\id HEB NT0005.HE1 SaltYui NT datapoint transfer 3-JUN-87 \h Hibru \toc1 Pasi bole yol Hibru arihobi tongwo \toc2 Hibru \mt1 Pasi bole yol Hibru arihobi tongwo \c 1 \s1 God ha nin wang di na tongwo ha \p \v 1 Ena hongebe God nan kwiana moya malungwo hobi ha maing tau di tomua. God ha di tongwo hol miki weni pamia, te God ha di tongwo haung miki weni ditongure hana togu yalhobi pirere nan kwiana moya di tibi ol tomua. \v 2 Gin ta God yalhobi ku ha di tomio, gin ta ya moni ha ditongure pimua. Pirere emgi ari hon hon malungwo hobi di te umua. Ungwo, ungwo omaga ganba kul engwo mominga haung i, God nin wang yong wu bungure ure ha maing para weni di ba bol na tomua. Di na tongwo yal iwe, God yulang tongure, ire ganba talhan para weni ol emua. Ol engwo yal i, talhan para weni hobang monama dire God i tibi ol tongure momua. \v 3 Mongwo yal iwe, irang God talhan para weni ol wai ol na tongwo meri yal i ereyu ol wai na tomio, te God gung hang mama pangure tal dime dire ol wangwo meri, yali ere yu ol wamio, te yal i ha dungure ari talhan para weni wine olere pai omua. Ha dikinangwo, wine ole paikinamba, dimia wine ole pai omua. Ongure hobang mole kene ol tomua. Tongure ari yal al hobi tal nigi dongwo ol wangwo pring pai tongwo i, yal i nin ire gul bir ire gol tere algi ya bongure pring wai simia. Sungure yali nin pi God mongwo bani pire God kina si daule momua. \s1 God nin wang ensel hobi a ime ol tongwo ha \p \v 4 Mongwo yal i tal ol wangwo hang i kara moyu omua. Te kwia ensel hobi tal ol wangwo hang piminba, God wang tal ol wangwo hang kara moyu ongwo piminua. \v 5 Piminga ipire God kwia ensel hobi na wana monua dire yu di tekimia, nin wang obil di tomua. Di tongwo ha i God yu dimia, \li1 “Ni na wana monia, kenba, ni i tibi oliwa,” \rq Sam 2:7\rq* \p dire hon yu dimia, “Yali irang na molalio, te na wana yal i monamua.” \rq 2Sam7:14\rq* \p \v 6 Dire God wang homini ganba baniya i tibi olungwo \li1 ipire yu dimia, “Na kwia ensel hobi wana i maa e to.” \rq Diu 32:43; Sam97:7\rq* \p \v 7 Ditere ensel mongwo hobi pire God yu dimia, “Kwia ensel hobi God honagi ol tongwo i u hamen hair ongwo meri omio, te hamen yong anigi ongwo meri omua.” \rq Sam 104:4\rq* \p \v 8 Dimba God wang i yu ditomia, “O God, ni kene onga i wai ta sikinamia, oli nanga nanua. Ni kene onga i gogo ta olkinia, amane dime dire ol te monua. \v 9 Molere talime tal nigi dongwo ol wangwo maing nigi de hanio, te amane dime dire ol wangwo maing wai hanere yon milni tenua. Yu onga ipire ni hobang God ni hanere milni panana dire aki di ni tomua. Tongure ni eni hobi miling pamba, ni aki di ni tongwo i milni kara pamua.” \rq Sam 45:6,7\rq* \p \v 10 Dire God wang ha ta yu di tomia, “Hamen ganba, talhan para weni ol engwo i kwia ensel hobi han momba, ni nin muru ol enga pamua. \v 11 Ol enga hobi emgi wai sinamba, ni ya mol pananga pananua. Ol enga hobi gal u goling ere migir sungwo meri sinamua. \v 12 Te gal apalapo pere engwo meri hamen ganba yu pere engure pol kule u hon namba, ni pol kulkinio, te golkinia, ya mol pananga pananua.” \rq Sam 102:25-27\rq* \p \v 13 Dire God kwia ensel hobi yu ditekimba, nin wang yu di tomia, “Na kene olga bani ni kina kene ol mobilgere, kiani hobi i u tabin siralgere egere kura pai olanua.” \rq Sam 110:1\rq* \p \v 14 Dungwo meri God nin wang ol tenamba, God kwia ensel hobi grana wine ole honagi ol na tenana po di tere nu si olimua. Olere God ari pare ega hobi sigare kule u wai namua dungwo ipire kwia ensel arihobi aki di te momua. \c 2 \s1 God nan na i holo ole ingwo iwe, honagi bir weni ol na tongwo ha \p \v 1 Ena God kwia ensel nan arihobi ha di na tenama dire nu si olekimba, God nin wang nu si olungure ha di na tomua. Tongwo ipire ha i a i si ware yol e pir tenaminga pamua. Yol e pir tekinaminga ha i aidole nigi de pir tere krigi si naminga, naminga pi ulubi monaminua. Mole ha i kara aidoliminia sigare kule u wai ta honaminua. \v 2 Ena homa God grang ha kwia ensel hobi di tongure i ha pangwo dimia, ari hobi yol e pir tere wine olkimia, pring tobo nigi dongwo tongure gul bir imua. \v 3 Yu ongwo ipire omaga God grang ha nin wang di tibi ol na tere ol wai ol na tomia nan yol e pir tere wine olkinaminga, God tal ol na tename? Gul bir weni na tenangwo pamua. God na sigare kungure u wai ominga ha iwe, Yisas Kraist di tibi ol tongure pir tongwo hobi ha i aki di tere di na tomua. \v 4 Tongure God para aki di tere tal gumang hon dongwo maing maing ol na terere, nan tau na ebir sire nin Kwiang nan tal ol wanama di pungwo meri na tongure ire ol waminua. \s1 Yisas nan bina a holo sire na tol di ingwo ha \p \v 5 Ena God hon na kene onangwo haung u tibi nangwo ha nir si ni tegiwe, God kwia ensel hobi kene ol molo di tenamo? Ta ditekinamua. Nin wang kene olo di tenangwo pamua. \v 6 Tenangwo ipire yal ta awa ha yu di emia, “Ari mongwo maing tal wa di pire miling pir tene? Te ari wo mongwo hobi, talwa di pire yon milni tene? \v 7 Tengiwe, haung obilga God ni arihobi hang a ime ol tere kwia ensel hang a yu ol tenua. Tenba, omaga arihobi hang awala gale a yuwo ol tenua. \v 8 Terere talhan para weni i pi arihobi kebering bani engere bring a holo sire kene ol te momua.” \rq Sam 8:4-6\rq* \p Mongwo ipire tal ta yamoni nin bangi bo sire dinangwo paikimua. Te omaga nan arihobi talhan para weni bring a holo sire kene ol tominga maing hamino? Ta hankiminua. \v 9 Hankiminba, God nin wang yal Yisas haung obilga hang a ime ol tere kwia ensel hobi hang a ime ol tekungwo haminua. Haminba, yal Yisas u ari pire gomua. Gongwo i ya moni ta golkimia God yulang nimni mongwo tongure nan ari tal nigi dongwo ol waminga pring pai na tongwo i, tol di ire gol na tomua. Tongwo ipire God yal Yisas hang awala gale a yuwo ol tomua. \v 10 Ena talhan para weni hobang yal God wang aung miki weni auli pi sigare kul tegere u wai pire hamen bani nangwo ipire bling memini weni yal Yisas God honagi ongwo meri ol wai sinama dire gul tongure imua. Ire arihobi aki di tongure sigare kumua. \v 11 Kungwo i wai pangure piminua. Piminga ipire amane monama dire a yo te tongwo yal i ari ingwo hobi kina bling memini taniga God momua. Mongwo ipire Yisas “yalhobi na gamina hobo momua” dire gai ta golkimua. \v 12 Golkirere yu dimia, “God na ni han ebina hobi dal tibi ol tere ha maing pir tongwo hobi mongwo sina i ni maa e ni teralua.” \rq Sam 22:22\rq* \p \v 13 Dire hon yu dimia, “Na God tani onangwo pamia dire pi tege ere pir teralua.” \rq Ais 8:17\rq* \p Dire hon yu dimia, “Na molia hano. Molga baniwe, God ari na wana auna pare ere i na tongwo hobi kina ereho mobilua.” \rq Ais8:18\rq* \s1 Yisas nan aki di na terala dire u ari ongwo ha \p \v 14 Dungure wang aung hobi ari wo momia. Mongwo meri Yisas ereyu u ari pirere, golere, gongwo hong yal Seten isusu ol terala dire gomua. \v 15 Golere ari gongwo hol i nangwo ha pirikire kul pungwo hobi gol tere aki di tomia kul ta pirikinamua. \v 16 Te Yisas gol tere aki di tongwo iwe, ensel hobi aki di tekimia, yal Ebraham gang hobi sigare kule u wai nangwo ipire obil aki di tomua. \v 17 Tongwo ipire God ari ol engwo maing Yisas ereyu ol tongure u ari omua. Pirere ari hobi miling pir tere nin gaung pir tekire, yakel dire gol tere, ari tal nigi dongwo ol wangwo i piring tobo gul inangwo pamba, Yisas nin gul muru imua. Ire Yisas tal yu ongwo iwe, God honagi ol tomua. \v 18 Seten Yisas kraung simba, Yisas pir tekimia, nan ari hobi krauna sinangwo haung aki di na tenangure pir tekinaminga pamua. \c 3 \s1 Moses hang a ime ole Yisas tal ongwo hang mo hora kungwo ha \p \v 1 Ena Kristen enambi hobo, ni hamen bani mol pai onana dire God gala dimia, ure pir tenua. Pir tenga hobi, Yisas pirari pare gol na tere ol wai ol na tongwo i nomani si pir to. Tenanga yal Yisas iwe, nan yalhobi gol na tere sigare kul na tenama dire God nu si olimua. \v 2 Homa yal Moses molere yol Isrel ari God pir tongwo hobi honagi ol tere kene wai ol tongwo meri omaga Yisas God grang ha wine ole ereyu ol tomua. \v 3 Ena oo wai weni kengwo i ari hobi hanere hang guru wamba, oo kengwo yal iwe, hang guru wangure kara moyu omua. Oo wai kengwo hanere hang guru wangwo meri yal Moses ereyu hang guru wamba, oo kengwo yal i hang guru wangure kara moyu ongwo meri yal Yisas hang ereyu kara moyu omua. \v 4 Oo para weni ari aleng pera dire kengwo dimua. Dimba, talhan para weni ol engwo yal God tani momia. \v 5 Yal Moses hana togu yal mole God grang wine olere, tal emgi u tibi nangwo ipire yalhobi awa ha di tomua. \v 6 Di tongwo yal i God hana togu yal momba, Kraist God wang weni molere God oo kengwo i kene ol te momua. Nan ari God aki di na tenangwo pamia dire haung haung yol e pir tere monaminga hobi God oo kengwo i monaminua. Monaminga i Kraist kene ol na tenamua. \s1 Omaga grang ha ogolo pirere wine olere erin mol goi sire monangwo ha \p \v 7 Ena God Kwiang di na tomia, pinamna, “Kenba God ha di ni tenangwo pirere piralga ha pirikia di banta po dire kraun a gi dire nona paikio. \v 8 Homa Isrel arihobi ganba po engwo bani mole God ha dungwo piralga ha pirikiwa dire nona pangwo meri paikio. \v 9 Tal nigi dongwo ol na tongwo i ara ol na tome? Ni kwian moya Isrel ari hobi ol na tomua. Tongwo ai makena mole ol na tome? Me erin poti yia na ol wai ol tega hamba, na siral mo, sikiral mo, yalhobi suang i harala dire tal nigi dongwo ol na tere pir na tekimua. \v 10 Tekungwo ipire na Isrel arihobi gul oun dongwo teiwa. Tere yu diteya, ‘Isrel arihobi haung haung nomani na na tekimia, na memini pangwo meri wine olkimua.’ \v 11 Dire nigi de pir tere yu diteya, ‘Isrel arihobi hamen tare yong ura dinangure mol gwi sire monaminga bani ta pi hankinamua.’” \rq Sam 95:7-11\rq* \s1 Isrel ari God grang wine olkungwo i aidole nan God grang wine onaminga ha \p \v 12 Na enahobo, ni God nomani si pir tekirere, nona pare, God mongwo nala di pinanba, tal nigi dongwo olere kwalin pere dire u kwalin ta nanga pangwo ipire nin kwi han molo. \v 13 Tal nigi dongwo ol wangwo maing ha boi di yanangwo ha pir tekinamina dire ni yalhobi ginangwo tanangwo mana girin di tere God pir tenga i a i si ware molo. \v 14 God pir tominga i, a i wa mole naminga naminga kul enangwo haung u tibi nangwo gin i, nan hobana Kraist gamahobo weni monaminua. \p \v 15 Ena ha maing buku yu di emia, “Kenba God ha di ni tenangwo pire arihobi God ha dungwo pinaminga ha pirikiminua dire nona pangwo meri paikio. Isrel arihobi pir tekungwo meri pir tekio.” \rq Sam 95:7,8\rq* \p \v 16 God ha dungwo arihobi pinaminga ha pirikiminua dire nona pamua dungwo i, ara han dime? Yol Isrel arihobi Isip ganba bani mongure yal Moses auli ire ongwo hobi han dimua. \v 17 Te God me erin poti yia tal oun dongwo ol tomua dungwo hobi ere ara han dime? Isrel ari tal nigi dongwo ol warere ganba po engwo bani moli pire gole, ari yone ya bangi bangi dungwo i han dimua. \v 18-19 Ari tau God na kene olgere yong ura dinangwo bani pire erin mol gwi sire molkinamua dungwo i, ara han dime? God grang ha wine olkungwo hobi han dimua. Dungwo ipire God tal wai ol na tenangwo paikimua di pimia hanere, God kene olgere yong ura dinangwo maing pir po sikinamia, erin mol goi sire molkinama di haminua. \c 4 \s1 Ari God kul engwo hobi erin i tibi ole mol goi sire monangwo ha \p \v 1 Ena God erin mol goi sire yon ura dinangwo monanua dire ana kere engwo ha i ya di pamia, nan yalhobi yu monamina dire nimni mole momino. Nimni mole molkinaminga God na aidolala dire ebir si na tenangwo pamua. \v 2 Te God ol wai ol na tongwo ha maing i Isrel arihobi di tongure pungwo meri nan para piminua. Yalhobi pimba, yol e pir tekimia ha i yalhobi aki di tekimua. \v 3 Ena nan God ol wai ol na tongwo pamia dire yol e pir tominga hobi, erin mol goi sire yona ura dinangwo bani naminga pamua. Pangure, God Isrel ari hobi ol wangwo maing pirere yu dimia, \li1 “Na yalhobi yona ki e teya, erin mol goi sire yona ura dinangwo bani ta pi hankinamua.” \rq Sam 95:11\rq* \p Dungwo iwe, God hamen ganba ol e wai sungwo haung ya momba, mole ha yu dimia. \p \v 4 Ena God hamen ganba talhan ol engwo i hamen haung ana hol pai muru hol pai taniga ol e mole ana sina ta i ya momua. Mongwo haung i pirere ha maing buku yu di emia, “Haung i God honagi ol wai sire erin momua.” \rq Jen 2:2\rq* \p \v 5 Dire ha ta yu pamia, “Erin mol goi sire yona ura diga bani ta pi molkinamua.” \v 6 Ena God ol wai ol na tongwo ha maing i homa pungwo hobi ogolo pir sina ere a i si wakimia, God erin mol goi sire yong ura dinangwo bani ta pi hankimua. Hankungwo ipire ari tau pi hanangwo pamua. \v 7 Pangwo ipire God hamen haung ta ba emua. Engwo haung i hamen haya “kenba wa” dimia. Dungure moli ungwo ungwo me erin miki weni wai sungure God Kwiang singaba Debit yong wu bungure ha yu di emia, “Kenba God ha dinangwo pirere siga wa tekio.” \rq Sam 95:7,8\rq* \p \v 8 Ena homa yal Yosua Isrel arihobi aule i pi God erin mol goi sungwo bani olungure monangwo, talongwo God erin hon mol goi sinamua dime? Yal Yosua Isrel arihobi aule i pi God erin mol goi sungwo bani olekimia ha i di emua. \v 9 Engwo ha i ya dimia. God honagi ana hol pai muru hol pai taniga ol wai sire ana sina ta i ya momia. Mongwo meri God kul engwo hobi ereyu ya monangwo bani pire kara ha te ire monangwo pamua. \v 10 Ena God honagi ol wai sire erin mongwo meri, arihobi ereyu ol wai si pisole God yong ura dungwo bani pire mol goi sire monangwo pamua. \v 11 Pangwo ipire nan yalhobi God yong ura dinangwo bani naminua dire wara kere pi pi ole pi pa dimino. Nan wara kere honaminga Isrel ari homa malungwo hobi God grang ha wine olkire God yong ura dungwo bani pi hankungwo meri nan ereyu God grang ha wine olkinaminga pi hankinaminga pamua. \p \v 12 Ena God ha di engwo i nimni ki mongwo dimia, ha i ari mongwo bani honagi nega weni dire ol tomua. Tongwo ha i di baina holo holo nungwo er bol go dal imba, ha i ari nomani kwiang sina weni nangwo pamio, te yong miling sina weni nangwo pamue. Nangure ari nomani si pungwo meri ebir sire i tibi ol tomua. \v 13 God talhan para weni hobang momia, tal ta kul si enangure God hankinamo? God nomani bir pamia, haya hanangwo pamua. Hanere te nan ari tal ol waminga maing ere para hamia, di tibi ol tekinamina di pinaminba, tenaminga pamia, pire ebir si na tenamua. \s1 Yisas iwe, het pris mongure nan sigare kule u wai ominga ha \p \v 14 Ena God tani onangwo pamia dire yol e pir tominga i a i si ware momno. Monaminga iwe, God wang yal singaba Yisas het pris honagi ongwo memini yu pamia, nin gol na tere algi ya bolere homa e na tere ere pi God mongwo hamen bani omua. Ongwo ha i yol e pir tere momno. \v 15 Ena homa u ari pire algi ya bolere gol na tongwo yal Yisas iwe, talime nigi dongwo olo dire krauna sungwo i ire, te ari gauna gul iminga i ire dire, para ire han pisolimia, nan tal hobi u gauna bani enangwo gin iwe, aki di na tenangwo pamua. Ena yali para han pisolimba, tal nigi dongwo ol wakimia kraung simio, te gul obil imua. \v 16 Ingure God pirari pare ol wai ol na tongure nan God kina gumana pule ire u tani ominia, God kulung pirikirere ha wai ol tomingere krauna sinam mo, kela kul na tenam mo, tal oun dongwo u na au sinangwo i, milna pir na tere aki di na tenangwo pamua. \c 5 \s1 Yisas het pris mongwo iwe, mole nan na tol di ingwo ha \p \v 1 Ena arihobi God kina guma pule ire u tani nama dire kun sipi sipi algi ya bolere God tongwo yal het pris momua. Momia yal ta het pris honagi ol molo di tongwo yalhobi ari tau tal nigi dongwo ol wangwo pring kri di olala dire God hau si ke tomua. Tongure God arihobi kina gumang pule ire u tani omua. \v 2-3 Ena arihobi tal nigi dongwo ol wangwo meri het pris mongwo yal i ganba ari momia ere para yu ol wamua. Wangwo ipire nin pring pangwo i u wai nala di pire God homa hau si ke tomia, tere emgi ari tau pring pangwo i u wai namna dire kun sipi sipi ire ungure God si ke tomua. Yu ongwo ipire het pris hau si ke tongwo yal i arihobi tal nigi dongwo ongwo i hanere, na ari molia para yu ol waiwa di pire iling gul sungure kura ha ditekire krehaman tere a yo te tomua. \v 4 Tongwo yal i nin nomani si pire honagi olkimia, God yal Eron i tibi ol tongwo meri i tibi ol tongure mole honagi omua. \v 5 Ongwo meri yal singaba Kraist nin nomani si pire honagi olkimia, God nin het pris honagi onama dire pare engure omua. Pare engwo yal God Kraist yu ditomia, \li1 “Ni na wana monia, kenba ni i tibi oliwa.” \rq Sam 2:7\rq* \p \v 6 Dire ha ta para yu di emia, “Ni yal Melkisedek het pris honagi ongwo aibing ni maulung sire ol monanga monanua.” \rq Sam 110:4\rq* \p \v 7 Ena Yisas ganba bani u ari pire God aki di na tenangwo pamia di pire hai mere gala erakere dire God hong ditere ha wai ol te momua. Molere God tal ol na terala dungwo i nima nama di pimia, hong di tongwo i God pir po simua. \v 8 Ena Yisas iwe, God wang momba, irang God nin grang ha wine onama dire God Yisas gul tomua. \v 9 Tongure amane weni momia, ari Yisas wine ol tongwo hobi hobang tani Yisas momia, arihobi pi yal i mongwo bani bere moli nangwo namua. \v 10 Te God Yisas hanere, het pris Melkisedek mongwo aibing maulung sire moma di hanere di tibi ol tomua. \s1 Nan gir du nomani pare mongwo meri molkinaminga ha \p \v 11 Ena yal Melkisedek tal ol wangwo maing memini miki weni di tibi ol ni tenaminba, ni yalhobi pir tere nimni molkinua. \v 12 Ni yalhobi God ha maing sikul di wa moniraya, omaga tisa mole ha nir si tenanba, molkinia ha kulang pangwo obil di ni tegere pinua. Ha maing oun dongwo i olo pirikinia, ha kulang pangwo obil nir si ni teralga pamua. \v 13 Ha maing oun dongwo pirikungwo hobi gir migi mongwo meri momia ha maing memini pir po sikire, te ebir si tekinamua. \v 14 Tekinamba, ari mole ha maing memini pir po sungwo hobi nomani bir pangure tal nigi dongwo ol wangwo hol i, tal dime dire ol wangwo hol i kina, ebir sire pir kun olungwo pamua. \c 6 \s1 Nan yulang bole pir tenaminga ha \p \v 1 Ena yu di ni tega ipire singaba Kraist ol wai ol na tongwo maing kulang pangwo haya pirere nimini molkino? Monia omaga memini oun dongwo nir si ni teralia piro. \v 2 Tal nigi dongwo ol wanga irai hon olkirala di pire nomani si kulu singa maing haya pir pisolinio, te God tani aki di na tenangwo pamia di pinga maing ereyu pir pisolinio, te nir bil ni tongwo maing ere pir pisolinio, te yal tau gaung bani are God Kwiang ire, kene ongwo hol i warala di pinga maing ere pir pisolinio, te ari gongwo hobi uling yunangure airangwo maing ereyu pinio, te God ari para weni ha hol ol tere ebir sinangwo maing ereyu pir pisolinua. Solinga ipire na ha hon nir si ni tekiralua. \v 3 Tekigere God aki di na tenangwo ha maing memini oun dongwo nir si ni teralua. \v 4 Ena ni ari tau God pir tere doling bonga hobi, God kene ongwo hol wanga i, aidole ere kwalin ta nanga, hon nomani si kulu sire, God pir tenanga hol ta dinamo? Ta dikinamia. Homa ni God tal ol na tongwo maing pir po sinio, te God pirari pare tal wai ol na tongwo i ere inio, te God kwiang ere inua. \v 5 Te God ha di na tongwo i pir tengere nomani sina i wai dimio, te God haung hon u tibi nangwo kene ol ni tenangwo meri omaga haya ol ni tongure mol pai onua. \v 6 Onba God ha maing hol wanga i hon aidolania, olanga i God wang er pera bani hon si engere ari hobi Yisas han gogo dal tenamua. Tenangwo ipire ni nomani si kulu sire God hon doling bonanga panamo? Paikinamua. \v 7 Ena nimin sungure ganba bani bemia. Bengure ganba hong yal homena yangwo i, ganba homena bol wai olungure God wai hanere ganba i awai ol tomua. \v 8 Tomba, ganba tau homena bol wai olekire tul obil bonangwo God nigi de hanamia, ganba i endo gal olamua. Yal ta ha maing a i si wakire God mobing hal wa tenangwo yal i ganba homena bol wai olkire tul bongwo meri momia God endo ganangwo pamua. \v 9 Ena yu diiba, ni yalhobi ha maing a i si ware God mobin hal wa tekinga haniwa. Hanigere God ni sigare kul ni tomia ni yalhobi tal tau dime dire ol wana di haniwa. \v 10 Ena ni tal ol wanga maing gogo ebir si ni tenangwo paikimia, God nin hankun ole ebir sinangwo pamua. Ni yalhobi God yon milni tenga i tere Kristen ari hobi aki di te monua. Monga i God hanere ni aidolekinamua. \v 11 Ni yalhobi God sigare kul na tenangure u wai nalua dire wara kere moli ongere kul enangwo haung u werigi dinama di piriwa. \v 12 Pirigere omen pege dinangure erin molkinania, te tal oun dongwo u kwaling pera dinamba, wara kere nangwo nangwo pi pa dinangure, God tal wai ol teralua dire, aleng kere e tongwo hobi ol wangwo meri ereyu ol wayo. \s1 God ana kere e na tongwo i ha pangwo dimia dire a i si wanaminga ha \p \v 13 Ena God tal wai ol ni teralua dire yal Ebraham aleng kere emia. Engwo ha i kumo nolo u na holo dikimia, God nin u na holo dire na ha weni kara dia ni teralua dire yu dimia, \v 14 “Na awai ol ni tegere galni hon miki weni weni male siru dire monania, ani kere e ni teiwa.” \rq Jen 22:17\rq* \p \v 15 Dungure Ebraham omeling pege dikire God ha pangwo dimia na tenangwo pamia di pire kwi hane hane moli pire God aleng kere e tongwo meri i tibi ol tongure imua. \v 16 Ena arihobi ha bolbin dire ha weni kara diiwa dinangwo God u na honangwo ha ta paikinamua di pire dinangwo pamua. \v 17 Te God na nomani si kulu sikiralgere ana kere e tega hobi pinama dire aleng kere engwo i ere ha di yulang bol tomua. \v 18 Ena God aleng kere ere God u na honamua dungwo ha su i, God hon nomani si kulu sire ha a biyame ere ha ta hon dikinamia, ha i nima pire ya di pamua. Pangwo ipire yalhobi God na sigare kunangwo u wai naminua di piminga hobi gai ta golkinaminia, pir nomani sina i ere a i si ware monaminua. \v 19 Monaminua dire God ana kere e na tongwo ha i pimingere yona ura dinangure ha i mo pi God mongwo mala i omia pungure ya di panamua. \v 20 Panangwo meri Yisas homa e na tere na yalhobi hana dal tibi ol terala dire God mongwo mala i omua. Ongwo ipire Melkisedek het pris honagi ongwo tali Yisas aibing maulung sire het pris honagi ol monangwo monamua. \c 7 \s1 Melkisedek iwe, het pris bir weni mongwo ha \r (Jen 14) \p \v 1 Ena yal Melkisedek iwe, Selem oo ai bir malgi singaba king mole kene ol tomua. Tere ari hobi God kina guma pule ire u tani nama dire kun sipi sipi algi ya bolere God tongwo yal het pris momua. Momia kwiana moya yal Ebraham singaba king tau kina kura bolere si gol wai sire ere memini nala di umba, Melkisedek u bangi pa dungure hamua. \v 2 Hangure Melkisedek Ebraham kuria si tongure Ebraham kura bole wu tal ingwo hobi kerere ebir sire ana holo holo tani tani i ku bole Melkisedek tomua. Tongwo yal Melkisedek hang engwo iwe, memini yu pamia, “Tal dime dire ol wangwo hong yal king momio, te Selem malgi singaba molere yong ura dungwo hong yal king momua.” \v 3 Mongwo yal i ha maing buku Melkisedek irang aang yaung ta monangwo hang dal tibi ol ekimio, te kul engwo ya, gonangwo haung ere di tibi ol ekimua. Ekungwo ipire God wang Yisas hamen haya momia, emgi weni moli nangwo meri Melkisedek ereyu mongwo pamua. Te Homa Melkisedek kun sipi sipi algi ya bole bling mining oo kene ole pris honagi ol momia, emgi ere para oli namua. \v 4 Ena yal Melkisedek yal bina kultaing moma di pino? Molkimia singaba bir weni momua. Mongwo ipire nan kwiana moya Ebraham kura bol ware wu tal ingwo hobi kerere ebir sire ana holo holo tani tani i ku bole Melkisedek tomua. \v 5 Te singaba Libai gang hobi tau pris honagi ol momua. Mongure Lo krehaman ha, Isrel ari hobi talhan ana holo holo a nongwo i, ebir sire tani tani i ku bole Libai ari tau pris honagi ongwo hobi to dimia. Dungwo meri Isrel arihobi wine ole tongure Libai gang pris honagi ongwo hobi imua. Ingwo hobi ire, tongwo hobi ire dire, yaung tani yal Ebraham momba, nin wa ma dire imua. \v 6 Ena Ebraham gang Melkisedek monangwo dimba molkimia, kwiana moya Ebraham talhan a nongwo hobi ebir sire ana holo holo tani tani i ku bole Melkisedek tomua. Tere mongure God ni galni miki weni male siru dinamua dire aleng kere e tongwo meri Melkisedek yu e tekimba, Ebraham talhan a nongwo i Melkisedek tomia. Tongure Melkisedek Ebraham kuria si tomua. \v 7 Tongwo ipire Ebraham singaba momba, God mole Melkisedek singaba bir weni moma di hamua. \v 8 Ena yol Libai pris honagi ole tobo ingwo hobi ari wo momia gonangwo pamba, Melkisedek tobo ingwo yal i hon mol panangwo panamua dire ha maing buku ha yu di emia. \v 9-10 Engwo ipire Ebraham Melkisedek tobo tongwo i gang yol Libai hobi Melkisedek tekimba, er kene para imua. Ingure Melkisedek toma di hamua. Yol Libai nin tobo para imba, Melkisedek toma di hamua. \s1 Pris ta hon ure, pris homa mongwo aibing maulung sungwo ha \p \v 11 Ena yol Libai gang hobi obil pris honagi olere God Lo krehaman ha Isrel ari hobi tomua. Tongure yol Libai gang hobi pris honagi olere krehaman ha di tere honagi su i kunung panangwo, yal ta ure pris honagi olere krehaman hon ditekinangwo pamba, ta ure yal Melkisedek aibing maulung sire honagi omua. Ongwo yal i yal Eron aibing maulung ta sikimua. \v 12 Ena homa yal Eron gang pris honagi ongwo hobi krehaman ta a i wamba, omaga yal ta ure pris honagi omia krehaman ha hon u tibi umua. \v 13 Ungure Melkisedek aibing maulung sire pris honagi ongwo yal Kraist yal Libai gang ta molkimia, yal Yuda gang momua. Momba, yal Yuda gang kun sipi sipi algi ya bole pris honagi omua dire ha maing buku yu di ekimua. \v 14 Ekungwo meri singaba Kraist yol Yuda yal momba, yal Moses Yuda ari hobi yal ta pris honagi ole kun sipi sipi algi ya bonama dikimua. \s1 Yisas Melkisedek het pris mongwo meri mole nan aki di na tongwo ha \p \v 15 Ena Melkisedek pris honagi ol wangwo meri yal ta ol wangwo i maing na ha dire bol ega i, krehaman ha sanesi olere yal Libai gang obil pris honagi onamua di tibi ol ere para sanesi ongwo ha mining aki di tere memini i tibi olimua. \v 16 Olungure hon ungwo yal Kraist iwe, yal Libai gang hobi obil pris honagi onamua dungwo krehaman ha i wine ole pris honagi olkimia, ari sigare kule mol panangwo bani panangwo yulang ire ure pris honagi omua. \v 17 Ongwo ipire God ha yu di emia, “Ni Melkisedek aibing maulung sire pris honagi oli nanga nanua.” \rq Sam 110:4\rq* \p \v 18 Dungwo ipire pris honagi krehaman ha homa dungwo i arihobi aki di tenangure God kina u tani namba, ha i nimni molkimia aidolimua. \v 19 Aidolungure Moses Lo krehaman ha arihobi aki di tenangure u wai weni namba, kunung bekimua. Bekimba, God nan kina u tani naminga hol i omaga u tibi umia, pir tere doling bomno. \v 20 Te God Yisas pris honagi olo dire di yulang bomua. Bomba, arihobi Libai gang pris honagi onama dire di yulang bol tekimua. \v 21 Tekimba, God Yisas pris honagi onama dire God di yulang bol tomua. Tongwo ha i yu di emia, \li1 God mole, “Ni pris honagi ol monanga monanua dire ha di yulang bol te pisolimia, hon nomani si kulu sire ha ta dikinamua.” \rq Sam 110:4\rq* \p \v 22 Yu ongwo ipire Yisas mole God arihobi kina guma pule ire u tani namua dungwo ha i mo omia, pris homa mongwo hobi ha dungwo i ya ime simua. \p \v 23 Ena pris homa mongwo hobi taniga monangwo gonangwo wai sinamia ara aibing maulung siname? Miki mongure hon hon aibing maulung sire honagi oli omua. \v 24 Yu omba, omaga Yisas tani momia, ta golkire pris honagi ol monangwo monangure, te yal ta aibing maulung sikinamua. \v 25 Sikinangure Yisas mole God ari tau aki di tenama dire hong di tere tere moli nangwo namua. Nangwo ipire ari tau God mongwo bani nala di ongwo hobi Yisas mongwo bani nangure aki di tere sigare kul tenangure God kina u tani nangwo pamua. \s1 Yisas het pris mongwo i mole nan aki di na tongwo ha \p \v 26 Ena Yisas yu ongwo ipire nan u wai naminga pire Yisas aki di na tenangwo pamua. Tenangwo yal i talime tal digan ta olkimba, amane dime dire momia. Mole hamen ganba ari a ime ol tere yal i kara mo kene kungure yal i hang kara mo mibi weni pire hamen bani mongwo hobi a ime ol tomua. \v 27 Tongure ari homa pris honagi ol ware ari enin tau hobi kina nin tal nigi dongwo ol wangwo pring wai sinama dire kinbe kinbe sipi sipi algi ya bole God tomua. Tomba, Yisas ari hobi tal nigi dongwo ol wangwo pring wai sinama dire nin gole algi ya bole haung taniga obil God tongwo i para wai simua. \v 28 Ena krehaman ha homa dungwo i ari tau nimni molkimba, het pris honagi onamua dungure ol momua. Momba, emgi God ha di yulang bole nin wang tal ol tongure ure amane weni mongwo ipire, het pris honagi oli nangwo namua. \c 8 \s1 Yisas hamen bani molere pris honagi dime dire ol mongwo ha \p \v 1 Ena ha bol e ni tega i memini yu pamia, Yisas gole nin algi ya bolere het pris honagi ongure ari pir tongwo hobi tal nigi dongwo ol wangwo pring i God kli di olimia, nan sigare kule God kina gumana pule ire u tani ominua. Ol na tongwo yal i ganba baniya molkimia, ere hamen bani pire God kina si daule mole yasuri kina ereho kene ol na tomua. \v 2 Tongwo yal Yisas iwe, pi ari bling mining oo kengwo bani pris honagi olkimia, God nin hamen bani oo kengwo i pris honagi ol momua. \v 3 Ena het pris honagi ongwo hobi honagi olo dungwo ipire kun algi ya bole God hau si ke tere tal tau para tomua. Tongwo meri nan singaba Yisas het pris honagi ongwo i ole tal ta ere para God tongwo pamua. \v 4 Pangure yal i ganba bani ya monangwo pris honagi olkinamia, pris honagi ongwo arihobi para mole Yudari krehaman ha kerere nin nomani si pungwo meri pris honagi ol momua. \v 5 Ena hamen bani bling mining oo ala pris honagi ongwo i honagi weni kara omba, hamen bani pris honagi ongwo meri ganba baniya si ainere pris honagi omua. Ongwo meri hamen haya God hamen bani pris honagi onangwo maing yal Moses di tibi ol tongure Moses arihobi di tibi ol tomia pire pris honagi ol momua. Mongure yal Moses bling mining gal oo kerala di ongwo gin i God yu ditomia, “Ni hamen hul bani onga haung ha di ni tega meri wine ole oo keyo.” \rq Eks 25:40\rq* \p \v 6 Dungwo meri oo kere het pris honagi ongwo i wai pamba, Yisas het pris honagi ongwo i wai weni pamua. Pangure God arihobi kina u tani nala dire aleng kere e tomia, Moses sina yal mole arihobi God kina i tani ol tongwo i wai pamba, te God arihobi kina u tani nala dire aleng kere e tomia, Yisas sina yal mole God ari kina i tani ole gumang pule tongwo i wai weni pamua. \s1 Gwa hon sina tongwo i moyu pire homa sina tongwo i a ime ol tongwo ha \p \v 7 Ena homa sina yal mole arihobi God kina u tani nalua dire aleng kere e tongwo ha i kunung panangwo yal ta hon sina yal molkinangwo pamba, kunung paikimia. Yisas ure sina yal mole God arihobi kina i tani ol tomua. \v 8 Tongwo ipire God kul engwo hobi tal nigi dongwo ol wamia nigi de hanere ha yu dimia, \li1 Na yol Isrel yol Yuda hobi kina hon gumana pule ire u tani nabilga haung emgi u werigi dinamua. \v 9 Homa kwiang moya hobi na kina u tani naminua dire aleng kere ega meri hon ta ekiralua. Homa aleng kere ega haung i yalhobi Isip halabusi pai momba, na aule ire pi banta oligere momua. Mole na aleng kere ega i, aidole tal digan nin nomani si pungwo meri ol ware pir tomia. Pir tongwo ipire na han gogo dal oliwa.” dire God yu dimua. \v 10 Dire hon ainere yu dimia, “Emgi na Isrel arihobi tal ol teralga ipire aleng kere eralia piro, Homa krehaman ha hulu bani bol egere kerere pimba, omaga krehaman ha yalhobi ditegere pir i pi nomani sina erere pir po sinamio, te na yalhobi yong sina i ha i bol ere kene ol tegere a i si wanamua. Wanangure na yalhobi hobang molgere te yal alhobi na kul ega monamua. \v 11 Yu olalga ipire yasingaba hobi yal bina kultaing hobi kina na guna hana pir tere a i si wanamia, yalta ening hobo Yisas ol wai ol na tongwo ha i hon nibil di tekinangwo pamua. \v 12 Te yalhobi tal nigi dongwo ol wangwo pring pangwo i na miling pir tere pirari pare i ole teralio, te tal nigi dongwo ol wangwo pring ya dima di pirikiralua,” dire God yu dimua. \rq Jer 31:31-34\rq* \p \v 13 Ena God tal hon ol teralua dire aleng kere engwo ipire homa di tongwo ha i haya bi emia, aidole ha hon aleng kere e tongwo i nimni momia a i si wanamua. \c 9 \s1 Pris homa mongwo hobi hau algi ya bongwo ha \r (Eks 25, Ek 26, Eks 30) \p \v 1 Ena homa God krehaman ha Isrel arihobi di tongwo i, God yong miling tongwo hobi pir tere maa e tongwo maing di tibi ol tomio, te ha maing oo ganba bani kengwo maing ereyu di tibi ol tomua. \v 2 Tongwo oo i Isrel arihobi kerala dire gal oo kemua. Kere honagrang banta ere te werang ta banta emua. Engwo honagrang mala i arihobi ai wai hang emia tal digan ta ala i dikimua. Dikungure, kewa gal ere bol tebol kul emua. Engwo bolimbani God homena breti tongwo i bol bani engure dimua. \v 3 Dungure werang ta gal hol ere mugu bol werang simua. Sungwo werang i ai wai weni dimia tal digan ta ala honamua dire mana dimua. \v 4 Dungwo ala i bol tebol ta dimia. Bol kungwo i hulu nol hang gol ire bol kumua. Kungwo bolbani i yal ta er nirin ta kunu wai ungwo ire girungwo tangwo gale God te mongwobani momua. Te yalhobi hulu nol gol ire kesi ta ol emua. Engwo kesi bani God nin Isrel arihobi awa ha mining bol emua. Engwo kesi ala i botol mugu ta emua. Engwo botol i yalhobi hulu nol i galere ol emua. Engwo botol i homena ta hang, mana, mugu ware emua. Hamen haya Isrel arihobi ganba po engwo bani pire menang gongure God nin homena tongwo nongwo i mana wa diminua. Diminga homena i tau botol ala wa emua. Engure te yal Eron goliba angure i haya gomba, hon doining pu dire bongwo goliba i ire kesi ala ere dimio, te hamen haya God krehaman ha hulu mining bol engwo hulu su para kesi ala emua. \v 5 Ena kesi bolimbani arihobi tal nigi dongwo ol wangwo pring pangwo i, God tobo terala dire hau algi ya bomua. Bongure God hanere miling gul sungure pring kri di ole tomua. Te kesi bol kul engwo i hulu nol gol ire ensel mongwo meri, yong sutani bina holo holo i bai emua. Engure hong suala gale mongure sina weni hau algi ya bole God tongwo ai dimua. Dungure gal oo i ha tau pamba, omaga hon di ni teralga mere pirikiwa. \v 6 Ena arihobi ha maing gal oo kere talhan diga hobi ala emua. Engure God honagi ol tongwo ari pris hobi werang ta hona i mole, arihobi tal nigi dongwo ol wangwo i, kinbe kinbe God hau si ke tere tere momba, werang ta wai ala i homua. \v 7 Homba, me erin tan tani bai engwo haung mala ungwo gin i, haung tani tani obil het pris singaba i ala omua. Pire yali arihobi kina tal nigi dongwo ol ware pirikungwo pring pai tongwo i, God tobo terala dire hau algi ire bol bani bole God tomua. \v 8 Ena gal oo kere tal ol wangwo ha diga hobi homa God nin Kwiang di tibi ol tongwo meri wine ole ongwo han diiwa. Diga ha i wine ol monaminga ya di panangwo irai, God mongwo bani pire ha di terala di nalga hol pera dikinangure hol hon u tibi hunangwo pamba, pera dimia, hol hon haya u tibi ungure nan para pirere hanere diminua. \v 9 Ena homa God gal oo kere tal ol wangwo i memini yu pamia, Yisas olo u pa dikungwo haung emgi miling weni u tibi nangwo i pire bolimbani tei kule ol wamua. Ol wangwo meri yalhobi pring pangwo God kri di olama dire God tal tau tere hau si ke tomba, ari nomani yong sina i u wai nangwo mere paikimua. \v 10 Paikungure tal tau God tongwo i, homena mai tomio, nir mai tomio, nir tau bigi simua. Sirere ol wangwo hobi gaung bolimbani obil aki di tomia ganba tal dimua. Dungwo ha i homa wai pamba, omaga God ari sigare kunama dire krehaman ha hon i tibi olimia ha homa aidolangwo pamua. \s1 Kraist nin algi ya bongwo ha \p \v 11 Dimba omaga singaba Kraist sina yal mole God arihobi kina gumang pule ire u tani nama dire het pris honagi omua. Olere ganba ari bling mining oo kengwo ala i pire algi ya bolkimia, hamen oo kengwo bani pire algi ya bolere God tomua. \v 12 Tongwo algi iwe, pris honagi ole kun meme ya, bilimahau sire algi ya bongwo tali ta bolkimia, singaba Kraist God mongwo bani pire haung tani weniga nin algi ya bongure nan arihobi tal nigi dongwo ol waminga pring pangwo i, God nigi de pir na tere tal oun dongwo hon ol na tekinamia pring kara wai sinangure sigare kule amane moli naminga naminua. \v 13 Ena homa kun meme ya, bilimahau algi arihobi ya bongure bilimahau giring al kun si gangwo de ulgi engure ire arihobi bil tomua. Tomba, krehaman ha dungwo meri yalhobi nomani yong sina i u wai homia, gaung bani obil aki di tomua. Tomba gaung nigi dere hama sikimia, nomani sina obil nigi domua. \v 14 Domba singaba Kraist tal yu ol na tekimia nan gauna obil aki di na tekimba, nin algi ya bolere, nomani yona sina i kara aki di na tongure nan sigare kule u wai ominua. Ena mol panangwo bani panangwo hong yal i nin Kwiang Kraist yulang tongure nin algi ya bolere God tomua. Tongwo yali amane momia, nin algi ya bongure God wai hanere sigare kul na tomia. Tongwo ipire homa nan yalhobi u wai naminga pire tal tau yu onaminga God wai hanangure u wai naminua di waminga i, aidole omaga Kraist obil gol na tere ol wai ol na tomia u wai ominua di pir tominia, God tani honagi ol tenaminua. \s1 Kraist algi iwe, gwa hon sina tongwo i, u nima ongwo ha \p \v 15 Ena hamen haya God arihobi krehaman ha yu ditomia, “Ni yalhobi krehaman ha i para weni wine onanga u wai nanua” di tomia. Tomba arihobi a i si ware nimni molkimia, tal nigi dongwo ol wangwo pring pangwo i God ulbe hane a tekimua. Tekungwo ipire Kraist ungure God krehaman ha hon arihobi di tomua. Di tongwo ha i arihobi u wai nama dire Kraist sina yal mole nin gol tere algi ya bolere arihobi ulbe hane a tomua. Tongure ari a i si wanana wo dire gala dungwo hobi a i si wanangwo, God homa aleng kere e tongwo meri ol wai ol tenangure u wai pire moli naminua. \v 16 Ena yal ta golala di molere na bona gana a nega hobi ebir sire ari tau terala di pungwo hobi hang dal tibi olimua. Olimba yali golkire ya monangwo tal a nongwo i yalhobi ta ikinangwo pamio, te ha di tongwo i u nima honangwo pamua. \v 17 Pamba, yal i weni kara gonangwo ha di tongwo i u nima nangure inangwo pamua. \v 18 Pangwo ipire God krehaman ha homa di tongwo i hau algi ya bolkima, u nima honamba, ya bomia u nima omua. \v 19 Ongure homa God krehaman ha para weni Moses di te pisolungure Moses pirere arihobi di tibi ol tomua. Tere meme ya, bilimahau giring sirere, algi nir kina i tani olere gal sulere tabilai sire, krehaman ha buku bani bil tere arihobi para bil tomua. \v 20 Tere yu dimia, “Algi ya bolga i God krehaman ha wine olo di na tongwo aki di tomua. Tongure algi ya bolkiralga wine olkinanga pamua. \v 21 Direre algi tau irere gal oo kengwo bani bil tere, te oo ala mulu hau tal tau God maa e tongwo bani dungwo hobi bil tomua. \v 22 Ena Isrel arihobi homa talhan a nongwo hobi u wai nama dire gogo ta ol wakimia, hau algi ya bongure u wai oma di pimua. Di pire God krehaman ha dungwo i, wine olere hau algi ya bolere talhan hobi u wai oma di pimua. Pimba, arihobi tal nigi dongwo ol wangwo pring pai tongwo i, i ole na tenama di pire ta gogo ol wakimia, God onangwo u wai nalga pamia di pire arihobi hau algi ya bomua. \v 23 Homa hau algi ya bongwo wai pamba, Kraist algi ya bonangwo i pire bolimbani tei kule ol wamua. Ware ari ganba tal hobi u wai nangwo ipire hau algi ya bongure ganba tal u wai omua. Hau algi ya bongwo i Kraist algi ya bongwo i kina, kunung kunung dimba, Kraist algi ya bongwo i nimni mole kara mo hora kumua. \v 24 Ena Isrel ari hobi homa ganba bani gal oo kengwo ala i pire God na wai hanama dire hau algi ya bomua. Bongwo i hamen bani onangwo ipire yalhobi bolimbani tei kule ol wamua. Wamba, Kraist God arihobi kina guma pule ire u tani nama dire ganba gal oo kengwo ala i pire algi ya bolkimia. God mongwo bani pire God yong ki e na tongwo i wai sinama dire Kraist nin algi ya bolere nan aki di to di tere hona God dal tere tere moli omua. \v 25 Ongwo i homa singaba hetpris gal oo kengwo wai ala i me erin tan tani hau algi ya bole bole omua. Ongwo meri Kraist yu ta olkimua. \v 26 Ongwo meri onangwo God ari ol engwo haung Kraist golere algi ya boli unangwo unangwo omaga ere algi ya bol monangwo pamba, yu ta olkimia, haung werigi dungwo mominga haung i, Kraist haung tani weni gole, tal nigi dongwo ol waminga pring pai na tongwo i, God tobo tomua. \v 27 Gongwo meri arihobi haung taniga obil gongure, God arihobi nin ol wangwo maing ebir sire ha hol ol tomua. \v 28 Arihobi haung taniga obil gongwo meri, nan tal nigi dongwo ol waminga pring pangwo i, ulbe hane a na tere God tobo terala dire, Kraist haung taniga obil golere algi ya bomua. Bolere moli omia, emgi ti hon u pa dinangwo tal nigi dongwo ol waminga pring pangwo i, hon gol na tere algi ya bolala dire ta hunamia, na kwi mominga hobi aki di i nala dire unangwo pamua. \c 10 \s1 Homa hau algi ya bongwo i pring wai sikungwo ha \p \v 1 Ena hamen haya Isrel ari hobi mole God na kina u tani naminua dire krehaman ha wine ongwo i, me erin tan tani God mongwo bani pire hau algi ya bole bole omia. Omba, nomani yong sina ala i u wai ta homua. Hongwo iwe, tal emgi u tibi pire miling panangwo ipire homa me erin tan tani hau algi ya bongwo i bolimbani obil tei kule ol wamua. \v 2 Ol wangwo i, God ari kul engwo hobi u wai nangwo panangwo haung tani weniga algi ya bonangwo pamba, mone mone algi ya bole bole omua. Ongwo iwe, arihobi ta nigi dongwo ol wangwo pring haya wai sinangwo tal nigi dongwo ol wangwo pring God i ole na tenama di pirikinamba, ya nomani si pire pire momua. \v 3 Momba, me erin tan tani algi ya bongwo i, hanere tal nigi dongwo ol wangwo i nomani si pire pire momua. \v 4 Mongwo ipire kun bilimahau, meme, algi ya bole God tongwo i, nomani yong sina i u wai homia, God arihobi kina guma pule ire u tani nangwo paikimua. \v 5 Paikungwo ipire Kraist u ganba baniya mongwo gin i, mole God yu ditomia, \li1 “Ni arihobi yon ki e tenga i wai sinama dire, tal tau ni tere hau algi ya bongwo i paikimua. Paikimba, ni na ari gauna ol e na tenga i, arihobi yon ki e tenga i wai sinama dire, na nan algi ya \li1 bolalga ni wai hanere pring pangwo i, i ole tenanga pamua. \v 6 Pangwo ipire hau algi ya bolere hau homena tau endo bani gal ni tegere prina wai sinamua di pungwo i ni wai hankinua. \v 7 Ena yal God ye, ni honagi yu olo di na tenga meri ganba bani ure olala di piriwa. Piriga ha i homa ni hana togu yal ta awa ha di engwo na wine ole olgere nima namua.” \rq Sam 40:6-8\rq* \p \v 8 Ena Kraist ha yu di engwo i memini yu pamia, “God ye, ni arihobi yon ki e tenga i, wai sinama dire hau algi ya bolere hau homena endo bani gal ni tongwo i ni wai hankinua,” dimua. \v 9 Ol wangwo ha i, krehaman ha wine olere ol wamua. Ena Kraist ha hon ainere yu dimia, “Yal God ye, ni honagi olo di na tenga meri na ni gran wine ole olala di piriwa.” Dungwo ha i talwa di pire dime? Arihobi homa tal ol wangwo wai simia, emgi tal hon ungwo i kara u nima pire pai monama dire, ha yu dimua. \v 10 Tal hon umua dungwo i, Yisas Kraist ure God grang wine olere, God arihobi yong ki e tongwo i, wai sinangure God kina gumang pule ire u tani nama dire haung tani weniga gole ulbe hane a na tere God tomua. Tongwo i pire wai hanere na yalhobi u wai oma di hamua. \s1 Kraist nin algi ya bongwo iwe, pring wai sungwo ha \p \v 11 Ena pris hobi God yong ki e na tomia wai sinangure, God kina u tani nala dire, haung haung hau algi ya bole bole omua. Omba, nan arihobi tal nigi dongwo ol waminga pring pai na tongwo i wai sikinangwo pamua. \v 12 Pamba, Kraist mole nan arihobi tal nigi dongwo ol waminga prina pangwo i wai sinama dire, haung tani gol na tere nin algi ya bolere pi God mongwo bani kina si daule mole kina ereho kene ol na tomua. \v 13 Te i nangwo nangwo kiang hobi God isusu ol tenamua. \v 14 Tenangure yal i haung taniga gol na tongure ari tau sigare kule u wai pire moli nangwo namua. \v 15 Nangwo ha i God Kwiang aki di tere yu dimia, \li1 \v 16 “Hamen haung kul enangwo gin i na arihobi hol wai wanangwo ipire ha hon di tibi ol teralua. Teralga ha i yu pamia, Na krehaman ha para weni yalhobi pir po sire bona si wanamio, te na ha diga meri wine ole moli namua.” \rq Jer 31:33\rq* \p \v 17 Dire hon yu dimia, “Yalhobi tal nigi dongwo ol wangwo maing hon nomani si pirikiralua” dire, talhan para weni hobang yal i ha yu di emua. \rq Jer 31:34\rq* \p \v 18 Ena tal nigi dongwo ol waminga maing God hon nomani si pirikiralua dungwo ipire hau algi hon ya bonaminga paikimua. \s1 Ni pir tere a i si wananga God mongwo mala weni nanga ha \p \v 19 Ena enambi hobo, God ha di tenaminga pire mana dimba, Yisas gol na tere hol bala di na tomia, God ha ditenamna di pinaminga haung kul pirikimino. \v 20 God ha di tenaminga hol hon bala dimia. Ha di tenaminga grana oun dekinamia. Homa hetpris arihobi ha maing gal oo wai ala ongwo i gal hol engwo meri Kraist nin gol na tomia God ha di tenaminga pamua. \v 21 Pangwo i God yong ki e na tongwo ipire yal ta golere nin algi ya bomia. Ya bole kene ol na tomua. Tongwo yal i Yisas momia. \v 22 Mongwo ipire nan God kina ha wai onaminga, Yisas gol na tongwo ipire kul ta pirikinaminua. God homa yong ki e na tongure pring pai na tongwo i, Yisas haya golere tobo tongure wai simia, nan sigare kul na tongure God tal oun dungwo hon ol na tekinangwo pamua. Nan gauna nir wai bigi siminga meri, nomani yona sina pring pai na tongwo i, Yisas nin algi bigi si ole na tomua. Tongwo ipire God mongwo bani naminga kul ta pirikinaminua. \v 23 Ena God ha ditongwo i hasu ta dikimia, ha pangwo kara dimua. Dire awa ha di engwo meri i tibi ol tomua. Tongwo meri God ni u wai nanua di na tere aleng kere e na tomia i tibi ol na tenangwo pamia di pire a i si ware momino. \v 24 Molere nan enahobi awai honagi olere yong tani ere monama dire a yo te tomino. \v 25 Te Yisas pir tongwo ari u ku bongwo haung ari tau nigi de pire u ku bolkimia. Yu ongwo meri olkio. Haung haung u ku bole God doling bonga i, nimni monamina dire a yo te tere ha diria ol pire pire molo. Monanga i mole Kraist u pa dinangwo haung kul emia di hanere nin nimni monanga pire ha di wama te molio. \s1 God wang iwe, nan mobina hal wa tekinaminga ha \p \v 26 Nan Kraist ol wai ol na tongwo maing haya pir po sire mominia, emgi mobina hal wa tere tal nigi dongwo onaminga pring panangwo wai sinama dire Kraist algi hon ya bonangwo hol ta dikimua. \v 27 Dikungwo ipire God yong ki e na tere tal oun dongwo ol na tenamia kul pire pire monaminua. Te God kiang pai tere doling bolkungwo hobi God nigi de pir tere endo bir galere isusu ol tenamua. \v 28 Ena God krehaman ha yal Moses di tongwo ha i wine olkungwo hobi yal su mo, sui tai dire ha hol bani ha di mere si tenangwo ipire, ha hol pungwo hobi miling gul sikungure gintani si gomua. \rq Diu 17:6\rq* \p \v 29 Si gongwo ha i oun domba, yal ta Kraist nin algi ya bolere sigare kul tongure u wai ongwo yal i, God wang hon mobing hal wa tere, te algi ya bongwo i isime e tere, te God Kwiang pirari pare ol tongwo i brum bai tenangwo God tal ol tename? Krehaman ha wine olkungwo hobi si gole tal oun dongwo ol tomba, yal i tal oun weni dongwo ol tenangure gul bir inangwo pamua. \v 30 Pangwo ipire God hamen haya ha di engwo i piminia. Piminga yal i yu dimia, “Yal ta mobing hal wa na tenangwo i na mong pring tere tal oun dongwo ol teralgere gul inamua.” \rq Diu 32:35\rq* \p Dire hon yu dimia, “God nin gamahobi yol e pir tere doling bongwo maing ebir si tere ha hol ol tenangwo pamua.” \rq Diu32:36; Sam135:14\rq* \p \v 31 Ena yal God ta golkimia ya mol pangwo bani pamua. Pangwo ipire nan ol waminga maing ebir si na tenangwo ganulun dire kul bir piminua. \s1 Nan Yisas pir tominga i a i si ware nimni monaminga ha \p \v 32 Ena homa God ol wai ol na tongwo ha i yol e pir tenga i pege au damba, arihobi nigi de pire tal gogo ol ni tomua. Tomba, ha i aidolekinia, God nomani hon ni tongure nimni monia. Monga i pire hon nomani si pir to. \v 33 Te yu onga ipire nigi de pir ni tere ari maulung bani ol gogo dal ni tere guma iger bole wa gol ni tomio, ha yong i ni tere ni simua. Simba, yal tau ere yu ol tongwo i hanere, kul pirikire, na para na sinama di pire pi hol sinua. \v 34 Te Yisas pir tongwo ari enin tau halabusi pangwo i hanere, milni gul sungure aki di tenua. Tengere yal tau Kraist doling bonga i, hanere yong ki e ni tongwo hobi talhan a nenga tau kuni imba, pring na to dikire han uning si olinua. Olinga i olere, na tobo wai tau hamen bani dimia, iralga ya di panangwo bani panamia di pire kuni ingwo i, tamamia di pire aidolinua. \v 35 Pinga ipire tal oun dongwo u ni au sinangwo irai ta mamia di pire, God ol wai ol na tomia dire a i si wanga i aidolekio. Aidolekinanga God aki di ni tere tal wai weni ol ni tenangure inanga pamua. \v 36 Ena God honagi olo di ni tongwo meri nega dire oli nanga, God tal wai ol ni teralua dire aleng kere engwo meri ni tenangure inanga pamua. \v 37 Inanga ipire hamen haya God yu di emia, \li1 “Haung obilga monangere siina dire u pa dinangwo yal i mining bole ta hunamia, gintani u pa dinamua. \v 38 Dinangwo nan tal nigi dongwo ol waminga pring pangwo i, God tol di ire amane dime dire moma di na hamia, yal i tal ol na tongwo ha i yol e pir tere moli nanga nanua. Nanba, yol e pir tenga i, a i si wakinanga na ni wai hankiralua.” \rq Hab 2:3-4\rq* \p \v 39 Dimba, God ol wai ol na tongwo i, a i si wakungure isusu ol tongwo yalhobi ol wangwo meri ol wakiminia, God ol wai ol na tongwo i, a i si ware sigare kule moli ominua. \c 11 \s1 Nan Yisas pir tere a i si wanaminga i memini pangwo ha \p \v 1 Ena God nin wang Yisas kina ol wai ol na te i nangwo pamia dire nan yol e pir tominga i, memini pir po sin mo? Sikinanga na di tibi ol ni teralia piro. God tal ta ol na teralua dungwo ha i omaga i tibi ol na tenangwo hankiminba, emgi u tibi unamia di pire nomani susu sikiminia, kwi hane hane moli uminua. Uminga i tal omena haminga tali unangwo pire kwi molkiminia, omena hankiminga tali unangwo hanaminga ipire, kwi mominua. \v 2 Ari homa malungwo hobi God nin tal wai ol na tere aki di na tenangwo pamia dire pir tomia, pir tongwo hobi digan momba, pir tongwo i God hanere tal dime dire ol wama di hamua. \p \v 3 Ena hamen haya God hamen ganba ol engwo i tal tau omena haminga tal hobi ire ta ol ekimia, yamoni grang pera dungure u tibi umua. Ungure omaga hamen ganba dungwo haminua. Haminba, maing pir po sikiminia, homa God nin grang pera dungure u tibi uma di piminua. \s1 Ebel ire, Inok ire, Noa ire dire, God pir tere ol wangwo ha \p \v 4 Ena kwiang moya Adam wang sutani kul engure wang homini Ken momia, wang emgi Ebel momua. Ena yal Ebel iwe, God tani aki di na tomia di pire, tal ta God tomua. Tongure abimbi Ken God tani aki di na tomia di pirekire tal ta gogo God tomua. Tomba, Ken tongwo i God pir tekungwo i hanere God wai hankimia, te Ebel tongwo i God pir tongwo i wai hanere, Ebel digan momba, God tal dime dire ol wama di hamua. Hangure Ebel haya gomua. Gomba, God pir tere tal ol wangwo i hon mongwo yal hang dangwo meri daminua. \rq Jen 4:3-10\rq* \p \v 5 Te Adam gang ta yal Inok iwe, God tani aki di na tenangwo pamia dire pir tomia, yal i hon mongwo haung God wai hanere aki di hamen bani ongure golkimua. Gonangwo arihobi yone harala dire wa dumba, hankimua. Inok hon mongwo haung God wai hama dire yal ta buku bol emua. \rq Jen 5:4\rq* \p \v 6 Ena yal ta mole God momio, te God ha dungwo ha weni kara dimio, aki di na teralua dungwo i, ere para aki di tenangwo pamia dire pir tekungwo hobi God wai hankimua. Hankungwo ipire yal ta God kina ha di yuwo ya ol pire pire molala di pungwo yal i, God momio, na wa duralga God na wai hanere hamen tobo wai na tenangwo pamia di pinangwo, God ha di tenangure pinangwo pamua. \v 7 Ena hamen haya yal Noa momia. Mongwo gin i God awa ha dire tal ta ganba bani ol teralua di tongwo ha i Noa hankimba, nomani su su sikire ha wo kara dimia di pimua. Pire nin gamahobi aki di terala dire sipi bai emua. Engure nir sire nimin bir sire nir mo mibi omua. Ongure arihobi hanere Noa ongwo wai pamia nan ol waminga nigi domua di pungure, nir si gol wai simua. Simba, Noa gamahobi kina golkimia, yal Noa God tal ta olalua dungwo i ha pangwo dimia di pir tomia God wai hanere, Noa ganba ari momba, tal dime dire ol wanangure na wana moma di hamua. \rq Jen 6:13-22\rq* \s1 Ebraham God pir tere ol wangwo ha \r (Jen 12:1-5; 18:11-14) \p \v 8 Ena hamen haya God yal Ebraham yu ditomia, “Ooni malgi aidole na ganba hon ni teralga bani pirere mol pai onanua.” Dungwo ha i Ebraham hasu dima di pirikimia ha weni kara dimia di pire nangwo bani pir po sikimba, God grang ha wine ole pi ganba han dungwo bani momua. \v 9 Molere God ganba i ni teralua dungwo i, ha wo kara dimua di pimua. Pirere wiyol ta ganba bani pire ganba hong kina ereho momua. Momba ganba ta ya nekimua. Nekire wang Aisak yaung Yekop kina gal oo obil ke pare momua. Moli pire ganba ta ya nekimba, God ni teralua dungwo i, ha pangwo dimia di pire, a i si ware kwi han momua. \v 10 Moli pire yal Ebraham ganba ya nekia dire nomani si gogo dalkimia, God hamen bani oo malgi bir ta ke na tenangure moli nalga nalua di pire kwi han momua. \v 11 Molere eumbi Sera kina bi dimani emia gir kul nenangwo paikimba, Sera God ol na tenangure gir kulalga pamia di pir tongwo i, God hanere nomani tongure gir kumua. God gir kunanua dire aleng kere e tongwo i u nima namua di pir tere momia, gir i kul emua. \v 12 Engwo ipire Isrel arihobi kwiang moya taniga molere bi dimani emba, wang kul nomia gang miki weni malere kulmoma ya, te maker miki weni dungwo meri momia, ari ta kere kun olekimua. \rq Jen 22:7\rq* \p \v 13 Ena ari tau hang dalga hobi God tal ta ol ni teralua dire aleng kere e tongwo tali hankire gomua. Gomba, hon mongwo haung God tenangwo tali omeling hankimia, nin mongwo bani u engure haya pimua. Pire arihobi yu ditomia, “Na ganba baniya mol pai ominga i, ari yolo pire mongwo tali mominia, ari ol dungwo mole bangi bangi pare pare wangwo meri waminua. Ware ganba baniya haung obilga molere, oona mana hon ta hamen bani i tibi ol na tenangwo ipire kwi han mominua.” \v 14 Dungwo yalhobi nin oong maning weni kara hamen bani dimia irala dire wa du momua. \v 15 Ena Ebraham irang ganba ya nongwo i, Ebraham gang hobi irala di pinangwo, siina di memini nangwo pamba, irala di pirikimua. \v 16 Pirikungwo iwe, ai wai weni ta hamen bani irala di pungwo i wai pire miling pangure momua. Mongure God oo ai wai akun ole ni teralua dungwo ipire yalhobi God nan hobana momua dungwo i God gai gol tekire na wana auna weni moma dimua. \p \v 17-18 Ena homa God ni wani Aisak aibina maulung sinangure galni miki weni male siru dinamua dire aleng kere e tongwo ha i Ebraham pir tomia, God hanere pir tongwo i, nimni monam mo, molkinam mo, suang i harala dire nin wang Aisak algi ya bole na to ditomua. Ditongwo ha i Ebraham wana siralga galna miki malekinama dire nomani su su sikimia, nin wang Aisak han hol i pire sire algi ya bolala dire omua. \rq Jen 22:1-14\rq* \p \v 19 Pire yu nomani si pimia, Wana i siralga tamamia, gonamba, God nin uling yunangure wana airangwo haung galna miki weni malama di pimua. Pungwo i pire na wana si golala di oliba, God mana dungure han olega ari gole hon airungwo meri moma di hamua. \s1 Aisak ire, Yekop ire, Yosep ire dire, God pir tere ol wangwo ha \r (Jen 27:27-29, 39-40; Jen 48:15-16; Jen 50:24-25) \p \v 20 Ena yal Aisak molere, God wana suri ol wai ol tenangwo pamia di pire, wang su Yekop Iso kina emgi God tal ta ni tenamua dire awa ditomua. Ditere God ha pangwo kara dimia onangwo pamua di pire, nomani susu sikimua. \v 21 Ena yal Yekop yaldimani mole golala di omia, God tal ol na teralua dire aleng kere engwo i, u nima nama dire Yekop nomani susu sikire, yol e pir tomua. Tere Yosep wang su God ol wai ol ni tenamua di tere, goliba are ikwi bole God maa e tomua. \v 22 Ena yal Yosep God ganba wai galna hobi tenangwo pamia di pir tere moli pire golala di olere, awa ha yu ditomia, “Isrel arihobi Isip ganba i aidole God ganba hon tenangwo bani nanua. Nanga na gauna yone er ba hau ire pi ganba hon ni tenangwo bani man wu eyo,” ditomua. \s1 Moses God pir tere ol wangwo ha \r (Eks 2, Eks 12) \p \v 23 Ena Moses irang aang suri kul erere gir i wai moma di hamua. Hangure singaba Pero Isrel gir hobi si gol wai sinamua dungwo i, kul pirekire God kene ol na tenangwo pamia di pire gir i haba sui tai dire i kul si wamua. \v 24 Wangure Moses gir migi mongure Isip singaba Pero aung i pi kulere “na wana momua” dire kene oli wamba, Moses bir dale ari mole, God Isrel arihobi ganba hon tenangure Isip ganba aidole nangwo ha i, a i si ware Isip singaba aung wana monama di pungwo i Moses molkiralua di tomua. \v 25 Ditere, Pero aung namine mongwo meri momia, wang molalga tal wai weni ol na tenamba, tenangwo tali haung obilga ire milna panangwo golalia, hamen bani ta holalga pamia di pire aidolimia. Aidolere na gamna Isrel ari God kul engwo hobi singaba Pero tal oun dongwo ol tongure gul bir ire ire momia, mongwo bani na para pire iralua di pimia. \v 26 Pirere homa Pero aung namine momia emgi Isip singaba bir molere talhan miki weni a nerala di pimba, hamen bani God tal wai ol na tenangwo iralga pamia di pire Isip talhan i aidolimua. Aidolere Kraist emgi u tibi pire Isrel arihobi aki di tenangwo pamia di pire gul para irala dire omua. \v 27 Pirere God aki di na tenangwo pamia di pire Isip singaba i, yong ki ere na sinama dire kul pire tekimua. Tekirere Isip ganba aidole ere banta omua. Pire God gumang hankimba, nin u engure God aleng kere engwo ha i, nima namia di pire, a i si ware, pir tere, nimni mole momua. \v 28 Molere God Isip wang homini sinamba, na Isrel wana homini hobi sikinama dire hau algi oo hoiri bani ya bomua. Bongure wang homini si gonangwo ensel i God bai nu si olimia ure hona hoiri bani wa dure algi bangwo i Isrel oo dimia dire aidolimia. Aidolungwo i God wai pir tere me erin tan tani Isrel arihobi erin monama dire haung bai tere Pasoba hang emua. \s1 Isrel ari miki weni God pir tongwo ha \p \v 29 Ena Isrel arihobi God aki di na tere ganba hon na tenangwo pamia dire, Isip ganba aidole ere pire nir digan hang Nol kwalin pera dimba, Moses Isrel arihobi aule ire mala ungure nir i sala di u holo holo omia, maker bani ere hoibi omua. Ongure Isip arihobi doling bol i mala pire iri si hoibi nala di omba, u sina weni ongure nir u terewa sire si gol wai simua. \rq Eks 14:21-31\rq* \p \v 30 Ena Isrel arihobi God Yeriko malgi na tenangwo pamia di pire God grang ha wine ole hulu u sungwo bina i hamen haung ana hol pai muru hol pai sutani wabo dire wamua. Wangure hulu u sungwo i nin si gui dire yamua. \rq Jos 6:12-21\rq* \p \v 31 Yamba, pasendia al digan ta Rehab, God aki di na tenangure golkiralga pamua di pimia. Ena Isrel yal sutani kul si pire Yeriko malgi harala dire ongure Yeriko yalhobi Isrel yal su umua dire sirala dire wa dumua. Dumba, al Rehab yasuri aule ire nin oo kepangwo ala pire kul si emua. Engure arihobi wa dungwo hankimia. Hankungure Isrel arihobi ure Yeriko malgi ari si gomba, al Rehab han uning si olungure ya momua. \rq Jos 2:1-21; 6:21-25\rq* \p \v 32 Ena ari tau God ol wai ol na tenangwo pamia di pungwo hobi hang bol eiwa. Eiya tau ere hon bol eralo? Eralga ha miki weni bol eralga pangwo ipire pisoliwa. Yal Gidion ire, Berek ire, Samson ire, Yepta ire, Debit ire, Samyuel ire, God hana togu yalhobi ire dire, molere, God ol wai ol na tenangwo pamia di pire momua. \v 33 Mongwo hobi God pir tongwo ipire kiang hobi kura bole isusu ol tomio, te ganba banta banta kene ol tere ha hol ol tere ebir si wai ol tomio, God tal ol ni teralua dire aleng kere engwo ha i pimio, te ari tau yalhobi pia si awi nona pangwo hang Laion mongwo bani olimba, God grang a kubu sungure, ta si nekimua. \v 34 Te ari tau endo bir gale God pir tongwo yal tau pia si ala olimba, endo si goberungure dekimio, ari tau di kula bonama dire simba, bolkimio, te nimni molkire megine momba, God nomani tongure yalhobi nimni momio, te tau kiang hobi kina kura bolere yalhobi sire isusu ol tongure te omua. \v 35 Ena al hobi wang tau gomba, God si hon e tongure airangwo pamia di pungwo ipire airungure al hobi hon hamua. Te ari tau yalhobi han holere, ni God pir tenga i aidolanga ere mena nanua dire sire gale ol gogo dal tomba, yalhobi God aidolalga hamen bani mol pai hon ikiralga pamia dire, a i si ware gul bir imua. \v 36 Te yal tau God pir tongwo i arihobi nigi de pir tere gaung ha sire guma iger bole wa gol tere, kuba sirere, aleng holo holo i han sen ire hol erere, halabusi payo di tomua. \v 37 Te arihobi yal tau hulu kuba simio, te di so ire sina bire keulu simio, te tau di baina sire si gomua. Te yaltau God pir tongwo hobi gal wo a nekire hau gang kula sire kirau pimua. Pirere nir homena wa dure talhan a nekimia, arihobi sire gale ol gogo weni dal tongure gul bir weni imua. \v 38 Ire mongwo hobi, arihobi nigi de pir tere na oona mana pisole banta po ditomia. Ditongure oo ai ta dikimia, dimingul ware, ganba po engwo bani ware, hulu grang pare, man grang pare pare moli omua. \v 39 Moli ongwo hobi God hanere singaba moma di hamba, arihobi i kultaing pare ol tomua. Tomba, yalhobi mo hora kulere ganba arihobi a ime ol tomua. Tongwo han diga hobi God tani aki di na tenangwo pamia di pungwo i, God hanere wai pir tomua. Tomba, yalhobi God talta ni teralua dire aleng kere e tongwo tali olo tongure ikimua. \v 40 Ikire kwi moli ongwo tamangure gomua. Gongure nan emgi moli ominga hobi God ol wai ol na tongure u wai omina di haminua. Hamingere God yu nomani si pimia, Ari homa malungwo hobi omaga malungwo hobi kina u wai namua dire, aleng kere e tega i ereho u wai nama di pimua. \c 12 \s1 Nan Yisas wangwo meri ware doleng bonaminga ha \p \v 1 Ena ari homa tal ongwo han diga hobi God tani aki di na tomia di pir tere momua. Mongwo hobi miki momia. Mongwo ipire nan yalhobi tal nomani si pire ol wanamine? God tani aki di na tomia dire nomani si pir tere tal dime dire ol wanaminga, tal digan bona si ere pir tere a i waminga hobi aidolaminua. Te tal nigi dongwo ol ware ware mominga i kara aidolimino. Aidolimingere God tal wai ol ni teralua dimia nan inaminga pire God hol pangwo i nega dire doling bol i pire imino. \v 2 Ena Yisas tani gol na tere algi nan bina simia, God nan amane moma di na hamua. Hangure Yisas nan hobana bling memini tani momia, u wai naminga ipire omaga emgi para aki di na tei nangwo nama di pire pire mominua. Ena Yisas ganba baniya wangwo haung i ware, emgi ari sigare kul terere nan milna panamia, er pera bani golalga tamama di pimua. Di pire golere hon aire, ere God mongwo bani pire si daule mole kina ereho talhan para weni kene ol na tomua. \s1 God nu nibil gauna gul na tongwo iwe, ayo te na terala dire ol na tongwo ha \p \v 3 Ena yal Yisas ganba baniya ol wangure arihobi nigi de hanere ol gogo dal tomba, Yisas tamamia dire nimni mole momua. Mongwo meri ni tal oun dongwo u ni au sinangwo irai tamamia dire nimni mole molio. \v 4 Mongere Yisas arihobi tal nigi dongwo olkinama dire moli ongure arihobi tal oun weni dongwo ol tere si gomua. Si gongwo meri ereyu ni si golkimia. Yisas ol wangwo meri ware doling bolkinia ya monua. Monga i mole God hol pangwo i, gintani aidolala di pinia talongwo yu di pine? \v 5 God kul engwo hobi omeling pege dikire God hol pangwo i a i si wanama dire ha maing buku yu di emia, \li1 “Na wana auna hobo, tal nigi dongwo onga i, hon olkire nimni monana dire, gul ni tere a yo te ni teralia nigi de pirikire yon imaulung wayo. \v 6 God miling ala panga hobi tal nigi dongwo onga i, hon olkinana dire gul ni tomio, te kul engwo hobi u wai nana dire ni sire gale a yo te ni te monamua.” \rq Pro 3:11-12\rq* \p \v 7 Ena ganba baniya yal al hobi gir kungwo i, miling pirere galeng bolkire nimni monama dire sire gale a yo te tomia. Tongwo meri God kul engwo ni arihobi monia, milni pirere ni sire gale a yo te ni te momia, nigi de pirikire yon imaulung wayo. \v 8 Ena God arihobi galeng bolkinama dire sire gale a yo te tongwo meri, ni sire gale a yo te ni tekinangwo God kul engwo molkinania, pasendia gir monangere nabin ta molkinamua. \v 9 Te ganba ari nabe hobimilna pirere galeng bolkinama dire na sire gale a yo te na tomia, wai pire gumana tere ha dungwo meri wine ol tominua. Tominga meri hamen nabe gumana tere wine ol tekinamino? Tenaminga pamua. Nan yalhobi nomani kwiana God nin kene ol na te monamia, mole galeng bolkinama dire na sire gale a yo te na tomua. Tomia wine ole momino. Monaminga mol pai wai i tibi ole ire moli naminga naminua. \v 10 Ena homa gir migi mominga haung nabe hobi nomani bir paikimba, haung obilga nin nomani si pungwo meri krehaman na tere na sire gale yo te na tomua. Tomba, God nomani bir pamia haung haung galeng bolkire nimni monama dire, na sire gale a yo te na tei ongure, nimni mole God amane dime dire mongwo meri mol tere moli naminua. \v 11 Te God ni sire gale a yo te ni tongwo gin i gul bir ire wai pirikinba, ha dungwo meri wine ole tal dime dire ol ware ware, moli pire yon ura dungure wai pinua. \s1 Nan nimni mole aire monaminga ha \p \v 12 Pinga ipire God ni sire gale a yo te ni tongure tal oun dongwo ni au simia, sungwo i nimni mole tal dime dire ol waralga pire, ol na tomia di pire wara kere oli pire molio. \v 13 Mole God hol pangwo i doling bongere tal nigi dongwo u kwalin pera dinangwo irai, nimni molkungwo hobi pir tekinama dire a yo te tengere nimni mole God hol pangwo i, a i si ware doling bonamua. \p \v 14 Ena arihobi para weni yong ura dinangure monangwo ipire awai honagi ol tei pio. Pirere tal dime dire ol warala dire wara kere oli pio. Yu olkinanga God hankinanua. \v 15 Te God pirari pare ol wai ol na tongwo i, yal ta ikire sigare kulkinangwo i nigi domia, kene wai ol tengere ire sigare kunamua. Ol tekinanga yal taniga tal nigi dongwo ol wanangwo i, ni arihobi hanere wai pama di pire, ol i nanga ni ari kara u nigi weni denanua. Denanga pangwo ipire olkinama dire kwi han molio. \v 16 Te hamen haya yal Aisak wang homini Iso mole God tal wai ol na tenangwo pamia di pire momia. Momba, hamen haung taniga mena gole ebering yu di tomia, “Ni homena ke na tenanga God tal wai ol na tenangwo i, na ya molgere ni inanua.” Dungwo yal i ha gogo dire God mobing hal wa tomua. Tongwo meri ni tekirala di pire kwi han molio. \v 17 Ena emgi yal Iso God tal na terala dire ana kere enga i, omaga na to dimba, haya ebina teiraya di pire hai mere momia, mole God emgi na tenanua dimba, God siga wa tere tekimua. Tekungwo ipire God talta na tenangwo irala dipire yal Iso nomani si kulu sinamba, haya ebering tomia inangwo hol ta dikimua. \s1 God nan kina gumana pule ire u tani nama dire, Kraist u ari ongwo ha \p \v 18 Ena hamen haya Isrel arihobi God krehaman ha pir po sirala dire Sainai hamen hul dimani bani pire momua. Molere hamen hul i omeling hamia, hamen hul endo bir dongure hamen hul dimani bani si bongure hamen hair mu dinba omua. \v 19 Ongure bu mugu bu dungure God ha dungure, arihobi kul pire kraung agi dire ha hon di na tekio dimua. \v 20 Ha di tongwo i yu dimia, “Yal ta mo, hau ta hamen hul dimani bani unangwo irai hulu sire si golo,” dungwo pamua. \rq Eks 19:12-13\rq* \p Dungwo i arihobi pirere kul pimua. \v 21 Pire hamen hul minibani tal ongwo i hanere miling si giri gomua. Gongure yal Moses ereyu ganulun dire, “na milna si giri goliwa” dimua. \rq Diu 9:19\rq* \p \v 22 Ena yalhobi God krehaman ha pirala dire pi Sainai hamen hul dimani pire tal ongwo i hanere miling si giri gomua. Gomba, ni Kraist gamahobo monia, Sainai hamen hul ongwo tali ta honia, hamen hul Saion te hamen oo ai Yerusalem, hon iwe, God mol pai omia. Ongwo bani krehaman pirala dire onua. Onga bani God honagi ongwo ensel tausen tausen miki weni molere gal wai pirere egin gamua. \v 23 Gangure ari homa God gamahobo mole pir tomia, hamen buku ta God yalhobi hang bol emua. Engwo yali ari para weni ha hol ol tere ebir sinamua. Sinangure ari homa God amane dime dire moma di hangwo hobi mongwo bani onua. \v 24 Pirere Yisas mongwo bani ereyu onua. Yisas iwe, sina yal mole God nan kina gumana pule inaminga ipire, i tani ol na tomua. Tere gol na tere algi ya bongwo iwe, tal nigi ol dongwo waminga pring pangwo i wai sinama dire tobo kunung God tomua. Homa yal Ken ebering, Ebel si gongure Ebel gongwo algi iwe mong so dimba, Yisas gongwo algi iwe, mong so dungwo meri dikimia, algi i ya bole God tongure ni tal nigi dongwo ol wanga tobo God tenanga meri tongure wai simua. \s1 Nan tal dime dire ole wanaminga ha \p \v 25 Ena God ha di na tongwo i, a i si ware aidolkirala di pire kwi han molio. Homa God ha di ganba baniya olungure pir tekungwo hobi God isusu ol tomua. Tongure omaga God ha di hamen bani olimia. Olungwo ha i pir tekinaminga tal ol na tename? Homa pir tekungwo hobi gul tere isusu ol tomba, omaga pir tekinaminga hobi gul bir weni na tere kara isusu ol na tenangwo pamua. \v 26 Homa God ha dungwo i ememe omba, omaga God ana kere e na tere yu dimia, “Homa ha di tega haung i ganba baniya ememe ol teiba, emgi ha hon di teralga haung i hamen haung tani weniga diralgere ganba baniya obil ememe olkinamba, hamen ganba para weni onamua.” \rq Heg 2:6\rq* \p \v 27 Ena, hamen haung tani weniga hamen ganba ememe onamua dungwo i memini yu pamia, hamen ganba omena haminga i wai sinangwo ipire dimua. Dimba, tal ta wai sikinangwo tali ememe ol tekinangure ho tekinamua. \v 28 Yu ongwo ipire God kene ol na tongwo i ta ho tekimia ya di panamua. Panangwo ipire God tani hobang momia di pire maa e tere, grang ha wine oli pire honagi nin onama di pungwo meri ol tere yali tani kulung pir tomino. \v 29 Te God yal kultaing ta molkimia, endo bir gangure talhan para weni de wai sungwo meri God talhan para weni hobang momia, isusu ol terala di pinangwo i para ol tenangwo pamua. Pangwo ipire yal i obil kuling pir tomino. \c 13 \s1 Nan enan tau yona milna tenaminga ha \p \v 1 Ena gir hobo, Kraist gamahobo monga i, yon milni tere tere molio. \v 2 Ari yol tau ni oon malgi unangwo i para pana gal to. Homa ari wiyol guma hon dongwo tau umia dire pana gal tomia, ungwo yal i God honagi ari ensel momba, kene ol tongwo yal i ensel momia di hankimua. \v 3 Ena Kraist gamahobo tau hani pamia nomani si pir to. Yal tau halabusi pangwo i na paga meri pamia di pire aki di to. Te yal tau gaung gul ingwo iwe, na iga meri imia di pire aki di to. \v 4 Ena yal al kina ire u tani ongwo i memini wai pamua. Pangwo ipire yal al wou si ware ere po di tongwo i nigi kara domia, God ha hol oun dongwo ol tenangwo pamua. \v 5 Te moni tobo bir irala dire nomani tere wakio. Omaga tal ta a nenga hobi para a neya dire obil nomani tere molo. Yu onanga God ni aidolekiralia kene ol ni te molalga molalua, dimia. Dungwo i nan pimingere nima nangure moni tobo nomani tere wakio. \v 6 God nin kene ol na teralua dungwo ipire nan yu nomani si pinaminia, “God haung haung aki di na te momia, yalta na sinam mo, tal gogo ol na tenam mo, dire kul ta pirikimino.” \rq Sam 118:6\rq* \s1 Nan ha maing kene ongwo ari homa mongwo meri mole wanaminga ha \p \v 7 Ena homa yal tau ni monga bani ure God ha maing nir si ni tomia. Tongure ha i ni monga bani pai wa dungure moli pire gongwo i, nomani si pir tere doling bolo. \v 8 Bonanga nan hobana Yisas Kraist homa ha maing nir si ni tongwo hobi kene ole aki di tongwo meri ni doling bonanga ni ereyu aki di ni te monangwo monamua. \v 9 Monangwo ipire yal ta ni monga bani ure, “na ha maing hon ire uga” di ni teralua dinangwo irai, yol ere pir tekio. God ol wai ol na tongwo ha homa pinga i, a i si ware molo. Yal tau Lo krehaman ha wine olgere God wai hanama dire homena tau mai tere homena tau no dimua. Dimba, homena nenanga i gaun obil aki di ni tenamia nomani aki di ni tekinamua. Tau mai tere tau nenanga i para wai pamba, God ol wai ol na tongwo i wai weni pamua. \s1 Yisas algi ya bongwo i God wai hangwo ha \p \v 10 Ena homa Isrel arihobi God na wai hanama dire gal ha maing oo ala bol bani hau algi ya bomua. Bolere miing tau nekimia. Nekungwo meri nan Kraist pir tominga hobi, Kraist mole God yong ki e na tekinama dire, gol na tere nin algi ya bongure miin nekiminua. Yu ongwo ipire hau algi ya bongwo hobi Kraist pir tenangwo algi ya bolkinamba, pir tekimia algi ya bole bole omia. Ongwo ipire yalhobi God kina u tani ta homia, gumang nin nin dungure momua. \v 11 Ena hetpris ari tal nigi dongwo ol wangwo pring wai sinama dire hau ire gal oo ala i pire algi ya bolere hau ire oo malgi maini pire endo gangwo de wai simua. \v 12 Sungwo meri arihobi Yisas oo malgi u daning mena holi aule ire pire sungure, Yisas arihobi u wai nama dire, gul ire gol tere algi ya bomua. \v 13 Bongwo ipire nan yalhobi Isrel ari memini pangwo meri wine olkinaminia. Isrel arihobi Kraist guma iger bol tongwo meri nan bol na tenamba, tamamia dire gai golkire Kraist hol pangwo i doling bonaminua. \v 14 Bonaminga i Isrel oo malgi hobi guma iger bole siga wa na tenangwo i tamamia hamen bani oo ai hon i tibi ol na tenangwo ipire kwi mominua. \v 15 Ena Yisas tal wai ol na tongwo ipire nan yalhobi God mong tenaminga tal ta kunung bekinamia, ni ol na tenga wai piminua di tere tere moli naminua. \v 16 Ena ari para weni awai honagi ol tere, talhan a nenga i yal ta talhan a nekinangwo yali ebir sire tau to. Tenanga God hanere wai pir ni tenamua. \p \v 17 Ena ha maing kene ole nir si ni tongwo hobi aki di ni terala dire haung haung ni kwi han momua. Mongwo ipire guman tere wine ol to. Te kene ol ni tongwo hobi honagi wai onam mo, onangwo i, Kraist nin hang pamia, emgi ebir si tenangwo pamua. Te wine onanga iwe, guman yaure onanga paikimia wai pire onanga, kene ol ni tongwo hobi yalhobi miling panamua. Miling panangure a yo te ni tenangwo u wai nanua. \s1 God ha di tenanga ari enin tau aki di tere sirin bol tenanga ha \p \v 18 Ena na yalhobi tal nigi dongwo olkire amane molala di piminga i pire ni God aki di na tenama dire ha sirin bol to. \v 19 Tere na ni monga bani uralga pire God haung haung sirin bol te molo. \v 20 Ena God tani tal ol na tongure yona ura dimio, te God tani uling yungure hobana Yisas airimua. Airungwo ipire yal i nin kene ol na terere, te God ha di ere moli ongwo ha i di tibi ol na tere, nan yalhobi u wai naminga pire gol na tere algi ya bomua. \v 21 Bongwo ipire God wai pirere, grang wine onanga ipire kwian yon wu bungure onana dire God sirin bol teiwa. Te Yisas Kraist gamahobo monga i pire, God tal ol ni tenangure ol wananga God wai hanama dire ereyu God sirin bol teiwa. Te Yisas Kraist hang nima pire pai monangwo monamue. I ha weni pamue. \s1 Ha gumiling tau ya dungwo ha \p \v 22 Ena girhobo, na mana girin di ni tega i nigi de pirikio. Na ha miki di ni tekia, obilga dire pasi bol ni teiwa. \v 23 Ni pir po sinana dire ebina Timoti halabusi pangwo yali ere mena pire na molga bani umia, yali na kina ni monga bani urabila di pibilua. \v 24 Te kene ol ni tongwo hobi ire, ari Kraist pir tongwo hobi ire dire, monangwo hananga, pasi bole yahuno di ni tomua di to. Te yol Itali ari tau na molga bani ungwo hobi yahuno di ni tomua. \v 25 God pirari pare ol wai ol na tongwo i ni monga bani pai omo. Para yu.