\id JHN NT0131 - SINAUGORO N.T. Tauberscmidt FEB-1995 \h IOANE \toc1 VARI NAMONA IOANE NA ETOREATO \toc2 IOANE \mt1 VARI NAMONA IOANE NA ETOREATO \ip Ioane vaḡa-foforina guruḡari \ip Ioane tu Iesu ḡena apostolo tarimari gabanana ruarua (12) nuḡari ai tarimana ta. Ḡia tamana tu Sebedaio, ma ḡia tu kone ai maina tarimari. \ip Ioane ḡena mai Vari Namona tu laḡani 85 beiaḡo 95 fakari ai ta etoreato, mo tu Iesu emaseto murinai. Ḡia na mai Vari Namona tu tanobara tarimari mabarari, ḡemaḡuri-ḡenoḡoito ema asi ḡemaḡuri-ḡenoḡoito, ḡeri etoreato. \ip Ḡia ḡena ura baregona tanobara tarimari mabarari bene vaḡa-ribari, Iesu Nasareta tarimana tu moḡoni Barau Natuna, e Iesu tu moḡoni Barau na tanobara ḡana etuḡu-mariḡoato, tanobara tarimari ḡia ḡenana maḡuri beḡene ḡabia uranai, ema Barau vetoḡana korikorina tu ḡia ḡenana ema vevaḡa-foforiato tarimarima ḡeri ai. Siri baregona Ioane ḡena Vari Namona bukana nuḡanai tu karoa 20:31, “Maiḡeri guruḡa atorerito, korana tu ḡomi na Iesu boḡono vaḡa-moḡonia, ḡia tu moḡoni Keriso, Barau Natuna. Ma bema ḡomi na ḡia boḡo vaḡa-moḡoniani nai tu, ḡia aranai maḡuri vanaḡivanaḡi boḡo ḡabiani.” \im Ioane ḡena toretore tu maiḡesina eboioḡaiato: \im 1. Barau Natuna - karoa 1:1-18 \im 2. Barau ḡena vetuḡunaḡi Iuda tarimari fakari ai ema iaḡo-vinito - karoa 1:19-12:50 \im 3. Barau ḡena vetuḡunaḡi Iesu tauḡena ḡena mero fakari ai ema iaḡo-vinito - karoa 13-17 \im 4. Barau vetuḡunaḡina ema iaḡo-vinito tanobara vaḡa-maḡurina ḡana - karoa 18-21 \c 1 \s1 Maḡuri guruḡana \p \v 1 Tovotovonai veḡata Guruḡa etanuto-ḡoi. Mo Guruḡa tu Barau ḡesi ḡetanuto-ḡoi, ema mo Guruḡa tu Barau. \v 2 Ḡia tu tovotovona na veḡata Barau ḡesi ḡetanuto-ḡoi. \v 3 Dagara mabarari tu Barau na ḡia ḡenana eveirito. Ma Barau na dagara sebona kwariḡutu ta maki dabara borunai ta maki asi eveiato, asiḡina ḡinavaḡi. \v 4 Maḡuri tu ḡia nuḡanai etanuni; mo maḡuri tu tarimarima ḡeri mama. \v 5 Mama tu mukuna nuḡanai emamani, senaḡi mukuna na asi etuḡamaḡi-fakaiato e asi eḡita-leaiato. \p \v 6 Barau na tarima ta etuḡuato, arana tu Ioane. \v 7 Ḡia tu guruḡa moḡonina kiraḡi-kiraḡina ema mama vaḡa-foforina ḡana eiaḡomato. Be ḡia ḡenana tarimarima mabarari na vari beḡene seḡaḡia e beḡene vaḡa-moḡonia ḡana. \v 8 Ḡia tauḡena tu dia mo mama, senaḡi ḡia eiaḡomato tu, mama benema kiraḡia ḡana. \v 9 Mo mama tu mama korikorina, tanobara ḡana eiaḡomato, tarimarima mabarari mama benema viniri ḡana. \p \v 10 Guruḡa tu tanobarai etanuto-ḡoi, ema mo guruḡa ḡenana Barau na tanobara eveiato, senaḡi tanobara na tu asi eribaiato. \v 11 Ḡia tu ḡena tanobara ḡana eiaḡomato, senaḡi ḡena tarimarima na asi ḡeḡabi-raḡeato. \v 12 A tarimarima kotari na ḡeḡabi-raḡeato e ḡevaḡa-moḡoniato nai, ḡia na maoro evinirito, Barau natunai beḡene iaḡo. \v 13 Ḡia Barau natunai ḡeiaḡoto tu dia tauḡanina ḡenana. Mo tu dia sina tama rarari na o tauḡani ḡena urai o sina tama ḡeri urai. Asiḡi, tarimarima tu Barau tauḡena ḡereḡana na moḡo ḡia natunai evaḡa-iaḡorini. \p \v 14 Mo Guruḡa tu tarimarima tauḡaninai eiaḡoto, benamo ḡai fakamai ema tanuto. Ḡia marevana e seḡukana baregona ḡaḡitaiato. Moḡa tu Barau na Natuna sebona kwariḡutu eviniato marevana e seḡukana. Varevare-bara ema guruḡa e maḡuri moḡonina na evonuvonu-raḡeto. \p \v 15 Ioane na ḡia guruḡana ekiraḡi-foforiato, ekeato, ekirato, “Au na akiraḡiato tarimana tu maiḡa, akirato, ‘Au murigu na beiaḡomani tarimana na au evanaḡiguto. Korana tu au maki roḡosi roḡo bana maḡuri nuḡanai veḡata, ḡia tu etanuto-ḡoi.’” \p \v 16 Ḡia tu varevare-bara na evonuvonu-raḡeto. Mo ḡena varevare-bara lorinai ḡita mabarara vevaḡa-namo iatai-iatai maki evinirani. \v 17 Korana Barau na Mose ḡenana taravatu evinirato, a varevare-bara ema guruḡa e maḡuri moḡonina tu Iesu Keriso na eḡwa-iaḡomarito. \v 18 Tovotovona na veḡata beiaḡoma maitoma tarima ta na Barau asi eḡitaiato. Natuna ḡora ḡereḡa, Tamana sevinai etanuni tarimana, ḡia na Barau ema vaḡa-foforiato. \s1 Ioane Babatiso ḡena guruḡa-fofori \r Mataio 3:1-12; Mareko 1:7-8; Luka 3:15-17 \p \v 19 Ioane ḡena guruḡa-fofori tu maiḡa. Iuda tarimari na Rubu Veaḡa vereri e Levi doḡorona tarimari, (mai tu Rubu Veaḡai vetuḡunaḡi tarimari), kotari Ierusalema na Ioane ḡenai ḡetuḡu-iaḡorito, beḡene danaḡia ḡana, beḡene kira, “Ḡia tu deikara?” \v 20 Benamo Ioane asi evekira-ḡuniḡauto, senaḡi ḡoirari ai eguruḡa-foforito, ekirato, “Au tu dia Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna).” \v 21 Ma ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ba ḡoi tu deikara? Ḡoi tu Elia ba?” Ḡia ekirato, “Au tu dia Elia.” Ma ḡekirato, “Ḡai na peroveta tarimana ḡanariani tarimana tu ḡoi ba?” Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Asiḡina!” \v 22 Benamo ḡia na ma ḡedanaḡi-ḡenoḡoiato, ḡekirato, “Ba ḡoi tu deikara? Ḡemu vevaḡa-vese novini-ginikauma, be beḡe tuḡuma tarimari ḡeri ai baḡana iaḡo, baḡana vaḡa-ribari. Ḡoi tauḡemu varimu tu aiḡesi?” \v 23 Benamo Ioane tauḡena evevari-fiuto, ekirato, “Au tu garo ta tano fakanai ekea-koḡokoḡoni, ekirani, ‘Vereḡauka ḡena dabara boḡono iareva-toretorea.’” Isaia peroveta tarimana na ekiraḡi-guineato ilailana. \p \v 24 Mo vetuḡu ḡeiaḡo-viniato tarimari tu Farisea tarimari. \v 25 Benamo Ioane ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Bema ḡoi tu dia Keriso, e dia Elia, e dia mo peroveta tarimana, karase nai ḡoi tu ovevaḡa-babatisoni?” \v 26 Ioane evaḡa-veseto, ekirato, “Au tu nanu na moḡo ababatisoni, senaḡina tarima ta tu ḡomi fakami ai eruḡa-taḡoni, ma ḡomi tu asi ribami ḡia. \v 27 Ḡia tu au murigu na eiaḡomani, ema au tu asi ilaila, ḡia ḡena tamaka varori baruḡarini.” \v 28 Mai dagara mabarari tu Betania, Ioridana ḡarukana mo rekenai, ḡeḡorato, Ioane ebabatisoto-ḡoi gabunai. \s1 Barau ḡena ginitaḡo mamoena \p \v 29 Ma elaḡanito nuḡanai, Ioane na Iesu eḡitaiato, ḡia ḡenai eiaḡomato-ḡoi, benamo ekirato, “Ḡoboḡe, mani tu Barau ḡena Mamoe Natuna, ḡia na tanobara ḡena rakava beḡabi-vaḡiani. \v 30 Au na tu ḡia akiraḡiato, akirato, ‘Au murigu na eiaḡomani tarimana na evanaḡiguto, korana tu au roḡosi roḡo bara maḡuri nuḡanai veḡata, ḡia tu etanuto-ḡoi.’ \v 31 Tovo-tovonai au tu asi ribagu ḡia, senaḡi au aiaḡomato nanu na ababatisoni, korana tu Isaraela tarimari na Iesu beḡene ribaia ḡana.” \p \v 32 Benamo Ioane ma eguruḡa-foforito, ekirato, “Iauka aḡitaiato, guba na emariḡoto pune noḡa, ḡia iatanai etanukauto. \v 33 Tovotovonai au tu asi ribagu ḡia, senaḡi Barau na etuḡuguto, bana iaḡoma tu, tarimarima nanu na bana babatisori ḡana. Ḡia na evaḡa-guruḡaguto, ekirato, ‘Ḡoi na tarima ta boḡitaiani, Iauka bemariḡoni, iatanai betanu-kauni. Mo tau tu tarimarima Iauka Veaḡa na bebabatisorini.’” \v 34 Ioane ekirato, “Au na aḡitaiato naima akiraḡi-foforiani, ḡia tu Barau Natuna.” \s1 Iesu ḡena mero giniguineri \p \v 35 Ma elaḡanito nai tu, Ioane e ḡena mero ruarua ḡesi monai ma ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi. \v 36 Ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi nuḡanai tu, Iesu eraka-vanaḡito, eḡitaiato, benamo ekirato, “Ḡoboḡe, Barauna Mamoe Natuna, (ḡena ginitaḡo mamoena), ḡoḡitaia.” \v 37 Ma Ioane ḡena mero ruarua na mo guruḡa ḡeseḡaḡiato, benamo Iesu murina na ḡeiaḡoto. \v 38 Iesu eruḡa-kureto, ma murinai ḡerakakauto tarimari ruarua eḡitarito, benamo edanaḡirito, ekirato, “Ḡomi tu kara ḡourani?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Rabi, ḡoi tu ainai otanuni?” Rabi anina tu vevaḡa-riba tarimana. \v 39 Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡoiaḡoma, ḡoma ḡitaia.” Benamo ḡia ḡesi ḡeiaḡoto, ma ḡena tanu gabuna ḡea ḡitaiato, mo ḡaro vinubana tu ḡia ḡesi ḡebukato. Mo tu horaḡauna 4 koloko lavilavi rekenai. \p \v 40 Ioane ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiato, benamo Iesu murinai ḡerakato tarimana ta tu Anduru, Simona Petero tarina. \v 41 Anduru na Iesu eraga-kwaneato. Asikauna kakana Simona edoḡariato, benamo ekiraiato, ekirato, “Ḡai na Mesia baḡa doḡaria.” Mesia anina tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tarimana). \v 42 Benamo ḡia na Simona Iesu ḡenai eḡori-iaḡoato. Iesu na eḡitaiato, benamo ekirato, “Ḡoi aramu tu Simona, Ioane natuna, senaḡi ḡoi toma aramu beḡe kiraḡiani tu Kefas beḡe toni.” Mai ara “Kefas” ema “Petero” aniri tu sebona, garo ai anina tu “Fore”. \s1 Iesu na Filipo e Natanaela ekearito \p \v 43 Ma elaḡanito nai tu, Iesu tu Galilea tanona ḡana neiaḡo etato. Ḡia na Filipo edoḡariato, benamo ekiraiato, ekirato, “Murigu ai noma raka.” \v 44 Filipo tu Betesaida tarimana, Anduru e Petero ḡesi vanuḡa sebona. \v 45 Filipo na Natanaela edoḡariato, benamo ekiraiato, ekirato, “Mose ḡena taravatu ai ema peroveta tarimari ḡeri bukai varina ḡetoreato tarimana tu baḡa doḡaria; ḡia tu Iesu, Nasareta tarimana, Iosefa natuna.” \v 46 Natanaela evedanaḡito, ekirato, “Nasareta na dagara namona ta beiaḡomani?” Filipo ekirato, “Noiaḡoma, noma ḡitaia.” \p \v 47 Iesu na Natanaela eḡitaiato, eiaḡomato-ḡoi, benamo ḡia ekiraḡiato, ekirato, “Ḡoboḡe, mani tarima tu Isaraela tarimana korikorina, ḡia ḡenai ḡofaḡofa ta tu asi etanuni.” \v 48 Natanaela na edanaḡiato, ekirato, “Kamasi boribagu?” Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Filipo tu vau bekeamu. Au na ḡoi tu baḡita-guinemu figi ḡauna gaburenai roḡo otanuto-ḡoi nai.” \v 49 Benamo Natanaela na evaḡa-veseato, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, ḡoi tu Barau Natuna; ḡoi tu Isaraela Verena.” \v 50 Iesu na ma evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡoi na au ovaḡa-moḡoniguni, korana au na bakira-varamu, ḡoi tu figi ḡauna gaburenai baḡita-guinemu, nene? Veiḡa tari vau boḡitarini, mai veiḡa maiḡa maki beḡe vanaḡiani.” \v 51 Benamo ma ekirarito, ekirato, “Moḡoni veḡata, au na ḡomi akiramini, guba bevekeo-fakani boḡo ḡitaiani, ema Barau ḡena aneru beḡe varaḡeni e beḡe mariḡoni boḡo ḡitarini Tarimarima Natuna ḡenai.” \c 2 \s1 Veḡaraḡo verekona Kana vanuḡanai \p \v 1 Ḡaro ruarua ḡekorito murinai, Kana vanuḡana nuḡanai veḡaraḡo verekona ta ḡeveiato. Kana vanuḡana tu Galilea tanona nuḡanai. Mo veḡaraḡo verekona nuḡanai tu Iesu sinana maki monai. \v 2 Ema Iesu ma ḡena mero ḡesi maki ḡeura-maḡirito, be mo veḡaraḡo verekona nuḡanai ḡeraka-toḡato. \v 3 Vine nanuna o wain ekorito, benamo Iesu sinana na Iesu evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Ḡia tu asi ḡari vine nanuna.” \v 4 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Vavine, karase nai au oma kira-varaguni? Mani tu ḡomi ḡemi ḡauvei. Au ḡegu ḡaro tu roḡosi bene votu. \v 5 Benamo sinana na vetuḡunaḡi tarimari evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Kara bekira-varamini veiḡana boḡono veia.” \p \v 6 Monai tu fore gwaḡuturi imaima sebona (6) vaḡa-ruḡa, Iuda tarimari ḡeri veiareva veiḡari ḡari ḡeḡauvei-iaḡirito-ḡoi. Mo fore gwaḡuturi tata nuḡari tauri galon gabana ruarua (20) o gabana toitoi (30) kavari. \v 7 Iesu na vetuḡunaḡi tarimari ekirarito, ekirato, “Mani gwaḡutu nanu na ḡovaḡa-vonuri!” Benamo ḡevaḡa-vonu fokafokarito. \v 8 Moḡa murinai ma ekirarito, ekirato, “Kota ḡoḡutu-vaḡia, ḡoḡwa-iaḡoa vereko ḡorikauna tarimana ḡenai.” Ḡeḡutu-vaḡito, benamo ḡeḡwa-iaḡoato, \v 9 vereko ḡorikauna tarimana na mo nanu, vine nanunai evaḡa-iaḡoato moḡa, eniu-tovoato. Ḡia tu asi ribana mo vine nanuna tu ainana eiaḡomato; a nanu ḡesisiato merori ḡereḡari moḡo ma ribari. Benamo vereko ḡorikauna tarimana na veḡaraḡo variḡu tauna ekea-iaḡomaiato, benamo evaḡa-guruḡaiato, ekirato, \v 10 “Tarimarima mabarari na vine nanuna namo vedaureana tu ḡetore-rosi guineani, benamo vereko tarimari ḡeniu-maseni murinai vau, vine nanuna kota namo raḡina ma ḡetore-rosiani. Senaḡina ḡoi na tu vine nanuna namo vedaureana tu boḡabi-taria mo maitoma.” \p \v 11 Mai tu Iesu ḡena vetoḡa boruna giniguinena evaḡa-foforiato Kana vanuḡanai, Galilea tanona nuḡanai. Monana ḡia marevana e seḡukana baregona evaḡa-foforiato, ema ḡena mero na ḡevaḡa-moḡoniato. \p \v 12 Moḡa murinai Iesu ma sinana e tarina merori, ema ḡena mero ḡesi ḡevariḡoto Kaperanauma ḡana. Ma monai ḡaro viravira ta ḡetanuto. \s1 Iesu na Rubu Veaḡa eiarevaiato \r Mataio 21:12-13; Mareko 11:15-17; Luka 19:45-46 \p \v 13 Iuda tarimari ḡeri Pasova o Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo verekona ḡoirai ekavinaḡito naima, Iesu tu Ierusalema ḡana evaraḡeto. \v 14 Rubu Veaḡa nuḡanai tarimarima na boromakau, e mamoe, ema pune ḡevoivoi-iaḡirito-ḡoi, ema tarima kotari teibolo ai ḡetanuto ma moni ḡesenisito-ḡoi edoḡaririto. \v 15 Benamo varo kwarina ta evatoato. Monana Rubu Veaḡa na mamoe e boromakau mabarari ema lailai-rosirito. Moni ḡesenisirito-ḡoi tarimari ḡeri fata eḡuke-vebuburito, ḡeri moni ebubu-lausilausirito. \v 16 Benamo pune ḡevoito-ḡoi tarimari ekira-ḡoirito, ekirato, “Maiḡeri dagara mainana ḡoḡabi-rosiri! Au Tamagu ḡena numa tu voivoi numanai asi ḡovaḡa-iaḡoa!” \v 17 Benamo ḡena mero na Buka Veaḡai evetoreto guruḡana ḡetuḡamaḡi-doḡariato, ekirani, “Ḡoi ḡemu numa uravinina nuḡagu ai tu karava noḡa eḡarani.” \p \v 18 Moḡa murinai Iuda tarimari na ḡevaḡa-guruḡaiato, ḡekirato, “Maiḡesi oveini anina tu kara? Kamara vetoḡa na bevaḡa-foforimuni ḡai ḡemai, ḡoi tu ma ḡemu maoro maiḡeri boveirini?” \v 19 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Mai Rubu Veaḡa ḡorovoa, benamo ḡaro toitoi nuḡanai au na ma bana vaḡa-ruḡa-vaisi ḡenoḡoia.” \v 20 Ḡia na ḡekiraiato, ḡekirato, “Mai Rubu Veaḡa tu laḡani gabana vasivasi ma imaima sebona (46) nuḡari ai ḡeragaiato. A ḡoi na tu ḡaro toitoi nuḡanai ma boraga-ḡenoḡoiani otoni?” \p \v 21 Senaḡi Iesu na tu ḡia tauḡanina Rubu Veaḡai evaḡa-ilailaiato. \v 22 Iesu mase na evaisi-raḡeto murinai, ḡena mero na mo guruḡa ḡetuḡamaḡi-doḡariato, benamo ḡia na Buka Veaḡa ema Iesu na evaḡa-ribarito guruḡari ḡevaḡa-moḡonirito. \s1 Iesu ribana tarimarima ḡeri veiḡa \p \v 23 Iesu Pasova o Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo verekona ḡarori ai Ierusalemai etanuto-ḡoi nai, tarima vovoka na ḡevaḡa-moḡoniato, korana tu vetoḡa boruri ḡutuma eveirito ḡeḡitarito nai. \v 24 Senaḡi Iesu na ḡia asi evaḡa-moḡonirito, korana tarimarima mabarari ḡia tu ma ribana ginikau. \v 25 Ema tarima ta tu asi ilaila ḡia tarimarima ḡeri maḡuri dabarari bekira-varaiani, korana tarimarima mabarari nuḡari tu ḡia ma ribana. \c 3 \s1 Iesu e Nikodemo \p \v 1 Farisea tarimana ta etanuto-ḡoi arana Nikodemo; ḡia tu Iuda tarimari ḡeri veḡorikau tauna ta. \v 2 Nega ta boḡi ai Iesu ḡenai eiaḡoto, benamo ekirato, “Rabi, ḡai ribama, ḡoi tu vevaḡa-riba tarimamu, Barau ḡenana oiaḡomato, korana tu vetoḡa boruri oveirini maiḡeri tu Barau na asi evaḡa-kavaiani tarimana na tu asiḡina ḡinavaḡi beveirini riba.” \p \v 3 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Moḡoni veḡata akiramuni, asi beḡora-ḡenoḡoini tarimana na Barau ḡena Basileia tu asiḡina ḡinavaḡi beḡitaiani.” \v 4 Benamo Nikodemo na edanaḡiato, ekirato, “Tarima baregona ta tu kamasi ma beḡora-ḡenoḡoini? Sinana nuḡanai ma beraka-toḡani, benamo ma beḡora-ḡenoḡoini?” \p \v 5 Iesu ma evaḡa-veseto, ekirato, “Au na akira-korikorimuni, tarima ta Barau ḡena Basileia nuḡanai asi berakatoḡa-kavani, senaḡina nanu ḡenana beḡorani ema Iauka ḡenana maki beḡorani tarimana vau beraka-toḡani. \v 6 Tarimarima tauḡanina ḡenana eḡorani tu tauḡani, ma Barau Iaukana ḡenana eḡorani tu iauka. \v 7 Ḡoi nuḡamu asi bene farevaḡi maiḡesi akiramuni nai, korana au bakira, ‘Ḡomi mabarami boḡono ḡora-ḡenoḡoi.’ \v 8 Iavara etoḡani tu, eurani gaburi ḡana eḡau-iaḡoni. Guruna tu ḡoseḡaḡiani, senaḡi ainana eiaḡomani, ma aiḡana eiaḡoni tu asi ḡoribaiani. Barau Iaukana ḡenana ḡeḡorani tarimari mabarari maki moḡesina, asi ḡoribani kamasi ḡeḡorani.” \p \v 9 Nikodemo ma evedanaḡito, ekirato, “Mai dagara tu kamasi beḡe ḡorani?” \v 10 Iesu ma evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡoi tu Isaraela ḡeri vevaḡa-riba tarimamu, senaḡi maiḡeri dagara ḡoi tu asi ribamu? \v 11 Au na akira-korikorimuni, ḡai tu ribama dagarari ḡaguruḡa-iaḡirini, ema ḡaḡitarito dagarari ḡakiraḡi-foforirini, senaḡina ḡema guruḡa tu asi ḡoḡabi-raḡerini. \v 12 Au na ḡomi ḡemi tu tanobara dagarari akiraḡirini, senaḡi asi ḡovaḡa-moḡoniguni, a guba dagarari bakira-varamini nai tu, kamasi boḡo vaḡa-moḡoniguni? \v 13 Tarima ta guba ḡana asiḡina ḡinavaḡi evaraḡeto, senaḡina guba na emariḡoto tarimana ḡereḡana moḡo, mo tu Tarimarima Natuna. \v 14 Mose na tano fakanai mota eḡabi-vaisiato ilailanai, Tarimarima Natuna maki moḡesi beḡe ḡabi-vaisiani. \v 15 Monana vau ḡia ḡenai beḡe veḡabidadamani tarimari mabarari na maḡuri vanaḡivanaḡi beḡe ḡabiani. \p \v 16 Korana Barau na tanobara euravini-baregoato nai, Natuna ḡora ḡereḡa evinirato, be ḡia beḡe ḡabidadama-viniani tarimari mabarari tu asi beḡe maseni, a maḡuri vanaḡivanaḡi beḡe ḡabiani. \v 17 Korana Barau na Natuna etuḡu-mariḡoato tanobara ḡana tu, dia tanobara bene vaḡa-kotaia ḡana, senaḡi tanobara ḡia bakunai bene maḡuri ḡana. \v 18 Ḡia ḡenai eveḡabidadamani tarimana tu meto asi beviniani, senaḡi asi eveḡabidadamani tarimana tu varau meto eḡwa-taḡoani, korana ḡia na tu Barau Natuna ḡora ḡereḡa asi eḡabidadama-viniani nai. \v 19 Mo meto korana tu maiḡesi: Mama tu tanobarai varau ema foforito, senaḡi tarimarima na mukuna ḡeuravini-baregoato, korana ḡeri veiḡa tu rakava nai. \v 20 Veiḡa rakavari ḡeveini tarimari mabarari na tu mama ḡeruḡaiani, mama asi ḡeiaḡo-viniani. Ḡia tu ḡegarini, korana ḡeri veiḡa rakavari beḡe foforini mamai garina. \v 21 Senaḡi deikara dabara moḡonina ekorana-iaḡiani tarimana na mama eiaḡo-viniani, benamo tarimarima na beḡe ḡita-ginikauani, ḡena veiḡa namori eveirito tu Barau ḡenana eveirito. \s1 Iesu ema Ioane \p \v 22 Moḡa murinai Iesu ma ḡena mero ḡesi Iudea tanona rekena ḡana ḡeiaḡoto. Monai Iesu tu ḡena mero ḡesi ḡetanuto-ḡoi e ebabatisoto-ḡoi. \v 23 Ioane maki Aenon ai, Salim rekenai, ebabatisoto-ḡoi, korana nanu tu barego monai. Tarimarima mo ḡana ḡeiaḡoto-ḡoi, ea babatisorito-ḡoi. \v 24 Mo tu Ioane dibura numanai roḡosi ḡere kou-ḡaua nuḡanai. \p \v 25 Moḡa ḡaronai Ioane ḡena mero Iuda tarimana ta ḡesi ḡeveḡare-veḡareto. Ḡia ḡeri guruḡa tu, kamara veḡuriḡi veiḡanai tu tarimarima benamo-vedaureani. \v 26 Ioane ḡena mero Ioane ḡenai ḡeiaḡoto, benamo ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, Ioridana ḡarukana mo rekenai ḡoi ḡesi ḡotanuto-ḡoi e ḡoi na oguruḡa-iaḡiato tarimana tu ebabatisoni, ema tarimarima vovoka ḡia ḡenai ḡeiaḡoni.” \p \v 27 Ioane evaḡa-veseto, ekirato, “Tarima ta na dagara ta asi beḡoitaḡo-kavaiani, senaḡi Barau na guba na bevini-riḡoani vau beḡoitaḡoni. \v 28 Ḡomi tauḡemi na ḡoseḡaḡiguto, be ma ribami au akirato, ‘Au tu dia Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna), senaḡi au tu etuḡu-guineguto ḡia ḡoirana ḡana.’ \v 29 Beveḡaraḡoni ḡuiatona tu beḡaraḡoani futuana na beḡaraḡoani. A beveḡaraḡoni futuana ḡatana tu eruḡa-taḡoni moḡo, (mai tu au, Ioane), ema ḡatana eseḡaḡi-ḡauni, ma ḡatana beveḡaraḡoni futuana garona beseḡaḡiani nai tu, beiakuni. Moḡesi naima au tu iaku na bama vonuvonu-raḡe. \v 30 Ḡia tu bene barego, a au tu bana kei.” \s1 Iesu tu guba na eiaḡomato \p \v 31 “Tuḡuna na emariḡoto tarimana tu dagara mabarari iatari ai; tano na eiaḡomato tarimana tu tanobara tarimana ema tanobara guruḡari moḡo bekiraḡini. Guba na eiaḡomato tarimana dagara mabarari iatari ai. \v 32 Ḡia tu monai eḡitato e eseḡaḡito dagarari ekiraḡi-foforirini, senaḡi tarima ta na ḡena guruḡa asi eḡabi-raḡeani. \v 33 Deikara na ḡia ḡena guruḡa eḡabi-raḡeani tarimana na evaḡa-moḡoni korikoriani, Barau tu moḡoni veḡata. \v 34 Korana tu Barau na etuḡuato tarimana na Barau ḡena guruḡa bekiraḡiani, korana tu Barau na ḡena Iauka Veaḡa eviniato ema evaḡa-vonuvonu-raḡeani. \v 35 Tamana na Natuna eura-viniani, ema dagara mabarari ḡia ḡimanai etore-kaurito. \v 36 Deikara na Natuna evaḡa-moḡoniani tarimana na maḡuri vanaḡivanaḡi beḡabiani. A Natuna asi evaḡa-moḡoniani tarimana na maḡuri asi beḡabiani, senaḡi Barau ḡena baru tu ḡia iatanai betanuni.” \c 4 \s1 Iesu ema Samaria vavinena \p \v 1 Farisea tarimari tu varau ḡeseḡaḡito, Iesu na tarima vovoka eḡabirito, ḡena mero ai evaḡa-iaḡorito e ebabatisorito, ma Ioane na tu asi vovoka eḡabirito. \v 2 Senaḡina Iesu tauḡena na ta tu asi ebabatisoato; mo tu ḡena mero moḡo ḡebabatisoto-ḡoi. \v 3 Iesu eribato ḡia varina Farisea tarimari na eseḡaḡiato, benamo Iudea eiaḡuiato, Galilea ḡana ma eḡenoḡoi-iaḡoto. \v 4 Ḡalilea ḡana tu Samaria tanona na eraka-vanaḡito. \p \v 5 Samaria vanuḡana tai eraḡasito. Mo vanuḡa arana tu Sika. Mo vanuḡa tu Iakobo na natuna Iosefa eviniato tanona sevinai. \v 6 Iakobo ḡena nanu gurina maki monai. Iesu tu eraka-iaḡomato, be egaugau-raḡeto, benamo mo nanu gurina sevinai etanu-tarito. Mo tu horaḡauna 12 koloko nuḡanai ḡaroḡotai. \p \v 7 Etanu-taḡoto-ḡoi nuḡanai, Samaria vavinena ta nanu ḡutu eiaḡoto, benamo Iesu na enoḡiato, ekirato, “Nanu kota noma vinigu, be nama niu.” \v 8 Ḡena mero tu vanuḡa ḡana, ḡaniḡani voi ḡeiaḡoto. \v 9 Samaria vavinena evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡoi tu Iuda taumu, ma au tu Samaria vavinegu, karase nai au ḡegu ai nanu onoḡini?” Moḡesi ekirato, korana Iuda tarimari tu Samaria tarimari ḡesi asi ḡevegara-garato-ḡoi. \v 10 Benamo Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Bema Barau ḡena varevare dagarana boro riba, ema boro riba maki, nanu kota ḡemu ai enoḡiani tarimana tu deikara nai tu, ḡia boro noḡia, benamo ḡia na maḡuri nanuna bere vinimu.” \v 11 Vavine ekirato, “Vereḡauka, ḡoi tu asi ḡemu tuḡu-riḡo dagarana e guri maki variḡo. Mani maḡuri nanuna tu ainana boḡabiani? \v 12 Ḡoi tu varaḡe lelevaḡi, ma ḡai senema Iakobo tu kei, ei? Mai nanu gurina tu ḡia na evinimato, ema ḡia tauḡena na eniuato-ḡoi, natuna mabarari na ema ḡena boromakau e mamoe seriri na maki ḡeniuato-ḡoi.” \v 13 Iesu na ma evaḡa-veseato, ekirato, “Mai nanu beḡe niuani tarimari mabarari bokari ma beḡe koke-ḡenoḡoini. \v 14 A au na baviniani nanuna beniuani tarimana tu, bokana asi ma bekoke-ḡenoḡoini. Korana au na baviniani nanuna tu ḡia nuḡanai nanu gurinai beiaḡoni, bevoneḡoi-voneḡoini ema maḡuri vanaḡivanaḡi beviniani.” \v 15 Mo vavine na enoḡiato, ekirato, “Vereḡauka, mani nanu novinigu, be bokagu asi ma bene koke-ḡenoḡoi, ema maiḡana nanu-ḡutu asi ma bana iaḡoma.” \p \v 16 Benamo Iesu na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Noiaḡo, ḡaraḡomu noa keaia, benamo taumi ruarua boḡono iaḡoma.” \v 17 Mo vavine evaḡa-veseto, ekirato, “Au tu asi ḡaraḡogu.” Iesu ekirato, “Mani tu moḡoni okirani, ‘Au tu asi ḡaraḡogu’ otoni tuna. \v 18 Ḡemu guruḡa tu moḡoni, korana ḡoi tu vaḡa-imaima veḡata oveḡaraḡoto, ema mani oḡabiato tarimana maniḡa tu dia ḡoi ḡaraḡomu. \v 19 Mo vavine ekirato, “Vereḡauka, au toma bama riba, ḡoi tu peroveta tarimamu. \v 20 Ḡai tubuma ḡatama na tu mai ḡoro ai Barau ḡetoma-rakariḡo viniato-ḡoi, a ḡomi Iuda tarimami ḡokirani, toma-rakariḡo gabuna tu Ierusalemai moḡa, be tarimarima tu monai beḡene toma-rakariḡo.” \p \v 21 Iesu ekirato, “Vavine, ḡegu guruḡa bono vaḡa-moḡonia, ḡaro ta eiaḡomani, mai ḡoro ai e Ierusalemai maki Tamara asi boḡo toma-rakariḡo viniani. \v 22 Ḡomi Samaria tarimami na ḡotoma-rakariḡo viniani Barauna tu asi ribami; a ḡai na ḡatoma-rakariḡo viniani Barauna tu ribama, korana vevaḡa-maḡuri tu ḡai Iuda tarimama ḡemana eiaḡomani. \v 23 Senaḡi ḡarona eiaḡomani ema varau beraḡasi maiḡa, toma-rakariḡo tarimari moḡoniri na Tamara Barau tu iaukai e moḡoni ai beḡe toma-rakariḡo viniani. Korana Tamara na tu moḡesi beḡe toma-rakariḡo viniani tarimari evetaurini. \v 24 Barau tu Iauka, ma beḡe toma-rakariḡo viniani tarimari na tu iaukai ema moḡoni ai beḡene toma-rakariḡo vinia.” \v 25 Mo vavine na ekiraiato, ekirato, “Au ribagu, Mesia, ḡekiraḡiani Keriso ḡetoni, tu beiaḡomani. Ḡia beiaḡomani ḡaronai, ḡia na dagara mabarari bekiraḡi-foforirini.” \v 26 Benamo Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Tarimana tu au maiḡegu, ḡoi avaḡa-guruḡamuni.” \s1 Iesu ḡena mero ḡeḡenoḡoito \p \v 27 Iesu moḡesi eguruḡato-ḡoi nuḡanai, ḡena mero ḡeraḡasito. Ḡia mabarari nuḡari ḡefarevaḡito, korana Iesu tu vavine ta ḡesi ḡeguruḡa guruḡato-ḡoi, senaḡi tarima ta asi ekirato, “Ḡoi tu kara ourani?” O “Karase nai mai vavine ḡesi ḡoguruḡa-guruḡani?” \v 28 Benamo mo vavine na ḡena nanu gwaḡutuna eraga-kwaneato, eḡenoḡoi-iaḡoto vanuḡa ḡana, benamo vanuḡa tarimari ea kirarito. \v 29 Ekirato, “Ḡoiaḡoma, tarima ta ḡoma ḡitaia. Ḡia na au ḡegu veiḡa aveirito dagarari mabarabarari bekiraḡi-fofori foforiri. Betaḡu ḡia tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna), banaḡu?” \v 30 Benamo tarimarima na vanuḡa ḡeiaḡuiato, ma Iesu ḡenai ḡeiaḡoto. \p \v 31 Mo faka nuḡanai ḡena mero na Iesu ḡekiraiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, noḡaniḡani.” \v 32 Senaḡi ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Au tu ma ḡagu ḡaniḡani, ḡomi asi ribami ḡaniḡanina.” \v 33 Moḡesina naima ḡena mero tauḡeri ḡevedanaḡito, ḡekirato, “Tarima ta na ḡana ḡaniḡani beḡwa-iaḡoma ba?” \v 34 Iesu na ekirarito, ekirato, “Au ḡagu ḡaniḡani tu etuḡuguto Barauna ḡena ura bana veia, ema eviniguto ḡauveina bana vaḡa-koria. \p \v 35 Ḡomi ma ḡemi sisiba guruḡana, ḡokirani, ‘Ḡue vasivasi murinai vau kwakwa ḡarona beiaḡomani.’ A au na akiramini, matami ḡokeori, benamo vamoka ḡoḡita-ginikauri, tauri tu varau beḡe gwaḡiḡi, kwakwa ḡarona tu beraḡasi. \v 36 Kwakwa tarimana ḡena ḡauvei voina tu beḡabiani, ema vamoka ḡaniḡanina bevaḡa-vegogoani tu, maḡuri vanaḡivanaḡi ḡana. Tauna moḡa, varovarona tarimana e kwakwa tarimana beḡe iaku-vegogoni. \v 37 Korana moḡesi bevetoreni nai tu, iniḡesina ḡekiraḡiani guruḡana tu moḡoni, ‘Tarima ta na tu evaroani, ma ta na tu ekwaiani.’ \v 38 Au na ḡomi atuḡumito tu, asi ḡovaro-vekwaraḡito dagarari kwakwari. Varovarori vekwaraḡiri tu tarima tari ḡevekwaraḡito, a ḡomi na tu ḡia ḡeri vekwaraḡi dagarari kwakwari boḡo raka-toḡa.” \s1 Samaria tarimari ḡutuma na Iesu ḡevaḡa-moḡoniato \p \v 39 Benamo Samaria tarimari vovoka mo vanuḡa nuḡanai Iesu ḡevaḡa-moḡoniato, korana tu mo vavine ḡena vevarifiu guruḡana ḡenana naima, ḡia ekirato, “Au ḡegu veiḡa rakavari aveirito dagarari mabarabarari bekiraḡi-fofori foforiri.” \v 40 Moḡesina naima Samaria tarimari Iesu ḡenai ḡeiaḡomato nai tu, ḡenoḡiato, ḡia ḡesi roḡo beḡene tanu. Moḡa lorinai Iesu mo vanuḡai ḡaro ruarua ma etanuto. \v 41 Ma tarimarima vovoka na Iesu ḡevaḡa-moḡoniato, korana ḡena vevarifiu guruḡari na. \v 42 Benamo ḡia na mo vavine ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡai na maitoma Iesu ḡavaḡa-moḡoniani, dia ḡoi ḡemu guruḡa lorinai, senaḡi ḡai tauḡema na ḡia baḡa seḡaḡia, ma baḡama riba-ginikau, ḡia tu moḡoni Keriso, tanobara Vaḡa-maḡurina Tarimana.” \s1 Vere ta natuna merona Iesu na keve na evaḡa-maḡuriato \p \v 43 Iesu monai ḡaro ruarua etanuto murinai, Galilea ḡana ma eiaḡoto. \v 44 Iesu tauḡena na ekiraḡi-foforiato, ekirato, “Peroveta tarimana tu ḡena vanuḡa korikorina tarimari na asi beḡe gubakauani.” \v 45 Benamo Galileai ea votuto nai tu, Galilea tarimari na ḡeḡabi-raḡeato. Iesu ḡeḡabi-raḡeato korana Ierusalemai Pasova verekona nuḡanai tu ḡia maki monai, be Iesu na kara eveirito dagarari mabarari tu, matari na ḡeḡitarito. \p \v 46 Benamo Iesu ma eḡenoḡoito Galilea vanuḡana ta arana Kana ḡana. Kana tu Iesu na nanu wain ai evaḡa-iaḡoato vanuḡana. Monai kini ḡena vere ta Kaperanaumai etanuto-ḡoi, ma ḡia natuna merona tu ekeve-rakavato. \v 47 Mo vere eseḡaḡito, Iesu tu Iudea na eiaḡomato Galilea ḡana, benamo eiaḡoto ḡia ḡenai, benamo enoḡiato, Kaperanauma ḡana nevariḡo, be ḡia natuna merona nea vaḡa-maḡuria, korana ḡia natuna merona tu dori emaseto-ḡoi. \p \v 48 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Ḡomi tu vetoḡa boruri e nuḡa-farevaḡi veiḡari asi boḡo ḡitarini tu, asi boḡo vaḡa-moḡoniguni.” \v 49 Mo vere ekirato, “Vereḡauka, si-iaḡo, natugu bemaseni ḡesi.” \v 50 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Noiaḡo, natumu merona tu bemaḡuri bene.” Mo tarima na Iesu ḡena guruḡa evaḡa-moḡoniato, benamo eiaḡoto. \p \v 51 Dabara na eḡenoḡoi-iaḡoto-ḡoi nuḡanai, ḡena vetuḡunaḡi tarimari ḡesi ḡevedoḡarito, benamo ḡekira-varaiato, ḡekirato, “Ḡoi natumu merona tu bemaḡuri.” \v 52 Benamo ḡia na edanaḡirito, kamara horai natuna merona enamoto. Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡoraḡani horaḡauna 1 koloko lavilavi rekenai ḡia mo keve na eraga-kwaneato.” \v 53 Benamo tamana eriba-maoroto, mo aoa korikorinai enamoto, Iesu na ḡia evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Ḡoi natumu tu bemaḡuri.” Benamo ḡia e ḡena numa tarimari mabarari ḡesi Iesu ḡevaḡa-moḡoniato. \v 54 Mai tu vetoḡa boruna vaḡa-ruaruana Iesu na eveiato, Iudea na Galilea ḡana eiaḡoto murinai. \c 5 \s1 Kou ai Iesu na tarima ta evaḡa-namoato \p \v 1 Mai veiḡa murinai Iesu tu Ierusalema ḡana ma evaraḡeto, korana Iuda tarimari tu ḡeri vereko ta ḡeveiato-ḡoi. \p \v 2 Ierusalemai kou ta tu ḡatama-boka baregona arana Mamoe Ḡatama-bokana sevinai. Mo kou arana Heberu garo ai tu Betesda, ma ḡia sevinai tu iaḡaraḡi foutari imaima (5). \v 3 Ḡaro mabarari ai kevekeve tarimari vovoka monai ḡegena-taḡoto-ḡoi, mata-bubu, kwaku rakava, ema tauḡaniri ḡemaseto tarimari, [nanu ḡena ḡareva-ḡareva ḡevaḡa-nogaiato-ḡoi. \v 4 Korana aneru ta guba na emariḡoto-ḡoi, mo nanu evaḡa-ḡareva ḡarevaiato-ḡoi. Mo nanu eḡarevato-ḡoi nuḡanai, eturu-ferei guineto-ḡoi tarimana tu ḡena keve enamoto-ḡoi.] \p \v 5 Monai tarima ta egena-taḡoto-ḡoi, ḡena keve laḡaniri tu gabana toitoi ma imaima toitoi (38). \v 6 Iesu na monai genataḡonai eḡitaiato, ma eribato, ḡia tu ḡaro vovoka veḡata ekeve-iaḡiato. Benamo Iesu na edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi ourani nonamo ba?” \p \v 7 Keve tarimana na evaḡa-veseato, ekirato, “Vereḡauka, nanu eḡareva-ḡarevani nai, au kou ai tu asi tau raga tore-reigu tarimana ta. Mainana tauḡegu kou aiaḡo-viniani nai tu, ta eraka-rei-guineni. \v 8 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Novariḡisi, ḡemu geda noḡabi-vaisia, be noraka.” \v 9 Benamo mo tarima ḡena keve asikau enamoto, ma ḡena geda eḡabi-vaisiato, benamo eruḡa-vaisito, erakato. \p Mo veiḡa tu Sabadi ai eḡorato. \v 10 Moḡa lorinai Iuda tarimari na mo keve na enamoto tarimana ḡekiraiato, ḡekirato, “Toma tu Sabadi, ḡemu geda asi bono ḡwa-rakao rakaoa, taravatu.” \v 11 Ḡia na evaḡa-veserito, ekirato, “Au bevaḡa-namogu tarimana na bekiragu, bekira, ‘Ḡemu geda noḡabi-vaisia, be noraka,’ besi.” \v 12 Benamo ḡia na ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Mo tu kamara tarima na bekiramu, ‘Ḡemu geda noḡabi-vaisia, be noraka,’ besi?” \v 13 Senaḡi mo Iesu na evaḡa-namoato tarimana tu asi ribana, dei na evaḡa-namoato, korana Iesu tu eraka-veḡitato, tarima ḡutuma mo gabu ai vekaravari na. \p \v 14 Gabivau Iesu na mo tarima Rubu Veaḡa nuḡanai edoḡariato, benamo ekiraiato, ekirato, “Noseḡaḡi, maitoma ḡoi tu bonamo. Veiḡa rakavana ta asi ma bono vei-ḡenoḡoia, rakava barego vedaureana ta na beḡabimuni ḡesi.” \v 15 Benamo mo tarima erakato, eiaḡoto, Iuda tarimari ea kira-vararito, ḡia tu Iesu na evaḡa-namoato. \p \v 16 Monana vau Iuda tarimari na Iesu ḡevaḡa-rakavaiato-ḡoi, korana Sabadi ai mo vevaḡa-maḡuri veiḡana eveiato nai. \v 17 Benamo Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Au Tamagu tu vanaḡivanaḡi eḡauveini naima, au maki aḡauveini.” \v 18 Moḡesi ma ekirato nai, Iuda tarimari ḡeri ura tu dabara ta veḡata beḡene ḡoitaḡoa, be Iesu tu beḡene vaḡi-masea ḡetato. Dia mo Sabadi asi ekorana-iaḡiato moḡo dainai, senaḡina ekirato, Barau tu ḡia Tamana ma etato. Korana mo dabarai ḡia tu Barau ḡesi ilaila etato. \s1 Barau Natuna ḡena seḡuka \p \v 19 Benamo Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Moḡoni, au na akira-korikorimini, Natuna ḡereḡana na kara ta asi beveiani, senaḡi Tamana ḡena veiḡa beḡitarini veiḡari moḡo ḡia na beveirini. Tamana kara eveini dagarari mabarabarari Natuna na maki beveirini. \v 20 Korana tu Tamana na Natuna eura-viniani, ema ḡia na eveirini dagarari mabarari maki evaḡa-ḡitaiani. Oba, dagara barego lelevaḡiri maki ḡenai bevaḡa-foforiani, maiḡeri dagara maki beḡe vanaḡirini, ḡomi nuḡami beḡene farevaḡi ḡana. \v 21 Vaḡa-ilailana Tamana na mase tarimari evaḡa-vaisi-raḡerini, benamo maḡuri evinirini kavana, Natuna na maki ḡena ura tarimari maḡuri evinirini. \v 22 Tamana na tu tarima ta asi evaḡa-kotaiani, korana vevaḡa-kota seḡukana mabarana tu Natuna eviniato. \v 23 Moḡa tauna tu, tarimarima mabarari na Natuna beḡene gubakaua, Tamana ḡeguba-kauani kavana. Natuna asi eguba-kauani tarimana na tu Tamana maki asi egubakauani, korana Tamana na tu Natuna etuḡuato. \p \v 24 Moḡoni au na akiramini, au ḡegu guruḡa eseḡaḡiani ema etuḡuguto Barauna evaḡa-moḡoniani tarimana na maḡuri vanaḡivanaḡi varau beḡabia. Ḡia tu Barau ḡena Kota nuḡanai asi beraka-toḡani. Asiḡina. Mase varau beraga-kwanea, maḡuri nuḡanai varau beraka-toḡa. \p \v 25 Moḡoni akiramini, ḡarona roḡo beiaḡomani, ma varau bevotu, mase tarimari na Barau Natuna garona beḡe seḡaḡiani, ma beḡe seḡaḡiani tarimari tu beḡe maḡurini. \v 26 Korana tu Tamana tauḡena ḡenai maḡuri etanuni ilailanai, Natuna maki moḡesi eviniato, maḡuri ḡenai etanuni. \v 27 Ema ḡia Natuna maoro eviniato, bene vevaḡa-kota ḡana, korana ḡia tu Tarimarima Natuna. \v 28 Nuḡami asi beḡene farevaḡi! Ḡarona mani eiaḡomani, mase tarimari mabarari roḡo gara nuḡari ai na Barau Natuna garona beḡe seḡaḡiani. \v 29 Benamo beḡema raka-rosini: Vei-namo tarimari beḡe vaisi-raḡeni, maḡuri beḡene ḡabia ḡana, a vei-rakava tarimari beḡe vaisi-raḡeni, rakava voina metona beḡene ḡabia ḡana.” \s1 Iesu beḡe kiraḡi-foforiani \p \v 30 “Au tu ḡereḡagu na dagara ta asi baveiani riba. Avevaḡa-kotani maki Barau na ekiraguni aseḡaḡirini ilailari ai aveirini, moḡa lorinai ḡegu vevaḡa-kota tu roroḡoto, korana dia au tauḡegu ḡegu ura ta akorana-iaḡiani, senaḡi au etuḡuguto Barauna ḡena ura moḡo aveiani. \p \v 31 Bema au tauḡegu moḡo bara vekiraḡi-fofori nai tu, au ḡegu guruḡa tu asi tau vaḡa-moḡonina. \v 32 Senaḡi tarima ta na maki au evaḡa-moḡoniguni, ma au ribagu, ḡia na au ekiraḡi-foforiguni guruḡana tu moḡoni. \p \v 33 Ḡomi na tarima kotari ḡotuḡu-iaḡorito Ioane ḡenai, benamo ḡia na guruḡa moḡonina ekiraḡiato. \v 34 Au vaḡa-moḡonigu guruḡari tu dia tarimarima ḡerina eiaḡomani, a Ioane bakiraḡia korana tu, ḡomi maḡuri boḡono doḡaria uranai. \v 35 Ioane tu noḡa moḡo lamefa eḡarato-ḡoi ema emore-taḡoto-ḡoi, benamo ḡomi mo faka kotunai ḡemi ura tu, ḡia ḡena mamai boḡono iaku-tanu moḡo ḡotato-ḡoi. \p \v 36 Senaḡi au ḡevaḡa-moḡoniguni veiḡari na, Ioane na evaḡa-moḡoniguni guruḡari, moḡeri tu ḡevanaḡirini. Korana tu Tamagu na eviniguto ḡauveina maitoma aveiani, mainana au evaḡa-moḡoniguni, au tu Tamagu na etuḡuguto. \v 37 Au tu Tamagu na etuḡuguto, ma ḡia tauḡena na maki au ekiraḡi-foforiguto. Ḡomi na ḡia garona tu roḡosi ḡoro seḡaḡia, ema vetoḡana maki roḡosi ḡoro ḡitaia. \v 38 Ema ḡena guruḡa ḡomi nuḡami ai tu asi etanuni, korana ḡia na etuḡuato tarimana tu asi ḡovaḡa-moḡoniani. \p \v 39 Ḡomi na Buka Veaḡa guruḡari ḡovetau-ginikaurini, korana ḡomi ḡotuḡamaḡini tu, moḡeri guruḡa nuḡari ai maḡuri vanaḡivanaḡi boḡo doḡariani. Moḡeri guruḡa na tu au ḡekiraḡiguni. \v 40 Senaḡina ḡomi maḡuri ḡabiḡabina uranai au ḡegu ai iaḡoma tu asi ḡourani. \p \v 41 Au tu tarimarima ḡerina vevaḡa-raḡe tu asi avetauani. \v 42 Senaḡi ḡomi aiḡesi, au tu ma ribagu. Au ma ribagu ḡomi nuḡami o lorumi ḡuturi ai Barau uravinina tu asi etanuni. \v 43 Au aiaḡomato tu Tamagu aranai, ma asi ḡoḡabi-raḡeguni. Senaḡi tarima boruna ma beiaḡomani tauḡena aranai nai tu, boḡo ḡabi-raḡeani. \v 44 Ḡomi tu tauḡemi fakami ai moḡo ḡovevaḡa-raḡeni tu ḡoḡabi-raḡerini. Senaḡi mo vevaḡa-raḡe tu Barau ḡereḡana na moḡo beveiani. Ma Barau ḡenana eiaḡomani mo vevaḡa-raḡe, ḡomi na tu asi ḡourani boḡono ḡabia. Bema ḡomi maniḡesi tauḡemi fakami ai moḡo ḡovevaḡa-raḡeni nai tu, kamasi au boḡo vaḡa-moḡoniguni? \p \v 45 Asi boḡono tuḡamaḡi, au na Tamagu ḡoiranai bavaḡa-daḡamini, asiḡina. Vaḡa-daḡa tarimana tu ḡoḡabi-raḡeani tarimana, Mose, ḡia na ḡomi bevaḡa-daḡamini. \v 46 Bema ḡomi na Mose moḡoni boḡoro vaḡa-moḡonia nai tu, au maki boḡoro vaḡa-moḡonigu, korana ḡia na tu au varigu etoreato. \v 47 Senaḡina bema ḡia na etoreato guruḡana asi boḡo vaḡa-moḡoniani nai, au ḡegu guruḡa tu kamasi boḡo vaḡa-moḡoniani?” \c 6 \s1 Iesu na daḡara imaima (5,000) eḡuburito \r Luka 9:10-17 \p \v 1 Moḡa murinai Iesu Galilea kouna na evanaḡi-iaḡoto tavi ta reke ḡana. Mo kou arana ta tu Tiberia. \v 2 Benamo tarimarima vovoka tabutabu ḡia murina na ḡeiaḡoto, korana vetoḡa boruri eveito keve tarimari ḡeri ai ḡeḡitarito nai. \v 3 Moḡa murinai Iesu ḡoro ḡana evaraḡeto, benamo monai ḡena mero ḡesi ḡetanu-tarito. \v 4 Iuda tarimari ḡeri vereko arana Pasova ekavinaḡito-ḡoi ḡoirai. (Mai tu Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo, asi evaḡirito, verekona). \p \v 5 Iesu eboḡe-vaisito, tarimarima asisebo ḡia ḡenai ḡeiaḡomato-ḡoi, benamo ḡia na Filipo ekiraiato, ekirato, “Ḡita ḡaniḡani tu ainai toma tavoini, maiḡeri tarimarima mabarari taḡubu-iaḡirini?” \v 6 Iesu moḡesi ekirato, korana Filipo nuḡana bene ribaia ḡana. A ḡia tu ma ribana kara beveiani. \p \v 7 Filipo na evaḡa-veseato, ekirato, “Silva moniri sinau ruarua (200) na ḡaniḡani dagarari bita voini, senaḡi asi beḡe ilailani, mai tu koturi koturi moḡo maki asi veḡata mabarari beḡe ḡanini.” (Silva moniri sinau ruarua (200) tu tarima ta davana ḡue imaima toitoi (8) nuḡanai beḡabini kavana). \p \v 8 Ḡena mero ta arana Anduru, Simona Petero tarina, ḡia na ma evaḡa-veseato, ekirato, \v 9 “Mero misina ta maiḡa, ḡia tu ma ḡana beredi imaima (5) e maḡani-kone ruarua (2). Senaḡi asi beḡe ilailani mai tarimarima mabarari ḡeri ai tu-na.” \p \v 10 Iesu na ekirarito, ekirato, “Tarimarima ḡokirari, ḡetanutanu-tari.” Mo gabu moḡa ḡauḡana tu vovoka. Benamo tarimarima mabarari ḡetanutanu-tarito. Tau ḡereḡari moḡo mabarari tu 5,000 kavana. \v 11 Benamo Iesu na mo beredi eḡabirito, Barau evaḡa-namoato, benamo ḡetanutanu-tarito tarimari mabarari ḡevini-vaḡa-ḡaurito. Maḡani-kone maki moḡesi eveirito, mabarari ḡeḡabito ḡeri ura ilailari ai. \v 12 Ḡia mabarari ḡeḡani-maseto, benamo Iesu na ḡena mero ekirarito, ekirato, “Beredi kwari mabarari ḡovaḡa-vegogori, misina ta maki asi bene rekwa-rekwa.” \v 13 Benamo mo beredi ḡeḡanirito kwakwari moḡeri mabarari ḡevaḡa-vegogorito, boseḡa gabanana ruarua (12) ḡevaḡa-vonurito. \p \v 14 Tarimarima na Iesu na mai vetoḡa boruna eveiato ḡeḡitaiato nai, ḡekirato, “Moḡoni, mai tu peroveta tarimana tanobara ḡana beiaḡomani ḡetato tarimana.” \v 15 Iesu eribato, tarimarima tu beḡe iaḡomani, ḡia beḡema ḡabi-tariani ḡeri kini ai beḡene vaḡa-iaḡoa ḡana. Moḡesina naima ḡereḡana ḡoro ḡana ma eiaḡo-ḡenoḡoito. \s1 Iesu nanu iatanai erakato \r Mataio 14:22-33; Mareko 6:45-52 \p \v 16 Elaviboḡi-iaḡoto nai, Iesu ḡena mero kou ḡana ḡevariḡoto. \v 17 Monai ḡasi tai ḡeraḡeto, benamo kou na ḡevanaḡito, Kaperanauma ḡana ḡeiaḡoto. Mo tu varau eboḡito, ma Iesu tu roḡosi bere rakakau ḡia ḡeri ai. \v 18 A iavara baregona tu eragato-ḡoi, be mo kou ureurena maki ebaregoto. \v 19 Iesu ḡena mero kilomita imaima (5) o imaima sebona (6) kavana ḡasi ḡelevaiato nuḡanai, ḡia na Iesu ḡeḡitaiato, nanu iatana na eraka-iaḡomato-ḡoi, ḡasi eiaḡoma-viniato-ḡoi, benamo ḡia tu ḡegarito. \v 20 Iesu na ekirarito, ekirato, “Asi ḡogari, mai tu au.” \v 21 Benamo ḡia ḡeḡabi-raḡeato, ḡasi ai eraḡekauto, ma asikauna tu ḡeiaḡo-viniato-ḡoi gabunai ḡevotuto. \s1 Tarimarima na Iesu ḡevetauato \p \v 22 Elaḡanito boḡiboḡinai, tarimarima vovoka Iesu ḡena mero ḡasi ai ḡeraḡeto gabunai ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi. Ḡia ḡeribato, tovotovonai monai ḡasi tu sebona moḡo mo kou rikinai. Ema ma ribari maki, Iesu tu ḡena mero ḡesi mo ḡasi ai asi eraḡeto, ḡena mero tu ḡereḡari moḡo ḡeraḡeto ema ḡevanaḡi-iaḡoto. \v 23 Ḡasi kotari Tiberia na ma ḡeiaḡomato, kou rikinai ḡema darokauto. Ḡia ḡedarokauto gabuna moḡa tu, Vereḡauka na beredi Barau evaḡa-namoato murinai, tarimarima evinirito, ḡeḡanirito gabuna sevinai. \v 24 Mo tarimarima ḡeriba-maoroto, Iesu ma ḡena mero ḡesi monai tu asiḡina, benamo mo ḡasi ai ma ḡeraḡekauto, Kaperanauma ḡana ḡevanaḡi-iaḡoto, Iesu ḡea vetauato. \s1 Iesu tu maḡuri ḡaniḡanina \p \v 25 Tarimarima na Iesu kou tavi ta kefonai ḡedoḡariato, benamo ḡekiraiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, ḡoi tu aitoma mainai boma votu?” \v 26 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Au na moḡoni akiramini, ḡomi na au ḡovetauguni korana tu mo beredi ḡoḡanito, benamo ḡoḡani-maseto, a dia mo vetoḡa boruri ḡoḡitarito nai, ḡovetauguni. \v 27 Ma beḡe rakavani ḡaniḡaniri ḡauveiri asi boḡono vei, senaḡi ḡaniḡani roḡo betanu-iaḡoni, beiaḡoni mo, maḡuri vanaḡivanaḡi, ḡauveina boḡono vei. Mo ḡaniḡani tu Tarimarima Natuna na bevinimini, korana Tamana Barau na ḡia ḡenai vetoḡa ta eveiato, mo tu ḡia evaḡa-moḡoniato vetoḡana.” \p \v 28 Benamo ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡai Barau ḡena ura ḡauveiri ḡaveini baḡa toni tu kara baḡana veia?” \v 29 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Barau ḡena ḡauvei ḡomi na boḡono veia etoni ḡauveina tu maiḡa moḡo: Etuḡuato tarimana boḡono vaḡa-moḡonia.” \v 30 Ḡia na ma ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡoi na ḡai ḡema tu kamara vetoḡa boruna boveiani baḡa ḡitaiani, benamo ḡoi baḡa vaḡa-moḡonimuni? Ḡoi na kara boveiani? \v 31 Ḡai senema na tu mana ḡeḡaniato tano fakanai, Buka Veaḡa nuḡanai ekirani kavana, maiḡesi ekirani, ‘Ḡia na beredi guba na evini-riḡorito ḡeḡanito.’” \p \v 32 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Moḡoni veḡata akiramini, dia Mose na mo beredi guba na evinimito. Asiḡi. Au Tamagu na tu moḡoni beredi korikorina guba na evinimini. \v 33 Korana Barau ḡena beredi tu guba na emariḡoto tarimana. Ḡia na tanobarai ḡetanuni tarimari maḡuri evinirini.” \v 34 Benamo ḡia na ḡekiraiato, ḡekirato, “Vereḡauka, mani beredi ḡaro mabarari ai bono vinima.” \p \v 35 Iesu na ekirarito, ekirato, “Maḡuri beredina tu au maiḡegu. Au ḡegu ai beiaḡomani tarimana tu asi ma bevitoani, ema au bevaḡa-moḡoniguni tarimana tu, bokana asi ma bekokeni. \v 36 Senaḡi au na ḡomi tu varau akiramito, ḡoḡitaguni, senaḡi asi ḡovaḡa-moḡoniguni. \v 37 Tamagu na au eviniguto tarimari mabarari tu, au ḡegu ai beḡe iaḡomani, ema deikara au ḡegu ai beḡe iaḡomani tarimari, au na asi balai-ḡenoḡoirini. \v 38 Korana au guba na amariḡoto tu, dia au ḡegu ura bana veia ḡana, senaḡina au etuḡuguto Barauna ḡena ura bana veia ḡana. \v 39 Ema au etuḡuguto Barauna ḡena ura tu, au eviniguto tarimari mabarari ta asi bana vei-rekwa rekwaia, a mabarabarari mase na ma bana vaḡa-variḡisi ḡenoḡoiri ḡaro magonai. \v 40 Korana au Tamagu ḡena ura tu, Natuna beḡe ḡitaiani ema beḡe vaḡa-moḡoniani tarimari mabarari na maḡuri vanaḡivanaḡi beḡe ḡabiani, ma ḡaro dokonai ma bavaḡa-variḡisi ḡenoḡoirini.” \p \v 41 Benamo Iuda tarimari ḡemugu-muguto, korana ḡia ekirato, “Au tu guba na amariḡoto beredina.” \v 42 Benamo ḡekirato, “Mai tarima tu Iesu, Iosefa natuna, nene? Ḡia tamana e sinana tu ḡita ribara. Ma kamara dabarai ḡia tu ekirani, ‘Au tu guba na amariḡoto’?” \p \v 43 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi tauḡemi fakami ai mugumugu ḡovaḡa-dokoa. \v 44 Au ḡegu ai ta asi beiaḡoma-kavani, senaḡina Tamagu, au etuḡuguto Barauna, ḡia na deikara au ḡegu ai beinu-kaviani tarimana moḡo. Ema au ḡegu ai beiaḡomani tarimana tu, au na ḡaro dokonai mase na bavaḡa-variḡisi ḡenoḡoiani. \v 45 Peroveta tarimari na maiḡesi ḡetoreato, ‘Ḡia mabarari Barau na bevaḡa-ribarini.’ Tamagu ḡeseḡaḡi-viniani ema ḡenana riba ḡeḡabini tarimari mabarari tu, au ḡegu ai beḡe iaḡomani. \v 46 Au tu asi akirani, tarima ta na Tamagu eḡitaiato atoni, senaḡi Barau ḡenana eiaḡomato tarimana ḡereḡana na moḡo Tamagu eḡitaiato. \v 47 Moḡoni akiramini, au evaḡa-moḡoniguni tarimana na maḡuri vanaḡivanaḡi beḡabiani. \v 48 Maḡuri beredina tu au maiḡegu. \v 49 Ḡomi senemi na tano fakanai mana ḡeḡanito-ḡoi, senaḡi ma ḡemaseto. \v 50 A guba na emariḡoni beredina tu maiḡea, ḡia beḡaniani tarimana tu asi bemaseni. \v 51 Au tu maḡuri beredina guba na amariḡoto. Tarima ta na mai beredi beḡaniani, ḡia tu bemaḡuri-vanaḡi vanaḡini. Mai beredi au na baviniani tu au viriḡogu. Au viriḡogu bavini-fitoḡaiani korana tu, tanobarai ḡetanuni tarimari na maḡuri beḡene ḡabia ḡana.” \p \v 52 Mainana Iuda tarimari tauḡeri fakari ai veḡare-veḡare baregona eḡorato, ḡia ḡekirato, “Mai tarima na tu kamara dabarai ḡia viriḡona bevinirani bita ḡaniani?” \p \v 53 Iesu na ekirarito, ekirato, “Moḡoni akiramini, bema ḡomi na Tarimarima Natuna viriḡona asi boḡo ḡaniani ema rarana asi boḡo niuani nai, ḡomi nuḡami ai maḡuri asi betanuni. \v 54 Deikara na au viriḡogu beḡaniani ema raragu beniuani tarimana tu, maḡuri vanaḡivanaḡi beḡabiani, ema au na ḡaro dokonai mase na bavaḡa-variḡisi ḡenoḡoiani. \v 55 Korana au viriḡogu tu ḡaniḡani korikorina, ema au raragu maki niuniu dagarana korikorina. \v 56 Deikara au viriḡogu beḡaniani e raragu beniuani tarimana tu, au nuḡagu ai betanuni, ema au maki ḡia nuḡanai batanuni. \v 57 Tamagu maḡurina na etuḡuguto ema au tu ḡia koranai amaḡurini. Moḡa ilailanai au viriḡogu beḡaniani tarimana maki bemaḡurini, korana au amaḡurini. \v 58 Au tu guba na emariḡoto beredina maiḡegu. Ḡomi senemi tu mana ḡeḡanito ma ḡemaseto. Senaḡi mai beredi beḡaniani tarimana tu bemaḡuri-vanaḡi vanaḡini.” \v 59 Iesu na maiḡeri guruḡa Iuda tarimari rubu ai ekiraḡirito, Kaperanaumai evevaḡa-ribato-ḡoi nuḡanai. \s1 Maḡuri vanaḡivanaḡi guruḡari \p \v 60 Iesu ḡena mero ḡutuma na mai guruḡa ḡeseḡaḡiato nai tu, ḡekirato, “Mai vevaḡa-riba guruḡana tu gwaḡiḡi rakava, dei na beḡabi-raḡeani.” \v 61 Iesu ribana ḡena mero na mo guruḡa ḡemugumugu-iaḡiato-ḡoi, benamo ekirarito, ekirato, “Mai guruḡa na bevaḡa-daḡa-raḡemi? \v 62 Bema ḡomi na Tarimarima Natuna boḡo ḡitaiani, beḡenoḡoi-varaḡeni, etanu-iaḡiato gabuna ḡana tu kamasi? \v 63 Barau Iaukana na maḡuri evinirani; tauḡani na asi bevaḡa-kavarani. Au na avaḡa-guruḡamini guruḡari tu Iauka, ema ḡia nuḡari ai tu maḡuri etanuni. \v 64 Senaḡi ḡomi kotari na tu asi ḡovaḡa-moḡoniguni.” Iesu ribana tovotovona na veḡata, deikara ta na tu asi evaḡa-moḡoniato-ḡoi ema deikara na maki ḡia berevaiani. \v 65 Ma ekirato, “Moḡesina naima au na akiramito, ta au ḡegu ai asi beiaḡoma-kavani, senaḡi Tamagu na bevaḡa-moḡoniani tarimana vau beiaḡomani.” \p \v 66 Mo guruḡa ḡeseḡaḡiato, monana Iesu ḡena mero ḡutuma ḡia ḡenana ḡeraka-veḡitato, ema ḡia ḡesi asi ma ḡerakao-vegogoto-ḡoi. \v 67 Benamo Iesu na ḡena mero gabanana ruarua (12) edanaḡirito, ekirato, “Ḡomi maki ḡourani boḡono raka-veḡita ba?” \p \v 68 Simona Petero na evaḡa-veseato, ekirato, “Vereḡauka, ḡai tu deikara ḡenai ma baḡa iaḡoni? Maḡuri vanaḡivanaḡi guruḡari tu ḡoi ḡemu ai. \v 69 Ḡai na ḡavaḡa-moḡonimuni ema ḡariba-korikorini, ḡoi tu Barau ḡena Veaḡa Tarimana.” \p \v 70 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Au na ḡomi gabanana ruarua (12) aḡabi-viriḡimito nene? Senaḡi sebomu ta tu bodiabolo.” \v 71 Ḡia na tu Iudas, Simona Isakariota natuna, ekiraḡiato. Iudas maki mo mero gabanana ruarua (12) fakari merona ta, senaḡi ḡia na Iesu vau berevaiani. \c 7 \s1 Iesu ma tarina merori ḡesi \p \v 1 Moḡa murinai Iesu tu Galileai erakaoto-ḡoi. Ḡia asi eurato, Iudea ḡana bene iaḡo, korana Iuda tarimari monai ḡeri ura tu, ḡia beḡene vaḡia. \v 2 Iuda tarimari ḡeri Fouta Verekona ḡarona ekavinaḡito. (Mai fouta verekona ḡeveiato-ḡoi nai tu, fouta ḡeragato-ḡoi, benamo nuḡari ai ḡetanuto-ḡoi, korana seneri tano fakanai fouta nuḡari ai ḡetanuto-ḡoi, moḡa beḡene tuḡamaḡi-iaḡia ḡana). \v 3 Benamo Iesu tarina merori na ḡekiraiato, ḡekirato, “Mai gabu noraga-kwanea, Iudea ḡana bono iaḡo, benamo oveirini dagarari ḡemu mero na beḡene ḡitari. \v 4 Korana deikara tauḡena bene vevaḡa-fofori etoni tarimana, beḡene ribaia uranai tu, kara ta asi bevei-vekuretoḡaiani. Ma ḡoi tu maiḡeri veiḡa oveirini, be tanobara mabarari ai novevaḡa-fofori!” \v 5 Korana Iesu tarina mabarari na maki ḡia tu asi ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi. \p \v 6 Moḡa lorinai Iesu na ekirarito, ekirato, “Au ḡegu ḡaro tu roḡosi bene raḡasi. A ḡomi ḡemi ai ḡaro mabarari tu loriri ai moḡo. \v 7 Tanobara na ḡomi tu asi ebaru-vinimini, senaḡi au tu ebaru-viniguni, korana au tu veiḡa rakavari eveirini dagarari akiraḡi-foforirini. \v 8 Ḡomi boḡono iaḡo mo vereko ḡana. A au tu asi baiaḡoni, korana au ḡegu ḡaro korikori tu roḡosi roḡo bene raḡasi.” \v 9 Iesu moḡesi ekirato, benamo Galileai etanuto. \s1 Iesu Ierusalema ai \p \v 10 Iesu tarina merori ḡeiaḡoto mo vereko ḡana, muriri ai Iesu maki ma eiaḡoto. Senaḡi asi eraka-foforito, a vekuretoḡai eiaḡoto. \v 11 Mo vereko gabuna Iuda tarimari na tu mo vereko nuḡanai ḡevetauato-ḡoi, ḡevedanaḡi-vedanaḡito-ḡoi, ḡekirato-ḡoi, “Ḡia tu ainai?” \v 12 Mo ḡutuma-bara nuḡanai Iesu kiraḡi-ḡairiḡairina tu ebarego-rakavato. Tarima kotari ḡekirato-ḡoi, “Ḡia tu tarima namona” ḡetato. Ma kotari tu ḡekirato-ḡoi, “Asiḡi, ḡia na tarimarima eḡorikau-darere darererini.” \v 13 Senaḡi tarima ta na asi eguruḡa-iaḡi foforiato, korana ḡia mabarari Iuda vereri gariri ḡeveito-ḡoi. \p \v 14 Vereko ḡarori kotari ḡekorito, kotari roḡo moḡeri nuḡanai vau, Iesu Rubu Veaḡai eraka-toḡato, benamo evevaḡa-ribato. \v 15 Benamo Iuda tarimari ḡeḡaba-vedaureato, ḡekirato, “Mai tarima vevaḡa-riba guruḡari tu kamasi eribato, ḡia vevaḡa-riba gabuna ta ḡana riba-vetau tu asi eiaḡoto.” \v 16 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Kara au avevaḡa-riba iaḡini tu dia au ḡegu vevaḡa-riba, senaḡi au etuḡuguto Barauna ḡenana ḡeiaḡomani. \v 17 Bema tarima ta eurani Barau ḡena ura bene veiri etoni tarimana na, au ḡegu vevaḡa-riba guruḡari beribarini. Beribani, au ḡegu vevaḡa-riba guruḡari Barau ḡenana ḡeiaḡomani, o au tauḡegu ḡeguna moḡo. \v 18 Tarima ta deikara ḡena ura guruḡari ekiraḡini tu, tauḡena arana vaḡa-raḡena dabarana evetauani. Senaḡi au etuḡuguto Barauna vaḡa-raḡena dabarana eveiani tarimana ḡenai tu, guruḡa moḡonina etanuni, a ḡia ḡenai ḡofaḡofa ta tu asi etanuni. \v 19 Mose na ḡomi taravatu tu evinimito, ene? Senaḡi ḡomi ta na mo taravatu tu asi ḡokorana-iaḡiani. Ma karase nai ḡomi na au tu ḡovaḡigu ḡotoni?” \p \v 20 Mo tarimarima ḡutuma ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡoi tu iauka rakavana ta na eboroḡimuto. Deikara na nevaḡimu otoni?” \v 21 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Au na mainai Ierusalemai veiḡa boruna sebona aveiato nai, ḡomi mabarabarami nuḡami ḡefarevaḡini. \v 22 Mose na mero tauḡaniri kefi-lamavaḡi veiḡana evinimito, moḡa lorinai ḡomi na mero keiri Sabadi ai maki kefiri ḡolama-vaḡirini. Mo kefi-lamavaḡi veiḡana tu dia Mose na esinaiato, senaḡi ḡomi senemi na ḡesinaiato. \v 23 Bema mero tauḡaniri kefiri Sabadi ai ḡolama-vaḡirini Mose ḡena taravatu boḡo vanaḡiani ḡesi, kara dainai au tu ḡobaru-viniguni, Sabadi ai tarima ta bavaḡa-namo ginikaua nai, ei? \v 24 Ḡomi na dagara tu murikari vetoḡari ai asi boḡono ḡita-viriḡiri, senaḡi dagara mabarari veiḡa roroḡotori ai boḡono ḡita-viriḡiri.” \s1 Mai tarima tu Keriso ba? \p \v 25 Benamo Ierusalema tarimari kotari ḡekirato, “Mai beḡene vaḡia ḡetoni tarimana tu maiḡa. \v 26 Ḡoḡitaia, ḡia tu ma guguraḡina ḡesi eguruḡani, ma ta na ḡenai guruḡa ta asi ekiraḡiani. Ba betaḡu kanisoro tarimari beḡe riba, Keriso korikorina tu maiḡa. \v 27 Senaḡi Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna), beiaḡomani nai, ta asi beribani ḡia tu ainana beiaḡomani. A mai tarima ainana eiaḡomato ḡita tu mabarara ma ribara.” \p \v 28 Iesu roḡo Rubu Veaḡai evevaḡa-ribato-ḡoi nuḡanai, eguruḡa-baregoto, ekirato, “Moḡoni, ḡomi ma ribami au tu deikara e ainana aiaḡomato. Senaḡi au tu dia tauḡegu ḡegu urai moḡo aiaḡomato. Au etuḡuguto Barauna tu moḡoni. Ma ḡomi tu asi ribami ḡia. \v 29 Senaḡi au ḡia tu ma ribagu, korana au tu ḡia ḡenana aiaḡomato e ḡia na etuḡuguto.” \p \v 30 Benamo ḡeḡabi-taria ḡetato, senaḡi tarima ta ḡimana ḡia ḡenai asi evenabakauto, korana ḡena ḡaro korikori tu roḡosi bere votu bene. \v 31 Senaḡi tarimarima vovoka mai ḡutuma nuḡanai ḡia ḡevaḡa-moḡoniato, ḡekirato, “Keriso beiaḡomani nai, vetoḡa boruri veiveiri ai mai tarima bevanaḡiani ba?” \s1 Nariḡau tarimari ḡetuḡurito Iesu beḡene ḡabia ḡana \p \v 32 Farisea tarimari ḡeseḡaḡito, tarimarima ḡutuma na mo guruḡa Iesu ḡenai ḡekiraḡi-ḡairiḡairito-ḡoi. Moḡa ḡaramanai Farisea tarimari e Rubu Veaḡa vereri baregori na Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimari kota ḡetuḡurito, Iesu beḡene ḡabia ḡana. \v 33 Iesu ekirato, “Au tu ḡaro viravira moḡo ḡomi ḡesi bita tanuni, moḡa murinai ma baraka-veḡitani, etuḡuguto Barauna ḡenai baiaḡoni. \v 34 Ḡomi na boḡo vetauguni, senaḡi asi boḡo doḡariguni; ema au batanuni gabuna ḡana, ḡomi tu asi boḡo iaḡoni riba.” \p \v 35 Benamo Iuda tarimari tauḡeri ḡevedanaḡito, ḡekirato, “Ḡia tu aiḡana beiaḡoni, be ḡita na asi bita doḡariani riba etoni? Betaḡu ḡia tu beiaḡoni irau bese tarimari ḡeri tanobara ḡana, Iuda tarimari ḡutuma maki ḡia fakari ai ḡetanuni gaburi, monai irau bese tarimari bea vaḡa-ribarini. \v 36 Mai tu kamara guruḡa ḡia na ekiraḡiani, ekirani, ‘Boḡo vetauguni, senaḡi asi boḡo doḡariguni,’ ema, ‘Au batanuni gabuna ḡana ḡomi tu asi boḡo iaḡoni riba’?” \s1 Maḡuri eviniani nanuna \p \v 37 Vereko magona ḡarona, mo tu ḡaro barego lelevaḡina, Iesu eruḡa-vaisito, benamo eguruḡa-fouto, ekirato, “Deikara nanu na bokana bekokeni tu, au ḡegu ai bene iaḡoma, nanu benema niu. \v 38 Buka Veaḡa nuḡanai ekirani ilailanai, ekirani, ‘Au bevaḡa-moḡoniguni tarimana nuḡana na tu maḡuri nanuna beḡaru-rosini.’” \v 39 Iesu na Iauka moḡesi ekiraḡiato-ḡoi, kamara tarima Iesu ḡevaḡa-moḡoniani tarimari na vau beḡe ḡabiani. Mo ḡaro ai Iauka Veaḡa tu Barau na roḡosi bere viniri, korana Iesu na Barau ḡena mareva baregona maki roḡosi bere ḡabia nai. \s1 Tarimarima tauḡeri ḡevetavito \p \v 40 Tarima kota mo ḡutuma nuḡari ai mo guruḡa ḡeseḡaḡiato, benamo ḡekirato, “Moḡoni, ḡita na peroveta tarimana tanariani tarimana tu maiḡea.” \v 41 Tarima kotari ḡekirato, “Mai tu Keriso.” Senaḡi kotari ḡekirato, “Asiḡi, Keriso tu Galilea na asi beiaḡomani. \v 42 Buka Veaḡa nuḡanai ekirani, Keriso tu Davida besena na beiaḡomani, ema Betelehemai, Davida etanuto-ḡoi vanuḡanai, bemaḡurini.” \v 43 Moḡesina naima tarima tauḡeri fakari ai moḡo ḡevetore-kirato, korana Iesu ḡaramanai. \v 44 Tarima kota ḡeurato beḡene ḡabia, senaḡina ta ḡimana ḡia ḡenai asi evenabakauto. \s1 Iuda vereri na Iesu asi ḡevaḡa-moḡoniato \p \v 45 Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimari ḡeḡenoḡoito, benamo Rubu Veaḡa vereri baregori ema Farisea tarimari na ḡedanaḡirito, ḡekirato, “Karase nai ḡia tu asi boḡo ḡori-iaḡomaia?” \v 46 Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimari ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Mai tarima eguruḡani kavana, ta roḡosi bene guruḡa.” \v 47 Benamo Farisea tarimari na ḡekirarito, ḡekirato, “Be, ḡomi maki ḡia na beḡofami? \v 48 Veḡorikau tarimana ta o Farisea tarimana ta na ḡia evaḡa-moḡoniani ba? Asiḡina! \v 49 A mai tarimarima na ḡevaḡa-moḡoniani, ḡia tu Mose ḡena taravatu asi ribari tarimari. Barau na ḡeri rakava voiri bevinirini.” \p \v 50 Farisea tarimana ta monai arana Nikodemo. Ḡia tu boḡi ta eiaḡoto Iesu ea ḡitaiato tarimana. Ḡia na ekirarito, ekirato, \v 51 “Ḡita ḡera taravatu ekirani, tarima tu ḡena guruḡa ḡeseḡaḡi-guineani roḡo, moḡa murinai vau ḡena rakava voina metona beḡe viniani.” \v 52 Ḡia na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Ḡoi maki Galilea tarimamu ba? Buka Veaḡa nuḡana bono vetaua, monana boribani, peroveta tarimana ta Galilea na tu asi beiaḡomani.” \p [ \v 53 Benamo tarimarima mabarari ḡeri numa ḡana ḡeiaḡoto. \c 8 \s1 Veḡura-vanaḡi vavinena \p \v 1 Senaḡi Iesu tu Olive Ḡorona ḡana eiaḡoto. \v 2 Ma elaḡanito boḡiboḡi iamoiamo tu ḡia ma eḡenoḡoito Rubu Veaḡa ḡana. Monai tarimarima mabarari ḡeiaḡomato ḡenai, ḡetanu-ḡeḡeraḡiato, benamo etanu-tarito, evaḡa-ribarito. \v 3 Benamo taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡirito-ḡoi tarimari e Farisea tarimari na vavine ta Iesu ḡenai ḡeḡori-iaḡoato. Mo vavine tu eveḡura-vanaḡito-ḡoi nuḡanai ḡedoḡariato, benamo ḡeḡori-iaḡoato mo, Iesu ḡesi ḡetanu-taḡoto-ḡoi tarimari mabarari ḡoirari ai ḡea vaḡa-ritoḡoato. \v 4 Iesu ḡekiraiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, mai vavine tu eveḡura-vanaḡini-ḡoi nuḡanai beḡe ḡoitaḡoa. \v 5 Ma Mose ḡena taravatu ekirani, moḡesi beḡe veini vavineri tu, fore na baḡana taki-maseri. Ḡoi tu kara mani otoni?” \v 6 Moḡesi ḡekirato tu, Iesu ḡeriba-ḡaniato, beḡene vaḡa-daḡaia ḡana. Senaḡi Iesu etutuḡu-tarito, tano ai didina ta na etoretoreto. \v 7 Ḡia na roḡo Iesu ḡedanaḡiato-ḡoi nai, eruḡa-vaisito, benamo ekirarito, ekirato, “Deikara ḡomi fakami ai roḡosi roḡo bene vei-rakava nai tu, ḡia na fore bene ḡabia, mai vavine bene ḡidara-guinea.” \v 8 Benamo Iesu ma etoḡa-tarito, tano ai ma etoretoreto. \v 9 Ḡia na mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡia tata nuḡari ai ḡeribato ma ḡeri vei-rakava, benamo irau sebori-sebori ḡerakaraka-veḡitato; tau ḡaukari ḡeraka-guineto murinai vau ḡuru-gabi ma ḡerakato. Iesu ḡereḡana moḡo etanuto, monai roḡo eruḡa-taḡoto-ḡoi vavinena ḡesi. \p \v 10 Ḡia eruḡa-vaisito nai tu, tarima ta asi eḡitaiato, mo vavine moḡo, benamo edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi beḡe vaḡa-daḡamu tarimari tu aiḡeri? Ta na ḡemu rakava voina metona asi bevinimu?” \v 11 Mo vavine evaḡa-veseto, ekirato, “Vereḡauka, sebona ta maki asiḡina.” Benamo Iesu ekirato, “Au na maki ḡemu rakava voina metona asi bavinimuni. Noiaḡo, senaḡi asi ma bono vei-rakava ḡenoḡoi.”] \s1 Iesu tanobara mamana \p \v 12 Benamo Iesu na tarimarima ma eḡobata-vinirito, ekirato, “Au tu tanobara mamana. Deikara au murigu ai berakani tarimana tu, mukunai asi berakani, senaḡi maḡuri mamana beḡabiani.” \p \v 13 Farisea tarimari na ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡoi tu tauḡemu ovekiraḡini; be ḡoi ḡemu vekiraḡi tu asi moḡoni.” \v 14 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Asiḡi, au tauḡegu avekiraḡini, senaḡina au na kara akiraḡiani tu moḡoni. Korana au ribagu ainana aiaḡomato ema aiḡana ma baiaḡoni. A ḡomi tu asi ribami au ainana aiaḡomato ema aiḡana ma aiaḡoni. \v 15 Ḡomi tu tarimarima ḡeri vevaḡa-maoro dabaranai ḡovevaḡa-maoroni. Au na ta tu asi avaḡa-maoroani. \v 16 Senaḡi bema au bavevaḡa-maoroni nai, ḡegu vevaḡa-maoro tu moḡoni. Korana au tu dia ḡereḡagu moḡo avevaḡa-maoroni, senaḡina Tamagu, au etuḡuguto Barauna, au ḡesi baḡa vevaḡa-maoroni. \v 17 Ḡomi ḡemi taravatu ai maki maiḡesi ekirani, tarima ruarua na guruḡa sebona moḡo ḡekiraḡiani nai tu moḡoni. \v 18 Au tu tauḡegu avekiraḡini; ema Tamagu, etuḡuguto Barauna, na maki au ekiraḡiguni. \v 19 Benamo ḡia na ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡoi tamamu tu ainai?” Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡomi tu asi ribami au, ma Tamagu maki asi ribami. Bema au boḡoro ribagu tu, Tamagu maki ḡoro ribaia.” \p \v 20 Iesu na mai ḡena guruḡa tu Rubu Veaḡai evevaḡa-ribato-ḡoi, moni ḡevaḡa-vegogoto-ḡoi mauḡana gabunai. Tarima ta asi evenabakauto ḡenai, korana ḡia ḡena ḡaro roḡosi bere votu. \s1 Au baiaḡoni gabuna ḡana ḡomi tu asi boḡo iaḡoni riba \p \v 21 Iesu na ma evaḡa-guruḡa ḡenoḡoirito, ekirato, “Au tu araka-veḡitani. Ma ḡomi na boḡo vetauguni, senaḡi ḡemi vei-rakava nuḡanai boḡo maseni. Au baiaḡoni gabuna ḡana, ḡomi tu asi boḡo iaḡoni riba.” \v 22 Benamo Iuda tarimari ḡekirato, “Ḡia bekira, ḡia beiaḡoni gabuna ḡana ḡita tu asi bita iaḡoni. Moḡa tauna ḡia tu tauḡena bevevaḡini ba?” \v 23 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡomi tu mai tanobara maiḡa mainana eveimito, senaḡi au tu tuḡuna na amariḡoto. Ḡomi tu mai tanobara tarimari, senaḡi au tu dia mai tanobara tarimagu. \v 24 Moḡa lorinai au na ḡomi bakirami, ḡemi rakavai boḡo maseni. Korana bema au, Keriso, asi boḡo vaḡa-moḡoniguni nai tu, ḡemi rakavai boḡo maseni.” \p \v 25 Benamo ḡia na ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡoi tu deikara?” Iesu na ma evaḡa-veserito, ekirato, “Tovotovonai veḡata ḡemi akiraḡito-ḡoi kavana. \v 26 Guruḡa vovoka bara kiraḡiri ema bara vevaḡa-maoro vinimi, korana ḡemi veiḡa lorinai. Senaḡina sebona moḡo, au etuḡuguto Barauna tu moḡoni, ma ḡia ḡenana aseḡaḡito guruḡari tanobarai ḡetanuni tarimari akira-vararini.” \p \v 27 Ḡia tu asi ḡetuḡamaḡi-fakato Iesu na mo tu Tamana ekiraḡiato-ḡoi. \v 28 Benamo ma ekirarito, ekirato, “Ḡomi na Tarimarima Natuna ḡau ḡesi boḡo ḡabi-vaisiani murinai vau, boḡo ribani au tu Keriso. Benamo boḡo ribani, au ḡereḡagu na kara ta ḡegu urai moḡo asi aveiani, senaḡi Tamagu na au kara evaḡa-ribaguni guruḡari moḡo, au na ḡomi akira-varamini. \v 29 Ema au etuḡuguto Barauna tu au ḡesi, au asi eraga-kwaneguni; korana au na vanaḡi-vanaḡi tu ḡia na eiaku-iaḡirini veiḡari moḡo aveirini.” \v 30 Tarima vovoka na Iesu ḡevaḡa-moḡoniato, maiḡeri guruḡa ekiraḡirito-ḡoi nai. \s1 Aberahamo natuna \p \v 31 Benamo Iesu na mo Iuda tarimari, ḡia ḡevaḡa-moḡoniato tarimari, ekirarito, ekirato, “Bema ḡomi na au ḡegu vevaḡa-riba guruḡari boḡo korana-iaḡirini nai, ḡomi tu moḡoni au ḡegu mero korikori. \v 32 Benamo guruḡa moḡonina boḡo ribaiani, ma mo guruḡa moḡonina na beruḡa-vaḡimini, dagara ta na asi ma bebarubarumini.” \p \v 33 Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡai tu Aberahamo garakana ema ḡai tu tarima ta ḡena tuḡu-rakaorakao tarimanai tu asi ḡaiaḡoto. Ma ḡoi kamasi nai tu okirani, ‘Guruḡa moḡonina na beruḡa-vaḡimini’?” \p \v 34 Iesu na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Akira-korikorimini, deikara rakava eveini, ḡia tu vei-rakava ḡena tuḡu-rakaorakao tarimana. \v 35 Tuḡu-rakaorakao tarimana tu numai asi betanu-vanaḡi vanaḡini, senaḡi numa tarimana natuna tu numai betanu-vanaḡi vanaḡini. \v 36 Moḡa lorinai bema Barau Natuna na beruḡa-vaḡimini nai, ḡomi tu boḡo raka-vaḡi korikorini, dagara ta na asi ma bebarubarumini. \p \v 37 Au ribagu ḡomi tu Aberahamo garakana, senaḡi ḡomi ḡourani, au tu boḡono vaḡigu, korana ḡomi na ḡegu vevaḡa-riba guruḡari tu, asiḡina ḡinavaḡi moḡo ḡoḡabi-raḡerini. \v 38 Au na tu kara Tamagu ḡenai aḡitarito dagarari ḡomi akira-varamini, a ḡomi tu tamami ḡenana ḡoseḡaḡito dagarari ḡomi na ḡoveirini.” \p \v 39 Ḡia na Iesu ma ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Ḡai tamama tu Aberahamo.” Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Bema ḡomi moḡoni Aberahamo natuna nai, ḡia na eveirito veiḡari ḡomi na maki ḡoro veiri. \v 40 Au tu Barau ḡenana aseḡaḡirito guruḡari moḡoniri mabarari ḡomi akira-varamini, senaḡi ḡomi ḡourani tu, au ḡovaḡigu ḡotoni. Aberahamo moḡesi asi eveito. \v 41 Ḡomi tu tauḡemi tamami, (Diabolo), na kara eveini veiḡana ḡoveiani.” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡai tu dia kuḡa-gara tarimama. Ḡai Tamama tu Barau moḡo ḡereḡana.” \s1 Diabolo natuna \p \v 42 Iesu na ekirarito, ekirato, “Bema Barau moḡoni ḡomi Tamami nai tu, au ḡoro ura-vinigu. Korana au tu Barau sevina na aiaḡomato. Au ḡegu urai asi aiaḡomato, senaḡi ḡia na etuḡuguto. \v 43 Karase nai au na kara akiraḡiani guruḡana asi ḡotuḡa-maḡi-fakani? Korana au ḡegu guruḡa tu asi ilaila boḡo seḡaḡirini. \v 44 Ḡomi tu tamami Diabolo ḡena tarimarima, be ḡomi ḡourani tu tamami na euravini-rakavarini veiḡari boḡono veiri. Tovotovona na veḡata ḡia tu vevaḡi-deba tarimana ema guruḡa moḡonina tu asi ekorana-iaḡiani, korana ḡia nuḡanai guruḡa moḡonina ta tu asi etanuni. Ḡia eḡofaḡofani, moḡa tu ḡia ḡena maḡuri korikori. Korana ḡia tu ḡofaḡofa tarimana, ema ḡofaḡofa mabarari tamari. \v 45 Senaḡi au na ḡomi tu guruḡa moḡonina akira-varamini, nuḡanai ḡomi na au tu asi ḡovaḡa-moḡoniguni. \v 46 Ḡomi ta na au ḡegu ai vei-rakava ta bodoḡaria ba? A bema au na guruḡa moḡonina akiraḡiani nai, kara dainai au tu asi ḡovaḡa-moḡoniguni, ei? \v 47 Barau natuna na Barau ḡena guruḡa beseḡaḡiani. A ḡomi tu dia Barau natuna, moḡa lorinai asi ḡoseḡaḡini.” \s1 Iesu ema Aberahamo \p \v 48 Benamo Iuda tarimari na Iesu ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡai tu moḡoni ḡamaoroni. Ḡoi tu Samaria tarimamu ema iauka rakavana na beboroḡimu.” \v 49 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Au tu iauka rakavana na asi beboroḡigu. Au tu Tamagu agubakauani, senaḡi ḡomi na au tu asi ḡogubakauguni. \v 50 Au tauḡegu aragu vaḡa-raḡena dabarana asi avetauani; senaḡi tarima ta na evetauani, ma ḡia tu Kota eseḡaḡini tarimana. \v 51 Moḡoni veḡata, akiramini, au ḡegu guruḡa bekorana-iaḡirini tarimana tu asi bemaseni.” \p \v 52 Iuda tarimari ḡekirato, “Ḡai toma baḡa riba-ginikau, ḡoi tu iauka rakavana na eboroḡimuto. Aberahamo emaseto, peroveta tarimari maki ḡemaseto, a ḡoi okirani, deikara na ḡoi ḡemu guruḡa bekorana-iaḡirini tarimana tu asi bemaseni. \v 53 Ḡai tamama Aberahamo emaseto. Ḡoi na ḡia, tamama Aberahamo, ovanaḡiato, ei? Ḡia emaseto ema peroveta tarimari maki ḡemase-ḡosito. Ḡoi otuḡamaḡini, ḡoi tu deikara?” \p \v 54 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Bema au tauḡegu bara vevaḡa-raḡe, ḡegu vevaḡa-raḡe tu asi tauna. Senaḡina au tu Tamagu na evaḡa-raḡeguni. Ma ḡia tu ḡomi na ḡokiraḡiani, ḡokirani, ḡomi ḡemi Barau ḡotoni. \v 55 Ḡomi tu asi ribami ḡia, senaḡi au tu ma ribagu ḡia. Bema au bara kira, au asi ribagu ḡia, au tu ḡofaḡofa tarimagu ḡomi kavana, senaḡi au ma ribagu ḡia ema ḡena guruḡa akorana-iaḡirini. \v 56 Ḡomi tamami Aberahamo etuḡa-maḡito, au ḡegu iaḡoma ḡarona beḡitaiani etato, benamo eiakuto. Eḡitaiato, benamo iauna enamoto.” \p \v 57 Iuda tarimari na Iesu ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡoi ḡemu maḡuri laḡaniri tu gabana imaima (50) maki roḡosi bene doḡaria, ma kamasi tu Aberahamo oḡitaiato otoni?” \v 58 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Moḡoni akiramini, Aberahamo roḡosi roḡo bere ḡora veḡata, au tu atanuto-ḡoi.” \v 59 Benamo fore ḡeḡabito, ḡetakia ḡetato, senaḡi Iesu egumuto, benamo vekaravari na Rubu Veaḡa na eraka-rosito. \c 9 \s1 Iesu na mata-bubu tarimana evaḡa-namoato \p \v 1 Iesu eraka-vanaḡito-ḡoi nuḡanai, tarima ta eḡitaiato. Mo tarima tu mata-bubu emaḡurito. \v 2 Ḡena mero na Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, deikara evei-rakavato, benamo mai tarima matana bubu emaḡurito? Ḡia ba tamana sinana?” \v 3 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Dia ḡia ḡena rakava o dia tamana sinana ḡeri rakava dainai, senaḡi maiḡesi evetoreto korana tu, Barau ḡena seḡuka ḡia ḡenana bene fofori ḡana. \v 4 Au etuḡuguto Barauna ḡena ḡauvei tu laḡani nuḡanai bisini veiri. Boḡi mani eiaḡomani, ma ta asi beḡauveini riba. \v 5 Au roḡo tanobarai atanuni nuḡanai, au tu tanobara mamana.” \p \v 6 Mai guruḡa ekiraḡiato murinai, Iesu tano ai ekanunuto. Kanununa na nigo emoḡeato, benamo mo nigo na mata-bubu tarimana matana eianaiato. \v 7 Ma ekiraiato, ekirato, “Noiaḡo, ḡoiramu Siloam kounai noa ḡuriḡia.” Siloam anina tu “Barau na etuḡuato tarimana.” Benamo eiaḡoto, ḡoirana ea ḡuriḡiato, ma eḡenoḡoito nai, matana tu varau eiaḡaiato. \p \v 8 Ḡia sevina tarimari e vanaḡi-vanaḡi enoḡinoḡito-ḡoi gabunai ḡeḡitaiato-ḡoi tarimari ḡevedanaḡito, ḡekirato, “Mai tarima tu noḡinoḡi gabunai etanu-taḡoto-ḡoi tarimana ene?” \v 9 Kota ḡekirato, “Tarimana tu maniḡa.” Senaḡi kota ḡekirato, “Asiḡina, mani tu tarima boruna ta, senaḡina ḡitaḡitana moḡo ḡia kavana.” Benamo ḡia tauḡena ekirato, “Tarimana tu au maiḡegu.” \v 10 Tarimarima ḡekirato, “Be ḡoi matamu tu kamasi boiaḡaia?” \v 11 Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Mo tarima arana Iesu, ḡia na nigo bemoḡea, ma au matagu ai beianaia, benamo bekiragu, ‘Siloam kounai noa ḡuriḡia.’ Baiaḡo, baḡuriḡia, benamo matagu baiaḡaia.” \v 12 Ma ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Tarimana tu aiḡa?” Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Au asi ribagu.” \s1 Farisea tarimari na mo enamoto tarimana ḡevedanaḡi-iaḡiato \p \v 13 Benamo matana enamoto tarimana Farisea tarimari ḡeri ai ḡeḡori-iaḡoato. \v 14 Mo ḡaro Iesu na nigo emoḡeato, ma mata-bubu tarimana matana evaḡa-namoato tu Sabadi ḡarona. \v 15 Moḡa lorinai Farisea tarimari na ma ḡedanaḡi-ḡenoḡoiato, kamasi matana eiaḡaiato. Ḡia na ekirarito, ekirato, “Mo tarima na matagu nigo na eianaiato, benamo ḡoiragu aḡuriḡiato, ma toma tu aboḡeboḡeni.” \v 16 Farisea tarimari kotari ḡekirato, “Mai tarima tu dia Barau ḡenana eiaḡomato, korana ḡia na Sabadi asi ekorana-iaḡiani.” Ma kotari ḡekirato, “Vei-rakava tarimari na moḡesina veiḡari tu kamasi beḡe veirini?” Monana ḡia tauḡeri fakari ai ḡevetavi-kirato. \p \v 17 Benamo Farisea tarimari na mo tarima ma ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡoi okirani ḡia na matamu bevaḡa-iaḡaia otoni? Ḡoi na ḡia tu kamasi oḡitaiani?” Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡia tu peroveta tarimana.” \v 18 Iuda tarimari na mai tarima ḡena guruḡa asi ḡevaḡa-moḡoniato, korana ekirato, ‘Tovotovonai au matagu tu bubu, a mai vau aboḡeboḡe-ginikauni.’ Moḡa lorinai tamana e sinana ḡekea-iaḡomarito. \v 19 Benamo ḡia na ḡedanaḡirito, ḡekirato, “Mai tu ḡomi natumi ba? Ma moḡoni ḡia tu mata-bubu emaḡurito ḡotoni? Ma kamasi nai tu vau mai ma eboḡe-boḡeni?” \v 20 Benamo tamana e sinana ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡai ribama, ḡia tu ḡai natuma, ema ḡai ribama maki, ḡia tu mata-bubu emaḡurito. \v 21 Senaḡi ḡai tu asi ribama, maitoma tu kamara dabarai eboḡeboḡeni. Ḡai maki asi ribama, dei na matana bevaḡa-namoa. Ḡodanaḡia, ḡia tu mero barego, be tauḡena bevaḡa-veseni.” \v 22 Tamana e sinana moḡesi ḡekirato, korana Iuda tarimari gariri ḡeveito nai. Korana Iuda tarimari na ḡevaḡa-moḡoniato, tarima ta na Iesu bekiraḡiani Keriso betoni tarimana tu, rubu na beḡe tore-veḡitaiani. \v 23 Moḡesi naima tamana e sinana ḡekirato, “Ḡia mero barego, be ḡodanaḡia,” ḡetato. \p \v 24 Matana enamoto tarimana ma ḡekea-ḡenoḡoiato, benamo ḡekiraiato, ḡekirato, “Barau novaḡa-raḡea, be noguruḡa-korikori. Ḡai ribama, ḡoi matamu bevaḡa-namoa tarimana tu vei-rakava tarimana.” \v 25 Matana enamoto tarimana evaḡa-veseto, ekirato, “Au asi ribagu, ḡia tu vei-rakava tarimana ba asiḡi. Dagara sebona moḡo ma ribagu: Au matagu tu bubu, senaḡi toma tu aboḡeboḡeni.” \p \v 26 Ḡia na ḡekiraiato, ḡekirato, “Mo tarima tu kara eveiato ḡoi ḡemu ai? Ḡoi matamu bubu na tu kamasi evaḡa-fafaiato?” \v 27 Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Au na ḡomi tu varau bakira-varami, senaḡi ḡomi asi ḡoseḡaḡini. Karase nai ḡourani ma ḡoseḡaḡi-ḡenoḡoi ḡotoni? Ḡomi maki ḡia ḡena mero ai boḡono iaḡo ḡotoni ba?” \p \v 28 Benamo ḡia na ḡeguruḡa-gwaḡiḡi viniato, ḡekirato, “Ḡoi neḡi ḡia ḡena mero, ḡai tu Mose ḡena mero. \v 29 Ḡai ribama Barau na Mose evaḡa-guruḡaiato. A mani tarima, ḡai asi ribama ḡia tu ainana eiaḡomato!” \v 30 Matana enamoto tarimana evaḡa-veseto, ekirato, “Ia, ḡomi tu kamasi ma ḡoguruḡani, ma ḡokirani ḡomi tu asi ribami ḡia tu ainana eiaḡomato ḡotoni? Senaḡina ḡoḡitaia, ḡia na tu au matagu bevaḡa-namoa. \v 31 Ḡita ma ribara, Barau na vei-rakava tarimari tu asi eseḡaḡi-vinirini, a deikara na ḡia ḡekorana-iaḡiani e ḡena ura veiḡari ḡeveirini tarimari, ḡia na tu eseḡaḡi-vinirini. \v 32 Tanobara evesinato na veḡata tarima ta roḡosi tara seḡaḡi, tarima ta mata-bubu eḡorato tarimana matana evaḡa-iaḡaiato. \v 33 Bema mai tarima Barau ḡenana asi bere iaḡoma, ḡia na dagara ta asi bere veia riba.” \v 34 Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡoi tu omaḡurito veḡata na rakava tarimamu, ma kamasi tu ḡai novaḡa-ribama otoni?” Benamo rubu nuḡana na ḡelai-rosiato. \s1 Farisea tarimari ḡeri mata-bubu \p \v 35 Iesu eseḡaḡito, matana enamoto tarimana tu ḡelai-rosiato, benamo tarimana edoḡariato nai tu, ekiraiato, ekirato, “Tarimarima Natuna ovaḡa-moḡoniani ba, ei?” \v 36 Mo tarima evaḡa-veseto, ekirato, “Vereḡauka, ḡia tu dei? Nokira-varagu, be bana vaḡa-moḡonia.” \v 37 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Tarimana tu varau oḡitaiani maiḡa, ḡoi initoma ḡia ḡesi ḡoguruḡa-guruḡani.” \v 38 Benamo matana enamoto tarimana ekirato, “Vereḡauka, avaḡa-moḡonimuni.” Benamo evetui-tarito, Iesu etoma-rakariḡo viniato. \p \v 39 Iesu ekirato, “Au tu vevaḡa-kota uranai mai tanobara ḡana aiaḡomato, mata-bubu tarimari beḡene boḡeboḡe ḡana, ema ḡeboḡeboḡeni tarimari matari beḡene bubu ḡana.” \v 40 Farisea tarimari kota monai ḡia ḡesi, mai guruḡa ḡeseḡaḡiato, benamo ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡoi okirani, ḡai tu mata-bubu otoni?” \v 41 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Bema ḡomi mata-bubu nai tu, ḡomi asi ḡemi rakava ḡoro tanu, senaḡi ḡomi ḡokirani ‘Ḡai matama tu iaḡataḡo’ ḡotoni, naima ḡomi ḡemi rakava tu roḡo iatami ai.” \c 10 \s1 Mamoe narinariri tarimana \p \v 1 Iesu ekirato, “Moḡoni, au na ḡomi akira-korikorimini, mamoe maḡuna ḡatama bokana na asi beraka-toḡani, senaḡi dabara ta na befaḡa-seḡini tarimana tu lema e verari-verari tarimana. \v 2 A mamoe ḡitaḡauri tarimana tu ḡatama-boka na beraka-toḡani. \v 3 Ḡatama-boka narinarina tarimana na ḡena ḡatama-boka bekeoani, benamo mamoe na ḡia garona ḡeseḡaḡiani. Ḡia na ḡena mamoe arari evatorini, benamo eḡori-rosirini. \v 4 Ḡena mamoe mabarari eḡori-rosirini, benamo ḡia ḡoirari ai erakani, ma ḡena mamoe ḡia murinai ḡerakakauni, korana mamoe ma ribari ḡia garona. \v 5 A tarima boruna ta murina na tu asi beḡe iaḡoni, asiḡina ḡinavaḡi; tarima boruna ḡenana tu beḡe raga-kwareḡani, korana ḡia garona mamoe tu asi ribari.” \v 6 Iesu na mo barabore ekira-vararito, senaḡi ḡia tu asi ḡetuḡamaḡi-fakato. \s1 Iesu tu mamoe ḡitaḡauri tarimana namona \p \v 7 Benamo Iesu na ma ekirarito, ekirato, “Au na moḡoni akiramini. Au tu mamoe ḡeri ḡatama-boka. \v 8 Ḡeiaḡoma-guineto tarimari mabarari tu lema e verari-verari tarimari. A mamoe na garori asi ḡeseḡaḡirito. \v 9 Au tu ḡatama-boka. Deikara au ḡeguna beraka-toḡani tarimana tu bemaḡurini. Beraka-toḡani, beraka-rosini, ema ḡaniḡani beḡoitaḡoni. \v 10 Lema tarimana tu asi beiaḡoma-kavani. Senaḡi ḡia tu lema beiaḡomani, vaḡivaḡi beiaḡomani, vevaḡa-rakava kwaikwai beiaḡomani. A au aiaḡomato tu, maḡuri beḡene ḡabia, ema maḡuri na beḡene vonuvonu-raḡe ḡana. \p \v 11 Au tu mamoe ḡitaḡauri tarimagu namona. Mamoe narinariri tarimana namona tu ḡena maḡuri etore-tariani mamoe urari ai. \v 12 Ḡauvei tarimana ḡevoiani vau mamoe eḡitaḡauni tarimana, ḡia tu dia mamoe ḡitaḡauri tarimana korikori, ema ḡia tu dia mamoe biagunari. Moḡa lorinai boḡa kwaivana rakavana eiaḡomani beḡitaiani nai, mamoe beiaḡuirini ma beraga-kwareḡani. Benamo boḡa kwaivana rakavana na beḡabi-taririni, benamo bevaḡa-gari lausirini. \v 13 Ma voina tarimana eraga-kwareḡani, korana ḡia tu vetuḡunaḡi tarimana ma voina, ema mamoe maki asi etuḡamaḡi-kaurini. \p \v 14 Au tu mamoe narinariri tarimagu namona. Ḡegu mamoe ribagu e ḡegu mamoe maki ma ribari au. \v 15 Vaḡa-ilailana Tamagu ribana au e au maki ribagu Tamagu kavana. Ema ḡegu maḡuri maki atore-tariani ḡia urari ai. \v 16 Au ma ḡegu mamoe irauri kotari ḡetanuni. Senaḡi ḡia mai seri nuḡanai tu asi tauri roḡo. Au na ḡia maki baḡori-iaḡomarini. Ḡia na au garogu beḡe seḡaḡiani, ema ḡia maki mai seri sebonai beḡe iaḡoni e ḡitaḡauri tarimana maki sebona. \v 17 Tamagu na eura-viniguni, korana ḡegu maḡuri tu atore-tariani, ema ma baḡabi-ḡenoḡoiani. \v 18 Tarima ta na au ḡegu maḡuri asi beḡabi-vaḡiani au ḡeguna. Au tauḡegu ḡegu urai atore-tariani. Au tu ma ḡegu seḡuka batore-tariani, ema ma ḡegu seḡuka baḡabi-ḡenoḡoiani. Moḡa tu au Tamagu na ekiraguto bana veia.” \p \v 19 Mai guruḡa ḡaramanai Iuda tarimari tauḡeri vekaravari ai moḡo ma ḡevevarekira-ḡenoḡoito. \v 20 Tarima vovoka ḡekirato, “Ḡia tu iauka rakavana na beboroḡia, be bebabo. Karase nai ḡia ḡoseḡaḡi-viniani?” \v 21 Senaḡi tarima kotari ḡekirato, “Tarima ta iauka rakavana na beboroḡiani nai tu, maiḡesi asi beguruḡani. Iauka rakavana na mata-bubu tarimari matari tu kamasi bevaḡa-fafarini?” \s1 Iuda tarimari na Iesu ḡebaru-viniato \p \v 22 Monai Rubu Veaḡa Vaḡa-veaḡana Verekona Ierusalemai ḡarona eḡabiato. Mo tu faraka ḡueri nuḡanai. \v 23 Ma Iesu tu Rubu Veaḡai Solomona ḡena touraḡe na eraka-iaḡoto-ḡoi. \v 24 Benamo Iuda tarimari na ḡeruḡa-ḡeḡeraḡiato, benamo ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡai tu roḡo ḡadaradarani. Aitoma vau bokira-varamani, ḡoi tu deikara? Bema ḡoi moḡoni Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna), nai tu, ḡemai novekiraḡi-fofori ginikau.” \p \v 25 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Au na tu varau akiramito, senaḡina asi ḡovaḡa-moḡoniguni. Au Tamagu aranai aveirini veiḡari na tu au ḡevaḡa-foforiguni. \v 26 Senaḡi ḡomi na asi ḡovaḡa-moḡoniguni, korana ḡomi tu dia au ḡegu mamoe. \v 27 Au ḡegu mamoe na tu au garogu ḡeseḡaḡiani. Ema au ribagu ḡia, ema ḡia tu au murigu ai ḡerakani. \v 28 Benamo au na maḡuri vanaḡivanaḡi avinirini, ema ḡia tu asiḡina ḡinavaḡi beḡe maseni; ema ta na au ḡeguna asi beḡabi-ḡerevaḡirini. \v 29 Ḡia tu au Tamagu na au eviniguto, e au Tamagu tu iaru-korokoro, ta na asi bevanaḡiani. Ema ta na maki asi ilaila ḡia ḡena veḡitaḡau seḡukana ḡenana beḡabi-ḡerevaḡirini. \v 30 Au ema au Tamagu tu sebona moḡo.” \p \v 31 Benamo Iuda tarimari fore ma ḡeḡabito, ḡetakia ḡetato. \v 32 Iesu na ekirarito, ekirato, “Veiḡa namori vovoka ḡomi ḡoirami ai aveirito. Mo veiḡa mabarari tu au Tamagu na eviniguto bana veiri etato. Moḡeri veiḡa mabarari fakari ai tu, kamara veiḡa ḡaramanai ḡourani au ḡotakigu ḡotoni?” \p \v 33 Iuda tarimari ḡekirato, “Veiḡa namona ta ḡaramanai ḡoi tu asi ḡatakimuni, senaḡi ḡoi na Barau okira-fitoḡaiani nai. Ḡoi tu tarimarima moḡo, senaḡi tauḡemu Barau ai ovevaḡa-iaḡoni.” \p \v 34 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡomi ḡemi taravatu nuḡanai guruḡa ta tu maiḡesi ekirani, ‘Au akirato, ḡomi tu barau.’ \v 35 Ḡita ma ribara, kara Buka Veaḡai ekiraḡiani guruḡana tu etanu-vanaḡi vanaḡini. Barau na mo tarimarima ekiraḡirito ‘barau’, ma Barau na ḡena guruḡa evinirito tarimari tu ḡia. \v 36 A au tu Tamagu na eḡabi-viriḡiguto, ema etuḡuguto tanobara ḡana; ma kamasi nai tu ḡokiraguni, ḡokirani, au na Barau akira-fitoḡaiani, korana au akirani, ‘Au tu Barau Natuna’ atoni ei? \v 37 Bema au Tamagu ḡena veiḡa asi aveirini nai, asi boḡono vaḡa-moḡonigu. \v 38 Senaḡi ḡena veiḡa aveirini nai, mo veiḡa boḡono vaḡa-moḡoniri, bema au asi boḡono vaḡa-moḡonigu ḡotoni tu. Boḡono riba ema boḡono vaḡa-moḡonia, Tamagu tu au nuḡagu ai etanuni, ema au maki Tamagu nuḡanai atanuni.” \p \v 39 Mo guruḡa ḡaramanai ḡeurato, Iesu ma ḡeḡabi-taria ḡetato, senaḡina ḡimari na moḡo ma eveḡabi-vaḡito, erakato. \v 40 Benamo monana Iesu ma eḡenoḡoito. Eraka-iaḡoto, Ioridana ḡarukana eraka-vanaḡito, eiaḡoto reke ta kefo, guinenai Ioane ebabatisoto-ḡoi gabuna ḡana; monai ea tanuto. \v 41 Tarima vovoka ḡia ḡenai ḡeiaḡoto, benamo ḡekirato, “Ioane na vetoḡa boruna ta asi eveiato, senaḡi mai tarima guruḡana ekiraḡirito guruḡari mabarari tu moḡoni veḡata.” \v 42 Monai tarima vovoka Iesu ḡevaḡa-moḡoniato. \c 11 \s1 Lasaro ḡena mase \p \v 1 Betania tarimana ta arana Lasaro ekeveto. Betania tu Maria ma tobana ḡuiatona Mareta ḡeri vanuḡa. \v 2 Mai Maria maiḡa mainana Vereḡauka muramura bonana namo vedaureana na edioroato, ema Vereḡauka kwakuna maki ḡuina na edau-kaukauato ḡuiatona. Lasaro tu Maria tobana futuana. \v 3 Benamo mai ḡuiato ruarua na Iesu ḡena guruḡa ḡetuḡuto, ḡekirato, “Vereḡauka, ḡoi na oura-viniani tarimana tu bekeve.” \v 4 Iesu na mo vari eseḡaḡiato nai tu, ekirato, “Mani keve na tu asi bevei-maseani. Mani tu Barau ḡena seḡuka e mareva baregona bene fofori ḡana. Ema maniḡa ḡenana Barau Natuna beḡene vaḡa-raḡea.” \p \v 5 Iesu na Mareta ma tarina ḡuiatona Maria ema Lasaro tu eura-vinirito-ḡoi. \v 6 Senaḡi Lasaro ḡena keve varina eseḡaḡiato tu, ḡaro ruarua roḡo ma etanuto, mo etanuto-ḡoi gabunai. \v 7 Mo ḡaro ruarua muriri ai ḡena mero evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡita tu ma siḡenoḡoi-iaḡo Iudea ḡana.” \v 8 Ḡena mero na ḡekiraiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, ini ḡoraḡani Iuda tarimari na tu fore na ḡetakimu ḡetato, a toma tu siḡenoḡoi-iaḡo ma otoni.” \v 9 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡaro ta nuḡanai horaḡauna mabarana tu 12 ene? Bema tarima ta laḡani mamanai erakani nai tu, asi bevefutu-naḡini, korana ḡia tu mai tanobara laḡani mamanai eboḡeboḡeni. \v 10 Senaḡi mukunai erakani tarimana tu evekaḡe-kaḡekauni, korana ḡia nuḡanai mama tu asi etanuni.” \p \v 11 Iesu maiḡesi evaḡa-guruḡa-ḡosirito murinai, ma ekirarito, ekirato, “Ḡita ḡatara Lasaro tu egenani, senaḡi au tu aiaḡoni, gena na navaḡo-tataḡaia ḡana.” \v 12 Benamo ḡena mero ḡekirato, “Vereḡauka, bema egenani nai tu, vau ma benamoni.” \v 13 Senaḡina Iesu na mo tu emaseto ekiraḡiato-ḡoi. A ḡena mero mataboru ḡekirato-ḡoi tu, eiaḡaraḡini nai egena-maseto ekiraḡiani, ḡetato-ḡoi. \v 14 Benamo Iesu na ekiravara-ginikaurito, ekirato, “Lasaro tu bemase. \v 15 Senaḡi ḡomi ḡemi namo atuḡamaḡiani nai aiakuni, mo ḡaro ai au ḡia ḡesi tu asiḡi, korana maiḡa ḡenana au boḡo vaḡa-moḡoniguni. Be si-iaḡo ḡenai.” \p \v 16 Benamo Tomasi, arana ta tu Didimo o Kafa ḡetato-ḡoi, na Iesu ḡena mero kotari ekirarito, ekirato, “Ḡita maki ḡia ḡesi si-iaḡo, be ḡia ḡesi bisini mase-sebona.” \s1 Iesu tu maḡuri korana \p \v 17 Iesu ma eraḡasito nai eribato, Lasaro tauḡanina tu ḡaro vasivasi (4) guri ai varau begena. \v 18 Betania e Ierusalema vefakari tu kilomita toitoi (3) kavana. \v 19 Ema Iudea tarimari vovoka Mareta e Maria ḡeri ai ḡeiaḡoto, tauri beḡene vaḡa-gwaḡiḡiri ḡana, korana tobari emaseto bene. \p \v 20 Mareta eseḡaḡito, Iesu tu eiaḡomato-ḡoi nai, eraga-raka toreḡau-iaḡoto Iesu ḡesi ḡea vedoḡarito. A Maria tu numai etanu-gwaḡiḡito. \v 21 Benamo Mareta na Iesu ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka, ḡoi bere mainai kavana tu, au tobagu asi bere mase. \v 22 Senaḡi au ribagu, initoma maki kara dagara Barau bonoḡiani tu, Barau na bevinimuni.” \p \v 23 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Ḡoi tobamu tu bevariḡisi-ḡenoḡoini.” \v 24 Mareta na Iesu evaḡa-veseato, ekirato, “Au ribagu, ḡaro magonai variḡisi-ḡenoḡoi ḡaronai ḡia tu ma bevariḡisi-ḡenoḡoini.” \v 25 Iesu na Maria ekiraiato, ekirato, “Au tu variḡisi-ḡenoḡoi ema maḡuri. Au bevaḡa-moḡoniguni tarimana tu bemaseni, senaḡina roḡo maḡuri betanuni. \v 26 Ema deikara maḡuri etanuni nuḡanai, au evaḡa-moḡoniguni tu asiḡina ḡinavaḡi bemaseni. Mai guruḡa ovaḡa-moḡoniani ba?” \p \v 27 Mareta na ekiraiato, ekirato, “Oi Vereḡauka, au na avaḡa-moḡoni korikorimuni, ḡoi tu moḡoni Keriso, Barau Natuna, tanobara ḡana boiaḡomani tarimamu.” \s1 Iesu etaḡito \p \v 28 Mareta moḡesi ekirato murinai eḡenoḡoi-iaḡoto, benamo tarina Maria vekuretoḡai ea kea-ḡairiato, ekirato, “Vevaḡa-riba tarimana tu beiaḡoma ema ḡoi ekeamuni.” \v 29 Maria na mo guruḡa eseḡaḡiato nai, asikauna evariḡisito, benamo Iesu ḡenai eiaḡoto. \v 30 Mo horai Iesu tu vanuḡai roḡosi roḡo bere raka-toḡa, ḡia roḡo Mareta na mo edoḡariato gabunai roḡo. \v 31 Iuda tarimari, Maria ḡetanu-dukudukuato-ḡoi tarimari, na Maria ḡeḡitaiato, eraga-variḡisito ma eraka-rosito nai tu, murina na ḡerakato. Ḡia mataboru ḡekirato, Maria tu gara ḡana eiaḡoni, mase tarimana nea taḡi-vinia ḡana. \p \v 32 Maria eiaḡoto, Iesu sevinai eraḡasito, ma Iesu eḡitaiato nai tu, kwakuna koranai evetui-tarito, benamo evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Vereḡauka, ḡoi bere mainai kavana tu, au tobagu asi bere mase.” \p \v 33 Iesu na Maria eḡitaiato etaḡito-ḡoi, ema mo Iuda tarimari, ḡia ḡesi ḡeiaḡomato tarimari, maki ḡetaḡito-ḡoi nai tu, ḡia nuḡana maki tuḡamaḡina eḡabi-rakavaiato, dori etaḡito. \v 34 Benamo Iesu na edanaḡirito, ekirato, “Ainai ḡotoreato?” Ḡia na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Vereḡauka, noiaḡoma, be noma ḡitaia.” \v 35 Iesu etaḡito. \v 36 Benamo Iuda tarimari ḡekirato, “Ḡoḡitaia, Lasaro tu euravini-rakavaiani.” \v 37 Senaḡi Iuda tarimari kotari ḡekirato, “Mai tarima na mata-bubu tarimana matana evaḡa-iaḡaiato, be Lasaro maki asi veḡata bere vaḡa-masea, ene?” \s1 Iesu na Lasaro mase na evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato \p \v 38 Monana Iesu nuḡana ma evaḡa-vekwaraḡi lelevaḡiato, benamo gara gabuna ḡana eiaḡoto. Mo gara forena kouḡana tu fore ta na ḡetabe-ḡauato. \v 39 Iesu ekirato, “Fore ḡoḡabi-veḡitaia.” Ma Mareta, mo mase tarimana tobana, na Iesu ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka, ḡia emaseto ḡarona na beiaḡoma toma tu ḡaro vaḡa-vasivasina (4), be bonana tu rakava kwaikwai banaḡu.” \v 40 Iesu na Mareta ekiraiato, ekirato, “Au na ḡoi tu bakiramu, bema bovaḡa-moḡoniguni nai, Barau marevana baregona boḡitaiani basi, ene?” \v 41 Benamo mase tarimana ḡetoreato gabuna na fore ḡeḡabi-veḡitaiato. Moḡa murinai Iesu eboḡe-vaisito, benamo ekirato, “Tamagu o, au na ḡoi atanikiumuni, korana ḡoi na varau boseḡaḡigu. \v 42 Au ribagu, ḡoi na vanaḡivanaḡi oseḡaḡiguni. Senaḡi maiḡesi akirani korana tu mai tarimarima ḡeruḡa-taḡoni maiḡeri urari ai. Be ḡia na beḡene vaḡa-moḡonia, au tu ḡoi na otuḡuguto.” \p \v 43 Moḡesi eguruḡato murinai ekea-fararato, ekirato, “Lasaro, noma rakarosi!” \v 44 Benamo mo emaseto tarimana mase dabuḡari na ḡimana kwakuna viriviri-tari e ḡoirana ekumu-iaḡiato dabuḡana ḡesi ema raka-rosito. Iesu na ekirarito, ekirato, “Ḡoruḡaia, be neraka.” \s1 Iesu vaḡivaḡina dabarana ḡevetauato \r Mataio 26:1-5; Mareko 14:1-2; Luka 22:1-2 \p \v 45 Benamo mo Iuda tarimari vovoka, Maria ḡenai ḡeiaḡoto moḡeri, Iesu na mo veiḡa eveirito ḡeḡitarito nai, vovoka tu Iesu ḡevaḡa-moḡoniato. \v 46 Senaḡi kotari tu ḡeḡenoḡoi-iaḡoto Farisea tarimari ḡeri ai, benamo Iesu na kara eveirito dagarari ḡea kira-vararito. \v 47 Benamo Rubu Veaḡa vereri baregori ema Farisea tarimari na kanisoro tarimari ḡekea-vegogorito, benamo ḡekirato, “Ḡita tu kara toma taveiani? Mai tarima na vetoḡa boruri vovoka eveirini. \v 48 Bema ḡia maiḡesi ḡita na bita ḡita-ḡuiraḡiani moḡo nai tu, tarimarima mabarari na ḡia beḡe vaḡa-moḡoniani. Benamo Roma tarimari beḡe iaḡomani, ḡita ḡera gabu (o Rubu Veaḡa) ema ḡera tanobara ḡita ḡerana beḡema ḡabi-vaḡiani.” \p \v 49 Benamo ḡia fakari ai tarima ta arana Kaiafas, ḡia mo laḡani ai tu Rubu Veaḡa verena baregona, ḡia na ekirarito, ekirato, “Ḡomi dagara ta tu asi ribami! \v 50 Ḡomi asi ḡotuḡamaḡi-fakani, namona tu tarima sebona moḡo tarimarima mabarari urari ai bene mase, a mai tanobara mabarana beḡe vaḡa-rakava ḡosiḡosiani tu asi namo.” \v 51 Ḡia moḡesi ekirato tu, dia ḡia tauḡena nuḡana siga moḡo eguruḡato; senaḡi ḡia mo laḡani ai tu Rubu Veaḡa verena baregona, moḡa lorinai ḡia mo tu eperovetato, Iesu tu bene mase Iuda tarimari mabarari urari ai. \v 52 Ema Iesu tu dia Iuda tarimari moḡo urari ai bemaseni. Senaḡi Barau natuna gabu irauirau ai ḡetanu-lausilausini tarimari mabarari bene ḡabi-vegogori, doḡoro sebonai bene vaḡa-iaḡori ḡana. \p \v 53 Moḡa lorinai mo ḡaro na evesinato eiaḡoto tu, Iuda tarimari baregori na Iesu kamasi beḡe vaḡi-maseani dabarana ḡevetauato. \v 54 Moḡesina naima Iuda tarimari ḡoirari ai Iesu asi eraka-foforito-ḡoi. Mo gabu na eraka-veḡitato, eiaḡoto tano fakana asi tarimarimana gabuna sevinai, vanuḡa ta arana Efraim ḡana. Ḡena mero ḡesi monai ḡea tanuto-ḡoi. \p \v 55 Iuda tarimari ḡeri Pasova verekona tu ekavinaḡito. (Moḡa tu Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo, asi evaḡirito verekona). Ma Iuda tarimari vovoka mo tanobarai ḡetanuto Ierusalemai ḡema raka-vegogoto. Ḡia ḡema raka-vegogoto tauna korikori, Barau ḡoiranai beḡene veiareva vauro, Pasova verekona bene vesina. \v 56 Ḡia na Iesu ḡeḡita-vetauato-ḡoi, ma Rubu Veaḡa nuḡanai ḡeruḡa-vegogoto nai tu, tauḡeri fakari ai moḡo ḡevedanaḡi-vedanaḡito, ḡekirato, “Ḡomi tu kamasi mani ḡotuḡamaḡini? Mai vereko ai toma ema ḡoira-refoni ba?” \v 57 Rubu Veaḡa vereri baregori ema Farisea tarimari na vevaḡa-naḡi guruḡana tu varau Iuda tarimari ḡevinirito, ḡekirarito, bema ta beseḡaḡini Iesu tu ainai, ḡia tu maoromaoro bene iaḡo, Iuda vereri benea kira-varari, be beḡene ḡabia. \c 12 \s1 Maria na Iesu ediḡaiato Betania ai \p \v 1 Pasova o Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo verekona tu ḡaro imaima sebona (6) roḡo ḡoirai nuḡanai, Iesu Betania ḡana eiaḡoto. Lasaro tu Betaniai etanuto-ḡoi, ema monai emaseto, ma Iesu na mase na evaḡa-variḡisiato. \v 2 Monai Iesu ḡabiraḡena ḡaniḡanina ḡeveiato. Mareta na ḡari ḡaniḡani edabaraiato, ma Lasaro maki monai ḡaniḡani gabunai ḡetanu-vegogoto tarimari ḡesi ḡetanu-vegogoto, ḡeḡaniḡanito. \v 3 Benamo Maria na muramura bonana namo vedaureana lita kwana kavana eḡabiato, benamo Iesu kwakuna fanafanana ediḡa-iaḡiato, ema ḡuina na Iesu kwakuna fanafanana ma edau-kaukauato. Ma numa mabarana tu mo muramura bonana na evaiato. Mo muramura tu ḡauḡa arana nad ḡokana na ḡeveito-ḡoi, ema voina tu varaḡe rakava. \v 4 Senaḡi Iesu ḡena mero ta arana Iudas Isakariota, mai tu Iesu vau ma bea revaiani tarimana, ekirato, \v 5 “Karase mai muramura mabarana tu silva moniri sinau toitoi (300) ai asi bevoivoi-iaḡia? (Mai tu tarima ta davana laḡani ta nuḡanai kavana). Bere voivoi-iaḡia, be voina monina bere ḡabia tu, asi ḡeri-ḡari tarimari bere viniri.” \v 6 Ḡia moḡesina eguruḡato tu, dia asi ḡeri-ḡari tarimari evetuḡa-ḡwarito-ḡoi lorinai, senaḡi korana ḡia tu lema tarimana naima. Ḡia na tu moni fusena eḡwa-rakao rakaoato-ḡoi, ma mo fuse ai moni elemarito-ḡoi, benamo ḡena ura dagarari evoi-iaḡirito-ḡoi. \p \v 7 Benamo Iesu ekiraiato, ekirato, “Ḡoraga-kwanea, mai vavinena tu kara bere veia dagarana beveia, ḡia na au tauḡanigu muramura na bedau-guinea, gurigurigu ḡana. \v 8 Asi ḡeri-ḡari tarimari tu vanaḡivanaḡi ḡomi ḡesi boḡo tanuni, a au tu vanaḡivanaḡi ḡomi ḡesi asi batanuni.” \s1 Rubu Veaḡa vereri baregori na Lasaro beḡene vaḡia ḡetato \p \v 9 Iuda tarimari vovoka tabutabu ḡeseḡaḡito Iesu tu Betania ai. Benamo moḡana ḡeiaḡoto, dia Iesu moḡo uranai, senaḡi Lasaro maki beḡene ḡitaia ḡana. Lasaro tu mase na Iesu na evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato. \v 10 Moḡesi naima Rubu Veaḡa vereri baregori tu ḡeboioḡato, Lasaro maki beḡene vaḡi-masea ḡetato. \v 11 Korana tu ḡia dainai Iuda tarimari vovoka ḡia ḡerina ḡeraka-veḡitato, benamo Iesu ḡevaḡa-moḡoniato. \s1 Iesu ḡena rakatoḡa Ierusalemai ḡevonevone-raḡe viniato \r Mataio 21:1-11; Mareko 11:1-11; Luka 19:28-40 \p \v 12 Ma elaḡanito nai, vereko uranai ḡeiaḡomato tarimari vovoka ḡeseḡaḡito, Iesu tu Ierusalema ḡana varau eraka-iaḡomato-ḡoi. \v 13 Galamo lauri noḡa dagarari ḡeḡabito, benamo Iesu ḡenai ḡeiaḡoto, ḡeḡabato, ḡekirato, \q1 “Hosana! \q1 Isaraela ḡeri Kini sivaḡa-namoa, \q1 Vereḡauka aranai eiaḡomani \q1 tarimana sivaḡa-namoa!” \m \v 14 Ma Iesu na doniki natuna ta edoḡariato, benamo iatanai etanukauto, Buka Veaḡa nuḡanai ekirani ilailanai, \q1 \v 15 “Siona natuna, \q1 (Ierusalema tarimami), asi ḡogari, \q1 ḡoboḡe, ḡemi Vere eiaḡomani, \q1 ḡia tu doniki natuna iatanai betanukau.” \m \v 16 Mo ḡaro ai ḡena mero na maiḡeri tu asi ḡetuḡamaḡi-fakarito. Senaḡi Barau na Iesu evaḡa-raḡeato e mareva baregona eviniato murinai vau, ḡia ḡeriba-maoroto, maiḡeri mabarari ḡetorerito tu, ḡia ḡekiraḡiato. Ema ḡeribato, mo veiḡa mabarari tu ḡia ḡenai ḡeveirito. \p \v 17 Iesu na Lasaro gara forena kouḡana na ekea-rosiato, ema mase na evaḡa-variḡisiato ḡaronai, tarimarima tu ḡutuma-bara ḡia ḡesi. Benamo moḡeri tarima na mo veiḡa ḡeḡitaiato varina tu roḡo ḡevari-fiuato-ḡoi. \v 18 Tarima ḡutuma ḡeiaḡoto Iesu ḡesi vedoḡari, korana ḡeseḡaḡito, Iesu na mo vetoḡa boruna eveiato dainai. \v 19 Moḡesina nai Farisea tarimari tauḡeri fakari ai ḡevedare-mutukato, ḡekirato, “Ḡoḡitaiani, ḡomi tu asi ḡokokoreni. Ḡoboḡe, mai tanobara tarimana mabarana tu ḡia murinai ḡerakani.” \s1 Grik tarimari kotari na Iesu ḡevetauato \p \v 20 Vereko ḡaronai toma-rakariḡo uranai Ierusalema ḡana ḡevaraḡeto tarimari fakari ai tu, Grik o Helene tarimari kotari maki ḡerakakauto. \v 21 Ḡia ḡeiaḡoto Filipo ḡenai, benamo ḡekiraiato, ḡekirato, “Verebara, ḡai ḡaurani tu Iesu ḡaḡitaia ḡatoni.” Filipo tu Galilea tanonai vanuḡa arana Betesaida tarimana. \v 22 Filipo eiaḡoto Anduru ea kiraiato, benamo tauri ruarua ḡeiaḡoto, Iesu ḡekiraiato. \v 23 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Ḡarona varau bema-raḡasi, Tarimarima Natuna mareva baregona beḡabiani. \v 24 Moḡoni korikori akiramini, widi ḡuena tano nuḡanai beketo-ḡurani ema bemaseni vau, vovokari ḡia ḡenana beḡe ḡorani. A widi ḡuena tano ai asi beketoni ema asi maki bemaseni nai, ḡereḡana moḡo betanuni. \v 25 Ḡena maḡuri eura-viniani tarimana na maḡuri vanaḡivanaḡi tu asi beḡabiani, beleaiani. A mai tanobarai ḡena maḡuri etuḡamaḡi-fitoḡaiani tarimana na, ḡena maḡuri tu etore-taḡoani maḡuri vanaḡivanaḡi ḡana. \v 26 Au vetuḡunaḡigu eiaḡo-vinini tarimana tu au murigu na bene raka; be au ainai, au vetuḡunaḡigu eiaḡo-vinini tarimana maki monai au ḡesi. Au vetuḡunaḡigu eiaḡo-vinini tarimana tu, au Tamagu na ḡia maki bevaḡa-namoani.” \s1 Iesu ḡena mase eguruḡa-iaḡiato \p \v 27 “Maitoma au nuḡagu tu evekwaraḡini, e ḡegu tuḡamaḡi bebarego. Be kara batoni? Nakira, ‘Tama, mai hora na noma vaḡa-maḡurigu’ nasi? Asiḡina, au ḡegu iaḡoma tauna korikori aoanai tu mai bama raḡasi maiḡea. \v 28 Tamagu, ḡoi aramu novaḡa-raḡea.” Benamo garo ta guba na emariḡoto, ekirato, “Au na aragu tu varau bavaḡa-raḡea, ema mai maki ma bavaḡa-raḡe ḡenoḡoiani.” \p \v 29 Tarima ḡutuma monai ruḡa-vegogo na mo garo ḡeseḡaḡiato, benamo ḡekirato, “Guba begurua.” Ma kotari ḡekirato, “Aneru ta na bevaḡa-guruḡaia.” \v 30 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Mani garo tu dia au uragu ai nai beiaḡoma, senaḡi ḡomi urami ai nai beiaḡoma. \v 31 Maitoma tu tanobarai Barau na vevaḡa-maoro eveiani. Maitoma Barau na mai tanobara verena, Satani, evaḡa-darereani. \v 32 Benamo au tano iatana na beḡe ḡabi-vaisiguni, monana tarimarima mabarari au ḡegu ai bainu-kavirini.” \v 33 Ḡia maiḡesi eguruḡato tu, ḡia ḡena mase ai tu aiḡesi bemaseni moḡa ekiraḡi-rosiato. \p \v 34 Tarimarima ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡai taravatu guruḡari na ḡaseḡaḡito, Keriso tu betanu-vanaḡi vanaḡini, ma ḡoi kamasi nai tu okirani, Tarimarima Natuna tu beḡe ḡabi-vaisiani? Tarimarima Natuna tu deikara ei?” \v 35 Benamo Iesu na ekirarito, ekirato, “Mama ḡomi ḡesi tu asi betanu-maukani. Mama roḡo ḡomi ḡesi nuḡanai, mamai ḡoraka, mukuna na beḡabimini garina. Mukuna nuḡanai erakani tarimana tu asi ribana, ḡia tu aiḡana eiaḡoni. \v 36 Mama roḡo ḡomi ḡesi nuḡanai, mama boḡono vaḡa-moḡonia, be mama natunai boḡono iaḡo.” \p Maiḡeri guruḡa ekiraḡi-ḡosirito murinai eraga-kwanerito, benamo eiaḡoto, asi beḡe ḡoitaḡoani gabunai etanuto-ḡoi. \s1 Iuda tarimari na Iesu roḡo asi ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi \p \v 37 Iesu na Iuda tarimari ḡoirari ai vetoḡa boruri vovoka eveirito, senaḡi roḡo mo asi ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi. \v 38 Monana peroveta tarimana arana Isaia ḡena guruḡa emoḡonito, Isaia maiḡesi ekirato, \q1 “Vereḡauka, deikara na ḡai ḡema guruḡa bevaḡa-moḡonirini? \q1 Deikara ḡenai Vereḡauka ḡena seḡuka befoforini?” \p \v 39 Ḡia na Iesu asi ḡevaḡa-moḡoniato anina tu, Isaia gabu tai ḡena toretore ai ma ekirato, \q1 \v 40 “Barau na matari evaḡa-tufarito, \q1 ema nuḡari evei-mukunarito, \q1 korana matari na asi beḡene boḡeboḡe, \q1 ema nuḡari ai asi beḡene tuḡamaḡi-faka ḡana. \q1 Au ḡegu ai beḡe ḡenoḡoini, \q1 benamo bavaḡa-namorini garina.” \m \v 41 Isaia moḡesi ekirato, korana ḡia na Iesu marevana e seḡukana baregona eḡita-guineato nai, benamo ḡia eguruḡa-iaḡiato. \p \v 42 Iuda ḡorikauna vereri vovoka na maki Iesu ḡevaḡa-moḡoniato, senaḡi Farisea tarimari gariri ḡeveito-ḡoi, be Iesu asi ḡekiraḡi-foforiato-ḡoi. Korana bema beḡe kiraḡi-foforiani nai tu, Farisea tarimari na rubu na beḡe tuḡu-vaḡirini garina. \v 43 Korana mo Iuda vereri ḡeri ura baregona tu, tarimarima na beḡene vaḡa-raḡeri, a Barau na bene vaḡa-raḡeri tuḡamaḡina tu asi ḡeveiato-ḡoi. \s1 Iesu ḡena guruḡa na tarimarima bekota-vinirini \p \v 44 Iesu efararato, ekirato, “Au bevaḡa-moḡoniguni tarimana tu dia au evaḡa-moḡoniguni, senaḡi au etuḡuguto Barauna evaḡa-moḡoniani. \v 45 Ema au eḡitaguni tarimana na tu au etuḡuguto Barauna eḡitaiani. \v 46 Au tu mama, mai tanobara ḡana aiaḡomato, be au bevaḡa-moḡoniguni tarimana tu mukuna nuḡanai asi betanuni. \v 47 Ma bema tarima ta na au ḡegu guruḡa eseḡaḡiani, senaḡi asi evaḡa-moḡoniani, au na mo tarima tu asi bakota-viniani. Korana au tu dia tanobara kota-vinina ḡana aiaḡomato. Asiḡina. Au tu tanobara vaḡa-maḡurina ḡana aiaḡomato. \v 48 Au eruḡaguni ema au ḡegu guruḡa asi eḡabi-raḡerini tarimana, kota-vinina tarimana ta etanuni. Au na akiraḡirito guruḡari, moḡeri guruḡa na ḡia beḡea kota-viniani mo ḡaro magonai. \v 49 Korana au tu dia tauḡegu ḡegu maoro ai aguruḡani. Senaḡi Tamagu, au etuḡuguto Barauna, na evaḡa-naḡiguto au na kara guruḡana bana kiraḡia ema kamasi bana kiraḡia. \v 50 Au ribagu, Tamagu ḡena guruḡa na tarimarima maḡuri vanaḡivanaḡi beḡe ḡabini. Moḡa lorinai au na kara akiraḡirini guruḡari tu, kara dagara Tamagu na ekiraguni bana kiraḡiri etoni guruḡari moḡo.” \c 13 \s1 Iesu na ḡena mero kwakuri eḡuriḡirito \p \v 1 Pasova o Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo verekona tu dori eḡabiato-ḡoi, benamo Iesu eribato, mai tanobara beiaḡuiani ma Tamana ḡenai bevaraḡeni ḡarona tu varau beraḡasi. Mai tanobarai ḡena tarimarima ḡetanuto euravini-rakavarito, ma ḡena veuravini ḡeri ai tu asi edokoto, eiaḡoto mo magona. \p \v 2 Iesu ma ḡena mero ḡesi lavilavi ḡaniḡanina ḡeḡaniato-ḡoi nuḡanai, Diabolo na Iudas Isakariota, Simona natuna, nuḡana eḡaniato, Iesu bene revaia ḡana. \v 3 Iesu ribana, Tamana na dagara mabarari tu ḡia ḡena seḡuka gaburenai etorerito. Ema ribana maki, ḡia tu Barau ḡenana eiaḡomato, ema ma beḡenoḡoini Barau ḡenai; \v 4 benamo ḡaniḡani gabuna na evariḡisito, ḡena koudi ekoki-vaḡiato, benamo tauḡela eriḡoato. \v 5 Benamo naḡu ai nanu ebubuto, benamo ḡena mero kwakuri eḡuriḡirito, ma eriḡoato tauḡelana na tu edau-kaukaurito. \p \v 6 Kwakuri eḡuriḡi-iaḡomato mo, Simona Petero ḡenai eraḡasito, benamo Petero na ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka, ḡoi tu au kwakugu noḡuriḡia otoni?” \v 7 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Maitoma au na kara aveiani veiḡana tu asi otuḡamaḡi-fakaiani, senaḡi gabivau boribani.” \v 8 Petero na ekiraiato, ekirato, “Asiḡi, au kwakugu ḡoi na tu asiḡina ḡinavaḡi boḡuriḡiani.” Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Bema au na ḡoi kwakumu asi baḡuriḡiani nai, ḡoi tu dia au ḡegu mero.” \v 9 Simona Petero ekirato, “Vereḡauka, dia kwakugu moḡo, senaḡi ḡimagu ema debagu maki.” \v 10 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Efouni tarimana tauḡanina mabarana tu veiareva, be ḡia tu kwakuna moḡo beḡuriḡiani. Ḡomi mabarami tu veiareva, senaḡi sebona ta moḡo asi veiareva.” \v 11 Iesu ma ribana deikara na ḡia berevaiani; moḡesina nai ekirato, “Dia mabarami veiareva.” \p \v 12 Kwakuri eḡuriḡi-ḡosito murinai, ḡena dabuḡa baregona ma eveiato, ema eiaḡoto ḡena tanutanu gabunai ea tanu-tarito, benamo ekirarito, ekirato, “Au na ḡomi ḡemi ai kara baveia veiḡana tauna korikori boḡo tuḡamaḡi-fakaia ba? \v 13 Ḡomi na au ḡokiraḡiguni, ḡokirani ‘Vevaḡa-riba Tarimana’ ema ‘Vereḡauka’, mo tu moḡoni ḡokiraḡiguni, korana au tu moḡoni Vevaḡa-riba Tarimagu ema Vereḡauka. \v 14 Bema au ḡomi ḡemi Vereḡauka ema Vevaḡa-riba tarimagu na ḡomi kwakumi baḡuriḡiri nai, ḡomi maki tauḡemi fakami ai moḡo karomi tari kwakuri boḡono ḡuriḡiri. \v 15 Korana au na bavaḡa-ḡitami, be au na kara ḡomi ḡemi ai baveia veiḡana, ḡomi na maki boḡono veia. \v 16 Au na ḡomi moḡoni akiramini, ḡauvei merona na ḡena vere asi bevanaḡiani, e vetuḡunaḡi merona na betuḡua tarimana asi bevanaḡiani. \v 17 Toma maiḡeri dagara mabarari ḡomi na boḡo ribari, bema boḡo veirini nai tu boḡo iakuni. \s1 Iesu ḡena mase ekiraḡi-foforiato \p \v 18 Au na ḡomi mabarami asi akiraḡimini, au na aḡabi-viriḡirito tarimari tu au ribagu. Senaḡi mai tu Buka Veaḡa nuḡanai ḡetorerito guruḡari beḡene moḡoni ḡana: ‘Deikara au ḡesi beredi baḡa ḡani-vegogoani tarimana tu, kwakuna gwadirina beḡabi-vaisiani au ḡegu ai.’ (Moḡa anina tu, Iesu ma bekira-fitoḡaiani, benamo vaḡi-masena dabarana beveiani). \v 19 Toma au na ḡoirai beḡe ḡorani dagarari akira-varamini, be beḡe ḡorani nai tu boḡono riba-maoro, (Barau na etuḡuato) Tarimana tu Au. \v 20 Moḡoni akiramini, au na atuḡuani tarimana eḡabi-raḡeani tarimana na tu au eḡabi-raḡeguni. Ma au eḡabi-raḡeguni tarimana na au etuḡuguto tarimana, Barau, eḡabi-raḡeani.” \s1 Iesu Iudas Isakariota na berevaiani ekiraḡiato \r Mataio 26:20-25; Mareko 14:17-21; Luka 22:21-23 \p \v 21 Iesu na maiḡeri guruḡa ekiraḡirito murinai, nuḡana evekwaraḡi-baregoto, benamo eguruḡa-foforito, ekirato, “Akira-korikorimini, ḡomi ta na tu au borevaguni.” \v 22 Benamo ḡena mero ḡeveḡita-veḡitato, asi ribari deikara ekiraḡiato. \v 23 Ḡena mero vekaravari ai Iesu na eura-viniato-ḡoi merona tu ḡia ḡenai evetabekauto. \v 24 Ma Simona Petero na vetoḡai moḡo Ioane evaḡa-guruḡaiato, eurato, Iesu nedanaḡia deikara ekiraḡiani. \v 25 Benamo (Iesu na eura-viniato-ḡoi merona) Iesu ḡenai ma evetabekauto, benamo edanaḡiato ekirato, “Vereḡauka, mo tu deikara, ei?” \v 26 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Au na beredi bafereiani, benamo ḡia baviniani tarimana tu moḡea.” Benamo Iesu na beredi efereiato, ma Simona natuna, Iudas Isakariota, eviniato. \p \v 27 Iudas na mo beredi eḡabiato, benamo Satani nuḡanai eraka-ḡurato. Benamo Iesu na ekiraiato, ekirato, “Kara ourani noveia tu novei-ḡarimoḡia.” \v 28 Senaḡi mo ḡeḡaniḡani-vegogoto tarimari tu sebona ta maki asi eribato, karase nai Iesu na moḡesi ekiraiato. \v 29 Moḡa nuḡanai Iudas tu moni mauḡa-mauḡana eḡita-ḡauato-ḡoi. Moḡesina naima ḡia kotari ḡetuḡamaḡito, Iesu na tu bekiraia, vereko ai karakara ḡeura-vinirini dagarari nea voiri, o asi ḡeri-ḡari tarimari dagara tari nea viniri ḡetato. \v 30 Iudas na mo beredi eḡabi-raḡeato murinai tu, asikauna mo numa na eraka-rosito. Mo tu varau eboḡito. \s1 Iesu Petero na bekira-ḡuniḡauani ekiraḡiato \p \v 31 Iudas eraka-rosito murinai, Iesu ekirato, “Maitoma Tarimarima Natuna beḡe vaḡa-raḡeani, ema Barau maki Natuna ḡenana beḡe vaḡa-raḡeani. \v 32 Bema Barau na Iesu bakunai vevaḡa-raḡe e mareva baregona beḡabiani nai tu, Barau tauḡena na maki tauḡena ḡena mareva baregona Tarimarima Natuna beviniani. Ma Barau na asikauna beviniani. \v 33 Natugu, au ḡomi ḡesi tu asi bita tanu-maukani. Benamo ḡomi na au ma boḡo ḡita-vetauguni. Au na Iuda tarimari avaḡa-guruḡarito ilailanai, ḡomi maki mo guruḡa sebona avinimini: Au aiaḡoni gabuna ḡana, ḡomi tu asi boḡo iaḡoni riba. \v 34 Taravatu guruḡana variḡuna avinimini. Tarikakami ḡesi boḡono veuravini. Au na ḡomi aura-vinimini ilailanai, ḡomi maki tarikakami ḡesi boḡono veuravini. \v 35 Bema ḡomi tarikakami ḡesi boḡo veura-vinini nai, tarimarima mabarari beḡe ribani, ḡomi tu au ḡegu mero.” \p \v 36 Simona Petero na Iesu edanaḡiato, ekirato, “Vereḡauka, ḡoi tu aiḡana oiaḡoni?” Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Au aiḡana aiaḡoni gabuna ḡana, maitoma au murigu na tu asi boḡo iaḡomani, senaḡi gabivau boḡo iaḡomani murigu na.” \v 37 Petero na Iesu ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka, kara dainai toma au ḡoi murimu na tu asi baiaḡosini riba? Au tu ḡoi uramu ai ḡegu maḡuri batore-tariani, bamaseni.” \p \v 38 Iesu na Petero evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡoi ḡemu maḡuri tu au uragu ai botore-tariani otoni? Akira-korikorimuni, kokoroku roḡosi roḡo bene goḡi nuḡanai, ḡoi na au tu vaḡa-toitoi bokira-ḡuniḡauguni.” \c 14 \s1 Iesu tu dabara \p \v 1 “Nuḡami asi beḡene raḡe, ema asi boḡono tuḡamaḡi-ḡutuma. Barau boḡono vaḡa-moḡonia, ema au maki boḡono vaḡa-moḡonigu. \v 2 Au Tamagu ḡena numai daiḡutu tu asisebo; bema asiḡi nai tu, mai guruḡa ḡomi asi bara kira-varami: Au aiaḡoni tu, ḡomi ḡemi gabu ta arovina-toreani. \v 3 Benamo aiaḡoni, ḡomi ḡemi gabu barovina-toreani. Barovinatore-ḡosiani vau, ma baḡenoḡoi-iaḡomani, benamo ḡomi baḡori-iaḡomini au ḡesi bita tanuni. Be au ainai batanuni gabunai, ḡomi maki monai au ḡesi bita tanuni. \v 4 Au baiaḡoni gabuna dabarana tu ḡomi ma ribami.” \p \v 5 Tomasi na ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka, ḡai tu asi ribama ḡoi aiḡana oiaḡoni, ma dabara tu kamasi baḡa ribaiani?” \v 6 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Dabara tu au, e moḡonina maki au, ema maḡuri maki au. Tarima ta Tamagu ḡenai dabara boruna na ta asi beiaḡoni. Asiḡina ḡinavaḡi. Au ḡeguna moḡo. \v 7 Bema moḡoni au ḡomi na ḡoribaguto tu, au Tamagu maki ḡoro ribaia. Ma toma vau ḡoribaiani ema varau boḡo ḡitaia.” \p \v 8 Filipo na Iesu ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka, Tamara novaḡa-ribama, be nuḡama beḡene genatari.” \v 9 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Filipo, au ḡoi ḡesi tu kai-veḡata atanuto, ma ḡoi na au tu roḡosi roḡo boro ribagu? Au eḡitaguni tarimana na Tamagu eḡitaiani. Ma ḡoi tu kamasi nai okirani, ‘Tamara novaḡa-ribama otoni?’ \v 10 Ḡoi na asi ovaḡa-moḡoniani, au tu Tamagu nuḡanai, ma Tamagu tu au nuḡagu ai, ei? Au na ḡomi avaḡa-guruḡamini guruḡari tu dia au tauḡegu ḡegu maoro ai avaḡa-guruḡamini. Asiḡina. Mai tu Tamagu, ḡia tu nuḡagu ai etanuni, ḡia na ḡena ḡauvei eveirini. \v 11 Au akirani, au tu Tamagu nuḡanai atanuni ema Tamagu tu au nuḡagu ai etanuni atoni nai tu boḡono vaḡa-moḡonigu. Bema asiḡina nai, mai veiḡa aveirini ḡoḡitarini nai boḡono vaḡa-moḡonigu. \p \v 12 Moḡoni akiramini, au evaḡa-moḡoniguni tarimana tu, au na aveirini veiḡari, ḡia na maki beveirini. Ema ḡia na tu veiḡa barego lelevaḡiri beveirini, au na aveirini veiḡari tu bevanaḡirini. Korana au tu Tamagu ḡenai ma aiaḡoni. \v 13 Ema au aragu ai karakara boḡo noḡirini tu, au na baveirini. Monana Tamagu beḡe vaḡa-raḡeani Natuna bakunai. \v 14 Au aragu ai kara boḡo noḡi-raḡerini dagarari mabarari tu, veiḡari au na baveirini.” \s1 Iesu na Iauka Veaḡa ekiraḡi-toreato \p \v 15 “Bema ḡomi na au ḡoura-viniguni nai tu, au ḡegu taravatu guruḡari boḡo korana-iaḡirini. \v 16 Benamo au na Tamagu banoḡiani, bena ḡia na vevaḡa-kava tarimana ta ma bevinimini. Mo vevaḡa-kava tarimana tu ḡomi ḡesi betanu-vanaḡi vanaḡini. \v 17 Ḡia tu guruḡa moḡonina evaḡa-foforiani Iaukana. Ḡia tu tanobara maḡurinai ḡetanuni tarimari na asi beḡe ḡabi-raḡeani riba, korana asi ḡeḡitaiani ema asi ḡeribaiani. Senaḡi ḡia ḡomi tu ma ribami, korana ḡia tu ḡomi ḡesi ḡotanuni ema ḡomi nuḡami ai betanuni. \p \v 18 Au na ḡomi ḡereḡami gara noḡa asi baiaḡuimini. Au ma baḡenoḡoi-iaḡomani ḡomi ḡemi ai. \v 19 Tanobara tarimari na asi ma beḡe ḡitaguni ḡarona tu asi manaḡa, senaḡi ḡomi na tu boḡo ḡitaguni. Ḡomi tu au amaḡuri-taḡoni bakunai, be boḡo maḡuri-taḡoni. \v 20 Mo ḡaro ai ḡomi boḡo ribani, au tu Tamagu nuḡanai atanuni, ema ḡomi au nuḡagu ai ḡotanuni, ema au ḡomi nuḡami ai atanuni. \v 21 Au ḡegu taravatu guruḡari eḡabi-raḡerini ema ekorana-iaḡirini tarimana na tu au eura-viniguni. Ema au eura-viniguni tarimana tu au Tamagu na maki beura-viniani. Au na maki baura-viniani ema au tauḡegu ḡia ḡenai bavevaḡa-foforini.” \p \v 22 Iudas, dia Iudas Isakariota, na ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka, kamasi nai ḡoi tauḡemu ḡai ḡemai tu bovevaḡa-foforini, senaḡi tanobara ḡenai tu asiḡina?” \v 23 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Au eura-viniguni tarimana na au ḡegu vevaḡa-riba bekorana-iaḡiani. Benamo au Tamagu na mo tarima beura-viniani. Benamo tauma ruarua baḡa iaḡoni ḡia ḡenai, bena ḡia ḡesi baḡa tanu-vanaḡi vanaḡini. \v 24 Au asi eura-viniguni tarimana tu, au ḡegu guruḡa asi ekorana-iaḡirini. Mai guruḡa ḡoseḡaḡirini tu dia au ḡegu, senaḡi Tamagu ḡena; au tu ḡia na etuḡuguto. \p \v 25 Ḡomi ḡesi roḡo atanuni nuḡanai, maiḡeri guruḡa ḡomi akira-varamini. \v 26 A ḡomi vaḡa-kavami tarimana tu Iauka Veaḡa. Ḡia tu au aragu ai Tamagu na betuḡu-iaḡomaiani. Ḡia na dagara mabarari bevaḡa-ribamini, ema au na kara akiraḡirito dagarari, ḡemi tuḡamaḡi ai ma bevaḡa-fofori ḡenoḡoirini. \v 27 Maino ḡomi ḡesi mai aiaḡuiani. Mai tu au ḡegu maino ḡomi avinimini. Ema mai maino au na ḡomi avinimini tu, dia tanobara tarimari na ḡomi ḡevinimini kavana avinimini. Nuḡami asi beḡene raḡe e asi boḡono tuḡamaḡi-ḡutuma ema asi boḡono gari. \v 28 Au baguruḡa boḡo seḡaḡia, au bakira, ‘Au tu araka-ḡerevaḡini, senaḡi ma baḡenoḡoi-iaḡomani ḡomi ḡemi ai.’ Bema au boḡoro ura-vinigu nai tu, Tamagu ḡenai aiaḡoni, be ḡoro iaku, korana au Tamagu tu iaru-korokoro, au iata-raḡegu ai. \v 29 Mai veiḡa tu roḡosi roḡo bere ḡora nuḡanai akira-varamini. Be mai veiḡa befoforini nai, boḡono vaḡa-moḡonigu. \v 30 Au ḡomi ḡesi asi bita guruḡa-guruḡa maukani, korana mai tanobara eḡori-kauani verena, Satani, tu dori eraḡasini. Ḡia tu asi kokorena, be au ḡegu ai kara ta asi beveiani. \v 31 Senaḡi mai tanobara tarimari beḡene riba, au na Tamagu aura-viniani. Ema au tu Tamagu na ekiraḡiato ilailanai aveini. \p Be ḡovariḡisi, mai gabu na siraka-veḡita.” \c 15 \s1 Vine ema legana \p \v 1 “Au tu vine ḡauna korikori, ma au Tamagu tu vine tavoḡana ḡauvei-iaḡina tarimana. \v 2 Vine legari au ḡegu ai kafakau dagarari, asi ḡeḡwani legari tu, ḡia na ebasi-vaḡirini; ma lega mabarari ma ḡwari tu, ḡia na eiarevarini, beḡene ḡwa-vovoka uranai. \v 3 Ḡomi tu varau boḡo iareva-ḡosi. Mo guruḡa avinimito moḡeri na beḡe iarevami. \v 4 Au ḡegu ai boḡono kafakau, be au maki ḡomi ḡemi ai kafakau-taḡo bana tanu. A vine legana ta ḡereḡana moḡo nai tu asi beḡwani, senaḡi vine ḡauna ḡenai bekafakau-taḡoni vau beḡwani. Ḡomi maki moḡesi, bema au ḡesi asi boḡo sebonani nai, ḡwaḡwami ta asi bevetoreni. \p \v 5 Au tu vine, a ḡomi tu lega. Au ḡegu ai bekafakauni, au ḡia ḡenai bakafakauni kavana, tarimana tu ḡwaḡwana asisebo bevetoreni. Bema au boḡo iaḡuiguni nai, dagara ta asi boḡo veiani. \v 6 Au ḡegu ai asi ekafakauni tarimana tu, vine ḡauna legana noḡa beḡe ḡabiani, ma beḡe fitoḡaiani, benamo bea kaukauni. Mo ḡau legari kakorori tu ḡeḡabi-vegogorini, benamo karavai ḡefiu-raḡerini, benamo ḡegaburini. \v 7 Bema ḡomi au ḡegu ai boḡo kafakauni o au ḡesi boḡo sebonani, ma au ḡegu guruḡa ḡomi ḡemi ai betanuni nai tu, kara ḡoura-vinirini dagarari boḡo noḡini tu, ḡemi noḡinoḡi dagarari boḡo ḡoitaḡorini. \v 8 Bema ḡwaḡwami asisebo asisebo beḡe vetoreni nai tu, tarimarima na au Tamagu ḡevaḡa-raḡeani, ema ḡomi maki au ḡegu mero korikori ai boḡo iaḡoni. \p \v 9 Tamagu na au eura-viniguni ilailanai, au na ḡomi maki aura-vinimini. Vanaḡivanaḡi au ḡegu veuravini nuḡanai boḡono tanu. \v 10 Bema au ḡegu taravatu guruḡari boḡo korana-iaḡirini nai, ḡomi tu au ḡegu veuravini nuḡanai boḡo tanuni, ilailana au Tamagu ḡena taravatu guruḡari akorana-iaḡirini, benamo ḡia ḡena veuravini nuḡanai atanuni kavana. \v 11 Au na maiḡeri guruḡa ḡomi bavinimi anina tu, au ḡegu iaku ḡomi nuḡami ai bene tanu, be ḡomi maki nuḡami iaku na beḡene vonuvonu-raḡe. \v 12 Au ḡegu taravatu guruḡana tu maiḡa, tauḡemi fakami ai karomi ḡesi boḡono veuravini, au na ḡomi aura-vinimini kavana. \v 13 Ma ḡena veuravini barego lelevaḡina tarimana tu, karona urari ai ḡena maḡuri gwaina asi eḡabiani, etore-tariani. Ma ḡena veuravini barego tarimana korikori tu moḡa, ma boruna ta tu asiḡina maia. \v 14 Bema au na kara akiramini veiḡari boḡo veirini nai, ḡomi tu au ḡatagu. \v 15 Au na ḡomi tu vetuḡunaḡi-iaḡovini tarimami asi ma bakiraḡimini, korana vetuḡunaḡi-iaḡovini tarimana na ḡena vere na kara eveiani, ḡia tu asi ribana. A ḡomi tu ḡata batoni, korana au Tamagu ḡenana kara aseḡaḡirito dagarari mabarari tu, ḡomi varau avaḡa-ribamito. \v 16 Ḡomi na au asi ḡoḡabi-viriḡiguto, senaḡi au na ḡomi aḡabi-hidimito, ema avaḡa-ruḡamito boḡono iaḡo, ḡwaḡwami boḡono vaḡa-ḡorari, ma moḡeri tu namo moḡo beḡene tanu-vanaḡi vanaḡi. Moḡesina tu karakara ḡoura-vinirini dagarari au aragu ai Tamagu boḡo noḡiani tu, Tamagu na bevinimini. \v 17 Au ḡegu taravatu guruḡana ḡomi avinimini tu maiḡa, karomi ḡesi boḡono veuravini.” \s1 Tanobara tarimari na Iesu ḡena mero ḡeiau-rakava vinirito \p \v 18 “Bema tanobara tarimari na beḡe iau-rakava vinimini nai, boḡono riba, au tu ḡeiau-rakava vini-guineguto. \v 19 Bema ḡomi tanobara ḡena tarimarima roḡo ḡoro tanu tu, tanobara tarimari na beḡere ura-vinimi, korana ḡomi tu ḡia ḡeri tarimarima bene. Senaḡi ḡomi tu dia tanobara ḡena tarimarima. Asiḡina. Ḡomi tu varau aḡabi-viriḡimito, ma tanobara maḡurina nuḡana na aḡabi-vaḡimito. Moḡa lorinai tanobara tarimari na ḡeiau-rakavamini. \v 20 Akiramito guruḡana boḡono tuḡamaḡi-taḡoa: ‘Vetuḡunaḡi merona na etuḡu-naḡiani tarimana asi bevanaḡiani.’ Bema au ḡevaḡa-midigu midiguguto, ḡomi maki beḡe vaḡa-midigu midigumini. Bema au ḡegu guruḡa ḡekorana-iaḡirito, ḡomi ḡemi guruḡa maki beḡe korana-iaḡirini. \v 21 Ḡia na maiḡeri veiḡa asi namori mabarari ḡomi ḡemi ai beḡe veirini tauna korikori tu, ḡomi na au aragu ḡokorana-iaḡiani nai; korana au etuḡuguto Barauna ḡia tu asi ribari. \v 22 Bere au asi bara iaḡoma, ma asi bara guruḡa-viniri, ḡia tu asi ḡeri rakava. Senaḡi ḡia maitoma ḡeri rakava na tu asi ḡeri raga-maḡuri dabarana. \v 23 Au eiau-rakavaguni tarimana na au Tamagu maki eiau-rakavaiani. \v 24 Bere au na nuḡa-farevaḡi veiḡari, tarima tari na roḡosi roḡo beḡene veiri dagarari, ḡia vefakari ai asi bara veiri, ḡia tu asi ḡeri vei-rakava. Senaḡi maitoma ḡia na moḡeri nuḡa-farevaḡi veiḡari tu beḡe ḡitari, ma nuḡanai ḡia na au ma Tamagu ḡesi tauma ruarua tu ḡeiau-rakavamani. \v 25 Senaḡi maiḡeri veiḡa ḡeḡorani korana tu, taravatu nuḡanai ḡetoreato guruḡana bene moḡoni ḡana. Mo guruḡa tu iniḡesi ekirani: ‘Au tu ḡeiau-rakava-kavaguto moḡo, asi korana tai.’ \p \v 26 Vevaḡa-kava Iaukana tu beiaḡomani. Ḡia tu guruḡa moḡoniri kiraḡi-kiraḡiri Iaukana, Tamagu ḡenana beiaḡomani. Au na ḡomi ḡemi ai batuḡuani, Tamagu sevinai batanuni nai tu. Ḡia na au bema kiraḡi-foforiguni. \v 27 Ḡomi na maki au roḡo boḡono kiraḡi-foforigu, korana ḡomi tu au ḡesi tatanuni tovotovona na veḡata bene.” \c 16 \p \v 1 “Au na maiḡeri guruḡa akira-varamini, korana asi aurani ḡemi veḡabidadama na boḡono raka-veḡita. \v 2 Iuda tarimari ḡeri rubu na beḡe tore-veḡitamini. Aba, ḡarona mani eiaḡomani, tau ta na bevaḡi-masemini nai tu, ḡia mataboru bekirani, ḡia tu Barau vetuḡunaḡina eiaḡo-viniani. \v 3 Maiḡeri veiḡa ḡomi ḡemi ai beḡe veirini korana tu ḡia na au Tamagu asi ḡeribaiato, ema au maki asi ḡeribaguto. \v 4 Senaḡi au na maiḡeri guruḡa tu nakiravara-guinemi. Be ḡoirai vau tarimarima na veiḡari ḡemi ai beḡea veirini nai, maiḡeri guruḡa bakira-varami boḡono tuḡamaḡiri. \s1 Iauka Veaḡa ḡena ḡauvei \p Tovotovonai au tu roḡo ḡomi ḡesi tatanuto-ḡoi naima, maiḡeri guruḡa ḡemi asi akiraḡirito. \v 5 Senaḡi toma tu etuḡu-mariḡoguto Barauna ḡenai ma aḡenoḡoi-iaḡoni, ma ta na tu asi odanaḡiguni, ‘Ḡoi tu aiḡana oiaḡoni?’ asi otoni. \v 6 Ḡomi tu maiḡeri guruḡa bakira-varami nai, nuḡami ḡevekwaraḡini e ḡetaḡitaḡini. \v 7 Senaḡi moḡoni akiramini, mai tu ḡomi ḡemi namo uranai ḡomi vekaravami na araka-ḡerevaḡini, arakani. Korana tu bema au asi barakani nai, vevaḡa-kava Iaukana ḡemi ai asi beiaḡomani. Senaḡi bema au baiaḡoni nai tu, ḡemi ai batuḡu-iaḡomaiani. \v 8 Ma ḡia beiaḡomani nai, mai tanobara tarimari ḡeri vei-rakava ma Barau ḡena vei-iobukaiobuka ema Barau na tanobara tarimari bekota-vinirini aniri bevaḡa-fofori ginikaurini. \v 9 Ḡeri vei-rakava tauna korikori tu, au asi ḡevaḡa-moḡoniguni. \v 10 Barau ḡena vei-iobukaiobuka tauna korikori tu maiḡa, au tu Tamagu ḡenai aiaḡoni, be asi ma boḡo ḡita-ḡenoḡoiguni. \v 11 Ema Barau na tanobara tarimari bekota-vinirini anina tu maiḡea, mai tanobara verena tu varau ekota-viniato. \p \v 12 Dagara vovoka roḡo aurani nakira-varami, senaḡi mabarari maitoma tu asi ilaila boḡo tuḡamaḡi-fakarini e asi boḡo ḡabi-raḡerini. \v 13 Senaḡi guruḡa moḡoni Iaukana beiaḡomani, ḡia na vau ḡomi beḡori-kaumini, benamo guruḡa moḡoniri boḡo ribarini. Korana ḡia tu dia tauḡena ḡena tuḡamaḡi guruḡari bekiraḡirini. Asiḡina. Ḡia tu au ḡeguna beseḡaḡini guruḡari moḡo bekiraḡirini. Ema gabivau beḡe ḡorani dagarari bekiravara-guinemini. \v 14 Ḡia na au bevaḡa-raḡeguni, korana au ḡeguna beḡabirini guruḡari ḡomi bekira-varamini. \v 15 Au Tamagu ḡena dagara mabarari tu au ḡegu. Moḡesi naima au bakira, ‘Ḡia na au ḡeguna beḡabirini guruḡari ḡomi bekira-varamini.’” \s1 “Ḡemi nuḡa-midigumidigu tu iaku verere ai beḡe iaḡoni” \p \v 16 “Ḡaro asi manaḡa nuḡanai, ḡomi na au asi ma boḡo ḡitaguni, ma ḡaro asi manaḡa murinai tu, ma boḡo ḡitaguni. [Korana au tu Tamagu ḡenai aiaḡoni.]” \v 17 Benamo ḡena mero kotari tauḡeri vefakari ai moḡo ḡeguruḡa-guruḡato, ḡekirato, “Mai ḡia na tu kara ekiraḡiani, ekirani, ‘Ḡaro asi manaḡa nuḡanai au asi ma boḡo ḡitaguni, ma ḡaro asi manaḡa murinai tu ma boḡo ḡitaguni,’ e ma ekirani, ‘Korana au tu Tamagu ḡenai aiaḡoni?’” \v 18 Moḡesina naima ḡekirato, “Mai ḡia na tu kara ekiraḡiani, ekirani, ‘Ḡaro asi manaḡa’ etoni? Ḡita asi taribani ḡia na tu kara ekiraḡiani!” \p \v 19 Iesu eribato, ḡena mero ḡeri ura tu ḡedanaḡia ḡetato-ḡoi, naima ḡia na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi tu tauḡemi ḡereḡami au na kara bakiraḡia vedare-mutukana ḡoveini ei? Au bakira, ‘Ḡaro asi manaḡa nuḡanai asi ma boḡo ḡitaguni, ma ḡaro asi manaḡa murinai tu ma boḡo ḡitaguni,’ basi anina ḡovetauani? \v 20 Moḡoni akiramini, ḡomi tu boḡo taḡini e boḡo taḡi-vanoro vanoroni, senaḡi tanobara tarimari tu beḡe iakuni, beḡe verereni. Ḡomi tu boḡo nuḡa-midigu midiguni, senaḡi ḡemi nuḡa-midigumidigu tu iaku verere ai beḡe iaḡoni. \v 21 Vavine ta mero nevaḡa-maḡuria ḡana tu, emidigumidiguni, korana ḡena ḡabi aoana eraḡasini. Senaḡi mero emaḡurini nai, ḡenai mo midigumidigu tu etuḡa-rekwaiani, korana mero ta tanobarai varau bevaḡa-maḡuria iakunai. \v 22 Ḡomi maki moḡesina: Toma tu ḡonuḡa-midigu midiguni, senaḡi au na ma baḡita-ḡenoḡoimini, be ma boḡo iakuni. Ma tarima ta na ḡomi ḡemi mo iaku tu asi ilaila ḡemina ma beḡabi-veḡitaiani. \p \v 23 Ma mo ḡaro ai ḡomi na au dagara ta asi ma boḡo noḡiguni. Moḡoni akiramini, au aragu ai karakara boḡo noḡirini dagarari mabarari, au Tamagu na bevinimini. \v 24 Beiaḡoma mo initoma, ḡomi na au aragu ai dagara ta roḡosi roḡo boḡoro noḡia. Au aragu ai boḡono noḡi-raḡe, be boḡono doḡari; benamo nuḡami iaku na beḡene vonuvonu-raḡe.” \s1 Iesu na tanobara ḡena seḡuka evaḡa-ketoato \p \v 25 “Maiḡeri guruḡa au na ḡomi ḡemi tu barabore ai akiraḡirini, senaḡi ḡaro ḡoirai tu barabore ai asi ma bavaḡa-guruḡamini. Ḡoirai vau au Tamagu varina tu ḡemi bakiraḡi-fofori ginikauani. \v 26 Mo ḡaro beraḡasini nai, ḡomi tu au aragu ai boḡo noḡinoḡini. A au tu asi akirani, au na ḡomi urami ai Tamagu banoḡiani; \v 27 korana Tamagu tauḡena na ḡomi eura-vinimini. Ḡomi eura-vinimini, korana ḡomi na au ḡoura-viniguni, ema ḡovaḡa-moḡoniguni, au tu Barau ḡenana aiaḡomato. \v 28 Au tu Tamagu sevina na mai tanobara ḡana amariḡoto. Ma toma tu mai tanobara aiaḡuiani, Tamagu ḡenai ma aḡenoḡoi-iaḡoni.” \p \v 29 Ḡena mero na ḡevaḡa-guruḡaiato, ḡekirato, “Oḡitaiani, toma ḡoi tu oguruḡa-fofori ginikauni, asi oguruḡa-baraboreni. \v 30 Toma ḡai ḡama riba-korikorini, ḡoi tu dagara mabarari ma ribamu. Tarima ta na nedanaḡimu betoni vedanaḡina maki, ḡoi na tu boriba-guineani. Moḡa lorinai ḡavaḡa-moḡonimuni, ḡoi tu moḡoni Barau ḡenana oiaḡomato.” \p \v 31 Iesu na evaḡa-veserito, ekirato, “Mai vau ḡovaḡa-moḡoniguni, ei? \v 32 Moḡoni, ḡarona mani eiaḡomani, varau beraḡasi, ḡomi tu boḡo raga-rovorovoni, tata ḡemi ura ragana boveini, benamo au tu ḡereḡagu boḡo iaḡui-momoraḡiguni. Senaḡi au tu dia ḡereḡagu, korana Tamagu tu au sevigu ai. \v 33 Au aurani, au ḡegu ai boḡono kafakau, be au ḡegu ai maino boḡono ḡabi uranai, au na maiḡeri guruḡa ḡomi bakira-varami. Mai tanobarai ḡotanuni nai, midigumidigu boḡo ḡoitaḡoani. Senaḡi boḡono kokore! Au na tanobara ḡena seḡuka avaḡa-ketoato.” \c 17 \s1 Iesu ḡena ḡuriḡuri \p \v 1 Iesu moḡesi eguruḡa-ḡosito murinai, egaga-raḡeto, guba eḡitaiato, benamo ekirato, “Tamagu, horana tu maiḡa. Natumu marevana baregona novaḡa-foforia, be Natumu na ḡoi marevamu baregona maki bene vaḡa-foforia. \v 2 Korana ḡoi na maoro ḡia oviniato, tarimarima mabarari ḡia ḡena veḡitaḡau gaburenai beḡene tanu. Be ḡoi na ḡia oviniato tarimari mabarari maḡuri vanaḡivanaḡi bene viniri. \v 3 Maḡuri vanaḡivanaḡi tu maiḡa: Maḡuri vanaḡivanaḡi beḡe ḡabiani tarimari mabarari beḡene riba, Barau moḡonimu tu ḡoi sebomu kwariḡutu moḡo, ema Iesu Keriso beḡene ribaia. Iesu Keriso tu ḡoi na otuḡuato tanobara ḡana. \v 4 Au na ḡoi tanobarai bavaḡa-raḡemu. Ḡoi na oviniguto bana veia otato ḡauveina varau bavaḡa-koria. \v 5 Tama, tanobara roḡosi bere vesina ema au maki roḡo ḡoi ḡesi atanuto-ḡoi nuḡanai, au ḡegu ai tu mareva baregona etanuto-ḡoi. Toma aurani, mo mareva ḡoi tauḡemu ḡoiramu ai ḡegu ai novaḡa-foforia.” \s1 Iesu ḡena mero ḡeri eḡauḡauto \p \v 6 “Tanobara maḡurina nuḡana na oḡabi-vaḡirito, benamo oviniguto tarimari ḡeri ai ḡoi tu avaḡa-foforimuto. Moḡeri tu ḡoi ḡemu tarimarima, ḡoi na au oviniguto. Ma ḡia na ḡoi ḡemu guruḡa ḡekorana-iaḡiato. \v 7 Toma ḡia beḡe riba, ḡoi na oviniguto dagarari mabarari tu ḡoi ḡemuna moḡo ḡeiaḡomato. \v 8 Korana ḡoi na oviniguto guruḡari mabarari akira-vararito. Ḡia na mo guruḡa mabarari ḡeḡabi-raḡerito, ma ḡeriba-maoroto, au tu ḡoi sevimu na aiaḡomato. Ema ḡevaḡa-moḡoniani, au ḡoi na otuḡu-iaḡomaguto. \p \v 9 Au tu ḡia ḡeri aḡuriḡurini. Au tu dia mai tanobara maḡurinai ḡetanuni tarimari ḡeri aḡauḡauni. Senaḡi au oviniguto tarimari ḡeri aḡauḡauni, korana ḡia tu ḡoi ḡemu tarimarima. \v 10 Au ḡegu tarimarima mabarari tu ḡoi ḡemu tarimarima. Ema ḡoi ḡemu tarimarima mabarari tu au ḡegu tarimarima. Ema ḡia ḡerina au aragu evaraḡeni, korana au ḡegu mareva baregona ḡevaḡa-foforiani. \v 11 Au tu ḡoi ḡemu ai aiaḡosini, mai tanobarai asi batanu-rovaḡini. Senaḡi ḡia tu tanobarai roḡo beḡe tanuni. Tamagu Veaḡamu, ḡoi na au oviniguto tarimari ḡoi aramu seḡukana na bono ḡitaḡauri. Be ḡia mabarari beḡene sebona, ḡita taura ruarua kavana. \v 12 Au tanobarai roḡo ḡia ḡesi atanuto-ḡoi nuḡanai, ḡoi aramu seḡukana na ḡia anariḡaurito-ḡoi. Ḡoi na au oviniguto tarimari tu aḡitaḡau-ginikaurito, be ta asi erekwarekwato; bene rekwarekwa tauna moḡo, moḡoni erekwarekwato, Buka Veaḡai ḡetoreato guruḡana vaḡa-moḡonina ḡana. \p \v 13 Senaḡi toma au tu ḡoi ḡemu ai aiaḡosini. Au tu roḡo tanobarai maiḡegu nuḡanai, maiḡeri guruḡa bakiraḡiri, au ḡegu iaku e verere na ḡia nuḡari bene vaḡa-vonuvonu raḡeri ḡana. \v 14 Ḡoi ḡemu guruḡa au na ḡia varau avinirito. Ma tanobara maḡurinai ḡetanuni tarimari na ḡeiau-rakavarini, korana ḡia toma tu dia mai tanobara tarimari, au kavana, au tu dia mai tanobara tarimagu. \v 15 Au tu dia ḡia mai tanobara na bono ḡabi-vaḡiri ḡuriḡurina aveini. Senaḡi anoḡimuni, bono nariḡauri, be Tarima Rakavana, Satani, na asi bene ḡabiri atoni. \v 16 Ḡia tu dia mai tanobara tarimari, au kavana, au tu dia mai tanobara tarimagu. \v 17 Ḡoi ḡemu guruḡa moḡonina na novaḡa-veaḡari; ḡoi ḡemu guruḡa tu moḡoni. \v 18 Ḡoi na tanobara maḡurinai ḡetanuni tarimari fakari ai au otuḡu-toḡaguto ilailanai, au na ḡia maki tanobara maḡurinai roḡo ḡetanuni tarimari vekaravari ai batuḡu-toḡari. \v 19 Ḡia urari ai au tauḡegu avevaḡa-veaḡani, be ḡia maki beḡene veaḡa-korikori.” \s1 Iesu eḡuriḡurito veḡabidadama tarimari mabarari ḡeri \p \v 20 “Au tu dia ḡia ḡena mero ḡereḡari ḡeri moḡo aḡauḡauni. Asiḡi. Au tu ḡia na vari beḡea fiuani nai, au beḡe vaḡa-moḡoniguni tarimari mabarari maki ḡeri aḡuriḡurini. \v 21 Be ḡia mabarari sebonai beḡene iaḡo, Tama, ḡoi au nuḡagu ai otanuni ema au ḡoi nuḡamu ai atanuni ilailana. Moḡesi kavana au aurani, ḡia maki beḡene sebona moḡo, ma ḡita nuḡarai beḡene tanu, be tanobara maḡurinai roḡo ḡetanuni tarimari beḡene riba, au tu ḡoi na otuḡu-mariḡoguto. \v 22 Ḡoi na au mareva baregona oviniguto dagarana ḡia avinirito, ḡia sebonai beḡene iaḡo uranai, be ḡita taura ruarua sebona kavana, ḡia maki beḡene sebona. \v 23 Au ḡia nuḡari ai, ma ḡoi au nuḡagu ai, be ḡia maki beḡene sebona-kwariḡuto korikori. Benamo monana tanobara maḡurinai roḡo ḡetanuni tarimari beḡene riba, au tu ḡoi na otuḡu-iaḡomaguto, ema beḡene riba maki, ḡoi na ḡia oura-vinirini au oura-viniguni kavana. \p \v 24 Tama, au ḡegu ura baregona tu, au ainai batanuni, au oviniguto tarimari maki au ḡesi, be monai baḡana tanu, be au mareva baregona oviniguto marevana beḡene ḡitaia. Mo mareva oviniguto, korana au ḡoi na tu tanobara roḡosi roḡo boro veia nuḡanai veḡata oura-viniguto. \v 25 Tamagu o, ḡoi tu vei-iobukaiobuka Baraumu, tanobara maḡurinai ḡetanuni tarimari na ḡoi asi ḡeribamuto. A au na tu ḡoi aribamuto, ema au ḡegu mero maiḡeri tu beḡe riba, au tu ḡoi na otuḡu-mariḡoguto. \v 26 Ḡoi aramu ḡia akira-vararito, e roḡo bakiraḡi-foforiani. Korana monana au oura-viniguni veuravinina ḡia nuḡari ai betanuni, ema au maki ḡia nuḡari ai batanuni.” \c 18 \s1 Iesu tuari tarimari na ḡeḡabiato \p \v 1 Iesu na mo ḡauḡau ekiraḡi-ḡosiato murinai, ḡena mero ḡesi ḡerakato. Ḡeiaḡoto, Kidron ḡarukana na ḡeraka-vanaḡito, reke ta ḡana. Monai tu vamoka ta, ma ḡena mero ḡesi mo vamoka nuḡana na ḡeraka-toḡato. \v 2 Iudas, Iesu erevaiato tarimana, maki mo gabu tu ma ribana, korana Iesu ma ḡena mero ḡesi monai ḡaro vovoka ḡetanu-vegogoto-ḡoi. \v 3 Moḡesina naima Iudas na Roma vetari tarimari e Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimari tari eḡoririto. Mo Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimari tu Rubu Veaḡa vereri baregori e Farisea tarimari na ḡetuḡurito. Benamo mo vamoka ḡana ḡeiaḡoto, ma tosiri, ma lamefari, ema ma ḡeri vetari farefareri. \v 4 Iesu tu ribana guine, ḡia ḡenai kara beḡe ḡorani dagarari mabarari, naima eiaḡoto seviri ḡana, benamo edanaḡirito, ekirato, “Ḡomi na tu deikara ḡovetauani?” \p \v 5 Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Iesu, Nasareta tarimana.” Iesu na ekirarito, ekirato, “Tarimana tu au.” Ma Iudas, Iesu erevaiato tarimana, maki ḡia ḡesi monai ruḡataḡo. \v 6 Iesu na ekirarito, ekirato, “Tarimana tu au,” etato nai, ḡia mabarari ḡeruḡa-ḡenoḡoito, benamo tano ai ḡeketo-tarito. \v 7 Iesu na ma edanaḡi-ḡenoḡoirito, ekirato, “Ḡomi na tu deikara ḡovetauani?” Benamo ḡia ḡekirato, “Iesu, Nasareta Tarimana.” \v 8 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Au na bakirami, tarimana tu au. Bema ḡomi tu au moḡo ḡovetauguni nai, maiḡeri tarima ḡotuḡuri, ḡeraka.” \v 9 Moḡesi ekirato, korana ḡia ḡena guruḡa tovotovonai ekiraḡiato guruḡana bene moḡoni ḡana, ekirato, “Au oviniguto tarimari tu sebona ta maki asi avei-rekwa-rekwaiato.” \p \v 10 Ma nuḡanai Simona Petero ḡimanai tu vetari baḡana ta. Mo vetari baḡana einu-vaḡiato, edaveato, benamo Rubu Veaḡa verena baregona ḡena vetuḡunaḡi-iaḡovini tarimana seḡana aroribana ebasi-vaḡiato. Mo vetuḡunaḡi-iaḡovini tarimana arana tu Malko. \v 11 Benamo Iesu na Petero ekiraiato, ekirato, “Ḡoi na mani vetari baḡana faosinai noḡura-toḡaia! Au Tamagu na bevinigu midigumidigu bedina tu asi bana niua, ei?” \s1 Iesu Anas ḡenai ḡeḡori-iaḡoato \p \v 12 Benamo vetari tarimari ma ḡorikauri tarimana ema Iuda tarimari ḡeri Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimari na Iesu ḡeḡabiato, benamo ḡebarubaruato, \v 13 benamo Anas ḡenai ḡeḡori-iaḡo guineato, korana Anas tu Kaiafas ḡena taḡama. Kaiafas na Anas natuna vavinena eḡaraḡoato. Kaiafas tu Rubu Veaḡa verena baregona mo laḡani ai. \v 14 Kaiafas na Iuda tarimari esisiba-vinirito, ekirato, “Namona tu tarima sebona ta moḡo tarimarima mabarari urari ai bene mase.” \s1 Petero na Iesu ekira-ḡuniḡauato \r Mataio 26:69-70; Mareko 14:66-68; Luka 22:55-57 \p \v 15 Simona Petero e Iesu ḡena mero ta na tu Iesu ḡeraka-ḡiuato. Rubu Veaḡa verena baregona tu ma ribana, mo Iesu ḡena mero moḡa. Moḡesi nai ḡia maki Iesu ḡesi evaḡa-rakatoḡa sebonaiato, Rubu Veaḡa verena baregona ḡena numa maḡuna nuḡanai Kota gabunai. \v 16 Senaḡi Petero tu ḡatama-boka murikanai moḡo eruḡato. Ma mo Iesu ḡena mero, Rubu Veaḡa verena baregona na eribaiato merona, ma eḡenoḡoito, benamo ḡatama-boka eḡita-ḡauato ḡuiatona ea vaḡa-guruḡaiato, ma Petero eḡori-toḡaiato. \v 17 Benamo ḡatama-boka eḡita-ḡauato ḡuiatona na Petero ekiraiato, ekirato, “Ḡoi maki mai tarima ḡena mero ta, ene?” Petero evaḡa-veseto, ekirato, “Asiḡina, au tu asiḡi.” \v 18 Mo gabu faraka na eḡabiato, be vetuḡunaḡi-iaḡovini tarimari ema Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimari na tu karava ta ḡetutuato. Benamo mo karava ḡeruḡa-ḡeḡeraḡiato, ḡevetunuto-ḡoi. Petero maki ḡia seviri ai eruḡato ma evetunuto-ḡoi. \s1 Rubu Veaḡa verena baregona na Iesu edanaḡiato \r Mataio 26:59-66; Mareko 14:55-64; Luka 22:66-71 \p \v 19 Mo horai tu Rubu Veaḡa verena baregona na Iesu edanaḡiato, Iesu ḡena mero e ḡena vevaḡa-riba evedanaḡi-iaḡirito. \v 20 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Au tu tarimarima ḡutuma-bara ḡoirari ai aguruḡa-foforito. Au tu vanaḡivanaḡi Iuda tarimari ḡeri rubu ai ema Rubu Veaḡa nuḡari ai avevaḡa-ribato-ḡoi, ma Iuda tarimari ḡema-raka-vegogoni gaburi ai, au asi aguruḡa-vekuretoḡato. \v 21 Kara dainai au odanaḡiguni? Mo au aguruḡato ḡeseḡaḡiguto tarimari noa danaḡiri, ḡia ma ribari au na kara akiravara-vinirito.” \p \v 22 Iesu moḡesi eguruḡato nai, Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimana ta ḡia sevinai eruḡa-taḡoto-ḡoi, monana Iesu ḡoirana eforo-bubuḡauato. Benamo Iesu ekiraiato, ekirato, “Ḡoi mai Rubu Veaḡa verena baregona tu maniḡesi ovaḡa-guruḡaiani?” \v 23 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Bema au na guruḡa rakavana ta bakiraḡia nai, nokiraḡia, kamara guruḡa rakavana! Senaḡi bema au tu baguruḡa-korikori, kara dainai boforogu.” \p \v 24 Benamo Anas na Iesu roḡo varo na barubaru Rubu Veaḡa verena baregona Kaiafas ḡenai etuḡu-iaḡoato. \s1 Petero na Iesu ma ekira-ḡuniḡau ḡenoḡoiato \r Mataio 26:71-75; Mareko 14:69-72; Luka 22:58-62 \p \v 25 Simona Petero tu roḡo ruḡataḡo karavai evetunuto-ḡoi. Benamo karava sevinai ḡeruḡa-vegogoto tarimari na ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Ḡoi maki ḡia ḡena mero ta, ene?” Petero evekira-ḡuniḡauto, ekirato, “Asiḡina, au tu asiḡi.” \p \v 26 Rubu Veaḡa verena baregona ḡena vetuḡunaḡi-iaḡovini tarimana ta tu mo Petero na seḡana ebasi-vaḡiato tarimana garagarana ta, ḡia ekirato, “Au atuḡamaḡini tu, ḡoi maki ḡia ḡesi mo vamoka nuḡanai aḡitamuto banaḡu, ene?” \v 27 Petero ma evekira-ḡuniḡau ḡenoḡoito, ma nuḡanai asikauna tu kokoroku egoḡito. \s1 Iesu Pilato ḡoiranai \r Mataio 27:1-2 ema 27:11-14; Mareko 15:1-5; Luka 23:1-5 \p \v 28 Benamo Iuda tarimari na Iesu Kaiafas sevina na ḡeḡori-iaḡoato Roma ḡeri gavana ḡena numa barana ḡana. Mo tu varau ekini-mama mamato-ḡoi. Ma Iuda tarimari tu asi ḡeurato, Roma ḡeri gavana ḡena numai beḡene raka-toḡa, korana ḡekirato, veiareva, asi rakavari, beḡene tanu. Ḡia ḡeri ura tu Pasova o mase aneruna na Isaraela tarimari evanaḡirito moḡo asi evaḡirito verekona beḡene ḡania veḡata. \v 29 Benamo Pilato ḡeri ai eraka-rosito, benamo ekirato, “Mai tarima boḡo ḡabi-iaḡomaia ḡena kerere korana tu kara?” \v 30 Ḡia na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Bema ḡia veiḡa rakavari asi bere vei nai tu, ḡoi ḡemu ai asi baḡara ḡabi-iaḡomaia.” \v 31 Benamo Pilato na ekirarito, ekirato, “Ḡoḡabia, ma ḡoḡori-iaḡoa, benamo ḡemi taravatu ekirani ilailanai ḡoa vaḡa-kotaia.” Moḡesi naima Iuda tarimari na Pilato ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡai ḡema taravatu na tu maoro asi evinimani, tarima ta baḡana vaḡi-masea.” \v 32 Maiḡa eḡorato anina tu, Iesu na ḡia aiḡesina bemaseni ekiraḡiato guruḡana bene moḡoni ḡana. \p \v 33 Benamo Pilato numa barana ḡana ma erakatoḡa-ḡenoḡoito, bena Iesu ekeaiato, ma edanaḡiato, “Ḡoi tu Iuda tarimari ḡeri vere ba?” \v 34 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡoi maniḡesi au okiraḡini tu tauḡemu nuḡamu siga moḡo oguruḡani ba tarima tari na beḡe kira-varamu guruḡana.” \v 35 Pilato evaḡa-veseto, ekirato, “Be, au tu Iuda tarimagu, ei? Ḡoi tu ḡemu tanobara tarimari na ema Rubu Veaḡa vereri na beḡe ḡabi-iaḡomamu, au beḡema vinigu. Ḡoi tu kara kererena oveiato?” \v 36 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Au ḡegu Basileia tu dia mai tanobara dagarana. Bere au ḡegu Basileia mai tanobara nuḡanai bere vetore e bere ruḡa nai tu, au ḡegu vetuḡunaḡi-iaḡovini tarimari ḡere variḡisi, Iuda tarimari ḡesi ḡere vevaḡi, ma tarima ta maki asi bere ilaila, Iuda tarimari ḡimari ai bere toregu. Senaḡi au ḡegu Basileia tu dia mai tanobara nuḡanai eruḡani.” \v 37 Pilato na moḡesina naima Iesu edanaḡiato, ekirato, “Be ḡoi tu vere ba?” Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡoi okirani au vere otoni tu moḡoni oguruḡani. Au tanobarai ama maḡurito tauna korikori, guruḡa moḡonina bana vaḡa-foforia ḡana. Guruḡa moḡoninai ḡetanuni tarimari mabarari na au garogu tu ḡeseḡaḡiani.” \v 38 Pilato ekirato, “Guruḡa moḡonina tu kara?” \s1 Iesu bene mase guruḡana \r Mataio 27:15-31; Mareko 15:6-20; Luka 23:13-25 \p Moḡesi eguruḡato murinai, ma eraka-rosito Iuda tarimari ḡeri ai, benamo ekirarito, ekirato, “Au na mai tarima ḡenai rakava ta tu asi badoḡaria. \v 39 Senaḡi ḡomi ḡemi veiḡa ta tu iniḡesi, Pasova verekona ḡaronai, dibura tarimana ta bana tuḡu-vaḡia. Be ḡomi ḡourani tu, ḡemi Iuda tarimari ḡeri vere natuḡu-vaḡia, ba?” \v 40 Benamo ḡia mabarari ḡekoḡoto, ḡekirato, “Asiḡina! Ḡia tu asiḡi! Senaḡi Barabas.” A Barabas tu elemato-ḡoi e evevaḡito-ḡoi naima ḡediburaiato. \c 19 \p \v 1 Moḡesi naima Pilato na Iesu eḡabiato, vetari tarimari o soldia evinirito, benamo ḡekwariato. \v 2 Ema soldia na varovaro ma giniri dagarana ḡebito-ḡeḡeraḡiato, korona noḡa ḡeveiato, benamo Iesu debanai ḡetore-kauato. Ema dabuḡa maukana kakakakana na ḡevaḡa-dabuḡaiato. \v 3 Benamo ḡoirana ḡana ḡeraka-kavito, benamo ḡekiraiato, ḡekirato, “Iuda tarimari ḡeri Vere, ḡaro namona!” Benamo ḡoirana ma ḡeforoato. \p \v 4 Pilato ma eraka-rosito Iuda tarimari ḡeri ai, benamo ekirarito, ekirato, “Ḡoḡitaia, au na ḡia ḡomi ḡoirami ai ama ḡori-rosiani anina tu nama vaḡa-ribami, au na ḡia ḡenai rakava ta tu asi badoḡaria.” \v 5 Benamo Iesu ema raka-rosito, debana tu ma koronana, ḡau ma giniginina ḡevatoato dagarana, ema dabuḡa kakakakana maki roḡo etogi-taḡoato-ḡoi. Benamo Pilato na Iuda tarimari ekirarito, ekirato, “Ḡoḡitaia, tarimana tu maiḡa.” \p \v 6 Moḡesi Rubu Veaḡa vereri baregori ma ḡeri vetuḡunaḡi-iaḡovini tauri na ḡeḡitaiato nai, ḡefararato, ḡekirato, “Ḡovaḡa-satauroa! Ḡovaḡa-satauroa!” Benamo Pilato na ekirarito, ekirato, “Ḡomi tauḡemi na ḡoḡabi-iaḡoa, ma ḡoa vaḡa-satauroa, korana au na ḡia ḡenai kerere ta asi badoḡaria.” \v 7 Ma Iuda tarimari na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Ḡai tu ma ḡema taravatu, ma ḡai ḡema taravatu ekirani, ḡia tu bene mase veḡata, korana ḡia tu tauḡena moḡo Barau Natunai bevevaḡa-iaḡo.” \p \v 8 Pilato na mo guruḡa eseḡaḡiato nai, egari-rakava rakavato. \v 9 Benamo numa baregonai ma eraka-toḡato, benamo Iesu ekiraiato, ekirato, “Ḡoi tu ainana oiaḡomato, ei?” Senaḡi Iesu na asi evaḡa-veseato. \v 10 Benamo Pilato na ekiraiato, ekirato, “Ḡoi tu asi ourani au vaḡa-vesegu ei? Ḡoi asi ribamu au tu ma ḡegu seḡuka ḡoi bavaḡa-satauromuni, e ma ḡegu seḡuka ḡoi batuḡu-vaḡimuni?” \v 11 Iesu evaḡa-veseto ekirato, “Bere Barau na guba na ḡoi seḡuka asi bere vinimu nai tu, toma au ḡoi ḡemu seḡuka gaburenai asi bara ritoḡo. Moḡa lorinai, au eḡabiguto ma ḡoi ḡimamu ai etoreguto tarimana, ḡena rakava tu barego lelevaḡi”. \v 12 Pilato na mo guruḡa eseḡaḡiato, benamo dabara evetauto-ḡoi, ḡena ura Iesu bene tuḡu-vaḡia. Senaḡi Iuda tarimari roḡo ḡekoḡoto-ḡoi, ḡekirato-ḡoi, “Bema ḡoi na mai tarima botuḡu-vaḡiani nai, ḡoi tu dia Kaisara ḡatana. Kamara tarima tauḡena evekiraḡini vere etoni, ḡia na tu Kaisara, Roma ḡeri vere, ekira-fitoḡaiani.” \p \v 13 Pilato na mo guruḡa eseḡaḡiato, benamo Iesu ema ḡori-rosiato, benamo eiaḡoto, Kota eseḡaḡini tarimana ḡena sea ai ea tanukauto. Mo gabu tu “Fore Touraḡena” ḡetato-ḡoi. Ma Heberu garonai tu “Gabata.” \v 14 Mo ḡaro tu Pasova o Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo verekona ḡana rovinatore ḡarona, ma horaḡauna 12 koloko tu varau eḡabiato. Benamo Pilato na Iuda tarimari ekirarito, ekirato, “Ḡoboḡe, ḡemi vere iomaiḡa!” \v 15 Senaḡi ḡia tu ḡefararato, ḡekirato, “Ḡoḡabi-veḡitaia! Ḡoḡabi-veḡitaia! Ḡoa vaḡa-satauroa!” Pilato na ma edanaḡirito, ekirato, “Ḡomi ḡemi vere tu navaḡa-satauroa, ei?” Rubu Veaḡa vereri baregori ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Kaisara ḡereḡana moḡo ḡai ḡema vere, ma vere boruna ta tu asiḡina.” \v 16 Benamo Pilato na Iesu ḡia ḡimari ai etore-kauato beḡene vaḡa-satauroa ḡana. \s1 Iesu ḡevaḡa-satauroato \r Mataio 27:32-44; Mareko 15:21-32; Luka 23:26-43 \p Benamo vetari tarimari o soldia na Iesu ḡeḡabiato, ḡeḡori-iaḡoato. \v 17 Ma Iesu na ḡena satauro efaḡa-vaisiato, eraka-rosito, eiaḡoto gabu arana “Deba Ḡavana Gabuna” ḡana. Heberu garonai mo gabu arana tu “Golgota”. \v 18 Mo gabu ai ḡia na Iesu ḡevaḡa-satauroato tarima ruarua ḡesi; ta tavi tai, ta tavi tai, ma Iesu tu nuḡanai. \v 19 Ma Pilato na guruḡa tari ḡau lefalefa tai etorerito, benamo satauro tuḡunai ḡeikoko-kafakauato. Etorerito guruḡari tu maiḡeri, “IESU, NASARETA TAUNA, IUDA TARIMARI ḠERI VERE.” \v 20 Mo guruḡa tu Heberu garo ai, e Roma garo ai, ema Grik garo ai etorerito. Iesu ḡevaḡa-satauroato gabuna tu vanuḡa baregona sevinai, be Iuda tarimari vovoka na mo guruḡa debana ḡeiaviato. \v 21 Benamo Rubu Veaḡa vereri baregori na Pilato ḡekiraiato, ḡekirato, “‘Iuda tarimari ḡeri Vere’ tu asi notorea, senaḡi iniḡesi notorea, ‘Ḡia ekirato, au tu Iuda tarimari ḡeri Vere.’” \p \v 22 Ma Pilato na evaḡa-veserito, ekirato, “Kara au na batorea guruḡana tu batorea veḡata.” \p \v 23 Vetari tarimari na Iesu ḡevaḡa-satauroato murinai, ḡena dabuḡa ḡeḡabirito, ma karava vasivasi ḡeveirito, benamo vetari tarimari na ḡeri sebori sebori ḡeḡabito, ma vei-gabigabi dabuḡana tu ḡeiaḡuiato. Korana vei-gabigabi dabuḡana tu dabuḡa sebona na moḡo ḡeturiato. A ḡia tu dia dabuḡa vesavesari vovoka ḡeturi-kavikavito vau ḡeveiato dabuḡana. \v 24 Moḡesina naima tauḡeri fakari ai ḡeguruḡa-vegogoto, ḡekirato, “Asi sidarea, senaḡi laki ḡerena ta siveia, bewinini tarimana na mo dabuḡa bene ḡabia uranai.” Mai veiḡa ḡeveiato tauna korikori tu, Buka Veaḡai ḡetorerito guruḡari beḡene moḡoni ḡana, maiḡesi ekirani, “Au ḡegu dabuḡa ḡia fakari ai ḡekaravarito, ema au ḡegu dabuḡa uranai laki ḡerena ta ḡeveiato.” Moḡesi naima vetari tarimari na maiḡeri veiḡa ḡeveirito. \p \v 25 Iesu ḡena satauro koranai tu vavine vasivasi (4) ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi: Iesu sinana, e Iesu sinana tarina vavinena, e Maria, Klopa ḡaraḡona, ema Maria, Magadala vanuḡana vavinena. \v 26 Iesu na sinana e Iesu na eura-viniato-ḡoi merona monai ruḡataḡo eḡitarito, benamo Iesu na sinana ekiraiato, ekirato, “Natumu merona maniḡa.” \v 27 Ema ḡena mero ekiraiato, ekirato, “Sinamu maniḡa.” Mo ḡaro na evesinato, Iesu ḡena mai mero na Iesu sinana ḡena numa ḡana eḡori-iaḡoato, benamo enariato-ḡoi. \s1 Iesu ḡena mase \r Mataio 27:45-56; Mareko 15:33-41; Luka 23:44-49 \p \v 28 Moḡa murinai Iesu eribato, ḡena ḡauvei mabarari tu varau bevaḡa-koriri. Ma Buka Veaḡai ḡetoreato guruḡana bene moḡoni uranai ekirato, “Au bokagu bekoke.” \v 29 A gwaḡutu ta nuḡanai tu vine nanuna mamakina monai toretaḡo. Nanu erimaiani dagarana mo vine nanuna mamakinai ḡeduḡi-fereiato. Ma vine nanuna mamakina na evonuto, benamo isopo legana dudunai ḡetore-kauato, benamo ḡeduḡi-varaḡeato, Iesu bokanai ḡetore-kauato. \v 30 Iesu na mo vine nanuna mamakina eniuato, benamo ekirato, “Bema-kori.” Ma debana eḡero-riḡoto, benamo tauḡanina na ḡia iaukana eraka-vaḡito, emaseto. \s1 Soldia ta na Iesu sebina egwanuato \p \v 31 Mo ḡaro moḡa tu rovinatore ḡarona, korana beboḡini ma belaḡanini tu Sabadi veaḡana baregona ta mo Pasova o Iuda tarimari mase aneruna na evanaḡirito moḡo verekona ḡarori nuḡari ai. Moḡa lorinai Iuda tarimari asi ḡeurato, mo Sabadi veaḡana baregonai mase tarimari tauḡaniri satauro tuḡunai beḡene tanu. Moḡesi naima Pilato ḡenogiato, Iesu ema mo tarima ruarua kwakuri beḡene kwari-koruri, benamo satauro tuḡuna na beḡene ḡabi-riḡori. \v 32 Moḡa lorinai vetari tarimari ḡeiaḡomato, benamo ḡevaḡa-satauro debaiato tarimana kwakuna ḡekwari-koruato, ma tarima vaḡa-ruaruana Iesu ḡesi ḡevaḡa-satauroato moḡa maki moḡesi ḡeveiato. \v 33 Senaḡi Iesu ḡenai ḡeiaḡomato nai, Iesu tu varau emaseto ḡeḡitaiato, be kwakuna asi ḡekwari-koruato. \v 34 A vetari tarimana ta na moḡo Iesu sebina garaḡota na egwanuato. Benamo asikauna mo egwanuato gabuna na rara e nanu ḡevebubu-rosito. \p \v 35 Maiḡa eḡitaiato tarimana na evari-fiuato, ma ḡia ḡena vevarifiu tu moḡoni. Ḡia ma ribana, ḡia tu eguruḡa-korikorini, ma ḡia na ekiraḡi-foforiani anina tu, ḡomi na maki boḡono vaḡa-moḡonia ḡana. \v 36 Maiḡeri veiḡa ḡeveirito korana tu, Buka Veaḡai ḡetorerito guruḡari beḡene moḡoni, ekirani, “Ḡia tu turiḡana sebona ta maki asi beḡe lau-koruani.” \v 37 Ma Buka Veaḡai etoreato guruḡana ta tu maiḡesi ekirani, “Sebina ḡegwanuato tarimana ḡenai ma beḡe boḡe-raḡeni.” \s1 Iesu ḡeguriato \r Mataio 27:57-61; Mareko 15; 42-47; Luka 23:50-56 \p \v 38 Maiḡa murinai Iosefa, Arimatea tarimana, na Pilato enoḡiato, Iesu tauḡanina bene ḡabia ḡana. Pilato na maoro eviniato, benamo eiaḡoto, Iesu tauḡanina ea ḡabiato. Iosefa tu Iesu ḡena mero ta, senaḡi Iuda tarimari gariri eveito-ḡoi, be eraka-vekuretoḡato-ḡoi, ḡena veḡabidadama asi evaḡa-foforito-ḡoi. \v 39 Nikodemo, tovotovonai Iesu ḡenai boḡi eiaḡoto tarimana, maki eiaḡoto. Ḡia na tu muro e aloe ḡegiro-sebonarito muramurana kilogram gabana toitoi (30) maki eḡabi-kauato. (Mo vedau muramurana bonana tu namo vedaurea). \v 40 Benamo Iesu tauḡanina ḡeḡabiato, ma tauri ruarua na dabuḡa kurokurona namona mamuramurana dagarana na ḡekumuato, Iuda seneri na mase tarimari ḡeveirito-ḡoi ilailanai. \p \v 41 Iesu ḡevaḡa-satauroato gabuna tu ma vamokana. Mo vamoka nuḡanai tu gara kouḡana ta fore na ḡeveiato, ma nuḡanai tarima ta tu roḡosi beḡere tore-toḡaia. \v 42 Mo ḡaro moḡa tu Iuda tarimari ḡeri rovinatore ḡarona, ema mo gara kouḡana maki kavinaḡi, be Iesu ḡeḡabiato, monai ḡea tore-toḡaiato. \c 20 \s1 Gara kouḡana tu korina \r Luka 24:1-12 \p \v 1 Sabadi ḡarona murinai, Sandei boḡiboḡi iamoiamo, roḡo mukunamukunai, Maria, Magadala vavinena, gara ḡana eiaḡoto. Benamo eboḡeto, gara ḡatama bokana ḡetabe-ḡauato forena tu ḡeḡabi-veḡitaiato, be irau ai vetore eḡitaiato. \v 2 Benamo eraga-ḡenoḡoi-iaḡomato, Simona Petero e Iesu ḡena mero ta, Iesu na eura-viniato-ḡoi merona, ḡeri ai, benamo ekirarito, ekirato, “Vereḡauka tu gara na beḡe ḡabi-rakaia, ma ḡita asi ribara ainai beḡe torea.” \p \v 3 Benamo Petero ema Iesu ḡena mo mero ta moḡa ḡeraka-rosito, benamo gara ḡana ḡeiaḡoto. \v 4 Ma tauri ruarua ḡeraga-vegogo-iaḡoto, senaḡi Iesu ḡena mo mero ta na Petero eraga-kwaneato, ma gara forenai ea raḡasi-guineto. \v 5 Etoḡa-tarito, benamo eboḡe-toḡato, Iesu ḡekumuato mo dabuḡa kurokurona eḡitaiato monai toretari. Ḡia tu eboḡe-toḡato moḡo, asi eraka-toḡato. \v 6 Benamo Simona Petero eraḡasito, benamo eraka-toḡato gara kouḡana nuḡanai, ma Iesu ḡekumuato dabuḡa kurokurona eḡitaiato monai toretari, \v 7 ema Iesu debana mabarana ḡebaru-ḡauato mukona eḡitaiato, Iesu tauḡanina ḡekumu-ḡauato mo dabuḡa kurokurona ḡesi tu asi tore-sebona. Senaḡi mo muko tu ḡereḡana iokuioku, be irau ai. \v 8 Benamo Iesu ḡena mo mero ema raḡasi-guineto, moḡa maki eraka-toḡato. Moḡeri dagara eḡitarito, benamo evaḡa-moḡoniato. \v 9 Korana ḡia na Buka Veaḡai evetoreto guruḡana tu roḡosi roḡo beḡene riba-korikoria, guruḡana tu maiḡa: Iesu tu mase na ma bevariḡisi-ḡenoḡoini. \v 10 Benamo Iesu ḡena mero ruarua ma ḡeḡenoḡoito ḡeri numa ḡana. \s1 Iesu tu Maria, Magadala vavinena, ḡenai efoforito \p \v 11 Senaḡi Maria tu gara kouḡana murikanai eruḡato vau etaḡito-ḡoi. Ma etaḡito-ḡoi nuḡanai etoḡa-tarito, benamo eboḡe-toḡato fore kouḡana nuḡana ḡana. \v 12 Benamo aneru ruarua eḡitarito, dabuḡa kurokuro ḡetogito, Iesu ḡevaḡa-genaiato gabunai tanutaḡo. Ta tu debakanai etanuto, ma ta tu gabikanai etanuto. \v 13 Benamo mo aneru ruarua na ḡekiraiato, ḡekirato, “Vavine, ḡoi tu karase nai otaḡini?” Maria na evaḡa-veserito, ekirato, “Korana au ḡegu Vereḡauka tu beḡe ḡabi-rakaia, ma au asi ribagu ainai ma beḡea torea.” \p \v 14 Maiḡesi eguruḡa-ḡosito murinai, eboḡe-ḡeḡeraḡito tu, Iesu monai ruḡataḡo eḡitaiato. Senaḡi Maria tu asi eriba-maoroto, mo tu Iesu eruḡa-taḡoto-ḡoi. \v 15 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Vavine, ḡoi tu kara dainai otaḡini?” Ḡoi tu deikara ovetauani?” Maria etuḡamaḡito, Iesu tu mo vamokai eḡaukarani tarimana, be ekiraiato, ekirato, “Verebara, bema ḡoi na boḡabi-rakaia nai tu, ainai botorea gabuna nokira-varagu, be naḡabia.” \v 16 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Maria!” Maria eruḡa-kureto, benamo ekiraiato Heberu garo ai, ekirato, “Raboni!” Mai guruḡa tauna tu, “Vevaḡa-riba Tauna.” \v 17 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Au asi noḡabi-tarigu, korana au tu Tamagu ḡenai roḡosi roḡo bara varaḡe. Senaḡi noiaḡo au tarikakagu ḡeri ai, benamo bono kirari, ‘Au tu au Tamagu e ḡomi Tamami, ema au ḡegu Barau e ḡomi ḡemi Barau ḡenai avaraḡeni.’” \v 18 Maria, Magadala vavinena, Iesu ḡena mero ḡeri ai eiaḡoto, benamo ekirarito, ekirato, “Au na Vereḡauka tu baḡitaia.” Benamo Vereḡauka na evaḡa-guruḡaiato guruḡari mabarari maki ma ekira-vararito. \s1 Iesu ḡena mero ḡeri ai efoforito \r Mataio 28:16-20; Mareko 16:14-18; Luka 24:36-49 \p \v 19 Mo Sandei boḡi ai, mo tu ḡaro giniguinena fura ta nuḡanai, Iesu ḡena mero tu numa tai ḡevegogoto. Ḡia tu Iuda tarimari gariri ai, be ḡeri numa ḡatama bokana tu ḡebiri-ḡauato. Ma Iesu eiaḡomato, ḡia fakari ai eruḡa-tarito, benamo ekirato, “Asi ḡogari, nuḡami ai maino netanu.” \v 20 Moḡesi eguruḡa-ḡosito murinai, ḡimana ḡeikokorito e sebina ḡegwanuato moḡeri evaḡa-ḡitarito. Vereḡauka ḡeḡitaiato nai, ḡeiaku-rakavato. \v 21 Benamo Iesu na ḡia ma ekirato, “Asi ḡogari, nuḡami ai maino netanu! Tamagu na au etuḡuguto kavana, au na maki ḡomi atuḡumini.” \v 22 Moḡesina evaḡa-guruḡa ḡosirito murinai, iaḡana efururu-iaḡoato ḡeri ai, benamo ekirarito, ekirato, “Iauka Veaḡa ḡoḡabia. \v 23 Ḡomi na ḡena rakava boḡo tuḡamaḡi-fitoḡaiani tarimana, ḡena rakava tu Barau na maki betuḡamaḡi-fitoḡaiani. A ḡena rakava asi boḡo tuḡamaḡi-fitoḡaiani tarimana tu, ḡena rakava Barau na maki asi betuḡamaḡi-fitoḡaiani.” \s1 Iesu Tomasi ḡenai efoforito \p \v 24 Senaḡi Tomasi tu Iesu ḡena mero ḡeri ai eiaḡoto ḡaronai ḡia tu asiḡina. Tomasi arana ta tu Didimo o Kafa, ema ḡia maki Iesu ḡena mero ta mo mero gabanana ruarua (12) nuḡanai. \v 25 Moḡesina nai Iesu ḡena mero na ḡekira-varaiato, ḡekirato, “Vereḡauka tu ḡai na baḡa ḡitaia.” A Tomasi tu ekirato, “Au tu ḡimana ḡeikokorito gaburi baḡitarini, ema didigu ikoko ḡeraka-toḡato gaburi na baduḡi-toḡaiani, e sebina ḡegwanuato, monana didigu baduḡi-toḡaiani vau, bavaḡa-moḡoniani.” \p \v 26 Ḡaro imaima toitoi (8) ḡekorito murinai, Iesu ḡena mero tu numa nuḡanai maia, ma mo ḡaro ai tu Tomasi maki ḡia ḡesi. Mo numa ḡatama bokana tu biribiri, senaḡi Iesu tu eiaḡomato, fakari ai eruḡa-tarito, benamo ekirato, “Asi ḡogari, nuḡami ai maino netanu.” \v 27 Benamo Tomasi ekiraiato ekirato, “Tomasi, ḡimagu noḡitari, didimu mai ikoko gaburi ai noma duḡi-toḡaia. E ḡimamu notuḡu-iaḡomaia, be didimu au sebigu ḡegwanuato mainai noma duḡi-toḡaia. Ḡemu daradara novaḡa-dokoa, ma novaḡa-moḡonigu.” \v 28 Benamo Tomasi na Iesu evaḡa-veseato, ekirato, “Au ḡegu Vereḡauka ema ḡegu Barau.” \v 29 Iesu na ekiraiato, ekirato, “Tomasi, ḡoi tu ovaḡa-moḡoniguni, korana boḡitagu nai. A asi ḡeḡitaguni, senaḡi ḡevaḡa-moḡoniguni tarimari tu beḡene iaku.” \s1 Mai buka Ioane na etoreato anina tu kara \p \v 30 Iesu na vetoḡa boruri ḡutuma ḡena mero ḡoirari ai eveirito. Senaḡi moḡeri mai bukai tu asi atorerito. \v 31 A maiḡeri atorerito korana tu, ḡomi na Iesu boḡono vaḡa-moḡonia, ḡia tu moḡoni Keriso, Barau Natuna. Ma bema ḡomi na ḡia boḡo vaḡa-moḡoniani nai, ḡia aranai maḡuri vanaḡivanaḡi boḡo ḡabiani. \s1 Iesu mero imaima ruarua (7) ḡeri ai efoforito \c 21 \p \v 1 Moḡa murinai Tiberia kouna rikinai Iesu ḡena mero ḡeri ai ma efoforito. Monai tu maiḡesi efoforito: \v 2 Simona Petero; Tomasi, arana ta tu Didimo o Kafa; Natanaela, Kana vanuḡa tarimana, Kana tu Galilea tanonai; Sebedaio natuna ruarua; ema Iesu ḡena mero ruarua; mabarari monai ḡetanu-vegogoto-ḡoi. \v 3 Benamo Simona Petero na ekirarito, ekirato, “Au tu kou ḡana maina aiaḡoni.” Ma mo kotari ḡekirato, “Ḡai maki ḡoi ḡesi taiaḡoni.” Benamo tauri imaima ruarua (7) ḡeraka-rosito, ḡeiaḡoto, ḡasi ai ḡea raḡekauto, benamo ḡea mainato. Senaḡi mo boḡi barabara nuḡanai tu maḡani-kone ta maki asi ḡeḡoitaḡoato. \p \v 4 Boḡiboḡi iamoiamo Iesu tu kou rikinai eruḡa-taḡoto-ḡoi; senaḡi ḡena mo mero tu asi ḡeriba-maoroto, mo tu Iesu eruḡa-taḡoto-ḡoi. \v 5 Benamo Iesu na ekirarito ekirato, “Natugu, ḡomi ḡemi ai maḡani-kone tari maniḡeri, ba?” Ḡia na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Asiḡina.” \v 6 Benamo Iesu na ekirarito, ekirato, “Reke ḡasi aroribana rekena na ḡofiu-riḡoa, maninai tu maḡani-kone tari boḡo ḡoitaḡoni.” Reke ḡefiu-riḡoato, benamo ma ḡeinu-raḡea ḡetato nai tu ḡeinu-kavaiato meto fanifani, korana tu maḡani-kone vovoka tabutabu ḡevaḡa-toḡarito bene. \p \v 7 Iesu ḡena mero ta tu Iesu na eura-viniato-ḡoi merona. Mai mero na Petero ekiraiato, ekirato, “Vereḡauka tu iomoḡa.” Simona Petero na mo guruḡa eseḡaḡiato, “Vereḡauka tu iomoḡa” nai, asikauna ḡena dabuḡa eraga-veiato, benamo kou ai ebaba-reito. Mo dabuḡa tu, eḡauveito-ḡoi be ekokiato. \v 8 Senaḡi Iesu ḡena mero kota tu mo bouti na vau ḡeleva-iaḡoto. Mo reke ma maḡani-konena maki ḡeinukau-iaḡo sebonaiato. Korana ḡia na mo reke ḡefiu-riḡoato gabuna ema fenu fakari tu asi manaḡa, mita sinau sebona (100) kavana moḡo. \p \v 9 Fenu ai ḡea darokauto nai, ḡeboḡeto tu karava vaḡa-ḡara ḡeḡitaiato, e maḡani-kone karava torekau ḡeḡitarito, ema beredi tari maki monai toretaḡo. \v 10 Ma Iesu na ekirarito, ekirato, “Ḡomi na reke ai boḡo vaḡa-toḡari maḡani-koneri tari ḡoḡabi-iaḡomari.” \v 11 Simona Petero ḡasi ai eraḡekauto, benamo reke fenu ai einu-raḡeato. Mo reke tu maḡani-kone baregori na evonuto, mo maḡani-kone baregori tu mabarari sinau sebona gabana imaima ma toitoi (153), ḡutuma lelevaḡi, senaḡi reke tu asi evedareto. \p \v 12 Iesu na ekirarito, ekirato, “Ḡoiaḡoma, ḡoma ḡaniḡani.” Iesu ḡena mo mero moḡeri ta na Iesu tu iniḡesi asi ma ḡedanaḡiato, “Ḡoi tu dei, ei?” Korana ḡia ribari, mo tu Vereḡauka. \v 13 Iesu eiaḡomato, beredi eḡabiato, benamo evinirito, ma maḡani-kone maki moḡesi eveirito. \p \v 14 Mai tu nega vaḡa-toitoina ḡena mero ḡeri ai efoforito, Barau na mase na evaga-variḡisi ḡenoḡoiato murinai. \s1 Iesu na Petero elaunaḡiato \p \v 15 Ḡeḡaniḡani-ḡosito murinai, Iesu na Petero ekiraiato, ekirato, “Simona, Ioane natuna, ḡoi na au oura-viniguni veuravinina na maiḡeri ḡeri veuravini au ḡegu ai ḡetoreani maki evanaḡiani, ei?” Petero ekirato, “Oi Vereḡauka, ḡoi ma ribamu, au na ḡoi tu aura-vinimuni.” Iesu na ekiraiato, ekirato, “Au ḡegu mamoe naturi bono ḡuburi.” \p \v 16 Iesu na ma edanaḡi-ḡenoḡoiato, ekirato, “Simona, Ioane natuna, au oura-viniguni, ei?” Petero evaḡa-veseto, ekirato, “Oi Vereḡauka, ḡoi ma ribamu, au na ḡoi tu aura-vinimuni.” Iesu ekirato, “Au ḡegu mamoe bono nari-ginikauri.” \p \v 17 Iesu na Petero vaḡa-toitoina ma edanaḡiato, ekirato, “Simona, Ioane natuna, ḡoi na au oura-viniguni, ei?” Petero enuḡa-metoto, korana Iesu na mo tu vaḡa-toitoina edanaḡiato, “Ḡoi au tu oura-viniguni, ei?” Petero ekirato, “Vereḡauka, ḡoi tu dagara mabarari ma ribamu, e ḡoi ma ribamu, au na ḡoi tu aura-vinimuni.” Iesu ekirato, “Au ḡegu mamoe bono ḡuburi. \p \v 18 Akira-korikorimuni, ḡoi variḡumu ai tu, tauḡemu na gabakamu gabaḡau na obaruato-ḡoi, benamo oura-vinirito-ḡoi gaburi ḡana oiaḡoto-ḡoi. Senaḡi ḡoi boḡaukani nai tu, ḡimamu botuḡu-roroḡotoani, benamo tarima ta na ḡimamu bebaruani, benamo beḡori-kaumuni, ma asi oura-viniani gabuna ḡana beḡori-iaḡomuni.” \v 19 Iesu na mai guruḡa ekiraḡiato tu, Petero bemaseni dabarana ema ḡena mase na kamasi Barau bevaḡa-raḡe baregoani, etore-rosiato. Benamo Petero ekiraiato, ekirato, “Au murigu ai noma raka.” \s1 Iesu ma ḡena mero ta \p \v 20 Petero eruḡa-kureto tu, Iesu na eura-viniato-ḡoi merona eḡitaiato, muriri na eraka-iaḡoto-ḡoi. Mai mero tu, mo Iesu ḡeḡaniḡani-vegogoto lavilavinai Iesu ḡenai evetabekauto, benamo edanaḡiato, ekirato, “Vereḡauka, ḡoi berevamuni tarimana tu dei, ei?” \v 21 Petero na mo mero (o Ioane) eḡitaiato, benamo Iesu ekiraiato, ekirato, “Senaḡi Vereḡauka, ḡia maḡurina tu aiḡesi ei?” \v 22 Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Bema au baurani, ḡia tu maḡuri bene tanu mo, au ma baḡenoḡoini, ḡoi tu asi ḡemu ḡauvei ta maniḡa ovedanaḡi-iaḡiani. Ḡoi tu au murigu ai noma raka.” \v 23 Mai guruḡa dainai, tarikaka veḡabidadama nuḡanai fakari guruḡa leileiri ḡekiraḡirito-ḡoi, ḡekirato, “Iesu ḡena mai mero maiḡa tu asi bemaseni.” Senaḡi Iesu tu asi ekirato, mo mero tu asi bemaseni. Iesu maiḡesi moḡo ekirato, “Bema au baurani, ḡia tu maḡuri bene tanu mo, au ma baḡenoḡoini, ḡoi tu asi ḡemu ḡauvei ta maniḡa ovedanaḡi-iaḡiani.” \p \v 24 Mo Iesu ḡena mero dagarana tu maiḡa, maiḡeri guruḡa evari-fiurini ema etorerini maiḡa. Ḡita ribara, ḡia ḡena vevarifiu guruḡari tu moḡoni. \p \v 25 Iesu na dagara tu vovoka eveirito. Bere mabarari ḡere toreri nai tu, au atuḡamaḡini, mai tanobara gabuna mabarana tu bere kei, asi veḡata bere ilaila, moḡeri buka mabarari ḡetore-vegogori ḡana uranai tu-na.