\id ACT Sinaugoro, Tauberschmidt \h APOSTOLO \toc1 APOSTOLO ḠERI VEIḠA E ḠAUVEI \toc2 APOSTOLO \mt1 APOSTOLO ḠERI VEIḠA E ḠAUVEI \ip Apostolo ḡeri ḡauvei e veiḡa vaḡa-foforiri guruḡari \ip Mai apostolo ḡeri ḡauvei e veiḡa bukana anina baregona tu Iauka Veaḡa Barau ḡenana emariḡoto ema apostolo ḡerina ema ḡauveito variri. \ip Mai buka maki Luka na Teofilo ḡena ma etoreato. Etoreato laḡanina tu laḡani 63 beiaḡo 68 fakari ai ta kavana, mo tu Iesu emaseto murinai. \ip Guruḡa baregori Luka na Teofilo mai fefai evaḡa-ribaiato tu maiḡeri: 1) Kamasi ekalesia doḡorori ḡevesinato; 2) ma kamasi tanobara mabarana ekalesia doḡorori na evaiato; 3) kamasi Keriso guba na Iauka Veaḡa ḡenana mai tanobarai ḡena ekalesia doḡorona eragaiani; 4) ekalesia mabarari Iauka Veaḡa na bene vaḡa-vonuri, korana ḡia ḡenana vauro ḡia ḡeri vetuḡunaḡi ḡauveina bevaḡa-tubuani e bevaḡa-taunaiani, ema bevaḡa-kokoreani ema bevaḡa-seḡukaiani (Apostolo 1:8; Sekaraia 4:6). \im Luka ḡena toretore tu maiḡesina eboioḡaiato: \im 1. Petero ḡena ḡauvei Iuda tarimari fakari ai - karoa 1-12 \im 2. Paulo ḡena ḡauvei irau bese tarimari fakari ai - karoa 13-28 \c 1 \p \v 1 Teofilo, ḡoi atore-vinimuni. Ḡegu toretore giniguinena nuḡanai, Iesu ḡena ḡauvei e ḡena vevaḡa-riba guruḡari mabarari atore-foforirito, ḡena ḡauvei esinaiato veḡata, \v 2 eiaḡoto mo, Barau na guba ḡana eḡabi-varaḡeato. Roḡosi roḡo bere ḡabi-varaḡea nuḡanai, Iauka Veaḡa ḡenana eḡabi-viriḡirito apostolori evaḡa-ribarito. \v 3 Ḡena midigumidigu e mase murinai ḡia mai apostolo ḡeri ai efoforito ema vetoḡa moḡoniri vovokari ai ḡia tauḡena evevaḡa-moḡonito ḡia tu maḡuri etanuni. Ḡia tu ḡaro gabana vasivasi (40) nuḡanai apostolo ḡeri ai dabara vovokai efoforito-ḡoi, ḡeḡitaiato-ḡoi, ema Barau ḡena Basileia, (ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani maiḡa), varina ḡeri ekiraḡiato-ḡoi. \v 4 Ma Iesu ḡesi ḡeraka-vegogoto nai, Iesu na ekirarito, ekirato, “Ierusalema asi boḡono iaḡuia, senaḡi au na akira-varamito varevarena roḡo boḡono vaḡa-nogaia, mo tu au Tamagu na ekiraḡi-toreato varevarena. \v 5 Korana Ioane tu moḡoni nanu na ebabatisoto-ḡoi, senaḡina ḡomi tu ḡaro viravira beḡe korini murinai tu, Iauka Veaḡa na bebabatisomini.” \s1 Barau na Iesu guba ḡana eḡabi-varaḡeato \p \v 6 Apostolo Iesu ḡesi ḡevegogoto nai, Iesu ḡedanaḡiato, ḡekirato, “Vereḡauka, ḡoi na toma mai negai Isaraela tarimama, Roma ḡeri veḡitaḡau na bovaḡa-maḡurimani, benamo Isaraela ḡema veḡitaḡau o basileia ma bovini-ḡenoḡoimani ba?” \v 7 Iesu evaḡa-veseto, ekirato, “Mani tu au Tamagu ḡereḡana ḡena seḡukai ḡarori e negari etorerito, ḡomi na tu asi boḡo ribarini. \v 8 Senaḡi ḡomi tu Iauka Veaḡa iatami ai beraka-riḡoni, benamo seḡuka boḡo ḡabiani, ema au kiraḡi-foforigu tarimami ai boḡo iaḡoni, Ierusalema ai, Iudea ai e Samaria gaburi mabarari ai, beiaḡoni mo, tanobara gaburi mabarari ai.” \p \v 9 Eguruḡa-ḡosito murinai, matari ḡutuḡuturi ai Barau na guba ḡana eḡabi-varaḡeato. Ḡeḡita-ḡauato mo, magube na ekou-ḡauato, benamo asi ma ḡeḡitaiato. \v 10 Apostolo na Iesu guba ḡana evaraḡeto-ḡoi roḡo ḡeḡita-raḡeato-ḡoi nuḡanai, tau ruarua dabuḡa kurokurori na ḡevedabuḡato, asikauna ḡia seviri ai ḡema ruḡa-tarito. \v 11 Benamo ḡekirato, “Galilea tarimami, karase maninai boḡo ruḡa vau guba ḡoḡita-taḡoani? Mai Iesu, ḡomi ḡemina guba ḡana beḡabi-varaḡea tarimana, tu ma beḡenoḡoi-iaḡomani. Ḡia tu guba ḡana bevaraḡe boḡo ḡitaia kavana, guba na ma bemariḡoni.” \s1 Apostolo tu Ierusalema ai ḡevegogoto \p \v 12 Benamo apostolo Olive Ḡorona na Ierusalema ḡana ma ḡeḡenoḡoi-iaḡoto. Mo gabu ruarua fakari tu kilomita sebona kavana. \v 13 Ierusalemai ḡeraḡasito, benamo ḡetanuto-ḡoi numana tuḡuna daiḡutuna ḡana ḡeraḡekauto. Mo daiḡutu ai apostolo ḡevegogoto, arari tu Petero; Ioane; Iakobo (o Iames) e Anduru; Filipo e Tomasi; Batolomeo; Mataio; Iakobo Alfeo; Simona, Selote tauna; ema Iudas, Iakobo natuna. \v 14 Ḡia mabarari ma nuḡari sebona ḡesi ḡeḡuriḡuri-vegogoto-ḡoi, vavine tari maki e Maria, Iesu sinana, ema Iesu tarina doḡoro. \s1 Iudas gabuna eḡabiato tauna \p \v 15 Moḡeri ḡaro ai Iesu ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi tarimari mabarari tu sinau sebona ma gabana ruarua (120) ḡevegogoto-ḡoi. Ḡia fakari na Petero eruḡa-vaisito, benamo ekirato. \v 16 “Tarikakagu mabarami, toretore veaḡana tu bema moḡoni, mo tu Iauka Veaḡa Davida muruna na kai-veḡata ekirato, Iudas na Iesu ḡabitarina tarimari beḡori-kaurini guruḡana. \v 17 Iudas tu ḡai karoma ta, ema ḡia maki apostolo ḡauveina tarimana, ḡai kavana.” \p \v 18 Ḡena vei-rakava voina monina na tano ta evoiato. Monai ḡia eketoto, benamo emaseto, ma nuḡana eḡwa-fakaiato, benamo sinaḡena evebubu-rosito. \v 19 Ierusalema tarimari mabarari na varina ḡeseḡaḡiato, benamo mo tano arana ḡeri garo ai ḡekiraḡiato “Akeledama” anina tu “Rara Tanona.” \v 20 Korana Salamo bukanai varau ḡetoreato, ekirani, \q1 ‘Ḡena numa bene karovo, \q1 tarima ta asi bene tanu.’ \m Ma guruḡa ta Salamo nuḡanai ekirani, \q1 ‘Ḡena veḡitataḡo ḡauveina maki \q1 ta na bene ḡabia.’ \m \v 21 Moḡa lorinai namona tu tau ta siḡabi-viriḡia. Mo tau tu ḡita ḡesi vanaḡivanaḡi tarakao-vegogoto-ḡoi, Iesu Vereḡauka ḡita fakarai taraka-toḡato-ḡoi e taraka-rosito-ḡoi nai, \v 22 ema Ioane na tarima ebabatisorito negana na, beiaḡoma mo, Iesu ḡai ḡemana guba ḡana eḡabi-varaḡeato ḡarona tarimana ta. Korana tu ḡia maki ḡai ḡesi Iesu ḡena variḡisi-ḡenoḡoi bene kiraḡi-foforia. \p \v 23 Moḡa lorinai ḡia na tau ruarua ḡeḡabirito, Iosefa, arana tu Barasaba ḡetato-ḡoi, arana ta maki Iusto; ema Matias. \v 24 Benamo ḡeḡauḡauto, ḡekirato, “Vereḡauka o, tarimarima mabarari nuḡari ḡoi na tu oribarini, moḡa lorinai novaḡa-ḡitama, dei tu ḡoi na boḡabi-hidia, \v 25 apostolo ḡauveina bene veia Iudas gabunai; a Iudas tu eiaḡoto ḡena gabu korikorina ḡana.” \v 26 Benamo fore ḡerena ḡeveiato nuḡanai, fore tu Matias aranai eketoto, benamo Matias apostolo gabanana sebona (11) ḡesi ḡeiavi-sebonaiato. \c 2 \s1 Iauka Veaḡa eraka-riḡoto \p \v 1 Pentekoste ḡaronai, Iesu ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi tarimari mabarari gabu sebonai ḡevegogoto. Pentekoste anina tu gabana imaima (50), mo tu Pasova verekona ḡarona na beiaḡoma mo, mai ḡaro maiḡa. \v 2 Benamo asikauna iavara baregona ta guruna noḡa guba na emariḡoto, ḡetanu-vegogoto numana nuḡana mabarana evaḡa-vonuato. \v 3 Benamo noḡa moḡo karava meari kavana ḡemariḡoto-ḡoi ḡeḡitarito. Mo karava meari ḡemariḡoto, benamo ḡia tata tubuari ai ḡemoreto. \v 4 Benamo ḡia mabarari Iauka Veaḡa na evaḡa-vonurito, benamo garo irauirauri ai ḡeguruḡato, Iauka Veaḡa na evinirito ilailanai. \p \v 5 Moḡa ḡaronai tu Iuda tarimari, Barau garina ḡeveito-ḡoi tarimari, tu tanobara gaburi mabarari na ḡeiaḡomato, benamo Ierusalemai ḡetanuto-ḡoi. \v 6 Mo guru ḡeseḡaḡiato nai, tarimarima ḡutuma ḡeḡaru-vegogoto. Nuḡari ḡefarevaḡito, korana ḡia tata na Iesu ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi tarimari ḡeseḡaḡirito tu mo ḡeraka-vegogoto tarimari ḡeri garo ai ḡeguruḡato-ḡoi. \v 7 Ḡia ḡeḡaba-rakavato e ḡedaradarato, ḡekirato, “Mai ḡeguruḡani tarimari tu Galilea tarimari, ene? \v 8 Kamara dabarai tu ḡita tata ḡera garo ai ḡeguruḡani taseḡaḡirini? \v 9 Ḡita tari tu Patia tarimara, tari tu Media tarimara e Elam tarimara. Tari tu Mesopotamia, Iudea e Kapadokia na, ema tari tu Ponto na e Asia na, \v 10 Frigia e Pamfilia na, Aigupito e Kurene sevina Libia tanori na, ema tari tu Roma na taiaḡomato, \v 11 Iuda tarimara, e irau bese tarimari Iuda ḡera toma-rakariḡo ḡeḡabi-raḡeato tarimari; ema ḡita tari tu Krete e Arabia tarimara. Senaḡi ḡita mabarara na taseḡaḡirini ḡita tata ḡera garo ai Barau na veiḡa baregori boruri eveirito-ḡoi ḡekiraḡi-foforirini.” \v 12 Mabarari ma nuḡa-farevaḡiri e ma daradarari ḡesi tauḡeri ḡevedanaḡi-vedanaḡito, ḡekirato, “Mai veiḡa anina tu kara?” \v 13 Senaḡina tarima tari na tu ḡevaseva-vaseva-iaḡirito, ḡekirato, “Maiḡeri tarima tu beḡe niu-rakava.” \s1 Petero ḡena vevarifiu \p \v 14 Benamo Petero ma apostolo gabanana sebona (11) ḡesi ḡeruḡa-vaisito, ma garona evaḡa-baregoato, benamo vegogo tarimari eḡobata-vinirito, ekirato, “Iuda tarimami e Ierusalemai ḡotanuni tarimami mabarami, boḡono seḡaḡi-ginikau, mai veiḡa tauna ḡemi nakiraḡi-maḡataia. \v 15 Maiḡeri tarima tu asi beḡe niu-rakava, ḡomi ḡotuḡamaḡini kavana. Mai tu roḡo boḡiboḡi horaḡauna 9 koloko. \v 16 Senaḡi maitoma tu Ioel, peroveta tarimana, na ekiraḡi-guineato kavana efoforini, ekirato, \q1 \v 17 ‘Barau ekirani: \q1 Ḡaro dokori ai au Iaukagu babubu-riḡoani tarimarima mabarari iatari ai. \q1 Benamo natumi merori e ḡuiatori beḡe perovetani, \q1 ḡemi maraḡa variḡu beḡe mata-vanaḡini, \q1 ema ḡemi tau ḡaukari beḡe nuvini. \q1 \v 18 Oi, moḡeri ḡaro ai au ḡegu vetuḡunaḡi tauri e vavineri iatari ai au Iaukagu babubu-riḡoani, \q1 benamo beḡe perovetani. \q1 \v 19 Benamo nuḡa-farevaḡi veiḡari guba tuḡunai bavaḡa-foforirini, \q1 ema vetoḡa dagarari tanobarai; \q1 rara, e karava, ema goḡu barukari. \q1 \v 20 Ḡaro ma bevetore-kureni bemukunani, \q1 e ḡue tu bekakakakani, rara kavanai beiaḡoni, \q1 Vereḡauka ḡena iaḡoma ḡarona baregona e irau vedaureana bekavinaḡini nai. \q1 \v 21 Benamo deikara Vereḡauka aranai ekea-raḡeni tarimana tu maḡuri beḡabiani.’ \p \v 22 Isaraela tarimami, mai guruḡa boḡono seḡaḡiri: Iesu, Nasareta tarimana, Barau na eviniato ḡauveina tu ḡomi ḡemi ai evaḡa-fofori ginikauato. Ḡia ḡenana Barau ḡena seḡuka veiḡari e nuḡa-farevaḡi veiḡari ema vetoḡa tari eveirito ḡomi vefakami ai, be ḡomi tu ma ribami. \v 23 Barau ḡena urai e ribai varau eboioḡa-guineato ilailanai, Iesu ḡomi ḡimami ai etore-kauato, benamo rakava tarimari na ḡevaḡa-kavamito, benamo Iesu satauro ai ḡoikoko-kauato nai ḡovaḡi-maseato. \v 24 Senaḡina Barau na ḡia mase na evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato, ema mase midiguna na eḡabi-vaḡiato, korana mase na ḡia tu asi ilaila beḡabi-tariani riba. \v 25 Davida na ḡia ekiraḡiato, ekirato, \q1 ‘Vereḡauka tu ḡaro mabarari ai ḡoiragu ai aḡitaiani. \q1 Ḡia tu au aroribagu ai, \q1 be dagara ta na asi bevaḡa-ḡarevaguni. \q1 \v 26 Moḡa lorinai nuḡagu iaku na bevonu, \q1 ema ḡegu guruḡa tu iaku na beḡe vonu. \q1 Mase garina maki asi aveini, \q1 \v 27 korana au tu mase tarimari ḡeri gabu ai asi boraga-kwaneguni, \q1 ema ḡemu Tarima Veaḡana tu asi beboraḡani. \q1 \v 28 Maḡuri dabarari tu varau ovaḡa-ribaguto; \q1 ḡoi sevimu ai batanuni, \q1 benamo iaku na bovaḡa-vonuguni.’ \p \v 29 Tarikakagu mabarami, initoma au tu nuḡagu ma kokorena ḡesi bakirani, ḡita senera baregona Davida tu emaseto ema ḡeguriato, maitoma ḡia gurina tu ḡita ḡesi maiḡea. \v 30 Senaḡi ḡia tu peroveta tarimana, ema ma ribana Barau na tu varau ekiraḡi-toreato, ekirato: Davida besena ta tu ḡia ḡena teronai betanukauni veḡata. \v 31 Davida na eriba-guineato, Barau na kara ḡoirai beveiani eḡitaiato. Benamo Keriso ḡena variḡisi-ḡenoḡoi guruḡana ekiraḡiato, ekirato, ‘Ḡia tu mase tarimari ḡeri gabu ai asi eraga-kwaneato, ema tauḡanina asi beboraḡani.’ \v 32 Barau na mai Iesu, mase na evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato, ḡai mabarama ribama. \v 33 Barau na eḡabi-vaisiato, ḡimana aroribanai etoreato, benamo Barau na ekiraḡi-toreato, Iauka Veaḡa na Tamana ḡenana eḡabiato. Benamo ḡia na mo Iauka Veaḡa toma bebubu-riḡoa, ḡomi na ḡoḡitaiani ema ḡoseḡaḡiani. \v 34 Korana Davida guba ḡana tu asi evaraḡeto, senaḡi ekirato, \q1 ‘Barau na au ḡegu Vereḡauka ekiraiato, ekirato: \q1 Au aroribagu ai noma-tanu, \q1 \v 35 bene iaḡo mo, ḡevetari-vinimuni tarimari bana tore-riḡori, \q1 kwakumu vaḡa-ruḡa tarina dagaranai bana vaḡa-iaḡori.’ \p \v 36 Moḡa lorinai Isaraela tarimari mabarari tu beḡene riba-ginikau, mai Iesu, ḡomi na ḡovaḡa-satauroato tu, Barau na Vereḡauka e Keriso ai evaḡa-iaḡoato.” \s1 Tarimarima ḡutuma ḡevetuḡamaḡi-kureto ma ḡeraka-kureto \p \v 37 Mai guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, nuḡari ḡeraḡeto, benamo Petero e mo apostolo tari ḡedanaḡirito, ḡekirato, “Tarikaka, ḡai tu kamasi toma ḡaveini?” \v 38 Petero na ekirarito, ekirato, “Ḡomi tata ḡemi rakava ḡerina boḡono vetuḡamaḡi-kure ma boḡono raka-kure, ema Iesu Keriso aranai babatiso boḡono ḡabia, be ḡemi rakava bene tuḡamaḡi-fitoḡari; ema ḡena varevare, Iauka Veaḡa, boḡono ḡabia. \v 39 Korana Barau ḡena kiraḡitore eveiato tu ḡomi ḡemi e ḡomi natumi ḡeri, ema manaḡai ḡetanuni tarimari ḡeri. Aba, Vereḡauka ḡera Barau na ekiraḡi-toreato Iauka Veaḡana tu bekearini tarimari mabarari bevinirini.” \p \v 40 Petero na guruḡa ḡutuma ekiraḡirito, esisiba-vinirito e elau-naḡirito, ekirato, “Mai bese tarimari rakavari ḡerina tauḡemi boḡono raga-maḡuri.” \v 41 Tarima ḡutuma na ḡena guruḡa ḡeḡabi-raḡeato, benamo babatiso ḡeḡabiato. Mo ḡaro sebonai tarimarima mabarana daḡara toitoi (3,000) kavana ḡia ḡeri doḡoro nuḡanai ḡebere-toḡato. \v 42 Benamo vanaḡivanaḡi apostolo tarimari ḡerina riba ḡeḡabito-ḡoi, ḡevegogoto-ḡoi e ḡevevaḡa-kavato-ḡoi, beredi ḡetavi-kirato-ḡoi o anibou ḡeḡanito-ḡoi e ḡeḡauḡau-vegogoto-ḡoi. \s1 Iesu ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi tarimari ḡeri maḡuri \p \v 43 Apostolo ḡerina Barau na nuḡa-farevaḡi veiḡari e vetoḡa boruri ḡutuma eveirito-ḡoi, ema tarimarima mabarari ḡegari-rakavato. \v 44 Iesu ḡevaḡa-moḡoniato tarimari mabarari ḡetanu-vegogoto-ḡoi ema ḡeri-ḡari ḡevevarevare-vevinito-ḡoi. \v 45 Ḡeri farefare e tano ḡevoivoi-iaḡirito-ḡoi, benamo moniri tu ḡia mabarari vefakari ai ḡevarerito-ḡoi, tata ḡena rabu ilailanai. \v 46 Ḡaro vanaḡivanaḡi mabarari Rubu Veaḡai ḡevegogoto-ḡoi. Ḡeri numai anibou ḡeḡanito-ḡoi e ḡeḡaniḡani-vegogoto-ḡoi ma iakuri e ma mainori ḡesi. \v 47 Barau ḡevaḡa-raḡeato-ḡoi, ema tarimarima mabarari ḡeri veiau-namo ḡeverere-iaḡiato-ḡoi. Benamo ḡaro mabarari ai Vereḡauka na evaḡa-maḡuririto-ḡoi tarimari ḡia ḡesi etore-vegogorito-ḡoi. \c 3 \s1 Kwaku rakava tarimana enamoto \p \v 1 Ḡaro ta lavilavi horaḡauna 3 koloko ai ḡauḡau horanai, Petero e Ioane Rubu Veaḡa ḡana ḡeiaḡoto. \v 2 Monai tarima ta tu emaḡurito kwakuna rakava ḡeḡoitaḡoato. Ḡaro mabarari ai ḡeḡwa-iaḡoato-ḡoi, Rubu Veaḡa ḡatama bokana arana “Namo Vedaurea” koranai ḡevaḡa-tanutariato-ḡoi, benamo Rubu Veaḡai ḡeraka-toḡato-ḡoi tarimari ḡeri ai moni enoḡito-ḡoi. \v 3 Ḡia na Petero e Ioane ḡeraka-toḡa ḡana nuḡanai eḡitarito, benamo kara ta ḡevinia uranai enoḡirito. \v 4 Tauri ruarua na ḡeḡita-karakaraiato, benamo Petero na ekiraiato, ekirato, “Ḡai noḡitama!” \v 5 Mo guruḡa eseḡaḡiato lorinai, tauri ruarua eḡitarito, ḡia mataboru ekirato tu, kara ta beḡe viniani. \v 6 Senaḡi Petero na ekiraiato, ekirato, “Au tu asi ḡegu moni, senaḡina ḡegu ai kara etanuni dagarana avinimuni. Iesu Keriso, Nasareta tauna, aranai akiramuni, novariḡisi, noraka!” \v 7 Benamo Petero na kwaku rakava tarimana ḡimana aroribanai eḡabito, evaḡa-ruḡa-vaisiato. Asikauna ḡia kwakuna ema kwakuna komukomuri ḡetubutubu-kauto. \v 8 Ḡia eburi-vaisito, eruḡa-tarito, eraka-iaḡoto. Benamo Petero ema Ioane ḡesi Rubu Veaḡanai ḡeraka-toḡato, erakato e eburi-vaisito, Barau evaḡa-raḡeato. \v 9 Tarimarima mabarari na ḡeḡitaiato, erakato e Barau evaḡa-raḡeato-ḡoi, \v 10 ema ḡeḡita-leaiato, ḡia tu “Namo Vedaurea” ḡatama-boka koranai etanuto-ḡoi vau enoḡinoḡito-ḡoi tarimana nai, ḡia mabarari nuḡari ḡefarevaḡito e ḡeḡaba-rakavato, mo veiḡa ḡia ḡenai eḡorato nai. \s1 Petero ḡena ḡobata Rubu Veaḡai \p \v 11 Mo tau roḡo Petero e Ioane ḡeri ai eveḡabikau-taḡoto-ḡoi, touraḡe baregona arana “Solomona Ḡena Touraḡe” ai, tarimarima mabarari ḡeḡaba-rakavato, benamo ḡeraga-iaḡoto ḡeri ai. \v 12 Petero na mo tarimarima eḡitarito, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Isaraela tarimami, karase nai mai dagara tu ḡoḡaba-iaḡiani? Karase nai ḡai ḡoḡita-karakaramani? Ḡomi ḡotuḡamaḡini mai tu tauḡema ḡema seḡukai e Barau korana-iaḡinai naima, mai tarima baḡa vaḡa-rakaia ḡotoni? \v 13 Aberahamo, Isako, Iakobo ḡeri Barau, ḡita senera mabarari ḡeri Barau, na ḡena vetuḡunaḡi tarimana Iesu evaḡa-raḡeato, senaḡi ḡomi na Roma tarimari ḡoviniato beḡene vaḡia ḡana, ma Pilato ḡena ura bene tuḡu-vaḡia asi beḡene vaḡia etato nai, ḡomi tu asi ḡourato. \v 14 Ḡia tu Veaḡa e Vei-Iobukaiobuka tarimana, senaḡi ḡomi na tu asi ḡoura-viniato, ema Pilato ḡonoḡiato, vaḡivaḡi tarimana tu bene tuḡu-rosia ḡotato. \v 15 Maḡuri eḡwa-iaḡomaiato tarimana tu ḡomi na ḡovaḡi-maseato. Senaḡi Barau na mase na ma evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato. Ḡai maiḡa tu ribama e ḡakiraḡi-foforiani. \v 16 Ḡai ḡema veḡabidadama Iesu aranai nai, mai tarima ḡomi na ḡoḡitaiani e ribami bevaḡa-namoa. Mai tu Iesu aranai ema veḡabi-dadama ḡia ḡenana eiaḡomani na, mai tarima bevaḡa-namo korikoria, ḡomi mabarami na ḡoḡitaiani maiḡa. \p \v 17 Tarikakagu mabarami, au toma aribani, kara ḡemi veḡorikau tarimari ḡesi ḡoveiato tu asi ribami dainai. \v 18 Senaḡina Barau na guinenai ḡena peroveta tarimari mabarari mururi na ekirato, ḡia ḡena Keriso tu midigu roḡo beḡanini etato. Mo guruḡa tu ḡomi ḡemina ema moḡonito. \v 19 Moḡa lorinai ḡovetuḡamaḡi-kure ma ḡoraka-kure Barau ḡenai, be ḡia na ḡemi rakava bene ḡabi-vaḡiri. \v 20 Bema moḡesi boḡo veini nai, Iauka ḡena kokore Vereḡauka ḡenana beiaḡomani, ema ḡia na Iesu Keriso betuḡu-iaḡomaiani. Ḡia tu Barau na ḡomi ḡemi eḡabitore-guineato. \v 21 Ḡia tu gubai roḡo betanuni, beiaḡoni mo, Barau na dagara mabarari bevaḡa-variḡu ḡenoḡoirini. Ḡia na ḡena peroveta tarimari veaḡari mururi na kai-veḡata ekiraḡiato ilailanai. \v 22 Korana Mose ekirato, ‘Vereḡauka ḡemi Barau na ḡomi ḡemi tarimarima fakari na ḡemi peroveta tarimana ta bevaḡa-ruḡaiani au kavana. Ḡia na bevaḡa-guruḡamini guruḡari mabarari tu boḡono seḡaḡiri. \v 23 Tarima ta na ḡia ḡena guruḡa asi beseḡaḡi-viniani tarimana tu, Barau na ḡena tarimarima fakari na beḡabi-vaḡiani, benamo bevaḡi-maseani.’ \p \v 24 Moḡoni, peroveta tarimari mabarari Samuela na beiaḡoma mo toma, ema ḡia murina na ḡeiaḡomato peroveta tarimari maki ḡutuma varau ḡeguruḡato, maiḡeri ḡaro ḡekiraḡirito. \v 25 Ḡomi tu peroveta tarimari naturi, ema Barau ḡena kiraḡitore ḡomi senemi ḡeri eveiato maki ḡomi ḡemi. Barau na Aberahamo evaḡa-guruḡaiato nai, ekirato, ‘Ḡoi natumu ḡenana tanobara beseri mabarari namo beḡe ḡabiani.’ \v 26 Moḡa lorinai Barau na ḡena vetuḡunaḡi tarimana Iesu evaḡa-ruḡaiato, benamo ḡemi ai etuḡu-iaḡosi guineato, ḡomi bene vaḡa-namomi ḡana. Mo namo anina tu, ḡomi tata ḡemi rakava ḡerina beḡori-kuremini. \c 4 \s1 Petero e Ioane ḡeḡabi-taririto \p \v 1 Petero e Ioane na tarima-rima roḡo ḡevaḡa-guruḡarito-ḡoi nuḡanai, Rubu Veaḡa vereri, e Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimari ḡeri vere, ema Sadukea tarimari ḡeraḡasito. \v 2 Ḡia tu ḡebaruto, korana mai apostolo ruarua na tu tarimarima ḡevaḡa-ribarito-ḡoi e ḡeri ḡeḡobatato-ḡoi nai tu ḡekirato-ḡoi, Iesu tu mase na evariḡisi-ḡenoḡoito; moḡa lorinai mase tarimari maki beḡe variḡisi-ḡenoḡoini. \v 3 Benamo tauri ruarua ḡeḡabi-taririto, benamo dibura numai ḡebiri-ḡaurito; monai beḡene gena mo boḡiboḡi, korana tu ḡaro maki ekofuto. \v 4 Senaḡi Petero e Ioane ḡeri ḡobata tarima vovoka na ḡeseḡaḡiato, benamo tarima ḡutuma na ḡevaḡa-moḡoniato, benamo tau numerana eiaḡoto mabarana tu daḡara imaima (5,000) kavana. \p \v 5 Elaḡanito nai tu, Iuda vereri, e vanuḡa tarima baregori, ema taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari Ierusalemai ḡevegogoto. \v 6 Anas, Rubu Veaḡa verena baregona, e Kaiafas, e Ioane, e Alesanda, ema Rubu Veaḡa verena baregona ḡena bese maki monai. \v 7 Benamo tauri ruarua ḡeḡori-iaḡorito, benamo ḡoirari ai ḡea vaḡa-ritoḡorito vau ḡedanaḡirito, ḡekirato, “Kamara seḡukai o deikara aranai mai veiḡa ḡoveiato?” \p \v 8 Benamo Petero, Iauka Veaḡa na evonuto, evaḡa-veseto, ekirato, “Isaraela veremi e veḡitaḡau tarimami! \v 9 Bema ḡai toma boḡo kea-iaḡomama tu, ḡourani ḡai na ḡakira-varami, mai kwaku rakava tarimana ḡenai veiḡa namona baḡa veia ema kamara dabarai ḡia be-namo nai tu, \v 10 ḡomi mabarami e Isaraela nuḡanai tarimarima mabarami tu boḡono riba, Iesu Keriso, Nasareta tarimana, ḡomi na ḡovaḡa-satauroato, ma Barau na mase na evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato tarimana, aranai mai tarima benamo-ḡosiḡosi, ḡomi ḡoirami ai eruḡa-taḡoni. \v 11 Mo Iesu tu, \q1 ‘ḡomi, numa raga tarimami, na ḡoruḡaiato forena, \q1 ḡia tu duḡu barana forenai eiaḡoto.’ \m \v 12 Vevaḡa-maḡuri tu ḡia ḡereḡana ḡenana bita doḡarini; tanobara mabarana nuḡanai Barau na ara ta tu asi evinirato, ḡita bene vaḡa-maḡurira ḡana.” \p \v 13 Kanisoro tarimari na Petero e Ioane ḡeḡitarito, asi ḡegarito-ḡoi ema ḡeribarito maki, ḡia tu vevaḡa-riba gabuna ta ḡana asi ḡeiaḡoto, ma tauri ruarua asi iaunegari. Moḡa ḡeḡitaiato nai, ḡeḡabato e nuḡari ḡevekeoto, benamo ḡeribato, ḡia tu Iesu ḡesi ḡerakao-vekakoto-ḡoi tarimari. \v 14 Ema mo tarima ḡeḡitaiato namo-ḡosiḡosi Petero e Ioane ḡesi ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi, benamo asi ḡeri guruḡa dabarana. \v 15 Moḡa lorinai ḡekirarito, mo vegogo gabuna na ḡeraka-veḡita. Benamo ḡeraka-rosito murika ḡana, benamo ḡia ḡereḡari moḡo ḡevedanaḡi-vevinito, ḡekirato, \v 16 “Maiḡeri tarima ruarua tu kamasi toma taveirini? Ierusalemai ḡetanuni tarimari mabarari ma ribari, ḡia tu nuḡa-farevaḡi veiḡana ta beḡe veia, ema ḡita na asi bita kira-ḡuniḡauani riba. \v 17 Senaḡi tarimarima na beḡe vari-fiuani garinai, maiḡeri tarima tu tana vaḡa-gariri e tana kira-ḡoiri, Iesu aranai tarima ta asi ma beḡene vaḡa-guruḡa ḡenoḡoia.” \v 18 Benamo ma ḡekea-toḡarito, benamo ḡekirarito, Iesu aranai asiḡina ḡinavaḡi ma beḡene ḡobata e beḡene vevaḡa-riba. \p \v 19 Senaḡi Petero e Ioane na ḡevaḡa-veserito, ḡekirato, “Ḡomi tauḡemi ḡotuḡamaḡi-viriḡia, aiḡa tu roroḡoto Barau ḡoiranai? Ḡomi na kara ḡokiraḡiani baḡana veia, ba Barau na ekiraḡiani veiḡana baḡana veia? \v 20 Korana ḡaḡitarito e ḡaseḡaḡirito dagarari tu ḡai na asi ilaila baḡa kira-ḡuniḡaurini e muruma maki moḡeri kiraḡi-kiraḡiri ai asi baḡa kourini riba.” \p \v 21 Ma ḡevaḡa-guruḡa gwaḡiḡirito murinai, ḡetuḡu-rosirito. Vaḡa-rakavari dabarana ta asi ḡedoḡariato, korana tarima mabarari na Barau ḡevaḡa-raḡeato-ḡoi, mo nuḡa-farevaḡi veiḡana lorinai. \v 22 Korana mo nuḡa-farevaḡi veiḡana na enamoto tarimana ḡena maḡuri laḡaniri tu gabana vasivasi (40) maki evanaḡiato. \s1 Ekalesia ḡeḡuriḡurito \p \v 23 Petero e Ioane ḡetuḡu-vaḡirito murinai, karori ḡeri ai ḡeḡenoḡoi-iaḡoto. Ma Rubu Veaḡa vereri baregori e Iuda vereri na kara ḡekiravara-vinirito dagarari mabarari karori ḡeri ḡekiraḡirito. \v 24 Benamo karori na moḡeri guruḡa ḡeseḡaḡirito nai, ḡia mabarari Barau ḡeḡuriḡuri-vini vegogoato, ḡekirato, “Vereḡauka o, guba, tanobara, daḡaru-bara, ema nuḡari ai ḡetanuni dagarari mabarari ḡoi na oveirito. \v 25 Iauka Veaḡa ḡenana, ḡai senema Davida, ḡoi ḡemu vetuḡunaḡi tarimana, muruna na oguruḡato nai ekirato, \q1 ‘Kara dainai irau bese tarimari tu ḡebaru-rakava rakavani? \q1 Ema karase nai tarimarima na tu asi beḡe ḡauveini boioḡari ḡeveirini? \q1 \v 26 Tanobara vereri ḡeverovinato, \q1 ema veḡitaḡau tarimari baregori ḡeḡaru-vegogoto, \q1 Vereḡauka ma ḡena Keriso ḡesi \q1 beḡene vetari-viniri ḡana.’ \p \v 27 Moḡoni veḡata, Heroda e Pontio Pilato, irau bese tarimari e Isaraela tarimari ḡesi mai vanuḡa baregonai ḡevegogoto, ḡoi ḡemu vetuḡunaḡi tarimana veaḡana Iesu, ḡia tu ḡoi na oviriḡiato e Keriso ai ovaḡa-iaḡoato, ḡana boioḡa ḡetogato. \v 28 Ḡia na ḡeveirito dagarari tu kara ḡoi na ḡemu seḡukai e urai oboioḡa-guinerito beḡene vetore otato dagarari moḡo. \v 29 Moḡa lorinai, Vereḡauka o, ḡeri vevaḡa-gari veiḡari noḡitari, ema ḡai ḡoi ḡemu vetuḡunaḡi tarimama kokore novinima, be ḡemu vari baḡana kiraḡia ma kokorema ḡesi. \v 30 Ḡimamu notuḡu-rosia, be keve tarimari bono vaḡa-namori, ema vetoḡa boruri e nuḡa-farevaḡi veiḡari bono veiri, Iesu, ḡoi ḡemu vetuḡunaḡi tarimana veaḡana aranai.” \p \v 31 Ḡeḡauḡau-ḡosito murinai, ḡevegogoto numana eḡareva-ḡarevato. Benamo ḡia mabarari Iauka Veaḡa na ḡevonuto, benamo Barau ḡena vari ḡekiraḡiato ma kokoreri ḡesi. \s1 Ekalesia guinena ḡena maḡuri \p \v 32 Iesu ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi tarimari mabarari ḡeri tuḡamaḡi e nuḡari tu sebonai moḡo. Ta ḡena farefare ḡia ḡereḡana ḡena asi etato-ḡoi, senaḡi ḡeri dagara mabarari ḡia tata ḡevevarevare-vevinito-ḡoi. \v 33 Seḡuka barego ḡesi apostolo tarimari na Iesu Vereḡauka ḡena variḡisi-ḡenoḡoi ḡevari-fiuato-ḡoi, ema Barau ḡena namo e varevare-bara ḡia mabarari iatari ai ebubu-riḡoato. \v 34 Ḡia fakari ai ta maki asi erabuto-ḡoi. Korana ma ḡeri tano o numa tarimari na, moḡeri numa e tano ḡevoivoi-iaḡirito-ḡoi, benamo davari moniri tu ḡeḡwa-iaḡorito-ḡoi, \v 35 Apostolo ḡoirari ai ḡetore-taririto-ḡoi. Benamo mabarari ḡevini-ilailarito-ḡoi, tata ḡena rabu ilailanai. \p \v 36 Iosefa tu apostolo na arana ḡevatoato Banabas, anina tu “Velaunaḡi Tarimana”. Ḡia tu Levi doḡorona, Saipras motumotunai emaḡurito. \v 37 Ḡia ḡena tano evoiato, benamo voina monina tu eḡwa-iaḡoato, apostolo kwakuri koranai ea tore-tariato. \c 5 \s1 Anania e Safira \p \v 1 A tau ta etanuto-ḡoi arana Anania, ḡaraḡona arana tu Safira. Anania na ḡeri tano ta ea voivoi-iaḡiato, ḡaraḡona na maki eḡabi-raḡeato. \v 2 Senaḡina mo tano monina kwana tu eḡabi-tariato, ma kwana reke ta moḡo eḡwa-iaḡoato apostolo ḡoirari ai ea tore-tariato. Mo veiḡa eveiato ḡaraḡona tu ma ribana. \v 3 Benamo Petero na ekiraiato, ekirato, “Anania, karase nai Satani na beboroḡimu, benamo Iauka Veaḡa boḡofaia, tano monina kwana tu ḡoi ḡemu boḡabi-taria? \v 4 Roḡosi boro voia nai tu, tano tu ḡoi ḡemu, ene? Ma beḡe voia murinai maki moni tu ḡoi ḡemu. Kara botuḡamaḡia nai, mai veiḡa bono veia bosi? Ḡoi na tu dia tarimarima boḡofari, senaḡi Barau boḡofaia.” \v 5 Anania na mo guruḡa eseḡaḡiato nai, eketo-tarito, emaseto. Benamo mo veiḡa eḡorato varina ḡeseḡaḡiato tarimari mabarari ḡegari-rakavato. \v 6 Benamo tarima variḡuri ḡevariḡisito, Anania tauḡanina dabuḡa na ḡeseḡoato, ḡeḡwa-rosiato, benamo ḡea guriato. \p \v 7 Hora toitoi kavana murinai, ḡaraḡona ema raka-toḡato, senaḡi ḡia kara eḡorato tu asi ribana. \v 8 Petero na edanaḡiato, ekirato, “Nokira-varagu, ḡomi taumi ruarua na tano monina boḡo ḡabia tu maiḡa moḡo ba?” Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Oi, voina tu maniḡa moḡo.” \v 9 Benamo Petero na ekiraiato, ekirato, “Karase nai ḡoi ma ḡaraḡomu ḡesi nuḡami ḡovaḡa-sebonarito, Vereḡauka Iaukana ḡoḡofaiato? Noboḡe, ḡoi ḡaraḡomu beḡe guria tarimari tu ḡatama-bokai ḡeruḡa-taḡoni, ḡia na ḡoi maki ma ḡeḡwa-rosimuni.” \v 10 Mo horai moḡo ḡia Petero kwakuna koranai eketo-tarito, emaseto. Benamo mo tarima variḡuri ḡeraka-toḡato, ma ḡeḡitaiato mase, benamo tauḡanina ḡeḡwa-rosiato, ḡaraḡona sevinai ḡea guriato. \v 11 Ekalesia mabarana e varina ḡeseḡaḡiato tarimari mabarari gari baregona na eḡabirito. \s1 Vetoḡa e veiḡa boruri \p \v 12 Vetoḡa e veiḡa boruri ḡutuma apostolo na tarimarima ḡoirari ai ḡeveirito-ḡoi. Ma Iesu ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi tarimari mabarari tu “Solomona Ḡena Touraḡe” ai ḡevegogoto-ḡoi. \v 13 Asi veḡabidadama tarimari na ḡevaḡa-raḡerito-ḡoi, senaḡi ḡegarito-ḡoi, be ḡia ḡesi asi ḡea vegogoto-ḡoi. \v 14 Senaḡi tau e vavine tu ḡutuma lelevaḡi na Vereḡauka ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi. Mo ḡevaḡa-moḡonito-ḡoi tauri e vavineri tu mabarari apostolo ḡeri doḡoro ai ḡerakaraka-toḡato. \v 15 Apostolo na ḡeveirito-ḡoi veiḡari tarimarima na ḡeribarito, benamo keve tarimari ḡeḡwa-rosirito dabara ḡana, benamo genagena fatari ai e gedai ḡetorerito, Petero bene raka-vanaḡi nai, iouiouna na bene iauka-tariri ḡana. \v 16 Ema tarimarima ḡutuma-bara Ierusalema sevina vanuḡari na keve tarimari e iauka rakavari na ḡeboroḡirito tarimari ḡeḡwa-iaḡorito, benamo mabarari ḡenamoto. \s1 Apostolo tarimari ḡevaḡa-midigu midigurito \p \v 17 Benamo Rubu Veaḡa verena baregona ma karona Sadukea doḡorona ḡesi, apostolo tarimari ḡeri ai ḡemama-rakavato. \v 18 Ḡia na apostolo tarimari ḡeḡabi-taririto, benamo dibura numai ḡebiri-ḡaurito. \v 19 Senaḡi mo boḡi Vereḡauka ḡena aneru na dibura numa ḡatama bokana erovoato, benamo apostolo eḡori-rosirito, benamo evaḡa-guruḡarito, ekirato, \v 20 “Ḡoiaḡo, Rubu Veaḡanai boḡono ruḡa, benamo mai maḡuri variḡuna mabarana tarimarima ḡeri boḡono kiraḡia.” \v 21 Boḡiboḡi iamo-iamonai Rubu Veaḡai ḡeraka-toḡato, aneru na ḡevaḡa-guruḡarito ilailanai tarimarima ḡevaḡa-ribarito. \p Rubu Veaḡa verena baregona ma karona ḡesi ḡeraḡasito, benamo kanisoro tarimari e Isaraela vereri mabarari ḡekea-vegogorito, benamo dibura numa ḡana ḡevetuḡu-iaḡoto, apostolo tarimari urari na. \v 22 Senaḡi vetuḡunaḡi tauri dibura numai ḡea raḡasito nai tu, apostolo tarimari asi ḡedoḡaririto. Benamo ḡeḡenoḡoito, ḡea kira-vararito, ḡekirato, \v 23 “Dibura numana ḡatama bokana tu biribiri, ema ḡitaḡau tarimari maki ruḡataḡo; senaḡi ḡatama-boka baḡa rovo-fakaia nai tu, apostolo ta tu asi baḡa ḡoitaḡoa.” \p \v 24 Rubu Veaḡa ḡitataḡona tarimana baregona e Rubu Veaḡa vereri baregori na mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai tu, ḡeiauvoiauvo-rakavato, asi ribari mo veiḡa anina tu kara. \v 25 Ḡedaradarato-ḡoi nuḡanai tu, tarima ta eraka-toḡato, benamo ekirarito, ekirato, “Ḡoseḡaḡi! Dibura numai ḡobiri-ḡaurito tarimari tu Rubu Veaḡai ḡeruḡa-taḡoni, ma tarimarima ḡevaḡa-ribarini.” \v 26 Benamo Rubu Veaḡa ḡitaḡauna tarimana baregona ma ḡena mero ḡesi apostolo tarimari ḡea ḡori-ḡenoḡoirito. Asi ḡevei-guguraḡirito, korana tarimarima na fore na beḡe ḡidararini garina. \p \v 27 Ḡeḡori-toḡarito, kanisoro ḡoiranai ḡevaḡa-ruḡarito, benamo Rubu Veaḡa verena baregona na edanaḡirito, ekirato, \v 28 “Ḡai na guruḡa gwaḡiḡina ḡavinimito, mai tarima aranai asi boḡono vevaḡa-riba, senaḡi ḡoḡitaia, ḡomi na kara boḡo veia! Ḡomi ḡemi vevaḡa-riba boḡo vaḡa-rega rovorovoa, benamo Ierusalema mabarana varau beḡaua, ema ḡomi ḡourani ḡia ḡena mase tu ḡai baḡana daḡa.” \p \v 29 Petero e apostolo kotari ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡai tu Barau ḡena ura baḡa korana-iaḡiani, dia tarimarima ḡeri ura. \v 30 Iesu tu ḡomi na satauro tuḡunai ḡoikoko-kauato nai, ḡovaḡi-maseato, senaḡi ḡita tamara ḡeri Barau na ma evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato. \v 31 Barau na eḡabi-vaisiato, ḡia aroribanai evaḡa-ruḡaiato, Veḡitaḡau Verena e Vevaḡa-maḡuri Tarimanai evaḡa-iaḡoato. Isaraela tarimari bene vaḡa-vetuḡamaḡi-kureri, ema ḡeri rakava bene tuḡamaḡi-fitoḡari ḡana. \v 32 Ḡai tu mai dagara kiraḡi-foforiri tarimama. Iauka Veaḡa na maki maiḡeri dagara ekiraḡi-foforirini. Mo Iauka Veaḡa tu Barau na ḡia ḡeseḡaḡi-viniani tarimari mabarari evinirito.” \p \v 33 Kanisoro tarimari na mai guruḡa ḡeseḡaḡiato nai tu ḡebaru-rakavato, ma ḡeri ura mo apostolo tarimari tu ḡevaḡi-maseri moḡo. \v 34 Senaḡi ḡia fakari ai Farisea tarimana arana Gamaliel, taravatu evevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi, ema tarimarima mabarari na ḡegubakauato-ḡoi tarimana, kanisoro nuḡari na eruḡa-vaisito. Benamo ekirato, moḡeri apostolo tarimari ḡeḡori-rosiri roḡo. \v 35 Benamo ḡia na kanisoro vegogona ekiraiato, ekirato, “Isaraela tarimami, maiḡeri tarima kamasi ḡoveiri ḡotoni ḡenai boḡono tuḡamaḡi-ginikau. \v 36 Ḡaro kotari varau beḡe iaḡo, Teuda eruḡa-vaisito, evekiraḡito, ḡia tu tarima baregona ta, benamo tarima sinau vasivasi (400) kavana ḡia ḡesi ḡekauto. Senaḡi ḡia ḡevaḡi-maseato nai tu, ḡena tarimarima mabarari ḡeraga-rovorovoto; mo doḡoro toma tu asiḡina maia. \v 37 Moḡa murinai tu Iudas, Galilea tauna, tarimarima arari toretoreri o sensisi ḡabiḡabina ḡarori ai efoforito, ḡia maki ḡutuma-bara eḡori-kaurito, senaḡina ḡia maki ḡevaḡiato nai, ḡena tarimarima tu ḡeraga-rovorovoto. \v 38 Moḡa lorinai initoma veiḡanai, au na akiramini, mai tarima ḡoraga-kwaneri, ema ḡeri ai kara ta asi boḡono veia. Korana bema ḡeri boioḡa e ḡauvei maiḡeri tarimarima ḡerina eiaḡomani nai tu berekwa-rekwani. \v 39 Senaḡi bema mai tu Barau ḡenana eiaḡomani nai tu, ḡomi na maiḡeri tarima tu asi ilaila boḡo kourini bene. Asi namo Barau boḡo vetari-viniani!” \p Kanisoro na Gamaliel ḡeseḡaḡi-viniato. \v 40 Benamo apostolo ma ḡekea-toḡarito, ḡekwaririto, benamo ḡekirarito, Iesu aranai asiḡina ḡinavaḡi ma beḡene vevaḡa-riba ḡenoḡoi; benamo ḡetuḡu-rakarito. \v 41 Apostolo na kanisoro vegogona ḡeraga-kwaneato ma iakuri ḡesi, korana Barau na eḡabi-hidirito, ḡia tu ilaila Iesu aranai maiaka beḡe ḡabiani bene. \v 42 Benamo ḡaro vanaḡivanaḡi ai Rubu Veaḡai e tarimarima ḡeri numa nuḡari ai Vari Namona ḡevevaḡa-ribato-ḡoi e ḡeḡobata-iaḡiato-ḡoi, ḡekirato-ḡoi, Iesu tu Keriso. \c 6 \s1 Vevaḡa-kava tarimari imaima ruarua (7) \p \v 1 Moḡeri ḡaro ai Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari tu ḡeḡutuma-iaḡoto-ḡoi. Ma Iuda tarimari, Grik garo ai ḡeguruḡato-ḡoi tarimari, e Heberu garo ai ḡeguruḡato-ḡoi tarimari fakari ai veḡareveḡare eḡorato. Grik garo ai ḡeguruḡato-ḡoi tarimari ḡekirato, ḡia ḡeri vabu tu ḡaro tata ḡaniḡani ḡevareto-ḡoi nai tu ḡevaḡa-raburito-ḡoi. \v 2 Moḡa lorinai apostolo gabanana ruarua (12) na Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari mabarari ḡekea-vegogorito, benamo ḡekirato, “Ḡai na ḡaniḡani varevarena uranai, Barau ḡena guruḡa asi baḡa vari-fiuani tu asi maoro. \v 3 Moḡa lorinai, tarikakagu mabarami, ḡomi vefakami ai tau imaima ruarua (7) ḡoḡabi-viriḡiri, variri namo tarimari, Iauka Veaḡa na e iaunega na ḡevonuto tarimari; benamo mai ḡauvei ḡia baḡana vini-vanaḡiri. \v 4 A ḡai tauḡema ḡema taimi mabaranai tu ḡauḡau e ḡobatai baḡana torea.” \p \v 5 Apostolo tarimari ḡeri boioḡa ḡia mabarari na ḡeiaku-iaḡiato. Benamo ḡia na mai tau maiḡeri ḡeḡabirito: Stefano, veḡabidadama na e Iauka Veaḡa na evonuto tarimana; e Filipo; Prokoro; Nikanoro; Timon; Pamena; e Nikolas, Antioka tarimana senaḡi Iuda tarimari ḡeri toma-rakariḡo ekorana-iaḡiato-ḡoi. \v 6 Ḡia na mai tau maiḡeri apostolo ḡoirari ai ḡevaḡa-ruḡarito, benamo apostolo na ḡia iatari ai ḡeḡuriḡurito ema apostolo ḡimari ḡia iatari ai ḡetore-kaurito. \p \v 7 Benamo Barau ḡena guruḡa eraga-rovorovoto. Ema Iesu korana-iaḡina tarimari Ierusalemai ḡevovoka-ḡarimoḡito, ema Rubu Veaḡa vereri ḡutuma gorogoro na maki Barau ḡena guruḡa ḡeḡabi-raḡeato, benamo ḡeveḡabidadamato. \s1 Stefano ḡeḡabi-tariato \p \v 8 Stefano tu Barau ḡena varevare-bara e seḡuka na evonuto tarimana, ḡia na nuḡa-farevaḡi veiḡari boruri baregori tarimarima ḡoirari ai eveirito-ḡoi. \v 9 Senaḡi vekira-fitoḡa barego evariḡisito. Iuda tarimari ḡeri rubu doḡorona ta ḡekiraḡirito-ḡoi “Ruḡavaḡi tarimari”. Ḡia ema Iuda tarimari, Kurene e Alesandria na ema Kilikia e Asia tanobara na ḡeiaḡomato tarimari, Stefano ḡesi ḡeveḡare-veḡareto. \v 10 Senaḡi Stefano ḡena guruḡa tu asi ḡelautariato-ḡoi, korana ḡia tu Iauka Veaḡa na eviniato-ḡoi iauneganai eguruḡato-ḡoi. \v 11 Benamo ḡia na tarima kotari nuḡari ḡeḡanirito beḡene kira, “Ḡai na Stefano ḡaseḡaḡiato, ḡia na Mose e Barau ekira-fitoḡarito.” \v 12 Mo dabarai ḡia na tarimarima, e Iuda vereri, ema taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi tarimari ḡekira-vaisivaisirito. Ḡia Stefano ḡenai ḡeiaḡoto, ḡea ḡabi-tariato, benamo Iuda ḡeri kanisoro ḡoirana ḡana ḡeḡori-iaḡoato. \v 13 Monai beḡene ḡofaḡofa ḡana vevaḡa-bade tarimari kotari ḡeḡori-toḡarito, benamo ḡekirato, “Mai tarima na tu ḡaro mabarari ai ḡita ḡera Rubu Veaḡana e Mose ḡena taravatu ekira-fitoḡarini. \v 14 Ḡai na ḡaseḡaḡiato, ekirato, ‘Iesu, Nasareta tarimana, na mai Rubu Veaḡana bevaḡa-rakavaiani, ema Mose na evinirato veiḡari mabarari bevaḡa-iraurini.’” \p \v 15 Kanisoro ai ḡevegogo-taḡoto-ḡoi tarimari mabarari na Stefano ḡeḡita-karakaraiato, ema ḡoirana ḡeḡitaiato tu noḡa moḡo aneru ta ḡoirana. \c 7 \s1 Stefano ḡena ḡobata \p \v 1 Benamo Rubu Veaḡa verena baregona na Stefano edanaḡiato, ekirato, “Maiḡeri guruḡa tu moḡoni ba?” \v 2 Stefano na evaḡa-veserito, ekirato, “Tarikakagu e tamagu mabarami, au ḡoseḡaḡigu! Ḡita senera Aberahamo Haran vanuḡanai roḡosi roḡo berea tanu nai, mareva barego Barauna ḡia ḡenai efoforito Mesopotamia ai, \v 3 benamo ḡia ekiraiato, ekirato, ‘Ḡemu bese e tanobara noiaḡuia, benamo au na bavaḡa-ḡitamuni tanobarana ḡana bono iaḡo.’ \v 4 Benamo ḡia na Kaldea tanobarana eraga-kwaneato, benamo Haran ai ea vanuḡato. Ma tamana emaseto murinai, Barau na etuḡu-iaḡomaiato initoma ḡotanu-iaḡiani tanobarana ḡana. \v 5 A Barau na Aberahamo tu ḡena tano misina kota maki asi eviniato. Kwaku vaḡa-ruḡatarina gabuna ilailanai misina kota maki asi eviniato. Senaḡi Barau eguruḡa-toreto ḡia na tano ta beviniani, ḡia e ḡia murina na beḡe ḡorani tarimari na tano ta beḡe ḡaunaiani ḡia ḡeri. Mo ḡaro ai Aberahamo tu asi natuna. \v 6 Barau na ma evaḡa-guruḡaiato, ekirato, ‘Ḡoi ḡemuna beḡe ḡorani beseri tu tano boruna tai beḡe tanuni. Ma laḡani sinau vasivasi (400) mo gabu tarimari ḡeri vetuḡunaḡi tarimari ai beḡe vaḡa-iaḡorini e beḡe vaḡa-midigu midigurini.’ \v 7 Barau ma ekirato, ‘Isaraela tarimari na vetuḡunaḡiri ḡeiaḡo-vinini beseri tu au na bavevaḡa-maoro vinirini, moḡa murinai ḡia tu mo tano na beḡe raka-rosini, mai gabu ai au beḡema toma-rakariḡo viniguni.’ \v 8 Benamo Barau na Aberahamo kefi-lamavaḡi veiḡana eviniato, mo tu ḡia ḡena kiraḡitore vetoḡana. Benamo Aberahamo na Isako evaḡa-ḡoraiato, ma ḡaro vaḡa-imaima toitoina (8) murinai tauḡanina kefina elama-vaḡiato. Moḡa murinai Isako na Iakobo evaḡa-ḡoraiato, ma Iakobo na ḡera doḡoro ḡedebarini tarimari gabanana ruarua (12) evaḡa-ḡorarito. \p \v 9 Doḡoro debari tarimari Iosefa ḡenai ḡemamato, benamo Aigupito tarimari ḡeri ai ḡevoivoi-iaḡiato. Senaḡina Barau tu Iosefa ḡesi, \v 10 ema ḡena dabara doko mabarari ḡerina evaḡa-maḡuriato. Barau na Iosefa iaunega eviniato, ema Pharao, Aigupito verena, nuḡana evaḡa-namoato Iosefa ḡenai, benamo Pharao na eura-viniato ema seḡuka eviniato, Aigupito tanona ema ḡia ḡena numa tarimari e farefareri bene ḡita-ḡauri. \p \v 11 Benamo Aigupito tanona mabarana ema Kanana tanona mabaranai doḡe ḡeḡorato, monana vito e nanu mase baregona evaḡa-ḡoraiato, benamo ḡita senera tu asi ḡeri ḡaniḡani doḡari dabarana. \v 12 Senaḡina Iakobo eseḡaḡito Aigupito tu ma widina, benamo ḡia na ḡita senera etuḡu-iaḡorito, mo tu ḡia ḡeri iaḡoiaḡo giniguinena. \v 13 Ma ḡeri iaḡoiaḡo vaḡa-ruaruanai Iosefa tauḡena kakana e tarina ekira-vararito ḡia tu deikara, benamo Pharao na Iosefa ḡena bese eribaiato. \v 14 Moḡa murinai Iosefa evetuḡuto, tamana Iakobo ma ḡena bese ḡeri ai Aigupito ḡana beḡene iaḡoma ḡana. Iakobo besena Kananai tu mabarana gabana imaima ma gabana ruarua imaima (75). \v 15 Benamo Iakobo Aigupito ḡana evariḡoto, monai ḡia e ḡita senera ḡemaseto. \v 16 Ḡia tauḡaniri tu Sekem ḡana ḡeḡwa-ḡenoḡoi iaḡorito, benamo monai ḡea guririto. Mo gara gabuna tu Aberahamo na Hamora naturi ḡerina moni na evoiato. \p \v 17 Barau na ḡena kiraḡitore Aberahamo ḡenai bevaḡa-moḡoniani ḡarona ekavinaḡito-ḡoi nai tu, ḡita ḡera tarimarima Aigupito ai ḡeḡutuma-gorogoroto. \v 18 Ma moḡa murinai tu vere ta na Aigupito eḡita-ḡauato. Mo vere moḡa tu asi ribana Iosefa. \v 19 Ḡia na ḡita senera eḡofarito-ḡoi e evaḡa-midigu midigurito-ḡoi, ema ekirarito-ḡoi, naturi raraka-rarakari ḡeri numa na beḡene tore-rosiri, beḡene mase ḡana. \v 20 Mo negai Mose emaḡurito. Ma Mose eḡorato nai, marevana tu namo vedaurea. Ma ḡia tu ḡue toitoi tamana ḡena numai ḡenariato, \v 21 benamo numa na ḡetore-rosiato nai tu, Pharao natuna ḡuiatona na eḡabiato, benamo natunai evaḡa-iaḡoato. \v 22 Mose tu Aigupito ḡeri riba e iaunega mabarana ḡevaḡa-ribaiato, ema ḡena guruḡa e veiḡa ma seḡukari tarimanai eiaḡoto. \p \v 23 Ma ḡena maḡuri laḡanina gabana vasivasi (40) eḡabiato, benamo karona Isaraela tarimari nea raka-ḡitari etato. \v 24 Ḡia na Aigupito tarimana ta eḡitaiato, Isaraela tarimana ekwariato-ḡoi, benamo ḡia eiaḡoto gogobana eragato, benamo mo Aigupito tarimana evaḡi-maseato. \v 25 Mose mataboru ekirato tu ḡena tarimarima beḡe tuḡamaḡi-fakani, ḡia ḡenana Barau na Isaraela tarimari bevaḡa-maḡuririni, senaḡi moḡa Isaraela tarimari na tu asi ḡeriba-maoroato. \v 26 Ma elaḡanito nai, ḡia na Isaraela tarimari ruarua eḡitarito ḡevevaḡito-ḡoi, benamo nevaḡa-mainori ḡana ekirarito, ekirato, ‘Ḡomi tau ruarua, ḡoseḡaḡi, ḡomi tu tarikaka moḡo ruarua, ma kara dainai tu taumi ruarua ḡovevaḡini?’ \v 27 Senaḡi vevaḡi ekoraiato tarimana na Mose edori-veḡitaiato, benamo ekirato, ‘Ḡoi tu deikara na ḡai ḡema vere ema toto-iobukaiobuka tarimanai evaḡa-iaḡomuto? \v 28 Ḡoi ourani tu ḡoraḡani Aigupito tarimana ovaḡi-maseato kavana au novaḡi-masegu otoni?’ \v 29 Mose na mo guruḡa eseḡaḡiato, benamo eraga-kwareḡato, Midian ḡana egari-rakato. Monai etanuto-ḡoi nuḡanai natuna ruarua ḡemaḡurito. \p \v 30 Laḡani gabana vasivasi (40) ḡekorito murinai, aneru ta tano fakanai Sinai Ḡorona sevinai Mose ḡenai efoforito. Mo aneru tu ḡau ruguruguna ḡenai karava morenai eiaḡoto, benamo Mose ḡenai efoforito. \v 31 Mose na moḡa eḡitaiato nai, eḡabato; benamo nea ḡita-ginikaua ḡana eraka-kavinaḡi iaḡoto-ḡoi nuḡanai, Vereḡauka garona eseḡaḡiato, maiḡesi ekirato, \v 32 ‘Au tu ḡoi senemu Aberahamo, Isako, e Iakobo ḡeri Barau.’ Mose egari-rakavato, benamo asi eurato ma bene boḡe-iaḡo ḡenoḡoi. \v 33 Barau na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, ‘Ḡemu tamaka kwakumu na novei-vaḡiri, korana mani oruḡa-taḡoni gabuna tu tano veaḡana. \v 34 Moḡoni, au ḡegu tarimarima Aigupito ai ḡevaḡa-midigu midigurini tu baḡitari ema ḡeri midigumidigu ḡabana guruna baseḡaḡiri nai, au bamariḡo tu navaḡa-maḡuriri ḡana. Toma noiaḡoma, au na ḡoi tu Aigupito ḡana atuḡu-ḡenoḡoimuni.’ \p \v 35 Mai Mose tu Isaraela tarimari na ḡeruḡaiato tarimana. Maiḡesi ḡekirato, ‘Ḡoi tu deikara na ḡai ḡema vere e toto-iobukaiobuka tarimanai evaḡa-iaḡomuto?’ Mai tarima sebona moḡo tu Barau na etuḡuato bene vere e bene vevaḡa-maḡuri. Ema ḡia na maki ḡau rugurugunai karava moreri ai efoforito aneruna ḡenana evaḡa-kavaiato. \v 36 Ḡia na Isaraela tarimari Aigupito na eḡori-rosirito nai, nuḡa-farevaḡi veiḡari e vetoḡa boruri eveirito-ḡoi, Aigupito nuḡanai e Davara Kakakakanai ema tanobara fakanai laḡani gabana vasivasi (40). \v 37 Mai Mose sebona na Isaraela tarimari ekirarito, ekirato, ‘Barau na ḡemi peroveta tarimana ta betuḡuani, au etuḡuguto kavana. Mo peroveta tu ḡomi ḡemi tarimarima ta.’ \v 38 Ḡia tu Isaraela tarimari ḡeri vegogo nuḡanai tano fakanai ḡita senera ema Sinai Ḡoronai evaḡa-guruḡaiato aneruna ḡesi monai. Ḡia na Barau ḡena maḡuri guruḡana Barau ḡenana eḡabiato, ḡita ma bene vaḡa-ribara ḡana. \p \v 39 Senaḡina ḡita senera asi ḡeurato ḡena guruḡa beḡene ḡabi-raḡea, ema ḡia ḡekira-fitoḡaiato ema nuḡari ai ḡeri ura tu Aigupito ḡana ma ḡeḡenoḡoi. \v 40 Ḡia na Arona ḡekiraiato, ḡekirato, ‘Ḡita ḡera barau tari noveiri, ḡita ḡoirarai beḡene raka ḡana. Korana mai Mose ḡita Aigupito na eḡori-rosirato tarimana tu ḡita asi ribara kamasi ta bevei bene.’ \v 41 Mo ḡaro ai ḡia na boromakau natuna kavana kwaivakukuna ḡeveiato. Benamo mo kwaivakuku ḡoiranai ginitaḡo dagarari ḡea toreto ema ḡeḡani-verekoto. Tauḡeri ḡimari na ḡeveiato dagarana ḡeverere-viniato. \v 42 Benamo Barau eraka-veḡitato, ma Isaraela tarimari evini-iaḡorito, guba visiḡuri beḡene toma-rakariḡo viniri ḡana. Mo tu peroveta tarimari ḡeri bukai ḡetoreato ilailanai, ekirani, \q1 ‘Isaraela tarimami! Laḡani gabana vasivasi (40) tano fakanai ḡovaḡirito-ḡoi mamoeri, boromakauri, e ginitaḡo dagarari tu dia au ḡegu. \q1 \v 43 Mo tu kwaivakuku barauna Molok ḡena farai rubuna, \q1 ema ḡemi barau Refan ḡena visiḡu iouiouna ḡoḡwaiato-ḡoi; \q1 moḡeri kwaivakuku tu ḡomi na ḡoveirito, \q1 boḡono toma-rakariḡo viniri ḡana. \q1 Moḡa lorinai au na ḡomi batuḡu-rakamini Babulona mo rekena ḡana.’ \p \v 44 Ḡita senera tanobara fakanai ḡetanuto-ḡoi nai tu, farai rubuna maki ḡia ḡesi. Mo farai rubuna Barau na ḡena guruḡa moḡoniri evaḡa-foforirito-ḡoi. Mo farai rubuna ḡeragaiato tu Barau na Mose ekira-varaiato lorinai, ema Mose na farai rubuna vetoḡana eḡitaiato ilailanai moḡo ḡeveiato. \v 45 Moḡa murinai ḡita senera na mo farai rubuna tamari ḡerina ḡeḡabiato, benamo Iosefa ḡena veḡorikau neganai ḡeḡwakau-iaḡoato irau bese tarimari tu ḡita senera ḡoirari ai Barau na ḡeri tano na elai-veḡitarito. Mo farai rubuna monai etanuto mo, Davida ḡena nega. \v 46 Davida na Barau ḡena vevaḡa-namo eḡabiato, ema enoḡinoḡito, monai Iakobo ḡena Barau ḡena tanu numana bene ragaia etato. \v 47 Senaḡina Solomona na vau ḡena numa eragaiato. \p \v 48 Senaḡi Iaru-korokoro Barauna tu tarimarima ḡimari na ḡeragarini numari ai tu asi etanuni, peroveta tarimana ekirani kavana, \q1 \v 49 ‘Vereḡauka ekirani, \q1 “Guba tu au ḡegu terona, \q1 ema tanobara tu au kwakugu vaḡa-ruḡatarina gabuna. \q1 Be, au ḡegu numa tu kamasi-kamasi na boḡo ragaiani? \q1 Au ḡegu iaḡaraḡi gabuna tu aiḡa? \q1 \v 50 Maiḡeri dagara mabarari \q1 au ḡimagu na asi aveirito, ei?” ’ \p \v 51 Stefano ma eguruḡato, ekirato, “Kira-ḡuiraḡi tarimami! Ḡomi nuḡami e seḡami tu Barau asi ḡeura-viniani tarimari kavari. Ḡomi tu senemi ḡeveito-ḡoi kavari ḡoveini, vanaḡivanaḡi Iauka Veaḡa ḡolai-veḡitaiani! \v 52 Kamara peroveta tu ḡomi senemi na asi ḡevaḡa-midigu midiguato? Ḡia na tu Vei-iobukaiobuka Tarimana ḡena iaḡoma ḡekiraḡi-fofori guineato tarimari tu ḡevaḡi-maserito. Ma toma ḡomi na tu Iesu boḡo revaia e boḡo vaḡi-debaia. \v 53 Barau ḡena taravatu aneru na ḡeḡwa-mariḡoato tu ḡomi na ḡoḡabiato, senaḡina asi ḡokorana-iaḡiato.” \s1 Stefano forena ḡeḡidara-maseato \p \v 54 Ḡia na mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡebaru-rakavato, gadikari maki ḡeḡara-taririto Stefano ḡenai. \v 55 Senaḡi Stefano tu Iauka Veaḡa na evaḡa-vonuato, egaga-raḡeto guba ḡana, benamo gubai Barau marevana baregona eḡitaiato, ema Iesu eḡitaiato Barau aroribanai ruḡataḡo. \v 56 Benamo ekirato, “Ḡoboḡe! Guba bevekeo-faka aḡitaiani, ema Tarimarima Natuna tu Barau aroribanai eruḡa-taḡoni!” \p \v 57 Mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai tu, ḡimari na seḡari ḡekou-ḡaurito vau ḡefararato. Benamo mabarari vaḡa-sebo ḡia ḡeraga-viniato, \v 58 ḡeḡabiato, benamo siti murina ḡana ḡeinu-rosiato, benamo fore na ḡeḡidaraiato. Ma vaḡa-moḡoni tarimari ḡeri dabuḡa tu futua ta arana Saulo, ḡia kwakuna koranai ḡetorerito. \v 59 Ḡeḡidaraiato-ḡoi nuḡanai, Stefano eḡuriḡurito, ekirato, “Iesu Vereḡauka o, au iaukagu noḡabi-raḡea.” \v 60 Evetui-tarito, benamo ma taḡina ḡesi ekea-raḡeto, ekirato, “Vereḡauka o, ḡeri veiḡa rakavana maiḡa voina asi bono viniri.” Moḡesi eguruḡato, benamo emaseto. \c 8 \p \v 1 Saulo na Stefano vaḡimasena tu eḡabi-raḡeato. \s1 Ekalesia vaḡa-midigumidiguna e lai-lausilausina evesinato \p Mo ḡaro ai Ierusalema nuḡanai ekalesia vaḡa-midigumidiguna e lai-lausilausina baregona evesinato. Veḡabidadama tarimari mabarari ḡeraga-rovorovoto, Iudea e Samaria tanori mabarari ḡana ḡeiaḡoto, senaḡi apostolo tarimari ḡereḡari moḡo ḡeraga-kwanerito. \v 2 Barau korana-iaḡina tarimari kotari na Stefano taḡina ḡevei-rakavato e ma taḡiri ḡesi ḡekeuato, benamo ḡea guriato. \v 3 Senaḡina Saulo na tu ekalesia nevaḡa-rakava korikoria etato. Numa tata nuḡari ai eraka-toḡato-ḡoi, benamo veḡabidadama tauri e vavineri einu-rosirito-ḡoi, ma eḡabi-iaḡorito-ḡoi dibura numai ea biri-ḡaurito. \s1 Filipo Samaria ai eḡobatato \p \v 4 Ḡevaḡa-karovorito tarimari tu ḡeiaḡoto gaburi ai Barau ḡena guruḡa ḡea ḡobata-iaḡiato. \v 5 Filipo tu Samaria vanuḡana baregona ḡana eiaḡoto, monai Keriso varina ea fiuato. \v 6 Ḡutuma na Filipo ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiato ema nuḡa-farevaḡi veiḡari eveirito ḡeḡitarito nai, ḡia mabarari na ḡeseḡaḡi-vini magomagoato. \v 7 Iauka rakavari tarimarima ḡutuma ḡerina ma ḡabari ḡesi ḡeraka-vaḡito, ema tauḡaniri tavi tari ḡemaseto tarimari e kwaku rakava tarimari ḡutuma ḡenamoto. \v 8 Moḡa lorinai mo Samaria vanuḡana nuḡanai iaku baregona eḡorato. \p \v 9 Mo vanuḡai tarima ta etanuto-ḡoi arana tu Simona. Guinenai ḡena meḡameḡa e ḡora veiḡari na Samaria tarimari evaḡa-ḡaba rakavarito-ḡoi. Tauḡena evekiraḡito-ḡoi, ḡia tu varaḡe rakava, \v 10 ema tarimarima mabarari mo vanuḡa nuḡanai misina na beiaḡo mo baregona na ḡeseḡaḡi-viniato-ḡoi, ema ḡekirato-ḡoi, “Mai tarima tu mo Barau ḡenana eiaḡomato seḡukana ḡekiraḡiani ‘Seḡuka Baregona’.” \v 11 Ḡia ḡeseḡaḡi-viniato, korana ḡaro barego vedaurea ḡia ḡena meḡameḡa veiḡari na evaḡa-ḡabarito. \v 12 Senaḡi Filipo na Barau ḡena Basileia, (ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani maiḡa), Varina Namona e Iesu Keriso arana varina eḡobata-vinirito nai, tau e vavine na ḡevaḡa-moḡoniato, benamo ebabatisorito. \v 13 Simona na maki evaḡa-moḡoniato, benamo babatiso eḡabiato. Moḡa murinai Simona na Filipo ekaferi-kaferiato, ma Filipo na seḡuka veiḡari baregori e vetoḡa boruri eveirito-ḡoi nai, eḡaba-rakavato. \p \v 14 Apostolo tarimari Ierusalemai ḡetanuto-ḡoi ḡeseḡaḡito, Samaria tarimari na tu varau Barau ḡena guruḡa ḡeḡabi-raḡeato, benamo Petero e Ioane ḡetuḡu-iaḡorito Samaria ḡana. \v 15 Tauri ruarua ḡeraḡasito nai tu, veḡabidadama tarimari iatari ai ḡeḡauḡauto, Iauka Veaḡa beḡene ḡabia ḡana. \v 16 Korana Iauka Veaḡa ḡia ta iatari ai tu roḡosi roḡo bere raka-riḡo. Ḡia tu Iesu Vereḡauka aranai moḡo babatiso ḡeḡabiato. \v 17 Petero e Ioane ḡimari ḡia iatari ai ḡeveḡabikauto, benamo ḡia na Iauka Veaḡa ḡeḡabiato. \p \v 18 Simona na apostolo tarimari eḡitarito, ḡimari ḡetore-kaurito vau Iauka Veaḡa ḡeḡabiato, benamo ḡia na moni Petero e Ioane eduḡi-vinirito, ekirato, \v 19 “Au maki mani seḡuka ḡovinigu, be ḡimagu ta iatanai bana tore-kaua nai, Iauka Veaḡa bene ḡabia.” \p \v 20 Senaḡi Petero na ekiraiato, ekirato, “Ḡoi ma ḡemu moni ḡesi karava gabuna ḡana ḡoiaḡo, korana otuḡamaḡini Barau ḡena varevare tu moni na bovoiani! \v 21 Mai ḡauvei ai ḡoi tu asi ḡemu gabu, korana nuḡamu tu asi roroḡoto Barau ḡoiranai. \v 22 Mai ḡemu ura rakavana ḡenana novetuḡamaḡi-kure, benamo Vereḡauka nonoḡia, betaḡu ḡia na maniḡesi tuḡamaḡi ḡeḡevana oḡabiani nuḡamu ai maniḡa betuḡamaḡi-fitoḡaiani. \v 23 Korana aḡitamuni, ḡoi tu nuḡa-ḡirimaḡirima na ovonuto, ema rakava na ebaru-bubuḡaumuto.” \v 24 Benamo Simona na Petero evaḡa-veseato, ekirato, “Mani ḡemi veiḡa, au iatagu ai Vereḡauka nonoḡia, be mani bokiraḡiri dagarari ta au ḡegu ai asi bene ḡora.” \p \v 25 Petero e Ioane na Vereḡauka ḡena guruḡa ḡekiraḡi-foforiato e ḡevari-fiuato murinai, Ierusalema ḡana ḡeḡenoḡoito. Ḡeri ḡenoḡoi ai Samaria vanuḡari vovokari Vari Namona ḡeḡobata-iaḡiato. \s1 Filipo e Itiopia tarimana baregona \p \v 26 Vereḡauka ḡena aneru ta na Filipo evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Novariḡisi, gabina (o south) rekena ḡana noiaḡo, bono iaḡo mo, Ierusalema na Gasa ḡana ḡeiaḡoni dabarana ḡana. Mo tu tano fakana dabarana, tarima ta asi etanuni.” \v 27 Benamo evariḡisito, eiaḡoto. Eiaḡoto-ḡoi nuḡanai, Itiopia tarimana ta, dagi baregona tarimana, tu ḡena vanuḡa ḡana eḡenoḡoito-ḡoi. Ḡia tu Itiopia ḡitaḡauna vavinena baregona ḡena farefare eḡitaḡaurito-ḡoi tarimana baregona. Ḡia tu eunuko, (seuri ḡefararito tarimana). Ḡia Ierusalema ḡana eiaḡoto tu, Barau benea toma-rakariḡo vinia ḡana. \v 28 Ḡena ḡenoḡoi ai kariota iatanai etanukauto vau, Isaia peroveta tarimana ḡena buka eiavi-iaḡoato-ḡoi. \v 29 Benamo Iauka Veaḡa na Filipo evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Noiaḡo, mo kariota sevinai bonoa raka.” \v 30 Benamo Filipo kariota sevina ḡana eraga-iaḡoto, benamo mo tarima eseḡaḡiato, Isaia peroveta tarimana ḡena buka eiaviato-ḡoi. Benamo ekirato, “Mani guruḡa oiaviani anina ma ribamu ba?” \v 31 Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Au tu kamasi baribani. Mai tu tarima ta na bekira-varaguni vau bariba-maoroni.” Benamo Filipo ekiraiato, ekirato, “Kariotai noma raḡekau, be sevigu ai noma tanu.” \p \v 32 Ḡia na buka nuḡanai eiaviato-ḡoi toretorena tu maiḡa, \q1 “Ḡia tu mamoe kavana ḡeḡori-iaḡoato, beḡene vaḡi-masea ḡana; \q1 ema ḡia tu mamoe natuna kavana ḡuiri ḡefakosi-vaḡirini nai tu, mururi asi ḡekeorini, \q1 moḡesina kavana ḡia maki muruna asi ekeoato. \q1 \v 33 Ḡetore-riḡoato e ḡena Kota dabarana ḡekouato. \q1 Ḡena bese tarimari tu \q1 dei na bekiraḡirini? \q1 Korana ḡena maḡuri tanobarai tu bema kori.” \p \v 34 Eunuko tauna na Filipo enoḡiato, ekirato, “Nokira-varagu, mai peroveta tarimana na tu deikara moḡesi ekiraḡiato? Ḡia tauḡena evekiraḡito ba ta ekiraḡiato?” \v 35 Benamo Filipo na mo toretore ḡenana ḡena guruḡa esinaiato, ema Iesu Varina Namona evaḡa-ribaiato. \p \v 36 Mo dabara na ḡeiaḡoto nuḡanai, nanu gabuna tai ḡeraḡasito. Benamo mo eunuko tauna na Filipo ekiraiato, ekirato, “Noboḡe, nanu tu maiḡa, kara na au babatisogu elau-ḡauani?” [ \v 37 Benamo Filipo ekirato, “Bema nuḡamu mabarana ḡesi ovaḡa-moḡoniani nai tu ba-babatisomuni.” Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Oi, nuḡagu mabarana ḡesi avaḡa-moḡoniani Iesu Keriso tu Barau Natuna.”] \p \v 38 Benamo ḡena draiva ekiraiato, kariota nevaḡa-ruḡataria, benamo kariota eruḡa-tarito. Filipo e eunuko tauri ruarua nanu ai ḡeraka-riḡoto, benamo Filipo na eunuko tarimana ebabatisoato. \v 39 Tauri ruarua nanu na ḡeraḡekauto-ḡoi nai, Vereḡauka Iaukana na Filipo tu eḡabi-veḡitaiato. Eunuko tarimana na asi ma eḡitaiato, senaḡi ḡena iaḡoiaḡo dabara na eiaḡoto-ḡoi roḡo ma iakuna ḡesi. \v 40 Filipo tu Asoto ai ma ea foforito. Monai vanuḡa mabarari ḡari eiaḡoto, Vari Namona ea ḡobata-iaḡiato-ḡoi, eiaḡoto mo Kaisarea ai eraḡasito. \c 9 \s1 Saulo evetuḡamaḡi-kureto \p \v 1 Saulo roḡo Vereḡauka ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari vaḡa-rakavari e vaḡi-maseri guruḡari evei-gwadato-ḡoi ma baruna ḡesi. Benamo eiaḡoto Rubu Veaḡa verena baregona ḡenai, \v 2 enoḡiato, vevaḡa-riba fefana bene torea, Damaseko ai Iuda tarimari ḡeri rubu bene viniri ḡana. Be, Iesu ḡekorana-iaḡiani tauri e vavineri monai bene doḡariri nai tu bene barubaruri, benamo Ierusalema ḡana bene ḡori-ḡenoḡoi iaḡomari. \p \v 3 Benamo Saulo na Ierusalema eiaḡuiato ma Damaseko ḡana eiaḡoto. Damaseko vanuḡa ekavinaḡiato nuḡanai, asikauna mama ta guba na emoreto, ḡia enanagi-tariato. \v 4 Benamo ḡia tano ai eketo-tarito, ma garo ta eseḡaḡiato, ekirato, “Saulo, Saulo! Kara dainai au ovaḡa-midigu midiguguni e olaiguni?” \v 5 Ḡia evedanaḡito, ekirato, “Vereḡauka, ḡoi tu deikara ei?” \p Mo garo evaḡa-veseto, ekirato, “Au tu Iesu, ḡoi na au ovaḡa-rakavaguni tarimagu. \v 6 Senaḡi novariḡisi, vanuḡa baregonai noa raka-toḡa, monai vau tarima ta na bekiramuni kara ma bono vei.” \p \v 7 Ḡia ḡekavaiato tarimari mabarari ḡeruḡa-tarito, asi ḡeguruḡato, korana garo tu ḡeseḡaḡiato, a tarimana tu asi ḡeḡitaiato. \v 8 Saulo tano na evariḡisito, matana eiaḡaiato nai tu, dagara ta asi eḡitaiato. Benamo karona na ḡimanai ḡeḡabito, Damaseko ḡana ḡeḡori-iaḡoato. \v 9 Ḡaro toitoi veḡata matana ebubuto asi eboḡeboḡeto, ema asi eḡaniḡanito e nanu o dagara ta asi eniuato. \p \v 10 Damaseko ai Iesu ekorana-iaḡiato-ḡoi tarimana ta arana Anania, mata-vanaḡi ai Vereḡauka na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Anania!” Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Ou! Vereḡauka, au maiḡegu.” \v 11 Vereḡauka na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Novariḡisi, be dabara ta arana Roroḡoto Dabarana na noiaḡo. Bono iaḡo Iudas ḡena numa nuḡanai, Taso tarimana ta arana Saulo bonoa vedanaḡi-iaḡia, korana ḡia tu monai moḡa eḡuri-ḡurini. \v 12 Ḡia na mata-vanaḡi ai tarima ta arana Anania beḡitaia, beraka-toḡa, ḡimana ḡia iatanai betore-kauri, matana bene fafa ḡana.” \p \v 13 Anania evaḡa-veseto, ekirato, “Vereḡauka, tarima ḡutuma na ḡegu ḡekiraḡito, mai tau na Ierusalemai ḡoi ḡemu tarimarima veaḡari tu veiḡa rakava kwaikwairi evei-vinirini. \v 14 Ema Damaseko ḡana beiaḡoma tu Rubu Veaḡa vereri baregori na maoro ḡeviniato, ḡoi aramu ḡevaḡa-raḡeani tarimari mabarari bene barubaruri e dibura numai bene toreri ḡana.” \v 15 Senaḡina Vereḡauka na ekiraiato, ekirato, “Noiaḡo, korana mai tau tu au na varau aḡabi-viriḡiato, bese irauirau tarimari e tanobara vereri baregori ema Isaraela tarimari ḡoirari ai au aragu bene kiraḡia ḡana. \v 16 Ema au na bavaḡa-ḡitaiani, ḡia au aragu bakunai tu midigumidigu vovoka roḡo beḡabini.” \p \v 17 Benamo Anania eiaḡoto, numai eraka-toḡato, ema ḡimana Saulo iatanai etore-kauato. Benamo ekirato, “Saulo tarikakagu, Vereḡauka Iesu, ḡia tu maiḡana oiaḡomato-ḡoi nai dabara tumanai ḡemu ai efoforito tarimana. Ḡia na betuḡugu, korana matamu ma bene fafa ema Iauka Veaḡa na ḡoi bene vaḡa-vonumu ḡana.” \v 18 Asikauna dagara ta maḡani-kone ḡunari noḡa matana na eketo-vaḡito, benamo ma eboḡeboḡe-ḡenoḡoito. Moḡa murinai evaisi-raḡeto, benamo babatiso eḡabiato. \v 19 Eḡaniḡanito murinai, tauna ma ekokore-ḡenoḡoito. \s1 Saulo Damaseko ai eḡobatato \p Ma Saulo Damaseko ai tu ḡaro kotari roḡo ma etanuto, Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari ḡesi. \v 20 Ḡia asikauna rubu ḡana eiaḡoto, Iesu ea ḡobata-iaḡiato, ekirato, “Iesu tu Barau Natuna.” \v 21 Saulo ḡeseḡaḡiato tarimari mabarari nuḡari ḡefarevaḡito, benamo ḡekirato, “Mai tarima tu Iesu arana ḡekiraḡiani tarimari Ierusalemai evaḡirini tarimana ene? Ema maiḡana beiaḡoma tu mai veiḡa sebona uranai bene ḡabiri, be Rubu Veaḡa vereri ḡeri ai bene ḡori-ḡenoḡoi-iaḡori ḡana ene?” \p \v 22 Senaḡi Saulo ḡena ḡobata seḡukana tu ebaregoto-ḡoi. Ḡena guruḡai Iesu evaḡa-moḡoniato-ḡoi, moḡoni Iesu tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna). Mo guruḡa Iuda tarimari Damaseko ai ḡetanuto-ḡoi tarimari tu asi ḡeri vaḡa-vese dabarana. \p \v 23 Ḡaro ḡutuma ḡekorito murinai, Iuda tarimari ḡevegogoto, Saulo vaḡi-masena dabarana ḡeboioḡaiato; \v 24 senaḡi kara ḡeboioḡaiato dagarana tu tarima tari na Saulo ḡekira-varaiato, be eribaiato. Boḡi-laḡani vanuḡa barana ḡatama bokari ḡeḡita-ḡaurito-ḡoi, ḡia beḡene vaḡia uranai. \v 25 Senaḡi boḡi ta Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari na ḡeḡabiato, boseḡai ḡeḡuraiato, benamo vanuḡa maḡuna murikana na ḡetuḡu-riḡoato. \s1 Saulo Ierusalema ai \p \v 26 Saulo Ierusalemai ea votuto nai tu, ḡena ura Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari ḡesi beḡene tanu-vegogo, senaḡi ḡia mabarari na ḡegari-viniato, korana asi ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi, ḡia tu moḡoni korikori Iesu ḡena mero. \v 27 Senaḡi Banabas na ea ḡoriato, apostolo tarimari ḡeri ai eḡori-iaḡoato. Ḡia na vau ḡeri ekiraḡito, Saulo na Vereḡauka dabarai kamasi eḡitaiato, ema Vereḡauka na eguruḡa-viniato. Ema ekira-vararito, kamasi Saulo tu Damaseko ai ma kokorena ḡesi, asi egarito, Iesu aranai eḡobatato nai. \v 28 Moḡa lorinai Saulo ḡia ḡesi ḡetanuto-ḡoi ema Ierusalema mabaranai eḡobatato-ḡoi Vereḡauka aranai ma kokorena ḡesi. \v 29 Grik garo ai ḡeguruḡato-ḡoi Iuda tarimari ḡesi ḡeguruḡato-ḡoi e ḡeveḡare veḡareto-ḡoi, senaḡi ḡia na tu beḡene vaḡi-masea dabarana ḡevetauato-ḡoi. \v 30 Tarikaka na mai boioḡa ḡeribaiato nai tu, Saulo Kaisarea ḡana ḡeḡori-variḡoato, ma monana Taso ḡana ḡetuḡu-rakaiato. \p \v 31 Moḡa lorinai ekalesia mabarana Iudea, Galilea, e Samaria tanori ai maino eḡorato. Ekalesia ḡena kokore ebaregoto e Vereḡauka garina ḡeveito-ḡoi ema Iauka Veaḡa na evaḡa-kavarito. \s1 Petero Lida e Iopa ai \p \v 32 Petero gabu mabarari ḡari eiaḡoto, nuḡanai tu Lida ḡana maki evariḡoto, Barau ḡena tarimarima veaḡari rakaḡitari. \v 33 Monai tarima ta arana Aenea edoḡariato. Ḡia kwakuna tu mase ema laḡani imaima toitoi (8) veḡata ḡena genagena bedina na asi evariḡisito. \v 34 Benamo Petero na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Aenea, Iesu Keriso na evaḡa-namomuni. Novariḡisi, ḡemu genagena noiokua.” Asikauna Aenea evariḡisito. \v 35 Monai ḡetanuto-ḡoi Lida e Saron tarimari mabarari na ḡeḡitaiato, benamo Vereḡauka ḡenai ḡeraka-kureto. \p \v 36 Iopai Iesu ekorana-iaḡiato-ḡoi vavinena ta arana Tabita etanuto-ḡoi. Grik garo ai arana tu Doreka, anina tu “deer”. Ḡia tu veiḡa namori ḡutuma eveito-ḡoi, ema asi ḡeri-ḡari tarimari evaḡa-kavarito-ḡoi. \v 37 Mo negai ḡia tu ekeveto, benamo emaseto. Tauḡanina ḡeguriato, benamo numa tuḡunai daiḡutu tai ḡea toreato. \v 38 Iopa e Lida fakari tu asi manaḡa. Be Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari Iopai ḡeseḡaḡito Petero tu Lidai nai, tarima ruarua ḡetuḡu-iaḡorito ḡia ḡenai, beḡene noḡia, beḡene kira, “Ḡai ḡesi si-iaḡo, asi nokwaibo!” \v 39 Moḡa lorinai Petero evariḡisito, benamo ḡia ḡesi ḡeiaḡoto. Eraḡasito nai tu, tuḡuna daiḡutuna ḡana ḡeḡori-varaḡeato. Monai vabu mabarari na ḡeruḡa-ḡeḡeraḡiato, benamo koudi e dabuḡa kotari, Doreka na maḡurinai eturirito-ḡoi dagarari, ḡia ḡevaḡa-ḡita-iaḡiato ma taḡiri ḡesi. \v 40 Petero na ḡia mabarari daiḡutu na etuḡu-rosirito, benamo evetui-tarito, eḡuri-ḡurito. Moḡa murinai eboḡe-tarito, mase vavinena eḡitaiato, benamo ekirato, “Tabita, novariḡisi!” Tabita na matana eiaḡarito, ma Petero eḡitaiato, benamo etanu-vaisito. \v 41 Petero na ḡimanai eḡabito, evaḡa-ruḡa-vaisiato. Benamo veḡabidadama tarimari e vabu ekea-toḡarito. Ḡia ḡema raka-toḡato nuḡanai, Tabita tu maḡuri eruḡa-taḡoto-ḡoi. Benamo Petero na ḡeri ai etuḡu-iaḡoato. \v 42 Mai veiḡa varina Iopa mabaranai eraga-rovorovoto, benamo tarima ḡutuma na Vereḡauka ḡevaḡa-moḡoniato. \v 43 Petero ḡaro vovoka Iopai etanuto, boromakau kefiri eḡauvei-iaḡirito-ḡoi tarimana arana Simona ḡesi. \c 10 \s1 Petero e Korenelio \p \v 1 Tarima ta arana Korenelio, ḡia tu Kaisarea vanuḡanai etanuto-ḡoi. Ma ḡia tu Roma ḡeri vetari tarimari sinau sebona (100) eḡorikaurito-ḡoi tarimana. Ḡia na vetari doḡorona arana ḡekiraḡiato-ḡoi tu “Itali ḡeri Vetari Doḡorona” eḡita-ḡaurito-ḡoi. \v 2 Ḡia e ḡena numa tarimari mabarari ḡesi tu Barau ḡekorana-iaḡiato-ḡoi ema Barau garina ḡeveito-ḡoi. Ḡia na asi ḡeri-ḡari Iuda tarimari evaḡa-kava baregorito-ḡoi, ema vanaḡivanaḡi eḡauḡauto-ḡoi Barau ḡenai. \v 3 Lavilavi ta, horaḡauna 3 koloko rekenai ḡia emata-vanaḡito, Barau ḡena aneru ta eḡita-korikoriato, ema raka-toḡato, benamo ḡia evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Korenelio!” \v 4 Benamo ma garina ḡesi Korenelio na mo aneru eḡita-karakaraiato, benamo ekirato, “Vereḡauka, kara?” \p Aneru na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡemu ḡuriḡuri e ḡemu vevaḡa-kava asi ḡeri-ḡari tarimari ḡeri ai tu Barau na eḡabi-raḡerito, ema ḡia na etuḡamaḡirini. \v 5 Toma, tau kotari Iopa ḡana notuḡu-iaḡori, be tau ta arana Simona, ḡia arana ta tu Petero, beḡenea ḡoria. \v 6 Ḡia tu Simona, boromakau kefiri eḡauvei-iaḡirini tarimana ḡesi etanuni; ḡena numa tu kone rikinai.” \p \v 7 Mo evaḡa-guruḡaiato aneruna na eraga-kwaneato, benamo Korenelio na ḡena vetuḡunaḡi tarimari ruarua ema ḡena vetari tarimana ta ekea-iaḡomarito. Ḡena vetari tarimana moḡa tu Barau ekorana-iaḡiato-ḡoi tarimana e ḡia tu vanaḡivanaḡi Korenelio sevinai ḡia vetuḡunaḡina ḡeiaḡo-viniato-ḡoi tarimana ta. \v 8 Kara eḡorato dagarari mabarari Korenelio na ekira-vararito, benamo Iopa ḡana etuḡu-iaḡorito. \s1 Petero ḡena mata-vanaḡi \p \v 9 Ma elaḡanito, ḡia tu dabara na roḡo ḡeiaḡoto-ḡoi, Iopa ḡekavi-naḡiato, ḡaroḡotai Petero tu numa tuḡunai eraḡekauto, nea ḡuriḡuri ḡana. \v 10 Ḡia varau evitoato, benamo ḡena ura tu neḡaniḡani. Ma ḡaniḡani tu roḡo ḡerovinarito-ḡoi nuḡanai, ḡia emata-vanaḡito. \v 11 Ḡia na guba evekeoto eḡitaiato, ema dagara ta dabuḡa baregona kavana, daigunina vasivasi emariḡoto-ḡoi ḡia ḡenai, noḡa moḡo ḡetuḡu-mariḡoato-ḡoi tanobara ḡana. \v 12 Ḡia emariḡoto-ḡoi nuḡanai tu maḡuri dagarari irauirau mabarari, kwakuri vasivasi ḡerakani dagarari, e ḡedarani dagarari, ema guba na ḡerovoni manuri. \v 13 Benamo garo ta na ekiraiato, ekirato “Petero, novariḡisi, be novaḡiri, noḡaniri!” \v 14 Senaḡi Petero evaḡa-veseto, ekirato, “Vereḡauka, asiḡina ḡinavaḡi! Rakava e asi veiareva dagarari ta au na roḡosi roḡo bara ḡania.” \v 15 Mo garo na ma evaḡa-guruḡa ḡenoḡoiato ekirato, “Barau na eiarevarito dagarari ta rakavana asi bono kiraḡi.” \v 16 Vaḡa-toitoi moḡesi eḡorato, benamo mo dabuḡa asikauna tu guba ḡana ma eḡabi-varaḡeato. \p \v 17 Petero na mo ḡena mata-vanaḡi ai eḡitarito dagarari anina roḡo etuḡamaḡi-vetaurito-ḡoi nuḡanai, Korenelio ḡena vetuḡunaḡi tarimari tu ḡevotuto, ma ḡeribato Simona ḡena numa tu ainai. Benamo ḡeiaḡoto mo numa ḡatama bokana korana ḡoiranai ḡea ritoḡo-tarito. \v 18 Benamo ḡekeato e ḡevedanaḡito, ḡekirato, “Simona, arana ta ḡekiraḡiani Petero, tu mainai etanuni ba?” \v 19 Petero na tu roḡo mo mata-vanaḡi anina etuḡamaḡi-vetauato-ḡoi nuḡanai, Iauka Veaḡa na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Noseḡaḡi, ḡoi tu tarima toitoi na ḡevetaumuni. \v 20 Be novariḡisi, noraka-riḡo, ḡia ḡesi boḡono iaḡo. Asi bono ḡoiaḡi, korana au na atuḡurito bene.” \p \v 21 Petero eraka-riḡoto mo tarima ḡeri ai, benamo ekirato, “Ḡovetauani tauna tu au maiḡegu. Kara dainai boḡo iaḡoma?” \v 22 Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡai tu vetari tarimari sinau sebona (100) eḡori-kaurini tarimana arana Korenelio na betuḡuma. Ḡia tu vei-iobukaiobuka e Barau garina eveini tarimana, ema Iuda tarimari mabarari na maki ḡegubakau-baregoani. Ḡia tu Barau ḡena aneru ta na ekiraiato, ḡoi bene keakaumu, ḡena numa ḡana bono iaḡo, ema ḡoi na kara bokiraḡirini bene seḡaḡiri.” \v 23 Benamo Petero na mo tarima eḡabi-raḡerito ḡena numai, monai ḡegenato. \s1 Petero tu Korenelio ḡena numa ḡana eiaḡoto \p Boḡiboḡi ai ḡevariḡisito, benamo Petero ḡia ḡesi ḡeiaḡoto, ema tarikaka kotari Iopa na maki ḡia ḡesi ḡeiaḡo-sebonato. \v 24 Ḡia ḡeiaḡoto, dabara tumanai ḡea genato, ma elaḡanito vau Kaisareai ḡevotuto. Korenelio na tu ḡia enari-taḡorito-ḡoi, garagarana e ḡatana maki ekea-vegogorito ḡena numai. \v 25 Petero eraka-toḡato nuḡanai, Korenelio na edoḡariato, benamo kwakuna koranai evetui-tarito ma etutuḡutari-viniato. \v 26 Senaḡi Petero na evaḡa-ruḡa-vaisiato, ekirato, “Novariḡisi, au maki tarimarima moḡo.” \v 27 Numa nuḡanai ḡeraka-toḡato-ḡoi nai, Petero na Korenelio evaḡa-guruḡaiato-ḡoi. Ma numa nuḡanai tu tarimarima ḡutuma vegogotaḡo edoḡaririto. \v 28 Benamo ḡia na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi tauḡemi maki ma ribami ginikau, ḡai ḡema taravatu ekirani, Iuda tarimana ta irau bese tarimana ta ḡesi asi bene tanu-vegogo o asi bene raka-ḡitaia maki, taravatu. Senaḡi Barau na bevaḡa-ḡitagu, au na tarima ta asi bana kiraḡia ḡia tu rakava o asi veiareva. \v 29 Moḡa lorinai boḡo keakaugu nai, baiaḡoma moḡo, asi bakira-sirivaḡi. Be nadanaḡimi, au tu kara dainai boḡo keakaugu?” \p \v 30 Korenelio ekirato, “Ḡaro vasivasi varau beḡe iaḡo, au tu ḡegu numai aḡauḡauto-ḡoi horaḡauna 3 koloko lavilavi rekenai, maitoma horaḡauna kavana. Benamo asikauna dabuḡa kurokuro lelevaḡina na evedabuḡato tarimana ta ḡoiragu ai eruḡa-tarito, \v 31 benamo ekirato, ‘Korenelio! Barau na ḡemu ḡauḡau beseḡaḡia e vevaḡa-kava veiḡari asi ḡeri-ḡari tarimari ḡeri ai etuḡa-maḡirito. \v 32 Iopa ḡana novetuḡu-iaḡo, Simona, ḡia arana ḡekiraḡiani Petero ḡetoni, beḡenea kiraia, be bene iaḡoma. Ḡia tu Simona, boromakau kefiri eḡauvei-iaḡirini tarimana ḡena numai etanuni kone rikinai.’ \v 33 Moḡa lorinai asikauna vetuḡumu araga-veito, ema bovei-nauḡa, veiḡa namo taumu, korana boiaḡoma bene. Toma ḡai mabarama tu Barau ḡoiranai maiḡema, ma Vereḡauka na bevaḡa-naḡimu guruḡari mabarari baḡana seḡaḡiri ḡana.” \s1 Petero ḡena ḡobata \p \v 34 Benamo Petero ḡena guruḡa esinaiato, ekirato, “Au toma bama riba-maoro, Barau na tarimarima mabarari tu eḡabiraḡe-ilailarini. \v 35 Bese mabarari nuḡari ai tu deikara na ḡia garina eveini, ema veiḡa iobukari eveini tarimana moḡo ḡia na eḡabi-raḡeani. \v 36 Barau na Isaraela tarimari ḡeri ai etuḡu-iaḡomaiato varina tu maiḡa, mo tu maino varina Iesu Keriso ḡenana maino varina namona efiuato-ḡoi. Iesu Keriso tu tarima mabarari ḡeri Vereḡauka. \v 37 Ḡomi ma ribami Iudea nuḡanai kara eḡorato, Galilea na evesinato. Mo tu Ioane na babatiso eḡobata-iaḡiato murinai. \v 38 Iesu, Nasareta tarimana varina, ḡomi ma ribami, kamasi Barau na Iauka Veaḡa e seḡuka ḡia iatanai ebubu-riḡoato. Ḡia tu gabu mabarari ḡari eiaḡoto, veiḡa namori eveirito-ḡoi, ema Diabolo ḡena seḡuka na eḡabirito tarimari mabarari evaḡa-maḡuririto-ḡoi, korana Barau tu ḡia ḡesi. \v 39 Ḡai tu ḡia na Iuda e Ierusalema tanori ai eveirito-ḡoi dagarari mabarari ḡavaḡa-moḡonirini tarimama. Ḡia tu satauro ai ḡeikoko-kauato nai ḡevaḡa-maseato. \v 40 Senaḡina Barau na ḡaro vaḡa-toitoinai (3) evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato ema evaḡa-foforiato beḡene ḡitaia ḡana. \v 41 Ḡia tu tarimarima mabarari na asi ḡeḡitaiato, senaḡi ḡevaḡa-moḡoniani tarimari, mo tu Barau na eviriḡi-guinerito tarimari na moḡo ḡeḡitaiato. Ma moḡeri tarimari tu ḡai maiḡema. Ḡia evariḡisi-ḡenoḡoito murinai, ḡai tu ḡia ḡesi ḡaḡaniḡani-vegogoto e ḡaniuniu-vegogoto. \v 42 Ḡia na evaḡa-naḡimato, tarimarima ḡeri baḡana ḡobata e baḡana kiraḡi-foforia, ḡia tu Barau na eḡabi-hidiato, maḡuri tarimari e mase tarimari ḡeri vevaḡa-maoro tarimanai evaḡa-iaḡoato. \v 43 Peroveta tarimari mabarari na ḡia ḡekiraḡi-foforiato-ḡoi, ḡekirato-ḡoi, ḡia beḡe vaḡa-moḡoniani tarimari mabarari tu ḡia arana seḡukanai Barau na ḡeri rakava betuḡamaḡi-fitoḡarini.” \s1 Irau bese tarimari Iauka Veaḡa ḡeḡabiato \p \v 44 Petero roḡo eguruḡato-ḡoi nuḡanai, Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiato-ḡoi tarimari mabarari iatari ai Iauka Veaḡa eraka-riḡoto. \v 45 Iuda tarimari Iesu ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi ema Petero ḡesi Iopa na ḡeiaḡomato tarimari tu ḡeḡaba-rakavato, korana Barau na Iauka Veaḡa irau bese tarimari maki evinirito iatari ai ebubu-riḡoato. \v 46 Korana ḡeseḡaḡirito garo irauri ai ḡeguruḡato-ḡoi, ema Barau ḡevaḡa-raḡeato. Benamo Petero ekirato, \v 47 mai tarimarima na tu Iauka Veaḡa varau beḡe ḡabia, ḡita na taḡabiato kavana. Be, nanu nuḡanai babatiso beḡene ḡabia ḡana tu deikara na bekira-ḡoiani? \v 48 Moḡa lorinai ḡia na ekirarito, Iesu Keriso aranai beḡene babatisori. Benamo ḡia na Petero ḡenoḡiato, ḡaro kotari ḡia ḡesi roḡo ma beḡene tanu. \c 11 \s1 Petero ḡena guruḡa-fofori Ierusalema ai \p \v 1 Apostolo e tarikaka Iudea tanonai mabarari ḡeseḡaḡito, irau bese tarimari na maki Barau ḡena guruḡa varau ḡeḡabi-raḡeato. \v 2 Benamo Petero Ierusalema ḡana evaraḡeto nai tu, Iesu ḡevaḡa-moḡoniato-ḡoi tarimari, senaḡi tauḡaniri kefiri tu ḡelama-vaḡirito, moḡeri na ḡeḡau-fitoḡaiato, \v 3 ḡekirato, “Ḡoi tu kefiri asi ḡelama-vaḡirini irau bese tarimari ḡeri numai oa raka-toḡato, ema ḡia ḡesi oa ḡaniḡani-vegogoto!” \p \v 4 Benamo Petero na vari mabarana ḡeri ekiraḡito, kamasi evesinato mo magona. Ekirato, \v 5 “Au tu Iopa vanuḡana baregonai aḡuriḡurito-ḡoi, nuḡanai amata-vanaḡito. Aboḡeto, dagara ta dabuḡa baregona kavana, daigunina tu vasivasi (4), guba na emariḡoto-ḡoi, noḡa moḡo ḡetuḡu-mariḡoato-ḡoi, ḡoiragu ai ema vetore-tarito. \v 6 Aboḡe-ḡurato nai tu, maḡuri dagarari irauirau, tanobarai kwakuri vasivasi na ḡerakani bureḡari, e boḡai ḡetanuni bureḡari, e ḡedarani dagarari, ema guba na ḡerovoni manuri aḡitarito. \v 7 Benamo garo ta aseḡaḡiato, ekirato, ‘Petero, novariḡisi, be novaḡiri e noḡaniri!’ \v 8 Senaḡi au akirato, ‘Vereḡauka, asiḡina ḡinavaḡi, rakava e asi veiareva dagarari ta au murugu na roḡosi beḡere raka-toḡa.’ \v 9 Mo garo guba na ma eguruḡa-ḡenoḡoito, ekirato, ‘Barau na eiarevarito dagarari tu rakavari asi bono kiraḡiri.’ \v 10 Vaḡa-toitoina moḡesi eḡorato, benamo dagara mabarari guba ḡana ma eḡabi-varaḡerito. \p \v 11 Mo horaḡauna sebonai tarima toitoi au atanuto-ḡoi numanai ḡeraḡasito. Ḡia tu Kaisarea na ḡetuḡurito au ḡegu ai. \v 12 Benamo Iauka Veaḡa na ekiraguto, ḡia ḡesi bana iaḡo, asi bana ḡoiaḡi. Mai tarikaka imaima sebona (6) maki au ḡesi Kaisarea ḡana ḡaiaḡoto, ema mabarama Korenelio ḡena numai ḡaraka-toḡato. \v 13 Ḡia na ḡema ekiraḡiato, kamasi aneru ta, ḡia ḡena numai efoforito eḡitaiato, ema ekiraiato, ekirato, ‘Iopa ḡana novetuḡu-iaḡo, Simona, ḡia arana ta tu Petero, beḡenea kiraia, bene iaḡoma. \v 14 Ḡia na guruḡa tari ḡemu bekiraḡirini, benamo mo guruḡa ḡerina Barau na ḡoi ema ḡemu numa tarimari mabarari bevaḡa-maḡurimini.’ \v 15 Au na guruḡa vau asinaiato nuḡanai, Iauka Veaḡa emariḡoto ḡia iatari ai, Pentekoste ḡaronai ḡita iatarai emariḡoto kavana. \v 16 Benamo Vereḡauka na kara ekiraḡiato dagarana atuḡamaḡi-doḡariato, ekirato, ‘Ioane tu nanu na ebabatisoto-ḡoi, senaḡina ḡomi tu Iauka Veaḡa na bebabatisomini.’ \v 17 Bema Barau na mo varevare sebona moḡo, ḡita Vereḡauka Iesu Keriso tavaḡa-moḡoniato nai evinirato varevarena, irau bese tarimari maki evinirito nai tu, au tu deikara, be au na Barau bakira-ḡoiani?” \p \v 18 Ḡia na mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡeri guruḡa barubaru ḡevaḡa-magoato, benamo Barau ḡevaḡa-raḡeato, ḡekirato, “O kato, irau bese tarimari maki Barau na vetuḡamaḡi-kure dabarana bevaḡa-ḡitari, maḡuri beḡene ḡabia ḡana.” \s1 Ekalesia evesinato Antioka ai \p \v 19 Stefano emaseto nai, ekalesia vaḡa-midigumidiguna e lai-lausilausina eḡorato, benamo veḡabidadama tarimari ḡevaḡa-raga rovorovorito. Ḡia kotari ḡeiaḡoto mo Foenikia, Saipras e Antioka ai ḡea raḡasito. Monai Iuda tarimari ḡeri ai moḡo Iesu varina ḡeḡobata-iaḡiato-ḡoi. \v 20 Senaḡi veḡabidadama tarimari kotari, Saipras e Kurene tarimari tu Antioka ḡana ḡeiaḡoto, Grik tarimari ḡeri ai maki vari ḡea fiuato, Iesu Vereḡauka Varina Namona ḡeḡobata-iaḡiato-ḡoi. \v 21 Vereḡauka seḡukana tu ḡia ḡesi, be tarimarima ḡutuma-bara Vereḡauka ḡevaḡa-moḡoniato ema ḡevetuḡamaḡi-kureto. \p \v 22 Ierusalema ekalesiari na mai vari ḡeseḡaḡiato, benamo ḡia na Banabas Antioka ḡana ḡetuḡu-iaḡoato. \v 23 Ḡia Antiokai eraḡasito, benamo Barau ḡena varevare-bara tarimarima ḡeri ai eḡitaiato nai, eiaku-rakavato. Ma mabarari elaunaḡirito, moḡoni ai Vereḡauka beḡene korana-iaḡia ma nuḡari mabarari ḡesi. \v 24 Banabas tu tarima namona, Iauka Veaḡa e veḡabidadama na evonuto. Ema tarimarima ḡutuma-bara Vereḡauka ḡena tarimarimai ḡeiaḡoto. \p \v 25 Benamo Banabas Taso ḡana eiaḡoto, Saulo vetau-vetauna. \v 26 Edoḡariato, benamo Antioka ḡana eḡori-iaḡoato. Monai mo laḡani sebona, tauri ruarua ekalesia ḡesi ḡevegogoto-ḡoi e tarimarima ḡutuma-bara ḡevaḡa-ribarito-ḡoi. Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari tu Antioka vanuḡanai vau ḡekiraḡirito “Christian”. \p \v 27 Mo ḡaro ai peroveta tarimari kotari Ierusalema na Antioka ḡana ḡevariḡoto. \v 28 Ta ḡia fakari ai arana tu Agabo. Agabo evariḡisito, Iauka na evaḡa-ribaiato ilailanai tanobara mabaranai doḡe baregona beḡorani varina efiu-guineato. Mo doḡe baregona tu Klaudio ḡena veḡitaḡau ḡarori ai eḡorato. \v 29 Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari na ḡeura-iaḡiato, ḡia tata ḡeri doḡari ilailari ai tarikakari Iudeai ḡeri ai ḡeri varevare dagarari kotari beḡene tuḡu-iaḡo, beḡene vaḡa-kavari ḡana. \v 30 Mo veiḡa tu ḡeveiato, Banabas e Saulo ḡeri ai ḡeri moni ḡetuḡukauto, rubu ḡitataḡona tarimari beḡene viniri ḡana. \c 12 \s1 Ekalesia vaḡa-midigumidiguna e lai-lausilausina ebaregoto-ḡoi \p \v 1 Moḡeri ḡaro ai Kini Heroda na ekalesia tarimari kotari eḡabi-taririto, bene vaḡa-midigu midiguri ḡana. \v 2 Iakobo (o Iames), Ioane kakana, tu baḡa na debana ebasi-ḡutuato. \v 3 Heroda na Iuda tarimari eḡitarito, mo veiḡa ḡeiaku-iaḡiato nai tu, Petero maki ma ea ḡabi-tariato. Mo tu asi etubuni faraona verekona ḡarori ai eḡorato. \v 4 Petero eḡabi-tariato, benamo dibura numai etoreato. Monai vetari tarimari gabanana imaima sebona (16) etorerito, vasiri vasiri ai evaḡa-ruḡarito vauro, Petero ḡeḡita-ḡauato. Heroda ḡena ura tu Pasova murinai vauro, tarimarima ḡoirari ai bene ḡori-rosia ema bene vaḡa-kotaia. \v 5 Moḡa lorinai Petero tu dibura numai ḡeḡita-ḡauato-ḡoi, a ekalesia tu Barau ḡenai ḡeḡauḡau-kokore kokoreto-ḡoi Petero ḡena. \s1 Aneru na Petero evaḡa-maḡuriato \p \v 6 Boḡi, ma belaḡanini tu Heroda na tarimarima ḡoirari ai Petero beḡori-rosiani, Petero tu seini na ḡebarubaruato, benamo vetari tarimari ruarua vekaravari ai egenato, ema ḡatama-boka ḡitaḡauna vetari tarimari na maki ḡatama-boka ḡenari-taḡoato-ḡoi. \v 7 Benamo Vereḡauka ḡena aneru ta efoforito, Petero sevinai eruḡa-tarito, ema mama ta dibura numa nuḡanai enanagi-tariato. Mo aneru na Petero ḡabana ebota-karaiato, benamo evaḡo-tataḡaiato, ma ekiraiato, ekirato, “Ragavei, novariḡisi!” Benamo seini Petero ḡimana na ḡeketo-vaḡito. \v 8 Benamo aneru na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Ḡemu gabaḡau nobaru-taria, ema ḡemu tamaka noveiri.” Benamo Petero na eveirito. Aneru ma ekirato, “Ḡemu koudi na noveseḡo, be au murigu na noiaḡoma.” \v 9 Petero ḡia murinai erakato mo, dibura numa na eraka-rosito. Senaḡi ḡia tu asi ribana, mo aneru na kara eveiato-ḡoi tu moḡoni. Ḡia mataboru ekirato tu, emata-vanaḡini etato-ḡoi. \v 10 Ḡatama-boka ḡitaḡauna tarimari ḡeruḡato gabuna ta ḡeraka-vanaḡiato, ma vaḡa-ruaruana ma ḡeraka-vanaḡiato, ḡeiaḡoto mo, auri ḡatama-bokanai ḡea raḡasito. Moḡa tu vanuḡa barana rakarosina ḡatama-bokana. Mo ḡatama-boka tu tauḡena moḡo ḡia ḡeri evekeoto, benamo ḡeraka-rosito. Dabara na ḡeraka-variḡoto-ḡoi nuḡanai, asikauna aneru na Petero eraga-kwaneato. \p \v 11 Monai vau Petero eribato ḡia ḡenai kara eḡorato, benamo ekirato, “Au toma moḡoni bama riba, Vereḡauka na ḡena aneru betuḡua tu, Heroda ḡimana na, ema Iuda tarimari na au ḡegu ai kara ta beḡene veia ḡetato-ḡoi ḡenana bema vaḡa-maḡurigu. \p \v 12 Mo veiḡa etuḡamaḡi-fakaiato, benamo Maria ḡena numa ḡana eiaḡoto. Maria tu Ioane Mareko sinana. Monai numa nuḡanai tu tarimarima ḡutuma ḡevegogoto, ḡeḡauḡauto-ḡoi. \v 13 Petero numa murikana ḡatama bokanai esekeseketo, benamo vetuḡunaḡi ḡuiatona ta arana Roda eiaḡoto, nea ḡitaia ḡana. \v 14 Senaḡi ḡia na Petero garona eseḡaḡi-leaiato, benamo iaku na evaḡa-vonuato, benamo ḡatama-boka tu asi ekeo-fakaiato, a ḡia tu eraga-ḡenoḡoito, ea kirarito, Petero tu murikai eruḡa-taḡoni. \v 15 Ḡia na ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡoi tu bebabomu ba!” Senaḡi ḡia eḡiḡiraḡeto-ḡoi, ekirato, “Moḡoni, Petero tu murikai eruḡa-taḡoni.” Benamo ḡekirato, “Mani tu ḡia ḡena aneru!” \p \v 16 Senaḡina Petero tu roḡo esekeseke-ḡiḡiraḡeto-ḡoi. Benamo ḡeiaḡoto, ḡatama-boka ḡea keo-fakaiato nai tu, Petero ḡeḡitaiato, ḡeḡaba-rakavato. \v 17 Petero ḡimana na ekira-ḡoirito asi beḡene guruḡa, benamo Vereḡauka na kamasi dibura numa na eḡori-rosiato ḡeri ekiraḡito. Ḡia na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Iakobo (o Iames) e tarikaka mabarari ḡeri mai vari boḡono kiraḡia.” Benamo ḡia tu erakato, gabu ta ḡana ma eiaḡoto. \p \v 18 Boḡiboḡi, vetari tarimari fakari ai tu daradara baregona eḡorato; ḡevedanaḡi-vedanaḡito, ḡekirato, “Petero tu kamasi bevei?” \v 19 Heroda na gabu mabarana evetau-ginikauato, senaḡi Petero asi eḡoitaḡoato. Benamo Petero ḡeḡita-ḡauato tarimari evaḡa-kotarito murinai, ḡena vetari tarimari o soldia ekirarito beḡenea vaḡi-maseri. Moḡa murinai Heroda na Iudea eraga-kwaneato, ma Kaisareai ḡaro tari ea tanuto. \s1 Heroda emaseto \p \v 20 Heroda tu Taia e Sidono tarimari ebaruvini-rakavarito; moḡa lorinai Taia e Sidono tarimari ḡeveḡabi-vegogoto, ma Heroda ḡea ḡitaiato. Senaḡi guine, Blasto, Heroda ḡena gena-daiḡutuna ḡitataḡona tarimana ḡesi roḡo ḡeveḡatato, ḡevaḡa-maranaiato, ema ḡia rekeri ai roḡo ekauto. Moḡa murinai vauro ḡeiaḡoto, Heroda ḡenai maino ḡea noḡiato, korana ḡia ḡeri tanobara ḡaniḡanina tu Heroda ḡena tanobarai ḡeḡabito-ḡoi. \p \v 21 Benamo ekiraḡi-toreato ḡaronai, Heroda na ḡena vere dabuḡana eveiato, benamo ḡena teronai ea tanukauto vau, tarimarima eguruḡa-vinirito. \v 22 Benamo tarimarima ḡeḡabato, ḡekirato, “Mai tu barau ta garona, dia tarimarima garona.” \v 23 Mo horai Vereḡauka ḡena aneru ta na Heroda ekwariato, korana ḡia na mo guruḡa eseḡaḡiato nai, Barau tu asi evaḡa-raḡeato. Ḡia tu ḡuioḡuio na ḡeḡaniato, emaseto. \p \v 24 Senaḡi Barau ḡena guruḡa tu ebaregoto e eraga-rovorovoto. \p \v 25 Banabas e Saulo tu ḡeri ḡauvei ḡevaḡa-koriato, benamo Ierusalema na ḡeḡenoḡoito; Ioane Mareko maki ḡeḡori-kauato. \c 13 \s1 Banabas e Saulo ḡeḡabi-viriḡirito e ḡetuḡurito \p \v 1 Antioka ekalesiana nuḡanai tu peroveta e vevaḡa-riba tarimari kotari. Arari tu Banabas; Simeona, arana ta tu Niga; Lukio, Kurene tarimana; Manaen, ḡia tu Gavana Heroda ḡesi ḡevaḡa-baregorito; e Saulo. \v 2 Ḡia na Vereḡauka ḡetoma-rakariḡo viniato-ḡoi e ḡeḡani-veaḡato-ḡoi nuḡanai, Iauka Veaḡa na ekirarito, ekirato, “Banabas e Saulo tu au ḡegu boḡono ḡabi-ḡerevaḡiri, korana au na bakeari, ḡegu ḡauvei ta beḡene veia ḡana.” \v 3 Benamo ḡia ḡeḡani-veaḡato e ḡeḡuriḡurito murinai, ḡimari ḡia iatari ai ḡetore-kaurito, benamo ḡetuḡu-rakarito. \s1 Saipras ai \p \v 4 Iauka Veaḡa na Banabas e Saulo etuḡurito, benamo tauri ruarua kone vanuḡana Seleukia ḡana ḡevariḡoto. Seleukia na tauri ruarua bouti ai ḡeraḡeto, benamo Saipras motumotu ḡana ḡevanaḡito. \v 5 Banabas ma Saulo Salami ai ḡevotuto nai, Barau ḡena guruḡa Iuda tarimari ḡeri rubu tari ai ḡea ḡobata-iaḡiato. Ioane Mareko maki ḡia ḡesi, ḡia tauri ruarua evaḡa-kavarito-ḡoi. \p \v 6 Tauri ruarua na Saipras motumotu mabarana ḡeraka-vanaḡiato, ḡeiaḡoto Pafo vanuḡanai ḡea raḡasito. Monai Iuda ḡeri ḡora e peroveta ḡofaḡofa tarimana ta arana Bar-Iesu ḡea doḡariato. \v 7 Ma Bar-Iesu tu motumotu verena, ma iaunega rakavarakava tarimana arana Seregio Paulo ḡatana. Mo vere na Banabas e Saulo ekea-iaḡorito ḡia ḡoirana ḡana, korana ḡena ura tu Barau ḡena guruḡa bene seḡaḡia. \v 8 Senaḡi mo ḡora tarimana Elima, (Bar-Iesu arana ta tu Elima), na ḡeri guruḡa ekira-fitoḡarito, ḡena ura vere na Iesu asi bene vaḡa-moḡonia. \v 9 Benamo Saulo, arana ta tu Paulo, Iauka Veaḡa na evaḡa-vonuato, benamo Elima eḡita-karakaraiato. \v 10 Benamo ekirato, “Ḡoi tu Diabolo natuna, ema veiḡa iobukaiobukari mabarari tu ḡoi na ovetari-vinirini! Ḡoi tu ḡofaḡofa e rakava mabarari na ovonuto. Vereḡauka ḡena veiḡa iobukaiobukari ḡofaḡofai bono vaḡa-iaḡori uranai ovededegwani. Mo veiḡa tu aitoma vau bovaḡa-dokoani? \v 11 Noseḡaḡi! Toma Vereḡauka ḡena seḡuka ḡoi ḡemu ai befoforini, matamu bebubuni, ma laḡani mamana asi boḡitaiani, beiaḡoni mo, ḡaro ta.” \p Asikauna Elima tu mukuna na matana eḡabi-ḡauato, benamo eraka-ḡeḡeraḡi ḡeḡeraḡito, ḡena ura ta na ḡimanai bene ḡabi, ma bene ḡori-kaua. \v 12 Mo vere na kara eḡorato dagarana eḡitaiato nai, Vereḡauka evaḡa-moḡoniato. Ema eḡaba-rakavato Vereḡauka ḡena vevaḡa-riba guruḡari ai. \s1 Antioka vanuḡana Pisidia ai \p \v 13 Paulo ma karona ḡesi Pafo ḡeraga-kwaneato, bouti na Pega ḡana ḡeiaḡoto. Pega tu Pamfilia nuḡanai. Pegai benamo Ioane Mareko na Paulo e Banabas eraga-kwanerito, ḡia tu Ierusalema ḡana ma eḡenoḡoi-iaḡoto. \v 14 Pega na kwakuri na Antioka ḡana ḡeiaḡoto. Antioka tu Pisidia tanonai. Sabadi ai tu Iuda tarimari ḡeri rubu ai ḡeraka-toḡato, bena ḡetanu-tarito. \v 15 Mose ḡena taravatu e peroveta tarimari ḡeri toretore ḡeiavirito murinai, rubu ḡitaḡauna tarimari na noḡinoḡi ḡetuḡu-iaḡoato ḡia tauri ruarua ḡeri ai, ḡekirato, “Tarikaka, bema ma ḡemi vevaḡa-gwaḡiḡi guruḡari mai tarimarima ḡeri ai nai tu, ḡai ḡaurani, ḡeri ḡokiraḡi.” \p \v 16 Paulo evariḡisito, ḡimana na eiave-taririto, benamo ekirato, “Isaraela taumi e irau bese tarimari fakari ai Barau garina ḡoveini tarimami, ḡoseḡaḡi! \v 17 Mai Isaraela tarimari ḡeri Barau na ḡai senema eḡabi-viriḡirito, ema ḡia na evaḡa-ḡutumarito, Aigupito tanonai ḡetanuto-ḡoi nai. Ma Barau ḡena seḡuka baregona na Aigupito tanona na eḡori-rosirito, \v 18 ema laḡani gabana vasivasi (40) kavana tano fakanai ḡia ḡeri ai evevaḡa-gwaḡiḡito. \v 19 Ḡia na Kanana tanonai bese imaima ruarua (7) tarimarimari evaḡa-mou-taririto. Ma ḡeri tano tu eḡabiato, Isaraela tarimari evinirito e ḡeri tanobarai evaḡa-iaḡoato. \v 20 Mo dagara mabarari tu laḡani sinau vasivasi ma gabana imaima (450) kavana nuḡanai ḡeḡorato. Moḡa murinai ḡia na vevaḡa-roroḡoto tarimari evinirito, eiaḡoto mo peroveta tarimana Samuela ḡena veḡitaḡau laḡanina. \v 21 Ma ḡeri vere o kini ta beḡene ḡabia noḡinoḡina ḡeveito nai, Barau na Saulo evinirito. Ḡia tu Kisa natuna, mo tu Beniamina ḡena doḡoro tarimana. Saulo na laḡani gabana vasivasi (40) eḡita-ḡaurito. \v 22 Saulo kini dagina na eḡabi-vaḡiato murinai, Barau na Davida eḡabiato, Isaraela ḡeri kini ai evaḡa-iaḡoato. Barau na Davida tu maiḡesina ekiraḡi-foforiato, ekirato, ‘Au na Davida, Iese natuna, badoḡaria, ḡia tu au nuḡagu na euravini-rakavaiani tarimana. Ḡia na au ḡegu ura veiḡari mabarari beveirini.’ \v 23 Barau na ḡena guruḡatore ilailanai, Davida besena na, Isaraela tarimari ḡeri vevaḡa-maḡuri tarimana etuḡu-mariḡoato. Mo vevaḡa-maḡuri tarimana tu Iesu. \p \v 24 Iesu roḡosi roḡo bere ḡauvei nuḡanai, Ioane na Isaraela tarimari mabarari eḡobata-vinirito, ekirarito, ḡeri rakava ḡerina beḡene vetuḡamaḡi-kure, benamo babatiso beḡene ḡabia. \v 25 Ioane na ḡena ḡauvei dori evaḡa-koriato nuḡanai, tarimarima ekirarito, ekirato, ‘Ḡomi ḡotuḡa-maḡini au tu dei? Au tu dia ḡomi na ḡovaḡa-nogaiani tarimana. Senaḡi ḡoboḡe! Ḡia tu au murigu na mani eiaḡomani, ma au tu asi ilaila ḡia kwakuna tamakari bakoki-vaḡirini.’ \p \v 26 Tarikakagu, Aberahamo besena, ema ḡomi irau bese fakari ai Barau garina ḡoveini tarimami: Mai vevaḡa-maḡuri guruḡana tu ḡita ḡera etuḡu-iaḡomaiato. \v 27 Ierusalema tarimari ma ḡeri vere ḡesi Iesu asi ḡeḡita-leaiato, ema Iesu, peroveta tarimari ḡeri guruḡa Sabadi mabarari ai ḡeiavirito-ḡoi, tu asi ḡetuḡamaḡi-fakarito. Moḡesina naima ḡia na Iesu vaḡi-masena guruḡana ḡekiraḡito nai, peroveta tarimari ḡeri guruḡa ḡevaḡa-moḡonirito. \v 28 Oba, vaḡi-masena korana ta tu asi ḡedoḡariato, senaḡina Pilato ḡenoḡiato, bene vaḡi-masea ḡetato. \v 29 Buka Veaḡai ḡia ḡekiraḡiato guruḡari mabarari ḡeveirito murinai, satauro tuḡuna na ḡeḡabi-riḡoato, benamo fore ḡekwaiato kouḡana garanai ḡea toreato. \v 30 Senaḡi Barau na mase na ma evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato, \v 31 ḡia ḡesi Galilea na Ierusalema ḡana ḡeiaḡoto-ḡoi tarimari na ḡaro vovoka ḡeḡitaiato. Ma ḡia toma tu Isaraela tarimari ḡeri ai Iesu ḡekiraḡi-foforiani. \p \v 32 Ema Barau na ḡita senera kara ekiraḡitore-vinirito Varina Namona ḡomi ḡakira-varamini. \v 33 Mo kiraḡitore tu Barau na ḡita, ḡia tuburi, ḡera evaḡa-moḡoniato, mo tu ḡia na Iesu mase na ma evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato nai. Salamo vaḡa-ruaruanai etoreato ilailana, ekirani, \q1 ‘Ḡoi tu au Natugu; \q1 toma au tu ḡoi Tamamu ai baiaḡo.’ \m \v 34 Barau na moḡoni mase na evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato e asi ma beḡenoḡoini gara ḡana, benamo beboraḡani. Barau na tu maiḡesi ekiraḡiato, ekirato, \q1 ‘Davida ḡena akiraḡi-torerito, \q1 vevaḡa-namo veaḡari e moḡoniri tu ḡomi bavinimini.’ \m \v 35 Ema Salamo ta nuḡanai ma ekirani, \q1 ‘Ḡoi ḡemu tarima veaḡana tu \q1 asi beboraḡani, \q1 korana tu asi bene ḡora otato.’ \p \v 36 Davida ḡena ḡuru ai Barau ḡena vetuḡunaḡi eiaḡo-vinito-ḡoi nai emaseto, benamo senena seviri ai ḡeguriato, ma tauḡanina tu eboraḡato. \v 37 Senaḡi Iesu, Barau na mase na evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato tarimana, tu tauḡanina asi eboraḡato. \v 38 Moḡa lorinai, tarikakagu mabarami, au aurani boḡono riba, ḡai tu Iesu bakunai rakava tuḡamaḡi-fitoḡari varina ḡomi ḡemi ḡavari-fiuani. \v 39 Mose ḡena taravatu na ḡomi ḡemi rakava tu asi beruḡa-vaḡirini riba, a Iesu na ḡia ḡevaḡa-moḡoniani tarimari mabarari ḡeri rakava tu eruḡa-vaḡirini, vei-iobukaiobuka tarimari ai evaḡa-iaḡorini. \v 40 Rorimi boḡono vetore, be peroveta tarimari na ḡekiraḡirito dagarari, ḡemi ai asi beḡene ḡora; ḡekirato, \q1 \v 41 ‘Ḡomi veḡabi-varaḡevaraḡe \q1 tarimami ḡoboḡeboḡe! \q1 Nuḡami ḡefarevaḡi, benamo ḡomase! \q1 Korana ḡemi maḡuri ḡarori ai \q1 au na veiḡa ta baveiani, \q1 enabe ta na ḡemi bekiraḡi-ginikauani, \q1 senaḡi asi boḡo vaḡa-moḡoniani!’” \p \v 42 Paulo e Banabas rubu na ḡeraka-riḡoto-ḡoi nuḡanai, tarimarima na ḡenoḡirito, ḡoira Sabadi ai ma beḡene ḡenoḡoi, be mo guruḡa kotari ma ḡeri beḡene kiraḡi. \v 43 Tarimarima vegogo na ḡeḡwa-lausiato murinai, Iuda tarimari ḡutuma, ema irau bese tarimari, Barau ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari, ḡutuma maki Paulo e Banabas muriri na ḡeiaḡoto. Tauri ruarua na ḡevaḡa-guruḡarito e ḡelaunaḡirito, Barau ḡena varevare-bara nuḡanai beḡene ruḡa-gwaḡiḡi. \p \v 44 Sabadi vaḡa-ruaruanai, dori moḡo mo vanuḡa baregona tarimari mabarari na Vereḡauka ḡena guruḡa seḡaḡi-seḡaḡina ḡeraka-vegogoto. \v 45 Iuda tarimari na mo ḡutuma ḡeḡitarito nai, ḡemama-rakavato; benamo Paulo na kara ekiraḡirito-ḡoi guruḡari, ḡia na ḡekira-fitoḡarito e ḡevei-veḡare veḡareato. \v 46 Senaḡi Paulo e Banabas tu ma kokoreri ḡesi ḡevaḡa-veserito, ḡekirato, “Barau ḡena ura lorinai tu ḡia ḡena guruḡa ḡai na ḡomi baḡana kiravara-guinemi. Senaḡi ḡomi na asi ḡoḡabi-raḡeani, monana tu ḡomi tauḡemi na ḡovaḡa-moḡoniani, ḡomi tu asi ilaila maḡuri vanaḡivanaḡi boḡo ḡabiani. Moḡa lorinai, ḡai na ḡomi ḡaraga-kwanemini, ma irau bese tarimari ḡeri ai ḡaiaḡoni. \v 47 Korana Vereḡauka na tu maiḡesi evaḡa-naḡimato, ekirato, \q1 ‘Au na ḡomi atoremito tu, \q1 irau bese tarimari ḡeri mamai \q1 boḡono iaḡo, \q1 be vevaḡa-maḡuri boḡono ḡabi-rosia tanobarai ḡetanuni tarimari mabarari ḡeri ai.’” \p \v 48 Irau bese tarimari na mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡeiakuto e Vereḡauka ḡena guruḡa ḡevaḡa-raḡeato; ema Barau na eḡabi-viriḡirito maḡuri vanaḡivanaḡi beḡe ḡabiani tarimari mabarari ḡeveḡabidadamato. \v 49 Vereḡauka ḡena guruḡa mo gabu mabarana nuḡanai eraga-rovorovoto. \v 50 Senaḡi Iuda tarimari na irau bese vavineri, dagi baregori ḡeḡabi-taḡorito-ḡoi ma Barau ḡekorana-iaḡiato-ḡoi vavineri, e vanuḡa baregonai veḡitaḡau tauri, nuḡari ḡeḡanirito. Benamo ḡia na vevaḡa-midigumidigu ḡevaḡa-ḡoraiato Paulo e Banabas ḡeri ai, ema ḡeri gabu na ḡelai-rosirito. \v 51 Tauri ruarua na kwakuri kauri ḡekwari-ketoketorito, ḡia ḡeri kira-sirivaḡi vaḡa-moḡoniri ḡana, benamo Ikonia ḡana ḡeiaḡoto. \v 52 Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari Antiokai tu iaku e Iauka Veaḡa na ḡevonuvonu-raḡeto. \c 14 \s1 Ikonia ai \p \v 1 Ikoniai Paulo e Banabas tauri ruarua Iuda tarimari ḡeri rubu ai ḡeveito-ḡoi kavana ḡeraka-toḡato, benamo ḡeḡobatato. Ḡeri ḡobata na Iuda e Grik tarimari ḡutuma lelevaḡi ḡeveḡabidadamato. \v 2 Senaḡi Iuda tarimari asi ḡeurato Iesu beḡene vaḡa-moḡonia, tarima kotari na irau bese tarimari ḡelaunaḡi-naḡirito, benamo tarikaka veḡabidadama nuḡanai tarimari ḡeiau-rakava vinirito. \v 3 Paulo e Banabas monai ḡetanu-maukato. Ma kokoreri ḡesi Vereḡauka ḡena varevare-bara guruḡana ḡekiraḡiato-ḡoi. Vereḡauka na ḡeri guruḡa evaḡa-moḡonirito tu seḡuka evinirito, vetoḡa boruri e nuḡa-farevaḡi veiḡari ḡeveito. \v 4 Senaḡi mo vanuḡa baregona tarimari tu ḡevevare-kirato, reke-ta Iuda tarimari ḡesi ḡekauto, reke-ta tu apostolo tarimari ḡesi. \v 5 Benamo irau bese tarimari e Iuda tarimari ma ḡeri veguine-iaḡi tauri ḡesi ḡeverori-vegogoto, ḡeurato apostolo beḡene vaḡa-midigu midiguri e fore na beḡene ḡidara-maseri. \v 6 Senaḡi Paulo e Banabas na mo boioḡa ḡeribaiato, benamo Likaonia tanonai vanuḡa baregori ruarua Listera e Derebe, ema seviri tanori ḡana ḡegari-iaḡoto e seviri vanuḡari tari ḡari. \v 7 Monai Vari Namona ḡeḡobata-iaḡiato-ḡoi. \s1 Listera e Derebe ai \p \v 8 Listerai tarima ta etanuto-ḡoi; ḡia tu kwakuna rakava emaḡurito, be asi erakato-ḡoi. \v 9 Mo tarima tu eseḡaḡi-taḡoto-ḡoi Paulo eḡobatato-ḡoi nuḡanai. Paulo na eḡita-karakaraiato, benamo eribato ḡia tu ḡena veḡabidadama na bevaḡa-namoani riba, \v 10 benamo eguruḡa-fararato, ekirato, “Novariḡisi, noruḡa-tari. Benamo eburi-vaisito, erakato. \p \v 11 Tarimarima ḡutuma na kara Paulo na eveiato ḡeḡitaiato nai, ḡeri Likaonia garonai ḡekoḡoto, ḡekirato, “Barau tu tarimarimai beḡe iaḡo, beḡe raka-riḡo ḡita ḡerai!” \v 12 Ḡia na Banabas arana tu Dios ḡetato, ema Paulo arana tu Hemes ḡetato, korana Paulo tu eguruḡa-vovokato-ḡoi. \v 13 Dios ḡena Rubu Veaḡa verena ḡena rubu tu vanuḡa barana murikanai. Ḡia na boromakau e veravera vanuḡa maḡuna ḡatama bokana ḡana eḡwa-iaḡorito, korana tarimarima ḡutuma ḡesi ḡeurato, apostolo ḡeri ai ginitaḡo veiḡari beḡene vei ḡana. \p \v 14 Senaḡina apostolo ruarua Banabas e Paulo na ḡeseḡaḡirito, kara ḡeveia ḡetato nai, ḡeri dabuḡa ḡedarerito, benamo ḡutuma nuḡari ai ḡeraga-ḡabaḡaba-toḡato. \v 15 Ḡekirato, “Karase ḡomi tau tu maiḡesi ḡoveini? Ḡai maki tarimarima moḡo ḡomi kavana! Ḡai na tu Vari Namona ḡomi ḡemi ai ḡaḡabi-iaḡomaiani, ḡomi ḡakiramini, mai asi tauri dagarari boḡono raga-kwaneri, benamo Barau maḡurina ḡenai boḡono raka-ḡenoḡoi ḡatoni. Ḡia na guba, tanobara, daḡaru-bara, e ḡetanu-iaḡirini dagarari mabarari eveirito. \v 16 Guinenai ḡia na bese mabarari etao-fitoḡarito, tauḡeri ḡeri ura dabarari ai beḡene raka ḡana. \v 17 Senaḡi dagara namori eveirini ḡerina, ḡia tauḡena vanaḡivanaḡi evevaḡa-moḡonini: Ḡia na ḡura guba na evinimini e varovaro dagarari ḡeri ḡaro korikoriri ai evinimini. Ḡia na ḡaniḡani asisebo evinimini e nuḡami iaku na evaḡa-vonurini.” \v 18 Moḡesi ḡevaḡa-guruḡarito, senaḡina mo tarimarima ḡutuma-bara tu ḡia tauri ruarua ḡeri ai ginitaḡo ḡauveina ḡeveia roḡo ḡetato-ḡoi, kiraḡoiri tu tauri ruarua ḡeri ai tu egwaḡiḡito. \p \v 19 A Iuda tarimari kotari Antioka e Ikonia na ḡeiaḡomato, ma moḡeri tarimari ḡia rekeri ai ḡeḡabi-vanaḡirito. Benamo Paulo fore na ḡeḡidaraiato ma ḡeinu-rosiato vanuḡa murina ḡana. Ḡia ḡetuḡamaḡito tu varau emaseto. \v 20 Senaḡi Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari na ḡeruḡa-ḡeḡeraḡiato nai tu eruḡa-vaisito, benamo vanuḡa barana ḡana ma erakatoḡa-ḡenoḡoito. Boḡiboḡi tu Banabas ḡesi Derebe ḡana ḡeiaḡoto. \s1 Siria Antiokana ḡana ḡeḡenoḡoito \p \v 21 Paulo e Banabas na Derebe ai Vari Namona ḡeḡobata-iaḡiato, benamo tarimarima ḡutuma Iesu korana-iaḡina tarimari ai ḡeḡabi-toḡarito. Benamo ma ḡeḡenoḡoi-iaḡoto Listera, e Ikonia, ema Pisidia Antiokana ḡana. \v 22 Ḡia na Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari ḡevaḡa-kokorerito e ḡelaunaḡirito, ḡeri veḡabidadama beḡene ḡabi-gigitariri. Ema ḡekirato, “Ḡita tu midigumidigu vovoka bita ḡabirini vau Barau ḡena Basileiai bita raka-toḡani.” \v 23 Tauri ruarua na rubu tatai veḡorikau tarimari ḡevaḡa-ruḡarito. Ma tauri ruarua ḡeḡani-veaḡato e ḡeḡauḡauto murinai, Vereḡauka ḡimanai ḡetore-kaurito. Mo tu ḡia na ḡeḡabidadama-viniato-ḡoi Vereḡaukana ḡenai. \p \v 24 Pisidia tanona na ḡeraka-vanaḡito murinai tu, Pamfilia tanonai ḡeraḡasito. \v 25 Pega vanuḡanai Vereḡauka ḡena guruḡa ḡeḡobata-iaḡiato murinai tu, Atalia vanuḡana ḡana ḡeiaḡoto. \v 26 Atalia na tu bouti na ḡeḡenoḡoi-iaḡoto Antioka ḡana. Monai tu, ḡeri evanelia iaḡoiaḡona roḡosi roḡo beḡene sinaia nai, tarikaka na Barau ḡena namo e varevare-bara nuḡanai ḡetore-kaurito, mai ḡauvei beḡene veia ḡana. Ḡauveina tu toma beḡe vaḡa-koria. \p \v 27 Antiokai ḡeraḡasito nai tu, ekalesia tarimari ḡevaḡa-vegogorito, benamo Barau na ḡia ḡerina kara eveirito dagarari mabarari, e kamasi ḡia na irau bese tarimari ḡeri veḡabidadama ḡatama bokana ekeoato variri, ḡeri ekiraḡito. \v 28 Monai Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari ḡesi tauri ruarua ḡetanu-maukato. \c 15 \s1 Ekalesia vegogona baregona Ierusalemai \p \v 1 Tau kotari Iudea na Antioka ḡana ḡevariḡoto, benamo tarikaka veḡabidadama nuḡanai tarimari ḡevaḡa-ribarito, ḡekirato, “Ḡomi tu vevaḡa-maḡuri asi ilaila boḡo ḡabiani riba, bema mero tauḡaniri kefi-lamavaḡi veiḡana Mose ḡena taravatu ai ekiraḡiani dagarana asi boḡo korana-iaḡiani nai.” \v 2 Mo guruḡa ḡaramanai, Paulo e Banabas ḡia ḡesi veḡare-veḡare baregona ḡeveiato. Moḡa lorinai Paulo e Banabas ema Antioka ekalesia tarimari kotari ḡeviriḡirito, Ierusalema ḡana beḡene varaḡe, be apostolo e ekalesia ḡeḡori-kauato-ḡoi tarimari ḡeri ai mo guruḡa beḡenea vedanaḡi-iaḡia. \p \v 3 Ḡia tu rubu na ḡetuḡu-iaḡorito. Ma Foenikia e Samaria tanori nuḡari na ḡeraka-vanaḡito nai tu, monai tarikaka ḡeri ḡekiraḡito, kamasi irau bese tarimari Barau ḡenai ḡevetuḡamaḡi-kureto. Tarikaka mabarari na mo vari ḡeseḡaḡiato nai, mabarari ḡeiaku-rakavato. \v 4 Ierusalemai ḡeraḡasito nai, ekalesia tarimari, e apostolo tauri, ema ekalesia ḡeḡita-taḡoato-ḡoi tarimari na ḡeḡabi-raḡerito. Benamo Barau na ḡia ḡerina kara eveito dagarari mabarari ḡeri ḡekiraḡito. \v 5 Senaḡi Farisea doḡoro na Iesu ḡeḡabidadama-viniato-ḡoi tarimari kotari ḡeruḡa-vaisito, benamo ḡekirato, “Irau bese tarimari maki tauḡaniri kefiri beḡene lama-vaḡiri, ema boḡono kirari, Mose ḡena taravatu beḡene korana-iaḡia.” \p \v 6 Benamo apostolo e ekalesia ḡeḡita-taḡoato-ḡoi tarimari ḡetanu-vegogoto, ma mo vedanaḡi ḡetuḡa-maḡiato. \v 7 Ḡeguruḡa-iaḡi maukaiato murinai, Petero evariḡisito, benamo ekirato, “Tarikakagu mabarami, ḡomi ma ribami, kai-veḡata ḡomi vefakami ai Barau na au eḡabi-hidiguto, irau bese tarimari ḡeri Vari Namona bana kiraḡia, be ḡia maki beḡene seḡaḡi e beḡene veḡabidadama. \v 8 Ema tarimarima nuḡari eribarini Barauna na irau bese tarimari Iauka Veaḡa evinirito, ḡita evinirato kavana. Mo veiḡa ḡenana evaḡa-ḡitarani, ḡia maki eḡabi-raḡerito. \v 9 Ḡita e ḡia fakarai vaḡa-iraura vetoḡana ta tu asi eveiato, korana tu ḡeri veḡabidadama lorinai, Barau na nuḡari eiarevarito. \v 10 Ma toma tu kara dainai Barau ḡotovo-naḡiani, Iesu ḡekorana-iaḡiani tarimari iatari ai meto ḡotorerini. Mo tu ḡita tauḡera na e ḡita senera na maki mo maruna ḡwaḡwana asi ḡeilailato dagarana. \v 11 Asiḡina! Ḡita taribani, ḡita tu Iesu Vereḡauka ḡena namo e varevare-bara lorinai, Barau na evaḡa-maḡurirani, ḡia maki moḡesina.” \p \v 12 Petero moḡesi ekirato nai, vegogo tarimari mabarari asi ḡeguruḡato. Benamo Banabas e Paulo ḡeseḡaḡi-vinirito, Barau ḡia ḡerina vetoḡa boruri e nuḡa-farevaḡi veiḡari, Grik tarimari fakari ai eveirito dagarari, mabarari ḡekiraḡirito. \p \v 13 Ḡia ḡeguruḡa-ḡosito vau, Iakobo (o Iames) eguruḡato, ekirato, “Tarikakagu mabarami, ḡoseḡaḡigu! \v 14 Simona na inivau bekiraḡi-ginikaua, kamasi tovotovonai Barau na irau bese tarimari etuḡamaḡirito, benamo ḡia fakari na bese ta eḡabi-viriḡiato, ḡia arana beḡene ḡabia ḡana. \v 15 Mai tu peroveta tarimari ḡeri guruḡa ḡesi beḡe ilaila-ginikau, korana maiḡesi ḡetoreato, \q1 \v 16 ‘Vereḡauka ekirani: \q1 Maiḡa murinai au ma baḡenoḡoi-iaḡomani, \q1 benamo Davida ḡena numa, \q1 eḡwa-kafuato dagarana, \q1 ma baraga-ḡenoḡoiani. \q1 Ḡefuki-rovorovoato dagarana, \q1 au na ma baraga-ḡenoḡoiani, \q1 ema bavaḡa-ruḡavaisi-ḡenoḡoiani. \q1 \v 17 Korana tu tarimarima kotari maki mabarari na, \q1 ema au aragu ḡeḡabi-rakaoani tarimari irau bese tarimari mabarari na, \q1 au, Vereḡauka, beḡene vetaugu ḡana. \q1 \v 18 Vereḡauka na maiḡeri dagara mabarari bevaḡa-ḡorarini. \q1 Ma irau laḡani ai veḡata maiḡeri veiḡa evaḡa-foforirito.’ \p \v 19 Moḡa lorinai au atuḡamaḡini, irau bese tarimari ḡevetuḡamaḡi-kureni Barau ḡenai nai tu, ḡeri ai asi bitana vaḡa-gwaḡiḡia. \v 20 Senaḡi fefa ta bitana torea, bitana kirari, kwaivakuku ḡevarevare-vinirini ḡaniḡaniri tu asi beḡene ḡaniri, korana mo tu ḡofaḡofa barauri ḡevinirini dagarari; mata-boraḡa veiḡari asi beḡene veiri, ema ḡaiḡori na ḡebito-maserini bureḡari asi beḡene ḡaniri e rara asi beḡene ḡani. \v 21 Korana Mose ḡena taravatu tu kai-veḡata vanuḡa baregori mabarari ai ḡeḡobata-iaḡirini ema Sabadi ḡarori mabarari ai Iuda tarimari ḡeri rubu ai ḡeiavirini.” \s1 Irau bese veḡabidadama tarimari ḡeri fefa \p \v 22 Benamo apostolo e ekalesia ḡeḡori-kauato-ḡoi tarimari ema ekalesia mabarari ḡeurato, ḡia fakari na tau kotari beḡene ḡabi-viriḡiri, benamo Paulo e Banabas ḡesi Antioka ḡana beḡene tuḡu-iaḡori. Ḡia na Iudas, arana ta tu Barasaba ḡetato-ḡoi, e Silas ḡeḡabi-viriḡirito. Ḡia tu tarikaka na ḡegubakau-baregorito-ḡoi tarimari. \v 23 Mai fefa tu ḡia ḡesi ḡetuḡu-iaḡoato: \p “Ḡai ḡomi tarikakami veḡabidadama nuḡanai, apostolo tarimama e ekalesia ḡeḡita-taḡoani tarimama na ḡema vevaḡa-namo ḡatuḡu-iaḡosiani, ḡomi tarikaka veḡabidadama nuḡanai irau bese tarimami, Antioka ai, Siria ai, e Kilikia ai ḡotanuni tarimami mabarami ḡemi ai. \v 24 Ḡai baḡama seḡaḡi, mainana tau kotari ḡeiaḡosito, benamo ḡeri guruḡa na ḡemi tuḡamaḡi ḡevaḡa-veḡonurito e ḡevaḡa-daradaramito. Korana tu ḡekiramito, tauḡanimi kefiri boḡono lama-vaḡiri ema taravatu boḡono korana-iaḡia. Senaḡi mani tu dia ḡai ḡemana ḡeḡabito guruḡari. \v 25 Moḡa lorinai, ḡema vegogo ai ḡai mabarama na ḡavaḡa-moḡoniato, tau kotari baḡana ḡabi-hidiri, be baḡana tuḡu-iaḡosiri, ḡema tuḡamaḡikau tarimari Banabas e Paulo ḡesi beḡene iaḡosi. \v 26 Ḡia tu ḡeri maḡuri gwairi asi ḡeḡabirito, ḡetore-taririto, ḡera Vereḡauka Iesu Keriso arana dainai. \v 27 Moḡa lorinai, Iudas e Silas baḡa tuḡuri, kara baḡa toreri dagarari ḡia tauḡeri mururi na guruḡai ḡomi ḡemi ai beḡene vaḡa-moḡoniri ḡana. \v 28 Iauka Veaḡa e ḡai ḡakirato, namona tu ḡomi iatami ai meto ta asi baḡana tore-kaua. Senaḡina maiḡesi veiḡari moḡo boḡono korana-iaḡiri: \v 29 Ḡofaḡofa barauri o kwaivakuku ḡevinirini ḡaniḡaniri asi boḡono ḡani; rara asi boḡono ḡani; ḡaiḡori na ḡebito-maserini bureḡari asi boḡono ḡaniri; e mata-boraḡa veiḡari asi boḡono veiri. Mo dagara ḡerina boḡo raka-veḡitani nai, ḡomi tu boḡo iaḡo-ginikauni. Boḡono gena.” \p \v 30 Ḡeviriḡirito tarimari ḡetuḡurito, benamo Antioka ḡana ḡevariḡoto. Monai veḡabidadama tarimari mabarari ḡevaḡa-vegogorito vau, ḡeri fefa ḡevinirito. \v 31 Ḡia na mo fefa ḡeiaviato nai, ḡeiaku-rakavato, korana vevaḡa-kava guruḡana ḡeseḡaḡiato nai. \v 32 Iudas e Silas, ḡia tauḡeri tu peroveta tarimari. Ḡia tauri ruarua na tarikaka ḡeri guruḡa ḡutuma ḡekiraḡirito, ḡelaunaḡirito e ḡevaḡa-gwaḡiḡirito. \v 33 Ḡaro kotari monai ḡetanuto murinai, ma mainori ḡesi tarikaka na ḡetuḡu-ḡenoḡoirito, ḡetuḡurito tarimari ḡeri ai. [ \v 34 Senaḡi Silas tu eurato Antiokai roḡo bene tanu.] \v 35 Paulo e Banabas tu Antiokai ḡetanu-maukato, ma tarima ḡutuma ḡesi Vereḡauka ḡena guruḡa ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi, e ḡeḡobata-iaḡiato-ḡoi. \s1 Paulo e Banabas ḡeveraga-kwaneto \p \v 36 Ḡaro kotari ḡevanaḡito murinai, Paulo na Banabas evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Taura ruarua ma siḡenoḡoi-iaḡo, Vereḡauka ḡena guruḡa taḡobata-iaḡiato-ḡoi vanuḡari mabarari ḡari, tarikakara bitana ḡitari, ḡeri veḡabidadama maḡurina tu aiḡesina.” \v 37 Banabas ḡena ura tu Ioane Mareko maki neḡori-kaua, be ḡia ḡesi beḡene iaḡo. \v 38 Senaḡi Paulo asi ḡena ura ḡia beḡene ḡori-kaua, korana ḡia na Pamfilia ai tu eraga-kwanerito, ema ḡia ḡesi asi ḡeḡauveito mo ḡeri ḡauvei magona. \v 39 Moḡa ḡaramanai ḡia tauri ruarua veḡareveḡare baregona ḡeveiato. Benamo tauri ruarua ḡeveraga-kwaneto. Banabas na Mareko eḡoriato, bouti ai ḡeraḡeto, benamo Saipras ḡana ḡeiaḡoto. \v 40 A Paulo na tu Silas eḡabi-viriḡiato. Tarikaka na Vereḡauka ḡena varevare-bara vevaḡa-namona ḡevinirito murinai ḡerakato. \v 41 Siria e Kilikia tanori na ḡeraka-vanaḡito, benamo ekalesia doḡorori monai ḡevaḡa-gwaḡiḡirito-ḡoi. \c 16 \s1 Timoteo tu Paulo e Silas ḡesi ḡeiaḡoto \p \v 1 Paulo monana evanaḡi-iaḡoto Derebe ai ea votuto, ma monana tu eiaḡoto Listera ai ea raḡasito. Listerai tu Iesu ekorana-iaḡiato-ḡoi tarimana ta etanuto-ḡoi, arana tu Timoteo. Timoteo sinana tu Iuda vavinena, ḡia maki eveḡabi-dadamato-ḡoi vavinena, senaḡi tamana tu Grik tarimana. \v 2 Tarikaka mabarari Listerai e Ikoniai na Timoteo tu tarima namonai ḡekiraḡiato-ḡoi. \v 3 Paulo eurato Timoteo tu bene ḡori-kaua, be ḡia ḡesi beḡene iaḡo, moḡa lorinai, ḡia tauḡanina kefina elama-vaḡiato. Moḡesi ḡeveiato, korana monai ḡetanuto-ḡoi Iuda tarimari mabarari ribari, Timoteo tamana tu Grik tarimana. \p \v 4 Vanuḡa loriri na ḡevanaḡi-iaḡoto-ḡoi nai tu, Ierusalemai ḡetanuni apostolori e ekalesia ḡorikauri tarimari na ḡevaḡa-moḡonirito guruḡari veḡabidadama tarimari ḡeri ḡekiraḡito-ḡoi, ḡia na beḡene korana-iaḡiri ḡana. \v 5 Benamo ekalesia tarimari ḡeri veḡabidadama ḡevaḡa-kokorerito, e ḡaro mabarari ai ekalesia ḡeḡutumato-ḡoi. \s1 Troas ai - Paulo ḡena mata-vanaḡi \p \v 6 Paulo ma karona ḡesi Frigia e Galatia tanori nuḡari na ḡeraka-vanaḡito moḡo, korana Iauka Veaḡa na ekira-ḡoirito, Asia tanori ai Barau ḡena guruḡa asi beḡene vari-fiua. \v 7 Misia tano vetoḡanai ḡeraḡasito, benamo Bitinia tanonai ḡeraka-toḡa ḡetato, senaḡi Iesu Iaukana asi eurato ḡia mo ḡana beḡene iaḡo. \v 8 Moḡa lorinai Misia na ḡevanaḡito, Troas vanuḡanai ḡea votuto. \v 9 Mo boḡi Paulo emata-vanaḡito. Ḡia na Makedonia tarimana ta ruḡataḡo eḡitaiato, ḡia enoḡiato-ḡoi, ekirato, “Makedonia ḡana noiaḡoma, noma vaḡa-kavama.” \v 10 Paulo na mo mata-vanaḡi eḡitaiato murinai, ḡaraga-ḡabikavito, Makedonia ḡana baḡana iaḡo ḡana. Korana ḡaribato, mo tu Barau na ekeamato, mo tarimarima ḡeri ai Vari Namona baḡana fiua ḡana. \s1 Filipi ai - Lidia ḡena vetuḡamaḡi-kure \p \v 11 Moḡa lorinai Troas ai bouti ai ḡaraḡeto, benamo maoromaoro Samotrake motumotu ḡana ḡaiaḡoto. Monai ḡagenato, elaḡanito vau Neapoli ḡana ḡaiaḡoto. \v 12 Monana gunika ḡana ḡaiaḡoto mo, Filipi ai ḡaraḡasito. Filipi tu Makedonia tanonai vanuḡa baregona eruḡa-guineto vanuḡana, e Roma ḡeri gabu. Monai ḡaro kotari ḡatanuto. \v 13 Sabadi ai, vanuḡa maḡuna ḡatama bokana na ḡaraka-rosito, ḡaruka rekena ḡana ḡaiaḡoto, ḡai ḡatuḡamaḡito, Iuda tarimari ḡeri ḡauḡau gabuna ta tu monai. Ḡai ḡatanu-tarito, benamo mo ḡaruka rikinai ḡevegogoto vavineri ḡavaḡa-guruḡarito. \v 14 Monai eseḡaḡimato-ḡoi vavinena ta arana Lidia, Taiatira vavinena. Ḡia tu voiri barego dabuḡari evoivoi-iaḡirito-ḡoi. Ḡia tu Barau etoma-rakariḡo viniato-ḡoi vavinena. Ḡia Vereḡauka na nuḡana ekeoato, benamo Paulo na kara ekiraḡiato-ḡoi eseḡaḡiato ma eḡabi-raḡeato. \v 15 Ḡia ma ḡena numa tarimari ḡesi babatiso ḡeḡabiato murinai, ḡia na enoḡimato, ekirato, “Bema ḡovetuḡamaḡini au tu Vereḡauka ḡenai moḡoni aveḡabidadamani nai tu, si-iaḡo, be au ḡegu numai bitana tanu.” Benamo ḡia na nuḡama eḡanirito, benamo ḡia ḡesi ḡaiaḡoto. \s1 Filipi dibura numanai \p \v 16 Ḡaro ta ḡauḡau gabuna ḡana ḡaiaḡoto-ḡoi nuḡanai, vetuḡunaḡi ḡuiatona ta na edoḡarimato. Ḡia tu iauka rakavana ta na eboroḡiato, ma ḡoirai kara beḡe ḡorani dagarari ekiraḡi-foforirito-ḡoi. Ḡoirai beḡe ḡorani dagarari ekiraḡi-foforirito-ḡoi nai tu, ḡitaḡauna tarimari ḡeri moni ḡutuma evaḡa-ḡorarito-ḡoi. \v 17 Mo ḡuiato na Paulo e ḡai mabarama murima na eiaḡomato, ekoḡoto-ḡoi, maiḡesi ekirato-ḡoi, “Maiḡeri tarima tu Iaru-korokoro Barauna ḡena vetuḡunaḡi tarimari! Vevaḡa-maḡuri kamasi boḡo ḡabiani dabarana varina ḡefiuani.” \v 18 Ḡaro vovoka moḡesi eveito-ḡoi, eiaḡoto mo, Paulo ebaruto, benamo eruḡa-kureto, mo iauka rakavana ekiraiato, ekirato, “Iesu Keriso aranai au na akiramuni, mani kekeni ḡenana noraka-vaḡi!” Benamo mo horai moḡo iauka rakavana mo ḡuiato ḡenana eraka-vaḡito. \p \v 19 Mo ḡuiato ḡitaḡauna tarimari ḡeribato, ḡia ḡeri moni doḡari dabarana ekorito, benamo ḡia na Paulo e Silas ḡeḡabi-taririto, taravatu tauri ḡeri ai maketi gabuna ḡana ḡeinu-iaḡorito. \v 20 Kota ḡeseḡaḡini tarimari ḡoirari ai ḡevaḡa-ruḡarito vau ḡekirato, “Mai tu Iuda tarimari. Ḡia na ḡita ḡera vanuḡa baregonai rakava ḡevaḡa-ḡoraiani. \v 21 Ema ḡia na ḡevevaḡa-riba iaḡirini veiḡari ḡita ḡera taravatu na tu asi eḡabi-raḡerini. Ḡita tu Roma tarimara, ḡia ḡeri veiḡa tu asi bita ḡabi-raḡerini e asi bita veirini riba.” \p \v 22 Tarimarima ḡutuma-bara ḡia ḡesi ḡekauto, Paulo e Silas ḡeguru-vinirito. Benamo Kota ḡeseḡaḡini tarimari na Paulo e Silas ḡeri dabuḡa ḡedarerito, benamo mo ḡutuma-bara ḡekirarito, beḡene kwariri. \v 23 Ḡekwari-biruḡa biruḡarito murinai, dibura numai ḡefiu-toḡarito, ema dibura numa ḡitaḡauna tarimana ḡekiraiato, bene ḡitaḡau-ginikauri. \v 24 Ḡia na mo vevaḡa-naḡi guruḡana eseḡaḡiato, benamo dibura numana nuḡana buroburonai efiu-toḡarito. Kwakuri tu ḡau duduri baregori ma metori vekaravari ai ebaru-taririto. \p \v 25 Boḡi nuḡanai Paulo e Silas tu ḡeḡuriḡurito-ḡoi e Barau vaḡa-raḡena mariri ḡeḡabirito-ḡoi, ma dibura numa tarimari kotari na tu ḡeseḡaḡi-taḡorito-ḡoi. \v 26 Asikauna tano-iaga baregona eraḡasito, dibura numana korana duḡuri maki eḡareva-ḡareva vinubato. Vaḡa-sebo ḡatama-boka mabarari ḡevekeoto, e dibura tarimari ḡebarurito seiniri mabarari ḡeketoketo-vaḡito. \v 27 Dibura numana ḡitaḡauna tarimana etataḡato, mo ḡatama-boka mabarari eḡitarito tu vekeo. Ḡena tuḡamaḡi dibura tarimari mabarari tu ḡeraga-lemato etato, benamo ḡena vetari baḡana einu-vaḡiato, ma tauḡena nevevaḡi-mase etato. \v 28 Senaḡi Paulo na eḡaba-viniato, ekirato, “Tauḡemu asi novevaḡa-rakava! Ḡai mabarama tu maiḡema!” \v 29 Dibura numa ḡitaḡauna tarimana kere keari eveito, eraga-toḡato, benamo ma ḡoḡo-ḡoḡona ḡesi Paulo e Silas kwakuri korari ai ea keto-tarito. \v 30 Benamo monana eḡori-rosirito ma edanaḡirito, ekirato, “Vere tarimami, au tu kamasi baveini vau maḡuri badoḡariani?” \p \v 31 Ḡia na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Iesu Vereḡauka bono ḡabidadama-vinia, benamo maḡuri boḡabiani, ḡoi e ḡemu numa tarimari mabarari.” \v 32 Benamo ḡia na Vereḡauka ḡena guruḡa, ḡia ma ḡena numa tarimari mabarari ḡesi, ḡeri ḡekiraḡito. \v 33 Mo boḡi horanai moḡo, dibura numa ḡitaḡauna tarimana na tauri ruarua eḡori-iaḡorito, manuḡari ea ḡuriḡirito, ema ḡia ma ḡena numa tarimari mabarari ḡesi mo boḡi sebonai ḡebabatisorito. \v 34 Moḡa murinai ḡia na Paulo e Silas ḡena numa nuḡanai eḡori-toḡarito, benamo ḡaniḡani evinirito, ḡeḡanito. Ma ḡia ma ḡena numa tarimari ḡesi tu iaku na ḡevonuto, korana ḡia toma tu Barau ḡenai ḡeveḡabidadamani. \p \v 35 Boḡiboḡi, Kota ḡeseḡaḡini tarimari na vetuḡunaḡi-iaḡovini tarimari ḡetuḡurito, ḡekirato, “Mani dibura numai tarimari ruarua ḡoa tuḡu-vaḡiri.” \v 36 Benamo dibura numa ḡitaḡauna tauna na Paulo ekira-varaiato, ekirato, “Kota ḡeseḡaḡini tarimari na guruḡa beḡe tuḡua, ḡoi e Silas tu baḡana tuḡu-rosimi beḡesi. Moḡa lorinai ḡoraka-rosi ma mainomi ḡesi.” \v 37 Senaḡi Paulo na vetuḡunaḡi-iaḡovini tarimari ekirarito, ekirato, “Ḡai tu Roma tarimama, senaḡi ḡia na tarimarima ḡutuma-bara ḡoirari ai ḡai ḡekwari-kavamato moḡo, a ḡema rakava tu asi ḡevetauato, senaḡi dibura numai ḡefiu-toḡamato. Ma initoma tu vekuretoḡai ma ḡetuḡu-rosima ḡetoni? Asiḡina ḡinavaḡi! Ḡia tauḡeri maiḡana beḡene iaḡoma, benamo ḡai beḡenema ḡori-rosima.” \p \v 38 Benamo vetuḡunaḡi-iaḡovini tarimari na mo guruḡa Kota ḡeseḡaḡini tarimari ḡekira-vararito. Ḡia ḡeseḡaḡito Paulo e Silas tu Roma tarimari ai ḡeiaḡoto nai tu ḡegarito. \v 39 Benamo ḡeiaḡoto, Paulo e Silas ḡenoḡirito, ḡeri rakava beḡene tuḡamaḡi-fitoḡari. Benamo ḡia tauri ruarua dibura numa na ḡetuḡu-rosirito, e ḡenoḡirito, mo vanuḡa barana beḡene raga-kwanea. \v 40 Paulo e Silas na dibura numana ḡeraga-kwaneato, Lidia ḡena numa ḡana ḡeiaḡoto. Monai tarikaka ḡesi ḡevedoḡarito, benamo vevaḡa-gwaḡiḡi guruḡari na ḡevaḡa-kokorerito, benamo ḡerakato. \c 17 \s1 Tesalonika ai \p \v 1 Paulo e Silas na Amfipoli e Apolonia ḡeraka-vanaḡiato, ḡeiaḡoto mo Tesalonikai ḡeraḡasito. Iuda tarimari ḡeri rubu ta tu monai. \v 2 Paulo tu eveito-ḡoi kavana rubu ai eraka-toḡato. Ema Sabadi ḡarori toitoi nuḡari ai, ḡia tu tarimarima ḡesi Buka Veaḡa guruḡari ḡeguruḡa-guruḡa-iaḡirito. \v 3 Ḡia ḡeri ekiraḡi-ginikauto-ḡoi, e evaḡa-moḡoniato-ḡoi, Keriso tu bemidigu-midiguni e mase na ma bevariḡisi-ḡenoḡoini. Ema ekirato, “Mai Iesu, varina ḡomi ḡemi afiuani tarimana, tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna).” \v 4 Iuda tarimari kotari na mo guruḡa ḡevaḡa-moḡoniato, benamo Paulo e Silas ḡesi ḡesebonato. Ema Barau ḡetoma-rakariḡo viniato-ḡoi Grik tarimari ḡutuma lelevaḡi e vanuḡai ḡeri dagi barego vavineri ḡutuma maki ḡia ḡesi ḡesebonato. \p \v 5 Senaḡi Iuda tarimari tu ḡemamato, benamo voivoi gabunai seḡafore lelevaḡi tarimari kotari ḡeḡabi-vegogorito, seḡafore doḡorona ta ḡesinaiato. Benamo ḡia na gururaḡe e vevaḡi baregona vanuḡa barana nuḡanai ḡeveiato. Ma Iason ḡena numa ḡeraḡeato, Paulo e Silas beḡene doḡariri, be tarimarima ḡoirari ai beḡene ḡori-rosiri ḡana. \v 6 Senaḡi asi ḡedoḡaririto, benamo Iason e tarikaka kotari ḡeinu-iaḡorito, vanuḡa ḡitaḡauna tauri ḡoirari ḡana, ma koḡori ḡesi ḡekirato, “Tanobara mabarari ai mai tarima na rakava ḡevaḡa-ḡoraiani, ma toma tu mai ḡana beḡe iaḡoma, \v 7 benamo Iason na ḡena numai eḡita-ḡaurini. Ḡia na Kaisara ḡena taravatu ḡekiraḡi-fitoḡaiani, korana tu ḡekirani, vere barana ta ma ḡetoni. Ḡekirani, mo vere arana tu Iesu.” \v 8 Vanuḡa tarimari e ḡitataḡona tarimari na mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡeri daradara ebaregoto. \v 9 Benamo ḡia na Iason ma karona ḡesi ḡevaḡa-fainirito moḡo, benamo ḡetuḡu-rakarito. \s1 Berea ai \p \v 10 Eboḡito nai tu asikauna tarikaka na Paulo e Silas Berea ḡana ḡeraga-tuḡu-rakarito. Bereai ḡea raḡasito nai tu ḡeiaḡoto, Iuda tarimari ḡeri rubu ḡana. \v 11 Bereai tarimarima tu tarima namori, dia Tesalonika tarimari kavari. Ḡia na Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiato-ḡoi nai, ḡeura-iaḡi baregoato-ḡoi. Ema ḡaro mabarari ai Buka Veaḡa nuḡanai kara Paulo na ekiraḡiato-ḡoi ḡevetauato-ḡoi. Korana tu ḡeurato-ḡoi beḡene riba, Paulo na kara ekiraḡiato-ḡoi guruḡari tu moḡoni ba, beḡene vaḡa-moḡoniri ḡana. \v 12 Iuda tarimari ḡutuma Iesu Keriso ḡevaḡa-moḡoniato; ema Grik vavineri barego-baregori kotari na e Grik tauri ḡutuma maki Iesu Keriso ḡevaḡa-moḡoniato. \p \v 13 Senaḡi Iuda tarimari Tesalonikai ḡeseḡaḡito, Paulo tu Bereai Barau ḡena guruḡa eḡobata-iaḡiato-ḡoi. Benamo ḡeiaḡoto, vanuḡa tarimari nuḡari ḡea ḡanirito e ḡekira-vaisi vaisirito. \v 14 Benamo Paulo tu asikauna tarikaka na kone ḡana ḡetuḡu-rakaiato; a Silas ema Timoteo tu Bereai ḡetanuto. \v 15 Paulo ḡekava-iaḡoato tauri na ḡeḡori-iaḡoato mo Atena. Monana ma ḡeḡenoḡoito Berea ḡana. Ḡia ḡeḡenoḡoito nai tu, Paulo ḡena keakau guruḡana ta maki ḡeḡwaiato, ekirato, Silas e Timoteo ḡia ḡenai beḡene iaḡo-ḡarimoḡi etato. \s1 Atena ai \p \v 16 Atenai, Paulo na Silas e Timoteo evaḡa-nogarito-ḡoi nuḡanai, mo vanuḡa baregona eḡitaiato tu kwaivakuku na ḡevaḡa-vonuato. Benamo ḡia nuḡana emeto-rakavato. \v 17 Moḡa lorinai eiaḡoto Iuda tarimari ḡeri rubu ḡana, Iuda tarimari e irau bese tarimari Barau ḡetoma-rakariḡo viniato-ḡoi tarimari ḡesi ḡeguruḡa-guruḡato. Ema ḡaro mabarari ai maketi ai ḡeraka-refoto-ḡoi tarimari evaḡa-guruḡarito-ḡoi. \v 18 Vevaḡa-riba tauri irauri, ḡeri orea ḡekiraḡirito-ḡoi tu Epikurea ema Stoiki, na Paulo ḡeḡoitaḡoato, benamo ḡevaḡa-veḡare veḡareato. Ḡia kotari ḡevedanaḡito, ḡekirato, “Mai muru-babo tu kara ekiraḡiani?” Ma kotari ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡia mai tu noḡa moḡo barau irauri ekiraḡirini.” Ḡia moḡesi ḡekirato, korana Paulo tu Iesu e ḡena variḡisi-ḡenoḡoi varina eḡobata-iaḡiato-ḡoi. \v 19 Benamo ḡia na Paulo ḡeḡabiato, Areopago ḡorona ḡana ḡeḡori-iaḡoato, kanisoro ḡevegogoto-ḡoi gabuna ḡana. Benamo monai ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡai ḡaurani tu ḡariba, mai vevaḡa-riba variḡuna oveiani tu kara okiraḡiani? \v 20 Ḡoi na guruḡa tari okiraḡirini tu ḡai na asi ḡaseḡaḡirini dagarari, naima ḡai ḡaurani tu aniri baḡana ribari.” \v 21 Korana Atena tarimari mabarari e irau gabu tarimari monai ḡetanuni tu, ḡauvei ta asi ḡeveiato-ḡoi, senaḡi ḡia ḡeri veiḡa sebona tu ḡaro mabarari ai mo guruḡa variḡuri moḡo ḡekiraḡi-taḡorito-ḡoi e ḡeseḡaḡi-taḡorito-ḡoi. \p \v 22 Benamo Paulo tu Areopago vegogona nuḡana na eruḡa-vaisito, benamo ekirato, “Atena tarimami! Au na ḡomi aḡitamini, ḡomi tu ḡemi barau ḡeri ai ḡovetuḡamaḡikau-barego korikorini. \v 23 Korana ḡemi vanuḡai arakaorakaoni e ḡemi toma-rakariḡo gaburi aḡitarito nai tu, au na fata veaḡana ta aḡitaiato, iatanai tu mai guruḡa ḡetoreato, ‘ASI RIBAMA BARAUNA ḠENA.’ Moḡa lorinai mo asi ribami Barauna, ḡomi na ḡotoma-rakariḡo viniani tu, toma au na akira-varamini. \p \v 24 Tanobara e tanobara nuḡanai ḡetanuni dagarari mabarari eveirito Barauna tu guba e tanobara verena. Ḡia tu tarimarima ḡimari na ḡeragarito rubu veaḡari ai tu asi etanuni. \v 25 Ḡia tu dagara tai asi erabuto, be tarimarima ḡimari na ḡia ḡena tu asi beḡe veiani riba. Ḡia tauḡena na tarimarima mabarari maḡuri evinirini, iaḡari ema dagara mabarari evinirini. \v 26 Tarima sebona ḡenana ḡia na tarimarima beseri mabarari evaḡa-ḡorarito, ema tanobara mabarana beḡene tanu-iaḡia etato. Ḡia tauḡena na ḡeri maḡuri laḡaniri ema ḡeri tanu gaburi korikori eboioḡa-guinerito. \v 27 Barau na moḡesi eveiato, korana ḡia beḡene ḡita-vetaua ḡana; ema beḡene vetau-kokore kokorea, benamo beḡene doḡaria. Oba, Barau e ḡita tata vefakara tu asi manaḡa. \v 28 ‘Korana ḡita tu, ḡia koranai tamaḡurini, taḡareva-ḡarevani e roḡo tamaḡuri-taḡoni.’ Ḡemi mari ḡegarani e ḡesisiba-iaḡirini tauri na ḡekiraḡiato kavana, ḡekirato, ‘Ḡita maki ḡia natuna.’ \p \v 29 Ḡita tu Barau natuna lorinai, asi bitana tuḡamaḡi, Barau tu golo, silva, o fore, tarimarima ḡena boioḡai ema ribai ekororito dagarari kavana. \v 30 Guinenai tarimarima tu asi ḡeri ribamaoro nai, Barau na moḡeri tu eḡita-ragakwanerito. Senaḡi toma tu, ḡia na tarimarima mabarari gabu mabarari ai ekirarini, beḡene vetuḡamaḡi-kure. \v 31 Korana ḡia na ḡaro ta ekiraḡi-toreato, mo ḡaro ai ḡena ḡabiviriḡi tarimana na tanobarai vevaḡa-maoro beveiani ma iobukaiobukana ḡesi. Barau na mo tau evaḡa-moḡoniato tarimarima mabarari ḡoirari ai, vetoḡana tu mase na evaḡa-variḡisi ḡenoḡoiato.” \p \v 32 Mase na variḡisi-ḡenoḡoina guruḡana ḡeseḡaḡito nai, kotari na tu Paulo ḡerikiriki-iaḡiato. Ma kotari tu ḡekirato, “Ḡai ḡaurani tu, mo vari ḡema ma nokiraḡi-ḡenoḡoia.” \v 33 Benamo Paulo na mo vegogo eraga-kwaneato. \v 34 Senaḡi tau lakouna tu ḡia ḡesi ḡerakakauto e Barau ḡenai ḡeveḡabidadamato. Ḡia fakari ai tu Dionisio, ḡia tu Areopago ḡoro ai ḡevegogoto-ḡoi tarimana ta, e vavine ta arana Damari, ema tarima kotari maki. \c 18 \s1 Korinto ai \p \v 1 Moḡa murinai Paulo na Atena eraga-kwaneato, Korinto ḡana eiaḡoto. \v 2 Monai ḡia na Iuda tarimana arana Akwila eḡoitaḡoato. Akwila tu Ponto ai emaḡurito. Ḡia tu ḡaraḡona Priskila ḡesi Itali na vau ḡeraḡasito. Ḡia Itali na ḡeiaḡomato, korana tu Klaudio na Iuda tarimari mabarari ekirarito, Roma beḡene raga-kwanea. Paulo eiaḡoto ḡia ḡeri ai, ea ḡitarito. \v 3 Ḡia maki Akwila ma ḡaraḡona ḡesi kavana farai numari eturito-ḡoi. Moḡa lorinai Paulo monai tu ḡia tauri ruarua ḡesi etanuto-ḡoi ema ḡeḡauvei-vegogoto-ḡoi. \v 4 Sabadi mabarari ai tu Iuda tarimari ḡeri rubu ai eḡobatato-ḡoi, Iuda e Grik tarimari nuḡari neḡabiri uranai. \s1 Silas e Timoteo ḡeraḡasito \p \v 5 Silas e Timoteo Makedonia na ḡeraḡasito nai, Paulo tu Barau ḡena guruḡa eḡobata-iaḡiato-ḡoi ḡaro mabaranai, Iuda tarimari ḡeri ai ekiraḡi-foforiato-ḡoi, Iesu tu moḡoni Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna). \v 6 Senaḡi Iuda tarimari na Paulo ḡena guruḡa ḡevaḡa-ḡenoḡoiato, e guruḡa asi namori ḡenai ḡekira-veḡare veḡareato nai, Paulo na ḡena dabuḡa ekorakoraiato ḡia ḡoirari ai vauro evaḡa-guruḡa gwaḡiḡi-vinirito, ekirato, “Ḡomi rarami verebana tu tauḡemi iatami ai! Au ḡegu ai vereba ta asiḡina. Toma au tu aiaḡoni irau bese tarimari ḡeri ai.” \p \v 7 Benamo mo rubu na eraka-rosito, eiaḡoto, irau bese tarimana arana Titio Iusto ḡena numa ḡana. Titio tu Barau etoma-rakariḡo viniato-ḡoi tarimana, ma ḡena numa tu rubu sebinai moḡo. \v 8 Krispo, rubu ḡorikauna tarimana e ḡena numa tarimari mabarari ḡesi tu Vereḡauka ḡeḡabidadama-viniato-ḡoi. Ema Korinto tarimari ḡutuma na maki vari ḡeseḡaḡiato, benamo ḡevaḡa-moḡoniato ema babatiso ḡeḡabito. \p \v 9 Boḡi tai Vereḡauka na Paulo mata-vanaḡi ai evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Asi bono gari, murumu asi bene kafu, bono guruḡa! \v 10 Korana au tu ḡoi ḡesi bene; ta na asi beiaḡo-vinimuni e asi bevaḡa-rakavamuni riba, korana au ḡegu tarimarima tu ḡutuma mai vanuḡa baregonai.” \v 11 Moḡa lorinai Paulo monai etanuto laḡani ta e ḡue imaima sebona (6); Barau ḡena guruḡa tarimarima evaḡa-riba iaḡirito-ḡoi. \p \v 12 Galio tu Akaia tanona ḡeri gavana ḡauveina eveito-ḡoi nuḡanai, Iuda tarimari ḡeḡaru-vegogoto, Paulo ḡeḡabi-tariato, Kota gabuna ḡana ḡeḡori-iaḡoato. \v 13 Ḡekirato, “Mai tarima na tarimarima nuḡari eḡanirini, ma taravatu na asi ekiraḡiani maḡurinai Barau beḡene toma-rakariḡo vinia etoni.” \v 14 Paulo neguruḡa etato nuḡanai, Galio na Iuda tarimari ekirarito, ekirato, “Ḡomi Iuda tarimami, bema veiḡa rakavana tai o kerere baregona tai boḡoro samani nai tu, bara seḡaḡi-vinimi riba. \v 15 Senaḡi mani veḡareveḡare tu vevaḡa-riba, e ara, ema tauḡemi ḡemi taravatu veḡareveḡareri, naima tauḡemi na boḡono vei-roroḡotori. Au na maniḡesina dagarari Kotai tu asi baseḡaḡirini!” \v 16 Benamo ḡia na Kota gabuna na elai-rosirito. \v 17 Ḡia mabarari na rubu ḡorikauna tarimana, Sostene, ḡeḡabi-tariato, Kota gabuna ḡoiranai benamo ḡekwari-korukoruato. Ma Galio tu eḡitarito senaḡi eboḡe-ḡuiraḡito moḡo. \s1 Paulo Antioka ḡana eḡenoḡoito \p \v 18 Paulo Korinto ai tarikaka veḡabidadama nuḡanai tarimari ḡesi tu ḡaro kota vovoka roḡo ma ḡetanuto. Moḡa murinai eraga-kwanerito, benamo Priskila e Akwila ḡesi bouti ta Siria ḡana ḡeiaḡoto. Kenkrea na roḡosi beḡere raka nuḡanai, ḡia tu debana ḡeraroato, korana ḡena kiraḡitore gwaḡiḡina ta Barau ḡenai eveiato nai. \v 19 Efeso ai ḡeraḡasito, benamo Paulo na Priskila e Akwila monai eraga-kwanerito. Ḡia tu Iuda tarimari ḡeri rubu ai eraka-toḡato benamo Iuda tarimari ḡesi ḡea guruḡa-guruḡato. \v 20 Ḡia na ḡenoḡiato, monai Iuda tarimari ḡesi roḡo bene tanu, senaḡi ḡeri noḡinoḡi asi eḡabi-raḡeato. \v 21 Senaḡi ḡena rakai tu iniḡesi evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Bema Barau beurani nai, ḡomi ḡemi ai ma baḡenoḡoi-iaḡomani.” Benamo bouti ai ea raḡekauto, ma Efeso eraga-kwaneato. \p \v 22 Kaisareai eraḡasito nai, kwakuna na Ierusalema ḡana evaraḡeto, ekalesia ḡesi ḡea veḡoitaḡoto vauro, Antioka ḡana evariḡo-iaḡoto. \v 23 Ḡaro kotari monai etanuto murinai, Galatia e Frigia tanori ḡana eiaḡoto, Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari mabarari gabu tatai ḡetanuto-ḡoi tarimari ea vaḡa-kokorerito. \p \v 24 Mo horai Iuda tarimana ta arana Apolos, Alesandria ai emaḡurito tarimana, Efeso ḡana eiaḡoto. Ḡia ḡena riba tu varaḡe lelevaḡi, guruḡai namo vedaurea e Buka Veaḡa maki eriba-ginikau-raḡeato. \v 25 Ḡia tu Vereḡauka ḡena dabara ḡevaḡa-ribaiato, benamo nuḡana mabarana ḡesi Iesu varina efiuato, e evaḡa-riba-iaḡi ginikauato. Dagara sebona, ḡia tu Ioane ḡena babatiso moḡo eribaiato. \v 26 Rubu nuḡanai eḡobatato-ḡoi ma kokorena ḡesi. Monai Priskila e Akwila na ḡeseḡaḡiato, benamo ḡeḡori-kauato, ḡia ḡetanuni numana ḡana ḡeḡori-iaḡoato, monai vauro Barau ḡena dabara moḡonina ḡevaḡa-riba ginikauato. \v 27 Benamo Apolos eurato, Akaia ḡana bene iaḡo. Moḡa lorinai tarikaka Efeso ai ḡetanuni na ḡevaḡa-kavaiato, e fefa ta ḡetoreato Akaiai Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari ḡeri, ḡenoḡirito, Apolos eiaḡoni nai beḡene ḡabi-raḡea. Apolos ea raḡasito nai tu, Barau ḡena varevare-bara ḡenana Barau ḡevaḡa-moḡoniato tarimari tu vevaḡa-kava barego Apolos ḡenana ḡedoḡariato. \v 28 Korana ḡena guruḡa kokoreri ḡerina Iuda tarimari evaḡa-ketorito tarimarima ḡutuma ḡoirari ai, Apolos na Buka Veaḡa na ḡeri evaḡa-moḡoniato-ḡoi Iesu tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna). \c 19 \s1 Paulo Efeso ai \p \v 1 Apolos tu Korinto ai etanuto-ḡoi nai, Paulo gunika rekena na eiaḡoto mo Efeso ai ea raḡasito. Monai Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari tari edoḡaririto, \v 2 benamo edanaḡirito, ekirato, “Iesu ḡenai ḡoveḡabidadamato nai, Iauka Veaḡa ḡoḡabiato ba?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Asiḡina, ḡai tu Iauka Veaḡa maki etanuni guruḡana ta tu roḡosi maki baḡana seḡaḡia.” \v 3 Benamo Paulo na ma edanaḡirito, ekirato, “Be ḡomi na tu kamara babatiso ḡoḡabiato?” Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ioane ḡena babatiso.” \p \v 4 Benamo Paulo ekirato, “Ioane tu rakava ḡerina ḡevetuḡamaḡi-kureto tarimari ebabatisorito, ema Isaraela tarimari ekirarito, ḡia murina na beiaḡomani tarimana beḡene ḡabidadama-vinia, mo tu Iesu.” \v 5 Mo guruḡa ḡeseḡaiato nai, Vereḡauka Iesu aranai babatiso ḡeḡabiato. \v 6 Paulo ḡimana ḡia iatari ai etore-kaurito nai tu, Iauka Veaḡa emariḡoto ḡia iatari ai. Benamo garo irauirau ai ḡeguruḡato, e Barau na ḡia ḡeri ai evaḡa-foforirito guruḡari ḡevari-fiurito. \v 7 Tauri mabarari tu gabanana ruarua (12) kavana. \p \v 8 Paulo monai ḡue toitoi etanuto. Ma vanaḡivanaḡi rubu ai eraka-toḡato-ḡoi, Barau ḡena Basileia, (ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani maiḡa), eḡobata-iaḡiato-ḡoi ma kokorena ḡesi, ema tarimarima ḡesi ḡeguruḡa-iaḡiato-ḡoi e nuḡari eḡanirito-ḡoi. \v 9 Senaḡi tari nuḡari tu bubu, be asi ḡeseḡaḡi-viniato, ema tarimarima ḡutuma ḡoirari ai Vereḡauka ḡena dabara iatanai guruḡa tu rakavari ḡekiraḡito. Moḡa lorinai Paulo na eraga-kwanerito, Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari moḡo eḡori-kaurito, benamo ḡaro mabarari ai Tirano ḡena vevaḡa-riba numanai evaḡa-ribarito-ḡoi. \v 10 Laḡani ruarua moḡesina eveito, moḡesina naima Asia tanonai ḡetanuto-ḡoi Iuda tarimari e Grik tarimari mabarari na Barau ḡena guruḡa ḡeseḡaḡiato. \s1 Skeva natuna \p \v 11 Barau na Paulo ḡenana veiḡa boruri irauri eveirito. \v 12 Ḡia na eḡauvei-iaḡirito-ḡoi mukori e eriḡorito-ḡoi dabuḡari keve tarimari ḡeri ai ḡeḡabi-iaḡorito-ḡoi nai tu, ḡeri keve ḡenamoto-ḡoi, e iauka rakavari ḡia ḡerina ḡeraka-vaḡito-ḡoi. \p \v 13 Iuda tarimari kotari monai ḡerakaoto-ḡoi ma iauka rakavari ḡelai-vaḡirito-ḡoi tauri na maki Vereḡauka Iesu arana ḡevatoato iauka rakavari na ḡeboroḡirito tarimari iatari ai. Iauka rakavari ḡekirarito, ḡekirato-ḡoi, “Paulo na eḡobata-iaḡiani tarimana Iesu aranai akiramini, ḡoraka-vaḡi.” \v 14 Skeva, Iuda ḡeri Rubu Veaḡa verena baregona ta, natuna merori imaima ruarua (7) tu moḡesina ḡeveito-ḡoi. \v 15 Benamo ḡaro ta iauka rakavana na ekirarito, ekirato, “Iesu tu au ribagu, ema Paulo maki ma ribagu, a ḡomi tu deikara?” \v 16 Benamo iauka rakavana na eboroḡiato tarimana na tauri imaima ruarua (7) na eguru-vinirito, ebota-korukorurito. Evaḡa-vevaḡi rakavarito, be mo numa na ḡema raga-rosito tu kefiri kori e ma rarari. \p \v 17 Efeso ai ḡetanuto-ḡoi tarimari, Iuda e Grik tarimari mabarari, na mo vari ḡeseḡaḡiato nai, ḡegari-rakava rakavato, ema Iesu Vereḡauka arana ḡevaḡa-raḡe baregoato. \v 18 Iesu ḡevaḡa-moḡoniato tarimari vovoka ḡeiaḡomato, benamo ḡutuma ḡoirari ai ḡeri veiḡa rakavari ḡekiraḡi-foforirito. \v 19 Meḡameḡa tarimari ḡutuma ḡeri meḡa bukari ḡeḡwa-vegogorito, benamo tarimarima mabarari ḡoirari ai ḡegaburito. Mo buka voiri ḡevaḡa-vegogorito tu silva moniri 50,000. \v 20 Mai veiḡa seḡukari ḡeḡorato ḡerina Vereḡauka ḡena guruḡa eraga-rovorovoto, e ebaregoto ma seḡukana ḡesi. \s1 Efeso ai gururaḡe baregona eḡorato \p \v 21 Moḡeri muriri ai Paulo nuḡanai etuḡamaḡito, Makedonia e Akaia tanori na bene vanaḡi-iaḡo Ierusalema ḡana. Ekirato, “Mo ḡana bana iaḡo murinai, Roma maki bana ḡitaia.” \v 22 Benamo Timoteo e Erasto, ḡia ḡevaḡa-kavaiato-ḡoi tarimari ruarua, Makedonia ḡana etuḡu-iaḡorito, a ḡia tu Asia tanonai kota roḡo etanu-maukato. \p \v 23 Mo ḡaro sebonai Efeso ai gururaḡe baregona eḡorato, korana Vereḡauka ḡena Dabara dainai. \v 24 Monai silva eḡauvei-iaḡirito-ḡoi tarimana ta arana Demetrio, ḡia na barau vavinena arana Diana ḡena rubu baregona ḡitaḡitana ilailanai rubu misimisiri silva na eveirito-ḡoi. Monana ḡena ḡauvei tarimari moni boruri barego vedaurea ḡedoḡarito. \v 25 Benamo Demetrio na ḡia mabarari, e ḡia ḡeri ḡauvei kavana tarimari ekea-vegogorito, ma ekirarito, ekirato, “Tau, ḡomi tau mabarami ribami ḡita ḡera moni tu mai ḡauvei na eiaḡomani. \v 26 Toma ḡomi tauḡemi na ḡoḡitaiani e ḡoseḡaḡiani, mai tarima Paulo na kara eveiani. Ḡia ekirani, tarimarima ḡimari na ḡeveirini barauri tu dia barau, ema ḡia na tarimarima ḡutuma-bara nuḡari eḡanirini, e eḡori-veḡitarini, dia Efeso ai moḡo, senaḡi Asia tanona mabaranai maki. \v 27 Mai tu dia ḡita ḡera ḡauvei namona arana moḡo evaḡa-rakavaiani, senaḡi barau vavinena baregona, Diana, ḡena rubu maki asi aninai beḡe vaḡa-iaḡoani, e Diana iaru-korokorona asi ma beḡe vevato-iaḡiani; aba, mai barau vavinena tu Asia tarimari mabarari e tanobara mabarana na ḡetoma-rakariḡo viniani.” \p \v 28 Mo guruḡa ḡeseḡaḡiato nai, ḡebaru-rakava rakavato, e ḡekoḡoto, ḡekirato, “Efeso barauna Diana tu iaru-korokoro!” \v 29 Benamo mo guru baregona eraḡeto na mo vanuḡa barana mabarana tu iauvoiauvo e daradara na eḡauato. Ma Paulo ḡesi ḡerakao-vegogoto-ḡoi Makedonia tarimari ruarua, Gaius e Aristako, tu ḡeḡabi-taririto, benamo marere gabuna ḡana ḡeḡori-ragaraga-iaḡorito. \v 30 Paulo ḡena ura tu tarimarima ḡutuma-bara ḡoirari ai bene raka-rosi, senaḡi Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari asi ḡeurato, ma ḡeruḡa-ḡauato. \v 31 Asia vereri kotari Paulo ḡatana. Ḡia na maki ḡena guruḡa ḡetuḡuto, ḡenoḡiato, marere gabunai asi bene fofori. \p \v 32 Mo vegogo nuḡanai daradara asikeikeina eḡorato, korana tarimarima mabarari irau ḡabaḡabana keakeana ḡeiaḡoto. Ḡeḡabato-ḡoi e ḡekeato-ḡoi nai, tari tu guruḡa ta ḡekiraḡiato-ḡoi, ma kotari tu guruḡa boruri tari ḡekiraḡirito-ḡoi, korana tarima ḡutuma tu asi ribari kara dainai ḡea ḡaru-vegogoto. \v 33 Iuda tarimari na Alesanda mo ḡutuma-bara nuḡana na ḡetuḡu-rosiato, tarimarima ḡoirari ai ea ruḡato, Iuda tarimari iatari ai bene guruḡa ḡana. Benamo Alesanda ḡimana na tarimarima elau-taririto asi beḡene gururaḡe ḡana. \v 34 Senaḡi ḡeḡita-leaiato, ḡia tu Iuda tarimana nai, mabarari vaḡa-sebo mai guruḡa sebona moḡo ḡekoḡo-iaḡi ḡenoḡoi-ḡenoḡoiato-ḡoi, ḡekirato-ḡoi, “Efeso barauna, Diana, tu iaru-korokoro!” \p \v 35 Vanuḡa ḡena toretore tauna o klak mo tarimarima ḡutuma evaḡa-magorito, benamo ekirato, “Efeso tarimami, tarimarima mabarari ma ribari, Efeso tu Diana barau vavinena baregona ḡena rubu ḡitaḡauna vanuḡana, e guba na fore veaḡana Diana ilailanai dagarana eketo-firiḡoto ḡitaḡauna vanuḡana maki. \v 36 Tarima ta na maiḡeri dagara asi bekira-ḡuniḡaurini riba. Moḡa lorinai asi ḡoguru-raḡe, asi ḡovei-taḡuitaḡui. \v 37 Mai tarimarima na rubu dagarana ta tu asi beḡe lemaia, e ḡera barau vavinena ḡenai maki guruḡa rakavana ta asi beḡe kiraḡi, senaḡi ḡomi na maiḡana boḡo ḡori-iaḡoma-kavari. \v 38 Bema Demetrio ma ḡena ḡauvei tauri ḡesi ma ḡeri baru tarima ta ḡenai nai tu, ḡita tu ma ḡera gavana, ḡera Kota ḡarori tu vekeo. Monai vauro beḡene vei-roroḡotori. \v 39 Bema ḡourani dagara ta ma boḡono kiraḡia nai tu, taravatu na evaḡa-moḡoniato vegogonai vauro beḡene guruḡa-iaḡia. \v 40 Toma kara beḡora korana beḡe danaḡirani nai, ḡita tu bita kerereni. Korana mai gururaḡe baregona bita veia tu asi tauna ta, e ḡera ḡaru-vegogo kava anina tu asi bita kiraḡiani riba.” \v 41 Eguruḡa-ḡosito murinai, ḡevegogoto tarimari etuḡu-rovorovorito. \c 20 \s1 Paulo tu Makedonia e Grik ḡana eiaḡoto \p \v 1 Mo daradara nuḡanai ḡekoḡoto-ḡoi, ḡeḡabato-ḡoi, moḡa emeḡomeḡo-tarito murinai, Paulo na Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari ekea-vegogorito; benamo elaunaḡirito murinai, eḡabi-tuḡurito. Benamo ḡia tu ma erakato Makedonia ḡana. \v 2 Mo gabu nuḡari na eraka-vanaḡito-ḡoi nai, guruḡa ḡutuma ekiraḡito, tarimarima evaḡa-kokorerito-ḡoi. Monana eiaḡoto mo, Grik ai evotuto. \v 3 Monai ḡue toitoi etanuto. Bouti na Siria ḡana bene iaḡo ḡana eḡabi-kavito-ḡoi nuḡanai tu eseḡaḡito, Iuda tarimari na tu ḡia beḡene vaḡia boioḡana ḡetogaiato-ḡoi. Moḡa lorinai Makedonia na dabarai bene ḡenoḡoi-vanaḡi etato. \v 4 Tarima kotari na ḡia ḡekavaiato, tarimari tu maiḡeri: Sopata Piro, Berea tarimana; Aristako e Sekundo, Tesalonika tauri; Gaius, Derebe tarimana; Tikiko e Trofimo, Asia tauri; e Timoteo. Moḡeri na ḡekavaiato, Asia ḡana ḡeiaḡoto. \v 5 Ḡia tu ḡeraka-guineto, Troas ai vau ḡai ḡea vaḡa-nogamato. \v 6 Senaḡi ḡai tu Asi Etubuni Faraona Verekona ekorito murinai vau, Filipi ḡaraga-kwaneato. Ḡaro imaima (5) ḡekorito vau, ḡia ḡeri ai Troas ai ḡavotuto, ḡavedoḡarito. Monai tu ḡaro imaima ruarua (7) ḡatanuto. \s1 Paulo ḡena iaḡoiaḡo magona Troas ai \p \v 7 Fura sebona ḡena ḡaro giniguinenai o Sandei ai ḡaraka-vegogoto anibou baḡana ḡani ḡana. Benamo Paulo na mo lavilavi tu tarimarima eḡobata-vinirito, eiaḡoto mo, boḡi nuḡana, korana belaḡanini ḡia tu berakani nai. \v 8 Mo numa tuḡuna daiḡutunai ḡai ḡavegogoto, moḡa lamefa na tu asisebo ḡevaḡa-ḡararito. \v 9 Mero futuana ta arana Eutiko tu windoa nuḡanai etanuto. Paulo ḡena guruḡa emauka-iaḡoto-ḡoi nuḡanai, Eutiko matana tu egenagenato-ḡoi mo ea gena-vetuḡa-rekwato. Benamo mo numa tuḡuna na stori vaḡa-toitoina (o third story) na ea keto-firiḡoto mo tano ai. Ḡea ḡabi-vaisiato nai tu mase. \v 10 Senaḡi Paulo eraka-riḡoto, Eutiko iatanai evefiukauto, eregoato, benamo ekirato, “Nuḡami asi ḡeraḡe, ḡia tu maḡuri!” \v 11 Moḡa murinai numa tuḡuna ḡana ma evaraḡeto, ma farao ebuki-ḡutuato, ḡeḡanito. Ḡena guruḡa ma esiriḡuato, eiaḡoto mo elaḡanito, benamo erakato. \v 12 Vegogo tarimari na mo futua ḡeḡoriato, benamo ma verereri ḡesi ḡerakato. \s1 Paulo Troas na eiaḡoto mo Mileto \p \v 13 Ḡai tu bouti na Aso ḡana ḡaiaḡo-guineto, a Paulo tu monai vau ma baḡa ḡura-kauani. Paulo na tu moḡesina ekiramato, korana ḡia tu kwakuna na beraka-vanaḡini etato. \v 14 Aso ai ema doḡarimato, benamo ḡaḡura-kauato, Mitilene ḡana ḡaiaḡoto. \v 15 Monana bouti na ma ḡaiaḡoto mo elaḡanito vau, Kioso iata-raḡenai ḡadarokauto. Mo ḡaro murinai tu Samo ai ma ḡavotuto, ma ḡaro ta ma evanaḡiato vauro, Mileto ai ḡaraḡasito. \v 16 Paulo eurato, Efeso tu beḡene raga-vanaḡia, Asia tanonai ḡaro kotari beḡe vaḡa-koririni garina, korana ḡia nuḡana eḡariḡarito-ḡoi. Ḡena ura bema ma dabarana nai tu, Ierusalemai beḡene votu vauro, Pentekoste ḡarona bene raḡasi, mo tu Pasova ḡaro gabana imaima (50) murinai. \s1 Paulo ḡena veḡabituḡu guruḡari Efeso ekalesiana ḡorikauna tauri ḡeri ai \p \v 17 Paulo tu Mileto vanuḡana na Efeso ekalesia ḡorikauna tauri ḡeri guruḡa etuḡu-iaḡoto, ekirarito, beḡene iaḡoma, ḡia ḡesi beḡenema vedoḡari. \v 18 Ḡia ḡema votuto nai, evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Ḡomi ma ribami au ḡaro mabarari ai ḡomi ḡesi tatanuto-ḡoi nai, aiḡesina atanuto, ḡaro tovotovona na Asia tanonai ama raḡasito veḡata. \v 19 Ḡaro vovoka Iuda tarimari ḡeurato-ḡoi au beḡene kougu, veiḡa rakavari ḡutuma au ḡegu ai ḡeveirito-ḡoi. Senaḡi nuḡagu ma maranana ḡesi moḡo e ma taḡigu ḡesi Vereḡauka vetuḡunaḡina aiaḡo-vinito-ḡoi. \v 20 Ḡomi ribami, vaḡa-kava-iaḡimi guruḡari mabarari avaḡa-ribamito, ta asi akure-toḡaiato, ḡemi numai e ḡutuma ḡoirari ai avevaḡa-ribato-ḡoi nai. \v 21 Iuda tarimari e Grik tarimari ḡoirari ai aguruḡa-foforito-ḡoi, ḡeri rakava ḡerina beḡene vetuḡamaḡi-kure, Barau ḡenai beḡene ḡenoḡoi, ema ḡera Vereḡauka Iesu Keriso beḡene ḡabidadama-vinia. \v 22 Au toma tu Ierusalema ḡana aiaḡoni, korana Iauka Veaḡa na evaḡa-naḡiguni nai, ma asi ribagu monai tu kara ḡegu ai beḡorani. \v 23 Dagara sebona moḡo au ribagu tu Iauka Veaḡa na vanuḡa baregori mabarari ai evaḡa-ribaguni, au ḡoiragu ai tu dibura numa e midigumidigu evaḡa-noga taḡoguni. \v 24 Senaḡi au ḡegu ai, au ḡegu maḡuri tu asi atuḡamaḡi-baregoani, kara ḡana atoni, ḡegu ura sebona tu ḡegu raga-iruiru moḡo bana vaḡa-ḡuḡuru, ema mo ḡauvei Vereḡauka Iesu na eviniguto, bana veia etato ḡauveina, bana vaḡa-koria. Mo ḡauvei tu: Barau ḡena varevare-bara Varina Namona bana kiraḡi-foforia. \p \v 25 Au tu ḡomi mabarami fakami ai arakao-rakaoto, Barau ḡena Basileia, (ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani maiḡa), ḡemi aḡobata-iaḡiato. A toma au ribagu, ta na asi ma boḡita-ḡenoḡoiguni. \v 26 Moḡa lorinai toma ḡaro ḡomi ḡoirami ai au aguruḡa-foforini, bema ḡomi ta Barau ḡenana beraka-rekwarekwani nai, verebana tu dia au ḡegu ai. \v 27 Korana Barau ḡena ura mabarana avaḡa-ribamito, misina ta maki asi akira-ḡuniḡauato. \v 28 Tauḡemi lorimi boḡono vetore, ema mamoe serina lorina boḡono toreri. Mani mamoe serina tu Iauka Veaḡa na evinimito boḡono ḡitaḡauri ḡana. Barau ḡena ekalesia boḡono ḡita-ḡaua e boḡono ḡori-kaua. Mani tu ḡia Natuna rarana na evoiato. \v 29 Au ribagu, au barakani murigu ai tu boḡa kwaivari rakavari ḡomi fakami ai beḡe raka-toḡani, benamo mani mamoe serina beḡe vaḡa-rakavaiani. \v 30 Ḡomi tauḡemi fakami na maki tau kotari beḡe variḡisini, benamo ḡofaḡofa guruḡari beḡe kiraḡini, Iesu ḡekorana-iaḡiani tarimari ḡia na beḡene ḡori-ḡerevaḡiri ḡana. \v 31 Moḡa lorinai lorimi boḡono vetore! Boḡono vetuḡamaḡi-taḡo, au na tu laḡani toitoi veḡata matagu ma taḡina ḡesi, ḡomi asisiba-vini boḡimito-ḡoi e asisiba-vini laḡanimito-ḡoi. \p \v 32 Toma Barau ḡimanai e ḡena varevare-bara guruḡana nuḡanai atoremini, ḡia na tu bevaḡa-ruḡa-iobukamini ilaila, ema voimi bevinimini evaḡa-veaḡarito tarimari mabarari ḡesi. \v 33 Au na ta ḡena silva, o golo, o dabuḡa urana asi aveito. \v 34 Ḡomi tauḡemi ma ribami, au ḡegu rabu e karogu ḡeri rabu dagarari mabarari tu, mai ḡimagu ruarua ḡeri ḡauvei ḡerina aḡabito-ḡoi. \v 35 Dagara mabarari nuḡari ai au na avaḡa-ḡita iaḡimito-ḡoi, au moḡesi ḡauvei kokorekokore ḡerina vauro moira-moira tarimari bitana vaḡa-kavari. Iesu Vereḡauka ḡena guruḡa boḡono tuḡamaḡi-taḡoa, ekirato, ‘Varevare iakuna tu barego, a ḡevinirani nai taḡoitaḡoni iakuna tu kei.’” \p \v 36 Paulo eguruḡa-ḡosito vau, ḡia ḡesi ḡevetui-tarito, benamo mabarari ḡesi ḡeḡuriḡurito. \v 37 Ḡia mabarari ḡetaḡi-rakavato, ḡevefaḡato, ma ḡeverauato. \v 38 Ḡia nuḡari ḡevekwaraḡi-rakavato tu maiḡesina evaḡa-guruḡarito nai, ekirato, ḡia na ḡoirana asi ma beḡe ḡita-ḡenoḡoiani. Benamo bouti ḡana ḡeḡori-iaḡoato. \c 21 \s1 Paulo Ierusalema ḡana eiaḡoto \p \v 1 Ḡia ḡesi ḡaveḡabi-tuḡuto, benamo ḡarakato. Davara na ḡaiaḡoto, maoromaoro mo Koso ai ḡavotuto; ma elaḡanito vau Rodes ḡana ḡaiaḡoto, monana ma ḡaiaḡoto Patara. \v 2 Foenikia ḡana beiaḡoni boutina monai ḡadoḡariato, ma ḡaraḡeto, benamo ḡaragato. \v 3 Ḡaboḡe-iaḡoto Saipras ḡaḡitaiato, benamo gabina (o south) rekena na ḡavanaḡito, ḡaiaḡoto mo Siria ai ḡaraḡasito. Taia vafuna na vau ḡaraka-riḡoto, korana mo bouti farefarena tu monai beḡe tore-riḡorini nai. \v 4 Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari kotari monai ḡadoḡaririto, ḡia ḡesi fura o wiki sebona ḡatanuto. Iauka seḡukana ḡenana ḡia na Paulo ḡekiraiato, Ierusalema ḡana asi bene iaḡo. \v 5 Senaḡi ḡema raka ḡarona eḡabiato, benamo ḡarakato. Ḡia mabarari ma ḡaraḡori e ma naturi ḡesi vanuḡa baregona na ḡeḡori-rosimato kone ai. Benamo ḡai mabarama ḡavetuitui-tarito, ḡaḡuriḡurito. \v 6 Ḡia tata ḡesi ḡaveḡabi-tuḡuto, benamo ḡai tu bouti baregonai ḡaraḡeto, a ḡia tu monana ḡeḡenoḡoito ḡeri numa ḡari. \p \v 7 Taia na ḡaiaḡoto Tolemais. Ḡema davara iaḡoiaḡona dokona moḡa. Monai tarikaka tari ḡesi ḡavedoḡarito, ma ḡavaḡa-namorito, ḡia ḡesi ḡaro sebona ḡatanuto. \v 8 Elaḡanito, benamo kwakuma na ḡarakato, ḡaiaḡoto, Kaisarea ai ḡaraḡasito. Monai evanelia tarimana arana Filipo ḡena numa ḡana ḡaiaḡoto, ḡia ḡesi ḡatanuto. Ḡia tu Ierusalemai tarima imaima ruarua (7) ḡeḡabi-viriḡirito tarimana ta. \v 9 Ḡia natuna ḡuiatori vasivasi tu Barau na peroveta varevarena evinirito. \p \v 10 Ḡaro vovoka monai ḡatanuto murinai, peroveta tarimana ta arana Agabo, Iudea na ema raḡasito. \v 11 Ḡia tu ḡai ḡemai eiaḡomato, ma Paulo ḡena gabaḡau eḡabi-vaisiato, benamo ḡia tauḡena kwakuna e ḡimana ebarubarurito, benamo ekirato, “Iauka Veaḡa tu maiḡesi ekirani, ‘Mai gabaḡau tarimana tu Iuda tarimari na Ierusalemai maiḡesina beḡe barubaruani, benamo irau bese tarimari ḡimari ai beḡe tore-kauani.’” \p \v 12 Mai guruḡa ḡaseḡaḡiato nai, ḡai ema monai tarima kotari ḡesi Paulo ḡanoḡiato, Ierusalema ḡana asi bene iaḡo. \v 13 Senaḡi ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Kara taḡina ḡoveini e au nuḡagu ḡovaḡa-moiraiani? Au tu rovinatore, dia Ierusalemai beḡe barubaruguni moḡo, senaḡi Vereḡauka Iesu arana bakunai bamaseni maki.” \v 14 Ḡai tu asi ilaila ḡia nuḡana baḡa ḡaniani nai, ma ḡia noḡinoḡina ḡavaḡa-dokoato, benamo ḡakirato, “Vereḡauka ḡena ura moḡo bene vetore.” \p \v 15 Ḡaro kotari ḡekorito murinai, ḡema farefare ḡaḡabi-kavirito, benamo Ierusalema ḡana ḡaiaḡoto. \v 16 Kaisarea ai ḡetanuto-ḡoi Iesu ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari kotari maki ḡai ḡesi ḡaiaḡoto. Ḡia na ḡeḡori-iaḡomato, Nason, Saipras tarimana, ḡena numa ḡana. Nason tu kai-veḡata na Iesu ekorana-iaḡiato-ḡoi tarimana. \s1 Paulo na Iakobo (o Iames) eraka-ḡitaiato \p \v 17 Ierusalemai ḡaraḡasito nai tu, tarikaka na ma iakuri ḡesi ḡeḡabi-raḡemato. \v 18 Elaḡanito, benamo Paulo tu ḡai ḡesi ḡaiaḡoto Iakobo ḡitaḡitana; ma rubu ḡorikauna tarimari mabarari tu monai vegogotaḡo. \v 19 Paulo na evaḡa-namorito murinai, ḡia ḡena ḡauvei ḡenana Barau na irau bese tarimari kamasi eveirito-ḡoi variri mabarari ḡeri ekiraḡito. \p \v 20 Ḡia na ḡeseḡaḡiato nai, mabarari na Barau ḡevaḡa-raḡeato. Benamo ḡia na Paulo ḡekiraiato, ḡekirato, “Tarikakama, oḡitaiani Iuda tarimari vira-tausen varau Iesu ḡeḡabidadama-viniani, ema taravatu maki ḡekorana-iaḡi gigitariani. \v 21 Ḡoi varimu tu ḡia ḡekira-vararito. Ḡekirarito, ḡoi na irau tano ai ḡetanuni Iuda tarimari mabarari ovaḡa-ribarini, okirani, Mose ḡena taravatu beḡene raga-kwanea, naturi merori tauḡaniri kefiri asi beḡene lama-vaḡiri, ema Iuda seneri ḡeri veiḡa asi beḡene korana-iaḡiri. \v 22 Be, ḡai tu kamasi toma ḡaveini? Ḡoi boma raḡasi varina tu beḡe seḡaḡiani veḡata. \v 23 Moḡa lorinai kara baḡa kiravara-vinimuni veiḡana bono veia. Tauri vasivasi (4) maiḡeri, ḡia tu kiraḡitore gwaḡiḡina ta ḡeveiato Barau ḡenai. \v 24 Ḡia ḡesi boḡono iaḡo, e ḡoi maki ḡia ḡesi boḡono veiareva, ema beḡe ḡwa-iaḡoni dagarari voiri bono vei, be ḡia debari beḡe rarorini. Maiḡesi boveini vau, tarimarima mabarari beḡe ribani, ḡoi iatamu ai ḡekiraḡirito-ḡoi guruḡari mabarari tu asi moḡoni, a ḡoi tauḡemu maki Mose ḡena taravatu ilailanai otanuni. \v 25 Irau bese ḡeveḡabidadamani tarimari tu ḡeri fefa varau ḡatuḡuto, ḡakirarito, kwaivakuku ḡevinirito ḡaniḡaniri tu asi beḡene ḡaniri, rara e ḡaiḡori na ḡebora-maserini bureḡari viriḡori tu asi beḡene ḡani, ema asi beḡene mata-boraḡa.” \p \v 26 Benamo Paulo na mo tarima vasivasi evaḡa-ḡabirito, benamo elaḡanito nai, mabarari veiareva ḡauveina ḡea veiato. Moḡa murinai Rubu Veaḡai eraka-toḡato, ma aitoma veiareva bemagoni ḡarona, ema aitoma varevare dagarari ḡia tata arari ai betoreni ekiraḡi-foforirito. \s1 Iuda tarimari na Paulo Rubu Veaḡai ḡeḡabi-tariato \p \v 27 Ḡeri veiareva ḡauveina tu ḡaro imaima ruarua (7); dori ḡekorito nuḡanai, Iuda tarimari kotari Asia tanona na ḡeiaḡomato, ḡia na Paulo Rubu Veaḡai ḡeḡitaiato. Ḡia na tarimarima mabarari nuḡari ḡeḡanirito, benamo Paulo ḡeḡabi-tariato, \v 28 ḡekoḡoto, ḡekirato, “Isaraela taumi, ḡai ḡovaḡa-kavama! Mai tarima maiḡa tu gabu mabarari ḡari eiaḡoni, tarimarima mabarari evaḡa-ribarini; Isaraela tarimari, e Mose ḡena taravatu, ema mai Rubu Veaḡa asi beḡene korana-iaḡia etoni. Toma maki, ḡia na Grik tarimari mai Rubu Veaḡa nuḡanai beḡori-toḡari, mai gabu veaḡana bevaḡa-rakavaia.” \v 29 Moḡesina ḡekirato, korana ḡia na Efeso tarimana arana Trofimo, Paulo ḡesi mo vanuḡa baregonai ḡeḡitarito, ema ḡetuḡamaḡito, ḡia tu Paulo na Rubu Veaḡai eḡori-toḡaiato. \v 30 Vanuḡa mabarana iauvoiauvo e daradara na eḡabiato, ema tarimarima mabarari monai ḡema ḡaru-vegogoto, benamo Paulo ḡeḡabi-tariato, Rubu Veaḡa na ḡeinu-rosiato. Asikauna Rubu Veaḡa ḡatama-bokari ḡebiririto. \p \v 31 Ḡia na Paulo ḡevaḡi-masea ḡetato-ḡoi nuḡanai, tarima ta eraga-varaḡeto, Roma vetari verena baregona ea kira-varaiato, Ierusalema mabaranai tu gururaḡe baregona ḡeveiani. \v 32 Ḡia tu asikauna ḡena vetari ḡitaḡauna tarimari e vetari tarimari eḡoririto, benamo ḡeraga-riḡoto mo ḡutuma-bara ḡeri ai. Tarimarima na vetari verena baregona ma ḡena vetari tauri o soldia ḡesi ḡeḡitarito nai, ḡia na Paulo kwarikwarina ḡevaḡa-dokoato. \v 33 Benamo vetari verena baregona Paulo ḡenai eiaḡoto, eḡabiato, ḡena mero ekirarito, seini ruarua na beḡene baru-taria. Benamo evedanaḡito, ekirato, “Mai tu kamara tau, e ḡia tu kara beveia?” \v 34 Mo ḡutuma-bara nuḡanai tari ḡefararato-ḡoi; guruḡa ta ḡekiraḡiato-ḡoi, ma kotari na tu guruḡa ta, be vetari verena baregona na maki guruḡa roroḡotona ta asi eḡabiato. Moḡa lorinai ḡena mero ekirarito, Paulo tu vetari tarimari ḡeri gabu ḡana beḡene ḡori-iaḡoa. \v 35 Raḡekau ai ḡeḡori-votuato nai tu, vetari tarimari na ḡefaḡa-vaisiato, ḡeḡwa-raḡeato, korana mo tarimarima mabarari tu ḡeniara-lelevaḡito nai. \v 36 Mo tarimarima mabarari ḡia murina na ḡeraka-iaḡoto tu, ḡefararato-ḡoi, ḡekirato, “Ḡovaḡi-masea!” \s1 Paulo tauḡena evelauḡau-tovoto \p \v 37 Dori moḡo vetari tarimari ḡeri numai ḡeḡori-toḡaiato nuḡanai, Paulo na vetari verena baregona evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Bavaḡa-guruḡamuni lorinai ba?” Ḡia na evaḡa-veseato, ekirato, “Ḡoi Grik ḡeri garo ma ribamu? \v 38 Be ḡoi tu dia mo Aigupito tarimana, ḡaro kotari varau beḡe iaḡo, ḡia na gavamani vevaḡi-vinina esinaiato, ema vaḡideba tarimari daḡara vasivasi (4,000), ma ḡeri vevaḡi farefareri ḡesi, tano fakana ḡana eḡori-iaḡorito tarimamu?” \v 39 Paulo na evaḡa-veseato, ekirato, “Au tu Iuda tarimagu, amaḡurito vanuḡana baregona arana tu Taso, ma arana vanuḡana, ḡia Kilikia tanonai. Anoḡimuni, mani ḡemu veiḡa, mai tarimarima navaḡa-guruḡari.” \v 40 Vetari verena baregona na maoro eviniato, benamo Paulo raḡekau ai eruḡato, ḡimana na tarimarima elau-taririto. Gururaḡe emagoto, benamo Paulo na Heberu garo ai evaḡa-guruḡarito. \c 22 \p \v 1 “Tarikakagu e tamagu mabarami, ḡoirami ai navekiraḡi-faka, be boḡono seḡaḡi.” \v 2 Ḡia ḡeseḡaḡiato, Heberu garo ai evaḡa-guruḡarito nai, asi gurugururi ai ḡeiaḡoto, mabarari ḡeseḡaḡi-magomagoto; benamo Paulo ekirato: \p \v 3 “Au tu Iuda tarimagu, Taso vanuḡanai Kilikia tanona nuḡanai amaḡurito, senaḡi mai Ierusalema vanuḡa baranai abaregoto. Gamaliel ḡena vevaḡa-riba nuḡanai atanuto-ḡoi, ḡia na ḡita senera ḡeri taravatu veiḡari gwaḡiḡiri evaḡa-ribaguto-ḡoi, ema Barau ḡena ḡauvei aveiato-ḡoi ma kokoregu ḡesi, toma ḡomi na ḡokokore-iaḡiani ilailanai. \v 4 Au na mai dabara ḡekorana-iaḡiato-ḡoi tarimari tu avaḡa-midigu midigurito-ḡoi mo ḡea maseto-ḡoi. Tau e vavine aḡabirito-ḡoi, dibura numari ai abubu-toḡarito-ḡoi. \v 5 Rubu Veaḡa verena baregona e kanisoro tarimari mabarari na maki beḡe vaḡa-moḡoniguni, au tu moḡoni akirani. Au tu ḡia na maki fefa ḡeviniguto, tarikaka Iuda tarimari Damaseko ai ḡeri bana viniri ḡana. Benamo au mo ḡana aiaḡoto, mai tarimarima bana ḡabiri, seini na bana barubaruri ma Ierusalema ḡana bana ḡori-iaḡori, ḡeri rakava voiri beḡene ḡabiri ḡana.” \s1 Paulo ḡena vetuḡamaḡi-kure ekiraḡiato \p \v 6 “Au roḡo dabara na aiaḡoto-ḡoi, ma Damaseko akavinaḡiato, ḡaro tu tubuagu ai mama baregona ta guba na emariḡoto, asikauna ema nanagi-tariguto. \v 7 Au tano ai aketo-tarito, ema garo ta aseḡaḡiato, au evaḡa-guruḡaguto, ekirato, ‘Saulo! Saulo! Karase nai au ovaḡa-rakavaguni?’ \v 8 Benamo au avedanaḡito, akirato, ‘Vereḡauka, ḡoi tu deikara?’ Ḡia evaḡa-veseto, ekirato, ‘Au tu Iesu, Nasareta tarimagu, ḡoi na ovaḡa-rakavaguni tarimagu.’ \v 9 Au karogu maki na mama ḡeḡitaiato, benamo ḡegarito, senaḡi au eguruḡa-viniguto garona tu asi ḡeseḡaḡiato. \p \v 10 Benamo avedanaḡito, akirato, ‘Vereḡauka, au tu kara toma aveiani?’ Vereḡauka evaḡa-veseto, ekirato, ‘Novariḡisi, Damaseko ai noa raka-toḡa, monai vau ta na bevaḡa-ribamuni, ḡoi tu kara boveini.’ \v 11 Mo mama baregona na matagu evei-bubuato, benamo karogu na ḡimagu ai ḡeḡabito, Damaseko ḡana ḡeḡori-iaḡoguto. \p \v 12 Monai tau ta arana Anania, ḡia tu Barau garina eveito-ḡoi e taravatu ekorana-iaḡiato-ḡoi tarimana, ema Iuda tarimari mabarari Damaseko ai ḡetanuto-ḡoi na ḡegubakau-baregoato-ḡoi. \v 13 Ḡia eiaḡomato sevigu ai ema ruḡa-tarito, benamo ekirato, ‘Saulo tarikakagu, matamu ma nefafa.’ Asikauna moḡo matagu ḡefafato, ḡia aḡitaiato. \v 14 Moḡa murinai Anania na ekiraguto, ekirato, ‘Ḡita senera ḡeri Barau na varau beḡabi-viriḡimu, ḡia ḡena ura kara bono veia, bono ribaia. Ema vei iobukaiobuka tarimana bono ḡitaia, e ḡia tauḡena muruna na beguruḡani garona bono seḡaḡia. \v 15 Korana ḡoi tu ḡia bovaḡa-moḡoniani tarimamu, kara boḡita e boseḡaḡi maiḡeri, tarima mabarari bokira-vararini. \v 16 Kara ma ovaḡa-nogaiani? Novariḡisi, babatiso noḡabia. Ḡia arana nokea-raḡea, benamo ḡemu rakava neḡuriḡi-vaḡiri.’” \s1 Paulo ḡena kea irau bese tarimari bene ḡobata-viniri ḡana \p \v 17 “Monana Ierusalema ḡana aḡenoḡoito, benamo Rubu Veaḡai aḡuriḡurito-ḡoi nuḡanai, amata-vanaḡito. \v 18 Monai au na Vereḡauka aḡitaiato, au evaḡa-guruḡaguto, ekirato, ‘Noraga-vei, Ierusalema noragakwane-ḡarimoḡia, korana mainai au varigu bokiraḡiani, senaḡi mai tarimarima na asi beḡe vaḡa-moḡonimuni.’ \v 19 Au na avaḡa-veseato, akirato, ‘Vereḡauka, ḡia tu ma ribari ginikau, au rubu mabarari ḡana aiaḡoto-ḡoi, ḡevaḡa-moḡonimuni tarimari aḡabirito-ḡoi, dibura numanai abiri-ḡaurito-ḡoi e akwaririto-ḡoi. \v 20 Ema ḡoi evaḡa-moḡonimuto-ḡoi tarimana Stefano rarana ḡevaḡa-riḡoato ḡaronai au tu monai, ḡevaḡi-maseato avaḡa-moḡoniato, ema ḡevaḡiato-ḡoi tarimari ḡeri dabuḡa anaririto.’ \v 21 Senaḡi Vereḡauka na ekiraguto, ekirato, ‘Noiaḡo, korana au na batuḡumuni, irau bese tarimari gabu manaḡai ḡetanuni tarimari ḡeri ai.’” \p \v 22 Tarimarima na Paulo ḡeseḡaḡi-taḡoato-ḡoi, eiaḡoto mo, ḡia moḡesi eguruḡato. Benamo ḡefararato, ḡekirato, “Ḡoḡabi-fitoḡaia! Ḡovaḡi-masea! Ḡia tu asi ḡena namo ta emaḡuri-taḡoni mai tanobarai.” \v 23 Ḡeḡabato-ḡoi, ḡeri dabuḡa ḡeiave-iaverito-ḡoi, e forara ḡefiu-vaisito-ḡoi. \v 24 Roma ḡeri vetari verena baregona na ḡena mero ekirarito, Paulo beḡene ḡori-iaḡoa, vetari tarimari ḡeri tanu gabuna ḡana. Ema ekirarito beḡene kwaria, e beḡene danaḡia kara ḡaramanai ḡia moḡesi ḡeḡabaḡaba-viniani, bene kira-varari. \v 25 Senaḡi ḡebarubaruato-ḡoi beḡene kwaria ḡana nuḡanai Paulo na vetari ḡitaḡauna tarimana ekiraiato, ekirato, “Mai moḡoni taravatu nuḡanai ekiraḡiani, ḡoi na Roma tarimana bokwari-guinea; a ḡia na kara bevei-leaia Kota na tu roḡosi bere kira-varaia, senaḡi?” \p \v 26 Mo vetari ḡitaḡauna tarimana na mo guruḡa eseḡagiato, benamo eraga-iaḡoto vetari verena baregona ḡenai, ekiraiato, ekirato, “Ḡoi tu kara toma oveiani? Mo tarima tu Roma tarimana!” \v 27 Moḡa lorinai vetari verena baregona eiaḡoto Paulo ḡenai, benamo ea danaḡiato, ekirato, “Nokira-varagu, ḡoi tu Roma tarimamu ba?” Paulo evaḡa-veseto, ekirato, “Oi.” \v 28 Benamo vetari verena baregona ekirato, “Au Roma tarimagu ai aiaḡoto tu moni baregona gavamani avinirito.” Paulo evaḡa-veseto, ekirato, “Senaḡi au tu Roma beseri ḡerina aḡorato Roma tarimagu.” \v 29 Asikauna Paulo beḡe danaḡiani tarimari ḡeruḡa-ḡenoḡoito, ema vetari verena baregona maki egarito, korana eriba-maoroto, Paulo tu Roma tarimana, ḡia na ebarubaruato ḡekwaria ḡana. \s1 Paulo kanisoro ḡoiranai \p \v 30 Ma elaḡanito, vetari verena baregona ḡena ura bene riba-maoro, kara dainai Iuda tarimari na Paulo ḡevaḡa-daḡaiato. Moḡa lorinai ḡia na Paulo ḡebaruato varori ḡeruḡarito, benamo Rubu Veaḡa vereri baregori e kanisoro mabarana ekirarito beḡene vegogo. Benamo ḡia na Paulo eḡori-iaḡoato, ḡia ḡoirari ai ea vaḡa-ruḡaiato. \s1 Paulo Iuda ḡeri kanisoro tarimari ḡoirari ai \c 23 \p \v 1 Paulo na kanisoro tarimari eḡita-karakararito, benamo ekirato, “Tarikakagu mabarami! Au tu ma nuḡa iobukaiobukagu ḡesi Barau ḡoiranai atanuni, beiaḡoma mo initoma.” \v 2 Paulo moḡesina eguruḡato nai tu, Rubu Veaḡa verena baregona Anania na Paulo sevinai ḡeruḡa-taḡoto-ḡoi tauri ekirarito, Paulo bokana beḡene foro-ḡaua. \v 3 Benamo Paulo na ekiraiato, ekirato, “Ḡoi tu Barau na beforomuni, ḡoi kobe ḡevaḡa-kurokuroato kavana, rakava asi beḡene ḡitaia ḡana, ḡofaḡofa tarimamu! Ḡoi maninai botanu tu taravatu ilailanai au okota-viniguni, senaḡi ḡoi tauḡemu na taravatu boleaia, tarima bokirari, au ḡeforogu bosi!” \v 4 Paulo sevina tauri na ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡoi tu Barau ḡena Rubu Veaḡa verena baregona ḡenai guruḡa rakavari okiraḡini!” \v 5 Paulo evaḡa-veseto, ekirato, “Tarikakagu, au tu asi bariba-maoro ḡia tu Rubu Veaḡa verena baregona. Korana ribagu Buka Veaḡai tu ekirani, ‘Ḡomi ḡemi vere tu asi boḡono guruḡa-rakava vinia.’” \p \v 6 Paulo na ḡia tari eḡitarito tu Sadukea tarimari, ma kotari tu Farisea tarimari, benamo kanisoro ḡoiranai ekoḡoto, ekirato, “Tari-kakagu, Isaraela tarimami, au tu Farisea tarimagu, Farisea tarimana natuna. Au tu vevaḡa-kota gabunai maiḡegu, korana au ḡegu tuḡamaḡikau, mase tarimari tu ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini!” \p \v 7 Moḡesi ekirato, benamo Farisea tarimari ema Sadukea tarimari ḡeveḡare-veḡareto, ema ḡeri vegogo maki evetavi-kirato. \v 8 Korana Sadukea tarimari ḡekirani, tarimarima mase na tu asi ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini, ema aneru e iauka tu asi ḡetanuni; a Farisea tarimari na moḡeri mabarari tu ḡevaḡa-moḡonirini. \v 9 Moḡesina naima fararafarara guruna ebaregoto-ḡoi, nuḡanai taravatu ḡevevaḡa-riba iaḡiato-ḡoi Farisea tarimari ḡeruḡa-vaisito, ma kokoreri ḡesi ḡeguruḡato, ḡekirato, “Mai tarima ḡenai rakava ta tu asi bita doḡaria! Bema ḡia tu iauka na o aneru ta na moḡoni bevaḡa-guruḡaia nai tu, Barau asi sivaḡa-vevaḡia!” \v 10 Veḡareveḡare eseḡuka-ḡaraḡarato nai, vetari ḡitaḡauna tarimana baregona egarito, Paulo beḡe inu-vedare vedareani garina. Moḡa lorinai ḡena vetari tauri ekirarito, beḡene rakariḡo-iaḡo, Paulo beḡene ḡabi-veḡitaia Iuda tarimari fakari na, benamo vetari tauri ḡeri numa ḡana beḡene ḡori-iaḡoa. \p \v 11 Ma elaḡanito boḡinai, Vereḡauka Paulo sevinai ema ruḡa-tarito, benamo ekirato, “Ḡoi na mai Ierusalemai au okiraḡi-foforiguto ilailanai, Romai maki moḡesi bonoa kiraḡi-foforigu.” \s1 Paulo vaḡivaḡina boioḡana ḡetogato \p \v 12 Ma elaḡanito boḡiboḡinai, Iuda tarimari kotari ḡevegogoto, ma boioḡa ta ḡetogaiato. Ḡia na kiraḡitore guruḡana gwaḡiḡina ḡekiraḡiato, ḡekirato kara ta asi beḡe ḡaniani e asi beḡe niuani, beiaḡoni mo, Paulo beḡe vaḡiani. \v 13 Mo boioḡa ḡetoga-vegogoto tauri mabarari tu gabana vasivasi (40) maki evanaḡiato. \v 14 Benamo ḡeiaḡoto Rubu Veaḡa vereri baregori e Iuda vereri ḡeri ai, ma ḡea kirato, ḡekirato “Ḡai tu kiraḡitore guruḡana gwaḡiḡina baḡa kiraḡia, asi baḡa ḡaniḡanini, beiaḡoni mo, Paulo baḡa vaḡi-maseani. \v 15 Maitoma ḡoi ma kanisoro ḡesi noḡinoḡi guruḡana ḡotuḡu-iaḡoa, Roma ḡeri vetari verena baregona ḡenai, be Paulo ḡomi ḡemi ai bene tuḡu-mariḡoa, boḡono ḡofa-ḡaua, boḡono kira, ḡomi na Paulo ḡoura-viniani, korana ḡia ḡenana guruḡa iobukana boḡono ḡabia ḡana. Senaḡi ḡai tu baḡa vaḡa-noga-taḡoni, mainai roḡosi berema raḡasi, a ḡai na tu baḡa vaḡi-maseani.” \p \v 16 Senaḡi Paulo tobana natuna merona na mo boioḡa eseḡaḡi-kauato, benamo eiaḡoto, vetari tauri ḡeri numai eraka-toḡato, ma Paulo ekira-varaiato. \v 17 Benamo Paulo na vetari ḡorikauna tarimana ta ekeaiato, benamo ekiraiato, ekirato, “Mai mero variḡuna vetari verena baregona ḡenai noḡori-iaḡoa. Korana ḡia na ḡena guruḡa ta beḡwa-iaḡomaia, bene kira-varaia.” \v 18 Ma vetari ḡorikauna tarimana na eḡori-iaḡoato vetari verena baregona ḡenai, ekirato, “Dibura numanai tarimana, Paulo na bekeagu e benoḡigu, mai mero variḡuna ḡoi ḡemu ai bana ḡori-iaḡomaia, korana ḡia na ḡemu guruḡa ta beḡwa-iaḡomaia, bene kira-varamu ḡana.” \p \v 19 Vetari verena baregona na ḡimanai eḡabito, eḡori-ḡerevaḡiato vauro, edanaḡiato, ekirato, “Kara ourani ḡegu nokiraḡia?” \v 20 Ḡia ekirato, “Iuda tarimari na guruḡa ta beḡe vaḡa-moḡonia, boinani beḡene vei-ḡofakau, benamo ḡoi beḡene noḡimu, be Paulo bono tuḡu-variḡoa kanisoro ḡoirana ḡana. Ḡeri veḡofaḡau guruḡana ḡoi beḡene kiramu tu, ḡia ḡeri ura Paulo varina korikori kotari ma beḡene ḡabi. \v 21 Senaḡi asi bono seḡaḡi-viniri, korana tau mabarari gabana vasivasi (40) bevanaḡia tu beḡe gumuni, ḡia beḡe vaḡa-nogaiani. Ḡia tu kiraḡitore guruḡana gwaḡiḡina ḡekiraḡiato, asi beḡe ḡaniḡanini e dagara ta asi beḡe niuani, beiaḡoni mo, Paulo beḡe vaḡi-maseani. Mo veiḡa beḡene veia ḡana, ḡia toma tu beḡe veikavi, ḡoi ḡemu vaḡa-vese moḡo ḡevaḡa-noga taḡoani.” \v 22 Vetari verena baregona na ekiraiato, ekirato, “Au ḡegu bokiraḡi guruḡana maiḡa, tarima ta asi ma bonoa kira-varaia.” Benamo ḡia na mero variḡuna etuḡu-rakaiato. \s1 Paulo Gavana Feliki ḡenai etuḡu-iaḡoato \p \v 23 Benamo vetari verena baregona na ḡena vetari ḡorikauna tauri ruarua ma ekearito, benamo ekirarito, ekirato, “Vetari tauri sinau ruarua (200), e hosi ai raḡe tarimari gabana imaima ma gabana ruarua (70), ema auri fiu tauri sinau ruarua (200) boḡono ḡabi-toreri, toma boḡi horaḡauna 9 koloko Kaisarea ḡana boḡono iaḡo ḡana. \v 24 Paulo bene raḡe hosiri tari maki boḡono rovina-toreri, be Gavana Feliki ḡenai maḡuri boḡono ḡori-iaḡoa ḡana.” \v 25 Benamo vetari verena baregona na fefa ta maiḡesina etoreato: \p \v 26 “Au Klaudia Lisia na ḡoi Feliki, gavana tarimamu namo vedaureamu, atore-vinimuni: Avaḡa-namomuni! \v 27 Iuda tarimari na mai tau ḡeḡabiato, ma dori moḡo ḡevaḡi-maseato. Senaḡi au aribato, ḡia tu Roma tarimana naima ḡegu vetari tauri ḡesi ḡaiaḡoto, ḡavaḡa-maḡuriato. \v 28 Au aurato tu bana riba, kara koranai ḡevaḡa-daḡaiato-ḡoi, moḡa lorinai aḡori-variḡoato, ḡeri kanisoro ḡoirana ḡana. \v 29 Au na adoḡariato tu ḡia ḡeri taravatu ḡaramanai ḡevaḡa-daḡaiani, senaḡi ḡia beḡene vaḡi-masea o dibura numanai beḡene torea korana ta tu asi adoḡariato. \v 30 Iuda tauri na beḡene vaḡi-masea ḡana, boioḡana ḡetogato varina ḡegu ḡekiraḡito nai, atuḡamaḡito, ḡoi ḡemu ai bana tuḡu-iaḡosia. Ḡia ḡevaḡa-daḡaiani tarimari maki akirarito, ḡoi ḡoiramu ai ḡeri vevaḡa-daḡa guruḡari beḡene kiraḡiri.” \p \v 31 Vetari tauri na ḡekirarito veiḡana ḡeveiato. Mo boḡi, ḡia na Paulo ḡeḡabi-iaḡoato mo Antipatri. \v 32 Elaḡanito vau, vetari tauri kwakuri na ḡerakani tauri ḡeri tanu gabuna ḡana ḡeḡenoḡoito. Hosi tauri moḡo Paulo ḡesi ḡeiaḡoto. \v 33 Kaisareai ḡea raḡasito, benamo fefa ḡeḡabiato, gavana ḡeviniato, ema Paulo maki ḡevini-vanaḡiato. \v 34 Gavana na fefa eiaviato, benamo Paulo edanaḡiato, ḡia tu kamara gabu tarimana. Ḡia eribato Paulo tu Kilikia tarimana nai, \v 35 ekirato, “Ḡevaḡa-daḡamuni tarimari beḡema raḡasini vauro, kara ovei-leaiato guruḡana au na baseḡaḡimuni.” Benamo gavana ekirato, Paulo beḡene ḡabi-iaḡoa, Kota numanai beḡenea ḡita-ḡaua. Mo Kota numana tu Heroda na maḡurinai eragaiato. \c 24 \s1 Iuda tarimari na Paulo ḡevaḡa-daḡaiato \p \v 1 Ḡaro imaima ḡekorito murinai, Rubu Veaḡa verena baregona, Anania, Kaisarea ḡana evariḡoto, Iuda vereri kotari e taravatu ma ribana tarimana ta arana Teretulo ḡesi. Mabarari ḡevariḡoto, Gavana Feliki ḡoiranai vauro Paulo ḡevaḡa-daḡaiato guruḡana ḡea kiraḡiato. \v 2 Paulo ekea-toḡaiato, benamo Teretulo na Paulo ḡevaḡa-daḡaiato guruḡana ḡoiranai ekiraḡirito, ekirato, “Namo vedaurea veremu Feliki! Ḡoi ḡemu veḡitaḡau gaburenai tu maino ai baḡa tanu-mauka kenene, e ḡema bese bene namo ḡana, dagara namori vovoka bovaḡa-variḡu ḡenoḡoiri. \v 3 Mai tu gabu mabarari ai e ḡaro mabarari ai ḡai na ḡaḡabi-raḡeani, moḡa lorinai ḡoi tu ḡavaḡa-namo baregomuni. \v 4 Au asi aurani, ḡoi ḡemu taimi bana vaḡa-kori-kavaia, senaḡi anoḡimuni, novetuḡa-ḡwama, asi bono baru, be ḡema guruḡa kubina tu noseḡaḡia. \v 5 Ḡai na mai tau ḡadoḡariato tu, rakava vaḡa-ḡorana tarimana, ḡia na gururaḡe barego evaḡa-ḡorarini, Iuda tarimari tano mabarari ai ḡetanuni fakari ai. Ḡia tu Nasareta doḡorona ḡeri veḡorikau tarimana ta. \v 6 Ḡia na tu Rubu Veaḡa maki nevaḡa-rakavaia etato, senaḡi ḡai na ḡaḡabi-tariato, [ḡema taravatu ilailanai baḡana vaḡa-kotaia ḡatato. \v 7 Senaḡi vetari verena baregona, Lisia, ema raka-toḡato, benamo ma ḡaramana ḡesi Paulo ḡai ḡimama na ema ḡabi-veḡitaiato. \v 8 Benamo Lisia ḡena guruḡa ilailanai, ḡia vaḡa-daḡana tarimari tu ḡoi ḡoiramu ḡana beḡe iaḡoma.] Ḡoi tauḡemu na ḡia bodanaḡi-ginikauani vauro, ḡia ḡavaḡa-daḡaiani dagarari mabarari tauḡena na bekira-varamuni.” \v 9 Iuda tarimari maki ḡia ḡesi ḡekauto, ḡekirato mai bekiraḡiri dagarari mabarari tu moḡoni. \s1 Paulo ḡena vetoreḡau guruḡana Feliki ḡoiranai \p \v 10 Gavana na Paulo vetoḡa ta evei-viniato Paulo ma bene guruḡa ḡana, benamo Paulo eguruḡato, ekirato, “Au ribagu, laḡani ḡutuma varau beḡe iaḡo, ḡoi tu mai bese tarimari ḡeri Kota ḡitaḡauna ḡauveina oveiani. Moḡa lorinai au tu ma iakugu ḡesi ḡegu vetoreḡau guruḡana ḡoi ḡoiramu ai akiraḡiani. \v 11 Ḡoi tauḡemu na maki asikauna boraga-doḡariani, ḡaro gabanana ruarua (12) maki roḡosi bene vanaḡia nuḡanai, au tu Ierusalema ḡana toma-rakariḡo avaraḡeto. \v 12 Ma mai au ḡevaḡa-daḡaguni tarimari na ta ḡesi Rubu Veaḡai ḡaveḡare-veḡareto-ḡoi nuḡanai asi ḡedoḡariguto, ema asi ḡedoḡariguto tarimarima avaḡa-vegogorito rubu nuḡanai o gabu tai vanuḡa baregona nuḡanai. \v 13 Ema mai ḡevaḡa-daḡaguni dagarari maki ḡoi ḡoiramu ai asi beḡe vaḡa-moḡonirini riba. \p \v 14 A mai tu moḡoni akirani, au na tu ḡai senema ḡeri Barau atoma-rakariḡo viniani e mo Dabara Variḡuna akorana-iaḡiani, ma mai dabara ḡia tauḡeri na tu dabara ḡofaḡofana ḡetoni. Mose ḡena taravatu ema peroveta tarimari na ḡetorerito guruḡari mabarari tu avaḡa-moḡonirini. \v 15 Au ḡegu tuḡamaḡikau Barau ḡenai e mai tau ḡeri tuḡamaḡikau tu sebona moḡo, moḡa tu maiḡesi: Vei-iobukaiobuka tarimari e vei-rakava tarimari mabarari mase na ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini. \v 16 Moḡa lorinai au tu vanaḡivanaḡi nuḡagu bene iobukaiobuka vededegwana aveini Barau ḡoiranai e tarimarima ḡoirari ai. \p \v 17 Laḡani kota vovoka varau ḡeiaḡoto, au na Ierusalema araga-kwaneato. Moḡa murinai au ma baḡenoḡoi-iaḡo ḡegu tarimarima ḡeri ai, asi ḡeri-ḡari tarimari ḡeri moni baḡabi-iaḡo e varevare dagarari Barau bana vinia ḡana. \v 18 Ma au tu taravatu na ekiraḡiani ilailanai veiareva veiḡana avaḡa-koriato nuḡanai, Asia tanona na ḡeiaḡomato Iuda tauri kotari na Rubu Veaḡa nuḡanai ḡedoḡariguto. Moḡa nuḡanai au sevigu ai tu ḡutuma-barana ta asiḡi, e ta ḡesi maki asi aveḡare-veḡareto-ḡoi. \v 19 Moḡeri Iuda tarimari Asia tanona na ḡeiaḡomato beḡere iaḡoma, be ḡoi ḡoiramu ai au beḡerema vaḡa-daḡagu, beḡere kira-varamu, au na tu kamara rakava aveiato. \v 20 A mai tarima maiḡeri na ḡekiraḡi-foforia, au kanisoro ḡoiranai aruḡato ḡaronai, au ḡegu ai tu kamara rakava ḡedoḡariato. \v 21 Senaḡi dagara sebona moḡo tu, ḡia ḡoirari ai aruḡato, afararato, akirato, ‘Mase tarimari ma beḡe variḡisi-ḡenoḡoini atoni naima, ḡomi na au toma ḡovaḡa-kotagu ḡotoni.’” \p \v 22 Mo Dabara, (mai tu Iesu Keriso ḡabidadama-vinina dabarana), Feliki tu ma eriba-ginikauato. Ḡia na Kota ma etuḡu-naḡiato, ekirato, “Vetari verena baregona, Lisia, beraḡasini vau, au na ḡomi ḡemi guruḡa bavei-roroḡotoani.” \v 23 Benamo ḡia na vetari ḡitaḡauna tarimana ekiraiato, Paulo dibura numanai beḡene ḡita-ḡaua, senaḡi ḡitaḡauna asi beḡene vei-gwaḡiḡia. Ḡatana kotari na ḡevaḡa-kavaia beḡe toni nai tu beḡene ḡabi-raḡeri. \s1 Paulo Feliki e Drusila ḡoirari ai \p \v 24 Ḡaro kotari ḡeiaḡoto muriri ai, Feliki ma ḡaraḡona Drusila ḡesi ḡeraḡasito. Drusila tu Iuda vavinena. Feliki na Paulo vetuḡuna eveito, benamo Paulo eiaḡomato, Iesu Keriso ḡabidadama-vinina guruḡari ekiraḡirito eseḡaḡiato. \v 25 Senaḡi Paulo ḡena sisibai tu vei-iobukaiobuka e vevaḡa-gwaḡiḡi ema Barau ḡena Kota baregona beiaḡomani guruḡari ekiraḡirito nai, Feliki egarito, benamo ekirato, “Benamo, toma tu noraka roḡo, ḡaro namona tai vauro ma bana kea-iaḡomamu.” \v 26 Feliki ḡena tuḡamaḡi ta maki, Paulo na moni kota bene vinia. Moḡa lorinai ma ekea-ḡenoḡoi ḡenoḡoiato-ḡoi, ḡia ḡesi beḡene guruḡa-guruḡa ḡana. \p \v 27 Laḡani ruarua murinai, Porokio Festo na Feliki ḡena gavana ḡauveina gabuna eḡabiato. Senaḡi Iuda tarimari na beḡene ura-vinia ḡana, Paulo tu dibura numanai eraga-kwaneato. \c 25 \s1 Paulo Festo ḡoiranai \p \v 1 Festo beveḡitaḡauni tanonai eraḡasito, ma ḡaro toitoi ḡekorito murinai, Kaisarea na Ierusalema ḡana evaraḡeto. \v 2 Monai Rubu Veaḡa vereri baregori e Iuda ḡitaḡauna tauri na Paulo ḡevaḡa-daḡaiato guruḡari ḡea kiraḡirito, ma Festo ḡenoḡiato, \v 3 ḡia bene vaḡa-kavari, be Paulo Ierusalema ḡana bene tuḡu-iaḡoa. Korana Paulo dabara tumanai beḡene gana-torea ma beḡene vaḡi-masea boioḡana tu varau ḡetogaiato-ḡoi. \v 4 A Festo evaḡa-veseto, ekirato, “Paulo tu Kaisareai moḡea, dibura numanai ḡeḡita-ḡauani, ma au tu mo ḡana dori ma aḡenoḡoi-iaḡoni. \v 5 Be ḡemi veḡitaḡau tarimari neḡi au ḡesi Kaisarea ḡana baḡana iaḡo, be monai kara evei-leaiato beḡene kiraḡia, bema ḡia na rakava ta eveiato nai tu.” \p \v 6 Festo ḡaro imaima toitoi (8) o gabanana (10) ḡia ḡesi monai ḡetanuto vauro, Kaisarea ḡana ma evariḡoto. Elaḡanito vau Kota gabunai ea tanu-tarito, benamo evetuḡuto, Paulo ḡoirana ḡana beḡene ḡori-iaḡomaia ḡana. \v 7 Paulo ema raḡasito nai tu, Ierusalema na ḡeiaḡomato Iuda tarimari na ḡeruḡa-ḡeḡeraḡiato, benamo ḡevaḡa-daḡaiato guruḡari gwaḡiḡiri ḡutuma ḡekiraḡirito, senaḡina ḡeri guruḡa tu asi vaḡa-moḡoniri gaburi. \v 8 Benamo Paulo ma evaḡa-veseto, ekirato, “Iuda tarimari ḡeri taravatu, e Rubu Veaḡa, ema Roma verena vaḡa-rakavari ḡana, veiḡa rakavana ta asi aveiato.” \p \v 9 Senaḡi Festo na Iuda tarimari bene vaḡa-iakuri ḡana Paulo edanaḡiato, ekirato, “Ḡoi ourani Ierusalema ḡana bono varaḡe, be mai ḡevaḡa-daḡamuni guruḡari tu monai vau bana seḡaḡiri ba?” \v 10 Paulo evaḡa-veseto, ekirato, “Au tu Kaisara, Roma ḡeri vere, ḡena Kota gabuna ḡoiranai aruḡani, be mainai Kota na vevaḡa-iobuka veiḡana au ḡegu ai bene veia. Au na Iuda tarimari vaḡa-rakavari veiḡana ta tu asi aveiato, ḡoi tauḡemu maki ribamu ginikau. \v 11 Bema taravatu asi akorana-iaḡiato o mase veiḡana rakavana ta aveiato, voina tu bana mase neganai, au tu asi akira-sirivaḡini bana mase ḡana tu-na. Senaḡi bema mai Iuda tarimari ḡeri vevaḡa-daḡa guruḡari au iatagu ai ḡekiraḡirini tu asi moḡoni nai, tarima ta asi ḡena seḡuka au bevini-vanaḡiguni ḡia ḡeri ai. Au aurani tu Kaisara na bene seḡaḡigu!” \p \v 12 Benamo Festo ma ḡena kanisoro ḡesi ḡeguruḡa-guruḡato murinai, Paulo evaḡa-veseato, ekirato, “Kaisara ḡenai bonoḡinoḡi lorinai, Kaisara ḡenai boiaḡoni!” \s1 Paulo Agripa e Berenike ḡoirari ai \p \v 13 Ḡaro kotari ḡevanaḡito murinai, vere Agripa e tobana Berenike, Festo rakaḡitana e beḡene vaḡa-namoa ḡana, Kaisarea ai ḡeraḡasito. \v 14 Monai ḡaro kota vovoka ḡetanuto murinai, Festo na Paulo guruḡana vere ḡena ekiraḡi-ginikauto, ekirato, “Tarima ta tu mainai maiḡa. Ḡia tu Feliki na dibura numai eraga-kwaneato. \v 15 Au Ierusalema ḡana aiaḡoto nai tu, Iuda ḡeri Rubu Veaḡa vereri baregori e Iuda vereri na Paulo ḡevaḡa-daḡaiato guruḡari ḡegu ai ḡeḡwa-iaḡorito, e au ḡenoḡiguto, ḡekirato, ḡia ḡenai vevaḡa-iobuka veiḡana bana veia. \v 16 Senaḡi au na avaḡa-veserito, akirato, ‘Ḡita Roma tarimara ḡera maḡuri nuḡanai ḡevaḡa-daḡaiani tarimana tu asi roḡo bita vaḡi-mase guineani. Ḡia tu ḡevaḡa-daḡaiani tauri ḡesi beḡe raka-vegogoni, ema ḡevaḡa-daḡaiani tarimari ḡoirari ai ḡevaḡa-daḡaiani guruḡari bevaḡa-vese guinerini roḡo.’ \v 17 Moḡa lorinai ḡia ema au mainai ḡaraḡasito nai tu, au tu asi ma avaḡa-nogato. Senaḡi elaḡanito nai, Kota gabunai atanu-tarito, benamo akirato, Paulo ḡeḡori-iaḡomaia atato. \v 18 Vevaḡa-daḡa tauri ḡeruḡa-vaisito nai, au mataboru atuḡamaḡito tu, veiḡa rakavari vevaḡa-daḡari beḡe veini atato, senaḡi asiḡina. \v 19 Ḡia ḡeri ḡuruḡa mabarari tu, tauḡeri ḡeri toma-rakariḡo dabarari veḡare-veḡareri kotari, ema tarima ta arana Iesu guruḡana moḡo. Iesu tu emaseto, senaḡi Paulo ekirani, ḡia tu maḡuri. \v 20 Mo dagara dabarari vetauvetauri au ḡegu ai tu egwaḡiḡito. Moḡa lorinai au na Paulo adanaḡiato, eurani Ierusalema ḡana bene iaḡo ba, monai vau ḡia ḡevaḡa-daḡaiani guruḡari bana vaḡa-iobuka iobukari. \v 21 Senaḡi Paulo enoḡinoḡito, dibura numanai moḡo beḡene ḡita-ḡaua, bene iaḡo mo, Kaisara na vauro bene seḡaḡia. Moḡa lorinai akirarito, dibura numanai beḡene ḡita-ḡaua, bene iaḡo mo, Kaisara ḡenai bana tuḡu-iaḡoa.” \p \v 22 Benamo Agripa na Festo ekiraiato, ekirato, “Au aurani mai tarima tauḡegu na bana seḡaḡia.” Festo evaḡa-veseto, ekirato, “Boinani vau boseḡaḡiani.” \p \v 23 Elaḡanito, benamo Agripa e Berenike tu ḡeveḡabi-raḡeto, dabuḡa marevari maki barego lelevaḡiri ḡeveirito, benamo ma marevari ḡesi Kota numanai ḡema raka-toḡato, vetari ḡorikauna tarimari baregori e vanuḡa barana tarima baregori ḡesi. Festo eguruḡato, benamo Paulo ḡema ḡori-toḡaiato. \v 24 Benamo Festo ekirato, “Kini Agripa e ḡai ḡesi boḡoma fofori tarimami mabarami! Mai tau maiḡa ḡoḡitaiani. Ḡia tu Iuda tarimari Ierusalemai e mainai Kaisareai maiḡeri na ḡevaḡa-daḡaiato guruḡana au ḡegu ai ḡeḡwa-iaḡoato. Ḡia ḡekoḡoto, ḡekirato, ḡia tu asi ma bene maḡuri-iaḡo. \v 25 Senaḡi ḡia ḡenai veiḡa ta asi adoḡariato bene mase ḡana. Ma ḡia tauḡena, Kaisara aranai enoḡinoḡito. Moḡa lorinai, ḡia tu Kaisara ḡenai bana tuḡu-iaḡoa atato. \v 26 Senaḡi au tu asi ariba-ginikauni, ḡita ḡera vere barana ḡenai fefa tu kamasi batoreani. Moḡa lorinai ḡomi ḡoirami ḡana baḡori-iaḡomaia, e namo barana tu, ḡoi ḡoiramu ḡana, Kini Agripa. Be mainai sidanaḡi-ginikaua, be mai vetauvetauna kara bitana doḡaria guruḡana tu Kaisara ḡena bana tore-iaḡoa. \v 27 Korana au atuḡamaḡini tu asi roroḡoto, mai dibura tarimana au na batuḡu-iaḡoani, a vaḡa-daḡana guruḡana tauna korikori tu asi batuḡu-kauani.” \c 26 \s1 Paulo tauḡena vetoreḡau guruḡari ekiraḡirito Agripa ḡoiranai \p \v 1 Agripa na Paulo ekiraiato, ekirato, “Maoro avinimuni, tauḡemu novevarifiu.” Benamo Paulo ḡimana eḡabi-vaisiato, benamo ḡena vetoreḡau guruḡari esinaiato, ekirato: \v 2 “Kini Agripa! Au tu aiakuni, korana Iuda tarimari na ḡevaḡa-daḡaguni dagarari mabarari tu, toma ḡoi ḡoiramu ai avaḡa-veserini. \v 3 Korana tu Iuda seneri na veḡata ḡeri veiḡa e veḡareveḡare mabarari ḡoi tu ma ribamu ginikau. Moḡa lorinai anoḡimuni, bono vevaḡa-gwaḡiḡi, be ḡegu guruḡa bono seḡaḡiri. \p \v 4 Au aiḡesi atanuto, misigu na veḡata eiaḡomato mo toma, ḡegu tanobarai e Ierusalemai, Iuda tarimari mabarari tu ma ribari. \v 5 Au tu tovotovona na veḡata ḡeribaguto, ḡeguruḡa-fofori bema ḡeurani nai tu. Ḡegu maḡuri evesinato na veḡata au tu Farisea doḡorona tarimagu. Toma-rakariḡo korana-iaḡina ḡevaḡa-gwaḡiḡiani doḡorona. \v 6 Ma toma au Kota gabunai bama ruḡa, korana tu Barau na ḡai senema ekira-torerito guruḡana atuḡamaḡi-kauani nai. \v 7 Ḡai ḡema doḡoro gabanana ruarua (12) na mo guruḡa-tore ḡevaḡa-moḡoniani, ma ḡenari-taḡoani bemoḡonini naima, ḡia na Barau ḡetoma-rakariḡoani boḡi-laḡani ma kokoreri ḡesi. Vere o, au tu mo tuḡamaḡikau ḡaramanai Iuda tarimari na ḡevaḡa-daḡaguni. \v 8 Karase nai ḡomi Iuda tarimami tari tu ḡokirani, Barau na mase tarimana tu asi ilaila ma bevaḡa-variḡisiani? \p \v 9 Au maki atuḡamaḡito, dagara ḡutuma gorogoro bana veiri, Iesu Nasareta tarimana arana bana lau-ḡaua ḡana. \v 10 Ierusalemai au tu moḡesi aveito-ḡoi. Rubu Veaḡa vereri baregori na seḡuka ḡeviniguto, benamo Barau ḡena tarimarima veaḡari ḡutuma dibura numanai atorerito-ḡoi, ema beḡene vaḡi-maseri ḡetato-ḡoi nai tu, au maki beḡene mase guruḡana avaḡa-moḡoniato-ḡoi. \v 11 Ḡaro vovoka Iuda tarimari ḡeri rubu tatai araka-toḡato-ḡoi, benamo akwari-korukorurito-ḡoi, ema Iesu beḡene kiraḡi-rakavaia ḡana avaḡa-urarito-ḡoi. Au na abaruvini-rakava rakavarito-ḡoi, naima vanuḡa baregori boruri ḡari maki aiaḡoto-ḡoi, bana vaḡa-midigu midiguri e bana lai-lausilausiri ḡana.” \s1 Paulo evetuḡamaḡi-kureto varina \p \v 12 “Mo veiḡa uranai Rubu Veaḡa vereri baregori na maoro ḡeviniguto ema ḡetuḡuguto, Damaseko ḡana aiaḡoto. \v 13 Benamo, Verebara, au tu dabara na roḡo aiaḡoto-ḡoi, a ḡaro tu tubuamai, benamo ḡaro mamana maki evanaḡiato mamana, guba na emariḡoto, aḡitaiato, ma au ḡesi ḡaiaḡoto tarimari e au enanagi-tarimato. \v 14 Ḡai mabarama tano ai ḡaketo-tarito. Benamo au na garo ta aseḡaḡiato, Heberu garo ai au evaḡa-guruḡaguto, ekirato, ‘Saulo, Saulo! Karase nai au ovaḡa-rakavaguni. Mani ḡoi na tu ḡau masikona matana ofudiani, naima ḡemu ai tu gwaḡiḡi ema tauḡemu ovevaḡa-rakavani.’ \v 15 Benamo au akirato, ‘Vereḡauka, ḡoi tu deikara?’ Vereḡauka evaḡa-veseto, ekirato, ‘Au tu Iesu, ḡoi na ovaḡa-rakavaguni tarimagu. \v 16 Senaḡi novariḡisi, ema noruḡa-tari. Au ḡoi ḡemu ai bafofori korana tu navaḡa-ruḡamu, be au ḡegu vetuḡunaḡi tarimamu ai bono iaḡo ḡana. Ema toma kara boḡita dagarari e ḡoirai kara bavaḡa-ḡitamuni dagarari maki tarima tari ḡeri bonoa kiraḡi-foforiri ḡana. \v 17 Au na Isaraela tarimari e irau bese tarimari ḡerina bavaḡa-maḡurimuni. Ḡoi tu au na atuḡumuni, \v 18 matari bono vaḡa-fafari, ema mukuna na bono ḡori-kureri, be mamai beḡene ruḡa, ema Satani ḡena seḡuka na bono ḡabi-vaḡiri, be Barau rekenai beḡene ruḡa. Benamo Barau na ḡeri rakava bene tuḡamaḡi-fitoḡari ema Barau na eḡabi-viriḡirito ma evaḡa-veaḡarito tarimari ḡesi gabu beḡene ḡauna, korana au ḡegu ai ḡeveḡabidadamani nai.’ \s1 Paulo na ḡena ḡauvei ekiraḡiani \p \v 19 Moḡa lorinai, Kini Agripa, au tu mo mata-vanaḡi guba na ema foforito dagarana ḡenai tu asi akira-sirivaḡito. \v 20 Guine tu Damaseko ai e Ierusalemai aḡobatato, moḡa murinai Iudea tanona mabaranai e irau bese fakari ai maki. Au aḡobatato-ḡoi nai tu, akirarito-ḡoi, ḡeri rakava ḡerina beḡene vetuḡamaḡi-kure, Barau ḡenai beḡene iaḡo. Benamo ḡeri vetuḡamaḡi-kure tu ḡeri veiḡa na beḡene vaḡa-moḡoniri. \v 21 Mo tu moḡa ḡaramanai Iuda tarimari na Rubu Veaḡa nuḡanai ḡeḡabi-tariguto, ḡevaḡi-masegu ḡetato. \v 22 Senaḡi mo ḡaro na beiaḡoma mo maitoma, au tu Barau na evaḡa-kavaguni. Moḡa lorinai mai bama ruḡa-tari, tarima mabarari misina na beiaḡo baregona ḡoirari ai ama guruḡa-foforini. Au na kara boruna ta tu asi akiraḡiani, senaḡina peroveta tarimari na e Mose na kara ḡekiraḡiato beḡorani dagarana moḡo. \v 23 Dagarana maiḡa, Keriso tu bene midigumidigu, ma tau giniguinena mase na ma bene variḡisi-ḡenoḡoi, benamo Barau ḡena mama varina Iuda tarimari e irau bese tarimari ḡeri ai bene vari-fiua.” \p \v 24 Paulo moḡesi evetoreḡauto nuḡanai tu, Festo na efarara-viniato, ekirato, “Paulo, ḡoi tu bobabo! Ḡemu riba baregona na evaḡa-babomuni.” \v 25 Paulo evaḡa-veseto, ekirato, “Verebara Festo, au tu asi bababo. Au na kara akiraḡirini guruḡari tu moḡoni e maḡata. \v 26 Kini Agripa! Au tu ma kokoregu ema asi garigu ḡesi ḡoi bavaḡa-guruḡamuni, korana mai dagara maiḡeri mabarari ḡoi tu ma ribamu. Au ribagu, mai bakiraḡiri dagarari mabarari ḡoi ḡemu ai ta tu asi bevekure-toḡa, korana maiḡeri dagara tu vekuretoḡa gabunai ta asi eḡorato. \v 27 Kini Agripa, ḡoi na mai peroveta tarimari ḡeri guruḡa ovaḡa-moḡonirini ba? Au ribagu ḡoi na ovaḡa-moḡonirini.” \p \v 28 Agripa na Paulo ekiraiato, ekirato, “Mai horaḡauna kotunai, dori moḡo nuḡagu bovaḡa-moiraia, benamo dori moḡo Keriso bavaḡa-moḡonia.” \v 29 Paulo evaḡa-veseto, ekirato, “Horaḡauna kubinai ba maukanai, senaḡi au na Barau anoḡiani, ḡoi e initoma au ḡeseḡaḡi-taḡoguni tarimami mabarami au kavana boḡoro vei, senaḡina mai ḡebarubaruguto kavana moḡo asiḡi.” \p \v 30 Paulo moḡesina eguruḡa-ḡosito, benamo kini, e gavana, e Berenike, ema ḡia ḡesi ḡetanuto tarimari mabarari ḡevariḡisito. \v 31 Ḡeraka-rosito murika ḡana, benamo ḡeguruḡa-guruḡato nai tu ḡekirato, “Mai tau tu veiḡa rakavana ta voina tu bere mase o dibura numai bere tanu veiḡana ta tu asi eveiato.” \v 32 Benamo Agripa na Festo ekiraiato, ekirato, “Bema asi bere kira, Kaisara na ḡena guruḡa benea seḡaḡia asi beresi nai, mai tau tu tara ruḡa-vaḡia.” \c 27 \s1 Paulo Roma ḡana eiaḡoto \p \v 1 Itali ḡana baḡana iaḡo guruḡana emoḡonito nai tu, Paulo e dibura tarimari kotari tu vetari ḡitaḡauna tarimana arana Iulio ḡimanai ḡetorerito. Ḡia tu Kaisara ḡena vetari doḡorona nuḡanai. \v 2 Ḡai tu Adramitio boutina tai ḡaraḡeto. Mo bouti tu Asia tanona koneri ḡari beiaḡoni boutinai. Benamo mo bouti na ḡadauto. Makedonia tarimana ta arana Aristako maki ḡai ḡesi ḡaiaḡoto. Ḡia tu Tesalonika na eiaḡomato. \p \v 3 Ma elaḡanito vau Sidono ai ḡaraḡasito. Iulio na Paulo evetuḡa-ḡwaiato, benamo maoro eviniato, karona ḡeri ai bene iaḡo, be ḡena ura dagarari beḡene vinia. \v 4 Mo gabu ḡaraga-kwaneato nai, Saipras motumotu ravaravana rekena na ḡaiaḡoto, korana iavara tu ḡoirama na eiaḡomato-ḡoi. \v 5 Kilikia e Pamfilia iatari na ḡaraga-vanaḡito, ḡaiaḡoto, Mira ai ḡadaro-kauto. Mira tu Likia tanonai. \v 6 Monai vetari ḡitaḡauna tarimana na Alesandria boutina, Itali ḡana beiaḡoni boutina, edoḡariato, benamo monai evaḡa-raḡe vanaḡimato. \p \v 7 Ḡaro vovoka tuḡama tuḡama moḡo ḡadau-iaḡoto-ḡoi, e ma vekwaraḡima ḡesi Kenido sevinai ḡaraḡasito. Monai iavara na eraga-ḡaumato lorinai, Krete motumotu ravaravana rekena na ḡaiaḡoto. Mo tu Salmone duduna reke ta kefona na. \v 8 Ma vekwaraḡima ḡesi fenu rikiri na ḡaiaḡoto mo, gabu ta arana Darokau Gaburi Namori ai ḡaraḡasito. Mo gabu e Lasea vanuḡana vefakari tu asi manaḡa. \p \v 9-10 Ḡaro vovoka monai varau ḡekorito, e bouti na monana rei-iaḡo tu gwaḡiḡi e ma garina, korana ḡaniveaḡa ḡarona maki varau ekorito. Moḡa lorinai Paulo na ekira-toreḡaurito, ekirato, “Tau mabarami, au aribani ḡita ḡera iaḡoiaḡo tu berakavani. Ḡera farefare mabarari beḡe rekwarekwani ema bouti maki berakava-moḡovaḡini. Dia maiḡeri dagara moḡo, senaḡi ḡita ḡera maḡuri maki bita fitoḡarini.” \v 11 Senaḡi vetari ḡitaḡauna tarimana na tu bouti taritarina tarimana baregona e bouti tarimana garori eseḡaḡirito, a Paulo ḡena guruḡa tu asi eḡabi-raḡeato. \v 12 Mo darokau gabuna faraka e iavara ḡueri ai tu asi namo. Moḡa lorinai ḡutuma na tu ḡeurato baḡana dau-tovo, be Foeniki ai vau faraka e iavara ḡueri baḡana ḡabiri. Foeniki tu Krete ai darokau gabuna ta. Reke ta tu iavaraḡere (o south-west) eḡoiraiani, o reke ta tu buibara (o north-west) eḡoiraiani. \s1 Iavara na davara evaḡa-rakavaiato \p \v 13 Iavaraḡere evesinato, tuḡana moḡo eḡauto-ḡoi nai, ḡia ḡetuḡa-maḡito tu ḡeri ḡaro namona beḡe doḡaria. Moḡa lorinai dogo ḡeinu-raḡeato, benamo Krete fenu rikiri na moḡo ḡedau-iaḡoto. \v 14 Asikauna tu iavara baregona arana koiviru, motumotu iataraḡena na emariḡoto. \v 15 Bouti ai ema kwari-kauato, benamo ḡai tu asi ḡema daunaḡi dabarana. Ḡoira ḡana iaḡo uradikana asi ḡaveito, senaḡi iavara ḡena urai moḡo ḡadauto. \v 16 Motumotu misina arana Kauda gabigabina rekenai ḡadau-toḡato vau, ravaravana na ḡadau-iaḡoto. Monai vauro bouti misina ḡobina ḡatorea ḡatato, vaḡa-maḡurina uranai ḡavekwaraḡi-rakavato. \v 17 Ḡia na bouti misina ḡeinu-raḡeato bouti tuḡuna ḡana, benamo bouti ḡesi ḡebaru-kafaiato bene ḡabi-taria ḡana. Ema ḡegarito, be bouti faraina maki ḡeinu-riḡoato, benamo ḡareito moḡo. Ḡia ḡeri gari korana tu iavara na bouti beḡwa-iaḡoani mo Sirtis ai Afrika rekenai davara sefana mirina tai bea tanukauni garina. \v 18 Mo iavara baregona ema ureure baregori ḡesebonato nai, bouti maki dori moḡo ḡevei-buruato-ḡoi. Moḡa lorinai elaḡanito nai tu, bouti ai ḡeḡurarito farefareri mabarari davarai ḡebubu-reirito, bouti bene meraḡa ḡana. \v 19 Ḡaro vaḡa-toitoinai tauḡeri ḡimari na bouti farefarena ma ḡefiu-riḡorito. \v 20 Ḡaro ḡutuma varau ḡeiaḡoto, ma ḡaro e visiḡu asi ḡefoforito, ema iavara maki ebarego-sirivaḡito. Benamo ḡema tuḡamaḡikau mabarari ḡekorito, korana ḡatuḡamaḡito, ḡai tu asi ḡema maḡuri dabarana. \p \v 21 Ḡaro ḡutuma asi ḡeḡaniḡanito murinai, Paulo ḡoirari ai eruḡato, benamo ekirato, “Ḡomi tau, ḡomi tu au garogu ḡoro seḡaḡia, be Krete na asi tara dau-rosi; be mai farefare maiḡesi asi tara bubu-fitoḡari. \v 22 Senaḡi toma au na alaunaḡimini, akirani, boḡono kokore! Korana tu ta asi bomaseni. Senaḡi bouti ḡereḡana moḡo moḡoni berakava-moḡovaḡini. \v 23 Au tu Barau ḡena tarima ta ema au tu ḡia vetuḡunaḡina aiaḡo-vinini. Ḡoraḡani boḡi, ḡia ḡena aneru ta sevigu ai ema ruḡa-tarito, \v 24 benamo ekirato, ‘Paulo, asi bono gari. Ḡoi tu Kaisara ḡoiranai roḡo boa ruḡani, ema Barau ḡena namo ḡoi ḡemu ai ḡenana, ḡoi ḡesi boḡo iaḡoma tarimari mabarari maḡuri beḡe doḡariani.’ \v 25 Moḡa lorinai, ḡomi tau, au na akiramini, boḡono kokore. Korana au na Barau tu avaḡa-moḡoniani, kara aneru na bekira-varagu tu bekiraḡiri ilailanai beḡe ḡorani. \v 26 Senaḡi ḡita tu iavara na motumotu tai bea kwari-kaurani.” \p \v 27 Boḡi vaḡa-gabanana vasivasi (14) ḡai tu Adria Davaranai iavara na ekwari-rakao rakaomato-ḡoi. Boḡi nuḡanai bouti ḡwaragana tauri ḡevemami-raḡito, ḡai tu tano varau ḡakavinaḡiato. \v 28 Moḡa lorinai varo dudunai dagara metona ta ḡebaru-kauato, benamo davarai ḡefiu-reiato. Moḡa nuḡanai ḡeribato, davara ḡena variḡo tu 37 mita kavana. Asi luana ma ḡeḡitaiato, monai davara ḡena variḡo tu 27 mita moḡo. \v 29 Bouti fore ḡeri ai beverarakauni garinai, bouti murina rekenai dogo vasivasi ḡefiu-reirito. Benamo ḡeḡauḡauto bene raga-laḡani ḡana. \v 30 Bouti ḡwaragana tauri ḡeri ura tu beḡene raga-lema. Moḡesina naima ḡia na bouti misina dobu ai ḡetore-reiato, ḡevei-ḡofakauto bouti ḡoiranai dogo kotari moḡeri ḡeiaḡoto, ḡea tore-riḡori ḡetato. \v 31 Senaḡi Paulo na vetari ḡitaḡauna tarimana e vetari tauri ekirarito, ekirato, “Bema bouti ḡwaragana tauri bouti ai asi beḡe tanuni nai tu, ḡomi maki asi boḡo maḡurini.” \v 32 Moḡa lorinai vetari tauri na bouti misina varori ḡekari-ḡuturito, benamo ḡevaḡa-rei kwareḡaiato. \p \v 33 Dori elaḡanito-ḡoi nai, Paulo na ḡia mabarari enoḡirito, ḡaniḡani kota beḡene ḡani. Ḡia ekirato, “Ḡomi tu ḡaro gabanana vasivasi (14) boḡo vaḡa-noga-iaḡia, kara ta roḡosi ḡoro ḡania. \v 34 Moḡa lorinai boḡono kokore e maḡuri tuḡamaḡinai anoḡimini, ḡaniḡani kota ḡoḡani. Korana ḡomi debami ḡuiri tu sebona ta maki asi berekwa-rekwani bene. \v 35 Moḡesi ekirato murinai, ḡia na beredi ta eḡabiato, benamo ḡia mabarari ḡoirari ai Barau evaḡa-namoato, ma edudu-ḡutuato, benamo eḡaniato. \v 36 Ḡia mabarari maki nuḡari ḡevaḡa-gwaḡiḡirito, benamo ḡeḡaniḡanito. \v 37 Bouti nuḡanai ḡai mabarama tu 276. \v 38 Ḡia mabarari ḡeḡani-maseto, benamo bouti bene meraḡa uranai, widi tu davarai ḡefiu-reirito. \s1 Geta o ureure na bouti ebota-kirakiraiato \p \v 39 Elaḡanito nai, bouti ḡwaragana tauri na tanobara vetoḡana tu asi ḡeḡita-ginikauato. Senaḡi ḡaruka tanobara na davara ḡana eraka-rosini, ma fenuna koutoḡana ḡesi moḡo ḡeḡita-iaḡoato. Benamo ḡetuḡamaḡito, bema ma dabara nai tu, monai bouti beḡere vaḡa-raga-raḡea ḡetato. \v 40 Benamo dogo varori ḡekari-ḡuturito, davarai ḡeraga-kwanerito. Mo hora sebonai leva o bara ḡebaru-taririto varori maki ḡeruḡarito. Benamo ḡoira rekenai farai ḡediuato, iavara na ḡoira fenuna ḡana bene kwari-iaḡori uranai. \v 41 Senaḡi bouti tu semure ḡenai everarato, benamo etanukauto. Bouti ḡoirana tu evedaḡi-nunuto, a murina rekena tu ureure na ebota-kirakiraiato, e evefuki-rovorovoto. \v 42 Vetari tauri ḡeboioḡato, dibura tarimari tu beḡene vaḡi-maseri, korana beḡe nau-rakani, benamo beḡe raga-lemani garina. \v 43 Senaḡi vetari ḡitaḡauna tarimana ḡena ura tu Paulo bene vaḡa-maḡuria, moḡa lorinai ḡia na ekira-ḡoirito, mo veiḡa asi beḡene veia. Benamo ma nau ribari tauri ekirarito, davarai ḡeburi-rei, benamo beḡene nau-guine-iaḡo fenu ḡana. \v 44 A tarima mabarari tu ḡau tubiri o bouti taviri tari beḡene ḡabiri vau, ḡia muriri na beḡene rei-iaḡo. Mo dabarai mabarari tanobara ḡea doḡariato, ta asi erekwa-rekwato. \c 28 \s1 Malta motumotunai \p \v 1 Ta davarai kamasi ta asi eveito, mabarama namo moḡo kone ai ḡaraḡekauto. Benamo monai vauro ḡaribato, mo motumotu arana tu Malta. \v 2 Mo motumotu tarimari na ḡai ḡemai tu veiḡa namo vedaureana ḡeveiato. Korana mo ḡura e nagure nuḡanai ḡema karava bara ta ḡegasiato ḡai bene tunu-seḡuseḡuma ḡana. \v 3 Paulo eiaḡoto lako degona ta ea ḡabiato, benamo karavai ema tore-raḡeato. Mota ta mo lako degonai karava gugurana na eḡabiato, benamo ema nene-rosito, ma Paulo ḡimanai ekafukauto. \v 4 Mo motumotu tauri na mo mota Paulo ḡimanai ḡerokautaḡo ḡeḡitaiato, benamo tauḡeri ḡevemugu-vinito, ḡekirato, “Asi ḡofaḡofa, mai tarima tu vevaḡideba tarimana. Korana davara na tu benau-maḡuri, senaḡina godio vavinena Dike tu asi veḡata eurani ḡia bene maḡuri.” \v 5 Senaḡi Paulo na mo mota tu karavai ekora-fiuraḡeato, ma Paulo tu rakava ta asi eḡoitaḡoato. \v 6 Tarima ḡetuḡamaḡito, Paulo tauḡanina tu toma egoba-vaisi-raḡeni, ba toma eketo-tarini, benamo emaseni. Ḡevaḡa-noga manaḡato, senaḡi Paulo ḡenai kara rakavana ta tu asi eḡorato. Benamo ḡia ma ḡevetuḡamaḡi-kureto, benamo ḡekirato, “Ḡia maki barau ta!” \p \v 7 Mo gabu e motumotu tauna baregona arana Publio. Ḡia ḡena gabu tu asi manaḡa. Ḡia na eḡabi-raḡemato, e ḡaro toitoi veḡata ḡia ḡena varivari tarimamai evaḡa-iaḡomato. \v 8 Publio tamana tu keve e efurito-ḡoi, be genagenai egena-taḡoto-ḡoi. Paulo ḡenai eraka-toḡato, ma eḡuriḡurito, ema ḡimana iatanai etore-kaurito, benamo ḡena keve enamoto. \v 9 Mo veiḡa eḡorato, benamo mo motumotu ai keve tarimari mabarari Paulo ḡenai ḡeiaḡoto, benamo ḡia na ḡeri keve ḡerina evaḡa-namorito. \v 10 Ḡeri varevare dagarari vovoka ḡevinimato. Ma ḡadau ḡana bakunai tu ḡema iaḡoiaḡo ai baḡa ura-vinirini dagarari ma ḡevinimato. \s1 Romai ḡaraḡasito \p \v 11 Ḡue toitoi murinai Alesandria boutina tai ḡaraḡeto. Mo bouti ai tu barau arana Dios natuna kafa merori ruarua vetoḡari o fikisari ḡeberarito. Mo bouti maki faraka e iavara ḡueri tu mo motumotu ai edoḡaririto. \v 12 Ḡaragato mo Sirakuse ai ḡaraḡasito. Monai ḡaro toitoi ḡatanuto. \v 13 Monana ḡadau-ḡeḡeraḡi-iaḡoto mo Regio. Ḡaro ta evanaḡiato murinai, gabina iavarana etoḡato, ma ḡaro vaḡa-ruaruanai vauro Puteoli ai ḡaraḡasito. \v 14 Monai tarikaka kotari ḡadoḡaririto. Ma ḡaro imaima ruarua (7) tu ḡia na monai ḡeḡabi-tarimato. Monana vau ḡaraka-iaḡoto Romai ḡaraḡasito. \v 15 Monai tarikaka kotari varima ḡeseḡaḡiato, benamo ḡai ḡemai ḡeiaḡomato mo, vanuḡa keiri arari Apia-Foru e Taven-Toi ḡana. Paulo na eḡitarito, benamo Barau evaḡa-namoato, e tauna egwaḡiḡito. \s1 Roma nuḡanai \p \v 16 Romai ḡaraḡasito nai, Paulo tu maoro ḡeviniato, ḡereḡana bene tanu. Senaḡi vetari tauna ta na moḡo bene ḡita-ḡaua. \v 17 Ḡaro toitoi ḡevanaḡirito murinai, Paulo na Iuda ḡedebaiato-ḡoi tauri ekea-vegogorito. Ḡema raka-vegogoto, benamo ḡia na evaḡa-guruḡarito, ekirato, “Tarikakagu, au na ḡera tarima ta asi avaḡa-rakavaiato, ema senera ḡeri veiḡa maki asi avaḡa-rakavarito. Senaḡi au tu Ierusalemai ḡeḡabiguto dibura tarimana ta noḡa, benamo Roma ḡeri gavamani ḡimari ai ḡetore-kauguto. \v 18 Ḡia na ḡedanaḡiguto, ma ḡegu guruḡa ḡeseḡaḡiato nuḡanai tu ḡeriba-maoroto, au tu asi ḡegu vei-rakava ema beḡene vaḡi-masegu korana ta maki asi ḡedoḡariato. Moḡa lorinai ḡeurato beḡene tuḡu-vaḡigu. \v 19 Senaḡi Iuda tarimari na mo ura tu asi ḡeḡabi-raḡeato. Moḡa lorinai au tu asi ḡegu dabara ta, naima anoḡi-noḡito Kaisara na ḡegu guruḡa bene seḡaḡia. Dia au tu ḡegu tarimarima navevaḡa-maoro-viniri ḡana atato. Asiḡi. \v 20 Moḡa lorinai bakea-iaḡomami, au ḡesi sima guruḡaguruḡa ḡana. Korana Isaraela ḡena tuḡamaḡikau lorinai au maiḡesi ḡebarubaruguto.” \p \v 21 Ḡia na ḡevaḡa-veseato, ḡekirato, “Ḡoi guruḡamu fefana ta Iudea na asi ḡadoḡariato. Tarikakara monana ḡeiaḡomato tauri na maki varimu rakavana ta asi ḡekiraḡiato, be asi ḡaseḡaḡiato. \v 22 Senaḡi ḡai ḡaurani tu ḡoi ḡemu tuḡamaḡi guruḡana baḡana seḡaḡia. Korana gabu mabarari ai tarimarima na ḡoi na mai doḡoro tu ḡerori-toreani.” \p \v 23 Moḡa lorinai ḡia na ḡaro ta ḡeḡabi-viriḡiato. Mo ḡaro ai tarima-rima ḡutuma-bara Paulo ḡena tanu gabuna ḡana ḡeiaḡoto. Boḡiboḡi na veḡata evesinato eiaḡoto mo lavilavi, Paulo na Barau ḡena Basileia eḡobata-iaḡiato. Ema Mose ḡena taravatu na e peroveta tauri ḡeri buka na Iesu varina ḡia ḡeri ekiraḡi-ginikauto, Iesu beḡene vaḡa-moḡonia uranai. \v 24 Tarima kotari na tu ḡena guruḡa ḡeḡabi-raḡeato, a kotari na tu asi ḡevaḡa-moḡoniato. \v 25 Ḡia nuḡari tu dia sebona, moḡa lorinai ḡeraka-rovorovoto. Senaḡi roḡosi roḡo beḡene raka nuḡanai, Paulo na guruḡa ta ekiraḡiato, maiḡesi ekirato, “Iauka Veaḡa peroveta tarimana Isaia ḡenana ḡomi senemi tu guruḡa moḡonina ekira-vararito. \v 26 Korana iniḡesi ekirato, \q1 ‘Noiaḡo maiḡeri tarima ḡeri ai, \q1 benamo bono kira: \q1 Seḡaḡi tu boḡo seḡaḡini, \q1 senaḡi asi boḡo riba-maoroni. \q1 Ḡita tu boḡo ḡitani, \q1 senaḡi asi boḡo ḡita-fakani. \q1 \v 27 Korana maiḡeri tarima \q1 nuḡari tu mukuna, \q1 seḡari tu vekodobeḡau, \q1 ema matari maki bubu. \q1 Irau matari na beḡe ḡitani \q1 e seḡari na beḡe seḡaḡini \q1 e beḡe tuḡamaḡi-fakani, \q1 benamo beḡe vetuḡamaḡi-kureni \q1 ema bavaḡa-namorini garina. \p (Barau tu moḡesi ekirani).’ \p \v 28 Moḡa lorinai au aurani ḡomi boḡono riba, Barau ḡena vevaḡa-maḡuri varina tu irau bese tarimari ḡeri ai etuḡu-iaḡoato, be ḡia na beḡe seḡaḡiani!” [ \v 29 Paulo moḡesi eguruḡato murinai, Iuda tarimari ḡerakato, ma tauḡeri fakari ai moḡo veḡareveḡare baregona ta ḡeveiato.] \p \v 30 Laḡani ruarua tauḡena na edavaiato-ḡoi numanai etanuto. Ma ḡia ḡenai ḡeiaḡomato-ḡoi tarimari mabarari eḡabi-raḡerito-ḡoi. \v 31 Barau ḡena Basileia, (ḡena veḡitaḡau seḡukana evaḡa-ruḡaiani maiḡa), guruḡana eḡobata-iaḡi vinirito-ḡoi, ema Vereḡauka Iesu Keriso varina evaḡa-ribarito-ḡoi ma kokorena ḡesi. Ma tarima ta na tu asi ma ekiraḡoiato-ḡoi.