \s1 Deikara tu barego vedaurea \r Mataio 18:1-5; Mareko 9:33-37 \p \v 46 Iesu ḡena mero fakari ai vevane eḡorato, korana tu ḡekirato, dei tu barego vedaurea ḡia fakari ai. \v 47 Iesu varau eribato kara ḡetuḡamaḡiato, moḡa lorinai mero keina ta eḡabiato, ḡia sevinai evaḡa-ruḡa-tariato vau, \v 48 ekirarito, ekirato, “Dei na mai mero beḡabi-raḡeani au aragu ai, ḡia na au beḡabi-raḡeguni. Bema tarima ta na au beḡabi-raḡeguni, etuḡuguto Barauna maki beḡabi-raḡeani. Korana deikara ḡomi na ḡokira-fitoḡaiani tarimana ḡomi fakami ai, ḡia tu barego vedaurea.” \s1 Iesu aranai nuḡa-farevaḡi veiḡa boruri eveirito tarimana \r Mareko 9:38-40 \p \v 49 Ioane na Iesu evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Vevaḡa-riba taumu, tarima ta ḡaḡitaiato, ḡoi aramu ai iauka rakavari elai-vaḡirito-ḡoi, senaḡi ḡai na ḡakira-ḡoiato, korana ḡia tu dia ḡita ḡesi taḡauveini nai.” \p \v 50 Iesu na ekirarito, ekirato, “Asi boḡono kira-ḡoia, korana deikara na ḡomi asi evaḡa-rakavamini tarimana tu ḡomi evaḡa-kavamini.” \s1 Samaria tarimari kotari na Iesu asi ḡeḡabi-raḡeato \p \v 51 Iesu guba ḡana bevaraḡeni ḡarona ekavinaḡiato-ḡoi nai, Ierusalema bene iaḡo-vinia, etato. \v 52 Benamo Iesu na vetuḡunaḡi tarimari etuḡu-guinerito, Samaria vanuḡana tai ḡeraḡasito, Iesu ḡena totoḡa gabuna ḡea vetauato. \v 53 Senaḡi vanuḡa tarimari na Iesu asi ḡeḡabi-raḡeato, korana tu Ierusalema eiaḡo-viniato-ḡoi nai. \v 54 Iesu ḡena mero Iakobo (o Iames) e Ioane mo veiḡa ḡeḡitaiato, benamo ḡekirato, “Vereḡauka, ḡoi ourani karava guba na baḡana kiraḡia, bene mariḡo, bene vaḡa-rakavari?” \p \v 55 Iesu eruḡa-kureto, tauri ruarua ekira-ḡoirito. \v 56 Benamo ḡia ma ḡerakato, vanuḡa ta ḡana ḡeiaḡoto. \s1 Iesu murinai beḡene raka ḡetato tarimari \r Mataio 8:19-22 \p \v 57 Ḡia dabara na ḡeiaḡoto-ḡoi nai, tarima ta na Iesu evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Ḡemu iaḡoiaḡo gaburi mabarari ai bana kavamu.” \v 58 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Boḡa kwaivari ma ḡeri kouḡa, ema manu ma ḡeri nuḡi, senaḡi Tarimarima Natuna tu asi ḡena gena-gabuna.” \p \v 59 Iesu na tarima ta ma evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Murigu ai noma raka.” Senaḡi mo tarima evaḡa-veseto, ekirato, “Vereḡauka, asi roḡo, naḡenoḡoi, be tamagu roḡo naguria.” \v 60 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Mani tu noiaḡuiri, mase tarimari (o Barau asi ḡekorana-iaḡiani tarimari) na ḡeri mase tauḡeri na beḡene guriri. Senaḡi ḡoi tu noiaḡo, Barau ḡena Basileia varina noa vari-fiua.” \p \v 61 Tarima ta na ma ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka, murimu ai naraka, senaḡi naiaḡo roḡo, ḡegu numa tarimari ḡesi ḡaveḡabi-tuḡu.” \v 62 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Tarima ta efokafokani nai, murina ḡana ma eboḡe-ḡenoḡoini, ḡia tu asi ilaila Barau ḡena Basileia beḡabiani.” \c 10 \s1 Iesu na tarima gabana imaima ema gabana ruarua ma ruarua (72) etuḡurito \p \v 1 Moḡa murinai Vereḡauka na tarima 72 eḡabi-viriḡirito, benamo ruari ruari etuḡu-guinerito, ḡia beiaḡoni vanuḡari e gaburi mabarari ḡana. \v 2 Evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Kwakwa ḡaniḡaniri tu ḡutuma lelevaḡi, senaḡi kwakwa tarimari tu viravira moḡo. Moḡa lorinai kwakwa Vereḡaukana ḡonoḡia, be kwakwa tarimari tari ma bene tuḡu-iaḡori, ḡaniḡani beḡenea kwari. \v 3 Ḡoiaḡo, au na mamoe kavana atuḡumini, boḡa kwaivari rakavari fakari ai. \v 4 Moni fusefuseri, dura e tamaka asi boḡono ḡabikau; dabarai tarima ta asi boḡono vaḡa-guruḡaia. \v 5 Bema numa tai boḡo raḡekauni nai, boḡono kira, ‘Maino mai numai bene tanu.’ \v 6 Bema maino eura-viniani tarimana monai etanuni nai, ḡemi maino guruḡana ḡia iatanai bene tanu. Bema asiḡina nai, maino tu ḡemi ai ma bene ḡenoḡoi. \v 7 Karakara beḡe vinimini boḡono ḡaniri e boḡono niuri, korana eḡauveini tarimana davana bene ḡabia ḡana. Numa ta na ma numa ta ḡana asi boḡono iaḡo, senaḡi mo numa sebonai moḡo boḡono tanu. \p \v 8 Bema vanuḡa tai boḡo raḡasini, beḡe ḡabi-raḡemini, karakara ḡoirami ai beḡe tore-rosirini dagarari boḡono ḡaniri. \v 9 Mo vanuḡai keve tarimari boḡono vaḡa-namori e tarimarima boḡono vaḡa-guruḡari, boḡono kira, ‘Barau ḡena Basileia, (ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani), tu sevimi ai maiḡa.’ \v 10 Senaḡi bema vanuḡai boḡo raḡasini, benamo asi beḡe ḡabi-raḡemini nai, ḡatamanai boḡono raka-rosi, boḡono kira, \v 11 ‘Ḡemi vanuḡa gagauri kwakumai beḡe kafakau dagarari maki mai ḡakora-vaḡirini ḡemi kira-sirivaḡi vaḡa-foforiri ḡana. Senaḡi boḡono riba, Barau ḡena Basileia tu bekavi-naḡi.’ \v 12 Au na akiramini, Kota baregona ḡaronai mai vanuḡa na meto beḡwaiani tu, Sodoma ḡena meto maki bevanaḡiani.” \s1 Asi veḡabidadama vanuḡari \r Mataio 11:20-24 \p \v 13 “Korasini o, ḡoi ema Betesaida, vetuḡami kika! Korana nuḡa-farevaḡi veiḡari ḡemi ai ḡefoforito-ḡoi tu, Taia e Sidono nuḡari ai beḡere fofori, benamo ḡia tu irau laḡani ai ḡere vetuḡamaḡi-kure, fuse rakavari ai e tauḡaniri ma gurumari ai ḡeri vetuḡamaḡi-kure ḡere vaḡa-foforia. \v 14 Barau na tarimarima bekota-vinirini ḡarona baregonai, ḡomi na boḡo doḡariani metona tu Taia e Sidono ḡeri meto bevanaḡiani. \v 15 Ḡoi maki, Kaperanauma o, ḡoi ourani guba ḡana bono varaḡe otoni? Asiḡina, ḡoi tu mase gabuna ḡana boiaḡoni!” \p \v 16 Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Dei na ḡomi beseḡaḡi-vinimini, au maki beseḡaḡi-viniguni; dei na asi beḡabi-raḡemini, au maki asi beḡabi-raḡeguni; ema dei na asi beḡabi-raḡeguni, etuḡuguto Barauna maki asi beḡabi-raḡeani.” \s1 Iesu na etuḡurito tarimari 72 ḡeḡenoḡoito \p \v 17 Ḡena mero 72 ma ḡeḡenoḡoito ma iakuri ḡesi, ḡekirato, “Vereḡauka o, iauka rakavari ḡoi aramu ai ḡavaḡa-guruḡarito, benamo garoma ḡeseḡaḡirito-ḡoi.” \v 18 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Satani aḡitaiato, kiriku ekimoreani kavana guba na eketo-firiḡoto. \v 19 Boḡono riba, au na seḡuka varau avinimito, mota ema kavikavi boḡono fana-tariri, ema Satani ḡena seḡuka maki boḡono vaḡa-farakaia ḡana; dagara ta na asi bevaḡa-rakavamini. \v 20 Senaḡina, dia boḡono iaku korana iauka rakavari ḡomi ḡemi seḡuka nuḡanai, asiḡina, a ḡomi tu boḡono verere korana arami gubai etorerito nai.” \s1 Iesu eiakuni \r Mataio 11:25-27; 13:16-17 \p \v 21 Mo tanu-vegogo nuḡanai Iauka Veaḡa na Iesu tu iaku na evaḡa-vonuato, benamo ekirato, “Tamagu o, avaḡa-namomuni, guba ema tanobara Verena! Korana ḡoi na ma iaunegari e riba tarimari ḡeri ai okure-toḡarini dagarari tu, asi ḡeri riba tarimari ḡeri ai ovaḡa-foforirini. Aba, Tamagu, mai tu ḡoi ḡemu veuravini korana evaḡa-foforiani. \v 22 Dagara mabarari Tamagu na eviniguto. Tarima ta asi ribana ḡia Natuna, Tamana moḡo ḡereḡana, ema ta asi ribana ḡia Tamana, senaḡi Natuna ḡereḡana moḡo, ema Natuna na eura-vinirini tarimari ḡeri ai vau evaḡa-foforirini.” \p \v 23 Benamo Iesu eboḡe-kureto ḡena mero ḡeri ai, veḡuni ai evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi tu boḡono iaku, korana tu mai ḡoḡitarini dagarari dairi ai. \v 24 Au na akiramini, peroveta tarimari e tanobara vereri baregori o kini vovoka ḡeurato, mai ḡoḡitarini dagarari beḡere ḡitari, senaḡi asi ḡeḡitarito, ema ḡoseḡaḡirini dagarari beḡere seḡaḡiri, senaḡi asi ḡeseḡaḡirito.” \s1 Barabore - Samaria tarimana namona \p \v 25 Taravatu evevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimana ta evariḡisito, benamo Iesu eribaḡaniato, ekirato, “Vevaḡa-riba taumu, au tu kara baveini vau, maḡuri vanaḡivanaḡi badoḡariani?” \v 26 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Taravatu tu kara etoni? Ḡoi na tu kamasi oiaviani?” \v 27 Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “‘Vereḡauka ḡoi ḡemu Barau bono ura-vinia ma nuḡamu mabarana, ma iaukamu mabarana, ma kokoremu mabarana, e ma tuḡamaḡimu mabarana’; ema ‘Sevimu tarimana maki bono ura-vinia ḡoi tauḡemu oveura-vinini kavana.’” \p \v 28 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Bovaḡa-vese maoro, maniḡesi bono vei, be bono maḡuri.” \p \v 29 Senaḡi taravatu evevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimana tu ma veiavina ḡesi Iesu ma edanaḡi-veribaḡaniato, ekirato, “Au sevigu tarimana tu dei?” \p \v 30 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Tau ta Ierusalema na Ieriko evariḡo-viniato-ḡoi nuḡanai, lema tarimari na dabarai ḡeguru-viniato, ḡena dabuḡa ḡekokirito, ḡevaḡa-vevaḡiato, dori moḡo ḡevaḡi-maseato, benamo monai ḡeraga-kwaneato. \v 31 Moḡa Rubu Veaḡa verena ta mo dabara na evariḡoto-ḡoi nai, mo tau edoḡariato, senaḡi eraka-ḡevi-raḡiato moḡo. \v 32 Levi doḡorona tarimana ta, (Rubu Veaḡai vetuḡunaḡi tauna), maki moḡesi, mo tau ea doḡariato nai, maki eraka-ḡevi-raḡiato moḡo. \v 33 Senaḡina Samaria tarimana ta ḡena iaḡoiaḡo ai mo tau ea doḡariato, eḡitaiato nai, evetuḡaiato. \v 34 Sevina ḡana eiaḡoto, diḡa e vine nanuna manuḡanai ebubuto, ekumuato, benamo ḡena doniki ai evaḡa-tanu-kauato, vinitaḡo numana ḡana eḡori-iaḡoato, monai enariato. \v 35 Boḡiboḡi evariḡisito nai, silva moniri ruarua numa ḡitaḡauna tarimana eviniato, ekirato, ‘Mai tau bono nariḡau-ḡitakaua. Bema moni asi beilailani nai, ḡegu ḡenoḡoi ai vau ḡemu moni davana bavinimuni.’” \p \v 36 Iesu evedanaḡito, ekirato, “Ḡoi tu kara otoni? Mai tarima toitoi fakari ai deikara sevina tarimana tu mo lema tarimari na ḡevaḡa-vevaḡiato tauna ḡenai bita kiraḡiani?” \v 37 Taravatu evevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimana evaḡa-veseto, ekirato, “Evetuḡaiato tarimana.” Benamo Iesu na ekiraiato, “Noiaḡo, ḡoi maki moḡesi bono vei.” \s1 Mareta e Maria \p \v 38 Iesu ma ḡena mero ḡesi ḡeri iaḡoiaḡo ai vanuḡa tai ḡea votuto. Monai vavine ta arana Mareta ḡena numai eḡabi-raḡeato. \v 39 Ḡia tu ma tarina arana Maria, benamo Maria tu eiaḡoto, Vereḡauka kwakuna koranai etanu-tarito, ḡena guruḡa eseḡaḡirito-ḡoi. \v 40 Mareta tu veḡabiraḡe dagarari eveito-ḡoi, evekwaraḡito-ḡoi. Benamo eiaḡomato, ekirato, “Vereḡauka, ḡoi tu otuḡamaḡini ba? Tarigu na beraga-kwanegu, au ḡereḡagu moḡo avekwaraḡini. Nokiraia, be nema vaḡa-kavagu!” \p \v 41 Vereḡauka na evaḡa-veseato, ekirato, “Mareta! Mareta! Dagara ḡutumari na nuḡamu ḡevaḡa-veḡonuani e ḡevaḡa-vekwaraḡiani, \v 42 senaḡi dagara sebona moḡo ḡerevaḡi. Maria na tu namona beḡabi-viriḡia, ta na ḡia ḡenana asi ma beḡabi-vaḡiani.” \c 11 \s1 Iesu na ḡena mero ḡuriḡuri evaḡa-ribarito \p \v 1 Ḡaro tai Iesu tu gabu tai eḡauḡauto. Ekorito nai, ḡena mero ta na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Vereḡauka o, ḡuriḡuri novaḡa-ribama Ioane na ḡena mero evaḡa-ribarito ilailanai.” \v 2 Iesu na ekirarito, ekirato, “Ḡoḡuriḡurini nai, boḡono kira: \q1 ‘Ḡai Tamama o, \q1 ḡoi aramu baḡana vaḡa-veaḡaia; \q1 ḡemu Basileia bene iaḡoma. \q1 \v 3 Ḡaro tata ḡai ḡema-ḡama bonoma vinima. \q1 \v 4 Ḡema rakava notuḡamaḡi-fitoḡari, \q1 korana ḡai maki ḡevaḡa-rakavamani tarimari ḡeri rakava ḡatuḡamaḡi-fitoḡarini. \q1 Ema veribaḡani ai asi bono ḡori-kauma.’” \p \v 5 Benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Bema ḡomi ta boḡi nuḡanai ḡatana ḡenai bere iaḡo, bere noḡia, bere kira, ‘Ḡatagu o, ḡaniḡani dagarari kota naḡabi-toreri roḡo, \v 6 korana au ḡatagu ta tu ḡena iaḡoiaḡo ai ḡegu ai beiaḡoma, senaḡi au tu asi ḡegu ḡaniḡani ḡia baḡubuani.’ \v 7 Benamo mo tarima na numa nuḡana na bere vaḡa-vesea, bere kira, ‘Asi novaḡa-vekwaraḡigu. Ḡatama-boka varau babiria, ema au tu natugu ḡesi ḡagenani. Au tu asi bavariḡisini, dagara ta asi bavinimuni.’ \v 8 Akiramini, enabe ḡia ḡatana, senaḡi asi bevariḡisini, ḡaniḡani asi beviniani, senaḡi ḡena noḡinoḡi ḡenoḡoi-ḡenoḡoi dainai bevariḡisini, eura-vinirini dagarari beviniani. \p \v 9 Moḡa lorinai, au na ḡomi akiramini, noḡinoḡi ai Barau na bevinimini, vetauvetau ai boḡo doḡarini, sekeseke o fidifidi ai ḡemi ḡatama-boka bekeoani. \v 10 Korana benoḡi-noḡini tarimana tu beḡabini, bevetauni tarimana bedoḡarini, ema beseke-sekeni tarimana Barau na ḡena ḡatama boka bekeoani. \p \v 11 Ḡomi tama fakami ai deikara bema natumu merona maḡani-kone benoḡini nai, ḡoi na tu mota boviniani? \v 12 O ḡatoi benoḡini nai, kavikavi boviniani? \v 13 Boḡono tuḡamaḡi, ḡomi tu rakava tarimami, senaḡi dagara namori natumi viniviniri ma ribami, moḡa lorinai ḡomi Tamami gubai etanuni, ḡia na Iauka Veaḡa ḡenoḡi-viniani tarimari bevinirini veḡatana!” \s1 Iesu e Belsebul \r Mataio 12:22-30; Mareko 3:20-27 \p \v 14 Iesu na iauka rakavana, muru-bubu iaukana, elai-vaḡiato, benamo mo muru-bubu tarimana eguruḡato. Tarimarima ḡutuma na ḡevaḡa-raḡeato, \v 15 senaḡi tarima kota ḡekirato, “Mai tu Belsebul, iauka rakavari ḡeri vere, ḡena seḡukai iauka rakavari elai-vaḡirini.” \p \v 16 Tarima kotari na Iesu ḡedanaḡi-veribaḡaniato, vetoḡa ta guba na bene viniri ḡetato. \v 17 Senaḡi Iesu na ḡia ḡeri tuḡamaḡi eribarito, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Gavamani ta beveḡabi-kirani, ḡia tu berakavani, ema doḡoro ta beveḡabi-kirani, ḡia tu beketoni. \v 18 Moḡa lorinai Satani tu tauḡena moḡo bevevare-kirani, ḡena basileia tu kamasi beruḡani? Maiḡesi akiraḡiani, korana tu ḡomi ḡokirani, au tu Belsebul ḡena seḡukai iauka rakavari alai-vaḡirini. \v 19 Bema au iauka rakavari Belsebul ḡena seḡukai alai-vaḡirini nai, ḡomi murimi ai ḡerakani tarimari na iauka rakavari aiḡesi ḡelai-vaḡirini? Ḡia na ḡevaḡa-moḡoniani ḡomi ḡemi guruḡa tu asi anina. \v 20 Senaḡi bema au iauka rakavari Barau ḡena seḡukai alai-vaḡirini nai, boḡono riba, Barau ḡena Basileia, ḡena veḡitaḡau seḡukana, tu ḡomi ḡemi ai varau beraḡasi. \p \v 21 Kokore tarimana ma ḡena vaḡivaḡi dagarari ḡesi ḡena numa beḡita-ḡauani nai, ḡena farefare tu roḡo beḡe tanu-ginikauni. \v 22 Senaḡina kokore vedaurea tarimana ta ma beiaḡomani, mai tarima bevaḡa-vevaḡiani, benamo bevaḡa-darereani, ḡia ḡena vaḡivaḡi dagarari, veḡabidadama dagarari, beverariani, benamo ḡena farefare mabarari bevare-rovorovorini. \p \v 23 Deikara dia au ḡatagu tu, au ḡegu inai tarimana, ema deikara au ḡesi asi etore-vegogoni tu eveiari-lausilausini.” \s1 Iauka rakavana ma eḡenoḡoito \r Mataio 12:43-45 \p \v 24 “Iauka rakavana ta tarima ta ḡenana eraka-rosito, benamo gabu kaukauri na eraka-vanaḡito, iaḡana bene ḡania etato, senaḡi iaḡaraḡi gabuna ta asi edoḡariato. Benamo ḡia tauḡena ekirato, ‘Naḡenoḡoi, araga-kwaneato numana ḡana.’ \v 25 Eḡenoḡoi-iaḡoto, numa edoḡariato. Numana tu veiareva ema ḡitaḡitana namo vedaurea. \v 26 Benamo ḡia na iauka rakava kwaikwairi imaima ruarua (7) ma eḡori-iaḡorito, mabarari ḡeraka-toḡato, monai ḡetanuto. Moḡa lorinai mo tarima tu tovotovonai ḡena rakava tu kota misina, senaḡi dokonai ḡena rakava tu barego vedaurea.” \s1 Verere moḡonina \p \v 27 Mo guruḡa ekiraḡiato-ḡoi nai, vavine ta tarimarima ḡutuma fakari na eguruḡa-vaisito, ekirato, “Ḡoi evaḡa-maḡurimuto e evini-rurumuto vavinena tu namo!” \p \v 28 Senaḡi Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Iniḡesi nokira, Barau ḡena ḡuruḡa ḡeseḡaḡiani ema ḡekorana-iaḡiani tarimari neḡi namo!” \s1 Seḡuka vetoḡana ḡevetauato \r Mataio 12:38-42; Mareko 8:12 \p \v 29 Tarimarima ḡutuma na Iesu ḡeruḡa-ḡeḡeraḡiato, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Toma ḡuru tu ḡuru rakavana! Seḡuka vetoḡana ḡevetauani, senaḡi vetoḡa ta asi beḡe doḡariani, Iona, peroveta tarimana, vetoḡana moḡo. \v 30 Korana Iona tu vetoḡa ta Nineva tarimari ḡeri ai, moḡa ilailanai Tarimarima Natuna tu vetoḡai beiaḡoni mai ḡuru tarimari ḡeri ai. \v 31 Barau na tarimarima bekota-vinirini ḡaronai, Seba vavine baregona o Kwin beruḡa-vaisini, mai ḡuru tarimari besamanirini, korana ḡia tu ḡena tanobara manaḡana na eiaḡomato, Solomona ḡena iaunega guruḡari bene seḡaḡiri ḡana. Senaḡi ḡoḡitaia, tarima ta na Solomona evanaḡiani tu maiḡa. \v 32 Barau ḡena Kota baregona ḡaronai, Nineva tarimari beḡe ruḡa-vaisini, toma ḡuru tarimari beḡe samanirini, korana Iona ḡena ḡobata ḡeseḡaḡiato neganai, ḡia ḡeri rakava ḡerina ḡevetuḡamaḡi-kureto. Senaḡi tarima ta na Iona evanaḡiani tu maiḡa.” \s1 Tauḡani mamana \r Mataio 5:15; 6:22-23 \p \v 33 “Tarima ta na lamefa begabuani nai, asi bekure-toḡaiani, diḡu na asi beḡoḡoi-tariani, senaḡi lamefa tore-torena gabuna korikorinai betoreani, beḡe raka-toḡani tarimari na mama beḡene ḡitaia ḡana. \v 34 Ḡoi matamu tu ḡoi tauḡanimu ḡena lamefa kavana. Bema ḡoi matamu namo nai, tauḡanimu mabarana bemamani. Senaḡi ḡoi matamu rakava nai, tauḡanimu mabarana bemukunani. \v 35 Moḡa lorinai, lorimu bono vetore, mama ḡoi nuḡamu ai bemukunani garina. \v 36 Bema ḡoi tauḡanimu mabarana mama na bevonuvonu-raḡeni, mukuna kota maki asi betanuni, ḡia tu mama dikadika, lamefa emore-rovorovoni, ḡoi evaḡa-mamamuni kavana.” \s1 Iesu na Farisea tarimari ema taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari evanerito \r Mataio 23:1-36; Mareko 12:38-40; Luka 20:45-47 \p \v 37 Iesu eguruḡa-ḡosito nai, Farisea tarimana ta na ekeaiato, ḡia ḡesi beḡene ḡaniḡani-vegogo; benamo ḡena numa ḡana eiaḡoto, ḡaniḡani gabunai etanu-tarito. \v 38 Mo Farisea tarimana na eḡitaiato nai, nuḡana efarevaḡi-rakavato, korana Iesu tu asi eveḡuriḡito, (ḡia seneri vereri ḡeri vevaḡa-naḡi ilailanai), senaḡi eḡani-ḡanito moḡo. \v 39 Benamo Vereḡauka na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Ḡomi Farisea tarimami na ḡemi kapusi ema disi muriri rekeri moḡo ḡoḡuriḡi-ginikaurini, senaḡi nuḡami tu verariverari ema vei-taḡuitaḡui na ḡevonu-fokafokato. \v 40 Ḡomi tu babo! Ḡomi asi ḡoribani, murika rekena eveiato Barauna na nuḡana rekena maki ḡia na eveiato? \v 41 Senaḡi kapusi ema disi nuḡari dagarari tu asi ḡeri-ḡari tarimari boḡono viniri vau, dagara mabarari ḡemi ai beḡe veiarevani. \p \v 42 Farisea tarimami, vetuḡami kika! Korana ḡomi na Barau ḡovarevare-viniani dagarari misimisiri, ḡemi sivoḡa, kodukarava ema ḡaniḡani ḡailauri maki karava gabanana (10) ḡoveirini, karava sebona boubou dagaranai ḡovaḡa-iaḡoani, senaḡina vei-iobukaiobuka ema Barau uravinina maḡurina tu ḡoleaiani. Ḡomi na tu maiḡeri veiḡa baregori ḡoro veiri ema mo veiḡa keiri maki asi boḡoro iaḡuiri. \p \v 43 Farisea tarimami, vetuḡami kika! Korana ḡemi ura rubu ai tu tanutanu namori ai boḡono tanu, ema ḡemi ura maki maketi gaburi ai beḡene vaḡa-namomi. \v 44 Vetuḡami kika! Ḡomi tu asi ḡita vetoḡari gara gaburi kavana, tarimarima iatari na ḡeraka-vanaḡini nai ḡemirorini, ḡia asi ḡeribani mo tu gabu rakavana.” \p \v 45 Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimana ta na Iesu evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Vevaḡa-riba taumu o, maiḡesi okirani nai, ḡai maki okira-fitoḡamani!” \p \v 46 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡomi taravatu ḡovevaḡa-riba iaḡiani tarimami maki vetuḡami kika! Ḡomi na maruna metori tarimarima ḡovaḡa-faḡarini, senaḡi ḡimami didina ta maki ḡeri marunai asi ḡoveḡabikauni, asi ḡovaḡa-kavarini. \v 47 Vetuḡami kika! Ḡomi tubumi ḡatami na peroveta tarimari ḡevaḡi-maserito, ema ḡomi na tu ḡeri gara gaburi namori ḡoveirini. \v 48 Moḡesi ḡomi tauḡemi tubumi ḡatami ḡeri veiḡa ḡokiraḡi-foforirini ema ḡovaḡa-moḡonirini; moḡoni veḡata, tubumi ḡatami na peroveta tarimari ḡevaḡi-maserito, ema ḡomi na ḡeri gara gaburi ḡoveirini. \v 49 Moḡa lorinai Barau ḡena Iaunega ekirani, ‘Au na peroveta tarimari ema apostolo tarimari batuḡu-iaḡorini ḡeri ai, benamo tari tu beḡe vaḡi-maserini, ma tari tu beḡe lai-lausilausirini.’ \v 50 Moḡesi nai, peroveta tarimari mabarari ḡevaḡi-maserito, Barau na tanobara eveiato veḡata beiaḡoma mo maitoma, metona tu toma ḡuru tarimari na beḡe ḡabiani. \v 51 Abela ḡevaḡi-maseato, monana eiaḡomato mo Sakaria, ḡia tu fata veaḡana ema Barau ḡena numa veaḡana fakari ai ḡevaḡi-maseato. Aba, au na akiramini, mabarari metori tu toma ḡuru tarimari na beḡe ḡabiani! \p \v 52 Taravatu ḡovevaḡa-riba iaḡiani tarimami, vetuḡami kika! Riba numana keo-fakana ḡatama-boka kina tu ḡomi na ḡoḡabiato. Ḡomi ḡereḡami asi boḡo raka-toḡani, ema ḡeraka-toḡa ḡetoni tarimari ḡeri dabara ḡomi na ḡokourini!” \p \v 53 Iesu mo gabu na eraka-rosito, benamo taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari ema Farisea tarimari na ḡekira-fitoḡaiato, ema dagara vovoka ḡevedanaḡi-viniato, \v 54 ḡeribaḡaniato, ḡeri ura tu dagara ta bene kiraḡi-kererea, be beḡene samania ḡana. \c 12 \s1 Ḡeḡofaḡofani tarimari boḡono nariri \p \v 1 Mo faka nuḡanai tarimarima ḡutuma lelevaḡi varau ḡevegogoto, asi-iaḡo asi-fana, benamo Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡa guinerito, ekirato, “Boḡono venari-ginikau Farisea tarimari ḡeri farao evaḡa-tubuani muramurana ḡerina, korana mani tu ḡia ḡeri ḡofaḡofa veiḡana bene. \v 2 Vekouḡau dagarari mabarari beḡea foforini, vekuretoḡa guruḡari mabarari beḡea ribani. \v 3 Moḡa lorinai kara dagara mukunai ḡokiraḡiato, mamai beḡea seḡaḡiani, kara dagara koutoḡai seḡai ḡoguruḡa-ḡurato dagarana, beḡea kiraḡi-foforiani numa tuḡuna na, tarimarima mabarari na beḡene seḡaḡia ḡana.” \s1 Barau bitana gari-vinia \r Mataio 10:28-31 \p \v 4 “Ḡatagu mabarami, akiramini, tauḡani beḡe vaḡiani, ma murinai kara ta ma asi beḡe veiani tarimari gariri asi boḡono vei. \v 5 Senaḡi navaḡa-ribami, deikara garina boḡono vei: Barau boḡono gari-vinia. Tauḡani bevaḡiani murinai ma ḡena seḡuka, ḡomi ma befiu-ḡuramini, karava eḡara-vanaḡi vanaḡini gabunai. Aba, au na akiramini, ḡia moḡo boḡono gari-vinia! \p \v 6 Bisini imaima (5) maki fene ruarua na moḡo ḡevoirini, ene? Senaḡina Barau na tu sebona ta maki asi etuḡa-rekwaiani. \v 7 Moḡoni veḡatana, ḡomi tu debami ḡuiri maki mabarari Barau na eiavi-ginikaurito. Be asi boḡono gari; ḡomi voimi tu varaḡe lelevaḡi, bisini ḡutuma voiri maki ḡovanaḡirito!” \s1 Iesu bekiraḡi-foforiani ema bekira-ḡuniḡauani \r Mataio 10:32-33; 12:32; 10:19-20 \p \v 8 “Au na akiramini, deikara na au tarimarima ḡoirari ai bekiraḡi-foforiguni, ḡia maki Tarimarima Natuna na Barau ḡena aneru ḡoirari ai bekiraḡi-foforiani. \v 9 Senaḡina au deikara na tarimarima ḡoirari ai beruḡaguni e bekira-ḡuniḡauguni, ḡia maki Barau ḡena aneru ḡoirari ai baruḡaiani e bakira-ḡuniḡauani. \p \v 10 Tarimarima Natuna deikara na bekira-rakavaiani, Barau na ḡia ḡena rakava betuḡamaḡi-fitoḡaiani, senaḡina deikara na Iauka Veaḡa bekira-rakavaiani, ḡia ḡena rakava tu asi betuḡamaḡi-fitoḡaiani. \p \v 11 Iuda tarimari ḡeri rubu ai beḡe vaḡa-kotamini, ema vanuḡa vereri e Kota baregori ḡeseḡaḡini tarimari ḡoirari ḡana beḡe ḡori-iaḡomini nai, nuḡami asi beḡene vekwaraḡi, aiḡesi toma boḡo guruḡani o kara toma boḡo kiraḡirini. \v 12 Korana Iauka Veaḡa na mo ḡaro ai kara boḡo kiraḡirini guruḡari bevaḡa-ribamini.” \s1 Barabore - Farefare vovoka tarimana \p \v 13 Tarimarima ḡutuma nuḡana na tarima ta na Iesu ekiraiato, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu o, au kakagu nokiraia, ḡai tamama na eraga-kwanerito farefareri nevareri, be au tavi ta nevinigu.” \v 14 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡoi tau o, au tu deikara na ḡomi taumi ruarua ḡemi farefare-tore viriḡi-viriḡina ḡana etoreguto?” \v 15 Benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Boḡono boḡeboḡe! Lorimi boḡono vetore, farefare vovoka mata-ḡaniḡaniri boḡo veini garina; korana tarimarima ḡeri maḡuri korikori tu dia ḡeri farefare vovoka na ḡevaḡa-ḡorarini.” \p \v 16 Benamo mai barabore ekiraḡiato, ekirato, “Farefare vovoka tarimana ta ḡena tano na ḡaniḡani namori evaḡa-ḡorarito. \v 17 Ḡia etuḡa-maḡito, ekirato, ‘Kamasi toma baveini? Mai ḡaniḡani mabarari tu ainai bana vaḡa-vegogori?’ \v 18 Benamo ekirato, ‘Au tu maiḡesi navei. Ḡaniḡani atorerini numari guineri narovori, benamo numa baregori naragari. Mainai vau au ḡegu ḡaniḡani e farefare mabarari monai bana vaḡa-vegogori. \v 19 Benamo au tauḡegu bana vekira, ‘Ḡoi ḡemu dagara namori tu ḡutuma gorogoro bovaḡa-vegogori laḡani vovoka ḡana. Be, noiaḡaraḡi, noḡaniḡani, noniuniu e noverere.’ \v 20 Senaḡina Barau na ekiraiato, ekirato, ‘Kamuto, ḡoi tu babo! Toma boḡi ḡoi ḡemu maḡuri aḡabi-vaḡiani ḡemuna, benamo mai ḡemu farefare bovaḡa-vegogorini tu deikara na beḡabirini?’ \p \v 21 Maiḡesina mo deidei tauḡeri moḡo ḡeri farefare ḡevaḡa-vegogoni tarimari tu asi ḡeri farefare Barau ḡoiranai.” \s1 Asi bono tuḡamaḡi-vekwaraḡi \r Mataio 6:25-34 \p \v 22 Benamo Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Moḡa lorinai, akiramini, ḡemi maḡuri asi boḡono tuḡamaḡiri, kara boḡo ḡanini; o tauḡanimi kara na boḡo dabuḡarini. \v 23 Maḡuri tu dagara baregona, a ḡaniḡani tu dagara keina, ema tauḡani tu dagara baregona, a dabuḡa tu dagara keina. \v 24 Gaio ḡotuḡamaḡiri, asi ḡevarovaroni ema asi ḡekwa-kwani; asi ḡeri ḡaniḡani-tore numari, senaḡina Barau na eḡuburini! Ḡomi tu dagara baregomi, a manu tu kei! \v 25 Ḡomi deikara otuḡamaḡi-vekwaraḡini nai, ḡemu maḡuri kota maia bovaḡa-maukaiani? \v 26 Mai dagara misina asi boveiani riba, karase nai tu dagara tari maia urari ai ovetuḡamaḡini? \p \v 27 Boḡa veraverari ḡoḡitari aiḡesi ḡegarani. Asi ḡeḡauveini ema dabuḡa asi ḡeturini. Senaḡina akiramini, Kini Solomona ḡena vedabuḡa marevana maki ḡevanaḡiani. \v 28 Bema Barau na tanobara ḡauḡari moḡesi edabuḡarini, ḡia toma tu ḡegarani, ma boinani tu karavai beḡe fiu-raḡerini, Barau na ḡomi tu bevaḡa-dabuḡa ginikau-raḡemini. Ḡomi veḡabidadama misimisi tarimami! \v 29 Moḡa lorinai asi boḡono boḡe vetau-vetau, kara toma ḡoḡanini e kara toma ḡoniuni; ema asi boḡono tuḡamaḡi-vekwaraḡi maki. \v 30 Korana Barau asi ribari tarimari mabarari tu maniḡeri dagara ḡevetaurini, a ḡomi Tamami tu ma ribana maniḡeri dagara tu ḡoura-vinirini. \v 31 Senaḡina Barau ḡena Basileia boḡono vetaua, benamo maniḡeri dagara mabarari bevinimini.” \s1 Farefare boḡono vaḡa-vegogo gubai \r Mataio 6:19-21 \p \v 32 “Seri misina, asi boḡono gari, korana Tamami ḡena ura tu ma nuḡa namona ḡesi ḡena Basileia bene vinimi. \v 33 Ḡemi farefare ḡovoivoi-iaḡiri, ma moni asi-ḡeri e asi-ḡari tarimari ḡoviniri. Asi beḡe rakavani moni fusefuseri ḡoḡabiri, ḡemi farefare gubai ḡovaḡa-vegogori, monai tu asi beḡe korini, monai lema tarimari asi beḡe raka-kavini ema faro na maki asi beḡe vaḡa-rakavarini. \v 34 Korana tu ḡomi ḡemi farefare ainai, ḡomi nuḡami maki monai.” \s1 Vetuḡunaḡi tarimari namori \r Mataio 24:42-51 \p \v 35 “Ḡauvei ḡana boḡono vedabuḡa-tore ema ḡemi lamefa beḡene ḡara-taḡo. \v 36 Vetuḡunaḡi tarimari na ḡeri vere numai ḡenari-taḡoani kavana boḡono tanu. Vevaḡa-veḡaraḡo verekona na ma beḡenoḡoini, ḡatama-bokai befidifidini nai, ḡena ḡatama beḡene raga-keoa ḡana. \v 37 Vetuḡunaḡi tarimari roḡo tataḡa ḡeri vere beḡenoḡoini tu namo. Moḡoni akiramini, ḡena rami beriḡoani, ḡaniḡani gabunai bevaḡa-tanurini, benamo ḡaniḡani bevinirini. \v 38 Mo vetuḡunaḡi tarimari roḡo naritaḡo ḡeri vere beḡenoḡoini tu namo, kamasi boḡi nuḡanai o boḡiboḡi rekenai beiaḡomani. \p \v 39 Senaḡi boḡono riba, bema numa tarimana ma ribana, kamara horai lema tarimana beiaḡomani tu, numa benariani, be lema tarimana maki lema bevedaureani. \v 40 Moḡa lorinai ḡomi maki boḡono venari-taḡo, korana Tarimarima Natuna tu asi ḡotuḡamaḡiani aoanai beiaḡomani.” \p \v 41 Benamo Petero na edanaḡiato, ekirato, “Vereḡauka, mai barabore tu ḡai ḡemai moḡo okiraḡiani, ba tarimarima mabarari ḡeri ai maki?” \v 42 Vereḡauka evaḡa-veseto, ekirato, “Deikara tu mo farefare nari tarimari na guruḡa eseḡaḡini ema veiḡa roroḡotori eveini, ḡena vere na eḡabi-viriḡiato, numa ema vetuḡunaḡi tarimari bene ḡitaḡauri, ema ḡaniḡani maki nega korikori ai bene viniri? \v 43 Mo vetuḡunaḡi tarimana, ḡena vere na ekiraiato ilailanai eḡauveini, bema-ḡoitaḡoani tu namo. \v 44 Moḡoni akiramini, ḡia tu ḡena vere ḡena farefare mabarari ḡitaḡauri tarimanai bevaḡa-iaḡoani. \v 45 Senaḡina bema vetuḡunaḡi tarimana bekirani, ‘Au ḡegu vere ḡena ḡenoḡoi tu bekwaibo rakava,’ benamo vetuḡunaḡi tauri ema vavineri bekwaririni, ma beḡanini e beniu-babobaboni. \v 46 Vetuḡunaḡi tarimana ḡena vere ḡena ḡenoḡoi ḡarona tu asi etuḡamaḡiani ḡaronai, ma asi eribaiani aoanai beraḡasini. Ḡena vere na bea basi-ḡutuḡutuani, ma asi ḡevaḡa-moḡonini tarimari ḡesi bea toreani. \p \v 47 Mo vetuḡunaḡi tarimana ḡena vere ḡena ura tu ma ribana, senaḡi asi eḡabi-kavini ema ḡena vere ḡena ura asi eveiani tu, ribi baregona korikori beḡabiani. \v 48 A vetuḡunaḡi tarimana asi ribana ḡena vere ḡena ura, ma bea ḡauvei-kavani, voina tu ribi, senaḡi asi vovoka beḡabini. Ḡutumari eviniato tarimana ḡenana tu ḡutumari ma beura-viniani; vovoka lelevaḡiri eviniato tarimana ḡenana tu vovoka lelevaḡiri ma bevetau-viniani.” \s1 Dia maino, senaḡi vetavi \r Mataio 10:34-36 \p \v 49 “Au tu karava aḡabi-iaḡomaiato tanobara ḡana, ema ḡegu ura bere ḡarakau guine tu namo! \v 50 Senaḡi au tu babatiso ta baḡabiani, ema au tu anuḡa-vekwaraḡini, beiaḡoni mo, bavaḡa-koriani! \v 51 Ḡomi ḡotuḡamaḡini, au tu maino tanobara ḡana aḡabi-iaḡomaiato? Asiḡi, senaḡi akiramini, vetavi-kirakira urana na aiaḡomato. \v 52 Toma beiaḡoni mo ḡoira laḡaniri ai, bese tai imaima tu beḡe vetavi-kirani, toitoi beḡe veḡitani ruarua ḡerina, ema ruarua beḡe veḡitani toitoi ḡerina. \v 53 Tamana natuna tauna ḡenana beveḡitani, natuna tauna tamana ḡenana beveḡitani; sinana natuna vavinena ḡenana beveḡitani, ma natuna vavinena sinana ḡenana beveḡitani; taḡama vavine barana taḡama vavine keina ḡenana beveḡitani, ma taḡama vavine keina taḡama vavine barana ḡenana beveḡitani.” \s1 Aoa beraḡasini vetoḡana \r Mataio 16:1-4 \p \v 54 Iesu na tarimarima ḡutuma evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Bema ḡaro eketoni rekenai magube dubadubari ḡeraḡekauni ḡoḡitarini nai tu, ḡokirani, ‘Ḡura beraguni,’ benamo eraguni. \v 55 Ma gabina rekena (o south) na iavara eiaḡomani nai ḡokirani, ‘Ḡaro beseḡukani,’ benamo ḡaro eseḡukani. \v 56 Ḡofaḡofa tarimami! Tanobara e guba vetoḡari kiraḡi-kiraḡiri tu ma ribami; kamasi nai mai toma ḡaro vetoḡana tu asi ribami? \p \v 57 Karase nai tauḡemi na asi ḡotuḡamaḡi-fakaiani kara tu maoro? \v 58 Esamanimuto tarimana ḡesi roḡo ḡoiaḡoni Kota ḡana nuḡanai boḡono maino. Bema asiḡina nai, Kota eseḡaḡini tarimana ḡimanai bea tore-kaumuni, ma Kota eseḡaḡini tarimana na folisi ḡimanai bea tore-kaumuni, benamo folisi na dibura numanai bea fiu-toḡamuni. \v 59 Akiramuni, asi boraka-vaḡini, beiaḡoni mo, moni mabarana boa vaḡa-voi-ḡosiani.” \c 13 \s1 Ḡemi rakava ḡerina boḡono vetuḡamaḡi-kure e boḡono raka-kure boḡo maseni ḡesi \p \v 1 Mo negai tarima kota Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, benamo Iesu ḡekira-varaiato, Galilea tarimari Pilato na evaḡirito, ḡeri ginitaḡo dagarari Barau ḡeviniato-ḡoi nuḡanai; ḡia rarari tu ginitaḡo dagarari rarari ḡesi ebubu-sebonarito. \v 2 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi ḡotuḡa-maḡini, mo Galilea tarimari moḡesi ḡevaḡirito-ḡoi nai, monana ḡevaḡa-moḡoniato, ḡeri rakava tu Galilea tarimari mabarari ḡeri rakava evanaḡirito? \v 3 Asiḡina! Au na akiramini, bema ḡemi rakava ḡerina asi boḡo vetuḡamaḡi-kureni, ḡomi mabarami moḡesi boḡo maseni ḡia ḡemaseto kavana. \v 4 A mo tarima gabanana imaima toitoi (18) Siloam kounai numa baregona eketoto ḡia iatari ai nai, evaḡirito tu kamasi? Ḡomi ḡotuḡamaḡini, mo tarima ḡeri rakava tu Ierusalema tarimari mabarari ḡeri rakava evanaḡirito? \v 5 Asiḡina! Au na akiramini, bema ḡemi rakava ḡerina asi boḡo vetuḡamaḡi-kureni, ḡomi mabarami maki boḡo maseni ḡia ḡemaseto kavana.” \s1 Barabore - Figi ḡauna asi ḡwana \p \v 6 Iesu na mai barabore ekira-vararito, ekirato, “Tarima ta ḡena vine tavoḡana nuḡanai figi ḡauna evaroato. Benamo eiaḡoto, figi ḡauna ḡwaḡwana ea vetauato, senaḡina ḡwana ta asi edoḡariato. \v 7 Moḡa lorinai ḡena vamoka narinarina tarimana evaḡa-guruḡaiato, ekirato, ‘Noḡitaia, laḡani toitoi beḡe iaḡo, au mai ḡau ḡitaḡitana aiaḡomani, senaḡina ḡwana ta asi adoḡariani. Nobasi-laua, korana asi tauna bene! Mai tano eḡauvei-iaḡi-taḡuiani.’ \v 8 Senaḡi vamoka ḡitaḡauna tarimana evaḡa-veseto, ekirato, ‘Vereḡauka, noraga-kwanea, mai laḡani sebona moḡo bene tanu. Au na bakwa-ḡeḡeraḡiani ema tano namori ma babubuni. \v 9 Benamo ḡwaḡwana namori beḡe burini laḡani ḡoirai tu namo, bema asiḡi nai, vau bono basia.’” \s1 Iesu na Sabadi ai asi erakato vavinena evaḡa-namoato \p \v 10 Sabadi tai Iesu tu evaḡa-ribatoḡoi rubu ta nuḡanai. \v 11 Vavine ta monai iauka rakavana na eboroḡiato, evei-kevekeveato laḡani gabanana imaima toitoi (18). Ḡia doḡena eḡeḡevato, asi eruḡa-vaisito-ḡoi. \v 12 Iesu na eḡitaiato, benamo ekea-iaḡomaiato, ekiraiato, “Vavine o, ḡoi tu mani keve manina na varau bofaka.” \v 13 Benamo Iesu ḡimana mo vavine iatanai eveḡabikauto nai, vaḡa-sebo moḡo doḡena eroroḡototo, Barau evaḡa-raḡeato. \p \v 14 Rubu ḡitaḡauna tarimana ebaruto, korana Iesu na Sabadi ai evevaḡa-namoto nai. Moḡa lorinai ḡia na tarimarima evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡaro imaima sebona tarimarima ḡeri ḡauvei ḡarori. Mo ḡaro ai vevaḡa-namo uranai boḡono iaḡoma, senaḡi Sabadi ai asi boḡono iaḡoma.” \p \v 15 Vereḡauka na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡofaḡofa tarimami! Sabadi ai ḡemi boromakau o doniki asi ḡoruḡarini, ḡeri numa na asi ḡoḡori-rosirini nanu niu? \v 16 A mai vavine, Aberahamo besena vavinena, Satani na laḡani gabanana imaima toitoi (18) ebarubaruato, au na Sabadi ai barubaru ḡenana asi baruḡaiani ba?” \v 17 Moḡesi ekirato nai, ḡebaru-viniato-ḡoi tarimari ḡemaiakarito, senaḡi tarimarima mabarari na Iesu ḡena veiḡa boruri ḡeḡitarito nai, ḡeiaku-rakavato. \s1 Barabore - Mastadi ḡauna ḡutuna \r Mataio 13:31-32; Mareko 4:30-32 \p \v 18 Benamo Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Barau ḡena Basileia tu aiḡesi? Kara ḡenai bavaḡa-ilailaiani? \v 19 Ḡia tu mastadi ḡauna ḡutuna kavana. Tarima ta na eḡabiato, ḡena vamokai evaroato. Mastadi ḡauna ḡutuna egarato, ḡau ai eiaḡoto, benamo guba manuri leganai ḡesikokauto.” \s1 Farao evaḡa-tubuani muramurana \r Mataio 13:33 \p \v 20 Iesu na ma edanaḡirito, ekirato, “Barau ḡena Basileia tu kara ḡesi bavaḡa-ilailaiani? \v 21 Ḡia tu maiḡesi, vavine ta na farao evaḡa-tubuani muramurana kotuna ta moḡo eḡabiato, benamo farao fuseri toitoi ḡesi egiroato, eiaḡoto mo, muramura na mabarana evaḡa-tubu baregoato.” \s1 Barau ḡena Basileia rakatoḡana \r Mataio 7:13-14; 7:21-23 \p \v 22 Iesu Ierusalema dabaranai eiaḡoto-ḡoi nai, vanuḡa baregori ema keiri nuḡari ai evevaḡa-ribato-ḡoi. \v 23 Tarima ta na edanaḡiato, ekirato, “Vereḡauka, tarima viravira moḡo beḡe maḡurini ba?” Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, \v 24 “Boḡono vebibi-toḡa, ḡatama-boka kibobona boḡono raka-toḡa ḡana, korana au na akiramini, tarimarima ḡutuma ḡeraka-toḡa ḡetoni, senaḡi asi beḡe raka-toḡani. \v 25 Numa tarimana bevariḡisini, ḡatama-boka bekouani murinai, ḡomi tu murikai boḡo ruḡa-taḡoni, ḡatama-bokai boḡo fidifidini, boḡo kirani, ‘Vereḡauka, ḡai ḡema ḡatama-boka nokeoa!’ senaḡi ḡia bekirani, ‘Au asi ribagu ḡomi ainana boḡo iaḡoma!’ \v 26 Benamo ḡomi boḡo kirani, ‘Ḡai tu ḡoi ḡesi taḡaniḡanito-ḡoi ema taniuniu-vegogoto-ḡoi; ema ḡoi tu ḡai ḡema vanuḡa ḡatamanai ovevaḡa-ribato-ḡoi!’ \v 27 Senaḡina ḡia ma bekirani, ‘Au asi ribagu ḡomi ainana ḡoiaḡomani. Au ḡeguna ḡoraka-veḡita vei-rakava tarimami!’ \v 28 Benamo Aberahamo, Isako, Iakobo, ema peroveta tarimari mabarari boḡo ḡitarini Barau ḡena Basileia nuḡanai, senaḡi ḡomi tu murikai beḡe dori-rosimini; mo ḡaro ai boḡo taḡini, gadikami beḡe veḡara-tarini. \v 29 Tarimarima ḡaro eraḡekauni ema ḡaro evariḡoni, e debana (o north) ema gabina (o south) rekena na beḡe iaḡomani, beḡe tanu-tarini vereko ai Barau ḡena Basileia nuḡanai. \v 30 Boḡono riba, toma ḡegabini tarimari tu beḡe guineni, a ḡeguineni tarimari tu beḡe gabini.” \s1 Iesu Ierusalema taḡina eveito \r Mataio 23:37-39 \p \v 31 Mo negai Farisea tarimari kota Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, ḡevaḡa-guruḡaiato, ḡekirato, “Mai gabu noraga-kwanea, gabu ta ḡana noiaḡo, korana Heroda eurani ḡoi bene vaḡimu etoni.” \v 32 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡoiaḡo, mo boḡa kwaivana ḡoa kiraia, ‘Au tu iauka rakavari alai-vaḡirini ema tarimarima avaḡa-namorini toma, boinani, ema ḡaro vaḡa-toitoinai ḡegu ḡauvei bavaḡa-kori ginikauani.’ \v 33 Senaḡi toma, boinani, ilaḡani ḡegu iaḡoiaḡo ai roḡo baiaḡoni, korana peroveta tarimana tu irau gabu ai asi bemaseni, senaḡi Ierusalemai moḡo! \p \v 34 Ierusalema, Ierusalema o, ḡoi na peroveta tarimari ovaḡirini ema Barau na etuḡu-iaḡosirini tarimari fore na otaki-maserini. Nega ḡutuma aurato, natumi bana gana-ḡeḡeraḡiri, kokoroku vavinena na natuna egoru-taririni kavana, senaḡi ḡomi tu asi ḡourato! \v 35 Moḡa lorinai ḡemi vanuḡa e Rubu Veaḡa korina betanuni. Au na akiramini, ḡomi roḡo au asi boḡo ḡitaguni, beiaḡoni mo, ḡaro ta beraḡasini, monai vau boḡo kirani, ‘Barau aranai eiaḡomani tauna sivaḡa-namoa.’” \c 14 \s1 Iesu na Sabadi ai keve tarimana evaḡa-namoato \p \v 1 Sabadi tai Iesu (ḡekeaiato nai) eiaḡoto, Farisea ḡeri veḡorikau tarimana ta ḡena numai beḡene ḡaniḡani ḡana, benamo tarimarima na ḡena veiḡa ḡeḡita-ginikaurito-ḡoi. \v 2 Monai tarima ta ḡia tauḡanina eroro-roroto, Iesu ḡoiranai etanu-taḡoto. \v 3 Benamo Iesu na taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari e Farisea tarimari edanaḡirito, ekirato, “Sabadi ai keve vaḡa-namo tu maoro ba asiḡina?” \v 4 Senaḡi ḡia asi ḡeguruḡato, ta na maki asi evaḡa-veseato. Benamo Iesu na mo keve tarimana eḡabiato, evaḡa-namoato murinai etuḡuato. \v 5 Benamo ekirarito, ekirato, “Ḡomi deikara natumu o ḡemu boromakau nanu gurina nuḡanai bere keto-ḡura nai, ḡoi na Sabadi ai boro inu-raḡea ba asiḡina?” \v 6 Senaḡi ḡia na Iesu asi ḡevaḡa-veseato. \s1 Barabore - Veḡaraḡo verekona \p \v 7 Iesu na varivari tarimari eḡitarito, tanutanu namori moḡo ḡeḡaunarito, benamo ḡeri barabore ta ekiraḡiato, ekirato, \v 8 “Bema tarima ta na bekeamuni, veḡaraḡo verekona raka-vegogonai, gabu namonai asi bono tanu-tari, korana irau vereko ḡorikauna tauna na tarima barana ta bekeaiani ḡesi. \v 9 Benamo ekeamito tarimana beiaḡomani, bekiramuni, ‘Noveḡita, mai vere ḡena tanutanu novaḡa-fakaia.’ Ḡoi tu bemaiakamuni, benamo botanu-riḡoni. \v 10 Bema ḡoi ḡekeamuni nai, tanutanu tanonai bono tanu. Benamo vereko ḡorikauna tarimana beiaḡomani nai, bekirani, ‘Ḡata, tuḡuna ḡana novaraḡe.’ Benamo ḡoi tu beḡe vaḡa-raḡemuni vereko tarimari mabarari na. \v 11 Korana tu tauḡena eveḡabi-vaisini tarimana tu, Barau na betore-riḡoani, a tauḡena evetore-riḡoni tarimana tu, beḡabi-vaisiani.” \p \v 12 Iesu na vereko ḡorikauna tarimana ekiraiato, ekirato, “Bema ḡoi ḡaniḡani o vereko ta bodabaraiani nai, ḡatamu, tarikakamu, garagaramu o sevimu ai ḡetanuni taḡa tarimari asi bono keari, korana ḡia na ḡoi ma beḡe keamuni, ḡoina keakau beḡe vaḡa-voiani. \v 13 Senaḡi bema vereko ta bodabaraiani nai, gara veḡubu, tauḡaniri rakava, kwaku rakava, mata-bubu tarimari bono keari, \v 14 benamo ḡoi tu Barau ḡena vevaḡa-namo boḡoitaḡoani. Moḡoni, ḡia na asi beḡe vaḡa-voimuni, senaḡi veiḡa iobuka-iobuka tarimari mase na ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini ḡaronai vau, voimu boa ḡoitaḡoani.” \s1 Barabore - Vereko barana \r Mataio 22:1-10 \p \v 15 Iesu ḡesi ḡeḡaniḡani-vegogoto tarimana ta na mo guruḡa eseḡaḡiato nai, ekiraiato, ekirato, “Barau ḡena Basileiai vereko bea ḡaniani tarimana tu beiakuni.” \v 16 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Tarima ta na vereko barana ta edabaraiato, benamo tarimarima ḡutuma ekearito. \v 17 Ḡani-vereko ḡaronai ḡena vetuḡunaḡi tarimana ta etuḡuato, ekearito tarimari nea kirari, ‘Ḡoiaḡoma, dagara mabarari beḡe rovina-toreri.’ \v 18 Senaḡi ḡia mabarari ḡekira-sirivaḡito. Ta ekirato, ‘Au tu tano ta bavoia, be aurani bana ḡitaia nai, asi bono baru.’ \v 19 Ta ma ekirato, ‘Au tu boromakau gabanana (10) bavoiri nai, aiaḡoni fokafokai atovo-naḡirini, be asi bono baru.’ \v 20 Ta ma ekirato, ‘Au tu inivau mo baveḡaraḡo nai, asi baiaḡosini.’ \p \v 21 Vetuḡunaḡi tarimana eḡenoḡoito, ḡena vere ekira-varaiato. Benamo numa tarimana ma baruna ḡesi ḡena vetuḡunaḡi tarimana ekiraiato, ekirato, ‘Noraga-iaḡo vanuḡai, gara veḡubu, tauḡaniri rakava, mata-bubu ema kwaku rakava tarimari bono ḡori-iaḡomari.’ \v 22 Benamo vetuḡunaḡi tarimana eḡenoḡoito, ekirato, ‘Vere o, mani ḡemu ura ḡauveina tu varau baveia, senaḡi numa roḡosi bene vonu.’ \v 23 Benamo vere na vetuḡunaḡi tarimana ma ekiraiato, ekirato, ‘Noiaḡo dabara barai ema vamoka dabarari ai, tarimarima bono kirari, beḡene iaḡoma, be auna numa benema vonu. \v 24 Au na akiramini, akearito tarimari ta na ḡegu vereko ḡaniḡanina misina ta asi bevaḡa-mamiani.’” \s1 Barabore - Iesu ḡena mero tu vevaḡa-gwaḡiḡi tarimari \r Mataio 10:37-38 \p \v 25 Tarimarima ḡutuma-bara Iesu ḡesi ḡeiaḡoto-ḡoi, benamo eruḡa-kureto, ekirarito, ekirato, \v 26 “Bema tarima ta eurani, au ḡegu ai bene iaḡoma etoni, senaḡi ḡia tamana ema sinana, ḡaraḡona ema natuna, kakana tarina ema tauḡena ḡena maḡuri maki veuraviniri asi betuḡamaḡi-fitoḡaiani nai, ḡia tu dia au ḡegu mero. \v 27 Deikara tauḡena ḡena satauro asi beḡwaiani, benamo au murigu na asi berakani, ḡia tu dia au ḡegu mero. \p \v 28 Bema ḡomi ta eurani numa ta bene ragaia etoni nai, betanu-tari guineni, numa voina beribaiani, moni beilailani ba asiḡina, ene? \v 29 Irau ḡauvei besinaiani, benamo asi bevaḡa-koriani, mabarari na beḡe ḡitaiani tarimari na beḡe rikiriki-iaḡiani, \v 30 beḡe kirani, ‘Mai tarima na esinaiato, senaḡi asi evaḡa-koriato.’ \p \v 31 O kamara vanuḡa verena, irau vanuḡa verena ta bene vetari-vinia etoni, benamo asi betanu-tari guineni, sisiba asi bevetauni, ḡena vetari tarimari mabarari 10,000, ema reke ta vere ḡena 20,000, ḡia ḡeiaḡoma-viniani nai, bevaḡa-darereani ba? \v 32 Bema ḡia asi ilaila nai, ḡia aranai ḡena tarima tari betuḡu-iaḡorini, mo doḡoro barana roḡo fakari manaḡa nuḡanai, maino beḡene ḡabia dabarana beḡea veiani. \v 33 Moḡa ilailanai deikara ḡena dagara mabarari asi beiaḡuirini tu asi au ḡegu mero.” \s1 Barabore - Damena \r Mataio 5:13; Mareko 9:50 \p \v 34 “Damena tu namo, senaḡi bema damena mamina berekwa-rekwani nai, kamara dabarai mamina ma beḡenoḡoini? \v 35 Ḡia tu asi ilaila tano vaḡa-namona ema asi namo varovaro dagarari ḡesi vaḡa-garari ḡana; moḡa lorinai tarima na beḡe fitoḡaiani. Ma seḡana tarimana bene seḡaḡi!” \c 15 \s1 Barabore - Rekwarekwa mamoena \r Mataio 18:12-14 \p \v 1 Takesi gogo tarimari ema vei-rakava tarimari ḡutuma Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, ḡena guruḡa beḡene seḡaḡiri ḡana. \v 2 Farisea tarimari ema taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari ḡemugumuguto, ḡekirato, “Mai tarima tu rakava tarimari eḡabi-raḡerini ema ḡia ḡesi ḡeḡaniḡani-vegogoni!” \p \v 3 Benamo Iesu na mai barabore ḡeri ekiraḡiato, ekirato, \v 4 “Bema ḡomi ta ma ḡena mamoe sinau ta (100), benamo sebona berekwa-rekwani nai, ḡia tu kara beveini? Ḡia na 99 tano fakanai beraga-kwanerini, edobito mamoena bevetauani mo beḡoitaḡoani. \v 5 Bedoḡariani nai, ḡabanai befaḡa-gabagabaiani ma iakuna ḡesi, \v 6 benamo numa ḡana beiaḡoni. Beraḡasini nai, ḡatana e sevina tarimari bekearini, bekirani, ‘Sima iaku-vegogo, korana ḡegu mamoe, edobito dagarana, ma badoḡaria.’ \v 7 Au na akiramini, moḡa ilailanai rakava tarimana ta ḡena rakava ḡerina evetuḡamaḡi-kureni nai, gubai iaku ema verere tu barego lelevaḡi, a vei-iobukaiobuka tarimari 99 ḡeri vei-iobukaiobuka dairi ai asi beḡe vetuḡamaḡi-kureni maki bevanaḡirini.” \s1 Barabore - Rekwarekwa monina \p \v 8 “Bema vavine ta ḡena silva moniri mabarana gabanana (10), benamo sebona bevei-rekwa-rekwani nai, ḡia tu kara beveini? Ḡia na lamefa begabuani, numa bedaroani, mo moni sebona bevetau-ḡitakauani mo bea ḡoitaḡoani. \v 9 Bedoḡariani nai, ḡia na ḡatana e sevina tarimari bekearini, bekirani, ‘Sima iaku-vegogo, korana tu ḡegu silva monina, erekwa-rekwato dagarana, varau badoḡaria.’ \v 10 Au na akiramini, rakava tarimana ta ḡena rakava ḡerina evetuḡamaḡi-kureni nai, Barau ḡena aneru moḡesi beḡe iakuni.” \s1 Barabore - Rekwarekwa merona \p \v 11 Iesu ma ekirato, “Tarima ta natuna ruarua. \v 12 Tau muriseina na tamana ekiraiato, ekirato, ‘Tama, ḡitana farefare novareri, be au debagu farefareri tu novinigu.’ Benamo farefare mabarari natuna ruarua fakari ai evarerito. \v 13 Ḡaro asi vovoka ḡeiaḡoto nuḡanai, tau muriseina ḡena farefare evaḡa-vegogoto, benamo tano manaḡa ḡana erakato. Monai ḡena farefare ea ḡere-iaḡirito. \v 14 Ḡena farefare mabarari evaḡa-koririto murinai, mo tano ai doḡe barego eḡorato. Ḡia varau asi-ḡena, asi-ḡana. \v 15 Benamo eiaḡoto, mo tanobara tarimana ta ḡenai ḡauvei ea vetauto, benamo ḡia na etuḡuato ḡena tano ai bai bene ḡitaḡauri ḡana. \v 16 Ḡia evito-rakavaiato nai, bai ḡari ḡaniḡani bene ḡaniri etato, senaḡi mo ḡaniḡani maki ta na asi eviniato. \v 17 Benamo ea vetuḡamaḡi-kureto, ekirato, ‘Tamagu ḡena ḡauvei tarimari tu vovoka, ema ḡari ḡaniḡani maki ḡutuma, senaḡi au tu mainai vitona evaḡiguni. \v 18 Naḡenoḡoi, tamagu ḡenai naiaḡo, benamo bana kiraia: Tama, Barau ḡoiranai ema ḡoi ḡoiramu ai avei-rakavato. \v 19 Au tu asi ilaila ḡoi natumu ai ma bono kiraḡigu; senaḡi anoḡimuni, ḡemu vetuḡunaḡi tarimanai bono vaḡa-iaḡogu, banasi.’ \v 20 Benamo evariḡisito, tamana ḡenai eiaḡoto. \p Gabu manaḡa na roḡo eiaḡomato-ḡoi nai, tamana na varau eḡita-doḡariato, benamo evetuḡa-rakavaiato, benamo eraga-iaḡoto, ea faḡa-maḡuriato, everauato. \v 21 Benamo natuna na ekiraiato, ekirato, ‘Tama, au tu Barau ḡoiranai ema ḡoi ḡoiramu ai ma ḡegu vei-rakava. Au tu asi ilaila ḡoi natumu ai bono kiraḡigu.’ \v 22 Senaḡi tamana na ḡena vetuḡunaḡi tarimari evaḡa-guruḡarito, ekirato, ‘Ḡoraga-vei! Dabuḡa namo vedaureana ta ḡoḡwa-iaḡomaia, ḡoma vaḡa-riḡoa. Rini ta didinai ḡoma dori-toḡaia, ema tamaka maki kwakunai ḡoma toreri. \v 23 Ema boromakau natuna ma monana ḡoḡwa-iaḡomaia, ḡovaḡia, benamo bisini ḡania e bisini verere-vegogo. \v 24 Korana natugu maiḡa emaseto, senaḡi ma bemaḡuri-ḡenoḡoi; erekwa-rekwato, senaḡi ma bama doḡaria!’ Benamo ḡia ḡeverere-vegogoto. \p \v 25 Natuna tau guinena tu vamokai. Vamoka na eḡenoḡoito, numa eiaḡo-viniato-ḡoi nai, mari e bara gururi eseḡaḡirito. \v 26 Benamo vetuḡunaḡi tarimana ta ekeaiato, mo guru korana evedanaḡi-iaḡiato. \v 27 Vetuḡunaḡi tarimana na evaḡa-veseato, ekirato, ‘Ḡoi tarimu beḡenoḡoi, tamamu na ma namona e ma maḡurina ḡesi bema doḡaria lorinai, ḡia na vetuḡunaḡi tarimari bevaḡa-guruḡari, boromakau natuna ma monana ḡesi beḡe vaḡia.’ \p \v 28 Tau guinena ebaru-rakavato, numai asi eraka-toḡato, benamo tamana eraka-rosito, enoḡiato neraka-toḡa ḡana. \v 29 Senaḡi ḡia na tamana evaḡa-veseato, ekirato, ‘Noḡitaia, au tu laḡani ḡutuma ḡoi rekemu ai atanuni, vetuḡunaḡimu aiaḡo-vinini, ḡemu ura mabarana akorana-iaḡirini, ḡemu vevaḡa-naḡi ta asi afitoḡaiato, senaḡi ḡoi na nanigosi natuna ta maki asi oviniguni au ma ḡatagu ḡesi vaḡa-iaku-iaḡima ḡana. \v 30 A mai natumu mata-boraḡa vavineri ḡeri ai ḡemu farefare mabarari bea vaḡa-koriri; bea ḡenoḡoi nai tu, ḡoi na tu boromakau natuna mona mase bovaḡia ḡia ḡana!’ \v 31 Tamana evaḡa-veseto, ekirato, ‘Natugu, ḡoi tu au sevigu ai otanu-vanaḡi vanaḡini, au ḡegu dagara mabarari tu ḡoi ḡemu. \v 32 A toma ḡita si-iaku, bisini verere, korana tarimu emaseto, senaḡi bemaḡuri; erekwa-rekwato, senaḡi ma bitama doḡaria.’” \c 16 \s1 Vetuḡunaḡi tarimana ḡena tuḡamaḡi-iobuka \p \v 1 Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Farefare e moni vovoka tarimana ta etanuto-ḡoi. Benamo tarima kotari na farefare vovoka tarimana ḡekira-varaiato, ḡia ḡena farefare ḡitaḡauna tarimana na ḡena farefare eḡere-iaḡirini. \v 2 Moḡa lorinai taḡa tarimana na ekea-toḡaiato, benamo ekirato, ‘Ḡoi varimu baseḡaḡia moḡoni ba? Au ḡegu ḡauvei oḡwa-ragaiato nai, novevarifiu-iaḡia, korana initoma ḡoi tu dia au ḡegu farefare narinarina tarimana.’ \v 3 Benamo mo farefare ḡitaḡauna tarimana etuḡamaḡito, ekirato, ‘Au ḡegu baregona na toma evaḡa-dokoguni ḡegu ḡauvei na. Kara baveini? Au tu asi gwadagu baiaraḡani ema noḡinoḡi au ḡegu ai tu maiaka dagarana.’ \v 4 Etuḡamaḡito-ḡoi nuḡanai, ekirato, ‘Mai bama riba kara baveiani! Benamo bevaḡa-dokoguni nai, ḡatagu namori ḡutuma na beḡe ḡabi-raḡeguni ḡeri numai.’ \p \v 5 Moḡa lorinai ḡena baregona ḡenai ḡeḡabi-toreto tarimari mabarari ekea-vegogorito. Benamo ta edanaḡiato, ekirato, ‘Ḡoi ḡemu ḡabitore tu vira?’ \v 6 Evaḡa-veseto, ekirato, ‘Olive diḡana kavaburi sinau imaima toitoi (800).’ Benamo farefare ḡitaḡauna tarimana na ekiraiato, ‘Ḡemu ḡabitore fefana maiḡa, noraga-tanutari, benamo sinau vasivasi (400) notorea.’ \v 7 Benamo ta ma edanaḡiato, ekirato, ‘Ḡoi ḡemu ḡabitore tu vira?’ Ḡia ekirato, ‘Widi fuseri mabarari 1,000.’ Benamo farefare ḡitaḡauna tarimana na ekiraiato, ‘Ḡemu ḡabitore fefana maiḡa, noḡabia, benamo sinau imaima toitoi (800) notorea.’ \p \v 8 Dokonai mo farefare narinarina tarimana rakavana ḡena baregona na evaḡa-raḡeato, korana ḡena tuḡamaḡi-iobuka dainai. Korana tanobara tarimari tu ḡeiaunega-lelevaḡito ḡeri tanu-vegogo ai, a mamai ḡetanuni tarimari tu asiḡina. \p \v 9 Au na akiramini, mai tanobara farefareri e moniri rakavari ḡerina tarimarima tu ḡomi ḡatami ai boḡono vaḡa-iaḡori, korana ḡemi moni bea korini nai, ḡomi tu beḡe tanu-vanaḡi vanaḡini numari ai beḡene ḡabi-raḡemi gubai. \p \v 10 Deikara dagara misina ḡauvei-iaḡina ma ribana nai, dagara baregona maki ḡauvei-iaḡina ma ribana; ema deikara dagara keinai beḡofaḡofani nai, dagara baregonai maki beḡofaḡofani. \v 11 Bema ḡomi tanobara farefareri e moniri ḡauvei-iaḡiri asi ribami nai, Barau na kamasi farefare korikoriri gubai bevinimini boḡo ḡauvei-iaḡirini? \v 12 Ema bema ḡomi tarima ta ḡena farefare asi boḡo ḡitaḡau-ginikaurini nai, Barau na ḡomi ḡemi farefare maki asi bevinimini? \p \v 13 Vetuḡunaḡi tarimana na baregona ruarua vetuḡunaḡiri asi beiaḡo-vinirini riba. Korana ḡia na ta tu asi beura-viniani, a ta tu beura-viniani; ta bevaḡa-moḡoniani, a ta tu beḡofaḡofa-iaḡiani. Ḡomi maki Barau ema moni nega sebonai vetuḡunaḡiri asi boḡo iaḡo-vinirini, asiḡina-ḡinavaḡi.” \s1 Iesu ḡena guruḡa kota \p \v 14 Farisea tarimari tu moni ḡeuravini-baregorito-ḡoi. Iesu ḡena guruḡa mabarana ḡeseḡaḡiato nai, ḡerikiriki-iaḡiato. \v 15 Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi tu tarimarima ḡoirari ai ḡovekiraḡini, senaḡi Barau tu nuḡami ribana. Tarimarima na ḡevaḡa-raḡerini dagarari Barau na tu asi eura-vinirini, etuḡamaḡi-fitoḡarini. \p \v 16 Mose ḡena taravatu ema peroveta tarimari ḡeri guruḡa ḡetanuto-ḡoi eiaḡomato mo, Ioane Babatiso ḡena negai. Monana Barau ḡena Basileia varina ḡeḡobata-iaḡiani nai, tarimarima mabarari ḡevebibi-toḡani beḡene raka-toḡa ḡana. \v 17 Guba ema tanobara beḡe rekwa-rekwani tu ma dabarana, senaḡi taravatu ḡena toutou ta maki asi berekwa-rekwani. \p \v 18 Tau ta na ḡaraḡona belaiani, benamo vavine ta ma beḡaraḡoani nai, ḡia mo tu veḡura-vanaḡi veiḡana beveiani; ma tarima boruna ta na mo tau na elaiato vavinena moḡa ma beḡaraḡoani nai, ḡia maki beveḡura-vanaḡini.” \s1 Farefare e moni vovoka tarimana ema Lasaro \p \v 19 “Farefare e moni vovoka tarimana ta etanuto-ḡoi. Ḡia tu dabuḡa namori moḡo eveito-ḡoi e ḡaro mabarari ai everereto-ḡoi ema ḡaniḡani namona moḡo eḡanito-ḡoi. \v 20 Ḡena numa ḡatama bokanai tarima ta asi-ḡena ema asi-ḡana arana Lasaro egena-taḡoto-ḡoi. Ḡia tu kefina mabarana lakufodo. \v 21 Eura-baregoto-ḡoi taḡa tarimana ḡana ḡaniḡani momori bene ḡani. Kwaiva maki ḡeiaḡoto, ḡia manuḡana ḡeiamuserito-ḡoi. \p \v 22 Asi ḡena-ḡana tarimana emaseto, benamo aneru na Aberahamo sevina ḡana ḡeḡwa-iaḡoato. Farefare vovoka tarimana ma emaseto, benamo ḡeguriato. \v 23 Mase gabunai (o Hades) midigu eḡanito-ḡoi nai, eboḡe-raḡeto, manaḡai Aberahamo eḡitaiato, ema Lasaro maki ḡia ḡesi. \v 24 Benamo ekeato, ekirato, ‘Aberahamo, tamagu o, novetuḡagu, mani Lasaro notuḡua, ḡimana didina nanu ai nea duḡi-reia, be meagu moḡo nama vaḡa-ḡavea, korana tu au mai karava morenai midigu vovoka aḡanini.’ \p \v 25 Senaḡi Aberahamo ekirato, ‘Natugu o, notuḡamaḡia, ḡoi omaḡurito-ḡoi ḡarori ai dagara namori oḡabito-ḡoi, a Lasaro tu dagara rakavari eḡabito-ḡoi. Senaḡi toma ḡia tu everereni, a ḡoi tu midigu oḡanini. \v 26 Ḡita fakarai maki koufa bara ta etanuni, moḡa lorinai maina na tarima ta maniḡana asi beiaḡosini, ema manina na maki ta maiḡana asi beiaḡomani.’ \p \v 27 Benamo farefare vovoka tarimana ekirato, ‘Tamagu o, anoḡimuni, Lasaro notuḡua tamagu ḡena numa ḡana. \v 28 Au tarigu merori tu imaima. Ḡia na bene vaḡa-guruḡari, mai midigu ḡani gabuna ḡana beḡe iaḡomani garina.’ \v 29 Senaḡi Aberahamo ekirato, ‘Mose ema peroveta tarimari tu ḡia ḡesi, be garori neḡi beḡene seḡaḡiri.’ \v 30 Taḡa tarimana ekirato, ‘Asiḡi, tamagu! Senaḡi bema emaseto tarimana ta beiaḡoni nai, ḡia tu ḡeri rakava ḡerina beḡe vetuḡamaḡi-kureni.’ \p \v 31 Aberahamo ekirato, ‘Bema Mose ḡena taravatu ema peroveta tarimari ḡeri ḡuruḡa asi beḡe seḡaḡirini nai, mase na tarima ta bere variḡisi-ḡenoḡoi maki asi ḡere seḡaḡi-vinia.’” \c 17 \s1 Vei-rakava ema rakava tuḡamaḡi-fitoḡari \p \v 1 Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Tarimarima vaḡa-ketori dagarari roḡo beḡe ḡorani, senaḡi bevaḡa-ḡorarini tarimana tu vetuḡana kekei. \v 2 Ḡia tu bere namo fore baregona ta ḡaiḡonai ḡere baru-kaua, benamo davarai ḡere fiu-reia, korana mai misimisiri ta rakavai beḡofa-toḡaiani garina. \p \v 3 Moḡesi nai lorimi boḡono vetore! Bema ḡoi tarikakamu veiḡa rakavari eveini nai, bono kira-ḡoia, ema ḡena rakava ḡerina bevetuḡamaḡi-kureni nai, ḡena rakava bono tuḡamaḡi-fitoḡari. \v 4 Bema ḡia na ḡaro ta vaḡa-imaima ruarua (7) bevaḡa-rakavamuni, ema vaḡa-imaima ruarua (7) beḡenoḡoini ḡemu ai, bekirani, ‘Bavetuḡamaḡi-kure,’ betoni nai, ḡoi na ḡena rakava bono tuḡamaḡi-fitoḡari.” \s1 Veḡabidadama \p \v 5 Iesu ḡena apostolo na Vereḡauka ḡevaḡa-guruḡaiato, ḡekirato, “Ḡema veḡabidadama novaḡa-baregori!” \v 6 Vereḡauka na evaḡa-veserito, ekirato, “Bema ḡomi ḡemi veḡabidadama tu mastadi ḡauna ḡutuna ḡena barego kavana, misina korokoro moḡo, senaḡi ḡomi na mai ḡau baregona o malberi ḡauna boḡo kiraiani, ‘Noveraḡa-vaḡi, be davarai noa vevaro!’ boḡo toni, benamo garomi tu beseḡaḡiani.” \s1 Vetuḡunaḡi tarimana ḡena ḡauvei \p \v 7 “Bema ḡomi ta ḡemu vetuḡunaḡi tarimana tano befokani o mamoe beḡita-ḡaurini murinai, ḡauvei gabuna na numa ḡana beiaḡomani nai, ḡoi na bokiraiani, ‘Noraka-ḡariḡari, be noma ḡaniḡani,’ botoni ba? \v 8 Asiḡina, senaḡi ḡoi bokirani, ‘Ḡagu ḡaniḡani novei, ema bono vedabuḡa, be bonoma nari-ḡaugu; au bana ḡaniḡani ema bana niuniu-ḡosi murinai vau, ḡoi ma bono ḡaniḡani ema bono niuniu.’ \v 9 Ba vetuḡunaḡi tarimana ḡena seḡaḡi ai dainai bevaḡa-namoani? Asiḡina. \v 10 Ḡomi maki moḡesi; bema Barau na bekiramini ḡauveiri mabarari boḡo veirini nai, boḡo kirani, ‘Ḡita vetuḡunaḡi tarimara ḡera ḡauvei.’” \s1 Iesu na lepera tarimari gabanana (10) evaḡa-namorito \p \v 11 Iesu Ierusalema eiaḡo-viniato-ḡoi nai, Samaria ema Galilea tanori vefakari na eraka-vanaḡito. \v 12 Vanuḡa tai eraka-toḡato, benamo lepera tarimari gabanana (10) ḡesi ḡevedoḡarito. Roḡo manaḡai ḡeruḡa-tarito, \v 13 ḡia ḡekeato, ḡekirato, “Iesu! Ḡema Vereḡauka! Novetuḡama!” \p \v 14 Iesu na eḡitarito, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Rubu Veaḡa vereri ḡeri ai ḡoiaḡo, be beḡenea ḡitami.” Benamo ḡeiaḡoto-ḡoi nuḡanai, tauḡaniri ḡeveiarevato, ḡenamoto. \v 15 Tarima sebona moḡo ḡia fakari ai kefina eḡitaiato enamoto, benamo eḡenoḡoi-iaḡoto, Barau evonevone-raḡe viniato. \v 16 Benamo Iesu kwakuna koranai evetui-tarito, evaḡa-namoato. Ḡia tu Samaria tarimana. \v 17 Iesu ekirato, “Tarima mabarari tu gabanana (10) beḡe namo. Imaima vasivasi (9) tu aiḡeri? \v 18 Kara dainai mai irau gabu tarimana ḡereḡana moḡo beḡenoḡoi-iaḡoma, Barau bema vaḡa-raḡea?” \v 19 Benamo Iesu na ekiraiato, ekirato, “Novariḡisi, noiaḡo, ḡemu veḡabi-dadama na bevaḡa-maḡurimu.” \s1 Barau ḡena Basileia beiaḡomani guruḡari \r Mataio 24:23-28; 24:37-41 \p \v 20 Farisea tarimari kota na Iesu ḡedanaḡiato, Barau ḡena Basileia tu aitoma beiaḡomani. Ḡia na evaḡa-veserito, ekirato, “Barau ḡena Basileia beiaḡomani tu asi boḡo ḡitaiani dagarana. \v 21 Tarima ta asi bekirani, ‘Noḡitaia, iniḡa!’ o ‘Iomoḡa!’; korana Barau ḡena Basileia tu ḡomi fakami ai maniḡa.” \p \v 22 Benamo ḡia na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡaro ta beraḡasini nai, ḡomi ḡemi ura baregona tu Tarimarima Natuna ḡena ḡaro sebona ta moḡo boḡono ḡitaia, senaḡi asi boḡo ḡitaiani. \v 23 Kotari na beḡe kiramini, ‘Tarimana iomoḡa!’ o ‘Tarimana maiḡa!’ beḡe toni. Senaḡi asi boḡono iaḡo, murinai asi boḡono raka. \v 24 Korana kiriku eragani nai, morena gubai reketa-reketa ḡana eiaḡoni kavana, Tarimarima Natuna ḡena ḡaro nuḡanai maki moḡesi beveini. \v 25 Senaḡi ḡia midigumidigu vovoka roḡo beḡani-guineni, ema toma ḡuru tarimari na roḡo beḡe kira-fitoḡaiani. \p \v 26 Tarimarima Natuna beiaḡomani ḡaronai tu Noa ḡena negai kavana. \v 27 Tarimarima mabarari ḡeḡaniḡanito-ḡoi, ḡeniuniuto-ḡoi, tau e vavine ḡeveḡaraḡoto-ḡoi, eiaḡomato mo, Noa ḡena lagatoi ai eraka-toḡato ḡaronai, benamo ḡutuḡutu na mabarari eḡutu-maserito. \v 28 Lota ḡena negai maki moḡesi moḡo. Ḡeḡaniḡanito-ḡoi, ḡeniuniuto-ḡoi, ḡevoivoito-ḡoi, ḡevaro-varoto-ḡoi, numa ḡeragato-ḡoi. \v 29 Senaḡi Lota Sodoma eraga-kwaneato ḡaronai, karava ma salfa o fore seḡukari ḡesi guba na ḡeketo-firiḡoto, mabarari evaḡi-masemaserito. \v 30 Tarimarima Natuna befoforini nai, maki moḡesina beḡorani. \p \v 31 Mo ḡaro ai, bema tarima ta tu numa tuḡunai etanu-taḡoni, numai asi ma bene raka-toḡa ḡena farefare bene ḡabiri. Ema bema tarima ta tu vamokai nai, ḡia ḡena numa ḡana asi ma bene ḡenoḡoi ḡena farefare ḡabiḡabiri. \v 32 Lota ḡaraḡona boḡono tuḡamaḡia! \v 33 Deikara tauḡena moḡo ḡena maḡuri lorina etoreani tarimana, ḡena maḡuri beleaiani; a ḡena maḡuri eleaiani tarimana na maḡuri bedoḡariani. \p \v 34 Akiramini, mo boḡi ai tarima ruarua geda sebonai beḡe genani nuḡanai, ta tu Barau na beḡabi-vaḡiani, (korana beḡabi-raḡeani nai), a ta tu betanuni, (korana bekira-fitoḡaiani nai). \v 35 Vavine ruarua widi giro dagarana beḡe giro-vegogoani nai, ta tu beḡabi-vaḡiani, a ta tu betanuni. [ \v 36 Tarima ruarua vamokai beḡe ḡauveini nai, ta tu beḡabi-vaḡiani, a ta tu betanuni.]” \p \v 37 Iesu ḡena mero na ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Vereḡauka o, ainai beḡorani?” Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Mase tauḡanina etanuni gabunai, gaio maki monai beḡe vegogoni, (be ḡia na beḡe vaḡa-foforiani).” \c 18 \s1 Barabore - Vabu ema Kota eseḡaḡini tarimana \p \v 1 Benamo Iesu na ḡena mero ḡeri barabore ta ekiraḡiato. Mo barabore na bene vaḡa-ribari, be vanaḡivanaḡi beḡene ḡauḡau ema asi beḡene moiramoira ḡana. \v 2 Maiḡesi ekirato, “Vanuḡa tai Kota eseḡaḡini tarimana ta etanuto-ḡoi. Ḡia tu Barau garina asi eveito-ḡoi, ema tarimarima maki asi egubakaurito-ḡoi. \v 3 Mo vanuḡa vabuna ta mai Kota eseḡaḡini tarimana ḡenai eiaḡo-ḡenoḡoi ḡenoḡoito-ḡoi, ḡena maoro evevaḡa-doḡe-gani viniato-ḡoi ema ekirato-ḡoi, ‘Novaḡa-kavagu, be ḡevaḡa-rakavaguni tarimari davari noviniri!’ \v 4 Nega emanaḡato nuḡanai, Kota eseḡaḡini tarimana na vabu ḡena ura veiḡana asi eveiato. Senaḡi ḡaro ta ḡia tauḡena evetuḡamaḡito, ekirato, ‘Au tu Barau garina asi aveini ema tarimarima maki asi agubakaurini, \v 5 senaḡi dagara sebona tu, mai vabu na au evaḡa-doḡe-ganiguni nai, ḡena ura veiḡana naveia, korana vanaḡivanaḡi beiaḡomani, benamo au bevaḡa-doḡe-gani iaḡoguni ḡesi.” \p \v 6 Vereḡauka ma ekirato, “Mo Kota eseḡaḡini tarimana kara etato, ḡoseḡaḡia. \v 7 Be kamasi? Barau na eviriḡirito tarimari, ḡia ḡenai boḡi ema laḡani mabarari ai ḡetaḡitaḡini ema ḡenoḡinoḡi-viniani tarimari, vevaḡa-maoro nuḡanai tu asi bevaḡa-kavarini? Nevaḡa-kavari ḡana nai tu bekwaiboni? \v 8 Au na akiramini, ḡeri maoro ai ḡia na bevaḡa-kava ḡariḡaririni. Senaḡi Tarimarima Natuna ma beiaḡomani nai, ḡia veḡabi-dadama tanobarai bedoḡariani ba asiḡina?” \s1 Farisea tarimana ema takesi gogo tarimana \p \v 9 Tarima kotari ḡeri tuḡamaḡi ḡia tu vei-iobukaiobuka, a tarimarima mabarari tu vei-rakava tarimari. Iesu na mai tarima ḡeri barabore ekiraḡiato, ekirato, \v 10 “Tarima ruarua Rubu Veaḡa ḡana ḡeiaḡoto, ḡea ḡuriḡurito; ta tu Farisea tarimana, a ta tu takesi gogo tarimana. \v 11 Farisea tarimana ḡereḡana reke tai eruḡato, benamo eḡauḡauto, ekirato, ‘Barau o, avaḡa-namomuni, korana au tu dia tarima mabarari kavana, be seḡafore tarimari, vei ḡeḡeva-ḡeḡeva tarimari, veḡura-vanaḡi tarimari. Avaḡa-namomuni, korana au tu dia iomo takesi gogo tarimana kavana. \v 12 Fura o wiki ta nuḡanai au tu ḡaro ruarua aḡani-veaḡani, ema adoḡarini dagarari karava gabanana (10) aveirini, benamo karava sebona tu ḡoi avinimuni.’ \p \v 13 Senaḡi takesi gogo tarimana tu manaḡai eruḡato, asi eboḡe-raḡeto gubai, kobana ebotaiato, ekirato, ‘Barau o, au tu rakava tarimagu, noma vetuḡagu!’ \p \v 14 Au na akiramini, takesi gogo tarimana tu Barau na evaḡa-moḡoniato, ma vei-iobukaiobukana ḡesi vanuḡa ḡana eḡenoḡoito, a Farisea tarimana tu asiḡina. Korana tauḡena moḡo eveḡabi-varaḡeni tarimana tu, Barau na bevaḡa-variḡoani, a tauḡena evevaḡa-variḡoni tarimana tu, bevaḡa-varaḡeani.” \s1 Iesu na mero misiri evaḡa-namorito \r Mataio 19:13-15; Mareko 10:13-16 \p \v 15 Tarima kotari mero misimisiri Iesu ḡenai ḡeḡwa-iaḡorito, ḡimana iatari ai bene toreri ḡana. Ḡena mero na ḡeḡitarito, benamo ḡekira-ḡoirito. \v 16 Senaḡi Iesu na mero misiri ekea-iaḡomarito, ḡena mero ekirarito, ekirato, “Mani mero misiri au ḡegu ai ḡeiaḡoma, asi ḡolairi, korana maniḡesina kavana tu Barau ḡena Basileia tarimari. \v 17 Moḡoni au na ḡomi akiramini, dei na Barau ḡena Basileia asi beḡabi-raḡeani mero misina kavana, Basileiai asi beraka-toḡani.” \s1 Farefare vovoka tarimana \r Mataio 19:16-30; Mareko 10:17-31 \p \v 18 Iuda tarimari ḡeri vere tauna ta na Iesu edanaḡiato, ekirato, “Vevaḡa-riba taumu namona, au kara baveini vau, maḡuri vanaḡivanaḡi badoḡariani?” \v 19 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡoi karase nai au namogu okiraḡini? Tarima ta asi namo, Barau moḡo ḡereḡana. \v 20 Taravatu ma ribamu, ‘Asi bono veḡura-vanaḡi, asi bono vaḡivaḡi, asi bono lema, asi bono vevaḡa-daḡa ḡofaḡofa, tamamu sinamu bono gubakauri.’” \v 21 Mo tarima ekirato, “Au keigu na beiaḡoma toma mani taravatu mabarari akorana-iaḡirini.” \v 22 Iesu na mo guruḡa eseḡaḡiato, benamo ekiraiato, “Ḡoi tu dagara sebonai moḡo orabuni. Ḡemu farefare mabarari novoivoi-iaḡiri, moniri tu asi-ḡeri ema asi-ḡari tarimari bono viniri, benamo gubai ḡoi ḡemu farefare bodoḡaririni. Moḡesi boveini vau, au murigu ai bonoma raka.” \v 23 Mo guruḡa eseḡaḡiato nai, nuḡana emeto-rakavato, korana ḡia tu farefare ḡutuma tarimana. \p \v 24 Iesu na eḡitaiato, benamo ekiraiato, ekirato, “Farefare vovoka tarimari Barau ḡena Basileia ḡeri rakatoḡa tu gwaḡiḡi rakava! \v 25 Kamela nila kadarena na ḡena rakatoḡa tu kotuna gwaḡiḡi, a farefare vovoka tarimana Barau ḡena Basileia rakatoḡana ḡia ḡenai tu gwaḡiḡi rakava.” \v 26 Tarimarima na mai guruḡa ḡeseḡaḡiato, benamo Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Be, deikarari vau maḡuri beḡe doḡariani?” \v 27 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Tarimarima na asi beḡe veirini riba dagarari tu Barau na beveirini riba.” \p \v 28 Petero na ekiraiato, ekirato, “Ḡoi ribamu, ḡai tu ḡema dagara mabarari ḡaraga-kwanerito, murimu ai ḡarakani.” \v 29 Iesu na ekirarito, “Moḡoni akiramini, tarima ta ḡena numa eraga-kwaneato, o ḡaraḡona, kakana, tarina, tamana, sinana, natuna Barau ḡena Basileia uranai, \v 30 ḡia na mai maḡuri nuḡanai dagara ḡutuma beḡoitaḡoni, ema mo negai vau maḡuri vanaḡivanaḡi bedoḡariani.” \s1 Iesu na ḡena mase ma ekiraḡi-foforiato \r Mataio 20:17-19; Mareko 10:32-34 \p \v 31 Iesu na ḡena mero gabanana ruarua (12) eḡori-veḡitarito, benamo ekirarito, ekirato, “Ḡoseḡaḡi! Ḡita tu Ierusalema ḡana tavaraḡeni. Monai peroveta tauri na Tarimarima Natuna varina ḡetore-guineto guruḡari aniri mabarari beḡe moḡonini. \v 32 Irau bese (o Roma) tarimari ḡimari ai beḡe toreani. Ḡia na beḡe vaseva vaseva-iaḡiani, beḡe rikiriki-iaḡiani e beḡe kanunu-kanunuani. \v 33 Beḡe botaiani e beḡe vaḡi-maseani, senaḡi ḡaro vaḡa-toitoinai vau ma bevariḡisi-ḡenoḡoini.” \p \v 34 Iesu ḡena mero mo guruḡa tauna asi ḡeḡoitaḡoato. Guruḡa anina ḡia ḡeri ai tu vekuretoḡa. Ḡia asi ribari Iesu na kara ekiraḡiato. \s1 Iesu na mata-bubu tauna evaḡa-namoato \r Mataio 20:29-34; Mareko 10:46-52 \p \v 35 Iesu tu Ieriko ekavinaḡiato nai, mata-bubu tauna ta dabara rikinai etanu-taḡoto-ḡoi, enoḡinoḡito-ḡoi. \v 36 Tarimarima ḡutuma dabarai ḡeraka-vanaḡito eseḡaḡito, benamo evedanaḡito, “Mai guru anina tu kara?” \v 37 Ḡekirato, “Iesu, Nasareta tauna, eraka-vanaḡini.” \v 38 Benamo ekea-fouto, ekirato, “Iesu o, Davida natuna, au novetuḡagu!” \v 39 Ḡoirai ḡerakato tarimari na ḡekira-ḡoiato, senaḡi ḡia ekea-ḡiḡiraḡe ḡiḡiraḡeto-ḡoi, “Davida Natuna o, au novetuḡagu!” \p \v 40 Iesu eruḡa-tarito, benamo ekirato, “Ḡoḡori-iaḡomaia!” Ḡia eiaḡomato, benamo Iesu na edanaḡiato, ekirato, \v 41 “Kara ourani ḡemu ai naveia otoni?” Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Vereḡauka o, matagu noma vaḡa-iaḡaia.” \v 42 Iesu ekirato, “Be, matamu nenamo, ḡemu veḡabidadama na bevaḡa-namomu.” \v 43 Vaḡa-sebo matana enamoto, eboḡeboḡe-ginikauto, Iesu murinai erakato, Barau evaḡa-raḡeato. Mo veiḡa ḡeḡitaiato tarimari mabarari na maki Barau ḡevaḡa-raḡeato. \c 19 \s1 Iesu ema Sagaio \p \v 1 Iesu Ieriko ai eraḡasito, benamo vanuḡa nuḡana na eraka-iaḡoto-ḡoi. \v 2 Monai tu takesi gogo tarimari ḡeri vere ta arana Sagaio; ḡia tu moni ema farefare vovoka tarimana. \v 3 Ḡia ḡena ura tu Iesu neḡita-vetoḡaia ḡia tu dei, senaḡi tarimarima ḡutuma ema ḡia tu tau kubina nai, neḡitaia ḡana egera-kavato. \v 4 Moḡa lorinai eraga-guine-iaḡoto, sikamoa ḡauna tai eraḡeto, Iesu monana beraka-vanaḡini nai, bene ḡitaia ḡana. \p \v 5 Iesu mo gabu ai eraḡasito, eboḡe-raḡeto, eḡitaiato, benamo ekiraiato, “Sagaio, norakariḡo-ragaraga, korana au toma tu ḡoi ḡemu numai batanuni bene.” \v 6 Benamo Sagaio eraga-rakariḡoto, ma iakuna ḡesi Iesu eḡori-iaḡoato ḡena numa ḡana. \v 7 Ḡeḡitaiato tarimari mabarari ḡemugumuguto, ḡekirato, “Mai tau tu rakava tarimana, ḡena numai ea tanuni.” \p \v 8 Sagaio eruḡa-vaisito, Vereḡauka evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Vereḡauka, noseḡaḡi! Ḡegu farefare reke-ta tu gara veḡubu tarimari bavinirini, ema ḡena farefare aḡabi-kavaiato tarimana tu, nega vaḡa-vasivasi bavini-ḡenoḡoiani.” \v 9 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Toma vevaḡa-maḡuri tu mai numai bema raḡasi, korana mai tarima maki Aberahamo natuna. \v 10 Korana Tarimarima Natuna tu rekwarekwa tarimari vetauvetauri ema bene vaḡa-maḡuriri ḡana eiaḡomato.” \s1 Barabore - Vetuḡunaḡi tarimari moni ḡenarito \r Mataio 25:14-30 \p \v 11 Mabarari ḡeseḡaḡito-ḡoi nuḡanai, Iesu na ḡeri barabore ta ekiraḡiato. Korana ḡia tu Ierusalema ekavi-naḡiato nai, ḡia mataboru ḡekirato, Barau ḡena Basileia tu mo negai befoforini. \v 12 Benamo ḡia ekirato, “Dagi baregona tarimana ta gabu manaḡana ḡana eiaḡoto, kini o vere dagina bene ḡabia vau, ma bene ḡenoḡoi ḡana. \v 13 Roḡosi bere raka nai, ḡena vetuḡunaḡi tarimari gabanana (10) ekea-iaḡomarito, golo moniri ḡia tata sebori-sebori evinirito, benamo ekirarito, ekirato, ‘Au murigu ai boḡono ḡauvei-iaḡiri, be moni boruri tari ma boḡono doḡari.’ \p \v 14 Senaḡi ḡena tanobara tarimari na asi ḡeura-viniato-ḡoi nai, murina na guruḡa ḡetuḡuto, ḡekirato, ‘Ḡai asi ḡaurani mai tarima ḡai ḡema vere ai bene iaḡo.’ \v 15 Senaḡi mo tarima na kini dagina ḡeviniato murinai, eḡenoḡoi-iaḡomato. Benamo ḡena vetuḡunaḡi tarimari ekea-iaḡomarito, beḡene vaḡa-ribaia, moni boruri vira ḡia tata ḡedoḡarito. \p \v 16 Tarima giniguinena eiaḡomato, benamo ekirato, ‘Vereḡauka, golo monina sebona oviniguto nuḡanai, au na tu moni gabanana (10) ma adoḡaririto.’ \v 17 Ḡia na evaḡa-namoato, ekirato, ‘Ḡoi tu vetuḡunaḡi taumu namona! Dagara misiri oḡauvei-iaḡi ginikaurini nai, au na vanuḡa mabarari gabanana (10) avinimuni, ḡoi na boḡita-ḡaurini.’ \v 18 Vaḡa-ruaruana eiaḡomato, benamo ekirato, ‘Vereḡauka, sebona oviniguto nuḡanai, au na moni imaima ma adoḡaririto.’ \v 19 Ḡena vere na ekiraiato, ‘Ḡoi tu vanuḡa imaima boḡita-ḡaurini.’ \p \v 20 Vetuḡunaḡi tarimana ta ma eiaḡomato, benamo ekirato, ‘Vereḡauka o, ḡoi ḡemu moni sebona tu iniḡa, au na muko ai akumuato, akure-toḡaiato. \v 21 Au tu ḡoi garimu aveito, korana ḡoi tu asi vegubakau taumu. Tarima ḡeri dagara oḡabirini, ema dia ḡoi na ovarorito dagarari obasirini e okwarini.’ \v 22 Ḡena vere na ekiraiato, ‘Ḡoi tu vetuḡunaḡi tarimana rakavana! Tauḡemu ḡemu guruḡa na bavevaḡa-maoro vinimuni. Ḡoi ribamu au tu asi vegubakau taugu, dia au ḡegu dagarari aḡabirini, ema dia avaroto dagarari abasirini. \v 23 Be, karase nai ḡegu moni tu banikai asi otoreato? Benamo au bara ḡenoḡoi nai tu, ma torekauna o interestina ḡesi bara doḡaria.’ \p \v 24 Benamo monai ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi tarimari ekirarito, ekirato, ‘Mani moni sebona ḡenai maniḡa ḡoḡabia, moni gabanana (10) tarimana ḡovinia.’ \v 25 Senaḡi ḡia na ḡekiraiato, ‘Vereḡauka, ḡia ḡena moni tu varau 10 beḡabia.’ \v 26 Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, ‘Au na akiramini, ma ḡena-ḡana tarimana tu ḡutumari ma baviniani, a asi ḡena-ḡana tarimana tu, ḡenai misina maki baḡabi-vaḡiani. \p \v 27 Senaḡi au ḡebaru-viniguni tarimari, asi ḡeurato au ḡia bana guine-iaḡiri ḡetato tarimari, ḡoḡori-iaḡomari, au ḡoiragu ai ḡoma vaḡi-maseri!’” \s1 Iesu ḡena rakatoḡa Ierusalemai ḡevonevone-raḡe viniato \r Mataio 21:1-11; Mareko 11:1-11; Ioane 12:12-19 \p \v 28 Eguruḡa-ḡosito vau, Iesu eraka-guineto, Ierusalema ḡana evaraḡeto. \v 29 Betefage e Betania ekavinaḡirito-ḡoi nai, Olive Ḡorona rekenai, benamo Iesu na ḡena mero ruarua etuḡu-guinerito, ekirarito, ekirato, \v 30 “Ḡoira vanuḡana ḡana ḡoiaḡo. Boḡo raḡasini nai, doniki natuna ta barutari boḡo ḡitaiani, iatanai tarima ta roḡosi bene raḡe. Boḡono ruḡaia, benamo boḡono ḡori-iaḡomaia. \v 31 Bema tarima ta na bedanaḡimini, bekirani, ‘Karase nai ḡoruḡaiani?’ betoni nai, ḡomi boḡono kira, ‘Vereḡauka na eura-viniani.’” \p \v 32 Benamo tauri ruarua ḡeiaḡoto, Iesu na ekira-vararito ilailanai ḡedoḡariato. \v 33 Doniki natuna ḡeruḡaiato-ḡoi nuḡanai, doniki biaguri na ḡedanaḡirito, “Ḡomi tu karase mani doniki ḡoruḡaiani?” \v 34 Ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Vereḡauka na eura-viniani.” \p \v 35 Benamo Iesu ḡenai ḡeḡori-iaḡoato. Ḡeri dabuḡa barari doniki doḡenai ḡeiavarito vau, Iesu ḡevaḡa-tanu-kauato. \v 36 Iesu eiaḡoto-ḡoi nai, tarimarima ḡeri dabuḡa barari dabarai ḡeiavarito. \p \v 37 Ierusalema varau ekavinaḡiato, Olive Ḡorona na evariḡoto-ḡoi, benamo Iesu ḡena mero ḡutuma lelevaḡi ḡeiakuto, Barau ḡevonevone-raḡe viniato, korana nuḡa-farevaḡi veiḡari ḡeḡitarito nai. \v 38 Ḡekirato, \q1 “Ḡera Vere baregona, \q1 Vereḡauka aranai eiaḡomani Kinina, \q1 sivaḡa-namoa! \q1 Maino gubai bene barego ema vevaḡa-raḡe tu guba tuḡunai!” \p \v 39 Benamo Farisea tarimari kota na tarimarima ḡutuma nuḡari na Iesu ḡekiraiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba taumu, ḡoi ḡemu mero nokira-ḡoiri!” \v 40 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Au na akiramini, bema ḡia asi beḡe koḡoni nai, mai fore beḡe koḡoni.” \s1 Iesu Ierusalema taḡina eveito \p \v 41 Iesu vanuḡa barana Ierusalema ḡana eraka-kavinaḡito, eḡitaiato, benamo taḡina eveito, \v 42 ekirato, “Toma ḡaro ai ḡemu maino korana boro ribaia bere namo! Senaḡi toma, ḡoi na asi oḡitaiani. \v 43 Ḡarona beraḡasini nai, ḡebaru-vinimuni tarimari na tano beḡe ragaiani, beḡe kobe-ḡeḡeraḡimuni, asi ḡemu rakarosi dabarana. \v 44 Benamo ḡoi ema nuḡamu ai ḡetanuni tarimari beḡe fuki-bubu-riḡomini tano ai; fore maki ta iatanai asi beḡe iaḡuiani, korana Barau ḡena vevaḡa-kava emariḡoto asi oribaiani nai.” \s1 Iesu na Rubu Veaḡa eiarevaiato \r Mataio 21:12-17; Mareko 11:15-19; Ioane 2:13-22 \p \v 45 Iesu Rubu Veaḡa nuḡanai eraka-toḡato, voivoi tarimari elai-rosirito, \v 46 ekirarito, ekirato, “Buka Veaḡa nuḡanai tu maiḡesi ekirani, ‘Ḡegu numa tu ḡuriḡuri numana beḡe kiraḡiani,’ senaḡi ḡomi na tu lema tarimari ḡeri gumu gabunai boḡo vaḡa-iaḡoa.” \p \v 47 Iesu tu ḡaro mabarari ai Rubu Veaḡa nuḡanai evevaḡa-ribato-ḡoi. Rubu Veaḡa vereri baregori, e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari, ema Iuda vereri na ḡia beḡene vaḡia dabarana ḡevetauato-ḡoi. \v 48 Senaḡi asi ḡeri dabara, korana tu tarimarima mabarari ḡeurato-ḡoi, Iesu ḡena guruḡa ta maki asi beḡene vei-ketoa. \c 20 \s1 Ierusalema vereri na Iesu ḡena seḡuka korana ḡevedanaḡi-iaḡiato \p \v 1 Ḡaro tai Iesu tu Rubu Veaḡa nuḡanai evevaḡa-ribato-ḡoi, Vari Namona tarimarima eḡobata-vinirito-ḡoi. Benamo Rubu Veaḡa vereri baregori, e taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari, ema Iuda vereri Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, \v 2 ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Kamara seḡukai ḡoi na mai dagara oveirini? Dei na mai seḡuka evinimuto?” \p \v 3 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Au na maki vedanaḡi ta avinimini. Ḡokira-varagu, \v 4 Ioane ḡena babatiso veiḡana tu Barau ḡenana eiaḡomato, ba tarimarima ḡerina?” \p \v 5 Ḡia fakari ai ḡeverorito, ḡekirato, “Bema ḡita bita kirani, ‘Barau ḡenana,’ bita toni nai, ḡia bekirani, ‘Karase nai Ioane asi ḡovaḡa-moḡoniato?’ betoni. \v 6 Senaḡi bema ḡita bita kirani, ‘Tarimarima ḡerina,’ bita toni nai, tarimarima mabarari na fore na beḡe taki-maserani, korana ḡia ḡekirani, Ioane tu peroveta tarimana, ḡetoni.” \v 7 Iesu ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Ḡai asi ribama,” ḡetato. \p \v 8 Benamo Iesu na ḡia maki ekirarito, ekirato, “Au na maki kamara seḡukai mai dagara aveirini asi bakira-varamini.” \s1 Barabore - Tavoḡa ḡitaḡauna tarimari rakavari \r Mataio 21:33-46; Mareko 12:1-12 \p \v 9 Benamo Iesu na tarimarima mai barabore ekira-vararito, ekirato, “Tarima ta vine tavoḡana evaroato vau, tavoḡa ḡitaḡauna tarimari ḡeri ai eraga-kwaneato. Benamo erakato gabu ta ḡana. Monai ḡaro ḡutuma ea tanuto. \v 10 Vine ḡwari (o grapes) ḡemaḡeto, benamo ḡia na ḡena vetuḡunaḡi tauna ta etuḡuato tavoḡa narinarina tarimari ḡeri ai, vine ḡwari kota benea ḡabi ḡana. Senaḡi tavoḡa ḡitaḡauna tarimari na ḡekwariato vau, ḡimana kori ḡetuḡu-ḡenoḡoiato. \v 11 Benamo vetuḡunaḡi tauna ta ma etuḡuato, senaḡi ḡia maki ḡevaḡa-vevaḡiato, ḡevei-maiaka maiakaiato, ḡimana kori ḡetuḡu-ḡenoḡoiato. \v 12 Vetuḡunaḡi tauna vaḡa-toitoina maki etuḡuato, senaḡi ḡevaḡa-vevaḡi rakavaiato, kefina maki ma fauri vau ḡelai-rosiato. \v 13 Benamo tavoḡa biaguna ekirato, ‘Au tu kara ma baveini? Au natugu, auravini-baregoani merona, na-tuḡua, atuḡamaḡini ḡia beḡe gubakauani!’ \v 14 Senaḡi tavoḡa narinarina tarimari na ḡeḡitaiato nai, tauḡeri ḡeveguruḡa-vevinito, ḡekirato, ‘Mani tu tavoḡa biaguna natuna, be sivaḡia, benamo tavoḡa tu ḡita ḡera.’ \v 15 Benamo tavoḡa murikanai ḡeinu-rosiato, ḡevaḡi-maseato. \p Iesu evedanaḡito, ekirato, “Tavoḡa biaguna tu kara beveiani ḡia ḡeri ai? \v 16 Ḡia beiaḡomani, tavoḡa ḡitaḡauna tarimari bevaḡi-ḡosirini, benamo tavoḡa tu tarima irauri ma bevinirini.” Tarimarima na mai guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡekirato, “Asiḡi, maiḡesi asi bene vetore!” \p \v 17 Iesu na eḡitarito, benamo edanaḡirito, ekirato, “Be, mai guruḡa Buka Veaḡa nuḡanai anina tu kara? Maiḡesi ekirato, \q1 ‘Fore numari ḡeragarini \q1 tarimari na asi ḡeura-viniato \q1 ma ḡefitoḡaiato forena tu \q1 duḡu forenai eiaḡoto.’ \m \v 18 Deikara mo fore iatanai beketokauni tarimana beḡwa-kirakiraiani; ema mai fore tarima ta iatanai beketokauni nai, belau-fatafataiani.” \s1 Kaisara, Roma ḡeri vere, ḡena takesi moniri \r Mataio 22:15-22; Mareko 12:13-17 \p \v 19 Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari e Rubu Veaḡa vereri baregori na Iesu inimoḡo beḡene ḡabia dabarana ḡevetauato-ḡoi, korana ḡia ribari, Iesu na mai barabore tu ḡia iatari ai ekiraḡirito-ḡoi nai. Senaḡi tarimarima ḡutuma vegogo-taḡo naima ḡegarito. \v 20 Moḡa lorinai ḡeḡita-taḡoato moḡo. Gabivau ḡofaḡofa tarimari ḡetuḡurito, ḡia na beḡene danaḡia noḡa vei-iobukaiobuka tarimari kavana; beḡene danaḡia, bema Iesu ḡena guruḡa beiaḡo-irauni nai, Iesu beḡene ḡabia, Roma gavanana ḡimana seḡukanai beḡene torea. \v 21 Mo ḡofaḡofa tarimari na Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba taumu o, ḡai ribama, ḡemu guruḡa e ḡemu vevaḡa-riba tu maoromaoro. Tarimarima ḡeri dagi asi otuḡamaḡirini, senaḡi ḡoi na Barau ḡena dabara ovevaḡa-riba-iaḡi ḡitakauani ma moḡonimu ḡesi. \v 22 Nokirama, Kaisara, Roma ḡeri vere, takesi moniri bitana vinia tu namo ba asiḡi?” \v 23 Iesu na ḡeri ḡofaḡofa varau eḡitaiato, benamo ekirarito, ekirato, \v 24 “Silva monina ta ḡovaḡa-ḡitagu! Mai tu dei iouiouna e dei arana?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Mai tu Kaisara laulauna e arana,” ḡetato. \v 25 Benamo Iesu na ekirarito, “Kaisara ḡena, Kaisara boḡono vinia, Barau ḡena, Barau boḡono vinia.” \p \v 26 Iesu ḡena guruḡa tarimarima ḡoirari ai tu maoro nai, asi ḡeri dabara ḡia beḡe ḡofa-darereani, senaḡi ḡena vevaḡa-vese na nuḡari ḡefarevaḡito, asi ma ḡeguruḡato. \s1 Variḡisi-ḡenoḡoi guruḡari \r Mataio 22:23-33; Mareko 12:18-27 \p \v 27 Sadukea tarimari kota Iesu ḡenai ḡeiaḡoto. Ḡeri tuḡamaḡi tu, mase tarimari asi ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini. Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, \v 28 “Vevaḡa-riba taumu o, Mose na taravatu ḡai ḡema maiḡesi etoreato, ‘Bema tau ta kakana bemaseni, ma vabuna tu roḡo maḡuri, senaḡi asi naturi nai tu, mo tau na kakana vabuna bene ḡaraḡoa. Korana tu ḡia na naturi tari beḡene vaḡa-maḡuriri mo mase tauna ḡena.’ \v 29 Tarikaka tau moḡo korina mabarari tu imaima ruarua (7). Tau guinena na vavine ta eḡaraḡoato, ma emaseto, natuna ta asi evaḡa-ḡoraiato. \v 30 Tau vaḡa-ruaruana na vabu ma eḡaraḡoato, \v 31 tau vaḡa-toitoina maki moḡesina moḡo. Moḡa nuḡanai ḡia mabarari tu imaima ruarua (7), senaḡi mabarari ḡemaseto, naturi ta asi ḡevaḡa-ḡoraiato. \v 32 Dokonai mo vavine maki emaseto. \v 33 Variḡisi-ḡenoḡoi ḡaronai mo vavine tu dei ḡaraḡona, korana ḡia tu tau imaima ruarua (7) na ḡeḡaraḡoato nai?” \p \v 34 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Mai tanobarai tau e vavine ḡeveḡaraḡoni, \v 35 senaḡi roḡo beiaḡomani Basileianai, vei-iobukaiobuka tarimari beḡe variḡisi-ḡenoḡoini. Ḡia tu asi beḡe veḡaraḡoni. \v 36 Ḡia asi beḡe maseni maki, senaḡi aneru kavana beḡe tanuni. Barau natunai beḡe iaḡoni, korana ḡia tu variḡisi-ḡenoḡoi tarimari. \v 37 Mose na evaḡa-moḡoniato, mase na ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini. Ḡau eḡaraiato-ḡoi varina nuḡanai, Mose na Vereḡauka tu ‘Aberahamo ḡena Barau, Isako ḡena Barau, Iakobo ḡena Barau’ ekiraḡiato. \v 38 Moḡoni, ḡia tu maḡuri tarimari ḡeri Barau, dia mase tarimari ḡeri Barau. Korana Barau ḡenai tu, tarimarima mabarari tu maḡuri.” \p \v 39 Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari kota ḡekirato, “Vevaḡa-riba taumu o, vevaḡa-vese namona tu maniḡa.” \v 40 Benamo moḡa murina na asi ma ḡedanaḡi-ḡenoḡoiato, ḡegarito nai. \s1 Keriso tu Davida natuna ba Davida ḡena Vereḡauka? \r Mataio 22:41-46; Mareko 12:35-37 \p \v 41 Iesu na ekirarito, ekirato, “Ḡia tu kamasi nai Keriso tu Davida natuna ḡetoni? \v 42 Davida tu Salamo nuḡanai ekirato, \q1 ‘Barau na ḡegu Vereḡauka ekiraiato: \q1 Au ḡimagu aroribana rekenai bono tanu, \q1 \v 43 bene iaḡo mo, ḡoi ḡebaru-vinimuni tarimari ḡoi kwakumu gaburenai batorerini.’ \m \v 44 Davida na Keriso tu ‘Vereḡauka’ etato. Kamasi nai Keriso tu Davida natuna?” \s1 Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari ḡeri ḡofaḡofa \r Mataio 23:1-36; Mareko 12:38-40; Luka 11:37-54 \p \v 45 Tarimarima mabarari ḡoirari ai Iesu na ḡena mero ekirarito, ekirato, \v 46 “Taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiani tarimari ḡerina lorimi boḡono vetore. Ḡia ḡeurani dabuḡa maukari beḡene riḡo, maketi gaburi ai beḡene rakaorakao, tarimarima na beḡene vaḡa-namori urari ai. Rubu nuḡari ai ema ḡani-vegogo gaburi ai ḡeri ura tanutanu namori ai beḡene tanu. \v 47 Ḡia na vabu ḡeri numa ma farefare ḡevaḡa-koririni. Ḡeri ḡauḡau tu mauka kenene, senaḡi ḡeḡofaḡofani. Moḡesi ḡeveini tarimari meto barego vedaurea beḡe ḡabini.” \c 21 \s1 Vabu ḡena boubou monina \p \v 1 Iesu eboḡe-vaisito nai, moni vovoka tarimari ḡeri boubou moni mauḡai ḡeḡurato-ḡoi eḡitarito. \v 2 Asi-ḡena ema asi-ḡana vabuna ta eiaḡomato, eḡitaiato, ḡena moni misiri ruarua moḡo eḡura-riḡorito, (mai tu noḡa moḡo toea sebona kavana). \v 3 Benamo Iesu ekirato, “Moḡoni, au na akiramini, mai vabu na beḡuraia monina tu mabarari ḡeri vini bevanaḡiri. \v 4 Korana mabarari ḡeri moni vovoka ḡerina koturi moḡo beḡe vini, senaḡi mai vabu tu ḡena moni misina ḡenana moḡo, ḡena maḡuri ai bere vevaḡa-kava-iaḡiri dagarari mabarari beḡurari.” \s1 Iesu na vau beḡea ḡorani dagarari ekiraḡirito \r Mataio 24:1-14; Mareko 13:1-13 \p \v 5 Iesu ḡena mero kota na Rubu Veaḡa ḡeguruḡa-iaḡiato, ḡitaḡitana ma marevana, ma ḡena fore namori ḡesi ema Barau ḡevarevare-viniato varevare dagarari namori na ḡevaḡa-veraiato, ḡetato. Senaḡi Iesu ekirato, \v 6 “Ḡarona beraḡasini, mainai ḡoḡitarini dagarari mabarari tarima tari na beḡe vare bubu-riḡorini, fore ta fore ta iatanai asi beḡe tanuni.” \p \v 7 Benamo Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba taumu, aitoma beḡorani? Ema beḡorani nai, kamara vetoḡa na bevaḡa-moḡoniani?” \v 8 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡomi lorimi boḡono vetore, beḡe ḡofamini ḡesi. Korana tu tarimarima ḡutuma au aragu ai beḡe iaḡomani, beḡe kirani, ‘Tarimana tu au maiḡegu!’ ema, ‘Ḡarona beraḡasi!’ beḡe toni. Senaḡi ḡia muriri ai asi boḡono raka. \v 9 Bema ḡomi na vetari o tuari gururi e gururaḡe boḡo seḡaḡirini nai, nuḡami asi beḡene raḡe. Mai dagara beḡe ḡora-guineni, senaḡi dokona asi roḡo beraḡasini.” \p \v 10 Iesu ma ekirato, “Tanobara ta tanobara ta ḡesi beḡe vevaḡini, gavamani ta gavamani ta ḡesi beḡe vetarini. \v 11 Gabu ḡutuma nuḡari ai tano beḡe iagaiagani, doḡe beḡe ḡorani, ema tarimarima ḡutuma keve beḡe doḡarini ta ḡenana bevanaḡini ta ḡenai. Vevaḡa-gari vetoḡari baregori guba na beḡe foforini. \p \v 12 Senaḡi mo dagara roḡosi beḡene ḡora nai, ḡia na ḡomi beḡe ḡabimini, beḡe vaḡa-midigumini. Rubu ai beḡe vaḡa-kotamini, dibura numari ai beḡe tore-toḡamini. Kini e gavana ḡoirari ai beḡe ḡori-iaḡomini, korana au ḡoḡabi-raḡeguni nai. \v 13 Mai tu ḡomi ḡemi nega namona au vaḡa-moḡonigu ai boḡo iaḡoni. \v 14 Boḡono vetuḡamaḡi, ḡemi vevaḡa-vese guruḡari asi boḡono tuḡamaḡi-guine guineri, \v 15 korana tu au na guruḡa e iaunega bavinimini, beḡe baru-vinimini tarimari na beḡe kira-ḡoimini, senaḡi asi beḡe kokoreni. \p \v 16 Tamami, sinami, kakami, tarimi, garagarami, e ḡatami na tarimarima ḡimari ai beḡe revamini. Ḡomi kota maki beḡe vaḡi-masemini. \v 17 Tarimarima mabarari na beḡe iau-rakavamini, korana au ḡoḡabi-raḡeguni nai. \v 18 Senaḡi debami ḡuiri sebona maki asi berekwa-rekwani. \v 19 Boḡo vevaḡa-gwaḡiḡini nai tu, boḡo maḡurini.” \s1 Ierusalema beḡe vaḡa-rakavaiani \r Mataio 24:15-21; Mareko 13:14-19 \p \v 20 “Vetari o tuari doḡorori na Ierusalema beḡe tanu-ḡeḡeraḡiani boḡo ḡitaiani, benamo boḡo ribani, Ierusalema dori ḡevaḡa-rakavaiani. \v 21 Mo negai Iudeai ḡetanuni tarimari tu ḡoro ḡana beḡene raga-iaḡo. Vanuḡa barana Ierusalema nuḡanai ḡetanuni tarimari tu, vanuḡa beḡene raga-kwanea, ema gunikai ḡetanuni tarimari tu vanuḡa barana nuḡanai asi beḡene raka-toḡa. \v 22 Korana mo negai tu Barau na tarimarima ḡeri rakava voiri bevinirini Buka Veaḡai ḡetore-guineato vaḡa-moḡoniri. \v 23 Vavine ma baniri e ḡabi-variḡu vavineri kika ma vetuḡari! Midigu barego mai tano ai beḡe raḡasini, ema Barau na ḡena bese tarimari bevaḡa-maoro vinirini. \v 24 Tarima kota tu vetari baḡari na beḡe vaḡi-maserini, kota tu beḡe ḡabi-maḡuririni, tanobara mabarari ḡana beḡe ḡori-iaḡorini, beḡea diburarini; ema irau bese tarimari na Ierusalema beḡe fana-tariani, beiaḡoni mo, ḡeri ḡaro bea korini.” \s1 Tarimarima Natuna ḡena iaḡoma \r Mataio 24:29-31; Mareko 13:24-27 \p \v 25 “Ḡaro, ḡue, ema visiḡu nuḡari ai vetoḡa beḡe ḡorani. Tanobara beseri davara ema ureure gururi ai beḡe gari-rakavani. \v 26 Tarimarima beḡe keto-founi gari dainai, ḡeri tuḡamaḡi maki roḡo beḡe korini mo beḡe ḡorani dagarari dairi ai; korana tu guba seḡukari beḡe iagaiagani. \v 27 Mo negai Tarimarima Natuna beḡe ḡitaiani, magube nuḡana na beiaḡomani ma seḡukana e ma mamana baregona ḡesi. \v 28 Mo dagara beḡe ḡorani nai, boḡono variḡisi, boḡono boḡe-vaisi, korana vaḡa-maḡurimi tu varau bekavinaḡi.” \s1 Barabore - Vevaḡa-riba figi ḡauna ḡenana \r Mataio 24:32-35; Mareko 13:28-31 \p \v 29 Iesu na ḡeri barabore ta ekiraḡiato, ekirato, “Figi ḡauna ema ḡau mabarari ḡoḡitari. \v 30 Lauri variḡuri ḡefafani ḡoḡitarini, ḡomi ḡoribani, ḡaro ḡena tora taimina varau bekavinaḡi. \v 31 Moḡa ilailanai, ḡomi maki bema boḡo ḡitarini, mai dagara beḡe ḡorani nai, boḡo ribani, Barau ḡena Basileia tu bekavinaḡi. \p \v 32 Moḡoni akiramini, mai ḡuru asi bekorini, beiaḡoni mo, mai dagara mabarari beḡe ḡorani. \v 33 Guba e tanobara beḡe rekwa-rekwani, senaḡi au ḡegu guruḡa tu asi beḡe rekwarekwani, beḡe tanu-vanaḡi vanaḡini.” \s1 Boḡono venari \p \v 34 “Lorimi boḡono vetore, ḡaniḡani e niuniu ḡutuma, ema tanobara ḡena tuḡamaḡi dagarari na ḡomi nuḡami beḡe vaḡa-metorini ḡesi. Benamo mo ḡaro na nuḡami bevaḡa-farevaḡirini. \v 35 Korana mo ḡaro tu tanobarai ḡetanuni tarimari mabarari ḡeri ai beraḡasini. \v 36 Moḡa lorinai boḡono venari, boḡono ḡauḡau ḡaro mabarari ai, beḡe ḡorani dagarari mabarari ḡerina boḡono raga-maḡuri ḡana, korana Tarimarima Natuna ḡoiranai roḡo boḡo ruḡani.” \p \v 37 Ḡaro mabarari ai Iesu tu Rubu Veaḡai evevaḡa-ribato-ḡoi, a lavilavi ai tu eraka-rosito-ḡoi, Olive Ḡorona tuḡunai ea genato-ḡoi. \v 38 Boḡiboḡi iamoiamonai tarimarima mabarari Rubu Veaḡai ḡevegogoto-ḡoi ḡia ḡena guruḡa beḡene seḡaḡia ḡana. \c 22 \s1 Iesu beḡene vaḡia dabarana ḡevetauato \p \v 1 Asi etubuni faraona verekona arana Pasova varau ekavi-naḡito. (Mo tu Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo, asi evaḡirito verekona). \v 2 Rubu Veaḡa vereri baregori ema taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari na Iesu beḡene ḡabia, benamo beḡene vaḡi-ḡairia dabarana ḡevetauato, korana tarimarima gariri ḡeveito. \s1 Iudas na Iesu erevaiato \r Mataio 26:14-16; Mareko 14:10-11 \p \v 3 Mo negai Satani na Iudas Isakariota, tarima ta gabanana ruarua (12) fakari ai, eboroḡiato. \v 4 Benamo Iudas eiaḡoto Rubu Veaḡa vereri baregori ema Rubu Veaḡa narinarina tarimari ḡeri vere ḡeri ai, Iesu tu ḡia ḡimari ai kamasi bene tore-kaua dabarana ḡeboioḡa-vegogoato. \v 5 Ḡia ḡeiaku-rakavato, ḡekira-toreato, moni beḡe viniani, ḡetato. \v 6 Iudas na eḡabi-raḡeato, benamo Iesu ḡia ḡimari ai vekuretoḡai betore-kauani dabarana evetauato-ḡoi. \s1 Ginitaḡo mamoena ḡerovina-toreato \r Mataio 26:17-25; Mareko 14:12-21 \p \v 7 Ginitaḡo mamoeri beḡe vaḡirini ḡarona varau eraḡasito. \v 8 Benamo Iesu na Petero ma Ioane etuḡurito, ekirato, “Ḡoiaḡo, Pasova verekona boḡono dabaraia, bitana ḡania.” \v 9 Ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡai tu ainai baḡana dabara-torea?” \v 10 Benamo Iesu na ekirarito, ekirato, “Vanuḡa baregonai boḡo raka-toḡani nai, tarima ta nanu gwaḡutuna befaḡaiani boḡo ḡoitaḡoani. Murina na boḡono iaḡo, ḡia beraḡekauni numanai boḡono raḡekau. \v 11 Benamo numa tarimana boḡono vaḡa-guruḡaia, boḡono kira, “Vevaḡa-riba tauna ekirani, ‘Varivari daiḡutuna tu aiḡa, au ema ḡegu mero ḡesi monai ginitaḡo mamoena baḡana ḡania?’ \v 12 Benamo ḡia na daiḡutu baregona ta numa tuḡunai bevaḡa-ḡitamini, ḡeiareva-toreato. Monai boḡono dabara-torea.” \v 13 Benamo ḡeiaḡoto, Iesu na ekiraḡirito kavana ḡedoḡaririto. Monai vereko ḡedabaraiato. \s1 Ḡani-vegogo veaḡana \r Mataio 16:26-30; Mareko 14:22-26; 1 Korinto 11:23-25 \p \v 14 Ginitaḡo mamoena beḡe ḡaniani aoana eraḡasito. Iesu tu ḡena apostolo tarimari ḡesi ḡaniḡani gabunai ḡetanu-tarito. \v 15 Benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Au ḡegu ura baregona mai ginitaḡo mamoena ḡomi ḡesi bitana ḡani-vegogo-guinea vau, midigu bana ḡani. \v 16 Korana tu akiramini, ginitaḡo mamoena asi ma baḡaniani, beiaḡoni mo, ginitaḡo anina korikorina bea foforini Barau ḡena Basileia nuḡanai.” \p \v 17 Benamo Iesu na kapusi ta eḡabiato, evaḡa-namoato, ekirato, “Maiḡa tu ḡoḡabia, mabarami boḡono niua. \v 18 Korana tu akiramini, vine nanuna asi ma baniu-ḡenoḡoiani, beiaḡoni mo, Barau ḡena Basileia beiaḡomani vau.” \p \v 19 Benamo Iesu na beredi eḡabiato, evaḡa-namoato, ebuki-ḡutuato, evinirito, ekirato, “Mai tu au tauḡanigu, ḡomi avinimini; maiḡa boḡono veia, au vetuḡamaḡi-iaḡigu ḡana.” \p \v 20 Ḡeḡani-ḡosito vau, kapusi ma eḡabiato, ekirato, “Mai kapusi tu Ginitaḡo Variḡuna, au raragu na bevaḡa-moḡoniani, bevebubuni ḡomi vaḡa-maḡurimi ḡana. \v 21 Senaḡi au berevaguni tarimana tu mainai au ḡesi taḡani-vegogoni! \v 22 Moḡoni, Tarimarima Natuna bemaseni, Barau na ekiraḡi-guineato ilailanai, senaḡi berevaiani tarimana vetuḡana kekei!” \v 23 Benamo tauḡeri ḡevedanaḡi-vedanaḡito, ḡia deikara na moḡesi beveiani. \s1 Deikara tu barego vedaurea \r Mataio 20:25-28; Mareko 10:42-45 \p \v 24 Benamo Iesu ḡena mero tauḡeri ḡeveḡare-veḡareto, deikara ḡia fakari ai barego lelevaḡi. \v 25 Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Irau bese tarimari ḡeri vere na tarimarima ḡedori-naḡinaḡirini, ema veguine-iaḡi tarimari baregori na ḡeri maoro seḡukari na ḡelaunaḡi-naḡirini, ema tarimarima na beḡene vevato-iaḡiri ḡetoni. \v 26 Senaḡi ḡomi tu dia moḡesina. Ḡomi fakami ai tau guinena tu tau muriseinai bene iaḡo, ema vere tauna tu vetuḡunaḡi taunai bene iaḡo. \v 27 Dei tu barego, ḡaniḡani gabunai etanu-taḡoni tarimana ba vetuḡunaḡi tarimana? Ḡaniḡani gabunai etanu-taḡoni tarimana, ene? Senaḡi au tu ḡomi fakami ai vetuḡunaḡi tarimana noḡa. \p \v 28 Ḡomi tu au ḡeribaḡaniguto-ḡoi nai, ḡotanu-gwaḡiḡito-ḡoi tarimami. \v 29 Moḡa lorinai au Tamagu na maoro eviniguto, Basileia ta au ḡegu ekiraḡiato ilailanai, au maki Basileia ta ḡomi ḡemi akiraḡiani. \v 30 Benamo ḡomi maki au ḡegu Basileiai bita ḡaniḡani-vegogoni e bita niuniu-vegogoni, ema ḡomi teronai o vere seari ai boḡo tanuni, Isaraela beseri gabanana ruarua (12) boḡo vaḡa-maoro vinirini.” \s1 Iesu na Petero ḡena vekira-ḡuniḡau ekiraḡi-toreato \r Mataio 26:31-35; Mareko 14:27-31; Ioane 13:36-38 \p \v 31 “Simona, Simona o, noseḡaḡi! Au na akiramini, Barau na Satani maoro eviniato, ḡomi bene ribaḡanimi, namo e rakava bene tore-kirari ḡana, noḡa iaraḡa tarimana na widi ema momo etore-kirarini kavana. \v 32 Senaḡi au na ḡemu varau aḡuriḡurito, ḡemu veḡabidadama asi bene keto ḡana. Benamo ma bovetuḡamaḡi-ḡenoḡoini au ḡegu ai nai, tarikakamu bono vaḡa-kokoreri.” \p \v 33 Petero evaḡa-veseto, ekirato, “Vereḡauka, au tu ḡoi ḡesi dibura numai beḡe torerani ema bita mase-vegogoni!” \v 34 Iesu ekirato, “Petero, au na akiramuni, toma kokoroku asi begoḡini, beiaḡoni mo, ḡoi na au vaḡa-toitoi bokira-ḡuniḡauguni, bokirani, ‘Au tu asi ribagu ḡia,’ botoni.” \s1 Nega rakavana \p \v 35 Iesu na ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Au na ḡomi atuḡumito nai, asi ḡemi fusefuse, dura, o tamaka. Ḡomi dagara tai ḡorabuto ba? Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Asiḡina!” \p \v 36 Iesu na ma evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Senaḡi toma ḡomi deikara ma ḡena fusefuse ema dura, bene ḡabiri; ema deikara asi ḡena vetari baḡana, ḡena koudi bene voivoi-iaḡia, benamo ta ma bene voia. \v 37 Korana au na akiramini, Buka Veaḡa nuḡanai ekirani, ‘Seḡafore tarimari ḡesi beḡe iavi-vegogoani.’ Mo guruḡa au ḡegu ai bemoḡonini.” \v 38 Iesu ḡena mero ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Noḡitaia, Vereḡauka, vetari baḡari ruarua maiḡeri.” Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Benamo!” \s1 Iesu eḡuriḡurito Getesemane ai \r Mataio 26:36-46; Mareko 14:32-42 \p \v 39 Benamo Iesu tu vanuḡa barana eraga-kwaneato, Olive Ḡorona ḡana eiaḡoto eveito-ḡoi kavana. Ḡena mero ḡia murinai ḡerakato. \v 40 Monai ḡeraḡasito, benamo Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Boḡono ḡauḡau, be veribaḡani ai asi boḡono moira.” \v 41 Benamo ḡereḡana eraka-ḡerevaḡito, fore tafiurini ḡea keto-tarini ḡena manaḡa ilailanai, benamo evetui-tarito, eḡuriḡurito. \v 42 Ekirato, “Tamagu o, bema nuḡamu ilaila nai, mai midigu bedina au ḡeguna noma ḡabi-vaḡia; senaḡi dia au ḡegu ura, ḡoi ḡemu ura moḡo.” \p [ \v 43 Benamo aneru ta guba na emariḡoto, Iesu kokore eviniato. \v 44 Midigu barana na ḡia nuḡana evaḡa-vonuato, benamo eḡauḡauto ma nuḡana mabarana ḡesi, eiaḡoto mo, seḡurina tano ai eriḡoto rara kabudona noḡa.] \v 45 Eḡauḡau-ḡosito vau, evariḡisito, ḡena mero ḡeri ai eḡenoḡoi-iaḡoto, genari ai eḡoitaḡorito, dabarari ḡedokoto nai. \v 46 Benamo ḡia na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Karase nai ḡomi ḡogenani? Ḡovariḡisi, ḡoḡuriḡuri, be veribaḡani ai asi boḡono moira.” \s1 Iesu tuari tarimari na ḡeḡabi-tariato \r Mataio 26:47-56; Mareko 14:43-50; Ioane 18:3-11 \p \v 47 Iesu roḡo mo eguruḡato-ḡoi nuḡanai, tarimarima ḡutuma ḡeraḡasito, Iudas, mero ta gabanana ruarua (12) fakari ai, ḡia na eḡori-kaurito. Iesu eiaḡo-viniato bene veraua ḡana. \v 48 Senaḡi Iesu na ekiraiato, ekirato, “Iudas o, Tarimarima Natuna verau na borevaiani ba?” \p \v 49 Iesu sevinai ḡeruḡa-taḡoto merori na ḡeḡitaiato kara beḡorani, benamo ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Vetari baḡana na baḡana basiri ba?” \v 50 Benamo ḡia ta na Rubu Veaḡa verena baregona ḡena vetuḡunaḡi tarimana vetari baḡana na eiaḡo-viniato, benamo seḡana aroribana ebasi-vaḡiato. \v 51 Senaḡi Iesu ekirato, “Benamo, ḡovaḡa-dokoa!” Mo tarima seḡana eḡabi-karaiato, evaḡa-namoato. \p \v 52 Benamo Iesu ḡabiḡabina ḡeiaḡomato tarimari, Rubu Veaḡa vereri baregori e Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimari ḡeri baregona ema Iuda vereri ḡia na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi boḡo iaḡoma ma ḡemi vetari baḡari e ma ḡemi fato ḡesi, noḡa moḡo seḡafore tarimana ta ḡabiḡabina ḡoro iaḡoma kavana? \v 53 Ḡaro mabarari ai au tu ḡomi sevimi ai Rubu Veaḡa nuḡanai, senaḡi asi ḡoḡabi-tariguto. Mai tu ḡomi ḡemi nega, mukuna (o Satani) ḡena seḡuka negana.” \s1 Petero na Iesu ekira-ḡuniḡauato \r Mataio 26:57-58; 26:69-75; Mareko 14:53-54; 14:66-72; Ioane 18:12-18; 18:25-27 \p \v 54 Benamo ḡia na Iesu ḡeḡabi-tariato, Rubu Veaḡa verena baregona ḡena numa ḡana ḡeḡori-iaḡoato. Petero maki ḡia murinai erakato, senaḡi ma fakana. \v 55 Numa maḡuna nuḡanai tarima kota na karava ḡevaḡa-ḡaraiato, benamo ḡetanu-ḡeḡeraḡiato. Petero maki ḡia seviri ai etanu-tarito. \v 56 Benamo vetuḡunaḡi ḡuiatona ta na karava mamanai eḡitaiato, eḡita-karakaraiato, ekirarito, ekirato, “Mai tarima maki Iesu ekavaiato-ḡoi!” \v 57 Senaḡi ḡia evekira-ḡuniḡauto, ekirato, “Ḡoi vavine, au tu asi ribagu ḡia!” \p \v 58 Nega kotuna evanaḡito nuḡanai, tarima ta na Petero eḡitaiato, ekiraiato, “Ḡoi maki ḡia karori ta!” Senaḡi Petero evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡoi tau, au tu asiḡi!” \v 59 Aoa ta evanaḡito vau, tarima ta ma eguruḡato ma nuḡana mabarana ḡesi, ekirato, “Moḡoni, ḡia maki Iesu ḡesi tarimana ta, korana ḡia maki Galilea tauna!” \v 60 Senaḡi Petero evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡoi tau, au asi ribagu ḡoi kara okiraḡiani!” Ḡia roḡo mo eguruḡato-ḡoi nuḡanai, kokoroku egoḡito. \p \v 61 Benamo Vereḡauka eruḡa-kureto, ḡia na Petero eḡitaiato nai, Vereḡauka ḡena guruḡa etuḡamaḡi-doḡariato, ekiraiato, “Toma kokoroku asi begoḡini, beiaḡoni mo, ḡoi na au vaḡa-toitoi bokira-ḡuniḡauguni.” \v 62 Benamo Petero eraka-rosito, etaḡi-rakava rakavato. \s1 Iesu ḡevaseva-vaseva iaḡiato \r Mataio 26:67-68; Mareko 14:65 \p \v 63 Iesu ḡenariḡauato tarimari na ḡevaseva vaseva-iaḡiato e ḡekwariato. \v 64 Matana ḡekumu-ḡauato, ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡoi tu peroveta tarimana, be nokiraḡia, dei na bekwarimu?” \v 65 Guruḡa rakavari ḡutuma ḡia ḡeviniato. \s1 Iesu kanisoro tarimari ḡoirari ai \r Mataio 26:59-66; Mareko 14:55-64; Ioane 18:19-24 \p \v 66 Elaḡanito, Iuda vereri, e Rubu Veaḡa vereri baregori, ema taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari ḡeraka-vegogoto. Iesu ḡeḡori-iaḡoato Iuda kanisoro tarimari ḡoirari ai. \v 67 Benamo ḡekiraiato, ḡekirato, “Nokira-varama, ḡoi tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna), ba?” Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Bema au na bakiramini, ḡomi na asi boḡo vaḡa-moḡoniguni, \v 68 ema bema vedanaḡi ta bavinimini, asi boḡo vaḡa-veseguni. \v 69 Senaḡi toma beiaḡoni mo ḡoira laḡaniri ai, Tarimarima Natuna tu Seḡuka Barauna ḡimana aroribanai betanu-taḡoni.” \p \v 70 Benamo mabarari ḡekirato, “Be, ḡoi tu Barau Natuna otoni?” Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡomi na ḡokiraḡiani maniḡa.” \v 71 Ḡia ḡekirato, “Karase vevaḡa-moḡoni tarimari tari roḡo tavetaurini? Ḡia tauḡena muruna na bekiraḡia bita seḡaḡia.” \c 23 \s1 Iesu Pilato ḡoiranai \r Mareko 15:1-5; Ioane 18:28-38 \p \v 1 Benamo vegogo tarimari mabarari ḡevariḡisito, Iesu ḡeḡori-iaḡoato gavana Pilato ḡenai. \v 2 Monai ḡeḡofaḡofa-iaḡiato, ḡekirato, “Mai tarima maiḡa baḡa doḡaria, ḡai ḡema bese tarimari eḡorikau-kerererini, ekirani, Kaisara, Roma ḡeri vere, ḡena takesi moniri asi beḡene vinia etoni, ema tauḡena evekiraḡini, ḡia tu Keriso, Barau na ekiraḡi-toreato verena o kinina.” \p \v 3 Benamo Pilato na edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi tu Iuda tarimari ḡeri vere ba?” Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Oi, okiraḡiani maniḡa.” \v 4 Benamo Pilato na Rubu Veaḡa vereri baregori e tarimarima ḡutuma ekirarito, ekirato, “Kerere ta asi badoḡaria mai tarima ḡenai.” \v 5 Senaḡi mo tarimarima roḡo ḡeḡiḡiraḡeto, ḡekirato, “Ḡia ḡena vevaḡa-riba guruḡari na Iudea tarimari mabarari nuḡari evei-veḡonurini. Galileai esinaiato mo beiaḡoma mai gabu ai.” \s1 Iesu Heroda ḡoiranai \p \v 6 Mo guruḡa eseḡaḡiato nai, Pilato evedanaḡito, ekirato, “Mai tarima tu Galilea tarimana ba?” \v 7 Benamo Pilato eribato, Iesu tu Heroda ḡena seḡuka gaburenai nai, Iesu Heroda ḡenai ḡetuḡu-iaḡoato. Ḡia maki Ierusalemai mo ḡaro ai. \v 8 Heroda eiaku-rakavato Iesu eḡitaiato nai, korana Heroda na Iesu varina eseḡaḡiato, ema kai-veḡata evaḡa-nogato Iesu bene ḡitaia ḡana. Ḡia eurato Iesu na nuḡa-farevaḡi veiḡari kota bene veiri bene ḡitari. \v 9 Moḡa lorinai vedanaḡi ḡutuma Iesu edanaḡiato, senaḡi ḡia asi evaḡa-veseto. \v 10 Rubu Veaḡa vereri baregori ema taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari monai ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi, Iesu ḡeḡofaḡofa-iaḡi lelevaḡiato-ḡoi. \v 11 Heroda ema ḡena vetari tarimari o soldia na Iesu ḡerikiriki-iaḡiato-ḡoi, ḡevei-veḡare veḡareato, ema dabuḡa namona ta ḡevaḡa-dabuḡa-iaḡiato, benamo ma ḡetuḡu-ḡenoḡoiato Pilato ḡenai. \v 12 Pilato ema Heroda ḡevebaru-vevinito-ḡoi, senaḡi mo ḡaro ai ḡeveḡata-ḡenoḡoito. \s1 Iesu vaḡa-ruaruana Pilato ḡoiranai \r Mataio 27:15-26; Mareko 15:6-15; Ioane 18:38-19:16 \p \v 13 Pilato na Rubu Veaḡa vereri baregori, e Iuda vereri, ema tarimarima mabarari ekea-vegogorito, \v 14 ekirarito, ekirato, “Ḡomi na mai tarima boḡo ḡori-iaḡomaia au ḡegu ai, ḡokirani, ḡia na tarimarima eḡorikau-kerererini ḡotoni. Toma au na ḡomi ḡoirami ai ḡemi guruḡa bavetauri, senaḡi kerere ta asi badoḡaria. \v 15 Heroda maki kerere ta asi edoḡariato ḡia ḡenai nai, ma betuḡu-ḡenoḡoi iaḡomaia ḡita ḡerai. Ḡomi na ḡoḡitaiani, ḡia tu rakava ta asi eveiato bene mase ḡana. \v 16 Moḡa lorinai au na mai akwariani vau baruḡaiani.” [ \v 17 Vanaḡivanaḡi eveini kavana Pilato na Pasova verekona ḡaronai dibura numai etanuni tarimana ta beruḡaiani.] \p \v 18 Senaḡi tarimarima mabarari ḡekoḡo-vegogoto, ḡekirato, “Bono vaḡia! Barabas noruḡaia, novinima!” \v 19 Barabas tu dibura numai ḡekou-ḡauato, korana vanuḡa barana nuḡanai ḡevevaḡito ema tarima ta ḡevaḡi-maseato nai. \p \v 20 Pilato enuḡa-vekwaraḡito Iesu bene ruḡaia, moḡa lorinai tarimarima ma evaḡa-guruḡa ḡenoḡoirito, \v 21 senaḡi ḡia ma ḡekoḡo-ḡenoḡoi ḡenoḡoito-ḡoi, ḡekirato, “Novaḡa-satauroa, novaḡa-satauroa!” \p \v 22 Nega vaḡa-toitoina evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Karase nai, kamara rakava mai tarima na eveiato? Au na rakava ta asi aḡoitaḡoani eveiato bene mase ḡana. Moḡa lorinai au na mai akwariani vau baruḡaiani.” \p \v 23 Senaḡi ḡia ḡekoḡoto ma nuḡari mabarari ḡesi, ḡekirato, novaḡa-satauroa; benamo dokonai ḡia ḡeri ura ekwalimuto. \v 24 Benamo Pilato na ḡia ḡeri ura eḡabi-raḡeato. \v 25 Mo vevaḡi ema vaḡivaḡi dainai dibura numanai etanuto tarimana, eruḡa-fitoḡaiato ḡeri noḡinoḡi ilailanai, a Iesu tu evinirito ḡeri ura veiḡana beḡene veia. \s1 Iesu ḡevaḡa-satauroato \r Mataio 27:32-44; Mareko 15:21-32; Ioane 19:17-27 \p \v 26 Vetari tarimari na Iesu ḡeḡori-rosiato, benamo ḡeḡori-iaḡoato-ḡoi nai, tarima ta ḡesi ḡevedoḡarito, Simona, Kurene tarimana, ḡia tu gunika na ema raka-rosito vanuḡa barana ḡana eiaḡoto-ḡoi nai, tuari tarimari na ḡeḡabi-tariato, satauro ḡia faḡanai ḡetore-kauato. Ḡia na satauro efaḡaiato, benamo Iesu murina na eiaḡoto-ḡoi. \p \v 27 Tarimarima ḡutuma tu Iesu murinai ḡerakato. Ḡia vefakari ai tari tu vavine, ḡia tu Iesu taḡina ḡeveito-ḡoi ema ḡetaḡi-guruḡa guruḡato-ḡoi. \v 28 Benamo Iesu eruḡa-kureto, evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ierusalema vavinemi! Au taḡigu asi ḡotaḡi, senaḡi tauḡemi taḡimi ema natumi taḡiri ḡovei. \v 29 Korana ḡaro rakavari beḡe iaḡomani, tarimarima maiḡesi beḡe kirani, ‘Sinaḡe gabani vavineri ema ratari asi ḡerururini vavineri beḡene iaku!’ \v 30 Benamo ḡoro baregori beḡe vaḡa-guruḡarini, beḡe kirani, ‘Ḡai iatamai ḡoketokau!’ ema ḡoro keiri beḡe kirarini, ‘Ḡai ḡolautarima!’ \v 31 Bema au, ḡau maḡurigu, na maiḡesi beḡe veiguni nai tu, ḡomi, ḡau matuḡumi, kamasi beḡe veimini?” \p \v 32 Seḡafore tarimari ruarua maki Iesu ḡesi ḡeḡori-rosirito ḡia ḡesi beḡene vaḡa-sataurori ḡana. \v 33 Gabu ta arana “Deba Ḡavana” ai ḡeraḡasito. Monai seḡafore tarimari ḡesi ḡevaḡa-satauroato, ta aroribana rekenai, ma ta kaurina rekenai. \v 34 Iesu ekirato, “Tamagu o, ḡeri rakava bono tuḡamaḡi-fitoḡari, korana kara ḡeveiani ḡia asi ribari.” Benamo laki ḡerena ta ḡeveiato vau, ḡena dabuḡa ḡevarerito. \p \v 35 Tarimarima ḡeruḡa-tarito, ḡe-marereto-ḡoi, ema Iuda tarima baregori na ḡerikiriki-iaḡiato-ḡoi, ḡekirato, “Ḡia na tarima tari evaḡa-maḡuririto, a ḡia tauḡena tu asi bevevaḡa-maḡurini bema ḡia Keriso, Barau na eḡabi-viriḡiato vevaḡa-maḡuri tauna.” \v 36 Vetari tarimari na maki ḡevaseva-vaseva-iaḡiato, ḡia ḡenai ḡeiaḡoto, vine nanuna mamakina ḡeduḡi-viniato, \v 37 benamo ḡekirato, “Bema ḡoi Iuda tarimari ḡeri vere otoni, ḡoi tauḡemu novevaḡa-maḡuri.” \v 38 Toretore ta maki ḡia iatanai ḡetoreato, ekirato: “MAI TU IUDA TARIMARI ḠERI VERE.” \p \v 39 Seḡafore tarimana ta, ḡia ḡesi ḡevaḡa-satauro vegogoato tarimana, na evaneato, ekirato, “Ḡoi tu dia Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna)? Ḡoi tauḡemu novevaḡa-maḡuri, ḡai maki novaḡa-maḡurima!” \v 40 Ḡia karona na ekira-ḡoiato, ekirato, “Ḡoi Barau garina asi ogarini? Ḡoi maki bomaseni ḡia ilailanai. \v 41 Dagara sebona, ḡita taura ruarua tamaseni ḡera rakava voiri dainai, senaḡi mai tarima tu asi ḡena vei-rakava.” \v 42 Benamo ḡia na Iesu enoḡiato, ekirato, “Iesu, ḡemu Basileia boḡabiani nai, au maki bono tuḡamaḡigu.” \v 43 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Moḡoni akiramuni, toma ḡaro ai ḡoi tu au ḡesi paradaiso ai.” \s1 Iesu ḡena mase \r Mataio 27:45-56; Mareko 15:33-41; Ioane 19:28-30 \p \v 44 Ḡaroḡota, horaḡauna 12 koloko varau eḡabiato, ḡaro ḡena seḡuka ekorito, tanobara mabarana mukuna na eḡabi-ḡauato, eiaḡoto mo, horaḡauna 3 koloko. \v 45 Benamo Rubu Veaḡa nuḡanai veaḡa lelevaḡi daiḡutuna kouḡauna dabuḡana o ketin evedare-kikimato. \p \v 46 Iesu ekoḡoto, ekirato, “Tamagu o, iaukagu tu ḡoi ḡimamu ai atoreani!” Eguruḡa-ḡosito vau emaseto. \p \v 47 Vetari verena na mo veiḡa eḡitaiato, benamo Barau evaḡa-raḡeato, ekirato, “Moḡoni veḡata, mai tarima tu vei-iobukaiobuka tarimana!” \p \v 48 Marere tarimari ḡutuma na mo veiḡa eḡorato dagarana ḡeḡitaiato, benamo kobari ḡeiafarito, ḡevetuḡamaḡi-rakavato, ḡeri numa ḡana ḡeḡenoḡoito. \p \v 49 Senaḡi Iesu ḡeribaiato tarimari mabarari, Galilea na ḡia murina na ḡeiaḡomato vavineri maki, manaḡai ḡeruḡato, ḡeḡorato dagarari ḡeḡitarito. \s1 Iesu ḡeguriato \r Mataio 27:57-61; Mareko 15:42-47; Ioane 19:38-42 \p \v 50-51 Tarima ta arana Iosefa etanuto-ḡoi Iudea vanuḡana Arimatea nuḡanai. Ḡia tu varina namo tarimana ta, Barau ḡena Basileia evaḡa-nogaiato-ḡoi. Ḡia maki Iuda kanisoro tarimana, senaḡi ḡevekira-toreto veiḡana asi eḡabi-raḡeato. \v 52 Benamo Pilato ḡenai eiaḡoto, Iesu tauḡanina bene ḡabi-riḡoa etato. \v 53 Moḡa murinai Iesu tauḡanina eḡabi-riḡoato, dabuḡa kurokurona namona na ekumuato, gara gabuna fore ḡebasiato kouḡanai etore-toḡaiato. Mo gara tu variḡuna, nuḡanai mase ta roḡosi beḡere torea. \v 54 Mo veiḡa tu Fraidei lavilavi ai eḡorato, Sabadi ḡana ḡevei-toreato-ḡoi ḡarona, Sabadi dori eraḡasito nai. \p \v 55 Galilea na Iesu ḡesi ḡeiaḡomato vavineri, Iosefa murina na ḡeiaḡoto, gara kouḡana ema Iesu tauḡanina aiḡesi etore-toḡaiato ḡeḡitaiato. \v 56 Benamo ḡeḡenoḡoito Ierusalema sitina ḡana, muramura ma bonari ema daudau muramurari ḡeḡabi-torerito. \p Sabadi ai ḡeiaḡaraḡito taravatu ekirani lorinai. \c 24 \s1 Iesu evariḡisi-ḡenoḡoito \r Ioane 20:1-10 \p \v 1 Fura ḡarona giniguinenai o Sandei ai, vavine tu boḡiboḡi iamoiamonai gara ḡana ḡeiaḡoto, muramura bonari namori ḡerovina-torerito dagarari ḡeḡwa-iaḡorito. \v 2 Gara kouḡana forena tu kure-veḡita, irau ai vetore ḡeḡitaiato. \v 3 Gara kouḡana na ḡeraka-toḡato, senaḡi Iesu Vereḡauka tauḡanina tu asi ḡedoḡariato. \v 4 Ḡia roḡo mo ḡedaradarato-ḡoi nuḡanai, tau ruarua ḡia seviri ai ḡeruḡa-tarito, ḡeri dabuḡa tu kuro-ḡaroḡarori. \v 5 Vavine tu ḡegari-rakavato, tano ai ḡetutuḡu-tarito, benamo mo tarima na ḡevaḡa-guruḡarito, ḡekirato, “Karase nai maḡuri tarimana mase gabunai ḡovetauani? \v 6 Ḡia tu dia mainai; mase na ma bevariḡisi-ḡenoḡoi. Galileai etanuto-ḡoi nai, evaḡa-guruḡamito guruḡana boḡono tuḡamaḡia, \v 7 ekirato, ‘Tarimarima Natuna tu rakava tarimari ḡeri ai beḡe revaiani, beḡe vaḡa-satauroani, ḡaro vaḡa-toitoinai vau ma bevariḡisi-ḡenoḡoini.’” \p \v 8 Benamo vavine na mo guruḡa ḡetuḡamaḡi-doḡariato. \v 9 Gara ḡeraga-kwaneato, ḡeḡenoḡoito, mo dagara eḡorato dagarana varina mabarana Iesu ḡena mero gabanana sebona (11) ma karori ḡesi ḡekira-vararito. \v 10 Vavineri tu maiḡeri: Maria, Magadala vavinena, e Ioana, e Maria, Iakobo (o Iames) sinana, ema karori tari maki. Ḡia na mai vari Iesu ḡena apostolo tarimari ḡeri ḡekiraḡito. \v 11 Senaḡi vavine ḡeri guruḡa asi ḡevaḡa-moḡonirito, korana apostolo ḡetuḡamaḡito, ḡia noḡa ḡeguruḡa-babobaboto-ḡoi. \v 12 Senaḡi Petero tu evariḡisito, eraga-iaḡoto, gara kouḡanai ea boḡe-toḡato, senaḡi Iesu ḡekumuato dabuḡari moḡo eḡitarito. Benamo numa ḡana eḡenoḡoi-iaḡoto nuḡanai, ḡeḡorato dagarari etuḡamaḡirito nai, eḡaba-rakavato. \s1 Iesu Emausa dabaranai efoforito \r Mareko 16:12-13 \p \v 13 Mo ḡaro sebonai Iesu ḡena mero ruarua tu Emausa vanuḡana ḡana ḡeiaḡoto; mo gabu ḡena manaḡa Ierusalema na tu 11 kilomita kavana. \v 14 Ḡerakato-ḡoi nuḡanai, ḡeḡorato dagarari ḡeguruḡa-guruḡa iaḡirito-ḡoi. \v 15 Ḡeri raka guruḡa-guruḡai Iesu maki eraka-kavi-iaḡoto, ḡia ḡesi ḡeraka-iaḡoto-ḡoi. \v 16 Senaḡi tauri ruarua asi ḡeribato ḡia tu dei. \p \v 17 Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Ḡomi tu kara mai dabarai ḡoraka-guruḡa guruḡa-iaḡiani?” Benamo tauri ruarua ḡeruḡa-tarito, ḡeboḡe-vetuḡato. \v 18 Benamo ḡia ta, arana Kleopa, na evaḡa-veseato, ekirato, “Ierusalema ḡana ḡeiaḡomato tarimari fakari ai betaḡu ḡoi moḡo ḡereḡamu mainai beḡe ḡora dagarari asi ribamu?” \v 19 Iesu evedanaḡito, ekirato, “Kamara dagara?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Iesu, Nasareta tarimana, ḡenai ḡeḡorato dagarari. Ḡia tu peroveta tarimana, Barau ḡoiranai e tarimarima mabarari ḡoirari ai ḡena veiḡa ema ḡena guruḡa maki ma seḡukari. \v 20 Ḡita ḡera Rubu Veaḡa vereri baregori ema ḡera veḡorikau tarimari na ḡerevaiato bene mase ḡana, ḡevaḡa-satauroato. \v 21 Senaḡi ḡai ḡatuḡamaḡito, ḡia na Isaraela tarimari bevaḡa-maḡuririni. \p Mai dagara eḡorato beiaḡoma toma tu varau ḡaro toitoi beḡe iaḡo. \v 22 Moḡa iatanai, ḡema vavine tari na ḡai nuḡama beḡe vaḡa-farevaḡiri. Ḡia tu boḡiboḡi iamoiamonai gara ḡana beḡe iaḡo. \v 23 Senaḡi tauḡanina asi beḡe doḡaria. Benamo beḡe ḡenoḡoi-iaḡoma, beḡe kira tu, aneru beḡe ḡitari, mo aneru na beḡe kirari, ‘Ḡia tu varau bemaḡuri-ḡenoḡoi,’ beḡesi. \v 24 Ḡai karoma tari maki gara ḡana beḡe iaḡo, vavine na beḡe kiraḡia kavana beḡe doḡaria, senaḡi Iesu asi beḡe ḡitaia.” \p \v 25 Benamo Iesu na ekirarito, ekirato, “Ḡomi tu babo, peroveta tarimari ḡeri guruḡa vaḡa-moḡoniri ai maki kwaibo rakava! \v 26 Keriso tu moḡesi bene midigu-midigu murinai vau, mareva namonai bene raka-toḡa, ene?” \v 27 Benamo ḡia varina Mose e peroveta tarimari ḡeri bukai ema Buka Veaḡa mabarana maki ḡetorerito guruḡari aniri evaḡa-ribarito. \p \v 28 Ḡeiaḡo-viniato-ḡoi vanuḡana Emausa ḡekavinaḡiato, benamo ḡia tu bene raka-vanaḡi etato. \v 29 Senaḡi ḡekira-ḡoiato, ḡekirato, “Ḡai ḡesi notanu, korana belavilavi ema ḡaro maki mai emukunani bene.” Benamo ḡia ḡesi ḡeraka-toḡato, ḡetanuto. \v 30 Ḡaniḡani gabunai ḡetanu-taḡoto-ḡoi nai, Iesu na beredi eḡabiato, evaḡa-namoato, edudu-ḡutuato, tauri ruarua evinirito. \v 31 Benamo matari ḡevekeoto, ḡeribato mo tu ḡia. Senaḡi ḡia tu ḡoirari ai erekwa-rekwato. \p \v 32 Benamo tauri ruarua ḡeveguruḡa-vevinito, ḡekirato, “Dabarai evaḡa-guruḡarani-ḡoi nai, ema Buka Veaḡai ḡetorerito guruḡari aniri ḡera ekiraḡi-maḡatarini-ḡoi nai, ḡita nuḡara tu ḡeseḡuseḡuni-ḡoi, noḡa moḡo karava na ḡeḡararini-ḡoi, ene?” \p \v 33 Benamo maoromaoro ḡevariḡisito, Ierusalema ḡana ma ḡeḡenoḡoi-iaḡoto, Iesu ḡena mero gabanana sebona (11) ma karori ḡesi vegogo-taḡori ai ḡedoḡaririto. \v 34 Ḡia na tauri ruarua ḡevaḡa-guruḡarito, ḡekirato, “Moḡoni veḡata, Vereḡauka tu bevariḡisi-ḡenoḡoi ema Simona ḡenai maki efoforito.” \v 35 Benamo tauri ruarua na dabarai eḡorato dagarana ema kamasi Iesu na beredi edudu-ḡutuato vauro, Iesu ḡia na ḡeḡita-leaiato ḡeri ḡekiraḡito. \s1 Iesu tu ḡena mero ḡeri ai efoforito \r Mataio 28:16-20; Mareko 16:14-18; Ioane 20:19-23 \p \v 36 Mo tarima ruarua roḡo ḡeguruḡato-ḡoi nuḡanai, Vereḡauka ḡia fakari ai eruḡa-rosito, benamo ekirarito, ekirato, “Maino ḡemi ai bene tanu.” \v 37 Ḡia tu nuḡari maki ḡefarevaḡi-rakavato ema ḡegarito, ḡia mataboru ḡekirato, murava ta ḡeḡitaiato. \v 38 Senaḡi ḡia ekirato, “Karase nai nuḡami beḡe vekwaraḡi-rakava? Kara dainai ḡodaradarani? \v 39 Ḡimagu ema kwakugu ḡoma ḡitari, benamo boḡono riba mai tu au. Ḡoma ḡabi-karagu, benamo boḡono riba, korana murava tu asi viriḡona ema asi turiḡana, ḡoḡitaguni au tu ma viriḡogu e ma turiḡagu.” \v 40 Moḡesi ekirato, benamo ḡimana ema kwakuna evaḡa-ḡitarito. \v 41 Senaḡi ḡia tu roḡo ḡedaradarato-ḡoi ḡeri iaku ema ḡeri nuḡa-farevaḡi dainai; benamo Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Ḡaniḡani tari maniḡeri ba?” \v 42 Ḡia na maḡani-kone gabugabuna ta ḡeviniato. \v 43 Benamo Iesu na eḡabiato, ḡoirari ai eḡaniato. \p \v 44 Benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Au tu roḡo ḡomi ḡesi tatanu-vegogoto-ḡoi nai, akiramito-ḡoi: Mose ḡena taravatu e peroveta tarimari ḡeri guruḡa ema Salamo ai au varigu ḡetorerito guruḡari mabarari beḡe moḡonini.” \v 45 Benamo Iesu na nuḡari ekeorito, Buka Veaḡa guruḡari aniri beḡene tuḡamaḡi-fakari ḡana. \v 46 Ma ekirarito, ekirato, “Maiḡesi ḡetoreato: Keriso tu moḡesi roḡo bemidigu-midiguni, ema ḡaro vaḡa-toitoinai mase na ma bevariḡisi-ḡenoḡoini. \v 47 Ema ḡia aranai vetuḡamaḡi-kure ema rakava tuḡamaḡi-fitoḡari beḡene ḡobata-iaḡi-rovorovori tanobara mabarari ai, Ierusalema na bene vematama. \v 48 Mai dagara vaḡa-moḡoniri tarimami tu ḡomi. \v 49 Au tauḡegu na tu Tamagu na ekiraḡi-toreato Iaukana batuḡuani, iatami ai befoforini. Ḡomi tu Ierusalemai boḡono tanu, bene iaḡo mo, guba na bemariḡoni seḡukana boḡo ḡabiani.” \s1 Iesu Barau na eḡabi-varaḡeato guba ḡana \r Mareko 16:19-20; Apostolo 1:9-12 \p \v 50 Moḡa murinai Iesu na Ierusalema na eḡori-rosirito, ḡeiaḡoto mo, Betania ḡana, benamo ḡimana eḡabi-vaisirito, evaḡa-namorito. \v 51 Evaḡa-namorito-ḡoi nuḡanai, Iesu tu ḡia ḡerina eveḡitato, Barau na eḡabi-varaḡeato guba ḡana. \v 52 Ḡia na ḡetoma-rakariḡo viniato murinai, ma iakuri e ma verereri ḡesi Ierusalema ḡana ma ḡeḡenoḡoi-iaḡoto. \v 53 Benamo Rubu Veaḡai ḡetanuto-ḡoi, Barau ḡevaḡa-raḡeato-ḡoi.